P. 1
Hum 2

Hum 2

|Views: 447|Likes:

More info:

Published by: Ненад Јеличић Шане on Feb 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/06/2013

pdf

text

original

časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

HUM 

osnivač i nakladnik Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru za nakladnika Slavica Juka uredništvo Stipe Botica (Zagreb) Boris Berić (Osijek) Mirko Gojmerac (Zagreb) Ruggero Cattaneo (Milano) Serafin Hrkać (Mostar) Božo Goluža (Mostar) Antun Karaman (Dubrovnik) Slavica Juka (Mostar) Mile Mamić (Zadar) Antun Lučić (Mostar) Šimun Musa (Mostar) Anto Mišić (Zagreb) Robert Sullivan (Champaige) Vladimir Pandžić (Zagreb) glavni urednik Šimun Musa odgovorna urednica Slavica Juka tajnik Ivica Musić lektura i korektura Ivica Musić prijevod na engleski jezik Ivana Zovko naslovnica Krešimir Ledić grafička priprema i tisak FRAM ZIRAL, Mostar adresa uredništva Matice hrvatske bb, 88000 Mostar Telefon: +387/036/355-400 Faks: +387/036/355-40 E-mail: ffhz.mostar@tel.net.ba naklada 500 primjeraka Časopis izlazi jednom godišnje (i po potrebi).
Mostar 2007. br. 2

ISSN 840-233X
str. 424

HUM
časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Mostar, prosinca 2007.

Sadržaj
Urednikova riječ ........................................................................................................................7 Šimun Musa HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI ...........9 Jure Krišto SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE ................................54 Tomo VuKšić PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 878. DO 98. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN .........................................................82 Božo Goluža HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE ........... 4 Robert Jolić “PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA.......................................................... 40 Pavao Knezović ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA ...................................................................................... 58 Marko DraGić HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA ................................ 8 Marija MaJić NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA ...................................................................... 208 Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU ................................................................................... 224 Ilija Musa ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 907. DO 940. ................................ 243

5

Branko HebranG POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE ............................................................................................256 Irina BudiMir JEZIK OSVITA – Pravopisne, grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu ................283 Katica Krešić ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA .......................................... 302 Ljiljana Kolenić FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA........................ 320 Frano Musić SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA .................................................................. 346 Sanja runtić REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER..............................................................359 Ivica Glibušić HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI .......................................372 Šimun Musa LJUDEVIT JONKE, ŽIVOT I DJELO (U povodu stote obljetnice rođenja) ...............393 DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA 967.–2007. ....402 PRIKAZI I OSVRTI Hrvatska književnost u Zadru u 9. st. .............................................................................. 405 Hrvatski kao povijesni jezik .................................................................................................408 Metonimija – moćno sredstvo književne riječi ................................................................ 4 Izići na svjetlo ..........................................................................................................................46 Zbornik 40 godina Župe Čerin ...........................................................................................49 NAPUTCI AUTORIMA ZA SURADNJU............................................................................... 423

6

s dvije tematske cjeline: I. književnost i povijest uspješno održan 23. 7 . vjerujemo. hrvatska filozofska tradicija u Bosni i Hercegovini. Ove se godine naime navršava sto godina od rođenja prof. metodološkom i tehničkom opremljenošću predstavljaju korak naprijed. jednoga od najuglednijih jezikoslovaca kroatistike i neumornoga kulturnog pregaoca. Nismo zaboravili ni na dvije iznimno važne obljetnice. dr. Pred vama je drugi broj Huma. časopisa koji se istom treba afirmirati kao respektabilna znanstvena publikacija s međunarodnom recenzijom. Tako se u broju što ga upravo držite u rukama nalaze članci vezani za hrvatsku novinarsku i literarno-publicističku tradiciju. Radovi u ovim dvama brojevima zauzimaju mjesto sukladno tematskoj raspodjeli i redoslijedu izlaganja na spomenutom skupu. ali i najšire čitateljske javnosti. Ljudevita Jonkea. Ohrabreni tom spoznajom. za ovu smo godinu priredili čak dva broja koji raznovrsnošću tema. Tomu nesumnjivo pridonosi činjenica što je većina članaka ovdje objavljenih proistekla iz konferencijskih priopćenja s Međunarodnoga znanstvenog skupa u povodu 35.Urednikova riječ Poštovani čitatelji. Cjelokupan trud ovoga uredništva usmjeren je upravo k tom cilju. koji je u organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Instituta za hrvatski jezik. Riječ je o trinaest tematski vrlo raznorodnih uradaka koji s različitih vidika obrađuju ovu veoma kompleksu. što se. hrvatska novinarska i literarno-publicistička tradicija u Bosni i Hercegovini i II. obljetnice tiskarstva u Mostaru i 90. obljetnice rođenja filozofa Kvirina Vasilja. Godina 2007. dalo vidjeti već iz prvoga broja koji je naišao na dobar prijam akademskoga općinstva. kakvoćom. Tu je i pet članaka koji nisu vezani uz rečeni znanstveni skup. zanimljivu i poprilično neistraženu problematiku. svibnja 2007. ali koji svojom kvalitetom zasigurno zaslužuju biti publicirani. ujedno je i pedeseta obljetnica glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koju su 967.

Šimun Musa 8 . cijenjeni čitatelji. Također pozivamo sve vas.godine hrabro potpisali predstavnici hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i organizacija te ju podnijeli Saboru SRH. Saveznoj skupštini i cjelokupnoj tadanjoj hrvatskoj i jugoslavenskoj javnosti. da svojim prilozima pridonesete kvaliteti našega časopisa. Nadamo se da ćete poticaj za to pronaći upravo na stranicama ovoga broja. Svim suradnicima iskreno zahvaljujemo i pozivamo ih na daljnju suradnju.

stoljeća u Hercegovini vidno slabi turska vlast da bi svoju konačnu propast doživjela 1878. nakladništvo. Navlastite zasluge za pokretanje tiskare i nakladničko-publicistički rad. prosvjeta. Novi hercegovački bosiljak. a nacionalno svjestan i politički zreo i tijesno povezan s onodobnim gibanjima u matičnoj zemlji Hrvatskoj. Podižu se mostovi. HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI Sažetak U drugoj polovici 19. škole. grade ceste. književnost. godine. kultura. 9 . otpočinje s radom prva tiskara u Mostaru (Tiskara poslanstva katoličkog u Hercegovini.. javlja se nakladnički rad te publicističko-novinarska djelatnost u vidu prvih novina u Bosni i Hercegovini na hrvatskom jeziku kao što su Hercegovački bosiljak. knjiga. I ova. knjižnice.6 Mostar)(09) Izvorni znanstveni članak Primljeno: 5. XI. po svemu tuđinska vlast. kalkulira na račun svoje sebičnosti. osnivaju trgovine i banke. publicistika. pripadaju fra (don) Franji Milićeviću.Šimun Musa Filozofski fakultet u Mostaru UDK [655. austrougarska uprava. kada dolazi nova. teologije.+070](497. jezikoslovlja itd. 2007. jezik. etnologije. 1872.). pa i represivnih mjera uvodi i neke napredne poteze što se pozitivno odražavaju i na gospodarskom i na kulturnom planu. cijeloga sebe daruje nacionalnom i kulturnoprosvjetnom napretku Hrvata i drugih naroda koji s njima žive na ovim prostorima. obrazovan u krilu zapadnoeuropske kulture. Glas Hercegovca i Osvit. nacionalne i kulturne udruge. čelniku hrvatskoga narodnog preporoda u Mostaru i Hercegovini koji. kao što je tiskanje prvih novina te objavljenje prvih djela s područja književnosti. Ključne riječi: tiskara. doduše na novim buržoaskim načelima te uz niz protunarodnih. novinarstvo.

posebno je gradio ceste i mostove. Split. 2 ” No. te su svi sultanovi pokušaji da reformama osnaži državu ostali uzaludni. Kačić.. Nije imala gotovo nijedne prosvjetno-kulturne ustanove osim pokojega vakufa. Andrija Nikić.. 863. U to se vrijeme na području Bosne i Hercegovine dogodilo nešto od presudne važnosti: za vezira je godine 830. str. 0 HUM 2 . Prisiljavao je raju na sadnju kultura koje su u hercegovačkim krajevima mogle uspijevati.-699. Beč. Hercegovina za devetnaest godina vezirovanja Hali-pašina.Šimun Musa 1. Razvijao je poljoprivredu i graditeljstvo. 94. koliko god bio silnik. 976. izabran Husein-beg Gradaščević protiv kojega je zaratio Ali-aga Rizvanbegović iz Stoca pa se Husein-beg morao vratiti u Bosnu.) vrlo oslabila. Turska je poslije Bečkoga rata (683. Zapravo. iako duboko uvučena u europski zapad. do 85. Petar Bakula. evo vam i cara u Mostaru!” Rizvanbegović je silnički vladao Hercegovinom okrutno se odnoseći prema raji o čemu svjedoči i fra Petar Bakula u svojim stihovima: “Jednom umriet to bi lakše bilo. 8. Sve vidike mogućega izbavljenja prekrivala je feudalna oligarhija. a svatko je morao saditi duhan i vinovu lozu kao i murve. godine. Zbog vojnih zasluga Carigrad je Rizvanbegovića odlikovao i udovoljio njegovoj molbi da Hercegovinu odijeli od Bosne te ga postavio za upravitelja Hercegovine kojom je samostalno vladao od 833. 8. stoljeću ostala nerazvijenom u gospodarskom i kulturnom pogledu. Rizvanbegović je imao napredne ideje u pogledu gospodarstva. pa je i u 9. a donekle je imao razumijevanja i za prosvjetne i kulturne vrijednosti. Neg’ zulume podnositi težke Hali-Paše novoga Vezira. Povijesni okvir Negdašnja turska provincija Bosna i Hercegovina. O aginu ushićenju zbog dobivene časti najbolje govori njegova izjava pri prvom dolasku u Mostar: “Evo vam Stambol Mostar. str. šipke i drugo voće:  2 Usp. pogotovo kao vojna sila. “Kulturne prilike u Hercegovini zadnjih desetljeća turske vladavine (823-878)”. bila je zapravo stoljećima odvojena od njega.

uz ostale pothvate.4 Doduše. nav. Usp. otvoren rudnik zlata govori kako je Ali-paša bio vrlo zainteresiran za gospodarski razvoj. 992. “Hercegovački duhan”. Sarajevo. str. Bekiji i oko Trebinja (. Pušili su samo oženjeni ljudi. 223. Kršćanski se narod nadao obećavanim reformama te je uz gospodarske i političke počeo izražavati i planirati i kulturno-prosvjetne zadaće. U većoj količini i za izvoz sadili su duhan u Brotnju. str. teško podnoseći turski zulum. Tako je u Mostaru 856. a 867. trgovini. narod je tražio poboljšanje svoga 3 4 5 6 7 Dominik Mandić. što je godine 859. Dakle. izazvali su još veću netrpeljivost muslimana prema kršćanima i ti su sukobi na lokalnom planu trajali sve do dolaska Austrougarske Monarhije. dj. Zapravo..  . bez bržega i vidljivijega prodora kapitalističkih odnosa... Bila je to samo jedna etapa neuspješna prilagođavanja dok je u stvarnom životu vladala teška situacija poticana jazom između begova i raje. godine osnovana Narodna blagajna (zadružna štedionica). prometu. podčinjeni su morali davati još veće namete. A. Dok su neke škole bile izrazito vjerskoga karaktera i dijelile se na muslimanske. prosinca 2007. Činjenica da je u to vrijeme u Rami. Ustupci vlasti prema raji. Mostar. školstvu. str. i to na čibuk (lula i kamiš) i takum.5 Otvaranje škola u Mostaru sve od 852.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI Od vremena Ali-paše Rizvanbegovića svaka je kuća u Hercegovini sadila duhan bar za svoju vlastitu potrebu. koji su se primjećivali u doba reformâ. str. Beograd. 99. druge su bile okrenute općoj izobrazbi puka. Šimun Musa. 937. i ozakonjeno. Safvet-beg Bašagić. str.6 Niz reformâ nije posebno popravio položaj raje. 55-83. Usp..) duhan se prodavao u turama 10 – 12 groša po 1 oki. Nikić. 96 s. banka i pošta. uspostavio se bankarski i poštanski sustav.. Kratka uputa u prošlosti Bosne i Hercegovine. Hercegovina je ponovno pripojena Bosni. 900. Kada je 85.. i Ali-pašini su nasljednici nastavili poslove u građevinarstvu. godine po naredbi Omer-paše Latasa Rizvanbegović pogubljen. katoličke i pravoslavne. Usp. godine posebna je odlika toga razdoblja. ipak su se nazirali i pomaci. Život se i dalje odvijao u primitivnim feudalnim okvirima. Mostar i Hercegovina. isto.7 Svim poteškoćama unatoč. 24 s. Franjo Milićević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini.

Nezadovoljstvo je eskaliralo u pravi bunt raje. Berlinskim kongresom 878. Razvoj ustanka. osnovana je Slavljanska narodna učiona u Vukodolu (Mostar). Život i rad fra Rafe Barišića. a fra Božo Šarić. praktično se stanje nije promijenilo za još nekoliko desetljeća. zainteresirao je velike sile. str. Po zapadnoj Hercegovini organizirali su ga i podržavali franjevci: fra Pavo Petrović u Klobuku. Mitar Papić. Problemi koji su doveli do ustanka i stanja u Bosni i Hercegovini dospijevaju godine 1878. godine”. Nikić. o čemu svjedoče mnogi izvori. Tako je u Hercegovini 9. str. lipnja 875.. i Beču. Udovoljavajući zahtjevima naroda. A. istina strogo nadzirani. “Franjevci u Hercegovini od 878. Pokušaj turske vlasti da silom i novim obećanjima unese mir u Hercegovinu ostali su bez željenog uspjeha. i do dolaska austrougarske vlasti u BiH je bilo nekoliko zapaženih pomaka u gospodarstvu i kulturi. godine u Hercegovini je otvoreno još trinaest hrvatskih škola (učiona). jer nisu se ispunili zahtjevi ustanika. fra Paško Ćužić u Veljacima. 2 HUM 2 .). uz tadašnje poznate sukobe pojedinih država s Turskom. 23-25. 76. 0 Usp. na Humcu. na Berlinski kongres. rodom iz Drežnice. Nikić. u Gradnićima i Posušju. fra Filip Čutura u Posušju. a posebno molbi biskupa Barišića. 99-205. i proširio se na obje strane Neretve.Šimun Musa položaja utječući se za pomoć i Rimu. Ustanak se zametnuo u Gabeli pod vodstvom don Ivana Musića. 0. Škole su otvarali franjevci po hercegovačkim župama: Gorici..8 Iako su katolici u pravima bili barem formalno izjednačeni s muslimanima. posebno u vrijeme Ali-paše Rizvanbegovića. Radoslav Glavaš. i Carigradu. u Duvnu. Dakle. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod austrougarsku upravu čime započinje novi. do 892. a ubrzo i u Konjicu. “Kulturne prilike…”. a zatim u Gabeli te još po jednu na Humcu i Širokom Brijegu. fra Ivo Bagarić u Duvanjskom kraju. katolici su dani pod zaštitu Beča. imao je čak svoju četu i tri godine skrivao se u Kamešnici. Na zahtjev biskupa fra Anđela Kra8 Usp. ekonomski i obrazovni napredak. str. Hercegovački ustanak trajao je tri godine. 978. Prema povjesničarima školstva u Hercegovini (Vojislav Bogičević. kako je i spomenuto.0 godine 852. 900. Split. Kačić. Hajrudin Ćurić. Esad Peco i dr. Veljacima. No. župnika iz Ravna. o čemu u svojoj sintezi piše i A. a do 878. podignut ustanak. Mostar. Širokom Brijegu. 9 A. Nikić.

kao proroka slave svoje. nebude povraćen. Uprava je redovito nabavljala nove knjige pa je knjižnica ubrzo bila opremljena svim važnijim djelima hrvatskih književnika. a najpoznatija je bila ona smještena u Hindinu hanu. 26.. vojevao i umirao kao poklad. za našu domovinu. str. u koji sve sile uma svoga uložio. ja molim za moju. 86. koji kada jednom straćen.. Ostani kost i mozak. Bašagić. odnosno. na vaša srca. osnovalo i Narodno. godine. Hrvatsko pjevačko društvo “Hrvoje”. Mostar. Neplašite se truda i napora. u ovo doba borbe protiv onima.. vidljivo iz njihova obraćanja hrvatskim majkama u listu Glas Hercegovca: Narodni je jezik vremena svakog i u naroda svakog ono bio. a zatim na Humcu kod Ljubuškog. godine otvorile školu i u Duvnu. kao dušu vlasti svoje.. Škole su imale posebno značenje za žensku mladež koja je do tada u obrazovanju bila potpuno zapostavljena. str. sav knjižni fond premješten je u njegove prostorije.. godine otvorena je i knjižnica. 3 . ostani krv i koža naroda koga ista: KAKO JEZIK MJENJA – DRUGO MU IME DAJTE. 2 Usp. a krvlju posvećena prava naša podlom svojom nogom gaze. a tih nam u ovo doba očajne borbe. Zatareš li narodni jezik. pod Jusovinom. bojeći se buđenja nacionalne misli.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI ljevića 872.) Prava Hrvatica deset dobrih Hrvata osigurava..11 U to su se doba otvarale i prve hrvatske knjižnice i čitaonice. godine u Mostar su došle časne sestre milosrdnice sv. sve darova srca svoga izlio kao zenicu duha svoga. koji nam svetinje naše krne. ali i periodikom. Znameniti Hrvati. zatro si narod.. a kada se godine 888.). za koji i oružja se hvatio. Vinka i otvorile Katoličku žensku školu. Koliku su važnost franjevci pridavali sveopćoj izobrazbi. Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini.2 Osnivanjem Katoličkoga pjevačkog društva “Kosača” 875. NIJE NAROD ISTI. najbolju odgojno-obrazovnu ustanovu toga doba u Hercegovini.) Ja kucam. koja je osnovana 86. Sestre milosrdnice su 884. Knjiž A. Glas Hercegovca. Međutim. . “Hrvatskim gospojam”. po mišljenje uglednih povjesničara školstva u BiH. posebno hrvatskom jeziku. prosinca 2007. državne su vlasti sva “nepoćudna” djela otpremile u “ralje nezasitnog ognja”. nasuprot jedna odmetnica desetoricu za sobom povuče (. što je najviše prigledao. PO JEZIKU NARODI VJEKUJU I GOSPODUJU: KAKO IM GA OTMEŠ – SLUGUJU (verzal autorov). 8(89.. A. na znojnom čelu se lovor list najljepše zeleni (. Zagreb. novinama i zabavnom literaturom. S. 93.

prije toga uz knjižnicu u Hindinu hanu. U čitaonicama su se održavala i predavanja. 5 Martin Đurđević. nastade veliki metež među građanima radi barjaka i natpisa.. Marulić. Kad su stali kititi ovaj slavoluk raznim barjacima. presudan događaj za kulturno-prosvjetni preporod predstavlja otvaranje tiskare 872. . za što zasluga pripada fra Anđelu Nuiću). Š.Šimun Musa nične čitaonice također su bile strogo nadzirane...3 Prema istim izvorima. objavljivana je nužna udžbenička literatura “za pučke učione”. a čitateljski repertoar precizno propisivan. str.). Kada je . Dominik Mandić u knjizi Etnička povijest Bosne i Hercegovine piše kako je Austrougarska sustavnim programom nastojala stvoriti posebnu naciju u Bosni i Hercegovini – “Bošnjaci i Hercegovci” – te uvesti “bosanski zemaljski jezik” 3 Usp. 86. jedni od veselja. 3(980. 4 HUM 2 . ljubuški je kraj taj događaj dočekao kao svoje oslobođenje. Memoari sa Balkana 1858. pozdravivši ga: “Živio nam naš hrvatski kralj na mnoga ljeta. kojega je smatrao zaštitnikom svoga naroda. organizirane su zabave i predstave. kolovoza 878. godine otvorena je i čitaonica na Humcu (već 884. prvi u Hercegovini.. 2-23.4 Istoga je dana provincijal franjevački s Humca poslao brzojav caru Franji Josipu. kolovoza 878. Sarajevo. a pod ravnanjem Franje Milićevića. cijeli je grad bio na nogama da bi dočekao vojsku: Cijeli se grad uzeo pripremati.. Kako bilježi kroničar. Nikić. Za doček je valjalo postaviti slavoluk na Velikoj Tepi. beletristika. dj. a vođeni su i politički razgovori. austrougarska vojska na čelu s generalom Jovanovićem ušla i u Mostar. Tada je pokrenut publicističko-novinarski rad. nav. Musa. 4 Usp. br. No. str.-1878. “Ulazak austro-ugarske vojske u Hercegovinu”. osim čitaonice uz Hrvojevu knjižnicu. a drugi jer im nije moglo biti drugačije.” Već je 5. osnovan je Muzej – spomenik na Humcu. oko 890. ali i svekolika druga literatura. str. austrougarska vojska iz Vrgorca prešla na turski teritorij (u Hercegovinu). A. da ga (generala Stjepana Jovanovića) sjajno dočeka.15 Oduševljenje novom vlašću nije dugo potrajalo. 90. 5-66. godine koja je djelovala u vlasništvu franjevaca.

sv. prosinca 2007. “Povijest”. a zabrana nacionalnoga jezika bila je posebna mjera režima. 3. Bilo je gore nego u doba turske vlasti: Naše je stanje vehoma kukavno i žalosno.17 Upravo ta ideja bila je neiscrpnim poticajem i u stvaralaštvu Franje Milićevića. a u toj borbi prednjačili su franjevci ističući protivljenje navlastito u Milićevićevu listu Glas Hercegovca.16 I usprkos svim poteškoćama što ih je nametala tuđinska vlast. 32-33. koji je zadržao svoj narodni karakter naproti malom Berlinu – Sarajevu. kada je turska vlast napokon skapavala u svojim mukama. jačanje nacionalne svijesti nije se moglo spriječiti. U kulturnoj pustoši i gospodarskoj zaostalosti Hercegovine 9. s druge strane vlada hoće da podupre turski živalj. 453. citati iz Narodnog lista. 6 Arhiv P. nismo čuli drugoga jezika. nije došlo iz Slavonskog Broda u Bosnu nego iz Hercegovine. Mi u svojoj Bosni. da nas iznarodi. 57. str. 938. Da je narodni otpor prema svakom tuđinskom utjecaju bio vrlo izražen.. str. stoljeća. a posebno se suprotstavljala velikosrpskim zanosima raspirivanim geslom “Srbi svi i svuda”.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI čemu su se suprotstavljali svi svjesni Hrvati. napose iz kamenitog Mostara. Zagreb. 5 .. Dok se to radi. da je u njemačkom gradu: upravo zavladao njemački jezik. Život i rad fra Didaka Buntića. a nacionalna ideja samobitnosti uvriježena u svakom Hrvatu. ali ona nikad nije ni pokušala. Njegova je pravaško-starčevićanska orijentacija osuđivala sva tuđinska nasilništva nad hrvatskim nacionalnim bićem. Hrvatsko se ime moralo prešućivati i u politici i u školstvu. 7 Oton Knezović. starčevićanstvo. Taj je tjednik imao presudnu ulogu u buđenju i njegovanju nacionalne svijesti hrvatskoga i muslimanskoga naroda. Opće je poznato kako je Austrougarska zabranjivala svaki spomen hrvatskoga imena. Hrvatski se narod promišljenim metodama i potvrđenim sredstvima odlučno otimao primitivizmu kako je to nalagao i duh zapadnoeuropske tradicije. s ponosom je u pismu doktoru Isi Kršnjaviju naglasio fra Didak Buntić: Zublja narodne svijesti hrvatske. van hrvatskoga. a danas bih čovjek rekao. Svaštenjak. Istina je pod turskom smo vladom trpili i patili.

Tri zaboravljena imena. Bio je to prvi hrvatski tisak u Bosni i Hercegovini. str. Njegove su najveće zasluge u tiskarstvu: prije sto trideset pet godina. 974. 6. a 855. materijalnoga napretka i političkoga osmišljavanja nacionalne sudbine. rođene Pehar. Tiskarskom djelatnošću Milićević je našu baštinu obogatio poučno-vjerskim knjigama. ali je i dalje nastavio studij. obukao je franjevački habit dobivši redovničko ime Franjo. U sjemenište je stupio 852. iskrenih domoljuba.8 2. školskim udžbenicima i priručnicima. cijeloga je sebe žrtvovao za dobrobit naroda iz kojega je potekao. u službi odgoja i obrazovanja. U srpnju 86. buđenja nacionalne svijesti. politički zreo i nacionalno svjestan. Krsno ime bilo mu je Marijan. “apostol hrvatstva i čelik karakter”. Milićević se vješto prilagođavao okolnostima u kojima je djelovao.Šimun Musa a nova austrijska uprava licemjerno kalkulirala u račun svojih interesa. Pothvat je to preporodna značenja za Hrvate. godine izgorjela kuća. kako mu je napisano na nadgrobnoj ploči. našlo se nekoliko odvažnih. odlučnih u svojoj nakani duhovnoga i materijalnoga izbavljenja hrvatskoga naroda. Franjo Milićević. sa svojim je suradnicima u Mostaru osnovao Tiskaru katoličkog poslanstva (Typographia Missionis Catholicae in Hercegovina). Kratko je boravio i u Dubrovniku u samostanu Male braće odakle ga je franjevačko starješinstvo pozvalo u Hercegovinu na dužnost. Poštujući hrvatsko duhovno nasljeđe i domete zapadnoeuropske kulture. zabave. Ivan Alilović. mudrih i učenih domaćih sinova. Usprkos svemu. godine. jedan je od tih velikana hercegovačke kulturne baštine. listopada 835. Svjestan prilika u matičnoj zemlji. preselili su se u Mostar gdje je Marijan u fratara pohađao osnovnu školu. 872. njegova je tiskara ubrzo postala ishodištem svekolika kulturno-prosvjetnog rada i u kontinuitetu je djelovala gotovo do kraja stoljeća. Za svećenika je zaređen 860. te kalendarima i novinama. Zagreb. Početci tiskarstva i nakladništva U kulturnoj prošlosti Hercegovine i Mostara. položio je pre- 6 HUM 2 . godine. od kojih su neki doživjeli i dvadesetak izdanja. u Donjem Velikom Ograđeniku od oca Franje i majke Kate. U Italiji je studirao filozofiju i bogosloviju. bogata sadržaja. prvu hrvatsku tiskaru u Bosni i Hercegovini i prvu tiskara u Hercegovini uopće. djelo Franje Milićevića9 ima temeljno značenje i presudnu 8 Usp.. ali i za druge narode u Mostaru i Hercegovini. godine. pa i cijele Bosne i Hercegovine. 9 Rođen je 0. Nakon što im je u požaru 842.

boravak u Dalmaciji omogućio je Milićeviću pobliže upoznavanje s kulturnim zbivanjima u Hrvatskoj. posebno s hrvatskim narodnim preporodom. poglavito u djelima fra Ivana Franje Jukića i fra Grge Martića. Milićević je poticao kulturno-prosvjetne aktivnosti. što se u određenoj mjeri odražavalo na fra Petra Bakulu i na Franju Milićevića. pa do svoje smrti. kada je prešao u Gradniće na dužnost kapelana koju je obavljao do 864. U Mostar se vratio 87. Tu je ostao do svibnja 863. bio je mrzak austrijskim vlastima. gramatiku talijanskoga jezika. nije nasjedao dnevnopolitičkim smicalicama niti se dao zavesti konformističkim napastima. Važno je spomenuti da je Milićević svoju tiskaru vodio vrlo brižno vodeći računa i o radničkim pravima. a Glas Hercegovca prvi politički list hrvatskoga određenja u Bosni i Hercegovini). da prosinca 2007. Njegova su Pravila rada za tiskaru Don Franje Milićevića u Mostaru zapravo prva radnička tarifa uopće u Bosni i Hercegovini što ima povijesno značenje za radnički i sindikalni pokret. kada je 868. Čak i po cijenu istupanja iz franjevačkoga reda i sekularizacije nije ostavio tiskaru jer ju je smatrao temeljem kulturnoga i prosvjetnoga rada. Milićević nije prihvaćao ideju južnoslavenstva (ilirstva). 7 . Kada je kao direktor tiskare izgubio biskupovu podršku. Iako su mu postavljane razne zaprjeke i ucjene. pokrenuo poznate kalendare. Sve su prilike da je baš on kreator ideje o pokretanju tiskare kao preduvjeta za sav ostali kulturološki rad. tomu se priključila i Hercegovina na čelu s biskupom Kraljevićem koji je pozvao Milićevića znajući za njegove sklonosti i interese. Ideje hrvatskoga narodnog preporoda već su odranije uhvatile maha u Bosni i Hercegovini. najviše u Mostaru gdje je uz pastoralni rad obavljao niz drugih važnijih poslova kulturno-prosvjetne naravi. godine biskup fra Paškal Vujičić predložio da se osnuje Književno društvo redovnikah sv. Potom je otišao za župnika u Zavojane u Dalmaciji. u dva je navrata boravio u Hercegovini..HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI ostale ispite na studiju te u Veljacima dobio svećeničku službu. Milićević se 87. Razgovarajući sa subraćom franjevcima. godine vratio u Mostar spreman na službovanje svome narodu: prosvjećivanje. a ni jezik iliraca. Zbog jake nacionalne angažiranosti. posebno su ga oduševljavali nacionalno buđenje i književni prinos. godine. a odatle na Brač u Sumartin gdje je imenovan župnikom i gvardijanom. Gradnićima i Vukodolu u Mostaru te je napisao prve pučkoškolske udžbenike: bukvar za odrasle u gotovo 20 izdanja. pokrenuo je novinskopublicističku djelatnost (Hercegovački bosiljak prvi je nezavisni i ujedno književni list u BiH. Osjetljivim odabirom prihvatljivih mu elemenata hrvatskoga narodnog preporoda u povezanosti s pravaštvom. godine imenovan je za župnika u Igranima. proučavao je nacionalnu prošlost. Milićević je odredio smjer svoga djelovanja. Na vlastiti zahtjev 868. godine. molitvenike. skupljao narodno blago. ostao je bez pomoći i suradnje većine subraće. što je vidljivo po odbacivanju fonetskoga pravopisa i izgovora glasa ě (jat). pred vlastima nije uzmicao. Nije klonuo duhom ni kada je ostao sam sa svojom svetom zadaćom. izdavaštva i novinstva. Iako je već za boravka u Italiji živo pratio društvena i kulturna gibanja učvršćujući spoznaju o prijekoj potrebi prosvjetiteljskoga djelovanja u svome narodu. Posebno je isticao potrebu pokretanja tiskarstva. No. nacionalno i kulturno osvješćivanje hercegovačkoga puka postalo je njegovom životnom zadaćom. Naime. a ni Turci ga nisu mazili: imao je nekoliko nesporazuma s njihovom upravom. kada se vratio sa studija iz Italije. Iako je cijenio mnoge tečevine ilirskoga pokreta. Na poziv biskupa fra Anđela Kraljevića i redodržavnika fra Petra Kordića. čak i Rimu.. 903. Za to je vrijeme učiteljevao u Veljacima. Od godine 86. Uporno se obraćao franjevcima. uz službeno redovničko izbivanje u Dalmaciji. Utemeljio je tiskarstvo i izdavaštvo u Hercegovini. navlastito u prosvjeti i kulturi. Frane u državi bosanskoj.

960. časopisa. Otkrićem tiskarstva otpočelo je novo razdoblje čovječanstva. Svojom angažiranošću i rezultatima svoga rada postao je najznamenitija osoba druge polovice 9. I Hrvati su vrlo brzo spoznali važnost tzv. 964. uzeo je “privremenu” sekularizaciju. Enciklopedija Leksikografskog zavoda. književnim i općekulturnim prinosima. Godine mu uz franjevačku redovničku službu omoguće i rad u tiskari.. Prema hrvatskom istraživaču Zvonimiru Kulundžiću. Tu važnost tiskana riječ ima od samoga početka. trgovca. kada je o ovoj djelatnosti riječ. ogorčene njegovim političkim djelovanjem izraženim u Glasu Hercegovca. u bolnici u Mostaru te pokopan na groblju Šoinovac. Zagreb. Zagreb.” 20 Usp. 7. sv. godine u mjestašcu Kosinj u Lici. plakata i raznih vrsta tiskanica) razlikuje od onodobnoga. Đuro Džamonja. zadovoljan što je na vrijeme odnjegovao nastavljače časne mu zadaće koji će i politički i prosvjetiteljski i kulturno bogatiti svoj narod. i 20. godine i otada se isključivo bavio tiskarstvom i novinskim radom. ostavile bez ičega. a trajalo je sve do 896. stoljeću izrađivali su se lijevani metalni znakovi. 36. Svakako će sinovac mu Ivan Aziz Milićević prednjačiti na tom putu. Otad je tiskarska tehnika vrlo uznapredovala. no nijedan od nadređenih nije mu uslišao molbu. Kada ga je prihvatio šibenski biskup. 8 HUM 2 . apostol hrvatstva i čelik karakter komu Glas Hercegovca raznese i sačuva slavu i harno ime hrvatskom narodu. veljače 903. str. Inače. Umro je 8. godine kada su ga austrijske vlasti. a svoj procvat doživjela je u 9. slika. Godine 878. potrebno je naglasiti kako se suvremeni pojam tiskarstva (koji obuhvaća kompleksan posao proizvodnje knjiga. Nezbrinut. Milićević je i dalje bio aktivan. ostavio je Mostar i tiskaru koju je smjestio kod brata Šimuna.2 prva tiskara na slavenskom jugu formirana je 482. crne umjetnosti. Novi tip tiskarstva pokrenuo je Johann Gutenberg koji je 455. a u 4. godine imenovan župnikom franjevačke župe u Blagaju. To je najplodnije razdoblje njegova djelovanja. Ogorčen njihovim nerazumijevanjem. Zvonimir Kulundžić. Prema relevantnoj literaturi. stoljeću. otišao je za župnika u Piramatovce kod Skradina. s nekoliko prijatelja podigao mu je spomenik na kojemu je zapisano: “Pod ovim kamenom otkinutim s hercegovačke hridi leži don Franjo Milićević. novina. stoljeća ističući se poglavito utemeljenjem tiskare i grafičko-nakladničkom djelatnošću kao i prosvjetnim. urednik Osvita. star i umoran. odlukom biskupa Buconjića don Franjo je 889.Šimun Musa ulogu za hrvatski narod. U Mostar se vratio 882. ta ona je u vlasništvu Provincije. još osnaženoga autoritetom i odgovornošću kolektivnoga prosvjećenja. Kosinj. u Mainzu dovršio otiskivanje Biblije.20 otiskivanje je bilo poznato već u Kini početkom nove ere kada su se izrađivali pomični znakovi (ideogrami) od gline. 2 Usp. davši mu upute za održavanje kontinuiteta rada. kolijevka štamparstva slavenskog juga.

Ponesen idejom romantizma i značenjem hrvatskoga narodnog preporoda. Prva tiskara na području Bosne i Hercegovine osnovana je 529. 8. Senjsku je zamijenila riječka tiskara. ćiriličnim i turskim slovima. glagoljicom je tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora i to je prva hrvatska tiskana knjiga. U 7. I fra Grgo Martić. Alilović. pjesnik i prosvjetitelj – preporoditelj. Ta je tiskara po naredbi paše iste godine postala Vilajetska štamparija u kojoj izlaze prve bosanskohercegovačke novine Bosanski vijestnik (866. dj. također je uzaludno nastojao ostvariti tu zamisao.-869. prosinca 2007. poznati hrvatski književnik Ivan Franjo Jukić također se trsio osnovati tiskaru kako bi brže širio kulturu i nacionalno osvješćivanje u narodu. ali su svaki put bili onemogućeni. a potom i službeni list Bosna.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI 483. Iz Turske je stigao Kadri-efendija za slagara. ugasila se već 53. i u Senju se prvo tiskao Misal. godine u Dugom sokaku u Sarajevu otvorio tiskaru zvanu Sopranova pečatnja. I.. a njezin je utemeljitelj Božidar Goraždanin. Također je poznato da je i u Crnoj Gori na Obodu 483. ali svega desetljeće nakon glagoljskoga prvotiska s radom je započela senjska tiskara: godine 494. str. I taj su pokušaj onemogućile turske vlasti. godine. Ta je tiskara radila vrlo kratko. stoljeću poznati je hrvatski prosvjetitelj i književnik fra Matija Divković nastojao osnovati tiskaru u Bosni. a odmah za njim i slova. godine otvorena tiskara.22 Nakon prestanka rada. Topal Šerif pozvao je iz Zemuna tiskara Sopranija koji je 866. trebalo je naći slagara i nabaviti turska slova. Sva su glasila tiskana na turskom i našem jeziku. Kako je bilo predviđeno da u uporabi budu naš i turski jezik. Ne zna se točno gdje je Misal tiskan. Franjevci su još nekoliko puta pokušali osnovati tiskaru. poglavito franjevaca. više od tri stoljeća nije dopušteno otvaranje takve ustanove u Bosni i Hercegovini. a osim liturgijskih knjiga objavljivala je djela teološkoga i svjetovnoga karaktera. nadstojnik mjesnoga manastira sv.) donesen je novi ustavni zakon koji je napokon reformirao obrazovanje i pravosuđe. godine nedaleko od Goražda. 9 .). Novine 22 Usp. Đorđa. a dopušteno je i osnivanje tiskara. ali mu turske vlasti nisu dopustile. Istom po dolasku novoga vezira Topal Šerif-paše na čelo bosanskoga vilajeta (86. nav. unatoč velikim nastojanjima.

Alilović. Ovaj naime. suvremenik i Franjin suradnik: Franjevci su u Hercegovini odavno uperili sve sile da se osnuje tiskara u svrhu širenja prosvjete u narodu. Mostar. fra Frano. nu da su tu nakanu ometale siromaština fratara.. str. poticajem biskupa Vujičića na osnivanje Književnoga društva redovnikah sv. Schematismus topographico. i I. str./74. 24 Anđeo Kraljević. 25 P.25 23 Podatke o utemeljenju tiskare u Mostaru vidi u Hamdija Kreševljaković. Bakula. prvi domaći novinar u Bosni. odgovorio: Ja bih htio uvesti ovde tipografiju. Ovdje bi bilo misto bivših ova rezidencija dosta prostrana.. a Kadri-efendija otišao u Tursku. 868.. svojom odlučnošću i radom.Šimun Musa je uređivao Šaćir Kurtčehajić. Franjevci su uspjeli pod vodstvom fra Frane Milićevića u ovoj stvari. Među prvim knjigama tiskanim u toj tiskari bio je Početni zemljopis Grge Martića. fra Grgo Martić obratio se biskupu Kraljeviću koji je tu ideju prihvatio i 6. Zagreb. Kraljević je u franjevačkoj zajednici planirao osnovati tiskaru koja bi omogućila bolji rad školstva i napredak kulture uopće.. kao i vlada. nap. 873. u svom Šematizmu svjedoči Petar Bakula.-1878. knj. a. Frane u državi bosanskoj. 20 HUM 2 . Mostar. 5... 8-27.24 Tim se dokumentom prvi put spominje nakana osnutka tiskare. “Pismo fra Grgi Martiću”. Dolaskom austrougarske vlasti tiskara je prešla u njezino vlasništvo. Ostavština fra Grge Martića. U sporazumu s redodržavnikom fra Petrom Kordićem te znamenitim piscem i preporoditeljem fra Petrom Bakulom.. 920. iznad nade očekivanja uspio je kod dobročinitelja. Ima ovdje jedan fratar (Franjo Milićević.23 To je obljetnica istinskoga utemeljenja kulturne i prosvjetne djelatnosti u Hercegovini. Štamparije u Bosni i Hercegovini za turskog vremena od 1529.. Naime.) koji bi mogao biti direktor iste. a prije toga i s Milićevićem. Nu rad pobjeđuje sve. studenoga 868. godine prošlo je. Od osnutka prve tiskare u Hercegovini 872. Da je Franjo Milićević o tiskarstvu razmišljao prije svih u Hercegovini. dj. Gradnja za povijest hrvatsku i književnost. 9. da se napokon otvorila tiskara u Mostaru. nav. 35 godina. što će se uskoro i ostvariti. evo.

u prostorije Pučke učione koja će biti premještena u franjevačku kuću. objavila 77 knjiga. 2 .) Milićević je. odgovorni urednik i glavni urednik bio je Franjo Milićević. Uz latinicu kao ustaljeno pismo u određenoj se mjeri rabila i ćirilica. Kako te knjige nisu zadovoljavale grafičkim kvalitetama. Schematismus franjevački fra Petra Bakule te Milićevićev kalendar Mladi Hercegovac. Carigrad je dao potvrdu za rad uz nekoliko uvjeta: da se svaki put po tiskanju knjige ili lista jedan primjerak dostavi u Carigrad.-896. tipograf Josip Depolo i prvi šegrt Ivan Šimunović. a djela nisu objavljivali samo Hrvati nego i pripadnici drugih naroda. o čemu svjedoče kalendari. ali su je odmah zaplijenile turske carinske vlasti. 883. i Glas Hercegovca. tiskara je na zahtjev biskupa Kraljevića poručena iz Beča. uz drugi materijal. Prihvativši uvjete. Tiskara je u Mostar došla u ožujku 872. prema navedenim izvorima./84. 884. Marko Šešelj. U izboru materijala za tisak pomagali su mu fra Grgo Gavran i fra Martin Ljubić.. a kasnije i novine Franje Milićevića (Hercegovački bosiljak. istaknuo se austrijski konzul u Mostaru Pavao Relja koji se založio u traženju odobrenja za rad od turskoga Ministarstva prosvjete u Carigradu. novi dio opreme naručen je u Trstu.) i isporučena. Nakon povratka u Mostar (87. Poslije obnove tiskara je radila kvalitetno i za ono doba – mnogo. U poslu su mu pomagali časna sestra Klotilda Skamperle.. a da obvezno prije tiskanja vlast prekontrolira pripremljeni materijal./85. Za vrijeme svojega rada tiskara je. Počela je djelatnost pod firmom Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini (Typhographia Missionis Catholicae in Hercegovina). 885. Za to je vrijeme nekoliko puta mijenjala naziv. Na početku rada objavljeni su: Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini Franje Milićevića.). Kada su izvršene pripreme i osiguran novac za kupovinu. počeo s pripremama za nabavku i rad tiskare te je iste godine otišao u Zadar kod tiskara Spiridona Artala na obuku.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI U nabavci tiskare. Carskoj biblioteci.. i slova su bila loša. Iste je godine (87. Direktor. osim fratara. Upravo te izmjene pokazuju prosinca 2007. Nakon upornih molba konzula Relje i biskupa Kraljevića. u biskupsku rezidenciju. Novi hercegovački bosiljak. Biskup Kraljević vršio je nadzor nad tiskarom sve do 876. godine. tiskara je dopremljena u Vukodol.

publicističke. S obzirom na receptivnu moć čitateljske publike. 7. Mostar je na prijelazu stoljeća postao poznatim kulturnim središtem ne samo u Bosni i Hercegovini. Franjevačka tiskara. Kršni zavičaj. svojom je tiskarom i sveukupnim angažmanom potaknuo i omogućio buđenje izdavačke. redovničkoj franjevačkoj zajednici i crkvenim vlastima uopće. aktivnost kojom je Mostar koncem prošlog i početkom ovog stoljeća postao jače kulturno središte od većine ovdašnjih gradova na Balkanu. Milićevićevo je tiskarstvo bilo iznenađujuće uspješno. do 120. Drinovci. 22 HUM 2 . ustrajnost i hrabrost. u glavnom gradu Hercegovine izlazilo je povremeno dvadesetak glasila i tiskano oko 600 knjiga (knjižica). Franjevačka pečatnica. korektnost prema biskupu. kako je napisao Đuro Džamonja u njegovu epitafu. Tiskara “Glas Hercegovca”. napušten i od subraće. ponudu autora za tiskanje knjiga. pa i prema državnim vlastima: Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini. čudnim se doima njihovo uzvraćanje prema njemu. Tiskara je stvorila temelje izdavačke djelatnosti i opće kulture svih triju vjerskih i narodnih skupina u Hercegovini. i kada je ostao sam. Tiskara fra Franje Milićevića. pa i političke i sveopće kulturne djelatnosti u Hercegovini. Godine 876. 57. Bez nje je teško shvatiti onako bogatu. pedagoške.. Tiskara don Franje Milićevića.. omogućili su mu stvaranje velikoga djela.. subraći i puku. Otpočele su velike poteškoće u njezinu radu. književne. Već je rečeno da se upravo biskup zalagao za osnutak tiskare i pozvao Milićevića da radi i upravlja. Zahvaljujući njemu. Njegov entuzijazam. a Milićevića su pratile svakodnevne neugodnosti.Šimun Musa Milićevićev odnos prema tiskari. No. i franjevačka se zajednica već sljedeće godine odrekla tiskare. biskup se naglo odmakao od tiskare koja je ostala u vlasništvu franjevačke zajednice. Brzotisak don Franje Milićevića. ograničenost kvalitetom i količinom tiskarskoga materijala.26 Znajući za Franjine podvige u poslu. Upravo tim djelom postavljeni su temelji kulture i prosvjete u Hercegovini. tehničku razinu strojeva. “Franjo Milićević”. novinske. 26 Žarko Ilić. Iako u Franjinoj “Autobiografiji” u Osvitu iz 903. 984. Hrvatska dionička tiskara. Taj “apostol hrvatstva i čelik karakter”. Za potvrdu te tvrdnje nek posluži samo jedan podatak: od 1880. str. njegovu čestitost i vjernost Crkvi.

godine pokrenute su novine Neretva. a za crkvene vlasti jednako moguća rješenja? Odgovori su izostali! Glavni događaj tih godina (875. Smatra se da je na smirenje u zapadnoj Hercegovini utjecao biskup Kraljević i da ga je sultan odlikovao “zato što kršćani njegova vikarijata nisu sudjelovali u ustanku”. konzuli su tražili autonomiju Bosne i Hercegovine i zaštitu kršćanskoga naroda. u tiskari kojom je upravljao Milićević. Francuske i Engleske sa Sever-pašom koji je stigao iz Carigrada da bi dogovorio smirivanje ustanka. domaći Turci uporno su i bezobzirno progonili narod pa su i Carigradu i Zapadu svakodnevno upućivani zahtjevi za milost. Očito je da su biskup Kraljević i kustos Buconjić iznad svega štitili narod i vjeru izbjegavajući otvoren sukob s vlastima. 95. ona su vrlo blijeda i neuvjerljiva. Njemačke. “Kulturne prilike…”. Kada je 876. str. u istočnoj Hercegovini nije bilo mira. Budući da su se iz knjižice jasno vidjeli uzroci ustanka. Knjižica nije nosila ime autora (fra Paškal Buconjić). Makar u zapadnom dijelu i nije bilo većih sukoba. ali jest mjesto i nadnevak objavljivanja. a Franjo žarko želio ostati redovnikom bez ikakvih pretenzija na vlasništvo nad tiskarom? Zar nije bilo sluha kada je razborito i dobronamjerno zahtijevao neka drukčija. Ustav nije donio vidniji napredak pa se ustanak i dalje širio. Nikić.) bio je hercegovački ustanak. za sebe prihvatljivija. Rusije. godine došlo do sastanka konzula Austrije. Sever-paša bio je prisiljen obećati novi ustav čime bi se poboljšao i položaj raje. Buconjić i Kraljević uručili su im tu knjižicu. Istim je povodom i franjevački poglavar fra Paškal Buconjić napisao knjižicu Kratak osvrt na glavne uzroke ustanka kršćanskog pučanstva u Hercegovini. zatim samih franjevaca. Zar je slučajno ona knjižica o 27 Usp. sultani su često udovoljavali raji i tako izbjegavali pobunu. rujna 875.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI godine postoje svojevrsna obrazloženja. A. 23 . Cilj je bio smiriti ustanak kontroliranim informiranjem. Međutim.27 Lokalni feudalci toliko su se osilili da nisu slušali naloge iz Carigrada. a 876. prosinca 2007. tiskanu 7. Italije.-878. Tada se iz Sarajeva u Mostar premjestio dio Vilajetske tiskare. Da bi očuvali carevinu. Ostalo je nejasno zašto je biskup Kraljević naglo okrenuo leđa i ostavio Milićevića bez ikakve potpore. Zašto su ga ostavili subraća i franjevački poglavar fra Paškal Buconjić kada su i sami surađivali s njim? Zar je morao biti sekulariziran kada je tiskara bila u vlasništvu biskupa i franjevaca.

ali su se od Milićevića razlikovali u metodama i postupcima. vjerojatno su mislila dvojica starješina. “Ako će tiskara nametati konflikte s vlastima ili otežavati neka moguća rješenja. budio i prosvjećivao puk.28 Za sve vrijeme Milićević se u svojim nakanama nije libio. bez obzira na stalne pritiske službene vlasti. Iz Rima su mu 5. dopuštena mu je jedino 28 Usp. Bio joj je jednako odan kao vjeri i Crkvi kojima se zakleo. tiskara je bila Milićevićeva sudbina.Šimun Musa uzrocima ustanka ostala bez imena autora?! Štoviše. nije podnosio dodvoravanje i licemjerstvo. Previše je bio zaokupljen tiskarstvom i izdavaštvom. da ostane u Mostaru i nastavi rad u tiskari. 2. biskup je Kraljević i odlikovan s vlastita odnosa naspram turskoj vlasti. Otvoreno je iznosio istinu. čak i u Dalmaciji. a ako je i dalje želio raditi u tiskari. starješinstvo se od njega distanciralo. Milićević se opet obratio Rimu i zamolio da mu se dopusti premještanje tiskare kod brata Šimuna u Mostaru ili pak u Metković. 3. Dana 7. u interesu vjere i krajnjega oslobađanja. veljače 877. Nikakvim kompromisima nije htio oskvrnuti uzvišenost svoga cilja. a za sebe osobno zatražio je sekularizaciju ako nema drugoga načina da ostane u franjevačkoj zajednici. ne samo u Hercegovini nego i u Bosni. Odjednom mu nije bilo mjesta u franjevačkoj zajednici. Milićević nije želio postati vlasnikom tiskare nego je samo bio zainteresiran održati nastavak njezina rada. I 25. No. nijedan franjevački provincijal nije prihvatio njegovu zamolbu. a drugi i treći zahtjev bit će riješeni ako nađe zajednicu koja će ga primiti. da prijeđe u Makarsku i isti posao obavlja u krugu tamošnje franjevačke provincije. nav. Da bi izbjeglo neugodu sukoba s vlastima. morao se sekularizirati. siječnja 877. izgleda. mj. bolje se distancirati od nje. smatrale nepokornim. Međutim. pismom se obratio franjevačkim vlastima u Rimu i zamolio da mu se udovolji jednom od triju zahtjeva: . odgovorili da mu se ne može udovoljiti prvom zahtjevu zbog mišljenja franjevačkoga starješinstva iz Hercegovine. pa ako treba i rad joj onemogućiti”. prema Aliloviću. rujna 877. Neprijeporno je da su i Buconjić i Kraljević radili za dobrobit naroda. 24 HUM 2 . da ode u Sarajevo u bosansku franjevačku zajednicu i tamo prenese tiskaru.. Nije bio sklon ustupcima. no crkvene su ga vlasti.

prekovremeni je rad bio obvezatan ako su to potrebe nalagale. Milićević sav posvetio tiskarstvu i izdavaštvu. političkim je smicalicama u uredništvo lista Glas Hercegovca uključen novinar Nedjeljko Radičić koji je trebao iz tiskare istisnuti Milićevića. Naime. prosinca 2007. kada je tiskara i službeno prestala s radom. godine. U svojoj je tiskari nastojao zavesti red i pisanim normama osvjedočiti pravedan i poticajan rad: od radnika je tražio rad. da bi mu na kraju sve oduzeli. 978. veku. godine odlazi za župnika u Piramatovce kod Skradina. po dolasku iz Dalmacije. Prema Franjinim uputama tiskaru je vodio njegov brat kod kojega je bila smještena i. ito ako sam nađe biskupa koji će ga prihvatiti. Stručan i predan radu. nisu mu dali mira. Još za vrijeme studija u Italiji Milićević je shvatio da posao može napredovati samo na temelju pravila i prihvatljivijih odnosa između radnika i poslodavaca. 25 . dobronamjernosti i otvorena duha. Sarajevo. Zbog Franjine stručnosti. radno vrijeme trajalo je deset i pol sati. To je prva tiskara u Bosni i Hercegovini koja je imala radnička pravila (tarifu) i u kojoj su radni odnosi sređeni prema zapadnoeuropskim načelima. Radičić je lako prevario stara i bolesna čovjeka te preuzeo tiskaru uređujući list do polovice 896. Tada je sastavio i prvu radničku tarifu u Bosni i Hercegovini – Pravila za tiskaru Don Franje Milićevića u Mostaru. Njegovi protivnici..HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI sekularizacija. disciplinu i odgovornost. Makar nevoljko.29 Kako je Radičić umro vrlo 29 Todor Kruševac. radnik se nije mogao otpustiti s posla bez dokazane krivnje. odnosno kada je zabranjeno daljnje izlaženje lista Glas Hercegovca. str. Grafičari su inače kao obrazovani radnici prednjačili u stjecanju i očuvanju radničkih prava i isticali se u organiziranju radničkih i sindikalnih akcija. prihvatio je “privremenu” sekularizaciju te 878. korektnosti. godine nastupilo je novo razdoblje u radu tiskare Franje Milićevića koje će trajati sve do 896. U tom se razdoblju. tiskara mu je bila omiljenom školom mnogih grafičara... Bosansko-hercegovački listovi u 19. ne prekidajući kontinuitet. rad je bio plaćen po učinku. složenosti i kvaliteti. dočekala Franjin povratak u Mostar krajem 882. ne samo katolika nego i muslimana i pravoslavaca. Poslije 882. godine. u prvom redu austrijska vlast. 279. Stalno su ga sprječavali.

vlasti su 898. Književno-jezična i publicističko-nakladnička djelatnost U svom radu Milićević je povezao nekoliko raznorodnih. Istina.. narodni kolorit i bukolička razigranost gdje se snaga ljubavi. Nakon uporna zahtijevanja. njegovo djelo i sveukupna njegova angažiranost donijeli su buđenje. Godine 870. austrijske vlasti nisu dopustile obnavljanje lista Glas Hercegovca. list je prestao izlaziti. str. a ni rad tiskare. Makar je prijevara sudski dokazana. godine u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena. u nakladi JAZU. Zatim je u Slavjanskom jugu 868. svezak 2. faktografski vjerno. godine dopustile otvaranje tiskare Hrvatsko dioničko društvo i pokretanje novoga lista Osvit. Tu je pučka ženidbena svečanost prikazana u svim sastavnicama. 26 HUM 2 . zapravo preporod hrvatskoga naroda u Mostaru i Hercegovini u drugoj polovici 9. napisao je knjigu Ženidba s podnaslovom Broćanska župa u Hercegovini koja je objavljena istom 95. i prije Milićevića hercegovački su fratri dali znatan prinos kulturnoprosvjetnom životu. zajedno s prilozima još nekih autora. godine objavio članak “Hercegovina i Hercegovci” u kojemu je progovorio o teškim prilikama u svom zavičaju. dojmljivo i sve je umješno uklopljeno u prepoznatljiv 30 Isto. u općoj neprosvijećenosti. a sljedeće godine u istom kalendaru objavio je pjesmu “Sunčeva ženidba”. 279. novinskim i pedagoškim radom. Franjo je i nadalje bio aktivan u kulturnom životu: na sinovca Aziza Milićevića prenio je ideju o osnivanju nove tiskare i pokretanju novina. ali jednako bitnih elemenata.. ali u prilikama gospodarske i kulturne zaostalosti. stoljeća.30 Uređivao ga je Ivan Aziz Milićević potpomognut svesrdnom stričevom potporom i suradnjom. publicističko-nakladničkim. pjesmama “Tursko nasilje” i “Momak i djevojka” koje su izišle u zadarskom Narodnom kalendaru. 3. knjiga XX. Milićević se javio godine 867. Uz spomenuto tiskarstvo bavio se i književno-jezičnim. pravde i ćudoređa pojavljuju kao osnovni motivi u čovjekovu životu.Šimun Musa mlad. U tim se pjesmama osjeća epska podloga.

).). primjereni potrebama najširega puka. I sljedećih jedanaest godina.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI hercegovački ambijent osobitih folklorno-etnoloških značajkâ (pjesma. zapravo jedan jedinstven život. 27 . zanimljivosti iz astrologije. marljivosti. Svaki je broj imao po jednu stranicu naslovljenu “Ćirilica istomačena latinicom”. igra.) i Misnik u svojoj službi (885. Franjo je objavio Mladi hercegovački kalendar. sve do 885. zemljopisa i poljo- prosinca 2007. Poslije toga izlazili su kalendari na narodnom jeziku.) uvrstio kalendar objavljen još u glagoljskom Misalu iz 483. susretljivosti. ali i posebno značenje u širenju pismenosti. vjere. Već je Matija Divković u svoj Nauk krstjanski (6. pisanim ćirilicom od petoga pa do posljednjega broja. Zasebno su stajale upute. Iste godine u Zagrebu mu je izišao svojevrstan molitvenik Perivoj darovah nebeskih. nazdravljanje. a desna latinska imena mjeseci sa starim. Te su knjižice u prvom redu imale vjersko-poučnu zadaću. gregorijanskim redom. za puk. i 878. Čim se otvorila tiskara. godine. godine. godini objavio je Mali stolitnjak ili Koledar za sto godina. izlazio je Mladi Hercegovac ili Koledar hercegovački. s nadometkom štokakovi poučni zabavah za prostu godinu 1874. s ilirskim pokretom izlazi Danica zagrebačka. ustrajnosti. poučna štiva iz povijesti. zabava. gošćenje. novi i stari. Kalendari Franje Milićevića nisu samo knjige poredanih dana po mjesecima s imenima katoličkih svetaca nego su to prve sustavne upute o vjeri. Po otvaranju tiskare u Mostaru objavio je još dva slična djela: Kita bogoljubnosti (876. napomene o vremenu. navlastito narodnoga ćudoređa. kulturi i životu uopće. odijevanje itd. Taj je kalendar u svim godištima u dva niza donosio nadnevke s imenima katoličkih svetaca: lijeva strana nosila je hrvatsko nazivlje mjeseci s novim. julijanskim kalendarom. zatim Danica horvatsko-slavonska i dalmatinska i do danas kontinuitet toga kalendara održava Hrvatsko književno društvo Ćirila i Metoda u Zagrebu. U 875. Uz franjevce pisali su ih Pavao Ritter Vitezović i Tomo Mikloušić. Posebno mjesto u onodobnom tiskarstvu pripada kalendarima.

Ali zbog prezaposlenosti oko njih morat će odstupiti od kalendara. piknja je interpunkcija. pridavnik je pridjev. ćudoređe za moral. zapazit ćemo da se uporno borio protiv tuđica njegujući čisti hrvatski izričaj. Navlastito je zanimljiva rubrika o gospodarstvu pod nazivom “Seljakov. 28 HUM 2 . 8. redodržava umjesto provincije. proračun za budžet itd.. Čitajući njegovu Skladnju (sintassu) ili slovnicu taliansku i Pravopis za nižje učione katoličke. o uzgoju žitarica te niz savjeta o naprednijem uzgoju domaćih životinja i njihovu liječenju. a uz tehničke našlo bi se i pravopisnih. tvorivo za materijal.Šimun Musa djelstva. Redovito je rabio hrvatsko nazivlje mjeseci. dakle svojevrstan bonton pod nazivom Hrvatski uljudnik koji je kao prilog izišao za godinu 879. daleko od neprirodnoga jezičnog čistunstva: danomice znači iz dana u dan. Rubrika je donosila upute o uzgoju voća i povrća. o sjetvi i berbi. uočava se da je sintaksu zamijenila skladnja. a u kasnijim godištima naći ćemo i književnoumjetničke tekstove važnijih autora. ali i državoslovlje umjesto politologija. 3 Ž. težakov ili gospodarstveni koledar”. zvjezdoslovac astrolog. str. religije. poslovice. Kvaliteta tiska oscilirala je. pripremanju jela i pića. “Franjo Milićević”. Terminologija mu je svježa i čista. Kršni zavičaj. riek rečenicu.1 Pogledamo li Milićevićev jezik. dovršnica je nastavak. Drinovci. članci iz kulture. a osim vjerskoj tematici posebna je pozornost posvećena člancima prosvjetiteljskoga sadržaja na planu opće kulture i gospodarstva. zagonetke). Jedna rubrika nosila je naziv “Poučni kalendar” sa sadržajem iz prirodnih znanosti i uputama o uljudnom ili pristojnom ponašanju. 34. novačenje za regrutiranje. pjesme. pozornost umjesto pažnje. mnoštvo demografskih podataka kao i mnogi drugi zapisi važni u prosvjećivanju puka. I njih će pokrenuti Franjo Milićević. Kalendar je uglavnom prilagođen interesima najširih narodnih slojeva. 985. Ilić. Postojala je i rubrika narodnoga blaga (priče. brzojav umjesto telegram. Uza sve nedostatke književne i tehničke naravi Mladi Hercegovac je sigurno pripremio čitalačko općinstvo za prihvaćanje prvih novina u Hercegovini. stilskih i drugih manjkavosti.

kućanstvu i osnovama kulture.34 Predstavnici Zadarske filološke škole.) razlikovao četiri novoštokavska akcenta. Branko Vodnik. pa je zato i ostvario zamjerne književno-jezične uspjehe. 92. Dakako.) shvatio dobro sva četiri štokavska akcenta”. govore te različite publikacije. knj. Rad JAZU. posebice mišljenju Ante Kuzmanića (807. Sve to ukazuje na solidnu jezičnu izobrazbu i poznavanje jezičnih načela. 29 . zračište je atmosfera. Milićević se služi ikavsko-ijekavskim izgovorom jata (ě). “Akcent u gramatici I... navlastito kalendare s praktičnim poukama u gospodarstvu. onda njegove zasluge na tom području dobivaju još veću vrijednost (. 34 Stjepan Ivšić. str. 94. kratke i logično utemeljene. Zagreb. kao i Milićević iz Mostara. Upravo je Šime Starčević (784. 33 Zlatko Vince. a pravopis mu je pretežito fonološki. 2002. kao izvorni štokavac iz Hercegovine. godine. Drinovci. a značenjem zgusnute. “prvi i shvatio i bilježio četiri naša akcenta a ta je činjenica čekala čitavo stoljeće da bude konstatirana o stogodišnjici Starčevićeve Ričoslovice”. opet iz zadarskoga kruga. ovi su se više bavili nabožnim sadržajima pišući katekizme.). njegovo jezično poimanje kao i neka druga jezična i politička rješenja vrlo su slična gledanju predstavnika Zadarske filološke škole. 39. 983. 6.-859.33 Da je Starčević u svojoj Ričoslovici iliričkoj (82. u mnogim se pogledima nisu slagali sa zagrebačkim ilircima. str.). str. pogotovo u odabiru pisanih tema jer.. Rečenice su mu pravilne i jasne. “Književno-jezikoslovne zasluge Franje Milićevića”. A.. Putovima hrvatskoga književnog jezika.. molitvenike. 32 Jakov Bubalo.2 S obzirom na uporabu štokavskoga govora i ikavsko-ijekavskoga izgovora glasa jat. a prof.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI težak zemljoradnik. prvi je zapazio prof. za razliku od iliraca koji su bili “odviše svjetovni” i preliberalni. Zagreb. Imamo li k tome pred očima književno-jezičnu pustoš i pustinju u kojoj je Milićević tako brižno njegovao svoj književno-jezični cvjetnjak. Kršni zavičaj..) odnosio se prema svom materinskom jeziku kao prema svetinji. glavnoga urednika Zore dalmatinske. a možda je jedino nespretno uzeo vrijemokaz za vremensku prognozu. 423. prosinca 2007. Brlića”.. Stjepan Ivšić reći će kako je Starčević “mnogo prije Vuka i Daničića (. Milićević dosljedno poštuje akcenatski sustav što se vidi i u njegovim knjigama.-879.. pokrenute 844. 67.

str. 967. Riječ je o Hercegovačkom bosiljku... dj. a ne samo u Zagrebu i sjevernim dijelovima. Alilović. Franje Milićevića. Hercegovački bosiljak Za vrijeme službovanja u Piramatovcima kod Skradina35 Milićević je planirao povratak u Mostar.36 Hercegovački bosiljak bile su novine za “zabavu. društvenom. Novom hercegovačkom bosiljku. 4. zarana i konkretnim prinosima pomagao našem jezikoslovlju u formiranju zajedničkoga jezičnog standarda za sve Hrvate na ovim prostorima. stalno su poticana i nacionalno-političkim procesima usmjerenim na sjedinjenje svih hrvatskih krajeva u jednu državnu cjelinu. Glasu Hercegovca. 23. I. 27. ne smije se zadirati u političke i vjerske teme te da list ne će imati potporu vlasti. br. Kako je cenzura bila vrlo oštra. političkom i gospodarskom preporodu Hercegovine nemjerljiv su prinos dale novine što ih je objavljivao Milićević. 879. rujna 883. 36 Arhiv Bosne i Hercegovine. a izašao je . 35 Usp. srpnja 882.. Po povratku poslao je zahtjev austrougarskim vlastima da mu odobre izlaženje jednih novina. 2260 od 3. Građa. To se posebno vidi u novinama Franje Milićevića.Šimun Musa Iz navedenih činjenica valja shvatiti kako je hrvatski narodni preporod svojim kompleksnim zamahom i u južnoj Hrvatskoj. Najposlije je dobio koncesiju Rješenjem Zemaljske vlade. Osvitu. str. Sarajevo. VI. a upraviteljem je označen Stjepan Dragoni. 0 092/Pol. Besarović. 4. 422. Dakako. nav.. Kultura i umjetnost u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom. rješenjem kojim se propisuju i uvjeti pod kojima može izlaziti zahtijevani list Hercegovački bosiljak: da novine izlaze dva puta mjesečno. Novinska djelatnost Kulturnom. R. pouku i književnost” u vlasništvu i pod uredništvom . Sarajevo. uz ostala područja i u Mostaru. 1. br. ta zbivanja što su aktivno vođena i suživljeno praćena. 30 HUM 2 . Vjerojatno se o toj nakani dogovarao sa svojim starješinama. Zamolbi je udovoljeno 26. srpnja 883. list je bio prihvaćen istom poslije trećega preslaganja.

a naročito u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji (. Prekoračivši ovlasti. srpnja 884. dokazivat će dobu u kojom se mora sijati.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI List je tiskan latinicom. Mostar.7 Iako su prihvaćeni uvjeti što ih je vlada ponudila da bi list mogao izaći i iako su posebno zabranjene političke teme. a list je zaplijenjen. Nikada nije utvrđena službena istina o tom događaju.. a neki dijelovi i ćiriličnim pismom što se vidi već u naslovu. str. i priobćavati viesti iz svieta što bi moglo pružiti pomoć književnosti (. Naravno. koje će državna vlada izdavati.. VLASNIKU I UREDNIKU HERCEGOVAČKOG BOSILJKA U MOSTARU Odpisom svojim od 22.) ‘Bosiljak Hercegovački’ će donašat pouku polodjelcima o obrađivanju njihova vinograda. dostavljati vremenopis. ali i gospodarske savjete. vlada je odmah donijela represivne mjere: PREČASTNOM GOSPODINU: DON FRANJI MILIĆEVIĆU. a čitatelji nek žrtvuju predbrojom svoju potporu. 3 . S toga pogleda je namjera ‘Bosiljka Hercegovačkog’ sabirati povijest bosansku. sakupljati starine. kakav je bio i kakav će biti. ali i u nekim člancima. 9. hercegovačko-dalmatinsku i to iz povijesti.. književnosti... list je došao u nemilost vlasti. Uvijek ćemo imati pred očima svoju zemlju i svoj narod. Dva je primjerka ipak izvukao slagar Grgo Miloš pa je tako vijest raznesena po gradu. Milićević je već u petom broju formirao rubriku “Što se čuje nova u politici?”. a nakana još nije poznata. Konkretan povod zabrani bila je vijest izišla u 23. Obnaša je Visoka zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu ustegnuti Vam dozvolu za izdavanje zabavnog. . prosinca 2007. list je ipak bio naglašeno hrvatski usmjeren: donosio je članke iz povijesti. vrtala. Hercegovački bosiljak.. broju. Odmah su se umiješale vlasti i Milićević je saslušan u Kotarskoj oblasti. poučnog i književnog lista pod naslovom “Hercegovački 37 Franjo Milićević. rasađivati. dosjetke i narodne umotvorine.. . pod naslovom “Tajni odbor” gdje piše da je u Mostaru formiran neki tajni odbor koji je već prikupio 20 tisuća forintâ. . njiva. pak po predajah i iz današnjeg položaja. Makar je bio vrlo otvoren.. juna 1884. 4. broj 746/res. 883. Nakana mu je istaknuta u prvom broju: Bosiljak Hercegovački bit će perivoj njegovališta starih i prastarih spomenika. Ta se vijest u narodu pronijela kao priprema na pobunu.) Uredništvo i vlasništvo žrtvovat će svoj trud i svoje sile. priobćit će mjesne viesti.

Pr. KOTARSKI PREDSTOJNIK: (potpis nečitljiv) Dopisom od 22.Šimun Musa bosiljak” podieljenu Vam riešenjem svojim od 1. bez oznaka rubrika ispod natpisa i bez prijašnjih ćiriličkih natpisa. U MOSTARU. iako je i dalje donosio tekstove na ćirilici. a sadržaj je bio raznovrsniji nego prije – i dalje hrvatski usmjeren.38 4. urednik i upravitelj ostali su isti. a Ministarstvo mu je 9. i s razloga. dne 25. List bi se zvao Novi hercegovački bosiljak. str. “svake subote navečer”. navedeni spis.. te ima svako daljnje izdavanje pomenutog lista današnjim danom prestati. prekoračili. kolovoza 884. a vlasnik. nešto većega forma. jula 188. oduzeta je koncesija i izrečena je zabrana izlaženja lista. lipnja Zemaljska je vlada izvjestila i Zajedničko ministarstvo za financije da se don Franji Milićeviću oduzima koncesija. List je bio tehnički kvalitetniji. BH. List je izlazio tjedno. 723. Zajedničko ministarstvo financija. 424 s. juna 1884. lipnja 884. udovoljila je Franjinoj zamolbi i dala mu koncesiju za list. 884. Već 25. Okružna oblast nije našla nikakvih krivnjâ u uredniku Hercegovačkoga bosiljka. Međutim. 38 Arhiv Bosne i Hercegovine. kolovoza 884. što ste raspored u broju 2 od 14. Milićević je želio što žurnije nastaviti s izlaskom lista. 40 Arhiv Bosne i Hercegovine. str. br. kolovoza dalo odobrenje ističući uvjete rada. juna 1884. Novi hercegovački bosiljak Odmah sutradan Milićević je uložio žalbu Visokom zemaljskom guberniumu iznoseći razloge o potrebi za jednim novinama u Mostaru i navodeći mnoge društvene i osobne razloge. 2. no uzastopnim i hitnim zamolbama još je više potaknuo sumnje te se ponovno povela istraga o spomenutom tajnom društvu. a odrekao bi se i političkih i vjerskih tema. 32 HUM 2 . 12260.39 Zemaljska vlada 3. 42-425.40 Prvi broj Novoga hercegovačkog bosiljka izišao je 23. 39 Isto.

. samo je gubio vrijeme dok su se troškovi stalno uvećavali. 33 . srpnja 885. da misli koje hoće da zbiljimice prodru u narod. rujna dala pozitivno rješenje i list je preimenovan u Glas Herce4 Arhiv Bosne i Hercegovine. BH. prosinca 2007. 29. pa ni političke listove. srpnja dobio odobrenje. Glas Hercegovca Milićević je 4. eda čim prvo izvede djelo našeg preporoda.) u svim plemenitim čežnjama za moralno i materijalno stanje naše postojbine. . spravljat događaje umjetnom poukom i mudrim razlaganjem.3. Nastala je nova društvena klima i austrougarske vlasti nisu zabranjivale politiku u novinama. VIII. što je mostarska Okružna oblast odmah poslala Zemaljskoj vladi koja je već 5. Kao razlog odugovlačenju spominjalo se vladino nastojanje da Sarajevo umjesto Mostara postane glavno središte i hrvatskoga naroda pa stoga središnja vlast nije dala da takve novine izlaze u Mostaru. vlasti nisu žurile s izdavanjem rješenja na podneseni zahtjev za politički list. kao kod svih slobodnih naroda. late se novinskog i osobito državničkog ratila: koje će okupiti narod. priobćavat će u podlistku (. Ne zna se ni je li vlada tražila nekoga drugog urednika političkih novina u Mostaru te je zbog toga duljila s rješenjem. broju Novoga hercegovačkog bosiljka objavljen je članak “Naš program” u kojemu između ostaloga piše: Nastala je nužda i kod nas. Kada su nejasnoće i nesporazumi uklonjeni. prema navedenim spisima ABH. br. 4436.) ‘Glas Hercegovca’ skupljat će po narodu našemu zakopano bogatstvo našeg milozvučnog jezika. 26. Mostar. Milićević. Međutim. izdavač je dao do znanja da će list donositi i političke teme. navađajuć ga na misli i da djela sebi najprikladnija i najkorisnija (. te narodne pjesme. kolovoza 885. istina je da se Milićević nije sviđao austrougarskim vlastima.. Milićević je podnio zahtjev za promjenu naziva lista..HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI 4. U članku “Naš program” budući list Glas Hercegovca proglasio se političkim iako je još izlazio pod nazivom Novi hercegovački bosiljak. “Naš program”. Novi hercegovački bosiljak. 885. str. maltretiran cenzurom i drugim državnim mjerama. 42 F. 885.. mi ćemo vladu podupirati. od vlade zatražio proširenje lista i političkim temama i već 23. No.. Zajedničko ministarstvo financija. Pr.42 Objavivši zahtjev i program.4 U 35. pripovjedke itd.

Desna ruka u poslovima tiskare i novina Franji Milićeviću bio je sinovac mu Ivan Aziz. Glas Hercegovca izlazio je punih jedanaest godina kao jedino glasilo Hrvata u Bosni i Hercegovini. objavljenu u Glasu Hercegovca. jeziku i drugim značajkama. kao 38. vidjelo se da će novi list biti hrvatskoga usmjerenja. Tako je primjerice iz splitskoga Naroda preuzet prilog pod naslovom “Spojenje Bosne” u kojemu se izražava dugogodišnji interes naroda za pripajanje Herceg-Bosne Hrvatskoj. Za list je pisao pripovijesti i pjesme (“Sonet u povodu smrti don Mihovila Pavlinovića”). dotjerivala i dopunjavala pojedina mjesta. zapazio je veliki hrvatski jezikoslovac Tomo Maretić i o tome pisao u zagrebačkom Viencu. Urednik i vlasnik bio mu je Franjo Milićević. već su izlazili muslimanski list Vatan. Tako su vlasti uspostavljale “balans” među narodima u Bosni i Hercegovini. koji je objavio pripovijetku. Preuzimao je i članke iz domaćih novina. poljskoga i njemačkoga. Hrvata. broj dotadašnjega lista. Glas Hercegovca pojavio se 9. a posebno se zadržavao na pojedinim austrougarskim krajevima. đak. Novi je list trebao paziti na političku prikladnost sadržaja jer je cenzura ispravljala.Šimun Musa govca. pa i Muslimana. da bi poslije o tome objavio rad u Radu JAZU. no većina ih je željela ostati anonimnima. a Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak objavio je pjesmu u čast dolaska prijestolonasljedničkoga para u Bosnu. Njegovu raspravu o prezimenima. rujna 885. List je analizirao svjetsku politiku. On bi preuzimao i upravljanje tiskarom u vrijeme stričeve nenazočnosti. Božić koji je objavljivao odlomke iz svoga djela Arbanija. prikaze i osvrte. posebno one koji su se odnosili na teme s domaće političke scene. makar to nigdje nije eksplicitno rečeno. srpska Prosvjeta i prvi politički list u BiH Bosnische Post. Koliko god je austrijskim vlastima radi uspostavljanje ravnoteže prema Srbima odgovarao takav hrvatski poli34 HUM 2 . a tiskao se u njegovoj tiskari u Mostaru. Po političkoj orijentaciji i privrženosti narodnoj tradiciji. I muslimani su često surađivali u Glasu Hercegovca: Ahmet-beg Defterdarević. prevodio je s talijanskoga. Isticao se fra Josip D. Tim novinama vlast je postigla potrebnu nacionalnu ravnotežu između Srba. U listu je surađivalo nekoliko franjevaca. pisao povijesne rasprave.

Srbobran. ta pojava nije odbijala čitateljstvo. izlazio dva puta tjedno. Srpski list – svi su oni bili opsjednuti velikosrpskim pretenzijama. Iako je mostarska vlast. “Tiskara don Frane Milićevića u Mostaru. Sve se češće pisalo o pravaškoj politici koja je u to doba bila raširena u Hrvatskoj. stalno ga nadzirući i vršeći cenzuru. svjedočit će njegov sinovac Ivan Aziz. Milićević nije propuštao priliku da o tom društvenom procesu piše u Glasu Hercegovca. prosinca 2007. ipak je između Milićevića kao urednika i vlasti bilo nesporazuma. Bilo je to vrijeme narodnoga osvješćivanja i “odrastanja naroda u naciju”. Na tome mu putu nisu smetale zaprjeke. list je među čitateljstvom bio sve popularniji pa je od . kolovoza 890. Iako je Milićević mudro izmicao državnim vlastima. Beograd. Mostar i Hercegovina”. -2. naprotiv. ali i cenzori su imali pune ruke posla. a neke su rubrike otvoreno izražavale protudržavno stajalište.).43 Franjini istupi ponekad su bili puni ogorčenja prema austrijskim vlastima. Međutim. Milićević je vješto izmicao nadzoru i svakim danom samostalnije vodio novine njegujući hrvatsku nacionalnu svijest. Zbog takvih je sadržaja Milićević imao velikih problema. Milićević je neumorno radio na nacionalnom jedinstvu i samostojnosti svoga naroda. Branik. 35 . time se u narodu razabirao stav austrijskih vlasti i politička orijentacija lista. a otvoreno se napadalo Austriju što nije rješavala nagomilane probleme državnopravnoga sustava. i u kulturnom.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI tički list. 054. Prema vladinu mišljenju trebalo je onemogućiti zahuktalu ideju nacionalnoga buđenja Hrvata koja je smetala i listovima srpske provenijencije kao što su sarajevska Bosanska vila. postojan. Stoga je cenzura odbacivala mnoge članke u Glasu Hercegovca pa je list ponekad izlazio s podosta praznih stranica. Kontinuirano je isticao potrebu hrvatskoga narodnog jedinstva kako bi se ostvarila stoljetna težnja ovoga naroda da zagospodari svojom sudbinom i u političkom. “Bio je odlučan. Delo. I dok su te teme sve više iritirale državnu vlast. XVII(973. str. i u gospodarskom pogledu. tvrd i nesalomljiv u svemu što je zamislio i kanio učiniti”. Zastava. imala izravan utjecaj na uređivanje lista. zbog političke orijentacije lista najprije mu je smanje43 Ivan Aziz Milićević. Glasnik Jugoslavenskog profesorskog društva. Afirmirajući pravaštvo kao ideologiju i političku perspektivu.

Radičić se pokazao vrijednim i pouzdanim radnikom. No. a potom i ukinuta subvencija. prosinca 892. ali nismo nikada gubili nadu u bolju budućnost i potporu. “Našim čitateljima”. Glas Hercegovca. 45 T. što se i dogodilo: u 896. Vlast mu je udovoljila svim zahtjevima jer je radio na korist države iznoseći proaustrijske ideje. a dana mu je i materijalna pomoć za obnovu tiskare i opremanje lista. dj. List je zapao u materijalne poteškoće. prosinca 895.. Svega nekoliko mjeseci poslije Radičić je umro pa je početkom srpnja 896. list je izlazio još dvije-tri godine teško podnoseći materijalnu oskudicu i maltretiranja cenzure. što je Milićević cijenio. Završni udarac došao je kada se uz pomoć smicalica državnih vlasti u uredništvo ubacio spomenuti Dominik Nedjeljko Radičić. Radičićeva namjera nije bila postati novinarom nego prvim čovjekom lista i tiskare. čak i ona da tiskaru preseli u Sarajevo. str. 36 HUM 2 . sa strane čitatelja. 28. Učinjeno je sve da se Milićević udalji iz lista i tiskare.45 44 F.Šimun Musa na.. 9. str. Ubrzo su se promijenili urednički i vlasnički odnosi te je . Nas sve to nije smutilo ni oslabilo. godini Radičić je stekao vlast nad Glasom Hercegovca postavši vlasnikom i lista i tiskare. posebno stoga što je bez novčane potpore list počeo neredovito izlaziti. Radičić postao glavnim urednikom i suvlasnikom tiskare. novinar koji je surađivao u splitskom Jedinstvu pa prešao u sarajevsku Nadu. Kruševac. Zbog jednoga takvog ekscesa vlada je prenijela preventivnu cenzuru iz Mostara u Sarajevo. U stalnom sukobu s vlastima Milićević je ponekad znao nadmudriti cenzuru tiskajući članke koji su već bili zabranjeni. a u prvom redu čitaonice po Hercegovini i Bosni. Mi smo se pokoravali udarcem okolnosti. ali je Milićević hrabro čitateljstvu dao do znanja: Ni bure ni oluje koje je naš list ove godine pretrpio nijesu učinile da smalakšemo. nav.44 Unatoč odlučnosti. To je izazvalo velike probleme. 8. list prestao izlaziti. po Banovini i Dalmaciji priskočiti predplatom nama u pomoć. da osijeguramo obstanak lista. Očito je da je Milićevića trebalo potpuno skloniti i iz tiskare i iz lista. ostale su neuslišane. 223. Sve Franjine molbe vlastima. Nadamo se pouzdano da će rodoljubi. Milićević.

Putujući kao novinar. studenoga Zemaljska vlada predložila Zajedničkom ministarstvu financija da se odobri zahtjev Mostaraca. a skoro sva ih je objavila zagrebačka Matica hrvatska. podnio zahtjev da mu se odobri rad tiskare i izdavanje lista za politiku. Do tada je radio kao član uredništva Hrvatske. U zakonskoj proceduri zamolba je brzo riješena. što su 898. listopada 897. i u Glasu Hercegovca gdje je uz novinarski rad zamjenjivao urednika. 4. Zaokupljen idejom pokretanja Osvita. vlasti i odobrile. nailazio je na upite o Glasu Hercegovca. nije dopušteno daljnje izlaženje Glasa Hercegovca. a izlazio bi dva puta tjedno. nastavit će časno djelo. Njegov sinovac Ivan Aziz Milićević. sastavio je pravila Hrvatske dioničarske tiskare.4. Sveukupnim svojim radom značio je glavnoga nositelja narodnoga preporoda u Hercegovini. a ni rad tiskare. Na kraju je Milićević svoju tiskaru premjestio u samostanski podrum gdje je trebala dočekati bolje dane. 283-290. još uvijek uz stričevu potporu. 37 . zapostavio je književni rad smatrajući da će kao novinar najviše pomoći oživotvorenju svoga pravaškog određenja i tako pridonijeti hrvatskomu nacionalnom boljitku. Osvit Budući da vlasti Franji Milićeviću nisu dopuštale vođenje tiskare i uređivanje novina. a Glas Hercegovca bio je političkim putokazom hrvatskomu narodu. Sve su molbe bile uzaludne.46 Osnivačka skupština nove tiskare 46 Isto.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI Unatoč sudskom postupku kojim se utvrdilo da je pravi vlasnik ipak Franjo Milićević. Godine 897. već afirmirani novinar i književnik. U suradnji s piscem Osmanom Nuri Hadžićem (Osman-Aziz) stvorio je nekoliko književnih djela s temom iz muslimanskoga života. lista Hrvatske stranke prava. dogovorili su se da to učini Ivan Aziz Milićević. srijedom i subotom. što ga je potaknulo na pokretanje novoga lista. a surađivao je i u više drugih listova. List bi uređivao i za nj odgovarao Ivan Aziz Milićević. Na tom je putu posebno njegovao hrvatsko-muslimanske odnose. str. pouku i zabavu. Već je 7. te formirao Dioničko društvo i 2. Ta su djela promicala ideju o hrvatskom jedinstvu i slozi s “braćom muslimanske vjere”. prosinca 2007.

Osvit je bio nezavisno glasilo s izrazitim hrvatskim obilježjem. Prvi broj novoga lista Osvit izišao je 27. a zbog nacionalne netrpeljivosti Srba list je više radio na nacionalnom osvješćivanju i sveukupnom jačanju identiteta hrvatskoga naroda. otišao je 899. a na toj se osnovi 902. U Osvitu se 90. 38 HUM 2 . političke orijentacije i sveukupnost duhovnoga angažmana.. Dakle. kolovoza 898.Šimun Musa održana je 4. Za nasljednika (urednika) ostavio je kolegu i vršnjaka Stjepana Radulovića. list će biti hrvatsko političko glasilo sve do 906. Hrvatskoga podpornog društva. njegova upornog novinskog rada. nije imao nikakvih podnaslova ni oznaka. do 907. u Milićevićevu Osvitu zametnula se klica Napretka. Apsolutistička vlada nije omogućavala kritičke osvrte na režim. Orijentacija koju je Aziz dao Osvitu bila je duhovni putokaz narodu. Osvit je izravan proistjek tiskarstva Franje Milićevića. a Ivan Aziz.. nakon što je utemeljio i utro put novinama. pjesmu i um! I tehnički i sadržajno list je značio velik napredak u novinarstvu. imao je osam stranica. a njegov osnivač. jedino su se kao moto isticali stihovi Safvet-bega Bešagića. ali se nikad nije odrekao novinskoga i kulturnoga rada. godine kada izlazi Hrvatski dnevnik. Ivan Aziz. pripojilo Hrvatskom društvu Napredak (Sarajevo). List je izlazio deset godina.Hrvatskog jezika šum Može da goji Može da spoji Istok i Zapad. odnosno. srpnja 898.. još prije toga. godine osnovalo Hrvatsko podporno društvo za pomoć đacima i studentima u Mostaru koje se 907. godine u državnu službu. godine otvorila posebna rubrika za prikupljanje pomoći siromašnim đacima i studentima. Nakon prve skupštine Dioničko se društvo upisalo u Trgovački registar u Okružnom sudu u Mostaru i otada djeluje kao vlasnik tiskare i lista Osvit. Zapravo. i krvlju i idejom i sklonošću i obrazovanjem Franjino je dijete. Nevesinjca: ..

./74... in Hercegovina. 873.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI Dodatak Bibliografija knjiga objavljenih u tiskari Franje Milićevića i njegovih nastavljača (1873. Typis missionis cathol. str. 874.. Kalendar.-1900. 873. 4 x . Izvjestje. 873. Izvjestje prihodah i rashodah o ustanovljenju Štamparije katoličke u Hercegovini. 3. Katekizam. 39 . 45. 2 x 4. Tisak poslanstva katoličkog. Franjo. 874. 7. 1874. Schematismus topographico-historicus vicariatus apostolici custodinae provincialis franciscanico-misionariae in Hercegivinae Pro anno Domini 1873. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za puk s dodatkom štokakovi poučni zabavah za II-1875. str.) 1873. Katekizam mali. Mostar. Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini. Tiskom poslanstva katoličkog. Molitvenjak. 874. 22 x 6. Katekizam veliki. 873. Petar. 23 + . u Mostaru. 9 x 3. Mostarini. 60. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za puk s dodatkom štokakvi poučni zabavah za prostu godinu I-1874.. u Mostaru. Mostar. 7 x . Bakula. 20 x 3. 23 x 5. Mostar. Mostar.. str. Typis missionis Hercegovinae. u Mostaru. 48. - - - - prosinca 2007. Tiskom poslanstva katoličkog.. str. str. u Mostaru. Tiskom poslanstva katoličkog u Hercegovini. 267 + . str. str. Tiskom poslanstva katoličkog u Hercegovini. 874. Kalendar. Tiskom poslanstva katoličkog. Katekizam. Milićević.

1875.. Franjo. 9 x 2. Daniel. u Mostaru. 8 x 2. 46. 4 x . 35. 29. Nauk. str. Franjo. Tiskom poslanstva katoličkog. str. Tiskom poslanstva katoličkog. Mostar. Franjo. 29. str. Ambroz. Nauk katolički za II razred pučkih učionica u Hercegovini. 240. fra Grgo.. 874. 874. Tiskom poslanstva katoličkog. s francuskog preveo Jovo Ljepava. fra Paškal. str. Gavran. u Mostaru. Anđeo. Defoe. Tiskom poslanstva katoličkog.. Tiskom poslanstva katoličkog. str. 56. 5 x 0. Tiskom poslanstva katoličkog. 9 x 2. Nova slovnica talianskim u malo vrimena. 875. 874. fra Paškal. Tiskom poslanstva katoličkog. 874. Kratak pregled pritužaba glavnih povod ustanakah kršćanoskog puka u Bosni i Hercegovini. Spomenik života krstjanskoga. Milićević. Novi bukvar ili početnica za pučke učionice u Hercegovini. Uređen i na svitlost izdan na spasonosno življenje krstjana pred licem Gospodina Boga. u Mostaru. 5 x 0. Matić. Nauk krstjanski za katoličke pučke učione u Hercegovini. Ambroz. 20 x 4. u Mostaru. Tiskom poslanstva katoličkog. Un canno cemplice sulle cause principeli. 50. u Mostaru. str. Mladeži hercegovačkoj posvećena. u Mostaru. 8 x 2. Zabava duhovna za dicu školsku. Mostar.. Robinson Crusoe. 5 x . 874. Buconjić. Slovinski bukvar za nižje učione katoličke u Hercegovini.... 0. str.l S nadometkom jutarnje i večernje molitve i preporukom HUM 2 40 . str. 56. u Mostaru. - - - Buconjić. 875. uredio fra Anđeo Kraljević. 874.. Milićević. 4 + 4. 874.. Tiskom poslanstva katoličkog. Pravopis za nižje učione katoličke u Hercegovini. str.. Matić.. Mostar. 5 x . str. Milićević... Tiskom poslanstva katoličkog.Šimun Musa - - - - - - Kraljević. 875.

Na prostu službu... 63. Tiskom franjevačkim. 45 + (2). str. u Mostaru. Marić-Tomašić. 22 x 4. sa dozvolom vikariata apostolskoga u Hercegovini. 875. 46. napisao fra Anđeo Kraljević. Tiskom poslanstva katoličkog.. VIII + 250. . Mostar. Stijepo. 875. 875. u Mostaru. Zabava duhovna za školsku dicu. Tiskom poslanstva katoličkog. u Mostaru. str. str. u Mostaru. 7 x . 875. Tiskom poslanstva katoličkog. fra Anđeo. str. Franjo. Stolitnjak-kalendar. 876. Kalendar. u Mostaru. (napisao) Marko sin Vidaka Šešelja slovopečetara Hercegovca. 875. Novi Hercegovac ili kalendar hercegovački stari i novi za god. Tiskom poslanstva katoličkog. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za puk s dodatkom štokakvi poučnih zabavah za god. III-1876. 4 prosinca 2007. 876. 5 x 0. 47 + . Tiskom poslanstva katoličkog. IV-1877. 875. 1876. u Mostaru. str. Tiskom poslanstva katoličkog. Kraljević. 5 x 0. 3 x . 875. Kraljević. 875. - - Kalendar. fra Anđeo. Marko. str. Tiskom poslanstva katoličkog. u Mostaru.. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački stari i novi za puk s dodatkom štokakvi poučni zabavah za god. Milićević. str. u Mostaru. 1876. Tiskom poslanstva katoličkog. Molitvenik za dicu. Skup bogoljubnije djelah za doba četrdeset urah pred presvetim Sakramentom postavljenim na oltaru. Kita bogoljubnosti u skupštini bratovštine prisvetoga Isusa i Marije s dokazom proštenja njojzi polenih.. Šešelj. Kalendar. 8 + 04. 65.. Kalendar.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI - - - - - umirućih.. Mostar. drugo izdanje. 6 x 0. Tiskom poslanstva katoličkog. sastavio i izdao o svom trošku Marko Šešelj. uredio Franjo Milićević.

.. Novi Hercegovac ili koledar hercegovački stari i novi za prestupnu 1878. pisati i govoriti jezikom talianskim u malo vrij. napisao Šimović Nikola. Uređena za malu djecu školah hercegovačkih. u Mostaru. 877. 56 + 2. 70. reda S. 42 HUM 2 . Franceska od odsluženja Deržave prisvetoga Otkupitelja.. 37. Soko uz Mladog Hercegovca ili koledar istočne crkve za 1878. 877. 7 x . Typograohiae franciscana. Tiskom franjevačkim.. 29. Knežević. Muka Gospodina našeg Isukrsta i plač matere njegove. Tiskom poslanstva katoličkog. najnovije izdanje. u Mostaru. str. Pečatnicom franjevačkom.. tekst ćirilicom. Kalendar. 2. Schematismus almae missionariae provinciae Bosna Argentinne Ordinis Fratrum Minorum Observentium pro anno MDCCCLXXVII. iznašastjah uskrsa kojeg mu drago godište. drugo izdanje ispravljeno i umnoženo. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za puk s nadometkom štokakvi poučni zabavah za prostu 1878. Kratka računica. str. 7 x . Mostaruni. Franjo. str. Tiskom poslanstva katoličkog. Mali Stolitnjak ili koledar za sto godinah u tri dijela složen izrađen i protumačen za puk. str. Petar. Nova slovnica talianska ili početnica slovnice talianske zauzeta s iskustvom naukoslovnih uređena. 25 x 3. u Mostaru. Nikola. 20 x 4. 1877. 876. 877.. O. u Mostaru. u Mostaru. Štamparija Don Franje Milićevića. 8. 30 x 3.5 x . 52 + (). str. - Kalendar. u Mostaru..Šimun Musa - Šimović.. - - - - - - Kalendar. Tiskom franjevačkim. Petra Kneževića iz Knina. 877. Složen O. str. S nadometkom vjekovitog kalendara mijenah. 1878. f. 877. Milićević. 877. 7. str. štiti.5. Koledar.

u Mostaru. Tiskom Franje Milićevića. str. u Mostaru. dade. u Mostaru.. uredio po izvornom rukopisu Vid Vuletić Vukasović (namijenjeno za siromašne Zagrebčane). vojvodi dolnje Hercegovine od fra Pile Čovića. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prestupnu godinu 1881. 44. Tiskom Don Franje Milićevića. 878. Razjašnjen i uređen po Franji Milićeviću. Franjo. 88. Tiskom Don Franje Milićevića. Bukvar. - - Čović. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prestupnu godinu 1879. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prestupnu godinu 1880. 24. godšinje dobi itd. 878. 20 x 4. Od prostog guslara Hercegovca prikazane Don Ivanu Musiću. VII. fra Pile.). str. Bukvar za nauk male djece hercegovačke. (god. Mostar. Kalendar. pisati i govoriti jezikom talianskim za porabu učionah. 43 . 60.). str. 2 x 4. u Mostaru.. VI. 879. svetkovinah vjekovitih. 46.. 68. (god. VIII + 248. u Mostaru. 6 x . 20 x 4. VIII. 2 x 4.. - - Bošković. Piesme prosto spievane. Tiskom Don Franje Milićevića.. str. 880. 6. Tiskara Don Franje Milićevića. 90. u Mostaru.). 1879. Tiskom Don Franje Milićevića. (god. 88. prosinca 2007. Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodina od Anice Boškovićeve Dubrovkinje. 2 x 4. 7 x 2. Anica. Skladnja (sintassa) ili druga strana slovnice talianske uređena štiti. Tiskom Don Franje Milićevića.. rimsko. 1880. 7 x .. str. 1881. 878.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI - - iznašastjah godišnjeg. Milićević. 879. sgođaja. str. str. - Kalendar. O. u Mostaru. str. Tiskom Franje Milićevića.. Kalendar.

). Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prostu godinu 1884. 4 x 9.Šimun Musa - - Kalendar. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za puk s nadometkom štokakovi zabavah za prestupnu godinu 1882. X. Francisci Christi MDCCCLXXXI.. Mostar. Tiskom Don Franje Milićevića.). V. 883. Francisci ad annum Christi MDCCCLXXXII (1882. (god. 883. 882. Typis Don Francisci Milićević. - - Kalendar.). Kitica božićnih pjesama za nekoliko običajnih crkvenih pjesmica. Šešelj. iz Hercegovina Fratrum Minorum Observantium s. 882. Assumptionis B. u Mostaru.. 20 x 4. Tiskom Don Franje Milićevića. 93 + . Typis Don Francisci Milićević.. 64. Martin. 2 x 4. Schematismus almae custodiae provincialia sanctissimae. 44 HUM 2 . 1883. str. priredio i izdao za mladež hercegovačku M. 20 x 6. str. uredio i izdao Franjo Milićević. (god. G. Kalendar. str. Schematismus. Schematismus almae custodiae provincialis sanctissimae. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prostu 1883. 62. 1882.). M... Mostarini. u Mostaru.. Assumptionis B.. 88. IX. 88. 6. Mostar. 2 x 4. - - - Kalendar. 882. str. str. M. Marko G. Tiskom Don Franje Milićevića. Dispositor Marinus Mikulić. Stolitnik-kalendar. 93 + (). 72. XI. u Mostaru. V. Mostarini. Tiskom Don Franje Milićevića. Pjesme.. Tiskom Don Franje Milićevića. Ivan. str. 60. (god. Mikulić. iz Hercegovine Fratrum Minorum Observantium. 9 x . Šešelj (drugo povećano izdanje). Tiskom Don Franje Milićevića. Milićević. 20 x 5. str. 882. u Mostaru.

u Mostaru. Mostar. Kalendar. 885. Tiskom Don Franje Milićevića. Tiskom i nakladom Don Franje Milićevića.. 36. Typis Don Francisci Milićević. lipnja 1884... str. K. u Mostaru. Kalendar. 2. 44. 72. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prostu godinu 1885. 1885.. 885. Discorus sur Tiers ordre Franciscain. D. Tri riječi Hercegovca. XII. Tiskom i nakladom Don Franje Milićevi- prosinca 2007. zabilježio dr. Tvrdicina i smiješna dvoznačnost u devetnaest prizora. Štamparija Franje Milićevića. Dvije tragedije. !884. Friedrich Krauss. 7 x 0. str. G.). str. Friedrich Krauss. tisak i naklada Don Franje Milićevića.. D. Pjesan naših muhamedovaca. (god. 20 x 4.. Huso – Pavečić. Mostar. 9 x 3. svečano objavljeno po pres. XII + 39 + 2. 2. 3 x 9.). 38. biskupije Mrkano-Trebinjske od Š. Tiskom Don Franje Milićevića. zabilježio dr. 1884. 45 . u Mostaru.). Š. Poznanović. u Mostaru. XII. str. Friedrich – Pandžić. Friedrich. Mladi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za puk s nadometkom štokakovi poučnih zabavah za prostu godinu 1885. Štampa Don Franje Milićevića.. XIII. P. Misnik.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI - Zubac. - - - - Kalendar.. s talijanskoga prosto zvao Milivoj Poznanović. - - - Krauss. Milivoj.. Mati Vodopiću biskupu dubrovačkom i upravitelju A. Augustin... Opis u spomen proslave blagoslovljenja nove crkve rimokatoličke u Trebinju 6. str.. 884. str. 884. Novi Hercegovac ili koledar hercegovački novi i stari za prestupnu godinu (god.. Tiskom Don Franje Milićevića. str. Krauss. 884. 883. str. Mostar. Mostar. 22 x 5. 8 x 0. K. 44. Luka. u Mostaru. pobra. Misnik u svojoj službi (s dozvolom crkvene vlasti). (god. 8 x 2.

32. 890. godine povodom dolaska njeg. fra Paskal. 888. 5 x 0. 889. - Buconjić. 892. Mariae Hercegovina. Mostar. Mostar. 885. str. str. Ordinis Minorum Observantium ad annum Christi MDCCCLXXIX (1889. Mostar. Istina ili hrvatski jezik. 1890.. Schematismus almae custodinae provincialis sanctissimae.. 885. 2. odobren previšnjim rješenjem obnarodovan po zemaljskoj vladi. iz Tiskarnice Don Franje Milićevića. Općinski štatut sa izbornim redom za grad Mostar. Franje Milićevića.. Mandetrii. 5 + (). Brodu dne 16. Assumptionis B. Franjo Milićević. Tiskom Don Franje Milićevića. u Mostaru.Šimun Musa - ća. str. Red za fijakere i omnibuse u Mostaru. Po podacih “Glasa Hercegovca”. 1891. U spomen otkrivanja obeliska u Bos. 89. 9 x . 1888. Mostar. - Istina. Red. 8 x 2. preštampano iz Hercegovačkog bosiljka. Veličanstva.. 32. 20 x 2. Tiskom Don Franje Milićevića. Okružnica o kršćanskoj ženidbi. Tiskom “Glasa Hercegovca”. Tiskom i nakladom D. 888. - Štatut. 1889. - - Božić... 1892. Pravila. 4 x . Mostar. V. str. Velocibus typis D. - Schematismus. str. rujna 1883. 5 x  (naslov s korica). str. 59. 5 x 0. HUM 2 46 .). 58. 32. str. Tiskom Don Franje Milićevića. Dobroslav.. Pravila na narodno pjevačko društvo u Mostaru.

209–405. fra Grgo Martić. str. 894.. - - Ljubić.5 x 2. Tiskom i nakladom Don Franje Milićevića. 894. Razbistrimo. 9 x 2. Tiskara “Glasa Hercegovca”.. Jukić.. Povijest. rujna 1883. str.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI - - - - Narodne pjesme bosanske i hercegovačke. izdaje Uredništvo “Glasa Hercegovca”.. str. 1898. dne. Narodne pjesme bosanske i hercegovačke. 892. Franje Josipa po podacih “Glasa Hercegovca”. Vel. 16. 47 . F. fra Arhangjeo. - Božić. 42 + 2. godine povodom dolaska njeg. 82. Crtice iz prošlosti i sadašnjosti za budućnost.. napisao i za tisak priredio Josip Dobroslav Božić. 1893. II. Jukoća od Lj.. str. Štatuta particularia Fratrum Minorum regularis observantiae almae provinciae in Hercegovina. Mostar. fra Martin. 32. I sv. drugo izdanje. Junačke pjesme. Mostar. – o – Mostar. 9. Tiskara “Glasa Hercegovca”. Tiskom i nakladom “Glasa Hercegovca”.. 893. 9 x 3. str. Slova. svezak. u Mostaru. str. 28. 898. Štatuta. Imenik svećenstva i župa biskupija Mostarskoduvanjska i Trebinjska za godinu 1892. 893. sabrali Ivan Franjo Jukić i Fra Grgo Martić. Mostar. str. Mostar. 7. prvo izdanje. Tiskara “Glasa Hercegovca”. u Mostaru. Uzor slova Tiskarne “Glasa Hercegovca”.5 x 3. prosinca 2007.. Tiskara “Glasa Hercegovca”. Molitvenik. svezak I. VII + 208. pretiskao Marko Šešelj. sabrali fra Frano Iv. 9 x 3. Mandetrii. U spomen otkrivanja obeliska u Bosanskom Brodu. Povijest Bosne i Hercegovine.. Nuić. Životopis Fr. Tiskarna “Glasa Hercegovca”. Typographia “Glas Hercegovina”. 892. 892. Schematismus. Typographia “Glas Hercegovca”. Josip Dobroslav.. Mandetrii. preštampano iz “Glasa Hercegovca”. XII + 39 + 3.

. Bukvar za samouke. Ivan... 36. Ivan. priopćio I. sabrao Ivan Zovko. Hrvatska tiskara F. 77 + 2.Šimun Musa - Bukvar. 899. - - - - Nuić. 900.5 x 4. 7 x 2. Pravila. 9 x 2. Radoslav. str. Kuzma (Kuzmanović Adalbert). 899. Mostar. tisak Hrvatske dioničke tiskare. Mostar. str. str. sabrao Ivan Zovko. 899. Pravila Hrvatske dioničke tiskare u Mostaru. 98. god. Mandetrii. Molitvenik. 898. Mostar. Gržetić. Mostar. Mostar. Prema pravjeri starih Arijevaca i prasemita (Mithologia comparativa SlavoHUM 2 48 . Zovko. Glavaš. Zovko. Mostar. tisak Hrvatska dionička tiskara. 9 x 3. 1900. Nikola Gašpićev. str.5 (Naslov s korica). Dvije islamske pjesme na hrvatskom jeziku. 9.. tisak i naklada Hrvatska dionička tiskara. Mostar. tisak Hrvatske dioničke tiskare. 64. Malo više istine ili odgovor nepoznatim sudijama. Po narodnoj predaju i običajima. tisak Hrvatske dioničke tiskare.. podatak dobiven iz “Osvita”.. Lugom i perivojem. Typis ephemeridum “Osvit”. str. - - - Glavaš. 9 x .. Zovko. 899. 84 + . 4. O vjeri starih Slovjena. 899.5 x . Nović. Zovko. Mostar. IV izdanje. Hrvatstvo Herceg-Bosne. 899. Radoslav. Mostar. Život i rad fra Rafe Barišića naslovnoga biskupa i apostolskog namjesnika u Bosni i Hercegovini. fra Anđeo. 900. str. 97. P. 899. 5. 9 x 2. Hrvatstvo u narodnoj predaji i običajima po Herceg-Bosni. Brzotiskom “Osvita”.. str. Regula Fratrum Minorum. tisak Hrvatske dioničke tiskare.  + 38 + . 1899... tisak Hrvatske dioničke tiskare. 24 x 7. Ivan. 5 + 5. 8 x 2. napisao Philadelphus Philatethez (Radoslav Glavaš). str. str.

Mostar. tisak Hrvatske dioničke tiskare. 900. Život i običaji muhamedovaca u Bosni i Hercegovini.. (4) 23.. Privremeni službeni red. Hangi. 883. u Mostaru. naklada pisca. Mostar. Mostar. god. naklada Franj. 8 x  (tekst latinicom i ćirilicom). Pravila Hrvatske čitaonice u Duvnu. 5 x  (tekst latinicom. Jukić. Novi hercegovački bosiljak – list za zabavu. Ante. 9 x 3. Mostar.) Hercegovački bosiljak – list za zabavu.-1900. tisak Hrvatske dioničke tiskare. Bibliografija novina objavljenih u tiskari Franje Milićevića i njegovih nastavljača (1873. 900. /8. 49 . 883.. 7. 900. dopunjeno izdanje.. tisak Hrvatske dioničke štamparije. O snu.. Red privremeni službenički za grad Mostar. str. urednik don Franjo Milićević. 52. str. preštampano iz “Osvita”. skitio A. str. vlasnik Stjepan Dragoni. sjemeništa u Mostaru.. 7 x . 40 x 30. Molitvenik za mušku mladež. izlazi dva puta mjesečno. Hrvatska dionička tiskara. Isukrsta. 900..HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI - - - - rum). XXIII + 26. 9. 52. str. Antun. 900. str. Muka Gospodina n. Miletić. br. Hrvatska dionička tiskarna. I dio.. 900. 28 x 7. Mostar. I. II. pouku i književnost.-884.. Ambro. str. Mostar.. ćirilicom i na njemačkom). Tiskara Don Franje Milićevića. Hrvatska dionička tiskara. 326 + . 900.. str. urednik don - prosinca 2007. Mostar. izlazi nedjeljno jedanput. bogosl. 900. 20 x 2. 30 + (IX). Provisorische dienstbotten Ordnung. Mostar. Hrvatska dionička tiskara. pouku i književnost. Miletić. Rajski put kršćanskog mladića. Hrvatska tiskara..

Mostar. II). 47 x 32.. 974. 885. 26 x 9. P. uređivali Ivan A. 898. fra Ante Majić.. Zagreb. 873. 50 HUM 2 . Đuro Džamonja . 23 x 5. pojedini spisi . /27..896. Mostar.. a Hrvatska dionička tiskara u Mostaru od br. 899. Mostar. Mostar.. Hrvatska tiskara F. srpnja 898.... Franjevački glasnik – poučni i pobožni list. na kraju samo Nedjeljko Radičić. Osvit – glasilo Hrvata iz Bosne i Hercegovine. 900. Ignacij Strukić i o. vlasništvo i tisak “Osvita” (do br.Bakula.. Tri zaboravljena imena. Skender Musa. a kasnije Nedjeljko Radičić i don Franjo Milićević.. i 5. Milićević.Alilović. I. izlazi svake srijede i subote (I-IX) utorkom. četvrtkom i subotom (X-XI). Ivan. br.-90. svaki broj osam stranica. 863. izlazi svake srijede i subote. izlazi jedanput mjesečno. izlazi . Petar. Kršćanska obitelj . godine do kraja izlaženja. spievao jedan Hercegovac. tisak Hrvatske dioničke tiskare. vlasnik i odgovorni najprije don Franjo Milićević. II 23. Petar. Literatura .. tisak “Osvita” i Hrvatske Dioničke tiskare u Mostaru. uređivali o.Šimun Musa - - - - Franjo Milićević. izdaju učitelji Franjevačkog bogoslovnog sjemeništa u Mostaru. uređivali o. god.. o. god. Arkanđeo Brković. Ante Jelavić i dr. 47 x 36.-90. Beč. pro anno Domini 1873. . svakog mjeseca. 884. Tiskara Don Franje Milićevića. Mostar..-907. 22. Typis Missionis catholicae in Hercegovina.885. Mostar. 44 x 22.Bakula. Glas Hercegovca – političko-informativni list. fra Vendelin Vasilj. Stjepan Radulović. Hercegovina za devetnaest godina vezirovanja Hali-pašina../74.poučni i zabavni list za hrvatski katolički puk. dr. Schematismus topographico historicus. Tiskara Don Franje Milićevića. .Arhiv Franjevačke provincije u Mostaru. fra Radoslav Glavaš.

Hercegovina. Ivan. Dominik.-1878. Sarajevo. Milićević. Kršni zavičaj. 920. Ćurić. Hamdija. 978. Bašagić. Sarajevo. Mostar i Hercegovina”. Sarajevo. Kalendar Napredak. Rad JAZU. Beograd. Kruševac. 984. 5 . Milićević. Etnička povijest Bosne i Hercegovine. 934. “Akcent u gramatici I. prosinca 2007. 6. 967. Bosansko-hercegovački listovi u 19. Memoari sa Balkana. kolijevka štamparstva slavenskog juga. Ivan. Safvet-beg. Naša škola. Jakov. “Štamparije u Bosni i Hercegovini za turskog vremena”.. Zagreb. 960. Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini. Mostar. “Tiskara don Frane Milićevića u Mostaru. Zvonimir. Napredak. Ivšić. 983. Milićević. JAZU. 93. Ilić. Život i rad fra Rafe Barišića. 937. veku. Zagreb. Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva. Bubalo. “O hrvatskim društvima u Bosni i Hercegovini”. Glavaš. 929. Martin. Hajrudin. 92. Mandić. Kreševljaković. – 878.. Todor. “Franjo Milićević (uoči sto i pedesete obljetnice rođenja)”. A. 94. Sarajevo.HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI . A. Kršni zavičaj. Sarajevo. Stjepan. Građa za povijest književnosti hrvatske. Rim. A. Ivan. “Književno-jezikoslovne zasluge Franje Milićevića”. 900. 90. Radoslav. “Prije 50 godina”. Drinovci. 900. A. Znameniti Hrvati. 1858. Safvet-beg. Sarajevo. Đurđević. knj.)”. Žarko. Zagreb. 953. Kosinj. Kratka uputa u prošlosti Bosne i Hercegovi- ne. 7. Brlića”. Kulundžić. Sarajevo.Bašagić. “Škola milosrdnih sestara u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turske (87.

Andrija. “Kulturne prilike u Hercegovini zadnjih desetljeća turske vladavine (823. Kalendar Napredak 1938. Spomenica o 50. 977. knjiga 30. Split. Odjeljenje društvenih nauka. Mostar. 976.-1918. Zagreb. Petrović. Osnovno školstvo u Hercegovini za vrijeme austrougarske vlasti. Mitar. X.-1918. Esad. 1878. ANUBiH.Nikić. Peco. Andrija. 938. godišnjici Hrvatskog pjevačkog društva Hrvoje u Mostaru. Pejanović. Bibliografija knjiga i periodičnih izdanja štampanih u Hercegovini. Sarajevo. “Hercegovački ustanak u svjetlu novih izvora”. 97. Sarajevo. Papić.-892. Hamid. Štitić. “Franjevci u Hercegovini od 878.. 1873. 96. 958. godišnjici franjevačke redodržave. knjiga 4. Nikić.1878.Šimun Musa . Lina – Dizdar. 1850. Sarajevo. Mostar. VIII.. 978.”. 937. Vince. Kačić. 1888. 897. Mostar.. 972.-878... - Split.-1938. Đorđe.. Mostar. Bibliografija štampe u BiH.)”. Putovima hrvatskoga književnog jezika. Nikić..-1941. Spomenica o 50. 52 HUM 2 . Zlatko. Leo. Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vlasti. Sarajevo..-1941. Andrija. “Prva hrvatska tiskara u BiH”. 2002. Kačić.

HRVATSKA NARODNOPREPORODNA POSTIGNUĆA U HERCEGOVINI

Šimun Musa

CROATIAN NATIONAL-REVIVAL ACHIEVEMENTS IN HERZEGOVINA
Summary
The Turkish power in Herzegovina was becoming weaker and weaker in the second half of the 19th century and it was destroyed in 1878, when the new Austro-Hungarian government came. This foreign government calculated at the expense of its selfishness, indeed on new bourgeois principles. Besides many anti-people and repressive measures, they introduced some progressive moves which were positively reflected in both economic and cultural field. Bridges were built, roads were made, stores, banks, schools, libraries, national and cultural associations were established, the first printing-office in Mostar started with its work (Printing-office of the Catholic mission in Herzegovina, 1872), the publishing work and publistic-journalistic activity in the form of the first newspapers in Bosnia and Herzegovina in the Croatian language also appeared, e.g. “Herzegovinian basil”, “New Herzegovinian basil”, “The voice of a Herzegovinian” and “Dawn”. Special merits for starting the printing-office, publistic-journalistic work, such as the first newspapers and the first published works in the area of literature, ethnology, theology, philology etc. belong to Father Franjo Miličević, leader of the Croatian national revival in Mostar and Herzegovina, who, educated in the West-European culture, nationally conscious, politically mature and closely connected with movements of that period in the parent country Croatia, gave himself to the national and cultural-educational progress of Croats and other nations who lived with them in these areas. Key words: printing-office, publishing trade, literature, journalism, publicist writing, education, book, language, culture.

prosinca 2007.

53

Jure Krišto Hrvatski institut za povijest u Zagrebu

UDK 323(497.6=63.42)˝878/99˝ 94(497.5)˝…/9˝ Pregledni članak Primljeno: 4. VII. 2007.

SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE
Sažetak
Nakon kratka i jezgrovita opisa opće situacije u Bosni i Hercegovini za vrijeme turske vladavine, autor promatra političko organiziranje Hrvata u Hercegovini od preuzimanja vlasti Austrougarske Monarhije u BiH do Prvoga svjetskog rata. S ciljem što jasnijega osvjetljavanja toga problema, razmatra širi kontekst u kojemu je BiH postala poprištem sukoba različitih političkih, nacionalnih, gospodarskih, religijskih, staleških i drugih interesa. S tim u vezi ponajprije konstatira da je dolaskom Monarhije u ovu u svim segmentima zaostalu provinciju unesena liberalistička ideja koja je omogućila organiziranje drukčijih oblika socijalnoga, ekonomskog i kulturnoga života. To su u hrvatskom korpusu iskoristili franjevci koji su se nametnuli kao nezaobilazan činitelj društvenoga organiziranja, što će se kasnije očitovati i na političkom planu. No, politički život u BiH bio je pod snažnim utjecajem Mađara koji su ovu državu smatrali svojom interesnom sferom. Njima je pak odgovaralo da se umjesto nacionalne nastavi tradicija religijske identifikacije jer su se bojali snažne hrvatske strane u BiH koja bi zagovarala ujedinjenje s drugim hrvatskim zemljama. Na drugoj su strani Srbi radili na pripojenju BiH Srbiji. Muslimani su se tako našli u apsurdnoj situaciji, osobito oni koji su prije uživali sve privilegije i koji su uzaludno čekali povratak Osmanskoga Carstva. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Austrougarska Monarhija, Tursko Carstvo, Hrvati, Srbi, Muslimani, Mađari, interesi, politika, franjevci, Stadler.

54

HUM 2

Uvod
Kako se Turska pokazala nesposobnom ispuniti obećanja o provedbi reforme u carstvu kao i u smirivanju nezadovoljnih naroda u Bosni i Hercegovini, Austrija je na Berlinskom kongresu 4. srpnja 878. dobila mandat da okupira tu zemlju. Austrija nije dugo čekala s izvršenjem toga mandata; general Josip Filipović predvodio je 29. srpnja 878. carsku vojsku pri ulasku u Bosnu sa sjevera, dok je general Stjepan Jovanović zauzeo Hercegovinu. Od tada do propasti Monarhije, 98. godine, dakle tijekom četrdesetogodišnjega razdoblja, u BiH se odvija proces susreta dviju civilizacija sa svim njihovim popratnim sadržajima. Obično se na taj susret gleda kao na sukob, no njega bi se zasigurno dalo promotriti i s gledišta međusobnih obogaćivanja. No, ovdje će ipak najviše riječi biti o identitetu Hrvata u Hercegovini, što znači da će se promatrati u kontrastima s drugim dvjema identitetskim skupinama (Srbima i Muslimanima – Bošnjacima) te će, dosljedno, biti nužno isticati razlike.

1. Kulturološko naslijeđe Turskoga Carstva
1.1. Dolazak islama i privilegije muslimana U Turskom je Carstvu islam bio ne samo dominantna religija nego je država bila strukturirana na njegovim premisama, što znači da je Carstvo bilo teokratska država.2 Očekivano, pristaše islama (muslimani) bili su privilegirani segment toga teokratskog društva pa je velik broj krstjana (pristaša Crkve bosanske) i kršćana (katolika i pravoslavaca) prelazio na islam. Suvremene kontroverze o navodnom masovnom prelasku krstjana na islam3 besplodne su jer nema čvrstih povijesnih uporišta za bilo kakvo odlučnije zaključivanje. Uostalom, toj se vjerskoj skupini, 
2 3 Opširnije vidi Andrija Nikić, “Ulazak austro-ugarske vojske u Hercegovinu”, Marulić, 3(980.), br. , str. 5-66. Usp. László Hadrovics, Srpski narod i njegova Crkva pod turskom vlašću, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2000.; Srećko M. Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 992. Usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 23-28; Tomo Vukšić, Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini (1878.-1903.), Mostar, 994., str. 35-37, 46 s.

prosinca 2007.

55

Jure Krišto

čini se, daje veće značenje nego ga je objektivno mogla imati. Vjerojatno je to posljedica precijenjene važnosti crkvenih inkvizicijskih izvora.4 U organizacijskom smislu, osobito ako se prihvati utemeljeno mišljenje da se radilo o zajednicama redovničkoga ustroja,5 po svoj je prilici bila riječ o malom broju pripadnika.6 Stoga je još problematičnija interpretacija novijega datuma kako se radilo o državnoj Crkvi odijeljenoj i neovisnoj o Rimu.7 Takav je zaključak vjerojatno više odraz suvremenih političkih prilika u BiH nego novoga čitanja postojećih povijesnih pokazatelja.8 Suvremene političke prilike također su odgovorne za ponovno posezanje nekih bošnjačkih autora za tezom o masovnom prijelazu krstjana na islam ili čak o postojanju islama u BiH i prije dolaska Turaka.9 Važniji je prijelaz dijelova bosanskoga plemstva na islam ili barem njihovih poto-

4 5

6 7 8

9

Za izvore vidi Franjo Šanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima, Barbat, Zagreb, 2003. Usp. Imre Boba, “Djelovanje slavenskih apostola s. Konstantina i Metoda i početak Bosanske biskupije”, Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije, zbornik, priredili Želimir Puljić i Franjo Topić, Vrhbosanska visoka teološka škola, Sarajevo, 99., str. 25-42. Usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 23-28. Usp. Dubravko Lovrenović, Na klizištu povijesti: (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska): 1387.-1463., Synopsis, Zagreb, 2006., passim. Usp. Ante Škegro, “Nekoliko pitanja iz najstarije povijesti Bosne i Hercegovine ili o najnovijim krivotvorinama u bošnjačkoj historiografiji”, Naučni skup: Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju 990-2000., Sarajevo, 30. i 3. oktobar 200., Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 200., str. 2-29. Usp. Muhamed Hadžijahić, Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana), Sarajevo, 974.; M. Hadžijahić, “O nestajanju Crkve bosanske”, Pregled, 65(975.), br. -2, str. 309-328; M. Hadžijahić, “Bogumilstvo i islamizacija”, Islam i Muslimani u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 977., str. 39-52; M. Hadžijahić, Porijeklo bosanskih Muslimana, Sarajevo, 990. (osobito poglavlje: “Nestanak bogomilstva i islamizacija”, str. 37-4); Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo, 997., str. 24-25. Za pregled bošnjačke historiografije i publicistike o problemu Crkve bosanske i njezine navodne veze s islamizacijom u BiH vidi Zlatko Matijević, “Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja Crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX. i XX. stoljeća (od Petranovića do interneta)”, Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, zbornik radova, Institut za istoriju – Hrvatski institut za povijest, Sarajevo – Zagreb, 2005., str. 335-350 (osobito str. 342-348). Obnovitelj ideje bošnjaštva kao nacionalnoga identiteta bio je Adil Zulfikarpašić, dok je još bio u emigraciji, vidi Šaćir Filandra – Enes Karić, Bošnjačka ideja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2002.

56

HUM 2

SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE

maka, osobito onih koji su bili odvedeni i trenirani za janjičare, iako se ni tu ne može govoriti o masovnim prijelazima.0 Bilo kako bilo, uopće ne čudi što se skupina krstjana ubrzo poslije dolaska Turskoga Carstva raspršila, možda i utopila u franjevačkoj zajednici. No, dugo poslije njezina nestanka, sve do danas, ostale su u bosanskom društvu, osobito kod pravoslavaca i katolika, vrijednosti koje je ta skupina zagovarala. Te se vrijednosti posebno izražavaju u asketskim navikama tamošnjega kršćanskog stanovništva (propisi vezani za post, primjerice), što također upućuje na zaključak da pristaše Crkve bosanske nisu prešle na islam. Potrebno je istaknuti da se ta asketska tradicija kršćanskoga dijela bosanskoga društva održava usprkos uspostavi islamiziranih bosanskih institucija tijekom 5. i 6. stoljeća.2 Iako je u vrijeme osmanskoga zauzeća pripadnika muslimanske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini bilo vrlo malo,3 s vremenom su prelasci na islam bili sve brojniji.4 Intenzivnija islamizacija ostvarila se tijekom 6. stoljeća te svoj vrhunac dostiže polovicom toga stoljeća.5 Islamizacija se odvijala u nekoliko pravaca i iz nekoliko “izvora”. Jedan izvor bio je odvođenje dječaka u janjičare (devširma), no važniji udio imali su “prijelazi”. Veći broj prelazaka zbio se iz starosjedilačkih katoličkih, ali i iz doseljenih vlaških krugova,6 a poticaji sežu od poreznih olakšica i drugih privilegija “ekonomske” prirode do laksnoga shvaćanja pripadanja islamu.7 S tim u vezi ne treba zanemariti velik broj nominalnih prijelaza na islam (promjenom imena, odjeće i sl.) i potajnoga nastavljanja kršćanskih vjerskih i običajnih praksa. Turski izvori takve nazivaju “poturama”. Postoje indicije da ih je bilo mnogo.8 
0 Usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 32 s.  Džaja sugerira da je borba nekih franjevačkih predstavnika (Jakov Markijski) u Bosni protiv “patarena” zapravo borba protiv konventualske (laksnije) struje unutar franjevaštva (usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 64). 2 Usp. isto, str. 36. 3 Usp. isto, str. 50 s. 4 Usp. isto, str. 54 ss. 5 Usp. isto, str. 69. 6 Usp. isto, str. 7 s. 7 Usp. isto, str. 79 s. 8 Usp. isto, str. 58 s., 76.

prosinca 2007.

57

Jure Krišto

Sa slabljenjem Osmanskoga Carstva i njegovih središnjih institucija te njegovom izloženošću vojnim intervencijama i planovima sa Zapada, jača značenje i moć bosanskih muslimanskih krugova, osobito vojnih. S time ujedno jača muslimanska, ali i bošnjačka svijest u islamiziranom dijelu BiH.9 1.2. Jačanje pravoslavlja i njegove uloge u nacionalnom osvješćenju Prema religijama koje je susretalo na svojim vojnim pohodima, osobito prema onima koje su baštinile Objavu ili Knjigu, Osmansko se Carstvo odnosilo u duhu islama i teokratskoga ustroja društva što ga je islam nalagao. Ako su predstavnici tih religija izjavljivali vjernost, sultan im je ne samo udjeljivao povlastice nego je na njih prenosio i dio državnih prerogativa.20 Carstvo se dakako najprije susrelo s pravoslavljem, a nakon osvojenja BiH moralo se odrediti i prema tamošnjim franjevcima kao jedinim zastupnicima katolicizma. Neki autori zastupaju mišljenje kako je srpski nacionalizam “utemeljen” pod osmanskom vlašću te kako je pravoslavni kler u tome imao odlučujuću ulogu.2 Proces preuzimanja glavne uloge pravoslavnoga klera u formiranju nacionalnoga identiteta pojačao se nestankom srpske države.22 U nedostatku drugih nositelja nacionalnoga identiteta (primjerice plemstva) te u skladu s parametrima što ih je uspostavila nova vlast, svećenstvo je ubrzo i trajno preuzelo središnju ulogu u prenošenju nacionalnoga identiteta.23 U početku to je bila Grčka pravoslavna crkva koja je postala nositeljicom grčke nacionalne svijesti, ali je Srpska pravo9 Usp. isto, str. 86. 20 Usp. Radoslav Katičić, “Pogovor”, u L. Hadrovics, nav. dj., str. 5; S. M. Džaja, nav. dj., str. 3 ss. 2 Usp. R. Katičić, nav. dj., str. 45-67; Mladen Ančić, “Rekonstrukcija ili de(kon)strukcija. Izgledi Bosne i Hercegovine u svjetlu iskustva raspada Jugoslavije”, Globalizacija i identitet: rasprave o globalizaciji, nacionalnom identitetu i kulturi politike, uredili Miroslav Tuđman i Ivan Bekavac, Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta, Zagreb, 2004., str. 33-72. 22 Usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 98-25. 23 Usp. L. Hadrovics, nav. dj., passim.

58

HUM 2

SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE

slavna crkva iskoristila prvu priliku i stavila se na čelo afirmacije srpske nacionalne svijesti.24 Poslije pada BiH pod Osmanlije postupno se povećava udio pravoslavnoga stanovništva u odnosu na katoličko i muslimansko. U tom jačanju presudnu su ulogu imala iseljavanja, protjerivanja ili premještanja u istočne dijelove Carstva dotada najmnogobrojnijega, katoličkog stanovništva na čije su se posjede doseljavali Vlasi pravoslavnoga vjerozakona.25 U ovom kontekstu važno je istaknuti da su pravoslavni crkveni predstavnici (kler) dosljedno primijenili tursko načelo milleta na etničku zajednicu: svi sljedbenici pravoslavnoga vjerozakona Srbi su.26 Primjena toga načela ima dalekosežne posljedice. Iz njega naime izvire mandat da se država širi do granica prebivališta ili grobova pravoslavnih stanovnika ili do granica srpske pravoslavne patrijaršije.27 U tom je smislu zanimljivo stalno proširivanje titula srpskih patrijarha na nove teritorije i zemlje.28 Svećenstvo, osobito patrijarh, zadržali su tu identitetsku ulogu u vezi sa srpstvom sve do stvaranja srpske elite u 8., a posebno 9. stoljeću s interesima različitim od interesa pravoslavnoga svećenstva. Umjesto zajedništva religije, ta je elita inzistirala na zajedništvu jezika. Ni tada se kler nije odricao te nacionalne uloge, ali se donekle pomirio kada je uvidio da srpska svjetovna elita usvaja samo modificirani oblik postojeće tradicije te da zajedništvo jezika znači kako svi stanovnici koji govore štokavskim narječjem govore srpskim jezikom i pripadaju srpskoj državi.
24 Usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 8-20. 25 Usp. isto, str. 45-48. 26 Usp. isto, str. 79 s. Čini mi se da Ančić nepotrebno ističe kao razlikovnu osobitost srpskoga nacionalizma u odnosu na hrvatski to što je “oblikovan u sklopu izgradnje nacionalne države” (M. Ančić, nav. dj., str. 40) jer je svojstvo svakoga nacionalizma, štoviše sastavnica je nacionalnoga identiteta, da teži stvaranju države te je to osobitost i hrvatskoga nacionalizma. Srpski se nacionalizam razlikuje od hrvatskoga u načinu ostvarenja države i njezina teritorija. 27 Taj su proces vrlo dobro opisali Ivo Pilar i László Hadrovics (L. v. Südland, Južnoslavensko pitanje: prikaz cjelokupnog pitanja, Zagreb, 943., pretisak, Varaždin, 990.; L. Hadrovics, nav. dj., passim). 28 Usp. S. M. Džaja, nav. dj., 99 ss.

prosinca 2007.

59

Jure Krišto

1.3. Slabljenje katoličanstva i jačanje franjevaštva Mnoge osobitosti katoličanstva u BiH za vrijeme Turskoga Carstva izgubile su se. Tomu je uzrok iseljavanje, “danak u krvi”, prijelaz na islam, pravoslavno prisvajanje i progon te osebujnim katoličkim miljeom stvorena ekskluzivna prisutnost franjevaca na cjelokupnu prostoru. Turska je vlast i na katolike primijenila isto teokratsko načelo po kojemu se vjerskim predstavnicima daju i neke državne ovlasti. No, kako u BiH nije zatekla crkvenu strukturu najvišega ranga (redovitu crkvenu hijerarhiju) nego redovničku zajednicu franjevaca, vlast je prihvatila franjevce kao legitimne predstavnike katoličkoga puka, osobito kada joj je njihov predstavnik fra Anđeo Zvizdović iskazao odanost i poslušnost. Vodeći se istim teokratskim načelima, sultan je i franjevcima dodjeljivao ovlast da budu carski upravni dužnosnici i sudci svojemu puku. To je pravi smisao navodne ahdname franjevcima u Bosni i Hercegovini o čuvanju njihovih crkava i o dopuštenju da mirno žive u Carstvu.29 Treba ipak imati na umu da franjevci, zbog lojalnosti rimskome papi, nisu poput predstavnika pravoslavnoga puka mogli iskazivati vjernost sultanu, a ni turska ih vlast nije držala jednako vjernim podanicima,30 no franjevci zbog toga nisu držali da je njihova uloga u sustavu Osmanskoga Carstva manja. Slično pravoslavnom patrijarhu, franjevci su se smatrali vlasnicima bosanskohercegovačkoga katoličkog puka i suverenim gospodarima na područjima koja su pastorizirali. Odatle trajna napetost i neizostavni sukobi s biskupima koji su pokušavali primijeniti odredbe raznih crkvenih sabora o podčinjavanju redovnika biskupima.3 Također je razumno pretpostaviti da su franjevci preuzeli i ulogu u vezi s čuvanjem i promicanjem hrvatskoga identiteta, sličnu ulozi koju su imali predstavnici Pravoslavne crkve prema čuvanju i promicanju srpskoga nacionalnog identiteta.32 Ipak, treba imati na umu da je pre29 Usp. R. Katičić, nav. dj., str. 5, 53. Postojeća Fojnička ahdnama falsifikat je iz 6. ili 7. stoljeća, navodno na temelju pokazatelja o njezinu stvarnom postojanju. Vidi S. M. Džaja, nav. dj., str. 52 ss. 30 Usp. S. M. Džaja, nav. dj., str. 54-6. 3 Usp. Mato Drljo, Obnova redovne crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini i pitanje pravnog uređenja župa, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 200., str. 39-46. 32 Usp. F. Šanjek, nav. dj., str. 263.

60

HUM 2

6 . dj. nacionalnih. franjevci u novim prilikama nisu sebe smatrali odgovornima za očuvanje etničkoga (nacionalnog) identiteta onako kako su to srpski patrijarh i njegovo svećenstvo shvaćali s obzirom na srpski identitet. Zagreb – Zadar – Mostar.. Zagreb. str. 200. 35 Usp. Austrijanci i Mađari dogovorili su se da upravljanje BiH bude povjereno Zajedničkom ministarstvu vanjskih poslova pri kojemu je poslije bila osnovana Bosanska komisija (Bosnische Komission) sa samo savjetodavnom ulogom.. religijskih. nav. 2. 28-36. 34 Usp. prosinca 2007.. Bosna je uvijek ostala politički izolirana.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE dosmanska Bosna bila u sustavu zapadnoga feudalnog ustroja u kojemu je nositelj narodnoga identiteta bilo plemstvo. stoljeću. M. R. franjevci će u sustavu osmanske vlasti preuzeti važnu ulogu koju će sačuvati do austrijskoga zauzeća BiH i uvođenja redovite crkvene hijerarhije. Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. O stanju plemstva nakon osmanlijskoga osvajanja Bosne vidi S. 2. Ančić.35 No. Ančić. U muslimana se pak razvijao i učvršćivao identitet bošnjaštva i muslimanstva kao identitetske osobine. M. M. Nacionalni interesi u procijepu između austrijskih i mađarskih političkih interesa Kako bi izbjegli međusobne sukobe. Hercegovački Hrvati u Austrougarskoj Monarhiji Poslije zauzeća. M. nepovezana sa Zapadom. Katičić. Hrvatski i srpski identiteti do tada su bili dovoljno razvijeni da su ih interesna sučeljavanja samo učvršćivala. passim. 997. Osim toga..33 Dakle. General Filipo33 Usp. nav. str.34 Nije nevažno istaknuti da se čak i nekoliko generacija nakon turskih osvajanja na popisu pratitelja spahija poimence navodi gotovo 20% Hrvata. S. osobito s Hrvatskom. Hrvatski institut za povijest – Dom i svijet. Na rubu Zapada. nav. Ančić. Džaja. Džaja. BiH je postala poprištem sukoba različitih političkih. Na rubu Zapada: tri stoljeća srednjovjekovne Bosne. ekonomskih. 30. staleških i drugih interesa.1. dj. dok je svećenstvo imalo drugotnu ulogu. Na tim su se pitanjima ujedno učvršćivali zasebni identiteti. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – ZIRAL. dj. M.

-880. Politička povijest Hrvatske. hrvatskog dijela stanovništva. 62 HUM 2 . Pregled povijesti hrvatskoga naroda. 36 Usp. Sve su to razlozi zašto je na čelo Bosanske komisije 4.. unuka nekadašnjega kneza Srbije Miloša Obrenovića (886. a s druge strane htjeli su upregnuti lokalne političke snage u ostvarenje svojih interesa. dj. Još tijekom vojnih operacija oko zauzeća zemlje.. S jedne strane bilo je očito da su željeli skresati hrvatske političke apetite u vezi s priključenjem BiH Hrvatskoj te ujedinjenjem hrvatskih zemalja. Vojne krajine i grada Rijeke s ostalim hrvatskim područjima. Beč ga je povukao iz Sarajeva. Zbog toga je car prekorio bana Ivana Mažuranića (873. 3 s. Zagreb. U Sarajevu je imao civilnoga pobočnika (adlatus) koji je provodio njegove odluke..-903. T. 962. str. Zagreb. nav.Jure Krišto vić ustanovio je pokrajinsku vladu (Landesregierung – Zemaljska vlada). U istom zahtjevu Hrvatski je sabor tražio konačno političko sjedinjenje Dalmacije. lipnja 882. iako je najviše boravio u Beču.36 Time su monarhijski vrhovi obznanili svoje političke interese. 458 s. 37 Vidi Ferdo Šišić.) tvrdeći da je Sabor prekoračio svoje ovlasti. Stoga im je bio zazoran i hrvatski zahtjev da se Vojna krajina pripoji Hrvatskoj. Vukšić. što je opet značilo zadovoljiti većinsko srpsko-pravoslavno stanovništvo (stoga imenovanje uglednoga Srbina) te posjedovnu premoć muslimanskoga stanovništva na štetu najmalobrojnijega i najsiromašnijega. imenovan Mađar Benjamin Kállay (839. zbog čega su tražili ostavku bana Mažuranića.) koji će tijekom sljedećih 20 godina biti apsolutni gospodar BiH. rujna 878.37 To se zasigurno nije svidjelo Mađarima koji su BiH smatrali svojom interesnom sferom i koji su možebitno brojčano povećanje slavenskoga elementa u Monarhiji smatrali opasnim.. Hrvatski je sabor 28. 283. str. Iako je Filipović pazio na brojčane odnose triju religijskih zajednica. caru Franji Josipu “izrazio nadu” u što skorije pripojenje BiH Hrvatskoj. Josip Horvat. hrvatski su političari poduzimali korake koji se nisu sviđali monarhijskim vrhovima. ubrzo su monarhijski interesi razgradili ono što je on uspostavio. a i poslije. str. 936. godine zamijenio ga je Hugo Kutschera). a umjesto Hrvata u upravnim tijelima (Nikole Badovinca i Vladimira Mažuranića) imenovao je Srbina Fedora Nikolića.

8/976. godine uz biskupsku rezidenciju u Mostaru. što znači da se u BiH doselio određen broj činovničkoga. Austrougarska je Monarhija donijela nova rješenja i dinamičan odnos prema društvu. bolnicama i drugim modernim dostignućima... Izgrađivani su i moderni gradovi s vodovodom. ali već se sljedeće godine u nju upisuju i dječaci tako da ta škola postaje i prvom mješovitom pučkom školom. Široki Brijeg i Duvno (866. Nikić.). prosinca 2007.). str. “Kulturne prilike u Hercegovini zadnjih desetljeća turske vladavine”. Poslije nje otvorene su sljedeće škole: Gorica (853. Autor je u ovom radu bio pod dojmom tadašnje historiografije koja je gledala na Austrougarsku Monarhiju kao eksploatatorsku državu. u Hercegovinu iz Zagreba dolaze sestre milosrdnice te u Mostaru otvaraju prvu žensku školu.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE 2. 42. do 98. str. Usprkos percepciji o tromosti i zatvorenosti. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću. isto. Nikić. Monarhija je podizala i prve industrijske pogone te poticala obrtništvo. Tradicijske vrijednosti i novi izazovi I u spomenutim prilikama vidljivi su tragovi susreta Istoka i Zapada te različita odnosa lokalnoga stanovništva prema vrijednostima koje su te dvije tradicije nudile. Kačić.). Veljaci (860. Možda su se najimpresivniji pomaci dogodili u sređivanju katastra i zemljišnih knjiga. 986. Također treba imati na umu da se katoličko činovništvo najvjerojatnije identificiralo s hrvatstvom.40 38 Usp. 63 . 40 Usp. A. zbornik franjevačke provincije Presv. 39 Usp.2. A. Posušje. str.) te (nedugo prije okupacije) u Konjicu. ceste su bile dobro projektirane i napravljene tako da su služile svrsi sve do gradnje suvremenih prometnica. Prije austrougarskoga zauzeća BiH kakve-takve škole bile su organizirane u okrilju Katoličke crkve. “Političko-pastoralno i prosvjetno-karitativno djelovanje hercegovačkih franjevaca od 878. industrijskog i općenito poduzetničkoga stanovništva. Uz prometnice. Prvu pučku školu u Hercegovini otvorio je biskup fra Rafo Barišić 852. vojnog. To govori kako je Monarhija imala sposobno i efikasno činovništvo. Gradinići i Humac (867. 52. Sarajevo. Gradnjom cesta i željeznice. Vrhbosanska visoka teološka škola. Otkupitelja. 22-258. godine”. Iako su rađene od kamena i zemlje. dotada nepristupačni bosanski klanci i hercegovačke vrleti postali su prohodni. priredili Petar Babić i Mato Zovkić.39 Godine 872.38 Jednako impresivne pomake monarhijske su vlasti napravile u školstvu.

44 Projektu je nedostajalo novca. godina 942.. nav. Duvno.4 Odmah poslije preuzimanja vlasti u zemlji. 227-247. nav. Sarajevo.. 2000. Sarajevo 975. ali je već 880. Sarajevo. Hrvatsko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918.. str. Vojislav Bogićević. Naša škola. “Kratak historijski razvitak školstva u Duvnu”. lipnja 879. 2002. Robert Jolić. Kalendar sv. Pavo Jurišić. godine.46 4 O školstvu u BiH vidi Mitar Papić. 42 Opširnije vidi P. P. str.. dj. Sarajevo. T. Jurišić. 227-248. Esad Peco. “Osnovne škole milosrdnih sestara u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turske (87-878)”. Pismenost u Bosni i Hercegovini. Kako obvezatno školovanje nije moglo biti provedeno posvuda. godine bilo otvoreno 36 novih “narodnih” škola. Ante. “Kratak pregled katoličkog školstva u Bosni kroz XIX vijek”.. Tomislavgrad – Zagreb. Sarajevo. 94.Jure Krišto Međutim. Vukšić. nav. 954. nova je uprava izdala odredbu po kojoj su politički predstavnici trebali pomoći konfesionalnim školama da što prije ponovno počnu s radom.. Vukšić. 97. “Pismenost u Bosni i Hercegovini i razvoj školstva u duvanjskom kraju”. Bogićević.43 Sljedeće je godine Zemaljska vlada izradila projekt prema kojemu bi se državnim vlastima i općinama omogućilo osnivanje i uzdržavanje državnih škola.42 Zemaljska je vlada 6. str. 227-247. ta obveza nije odmah uvedena jer nije bilo dovoljno školskih zgrada koje bi primile svu djecu. str. Duvanjski zbornik. No.. uredio Jure Krišto. 44 U stvarnosti. Duvno kroz stoljeća.. 982.45 U zemlji je trebalo biti uvedeno obvezno školovanje. T. str.. 980. Razvitak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini od 14631918. Vojnim je vlastima preporučeno da u onim mjestima gdje nije bilo nikakve škole potraže odgovarajuće prostorije u kojima bi se mogla održavati nastava. školska obveza uvedena je istom 9. za vrijeme austro-ugarske vladavine. str. 965. Prema tom programu u novim područjima Monarhije sve osnovne škole moraju biti interkonfesionalne. T. nav. 95. V. Zagreb – Tomislavgrad.. 43 Usp. godine. Također je poticala uprave tih škola da u svoje klupe prime djecu drugih konfesija. izdala odredbu o uređenju školstva te izradila program uspostave interkonfesionalnih škola u BiH. 46 Usp. dj. dj. Hajrudin Ćurić. str. nav. dj.. 45 Usp... 878. obveza se odnosila na svu djecu čija je kuća bila udaljena od škole do četiri kilometra. Jurišić. 5-54. Srednjoškolski centar Duvno 1960-1980. Vukšić. (monografija). Hamid Begić. str. dj.. 94 s. godine. godine. 64 HUM 2 . Rastislav Drljić. Osnovno školstvo u Hercegovini 1878-1918. austrougarske su vlasti školstvo postavile na druge temelje te su nastojale oko njegova uređenja u cijeloj BiH. 430-463.

dj. Nikić. Hrvati su sve te inovacije prihvaćali otvorena srca i pameti. 223. monarhijske su vlasti osnivale i prve znanstvene i kulturne ustanove od općega značenja.. No. 6 s. barem što se tiče poduzetništva i stjecanja kapitala.47 Ne čudi također ni to što su prve službene škole u Hercegovini osnovane u okrilju Katoličke crkve.50 Imali su oni teških prigovora i zamjeraka monarhijskim vlastima. str. Vidi A. ni Hrvati nisu ostali po strani. T. str. Nikić. Jedna od težih bio je osjećaj zapostavljenosti 47 48 49 50 Usp. a sami tim i protiv školovanja svoje djece. Najotvorenijima su se pokazali Srbi. “Političko-pastoralno…”. a BiH smatra sastavnim dijelom hrvatskoga kraljevstva. poput Zemaljskoga muzeja u Sarajevu koji je izdavao i svoj časopis. Ne iznenađuje stoga što se među Hrvatima uvijek nalazilo pismenih seljaka koji su osnivali neke svoje “selilačke” škole za opismenjivanje suseljana.. A. nav. što je smetalo širenju velikosrpskih ideja. “Kulturne prilike u Hercegovini”. Napose je to važilo za obrazovanje koje su držali sastavnim dijelom svoga svjetonazora. Usp. Ipak. 65 . treba istaknuti kako je većina muslimanskoga puka bila protiv inovacija. P. Usp. nav. Zanimljivo je da su i neke uglednije muslimanske obitelji prihvaćale inovacijske pothvate monarhijskih vlasti te iskoristile mogućnost školovanja svoje djece u katoličkim školama. 204. Pravoslavci su također bili protiv katoličkih škola jer su bili uvjereni da se preko njih širi i pravaška ideologija koja muslimane prihvaća kao dio hrvatskoga korpusa. Odgajani manje-više u katoličkom ozračju. dj. osobito stoga što su i službeni katolički predstavnici (franjevci i časne sestre) sudjelovali u projektima naobrazbe. 46.48 Treba ipak naglasiti da su pravoslavci znatno više cijenili naobrazbu od muslimana te da su imali gotovo isti broj škola kao i katolici. Različite vjerske i narodnosne skupine u BiH različito su se odnosile prema inovacijskim pothvatima novih vlasti. ali je participacija u hrvatskim odgojnim projektima ujedno osnaživala njihov osjećaj pripadnosti. prosinca 2007.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE Uz škole. Jurišić. str. str. To je bilo lako prihvatiti onima koji su se osjećali pripadnicima hrvatskoga narodnog korpusa. Vukšić.49 Bilo bi pogrješno zaključiti da su Hrvati u BiH bili oduševljeni pristaše Austrougarske Monarhije.

na što vlasti nisu mogle pristati. Grijak. 8-9. Najžešći prijepor zbio se kada je fra Rafo Barišić (832. Na službu vikara redovito je biran netko od bosanskih franjevaca. Pisma bosanskih franjevaca 1850. str. Vukšić. Petar Vrankić. str. Religion und Politik. Sveta je Stolica još od 735. Andrija Zirdum. 2. Vjerojatno su monarhijske vlasti nastojale stvoriti muslimansko-hrvatski savez.. “Apostolski vikari u Bosni i Hercegovini (od god. br. Druga bolna točka bosanskohercegovačkih Hrvata bilo je otezanje s provedbom agrarne reforme i porezni nameti. osobito desetina. str. br. dj. Zoran Grijak. 996. Z. 200. br. nav. 66 HUM 2 . 6-64. 53 Usp. isto. nav. 54 Usp. str. str. Ivan Jablanović. 54-56. zemlju koja je od 622. Nikić. A. 52(938. str. str. Političko djelovanje vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. a to su vjerojatno htjeli izvesti favoriziranjem muslimana. T. .Jure Krišto usprkos najočitijoj lojalnosti vlastima zbog čega su ih drugi smatrali produženom rukom Austrije.. Hrvatski institut za povijest – Dom i svijet. Crkvene katoličke prilike prije toga bile su daleko od zadovoljavajućih. Plehan. Slovoznak. 63 s. 56 Usp. str. Staleški interesi Odmah nakon zauzeća Austrougarska je Monarhija nastojala što prije uvesti redovnu crkvenu hijerarhiju. 243-249.53 Poslije se ispostavilo da je provedba te reforme bila spojena s velikim financijskim izdatcima.56 Zanimljivo je međutim da je i u takvu aranžmanu dolazilo do nesuglasica između franjevačke uprave i franjevca koji je postao biskupom. 5. br. 2.3. do god. “Političko-pastoralno…”.) postao bosansko-hercego5 Usp. Grijak. str.. 28-35. 246. 52 Usp.55 što s pravom nije odgovaralo Hrvatima. 735.)”. godine imenovala biskupe. 88. 55 Usp. nav. Z. 66. 0.5 Ta se zapostavljenost odražavala u zabrani uporabe hrvatskoga imena u nazivima ustanova... str.-846.).52 Istom će potkraj stoljeća ta zabrana biti prešutno stavljena izvan snage. apostolske vikare za BiH.54 Treći potez monarhijske vlasti koji su Hrvati smatrali štetnim za svoje interese. bilj. br. kao što će Zapad to i poslije pokušavati. str. str. organizacija i sl. 27-277. 60. bio je program stvaranja bošnjaštva kao nove nacionalne kategorije. ali o kojemu nisu smjeli glasno govoriti. “Predgovor”. str. Vrhbosna. Zagreb. godine bila pod jurisdikcijom Kongregacije de propaganda fide. glasila. dj.1870. 787-789. 226 s.. dj. 5-33. 207-25. 6-7.

Ugovorom između Svete Stolice i Monarhije od 8. sv. 50-53. Prilozi za proučavanje duhovnog lika prvog vrhbosanskog nadbiskupa”.. Prvi biskup te zemlje postao je profesor zagrebačkoga teološkog fakulteta Josip Stadler. Strossmayer i nadbiskup Stadler”. Nikić..-95. Josef Haltmayer. Bono Vrdoljak. 99-202. Livno. 67 . Plodovi ljubavi i žrtve. 3. str. 935. Rim. 2.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE vačkim vikarom. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini. Drljo. lipnja 88.”. usp. Na tom će istom području 852. passim. 97-2. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini. dj. Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890-1990.. prosinca 2007. 92. 6-90. dj. Pozvao je isusovce da u Bosni budu njegovi pomagači i odgojitelji njegova klera. godine. 2005. 896. 59 Usp. str.59 Ujedno je izvršena crkvena teritorijalna podjela u tim zemljama. Mostar 900. Petar Vran. Julijan Jelenić. str. Andrija Šuljak. Kultura i bosanski franjevci. str. 2-50. str. str. 58 Talijanski tekst ugovora i hrvatski prijevod u knjizi Berislava Gavranovića. Roma. 24-70. “Nadbiskup Stadler u svjetlu rimskih arhiva od 88. XIV. također M.”.. Vrhbosanska visoka teološka škola. Sarajevo – Bol. “Nadbiskup Stadler i austrijska vlada”. godine biti uspostavljena Hercegovačka franjevačka kustodija. “Apostolski vikarijat u Bosni 735. “Josip Stadler. stvorene su pretpostavke za uvođenje redovne hijerarhije. kić. a pod upravu mostarsko-duvanjskoga biskupa došla je 890.60 Odmah po dolasku u Sarajevo i intronizaciji. U sastavu Vrhbosanske metropolije sa sjedištem u Sarajevu bile su: Banjalučka (Banja Luka). nav. “Nadbiskup Stadler”. Mostarsko-duvanjska (Mostar) i Trebinjska (Trebinje) biskupija. Beograd. 62 Vidi Vrhbosanska katolička bogoslovija. Babić.). do 903. godine. 7-28. Studia Vrhbosnensia. Drljo. 6 Opširnije vidi Z... srpnja 88.. Sarajevo.. -2.62 isusovci su postali poznati voditelji Marijinih kongregacija 57 Usp. Radoslav Glavaš. 93-96. Život i rad fra Rafe Barišića. str. nav. Stadler se latio uređenja nove crkvene pokrajine. 993. str. 60 O imenovanju Stadlera i o njegovu odnosu sa Strossmayerom vidi Petar Babić. A. 2-36. str. “Biskup J. siječnja 882.). 989. nav. 984. “Osnivanje apostolskog vikarijata u Hercegovini” Croatica christiana periodica. La Chiesa cattolica nella Bosnia ed Erzegovina al tempo del vescovo Raffaelle Barišić.57 Nakon međusobnih optužaba i sudovanja. Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. Također Želimir Puljić (ur. P. Grijak. godine ustanovljen novi vikarijat za zapadnu Hercegovinu.6 Uz odgojni rad u sjemeništu i bogosloviji u Travniku te u bogosloviji u Sarajevu. Acta Sanctae Sedis. 5..-88. sv. Dao se na podizanje školstva i opće materijalne i duhovne razine katolika. dj. 3(979. passim. J. Trebinjskom je biskupijom upravljao dubrovački biskup. Sarajevo. biskup je napustio Bosnu i odselio se u Hercegovinu gdje je 846. M..58 Ona je uistinu bila uspostavljena iste godine papinom bulom Ex hac augusta od 5.

Katolička crkva u Bosni i Hercegovini. str... 66 Usp. str. 90. Philadelphus Philalethes). st. a s predstavništvom sve je dublje oživljavala misao da su katolici njihova baština nad kojom imaju pravo gospodariti.). 1880. “Djelovanje hrvatskih isusovaca u Vrhbosanskoj bogosloviji”. prenosila dio carskih ovlasti na franjevce kao legitimne i jedine predstavnike Katoličke crkve. Biskup o. Problem je ponajprije nastao zbog staleških interesa. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini. pobojali su se istiskivanja sa župa i prisile da žive u nekoliko samostana koje su imali. str. nije bilo logično očekivati da ne će doći do suko63 Vidi Mijo Korade. isto. M. “Franjevačka provincija Bosna Srebrena od 88. str. na temelju teokratskoga načela o ustroju Carstva. a generiran je odnosom osmanskih vlasti prema franjevcima te dugom poviješću u kojoj su franjevci bili jedina crkvena struktura na području BiH. do 98. 64 Usp. dolaskom nadbiskupa i njegova svećenstva nastali su nepremostivi problemi. U tom raspoloženju učvršćivala ih je i rimska administracija izdajući im potvrde o pravima na upravljanje župama. Ignacije Gavran.-1910. Paskal Buconjić prigodom tridesetogodišnjice biskupovanja.65 dok je nadbiskup istom morao osigurati župe za svoje svećenstvo. nav.-90. Franjevci.. Marko Perić. 34-46. 65 Usp. Vrhbosanska katolička bogoslovija.63 Stadler je 892. Već je spomenuto kako je osmanska vlast. “Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 00 godina”. 9-00 (osobito 95 s. Drljo. Radoslav Glavaš. (al.Jure Krišto te širitelji različitih pobožnosti. 67 Usp.) koji je malo prije toga izabran za apostolskoga vikara Hercegovine.64 Iako bi bilo normalno očekivati da je uvođenjem redovite crkvene hijerarhije učinjen korak naprijed. 275-28. osobito prema Srcu Isusovu.”. da bi uredništvo kasnije preneseno u Zagreb. str.66 Stoga su franjevci u Bosni i prije uspostave redovite hijerarhije imali prijepore oko župa i sličnih pitanja s biskupskim vikarima koji su najčešće bili birani između njihove subraće. 68 HUM 2 . No. dj. Prvim biskupom Mostarsko-duvanjske biskupije imenovan je fra Paškal Buconjić (834. Franjevci su bili predstavnici katoličkoga milleta u Carstvu. dotada jedina crkvena hijerarhija u BiH.67 Dosljedno tomu. problem je bio dublji. preuzeli isusovci (urednik Josip Celinščak). 46-59. godine pokrenuo duhovni časopis Glasnik Srca Isusova koji su 894. 97-220. Mostar.

Na osmanskoj milletskoj tradiciji zajedništva srpska je intelektualna elita s Vukom Stefanovićem Karadžićem na čelu u 9. stoljeću razvila 68 Usp. 69 Usp. Tako se nije dovoljno jasno uočilo da je na djelu bio sukob dvaju različitih nacionalizama izraslih i odnjegovanih u posve različitim podnebljima. “Političko-pastoralno…”. Jelenić.69 Njihovi su se prosvjedi u Hercegovini s vremenom sve više umnožavali. 869. stoljeću”. Svjetlo riječi.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE ba između lokalnih franjevaca i novodošle redovite crkvene hijerarhije. Sarajevo.4. prosinca 2007. ali i jednih prema drugima. str. Krvava knjiga ili spomenik na 405 godina poslije propasti slavnoga kraljevstva bosanskoga. Kultura i bosanski franjevci. “Političko-pastoralno…”. 70 Usp. Ideološke i političke razmirice U historiografiji se nedovoljno posvećivala pozornost činjenici da je s dolaskom Austrougarske Monarhije stubokom promijenjen politički život u BiH i odnos tamošnjih naroda prema Carstvu. 69 . 228-232. Marko Karamatić. hrvatski je posljedica zapadnjačke tradicije. str.70 2. 2.. “Franjevački apostolat i moderne ideje sekularizacije u 9.68 Istina je upravo suprotna. Zagreb. 228-232. Dovoljno je istaknuto da se u BiH sukobio hrvatski i srpski nacionalizam. Vicko Kapitanović.. Bila je to inovacija koju odmah nisu iskoristili pojedini politički čimbenici i sudionici političkoga života. 37-43. str. 97 s. Iz prethodnoga se izlaganja ne bi smjelo zaključiti da je vladao sklad i suglasnost između bosanskih franjevaca i osmanskih gospodara te da franjevci nisu imali prigovora carskoj politici. [Antun Knežević]. ali su se odražavali na cjelokupan život hrvatskoga katoličkog puka u toj zemlji sve do propasti Monarhije. no taj se sukob i previše ocjenjivao iz ideološke perspektive i aktualnih političkih previranja i interesa. sv. str. 49. J. A. 992.. pa i do danas.-1914. Nikić. Sukobi su ponovno počeli oko raspodjele župa. Kačić. Nikić. Pojedini su se franjevci u različitim vremenima stavljali na čelo narodnih pobuna protiv muslimanskih gospodara. Dok je srpski nacionalizam plod bizantsko-turske tradicije. str. osobito onoj koju su vodili lokalni moćnici. Franjevci Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878.). 4(982. A.

kao i kasnije varijacije nekih drugih. Ta je ideja uključivala sve one na europskom jugoistoku koji su govorili štokavskim narječjem. Garašaninov velikodržavnički srpski projekt. a onda i državnih prava. a na prostore na kojima su se našli proširivao srpsku državu. s druge strane. uključujući i nasilnih. Remetilački su elementi dakako bili katolici i muslimani koji nisu prihvaćali pripadnost srpskoj naciji. a ostali su također Srbi katoličke i islamske vjeroispovijesti. Taj novi model nacionalizma bio je agresivniji od religijskoga jer se nije zaustavljao na pravoslavnom vjerozakonu ni na prostorima na kojima se našlo pravoslavaca. nego je na načelu govora od tradicionalno katoličkoga i muslimanskoga življa prisilno tvorio srpsku naciju. stoljeću izradili ideologiju pravaštva s političkim programom ujedinjenja hrvatskih zemalja i formiranja suverene hrvatske države. srpska je zemlja. s najbrojnijim pravoslavnim stanovništvom. te Stojanovićev (“do istrage vaše ili naše”) upućen Hrvatima – u njihovoj zemlji. što je vidljivo i iz činjenice da nije prelazio granice predmnijevanoga teritorija “hrvatske zemlje” BiH. Samo je u takvoj tradiciji nacionalizma mogao nastati Vukov ideološki program (“Srbi svi i svuda”). U bližoj ili daljoj budućnosti ta će zemlja biti uključena u srpsku državu primjenom svih sredstava. U takvoj ideološkoj vizuri BiH je hrvatska zemlja. što se dokazivalo historijskim argumentima. ali se nikada nije pozivalo na argument sile. Hrvatski nacionalizam.Jure Krišto ideju o jezičnom zajedništvu. Ta se agresivnost nije zadovoljavala ideološkim izričajem i uvjeravanjima niti je zazirala od zagovaranja potrebe “čišćenja” i eliminacije remetilačkih elemenata unutar religijski osmišljene državne zajednice. izrastao je iz srednjovjekovne plemenitaške tradicije čuvanja natio croatica i obrane plemenitaških. Na tu se tradiciju nadogradilo liberalističko načelo osobne i nacionalne slobode. Temelji su to na kojima su Antun Starčević i Eugen Kvaternik u 9. U vizuri takvoga nacionalizma Bosna i Hercegovina. Taj je nacionalizam po svojoj naravi bio pasivan. Hrvatski intelektualci u Hrvatskoj i BiH tamošnje su muslimane nastojali uvjeriti da su etnički dio hrvatskoga naroda i da njihova islamska vjera ne može biti u neskladu s pripadnošću hrvatskom narodnom korpusu. osim kratkotrajna Starčevićeva izleta u 70 HUM 2 .

No. Štoviše. njega je zastupao i nadbiskup Stadler. kada su bosanskohercegovački franjevci shvatili da Srbija uistinu traži Bosnu i Hercegovinu za sebe. možda najjača jezgra mlađih franjevaca zagovarala je.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE “svehrvatstvo”. J. dj. Marijan Šunjić. sudionici su gajili nacionalne osjećaje te tako pridonosili hrvatskom identitetu. Martin Nedić. Grga Martić. pod utjecajem đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Jelenić. sv. Pristaše toga pokreta zanosili su se idejama “ilirstva” koje su trebale okupiti ne samo sve Hrvate nego i druge narodnosne skupine na europskom jugu. jednodušno su se priklonili ideji da Austro7 Usp. 7 . 64-84. usprkos toj namjernoj internacionalnosti. njegove su ideje o južnoslavenstvu sve više utjecale i na bosanskohercegovačke franjevce. str. preuređenje same zemlje tako da se eliminira potreba intervencije Austrougarske Monarhije. nav.. 2. Anto Tuzlančić i drugi. prosinca 2007. ali je unijela i ideološke podjele među njih. U bosanskohercegovačkih franjevaca proces prihvaćanja pravaške ideologije bio je postupan i prošao je nekoliko faza. Treća. Jukić. Ivan F. Kultura i bosanski franjevci. Ovakav tip hrvatskoga nacionalizma snažno se nametnuo među Hrvatima u BiH krajem 9. Stjepan Marijanović. Anto Knežević oko sebe je okupio također manju skupinu koja je zagovarala samostalnost Bosne i Hercegovine na temelju njezina “bošnjačkog” karaktera. Lovro Karaula. 29 s. Biskupova misao kako bi za ciljeve južnoslavenskoga okupljanja najbolje bilo da BiH pripadne Srbiji (tu će misao napustiti) utjecala je i na tamošnje franjevce. Manjina je bila za to da bosanskohercegovački teritorij dođe pod upravu Srbije i Crne Gore.7 Od dolaska Josipa Jurja Strossmayera na đakovačku biskupsku stolicu te njegova mecenaškog djelovanja. Velik broj bosanskih franjevaca prihvatio je ideje i uključio se u aktivnosti vezane za hrvatski narodni preporod (“ilirski pokret”). 72 Usp. str. Grijak. Z. Među bosanskim franjevcima u pokretu su se isticali: Jako Baltić. Blaž Josić. Neposredno prije austrougarske okupacije BiH među njima su se iskristalizirale tri opcije.72 No. stoljeća. što je više reakcija na Vukovo “svesrpstvo” negoli ozbiljan ideološki stavak.

237-239. godine (Glasnik jugoslavenskih franjevaca).). Glasom Hercegovca (885. Vukšić.-885. 77 Usp. str. Liberalno načelo prema 73 Usp. To je i razumljivo jer je u to vrijeme pravaška misao snažno nadirala iz Hrvatske i Dalmacije te se potkraj 9. Nikić ipak ističe da je tiskara često mijenjala ime. ali da je otvorena u Vukodolu. Kultura i bosanski franjevci. (Usp. pomnije propitivanje nadaje zaključak da su problemi Hrvata u BiH zapravo odraz istih problema u Hrvatskoj i Dalmaciji. str. Jelenić.-907. 56-59. godine dopustile uporabu hrvatskoga imena u Bosni i Hercegovini. već je bilo drukčije. koje je u svojoj tiskari uz pomoć biskupa fra Paškala Buconjića pokrenuo don Franjo Milićević.) koji su pokrenuli hercegovački franjevci uz Milićevu suradnju. 76 Usp. 247). 72 HUM 2 . s trećim Milićevićevim pokušajem. str. Karamatić. 208. L.. Nikić. str. Nikić. V. str. Đaković.76 U tim je novinama hrvatska orijentacija bila posve jasna.74 Ali i prve novine u Hercegovini.78 Otvaranje mogućnosti slobodnijega političkog života i prodiranje liberalnih ideja iz Hrvatske uzrokovale su nesuglasice među Hrvatima u BiH. treba istaći da je južnoslavenska (jugoslavenska) ideja među bosanskim i hercegovačkim franjevcima ostala snažno ukorijenjena i poslije austrougarske okupacije. M.884. “Političko-pastoralno…”. 74 Promijenio je ime 895. 24. A. stoljeća ustalila u hercegovačkim intelektualnim krugovima.896. dj.) koji je Milićević pokrenuo odmah poslije zabrane prvoga. To je vidljivo već iz naziva časopisa koji su bosanski franjevci pokrenuli 887. u Franjevački glasnik. Nikić tvrdi da je tiskara nabavljena posredovanjem franjevačkoga biskupa fra Anđela Kraljevića i drugih franjevaca te predana franjevcima na uporabu. “Političko-pastoralno…”. sv. Valja naglasiti kako Milićević ne bi mogao izdavati novine bez suradnje hercegovačkih franjevaca i materijalne pomoći biskupa Buconjića. ali ne kaže da je mijenjala i vlasnike.. Političke organizacije. dakle pri biskupskoj rezidenciji.75 Nije moglo biti drukčije ni s Novim hercegovačkim bosiljkom (884. No. 75 A. str.). dj.77 Ta je orijentacija bila još određenija u Osvitu (898. 38-43. T. 2. Hercegovački bosiljak (883.73 Ipak.Jure Krišto ugarska Monarhija zauzme Bosnu i Hercegovinu te zatražili zaštitu habsburške kuće. A. nav. nav. Koliko god se činilo da su one proizvod lokalnih prilika. bile su uređivane u istom strossmayerovskom duhu. J. 78 Usp. a monarhijske su vlasti 897.

travnja 905. veljače. str. otvorilo je katolicima u BiH. 8 Inzistiranje monarhijskih vlasti u BiH na vjerskoj organizaciji društva umjesto na nacionalnoj bilo je u suglasju s mađarskim nacionalističkim programom. kolovoza 906. str. osobito pristašama pravaških ideja. Ta su savezništva imala svoje cijene. ugledni član Upravnoga odbora. isto. rješenje za katoličko-muslimansko organiziranje. S druge strane. godine organiziralo svečano uvođenje barjaka. stoljeća produbio je nesuglasice među Hrvatima i u BiH.8 a hrvatski su Srbi zahtijevali izjednačavanje s Hrvatima u državotvornom smislu te odustajanje od zahtjeva da se i BiH ujedini u jedinstvenu hrvatsku jedinicu. kada je Hrvatsko pjevačko društvo “Trebević”79 900. što je sarajevskoga nadbiskupa toliko ozlojedilo da je zahtijevao povlačenje njegova svećenstva iz društva. Javnim glasovanjem pobijedila je laičko-franjevačka opcija. Mlađi naraštaj političara uputio se “novim kursom”. “stvar duševnosti”. Nadbiskup Stadler preferirao je zasebno organiziranje katolika i muslimana koji bi surađivali na projektima od nacionalne važnosti. i Jozo Sunarić.80 No. predsjednik. prosinca 2007. N. Osvit. Nadbiskupu je naime bilo stalo do toga da društva katolika zadrže i neke katoličke osobine. 73 .SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE kojemu je religija privatna stvar pojedinca. 68-74.82 U historiografiji se gotovo uopće ne ističe činjenica da je upravo takva hrvatska politika bila razlogom političkoga organiziranja bosansko-hercegovačkih Hrvata i osnivanja Hrvatske narodne zajednice (HNZ) koje se dogodilo 5. Takvo su mišljenje podržali i franjevci. 80 Usp. Ta je politika od početka bila najmanje razumljiva i prihvatljiva bosansko-hercegovačkim Hrvatima. isto. uvjeren kako može dobiti savezništvo s Mađarima protiv Beča i s hrvatskim Srbima za ujedinjenje hrvatskih zemalja. 8 s. kako se znalo govoriti. na što je upozoravao i Osvit. Različitost shvaćanja uzrokovala je nesuglasice i podvajanja. što je i učinjeno. Primjerice. Mađari se nisu odricali svojih nacionalističkih težnjâ. predstavnici Vrhbosanskoga kaptola predlagali su da to bude svečani vjerski obred. Mandić. 68 s. 82 Usp. 4. 4. razvoj političkih prilika u Hrvatskoj i Dalmaciji početkom 20. u Docu kraj Travnika (HNZ je odobren 79 Usp. zagovarali su jednostavnu ceremoniju bez katoličkoga blagoslova. ožujka i 29.

30. “Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 878-94. siječnja). 86 Usp. Hrvatski dnevnik. 229 s. kolovoza 906.. I. Kukrić. predstojeću aneksiju BiH. Gross. Pokret. Historijski zbornik.84 No. 239. siječnja 90. I to je izazivalo snažan bijes njegovih lokalnih protivnika. 5(908. zbog sve jačih utjecaja iz Hrvatske. U tom se smislu može razumjeti prigovor njegovih protivnika kako nije bio sposoban razlučiti nacionalne od katoličkih organizacija. Sunarić. L. nav. str. L. J. i 20. Možda bi bilo bolje reći da je toliko želio zadržati kontrolu nad katoličkim organizacijama te nije mogao dopustiti da one budu (samo) nacionalne.. s osloncem na Frankovu Čistu stranku prava..87 No. dj. Mirjana Gross.). 87 Usp.). osnovao alternativnu Hrvatsku katolička udrugu. studenoga 907. 9-68. Zbog njegova pravaškog programa Zemaljska vlada nije odobrila HKU do ljeta 9. 8.. 85 Usp. Vrhbosna. str. Čak su se i muslimani u BiH sve više priklanjali hrvatskoj političkoj opciji te je na proljetnim izborima 908.. 84. godine) odobravao je. Đaković. . ali i zbog Stadlerove političke uskogrudnosti. Pilar i Đ.88 Stadler je u tome bio toliko odlučan da je nakon poraza svojih ideja 8. str. dj. br.86 I Stadler je odobravao aneksiju i nadao se da će Monarhija barem u toj novoj konstelaciji ujediniti hrvatske zemlje. 909.. . 30630. 89 Usp.85 što je izazivalo bijes hrvatsko-srpske koalicije koja je bila na vlasti u Hrvatskoj. 88 Usp. Hrvatski ban Pavao Rauch (imenovan početkom 908. 968. str.89 U međuvremenu se hrvatska politika sve više okretala Kraljevini Srbiji kao osloboditeljici južnoslavenskih naroda koje su sve više percipirali kao jedan i jedinstven narod. Mandić.. mahom suglasnih s protivnicima monarhijske politike u Hrvatskoj. Zapravo su prihvatili ideju o istosti naroda na 83 Usp. U glavni odbor bili su izabrani isključivo laici: N. zbog odluke Monarhije o aneksiji BiH. Zagreb. St. Đaković. Povijest hrvatskog naroda 1860. nav. Mandićem. dj. Jaroslav Šidak – Mirjana Gross – Dragovan Šepić. Hrvatski dnevnik. licije.-1914. Džamonja. str. HNZ nije zadržao svoj početni kurs. Stadler je ustrajao na tvrdom stajalištu neodobravanja katoličkih organizacija koje bi djelovale u “interkonfesionalnom duhu” To pak znači da je bio protiv stvaranja katoličko-muslimanske koa. dj.. “Šta hoćemo u HKU”. L. nav. ožujka 908.Jure Krišto 0.83 Bitna poruka hrvatskoga političkog organiziranja bila je pripojenje Bosne i Hercegovine Hrvatskoj u okviru Monarhije. 27-275. M. XIX-XX(966. godine. br. 84 Usp. str. 74 HUM 2 .-967. nav. str.”. 2 (20..). godine pobijedila hrvatsko-muslimanska koalicija s kandidatom N. Đaković.

Zaključak Sintetičko promatranje pitanja političkoga organiziranja Hrvata u Hercegovini od preuzimanja vlasti Austrougarske Monarhije u BiH do Prvoga svjetskog rata nakon analize vodi do nekoliko zaključaka. snažnije je na vidjelo izišla interesna skupina redovite crkvene hijerarhije. Važnije od prosinca 2007. Franjevci su s druge strane zadržali i nasljeđivali tradiciju “vlasništva” nad katoličkim pukom u zemlji. ali oni više nisu bili u fokusu političkoga organiziranja. kulturnih i nacionalnih interesa. S novom crkvenom organizacijom na cjelokupnu području BiH. Prvo. Drugo. organiziranje političkoga života u BiH nužno je bilo obilježeno zatečenim teokratskim osmišljanjem društvenoga života.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE slavenskom što ju je tvrdoglavo i nedosljedno propagirala Monarhija. Protivni glasovi poput Stadlerova i njegova kruga već su bili toliko slabi da se nisu ni čuli. ideoloških. politički život u uobičajenom značenju u BiH bio je omogućen dolaskom zapadne političke tradicije. do tada nepomirljivih ideoloških nazora. To će se kasnije očitovati i u političkom organiziranju. u duhovnom uvjerenju da su južnoslavenski narodi zapravo jedan narod i u političkom zahtjevu da taj narod živi u državnoj zajednici okupljenoj oko Kraljevine Srbije. uz franjevački red. Bugarske. Religijski je millet okosnica društvene organizacije u kojoj religijski predstavnici obnašaju važne državne funkcije. gospodarskih. Kraj višestoljetne Monarhije već se nazirao. a polovicom rata svjetskih razmjera koji je uslijedio bio je posve siguran. Prve pobjede Srbije. Grčke i Crne Gore u Balkanskom ratu protiv Turske bile su pak pokretačke sile koje su ujedinile osobito mlađi svijet. U hrvatskom korpusu franjevaštvo se nametnulo kao nezaobilazan čimbenik društvenoga organiziranja. što znači da je religijska pripadnost i dalje ostala važna identitetska odrednica. Dolaskom Monarhije unesena je i liberalistička ideja prema kojoj se politički život organizira oko zaštite nekih zajedničkih. Vjerski su interesi također mogli doći u obzir. 75 . a društvo je bilo organizirano prema teokratskom načelu po kojemu je religija temeljna odrednica društva. U Osmanskom Carstvu država je počivala na islamskim temeljima.

osobito za onaj većinski dio koji nije politički razmišljao i koji je htio ostati u političkom limbu te čekao povratak Osmanskoga Carstva koje će im vratiti privilegirani položaj. Možda ovo osvjetljavanje razvojnoga puta političkoga života u BiH barem malo doprinese spoznaji kako samo maksimalno zadovoljenje želje za nacionalnom posebnošću može osigurati bolju budućnost tim skupinama. što je zagovarala hrvatska politička misao. To je ozračje stvaralo apsurdnu situaciju za muslimanski živalj. Treće. tako se monarhijska politika podređivala mađarskim političkim interesima u tom dijelu Monarhije. 76 HUM 2 . Kako su Mađari Bosnu i Hercegovinu smatrali svojom interesnom sferom. a to bi bilo protivno mađarskim planovima o mađarizacije Hrvatske. išao je suprotno njihovim težnjama prisiljavajući ih na zajednički život. Ishod dosadašnjega povijesnog razvoja takav je da se i nadalje ne nazire izlaz iz limba u koji su zapale sve tri identitetske skupine. Četvrto. politički život u BiH bio je nedjeljiv od političkoga života u susjedstvu. Upravo je Mađarima odgovaralo da se nastavi tradicija religijske identifikacije jer bi nacionalni identitet neovisno o religijskoj pripadnosti.Jure Krišto skupnih interesa bio je odnos prema liberalističkom shvaćanju politike. Povijesni razvoj nije dao za pravo ni jednoj od tih triju identitetskih skupina. kako u BiH tako i u Hrvatskoj. To prisilno zajedništvo bilo je tragično za sve tri identitetske skupine. politički život u BiH bio je pod snažnim utjecajem interesnih strana u Monarhiji. Hrvati su svoj politički život organizirali s pogledom na Hrvatsku i s nadom u ujedinjenje BiH s drugim hrvatskim zemljama. Neki crkveni krugovi. teško su prihvaćali misao da političko organiziranje ne štiti religijske interese. Štoviše. ponajviše za muslimansku. stvarao prejaku hrvatsku stranu u BiH. Srbi su pak živjeli političkim životom u Srbiji i radili na tome da BiH pripoje Srbiji.

str. Mladen. Rim. Sarajevo. 99. Vrhbosanska visoka teološka škola. 965. Sarajevo. uredili Miroslav Tuđman i Ivan Bekavac. .. “Kratak historijski razvitak školstva u Duvnu”. Srednjoškolski centar Duvno 1960-1980.Boba. Razvitak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini od 1463-1918. 33-72. Zagreb – Zadar – Mostar. Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. . Sarajevo. “Rekonstrukcija ili de(kon)strukcija.Ančić. Hajrudin. Naša škola. 200. .Bogićević. 77 . Rastislav. Sarajevo. godina 942. “Osnovne škole milosrdnih sestara u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turske (87-878)”. str.Ančić. nacionalnom identitetu i kulturi politike.Ančić.Drljić. . . . . godine. stoljeću. Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta. Konstantina i Metoda i početak Bosanske biskupije”. zbornik radova.. Na rubu Zapada: tri stoljeća srednjovjekovne Bosne. Kalendar sv. 954. Imre. Mladen. . Vojislav. Izgledi Bosne i Hercegovine u svjetlu iskustva raspada Jugoslavije”.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE Literatura . Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. XIV. Ante.Ćurić. 896. Globalizacija i identitet: rasprave o globalizaciji. 5-54.Begić. Hrvatski institut za povijest – Dom i svijet. Radovi simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije. priredili Želimir Puljić i Franjo Topić.Bogićević. “Djelovanje slavenskih apostola s. 975. “Kratak pregled katoličkog školstva u Bosni kroz XIX vijek”. Pismenost u Bosni i Hercegovini. . 997. Zagreb. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – ZIRAL. prosinca 2007. Zagreb. Vojislav. str. 25-42. Hamid. Duvno. 2004. 980. Mladen.Acta Sanctae Sedis.. (monografija).

Biskup o. Sarajevo. st. Srpski narod i njegova Crkva pod turskom vlašću. Radoslav. 2002. Mostar.Grijak. .Hrvatski dnevnik. 39-52.Džaja. i 20. Nakladni zavod Globus. Nakladni zavod Globus. Paskal Buconjić prigodom tridesetogodišnjice biskupovanja. Zagreb. Mirjana “Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 87894. Historijski zbornik. Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana). 309-328. 2000. Muhamed.Glavaš. 935. Sarajevo. . . Josip.Gross. 9-68. 936. Porijeklo bosanskih Muslimana.Hadžijahić.Horvat. 8. László. . Enes. Zoran.-967. Zagreb.Glavaš.Hadrovics. Šaćir – Karić.”.Hadžijahić. 1880. . str. Berislav. 65 (975. “O nestajanju Crkve bosanske”. . (al. Muhamed. Zagreb.). . godine. Beograd. Muhamed. Mostar. Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Zagreb. 990. 200. Hrvatski institut za povijest – Dom i svijet. Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881.Drljo.Gavranović. 78 HUM 2 . 992. Svjetlost. Bošnjačka ideja. . br.Hadžijahić. ožujka 908. 900. . Radoslav. str. Srećko M. . . . Sarajevo. “Bogumilstvo i islamizacija”. Sarajevo. Vrhbosanska visoka teološka škola. Politička povijest Hrvatske. Islam i Muslimani u Bosni i Hercegovini.Filandra. . . Život i rad fra Rafe Barišića. -2. Muhamed. Sarajevo.Jure Krišto .Hrvatski dnevnik.Hadžijahić.. 200. Pregled. XIX-XX(966. Mato.). kolovoza 906. Političko djelovanje vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. 90.. 974. .. Philadelphus Philalethes). . str. Obnova redovne crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini i pitanje pravnog uređenja župa.1910. 977.

Ivan. br.. priredili Petar Babić i Mato Zovkić. Pavao. Franjevci Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske uprave 1878. . Vrhbosna.Jurišić. 2. Institut za istoriju – Hrvatski institut za povijest. Zagreb. 49. “Pismenost u Bosni i Hercegovini i razvoj školstva u duvanjskom kraju”.-1914. stoljeća (od Petranovića do interneta)”. Sarajevo. Robert. 6-64. zbornik franjevačke provincije Presv. 6-7. 79 . 992.Jablanović. Krvava knjiga ili spomenik na 405 godina poslije propasti slavnoga kraljevstva bosanskoga. 4(982. i XX. str. 2006. -2. str. do god. Duvno kroz stoljeća. Na klizištu povijesti: (sveta kruna ugarska i sveta kruna bosanska): 1387-1463. 8-9. Svjetlo riječi. 88. str. Tomislavgrad – Zagreb.Jelenić. str. 92. “Kulturne prilike u Hercegovini zadnjih desetljeća turske vladavine”.). Dubravko. 986. . Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. str. . br. str. Sarajevo – Zagreb. . Historija Bošnjaka. Kačić. Sarajevo. . 2000.Kapitanović.Jolić. Zagreb – Tomislavgrad. Vrhbosanska visoka teološka škola.-95. Julijan. 2002.[Knežević. sv. Synopsis.Imamović. str. 227-248. “Franjevački apostolat i moderne ideje sekularizacije u 9. Vicko. br. 243-249.. 8(976. 997. 28-35. Sarajevo. . zbornik radova. str. 27-277. .Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE . prosinca 2007. 869.). Andrija. Otkupitelja. Kačić. str. . Kultura i bosanski franjevci. “Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja Crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/ bošnjačkoj historiografiji i publicistici XIX.). br. 42.Matijević. 207-25. br. 335-350. 2005. stoljeću”.. Zagreb. Duvanjski zbornik. Zlatko. uredio Jure Krišto. .)”. 735. Mustafa. Antun]. Sarajevo. . .Karamatić.Nikić. . 52(938. 0.Lovrenović. “Apostolski vikari u Bosni i Hercegovini (od god. Marko.

.Puljić. Sarajevo. 97. 5-33. . “Osnivanje apostolskog vikarijata u Hercegovini”. Hrvatsko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. Zagreb.”. “Apostolski vikarijat u Bosni 735. Ante. Sarajevo. 7-28. 994. 909. Jaroslav – Gross. 2 (20. Ferdo. 984.Vrdoljak. ..Šanjek.Nikić. . . 968. “Ulazak austro-ugarske vojske u Hercegovinu”.).). 5-66. Sarajevo – Bol. Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Sarajevo. Povijest hrvatskog naroda 1860. 989.-1914.Jure Krišto . Esad. “Predgovor”.Šišić. 3(980..Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890-1990. Plehan.-1903. str. Barbat. 3(979. Andrija. 2003. Livno. .Škegro.. Croatica christiana periodica. . siječnja). 993. .Vukšić. . 2005. 80 HUM 2 . . Vrhbosanska visoka teološka škola. Roma. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Studia Vrhbosnensia. str. Marulić. Osnovno školstvo u Hercegovini 1878-1918. godine.Vrhbosna. . Slovoznak. Mostar..Šidak.Nikić. za vrijeme austro-ugarske vladavine. Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini (1878. str. oktobar 200. “Josip Stadler. . Franjo. Pisma bosanskih franjevaca 1850.Zirdum. .Papić. str. br. 30. . Sarajevo. “Nekoliko pitanja iz najstarije povijesti Bosne i Hercegovine ili o najnovijim krivotvorinama u bošnjačkoj historiografiji” Naučni skup: Istorijska nauka o Bosni i Hercegovini u razdoblju . 996.1870.Peco.Vrankić. 200. Zagreb. 990-2000. Dragovan. Plodovi ljubavi i žrtve. Prilozi za proučavanje duhovnog lika prvog vrhbosanskog nadbiskupa”. str. i 3. 982.). 2-29. Tomo. br. Bono. Petar. 962. 3.. Mirjana – Šepić. Zagreb..-88. La Chiesa cattolica nella Bosnia ed Erzegovina al tempo del vescovo Raffaelle Barišić.. Sarajevo. 2-50.. Mitar. .. Andrija. Želimir (ur.). Andrija. Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima.

In relation to that it is firstly concluded that the arrival of Monarchy in this underdeveloped province brought the liberalistic idea which enabled organizing of different forms of social. the Ottoman Empire. Stadler. Serbs. With a goal of enlightening that problem he examines the wider context in which BiH became the battle-field of different political.SUSRET CIVILIZACIJA: POČETCI POLITIČKOGA ŽIVOTA HRVATA U HERCEGOVINI U VRIJEME AUSTROUGARSKE MONARHIJE Jure Krišto ENCOUNTER OF CIVILIZATIONS: BEGINNINGS OF THE POLITICAL LIFE OF CROATS IN HERZEGOVINA DURING THE AUSTRO-HUNGARIAN MONARCHY Summary After short and concise description of the situation in Bosnia and Herzegovina during the Turkish reign. Hungarians. Franciscans. which was later manifested in the political plan. class and other interests. because they were afraid of the strong Croatian side in BiH who advocated integration with other Croatian countries. prosinca 2007. Austria-Hungary. interests. Muslims. the author observes the political organization of Croats in Bosnia and Herzegovina from the date when AustroHungarian Monarchy took charge in BiH till the First World War. But. especially those who had all the privileges and who waited vainly for the return of the Ottoman Empire. 8 . national. On the other side Serbs worked on the integration of BiH and Serbia. In the Croatian corpus that was used by the Franciscans who intruded themselves as the unavoidable factor of social organizing. economic and cultural life. In that way Muslims were in absurd situation. The most convenient for them was that the tradition of religious identification was being continued instead of national identification. Croats. religious. Key words: Bosnia and Herzegovina. political life in BiH was under the strong influence of Hungarians who considered this country as their sphere of interest. politics. economic.

No. provođenoga uz potporu Ministarstva znanosti. katolici. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN* Sažetak U radu se najprije donosi pregled svih periodičnih izdanja na hrvatskom jeziku koja su se pojavila na prostoru Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1878. do 1902. dok drugi spominju njih 29. Stadler.Tomo Vukšić Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu UDK 050(497. godine. islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u BiH". ∗ Prikazani rezultati proizišli su iz znanstvenoga projekta "Katolicizam. Prema nekima riječ je o ukupno 23 periodike. bez obzira koliko je puta ono mijenjalo svoj naziv i nastavljalo izlaziti pod drugim imenom.42)˝878/98˝ Izvorni znanstveni članak Primljeno: 23. Crkva. 2007. U drugom dijelu rada predstavljen je široj javnosti malo poznat teološki časopis Balkan koji je pokrenuo sarajevski nadbiskup Josip Stadler i koji je izlazio dva puta godišnje od 1896. jedinstvo. osobito između Katoličke i Pravoslavne crkve. Ključne riječi: periodika. pravoslavci. V. Osnovna preokupacija ovoga časopisa bila je ponovna uspostava jedinstva među kršćanima. papa. Autor ovoga članka međutim poimence navodi naslove 32. PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. ekumenizam. obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Stadlerov ekumenski apeli nisu nailazili na plodno tlo kod tadašnjih pravoslavnih metropolita i svećenika.6=63. odnosno 43 lista pokrenuta u spomenutom razdoblju. 82 HUM 2 . Balkan. godine. do 1918. Prva brojka vrijedi ako se primijeni metodologija prema kojoj se računa samo jedno periodično izdanje. Druga se pak brojka dobiva ako se primijeni pravilo da je svaka pojava novoga imena periodičnoga izdanja ustvari kraj jedne i početak nove publikacije. DO 1918.

usp.ba – “NAPREDAK – hrvatski narodni kalendar” ne spominje ni predsjednik Napretka. ipak u svim dosadašnjim studijama. 2(2003.. i drugo koje se pojavilo 926. Sarajevo. a onda. Nova et vetera. Đorđe Pejanović. Đorđe Pejanović. Ustvari. Ovdje citirano prema: <www. – Pejanović pod br. 949.. zajedno sa širenjem lanca škola i porastom pismenosti.openbook.. pa i onim najozbiljnijima. Glasilo Hrvatskog kulturnog društva ‘Napredak’ u Sarajevu” jer se prvi broj ove publikacije pojavio u Sarajevu istom 926. Usp. poistovjetili su dva različita izdanja čija je prva riječ u naslovu bila ista. godine i koji je redovito izlazio sljedećih 0 godina. u Ivo Balukčić – Franjo Topić. Tako ni jedan od dosadašnjih popisa periodike u BiH uopće ne spominje primjerice godišnjak NAPREDAK – hrvatski narodni kalendar2 čiji se prvi broj za 907. godine izdavana usporedo i tako posvema zaboravili “NAPREDAK – hrvatski narodni kalendar”. godine. to je bilo vrijeme kada. drugo (elektronsko) izdanje.”. Upravo  Usp. 7-24. 96. 83 . godine. 59 samo spominje Balkan. Ivica Puljić. a koja su nakon 926. 996. a svojim su ga radovima redovito punili znanstvenici iz Sarajeva. “Kroz povijest katoličkog tiska u Bosni i Hercegovini”. tiskan je u Zagrebu samo zato što je tamo živio njegov glavni urednik.3 koji je cijelo vrijeme svoga izlaženja pripreman i dva puta godišnje u obliku knjige tiskan u Zagrebu. Isto tako. pojavio krajem 906. Usp. 7-32. No. Bibliografija štampe Bosne i Hercegovine 1850-1941. Bosansko-hercegovački listovi u XIX veku.). str. i 98..Uvod U razdoblju između 878. pa i periodike kao takve.ba>.). godine”. godine. odnosno u vrijeme austrijsko-mađarske uprave Bosnom i Hercegovinom. Štampa Bosne i Hercegovine 1850-1941. Sarajevo. jedno koje je započelo 907. “Hrvatski tisak u Bosni i Hercegovini od početka do 94. Prema prvom izdanju: Sarajevo. Todor Kruševac. tiskan je relativno velik broj naslova katoličke i hrvatske periodike.). str. Slavko Kovačić. ali ga je pokrenuo sarajevski nadbiskup Josip Stadler. poslije prekida zbog Prvoga svjetskog rata. do 948. dolazi do nagloga porasta kulture pisane riječi u ovim krajevima uopće. 978. ito u svome dopunjenom izdanju.napredak. A oni koji uopće spominju periodična izdanja Napretka netočno tvrde da je 907. Tvrdeći tako.com.. 469-484. ima ozbiljnih previda koje treba popraviti. Iako je tematika periodičnih izdanja u BiH prilično dobro proučena te su objavljene i neke bibliografije. samo jedan autor. zna za znanstveni teološki časopis Balkan – Jedinstvu o bratskoj slogi (896. Vrhbosnensia. godine počeo izlaziti “Napredak. Franjo Topić. 96. “Bibliografija katoličke periodike u Bosni i Hercegovini do 976. Stoljeće Vrhbosne 1887-1987.-902. Sarajevo. Sarajevo. npr. www. nastavio redovito izlaziti od 922. str.. 2 3 prosinca 2007. (977.

ovaj prikaz biti posvećen spomenutom Balkanu čija je osnovna preokupacija bila ponovna uspostava jedinstva među kršćanima.568 50. str. str. pripadnici različitih naroda u Monarhiji koji su u međuvremenu ovamo došli zbog različitih razloga: Austrijanci. prema službenim podatcima objavljenim poslije državnoga popisa pučanstva iz 90. Poljaci. Naime.205 63. 32. koji je priredilo Zajedničko ministarstvo financija. Naime.205 75. Sarajevo.45% nepismenih katolika naspram 89. XLVI. rezultati toga popisa stanovništva pokazuju sljedeći odnos pismenih muškaraca i žena:5 vjere muslimani pravoslavci katolici pismeni muškarci 24. Oktober 1910. nakon kratkoga podsjećanja na druge periodične katoličke publikacije do kraja Prvoga svjetskog rata. prema službenim izvješćima čak oko 40% bilo ih je iz drugih krajeva. godine u Bosni i Hercegovini te je godine bilo samo oko 23% pismenih katolika. Najveća preprjeka širenju pisane riječi u to doba bila je vrlo velika zaostalost društva te vrlo visok stupanj nepismenoga stanovništva. godinu. Štoviše. u Izvještaju o upravi Bosne i Hercegovine za 906. Talijani.375 svega 25. Ukrajinci itd. svi pretplatnici nisu bili iz BiH.Tomo VuKšić će zato. K tome. navedeno je 4 5 Usp.92% nepismenih pravoslavaca i čak 94. Naime.167 26. Odnosno.65% nepismenih muslimana. Usp.468 pismene žene 637 13. Mađari.843 Velika nepismenost i opća zaostalost društva imale su za posljedicu nisku nakladu svih periodičnih izdanja. ovdje u uvodu treba primijetiti da je potencijalna moć prijama periodike na hrvatskom jeziku bila još manja od postotka pismenih osoba zato što se u broju pismenih katolika nisu nalazili samo domaći Hrvati nego i svi doseljeni katolici. 22. Česi..038 49. 92. isto. tada je bilo još točno 77. 84 HUM 2 . Međutim.4 Među njima osobito je velik broj žena. Die Ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und der Herzegowina vom 10.

Njih pet na broju štampano je u 7.. ilustracije radi. ‘Bošnjak’ (u 900 primjeraka).8 Međutim. Topić. dj. Pejanović. Prva brojka vrijedi ako se primijeni metodologija prema kojoj se računa samo jedno periodično izdanje. ‘Težak’ (2. F. nav. i Kršćanska obitelj. ‘Kršćanska obitelj’.000 primjeraka). S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN da je krajem 905.000). ovisno o načinu brojanja. što je iznosilo samo nešto više od pola postotka. str. prosječno po 1. dj. U većem broju štampani su i dijecezanski. koja je te godine tiskana u 800.500). Prema istom izvoru. listovi katoličke mladeži.000). str. nav. I.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878.702 primjerka. Đ. . On piše da je krajem 1905. S. oko 500 primjeraka. do 98. Pregled katoličke i hrvatske periodike Budući da je kod nekih periodičnih izdanja vrlo teško utvrditi jesu li samo “katolička” ili su i “hrvatska” (jer su najčešće istodobno bila i jedno i drugo). Glede broja naslova katoličke i hrvatske periodike ovdje treba spomenuti kako neki tvrde da ih je pokrenuto ukupno 23. ‘Sarajevski list’ (zvanični) u 686 primjeraka.Uopšte te godine otpadalo je na jedan list prosječno po 900 pretplatnika. 475. ‘Učiteljska zora’. nav. bez obzira koliko je puta ono 6 Usp. prosječno po 925 na jednoga.050 primjeraka. a broj pretplatnika bio je 6260.460 na jednoga. godine. 4. kulturu i gospodarstvo i. nav. nav. u nastavku će biti spomenuta sva periodična izdanja na hrvatskom jeziku koja su se u BiH pojavila od 878. među katoličkim listovima najtiražniji su bili Vrhbosna. Đ. Razvrstana su u tri grupe: najprije crkveni listovi. na kraju. godine u BiH izlazilo 9 listova. ‘Behar’. dj. u 000 primjeraka.6 1. U najviše primjeraka štampana je ‘Srpska riječ’ (3. pa ‘Bosanska vila’ (2. dj. 25.” Usp. dok ih je 645 bilo iz Austrije i drugih zemalja.300 primjeraka.800). pouku i književnost. Pejanović. Kovačić. zatim listovi za politiku. ‘Školski vjesnik’ i ‘Glas zemaljskog muzeja’ po 800 primjeraka.7 a drugi ih nalaze 29. Od tih 6260 pretplatnika iz BiH ih je bilo svega 9809. dj. Usp. 73. Odnosno. ‘Osvit’. radništvo.000 na jednoga. godine stanje bilo ovako: “Najveći tiraž i najveći broj pretplatnika imali su listovi za zabavu. crkveni i vjerski listovi: njih 4 u 3.. ‘Vrhbosna’ (1. Ostali listovi štampani su u manjem broju. ‘Mala biblioteka’ i ‘Pokret’ (u 1. ali svi zajedno u samo 20292 primjerka. Puljić. 7 8 prosinca 2007. DO 1918. Sedam političkih listova štampano je u 7. 85 . kako proizlazi iz ovoga prikaza koji poimence spominje naslove svih listova. među 568092 stanovnika u BiH te godine bilo je 9809 pretplatnika raznih listova. prosvjetu. str... str. prosječno po 1. a svi ostali u nakladi od oko 500 primjeraka. u spomenutom razdoblju hrvatski su katolici u BiH pokrenuli najmanje 32 ili 43 periodična naslova.

lipnja 883. u prvom slučaju bilo ih je najmanje 32. Pokrenuo ga je svećenik don Franjo Milićević. Pokrenuo ga je sarajevski nadbiskup Josip Stadler. Pokrenuo ga je također sarajevski nadbiskup Stadler. i 884. tiskan je u Mostaru 86 HUM 2 . i 885. BOSANAC. 1. A druga se brojka dobiva ako se primijeni pravilo da je svaka pojava novoga imena periodičnoga izdanja ustvari kraj jedne i početak nove publikacije.1. župnik u Brčkom. godine. Ova dva naslova može se. do kraja 886. godine svakih 5 dana latinicom i ćirilicom. s podnaslovom Zabavno-poučni nedjeljnik. izlazilo je u Sarajevu svakoga mjeseca redovito od početka 882. GLAS HERCEGOVCA. Otada je imalo podnaslov Katoličkoj prosvjeti i tiskano je dvotjedno. Ovo je prvi katolički i hrvatski tjednik u BiH uopće! 3. Prvi put izišao je 9. izlazio je u Mostaru 883. tiskan je tjedno u Mostaru latinicom i ćirilicom godine 884. Ovo je prva katolička i hrvatska periodična publikacija tiskana u BiH uopće! VRHBOSNA se pojavljuje na početku 887. pouku i književnost). SRCE ISUSOVO. Crkvena periodična izdanja većega odjeka 1. s podnaslovom Službeni list za Vrhbosansku nadbiskupiju. NOVI HERCEGOVAČKI BOSILJAK s podnaslovom Povijesni književni list – (List za zabavu. Pokrenuo ga je don Franjo Milićević. a izlazi i danas pod istim imenom. nastavak Novoga hercegovačkoga bosiljka. do 884. godine. HERCEGOVAČKI BOSILJAK. godine nakon što je Srce Isusovo promijenilo ime te je njegov nastavak. s podnaslovom Političko-informativni list. nastavak Hercegovačkoga bosiljka.Tomo VuKšić mijenjalo svoj naziv i nastavljalo izlaziti pod drugim imenom. s podnaslovom Povijesno književni list. ovisno o pristupu. List je tiskan tjedno u Vinkovcima od 883. smatrati jednim službenim glasilom Sarajevske nadbiskupije ili dvama službenim glasilima. Odnosno. pokrenuo je Ivan Lepušić. 2. a u drugom barem 43.

godine. FRANJEVAČKI GLASNIK. prosinca 2007. GLASNIK BOSANSKIH I HERCEGOVAČKI FRANJEVACA. 87 .PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. najprije polumjesečno. Ova tri naslova ustvari su jedne novine koje su mijenjale ime zbog problema s državnom cenzurom ili zbog promjene programa. mjesečno su izdavali hrvatsko-slovenski franjevci od 94. godine. GLASNIK JUGOSLOVENSKIH FRANJEVACA. vraćen mu je prvi naslov: Glasnik jugoslovenskih franjevaca te pod tim imenom izlazi do kraja 894. a kasnije mjesečno. s podnaslovom Poučno-religiozni list. NAŠA MISAO. a tiskali su ga hercegovački franjevci. a na početku 888. s podnaslovom Poučni i nabožni list. 4. naziv je mjesečnika koji se. s podnaslovom Poučni i religiozni list. a započeo je izlaziti 887. godine prestao je izlaziti da bi se ponovno pojavio 938. Na kraju 98. pokrenuli su bosanski franjevci. godine. godine. i pod tim naslovom kao mjesečnik izlazi do kraja 93. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN latinicom dva puta tjedno od 885. Ovih pet naslova zapravo su jedno glasilo koje je zbog različitih razloga mijenjalo naziv i nastavljalo izlaziti. do 896. do 99. godine mjesečno u Sarajevu. pojavio se u Mostaru 900. godine. 5. godine. kao nastavak Glasnika bosanskih i hercegovački franjevaca. naslov je koji se pojavljuje već u 2. s podnaslovom Poučni i religiozni list. s podnaslovom Poučni i zabavni list za hrvatski katolički puk. pojavljuje se na početku 902. broju jer državna vlast nije dopuštala tiskanje pod prvim naslovom. godine. kao nastavak Serafinskoga perivoja. DO 1918. Pod ovim naslovom mjesečnik je tiskan kroz cijelu 887. i traje do kraja 90. kao nastavak Franjevačkoga glasnika. SERAFINSKI PERIVOJ. KRŠĆANSKA OBITELJ. godine. pojavljuje na početku 895. Pokrenuo ga je don Franjo Milićević. s podnaslovom Poučni nabožni list – Glasilo hrvatskih franjevaca.

GLASNIK SV. Izlazio je dva puta mjesečno u Sarajevu od listopada 899. godine. godine. 7. Koliko je poznato. izlazio je povremeno na Plehanu kod Dervente. s podnaslovom Vjerski mjesečnik za hrvatski katolički puk. 9. prometu i narodnom gospodarstvu.) i Sarajevu (908. bio je teološki znanstveni časopis koji je dva puta godišnje tiskan u Zagrebu od 896. 890. trgovačkim računima i privredom općenito. s podnaslovom Jedinstvu i bratskoj slogi. GLASNIK PRESVETOG SRCA ISUSOVA. Pokrenuo ga je 898.-908. godine. koji su pokrenuli bosanski franjevci. s podnaslovom List književno-poučno-zabavni. Milićević.). Listovi hrvatskih katolika za politiku. ANTE PADOVANSKOG.-945. OSVIT je bilo glasilo Hrvata iz BiH. izlazio je mjesečno u Visokom (906. NOVI PRIJATELJ BOSNE. godine intelektualni krug oko don Franje Milićevića u Mostaru. prosvjetu. Bio je to prvi list u BiH koji se stručno bavio knjigovodstvom. godine. hrvatski književnik Ivan A. BALKAN. trgovačkim dopisivanjem.Tomo VuKšić 6. Izlazio je kao mjesečnik u Sarajevu i Travniku do 895. pokrenuo je sarajevski nadbiskup Josip Stadler 892. s podnaslovom Vjersko-prosvjetni list. 1. 11. Pokrenuo ga je sarajevski nadbiskup Josip Stadler.. kulturu i gospodarstvo 10.. Vlasnik mu je bila Hrvatska dionička tiskara. a prvi urednik don Franjin nećak. i 896. Izlazio je dva puta tjedno do 907. 88 HUM 2 . a onda je uredništvo preneseno u Zagreb gdje i danas izlazi. 8. radništvo. tiskana su četiri sveska: za godine 888. do 902. do veljače 902. TRGOVAČKA KNJIŽNICA bio je list za pouku o trgovini.2. 894.

godine. godine kao nastavak Hrvatskoga dnevnika koji je nova državna vlast zabranila. HRVATSKA NARODNA ZAJEDNICA bila je revija za prosvjetu i gospodarstvo te organ Hrvatske narodne zajednice. 18. prosinca 2007. nakratko se pojavljuje u Sarajevu 98. HRVATSKI BRANIK. da bi nakon prekida zbog Prvoga svjetskog rata ponovno nastavio izlaziti od 922. Izlazila je u Sarajevu od 909. Izlazila je u Mostaru 908. Izlazio je u Sarajevu dva i tri puta tjedno od 909. Jozo Sunarić. godine. godine. HRVATSKA BOSNA bila je pučko glasilo. godine dva puta mjesečno. 14. s podnaslovom Političko-vjerski list bosanskih Hrvata. godine tri puta mjesečno.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. HRVATSKI DNEVNIK. radnika i male obrtnike”. godinu. s podnaslovom Za interese bosanskohercegovačkih Hrvata. RADNIČKA ODBRANA bila je politički list i organ hrvatske radničke organizacije. Izlazio je u Sarajevu svaki dan osim nedjeljom i blagdanom sve do 98. do 98. pouku i narodno gospodarstvo. pokrenulo je i izdavalo u Sarajevu Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. a tiskan je krajem 906. Izlazio je idućih 0 godina. 15. Izdavao ga je i uređivao konzorcij “Hrvatska svijest” u Sarajevu od 93. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN 12. do 94. godine te nakon prekida od dvije godine još i 94. List je izlazio u Sarajevu dva puta mjesečno od 93. DO 1918. do 90. HRVATSKA ZAJEDNICA bio je list za prosvjetu. 13. godine. NAPREDAK. Prvi svezak ovoga godišnjaka pojavio se za 907. pokrenuo je sarajevski nadbiskup Josip Stadler 906. 17. 16.. 89 . “poučno-politički list za težaka. a vlasnik mu je bio dr. s podnaslovom Hrvatski narodni kalendar. do 92. godine. HRVATSKA SVIJEST bila je političko-prosvjetni list.

izdavali su učenici franjevačke gimnazije u Visokom vjerojatno prije Narodnoga blaga. do 92. 24. s podnaslovom Književno-poučni list. GLAS KMETIČKE VILE (KMETIČKA VILA). godine. 25. POLET. Izlazio je od 907. 1. do 90. RADNIČKI LIST bio je organ za zaštitu radnika Hrvata u BiH. do 895.Tomo VuKšić 19. gospodarstvo i zabavu. do 909. broja promijenio ime. godine. HRVATSKA OBRANA bila je list za politiku. povremeno od 899. 20. RADNIČKA SVEZA nastavak je Radničkoga lista koji je nakon 20. 23. NARODNO BLAGO. Izlazila je u Sarajevu od 908.. s podnaslovom List za pouku i zabavu. Izlazio je u Sarajevu jednom tjedno 90. s podnaslovom Književno-poučni đački list. s podnaslovom Poučno-zabavni list. izdavali su učenici franjevačke gimnazije u Visokom školske godine 903. izdavali su učenici franjevačke gimnazije u Visokom i nastavak je Poleta. ČEŠAGIJA. godine. godine. izdavao je u Livnu zbor franjevačkih bogoslova “Jukić”. CVIJET. 90 HUM 2 ./906. izdavali su školske godine 905. s podnaslovom List đaka seminarista travničke gimnazije. učenici franjevačke gimnazije u Visokom. godine četiri puta mjesečno. a obnovljen je 925./904.3. Vlasnik mu je bila Matica radnika Hrvata. godine. Listovi katoličke mladeži 21. s podnaslovom Đački šaljivi list. Otada se naziva glasilom za probitke hrvatskoga radništva te izlazi sve do 94. POLET. 22. izlazio je u Travniku od 894.

9 . nakon prestanka Smilja i Travničkoga gjaka. godine. Ivana Zlatoustoga” u Travniku. s podnaslovom Literarno-poučni đački list. do 93. do 90. VJESNIK. 30. godine. godine. do 908. izdavala je povremeno organizacija sjemeništaraca “Akademija sv. a izdavala ga je “Akademija sv. i 908. i od 97. MLADOST. do 9. s podnaslovom Srednjoškolski literarno-zabavni list. s podnaslovom List gimnazista kongegista – List vanjskih učenika Travničke gimnazije. s podnaslovom List za zabavu i pouku. periodično je u Mostaru izdavala Organizacija srednjoškolske katoličke omladine “Radikal” od 908. izdavala je u Travniku Organizacija srednjoškolske katoličke omladine povremeno 906. Ivana Zlatoustoga” u Travniku od 906.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. s podnaslovom Katolički gjački list. LUČ. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN 26. godine. izdavao je povremeno Zbor franjevačkih bogoslova “Jukić” u Sarajevu od školske godine 90. DO 1918. 32. 28. i pojavljuje se povremeno do 93. do 92. prosinca 2007. TRAVANJSKO SMILJE. RAD. počinje izlaziti 908. s podnaslovom Poučno-religiozni list. 29. godine./92. godine. do 93./9. RUŽA. 27. SMILJE. 31. s podnaslovom Literarno-poučni list. izdavalo je povremeno Akademsko katoličko društvo “Martić” u Sarajevu od 90. povremeno su izdavali katolički đaci u Banjoj Luci 94. godine. TRAVNIČKI GJAK. s podnaslovom Omladinski književni list. izdavala je mjesečno Organizacija katoličke bogoslovske mladeži u Mostaru od 909.

a tri primjerka metropoliji u Tuzli čija su se sjedišta nalazila na području katoličke Sarajevske nadbiskupije. kako je bio zamislio. Stadler ih je. Među njima izričito je progovorio i slavenskim narodima pozivajući ih na sjedinjenje s Katoličkom crkvom. Crkvene okolnosti nastanka časopisa Papa Leon XIII. str. br. Braća koja se razlikuju po drukčijem razumijevanju Kristove vjere morala bi biti prožeta njegovim Duhom. pisao je Stadler u svome pismu. Franjo Ham(m)erl.9 Primivši apostolsko pismo.. rujna. sarajevski nadbiskup Josip Stadler dao ga je prevesti na hrvatski jezik i odmah tiskati u službenom vjesniku Sarajevske nadbiskupije Vrhbosni. 2 Usp. str.) objavio je 20. Vrhbosna 4(894.. str.Tomo VuKšić 2. 202-203. 357-358 s naslovom “S bosanske medje”. kako se približava kraju svoga života. 729/894. Stadler je zamolio kaptol. rujna stvarno poslao dvjema pravoslavnim metropolitanskim kurijama. “List apostolski Leona Pape XIII”.1.. 0 Usp. na sjednici Nadbiskupskoga ordinarijata 20. 895. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. nikada nije objavila ovo pismo iako ima pisaca koji su tvrdili da su ga vidjeli u njoj. XIV. Dobivši deset primjeraka. Vrhbosna međutim. Prije negoli drugima. Josip Stadler prvi nadbiskup vrhbosanski”. vjerojatno zbog državne cenzure.-903. Ako 9 Usp. str. Usp. br. Sarajevo. Časopis Balkan od nastanka do prestanka 2. 932.). Nadodao je i svoje popratno pismo dvojici pravoslavnih metropolita – Đorđu Nikolajeviću iz Sarajeva i Nikoli Mandiću iz Tuzle. papa se obraća onoj Crkvi koja nam je najbliža ne samo po vjeri i raznim ustanovama nego i po krvi. sve se više sjeća vremena kada su istočna i zapadna Crkva u jedinstvu hvalile trojedinoga Boga. da mu daruje deset primjeraka broja Vrhbosne u kojemu je bilo tiskano apostolsko pismo Praeclara gratulationis kako bi sedam primjeraka mogao poslati pravoslavnoj metropolitanskoj kuriji u Sarajevo. 23.). 92 HUM 2 . (878. 795/894. apostolsko pismo Praeclara gratulationis kojim se obratio narodima svijeta i njihovim vođama. – Stadlerovo pismo dvojici pravoslavnih metropolita kasnije je tiskano u Katoličkom listu 43(894. “Dr. Spomenica vrhbosanska 1882-1932. Roma. 209-25. sv. lipnja 894. Leonis XIII Pontificis Maximi Acta. Arhiv Sarajevske nadbiskupije.  Usp. koji je bio vlasnik Vrhbosne.2 Papa Leon XIII. Ovaj broj Vrhbosne nosi nadnevak od 5. 4. srpnja 894.0 Dva mjeseca poslije.

u Sarajevu da bi. no ne treba se osvrtati na ono što ljudi govore. 222/894. Treće: da bi se promicalo jedinstvo. Pravoslavni metropoliti međutim nikada nisu poslali nikakva odgovora. dobri će Otac učiniti da će se Crkve sjediniti po tom i u tom Duhu. 93 . budući da je Krist ustanovio Crkvu za sve narode. Ako to učinimo. Drugo načelo: nadići nacionalnu pripadnost i nikako ju ne poistovjećivati s vjerom jer je Isus sve narode pozvao u svoju vjeru. i na Istoku i na Zapadu nastali su različiti liturgijski obredi. Treba slijediti volju Božju. Ustvari. pisao je dalje. pisao je kako je spreman položiti i vlastiti život ako bi to pomoglo sjedinjenju Crkava. Iako su ignorirali Stadlerove prijedloge. U nastavku je Stadler izložio svoja načela koja bi trebala ravnati promicanje jedinstva Crkve. normalno je da je svaki narod u Crkvu donio nešto od svoga: primjerice. imat ćemo mnogo neprijatelja. Još jednom pozivajući pravoslavce da se “sjedine s nami”. sastavili odgovor na Stadlerovo pismo kako bi se bolje informirali o apostolskom pismu Praeclara gratulationis i kako bi proučili mogućnost izjave o nespremnosti za sjedinjenje. prema vladinim tajnim informacijama. br. prema Stadlerovu mišljenju. prosinca 2007. ZMF BH Pr. Ova vrsta susreta mogla bi. Na kraju je još jednom naglasio važnost molitve i znanstvenih rasprava.. Njegovo prvo načelo glasilo je: sjediniti se po Duhu u molitvi. barem ne u Bosni i Hercegovini. u Crkvi se mora razlikovati bitne stvari od onih koje to nisu. vjerojatno. DO 1918. Četvrto: Stadler je pravoslavnim metropolitima predložio susret “naših i vaših” stručnjaka gdje bi se na temelju sadržaja Svetoga pisma i crkvenih otaca nastojalo doći do odgovora na pitanje kakvu je Crkvu Isus ustanovio te koji su prepoznatljivi znakovi Crkve. ali samo u ljubavi i bez vrijeđanja. Stoga je molio pravoslavne metropolite da iskažu svoja mišljenja i da predlože način i mjesto susreta. ipak su se. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN to budemo tražili. najviše pomoći sjedinjenju Crkava. govorio je kako se nada da će pravoslavnim metropolitima biti jasno zašto on nikada nije bio konfesionalno nezainteresiran iako je istodobno činio dobro svima.3 No.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. nema nikakvih podataka 3 Usp. Završavajući svoje pismo. usprkos takvim planovima. pa čak i samim pravoslavnim metropolitima. Arhiv BiH. nastavljao je Stadler. namjeravali sastati 3. studenoga 894.

A ako bi vlada mogla predusresti i usprotiviti se pojavi sličnih pokušaja. ako bi pravoslavni metropoliti pitali vladu kako će se ponijeti. vjerojatno zato što ni Stadlerovo pismo nikada nije objavljeno u Vrhbosni. U nenazočnosti metropolita njegov vikar arhimandrit Magarašević pokazao je Kutscheri Stadlerovo pismo. vladini su ljudi bili koliko iznenađeni toliko zabrinuti Stadlerovom inicijativom. listopada od vlade iz Sarajeva tražio da ga odmah izvijesti jer on ništa nije znao o ovoj Stadlerovoj akciji.. 206/894. kako se već vidjelo.5 Iz Kutscherina izvješća Kállayu također se doznaje da se sarajevski metropolit Nikolajević u danima kada je stiglo Stadlerovo pismo nalazio u kanonskom posjetu raznim župama izvan Sarajeva. iz Neue Freie Presse koji ju je preuzeo iz zagrebačkoga Katoličkoga lista. Ministar je smatrao da se radi o isključivo crkvenom pitanju te je pokrajinskoj vladi savjetovao da se ne miješa. mo4 Usp. ZMF BH Pr. 20/894.Tomo VuKšić koji bi potvrdili da su se metropoliti doista i sastali.. studenoga ministar Kállay iznosi mišljenje da je Stadlerov poziv pravoslavnim metropolitima bio potaknut odozgo. 729/894. a posebice da se ne stavlja na stranu jedne Crkve. 94 HUM 2 . U Beču su doznali za nju istom 27. ipak je moguće da vladina cenzura nije dopustila tiskanje ni Stadlerova pisma ni mogući odgovor metropolita. 5 Usp. najvjerojatnije metropoliti nikada nisu ni sastavili nikakva odgovora. pisao svoj trojici pravoslavnih metropolita u BiH što. br. istoga dana ponovno vratili Magaraševiću. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. br... inicijativama samoga pape. 200/894. još prije nego se Nikolajević vratio u Sarajevo isti je Magarašević predao original Stadlerova pisma vladinim ljudima koji su ga. Arhiv BiH. Ni Istočnik nije nikada objavio bilo kakav odgovor. listopada 894. bilo bi to poželjno. Međutim. tj. civilni adlatus Kutschera pisao je da je Stadler. ne proizlazi iz dokumentacije Nadbiskupskoga ordinarijata iz Sarajeva. No. pošto su ga kopirali. Zato je ministar Kállay 29. Iako nema dokaza. U svom odgovoru od 3. prema nekim novinama. K tomu. Na kraju svoga izvješća Kutschera je tražio instrukcije kako se treba ponašati pokrajinska vlada iz Sarajeva u ovom konkretnom slučaju. S druge strane.4 Šaljući ministru Kállayu povjerljivo izvješće koje ima nadnevak samo listopad 894.

Prema Markovićevu prosinca 2007. Ivan Marković. Usp. I. 2. Zagreb. vol XIV. ministru Kállayu nije bilo jasno kako je arhimandrit Magarašević tjednima mogao držati u sebe službeni dokument. Roma 895. u Sarajevu je osnovao Odbor za sjedinjenje. br. mj. nadodalo se i lijepo pismo pravoslavnim metropolitima koje je pratilo hrvatski prijevod apostolskoga pisma Praeclara gratulationis. Stadler je odmah izvijestio i papu Leona XIII. rujna 894.7 Već poznatim Stadlerovim zaslugama. nav. Pri završetku svoga pisma Leon XIII. Slaveni i Pape.6 Tražeći dodatne podatke o tomu kako se Magarašević mogao ponijeti na opisani način. Prema nekim autorima. naravno. mogućnost obraćanja u Rim radi raznih savjeta.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. ZMF BH Pr. o onomu što je učinio. Usp. Kállay je zahtijevao od vlade BiH da samom Magaraševiću prepusti da sa Stadlerovim pismom čini kako mu se čini pravo. 342-344. Hrabrio je zatim Stadlera da nastavi svoj rad na jedinstvu Crkava. Zato mu kao vlastitu zadaću (munus proprium) povjerava pomirenje Crkava u tim narodima (in istis gentibus). pisao je papa. 95 . Na kraju je Kállay nadodao da svaki dodir s pravoslavnim metropolitima u vezi s ovim slučajem mora biti samo usmen. DO 1918.9 ali 6 7 8 9 Usp. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN glo im se reći da je stvar svakoga pojedinog od njih hoće li odgovoriti na Stadlerovo pismo. 903. str.. a papa mu je odgovorio već 2.. prešutjeti ga ili ga poslati natrag Stadleru. Leonis XIII Pontificis Maximi Acta.. str. Usp. Arhiv BiH. 25/894. preporučio je Stadleru također da napiše štogod o problematici koja dijeli dvije Crkve te da širi te spise – sve međutim neka bude obilježeno ljubavlju kao Stadlerovo pismo upućeno pravoslavnim metropolitima 8 Sa svoje strane Stadler nije nimalo čekao s provođenjem papine želje. Ustvari. XXXV. Prepuštao je međutim Stadleru biranje najboljih putova i. Ta posljednja Kállayeva napomena najvjerojatniji je razlog zašto danas nema dovoljno dokumentacije o svemu ovomu. sv.. listopada iste godine pismom Quae doctrinae. Stadler – papinski delegat za jedinstvo Crkava i osnivanje časopisa Balkan Poslavši pismo pravoslavnim metropolitima 23.2.

“Ekumenska djelatnost nadbiskupa Stadlera”. ne mogavši poželjeti ljepšu priliku. pisao je. VII-VIII). Sarajevo.2 U njemu je naglasio kako se Crkve.. 897. 42. kuverta: Unija (Nillesova pisma).22 ali nikako nije jasno zašto ih naziva tim imenima. 968. sv. 896. ali ne i imena njegovih članova. Antun Bonaventura Jeglič i Franjo Hammerl. kuverta: Unija (Nillesova pisma). 52. U svom dugom odgovoru Stadleru od 7. (Stadlerov uvod na str. Insbruck. koji je upravo pripravljao. Anto Paradžik. Josip Stadler prvi nadbiskup vrhbosanski”.. I. nije mogao propustiti takvu ponudu za početak ostvarivanja papina naloga.Tomo VuKšić postojanje takva odbora ne proizlazi ni iz jednoga dokumenta koji mi je na raspolaganju. jesu: Franjo Ham(m)erl. i sam će se Stadler nazvati tim imenom u spomenutom uvodu Nillesovoj pisanju članovi ovoga odbora bili su Andrija Jagatić. Sigurno je međutim da je otada učestalo Stadlerovo dopisivanje s Nicolausom Nillesom. Prezidijal. Tako bi odmah bila ispunjena papina želja da Stadler objavi štogod o spornim crkvenim pitanjima (de dissidii capitibus). “Dr. Tako je sljedeće godine novo izdanje spomenutoga djela uistinu bilo tiskano “na poticaj apostolskoga komesara” (auspiciis commissarii apostolicis). Arhiv Sarajevske nadbiskupije. U spomenutom pismu Stadleru. Proučavanje se mora činiti izbjegavajući polemiku i mirno. II. siječnja 895. moraju dobro poznavati. Nicolaus NILLES. Insbruck. Josip Stadler prvi vrhbosanski nadbiskup.20 Nilles mu je predložio da novo izdanje njegova (Nillesova) Kalendarium manuale utriusque Ecclesiae orientalis et occidentalis. u Petar Babić – Mato Zovkić (pr. VII-VIII). bude tiskano pod Stadlerovom zaštitom. Stadler. Nilles naziva Stadlera Commissarius Apostolicus.). Prezidijal. Drugi pisci koji spominju ovaj odbor. str. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću. odlučilo ponovno tiskati ovo djelo čije je prvo izdanje naišlo na brojne simpatije također i među nekatolicima. kao i u još jednom napisanom istoga dana. 2 Usp. 96 HUM 2 . Uvod u obama svescima ovoga djela napisao je Stadler osobno. sv. 22 Usp. Usto. 20 Usp. koji je živio u Innsbrucku. 79. Stadler je od Nillesa zapravo tražio savjete i suradnju. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. 896. poznatim stručnjakom za istočne liturgije. a područje koje mu je povjereno Commissariatus apostolicus. prije nego se pomire. (Stadlerov uvod na str. Juraj Kolarić. str. Zato se uz njegovu želju i poticanje. pisao samo o Stadlerovu munus proprium. Nilles naziv “apostolskoga komesara” upotrebljava i u naslovu uvoda u svoju knjigu koji je napisao Stadler iako je papa Leon XIII. Kalendarium manuale utriusque Ecclesiae orientalis et occidentalis. Dr. Sarajevo. str.

3. U tom su trenutku među katoličkim hrvatskim orijentalistima postojala dva ugledna teologa i pisca: Anton Franki (844. 27 Antun Franki je između ostaloga objavio: Dvie poslanice dvaju pravoslavnih episkopa u Dalmaciji. odnosilo se na sve istočne nekatoličke kršćane. ne postoji neki drugi “apostolski komesar” osim Stadlera. kuverta: Unija (Nillesova pisma). svi spomenuti kršćani ulazili bi u područje apostolskoga komesarijata.24 Istom . kuverta: Unija (Nillesova pisma). 97 . S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN knjizi.). 8. a područje koje mu je povjereno.-908. 88. 26 Usp. Njegov prijatelj Nilles nije bio baš oduševljen ovom inicijativom u prvom redu zato što mu nije bilo jasno kako financirati takav časopis koji će biti tiskan na jeziku koji zna malo ljudi. 728. povjerivši Stadleru kao zadaću promicanje jedinstva. zatražio da sam papa razriješi ovu sumnju. 34rv. f. objašnjavao je Nilles Stadleru u jednom pismu iz 895. Arhiv Sarajevske nadbiskupije.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. Prezidijal. mislio samo na područje Sarajevske nadbiskupije. Zadar. Slavenski apostoli Kiril i Metodije i istina pravoslavlja. iako ga papa nije pobliže odredio (in istis gentibus = u tim narodima). prosinca 2007. 2. Osnivanje časopisa Balkan Stadler. Austria-Ungheria.23 No.. Zadar. A upravo zato što. ubrzo dolazi na pomisao osnivanja časopisa koji bi bio potpuno posvećen promicanju jedinstva Crkava. očito nezadovoljan takvim tumačenjima.26 No. Stadler je u svibnju 895. DO 1918. i on će nazvati Commissariatus apostolicus. Prezidijal.28 Franki je međutim zbog svoga političkog i nacionalnoga hr23 Usp. 39. Pos. 882. 24 Usp. ožujka odgovorio mu je državni tajnik kardinal Rampolla25 priopćujući da je papa. koji je vrlo ozbiljno shvatio i papin poziv da piše i širi ponešto de dissidii capitibus. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. isto. Da bi ga ubrzao. godine. 28 Između ostaloga. sljedećih mjeseci 895. Arhiv Sacra Congregazione per gli Affari Ecclesiastici Straordinari. 25 Usp. pisao je vatikanskom državnom tajništvu. godine Stadler je budući časopis nazvao Balkan i istodobno mu tražio glavnoga urednika. Marković je napisao: Papino poglavarstvo u Crkvi za prvih osam vjekova. prema Nillesovu mišljenju.)27 i Ivan Marković (839. fasc. siječnja 896.90. Papino in istis gentibus. ali tijekom sedam sljedećih mjeseci nije dobio odgovora.

kada je imao samo 50 godina. “Veliki pomiritelj”. za razliku od Frankija.. Naime. godine obraća fra Ivanu Markoviću koji je. Prezidijal. 29 Usp. Na Stadlerov prijedlog da se prihvati službe glavnoga urednika Balkana Marković je odgovorio 7.Tomo VuKšić vatskog usmjerenja pao u nemilost Khuena-Hédervárya koji ga je 89.30 Tada se nadbiskup Stadler obratio Aleksandru Bresztyenszkom (843. itd.. 4(974. Zagreb. a uvijek izbjeći polemiku. ipak očekivao da će baš njemu biti povjereno uredništvo Balkana. “Svjedok vjere”. sv. 98 HUM 2 . “Pitanje unije i franjevac I.3 laiku. 2(974. unatoč uvjetima koje je bio postavio. njega je 894. u Stadlerovu pismu kardinalu Zagreb. 3(974.904. str. Marković je naime smatrao da se ne može pisati o razlikama. Nova revija.).. Zagreb. Petar Berković.). na neki način pomire kako bi se hrvatska politička oporba mogla sjediniti u borbi protiv Khuena-Hédervárya.29 Tako se Stadler morao odreći i Markovića koji je ustvari. godine.). 45 s. Stadler nije smio riskirati još i s Frankijem koji je u svojim spisima bio vrlo tolerantan prema pravoslavcima. godine zbog toga maknuo sa službe sveučilišnoga profesora u Zagrebu. A kako je već na sami časopis Balkan vlada gledala kao na moguću opasnost. Zagreb. Veritas. O evkaristiji s osobitim naglaskom na epiklezu. Cezarizam i bizantinstvo.. Juraj Kolarić. saborskom poslaniku u Zagrebu. Zbog nedostatka dokumentacije ne zna se točno kada je Bresztyenszky prihvatio uredništvo Balkana. 893. str. 897. No. (927. Bresztyenskoga se često sjećaju i po tomu što je mnogo učinio da se susretnu Strossmayer i Starčević te da se. 26 s. ni u jednom članku Balkana koji bi on uređivao Pravoslavna crkva ne bi smjela biti nazvana pravoslavna. Veritas. str. kuverta: Unija (Nillesova pisma). 30 Usp. 3 Usp. Veritas. 26 s. bio vrlo polemičan s pravoslavcima. državna vlast otpustila sa Sveučilišta i umirovila zato što se te godine posebno istaknuo u organiziranju sjedinjenja hrvatske opozicije u borbi protiv Khuena-Hédervárya. K tomu. I-II.). 89.). Još manje bi se u njegovu Balkanu smjelo napisati da je Pravoslavna crkva sačuvala pravu vjeru. 883. 26 s. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. lipnja da ne može prihvatiti ponuđenu službu zato što Stadler traži da se u Balkanu piše pomirljivo. Gli Slavi ed i Papi.. Zato se Stadler 895. nakon mnogo vremena. bivšem profesoru i rektoru magnificusu Sveučilišta u Zagrebu. a sada djelovao kao župnik u Istri. Marković”. str. “Ekumenski entuzijast”.

Zeitschrift für katholische Theologie XX(896. u ranu jesen 895. Stadler se nadao da će već u ožujku u rukama imati prvi broj časopisa jer je 2. str. 99 . S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN Rampolli od 8. 34 Usp. Stadler je ovako završio pismo svojim sufraganima: “Tomu pozivu Božjemu. ožujka poslao okružnicu svim dekanima svoje nadbiskupije s molbom da upoznaju svećenike kako će se za nekoliko dana pojaviti časopis Balkan čija je svrha promicanje jedinstva Crkava. „‘Balkan‘. rješavat dvojbe. odstranjivat mržnja i širit međusobna ljubav i tim utirat put do sjedinjenja u jednoj pravoj Kristovoj Crkvi. udovoljit ćemo dobrano i tim. kuverta: Stadler-Strossmayer. no do čitatelja je došao istom krajem svibnja te godine. No.34 Međutim. ako budemo rado čitali i promicali ‘Balkan’ jer u njem će se u prijateljskoj i ljubežljivoj formi otkrivat bludnje. Prvi broj Balkana. 33 Usp. kako se vidi. DO 1918. a u najnovije vrieme i pozivu slavno vladajućeg pape Leona XIII. 554/896. Biskup Strossmayer bio je vrlo zainteresiran za ovaj Stadlerov pothvat.” prosinca 2007. Arhiv Sacra Congregazione per gli Affari Ecclesiastici Straordinari. travnja 896. fasc. a ne polemičan. siječnja 896. VI(896. 35 Usp. br. 34rv. Istom okružnicom svim je župnicima dopustio da nabavljaju Balkan na trošak župne kase kako bi se. čitajući ga. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. br. pisao ovako: “Naš Balkan ima. težak porod. 752.36 32 Usp. 24/896. da će svakako još ovaj mjesec ugledati svjetlo.” – Franjo Hammerl. Pos. Arhiv Đakovačke biskupije. -r-.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. 25/896. njegovo jedinstvo i bratska sloga“.32 Taj podatak dopušta da se imenovanje urednika smjesti barem koji mjesec dana unatrag. trebao se pojaviti krajem travnja 896.. u njima probudila ljubav prema jedinstvu Crkava.). br. 36 Usp.378-38. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. f.35 Istoga je dana Stadler pisao i svojim sufraganima u Mostar i Banju Luku moleći ih da i oni pozovu svoje svećenike na isti način kao i Stadler tako da pomogne nastojanju oko sjedinjenja.). 728.33 Zato je novi časopis bio česta tema njihova dopisivanja tih godina. Nakon što ih je sve pozvao na molitvu. Srpski Sion. 39. – U svom pismu Strossmayeru Stadler je 25. “veliko djelo sjedinjenja” ponajprije mora biti praćeno molitvom vjernika. piše da je Bresztyenszky ne samo već imenovan urednikom nego i da će prvi broj Balkana uskoro izići iz tiska. tj. Ovaj broj Srpskog Siona je od 2. Slagao se sa sarajevskim nadbiskupom i u tomu da Balkan mora biti pomirljiv. razjašnjavat prieke. koji je prema Stadlerovu pisanju imao “težak porod”. Austria-Ungheria. Primih jučer pismo. bistrit pojmovi. lipnja 896. Arhiv Sarajevske nadbiskupije. “Eine südslawische Unions-Zeitschrift“.

)37 koji je bio jedan od kanonika Saajevske nadbiskupije. a koji su objavljeni i kao knjiga. 40 Bratski razgovor o grčkom odijeljenju ili poziv na sjedinjenje. pod pseudonimom Lector krio se Andrija Jagatić (850. Ivan Šarić. na isti su način napisani svi tekstovi koje je Palunko potpisao. 38 Usp. Zagreb.). 2. godine pomoćnom biskupu u Splitu. I. piše pismo Srbima pravoslavcima: protumačio im je svoje viđenje promicanja jedinstva i pozvao ih na suradnju u Balkanu. O prvenstvu sv. Jože Jagodic.40 Osim toga. najprije kanoniku dubrovačkom. Andrija Jagatić”. koju Jeglič pobija točku po točku.Tomo VuKšić Tako je nastao časopis koji je u tome času bio jedinstvena pojava u katoličkom svijetu jer je nastao u vjerski složenoj sredini gdje je kršćanstvo na poseban način osjećalo teret podijeljenosti na katoličanstvo i pravoslavlje.). Vrhbosna. Prvi broj ima 25 stranica.38 sarajevski kanonik. “Posvećen biskup Vincencij Palunko”. autorstvo se može pripisati Vincenciju Palunku (842. nadbiskup Stadler. – Andrija Jagatić bio je svećenik Zagrebačke nadbiskupije. 897. 952. Zatim pokretač časopisa. 6-65. Glavni je urednik na prvim stranicama objavio programski tekst “Zadaća ‘Balkana’”.). Petra.-92. (90. 3(904. članak je napisan narječjem tipičnim za područje Dubrovnika otkuda je Palunko 37 Usp. čini mi se korisnim ukratko opisati plan i sadržaj barem onoga broja Balkana kojim se časopis predstavio javnosti. objavljuje tekst s naslovom “Leo papa XIII i Antim patrijarh carigradski”.). iz 895. Zagreb. Slijedi potom Lectorov članak “Istočni obredi i Sveta Stolica”. 225-227. Pišući o brizi Svete Stolice za istočne obrede. II. str. 00 HUM 2 . 908. Nadškof Jeglič – majhen oris velikega življenja. Nakon toga jedan od najplodnijih i najstručnijih suradnika Balkana Antun Bonaventura Jeglič (850. te cijelu okružnicu Antima VII. Stadlerov pomoćni biskup. str. U njemu donosi dio apostolskoga pisma Praeclara gratulationis Leona XIII. Vrhbosna. sarajevski kanonik i urednik Katoličkoga lista i Vrhbosne.–90. pa od 904. Slijedi potom tekst s naslovom Putna crtica. Pogled na sadržaj Balkana Budući da ovdje nije moguće predočiti svih sedam godišta ovoga znanstveno-teološkoga časopisa. Celovec.. Po mome mišljenju.-837. “Dr. 39 Usp. a kasnije biskup u Ljubljani.4. zatim sarajevskom.39 Naime.

43 Međutim. str. iako svi pisci koji su se dosada doticali ove problematike tvrde suprotno. 43. str. “Ustrojstvo Crkve Isusove u prva dva vijeka” naslov je sljedećega članka čiji je autor Jeglič. str. kako je kazivao njegov podnaslov. Balkan je nastojao izbjeći svaku polemiku sjećajući se s velikom gorčinom nepotrebnih rasprava kroz prošlost. “Blagovjest”.). 0 . kao i tekst poslije njega: “Crkveni obredi i kršćanski običaji”. 80. F. 39-42. ipak je istina da je Balkan predstavljao vrlo znakovitu pojavu uopće u cijeloj kršćanskoj periodici onoga vremena. Kolarić. 5(895. da članovi jedne 4 Usp. str. Slijedi zatim kratka “Autonomija srpsko-pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i Ugarskoj” kojom završava sadržaj prvoga broja časopisa. 05-07. 4(899.4 ipak je istina da ni jedan pravoslavni autor nije surađivao u Balkanu. “Velikoposne i vaskršnje svečanosti u Jerusalimu”. Josip Stadler…. Teofil Stevanović. Teofil Stefanović je u Pravoslavnoj crkvi bio poznat i kao pisac. Usp. Istočnik. godine te srpsko-pravoslavnim imenom i prezimenom potpisanoga pisca igumana Teofila Stevanovića42 koji je u trenutku objavljivanja toga teksta bio katolik jer je upravo tada na neko vrijeme bio prešao iz pravoslavlja43 u Katoličku crkvu. str. drugi su pisci dovedeni u zabludu člankom objavljenim u Balkanu 899.). 42 Usp. str. 73-75. Ustvari. Dr.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. 3(895. “Ekumenaka djelatnost…”. 27-220. Paradžik. Josip Stadler…”. 92-95. str. Urednik.). No. prosinca 2007. str. A kako je bio tiskan u viševjerskom okruženju kojemu se i obraćao. Usprkos svim problemima koji su nastali oko Balkana te usprkos činjenici da je časopis relativno brzo prestao izlaziti (902. 4(895.). Na njegovim stranicama ne može se naći ni jedan članak koji sadržajno nije povezan s međusobnim odnosima Katoličke i Pravoslavne crkve. “Prijegled istočne Crkve u Austrougarskoj monarhiji” naslov je statističkoga članka koji obuhvaća samo nekoliko stranica. A. 52. 2(895. DO 1918. 6(895. str. Ham(merl). Balkan je na početku bio tiskan usporedo na latinici i ćirilici. jedan od suradnika Balkana. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN bio podrijetlom. suradnici kao i sam Stadler žarko su priželjkivali suradnju i pravoslavnih autora. Balkan. časopis je predstavljao jedinstvenu pojavu u svjetskoj periodici toga doba. “Dr. Vrhunac Stadlerova nastojanja oko jedinstva Crkava svakako je dostignut osnivanjem časopisa Balkan koji je bio posvećen isključivo “jedinstvu i bratskoj slogi”. Ovaj posljednji pisac izričito tvrdi da je Teofilo Stevanović. J.). bio pravoslavac.). Sam je Stadler već u prvom broju Balkana u svom poznatom pismu Srbima napisao kako “odustati treba već jednoć od toga.). 3-37.

No. naravno. bosanski franjevac Kosta Bralić (863.-90. Kroz cijelo vrijeme utemeljitelj i urednik ovoga časopisa inzistirali su da se međucrkvena problematika komentira u duhu ljubavi i pomirenja. Bonaventura. što nas mogu zbližiti. Ipak. Balkan. nadbiskup vrhbosanski i Apostolski komisar. Kršćansku obitelj uz koje su se. pa se valja dati na istraživanje svih onih točaka. a teološka je tematika najčešća. 45 Usp. što da drugoj crkvi predbace. raspravljalo se o društvenim i političkim razlozima podjele Crkve te o kalendaru dviju Crkava. Osim teologije.). a s druge razilazili su se s nadbiskupom Stadlerom i Svetom Stolicom oko pitanja preustroja pastoralnoga rada u BiH. godine 895.) u toj je reviji u 3 nastavaka objavio tekst o teološkim 44 Josip Stadler.) bilo je tiskano 9 brojeva s više od 2000 stranica teksta. franjevci i isusovci bili su jedini redovnici u BiH cijelo vrijeme austrijsko-mađarske uprave.). Srbima: braći od nas vjerom rastavljenoj bratski pozdrav!”. razmišljalo se o jedinstvu Crkava. ni u Glasniku jugoslavenskih franjevaca nema mnogo građe koja bi nas ovdje mogla zanimati. “Josif. (896. 34. u Bosni su franjevci od 887. glavni razlog izostanka suradnje najvjerojatnije se nalazi u činjenici da franjevci u BiH tada nisu imali članova kvalificiranih u materiji međucrkvenih odnosa. str. Međutim. Sve ih je to naravno odvodilo od suradnje u Balkanu. Obrađivana problematika vrlo je široka. osjećali povezaniji nego i uz jedan drugi časopis. 02 HUM 2 . brojne su i povijesne teme iz međusobnih odnosa dviju Crkava za vrijeme prvoga tisućljeća kršćanske povijesti.45 Taj će duh Balkan sačuvati sve dok bude tiskan. str.-902. godine tiskali Glasnik. . Dr.44 U sedam godina njegova postojanja (896. a u Hercegovini od 900. 2. Balkan.5. o sredstvima za postizanje jedinstva. Naime.Tomo VuKšić crkve upravo traže i pronagju. studiralo se liturgiju i obrede. sjediniti i svakoj oporbi kraj učiniti”. Stajališta franjevaca i isusovaca Uz jedan jedini samostan trapista u blizini Banje Luke. Usto. “Leo papa XIII i Antim patrijarh carigradski”. (896. Bosanskohercegovački su franjevci s jedne strane baš u doba nastanka Balkana imali svojih unutarnjih problema vezanih uz pokret i postupak obnove reda koji su bili u tijeku.

neki su isusovci surađivali u Balkanu.). “Vjerski položaj u Rusiji prama ideji ujedinjenja crkava”. ni oni nisu bili brojni. kuverta: Unija (Nillesova pisma).). (898. 52 F.). Hamerl – Njaradi.52 Osim Hammerla koji bi bio član i sarajevskoga Odbora za sjedinjenje. 24-49. godine svojim čitateljima preporučio Balkan kao važan i uzvišen pokušaj. 4(896. 39-49. Skromni nazori o sjedinjenju crkava rimo-katoličke i grčkoiztočne. 327.48 I to bi bilo sve. str. Arhiv Sarajevske nadbiskupije.). DO 1918. Satis cognitum o sjedinjenju Crkava. 209-2.).47 Godine 897. str. samo su još dva isusovca – Ilija Gavrić i Maksimilijan Hormann – pisali za Balkan. 53 Usp. Ilija Gavrić. Hammerl. 48-85. Otca pape Leona XIII o jedinstvu crkava”. iz Innsbrucka pisao u Sarajevo Franji Hammerlu. Glasnik je pisao o vjerskom stanju u Rusiji u perspektivi sjedinjenja.). Ovaj broj nosi nadnevak od . str.). 3(899.46 Godine 896. “Eine südslawische Unions-Zeitschrift“. str. 49 Usp. 52-72. 5-23. (902. jednom drugom isusovcu. 3(896. 8(896. 75-753.50 Za razliku od franjevaca. str. 47 Usp. Rijetka suradnja isusovaca koji su u svim Stadlerovim pothvatima bili njegova “desna ruka” dade se objasniti velikim poslovima koje su morali obavljati ustrojavajući dva nova sjemeništa Vrhbosanske metropolije 46 Usp. Balkan. Maksimilijan Hormann. 3(896. jedan je franjevac više puta surađivao s Balkanom: bio je to fra Vicko Tomašić iz Zadra. u hrvatskom prijevodu djelomično je tiskana enciklika pape Leona XIII. nije bila česta ni suradnja isusovaca. 93-95.53 Sve u svemu. 2(900. 208. prosinca 2007. 896. Međutim. “Naš zajednički neprijatelj i naše zajedničko oružje”. str.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. str. “Okružnica sv.5 Hammerl. 50 Usp. str. to je doista i napravio.). (902. 5 Usp.49 Ipak.). a poslije je i u Balkanu objavio jedan članak. Nilles 8. “Dvie tri o liturgičkim knjigama istočne crkve”. 28-287. Balkan. koji je bio rektor i profesor Visoke teološke škole u Sarajevu. Sarajevo. str. 03 . 2(90. Stjepan Kosta Bralić. str. 50-54. Cherubin Šegvić. Balkan. Franjevački glasnik. (90. da za njihov časopis iz Innsbrucka napiše prikaz prvoga broja Balkana kako bi se čitatelji u Njemačkoj i Americi upoznali s novom revijom. Prezidijal. Tako je primjerice N. Franjevački glasnik. “Književnost”. str. Ovdje još treba istaknuti da je franjevački Glasnik 896.). 3(899. Balkan. str. str. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN pretpostavkama sjedinjenja Crkava koji je godinu dana poslije tiskan i u obliku knjige. 28-63. “O stanju duša pravednih prije sudnjeg dana”. 48 Usp.).). srpnja 896. Franjevački glasnik. lipnja 896.

na dva spomenuta teksta – papinu encikliku i Strossmayerovu poslanicu – već o Uskrsu 88. “Okružnica”.str. 39(88. str.). 38(88.). str.54 2. str. npr. 32(88. 30-303. Bile su uistinu pune uvreda na račun Leona XIII. Katolički list 22(896.). ubrzo je odgovorio Antun Franki objavivši čak knjigu u kojoj je pomirljivo dokazivao neutemeljenost optužaba dvojice spomenutih bisku54 Usp.).). “Okružnica zadarskoga episkopa grčko-iztočne crkve”. 56 Usp. 04 HUM 2 . No. nisu stajali potpuno po strani ni kada se radilo o pothvatu Balkan. str.-890. Katolički list. Balkan je posvuda u katoličkim krugovima bio primljen s velikim simpatijama koje su ga pratile sve dok je bio tiskan.). No.6. godine posvetio svetoj braći Ćirilu i Metodiju i jedinstvu Crkava. 3(88. str. Reakcije pravoslavaca Nakon objave enciklike Grande munus pape Leona XIII. 4(88. Palunko u Split) te premještani iz BiH (Jagatić u Zagreb).). kako je već rečeno.Tomo VuKšić (malo sjemenište s gimnazijom u Travniku i bogosloviju s visokim filozofsko-teološkim studijem u Sarajevu) i nedostatkom kvalificiranoga kadra na području međucrkvene problematike.). Katolički list. Glasnik Biskupija Bosanske i Sriemske.). 244 s.. 25-53.55 Iste je godine organizirao i hodočašće hrvatskih katolika u Rim. 2(896. 25-253.-906. što je zapravo bio jedan od glavnih razloga prestanka izlaženja časopisa.. godine reagirao je okružnicom kotorski pravoslavni biskup Gerasim Petranović (874. 309 s. “Okružnica kotorskoga episkopa grčko-iztočne crkve”. i Strossmayera. 294-295. Josip Juraj Strossmayer.56 Dvojici dalmatinskih pravoslavnih biskupa. Gerasimu i Stefanu. str.).-890. 02. 90-92. 0(896. 70-72. “Duovska besjeda episkopa gornjo-karlovačkog Teofana Živkovića”. 37(88.). str. Iako je Balkan često ostajao bez suradnika koji su bivali imenovani biskupima (Jeglič u Ljubljanu. Jednu je napisao zadarski pravoslavni biskup Stefan Knežević (853. Prije Duhova iste godine pojavile su se još dvije okružnice pravoslavnih biskupa. Vrhbosna. a drugu biskup Gornjih Karlovaca (ne poistovjetiti sa Srijemskim Karlovcima!) Teofan Živković (874. Glasnik Biskupija Bosanske i Sriemske.). 55 Usp. Katolički list. str. biskup Strossmayer svoju je korizmenu poslanicu za 88.

Trieste.-89.60 Ljut na sve katoličke sudionike ove pelemike zato što su previše popustljivi. 63 Usp.. “Okružnica”. vjesnika metropolije iz Srijemskih Karlovaca. jedinstvu i bratskoj slozi”. npr. 5(896. objašnjavao je kako su pravoslavci spremni na sjedinjenje svih kršćana. a bili vrlo žestoke naravi. fra Ivan Marković počinje pisati i objavljivati krenuvši s odgovorima Milašu. Ivan Marković. budući pravoslavni biskup u Zadru (890. Lav Veliki i Grgur Veliki o prvenstvu svoje stolice. DO 1918. a drugu iz Srpskoga Siona.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. 62 Usp.62 Sljedeći brojevi Istočnika prenijeli su dva pravoslavna odgovora na prvi broj Balkana: jedan je preuzet iz Glasnika Zadarske biskupije. Pravoslavna Dalmacija. 90. O Evkaristiji…. dok sjedinjenje s Katoličkom crkvom pra57 Usp. Zadar. str.). 883. J.. “Balkan. str. Nikodim Milaš.63 Autor članka iz Glasnika. 886.. Novi Sad. 59 Usp.58 Tada je u polemiku ušao i arhimandrit Nikodim Milaš. Gli Slavi ed i Papi… – Polemikom ove dvojice poznatih osoba bavio se Dušan Moro u svojoj doktorskoj disertaciji Il “Munus” del vescovo di Roma nel confronto ecumenico-dottrinale di I.-90. njezin postanak i današnja uredba.59 Izravno optužen. 7-58. Beograd. uvjetovala jednoznačne reakcije pravoslavaca na pojavu Balkana: odbijali su svaki dodir s ljudima iz časopisa i s “apostolskim komesarom”. koja je potrajala petnaestak godina. J. A. Franki. Polemika između Milaša i Markovića potrajala je potom godinama jer su obojica pisali mnogo. 05 .). 6 Usp. godinu. “Odgovori rimokatoličkom ‘Balkanu’”. str. Katolički list. najvjerojatnije Nikodim Milaš. 889. Istočnik. Slavenski apostoli Kiril i Metodije i istina pravoslavlja.). 7 s. 88. Istočnik. “Okružnica zadarskoga nadbiskupa”. već prije Frankija na dvije pravoslavne okružnice svojom je okružnicom odgovorio katolički nadbiskup Zadra Petar Dujam Maupas (862. 32(88. Roma.). S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN pa. str. Cezarizam i…. Strossmayer. 7-8(896. 258-263. Dvie poslanice dvaju… 58 Usp. 3(882.) objavivši cijelu knjigu.6 Nema nikakve sumnje da je ova polemika između pravoslavnih i katoličkih teologa. još se jednom javio Strossmayer velikom korizmenom okružnicom za 882. Zadar. 60 Usp. Ova je knjiga kasnije bila prevedena na talijanski jezik s naslovom Gli apostoli slavi Cirillo e Metodio e la veritŕ dell’ortodossia. Papino poglavarstvo…. Propaganda. Markovic e N.57 No. 35-39. Milaš. prosinca 2007. Glasnik Biskupija Bosanske i Sriemske. N. Odmah poslije pojave prvoga broja Balkana sarajevski je pravoslavni Istočnik priopćio kako pravoslavci BiH žele da ih se ostavi na miru jer se ne osjećaju spremni za duboku teološku raspravu niti su spremni na sjedinjenje. ali samo u Pravoslavnoj crkvi. 986. Milas.).

Takvo sjedinjenje ne bi bilo ni zakonito jer se Katolička crkva udaljila od prave vjere. 23(896. str.65 Upravo je zato. str. Balkan je za Srpski Sion bio obično sredstvo unijatizma koji nije ništa drugo nego trgovina s Kristovom Crkvom i njegovim naukom jer pred očima gospode oko Balkana nije bio Krist nego rimski papa. ne bi bilo ni bratsko jer ne bi bilo nadahnuto kršćanskim duhom nego glađu za vlašću. iako Balkanovi tekstovi nisu pisani u duhu današnjega ekumenskog pokreta. Zato se s takvom “braćom” ne smije imati dodira jer su duhovni robovi papinskoga apsolutizma. Umjesto toga pojma upotrebljavani su izrazi “rastavljena braća” i “sestrinske Crkve”. što nikako nije bila samo igra riječi jer se smatralo da se tadašnji pravoslavci nalaze in bona fide. Balkan predlagao molitvu. 6. za ono doba stvarno ponizan.” koji se malo poslije pojavio i u obliku knjige. Vicko Palunko. No.). S druge strane. Na taj. (899. “Bratski razgovor o Grčkom odijeljenju ili Poziv na sjedinjenje”. diktatom rimske propagande i novim sredstvom stare borbe Rima. prema istom članku. njegovo jedinstvo i bratska sloga”.Tomo VuKšić voslavcima uopće nije potrebno. Tako se na stranicama ove revije doista ne može naći riječ “šizmatik” koji bi se izravno odnosio na pravoslavce. nastojanje da se uklone sve umjetne ili mislene zaprjeke sjedinjenju te da se otvoreno i s velikim uzajamnim poštivanjem raspravlja o bitnim problemima. nije glasnik kršćanske ljubavi i bratske sloge nego sijač nesloge i nemira. Balkan zbog toga. Jednostavno rečeno. 65 Usp. Srpski Sion. Članak koji je preuzet iz Srpskoga Siona64 definirao je Balkan glasnikom rimskoga “papstva”. Iz njega kao ilustraciju preuzimamo sljedeći odlomak: 64 Usp.. stav Balkana najgore je reagirao zagrebački Srbobran u kojemu je neki Siniša 896. godine u nastavcima tiskao svoj “Odgovor rimskoj propagandi. -r-. “’Balkan’.). 378-38. autor ne skriva iznenađenje što u Balkanu nije našao izraza kao što su “heretik” ili “šizmatik” kojima se nekada označavalo i pravoslavce. 06 HUM 2 . susrete i dijalog.. Takvo sjedinjenje. tražeći putove prema sjedinjenju. Balkan. osim toga. ipak je velik dio njegovih zamisli uistinu bio ekumenski. usprkos tomu.

pa poslje nekojeg vremena sakupio kmetove i knezove u Travnik. 07 .Sve umuče a vezir će opet: ‘De nemojte mrdati... koji je iz Stambula došao u Bosnu. siječnja 898. Tomić. (Srbobran 1884-1902). München. nego govorite slobodno. Mato Artuković. drugo izdanje. Toga je dana odaslao okružnicu svećenstvu svoje biskupije kojom svećenicima i vjernicima zabranjuje svaki dodir s časopisom nazvavši ga sredstvom katoličke propagande. najjači pravoslavni udarac pothvatu Balkan zadao je sarajevski pravoslavni metropolit Nikola Mandić 23. Zagreb.67 Ipak.). Prema njegovu mišljenju. Štoviše. Aleksandar Brešćenski. 3(898. znaj! najbolji je po nas bio onaj koji je iz Stambula k nama pošao. str. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN Ovdje mi pade na um priča o jednom veziru. Balkan nije odgovarao ni na optužbe iz Srbije i Vojvodine koje su nastajale uglavnom pod patronatom beogradskoga metropolita Mihaila. str. Pravoslavlje u Bosni i Hercegovini. pa počem je oglasio tvrdu volju sultanovu. Odgovor rimskoj propagandi na njen “Balkan jedinstvu i bratskoj slozi. 29. M. de biva kažite po duši. To zato što taj neprijatelj navodno propovijeda samo “papstvo” služeći se “jezuitskim” novcem i unijatizmom.’ Uprav takav odgovor zaslužuje papin komisar: tornjaj se ti sa tvojima dušolovcima od nas. 9 s. DO 1918. 99. Zagreb. 67 Usp.. . str. K tomu. koji vam je vezir do sad bio najbolji?’ . Bila je to poznata borba bo66 Siniša. Istočnik. str. 39 s.’ Nato će nekakav starodrevni kmet: ‘Čestiti veziru. naselilo se i sve zlo među nama.68 Postojala je još jedna činjenica koja je bitno utjecala na zauzimanje ovakva stava pravoslavaca prema Balkanu. izdao uz sudjelovanje mnogih prijatelja sjedinjenja crkava dr. 68 Usp. prema nekim istraživanjima. pa ih zapitao: ‘E rajo. “Okružnica prečasnom srpsko-pravoslavnom sveštenstvu Dabro-bosanske eparhije”. prosinca 2007. a uzgred vrat slomio. te do nas nije došao. da će raja pod njim uživati jednaka prava s Turcima. Nikola Mandić. hrvatstvo bi bilo magarac na kojemu je jašio katolicizam kroz najljepšu srpsku zemlju – Bosnu i Hercegovinu. Ideologija srpsko-hrvatskih odnosa.66 Kao što nije odgovarao na optužbe pravoslavaca iz BiH i Hrvatske. Sveska I. P. ja vam sile učiniti neću. 954. upravo je Katolička crkva u BiH bila najveći neprijatelj pravoslavlja. jer od kada se vi među nas naseliste. – Iza pseudonima Siniša. 5-55. kad ćeš da ti po duši rečemo. Usp. inzistirao je da svi primjerci Balkana budu poslani natrag izdavaču u Zagreb ili da budu uništeni pred narodom. ” 896. krio se “pukovnik u penziji Simeon Bogdanović”.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878.

Čedo Mijatović. Šola i K. Pravoslavni metropoliti. U funkciji te borbe austrijsko-mađarska je vlast optuživana za sve.). godine nego se nastavila i dalje. politička borba Srba iz BiH nije završila 905. Budući da je u to vrijeme u BiH bilo zabranjeno svako izravno političko djelovanje. na zamolbu urednika Istočnika da surađuje u ovom glasilu godine 898. Pojačana je osobito nakon političke aneksije BiH (908. ali su pravoslavci dobili doista široku samostalnost u crkvenoj upravi i školstvu. U temelju to je ipak bila političkocrkvena borba srpskoga građanstva iz BiH protiv austrijsko-mađarske nazočnosti u tim krajevima. također i za tajno programirani unijatizam. godine nije bio dokinut. godine. Uz vođe ovoga autonomističkog pokreta svrstali su se i brojni pravoslavni svećenici iz BiH. Usprkos svemu. sada svi srpske narodnosti. kao izgovor Srbima.69 No. Jeftanović. Npr. Kujundžić. u toj su borbi ponajprije vidjeli opasnost laicizacije Crkve pa su zato bili rezervirani prema vjerskim autonomističkim programima. Borba za crkveno-školsku autonomiju završava 905. Nije nedostajalo optužaba ni na račun Katoličke crkve da podržava takva državna nastojanja. srpski kraljevski poslanik u Londonu. objavio je članak u kojemu je zanijekao postojanje bilo kakve 69 Usp. dobro su pazili da se i njih ne optuži za unionistička nastojanja. Pokret Srba Bosne i Hercegovine za vjersko-prosvjetnu samoupravu. S druge strane. Degenerirajući u terorizam. Tim je ugovorom ustvari nepravoslavnom poglavaru bilo dopušteno imenovati pravoslavne hijerarhe u BiH iz čega su kao posljedice proizlazila razna miješanja države u crkvene i vjerskoškolske poslove Srba. a nju je hranila ideja o političkom sjedinjenju svih Srba u jednu državu. Sarajevo. V. bilo je i pravoslavnih Srba koji nisu posvuda vidjeli rimsku opasnost. godine kompromisnim rješenjem: ugovor iz 880. godine. godine.Tomo VuKšić sanskohercegovačkih pravoslavaca za crkveno-školsku autonomiju koja je vođena od 896. Božo Madžar. do 905. koje su predvodili G. 982. izvrsno je poslužilo dokazivanje nezakonitosti ugovora između patrijarha iz Carigrada i cara iz Beča iz 880. 08 HUM 2 . kulminirala je ubojstvom Franza Ferdinanda u famoznom sarajevskom atentatu 94.

nakon 878. Kolarić. Josip Stadler. koji je odmah pretiskao zagrebački Srbobran. Sarajevo. 7 Usp. Život i djelo. zanima se za svakoga pojedinca. u Ratko Perić (prir. str.).PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878.. Stoga. O razlozima njegova nastanka i prestanka već je naširoko raspravljeno. godine na opću borbu protiv Hrvata “do istrage naše ili vaše”. 35-372).). stoljeće: Tomo Vukšić.). 73 Usp. Crkva u svijetu 4(992. što Pravoslavna crkva naprotiv ne čini. Crkva u svijetu (999. Ideologija srpsko-hrvatskih sporova (Srbobran 1884-1902). J. Zato je prirodno da takvo djelovanje neizravno pomaže širenje katolicizma. 99. “Ekumenska djelatnost nadbiskupa Stadlera”. organizira dobrotvorstvo za bolesne i siromašne.70 Zaključak Kao dio nove kvalitete društvenoga i kulturnoga života u BiH... No. 984. I rapporti tra i cattolici e gli ortodossi nella Bosnia ed Erzegovina dal 1878 al 1903. str. 203. 72 Geert van Dartel. 999.). 994. Uno studio storico-teologico. prosinca 2007. 473-484. i časopis7 i ideja72. Mato Artuković. ovdje se zadržavam samo na Balkanu koji kao pojavu u prvom redu treba smjestiti u okvir teološkoga razmišljanja u Katoličkoj crkvi i teologiji koje se zove “ćirilo-metodijanska ideja”. DO 1918. a osobito poslije poznatoga srpskog poziva iz Beograda 902./. Rim. Ćirilo-metodska ideja i svetosavlje. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN izravne katoličke propagande u BiH. Miscellanea in honorem Ionanis Golub. Iako je taj teološki pravac.. “Josip Stadler: all’unione e alla concordia fraterna”.-98. 223 s. Katolička crkva odlazi među narod. Homo imago et amicus Dei.). Prema njegovu mišljenju. 99. 35-60 (isto u Pavo Jurišić /prir. ovdje treba dodati još sljedeće: naišavši na gotovo opće odbijanje pravoslavaca. Zagreb.73 što je u Zagrebu izazvalo 70 Usp. 3(898. str. “Nadbiskup Josip Stadler (88.. 99. Pravoslavna bi crkva morala dokazati kako i ona voli i Boga i čovjeka koji trpi.) i Srbi”. Istočnik. Zagreb. u teološkim krugovima već proučavan. knjige i članke autora ovoga teksta o časopisu Balkan i međuvjerskim odnosima u BiH na prijelazu iz 9. Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini (1878. “Josip Stadler – ‘jedinstvu i bratskoj slogi’”. godine došlo je do nagloga porasta periodičnih izdanja i tiskarstva uopće. “Pismo Čede Mijatovića”.-1903. Rim. Mostar. str. ipak je znanstvenim krugovima izvan Crkve posebice časopis Balkan ostao skoro nepoznat te je potrebno predstaviti ga široj javnosti. Budući da je o tome već na više strana pisano te nema potrebe ponavljati. str. u 20. umjesto da nepravedno optužuje katolike. 09 . Povijesno-teološki prikaz. organizira poučavanje.

Oktober 1910. Sarajevo. “Pitanje unije i franjevac I. “Dr. 0 HUM 2 .). Naprotiv. 932. 99. Vrhbosna. Zeitschrift für katholische Theologie. Zagreb. Nova revija. Nova et vetera. Die Ergebnisse der Volkszählung in Bosnien und der Herzegowina vom 10. Srpski Sion – brojevi iz vremena izlaženja Balkana Artuković. Ham(m)erl. Spomenica vrhbosanska 1882-1932. Stjepan Kosta. povremeno su pisali takve ekumenske testove koji čitatelja tjeraju na čuđenje da su nastali prije više od stotinu godina. (927. Mato.). 92. Franjo. a da bi se izbjeglo još veće probleme. Skromni nazori o sjedinjenju crkava rimokatoličke i grčko-iztočne. Neobično je ipak za ono vrijeme da Balkanovi suradnici nikada nisu odgovarali na provokacije. XX(896. Bralić. 752. 896. Franjo. Josip Stadler prvi nadbiskup vrhbosanski”. Marković”. Istočnik. Balkan više nije imao mnogo razloga za postojanje. časopis je prestao izlaziti upravo te godine iako je to zapravo bilo protiv želje urednika Bresztyenszkoga kao i nadbiskupa Stadlera. Sarajevo. Sarajevo.Tomo VuKšić burne demonstracije. Hammerl. Budući da je već s mukom nalazio suradnike. str. Izvori i literatura Arhiv BiH Arhiv Đakovačke biskupije Arhiv Sacra Congregazione per gli Affari Ecclesiastici Straordinari Arhiv Sarajevske nadbiskupije Svi brojevi Balkana Katolički list. “Eine südslawische Unions-Zeitschrift“. 45-46. str. Berković. Ideologija srpsko-hrvatskih odnosa (Srbobran 1884-1902). Petar.

sv. Novi Sad. . Zadar. Celovec.Kruševac. Beograd. DO 1918. 982. Nicolaus. Todor. . Slavenski apostoli Kiril i Metodije i istina pravoslavlja. Sarajevo. 896..PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878.-1987. Sarajevo. Zagreb. u Petar Babić – Mato Zovkić (pr. . Đorđe. sv.Marković. Ivan. sv. 7-32. “Kroz povijest katoličkog tiska u Bosni i Hercegovini”. . Sarajevo. Đorđe. Juraj. Štampa Bosne i Hercegovine 1850-1941. I.Marković. . 949. Stoljeće Vrhbosne 1887. 896. 903. Sarajevo..  . Ivica. Anto.Kolarić. Dr. 996.Milaš. . Bibliografija štampe Bosne i Hercegovine 18501941. str. 889. 90. Nadškof Jeglič – majhen oris velikega življenja. 968. 96. 952.Pejanović. Sarajevo. Božo. Kalendarium manuale utriusque Ecclesiae orientalis et occidentalis.Pejanović. u Ivo Balukčić – Franjo Topić. Slaveni i Pape. 978. “Ekumenska djelatnost nadbiskupa Stadlera”. . Ivan. Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću. Bosansko-hercegovački listovi u XIX veku. . S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN .). I. . Jože. . prosinca 2007. 88.Milaš.Leonis XIII Pontificis Maximi Acta.Paradžik. Nikodim. njezin postanak i današnja uredba. Nikodim. Sarajevo.Milaš. Zadar. .. Sarajevo.Nilles. XIV.Jagodic.Madžar. Pravoslavna Dalmacija. . Nikodim. Pokret Srba Bosne i Hercegovine za vjersko-prosvjetnu samoupravu.Puljić. Josip Stadler prvi vrhbosanski nadbiskup. Roma. Propaganda. Insbruck. 883. . 895. . Lav Veliki i Grgur Veliki o prvenstvu svoje stolice.

7-58.) i Srbi”.napredak.Vukšić. Miscellanea in honorem Ionanis Golub. Josip Juraj. izdao uz sudjelovanje mnogih prijatelja sjedinjenja crkava dr.Siniša. Mostar.Strossmayer. Zagreb. str.Tomo VuKšić . 896. str.-1903. 99.).). “Josip Stadler – ‘jedinstvu i bratskoj slogi’”.Vukšić.Vukšić. I rapporti tra i cattolici e gli ortodossi nella Bosnia ed Erzegovina dal 1878 al 1903. Tomo. Rim. 994. . Crkva u svijetu.ba 2 HUM 2 . Tomo. Uno studio storico-teologico. Povijesno-teološki prikaz. 4(992.). 99. Geert.). . .www. 473-484. . u Ratko Perić (prir. . Tomo.-98. ” . Sveska I. Crkva u svijetu. . Tomo. Aleksandar Brešćenski. 3(882. str. 224-223. str. (999. “Nadbiskup Josip Stadler (88.com. Homo imago et amicus Dei.).Vukšić. Međusobni odnosi katolika i pravoslavaca u Bosni i Hercegovini (1878. “Josip Stadler: all’unione e alla concordia fraterna”. Odgovor rimskoj propagandi na njen “Balkan jedinstvu i bratskoj slozi.. Glasnik Biskupija Bosanske i Sriemske. Ćirilo-metodska ideja i svetosavlje.Van Dartel. Rim. “Okružnica”.Vukšić. Tomo. 35-60 . 984. . Zagreb.

Pope. Stadler’s ecumenical appeals were not productive for the Eastern Orthodox metropolitans and priests of that period. 3 . But. Church. Not so known theological journal Balkan was presented in the second part of the paper. According to some people there are 23 periodicals. or 43 papers initiated in the mentioned period. ecumenism. unity. It was activated by Archbishop Josip Stadler from Sarajevo and was being published twice a year from 1986 to 1902. but some other mention that there are 29 of them. The main preoccupation of this journal was the reestablishment of unity among Christians. prosinca 2007. The first number is valid if we apply the methodology according to which only one periodical publication is counted regardless of how many times it changed its name and was published under another name. S POSEBNIM OSVRTOM NA ČASOPIS BALKAN Tomo Vukšić REVIEW OF THE CATHOLIC AND CROATIAN PERIODICALS IN BIH FROM 1878 TO 1918 WITH A SPECIAL REFERENCE TO THE JOURNAL CALLED BALKAN Summary The paper firstly gives the review of all periodical publications in the Croatian language which appeared in the area of Bosnia and Herzegovina in the period from 1878 to 1918. Catholics. Balkan.PREGLED KATOLIČKE I HRVATSKE PERIODIKE U BIH OD 1878. DO 1918. Stadler. The author of this article mentions 32 titles. The second number is obtained if we apply the rule that every emergence of a new name of the periodical is in fact the end of one and beginning of the new publication. Eastern Orthodox Christians. Key words: periodical. especially between Catholic and Eastern Orthodox Church.

tako je bilo i u toj državi. Najveći dio prostora. Listovi koji nisu bili režimu po volji praćeni su budnim okom cenzora. Ključne riječi: list. HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE Sažetak U članku je iznesen kratak pregled društvenih prilika u monarhističkoj Jugoslaviji (1918. ovaj članak posvećuje pregledu hrvatskoga i katoličkoga tiska u prvoj Jugoslaviji. politički.=63. Poslije prestanka 4 HUM 2 . bila daleko od onoga što je na tom polju imala većina zapadnoeuropskih zemalja. informativni.-1941. a nerijetko su i ugašeni. Ali pozornu čitatelju ne će promaknuti činjenica da su mnogi od tih listova veoma kratko bili aktivni. VI.Božo Goluža Filozofski fakultet u Mostaru UDK 070(497. tako je i kultura općenito. Uz državni pritisak na medije. Nameće se zaključak da ustavom proklamirane slobode općenito nisu zaživjele u praksi. vjerski. 2007. hrvatski. katolički. pa onda i novinstvo na ovom prostoru. Kako svako nedemokratsko društvo najprije udari na medije.). tisak.42)˝98/94˝ Pregledni članak Primljeno: 6. uostalom to mu je i svrha. Već letimičnim pogledom upada u oči prilično velik broj (69) tih glasila. s posebnim osvrtom na situaciju u medijskom prostoru u Bosni i Hercegovini. razlozi njihove kratkovječnosti često su bili financijske i kadrovske naravi. Umjesto uvoda Kako je Bosna i Hercegovina zbog višestoljetne turske okupacije u svemu uvelike zaostajala za zapadnom Europom.

neposredno pozivanje građana da silom menjaju Ustav ili zemaljske zakone. U protivnom slučaju smatra se. Državna štamparija. Međutim. 1887-1987. Hrvata i Slovenaca. ali ni izdaleka kako bi se moglo očekivati. vlast je dužna za 24 časa po izvršenju zabrane sprovesti delo sudu. Za krivice štampom učinjene odgovaraju: pisac. prosinca 2007. Naime. članak tzv. ili sadrže tešku povredu javnoga morala. .turske i dolaskom austrougarske okupacije stanje se donekle promijenilo. izdavač i rasturač. član 3. Sve krivice štampom učinjene sudiće redovni sudovi. Sve je to utjecalo na činjenicu da je tisak u BiH i za vrijeme Austrougarske ostao na prilično nisku stupnju. Naročitim zakonom o štampi odrediće se. 996. kad će i u kojim slučajevima koje od napred pobrojanih lica i na koji način odgovarati za krivice štampom učinjene. Beograd. a stanje se nije odveć popravilo ni u vrijeme monarhističke Jugoslavije. Ne može se ustanoviti nikakva preventivna mera koja sprečava izlaženje. lipnja 92. Zabranjuje se rasturanje i prodavanje novina ili štampanih spisa. Stoljeće Vrhbosne. da je zabrana dignuta. Sarajevo. koji sadrže: uvredu Vladaoca ili članova Kraljevskog Doma. prodaju ili rasturanje spisa i novina. Tako godine 882. štampar. Redovni sudovi odlučuju o naknadi štete nezavisno od sudske odluke o poništenju zabrane.. tisak je u monarhističkoj Jugoslaviji deklarativno bio slobodan. Ivica Puljić. Narodne Skupštine.2 Kako se iz ustavnoga članka vidi. već u ovoj ustavnoj odredbi može se jasno naslutiti da je bilo vrlo lako doći na udar državnih organa gonjenja jer se u ovom zakonu više govori o tomu kako će biti sankcionirani  2 Usp. urednik. str. Smatramo vrijednim u uvodu donijeti 3.: Štampa je slobodna.. Ustav Kraljevine Srba. stranih državnih poglavara. a ovaj je dužan takođe za 24 časa osnažiti ili poništiti zabranu. Ali u tim slučajevima. Austrija ima i do pet puta manje katoličkih tiskovina negoli Njemačka. Cenzura se može ustanoviti samo za vreme rata ili mobilizacije i to za stvari zakonom unapred predviđene. 92. Vrhbosanska visoka teološka škola. “Kroz povijest katoličkog tiska u Bosni i Hercegovini”. i sama je Austrija u izdavaštvu zaostajala za nekim drugim europskim zemljama. Vidovdanskoga ustava koji je proglašen na Vidovdan po Julijanskom kalendaru 28. 5 .

4 5 6 6 HUM 2 . Ivan Šarić.-95. str.Božo Goluža oni koji budu eventualno prekršili zakon negoli o tomu što je zadaća i koja je uloga tiska u društvu.937.. onda unutar te godine abecednim redom. (Usp.). Pregled publikacija Vrhbosna Podnaslov joj je bio Katoličkoj prosvjeti (887. Izdavač je najprije bio Vrhbosanski kaptol (887. nav.-937. dj. List je ostao vjeran proklamiranom načelu: 3 Akademiju je osnovao vrhbosanski nadbiskup dr. vrhbosanski nadbiskup. Publikacije obrađene u ovome radu poredane su po vremenu nastanka. “Nadbiskup Ivan Šarić kao suradnik i urednik Vrhbosne”. godine”. Šarić (896.4 dr. 33. dr.-93. 79-240.). Vrhbosanska katolička teologija.6 Vrhbosna je nastavak lista Srce Isusovo koji je kao službeno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije izlazio od 882. Dio tiskovina koje ovdje donosimo nisu imale isključivo hrvatski karakter. str. a druge su nastale i djelovale u vremenskom okviru te države.) te Katoličkoj akciji (937. Jedan dio njih nastao je još za vrijeme austrougarske okupacije pa su nastavile izlaziti i u monarhističkoj Jugoslaviji. do 945.).-93. 1850-1941. ali su im barem vlasnici ili urednici bili Hrvati.-945.3 Urednici su naizmjence bili Juraj Pušek (887. Ante Livajušić (937.-93.. Zovkić. 1887-1987.). Stoljeće Vrhbosne. Svjetlost. Usp. kao katoličku kuću dobroga tiska stavivši joj u zadatak da uz Vrhbosnu izdaje također Katolički svijet i Katolički tjednik. dr.).5 Izlazila je jedanput mjesečno ili dva puta mjesečno od 887. godine. Štampa Bosne i Hercegovine. “Izdavač i urednici ‘Vrhbosne’ od 887. kanonik (887. 949. str. dr. Đuro Gračanin (933. zatim Svećenička revija (932. Za te listove dopuštamo da ih smatraju svojima i drugi narodi koji su imali udjela u njihovoj izradbi.-945. Ivan Ev. a onda akademija “Regina apostolorum” (Kraljica apostola) (932. nego su bile općedruštvene. a ako su nastale iste godine.).).). do 886. dr. Marko Alaupović (98. godine (Đorđe Pejanović.).). M.).) Usp. Andrija Jagatić. str.-93. 2007. godine. ćiril. Mato Zovkić. 5). Ivan Šarić 932.).. Sarajevo.-945. Antun Buljan (93.-908. 39-64. Pejanović ovdje pogrješno navodi da je Vrhbosna izlazila do 94. do 945. dr.. dr. Ivan Dujmušić (908. Tomo Vukšić.-896. Sarajevo.

7 . Tomić.. Sarajevo. 9-6. 27. str. misleći na 94.) Očito je ovdje došlo do tiskarske pogrješke. Uređivali su je naizmjence profesori bogoslovije: fra Radoslav Glavaš.2 U tom razdoblju imala je podnaslov: Za vjerski odgoj i prosvjetu hrvatskog katoličkog naroda. a izlazio je do 944..). nav.8 Kršćanska obitelj Nosila je podnaslov Poučni i zabavni list za hrvatski katolički puk. fra Skender Musić (906. str. godine (Usp. a izlazila je jedanput mjesečno od 900. 958. 26-32. 8).. 44. Draženko Tomić.-904. Taj period izlaženja autori zovu “mlađa Kršćanska obitelj”. 978. Veselin Masleša. str. str. st.7 Vrhbosna pripada rijetkim listovima koji su bez prekida izlazili i održali se više od 50 godina.. godine (T. Prikaz. Kruševac. (900. fra David Nevistić (905.-920. Tako Štitić – Dizdar navode da je Kršćanska obitelj prestala izlaziti 90. str.).. dr. 977. Mostar. godine.. “Kršćanska obitelj. Bibliografija knjiga i periodičnih izdanja štampanih u Hercegovini [1873-1941]. str. 8 Todor Kruševac. fra Vendelin Vasilj. Puljić. Izdavali su je profesori Franjevačkoga bogoslovnog sjemeništa u Mostaru. događajnica.”..). godinu. D. Ponovno pokretanje ovoga lista uslijedilo je 938. što je u tadašnjim prilikama “predstavljalo začuđujuću postojanost.  U nekih autora možemo naći i pogrješno navođenje godine prestanka izlaženja ovoga lista.). do 920. 24. 78-80. Bosansko-hercegovački listovi u XIX veku. 0 Kruševac i Puljić netočno navode da je “prvo izlaženje” Kršćanske obitelji prestalo 98.HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE Instaurare omnia in Christo. godine. Lina Štitić – Hamid Dizdar [sastavili]. “Bibliografija katoličke periodike u Bosni i Hercegovini do 976. Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru.0 To prvo razdoblje izlaženja obično se naziva “starija Kršćanska obitelj”. Mostar. 200. podatak nije točan.-94. nav. prosinca 2007. nav. dj. Sarajevo. I.. nedostižnu za druge bosanskohercegovačke listove (izuzevši jedino ‘Glasnik Zemaljskog muzeja’)”. godine. str. Bez obzira što oni obrađuju stanje do 94. a urednikom joj je bio dr. 58. Nova et vetera. 9 Usp.9 Tiskana je u Mostaru u Hrvatskoj dioničkoj tiskari.909.). fra Ante Jelavić (94. dj. dj. fra Ante Majić (90. mudroslovice. 7 Anto Slavko Kovačić.”. I. 2 Usp.

Tiskano je u Sarajevu mjesečno jedanput. 86 s. 59 s. Dizdar.. dj. 6 Pejanović pogrješno navodi da je ovaj list izlazio do 94. godine imao je dodatak “Ljiljan sv. 56. mjesečno jedanput.3 Učiteljska zora Imao je podnaslov List za narodno školstvo.”. Urednici naizmjence: Stjepko Ilijić i Ante Jukić. dj. Ovaj se podnaslov pojavljivao u više varijacija.. Pejanović.-923. Bibliografija franjevaca Bosne srebrene.). fra Leonard Čuturić. fra Arkanđeo Grgić. str. Svjetlost – Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine – Franjevački provincijalat “Bosne srebrene”. fra Bono Šapina i fra Vjekoslav Zirdum.. dj. str. nav... Đ. str. nav. Kovačić.. fra Vitomir Jeličić. Pejanović.. Sarajevo. str. godine. fra Marijan Jakovljević.). Ante Padovanskog Imao je podnaslov Vjerski mjesečnik za hrvatski katolički puk. gdje je izlazio do 92. 4 L.-908. godine. Vlasnik je bilo Učiteljsko društvo narodnih osnovnih škola okružja mostarskog.. Josip Andrić. do kraja 90. Kovačić. i od 920.-95. 8 HUM 2 . A.6 Uređivali su ga naizmjence: fra Anđeo Bašić. nav.4 Glasnik sv. fra Miron Kozinović i fra Eugen Matić.7 3 Đ. Od 90.Božo Goluža Bosansko-hercegovački težak Glasilo Centralnoga pčelarskog društva i podružnica u Bosni i Hercegovini. dj. Glasilo Saveza učiteljskih društava Bosne i Hercegovine. S. fra Nedjeljko Dugonjić-Vrhovčić. Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Kovačić. S.5 Izdavač: Starješinstvo Bosne Srebrene.) i Sarajevu (908. fra Eduard Žilić. Ante”. 24. 48 s. 99. str. fra Stanko Vujica. Izlazilo je 902. Štitić – H. Prilog povijesti hrvatske književnosti i kulture. Izdanje i naklada Centralnoga pčelarskog društva u Sarajevu. Glasilo je tiskano u Hrvatskoj dioničkoj tiskari u Mostaru od 905. List je izlazio mjesečno u Visokom (906. str. dr. “Bibliografija katoličke periodike. 58. List je bio namijenjen učiteljima i školstvu općenito. godine (Đ. a u Sarajevo je list prenesen 9.. A.. Odgovorni urednici: Ljubomir Stjepanović i dr. 5 Usp.. S. str. 48 s. 7 A..-945. nav. Pejanović.

Almanah bogoslovskog zbora “Stadler” (1896-1926). 92. 3. 6 s.. str.. Uređivalo uredništvo (u posljednje vrijeme Ilija Brđanović i Ante Martinović).”.. godine. “Bibliografija katoličke periodike. godine. . Kovačić. do 98.-94. do 94. 28.-. Od 925. str. Kovačić. Vjesnik. Vlasnik i izdavač: Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”.”..2 Hrvatski narodni kalendar Vlasnik i izdavač: Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. i 926. 85 s. Pejanović. str. Izlazio u Sarajevu godišnje od 908. S. S. godine list je izlazio redovito dva puta tijekom školske godine. 90. 88.HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE Hrvatski branik Iste godine kad je zabranjen list Hrvatski dnevnik. str. Izlazilo u Sarajevu mjesečno jedanput s prekidima: 907. do 945. 20 A.” str.-94. nav. Grad na Gori.22 8 Đ. godine. 22 Usp. 9 .-922. 2 Đ.20 Napredak Glasilo Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” u Sarajevu.. prosinca 2007. nav. 926. 2007. 9 A. 60 s. Prvi urednik bio mu je fra Kazimir Ivić. Sarajevo... A. Pejanović. do 947.. koji se također vrlo brzo ugasio.8 koji je izlazio od 906. “Bibliografija katoličke periodike. Najprije je izlazio u jednom primjerku pisan krasopisom.. godine. str. a poslije šapirografom. dj. do početka Prvoga svjetskog rata te od 925. dj. počeo je kao njegov nastavak izlaziti Hrvatski branik. Kovačić... Zagreb.9 Cvijet List za pouku i zabavu. S. usp. Pejanović pogrješno navodi da je list izlazilo od 920. “Bibliografija katoličke periodike. 0. 27. godine. str.. Izdavali su ga đaci Franjevačke klasične gimnazije u Visokom od 907. do 945.

godine. goslovija 1890-1990. do 934. Sarajevo – Visoko. do 99.24 Neko vrijeme urednik mu je bio Ivan Tomas. 25 Usp.-894. godine. 337. godine. izlazio je mjesečno dva puta od 94. str. Vrhbosanska visoka teološka škola. 90.. “De viris illustribus Vrhbosanske bogoslovije” Vrhbosanska katolička bo.. Franje23 A. str.27 Odgovorni urednik bio je dr. Izdavala ga je Organizacija katoličke bogoslovske mladeži “Polet” u Mostaru. do 92. 9.-888. vijesti te prikazi knjiga. 20 HUM 2 . feljtoni. Izlazio je i prije Prvoga svjetskog rata od 909.. do 93. S. Bio je glasilo učenika gimnazije u Travniku. dj. godine.. a onda je ponovno pokrenut 928. Kovačić. fra Augustin Čičić. str. Pejanović. str. usp. 27 I ovdje Pejanović pogješno stavlja da je ovaj list izlazio do 922.”.”. S. pjesme.).Božo Goluža Mladost Srednjoškolski literarno-zabavni list. do 93. i izlazio je do 934. te od 97. “Bibliografija katoličke periodike. Kovačić. Izdavala ga je periodično rukopisom Organizacija srednjoškolske katoličke omladine “Radikal” u Mostaru od 908. Izdavali su ga i uređivali franjevci s dopuštenjem crkvene vlasti. 77). nav. Ratko Perić. Poslije Prvoga svjetskog rata mijenja ime u Travničko smilje i izlazi od 98. Ovaj je list izrastao iz Glasnika bosanskih i hercegovačkih franjevaca.26 Naša misao Poučno-religiozni list. do 90... Nekadašnji list Travanjsko smilje koji je izlazio od 908. “Bibliografija katoličke periodike..23 Travničko smilje Literarno-poučni đački list. Sarajevo – Bol. 26 A.. “Bibliografija katoličke periodike.. (888.. U listu su objavljivani prozni sastavi.25 Ruža List za zabavu i pouku.. str. (887. kasnije svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije.) koji je više puta mijenjao ime. str. Nakon toga prvog naslova slijede naslovi: Glasnik jugoslavenskih franjevaca. 993. 88. Grad na Gori. S.”. 88. Kovačić. godine (Đ... 24 A.

. S. Kruševac.. Osnovao ga je nadbiskup Šarić. nav.. str.. str. a poslije Hrvatski Sarajevski list. Političko-informativni list. dj. što je očito tiskarska pogrješka umjesto 98..-1932. Zvonko Šprajcer. godine nema toga podnaslova). (927. Prestao je izlaziti 9. Đ. T. Pejanović. str. 79. Kovačić. dj. Spomenica vrhbosanska. Pejanović. Od prve polovice 937. dj. od 98. studenoga 98. (902.. dj. (895.. Izlazio je u Sarajevu svakoga dana osim ponedjeljka i dana nakon praznika. 29 Usp. godine do kraja Drugoga svjetskog rata.HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE vački glasnik. dj. Puljić. str. str. Naša misao. Kovačić.. str. godina.28 Glasnik biskupije banjalučke Službeni list biskupije u Banjoj Luci. Pejanović. prosinca 2007. 47. 23. godine. stoji 928. nav.. nav.-93. Vlasnik: konzorcij “Jugoslavenskog lista” (Ivan Peserle. S. 90. Počeo je izlaziti 23.. a poslije Druga svjetskog rata s naslovom Službeni vjesnik Banjalučke biskupije..-945. 932. Sarajevo.3 Vlasnik konzorcij “Jugoslavija”.). “Bibliografija katoličke periodike.29 Jugoslavenski list Podnaslov: Nezavisni hrvatski list – Demokratsko-liberalno glasilo (od 923. do kraja prosinca 920. a onda polugodišnje. Pejanović stavlja da je izlazio 928. str.. Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene. A.”. a prestao 2.-94. str.-99. nav. 2 .-90. godine odgovorni je urednik Ljudevit Čermak. 3 Usp. Kovačić kaže da je izlazio i za vrijeme rata 94. Glavni i odgovorni urednik: Ivan Peserle. 99 s. travnja 94.-94. 1882. Poslije smrti Peserlea (srpanj 932. List je izlazio u Sarajevu kao dnevnik od kraja studenoga 98. Serafinski perivoj. Izlazio je najprije godišnje. 5. 32 Đ. 45-48. 63. Antonije i Ivo Stražičić). 30 Đ. svibnja 94. nav. A. Franjevački vijesnik.32 28 Usp.) direktor i odgovorni urednik jest Ivo Stražičić. I.). urednik dr. Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske nastavio je izlaženje s nazivom Sarajevski list.. (94.). 80..).30 Jugoslavija List je imao podnaslov Glasilo Hrvata za politiku i gospodarstvo.

Božo Goluža

Narodna sloboda Glasilo Hrvatske pučke stranke za Hercegovinu. Urednici Ivo Franje Knaflič, Marijan Hrkać i dr. fra Dominik Mandić. Izlazila dva puta tjedno, ito 98.–99. redovito, a neredovito za vrijeme izbora 923., 925. i 927., a od 927. do 932. godine opet redovito. Tisak: Hrvatska tiskara u Mostaru.33 Bosilje Literarno-zabavni list učiteljskih pripravnica Zavoda sv. Josipa u Sarajevu. Uređivala ga je Katica Višović i ostale. Tiskan je u Štampariji Bosanske pošte u Sarajevu periodično 99.-920. godine. Ispod naslova stajalo je “Istina i ljubav narodu našem”.34 Hrvatska obnova Političko-informativni list. Glasilo Hrvata demokrata u Bosni i Hercegovini. Uređuje uredništvo. Sarajevo, jednom tjedno. Izlazila 99.920. godine.35 Hrvatska sloga Političko-informativni list. Glasilo Hrvatske težačke stranke. Vlasnik i izdavač Hrvatska težačka stranka. Uređuje uredništvo (dr. R. Smoljan, dr. Juraj Šutej i profesor Odić). Od 3. svibnja do 4. kolovoza 923. izlazila je kao izvanstranački hrvatski list za politiku, prosvjetu i gospodarstvo i nosila podnaslov: Informativan hrvatski list za politiku, prosvjetu i narodno gospodarstvo. Taj broj (3. svibnja 923.) bilježi se kao prvi broj prve godine. Vlasnik i izdavač “Hrvatska sloga”. Sarajevo, dnevnik. Prvi broj . listopada 99., posljednji 4. kolovoza 923.36
33 34 35 36 L. Štitić – H. Dizdar, nav. dj., str. 25; Đ. Pejanović, nav. dj., str. 80 s. A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 9; Đ. Pejanović, nav. dj., str. 85. Đ. Pejanović, nav. dj., str. 82. Isto, str. 84. 

22

HUM 2

HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE

Novi život Podnaslov: Hrvatski nedjeljni list za politiku, prosvjetu i gospodarstvo. Glasilo Hrvatske narodne zajednice. Odgovorni urednik Husejin Šigić. Banja Luka, jednom tjedno. Počeo izlaziti . veljače 99., a prestao 29. studenoga 99.37 Život Uredništvo i uprava: Katoličko sjemenište u Sarajevu. Urednik Miroslav Vanino. Izlazio je u Sarajevu školske godine 99./920., a poslije toga nastavio je izlaziti u Zagrebu.38 Palangar Ozbiljno-šaljivi ili slatko-gorki list. Izlazi kad se što uhvati na udicu. Vlasnik Redakcijski odbor. Tisak Hrvatska dionička tiskara u Mostaru. Izlazio u Mostaru 99.-920. Od 92. do 922. godine spojio se s Osom pa je izlazio u Sarajevu kao Palangar – Osa. Izlazio je kao tjednik. List je ponovno pokrenut i izlazio je u Mostaru 924.-925. godine s imenom Novi palangar.39 Kao urednici potpisivani su ljudi koji nisu imali veze s uređivanjem lista. Uredništvo bi ponešto platilo nekomu da ga stavi za urednika, policija bi toga uhitila i vidjevši da on nije stvarni urednik, pustila bi ga nakon nekoliko dana. Hrvatski težak Novine Hrvatske težačke stranke u Mostaru. Odgovorni urednik Josip Merdžo Mijatov. List je tiskan u Hrvatskoj dioničkoj tiskari, a izlazio je kao tjednik od 920. do 92. godine.40
37 Isto, str. 82. 38 Đ. Pejanović, nav. dj., str. 85. Kovačić pogrješno navodi da je ovaj list u Sarajevu izlazio do 922. godine i da je nosio podnaslov Katolički omladinski list za unutarnju kulturu (A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 9). Međutim, u vrijeme njegova izlaženja u Sarajevu nije imao nikakva podnaslova. 39 U navođenju vremena trajanja izlaženja ponekad se razlikuju Štitić – Dizdar od Pejanovića. Budući da je do nekih publikacija gotovo nemoguće doći, ne može se ni provjeriti što je istinito. (Usp. L. Štitić – H. Dizdar, nav. dj., str. 25 s.; Đ. Pejanović, nav. dj., str. 8 s, 93, 0.) 40 L. Štitić – H. Dizdar, nav. dj., str. 25.

prosinca 2007. 

23

Božo Goluža

Putokaz Imao je podnaslov: Riječ našim pitomcima. Izlazio je godišnje u šest brojeva. Vlasnik mu je bilo Sirotište sv. Bernarda “Marija Zvijezda” u Delibašinom Selu kod Banje Luke. Urednik mu je bio Marijan Soče, učitelj sirotišta. Izlazio je od 920. do 928. godine.4 Hrvatske pučke novine Glasilo Hrvatske pučke stranke u Bosni i Hercegovini. Političko-informativni list. Vlasnik Hrvatska pučka stranka. Odgovorni urednici naizmjence Janko Šimrak i Ilija Gavrić. Novine su izlazile u Sarajevu kao tjednik od 92. do 923. godine.42 Mali žurnal Političko-informativni list. Uz Satir, kao njegov sastavni dio, izlazio od . prosinca 92. do 0. lipnja 923. Vlasnik konzorcij Jugoslavenskoga lista. Glavni i odgovorni urednik Ivo Stražičić.43 Satir Političko-humoristički list. Vlasnik “Jugoslavenski list”. Uređuje uredništvo. Izlazio je u Sarajevu kao tjednik od 92. do 94. godine. Od 926. godine ne izlazi kao zaseban list nego kao tjedni prilog Jugoslavenskom listu.44 Večernja pošta Političko-informativni list. Izlazio u Sarajevu svakoga radnog dana. U uredništvu i vlasništvu stalne promjene. Vlasnik konzorcij “Večernja pošta”, a glavni i odgovorni urednik, pa i vlasnik, najduže je bio Jozo Sironić. Prvi broj izišao je . srpnja 92., a posljednji 2. veljače 933.45
4 42 43 44 45 A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 9. Đ. Pejanović, nav. dj., str. 90. Isto, str. 9. Isto, str. 90 s. Đ. Pejanović, nav. dj., str. 92. 

24

HUM 2

HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE

Nada List izvanjskih đaka Travničke gimnazije. Bio je to nastavak nekadašnjega lista Travniški gjak koji je izlazio 906. i 908. godine.46 Izdavala ga je organizacija srednjoškolske katoličke omladine u Travniku od 922. do 928. godine.47 Nedjelja Katolički tjednik. Moto lista bio je: U ovom ćeš znaku pobijediti. Vlasnik i izdavač bio je Vrhbosanski kaptol. List je tiskan u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu, a izlazio je od 922. do 925. godine. Glavni i odgovorni urednik bio je mons. Karlo Cankar. U prvom uvodniku rečeno je da će list biti “daleko od svake politike”, ali će upozoravati “naš svijet sa istinama i ljepotama naše svete katoličke vjere”. Bez obzira na ovu proklamaciju, Nedjelja je zabranjena upravo zbog političkih razloga.48 Prave razloge njezine zabrane malo kasnije objašnjava Katolički tjednik: “Našu dragu ‘Nedjelju’ zabranile su nam vlasti, jer im se nije svidjela. Bila preveć katolička.”49 Sarajevski športski list Službeno glasilo Društva planinara za Bosnu i Hercegovinu, Društva prijatelja prirode i Lovačkoga društva. Urednik Ivica Koletić. List je izlazio u Sarajevu kao tjednik od 922. do 923. godine.50 Sloga Političko-informativni list. Vlasnik i urednik dr. Lazar Marković. Izlazila je jednom tjedno, a mjesto izdavanja bio je Mostar – Dubrovnik. List je tiskala Hrvatska dionička tiskara u Mostaru i “Jadran” u Dubrov46 47 48 49 50 A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 87. Isto, str. 92. Isto, str. 92; Đ. Pejanović, nav. dj., str. 95. Usp. I. Puljić, nav. dj., str. 25. Đ. Pejanović, nav. dj., str. 95.

prosinca 2007. 

25

Božo Goluža

niku. Izlazio je od 922. do 929. godine, ito neredovito. Jedno vrijeme bio je vlasnik, izdavač i urednik Nikola P. Kojaković.5 Večernje novosti Večernje izdanje Jugoslavenskoga lista. Vlasnik konzorcij “Jugoslavenski list” Glavni i odgovorni urednik Ivo Stražičić. List je izlazio u Saraje. vu kao dnevnik od 922. do 925. godine. Imao je pokatkad i ilustrirani prilog.52 Hercegovački slobodni dom Novine Hercegovačke republikanske seljačke stranke. Glavni urednik Matej Kordić, Petrov. Odgovorni urednik Matiša Mlinarević, Stipin. Vlasnik Grga Macan, Jozin. Tiskan u Hrvatskoj dioničkoj tiskari u Mostaru od 923. do 924. godine.53 Izborni glasnik Izborni politički list. Vlasnik i urednik dr. Ivan Pavičić. Izlazio je u Sarajevu povremeno za vrijeme izbora. Izišla četiri broja u vrijeme izbora 923. godine.54 Mostarski odjek Informativno-politički list. Izlazio je tjedno 923. godine. Odgovorni urednik bio je Miše L. Bona. Tiskan je u Hrvatskoj dioničkoj tiskari, a posljednji broj u Jugoslavenskoj tiskari u Dubrovniku.55

5 52 53 54 55

L. Štitić – H. Dizdar, nav. dj., str. 25; Đ. Pejanović, nav. dj., str. 95. Đ. Pejanović, nav. dj., str. 96. L. Štitić – H. Dizdar, nav. dj., str. 25. Đ. Pejanović, nav. dj., str. 98. L. Štitić – H. Dizdar, nav. dj., str. 25. 

26

HUM 2

HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE

Sarajevski izvjestitelj List za oglašavanje. Vlasnik i izdavač Josip Grgić. Izlazio je u Sarajevu polugodišnje, 923.-924. godine.56 Katolički tjednik List za katoličku obnovu i preporod. Javlja se kao nasljednik zabranjenih listova Nedjelja i Križ. Bez obzira što je u naslovu i podnaslovu jasno istaknuto da je ovaj list isključivo katolički, već nakon prvoga broja stalno ga prati državna cenzura. U početku ga izdaje kanonik dr. Stjepan Hadrović, a poslije akademija “Regina Apostolorum” čije je interese zastupao mons. dr. Smiljan Čekada. Uređivali su ga naizmjence: Dragutin Kamber, Smiljan Čekada,57 Dragutin Jurić, Andrija Kordić i Franjo Kralik. Izlazio je u Sarajevu od 925. do 945. godine.58 Križ Vjersko-prosvjetni list. Kada je 925. godine zabranjena Nedjelja, Vrhbosanski je kaptol odmah pokrenuo tjednik Križ kao njezinu zamjenu. I urednik je ostao isti, mons. Karlo Cankar. Tiskan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu. Ali je već prvi broj zaplijenjen i list obustavljen.59 Kalendar svetoga Ante Izdavao ga je Zbor franjevačkih bogoslova “Jukić” (926.-932.) i uprava Glasnika sv. Ante Padovanskog (933.-945.). Izlazio je u Sarajevu, a

56 Đ. Pejanović, nav. dj., str. 99. 57 Usp. Tomo Vukšić, “Katolički tjednik (922-945) i njegov ‘ponajbolji i glavni suradnik’ Čedomil Čekada”, Život u službi riječi, Čedomil Čekada, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 977., str. 39-58. 58 A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 92 s.; I. Puljić, nav. dj., str. 25 s. Kod Pejanovića ima nekoliko netočnosti u vezi s ovim listom. Tako kaže da je izlazio do 94. godine (Đ. Pejanović, nav. dj., str. 05 s.). 59 A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 93; Đ. Pejanović, nav. dj., str. 04; I. Puljić, nav. dj., str. 25.

prosinca 2007. 

27

Božo Goluža

urednici su mu bili Srećko Perić, Vitomir Jeličić, Eduard Žilić, Stanko Vujica i Bono Šapina.60 Misijski vjesnik List je povremeno izdavala Misijska sekcija travničkoga sjemeništa u školskoj godini 926./927.6 Naša domovina Omladinska revija. List za prosvjećivanje i opisivanje. Nastavak lista koji je s gornjim naslovom izlazio u Karlovcu od 922. do 926. godine. Urednik u Sarajevu bio je Jakša Kušan. Izlazio je kao mjesečnik, a u Sarajevu su izišla samo tri broja 926. godine.62 Franjevački vijesnik Vjersko-prosvjetni list. Izdavali su ga bosanski franjevci. Uredništvo i uprava bila je u Visokom (Franjevačka klasična gimnazija). Izlazio je kao mjesečnik s dopuštenjem crkvene vlasti. Urednici su naizmjence bili: Kazimir Ivić, Bonifacije Badrov i Gavro Gavranić. Izlazio je od 927. do 94. godine. Tiskan je u Hrvatskoj tiskari u Sarajevu (927.-93.), u Narodnoj štampariji u Beogradu (932.-934.) te u Štampariji Dragomira Popovića u Beogradu. I ovaj je list izrastao iz Glasnika bosanskih i hercegovačkih franjevaca (887.-888.) koji je nekoliko puta mijenjao ime. List se javlja s naslovima: Glasnik jugoslavenskih franjevaca (888.894.), Franjevački glasnik (895.-90.), Serafinski perivoj (902.-93.), Naša misao (94.-99.), Franjevački vijesnik (927.-94.).63

60 A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 93 s.; A. S. Kovačić, Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene..., str. 425-428. 6 A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 93; usp. Grad na Gori..., str. 26. 62 Đ. Pejanović, nav. dj., str. 06 s. 63 Usp. A. S. Kovačić, Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene..., str. 47; A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 94; T. Kruševac, nav. dj., str. 45-48; I. Puljić, nav. dj., str. 24. 

28

HUM 2

HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE

Naše ljepote “Revija za propagandu naših ljepota i širenje planinarstva”. Glasilo Planinarskoga društva “Romanija”. Odgovorni urednik i izdavač Josip Grgić. List je izlazio u Sarajevu kao tjednik od 928. do 930. godine.64 Tercijansko kolo List visočkih seminaraca. Izdavali su ga đaci trećega razreda Franjevačke klasične gimnazije u Visokom 928./929. godine.65 Zvijezda Literarno-zabavni đački list. Izdavali su ga đaci Franjevačke klasične gimnazije u Visokom u školskoj godini 928./929. S istim nazivom kao ilustrirani mjesečnik petoškolaca Franjevačke klasične gimnazije u Visokom list je izišao i 936./937. godine.66 Unutrašnje vijesti List visočkih seminaraca. Zvao se još i Sekstan. Izdavali su ga đaci šestoga razreda Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Izlazio je povremeno.67 Glas ferijalca Izdavala ga je Sarajevska sekcija ferijalaca. Uređivao ga je Jakša Kušan, a izašao je u Sarajevo samo jedan broj 930. godine.68

64 Đ. Pejanović, nav. dj., str. 4. 65 A. S. Kovačić, Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene..., str. 433; A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 95. 66 A. S. Kovačić, Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene..., str. 434; A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 94. 67 A. S. Kovačić, Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene..., str. 433; A. S. Kovačić, “Bibliografija katoličke periodike...”, str. 95. 68 Đ. Pejanović, nav. dj., str. 8.

prosinca 2007. 

29

str. Izdavali su ga i uređivali Ilija Kecmanović i Nikola Milićević.69 Monda kuriero (Svjetski glasnik) Ilustrirani časopis za obrt. 325-329. 70 Isto. Božidar . do 93. nav. Štitić – H. industriju i sve grane ekonomije. a izlazio je kao mjesečnik 930. Pejanović pogrješno navodi da je izlazio tjedno. Izlazio je u Sarajevu kao ilustrirani mjesečnik od 932. str. godine. Izdavala ga je akademija “Regina Apostolorum” Uređivali su ga dr. godine. godine. 26.. Vlasnik dr. do 933.”.73 Izlazio je samo dva mjeseca 932. I. Prvi svezak posvećen je “Svetoj katoličkoj crkvi i našoj miloj Hrvatskoj domovini” a drugi Euharistijskom kongresu u Sarajevu. “Bibliografija katoličke periodike. str. Pokrenuo ga je nadbiskup dr.. do 94. 2. a urednik je bio dr. Kovačić. S. Izlazio je šapirografirano. str.. Pejanović. dj.. Izdavali su ga vanjski učenici konvikta Franjevačke gimnazije na Širokom Brijegu. Ljiljan List za književnost i pouku. Urednik Nikola Lisac.. Brale i dr. godine. Ante Šimunković. Dragutin Kamber. Perić. nav... 69 Isto. dj. 9. 26. R.72 Narod Hrvatski dnevni list.7 . str. Izlazio je u Sarajevu na esperanto jeziku kao tjednik od 930. nav. Kovačić. Mjesto izlaska navodi se Sarajevo – Split. str. Ante Livajušić. Đ. 95. 30 HUM 2 . A. godine.. 7 A. 73 Usp.”. 95 s. 72 L. “Bibliografija katoličke periodike. Puljić. dj.. str. S. nav.70 Katolički svijet Imao je podnaslov: Hrvatskom katoličkom životu. str. Dizdar. Čedomil Čekada. Ivan Šarić.-93.Božo Goluža Jugoslavenska revija Mjesečnik za kulturne probleme. dj. ito periodično od 932. 8.

Ali već od prvoga dana državne su vlasti nastojale uništiti ovo djelo. 76 R. Kovačić. i 936. str. 36. Sarajevo.-938. godine. čak su na udaru bili i “članci” o muhama jer je i u njima cenzor vidio opasne aluzije na državnu vlast. 5. nav. Čedomil Čekada.. Kovačić.75 Nemilosrdno ga je plijenila državna cenzura. 9.. Urednik je bio dr. 326. Miroslav Vanino..78 Glas sviju Informativni list. 933. 96. godine. 74 Usp. dj. str. dj. . Svrha mu je bila “objavljivanje arhivske građe kao i studija i članaka o djelovanju isusovaca u hrvatskom narodu..-934. do 94. 3 . 78 A. osobito za komunalna pitanja. str. To se i dogodilo. godine.”.76 Svijet – Sedam dana List su uređivali dr.. “Petnaesta dekanska konferencija” Vrhbosna. Pejanović stavlja da je Zbornik počeo izlaziti 930. Urednik mu je bio Josip Engel.74 List je u javnosti bio toplo primljen. str. I. Izišla su samo dva broja 933. S..”. “Bibliografija katoličke periodike.. prosinca 2007. Sarajevo. Perić.HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE Kada je prvi put izašao. Đ. 95. Rudimir Rotter-Progonski. Dnevnik Narod prestao je izlaziti nakon dva mjeseca zbog zabrane beogradskoga režima. Izlazio je u Sarajevu 932. 75 Usp. 0. te hrvatskih isusovaca u drugim zemljama”. str. “Bibliografija katoličke periodike. nadbiskup Šarić preporučio ga je svomu svećenstvu i rekao da će taj list “stajati na braniku i Crkvi i našim najljepšim kulturnim tradicijama”. 77 A. dj. Marko Alaupović i dr. nav. godine. Izdavao ga je u Sarajevu konzorcij “Glas sviju”. str. 24. nav. S.77 Vrela i prinosi U nadnaslovu je stajalo: Fontes et studia historiae Societatis Iesu in finibus Croatorum (Zbornik za povijest isusovačkoga reda u hrvatskim krajevima). Puljić. str.. . 938. Pejanović. 6-7. Zbornik je izlazio u Sarajevu jedanput godišnje od 932.. “Naš jubilarac i novinarstvo” Vrhbosna.

. Izlazio je periodično 934. godine. S.. Josipa Informativno-službeni vjerski list. str. Za vlasnika i uredništvo Antun Karaman. Tiskan je u Hrvatskoj tiskari u Mostaru. nav. S. 82 A. u njemu su surađivali i neki profesori.80 Vjesnik zavjetne crkve sv. 2 s. Kovačić pogrješno navodi ime almanaha “Stopa otaca” (A./35. str. str. Puljić. I. “Bibliografija katoličke periodike. Izlazio je od 935. str. “Bibliografija katoličke periodike. 96.-945. godine tiskano pet svezaka toga almanaha.82 79 Đ. Ukupno je do 938. 96).”. nav.”. “Bibliografija katoličke periodike. Kovačić. 25.. nav.-944. 96. Posljednje godište posvećeno je stogodišnjici hercegovačke franjevačke provincije (844. travnja 933. Osim književnih sastava mladeži.. (2.). Kovačić. str... Stopama otaca. 23. a poslije tjedno.”. Književni list izdavala je Hercegovačka franjevačka sveučilišna omladina predvođena Zborom franjevačke bogoslovne mladeži “Bakula” u Mostaru.8 Hercegovina franciscana List za nutarnji život i veze članova Hercegovačke franjevačke provincije. Izlazio je u Sarajevu najprije svakoga dana osim ponedjeljka. 32 HUM 2 . Prvi broj izišao je školske godine 934.. dj.franjevci. Pejanović. Kovačić. 80 Usp. 4. Đ. 2007.Božo Goluža Jutarnji glas Informativni list.. godine.. www. Urednik mu je bio kanonik Marko Nedić. Vlasnik crkva sv. S. siječnja do 23. ito od . dj. Pejanović pogrješno donosi da je izlazio do 94.info. godine.79 Stopama otaca Almanah. dj. Josipa u Sarajevu. Pejanović.). str. do 944. 8 A.

str. Izlazio u Sarajevu kao mjesečnik 936. dj. ne znamo.84 Svijest Hrvatski omladinski list. godine (I.. Pejanović. nav.85 Vjesnik župe svetoga Josipa u Gornjoj Zenici Informativno-vjerski list. godine. Zvonimir Banić i Olga Majstorović. Puljić. godine mjesečno jedanput skupina mladih književnika u Sarajevu. Kovačić.. str. “Bibliografija katoličke periodike.. Zasada ne možemo provjeriti koji je od ovih podataka točan. tj. nav. prosinca 2007. “Bibliografija katoličke periodike. godine (A. str..86 Vrtić Mjesečnik za dobru djecu. godine. 86 Puljić kaže da se ovaj list pojavio kad i Vjesnik župe u Doboju. Pejanović. Urednik mu je bio E. Izdavao ga je župni ured u Bežlji kod Teslića.. dj. a Puljić kaže da je izlazio do 937. nav. godine (I. Bio je namijenjen đacima osnovnih škola. 27). S. godine.87 83 Kovačić navodi da je ovaj list izlazio do 945. List je tiskan u Sarajevu jedanput mjesečno od 936. Treml. Kovačić. str. Urednici Franjo Kralik i Ivan Starčević. dj. Izlazio je povremeno od 935. Puljić. 33 . 87 A. nav. godine. str. str. godine (A. “Bibliografija katoličke periodike.”. 97. U uredništvu su radili: Andrija Vežić. do 94. Koliko je izlazio. Izdavač: akademija “Regina Apostolorum”. str.. 84 Đ. 29. 85 Isto. str. Stefan Linger. 27. Urednik mu je bio Kazimir Grulić. Prije je izlazio u Zagrebu. ali su ga rado čitali i odrasli. 27). 940. S. 27.. Kovačić. što Kovačić demantira izjavom tamošnjega župnika da ima fotokopiju prvoga broja iz 936. Đ. Prvi mu se broj pojavio za Josipovo 936. dj. S.. 96). Odgovorni urednik bio je Ambrozije Benković..”.”.83 Kulturni kurir Književni list.. 98).HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE Vjesnik dekanije usorske Informativno-vjerski list. Izdavala ga je 936.

od toga u Bosni i Hercegovini 8.9 Znatan dio ovoga tiska (možda ne po broju koliko po kvaliteti) bio je katolički. Izdavala ga je i uređivala književnica Marija Jurić Zagorka. godine na tom istom prostoru bilo je 28 listova.S. Ante u Sarajevu od 937. južnoslavenski su katolički biskupi okružnicom iz travnja 920. Eduard Žilić. Dragutin Kamber. dj. “Bibliografija katoličke periodike.. 3.90 Umjesto zaključka Potkraj Prvoga svjetskog rata na jugoslavenskom teritoriju izlazilo je ukupno (svjetovnih i crkvenih) 85 listova.”. od čega 25 u Bosni i Hercegovini. Pejanović. Vrhbosna. S..A. Izdavao ga je Savez omladine sv. Izlazio je u Doboju poriodično 940. 92 Usp. Nova Evropa. Neke od tih crkvenih novina postojale su i prije Prvoga svjetskog rata... 34 HUM 2 . potaknuli i preporučili svim srcem promidžbu tiska među vjernicima. 89 Đ. “Bibliografija katoličke periodike. Đ.Božo Goluža Glas omladine svetog Ante (O. Vlasnik i izdavač bio je dr. 923. Sarajevo. Urednik mu je bio dr.92 Iste godine biskup Šarić.88 Hrvatica Ženski ilustrirani časopis. a već 92. Pejanović. Zagreb. S.89 Vjesnik župe u Doboju Informativno-vjerski list. 98. do 94. 9-0... Kovačić. 496. str.. nav. str.. a tiskan je u Slavonskom Brodu. do 94. 90 A. godine. nav. 30. 78. Želeći potvrditi novi polet na području pisane riječi. a neke su nastale u poslijeratnom razdoblju. 92. str. 3. str. šalje okružnicu vrhbosanskomu kleru gdje 88 A.”. godine. dj. 97 s. str. 9 Usp. godine.. str. kao kapitularni vikar. Još i danas može se čuti kako je Sarajevo u vrijeme monarhističke Jugoslavije bilo središtem katoličkoga novinstva u hrvatskom narodu. Kovačić. Izlazio je u Sarajevu periodično od 939.) Katolički omladinski mjesečnik.

ubijaju vjeru u Boga i šire moralnu pokvarenost te osvajaju škole i sveučilišta. 94 “Kad dakle naše Sokolstvo proglasuje. financijska sredstva.. Jedino sredstvo. 25. pa ni od 920. 35 . tri.) 95 Usp. str. tjednicima. onda ga barem staviti pod svoju kontrolu. I naš Soko proglasuje svojom lozinkom: Dalje od Rima! Tko je katolik. U tu svrhu promicano je i protežirano sokolstvo kao antiklerikalno društvo. 44. državna cenzura i tako redom. a ne samo sa svojim konkurentom – katoličkim orlovima.93 Čitajući ove natuknice o našim dnevnicima. do 945.94 pa i antihrvatstvo. 92. Začuđujuće djeluje činjenica da je rijetko koji spomenuti list izlazio u punom vremenskom rasponu između dvaju ratova. do 94. do 940. najustrajniji je bio Katolički tjednik. Vrhbosna. suradništva. Stoga je vjernicima trebalo dobro razjasniti namje93 Usp. .. Zagreb. Sarajevo. Osim uzorne Vrhbosne. “Dan dobre štampe” Vrhbosna. godine. što se posebno odražava u zakonodavstvu “gdje im je prva i jedina briga. lako će se steći dojam da je većina listova bila kratka daha: godinu. jest dobra katolička štampa”. podupirali sokolsku organizaciju. Sarajevo. prosinca 2007. taj ne može biti Soko!” (Katolički list. str. da se Sokolstvo i klerikalizam isključuju. Taj antiklerikalizam u praksi je zapravo značio antikatolicizam. bilo je katolika koji su. stječu političku moć. 34. Zbog toga su katolički biskupi u više navrata žestoko reagirali protiv pristupa školske ili starije katoličke mladeži u organizaciju Sokola. godine. ako ne baš potpuno onemogućiti hrvatski i katolički tisak. da se sokolstvo i katolicizam isključuju. mjesečnicima ili godišnjim almanasima. 920. tada to znači. kojim možemo ustati protiv ovih neprijatelja Crkve i kršćanskog puka. od 922.. 9-2. str. njih 69. “Jugoslavenski katolički episkopat svojim vjernicima”. 9-2. dvije. naperene protiv Crkve i protiv kršćanskog odgoja mladeži. koja je od 887. od 99. zbog neupućenosti. Razlozi su sigurno višestruki: uredništva. godine izlazila pod različitim naslovima. 920. čitateljstvo.95 Nažalost. .HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE upozorava svećenstvo da je najjače oružje kojim neprijatelji vjere i Crkve u svojoj borbi protiv Kristovih načela raspolažu njihov bezbožni tisak kojim truju javni život. pa kako onda ne će i periodika! Od samoga nastanka Kraljevine SHS državne su vlasti htjele. da stvaraju zakone. godine. do 945. Ali na ovim prostorima i države su kratka vijeka. vlasništva. Sokolstvo je od samoga početka ušlo u žestok boj s Katoličkom crkvom. Ivan Šarić.

92. . Anto Slavko. .Alilović. Ćirila i Metoda. str... . Zagreb. Dakako. 983. 926. . Sarajevo. 34. slobodno se može reći da je hrvatski i katolički tisak u Bosni i Hercegovini u vrijeme monarhističke Jugoslavije držao vrlo snažnu poziciju te je odigrao veliku ulogu u očuvanju vjerničke i nacionalne svijesti Hrvata katolika. 96 Usp. Zagreb.Katolički list. HKD sv. 986. Kršćanska sadašnjost.. Ivan. .”. Bibliografija franjevaca Bosne srebrene. 36 HUM 2 . Svjetlost . “Bibliografija katoličke periodike u Bosni i Hercegovini do 976.Kovačić. 920. . Usprkos tomu. 1918.96 Svi su hrvatski i katolički listovi imali naglašenu cenzuru. 44. Ovo pogotovo valja naglasiti jer je stupanj pismenosti toga pučanstva bio veoma nizak.Kovačić.Božo Goluža re tih društava. Sarajevo. 0. I. Vrhbosna. “Iz našega Orlovstva” Katolički tjednik. Sarajevo.. 925. 27. Bioblibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine do god. Ipak. ovu je zadaću imao katolički tisak pa se po novinama mogu često naći napisi koji govore o duhu sokolstva. Prilog povijesti hrvatske književnosti i kulture.-V. Biobliografija hrvatskih pisaca Bosne i Herecegovine između dvaju ratova. s obzirom na okolnosti. 977.. Zagreb. 7-24. Oni koji su iskakali iz okvira koje je zacrtao beogradski režim brzo su bili ugašeni.Alilović. . str. 99. Literatura . Almanah bogoslovskog zbora “Stadler” (1896-1926).“Jugoslavenski katolički episkopat svojim vjernicima”. Nova et vetera. Zagreb. 989. Sarajevo.Grad na Gori. uočljiv je poprilično velik broj tiskovina među Hrvatima katolicima u ono vrijeme.Franjevački provincijalat “Bosne srebrene”. Sarajevo. str. . Ivan. . Anto Slavko.Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine . str. .. 92.Hrvatski biografski leksikon.

str. 2007.Šarić. . Sarajevo. Lina – Dizdar. 3. 932. Sarajevo. Ratko. 958. “Kršćanska obitelj. Beograd.. 938. str. 27. Vrhbosanska visoka teološka škola.. . Sarajevo.. Sarajevo. prosinca 2007. Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890-1990.). Mostar.Pejanović. “Kroz povijest katoličkog tiska u Bosni i Hercegovini”. 78.Vrhbosna. Tomo.Tomić. Veselin Masleša. Đorđe.. 9-2. Ivan. 949. Vrhbosna. Život u službi riječi. “De viris illustribus Vrhbosanske bogoslovije”. str. .-. “Dan dobre štampe”.Perić. str... 0.HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE . 3-347.Vjesnik. Čedomil Čekada. . str.-1932. Hamid (sastavili). . Prikaz.Vukšić. str. Zagreb. Državna štamparija. Ivica. 1850-1941. Zagreb. 7-32. 978. 1882. 25. . . Sarajevo. 6-7. Sarajevo. 0. Sarajevo.Rotter-Progonski.. 3. događajnica.Ustav Kraljevine Srba. Rudimir.”. 1887-1987. Sarajevo. Vrhbosna. . .“Petnaesta dekanska konferencija”.. str..Puljić. Mostar. Vrhbosanska katolička teologija. 37 . Vrhbosna. 920.. Bibliografija knjiga i periodičnih izdanja štampanih u Hercegovini (1873-1941). Svjetlost. I. Štampa Bosne i Hercegovine. Hrvata i Slovenaca. 496. (ćiril. Franjevačka knjižnica i arhiv u Mostaru.. . Draženko. 977. Todor. 993. str. Stoljeće Vrhbosne. 5. “Naš jubilarac i novinarstvo”. str. 200.Štitić.Kruševac. Sarajevo. . 92. .Spomenica vrhbosanska. 923. 36. Vrhbosanska visoka teološka škola. 9-0. 92. Sarajevo – Bol. . “Katolički tjednik (922-945) i njegov ‘ponajbolji i glavni suradnik’ Čedomil Čekada”. 933. 996. 39-58.Nova Evropa. . mudroslovice. Bosansko-hercegovački listovi u XIX veku.

. . “Izdavač i urednici ‘Vrhbosne’ od 887. Sarajevo. 79-240. do 945. Ivan Šarić. str.. vrhbosanski nadbiskup. godine”. Mato.Božo Goluža . 4. Sarajevo. str.www. “Nadbiskup Ivan Šarić kao suradnik i urednik Vrhbosne”.Vukšić. 33-66. 2007. Tomo. 38 HUM 2 . 996. Vrhbosanska katolička teologija. Stoljeće Vrhbosne.franjevci. Stopama otaca. (2.) .info.Zovkić. 1887-1987. 2007. Vrhbosanska visoka teološka škola.

Catholic. religious. Every non-democratic society first attacks the media. the main reasons of their short duration were financial and staff problems. prosinca 2007. informative. which were not in fond of the regime. 39 . Key words: newspapers. press. This article mostly pays attention to the review of the Croatian and Catholic press in the first Yugoslavia. All careful readers will not miss the fact that many of those papers were very shortly active. and they were often closed. Except the state pressure. It is easy to conclude that freedom guaranteed by the Constitution was not applied in reality.HRVATSKA PERIODIKA U VRIJEME MONARHISTIČKE JUGOSLAVIJE Božo Goluža CROATIAN PERIODICALS IN THE TIME OF MONARCHIC YUGOSLAVIA Summary In the article. Croatian. so the same situation was in that country. Going quickly through it you can notice a huge number of those organs (69). short review of social circumstances in monarchic Yugoslavia (1918-1941) was presented with special overview to the situation in media space of Bosnia and Herzegovina. Newspapers. political. were supervised by the censors.

autor naglasak stavlja na istraživanje i obradbu matičnih knjiga kao neiscrpna vrela podataka o životu katolika tijekom turskoga i kasnijih razdoblja. 40 HUM 2 . spisi. mnoštvo je građe ostalo neobjavljeno: čuva se u arhivima u svijetu (osobito u vatikanskom arhivu Propagande) te u bosanskim i hercegovačkim samostanskim i župnim arhivima.85(497. Do tada su bosanskohercegovački franjevci svoja djela tiskali izvan Bosne i Hercegovine. “PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA Sažetak Prvu hrvatsku tiskaru u Bosni i Hercegovini kupili su hercegovački franjevci 1872. pogotovo ljetopisi. godine u Mostaru. Proradila je 1873. arhivi. 2007. Ključne riječi: franjevci. Autor obrađuje upravo tu građu iz “predtiskarskoga” razdoblja. godine. ljetopisi. biskupska izvješća. matice. Budući da je velik dio građe iz prvih dviju skupina već objavljen i dostupan javnosti. Dijeli je u tri velike skupine: spise (acta).6) Pregledni članak Primljeno: 23.(497. ljetopise bosanskih franjevaca i župne matične knjige.Robert Jolić Tomislavgrad UDK 655. V. No.6)(09) 930.

Valja odmah na početku napomenuti da je mnoštvo građe neprocjenjive vrijednosti bilo. Također je brojna pisana baština nestala u plamenu prilikom požara samostana ili župnih kuća: samostani su u najvećoj mjeri bili sagrađeni od drveta. u Sarajevu. Pokrenuo ju je bosanski vezir Osman Topal-paša 866. Ilić. godine. nažalost. državna tiskara. upaljena najčešće iz nepažnje. Tako vatikanski arhiv do danas čuva iznimno vrijednu građu. a pogotovo u Italiji. upravo ona koja se čuva u raznim arhivima. Hercegovina. uništeno. 7. Babić. Poglavito su vrijedna izvješća biskupa ili apostolskih vikara s njihovih pastoralnih pohoda iz kojih se može odlično iščitati kako moralno stanje vjernika tako i patnje kroz koje su prolazili. godine.Uvod Prije 35 godina franjevci su u Mostaru. barem za povjesničare.. 50-57. Strojevi za tiskaru dovezeni su u Mostar u pratnji fra Petra Bakule 872. i prije i poslije 873. str. Fra Grgo Martić i njegovo doba. Za njezino pokretanje najzaslužniji su bili biskup fra Anđeo Kraljević te franjevci Petar Bakula. Zagreb. pokrenuli svoju vlastitu tiskaru. ali je dozvola od turskih vlasti isposlovana istom nekoliko mjeseci kasnije. više nego jadne. godine (usp. Kršni zavičaj. Do tada su franjevci i drugi (rijetki) pismeni ljudi svoja djela tiskali izvan Bosne i Hercegovine: u Zagrebu. slobodno možemo reći da je najvrjednija građa. tako da je tiskara proradila 873.. “Političke i kulturne prilike u BiH u doba fra Grge Martića”. poglavito za vrijeme rušenja najvećega broja franjevačkih samostana što su ga provodile osmanlijske vlasti ili neodgovorni pojedinci. Pa ipak. u kratko vrijeme gutala sve pred sobom. Valja odmah napomenuti da je velik dio izvješća s pastoralnih pohoda koji se čuva u vatikanskom arhivu već objavljen i tako dostupan široj javnosti. Do tada je u cijeloj BiH postojala samo jedna. U vatikanskim i drugim arhivima nalazi se i  Ž. Splitu. Petar Kordić i Franjo Milićević. još pod turskom vlašću. 4 . Bolju su sudbu doživjeli oni spisi koji su imali sreću prijeći preko mora ili općenito u neturska područja. Bila je to prva hrvatska tiskara u Bosni i Hercegovini. prekrivene slamom tako da je vatra. 996. 984. 27). “Frano Milićević (uoči sto i pedesete obljetnice rođenja)”. kako onim rimskim tako samostanskim i župnim u Domovini. ali i demografski procesi na određenom prostoru. a župne kućice. br. M. prosinca 2007. različite dopise i izvješća. godine brojni su spisi ostali u rukopisu: zapravo. str. zvana Vilajetska.

stoljeća.. Najistaknutiji ljetopisi također su u novije vrijeme objavljeni. ili su njegovi pohodi bili tajni i o njima nisu sačuvana opširna izvješća. a samo u iznimnim prilikama i sjevernije od toga. dakle i za Bosnu i Hercegovinu. 1. dok je rad na maticama. ponajprije o životu “maloga čovjeka” u osmanskom i austrougarskom razdoblju.) makarski su biskupi redovito ili povremeno pohađali i prostor nekadašnje Duvanjske biskupije te su o svojim pohodima slali izvješća novoosnovanoj Kongregaciji za raširenje vjere (Propagandi) koja je bila mjerodavna za misijska područja. Vidović. detaljnije ću se pozabaviti ljetopisima franjevaca provincije Bosne Srebrene. 996. 42 HUM 2 . barem od početka 7. U Bosni kroz više desetljeća biskupa uopće nije bilo: nije se usuđivao iz Đakova prijeći Savu i obići puk koji mu je bio povjeren. 288-292. nažalost. bila bolje sreće. Nakon općenitoga prikaza službene građe koja se čuva u stranim i domaćim arhivima. A upravo one nude iznimno vrijedne podatke. čak i znanstvenoj javnosti. Dolazili su dakle na staru granicu Duvanjske bi2 Više o Bosanskoj biskupiji i nedolasku biskupa u Bosnu vidi M.Robert Jolić građa iz predturskoga razdoblja koja je također u znatnom dijelu objavljena i dostupna javnosti. Split.2 Hercegovina je. Makarski biskupi redovito su dolazili do Matine vode u Buškom blatu. osmi službenih spisa. Povijest Crkve u Hrvata. a onda još iscrpnije stanjem matičnih knjiga na prostoru Bosne i Hercegovine – upravo zato što su matice još uvijek gotovo potpuna nepoznanica. Acta Među spisima koji se čuvaju u vatikanskom arhivu posebno valja istaknuti izvješća s pastoralnih putovanja biskupa koji su vršili službu na području pod otomanskom vlašću. Od onoga što je sačuvano u franjevačkim samostanima u Bosni i Hercegovini. Naime. nakon obnove Makarske biskupije (65. tek u povojima tako da su najstarije matice još uvijek potpuna tajna za ljubitelje povijesne baštine. ito u izdanjima prilagođenima širem čitateljskom krugu. želim posebno istaknuti franjevačke ljetopise vezane uglavnom za pojedine preživjele samostane u Bosni te matične knjige pojedinih župa. str.

23-55. Najstariji izvještaji o stanju Makarske biskupije u tajnom vatikanskom arhivu (1626. Mostar. -2(98. (980. XXVII. str.). Nova et vetera. Rupčić. i 67. Inače su franjevci u to vrijeme bili gotovo isključivi pastoralni kler. “Marijan Lišnjić makarski biskup (609-686)”. 735.. Njihova izvješća u najvećoj su mjeri već objelodanjena. 1572 – Sućuraj. Imotski i Rama. Izbor izvornih spisa o Nikoli Biankoviću biskupu makarskom (1645-1730).).). pa su skrb za vjernike preuzeli franjevci iz drugih samostana.7 Iste te godine Kongregacija je odlučila u Bosni i Hercegovini osnovati poseban apostolski vikarijat. “Službeni izvještaji Svetoj Stolici o stanju Makarske biskupije”. 39-92. zbornik. Prvi biskup obnovljene Makarske biskupije fra Bartul Kačić-Žarković3 poslao je Kongregaciji pet izvještaja: 626. Dnevnik makarskog biskupa Stjepana Blaškovića iz 1735.-768. fra 3 4 O njemu je objavljen vrijedan zbornik radova. M. Nova et vetera. Nikola Bijanković splitski kanonik i makarski biskup 1645-1730. (977. Kovačić. Vidović. Dnevnik je u pomalo čudnoj kombinaciji doslovnoga prijevoda i opisa objavio A.). 640. 265-286. Makarski biskup fra Bartul Kačić-Žarković (Brist. neovisan kako o (bosanskim) biskupima u Đakovu tako i o makarskim biskupima ili bilo kojim drugim biskupima sa strane.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA skupije koja je sa Splitskom nadbiskupijom nekoć graničila upravo tu: livanjski kraj u staro je vrijeme pripadao Splitskoj nadbiskupiji. fra Pavo Dragićević (740. Nova et vetera.. Makarski biskup fra Bartul Kačić-Žarković.). sv. 07-36. Danas je to granica između Mostarsko-duvanjske i Banjalučke biskupije.6 Posljednji makarski biskup koji je pohodio Hercegovinu i o tome ostavio vrlo zanimljiv dnevnik bio je don Stjepan Blašković.4 Samostani na području Hercegovine (Konjic. 636. stoljeću. M. Pandžić. str. i 644. Portland. u 6. Zaostrog. B.5 kao i biskup don Nikola Bijanković s više pohoda početkom 8..). godine. Izvješća su objavili: S.). Anić (ur. 999. B. XXXI. Na području koje mu je bilo povjereno župe su služene iz pet franjevačkih samostana: Makarska. 978. Od toga doba izvješća u Rim slali su bosanski apostolski vikari: fra Mato Delivić (735... “Izvještaji Makarske biskupije sačuvani u tajnom vatikanskom arhivu”. Živogošće. 98. S. godine. Mikulić. 1645): život – djelo – vrijeme. 975.-740. Biskup fra Marijan Lišnjić također je poslao iznimno zanimljiva izvješća o svojim pohodima 670. Kovačić (priredio i preveo). Nikić. Split.. N. str. Mostar. Ljubuški.”. godine. Split. uz neznatan broj svjetovnih svećenika zvanih popovi glagoljaši. 5 6 7 prosinca 2007. 630. Pandžić. stoljeća. Sućuraj. makarski su biskupi pohađali cijelu zapadnu Hercegovinu. možda i Duvno) bili su već uništeni. B. str. “Makarska biskupije i zapadna Hercegovina do g.-1658. K tomu. 43 . 994. 735.

”.-83. -2).. Novigrad. Zagreb. 2005. J.). 927. 2003. Sarajevo. 99. . Mandić. Njihova izvješća objavili su. str. Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebreničke.-784. II. fra Augustin Botoš-Okić (784. fra Grgo Ilijić (797. 900. Sarajevo. 887. Franjevački vjesnik. 8 44 HUM 2 . 93. 22-292). 95. 97. passim.. Mostar. 92.). 934. 998. 24-70. sv. passim. godine biskup Barišić rezidira u Hercegovini gdje je osnovan poseban apostolski vikarijat – kao posljedica dugogodišnjega sukoba između biskupa Barišića i uprave Franjevačke provincije Bosne Srebrene. II. Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. franciscana.. R. str. Nikić.). Ljetopis kreševskog samostana (1765-1817). Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis. Barišićeva afera.-798. Obuhvaća razdoblje do 699. Sarajevo. Mostar. Sarajevo.) i sv. sv. passim.-847.-88.).. 9. J. 0 Popise je objavio D. Zagreb.  D. 954. A. Glavaš. 962.. III. priredio je i objavio D. Bogdanović.). Sarajevo.8 Od 846. u 19. Džaja. Chicago – Roma..Robert Jolić Marijan Bogdanović (768. Sarajevo.-849. B. Batinić. “Apostolski vikarijat u Bosni 735. u računalnoj obradbi. br. 984.-743. sv. objavljeno u tri sveska.) i fra Rafo Barišić (83.9 Ovdje posebno valja istaknuti tri popisa katoličkoga pučanstva iz 8. J. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). Prilozi za demografsku i onomastičku građu Bosne i Hercegovine. (700. Jelenić.). fra Augustin Miletić (83. M. “Stanje župa i duša apostolskog vikarijata u Bosni srebreničko-otomanskoj prema popisu izvršenom 83. Glavaš. Livno. Mostar. “Regesta dokumenata Kongregacije de propaganda fide ()” Bosna . ali nakon punih 70 godina. 897. Beograd. passim./47. (850. Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini.-772. To su ujedno i najstariji popisi za područje Bosne i Hercegovine koji su uopće sačuvani. M. B. (Prilozi. Vrdoljak. “Patnje i poteškoće katoličkog klera (prema izvještaju biskupa Miletića godine 85. Spomenica pedesetogodišnjice Hercegovačke Franjevačke Redodržave.). str. 369-376) i 932. pod naslovom Acta franciscana Hercegovinae provinciarumque finitimarum tempore dominationis Othomanae. Barun. Baltić. Kecmanović. (str. Kamber. Popise su načinili apostolski vikari fra Pavo Dragićević (74. str. 03. M. 7-30. Dušobrižnički rad biskupa fra Augustina Miletića (1763. D.. Prvi svezak. 998.). passim.. svjetskih i promine vrimena u Bosni 1754-1882.-1831..-83.). str. Godišnjak događaja crkvenih.. V. III. Život i rad fra Rafe Barišića. Dragićevićev popis s faksimilom izvornika. 5-5. M. Mostar – Zagreb. Đaković. Pandžić. (str. R. godine. 58-62. Jelenić.) i fra Marijan Bogdanović (768. i s početka 9. stoljeće. 9 Više o tom sukobu i osnutku vikarijata u Hercegovini vidjeti J. Posebno ističem djelo Acta franciscana Hercegovinae.)” Vrhbosna. Pandžić je priredio i objavio dva sveska dokumenata: Acta franciscana Hercegovinae. Sarajevo. Njegovo je djelo nastavio i dovršio B. passim.0 Treći popis načinio je apostolski vikar fra Augustin Miletić 83. Kamber.-892. Jelenić. Kultura i bosanski franjevci. dijelom ili potpuno: J. 256-276. stoljeća. 83-88. Njegovo izvješće vrlo je sažeto i važno. fra Marko Dobretić (772. 979..” Plodovi ljubavi i žrtve. godine. passim. 942. 93. 22-25. objavio je L. Sarajevo. Mandić (Mostar. 57-59. ali ne donosi detaljan popis katoličkih obitelji kako to čine dva prije spomenuta popisa. I. Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca.

naravno ono što nisu uništili požari.). godine počinju izlaziti franjevački šematizmi koji daju sažete prikaze župa i katoličkoga pučanstva u Bosni i Hercegovini. Najvrjedniji su dakako arhivi triju jedino “preživjelih” samostana kroz tursko razdoblje: Kreševa.) i pravnoga osamostaljenja (852. čuva bogatu građu. To se odnosi na samostane u Kreševu3 i Kraljevoj Sutjeski. 95-22. 45 .2 U samoj Bosni i Hercegovini čuva se također veoma vrijedna građa. pa arhiv i knjižnica još nisu uređeni. str. Stjepan Razum. iako je znatno mlađi. 4 Pismohrana franjevačkoga samostana sv. Kopija u mom posjedu.6 Potrebno je istaknuti da i arhiv Hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru. Duvanjski zbornik.) počinju tiskati vlastite šematizme. Kopija u mom posjedu. 4.000 2 Usp. Godine 840. nego tek korespondencija Provincijalata počevši od 834. Arhiv provincije Bosne Srebrene kompletno je presnimljen na mikrofilmove. godine u Budimu. prosinca 2007. Mostar.5 Tu se ipak ne nalazi najvrjednija građa (jer je ona u tri spomenuta samostana). 5 A. Prvi šematizam provincije Bosne Srebrene (kojoj je tada pripadala i Hercegovina) objavio je fra Andrija Kujundžić 836. P. “Duvanjski kraj u franjevačkim šematizmima”. točnije daju nam prilično precizne podatke o katolicima na tome području. Cvitković.4 dok se fojnički samostan obnavlja. str. Katarine i župe Blažene Djevice Marije u Kreševu (“našastar” uredio dr.7 U novije vrijeme Arhiv je u rukama fra Ante Tomasa koji je odradio golem posao: u računalnom je programu obradio preko 80.. O tome je brigu vodio najprije fra Andrija Nikić koji je sastavio sumarni prikaz arhivske građe. Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1556. tiskan je drugi šematizam. Fojnice i Kraljeve Sutjeske. Zagreb – Tomislavgrad. 7 A. 984. Prvi je izišao 853. godine. Sarajevo. 3 Pismohrana franjevačkoga samostana sv. srpanj 999. razbojnici i nasilnici. 2000.. Svjetlo riječi. rujan 2002. 6 Prema usmenom priopćenju arhivara provincije fra Ante Cvitkovića. Nikić. “Uređen Arhiv Provincije”. U novije vrijeme i ta je građa u najvećoj mjeri složena i sortirana po arhivarskim pravilima.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA Od 836. rujan 2002. Stjepan Razum. svibnja 2007.. a posljednji 977. 74. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjeski: “Našastar” (inventar) – uredio dr. pa tako na neki način “zamjenjuju” izvješća biskupa i apostolskih vikara.. godine. uz poneki dokument iz starijega razdoblja. a hercegovački franjevci od svoga “odcipljenja” (844.-1862. Knezović.

Zaostrog.”. Živogošće i dr. Ljetopis fra Nikole Lašvanina.).9 Isto tako. ipak nije spomenuti ljetopis znatno približio običnom čitatelju. a potom i separatno (Sarajevo. Ljetopisi Franjevački su ljetopisi prikazi svakodnevice franjevaca provincije Bosne Srebrene i puka njima povjerena. a potom i kao samostalnoga djela. Zadru. primjerice u dalmatinskim samostanima. s latiničnim tekstovima na latinskom jeziku. Dijelove Ljetopisa sutješkog samostana Jelenić je objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja u nastavcima tijekom 923. Zagrebu. stoljeća fra Julijan Jelenić pokušao je nešto od toga i objaviti. drugi dio samo u izvadcima. U vrijeme osnutka tiskare u Mostaru ti su ljetopisi bili skriveni od očiju javnosti i dostupni vrlo uskom krugu franjevačkih povjesničara. 925. Ipak./95. i u samostanima u okolnim krajevima koji (danas) nisu u Bosni i Hercegovini čuva se građa koja se barem dijelom odnosi na naše prostore.8 Osim toga. Važan je njegov pokušaj objavljivanja Ljetopisa fra Nikole Lašvanina. fra J. Tomas. početkom 20. i 927.. najprije u Glasniku Zemaljskog muzeja u BiH. (materijali za privatnu uporabu). građa koja se barem dijelom odnosi na naše prostore čuva se i u državnim arhivima. Carigradu i drugdje – što izlazi izvan okvira ovoga rada.20 Taj njegov pokušaj. kako je izvorno i bio pisan. 926. godine. koliko god bio dobro isplaniran. str. 98. 9 Samo za primjer navodim građu primorskih samostana (Makarska. 94. Zagreb. 68-70. 20 Dr. 972.Robert Jolić dokumenata iz toga arhiva i tako nevjerojatno olakšao služenje arhivskom građom. 8 A. Bogdanovićeva dijela. Donio je cijeli tekst prvoga. “Izvješće o Arhivu Hercegovačke franjevačke provincije za Kapitul 2007. primjerice u Dubrovniku. 924. 2. kakav je slučaj i u izvorniku. Kapitul 2007..). 96. ali i izvan hrvatskih područja: u Beču. 46 HUM 2 .) kojom se služio fra Karlo Jurišić te tako došao i do brojnih podataka vezanih za hercegovačko područje (K. Isti je slučaj bio s Ljetopisom kreševskog samostana: Jelenić ga je najprije objavio u Glasniku Zemaljskog muzeja (97. Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine.). Sarajevo. Jurišić. a treći je jednostavno preskočio.. godine. Naime. Jelenić je Ljetopis samo “prepisao” bosančicom. Jelenić. Zemaljska štamparija.

Već prije je u Biblioteci “Kulturno nasljeđe” (977. Iako mlađi. latinske i talijanske dijelove preveo na hrvatski jezik te napisao uvod i bilješke dr. pisani latiničnim pismom. dakle objavljivanje potpunih tekstova svih triju spomenutih ljetopisa. stoljeću. Baltićev ljetopis priredio je. nego prije Laštrićev pokušaj prikaza povijesti Franjevačke provincije Bosne Srebrene. 98.. fra Andrija Zirdum.) izišlo djelo fra Filipa Laštrića-Oćevca Pregled starina Bosanske provincije. uslijedio znatno kasnije. izišao je i Ljetopis kreševskog samostana (1765-1817) koji je u najvećoj mjeri pisao fra Marijan Bogdanović. Fra Ignacije je u uvodnom dijelu dao pojašnjenja vezana za Kraljevu Sutjesku. 47 . Prvi dio Ljetopisa Baltić je preuzeo iz Ljetopisa fra Ive Mirčete 1758. Naslov Ljetopisa preuzet je iz izvornika: Godišnjak od događaja crkvenih.). primjerice Kristićevim Enhiridionom. bosanski franjevac. bilo dostupno široj čitalačkoj javnosti jer su svi tekstovi bili na hrvatskom jeziku. Fra Ignacije Gavran i ovaj je ljetopis uredio na isti način kao i Benićev. Ignacije Gavran. autora fra Bone Benića.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA Ipak je pravi posao. Sarajevo. a kasnije se služio još nekim franjevačkim ljetopiscima. godine. Godine 984. pisca fra Bonu Benića kao i za sami izvornik Ljetopisa. Djelo je istom tada. Osim tri gore spomenuta ljetopisa “Veselin Masleša” kasnije je objavio i ljetopis koji je vodio fra Jako Baltić u najvećoj mjeri u samostanu Guča Gora sagrađenome počevši od 857. godine (upravo mu je Baltić položio kamen temeljac!). dr. svjetskih i promine vrimena u Bosni 1754-1882. Uskoro potom svjetlo dana ugledao je i Ljetopis fra Nikole Lašvanina (IRO “Veselin Masleša”. Djelo je priredio. kada je Otomansko Carstvo bilo na izdisaju – sve do 878. godine kada je i izgubilo vlast nad Bosnom i Hercegovinom. Baltićev je ljetopis vrijedan prinos poznavanju prilika o otomanskoj Bosni u 9. osim što je objavljeno cjelovito. Te je naime godine izdavačka kuća “Veselin Masleša” u Biblioteci “Kulturno nasljeđe” objavila Ljetopis sutješkog samostana. prosinca 2007. Opet je glavninu poslao odradio fra Ignacije Gavran i tako zadužio pokoljenja koja dolaze. ne samo među crkvenim ljudima i ne samo među povjesničarima nego i među svima onima koji vole povijesnu baštinu. počevši od 979.-1784. ali to nije ljetopis u pravom smislu. latinske i talijanske tekstove preveo na hrvatski jezik te uvod i bilješke napisao prof.

osobito u vezi s vjenčanjima i mogućim zloporabama.Robert Jolić Nedavno je izišlo i drugo izdanje svih pet gore navedenih knjiga – ljetopisa. u što sam se osobno osvjedočio. str.). Osobito je pak važan bio Tridentski koncil (545. godine. dotle su matice. ali u dobroj mjeri ocrtava situaciju na našim prostorima u 7. pa i bosanskom području prvi se put spominju u sačuvanim izvorima upravo u Šilobadovićevu Libretinu. nije nastao na području Bosne i Hercegovine. A činjenica je. dok je znatan dio izvorne građe (I. str. Matice Osobitu pozornost želim posvetiti starijim matičnim knjigama. 993. Neke odredbe o vođenju matica donesene su već na Lateranskom koncilu 27. 889. Soldo. Ponovno.) i ljetopisa (II.) donesene ili službeno potvrđene uredbe o vođenju matica krštenih i vjenčanih. Sarajevo – Zagreb. do 690.) odredio da se trebaju vo2 Libretin je najprije objavio S. “Kronaka o. u izdanju izdavačke kuće Synopsis. Starine JAZU. godine) Kandijskoga i Bečkomorejskoga rata. Kasnije je papa Pavao V. istina. Te su odluke potvrđene i na Firentinskom koncilu 57. 48 HUM 2 . Opisuje teško vrijeme (od 662. knj. odvođenje u ropstvo. još uvijek velika tajna. bolje izdanje objavio je J. ili barem znanstvenicima. godine. ubijanja. Split. kao i o životu “maloga čovjeka” kojega povijesni prikazi redovito zaobilaze u širokom luku. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (662-86)”. stoljeća. A.-563. A da matice doista daju podatke iznimne vrijednosti. Na njemu su (563. stručnjaci u Europi otkrili su već odavno. i 18. krvave obračune između kršćana i muslimana. stoljeću. pljačke. 2003. Na ovome mjestu ne može se ne spomenuti još jedan ljetopis koji. poglavito u Bosni i Hercegovini. I u Republici Hrvatskoj istraživanja matica u velikom su zamahu. Radi se o ljetopisu fra Pavla Šilobadovića koji je boravio i pisao u makarskom samostanu. uskočke upade na tursko područje. Zlatović. 2. 86-5. Jer. Suizdavači su Svjetlo riječi (Sarajevo) i Naša ognjišta (Tomislavgrad). 9-68. da matične knjige nerijetko pružaju neponovljive podatke o životu jedne zajednice – župe ili pojedinog sela. Zagreb.) već dostupan široj čitalačkoj publici.2 3. U nas tek u povojima. Neka naselja na hercegovačkom. (64. Makarski ljetopisi 17. u najvećoj mjeri potpuno neistražene i daleko od očiju javnosti...

Silbe i Oliba. Fra Petar Bakula u svome je Šematizmu (867.. a iz 6. za župu Gradnići u Brotnju: “Zbog ponovljenih požara kuće ova župa ima župske matice samo od g. u brojnim vrstama istraživanja (primjerice za istraživanje medicinske baštine. 2002. uz svakodnevne progone. Pazin. glagoljske matice iz Neviđana (Pašman). str. Rab. Otada se u Katoličkoj crkvi vodi pet vrsta matičnih knjiga: krštenih. župa Blato (danas Široki Brijeg) “radi požara kuće. godine. 2003.. ili kakva drugoga nama danas nepoznatoga uzroka (…) ima matice tek od godine 753. koji su vodili te matice. Labin. Pazin. krizmanih i stanje duša. U unutrašnjosti Hrvatske matice su novijega datuma: Zagreb 640. primjerice. Bertoša. Trogir. matične su knjige u BiH relativno novijega datuma. Većina starih župa imala je matice počevši od 8. Život i smrt u Puli: starosjeditelji i doseljenici od XVII. Mandalina (Šibenik). Nikić. odnosno 643.24 To naravno ne znači da i druge župe nisu posjedovale tako stare matice.). Povijesna demografija Hrvatske. Zadar. Split. godine. Dubrovnik. Vekarić.”. živjeli u nemogućim uvjetima. godine. izvorna povijesna otkrića i sl. Te se matice različito upotrebljavaju.22 Najstarija sačuvana matica u Hrvatskoj jest matica krštenih župe Umag: potječe iz 483. za župu Roško Polje: “Ona je jedna od najstarijih župa u Her22 S. filološka istraživanja. Stipetić – N.. do 727.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA diti i matice umrlih. a pogotovo kvalitetno čuvati. Osijek 69. 242. Pučišta (Brač). prosinca 2007. umrlih. 49 . 2004. Za župu Vareš podatak u A.. 775. 23 V.23 U odnosu na ostalu Europu.) zabilježio kako. osobito u dalmatinskom priobalju i na otocima: Pupnat (Korčula). godine (na temelju usmene obavijesti dr.. (Sjetimo se da su franjevci. stoljeća. str.. vjenčanih. 24 Prvi svezak Matice krštenih župe Kraljeva Sutjeska obuhvaća razdoblje od 64. Stjepana Razuma iz Hrvatskoga državnoga arhiva). bez ikakve sigurnosti. Mostar – Vareš. Varaždin 707. godine. Rijeka. do početka XIX.) Tako se matice nisu mogle ni voditi. Zagreb – Dubrovnik. stoljeća potječu i još neke matice.. str. stoljeća.”. 28-3. One su međutim često stradale u požarima župnih kuća ili su uništene na druge načine. Katolici u Varešu do 2002. a najčešće i bez stalnih župnih stanova. 27 s. Jedine su iznimke samostanska župa Kraljeva Sutjeska i župa Vareš koje posjeduju matice od 64. pa i Hrvatsku. Zatim slijedi matica krštenih na Hvaru iz 56.

likova. Baško Polje – Zagreb. 84-86. postignuća. stoljeća na temelju crkvenih matičnih knjiga. s brojnim drugim vrijednim knjigama. 26 R. Sa kupreške visoravni. Nikić. godine.. str. plodnosti. pojedincima. marginalnim događanjima.. stoljeću. Draganović. obrata. str. izdanje. Gross. 2003. O tim je istraživanjima objavljena i specijalizirana studija autora Vladimira Stipetića i 25 P. traganja. Hercegovina prije sto godina (ili: Šematizam fra Petra Bakule iz 1867.27 a župe Kupres u ratnim rušenjima 942. 2 s. o malim sredinama. Suvremena historiografija: korijeni. Džaja – K. Mostar. 27 T. Ta se struja sve više usmjeruje na istraživanje svakodnevnih životnih činjenica – namjesto do tada sveprisutne povijesti velikih događaja. 6. još uvijek je iznimno zanimljiva i privlačna. 994. do 20. obljetnice premještanja sjedišta duvanjske župe u Seonicu (1806. str. str.. Perković. Župa Seonica: spomen-knjiga prigodom 200. Popularnost matica valja promatrati u općem ozračju francuske “nove historije”. Pristupa se “rekonstrukciji obitelji”. i 19.). str. 29 A. jedne župe) te se utvrđuje kretanje rođenja. R. 30. u Republici Hrvatskoj već su prilično odmakla... 200. 237-265. Jolić.Robert Jolić cegovini. 970. Jolić. 3 M.”. pa tako i na temelju crkvenih matica. nastale oko časopisa Annales i struji oko Analâ – kojoj pripada možda i najveći povjesničar 20. Humac. 2.-985. Takva “mala” historija. smrtnosti. stoljeća Fernand Braudel (902... 997. (dakle dvije godine nakon što je završio rat!) planski spalile na lomači.25 Matice župe Duvno izgorjele su u požaru župne kuće u Seonici 82. u ožujku i travnju 947. uglavnom na razini pojedinih sela ili skupina sela (recimo. 30 Usp. br. 68. str. 4.26 župe Livno u požaru župne kuće u Vidošima 802. Stanovništvo Livanjskog polja u 18. ali zbog požara stare kuće nema matica nego od god. 2.29 Mnoge su matice stradale ili barem oštećene (primjer župe Roška Polja) nakon što su komunisti naredili oduzimanje matica iz župnih ureda i prenošenje na uporabu u novoosnovane matične državne urede. 2006. vjenčanja. Livno. izdanje. 773. 257. Život i smrt u Duvnu: demografska kretanja u Duvnu od 18. Bakula.-2006. 28 M. Tomislavgrad. str.). 2005.). One su naime neke matice koje su se čuvale u samostanu na Širokom Brijegu. Tomislavgrad.. 26-27.30 Znanstvena istraživanja matica započela su najprije u Francuskoj. 90.. “Povijest matičnih knjiga”.3 Istraživanja demografskih kretanja. Zagreb.28 Tragičan je pak i nečuven način na koji su se komunističke vlasti odnosile prema povijesnoj i kulturnoj baštini. Kršni zavičaj. 50 HUM 2 .

obrađuje Vlado Pavičić. dakle ljubuški kraj. koliko mi je poznato. Matice stare župe Veljaci. On je rukom prepisao desetine tisuća podataka iz matica raznih župa u Hercegovini te na temelju tih podataka objavio nekoliko knjiga s rodoslovljima pojedinih župa ili mjesta 32 V. Stipetić – N. Starim maticama župe Ravno u istočnoj Hercegovini bavi se Marinko Marić. stoljeću. Nikola Mandić. obradba podataka u svrhu spoznavanja demografskih procesa na livanjskom području počevši od početka 9. do 20. jedini dosadašnji pokušaj obradbe matičnih knjiga moj je magistarski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. nav.32 U Bosni i Hercegovini. nego jedna vrsta kronike u kojoj će se naći nebrojeno mnogo različitih životnih situacija”. 294 str. i 19. Zasada je u računalo prenio tisuće podataka. istom sad predstoji pravi posao.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA Nenada Vekarića. Taj je rad. ali još nisu dovedeni do kraja. Ima i drugih pokušaja. Računalne prijepise iz livanjskih matica Perković je objavio u posebnoj studiji (Stanovništvo Livanjskog polja u 18. Matične knjige mogu biti. stoljeća. vjenčanih i umrlih. Mnogo je prepisao. godine do danas). ali pravi posao također istom predstoji. 5 . To pismo danas jedva da još tkogod poznaje. To radim uz pomoć suradnika. tiskan u nakladi Naših ognjišta pod naslovom Život i smrt u Duvnu te podnaslovom Demografska kretanja u Duvnu od 18. Vekarić. dj. Ovdje posebno želim istaknuti neizmjeran trud koji je u proučavanje matica uložio gosp. tj. a u svrhu izradbe doktorske disertacije. ne samo “suhoparni upisnici rođenih. str. od čega su osobito vrijedni upisi pisani bosančicom.).. stoljeća na temelju crkvenih matičnih knjiga (Tomislavgrad. a radi se o obradbi maticâ stare duvanjske župe sa sjedištem u Seonici. Stoga je nadasve potrebno da se što više ljudi s njim upozna kako nam povijesna baština ne bi neiskorištena stajala pred očima samo zato što je ne znamo pročitati. Livno. Tako je Tomislav Perković započeo istraživanja livanjskih matica. kako zaključuju autori. 2003. Za tisak je pripremio obradbu najstarije veljačke matice krštenih. Ipak. kako je to zorno pokazao Slaven Bertoša u obradbi pulskih matičnih knjiga. U tijeku je prepisivanje matičnih knjiga stare župe Brotnjo/Gradnići u računalo. 3. u proširenom obliku. prosinca 2007.). Broćanske su matice inače najstarije u kontinuitetu sačuvane matice u Hercegovini (od 775. 2005.

N. Da bi se maticama moglo kvalitetno i potpuno služiti. Unatoč tome što je nemalo građe na različite načine tijekom stoljeća bilo uništeno (požari samostana i župnih kuća. Mandić.. 999... pa tako i običan excelov program u kojem sam i ja radio. dakle kroz čitavo vrijeme turske okupacije. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Čapljini i okolici. Mandić.. neka i na hrvatskom jeziku. za “mikroanalizu” života 8. stradavanje spisa prilikom prijenosa na odredišta i slično). školovani redovito na visokim učilištima u inozemstvu. matične knjige 33 N. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Brotnju. i 9.33 Mandić matice nije rabio ni u kakva druga istraživanja osim rodoslovna.. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Mostaru. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Kruševu kod Mostara. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokom Brijegu i okolici. Mandić. 2005. Mandić. ipak su do danas sačuvani brojni spisi. namjerno uništavanje što su ga provodili silnici. doista neiscrpno vrelo za najrazličitije pristupe vremenu koje je minulo. Potom slijedi sortiranje podataka i njihova obradba. 997. N. najveći dio građe ostao je u arhivima. 2002. N. za “historiju mentaliteta” i svega onoga što uz to ide. redovito poučna sadržaja. N. 2003. Zaključak Svrha ovoga rada bila je pokazati kako je pismena djelatnost franjevaca Bosne Srebrene bila živa i razvijena i u “predtiskarsko” doba. Takvu mogućnost pružaju različiti kompjutorski programi. 52 HUM 2 . N. u inozemstvu. 200. valja ih najprije prepisati u računalni sustav. najzornije može pokazati Bertošina knjiga o Puli: to je rudnik. To je ujedno najteža i najvažnija faza u proučavanju matica. Mostar. kako u domaćim tako u stranim arhivima (osobito u arhivu Propagande u Rimu).. N. Mandić.Robert Jolić u Hercegovini. stoljeća. Mostar. 2000. ito u onaj koji omogućuje sortiranje podataka. štoviše popularizaciji matica. A do kakvih se sve izvanrednih otkrića može doći. ali i to je velik prinos proučavanju. Mostar. Mostar. Mostar. Ne treba zaboraviti da su franjevci kroz duga stoljeća bili gotovo jedini obrazovani sloj u Bosni i Hercegovini. Uz velike poteškoće neki među njima tiskali su svoja djela. Podrijetlo hrvatskih rodova sjeverne okolice Mostara. Mostar. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Konjicu i okolici. Ipak. Mostar. Mandić. za što je bilo potrebno najprije izliti bosanička slova. Mandić.

M. 2002. 97. 996. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783-1813). M.Batinić. Naglasak stoga danas valja staviti na istraživanje matičnih knjiga koje u Bosni i Hercegovini skoro još nije ni započelo.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA koje su preživjele sve vihore i oluje kao i iznimno vrijedni i živopisni ljetopisi što su ih vodili franjevci u samostanima koji su preživjeli turska razaranja i paljenja (Kreševo. III. .Barun. P. prosinca 2007. u 19. Sarajevo. Sarajevo. Svjetlo riječi.. “Uređen Arhiv Provincije”. . str. .. Pazin.. S. Zagreb. 970. 994. 74.Bogdanović. izdanje. 53 . Zagreb. Zagreb. 99. 2.. . 984.). Hercegovina prije sto godina (ili: Šematizam fra Petra Bakule iz 1867. rujan 2002... Mostar. . A.-1831.Bertoša. J. sv.Baltić. . Baško Polje – Zagreb. Dušobrižnički rad biskupa fra Augustina Miletića (1763. Sa kupreške visoravni. . Fra Grgo Martić i njegovo doba. 998. K. B.Džaja. do početka XIX. osobito ljetopisi koji su objavljeni u “popularnim” izdanjima. M... svjetskih i promine vrimena u Bosni 1754-1882.Bakula. Sarajevo. M. Život i smrt u Puli: starosjeditelji i doseljenici od XVII. Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. . stoljeće. Literatura .). “Političke i kulturne prilike u BiH u doba fra Grge Martića”.Džaja. V. M. J. 887. Fojnica i Kraljeva Sutjeska). – Draganović.Cvitković. stoljeća. Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini. Godišnjak događaja crkvenih. Dio spomenute baštine dijelom je već dostupan širem čitateljskom krugu. Ljetopis kreševskog samostana (1765-1817).Babić. . Novigrad...

Kamber. R. Franjevački vjesnik. Sarajevo.. str. 954. J. . “Frano Milićević (uoči sto i pedesete obljetnice rođenja)”.Jelenić.. .Kecmanović. .. Ljetopis fra Nikole Lašvanina.. . . 897. Prilozi za demografsku i onomastičku građu Bosne i Hercegovine..Đaković. Sarajevo.Kamber. Spomenica pedesetogodišnjice Hercegovačke Franjevačke Redodržave. R. Hercegovina. M. izdanje. 200. . II. Sarajevo. L.Jolić. 2006. 927.. Kršni zavičaj.. J.)”. 50-57. 942. Spomenici kulturnoga rada franjevaca Bosne Srebreničke. Mostar. 900.. Župa Seonica: spomen-knjiga prigodom 200.. Tomislavgrad.Ilić. Barišićeva afera.Jelenić. R.-2006.. 92-03. K.Jolić. . traganja. “Stanje župa i duša apostolskog vikarijata u Bosni srebreničko-otomanskoj prema popisu izvršenom 83. D. 96. postignuća.). 7.Glavaš.. 93.Gross. str. R. . Mostar. Sarajevo. Sarajevo.. I.. Zagreb. . obljetnice premještanja sjedišta duvanjske župe u Seonicu (1806. Mostar. Život i rad fra Rafe Barišića. 54 HUM 2 . 2. Kultura i bosanski franjevci. 979. 972. J. stoljeća na temelju crkvenih matičnih knjiga. Izvori za kulturnu povijest bosanskih franjevaca. 984. J.Jurišić.. i 932. Zagreb.. br. . Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine. Sarajevo. Život i smrt u Duvnu: demografska kretanja u Duvnu od 18. 5-5. Ž. 2005. Vrhbosna. 95. D. do 20. . 93. Beograd. 58-62.. . Tomislavgrad. ..Robert Jolić . “Patnje i poteškoće katoličkog klera (prema izvještaju biskupa Miletića godine 85. sv.Jelenić. Suvremena historiografija: korijeni.Glavaš.”.Jelenić. .

2002. Chicago – Roma. Portland. P. 999. Split.Mandić. Podrijetlo hrvatskih rodova sjeverne okolice Mostara. “Povijest matičnih knjiga”. Duvanjski zbornik. “Duvanjski kraj u franjevačkim šematizmima”. Mostar. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Kruševu kod Mostara.Mandić. 265-286. zbornik radova. N.-1658. Humac. A.. “Službeni izvještaji Svetoj Stolici o stanju Makarske biskupije”. 2003. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Mostaru..Makarski biskup fra Bartul Kačić-Žarković (Brist. Izbor izvornih spisa o Nikoli Biankoviću biskupu makarskom (1645-1730). S..Nikić. Mostar. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Brotnju.Knezović. br. .Mandić. 55 . .. Kršni zavičaj.. 997. 2000. N.Mandić. str. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokom Brijegu i okolici.. 1645): život – djelo – vrijeme. M. zbornik.. 2000. prosinca 2007.“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA . Mostar. 2005. Mostar.Kovačić.. Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Konjicu i okolici.Mandić. 30. Mostar. .. 999. 1572 – Sućuraj. 95-22.. Makarski biskup fra Bartul KačićŽarković.Kovačić.. N. Zagreb – Tomislavgrad. . 200. Mostar. Mostar.Mandić.. N.. Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis. . 962. S. str. D. Sućuraj. 978. . N.Mikulić. N.). Anić.. uredio N. Najstariji izvještaji o stanju Makarske biskupije u tajnom vatikanskom arhivu (1626. . . . (priredio i preveo). 84-86.Mandić. 975. . N.Mandić. str. 997. . . Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Čapljini i okolici. .

. Povijest Crkve u Hrvata. Nova et vetera XXVII.. Sarajevo. i 19. Zagreb – Dubrovnik.Rupčić. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (662-86)”.Robert Jolić . 2004. B.. A. .Nikića. “Makarska biskupije i zapadna Hercegovina do g. A. 2003. “Apostolski vikarijat u Bosni 735. (977. J. -2(98. i 18. 56 HUM 2 . “Izvještaji Makarske biskupije sačuvani u tajnom vatikanskom arhivu”. 98. Stanovništvo Livanjskog polja u 18. Regesta Franjevačkog arhiva u Mostaru 1556. . godine. N. Split.. 996. Nova et vetera. M. Plodovi ljubavi i žrtve. .Vidović...Zlatović. 9..Vrdoljak.Soldo. . 2. str.Perković. str.). 998. . . .. Dnevnik makarskog biskupa Stjepana Blaškovića iz 1735. 994. “Marijan Lišnjić makarski biskup (609-686)”. 889. . B. “Regesta dokumenata Kongregacije de propaganda fide ()”. 23-55. Split. Livno. V. Split. . str.”.. str. A. A. Bosna franciscana. T. 86-5... B. 993... . Zagreb.Nikić. Katolici u Varešu do 2002. 2003.. (980. A..Pandžić. Povijesna demografija Hrvatske.Nikić. Makarski ljetopisi 17. Mostar. “Kronaka o. Nova et vetera XXXI.-88.. 2005.. . .). str. 39-92. Mostar – Vareš.Pandžić. Starine JAZU.Stipetić.. Mostar. M. Livno. 984. B. M. – Vekarić. 735. str. stoljeća.Nikić. Nikola Bijanković splitski kanonik i makarski biskup 1645-1730. S.. 7-30. 256-276. .”.-1862.). 07-36.Vidović. stoljeću. br. knj.

It started with its work in 1873 in Mostar. archives. He divides them in three big groups: documents. Since a big part of the materials from the first two groups have already been published and made available for the public. Key words: Franciscans. Bosnian Franciscans’ chronicles and parish registers. many materials stayed unpublished: they are kept in the world archives (especially in the Vatican archive Propagande) and in the Bosnian and Herzegovinian monastic and parish archives. The author analyzes the materials from that “pre-printing” period. prosinca 2007. 57 .“PRETPOVIJEST” TISKARSTVA U BIH: RUKOPISNA BAŠTINA BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FRANJEVACA Robert Jolić “PREHISTORY” OF TYPOGRAPHY IN B&H: HAND-WRITTEN HERITAGE OF THE BOSNIANHERZEGOVINIAN FRANCISCANS Summary The first printing house in Bosnia and Herzegovina was bought by the Herzegovinian Franciscans in 1872. head-quarters. Till that moment the Bosnian-Herzegovinian Franciscans had printed their works outside of Bosnia and Herzegovina. Episcopal reports. documents. chronicles. But. the author emphasizes research and analysis of parish registers as they are inexhaustible sources of data about the lives of Catholics during the Turkish and later periods. especially chronicles.

antičko se u Glasu Hercegovca može razvrstati u dvije skupine. fraza i citata na latinskom jeziku tekstu daje i stilsku markiranost. povijesti i društvenom poretku.24’04:050(497. do 896. Ključne riječi: Glas Hercegovca. VIII. stoljeća prije Krista do propasti Zapadnoga Rimskog Carstva. Sve informacije o antici i njezinoj civilizaciji što ih je donio Glas Hercegovca mogu se podijeliti u dvije skupine: jednu cjelinu tvore obavijesti o kulturi i povijesti grčko-rimskoga svijeta od 8. sentencija.6) Glas Hercegovca Izvorni znanstveni članak Primljeno: 3. Druga je kudikamo zastupljenija u mostarskom glasilu. umjetnosti i arhitekturi antike u prvom redu mediteranskoga bazena. 2007. znanosti i književnosti. latinski jezik. U Mostaru je od 885. a drugu latinski jezik i njegova mnogostruka uporaba. godine dva puta tjedno izlazio Glas Hercegovca. a drugu raznovrsna uporaba latinskoga jezika. antičko. osobito domoljublja. dosjetaka. a obje su rabljene u svrhu objašnjavanja suvremene situacije kao najjači i najuvjerljiviji argumenti ili kao najbolji primjeri. Grčka. Uporaba sentencija.Pavao Knezović Hrvatski studiji u Zagrebu UDK 050(497. Prvu tvore povijest i civilizacija Grčke i Rima u starom vijeku. Razno58 HUM 2 . Rim. Pregledao sam tih nepunih dvanaest godišta s namjerom vidjeti što je čitatelj mogao doznati o religiji i kulturi.6) Glas Hercegovca 8. ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA Sažetak Kao i u ostalim tadašnjim hrvatskim listovima.

59 . i 46. 40. Tu se vrlo kratko spominje kako je Kartaga u njoj osnivala svoje kolonije i razvijala trgovinu. osobito kada se pomisli na ukupan broj objavljenih priloga u ovom listu. 1885. 1. Prva vijest odnosi se na Pirinejski poluotok. (GH. Ipak su ti malobrojni prilozi zanimljivi i donekle vrijedni. S obzirom na sve to. II. mostarsko se glasilo ne razlikuje od ostalih tadašnjih hrvatskih listova. Ali sudbina Kartagine bijaše po udarcim drugog neprijatelja. Mostarsko glasilo dakle nije privlačila antika.. koji spjeva ona prosinca 2007. Druga vijest objavljena je iduće godine u reportaži “Osvrt na Malu Aziju” koja je izlazila u sedam brojeva (GH. rujna 885.) Ovdje se lako može uočiti prikrivena usporedba sudbine bosanskohercegovačkoga puka pod osmanskom i austrougarskom vlašću s usudom španjolskih zemalja (tj.. 44-50). Hazdurbala i Hamilkara Kartažani su s obale prodrli u unutrašnjost poluotoka. pod naslovom “Španija”. [1]..vrsna uporaba latinskoga jezika u pojedinim prilozima pridonosi njihovu stilskom markiranju koje najčešće pojačava njegovu persuazivnost i kredibilitet argumentacije. III. Rimsko gospodstvo trajalo je dobra četiri vjeka pod republikom i do cara Onorija i kad porušivi zvuk oružja divljačkih naroda pogubi Rimljane u španjolskoj zemlji. To je posve zanemarivo. a objavljena je 26. a pod vodstvom Hanibala. ali se antičkoga razdoblja dotiče samo u 44. broju. da pane jer Rim nju svlada i morala se je nakon slavne obrane predati svomu rimskom gospodaru. 886.. Tijekom jedanaest i pol godina izlaženja Glasa Hercegovca tiskano je oko 250 brojeva. nu ipak izgled Virijata i dogadjaj Numancije obilno su dokazali Rimljanima da za mnogo i mnogo doba njihovo osvojenje nemogaše se reći ni dovršeno ni mirno. Tu kaže da su u Scitiji “vile i junaci činili čudnovate zgodnetke” i da su “Omer. naroda) pod punskim i rimskim jarmom. no tek šesnaest brojeva donosi priloge u kojima se nalazi neka informacija o svijetu antike i njezinim znamenitim osobama.

(GH.) Pisac ne navodi nijedno grčko mjesto niti osobu nego samo podsjeća da su se tu vodili grčko-perzijski ratovi. 888.. [1]... ova zemlja otrese se Olimpijskih bogova. kaže: Ova je pokrajina glasovita s pogleda ratovah izmedju iztoka i zapada. Još više je to potencirano u sljedećoj rečenici gdje ističe pobjede kršćanstva nad poganskim ili olimpijskim bogovima. III.. [1]. 886. []). III.. ). 46. Još kad no kršćanska svjetlost prosja cieli sviet.. opisujući grčko tlo u Europi.. []). a u sadanje doba najti ćeš ga sasvim izpetljana svodovim i stubam u velikim stećkim izradjenm izmedju kojih podiže se bujno bilje.  Plinije Mlađi u 39. 46. 44.)1 Točno nakon dvije godine (tj. 60 HUM 2 . 1886. 44. 886. tamo svevišnji(!) posla svoja dva miljenika Petra i Pavla da u onom svietskom gradu sagrade crkvu katoličku i utemelje kraljevstvo” i “da je sav rimski narod.” C... koji dokazuju velike zgode i nesgode povjestničke. što je fina aluzija na ratove s Osmanlijama na europskom tlu. III. koji u svojim dopisim upravljenim na cesara Trajana nješto ob ovoj sgradnji napominje. kadno Rim cvataše u najbujnijem cvatu neznabožtva. U trećemu nastavku piše da su Rim i Carigrad “gotovo sasvim nakitili svoje spomenike samo pribavljanjem spomenikah iz Male Azije” (GH. (Glas. bio ustao protu ovoj dvojici miljenika božiji. te prigrli novu svjetlost. Apek sinovi Male Azije” (GH. tamo su Pavao i sv. III. Zatim piše o amfiteatru u Nikeji (u Bitiniji. odnosno “ratovi između istoka i zapada”. Nicaeae maxima iam parte constructum. Plinii Caecilii Secundi Epistularum liber decimus ad Traianum imperatorem cum eiusdem responsis. 39. umni Talet. 1886. danas Iznik) povezujući ga s Plinijem Mlađim i carem Trajanom: Teatar Nicenski suvremeni je mladom Pliniju. Malo dalje. dostjni(!) Ezop.. Barnaba propoviedali evandjelje i više puta proputovali Grčku u svakom smislju(!). još se spominje da su Grčkom vladali rimski carevi među kojima se ističe Dioklecijan kao najžešći i posljednji progonitelj kršćana.. Herodot.Pavao Knezović junaštva.. pismu desete knjige Pisama Trajanu opisuje tadašnje stanje nicejskoga amfiteatra (“Theatrum. Usto. domine..) pojavljuje se članak “Rim i rimska prošlost” iz kojega se jedino može doznati da je “u prastaro doba.. sa svim svojim vladaocim na čelu.

Venetia.. Ibenrine (Iberia). VIII. []).. pr. godine. 4. 23. [2]. 8°.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA da njih i njihov nauk u mračilo stave” (GH. Taj je članak manje razočaranje nego upozorenje na jaku razliku romantičarskoga krtistocentričkog poimanje Rima i rimske povijesti od suvremenoga.) 3 4 5 prosinca 2007. | Jer su našle opet muža kojega su vriedne one. X.. Antonio Confile Venetia 676.. pa da onda zaista nije živa istina da već kosovski doseljenici ne znadu što čine. Na to je ustao njeki djak i upitao ga: A kako to gospodine profesore može biti.3 Usto. fra Alojz Petrić spominje hrabroga Leonidu i pjesnika Homera: 2 GH pogrješno navodi autorovo prezime: “Ova pripoviest uzeta iz talijanskog djela: Il lucidarie evangelice discorsi predicabili dal P. a Srbi 700 godina poslije poroda Hristova dodjoše ovamo! Nu tome profesor odreza: Ti mene nemaš za to pitati. Kr.) “Kralj kavkaza. to je tvrdio neki profesor u vinkovačkoj gimnaziji.) “Pišu ‘Hrvatskom Branku’ iz Vinkovaca da je njeki ondašnji profesor na ondašnjoj gimnaziji predavao svojim djacima da je i Aleksandar Veliki bio Srbin. | Hosana Stražičiću!” (GH. U sedmom godištu (890. reći. Discorsi Predicabili. mjesecu i zviezdama stajačicama (5 planeta) i da priznaju jednog nevidljivog stvorca. 888. od radosti liju suze. VII. | Jer su našle tebe muža – Stražičiću. Albanije i Armenije. 4. 8. U rugalici “Posrbici Anti Stražičiću” spominju se muze i otac povijesti Herodot u izrazitoj vezi sa suvremenim događajima. već imaš slušati. kako piše Glas Hercegovca...” (GH.4 A drugi put već u naslovu “Aleksandar Veliki – Srbin”.. 6 . svete braće Ćirila i Metoda u Rimu. 676.” (GH. ali ta Penelopa s poznatom nam vjernom Odisejevom suprugom nema ništa zajedničkoga osim imena.. 46. oj Antone. Pezzana. VIII. e le Ventiquattro dopo la Pentecoste. 893... kad je Aleksandar Veliki živio 300 godina prije Hrista.) njegov general Azod. Donekle se to prešućivanje poganskoga razdoblja rimske prošlosti može opravdati jer se pisac usredotočio na proslavu slavenskih apostola. Il Lucidario Evangelico. čitatelj Glasa Hercegovca mogao je doznati dvije čudne tvrdnje o Aleksandru Velikom.) To je zbirka propovijedi: Antonio Canofilo. V. nego da upravo lududu (sic!). Albanije i Armenije imenom Aleksandro Veliki učinio je da vlada Ibeima i Albanasima (322 g.. što ja kažem! To može samo kosovski doseljenik prof... []. le sei dopň l`Epifania.. le cinque dopo Pasqua. Armenije. Ibernije.. [-2]. | Povjestnika sviju oca.. [].” (GH.) jedino se susreće prijevod pripovijetke Mudra Penelopa Antonija Canofila2 s talijanskoga. “Kako nekoć kad ga dvore Herodota starog Muze. 8890. Josip Dobroslav Božić spominje ga kao kralja Armenije. Sopra lo quatro Domeniche dell` Avvento. 477 str. al s naročitom zapovjedi da se ta plemena klanjaju suncu. 89. 89.5 Čestitajući imendan fra Grgi Martiću 892.

[1]. kaže Schiller. Imade pravoga grčtva i pseudogrčtva.) Pozivajući se na Schillera.. jer se temelji na razumu. Prievodi. 89. a traži prevod ove enciklike. VIII. npr. [2].. Tacit i Homer – ne duguju autorovu uvjerenju koliko papi i Martiću koje on s njima uspoređuje. To je pravo grčtvo. Tacit i prvi otci svete crkve. duboke i evangjeoske misli. ‘Grčtvo što bijaše ono? Razum i umjerenost i bistrina’. koje smo pročitali. oduševljen je i urednik Glasa Hercegovca uspoređujući snagu i ljepotu latinskoga izraza u enciklici pape Lava XIII. Sokrates i Shakespeare. U ovom pogledu i pravcu moramo sliediti Grke. XI. Razboritost nalazimo kod svih veleuma ma kojega vieka i naroda pa bili oni medju sobom posve različiti. IX. U latinštini enciklike harmoniziraju Cicero.. (GH. svojom bogoduhom poezijom ogrievaš sve nas. narod taj bijaše mudar i uvidjavan. tako i ti svojim krilatim riečima. ali slog božanstvenog Platona i Lava XIII. a na osob duhove što su vilam miljenici.) 62 HUM 2 . kao bilje zlato. U prvom izrijekom tvrdi: Grci bijahu najmudriji od svih naroda ali ujedno i najrazboritiji. Najkonkretnije priznanje grčke mudrosti i razboritosti nalazi se u člancima “Perom i olovkom” Ivana Milićevića. nisu nego bliedi odsjevi one veličanstvene.) Poput Petrića. 21.. I odmah pojašnjava drugi pojam: 6 “Jezik je latinski. elegantne jezgrovitosti. 37... Starčević i Strossmayer. jer ko što ono ogrieva žarkim zrakama svakog ozebnika. Ciceron. incisive.6 Te laskave epitete – Platon.i srebro-likoj rosi. Ta te latinština začarava. gdje rabi “slog božanstvenog Platona” i harmonizira Ciceronovu eleganciju i Tacitovu jezgrovitost s izrazom prvih otaca svete Crkve i zato “ta te latinština začarava”. odnosno grčtva: Heleni su dakle razumni.” (GH.. 184.. Ti božanski naš Omiru..Pavao Knezović Mi se radujemo ovoj sgodi kao ozebnik sunčevu sjaju. 2. Tko pozna latinski. kojim je papa zaodjenuo svoje velike. taj grieši. u nastavku uspostavlja jednakost između razumnosti i Grka. (GH. 182. []. Gundulić i Preradović. ti divni pjevče naših Leonida jesi za nas sunce jarko.

9-20 i 26). Čim Cincinat shvati da se radi o opasnosti mile domovine pohiti brže bolje u Rim – sabere vojsku na Martovu polju.9 Pjesnik iznad svega ističe Cincinatovu skromnost. Obavivši uspješno povjereni zadatak za 6 dana. Otresimo ga se!” (GH. Došavši u neko selo u koje su ga naputili.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA Graeca fides. pozvali su s oranja da se primi diktature jer su 458. te izaberu za diktatora vrsnoga ali skromnoga Lucija Kvintija Cincinata. c...) Pohvale grčkoj umnosti i razboritosti rabe se za snažno poticanje na prekidanje svih odnosa sa svima onima koji posjeduju osobinu “pseudogrčtva”. prototip domoljuba u službi naroda. glasnik se čudi da u tako zabačenom i zapuštenom selu živi tako važna osoba koja jedina zna i može spasiti državu. senat je Cincinata imenovao diktatorom i poslao glasnika po njega. čestitost i beskompromisnu ljubav prema domovini. [2]-[3]). XI. [1]. Kada se Rim našao u strašnoj opasnosti. Solar.” (GH. “Kad su Ekvi. Autor priloga jasno se distancira od iluzija romantičara i zagovara realizam u političkom životu. 3.. 32. Kr. . 89. Poslije slavne pobjede ugje (sic!) u Rim kao triumfator – a za time se vrati na svoje malo imanje te se lati obradjivanja svoje njivice. 89. 266-278.. 2. Ponovno je izabran za diktatora 439. Ivan Milićević pripada onoj mladoj generaciji koja je bila kadra javno spaliti mađarsku zastavu ne predajući pred svemoćnim Kuhenom i Kallayem.) 9 prosinca 2007. zateče ga kako ore svoju malu oranicu. VIII.. koji mu tu vijest imao javiti. VIII. [2-3]. prije Krista kada su patriciji optužili bogatoga plebejca Spurija Melija da se želi dokopati vlasti. pr. 184.. ovoga grčtva imademo i kod nas. 2003. prema legendi koja se nalazi kod Tita Livija u djelu Ab Urbe condita (lib. 63 ... kojega je svojim čitateljima predstavilo u pjesmi znakovita naslova “Slavni orač” (GH. 32.7 Od svih grčkih i rimskih znamenitih likova jedino je osobitu pozornost mostarskoga glasila privukao Lucije Kvincije Cincinat8. iznebuha napadne neprijatelje i hametom ih potuče. 993. ni u vlahu druga. tada se Rimljani silno prepadoše. Pjesma od 20 kvartina u šestercima ispjevao je neki slabiji stihotvorac potpisan pseudonimom Odisej i popratio je zanimljivom bilješkom u kojoj je biranim riječima pojasnio okolnosti i vrijeme odvijanja radnje u pjesmi. Usp.. Lucija Kvincija Cincinata (Lucius Quinctius Cincinatus). a možda i u književnosti jer se zalaže da se u svemu slijedi razum. to je ono pseudogrčtvo. da osvete svoje saveznike Volsce obkolili rimsku vojsku na gori Algidu god. Ježić. 458. prije Krista Ekvi opkolili rimsku vojsku. nulla fides. Glasnik.. 7 8 Realizam u hrvatskoj književnosti vezan je s usponom pravaštva u osamdesetim godinama. odrekao se diktature. 264.. jer se kaže: Ni u tikvi suda.

“Poslaše me do njeg Da mu javim glasa Izabra ga senat Da Rimu dâ spasa. hametice porazivši neprijatelje.. Kad su došli blizu Do onoga mjesta..” (GH. vrcem / Put viečitog grada / Uprav stiže tamo.) Kada je Lucije Kvint shvatio zbog čega je glasnik došao i što se od njega očekuje. VIII. Koja dobra sreća Uputi vas na me?” 2. oslobodi Rim i 0 “I odkasa. (GH.0 I.” 6. ljudi.. 32. 89. 9. Istina je n’jesu Nadali se sjaju.Pavao Knezović Rekoše mi kuća Tude ima jedna. 3. Cincinata kuća Čestita i vrjedna. 32. Pridigne se orač Otre lice znojno. VIII. /Kad sunce zapada. 3. Pa im onda reče Mirno i spokojno: . [2-3]. “Velidu da nikog Takog neimade. [2-3]. Zapitaše jednog Oro njivu što je Cincinata kuća Da im kaže – ko je? 0.. 89. ostavi plug i “Na brzu se ruku / Na kljuse povadi” i već isti dan bijaše u Rimu. “ 8..) 64 HUM 2 .. Do koga je mogla Ić i ljepša cesta. šta je Pitate li za me. Da kao Cincinat Rim spasiti znade. Obojica oni – Ostadoše tudi Zapanjeni kao Da su čisto ludi. Al im ni to nebje Umu ni na kraju. “Eto.

za naslov rabi Horacijevu izreku: Parturiunt montes nascetur ridiculus mus jer “iz male ove čete proizvadja ista [tj. Omiljenog pluga Iznova se lati. a to je taština nad taština Horatius Flaccus. a i toga ima. IX. Neue Freue Presse] čitavu vojsku” (GH. Za naslove pojedinih članaka devet su puta uporabljene sentencije na latinskome. U Glasu Hercegovca na latinskom se jeziku mogu pročitati naslovi članaka.. te veze s antikom nisu frekventne kao u Katoličkoj Dalmaciji u kojoj se mogu naći gotovo čitave stranice otisnute na latinskom jeziku. u stolici Bosne mile” (GH. [2-3]) naglašavajući time njegovu bolesnu težnju da se pod svaku cijenu istakne. 89. 39. 23. mudre izreke. 22. Tada se odreče diktatorske vlasti i ponovno se vrati u svoje selo k svojoj njivi i prihvati se seoskih poslova: Za tijem se lijepo Svojoj kući vrati.. 2.. a samo nekoliko brojeva prije narugalo se oholom i nemoralnom posrbici Anti Stražičiću koji nije prezao poslužiti se svim nedopuštenim i nemoralnim sredstvima da bi se dokopao visokih položaja vlasti “usred Sarajgrada. []). fraze. stručni termini. Doduše. Quintus: Ars poetica.. [-2]). Pišući o provali neke četice Crnogoraca u kotar Bileće. urednik (?) se lista obračunava s nekim Bošnjakom pod naslovom “Doksomanija ili Vanitas Vanitatum” (GH.. 892. 7-73.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA milu domovinu od opasnosti. V. prosinca 2007. Mostarsko je glasilo svojim čitateljima predočilo Lucija Kvincija Cincinata kao uzor iskrene ljubavi prema domovini.. najneočekivaniji su stihovi i zgodne šale na latinskome. naslovi djela i razni citati koji se donose kao dokazi iznesenih tvrdnjâ te tuđice što su nastale iz latinskoga i grčkoga jezika. VIII. U tri broja iz 892. Međutim. Drugu cjelinu tvori raznovrsna uporaba latinskoga jezika i znatno je obimnija od spomena na svijet antike.. 888.. 65 .

slobodno mu. []).. i 54. Hohenzollerna donosi pod naslovom “Et mortuus est” (GH.... 52.) Obavijest o smrti pruskoga kralja i njemačkoga cara Vilima II. a dotle ako ‘Bošnjak’ baš želi lomiti koplje s nama. . [1-2]. 4 Ida Marie Louise Friederike Gustava Gräfin von Hahn. kao što je na početku prvoga govora In Catilinam Ciceron doviknuo Katilini dokad će iskušavati strpljivost rimskoga konzula. 80. dok o proslavi rođendana cara Franje Josipa I.j. a takvih je u Glasu Hercegovca ponajviše. 888.” (GH.. X. poznatija kao Ida von Hahn-Hahn (805. da netjera sofizam nego neka donese u obranu svoje povjestne činjenice. [2]) dok je u reportaži “Poslije dubrovačke slave” moto: Quousque tandem. [])... dok izvješće o stanju u Srbiji ima naslov “Serbicae res”. U svakoj uporabi sentencije stvaraju dodatno 2 Propovjednik svoj proslov počinje riječima: “Vanitas vanitatum. 5... 86. non verba.) U životopisu “Ferdinand Lesseps” uzeta je kao moto fraza: Tempora mutantur. []... [2].-880.. 66 HUM 2 . 2. 9.) Polemiku oko srpskoga imena naslovio je “Psychopatia Serbica” (GH.. 888.. izvješćuje pod njegovim geslom “Viribus unitis” (GH.Pavao Knezović ma.. istinite i neopovržive.2 Vrlo žučan članak. 35... Još se u pripovijesti “Učiteljeva kći” nalazi podnaslov “Evangelium aeternum” koji spisateljica4 na početku objašnjava: “Vi razumijete ono drevno evangjelje o svemogućnosti majke – prirode. V... a zaključuje ga riječima: “Srbija s dana na dan koraca konačnoj svojoj propasti. (18. senata i naroda. njemačka pjesnikinja i spisateljica. nu uz taj uvjet da budu non verba sed facta. []). (GH. 890. XII.” (Prop .). VII. 893. a završava ga rečenicom: Kad se to dogodi uvjereni smo nestat će ‘Bošnjaka’ na isti način kao i brata mu famoznoga ‘Napredka’. V... veličajnost nebeskoga svoda i kucaj našega srca?” (GH.. (GH. 893.). žubor potoka.. Toliko za ovaj put. 80.. 895..” Autor je obrnuo dijelove izreke jer njegovi protivnici samo iznose tvrdnje bez valjanih dokaza.. a ne trice i kučine efemernih i dvojbenih osoba. (GH. kojim polemizira s Bošnjakom naslovio je modificiranom izrekom Non verba sed facta. 893.. o kojoj nam govori zvuk vihora. []).. X.. 3 Izreka zapravo glasi: “Res. X. Time autor retorički pita Srbe kada će već prestati svojatati pjesnika Ivana Gundulića i Dubrovnik. X.1 t..

[]).. Naprednjak poučio u jednom svojem broju: De mortuis nihil nisi bene. a tu su još i pojmovi: gordijski čvor. fantastične nauke.. Tako u rubrici “Razbistrimo” br. a nijednu nije preveo: Eligit quia placet (Izabrao je jer mu se sviđa). a potom Ciceron i Valerije Maksim.) Da zbilja kada smo tu moramo kazati. a zapisao ju je prvi Diogen Laertski od koga su je prenijeli Demosten i Plutarh. koje su redovito i vrstom tiskanih slova markirane. jer sa svojom značajnošću i sa svojim neumrlim djelima živiće do vjeka”. ne quid falsi ducatur (Prvi je zakon povijesti... Tim je paradoksom još više naglašena suprotnost između navodnoga “životinjskog govora” Naprednjakovića o “jednom uzor čovjeku i pravom ljudskom značaju našem nezaboravnom Pavlinoviću” jer je ovaj drugi postajao besmrtan dok je taj “veleučeni djetić Naprednjaković još krmelje otirao i golokrak u zapećku po prašini puzao”.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA stilsko obilježje i obogaćuju ga specifičnom figurom učenosti koju rado konzumira čitateljstvo jer u njega nešto novo (možda i nerazumljivo) pobuđuje osjećaj da je to i uzvišeno. historični podatci.5 Ta se izreka pripisuje Hilonu... nego na onoga drugoga velikoga Vuka. ali se ne može reći za don Mihovila Pavlinovića “jer je Pavlinović još živ. tlo kulturne Europe. dakako da je živ. . U članku “Spomen prijatelju – pravno historička razprava” moglo bi se reći da se autor. Iz članka se doznaje da ta izreka vrijedi za svakoga preminula čovjeka. zlatne Cice5 “Red dodje i na Vuka. Mus ridiculus! (Smiješni miš!). 67 . XVIII dva puta upotrebljava izreku: De mortuis nihil nisi bene (GH. privlače veću pozornost čitateljstva i time ostvaruju svoj glavni cilj: da ih se pročita i da prenesu poruku. VIII. U Glasu Hercegovca urednikovi su polemički prilozi najčešće protkani mudrim izrekama na latinskom jeziku. mladi Ivan Milićev[ić] upravo razmeće uporabom latinskih mudrih izreka jer ih u kratkom tekstu donosi čak pet. Non! Quia non placet! (Ne! Jer mu se ne sviđa).. (.) prosinca 2007. Tako ti prilozi sa sentencijama. 89.) i De gustibus non est disputandum! (O ukusima ne treba raspravljati!).” (GH. VIII. To smo mi znali još onda dok je veleučenjak Naprednjaković krmelje otirao i golokrak u zapećku po prašini puzao. kako nas je liepo gosp.. da se nešto lažno ne navodi.. zatim Historia[e] est prima lex. .. 89. ali ne mislite na onog nedužnoga vuka u gori zelenoj. [].

VIII.” De oratore.. te tim ciepaju svoj mili narod na više česti.Pavao Knezović ronove riječi. da je suvišno ob ovoj stvari pisati. koji su ga i prilično razriešili. 6 “A Bosna? O tom je razgovor! O tom je jedan gordijski čvor zabludjenim fanaticim. što mu razlog nalaže! Ove moje rieči želio bi da unidju u srce svakom čovjeku. ali ob ovim ću samo reći: De gustibus non est disputandum! Pa čitatelju dobro sudi i misli! . sad opet na hrvatsku! Nu. I sam autor naglašava da “Bosna u današnjem vremenu jest u sredini političkog razvitka”. VIII. Neka se ugledaju na ostale europske narode koji “jednodušno brane i štite svoju milu narodnost i svim ju srcem kako svoje najdragocienije blago čuvaju.. nego samo odgovoriše: Non! Quia non placet! (Mus ridiculus!) .) Oh to je grozno! Mnogi svjetski historici sve svoje sile upotrebiše da razrieše taj gordijski čvor. da moraju biti ono. 22. parcijalist. jer uprav prozhode iz dna moga mladenačkog srca i jer smo ob ovoj stvari za sigurno osvjedočen baveć se i prosudjujuć kroz više godina naše najbolje istorike i razlučujuć dobro od zla. naginjajući sad na srbsku. bilo panbošnjaku ili nadrisrbiću.. historik itd.. 89. mnogi historici pišući o toj. []. U Bosni je stanje još gore jer je tamo to “jedan gordijski čvor zabludjenim fanaticim. . toli znamenitoj stvari. laž od istine. ako je iole iskren. te više naginjali na svojakanje tudjih prava.. []). te ne imaju nikakvih medjusobnih razmirica. što je pogubno!”.. 89.. a posebice u Bosni.6 Ogorčen pogubnim i fantastičnim naukama i kontradiktornim raspravama oko hrvatske narodnosti u Hrvatskoj. a to sliepe krtice ne pripoznaše.Istina. što su i što im zdrav razum kazuje” (GH. sad na bosansku. ne quid falsi ducatur. ne samo historičnimi podaci.) 7 U Cicerona taj postulat zapravo glasi: “Nam quis nescit primam esse historiae legem. autor je više godina pažljivo proučavao “naše najbolje istorike i razlučio dobro od zla. 22. []). nisu se u strogom smislu držali one zlatne Ciceronove: Historia[e] est prima lex.Bosna u današnjem vremenu jest u sredini političkog razvitka. ne quid falsi dicere audeat. mnogi. nego zavedeni mitom i čašću skrenuli su s puta istine. itd. običaji i medjusobni odnošaji. 68 HUM 2 . ali žalibože. nego i narodnom tradicijom.. a i nadalje su se kitili i dičili imenom ‘historik’. Nasuprot tome... ol su bili parcialiste. 22.” (GH.Narod se jedan od drugog razlučuje jezikom. “u nas Hrvata svakim danom sve to veće razmirice bivaju glede naše mile narodnosti. istinu od laži” pa iz dna svoga srca savjetuje Hrvatima u Hrvatskoj i Bosni da “prigrle ono što je Hrvat i ništ[a] više!”.. 89. to mora primiti ono. Zato ih podsjeća na zlatne Ciceronove riječi: “Historia[e] est prima lex. VIII. koji kao zasliepljene krtice ništa ne pripoznaju od svoga gusta (Eligit quia placet. ne quid falsi ducatur”7 jer su “zavedeni mitom i čašću skrenuli s puta istine” (GH.) Oh to je grozno!”. 62. od tih. koji kao zasliepljene krtice ništa ne pripoznaju od svoga gusta (Eligit quia placet. jer čovjek.

a upućeno je “Sinu ponosne Bosne iz Bihaća na njegov dopis u br. prem opjeva poviest i žalosnu sudbinu Bosne.9 U tome broju nalazi se pismo koje je potpisao Kallisthene.. je odviše liberalan prema srbstvu i da sad tako piše. fra Ante Kneževića o kojazih bosanstva” (GH. samo dva.18 Tude dakle piše fratar biskup na cara Franju I. i to 184. VIII.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA Latinski se dakle u suvremenim raspravama rabi kao najuvjerljivija argumentacija.. (GH.. Pitanja narodnosti najčešća je tema priloga u Glasu Hercegovca. Stjepana… (GH. kao Hrvati. te ostale naše pokrajine naselili. 9 “Josić u svojih Elegijah. 892. Typis Regiae scientiarum universitatis Hungaricae. IX. da sebi stvore atensku ili spartansku narodnost.fra Blaž Josić. Cuilibet hinc Nomen: quod quis amat. 9 ‘Bošnjaka’ o.. [2]. 69 .. []. 892. Budae. []). sit ei!’ . IX. [1]. IX. 309. I Atenska i spartanska prošlost bijaše slavna i kud i kamo više nego li bosanska. ipak se ne zove Bošnjakom.) prosinca 2007. a inače ista naroda biva u pravu Srbiju.”. 182..) U istom se članku citira i tri stiha iz pjesme “Elegia in novo anno” fra Blaža Josića. već onako kako se onda i Hrvati nazivaše.” Kovačić. ali ni jednim ni drugim nepade na um. naš latinski pjesnik. da su se dva.. Osobito se žučno reagiralo na “fantazije pok. g. Imperator semper Auguste Vosque Inclyti feluces Hungariae Ordines! Quod pars Vestri fausta esse desierimus (sic!)’.. jer je znao da smo isti narod s njimi.. uredništvo lista odgovara: Mi samo na ovo ovliko odgovaramo.. 181. 10.. [833]. 0.” (GH. sklopili s ugarskim kraljem Kolomanom ugovor 1102.. poviešću razlučena.. 14. to je njemu svejedno. on pjeva: ‘Non agimus nos de discrimine nominis istihic: | Illyrus anne forem? Serbne vocandus ero? | .. ama on ipak priznaje. kada piše: ‘Tercenti et septuaginta jam sunt anni. on dapače ne pozna razlike ni medju Srbstvom i Hrvatstvom. mi bi ga odpravili u ‘bzorašku’sektu. Kada je netko ustvrdio da se na “bosanskoj vjeri” može “osnivati narodnost”.99. nego oni uviek ostadoše vjerni svojoj grčkoj narodnosti i svome elenskom imenu. 0..) Drugi put za osporavanje takve ideje citira fra Marijana Šunjića: Šunjić priznaje da smo mi u Bosni. da i mi spadamo na krunovine sv. Tu već na početku piše: “smatram dužnošću da izrečem 8 Kovačić među Šunjićevim djelima navodi: “Augusto Austriae impertori regique apostolico Francisco primo et nobili Pannoniae genti a Provincia Bosna Argentina grati testificatio exhibita xenii adinstar recurre anno Domini MDCCCXXXIV.

odbacujemo i preziremo.. Potom nastavlja: Knežević [tj. – Anno Dni 789. granice domovine rišu se krvlju. 22.. jer ga poviest i tradicija zabacuju. Maria Alojsius filius Mri Marci Antonii Capor filii qu. Matheus. XI. Mensis Januarii et eadem die baptizatus fuit ob iminens mortis periculnm (sic!) in domo ab adm. Rum Dnum Archidiaconum Can. Filozof veli: Qui bene distinguit. što ‘sin ponosne Bosne’ onako neponosno piše”. Prae. ad dictum simpliciter.um Dominicum Beor vicarium eplem. citati su dokumenata i djela najuglednijih autora.) Bile su to vrlo mučne i žučne razmirice. 1. Mansionario Cosma Andrijch – Assisten- 70 HUM 2 . Mi štujemo ime Bosne i Bošnjaka kao pokrajinsko. a nije dokazao. osim pjesme fra Mate Prskala. 184. Dno. tim bolje”. Doni Joannis et Joannae filiae qu. pa i svađe i politikantska nadmetanja oko utvrđivanja jasnih sastavnica koje tvore pojam narodnosti. i u kojem se smislu odbacuje ime Bosne i Bošnjaka.20 U životopisu hrvatskoga epskog pjesnika Franje 20 Uz Pjesme Mate Kapora u pjesnikovu životopisu za dokaz o tome kada je i gdje rođen citira maticu krštenih župe Korčule: “V. Ne tako.. 3. a poznato je da je Kallay na sve moguće načine htio na prostoru Bosne i Hercegovine uspostaviti naciju Bošnjaka. fra Ante] kategorično izjavljuje da neki ‘dična imena Bosne i Bošnjaka’ pogrdjuju. Nastojmo da ova druga dostigne onu prvu.) S pitanjem narodnosti najtješnje je povezano određivanje granica za koje urednik Glasa Hercegovca kaže: Granice domovine ne leže samo na zemljovidu. bene docet. Čim prije.. charta cordis odlučuje a ne charta atlantis. (GH.Pavao Knezović svoje duboko sažaljenje. koji su to ‘neki’. Bapt. Najobimniji tekstovi tiskani u Glasu Hercegovca na latinskom jeziku. kao komentum iznašast na zavaravanje i upropašćivanje milog nam naroda. Prottomri Joannis Lovrichevich conjugum hujus civitatis hodie portatus fuit ad hanc cathedralem Aecclesiam (sic!) eique suepletae (sic!) fuerunt reliquiae sacrao (sic!) baptismales Coeremoniae p. [2].. gospodo! Vi kad nam to predbacujete činite falaciju. (GH. ali kao narodnostno. IX. [2]. što ju logika zove a dicto secundum quid. Die prima Mensis Mag. qui tamen infans die prima prox. Ona prva dalje dopire kod nas Hrvata nego ova druga. u osjećajima naroda. 182.

” (GH.) ali nemirna duha ostavi ju [ljekarnu] i posveti se slikarstvu. (. i muč. []. lati se u Carigradu ozbiljno posla.. Otac potpisa revers. Dni. bio je turskim generalnim konzulom u Draždjanih. Magdalena Armeni uxor Nob. Od godine 874. tjedan dana poslije taj se isti biskup nalazi na kraljevskoj skupštini održanoj u Konjicu 446. Vratio se u Zagreb zahtjevaše od otca da ga dade u ljekarnu (. Potucav se od nemila do nedraga. Otac ga dade opet u Beč. Nob. Znajući šest jezika znadjaše doći u sultanovu milost i postade instruktorom. 34.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA Wernera2 “Murad Efendi” donosi natpis sa “zlatne kolajne što mu je holandezki kralj dao na čast kovati u težini od 55 dukata sa njegovim likom” 88. 4. na griži umro.. []).” (GH. (. pisac prikaza posegnuo je za glasovitim djelom Illyricum sacrum Daniela Farlatija pa citira: Farlati Illy. Rex anno MDCCCLXXXI. Pfeifer. IV. in urbe Verbasio et Bosnae amnibus fere intermedia.) Ali ne minu ni pola druge godine etoti ocu molbe da mu se dozvoli asentovati u Kaiserhusare. III. Taj je tekst upotrijebljen samo da bi stvorio začudnost jer se njime ne povećava brojnost informacija nego samo daje lažna patina arhaičnosti. Ita est. (. a onda je došao kao ministerresident u Haag gdje je 2. zaboraviv na stroge vojničke propise. 886..) Nauke učio u Zagrebu i Beču. godine: “Viro illustri Murad Efendi Imp. apud Krescevum constituit. t. p. Dni. [].) Međutim. U prikazu povijesti franjevačkoga samostana u Kreševu (“Povjestničke crtice o Kreševu i samostanu sv.. rujna 88.. quae tunc numero tectorum et incolarum frequentia copiaque divitiarum florebat. a ne običnim slovima. 50.. 894... [2]. do 877. XIII. pa se pokaže u krasnoj uniformi.. inače Franjo Werner rodio se 20.) i tako je napredovao da je postao tajnikom ministra za unutarnje poslove. Dna.”)... 4... Petrovich Parochus. Poturči se i dobije ime Murad. kako bi čitatelja uvjerio u tvrdnje da je u tome samostanu 4. Turcarum Legato qui cuncta sua opera dramatica Lugduni Batavorum una edidit dd..) prosinca 2007.) 2 “Mnogo hvaljeni hrvatski i epski pjesnik. (. Jacobi Spanich filii spect.” (GH. Dni. Riceputi. godine: tes dictis Coeremoniis fuerunt Mansionarius supradictus et Nobi. Francisci de comitib. 7 . (GH. U to doba bio u Zagrebu Circus Careé. godine bila i biskupska stolica biskupa Vladislava. Latinski tekst nije pravilno predočen čitateljstvu jer ga je trebalo otisnuti kapitalom. Katarine dj.. (186).. 4. XI... svibnja 836. – Ego Can. a potom bio konzul u Palermu i poslanik u Temišvaru. u Zagrebu od otca Franje Wernera i majke Eleonore rodj..) Kadet dodje u Zagreb na dopust. On se zaljubi u jednu liepu jahačicu. Sacr. Sedem episcopalem (Vladislaus) ut reperio in adversis Mss.. 894.. Spanich.. XI. i pobježe š njom u Carigrad..

Iako nitko iole razuman ne može povjerovati da je isti čovjek. IV. sjedio na biskupskoj stolici od 4. 1887. 72 HUM 2 .Pavao Knezović U skupštini koja se je pod presedanjem samoga kralja Stjepana Pome (sic!)22 na svetkovinu sv.” (GH. ipak pisac prikaza citira povelju koju je izmislio fra Luka Vladmirović. nije bio Stjepan Tomaš Ostojić nego Stjepan Tvrtko II.. t. (186). pravnik Antun Molnar (“Topuskae die 4. blago rečeno.. 1446.” (GH. []. poziva se na uglednoga povjesničara crkvene povijesti Daniela Farlatija. Međutim.. desiše se tada uz njega i velmože iz sve Bosne. 7. Est clarum a thermis nunc quoque nomen habet. vicario Bosnae fratrum praedicti Ordinis. (896). [1]. aulae nostrae secretarius et graecanicarum litterarum ac legum Doctoris et fidelis nostri. prelistao je album lječilišta i iz njega prepisao neke pjesmice i zanimljivije dojmove napisane na hrvatskome. Zagrab”).) 24 U bilješci donosi: “Idem ibidem: Datum Cognitii per manus Reverendi P. Praesentibus Reverendis in Christo ac clarissimis Patribus ordinis s. 4.) 22 Najvjerojatnije je tiskarskom pogrješkom otisnuto Poma umjesto Toma.. pa bio on i biskup. in Christo D. 52. 23 U bilješci dodaje: “Farlati Illyr.24 kreševski biskup i neretvanske crkve grčkoga obreda. IV.. Molnar / Juris prof. Vladimir Vladmirović. XIII. 69. 52.. Tako je u rubrici “S moga putovanja” objavio i epigram sastavljen u elegijskim distisima na latinskome. []). 52. a glasi: Cisternes olim celebrem tennere (!) Topuskam Antea Romanae gloria gentis erat! Nunc veteris molis tantummodo rudera monstrat. Vrlo čudan previd uredništva. episcopi Krescoviensis et Narentinarum Ecclesiarum Graecanici ritus. godine. naš dvorski tajnik grčke književnosti i zakona naučitelj (doctor) i vjerni naš. (GH. (896). XIII. srpnja 865. do 446. sacr. Taj prigodni epigram ispjevao je i u album zapisao 4.. XIII.. (GH. Villemiri (sic!) Vladimirovich.. Francisci Michaele Jadrensi. bosanski kralj 44.. medju kojima se je uz časne u Isusu otce franjevce2 nalazio sâm ‘poštovani u Isukrstu otac gosp. Da bi čitatelja uvjerio u nevjerojatno. Ivana Krstitelja obdržavala u Konjicu god. njemačkome i latinskome. p. koji je kraljevao do listopada 443. Kada je urednik radi liječenja kostobolje bio u toplicama u Topuskom 887. godine.. 865 Dr Ant. [1]).

Franjevački glasnik. min. do 865.” Đurđević... Posušju. proslavljaju si domovinu pod slikom Ilirije. a Glas Hercegovca prenio je samo Vlastelinovićevu Pisanku i prijevode pjesama Mihailovića i Lipanovića (GH.. 895. a na putu ih je vodio fra Mate Ćorić. 22. biskupu Drivatskomu. svibnja 844. 26 U naslovu je otisnuto: Pisanka g. de obs. Ignatii Giorgi extemporaneae sunt. dok one fra Martina Brguljanina i fra Tadije Vukušića nije objavio iako je iz bilježaka nedvojbeno da je fra Tadija Vukušić (vjerojatnije Vukšić) Hercegovac. U Glasu Hercegovca tiskani su prijevodi Tugomira Alaupovića prigodnih pjesama fra Ive Mihailovića iz Požege i fra Petra Lipanovića iz Fojnice koje su na latinskom jeziku ispjevali prigodom izbora za biskupa fra Jeronima Lučića iz Vareša. 895.. IX.. S toga gledišta iznimka je prigodnica fra Mate Prskala29: De 25 Usp. Thadaeus Wcvscich ord. 895. 28 Usp. Tu vrlo rijetku knjižicu pronašao je negdje u Rimu fra Euzebije Fermendžin i prijepis dostavio uredništvu Franjevačkoga glasnika. 57). Pjesme su zajedno s Pisankom Augustina Vlastelinovića26 bile tiskane 637. Jerolimu Lucichu.) habit je obukao 6. 90. 9-92.. Augustina Vlastelinovića iz Sarajeva složena na čast i poštenje prisvitlom G. godine kompletnu knjižicu s Alaupovićevim prijevodom i Fermendžinovim bilješkama. 29 U potpisu prigodnice stoji: “P. listopada 843. gvardijan na Širokom Brijegu. godine u Rimu. 895.. Iz kreševskoga samostana došli su u Mostarski Gradac (usp. XII. cum in Societate Iesu essent.. krenuli u Hercegovinu.. a drugi Hercegovac.. u Kreševu odakle su on i fra Andrija Šaravanja kao novaci. quas currenti calamo pro rhetorices auditoribus.. 73 ..27 Uredništvo vjerojatno nije htjelo opterećivati čitateljstvo nešto dužim pjesmama na latinskome. 200.. Sarajevo.. 6. Pandžić. Vladaocu Bosanskomu Skradinskomu i Posavskomu.” Franjevački glasnik. siječnja 900. 46). 956. 895. nekoliko sjemeništaraca i meštar fra Jure Budimir 9. 250-272. 22-23). [2] i Franjevački glasnik. fra Tadija Vukušić Reda sv. 6. “Sequente elucubrationes poeticae eiusdem P. Bukovici. Bio je od 864. Fra Mate Bulić Prskalo (Gradnići.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA Zgodna latinska pjesmica najvjerojatnije je plod školskih vježbâ25 na kojima stihotvorac i nije najbolje svladao metriku. Ljutom Docu. prvi Bošnjak. Bosnae Argentinae olim custos” (“Iz harnosti spjevao o. Frane Prov. exarabat. Matthaeus Prskalo Parochus in Gradac”. F. 27 U bilješci Fermendžin navodi: “Brguljanin fra Martin i fra Tadija Vukušić. Bosne srebrene njegda kuštod”)28 i ostale tri pjesme. 6. IX. prosinca 2007.. – Mostarski Gradac. Varešaninu. 825. zato je izostavilo fra Tadijine elegije čiji naslov glasi: “In gratitudinis memoriam pangebat Reverendus pater fr... Urednik glasnika fra Ignacije Strukić objavio je 895. Prov. IX. stricu svomu poljubljenomu (GH. XII. 6. a sve ostalo vrijeme kapelan ili župnik na mnogim hercegovačkim župama: u Gorici.

894. nađen je mrtav u postelji. bio je general franjevačkoga reda od 889. ako se je takva mladića materijalno.. zbog čega su Englezi zaposjeli Cipar. Zgodna dosjetka nalazi se u crtici “Pismo iz uže Hrvatske” koja govori o riječkom župniku i prepoštu Gaetanu Bediniju. a pokopan je u mjesnom groblju..Pavao Knezović fausto adventu in neo-erectam Provinciam Hercegoviensem Reverendissimi Patris ALOYSII de PARMA Ministri Generalis totius ordinis Minorum S. 29. a osobito nije podnosio bistrije klerike i sjemeništarce. 74 HUM 2 . Umro je od kapi. Vrlo su rijetki stihovi koji imaju devet slogova. 30 Luigi Canali da Parma (Aloysius de Parma). | Et a quatuor jam saeculis | Sub immani degens hoste | Gaude nostra Provincia!” Jedino 2.. a to nije dobar liek. Kada bi se neki zbog toga požalili biskupu Juraju Posiloviću. a nije ispjevana u klasičnim metrima nego u nekoj neobičnoj kombinaciji srednjovjekovnih rimovanih pjesama i hrvatskih pjesama u osmercima. posjetio ga je Gorčakov i tom ga prilikom pozdravio riječima: “Vaša preuzvišenost za stavno bit će se odveć napila Cipra. Iskreno zahvaljujem fra Anti Mariću koji mi je dao ove podatke. do 897. []). Kako se ubrzo nakon toga lord razbolio. moralno i intelektualno pri tom sasvim i uništilo – Mostarskom Gradcu i tu je 895. Do jedne je došlo prilikom susreta vođa engleskoga tima lorda Beanconsfielda i ruskoga Gorčakova na Berlinskom kongresu 87. strofa ima tri stiha. XI...-905. Pjesma ima 8 kvartina. u Glasu Hercegovca najsimpatičnije je pročitati zgodne šale na latinskome koje su vrlo rijetke. III. 30. vrlo dobar liek probatum est (pro Batum est). Patris Francisci et dignisrimi(sic!) Praesidis Capituli Provincialis in Bosnia celebrati in ipsa Provincia anno 1894. []). samosvojni.. 886. zapravo pronašao sam samo dvije. mušičavi čovjek drmao čitavom biskupijom” i nije podnosio nikoga tko bi ga mogao ugroziti na bilo koji način. a donosila je politički sadržaj i važnost znamenite luke Batum na Crnom moru” (GH. a taj je “tvrdoglavi. carmen (GH.” Autor članka još dodaje: “Ta dosjetica tada se je pronosila kroz sav svijet preko novinarstva. sagradio crkvu. on bi odgovorio: “Ništa zato.3 Uz poeziju na latinskom jeziku.” Lord mu odgovori: “Dapače. dakle prigodom dolaska generala franjevačkoga reda Alojzija de Parma30 u Bosnu i Hercegovinu.. godine. kada se lord snažno usprotivio da crnomorska luka Batum pripadne Rusiji zbog interesa Turske. 836. 3 Za primjer navodim prvu strofu: “Sancti Sabbae quondam captiva.

od Belletristika do Ćustek.. 184. godine u brojevima: 2.) Mi danas izjavljujemo da je naš list priredjeno gumno za hrvatsku poviest. 1. na koje svi hrvatski rodoljubi mogu iznositi hrvatsku poviest i njom se kititi. evo pišemo nekoliko redaka na korist našeg hrvatskoga jezika. – savršen. XI. 4. 78. uključivši i one najsitnije poput latinizama. u koliko naše sile budu moćne. od Merdevine do Okupacija.. Agitator lat. 889. (. 29.)33 Jedan od tih “filozofa mrtvih” bio je i Silvije Strahimir Kranjčević.ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA ništa za to. od Dahija do Eksekutor. evo pružamo književnikom malešan i potreban abecedni. 3. 75 . jer finis sanctificat media. uvodničar piše: “Ne za to što nam je draga književna prepirka (polemika) ili što nas vuče osobna mržnja i zavist. jedino upozorište. (. XI. quam mortuus philosophus!” (GH. od Adlatus do Behar. Akcisis. od Hazna do Kidisati. prosinca 2007.. [1]) 32 Autor te rečenice španjolski je isusovac Antonio Escobar y Mendoza (589. – borba života sa smrti. Rubrika je izlazila 889. 34 Glas Hercegovca s rubrikom “Književni izpravci” započeo je u 2. koja nam se nameće. od Ekspedicija do Hator. broju 889. []. 28.34 neodoljivo se nameće zaključak da se bogata kulturna i civilizacijska baština antike nalazila na margini vidokruga zadatakâ koje je sebi postavilo mostarsko glasilo. sam hrvatski narod. 3. (GH. – pokretač česa. a mi im obećajemo vazda biti na ruku. .. porez na robu. akciz lat. 4. VI..). Agonija grč. 2. “obračun” s uporabom tuđica pod motom: “Čovjek. on ne zna za svoju narodnost”. 33 Vjerojatno je ta sarkastična dosjetka nastala prema biblijskom: Melior est canis vivus leone mortuo – Bolji je živ pas nego mrtav lav.. od Kijamet do Memorandum.” Evo nekoliko primjera: “Asolutan (sic!) lat. – tek... nego željni da nam se svaka stvar. slast” (GH. naručni (sic!) rječnik. od Vabiti do Žurnalistika.. Prop 9. od riječi Aba do Appetit. Objašnjujući svrhu uvođenja te rubrike. od Rabiti do Sibijan i u 39. Na desetogodišnjicu izlaženja urednik jasno naznačuje zadaću lista: Nama kao hrvatskome neovisnom glasilu.”32 Pisac članka dodaje: “Sve za veću slavu i korist gospodina Bedini-a! Melior vivus asinus. [3]). dobro promozga i razbistri. bolje rekav dajemo im ‘književne izpravke’ ili tumač nekih poznatijih tudjih rieči.. 34. 7. Appetit lat.. koje ne pozna šurovanja s narodnim protivnicima i neprijateljima jedna je podloga.-669..) Da bar do nekle našoj književnoj različitosti u kraj stanemo. koji ne štuje svog jezika. 894. Sumiraju li se svi prilozi u Glasu Hercegovca. a može se upotriebiti i u prenešenom smislu. sama naša mila domovina. 25. podpun.

Leži potrbuške.. Moja je današnja pripovijest do dlake istinita. onda zvuči.. MDCCCLXXXIX”. kano najljepše zvono. Dujma u Spljetu. te sarajevske Nade. tractatum de contritione Marci Antonii Olivae e Societate Jesu – Societas et Communio Spiritualis R. koje su spravne zakleti se. Ova djela budu objelodanjena u tiskarnici Rimske Propagande godine 662. 35 Npr. koja se mjesi više hiljada godina. (Split. Split. VII. a prednjim šapama poravnava njekakav kolut.35 Usto. u prilogu “Na Sfingi” daje kratku povijest i opis sfinge: “Rjetki će biti našinci. pa vam stoga ne ću ni pripovijedati.” Narod. Miroslav Milomorski.. nego se uzvitla zrakom.36 Kada je počeo izlaziti Glas Hercegovca. Dominici de Jesu Maria. 65. 890. [].. [2]. kano lagano perce. P. zadarske Katoličke Dalmacije i zagrebačkoga Vienca. i da je po oluji nije nikada na mjestu. piše: “Ljubitelj svoga naroda i jezika. VII. VII.. a to su razna papina pisma.” Narod. Neke bi dapače htjele da je ova neman starješica svim vješticama i morinama. . te se nalazi s podnevne strane u peristilu starih Dioklecijanovih dvorova. [-2]. Split. 890).Pavao Knezović Da bi se mogao prosuditi odnos Glasa Hercegovca prema antici. uzora svih tadašnjih listova... pokoji naslov. VII. 890). glad ili morija.. uvijek sfinga o ponoći ispušta mukao pakleni glas. [-2]: Mihajlo Kraljičić. Dujam Srećko Karaman. u nekoliko se priloga spominju i dijelovi Dioklecijanove palače.. Narod. samo što je pukla po sred života. U tu sam svrhu pozornije prelistao nekoliko istovremenih godišta splitskoga Naroda. prevede za puk u narodni jezik djelo: Expositionem Symboli Apostolici Roberti Cardinalis Bellarmini. tako da svijet veli: mjesi pogaču. te i drugo djelo istoga Bellarmina: De ascensione mentis in Deum. pokoja mudra izreka i stručni pojam ili odulji citat te novopostavljeni natpis. Na njezinim se stranicama moglo pročitati po više stupaca latinskoga teksta. Narod. Gaudenzio Petar (Radovčić).. ito vrlo rijetko.. VIII. zatim natpis s “burne strane”. zatim naslovi djela napisanih na latinskome te papinskih enciklika.. U rubrici “Split” pod naslovom “Česma Franje Josipa” piše o njezinu otvaranju i donosi natpis koji se nalazi s južne strane: “FRANCISCUS JOSEPH I IMPERATOR ET REX FONTEM HUNC PERFECTUM AQVA JADRI FLUMINIS IN EVUNDEM INDUCTA”. što ne mogu duševno posvjedočiti. 36 Dušan Dujmović. tj. Valja da je tvrda ta pogača. 80. tada je Katolička Dalmacija imala već petnaestogodišnje iskustvo. 890.. NOMINE APPELLARI BENIGNE CONCESSIT VIII ID. “Audiatur et hoc tintinabulum – Nova početnica”. te me nije strah da će me ko s nje prekoriti. sa sjevera: “FRAC. Ja nisam ni čuo ni vidio ništa od svega toga. (Split. a kada je na domaki koja radost ili veselje. Kamena neman sasvim je dobro sačuvana.. bilo je nužno steći uvid kakav su stav prema svijetu antike zauzimali ostali naši tadašnji listovi. prema današnjoj stolnoj crkvi sv. . 76 HUM 2 . Ima starica. Split. da kad gogj prijeti kakova pogibao. “Quanto mutati – slika iz mladoga svijeta”. 89. JOSEPHINVM (sic!) EX SVO AVG. JUN. koji nijesu čuli za glasovitu egipatsku sfingu.. []. Narod. 77. U splitskom Narodu na latinskome se može pročitati.

ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA

govori koji su izrečeni u audijencijama kod pape, pisma upućena papi,37 a najobimniji su tekstovi papinih enciklika koje su izlazile u nastavcima.38 Uz te specifične tekstove na latinskom jeziku, u Katoličkoj Dalmaciji donose se brojni i prilično veliki citati na latinskome u mnogim prilozima (biskupskim okružnicama, raznim teološkim i filozofskim raspravama). Međutim, u zadarskom listu nema ništa antičkoga niti bilo kakva spomena antike. Svijet antike, njezine umjetnosti, književnosti, kulturne i političke povijesti svom je čitateljstvu najbolje predočio sarajevski list Nada – pouci, zabavi i umjetnosti koji izlazi od 895. godine.39 Vjerojatno je tomu najviše pridonio S. S. Kranjčević, ali to je već doba koje je imalo posve drugo poimanje antike i njezine goleme baštine.

37 “Sv. O. Papa kinezkomu caru”, Katolička Dalmacija, XVI., Zadar, 885., 23., [2]. Uz članak “Sv O. Papa i utemeljitelj Malih sestara za siromahe” donosi čitavi breve. Katolička Dalmacija, XVI., Zadar, 885., 85., [-2]. Papino pismo ktanskom nadbiskupu. Katolička Dalmacija,, XVIII., Zadar, 887., 4., [2-3]. List bečkog nuncija Sv. O. Papi Katolička Dalmacija, XVIII., Zadar, 887., 42., []. U članku “Niemci katolici pred papom” donosi govor na koji je papa odgovorio, a njegov odgovor na latinskom zaprema cijeli stupac. Katolička Dalmacija, XVI., Zadar, 885., 33., [2]. Zatim donosi “List Nj. Preuzvišenosti biskupa Strossmayera”. Pismo je datirano “Diakovae, 8. Septembris 885.”. Katolička Dalmacija, XVI., Zadar, 885., 64. []. 38 Usp.: “Sanctissimi domini nostri Leonis Divina providentia Papae XIII Epistola encyclica De civitatum constitutione Christiana”. Katolička Dalmacija, XVI., (Zadar, 885,), 76-82. []. U tim brojevima latinski tekst zaprema od tri do pet stupaca. 39 U 4. broju tiskana je pjesma A. Tresića-Pavičića “Platonska ljubav” koja ima moto: “Revela oculos meos et considerabo mirabilia de lege tua” (Ps. 8,9), zatim prilog Milana Ivančevića “Na Piazza della Navona – silueta iz rimskih uspomena”. Usp. Nada, I., Sarajevo, 895., 4, 6-62 i 74-75. U 5. broju objavljeni su natpisi s rimskih spomenika pronađenih u Sarajevu i na Ilidži, a Sabić u 6. broju citira četiri heksametra nekoga srednjovjekovnog njemačkog pjesnika u kojima veli da bi mu bilo premalo čitavo nebo i sva mora kad bi htio na njima zapisati sve zamke i načine na koje sve žene love srca mladića. Nada, I., Sarajevo, 895., 6, 35. U 9. broju tiskana je Kranjčevićeva pjesma “Heronejski lav” s bilješkom: “Nakon bitke kod Heroneje g. 338. pr. Hr. podigoše zahvalni potomci, u slavu poginulim borcima protiv Filipa, na bojnome polju spomenik: lava od mramora. Taj proslavljeni preostatak klasičnog doba oborio se tečajem dugih stoljeća, a ruševine nalaze se kraj sela Kaprene, gdje je također i grob svete čete Tebanaca, koji padoše za svoju domovinu sve i jedan, kako se i zavjeriše. Grčka vlada pozvala je nedavno u poslu Partenona profesora Durma u Atinu, a tom zgodom uznastojalo je i grčko arkeološko društvo, da opet uspostavi onog lava kod Heroneje. Srećna Helado, kraj ovakijeh uspomena!” Nada, I., Sarajevo, 895., 69, 73.

prosinca 2007. 

77

Pavao Knezović

***
Iz navedenih primjera uporabe uzora iz antičkoga svijeta što ih je svojim čitateljima ponudio Glas Hercegovca povezujući ih s aktualnim prilikama, može se reći da je ovaj list vrlo oprezno i mudro u najtežim trenutcima posegnuo i iz prebogate škrinje antičke povijesti i civilizacije izvukao najuvjerljiviji egzemplar za svoj cilj. Najočitiji je primjer pjesma “Slavni orač” kao primjer najljepšega domoljublja. Uporaba latinskih sentencija relativno je česta i raznovrsna. Njih su pisci priloga rabili ponajprije kao najjači argument kredibilnosti iznesenih tvrdnjâ ili kao učenu doskočicu, a one su istodobno dodatno stilski obilježavale te tekstove i davale im patinu drevnosti koja per se persuazivno djeluje na čitatelja. Zanimljivo je da Glas Hercegovca nigdje i ni na koji način nije pokazao interes da svoje čitatelje upozna s golemom hrvatskom književnošću napisanom na latinskom jeziku. Doduše, spominjao je elegiju fra B. Josića i pjesme Mihailovića i Lipanovića kada mu je bilo najgušće i njima se poslužio za dokaz davnašnjega izjašnjavanja hrvatske narodnosti u Bosni i Hercegovini. Objavljivanje Prskalove prigodnice prava je iznimka do koje su doveli usko lokalni razlozi. Na kraju, ma koliko Glas Hercegovca bježao od svega antičkoga zbog svoje opijenosti romantizmom i pravaštvom, ipak je u svojim glavnim zadatcima, a to je u prvom redu obrana hrvatstva i svega hrvatskoga, posezao za antikom i iz nje donosio primjere i argumente kao krunske dokaze ispravnosti svojih stavova i tvrdnjâ. 

78

HUM 2

ANTIČKO I GLAS HERCEGOVCA

Literatura
- Đurđević, Ignjat (956.), Latinske pjesni razlike, JAZU – Hrvatski latinisti, knjiga 4, Zagreb. - Glas Hercegovca, I.-XII., Mostar, 885.-896. - Ježić, Slavko (993.), Hrvatska književnost od početaka do danas 1100-1941., 2. izdanje, GZH, Zagreb. - Solar, Milivoj (2003.), Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb. - Pandžić, Bazilije (200.), Hercegovački franjevci sedam stoljeća s narodom, ZIRAL, Mostar – Zagreb. - Šematizam Hercegovačke franjevačke provincije (977.), Mostar.

prosinca 2007. 

79

Pavao Knezović

ANCIENT AND THE VOICE OF A HERZEGOVINIAN
Summary
As in other Croatian newspapers of that time, the ancient in the Voice of a Herzegovinian can be classified in two groups. The first one is consisted of history and civilization of Greece and Rome in the Ancient Age, and the second one of heterogeneous usage of the Latin language. The second one is more represented in Mostar’s paper, and both were used in purpose of explaining contemporary situation as the strongest and most convincing arguments or as the best examples especially of patriotism. Usage of maxims, witty remarks, phrases and quotes in Latin gives stylistic features to the text. Key words: The Voice of a Herzegovinian, antique, Greece, Rome, Latin language, maxim. 

80

HUM 2

Marko Dragić Filozofski fakultet u Splitu

UDK 398(=63.42)˝8/9˝ Izvorni znanstveni članak Primljeno: 9. VIII. 2007.

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA
Sažetak
Hrvatska tradicijska kultura i književnost svjedoče o trinaeststoljetnom životu Hrvata u zemljama u kojima i danas obitavaju. Narodni obredi i običaji, usmena književnost i jezik kojim se ostvarivala i prenosila najzaslužniji su za očuvanje hrvatskoga identiteta. U tradicijskoj kulturi i književnosti Hrvata opažaju se utjecaji slavenskih i drugih europskih naroda. Prvi je hrvatski folklorist Petar Hektorović (1568.) u svomu Ribanju i ribarskom prigovaranju izvorno zabilježio dvije bugaršćice, tri počasnice i jednu baladu. Sustavnije zapisivanje i proučavanje hrvatskih narodnih običaja i usmene književnosti počelo je 1813. godine “Okružnicom” zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca koji je pozvao na zapisivanje i skupljanje usmene književnosti i starih rukopisa. Matica je hrvatska 1877. godine uputila “Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama” te je do prosinca 1896. sabrala 157 zbornika s preko 24500 pjesama. Usmenoj književnosti Hrvata, kao i Srba i Bošnjaka, divili su se i prevodili je mnogobrojni europski filolozi i književnici, primjerice: Johan Wolgang Goethe, Iochan Gotfried von Herder, Johanes von Müller, braća Jakob i Wilhelm Grimm, Therese Albertine Luise von Jakob pod pseudonimom Talvj, Prosper Mérimée, Walter Scott, John Bowring, Adam Mickiewicz, Aleksandar Sergejevič Puškin, Alphonse de Lamartine. Na ovim prostorima boravili su i istraživali usmenu književnost: Alberto Fortis, Ludvik Kuba, Millman Parry i Albert Bates Lord i dr.

prosinca 2007. 

8

Marko DraGić Hrvatska tradicijska kultura i književnost ponovni su procvat doživjele početkom devedesetih godina 20. stoljeća, a od tada do naših dana publicirano je pedesetak monografija iz hrvatske etnologije i usmene književnosti. Ključne riječi: etnologija, Hrvati, identitet, narodni obredi i običaji, usmena književnost.

Uvod
Najstarije su civilizacije poznavale narodne obrede i običaje te usmenu književnost. Neki suvremeni običaji i obredi, kao i motivi i teme, svoje podrijetlo baštine od drevnih kultura Bliskoga i Dalekoga istoka. Ta se kultura kroz minula tisućljeća modificirala i oikotipski širila. Velik broj primjera hrvatske tradicijske kulture i književnosti sadrži arhetipske elemente koji su bili u izvedbi staroegipatske, sumersko-asirsko-babilonske, indijsko-sanskrtske, antičke grčke i rimske te drugih civilizacija. Najstarije podatke o Hrvatima donosi bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet u znamenitom djelu De administrando imperio (949.). Nezaobilazan je i Ljetopis popa Dukljanina (2. stoljeće). Mnogi povjesničari književnosti Petra Hektorovića (Stari Grad, 487. – Stari Grad, 572.) smatraju prvim znamenitijim hrvatskim folkloristom. Hektorović je u svom Ribanju i ribarskom prigovaranju (568.) zabilježio dvije bugaršćice, tri počasnice i jednu baladu. Važno je istaknuti da su ti zapisi izvorni i njima je Hektorović pokazao kako treba zapisivati usmenoknjiževne oblike. Skoro dva stoljeća poslije fra Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 704. – Zaostrog, 760.) u svoj znameniti Razgovor ugodni naroda slovinskoga (756., 759.) ugradio je usmene pjesme i priče. J. G. Herder u svoj Volkslieder (778. i 779.) uvrstio je Götheov prijevod “Hasanaginice” kao i tri Kačićeve pjesme. Alberto Fortis istraživao je Dalmaciju 

Folklor = narodno znanje. 

82

HUM 2

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA

i Dalmatinsku zagoru2 i rezultate svoga rada publicirao u djelu Put po Dalmaciji (744.).3 Hvalevrijedan je rad Đura Ferića Gvozdenice (Dubrovnik, 739. – Dubrovnik, 820.) koji je na latinski jezik prevodio hrvatske pjesme, a više je njegovih zapisa u rukopisnoj zbirci Popievke Slovinske. Ferićev učenik Marko Bruerović (Lion, oko 770. – Cipar, 823.) u Bosni je, vjerojatno u Travniku gdje je bio francuski konzul, krajem 8. stoljeća zapisao pjesmu “Sidila moma kraj mora”.4 Međutim, istom za vrijeme narodnoga preporoda počinje sustavnije zapisivanje, sabiranje i proučavanje hrvatske tradicijske kulture i književnosti. Veliko zanimanje za hrvatsku tradicijsku kulturu i književnost pobudio je zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac svojom “Okružnicom” 83. godine. Matica je hrvatska godine 876. uputila “Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama”. Paradigmatsko je djelo Antuna Radića Osnova za sabiranje građe o narodnom životu koje je objavio 903. godine u ZZNŽO JS (Zagreb) čiji je bio urednik. Na važnost narodne kulture ukazivali su najveći hrvatski umovi kao što su Ante Starčević, August Šenoa, Silvije Strahimir Kranjčević, Ksaver Šandor Đalski, Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimić, Ivo Andrić, Miroslav Krleža i mnogi drugi. Usmenoj književnosti Hrvata, kao i Srba i Bošnjaka, divili su se i prevodili je mnogobrojni europski filolozi i književnici. Primjerice: Johan Wolgang Goethe, Iochan Gotfried von Herder, Johanes von Müller, braća Jakob i Wilhelm Grimm, Therese Albertine Luise von Jakob pod pseudonimom Talvj, Prosper Mérimée, Walter Scott, John Bowring, Adam Mickiewicz, Aleksandar Sergejevič Puškin, Alphonse de Lamartine. Na ovim prostorima, osim Fortisa, boravili su i istraživali usmenu književnost: Ludvik Kuba, Millman Parry i Albert Bates Lord i dr.
2 3 4 Velik prinos hrvatskoj usmenoj književnosti dao je liječnik, glazbenik i pisac Julije Bajamonti (Split, 744. – Split, 800.) koji se bavio proučavanjem Morlaka. (Neki navode da je Bajamonti svoj zapis “Hasaaginice” dao Fortisu.) Dragocjen je dakle Fortisov Put po Dalmaciji (774.) kao i djelo njegova osporavatelja Ivana Lovrića (Sinj, oko 754.-? 777.). Usp. Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: lirika, epika, retorika, priredio Marko Dragić, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knj. 5, MH, HKD Napredak, Sarajevo, 2006., str. 69.

prosinca 2007. 

83

Marko DraGić

Hrvatska je tradicijska kultura i književnost svoj procvat doživjela u vrijeme romantizma i od tada do Drugoga svjetskog rata bila je dominantna u odnosu na pisanu književnost, a stagnirala je u pedesetim godinama 20. stoljeća. U ovome radu, sukladno tradicionalnoj dijakronijskoj klasifikaciji, navode se djela hrvatske tradicijske kulture i književnosti.

1. Romantizam
Svojom “Okružnicom” iz 83. godine zagrebački je biskup Maksimilijan Vrhovac (Karlovac, 752. – Zagreb, 827.) potaknuo zapisivanje i skupljanje usmene književnosti i starih rukopisa. I zbog njegova poticaja u hrvatskom narodnom preporodu dolazi do procvata hrvatske usmene književnosti i u izvedbi i u zapisima. U Danici ilirskoj tiskano je 836. godine desetak zapisa usmene epske poezije. Intenzivnije zapisivanje epske poezije započinje polovicom 9. stoljeća. U Zori dalmatinskoj 845. i 846. godine objavljeno je više usmenih epskih pjesama koje su zapisivali Hvaranin Šime Ljubić i dr. I u pretežito lirskoj zbirci Pesme Ivana Kukuljevića Sakcinskog (Varaždin, 86. – Puhakovec, Hrvatsko zagorje, 889.) ima nekoliko epskih pjesama. U Makarskom primorju epsku poeziju i balade zapisivali su Ante Franjin Alačević i njegovi sinovi Frane i Jerko te unuk Miroslav. Stanko Vraz (Cerovec kraj Ljutomera u Sloveniji, 80. – Zagreb, 85.) upozorava 842. godine u Kolu da narodne usmene umotvorine treba zapisivati “onako kako izviru iz ustiuh naroda”. Vraz je u Kolu (knj. III. 843.) objavio 9 usmenih lirskih pjesama. Prvi je hrvatski folklorist Petar Hektorović (568.) ukazao na takvo zapisivanje usmenoknjiževnih oblika, a Josip Kekez to je nazvao “Hektorović-Vrazovim zakonom”.5 U Osijeku je 842. godine objavljena zbirka hrvatskih narodnih pjesama Tamburaši ilirski…, sv. I. Vraz u Kolu (br. 5., 847.) piše o vilama. Ivan Kukuljević Sakcinski u Danici (847.) piše o vilama. Nekoliko je au-

5

Josip Kekez, “Usmena književnost”, u Zdenko Škreb – Ante Stamać, Uvod u književnost, teorija, metodologija, četvrto, poboljšano izdanje, Globus, Zagreb, 986., str. 36. 

84

HUM 2

Makarska. Pravnik Luka Marjanović (Zavalje kod Bihaća. Lonja).) objavio je u Zagrebu 864. priča. (Jukić je prepravljao priče. a za naslove svojih latinskih basnâ uzima hrvatske poslovice. 87. Varaždin. 86.) te ih objavljivali u Kolu i Bosanskom prijatelju. vrijeme zapisa i kazivače. godine Slavonske varoške pjesme. godine objavio iznimno dragocjenu knjigu Narodni slavonski običaji u kojoj su opisi narodnih običaja i 37 hrvatskih lirskih usmenih pjesama. zdravica i drama. Književnik. – Puhakovec.. 889. prosinca 2007. nav. (Marjanovićevi zapisi pripadaju bošnjačkoj usmenoj književnosti. – Beč. – Novska. Luka Ilić Oriovčanin (Oriovac. Karlovac. MH.) u svojim je Pjesmama objavio (847. dj. str. čakavske i 77 kajkavskih pjesama. Kekez.6 U to doba velik je interes za sve vrste narodnih priča. Ivan Franjo Jukić u Bosanskom prijatelju objavio je 863 poslovice i 329 zagonetaka. 920. stoljeća u Bosni i Hercegovini usmene pjesme. svezak tih pjesama. J.. poslovice i zagonetke. i sv. priče. 85 . povjesničar i političar Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin. 878. 844. – Kreševo. godine Hrvatske narodne pjesme što su se pjevale u Gornjoj Hrvatskoj. I.7 Sakcinski je utemeljio časopis Arkiv za povestnicu jugoslavensku u kojemu su dragocjeni podatci o folklornom kazalištu i izvedbama u raznim prigodama. 860. Oriovčanin je 846. osim Ivana Franje Jukića. – Zagreb. Zagreb. Hrvatsko zagorje. SHK. i IV.) objelodanio je 844. a 847. – Beč. 997.) i fra Marijan Šunjić (Bučići kraj Travnika. priredila Maja Bošković-Stulli. 88. 27 s. II. 905. sv.. 822.) štokavske. str.) Polovicom 9.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA tora koji pišu o pričama svoga kraja (Lovreć. 798. Fra Ivan Franjo Jukić (Banja Luka. zapisivali su i sabirali fra Grgo Martić (Rastovača kod Posušja. 857. Ivanić Grad. Godinu dana poslije smrti Ivana Franje Jukića objavljena je zbirka 6 7 Usmene pripovijetke i predaje. i III.) u Kolu i Bosanskom prijatelju objavljivao je lirske i epske pjesme.) Dragocjeni su međutim Jukićevi zapisi poslovica i zagonetaka. 77. Krajini i u Turskoj Hrvatskoj. a nije navodio mjesto. Tako Đuro Ferić Gvozdenica u svoja djela uvrštava mnoge narodne basne.

802. 5 (stranica nije paginirana). žedna i gladna trči kroz gore i što više trpi. Ljudevit Gaj (Krapina.Marko DraGić usmenih epskih pjesama Narodne pjesme bosanske i hercegovačke koje su prikupili Ivan Franjo Jukić i Grga Martić. u njima tražimo dobro i zlo svoje. prevode i čude se njima.) Pjesme su povijest naša. – Zagreb. – Firenca.) bilježi predaju o braći Čehu. Leh i Meh zazidaju sestru u toranj koji se i danas zove Vilin toranj.). kako javorove gusle gude (…) Ne leži naša vila u velikim posteljama. 809. Paradigmatske su njegove riječi: Pjesme naše pjevaju junaštvo i ljubav. Od mnogobrojnih pisaca koji su ukazivali na ljepotu i značenje usmene lirike spomenimo Nikolu Tommasea9 (Šibenik. 9 Otac mu je Talijan. 86 HUM 2 . prije nego ga vjetar vremenâ ne pogubi. a zemlja majka naša. odlučili su zbaciti rimski jaram. pokupimo svoje blago.)10 Zapisivanjem i prikupljanjem poslovica bavio se i Tomo Mikloušić (Jastrebarsko. 77. Čeh. Kada im je otac umro. 972. a majka Hrvatica iz Šibenika. Pokupimo. kod gospodskih trpeza ne sjedi. On je prikupio 57 pjesama koje su ostale u rukopisu br. MH. Braća pobjegnu na sjever i tako Čeh osnuje Češku. braćo. Hljeb je iz zemlje. puk nam je otac. 0 Navodim prema djelu Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike. a mi ih se sramimo i još ismijavamo svojim prosvijećenim barbarstvom. Lehu i Mehu koji su stolovali u Krapini.. lijepost iz puka. 767. ali i drugi autori. 8 O Čehu i Lehu pisao je Mavro Orbini u svome djelu Kraljevstvo Slavena (60. naravni duh u njima živi.). 872. Drugi puci štiju ih. sve ljepša postaje.). Ne znadu zlatna pera onako pisati. 833. (Iskrice III. i glas njezin puniji izlazi iz prsiju golih i hlepećih. Zagreb. Njihova sestra Vilina bila je zaljubljena u rimskoga namjesnika i izdala mu je braću. a Meh Mešku (Rusiju).8 Prvu je pravu zbirku narodnih usmenih priča iz Varaždina i okolice objelodanio Matija Valjevac 858. 874. str. Majka Vladimira Nazora iz obitelji je Tommaseo. godine. Leh Lešku (Poljsku). sastavio Krešimir Mlač. – Jastrebarsko. (Iskrice XVIII.

. Zagreb. sv. godine djelo Ženidba (broćanska župa u Hercegovini) koje je posthumno objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (JAZU. 83. 843. Tomo Maretić.. – Mostar. profesor fra Petar Bakula (Batin kod Posušja.) u Danici je 873. Uz svadbene običaje djelo donosi nekoliko usmenih lirskih pjesama i poslovica. književnik.). u Zagrebu je osnovana Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti te su u njezinim publikacijama objavljivali ugledni znanstvenici: Vatroslav Jagić. str. Filolog Vatroslav Jagić (Varaždin. 963. 889. “Narodne poslovice” (Dragoljub. Matica hrvatska u Mostaru to je djelo objavila 998. Zagreb.) na temelju predaja i legendâ latinskim je jezikom napisao Šematizam hercegovačke franjevačke pro Maja Bošković-Stulli. Povjesničar. 87 . Jagić je skrenuo pozornost na bosanske fratarske knjige. 923. Narodne poslovice i zagonetke… (Senj. arhitekt. Matica hrvatska. Važnija djela hrvatskih poslovica u 9. Franjo Rački. 26. Ljudevita Vukotinovića (Zagreb. JAZU.) napisao je 870.) prvi se sustavnije bavio interferencijama hrvatske usmene i pisane književnosti. stoljeća jesu: “Tumačenje narodnih frazah i poslovicah” (Bosiljak. 88. Zbor redovničke omladine bosanske u Đakovu prikupio je i 870. Godine 867. 835. 88.). godine objavio “Poslovice: pučka mudrost”. Karizmatični vrhbosanski nadbiskup dr. – Beč. Mijata Stojanovića (Babina Greda.. 868.). Stjepan Banović i dr. 2. – Zagreb.. – Zagreb. Zagreb.) i u svojim književnim djelima ističe snagu i važnost narodnoga duha.) u svojoj Historiji naroda hrvatskoga i srpskoga (867.).). 838.). 893. Zagreb. knj. godine objavio prvi svezak Bosanskih narodnih pripovijedaka. Franje Markovića (Križevci. 845. 86. 879. godine. 864.) u svom paradigmatskom članku Naša književnost (865. XX.). Fra/don Franjo Milićević (Veliki Ograđenik kod Čitluka. 98. prosinca 2007. 838. 903. Ivana Radetića te “Etički sadržaj narodnih poslovica” (Rad. 873. – Zagreb. Josip Stadler (Brod na Savi. – Sarajevo. Predrealizam i realizam August Šenoa (Zagreb. 88. – Mostar..-865. 94.). liječnik. Narodne pripovijetke.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA 2. PSHK. – Zagreb. 95.

Matica hrvatska uputila je “Poziv za sabiranje hrvatskih narodnih pjesama”.. 887. godine beatificirao Ivana Merza. 88 HUM 2 . str. a knjiga čeka izdavanje u Književnom krugu u Splitu. Svećenik Nikola Tordinac objavio je 883. – Šćit. Siročad 2 Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike.) iznimno je ime među hrvatskim etnografima.2 Don Mihovil Pavlinović (Podgora. do 875. pjesme i pripovijetke iz Pečuha. 3 Izbor Pavlinovićevih zapisa za tisak je priredio Stipe Botica.” utkao legendu o dvoje siročadi koja se smrzla pokraj jezera u kojemu se njihov otac utopio. .) u svoju je pripovijest “Legenda iz K. 854. 935. godine (br. Do prosinca 896. Važan je njegov rad na prikupljanju i zapisivanju mudroslovica. 873. Bosne i Hercegovine i drugih krajeva. 2003. Bakula je dakle sažeo predaje i legende i preveo ih na latinski jezik.) Ksaver Šandor Đalski (Gredice kraj Zaboka. 83. 5. Njegovi rukopisi od 860.) u svom djelu Uspomene o Rami i ramskom franjevačkom samostanu (882.) Fra Jeronim Vladić (Ustirama kraj Prozora. u Rami.) kazuje povijesne predaje o stradanjima crkve i samostana na Šćitu. – Podgora. godine Hrvatske narodne pjesme i pripovijetke. 848.) Ramaca koji su sa sobom ponijeli Gospinu sliku (današnju čudotvornu sliku Gospe Sinjske). 58 i 63) obuhvaćaju 653 pjesme iz Dalmacije. (Na tome je mjestu Sveti Otac Ivan Pavao II. godine Hrvatske narodne piesme i pripoviedke iz Bosne. Godine 877. 923.Marko DraGić vincije (867. Tordinac je zabilježio i hrvatske narodne običaje. u svom djelu Puti navodi i etiološku predaju o kultnom mjestu Petričevac u Banjoj Luci. Iako je vršio manje jezične preinake. Br.). (Blagajićevi zapisi pripadaju bošnjačkoj tradicijskoj kulturi. – Gredice. Kamilo Blagajić objavio je u Zagrebu 886. njegova je zbirka (62 str.3 Iako je don Mihovil Pavlinović uglavnom zapisivao i sabirao usmene pjesme. Matica je sabrala 57 zbornika s preko 24500 pjesama. Predaju su mu kazali Muslimani koji su iznimno štovali to sveto mjesto.) do danas jedina prava zbirka usmenih priča bosanskohercegovačkih Hrvata. o bijegu u Cetinsku krajinu (687.

vrijeme ni kazivače. skupljača i zapisivača narodnoga blaga – Vinka Palunka.. – Dubrovnik. 862. a na mjestu njihove tragedije pojavila se crkva.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA je otišla u kraljevstvo Božje. prosinca 2007. Neke od tih pjesama potječu iz Bosne i Hercegovine.4 Fra Jakov Baltić (Bukovica kod Travnika. 5”. 952. Andro Murat (Šipan. prezime Bužana i predaja koju bilježimo 2004. godine. a nije navodio mjesto. Ksaver Šandor Đalski II. (V. 887. U toj je zbirci 69 epskih pjesama. o domaćim Muslimanima koji su pomogli fojničkim katolicima itd. 83. Moderna Na svom đačkom putu Stjepan Štrodl Srijemac (90. Svećenik. a objavila ga je Matica hrvatska u Zagrebu 996. 89 .) u svome Godišnjaku navodi legendu o čudotvornom fojničkom križu te predaje o kćeri Huseina Bungurovića koja je pobjegla s Matijom Perkovićem iz Uskoplja. Matica hrvatska. knj. godine. 964.) 3.). Dujmu u Splitu i o propasti Gavanovih dvora na mjestu da4 Vidi Ksaver Šandor Đalski. “Legenda iz dvorišta kbr. godine objavio Zbirku zagonetaka. Zovko bilježi i legendu o Radobolji te demonološke predaje o vukodlacima. Zagreb. 900. (Šteta je što je svoje zapise mijenjao. 50. Valja spomenuti svećenika. Palunko ujak je A. Uspomenu na ovu kraljicu čuvaju trinaest stoljeća toponimi Bužana grad i Buško blato u livanjskom kraju. Zora. 34. Ivan Zovko (Mostar. župnika u župi Ravno. Zapisao je i predaju o kraljici Bugi.) Marijan je Vuković u Zagrebu 890. – Ovčarevo. str. PSHK. pomoćnoga biskupa vrhbosanskoga (u vrijeme legendarnoga nadbiskupa Josipa Stadlera) i splitsko-makarskoga nadbiskupa. godine Matici hrvatskoj rukopis narodnih pjesama iz Luke na Šipanu.) zapisao je tisuću (hrvatskih i muhamedanskih) predaja koje je prikupio i 893. – Mostar. Rijetke su otisnute knjige narodnih zagonetaka. Rukopis Andra Murata priredila je Tanja Perić Polonijo. 204. Muratu. godine dostavio Matici hrvatskoj (rkp.) zapisao je legende o sv.) predao je 886. 864. 32 poskočice i 48 zdravica koje je Andro Murat izvorno zapisao od svoje majke Kate.

znanje. 947.). Klek. 865. 90 HUM 2 .Marko DraGić našnjega Boračkoga jezera kod Konjica. – Sarajevo.) objavio je 923.5 Josip Pasarić (Pušća. Književni krug (Split. bajanje”. Velika je pozornost posvećena narodnom liječenju u koje se ubrajalo i bajanje. Buconjić navo5 Na početku opsežne knjige autor piše o zemljopisnom položaju Poljica i nastavlja meteorološkim i agronomskim karakteristikama te karakterologijom tamošnjih žitelja i jezikoslovnim značajkama. – Zagreb. Valentinu (4. godine i neobjavljenu građu. Agati (5. 863. Svećenik Frano Ivanišević (Jesenice u Poljicima. veljače). lovu te težačkim i kućnim poslovima. do 906. godine Hrvatske narodne šale (sv. “Zagonetke”.) objelodanio je reprint izdanja JAZU-a iz 906. 868. Sv.) u Sarajevu je 908. Antun Radić (Trebarjevo kod Siska. 845. etnograf i povjesničar Nikola Buconjić (Neum. U poglavlju “Vjerovanja” navedeno je nekoliko mitskih. Badnjaka. Svagdašnji običaji. Velikom tjednu i Uskrsu. korizmi. siječnja).) koje je započeo Nikola Andrić (Vukovar. Dragocjeni su podatci navedeni u poglavlju “Običaji. “Čarolije. 94. – Zagreb. Sv. Njegov je zapis predaje o vrelu Bune. Riječ je nadalje o kulturi stanovanja i života te o gastrološkim karakteristikama i stilu odijevanja. 942. demonskih. godine u Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena objavljivao etnološko-filološkoteološke zapise “Poljica – narodni život i običaji”. mudrovanje”. Posebna je pozornost posvećena pokladama. .) u Zagrebu je od 903. godine ravnatelj Klasične gimnazije u Zagrebu. “Rugalice o susjedima”. godine objavio djelo Život i običaji Hrvata katoličke vjere u Bosni i Hercegovini. siječnju). “Šale”. veljače). veljače). veljače). a od 906. 937. u Blagaju kod Mostara. Autor piše i o oruđu. “Iskustvo. Običaji kod poslova i rada”. Pjesnik. Taj časopis ima golemo značenje za očuvanje i promicanje hrvatske usmene književnosti. 860. 99. Sv. Kalandori (2. preko Nove godine do Sveta tri kralja). školi te pravu i obvezama. povijesnih. Apoloniji (9. sljedbenik “zdravoga realizma” Franje Markovića (Križevci. veljače). oružju. Radić bio je urednikom ZZNŽO JS (Zagreb). Sv. – Jesenice u Poljicima. Na kraju su knjige: “Gatanja”. Sv. preko došašća. profesor u Zagrebu i Osijeku. Anti opatu (7. nadahnula Dinka Šimunovića da napiše antologijsku pripovijest “Kukavica”. Slijede poglavlja: “Poezija (Pjesme)”. Sv. Blažu (3. božićnih blagdana (od Božića. odlascima u daleke prekooceanske zemlje. Matiji (24. – Zagreb. A. Ivanišević piše i o Sv. Nadalje su navedeni svi blagdani kroz godinu te su prikazani narodni običaji vezani uz njih. romanopisac. veljače). 947.) književni kritičar. godine Osnovu za sabiranje građe o narodnom životu. Godišnji su običaji vjerno prikazani od Svih svetih koji su smatrani prvim čelom Božića. Vabljanu (20. etioloških predaja. Pavlu obraćeniku (25. 987. 867. – Zagreb.) objavio je 903. siječnja). Sv. U posebnom je poglavlju riječ o životu u zadruzi i obitelji.

Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. osnovao je i vodio Zabavnu biblioteku (97. Nikola Andrić (Vukovar. Tvorac je Zadružne teorije o nastanku usmene književnosti. Čeh Ludvik Kuba navodio je mjesta zapisa. Hrvatske narodne poslovice ponajbolja je monografija iz hrvatske paremiologije..-942. Kuba je Pjesme i napjeve iz BiH objavio u GZM BiH (god. a objavila ga je izdavača kuća “Svjetlost Sarajevo” 984. Basne su također bile predmet njegova znanstvenog istraživanja. godine. Boranić.-909. 936. Strohal.6 U rujnu 92. preko 600 svezaka). Najeminentniji strani etnograf i melograf Ludvik Kuba (863. Gorski Kotar. godine “na svijet izdao” Cvet vsake mudrosti.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA di 6 usmenu lirsku svjetovnu pjesmu te nekoliko molitvenih pjesama. Bošnjaka i Srba. Zagreb. Drugo izdanje pripremio je. prosinca 2007. godine objavila pretisak toga djela. Za svoj izniman prinos višestruko je nagrađivan: izabran je za člana JAZU u Zagrebu (935. 9 . za redovitoga člana Češke akademije znanosti i umjetnosti (937. Stjepan je Banović u zaostroškom Brdu od Mate Banovića Trliša zapisao najdulju hrvatsku usmenu epsku pjesmu “Kako je Ilija Primorac postrijeljao ženine prosce” (635 stihova). a priredio ju je Vicko Skarpa u Šibeniku 909. 379-38.-956. za počasnoga doktora Karlovoga univerziteta u Pragu (936. za Narodnoga umjetnika imenovan je 945. Bio je predsjednikom 6 Ludvik Kuba. Filolog i književnik Rudolf Strohal (Lokve.. jedan je od utemeljitelja zagrebačke Glumačke škole (898. 856.). a nije navodio kazivače i vrijeme zapisivanja.) iznimno je ime u hrvatskoj kulturi. dopunio neobjavljenim pjesmama i dodao indekse Cvjetko Rihtman uz suradnju Ljube Simić. 867. Sarajevo.) objavljuje u tri sveska kajkavske i čakavske priče (9. str. godine. “Poganica (Sali u Dalmaciji)”. 924. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena. XIX. stoljeće).)./20. godine. U Mostaru je Matica hrvatska 999. Petar Gudelj tu je pjesmu popratio zanosnim predgovorom i u reprezentativnom izdanju objavio naslovivši je Hrvatska Odiseja. knjiga XXV. Svjetlost.7 Dr. 2 s.) u Sarajevu 906. Strohal je 96.. – Zagreb.) u 4 je navrata boravio u Bosni i Hercegovini te zabilježio 27 usmenih lirskih pjesama Hrvata. 942. 984. U ožujku 999. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. 7 Rudolf. godine prvi intendant). godine. Miroslave Furlanović-Šošić i Dunje Rihtman-Šotrić.) i osječkoga HNK (907.–XXII. urednik dr. – Zagreb.). B. str.

Poslije Vukašina za kralja Srbije. skupljačima te znanstvenicima koji su se bavili poslovicama u prvoj polovici 20. I. protiv rumunjskoga vojvode Mirče.. PSHK.) priredio je 8 Vidi npr. Ivan Zovko i drugi vršili preinake svojih zapisa. 944. 96.-377. 335. IV. dok je pio vodu. Među najvažnijim zapisivačima. 92 HUM 2 . godine objavljene Narodne pjesme (svezak II. Šandor Đalski. godine u Zagrebu Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora.). Nikola Tordinac. – Zagreb. F. izdanje – I.) u Zagrebu je 924. Vatroslav Jagić (Varaždin. 879.Marko DraGić Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. a objavilo je 925. 4.). 838.). 962. str. 872. 926. Jukić. Milan Strašek. umorio njegov sluga kako bi se dokopao zlatnoga lančića koji je kralju visio o vratu. – Beč. knj. 964.-39. – Zagreb. 9 Marko Kraljević (?-Rovine. Povodom tisućite godišnjice kraljevstva Hrvatske u Zagrebu su 926. – Zagreb. Franjo Miličević i neki drugi nisu navodili mjesto niti vrijeme nastanka zapisa kao ni kazivače. Marko Kraljević poginuo je boreći se na strani Osmanlija na Rovinama 395. I.8 *** Šteta je što su Ivan Franjo Jukić. Branko Vodnik (Drechsler) (Varaždin. dio junačke pjesme. Nepotpisani je priređivač uvrstio najviše pjesama o Marku Kraljeviću.).) koje sadrže 274 lirske pjesme. godine priredio Narodne pjesme (srpsko – hrvatske). Dr. Bosne i Zapadnih strana okrunjen je Tvrtko Kotromanić.9 Povjesničar književnosti David Bogdanović (Brod na Savi. Priredio je 6 svezaka Hrvatskih narodnih pjesama za ediciju Matice hrvatske. 945. Zovko.) te kralj (377. Zagreb. – Zagreb. Ksaver Šandor Đalski I. Matica hrvatska. 50. 884. K.) sin je srpskoga kralja Vukašina kojega je na vrelu. 923. 869. Ivan Kasumović (Mezinovac kraj Perušića. Međuratna književnost O tisućgodišnjici hrvatskoga kraljevstva u Zagrebu su 926. ban (353. Ante Šimčik. stoljeća bili su: Stjepan Ivšić (Orahovica. otisnute Narodne pjesme (herojske) koje sadrže 48 usmenih epskih pjesama. Zora. Ksaver Šandor Đalski u svoj je književni opus utkao i hrvatske narodne običaje i obrede. “Badnjak”. Junačke narodne pjesme (hrvatske i srpske) priredio je dr.

Zagreb.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA Izabrane narodne pjesme hrvatske i srpske koje je 930. Među najvećim terenskim istraživačima hrvatske i srpske usmene epike jest profesor praškoga sveučilišta.. 379 s. godine u ZZNŽO JS pisao o božićnim običajima Muslimana u Prozoru (u Bosni). – Zadar.). Također je naveden i kontekst drugih slavenskih. godine u Zagrebu objelodanila Knjižara Kraljevskog sveučilišta Jugoslavenske akademije. 927. 944. vjerovanjima (praznovjerjima). 932. 928. 2 Milovan Gavazzi.2 Dragocjen je prinos usmenoj lirici dao melograf Vladimir (Vladoje) Bersa (Zadar. Djelo je napisano znanstveno-publicističkim stilom pa je razumljivo i korisno i znanstvenicima i čitateljima. 93 . do 932. Iste je godine u Zagrebu tiskana knjiga Razvoj hrvatskog 20 Alija Ćatić. 864. 28 s. 89. 3. Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena.. europskih i inih civilizacija. prosinca 2007. običajima. Grčić zapisao tridesetak tisuća stihova i nekoliko priča. godine više puta boravio u središnjoj Hrvatskoj i Dalmaciji te fonografski snimao epske pjesme. Slovenac. (Prozor u Bosni)”. str. Velika je vrijednost djela i u tome što je Gavazzi podjednako obuhvatio i hrvatsku tradicijsku kulturu iz svih krajevima gdje žive Hrvati. Njegov su rad nastavili Millman Parry i Albert Bates Lord. “Božić kod muslimana.).) objavio je 939. str. – Radunić. Matija Murko koji je od 909. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. knjiga XXVI. Temeljem toga djela mogu se rekonstruirati iščezli hrvatski narodni običaji. Zagreb. Zanimljiv je rad Alije Ćatića koji je 928. 99.20 Bard hrvatske etnologije Milovan Gavazzi (Gospić. Zagreb.) koji je zapisao 476 primjera narodne glazbe iz srednje Dalmacije (Zbirka narodnih popjevaka iz Dalmacije. Taj je rad rezultirao dvosveščanim djelom Tragom srpsko-hrvatske narodne epike (95. 922.) i Silvestra Kutleše kao i kazivača Bože Domnjaka (Potravlje kod Sinja. Golem je prinos zapisivača Stjepana Grčića (Sinj – Podvaroš. Godina dana hrvatskih narodnih običaja. urednik dr. proricanjima uz određene dane kroz godinu. – Zagreb. Gavazzi piše da su Srbi u Lici koledali Hrvatima za katolički Božić. 844. Od njega je S. Boranić. D.). Zlopolje kod Muća. 992. – Potravlje. Hrvatski sabor kulture. izdanje. 879. a Hrvati Srbima za pravoslavni Božić. godine kultno djelo Godina dana hrvatskih narodnih običaja u kojemu piše o hrvatskim narodnim obredima.

Zbornik Prvi hrvatski kralj Tomislav (povodom tisućite godišnjice krunidbe kralja Tomislava) sadrži nekoliko povijesnih predaja. Petar Grgec objavio je Hrvatske narodne pjesme. 2000. – Zagreb. izdanje Ganga. Krešimir Mlač sastavio je 972. godine knjiga II. Godine 973.). Spominjemo samo neka vrjednija izdanja hrvatske usmene lirike. Pridodajmo tomu već spomenute Narodne pjesme iz Luke na Šipanu (996. Tuj tunja. 5. Godine 963.. Godinu dana prije.) i Lijepa naša baština (998. 994. Velik su prinos hrvatskoj usmenoj lirici knjige: Ljubi dragi ne žali me mladu (ljubavni običaji. Ljubomir Zuković. 962. tu jabuka (hrvatske narodne lirske pjesme iz Rame). Stipe je Botica u ediciji SHK priredio Usmene lirske pjesme. knjiga prva). knjige Ramo moja (992.). – Zagreb. i 998. Godine 964. Uz ZNŽO JS važan je i Napretkov Kalendar (Sarajevo) u kojemu nalazimo i dokonice (šale. a 996. 890. Knjiga sadrži 27 lirskih pjesama te melodije za nekoliko pjesama.) i antologiju usmene lirike iz Dalmacije Tanahna galija Tanje Perić Polonijo. 995..Marko DraGić narodnog pjesničtva (književno – poviestne razprave). 23. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka (995. 943..) priredio je Narodne lirske pjesme (knj. U toj su knjizi usmenoknjiževni oblici Hrvata. Suvremena književnost Balint Vujkov objavio je tri zbirke usmenih Bunjevačkih pripovijedaka (Subotica..). Anđelko Mijatović objavio je 3. 90. u ediciji PSHK Olinko Delorko (Split.. Hatidža Krnjević. godine Zlatnu knjigu hrvatske narodne lirike. pod naslovom Narodna književnost koju su priredili dr. Bošnjaka i Srba. i Duša tilu besidila (hrvatske katoličke molitve- 94 HUM 2 . Đenana Butorović i dr. Vinko Žganec priredio je lirske pjesme Jačkar (hrvatske narodne jačke iz Gradišća) koje je sabrao Martin Mešić. Ljube Đikić. Biserno uresje (990. 989.) Stipe Botice. Petra Grgeca (Kalinovec kraj Đurđevca. pjesme i igre duvanjskoga kraja). U ediciji Bosansko-hercegovačka književna hrestomatija objavljena je 972.). 95. anegdote i viceve).

priređivača Ivana Mimice. stoljeća objavila je Matica hrvatska u edicijama Pet stoljeća hrvatske književnosti i Stoljeća hrvatske književnosti. sc. 200. Djelo se nalazi u Franjevačkoj knjiž22 Ta je knjiga objavljena 2006.) Uz njih ide i edicija Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga kojima je nakladnica Matica hrvatska. junak. 23 Usp. godine Narodne epske pjesme I. a priredili su je mr. Olinko Delorko (Split.) Maja Bošković-Stulli priredila Narodne epske pjesme II.. 985. Ante Jurića Arambašića. godine Epske pjesme Bože Domnjaka. priredio je 964.22 U drugoj polovici 20.) u PSHK knj. prosinca 2007. godine Anđelko Mijatović priredio Narodne pjesme o Mijatu Tomiću. 956. 997.) u rodnom je mjestu 957. Marka Dragića kao i Molitvice (nabožne pjesme u selu Kijevu). Književni krug u Splitu objavio je 990.) Augustin Kristić dao je značajan prinos hrvatskoj tradicijskoj kulturi u Kreševu. Iste je godine i u istoj ediciji (knjiga 25.23 Dragocjeno je djelo Vjerski život i običaji Zapadne Hercegovine koje je napisao Jerko Suton. god. 95 .HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA ne pjesme iz Bosne i Hercegovine). U ediciji SHK objavljena su 2004. godine dva sveska Usmenih epskih pjesma koje je priredio Davor Dukić. Godine 975. 920. Isti je izdavač 992. 90. Znameniti arheolog Pavao Anđelić (Sultići kraj Konjica. Najvažnija izdanja Hrvatske usmene književnosti u drugoj polovici 20. Marko Dragić. Tomislav Anđelić i dr. – Zagreb. Antologija usmene epike iz Dalmacije koju je odabrao i uredio Davor Dukić. Sarajevo. Crkveno-narodni običaji Kreševa.) i Gajuša (973. sc. u Zagrebu su objavljenje Narodne pjesme iz Hercegovine i duvanjsko-livanjskog kraja koje je priredio Anđelko Mijatović. poslovice i zagonetke (963. 24. godine zapisao 22 pjesme od kojih je 4 naznačio kao nedovršene./958. stoljeća velik prinos na prikupljanju i zapisivanju usmenih drama dao je Nikola Bonifačić Rožin s dvadesetak studija i članaka objavljivanih u Narodnoj umjetnosti i drugdje te dvjema knjigama Narodne drame. godine. bila. – Sultići. (Uz Maticu hrvatsku i Zora je nakladnica za PSHK. 2000. U Zagrebu je 969. VII. godine objavio djelo Zmaj. (posebno otisnut otisak iz Dobrog pastira).. Augustin Kristić.

stoljeća velik prinos paremiologiji dali su Nikola Bonifačić Rožin i Zdenko Škreb (Zagreb. 96 HUM 2 . skupljač djela hrvatskih usmenih drama. Iznimna je pozornost pridavana poštivanju starijega: Tko ne sluša svoga starijega. godine u Zenici publicirao dragocjeno djelo Elementi naše mitologije u narodnim obredima uz igru u kojemu se interpretiraju “Kolede”. 2. a u njemu se govori o molitvenom životu. morama. 24 U poglavlju “Narodna psiha” Suton piše o vjerovanjima zapadnohercegovačkih Hrvata i pripovijedanjima o vilama. umjerenost. Suton piše i o bolesti i smrti kao i karakterologiji i tradiciji Hercegovaca. “Dodole” “Lazarice”.). Foklorno su kazalište u BiH istraživali Jelena Dopuđa i Đenana Buturović. MH. prezentacija) nasuprot kazivanju (naraciji.24 Slobodan Zečević je 973. ne sluša ni Boga velikoga. a nije rođeno ni samo dvaput. dr. SHK. franjevcima i pučkoj pobožnosti. 904. 995. Iznimno je dragocjeno poglavlje “Svagdanji život” u kojemu se navode dnevni poslovi te običaji: kod rođenja. mjesto i kazivače usmenih drama te je nepouzdano baviti se tim zapisima. Paradigmatsko je njegovo mišljenje glede povijesti te vrste umjetnosti: “Kazalište nije rođeno samo jednom. Prinos usmenoj narodnoj teatrologiji dao je Tvrtko Čubelić (Bihać. a treći je dio naslovljen “Moralne vrednote” među kojima su posebno istaknute: poštovanje imena Božjega. usudu te vjernosti Crkvi i tradiciji. Četvrti je dio etnološki najvrjedniji. str.). bračni moral. svetkovine nedjelje i blagdana. vukudlacima. Neki istraživači nisu navodili vrijeme. 899. “Svadba”. “Kraljice”. 985. – Kragujevac. “Prošnja”. Bošnjaka i drugih slavenskih naroda. priredio Ivan Lozica. 996. 25 Mile Palameta je pod mentorstvom prof. U drugoj polovici 20.”26 Folklorno kazalište Hrvata Bosne i Hercegovine nedostatno je istraženo. I u tom se djelu piše o mitologiji Srba. “Silo”. u ranoj mladosti. 93. godine u Mostaru publicirao pod nazivom Usmeni narodni teatar u Hercegovini. hrabrost. djetinjstvu. Drugi je dio rukopisa nazvan “Religiozne vrednote”. pravednost. U tom je poglavlju riječ i o eshatologiji. 26 Folklorno kazalište. – Zagreb.Marko DraGić nici u Mostaru.25 U proučavanju folklornoga kazališta u Hrvata najviše je doprinio Ivan Lozica. Hrvata. postovi. literaturi). Zapisivanjem folklornih drama među Bunjevcima bavio se Milivoj Knežević (Kragujevac. – Novi Vinodolski. Posebno su zanimljiva poglavlja: “Mladić i djevojka”. Kazalište se neprestano rađa i postoji kao prikazivanje (predstavljanje.). mladosti. Zagreb. razboritost. Tvrtka Čubelića napisao i obranio magistarski rad koji je 996. 973. običajima i obredima kroz liturgijsku godinu. Istraživanjem usmenoga narodnog teatra u Hercegovini bavi se Mile Palameta..

Mostar. 996.29 Josip Kekez (Katuni. 97 .. Zagreb. SHK. . 2003..) bio je dugogodišnji šef Katedre za narodnu usmenu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Narodna predaja o vladarevoj tajni.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA Maja Bošković-Sttuli bila je dugogodišnja ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku.. 995. 937.. Liber Mladost. a izdavačka kuća “Liber Mladost” publicirala 978. a njegov znanstveni rad odlikuju uzorne raščlambe interferencija usmene i pisane književnosti te poslovice. SHK. Zagreb. a neizmjeran je njezin prinos u prikupljanju. Povijest hrvatske književnosti.30 Stipe Botica višegodišnji je čelnik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. 970. – Zagreb.3 Velik je prinos u zapisivanju i proučavanju tradicijske kulture i književnosti Hrvata Bosne i Hercegovine dao Vlajko Palavestra istražujući hrvatsku tradicijsku kulturu i književnost na području Širokoga Brijega. Zagreb 967. 988.. Mostar. SHK. 995... usmena lirika i usmenoknjiževni sitni oblici. 990. Zagreb. Poslovice. 2-3.. Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti. 29 Najvažnija su mu djela: Povijest i historija usmene narodne književnosti. Usmena književnost kao umjetnost riječi. Nakladni zavod Matice hrvatske. zagonetke i govornički oblici. Zagreb. 30 U njegovom znanstvenom opusu izdvajaju se: Prva hrvatska rečenica. 2000. Zagreb. Zagreb. zapisivanju i proučavanju hrvatskih usmenih priča.. 27 Među njezinim najvažnijim djelima su: “Usmena književnost”. godine važno djelo pod naslovom Usmena i pučka književnost. Školska knjiga. Usmene pripovijetke i predaje (priredila Maja Bošković-Stulli). MH. Zagreb. 996. Mladost. Zagreb. 995. 28 Vidi Maja Bošković-Sttuli – Divna Zečević. Usmena narodna retorika i teatrologija. Matica hrvatska. a njegov je velik prinos u proučavanju narodne teatrologije i retorike. Osvit. knjiga . knj. MH. 975. 963. prosinca 2007. – Zagreb. br. “Usmena i pučka književnost”.. Zagreb. 997. Povijest hrvatske književnosti. 3 Među mnogobrojnim Botičinim monografijama i radovima izdvajam: Biblija i hrvatska kulturna tradicija.. Narodne pripovijetke PSHK. a na mjestu šefa Katedre naslijedio je Kekeza. “U svjetlu hercegovačkih legenda i predaja”. Motrišta. Zagreb. Usmene lirske pjesme. 999. “Hrvatska usmena književnost iz BiH u zapisima studenata kroatistike Pedagoškog fakulteta u Mostaru”. Nakladni zavod Matice hrvatske. Vlastita naklada. 6. Hrvatska usmenoknjiževna čitanka. MH. 26. redovita je članica HAZU-a. Zagreb. 984.28 Tvrtko Čubelić (Bihać.. Njegov znanstveni interes karakteriziraju biblijska provenijencija hrvatske usmene književnosti. 978. 93. Zagreb.27 Maja Bošković-Sttuli i Divna Zečević napisale su. zagonetke i usmenogovornički oblici.) naslijedio je Čubelića na dužnosti šefa Katedre.

Sarajevo. Sarajevo 96. Historijska narodna predanja i toponomastika u Fojnici i okolini GZM BiH. XV. 37.. XXVII/XXVIII. 974. GZM. Livno i okolicu Neuma. Ta je legenda biblijske provenijencije./70. Sarajevo. 2. NS. sv. XV-XVI. “Narodne pripovijetke i predanja iz Bosnaske Posavine”. Narodne pripovijetke GZM BiH. 955. 38 Vidi Danka Ivić. 953. Sarajevo. sv. NS. 299-38. kada su potjerali ranom zorom stoku prema Bjelemiću. br. Narodne pripovijetke. 22-227.. 33 Vidi Irma Čremošnik.39 Antun Barac (Kamenjak kraj Crikvenice. XVII. Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. VIII./XXI. Mostar. sv. Etnologija. NS. 969/70. NS. IP “Svjetlost”. Sarajevo. 39-65. Fojnice i Drežnice./970. Butorović – V.. GZM BiH NS.. 98 HUM 2 . 982.) u književno-znanstvenu problematiku ulazio je preko zagonetaka.. stoljeća za hrvatsku tradicijsku kulturu najvažniji su časopisi Narodna umjetnost (Institut za etnologiju i folkloristiku. str. “Narodni običaji stanovništva Lištice”.. Etnologija. a na tome mjestu pojavilo se jezero). NS. 32 Najvažniji su mu radovi: “Narodne pripovijetke i predanja iz okolice Lištice”.37 U zapisivanju i proučavanju bajalica velik su prinos dali Danka Ivić38 i Vlajko Palavestra..).. Narodna književnost.. koji su izginuli od Mijatove družine. Sarajevo.. XXIV/XXV.34 Radmilu Fabijanić. XV/XVI. sv. sv.33 Huseina Đogu.Marko DraGić Livna. Hercegovina. Sarajevo. U drugoj polovici 20.. 34 Husein Đogo u kalendaru Napredak za 93. škrtosti i oholosti zbog koje je sve njegovo imanje propalo u zemlju. Etnologija. 969. NS. 36 Vidi Nada Milošević-Đorđević. Glasnik zemaljskog muzeja. 894. “Drežnica u Hercegovini (Zabilješke o prošlosti i narodnoj kulturi)”. str.. str. XXIV/XXV. Mostar. 962. str. “Izvještaj o iskopinama u Rogačićima kod Blažuja”. u Đ.). Zagreb) i Glasnik zemaljskoga muzeja Bosne i Hercegovine (Sarajevo).” 35 Radmila Filipović-Fabijanić. “Božićni običaji”. SV. 39 Vlajko Palavestra. “Narodne pripovijetke i predanja iz Drežnice”. 982.35 Nada Milošević Đorđević piše o “bogatom Gavanu” i tradiciji o njemu (njegovoj propasti zbog zloće. 96. sv. BiH. Etnologija.. NS. 972/73. 5. 966.32 Vrijedi spomenuti i Irmu Čremošnik.36 Vrijedni su i etnografski zapisi Radmile Kajmaković koja je istraživala Široki Brijeg. Hercegovina. Etnologija. Neuma. sv. Etnologija. sv. “Bajalice i bajanja kao dio etnotvorevine u Brotnju”. Sarajevo. godinu.. Glasnik zemaljskog muzeja. Sarajevo. Palavestra. a. Etnologija. 37 Radmila Kajmaković. GZM BiH. 229-23. 9-4. sv. GZM BiH. NS. Narodne pripovijetke (Neum — nap. Sarajevo. str. br. 986. NS. GZM BiH. – Zagreb. u članku “Tradicija o Mijatu harambaši” piše da je Mijat poginuo unatrag 00 ili 30 godina objašnjavajući to predajom: “Mijata hajduka je ubio rob (Arap) porodice Hadžizukića iz Konjica. 96. sv. XXIV/XXV. “Maskirani ophodi”. XV-XVI. Sarajevo. a. NS. 969. časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe. (Livno — nap. ishodište joj je u priči o propasti Sodome i Gomore.

Književna i povijesna zbilja. Bosna Franciscana (Sarajevo). Među tim je pjesmama i “Pogibija Nakića svatova” (586 stihova) zapisana u Vinovu Gornjem 2004. 24-232.) koje je priredio autor ovoga teksta. pučka pobožnost. br. Dragić. M. U ediciji Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga objelodanjene su monografije: Hrvatska usmene književnost Bosne i Hercegovine: lirika. Napredak. U istom smislu važni su časopisi Matice hrvatske u BiH Motrišta (Mostar) i Hrvatska misao (Sarajevo). Zadru i Rijeci koji su zapisali mnogobrojne usmene epske pjesme. godine. zajednica. drama i mikrostrukture knj. prosinca 2007.. 4 (2006. Interferencije usmene i pisane književnosti i povijesti Najveći su hrvatski pjesnici i književnici svoja epska djela pisali po uzoru na hrvatske usmene epske pjesme. str. knj. Mostaru. Jasna Čapo Žmegač je 997. Ante. epika. 5.40 6. Splitu. Etnolog Vitomir Belaj objavio je 998. Naša ognjišta (Tomislavgrad) itd. Dunja Rihtman Auguštin publicirala je 995.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA Tragove narodnoga blaga uočavamo u katoličkoj periodici: Svjetlo riječi. Osijeku. Kalendar Sv. retorika. godine u Zagrebu drugo dopunjeno izdanje djela Knjiga o Božiću: Božić i božićni običaji u hrvatskoj narodnoj kulturi. Vrijedni su etnološki radovi publicirani u Godišnjaku Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Sarajevo) te časopisu Hercegovina (Mostar). *** Hvalevrijedan je terensko-istraživački rad studenata kroatistike filozofskih fakulteta u Zagrebu. Spomenimo samo neke: Mir- 40 Usp. stoljeća: svakidašnjica. godine monografiju Hod kroz godinu u kojoj komparativnom metodom interpretira hrvatske narodne običaje i obrede. godine u Zagrebu publicirala monografiju Hrvatski uskrsni običaji. (2005. Split. korizmeno-uskrsni običaji hrvatskoga puka u prvoj polovici XX. 99 .) i Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: proza. Dobri pastir. 2005.

Marko Perojević. Josip Eugen Tomić. Ćiro Truhelka. Stjepana Džaltu. Grga Martić (Ljubomir Hercegovac). Božu Lovrića. 897. Milutina Cihlara Nehajeva. – Zagreb.) Marijana Derenčina (Rijeka. Ljubo Lucić. Saćurica i šubara (864. Pavao Anđelić. 96. Povijest književnosti hrvatske i srpske. – Zagreb. Filipović. Ivana Aralicu. Miroslava Krležu. Antuna Branka Šimića. Među mnogim povjesničarima i arheolozima u čijim djelima nalazimo usmenu prozu jesu: Tadija Smičiklas.) Higina Dragošića (Varaždin.). Ferdo Šišić. Luka Botić. Cijela je plejada velikana pisane riječi koji su u svoja djela utkali usmeno-književne oblike i pisali o značenju usmene književnosti. 908. Vjekoslav Klaić. Đuro Šurmin ustvrdio je da se svijet zanosi našom narodnom epikom. Dubravka Horvatića. 200 HUM 2 . srpske. – Zagreb.). Milenko S. 844. Julijan Jelenić. 926. str.). Dinka Šimunovića. Ivan Mažuranić. bošnjačke i crnogorske usmene poezije na strane jezike Početkom 20. 827. 908.. 88. August Šenoa. Ivu Andrića. Mehmedaliju Maka Dizdara. Andrija Nikić. 7.) Marije Jurić Zagorke (Negovac kraj Vrbovca. Miroslav Džaja. stoljeća povjesničar književnosti dr. Prevođenje hrvatske. ali se divi nježnim ženskim pjesmama.) Josipa Freundereicha (Nova Gradiška.). Elemente folklornoga kazališta sadrže i tekstovi pučkih igrokaza: Graničari (857. Zagreb. Jozu Vrkića. 845. – Varaždin. Hašim Šerić. Vladimira Nazora. Franjo Šanjek i drugi.) Ilije Okrugića Srijemca (Srijemski Karlovci.Marko DraGić ko Bogović.. Novaka Simića. 827.4 Sustavnije prevođenje hrvatskih kao i srpskih i bošnjačkih pjesama počinje s Albertom Fortisom i njegovim djelom Put po Dalmaciji 4 Đuro ŠURMIN. 957. – Petrovaradin. ? – Zagreb.). 836. Petra Gudelja. Krunoslav Draganović.) Ferde Becića (Poljska. Posljednji Zrinski (897. 873. Uz spomenute navodimo i Antuna Gustava Matoša. Silvije Strahimir Kranjčević. Ladanjska opozicija (908. Lajtmanuška deputacija (9.) i Ladanjska opozicija (97.. Nikola Bilogrivić. 9. Ignacije Gavran.

820. njegova krilatica “Srbi svi i svuda” predvodila je velikosrpsku ideologiju po kojoj su Hrvati – Srbi katoličke vjere. Ivo Ćipiko (863. Đuro Ferić Gvozdenica (Dubrovnik.-923. Izdanje hrvatskih srednjoškolskih profesora. a W.). i 779.. U Njemačkoj su poslije Goethea prevodili Johanes von Müller. godine nakon višegodišnjega izbivanja vratio u Dalmaciju i udružio se s trojicom drugova. priredio dr. 2003.).837.-832. Od tada se naše usmene pjesme prevode najprije u Francuskoj. Puškin se divio junaštvu harambaše Stanka Sočivice iz Imotskoga.-882. Botica. Na ruski jezik prvi je prevodio Aleksandar Sergejevič Puškin (799.) hrvatske usmene pjesme prevodio je na latinski jezik.) je prema Goetheovu prijevodu na engleski jezik preveo Asanaginicu. Prosper Merimee (803.44 Walter Scott (77. 43 Junačke narodne pjesme (hrvatske i srpske). Milan Strašek. 925.-803.-938. Gerhard je objavio zbirku usmenih pjesama Hrvata. (U njegovoj je hajdučkoj četi jedno vrijeme bio i hajduk Roša harambaša/Ivan Bušić). Herder (744. fabula Andrićeve priče ne odgovara stvarnoj smrti Roše harambaše.) iz Herderova je Volksliedera preveo na francuski jezik Kačićevu pjesmu o Milošu Kobiliću i objavio u svom djelu La guzla (840.). Po Goetheovom nagovoru Therese Albertine Luise von Jakob pod pseudonimom Talvj prevela je i objavila Vukove42 pjesme pod naslovom Volkslieder der serben (I. braća Jakob i Wilhelm Grimm. Medo Pucić (82. II. Već je rečeno kako je J.. – Dubrovnik.) uvrstio Goetheov prijevod “Žalosne pjesamce o Asanagici” kao i tri pjesme iz Kačićeva razgovora ugodnoga.-823. 20 . Baladu o “Hasanaginici” najprije je na njemački jezik preveo Johan Wolgang Goethe (749. Zagreb. Međutim. Ivo Andrić u svojoj pripovijesti Ispovjed piše o Roši harambaši.903. Na engleski je jezik prevodio i John Bowring. Srba i Bošnjaka.).) u svoj Volkslieder (778. on je i hrvatske usmene pjesme svrstavao u srpske. Imao je svoje pristaše u Hrvatskoj.HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA (774.. Dao je golem prinos reformi srpskoga jezika.43 Fortisov Put po Dalmaciji nakon Goetheova prijevoda preveden je na francuski jezik. Roša se 782. Sukladno tomu. VIII. jedan od 42 Vuk Stefanović Karadžić bio je kontroverzna osoba. godine). a potom u mnogim drugim zemljama. G. 825.). prosinca 2007. Ivan Vekić. str. 8. U filološkom pogledu Karadžićev je slijednik i Tomo Maretić (854. Andrija Kačić Miošić. Školska knjiga – Filozofski fakultet Zagreb – Zbornik Kačić. 739.) (Gusle). str. (Međutim. 44 S. Zagreb.). među kojima su Matija Ban (88.). 826.-870.

Marko DraGić

te trojice drugova, izdao ga je i ubio Rošu . travnja 783.) Nakon Puškina na ruski su jezik naše pjesme prevodili Berg, Vostokov i dr. Poljak Adam Mickiewicz (798.-855.) u Parizu je predavao o našim narodnim pjesmama. Mnogi su Poljaci prevodili našu poeziju, a poslije Drugoga svjetskog rata objavili su zbirku naših narodnih pjesama. Šibenčanin Nicolo Tommaseo sakupljao je hrvatsku liriku i prevodio je na talijanski jezik. U Padovi je 949. godine objelodanjena zbirka naših narodnih pjesama koju je uredio Arturo Cronia. Naše su narodne pjesme prevodili i: Česi, Slovaci, Rumunji, Mađari, Šveđani i dr. Francuski pjesnik, političar i povjesničar Alphonse de Lamartine (790.-869.), nadahnut junaštvom Stojana Jankovića, napisao je djelo La Chute d`un Age. U 20. stoljeću golem prinos našoj usmenoj poeziji dali su Millman Parry i Albert Bates Lord koji je 953. godine na hrvatskom (i srpskom) i engleskom jeziku objavio zbirku naše usmene poezije.45 A. B. Lord je s prekidima prikupljao i proučavao usmene pjesme u Bosni i Hercegovini i u 70-im godinama 20. stoljeća.46

Zaključak
Hrvatska tradicijska kultura i književnost doživjele su procvat od romantizma do kraja Drugoga svjetskog rata. U tome je razdoblju usmena književnost prevladavala u odnosu na pisanu. Do stagnacije hrvatske tradicijske kulture i književnosti dolazi u pedesetim godinama 20. stoljeća, a višestruki su razlozi za to. Jedan je od uzroka represivna politika tadašnjih vlasti koje su zabranjivale rad kulturnoumjetničkih društava koja su njegovala drevnu kulturu i usmenu književnost. (Slično je i s bošnjačkom, srpskom i crnogorskom tradicijskom kulturom i književnošću.) Drugi je razlog u moderniziranom potrošačkom mentalitetu života.
45 Najveći dio podataka o prevođenju usmene poezije na strane jezike navodim prema: Tvrtko Čubelić, Povijest i historija usmene narodne književnosti, Zagreb, 990., str. 23 s. 46 Narodna književnost, Bosansko-hercegovačka književna hrestomatija, knjiga II., dr. Hatidža Krnjević, Đenana Butorović, dr. Ljubomir Zuković, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 972., str. 9.

202

HUM 2

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA

Pogrješno je shvaćanje da su se ta kultura i književnost razvijale i njegovale isključivo u ruralnim sredinama. Golem broj starih i suvremenih zapisa zorno svjedoči da su se tradicijska kultura i književnost podjednako razvijale i njegovale i u ruralnim i u urbanim sredinama, a njezini su nositelji različitih životnih doba (ima ih od desetogodišnjaka do stogodišnjaka) kao i naobrazbe (ima ih od nepismenih do visokoobrazovanih i doktora znanosti). U člancima i monografijama publiciranim od kraja Drugoga svjetskog rata do devedesetih godina 20. stoljeća ideologija je imala presudnu ulogu pa se kadšto teško može razaznati kojim su kulturama pripadali navođeni i interpretirani usmenoknjiževni oblici, običaji i obredi. Općenito se može reći da je od demokratskih promjena u devedesetim godinama 20. stoljeća do ovih dana došlo do ponovnoga procvata hrvatske tradicijske kulture i književnosti. Tada naime strani filolozi, etnolozi i antropolozi istražuju našu tradiciju. Golem je interes turista za duhovnom baštinom pa stoga turistički vodiči upoznaju tradiciju kako bi im je mogli prenijeti. Poslije osamostaljenja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine mnogobrojna su kulturnoumjetnička društva obnovljena i osnovana te vjerno njeguju drevne običaje. Unatoč velikom broj znanstvenika i njihovih publikacija, hrvatska je duhovna baština još uvijek nedostatno istražena. Velik broj rukopisa također čeka svoju znanstvenu obradbu. Hrvatska tradicijska kultura i usmena književnost, koje su se prenosile hrvatskim narodnim jezikom, najzaslužnije su u očuvanju nacionalnoga i vjerskoga identiteta Hrvata kroz trinaest proteklih surovih stoljeća.

Literatura
- Bošković-Sttuli, Maja – Zečević, Divna, “Usmena i pučka književnost”, Povijest hrvatske književnosti, knjiga , Liber Mladost, Zagreb, 978. - Bošković-Sttuli, Maja, Narodne pripovijetke, PSHK, knj. 26., Matica hrvatska, Zagreb, 963.

prosinca 2007.

203

Marko DraGić

- Botica, Stipe, Andrija Kačić Miošić, Školska knjiga – Filozofski fakultet Zagreb – Zbornik Kačić, Zagreb, 2003. - Čubelić, Tvrtko, Povijest i historija usmene narodne književnosti, Zagreb, 990. - Ćatić, Alija, “Božić kod muslimana (Prozor u Bosni)”, Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knjiga XXVI, urednik dr. D. Boranić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 928., str. 379-380. - Dragić, Marko, Književna i povijesna zbilja, Napredak, Split, 2005. - Đalski, Ksaver Šandor, “Badnjak”, Ksaver Šandor Đalski I, PSHK, knj. 50., Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 964. - Đalski, Ksaver Šandor, “Legenda iz dvorišta kbr. 5”, Ksaver Šandor Đalski II, PSHK, knj. 50., Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 964. - Folklorno kazalište, priredio Ivan Lozica, SHK, MH, Zagreb, 996. - Gavazzi, Milovan, Godina dana hrvatskih narodnih običaja, 3. izdanje, Hrvatski sabor kulture, Zagreb, 99. - Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: lirika, epika, retorika, priredio Marko Dragić, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knj. 4, MH, HKD “Napredak”, Sarajevo, 2006. - Hrvatska usmena književnost Bosne i Hercegovine: proza, drama i mikrostrukture, priredio Marko Dragić, Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u sto knjiga, knj. 5, MH, HKD “Napredak”, Sarajevo, 2005. - Ivanišević, Frano, Poljica, narodni život i običaji, reprint izdanja JAZU iz 906. i neobjavljena građa, Književni krug Split, Split, 987. - Ivić, Danka, “Bajalice i bajanja kao dio etnotvorevine u Brotnju”, Hercegovina, časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 5, Mostar, 986., str. 39-65.
204
HUM 2

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA

- Junačke narodne pjesme (hrvatske i srpske), priredio dr. Milan Strašek, Izdanje hrvatskih srednjoškolskih profesora, Zagreb, 925. - Kekez, Josip, “Usmena književnost”, u Škreb, Zdenko – Stamać, Ante, Uvod u književnost, IV. poboljšano izdanje, Globus, Zagreb, 986. - Kristić, Augustin, Crkveno-narodni običaji Kreševa, posebno otisnut otisak iz Dobrog pastira, god. VII., Sarajevo, 956. - Kuba, Ludvik, Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo, 984. - Narodna književnost, Bosansko-hercegovačka književna hrestomatija, knjiga II., dr. Hatidža Krnjević, Đenana Butorović, dr. Ljubomir Zuković, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo, 972. - Palavestra, Vlajko, “Drežnica u Hercegovini (Zabilješke o prošlosti i narodnoj kulturi)”, Hercegovina, časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe, br. 2, Mostar, 982., str. 9-4. - Strohal, Rudolf, “Poganica (Sali u Dalmaciji)”, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, urednik dr. B. Boranić, knjiga XXV, Zagreb, 924., str. 379-38. - Suton, Jerko, Vjerski život i običaji Zapadne Hercegovine, Mostar, 968. (Umnožen rukopis. Primjerak se nalazi u Franjevačkoj knjižnici Mostar, inv. br. 392, sign. 39.) - Šurmin, Đuro, Povijest književnosti hrvatske i srpske, Zagreb, 908. - Usmene pripovijetke i predaje, priredila Maja Bošković-Stulli, SHK, MH, Zagreb, 997. - Zlatna knjiga hrvatske narodne lirike, sastavio Krešimir Mlač, MH, Zagreb, 972.

prosinca 2007.

205

Marko DraGić

Marko Dragić

CROATIAN TRADITIONARY CULTURE AND LITERATURE IN PERIODICALS AND MONOGRAPHS FROM ROMANTICISM UP TO DATE
Summary
Croatian tradition culture and literature witness about the thirteen-century life of the Croats. Folk rituals and customs, oral literature and the language of the people that formed and handed it down, are the most deserving for the preservation of the Croatian identity. In the tradition culture and literature of the Croats one can observe the influences of Slavic and other European peoples. The first Croatian folklorist Petar Hektorović in his Fishing and Fishermen’s Talk (1568) originally recorded two bugarshtitsas (popular quindecasyllabic / hexadecasyllabic ballads), three odes and one ballad. A more systematic recording and study of the Croatian folk customs and oral literature started in 1813 with “Circular” of the bishop of Zagreb, Maksimilijan Vrhovec, who called to recording and gathering of oral literature and old manuscripts. In 1877 the Central Croatian Cultural and Publishing Society (Matica hrvatska) sent out a “Call for Gathering of Croatian Folk Songs” and by December 1896 it had gathered 157 anthologies with more than 24500 songs. The oral literature of the Croats, as well as that of the Serbs and Bosniacs, was admired and translated by many European philologists and writers, such as: Johann Wolfgang von Goethe, Johann Gottfried von Herder, Johannes von Müller, brothers Jacob and Wilhelm Grimm, Therese Albertine Luise von Jacob under the pseudonym of Talvj, Prosper Mérimée, Walter Scott, John Bowring, Adam Mickiewicz, Aleksandar Sergejevič Puškin, Alphonse de Lamartine. The following people spent some time in Croatia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia where they researched oral literature: Alberto Fortis, Ludvik Kuba, Millman Parry, Albert Bates Lord and others. The Croatian tradition culture and literature experienced their new

206

HUM 2

HRVATSKA TRADICIJSKA KULTURA I KNJIŽEVNOST U PERIODICI I MONOGRAFIJAMA OD ROMANTIZMA DO NAŠIH DANA flourishing in the early 1990s. Since that time up to our days some fifty monographs from the Croatian ethnology and oral literature have been published. Key words: ethnology, Croats, identity, folk rituals and customs, oral literature.

prosinca 2007.

207

Marija Majić Tomislavgrad

UDK 050(497.6) Naša ognjišta Pregledni članak Primljeno: 29. V. 2007.

NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA
Sažetak
Rad prikazuje pokretanje, odnosno razloge nastanka Naših ognjišta kao prvih katoličkih novina u Bosni i Hercegovini poslije Drugoga svjetskog rata. Ukratko se osvrće na stanje u novinstvu i katoličkom tisku prije i tijekom izlaska Naših ognjišta s posebnim osvrtom na ljude koji su pokrenuli i očuvali list, na njegovu zabranu i preimenovanje u Svetu baštinu te ponovno vraćanje imena. Potom se govori o izdavačkoj djelatnosti ove nakladničke kuće. K tomu, rad nastoji propitati stanje i sadašnji trenutak kako Naših ognjišta tako i katoličkoga tiska općenito te dati neke smjernice za budućnost. Ključne riječi: katolički tisak, Naša ognjišta, Sveta baština, rubrike, franjevci.

Uvod
Uz mnogobrojne publikacije, župne listove, godišnjake i biltene koje izdaje Katolička crkva u Bosni i Hercegovini, danas redovito izlaze četiri mjesečnika i jedan tjednik: Crkva na kamenu, Svjetlo riječi, Glasnik mira, Naša ognjišta i Katolički tjednik. Tema su ovoga rada Naša ognjišta, odnosno prve katoličke novine koje izlaze poslije Drugoga svjetskog rata u Bosni i Hercegovini. Rad nastoji prikazati uvjete u kojima je na208
HUM 2

stao ovaj mjesečnik, zatim probleme s kojima se susretao tijekom trideset šest godina svoga postojanja te ljude koji su ga pokrenuli i uređivali. Tu je i nekoliko zapažanja o koncepciji lista te o izdavačkoj djelatnosti ove kuće. Katoličke su tiskovine danas premalo sustavno analizirane. Teško se može naći popis katoličkih tiskovina od 70-ih godina prošloga stoljeća naovamo, kao i neka detaljnija analiza pojedine tiskovine ili usporedba među njima. Svako uredništvo u vrijeme kakve obljetnice ponešto o svom listu i napiše, ali sustavnije analize i usporedbe među njima nema. Zanimljivo je da se lakše mogu pronaći zapisi i analize katoličkoga tiska iz austrougarskoga doba ili doba Jugoslavije negoli današnji. Kao što nedostaju zapisi o katoličkom tisku općenito, tako isto manjkaju sustavnije analize i o Našim ognjištima. Ponešto je pisano tek pri obradbi drugih tema. U srpnju 97. iz tadašnjeg su Duvna u tisak poslane katoličke novine znakovita naziva Naša ognjišta. Za takav je čin u doba komunističke diktature uistinu trebalo hrabrosti. To s vremenskoga razmaka od punih trideset šest godina s pravom možemo tvrditi. Naša su ognjišta i izdavačka kuća koja je godine 972. osnovala i knjižnicu pod istim imenom, ništa manje važnu od samoga lista. Do sada je objavila dvjestotinjak naslova.

1. Nastanak, zabrana i opstanak Naših ognjišta
1.1. Katolički tisak u Drugom svjetskom ratu Autori Priloga za Povijest novinarstva Hrvata u Bosni i Hercegovini pišu:
U Bosni i Hercegovini od 118. do 141. godine pokrenuto je i izdavano 41 listova i časopisa. Pred Drugi svjetski rat u BiH su izlazila: 2 dnevnika, 2 službena tjedna lista, 7 političko informativnih tjednika, 2 stručno 
Usp. Robert Jolić – Gabriel Mioč – Marija Vukadin, Fra Ferdo Vlašić – vizionar i patnik, spomenica, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.; Robert Jolić – s. Ancila Bubalo, Fra Jakov Bubalo – umjetnik riječi, spomenica, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2006.; Petar Mamić, Bibliografija članaka “Naših ognjišta” i “Svete baštine” 1971.-1991., Naša ognjišta, Tomislavgrad, 993.

prosinca 2007.

209

2 Početkom Drugoga svjetskog rata velik broj tih tiskovina. Nav. Sveučilište u Mostaru. 2 glasila stručnih udruženja. “Periodika Hrvata za vrijeme Drugog svjetskog rata danas je nedovoljno istražena. Vrhbosna. a prije svega nedostupnost građe za izučavanje. Glasnik žive krunice. Katolička je crkva na ovim prostorima od pamtivijeka bila i ostala ustrajna čuvarica pismenosti i kulture.bosnasrebrena. Anđelko Barun. 999. 6 glasila vjerskih organizacija. Sigurno je na takvo stanje utjecalo nekoliko elemenata.”3 Temeljitijim istraživanjem ove tematike koješta bi se dalo iščitati o životu te o društvenim i političkim prilikama toga vremena.4 Poslije Drugoga svjetskog rata i dolaskom komunista na vlast većina se ovih listova prestaje tiskati. Bosna Srebrena. 1 vojno-stručni mjesečnik i  glasila kulturno-prosvjetnih društava. Isto. I u teškom razdoblju tijekom Drugoga svjetskog rata ostala je vjerna toj svojoj ulozi: Iz dostupne literature i građe danas se sa sigurnošću može kazati da su tijekom Drugog svjetskog rata u BiH izlazili određeni listovi vjerskog karaktera.Marija MaJić sindikalna mjesečnika. str. 93. “Povijest izdavačke djelatnosti Bosne Srebrene”.5 2 3 4 5 Marko Sapunar – Zoran Tomić – Iko Skoko.. 5 kulturnih mjesečnika. Gotovo svi autori koji su se bavili poviješću periodike u BiH završili su svoje radove s godinom 94. Kršćanska obitelj. Hrvatska svijest. 1 ilustrirani tjednik. što zbog zabrane. zasigurno zbog ratnih okolnosti. Centar za studije novinarstva. prestao je izlaziti.ba>. 20 HUM 2 . 2 zadružna mjesečnika. Mostar. Kalendar sv. koja je izlazila u Beogradu. mj. Jedine katoličke publikacije u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji bile su Blagovest. Ante. te revija i kalendar Dobri pastir. Nikole Tavelića. Vjesnik dekanije Usorske. str. .  sportska glasila. Josipa u Sarajevu i drugi listovi. Tako su u ovom razdoblju nastavili s izlaskom katolički listovi: Katolički svijet. Službeni vjesnik Banjolučke biskupije. što zbog poteškoća s financiranjem. Prilozi za povijest novinarstva Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjesnik zavjetne Crkve sv. <www. Glasnik bl. Usp. koji su izlazili u BiH. Konviktorac.

doba pritisaka komunističke vlasti na sve što je hrvatsko i katoličko. 2. U impresumu prvoga broja stoji da je izdavač “Župski ured Duvno u zajednici sa župama duvanjskog. godini. Pokretanje Naših ognjišta U knjizi Štampa naroda i narodnosti u SFRJ 1945. U takvu ozračju.88.”6 Za usporedbu navodimo da su po podatcima iz iste knjige SR Hrvatska i SR Srbija u objavljivanju dnevnih listova u ukupnoj nakladi svih listova u Jugoslaviji sudjelovale s 26. str. godine. zapisano je: “Poslednje poređenje uzeli smo u 972... Živorad Stoković. gotovo nikakve kulture pisanja i čitanja. br. hercegovački franjevac fra Ferdo Vlašić.NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA 1. U ukupnom prosečnom tiražu svih dnevnih listova u Jugoslaviji SR Bosna i Hercegovina učestvuje sa 5 procenata. prosinca 2007. Djelujući kao župnik i gvardijan u Austriji. . Poslije povratka u domovinu 97.6%. vjerskih i drugih tiskovina u bivšoj Jugoslaviji u tridesetogodišnjem razdoblju od 945. godine u duvanjskom je samostanu braći franjevcima predložio pokretanje župnoga lista po uzoru na Frohnleitenerblatt koji je uređivao 6 7 K. oživotvorio je naum o pokretanju katoličkih novina. u župi Frohnleiten pokraj Graza (968. do 973. ali i vrijeme hrvatskoga proljeća kada je hrvatska inteligencija pokušavala u takvu sustavu izboriti barem malo slobode i prava za svoj narod.). a zasigurno ne slučajno. koja donosi podroban prikaz dnevnih. Tada je bio ukupan prosečan tiraž svih dnevnih listova u Jugoslaviji .. Naša ognjišta. 2 . str. spoznavši koliko je značenje pisane riječi u dušobrižništvu. godine u tadašnjem Duvnu prve katoličke vjerske novine u Bosni i Hercegovini poslije Drugoga svjetskog rata.2. 9. I upravo tada.000 primeraka. (Građa za istoriju štampe). spoznao je moć novinske informacije i uvidio da svećenik preko župnoga lista može svakodnevno biti nazočan u domovima svojih vjernika. dok je u SR Bosni i Hercegovini ovaj prosek iznosio 87. srpanj 97. tj. Jugoslavenski institut za novinarstvo. 975.-1973.5% i 55..7 Bilo je to vrijeme vrlo znakovito za hrvatski narod. pokrenute su 97. vizionar svoga doba. Takva kretanja i buđenje nacionalne svijesti odrazila su se i na događaje u tadašnjem Duvnu.-970. i posuškog dekanata”.000 primeraka. u okruženju oskudne. periodičnih. Štampa naroda i narodnosti SFRJ 1945-1973. tjednih. Beograd.

radosti i ljubavi. koja su nekoć ižarivala toplinu obiteljskog sklada i zajedništva. već i nepresušno vrelo toplog obiteljskog ozračja. pa i granice Bosne i Hercegovine. srpanj – kolovoz 995... srpnja 97. To potvrđuju i mnogobrojna pisma 8 9 Naša ognjišta.8 Jedan od motiva izbora imena bio je i fenomen koji je tada poprimao široke i zabrinjavajuće razmjere: raseljavanje i odlazak ljudi na privremeni rad u inozemstvo. Čitateljstvo ih je dobro prihvatilo. O izboru imena lista u jubilarnom broju iz 995. iz teksta na naslovnici. 0. njihove zabrane te progona i zatvaranja urednika i članova uredništva također platili cijenu svojega angažmana u ovome listu. Osim duvanjskih. str. Prvi broj tiskan je 20. no o toj temi ovdje ne će biti detaljnijega govora. 22. kršćanske vjere i kršćanske ljubavi. To i danas ponavljamo. Tako su ove katoličke novine počele izlaziti i širiti se među pukom. Svjesni smo toga i mi. ramskih. u pet tisuća primjeraka. Zbog toga se konačno i rodio ovaj naš list. br. Ognjište nije samo znamen topline i vatre. br. To će najbolje oćutjeti oni kojima je hladna tuđina skamenila život. Naša su ognjišta najprije zamišljena kao župni pa onda dekanatski list. ali su ubrzo prekoračila te granice. 9. Pokretanjem lista franjevci su nastojali dušobrižništvo protegnuti i na njih i stvoriti im poveznicu s domom: U Proslovu prvoga broja rekli smo da ime lista nije slučajno odabrano. 22 HUM 2 . siječanj – veljača 974. pokretanje župnoga lista podržali su i ondašnji duvanjski intelektualci jer su tadašnje političke okolnosti to dopuštale. Mnogima je vjerojatno znano da su isti profesori za vrijeme hajke na Naša ognjišta. Time smo željeli oživotvoriti ljubav i odanost prema našim iskonskim obiteljskim ognjištima.Marija MaJić za boravka u Austriji. poštenja i ćudoređa. godine fra Ferdo Vlašić napisao je: …na sjednici novouspostavljenog Uredničkog vijeća zaključeno je da će list nositi ime Naša ognjišta. posuških i livanjskih franjevaca koji su zdušno prihvatili tu zamisao. Naša ognjišta.. Tu posebno treba spomenuti nekoliko profesora iz ondašnjega duvanjskog srednjoškolskog centra koji su fra Ferdi pružili svesrdnu podršku.

broja Naših ognjišta objasnio sadašnji ravnatelj lista fra Gabrijel Mioč: “Kuća-samostan u kojemu se pripremalo svih 250 brojeva. fra Ferdi konačno na četiri i pol.3. br.. do 986. Informativni bilten okružnog javnog tužilaštva Mostar. 7. Šest mjeseci nakon njihova suđenja list je zabranjen. naravno. tajnik lista. čitatelji hvale tehničku opremu. br.. 23 . Valjda bojeći se u puku iznimno omiljene katoličke tiskovine koja je. Potom su slijedila bezbrojna saslušanja urednika i suradnika. 47. Spletkama je smjenjivano Uredništvo.. br. Fra Ferdo je stao u obranu Međugorja. 4.. što se nastavilo do danas u stalnoj rubrici “Međugorje iz dana u dan”. od 972. str. kolovoz – rujan 97. 3 Naša ognjišta. 9.: “Informativno-vjerski list ‘Naša ognjišta’ iz Duvna finansiran. do 984.2 vlast je počela zabranjivati tiskanje Naših ognjišta i proganjati članove uredništva. 2. osuđeno na dugogodišnje zatvorske kazne.  Ova se rubrika prvi put pojavljuje u Svetoj baštini.. desetljeće nakon pokretanja lista.. str. Ali ne samo zbog Naših ognjišta. str. zadovoljni su povezivanjem iseljeništva s domom…0 1. unaprijed bila proglašena neprijateljskom. veljača 987. Tako je i fra Ferdo Vlašić zbog Naših ognjišta u komunističkim tamnicama odležao četiri i pol godine. “U namještenom procesu fra Ferdo je osuđen na osam. inspirisan i usmjeravan od strane fašističkih emigrantskih krugova iz inostranstva. više je puta do temelja pretresan da bi se otkrio kakav neprijateljski-protudržavni spis.”3 A fra Ferdo Vlašić. a fra Jozi na dvije i pol godine zatvora. Naša ognjišta.. osuđeni su na duge zatvorske kazne. lipanj 998. u jeku komunističke strahovlade. glavni urednik. odaju priznanje ljudima kojima to ipak nije struka. prosinca 2007. Zatvorsku su kaznu 0 Usp. sadržaj. najbolje je u povodu 250. 250. br. godine.”. Zabrana lista Nerijetko su vizionari bili i veliki patnici. Kazne su im poslije smanjene..NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA koja su pristigla u Uredništvo poslije izlaska prvoga broja: samo pojavljivanje lista dočekano je s radošću. travanj 982. Do koje je mjere vršila pritisak na uredništvo. te fra Jozo Križić. na scenu stupa Međugorje i cijeli koloplet događaja oko njega. tekst na naslovnici. Naime. Zbog Naših ognjišta fra Ferdo je bio u zatvoru od 98.. 2. 2 Usp. pa konačno 98. a fra Jozo Križić na pet i pol godina zatvora. a na stranicama Naših ognjišta od samoga im početka davao prostora.

6 lektor lista fra Jakov Bubalo obznanjuje da je on napisao članak pod naslovom “Naš list promijenio ime” u prvom broju Svete baštine te podrobno objašnjava kako se sve zbilo i zašto je uredništvo na to bilo prisiljeno: Ali sve je to prošlo. I sve se na kraju dobro završilo. br. a izlazi sve do 990. R. tematski i izgledom list je ostao isti. 69. Vukadin. Sveta baština sačuvala je Naša ognjišta. U članku “Naš list vratio ime”. svibanj 982.5 čitatelji su znali o čemu se radi te su prihvatili Baštinu kao što su bili prihvatili i prisilno ugašena Ognjišta. a komunisti smatrali kako je s obezglavljenim Našim ognjištima gotovo.. dj. str. 69... posebno gvardijana fra Ante Perkovića. spašavaju situaciju mijenjajući ime lista u Sveta baština. uz suglasnost franjevaca u duvanjskom samostanu. godini života.. str.17 Ovdje je zanimljivo spomenuti da je poslije promjene imena list sadržajno. tekst na naslovnici potpisan s “Izdavač”. Jesu li se smirili zabranom Naših ognjišta i zatvaranjem glavnoga urednika i tajnika ili je riječ o nečemu drugome? Budući da o odnosu vlasti prema Svetoj baštini nema pisa4 R. Makar u uvodniku prvoga broja zbog razumljivih razloga nisu bili napisani stvarni razlozi promjene imena. 9 s. fra Gabrijel Mioč i fra Marinko Leko kao odgovorni i glavni urednik.”4 Fra Ferdo je iz zatvora izišao u ožujku 986. 2. 24 HUM 2 . godine kada se listu vraća staro ime. Sadržajno. 6 Naša ognjišta. tematski i izgledom ostao potpuno isti. Prvi broj Svete baštine tiskan je u svibnju 982. siječanj – veljača 99. Iako se Sveta baština već snažno ukorijenila u puku. Jolić. siječanj – veljača 99. nav. vratio se u duvanjski samostan i tamo ostao do smrti koja ga je pohodila u listopadu 995. 2. 5 Vidi Sveta baština. str. a prosjale vedre zore slobode i nade u slobodu. 7 Fra Jakov Bubalo. Dok su dva člana uredništva tamnovala. ‘’Naš list vratio ime’’ Naša ognjišta. br.Marija MaJić izdržali u KPD Foča. br. Raspršile su se mnoge tmine i mučnine.. u 76. Jolić – G.. A sad će valjda novouskrsla Naša ognjišta moći sačuvati sama sebe.. . Kako napisa Kuma Manda. Mioč – M. raspadom Jugoslavije i početkom demokratskih promjena listu je vraćeno staro ime. I novom toplinom grijati ljude oko sebe. “Fra Ferdo Vlašić: neustrašivi svjedok (kratki životopis)”. . a da komunisti više nisu na nj onako otvoreno vršili pritisak.

a nekolicina je ostala i po nekoliko desetljeća. 1. poslužit ćemo se usmenim svjedočanstvom tadašnjega i današnjega odgovornog urednika fra Gabijela Mioča. Osim toga. obavijesni razgovor u Udbu. str. valja spomenuti da osim pritisaka na pojedince u vrijeme izlaženja Svete baštine pretresa uredništva nije bilo. br. Osim glavnih urednika koji su uvijek bili članovi Hercegovačke franjevačke provincije. Djelatnici Naših ognjišta U dosadašnjih trideset šest godina kroz ovu izdavačku kuću prošlo je mnoštvo vrijednih i znamenitih ljudi čiji je rad imao neke opće ciljeve: približavanje vjernika Crkvi i poticanje njihova vjerskog i nacionalnog osvješćivanja. ustrajno promicanje hrvatske kulture. od nanesenih im kleveta na RTV-u Sarajevo i u Večernjem listu. Nakon izlaska listopadskoga broja 98. časne sestre Radoslava Poljak. nekoliko je puta pretresan u župnom uredu u Bukovici gdje je tada bio na službi. Ancila Bubalo i 8 Sveta baština. Poslije nekoliko godina doznaje se da je cijela pošiljka toga broja za inozemstvo zaplijenjena u mostarskoj pošti i zapaljena. godine u uredništvo u nekoliko navrata pristižu prigovori pretplatnika iz inozemstva koji negoduju jer nisu dobili novi broj. fra Gabrijel je pozvan u Sarajevo na tzv. 25 . listopad 98.). Jozu Zovku i Ferdu Vlašića. Ali. odmah nakon izlaska prvoga broja Svete baštine (svibanj 982. Uposlenici pošte svjedoče da su došli djelatnici Udbe i zaplijenili sve primjerke iz toga mjeseca zbog objavljenoga prosvjednog pisma biskupa Pavla Žanića tadašnjem predsjedniku Predsjedništva Sergeju Kraigheru u kojemu prosvjeduje “protiv proširenih neistinitih tvrdnji i optužbi u vezi događanja u Međugorju”.NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA nih dokumenata niti pisanih tragova u tisku. A broj je poslan. hrvatske književne riječi i čuvanje povijesne baštine. 8. Iz toga vremena još jedna zanimljivost. prosinca 2007. Odmah je bilo jasno da je netko pošiljku zaustavio. svoj su obol ovim novinama dale i tajnice. Naime. Izrijekom mu je zabranjeno u sljedećim brojevima objavljivati šaljivu priču “Kuma Manda” i bilo što vezano za događaje u Međugorju.8 Biskup u tom pismu brani sebe i dva franjevca.4. Neki su se tu zadržali kratko. 2..

dobročinitelji i ljudi koji su na bilo koji način pripomogli opstanku i djelovanju Naših ognjišta. preuzima fra Viktor Nuić. i objavljuje sve do smrti. 990. godine. Pod njegovim vodstvom list obujmom.. Naša ognjišta preuzima fra Robert Jolić koji ih od informativnoga nastoji pretvoriti u formativni list. Od rujna 995. Na mjestu glavnoga urednika ostaje sve do svoje smrti u listopadu 995.1. Vlade Lozić koji je za dugogodišnjega rada u Ognjištima njegovao osebujan stil pisanja prepoznatljiv po čišćenju hrvatskoga jezika od suvišnih tuđica. Iako je fra Ferdo Vlašić iz zatvora izišao 986. 2. Od rujna 2005. Naša su ognjišta pastorizirala. a kasnije 26 HUM 2 . Broj za siječanj 982. uređuje uredničko vijeće. Rubrike Prvi su brojevi uglavnom bili ispunjeni vijestima iz života bližih župnih zajednica. Koncepcija lista 2. do siječnja 982. Redovito počinje objavljivati od proljeća 989. duvanjskoga i posuškoga kraja na početku. Uredništvo do rujna 989. godine. Fra Ferdo Vlašić bio je glavnim urednikom lista u dva navrata. Na svoju veliku radost. U dugogodišnjem lektorskom i uredničkom radu nemjerljiv je prinos Našim ognjištima dao veliki znalac i zaljubljenik u riječ pokojni fra Jakov Bubalo. uredničko vodstvo preuzeo je prvi tajnik lista i dugogodišnji odgovorni urednik fra Gabrijel Mioč. tj. Poslije njegove smrti zamijenio ga je prof. mjesto glavnoga urednika preuzima fra Marinko Leko i ostaje do rujna 988. prvi put od srpnja 97.Marija MaJić Aleksija Krišto te brojni novinari – suradnici. sadržajem i grafičkim izgledom napreduje. u jeku komunističkih napada na list. godine. u listu nije pisao zbog zabrane iz presude prema kojoj nije smio javno objavljivati tri godine po izlasku iz zatvora. kultivirala i u jeziku odgajala ovdašnji hrvatski narod. a fra Ferdo ostaje u zatvoru do 986. U ožujku 982. Njegovanje i očuvanje hrvatskoga jezika s vremenom je postalo prepoznatljivost lista. pa do kolovoza 2005. kada je imenovan župnikom u Posušju. godine opet preuzima uredničku palicu – nastavlja tamo gdje je nasilno zaustavljen 98.

na stranicama Naših ognjišta objavljeno je mnogo povijesnih i literarno vrijednih priloga. koji su uvijek činili okosnicu lista. osobito u hrvatskim katoličkim misijama. broju Naših ognjišta iz travnja 982.20 List je godinama objavljivao šaljivu priču pisanu izvornom ikavicom koja se osvrtala na političke. fra Ivan Dugandžić.2 Godine 997. tj. događaja. u ovu sam rubriku uvrstila i reportažne zapise koji su na jednu stranicu donosili opširnije prikaze župa. Naša su ognjišta na svojim stranicama objavila 325 reportažnih zapisa. ne štedeći pritom ni političke ni crkvene vlasti. U proslovu prvoga broja iz srpnja 97. Uz teološke i duhovne teme koje su za Naša ognjišta pisali poznati teolozi. na naslovnoj stranici zapisano je: “Prepušteni svjetskoj vjetrometini zbivanja i selenja i ne slutimo kako se polako ali sigurno udaljavamo od svoje osobne biti.. 20 U Našim ognjištima. Od samoga početka izlaženja list donosi vijesti iz tuđine prateći događanja u iseljeništvu. potom bosanske.. kako je već spomenuto. livanjskoga i šire. neke su rubrike prisutne od samoga početka. broja. Kroz rubriku “Iz inozemstva” iz 973. tiskanjem 340. Osim članaka s crkvenoga i vjerskoga područja. prosinca 2007. 340). objavljena su: 92 reportažna zapisa iz Republike Hrvatske.NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA ramskoga. (br. 27 . kao i brojne župe u Hrvatskoj te hrvatske katoličke misije i zajednice iseljenika u svijetu. u početku dr. preko “Mi i tuđina” do 9 Osim reportaža na duplericama koje su od početka tiskanja lista zadržane sve do danas. mjesta. Do kraja svibnja 2007. List naime od svoga početka ustrajno njeguje reportažu kao već pomalo zaboravljenu novinarsku formu. Dugo su izlazile priče potpisane pseudonimima “Jakiša Kijamet” i “Matiša Salamet”. jedan od razloga pokretanja lista zasigurno bila i nakana da se održi veza s iseljenicima. Potom su pod prepoznatljivim naslovom “Kuma Manda” objavljivane šaljive priče koje su bile rado čitane jer su svojim satiričnim i vedrim stilom nepogrješivo “ubadale” u tom trenutku osjetljive teme. 225 iz Bosne i Hercegovine i 28 iz inozemstva. objelodanjena je i knjiga istoga naslova koja je napokon otkrila ime autorice Kume Mande – riječ je o odnedavno pokojnoj časnoj sestri Ancili Bubalo. fra Tomislav Pervan. od svoje domovine. gospodarstvene i društvene teme. od svojih ognjišta…” To nam govori da je. 2 Prvi put se “Kuma Manda” javlja u 62.9 Obrađivala su najčešće hercegovačke župe (i po nekoliko puta). zatim već dulje vrijeme dr. zaključno sa svibanjskim brojem 2007.

str. 2. šira koncepcija – Naša ognjišta u pravom smislu postaju hrvatski katolički mjesečnik prateći informacije iz Slavonije. “Iz izvještaja samostana u Duvnu”.. 3. Početkom Domovinskoga rata i prekidom veza s brojnim čitateljima u Domovini i svijetu naklada nažalost opada./89. Drugi je već narastao na 6000. Radi se o vremenskom rasponu od devedesetih godina 20. da bi se danas ustalila na otprilike 5000 primjeraka.2. a naklada sljedećega. br. 2. zanimljivo je spomenuti da je neko vrijeme jedan primjerak slan čak u Japan.Marija MaJić “Naši u tuđini”. Vijesti i reportaže iz bliže su zajednice i tu se list donekle vraća izvornoj koncepciji. koja se prvi put javlja u 55. godine postigla rekordnu brojku od 25000 primjeraka. godine. Dalmacije. Kao što je već navedeno. Hercegovine. predbožićnog broja popela se na 2000. Mir i dobro. prvi broj Naših ognjišta tiskan je u 5000 primjeraka. Osobito se to očitovalo na reportažama. objavljuju se vijesti koje najviše prate događaje u duvanjskom kraju i Hercegovini. godine. . s manje vijesti a više analitičkih i općenitijih tema. formativna koncepcija – od informativnoga list se pretvara u formativni. 22 Usp. 28 HUM 2 . lokalna koncepcija – prevladavaju lokalne teme bliže domaćem čitateljstvu. broju iz 979.22 Dakle. 972. Naša ognjišta šalju se na sve kontinente. Prednost dobivaju članci odgojne naravi u širem smislu te riječi. Naša su ognjišta prenijela mnoštvo vijesti. Vrijeme: od početka 2006. stoljeća do kraja 2005. Koncepcijske faze i ciljna skupina Analizom sadržaja primjećuju se tri koncepcijske faze u razvoju lista koje ćemo imenovati i kratko okarakterizirati: 1. Zagorja. Vrijeme je to od osnutka do početka 90-ih godina prošloga stoljeća. naklada je iz broja je u broj rasla tako da je 988. Bosne. godine i dalje.. ljudskih sudbina i priča postavši tako iseljenicima i njihovim obiteljima kod kuće prijatelj i sugovornik. 36.

pristupu. ‘’težini’’. stručnjaka za različita područja vezana za pripremu i izlazak novina. korektori te priređivači knjiga i drugoga materijala koji nekako treba prodati i time olakšati tiskanje i distribuciju lista. nego je napor dugo bio usmjeren na preživljavanje novina. tj. po njihovu stilu. No.ba>. treba im se diviti jer su godine života i rada uložili u ovaj projekt. vrijeme svaštarenja prošlo je pa katolički tisak. Jesu li Naša ognjišta uspjela pobjeći od “ponekad tužne slike crkvenih novina koje kao ciljanu publiku imaju crkvene poglavare te na nepristupačan način izlažu teme koje bi mogle razumjeti samo klerici”?23 Odgovor na ovo pitanje zahtijeva studiozniju analizu sadržaja lista. dostavljači. novinari. ali je danas opterećujući: cjelokupan rad na izdavanju novina obavljaju dvije-tri osobe. Kao i većinu katoličkih tiskovina. Ali. još jedan problem prati Naša ognjišta.NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA Koja je ciljna skupina. održali ga i doveli dotle da još uvijek ide naprijed i nada se boljemu. komu se list obraćao? Po raznovrsnosti priloga objavljenih u Našim ognjištima u trideset šest godina. rad koji inače u profesionalnom novinarstvu obavlja cijela skupina ljudi. Ovdje možemo postaviti pitanje omjera društvenih naspram crkvenih tekstova: često se zna čuti tvrdnja da je crkveni tisak daleko od realnoga života. Ako su nekada isti ljudi bili i utovarivači. prosinca 2007. Na samom početku Naša ognjišta odišu amaterizmom i nesnalaženjem u novinarskom zanatu. od svakodnevnice. “Dvadeset stoljeća Svjetla riječi”. odnosno na nastojanje da iziđe sljedeći broj. Još uvijek se naime radi po modelu koji je nekada bio opravdan. bilo je tu priloga koji zasigurno potvrđuju i gornju tezu. <www. Naša su ognjišta na svojim stranicama donosila priloge za različite čitateljske profile. želi li opstati na tržištu. Jesu li se Naša ognjišta uspjela oduprijeti tomu. nadaje se zaključak da novine nisu imale jasno razrađen strateški plan ni precizno definiranu ciljnu skupinu čitatelja. svakako organizaciji posla mora pristupiti ozbiljnije.svjetlorijeci. 29 . koliko je njihov sadržaj zanimljiv prosječnu čitatelju? Počesto se Naša ognjišta nisu uspjela osloboditi tipično crkvenoga šablonskog poimanja nekih crkvenih događaja: primjerice proslava blag23 Mirko Filipović. što je i razumljivo ako imamo na umu vrijeme kada su nastala te činjenicu da nitko od urednika prije toga nije posebno učio novinarski zanat.

liturgija. a to opet uvjetuje veće troškove. protokolarnih posjeta i prijama crkvenih poglavara. Naša su ognjišta objavila nekoliko audio i videokaseta. suhoparnih vijesti o nekim obljetnicama itd. Osobita je pozornost posvećena Duvnu i Duvnjacima: objavljeno je preko dvadeset naslova o temi Duvna i Duvnjaka. Do svibnja 2007. etnologija i narodno stvaralaštvo. Međugorje. Uz redovito tiskanje i po nekoliko naslova godišnje. dvanaestlisnih kalendara. teologija i duhovnost. 2. Izdavačka djelatnost Godine 972. Radilo se i stvaralo gotovo u nemogućim uvjetima. od 972. nemogućnosti da ovdje navedemo naslove svih do sad objelodanjenih knjiga u izdanju Naših ognjišta.Marija MaJić dana nekih svetaca koje se svake godine odvijaju na isti način. povijest. krenulo se i s izdavanjem knjiga. Usto. poezija.3. Oslobađanje od ovakvih stereotipa umnogome ovisi o svjesnosti uredništva o tom problemu. citiranja propovijedi. kako zbog tehničkih i novčanih teškoća koje su umnogome otežavale ovakav posao tako još više zbog pritisaka tadašnje vlasti na Crkvu i svećenike. godine Naša ognjišta tiskaju i jednolisni katolički kalendar koji se u tisućama primjeraka dijeli prilikom blagoslova kuća po katoličkim obiteljima diljem Hercegovine. izjava s crkvenih skupova. Dvije stotine objavljenih knjiga pravo je bogatstvo. romani. ova je izdavačka kuća u vlastitoj nakladi i u suizdavaštvu objelodanila preko 200 naslova. pripovijesti. 220 HUM 2 . što svakako otežava funkcioniranje novina. Pokrenuta je Knjižnica Naših ognjišta. tj. Zbog ograničenosti prostora. Franjevci su zapravo i preko knjiga nastojali njegovati hrvatski jezik i očuvati identitet hrvatskoga naroda na ovim prostorima. tek godinu nakon pokretanja novina. monografije. drame te posebna izdanja. Bosne i svijeta. navest ćemo tek tematske skupine po kojima su knjige razvrstane: filozofija.. molitvenika i sl. ali i o brojnosti ekipe koja novine stvara.

kada ustreba.ba>. Ovako gledano. . . no za katolički tisak postoje itekakve mogućnosti koje treba znati prepoznati i iskoristiti i pri tom poštivati zasade novinarske struke i istraživačkoga novinarstva. Fra Jakov Bubalo – umjetnik riječi. Pred Našim je ognjištima u prvom redu rad na poboljšanju sadržaja. Druga je polovica privući čitatelje i novine pravodobno dostaviti do njih.Jolić. <www. Literatura . Naša ognjišta. razlučivanje uposlenih na one koji će pisati i raditi u uredništvu i one koji će stručno raditi na distribuciji i promidžbi lista.ba>.Jolić. upravo katolički tisak može čitateljima pozitivnim primjerima buditi volju za životom te argumentiranim i. . 4. 2006. Tomislavgrad. s. U vremenu kada je najtraženija vijest negativna vijest. Mostar br. Gabrijel – Vukadin. spomenica. Ancila. Anđelko. prosinca 2007. 22 .Informativni bilten okružnog javnog tužilaštva. Naša ognjišta. čime će se povećati interes čitatelja.bosnasrebrena. sadašnji situacija Naših ognjišta nije sjajna. a potom i izgleda lista. kritičkim analizama tema ponuditi zdravu alternativu.Filipović.NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA Zaključak Pripremiti novine za tisak i otisnuti ih samo je pola posla. Robert – Bubalo.Barun. Povijest izdavačke djelatnosti Bosne Srebrene. To zasigurno od Naših ognjišta s pravom očekuju svjesniji čitatelji koji iz mjeseca u mjesec posežu upravo za ovim novinama. travanj 982. Dvadeset stoljeća Svjetla riječi. Fra Ferdo Vlašić – vizionar i patnik. 2005. To zahtijeva suvremeniji pristup novinarstvu. Jasno je da to traži dodatna ulaganja za koja je teško naći razumijevanje više crkvene strukture koja još uvijek nije svjesna značenja medija u društvu. Marija. Mirko. spomenica.svjetlorijeci. Tomislavgrad. <www. Robert – Mioč. .

br. br. br. Beograd. Živorad. 9. . . 47. . Centar za studije novinarstva. . Tomislavgrad.Sveta baština. Mostar.Marija MaJić ..Sveta baština. (Građa za istoriju štampe).Naša ognjišta. Iko. listopad 98. Jugoslavenski institut za novinarstvo.Naša ognjišta.. br. Štampa naroda i narodnosti SFRJ 19451973.. . Zoran – Skoko. 69. Petar. br. . 222 HUM 2 . Prilozi za Povijest novinarstva Hrvata u Bosni i Hercegovini. . 972. lipanj 998. 2. . br. srpanj 97. br. .Sapunar. br. 8. 975.Naša ognjišta. . K. travanj 982.Naša ognjišta.Stoković. . br. Bibliografija članaka “Naših ognjišta” i “Svete baštine” 1971. Sveučilište u Mostaru..Mir i dobro. 999. veljača 987. br. . Naša ognjišta.. kolovoz – rujan 97. . 62.Naša ognjišta. .Naša ognjišta. 250. siječanj – veljača 99 . Marko – Tomić.Sveta baština. siječanj – veljača 974. 993. svibanj 982.Mamić..-1991.

then to its prohibition and renaming into Holy heritage and renewed returning of the name. It also speaks about the publishing business of this publishing company. Holy heritage. The paper endeavors to query the current state of Our homes and catholic press in general and give some guidelines for the future. Key words: catholic press. columns. Franciscans. Our homes. It gives a short review of the situation in journalism and catholic press before and after Our homes was published with a special reference to people who had initiated and preserved it. 223 .NAŠA OGNJIŠTA – PRVI KATOLIČKI LIST U BOSNI I HERCEGOVINI POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA Marija Majić OUR HOMES – THE FIRST CATHOLIC NEWSPAPER IN BOSNIA AND HERZEGOVINA AFTER THE SECOND WORLD WAR Summary The paper presents the initiation or reasons for making Our homes as the first catholic newspaper in Bosnia and Herzegovina after the Second World War. prosinca 2007.

Asimetričan je zbog toga što je neuravnotežen jer se cilja na promjenu stavova ili ponašanje publike. Američki znanstvenici James Gruing i Tod Hunt (1984. Ključne riječi: odnosi s javnošću. manipulacija. modeli. mediji. ona je imala svoj evolutivni razvoj. javnost. komunikacija. Treći je dvosmjerni asimetrični model koji uključuje i povratnu informaciju ili dvosmjernu komunikaciju. Zoran Tomić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević Zagreb MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU Sažetak Odnosi s javnošću disciplina je društvenih znanosti koja se danas brzo razvija. Drugi je model javnoga informiranja. Promotre li se modeli razvoja odnosa s 224 HUM 2 . No. Njegova je bit angažiranje tvorničkih novinara koji informiraju javnost. Četvrti je model dvosmjerno simetrični i on se ponekad opisuje idealnim modelom ili čistim modelom odnosa s javnošću. Uvod Različiti pogledi na odnose s javnošću odražavaju evolutivni razvoj ove djelatnosti kroz povijest. a ne na promjenu organizacije. XI. U komunikaciji sudjeluju subjekti s jedne i druge strane i oni međusobno razmjenjuju komunikaciju poštujući obostrane interese.UDK 659. informiranje. publicitet.) istražili su modele razvoja odnosa s javnošću i utvrdili četiri modela primjene. 2007. tisak. Prvi model jest model tiskovne agenture koji nastoji osigurati publicitet za klijenta pri čemu istina nije uvjet za dobru priču. Uz navedena četiri Gruing-Huntova modela razmatraju se i model izvrsnosti kao i otvoreni i zatvoreni model odnosa s javnošću.44 Izvorni znanstveni članak Primljeno: 5.

dvosmjerni asimetrični model i dvosmjerni simetrični model. ukazat ćemo na definiciju. Odnosi s javnošću smatraju se “dovodnom cijevi” za informaciju koja teče iz organizacija prema javnosti. Modelom (lat.. S tim u vezi model ispunjava dvije funkcije:  M. Praktičari ove forme nazivaju se agenti za publicitet. Na tom najnovijem stupnju odnosi s javnošću prihvaćaju odgovornost. Osim teorija. Zipfel citiraju Gerharda Maletzhea (986. No. modulus – obrazac. 2) Informacija.javnošću detaljnije. Zipfel. Zagreb. Kunczik i A. Kunczik – A. str.) prema kojemu se model može definirati kao “pojednostavljenu. pojava. Praktičari koji slijede ovaj pristup nazivaju se savjetnici za odnose s javnošću iako svatko tko preuzme i ima ovo zvanje nije dostojan toga zvanja. i modeli nas upućuju u bolje razumijevanje odnosa s javnošću u teoriji i praksi. proces. 9. 2006. mišljenje i sl. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. apstrahiranu reprezentaciju područja realiteta radi isticanja relevantnih aspekata za neki određeni postavljeni problem kako bi se on učinio preglednim”. prosinca 2007. FES. prije nego istaknemo najvažnija obilježja navedenih modela. U ovom radu posebna će pozornost biti usmjerena na Gruing-Huntove modele odnosa s javnošću: model tiskovne agenture. Praktičari ove vrste odnosa s javnošću tradicionalno se nazivaju tiskovni agenti. funkcije i podjele modela koji se najčešće pojavljuju u literaturi. Uz četiri najcitiranija modela. model javnoga informiranja. M. Odnosi s javnošću preuzimaju odgovornost za uporabu bilo kojega komunikacijskoga kanala za postizanje željenoga javnog mišljenja. 225 . može se zapaziti da su u svom povijesnom razvitku prošli kroz tri faze: 1) Manipulacija. ali također nude informacije i savjetuju menadžment. mjera) smatramo materijalnu ili misaonu reprodukciju nekoga originala (objekt. 3) Uzajamno djelovanje i razumijevanje. ukazat ćemo na model izvrsnosti kao i model otvorenoga sustava.).

3. str. javnoga informiranja. 65 s.3 1. Zagreb. heuristika je skup znanja o metodama otkrivanja i utvrđivanja novih činjenica i spoznaja). Gruing-Huntovi modeli odnosa s javnošću Povijesno gledano. odnosi s javnošću razvijaju se kroz četiri modela koja se mogu promatrati i kao povijesni razvoj propagande. Thomson–Wadswortgh. J. Žaja. Gruinga i Todda Hunta. Budući da se modeli sustava mogu izraditi na različite načine. heurističku funkciju (stjecanje novih uvida. grafički. Belmont. 63. asimetričnih i simetričnih odnosa s javnošću. dvosmjerni simetrični model. S tim u vezi modeli se mogu podijeliti: • prema svojstvima modela (fizički. Isto. eksperimentalni i model odlučivanja). Hunt. dvosmjerni asimetrični model i 4. 226 HUM 2 . model javnoga informiranja 3. 2 3 4 M. verbalni i formalni modeli) • prema odnosu s originalom (modeli funkcije.. Ova klasifikacija potječe od američkih znanstvenika Jamesa E. Gruing – T. funkciju organizacije (integrira pojedinačne oblike u ukupni kontekst) 2. str. njihovo se usustavljivanje može provesti s raznih stajališta. 984.2 proces modeliranja star je koliko i ljudski rod. Poslovni sustavi. str. model tiskovne agenture i publiciteta 2.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević . 993. Prema Marku Žaji. a korijeni modeliranja temelje se na spoznajama o sličnosti pojava i stvari u prirodi.. Školska knjiga. Managing of Public Relations. modeli strukture i modeli ponašanja) • prema namjeni modela (demonstracijski model.4 Prema njima četiri modela su: . iz raznovrsnih elemenata i za posebne svrhe.

str. pa i neprijateljski stav te da će na njihovu aktivnost. Komunikacija je jednosmjerna. ovaj se model može ilustrirati odnosom subjekta i javnosti. Cutlip i suradnici. Tiskovna agentura javlja se još u vrijeme pokušaja promidžbe naseljavanja Divljega zapada. U posljednja dva desetljeća 9. a za druge majstor halabuke. Govorio je kako mu je svejedno napadaju li ga ili ne. a model propagande/publiciteta najpopularniji je. kako kažu S. 227 . Prema nekim autorima bio je najveći šoumen i novinski agent u povijesti.MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU 1. javnost (J) bila je podređena. stoljeća tiskovna se agentura sve više razvija i u šou-biznis. Sam Barnum sebe je zvao princem prijevare. a neki se elementi mogu pronaći i u brojnim današnjim programima za odnose s javnošću. Izostanak povratne informacije dovodio je javnost u položaj objekta u komunikaciji. Važno je samo da mu je ime točno napisano. dj.1. Prema njemu. Budući da je “princ prijevare” rabio tisak i publicitet za postizanje svojih ciljeva (S). čiji je najvažniji predstavnik Phineas Taylor Barnum. Model tiskovne agenture i publiciteta5 Sustavni pokušaji privlačenja ili odvraćanja pozornosti javnosti stari su koliko i pokušaji uvjeravanja i propagiranja. S S je subjekt komunikacije (tiskovni agent) J J je javnost. a njihovo djelovanje postajalo je sve bezočnije. J. opisuju propagandističke javne odnose koji na sve načine traže pozornost medija.7 Razvojem željeznice u SAD-u velepoduzetnici su shvatili da moraju “namamiti” ljude na ta područja. Bilo je logično očekivati da će urednici prema njima zauzeti nepovjerljiv. S obzirom na praksu. 27. Širenje područja djelovanja pridonijelo je sve većem broju tiskovnih agenata. Barnum (80. služi se oglašavanjem i propagandom.. Stvaranje “romantične vizije Divljega zapada” bila je zadaća tiskovnih agenata.) bio je najglasovitiji tiskovni agent 9. objekt komunikacije 5 6 7 The Press Agentry/Publiciti Model. organizacije prakticiraju više modela. stoljeća. Propaganda i publicitet.6 Tiskovna agentura. prema J. “biti bačena ljaga”. Gruing – T.-89. Gruingu. Phineas T. prosinca 2007. Hunt. nav.

godine utemeljili su Odjel za publicitet i promidžbu te su angažirali novinare “da iskoriste tisak na svaki mogući način”. Među prvima je shvatio kako je pogrješna ona promidžba koju ne podržavaju dobri poslovi i proizvodi (“PR nikada nije prodao loš proizvod”).2. Model javnoga informiranja10 Promotori svjetske izložbe o Columbu u Chicagu 893.. Prema autorici. Zagreb. Ivy Lee je postao prvi agent za promidžbu Pensilvanijske željeznice. 2007. U odnosima s javnošću proveo je 3 godinu.2 Leejeva filozofija imat će velik utjecaj na razvoj odnosa s javnošću.. Model javnoga informiranja također je upotrebljavao novinare za komunikaciju. američkoj saveznoj državi Georgija. To potvrđuje da odnosi s javnošću slavnih osoba bitno utječu na sadržaj vijesti u dnevnim novinama i elektroničkim medijima. Grunig – T. on je smatrao da javnost više ne smije biti ignorirana kao u tra8 David i Victoria Becham još su jedan primjer proizvodnje publiciteta. Najvažnije ime iz ovoga razdoblja jest Ivy Ledbetter Lee. Dovodi ga se u vezu s podrškom Hitleru. Umro je 934. Theaker. Ivy Lee je bio diplomant s Princetona i novinar specijaliziran za poslovno organiziranje. 9 J. Naime.9 1. Poznato je da njihovim imidžom i publicitetom upravljaju brojne agencije odnosa s javnošću. godine. kako piše J. Gruing. 3. dj. posebno. godine radeći za Rockefellera. I danas se citira njegova Deklaracija načela (Declaration of Principles) objavljena 906. 2 Ivy Ledbetter Lee (887. Uvelike je zaslužan za utemeljenje suvremene PR prakse. Barnumov nasljednik danas je Max Clifford koji uživa začuđujući ugled zbog osiguravanja naslovnica klijentima8 iako tvrdi da njegov rad podrazumijeva držanje klijenta podalje od novina. Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. 22. nav. “lokalne novinare” koji šire ono što je općenito točno. ali nerado daju negativne informacije. HUOJ. “Što su odnosi s javnošću?”.) rođen je u Cedartownu. Obje bi aktivnosti bile tipične za tiskovne agente koji se uvijek ne brinu o činjeničnoj točnosti osigurane informacije.-934. Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. Nakon što je napustio suradnju s Nacionalnim odborom Demokratske stranke i suradnju s Georgeom Parkerom. Fawkes. Hunt. str.  J.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević Da ovaj model još uvijek ima primjenu. 228 HUM 2 . Lee je zastupao “German Dye Trust” i za vrijeme dolaska na vlast Hitlerovih nacionalsocijalista. Naime. u A. 0 The Public-Information Model. str. piše Johana Fawkes u knjizi Alison Theaker.

ali ne traže informaciju od javnosti istraživanjem ili neformalnim metodama. Dvosmjerni asimetrični model14 Nastanak ovoga modela veže se za ime Edwarda L.) ističe kako su model tiskovne agenture (model propagande i publiciteta) i model javnoga informiranja modeli “jednoga puta” jer praktičari koji ih slijede daju informacije za javnost o organizaciji.”3 Model javne informacije najpopularniji je u vladinim organizacijama. Bernays je prvi držao kolegij iz odnosa s javnošću na Sveučilištu u New Yorku.. 1. godini života. subjekt u komunikaciji J J je javnost. Naprotiv.) rođen je u Beču. Odnosi s javnošću. stoljeća. a model javne informacije kao “novinarski model”. ona mora biti informirana. Center – G. Novinarima koji su izvješćivali o štrajku posao je bio olakšan jer su komunikacijski kanali bili znatno otvoreniji. Oženio se s Doris Fleischman 922. ali im je Lee osigurao izvještaj sa svakog sastanka. J. objekt komunikacije Prije nego ukažemo na značajke drugih dvaju komunikacijskih modela.3.-995. “Novinari nisu smjeli prisustvovati sastancima. Bernays (89. 5 Edward L. Mate. Bernays je umro u 03. Jedan je od najznačajnijih praktičara i teoretičara javnih odnosa. 2003. prosinca 2007. 7. 4 The Two-Way Asymmetric Model. Taj povijesno važan i nov pristup Lee je primijenio tijekom štrajka rudara.5 autora prve knjige o odnosima s javnošću (Cristillizing Public Opinion3 S. str. Broom.MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU dicionalnoj poslovnoj praksi. s kojom je utemeljio tvrtku “Savjetništvo za odnose s javnošću”. Uvršten među 00 najpoznatijih Amerikanaca 20. Usto što je napisao prvu knjigu iz ovoga područja. O O je organizacija. Bernaysa. Gruing agenturu i dvostrano asimetrični model alternativno opisuje kao “zanat”. ukazat ćemo na razmišljanje Jamesa Gruinga koji u radu pod naslovom “Symmetrical Presuppositions as a Framework for Public Relations Theory” (989. posebno u agencijama. 229 . Zagreb. Cutlip – A.

a ne vidi se organizacija iz perspektive vanjske javnosti • zatvorenost sustava – informacije teku samo iz organizacije. Bernaysov model komuniciranja nazivamo dvosmjerni asimetrični model. 8 J.. 7 J. 230 HUM 2 . 989../ Bolton.. 42. 2000. C.7 Asimetričan je zato što je javnost još uvijek u podređenom položaju. Zbog poštovanja povratne veze (feedback) komuniciranja i prilagođavanja odnosa s javnošću reakcijama primatelja poruke. dj. Wilcox – P. a kod Bernaysa ta riječ ima pozitivno značenje. nav. New York. Cameron. Public Relations Theory. V. 32. i Hazleton.. Mahwah. Grunig – T. O O je organizacija (subjekt u komunikaciji) J J je javnost. str.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević Oblikovanje javnog mišljenja) i predavača na prvom kolegiju iz odnosa s javnošću. Agee – G. Essentials of Public Relations. Hunt. str. što je manipulirana. Ault – W. Gruing. a ne i u organizaciju • djelotvornost – niski troškovi i djelotvornost važniji su od inovacija 6 D. str. “Symmetrical Presuppositions as a Framework for Public Relations Theory”.) i razvoj sofisticiranih metoda mjerenja javnoga mišljenja naveli su Bernaysa da postavi tezu kako je ljude moguće uvjeriti u nešto samo ako je to u njihovom interesu.. objekt komunikacije i ona je manipulirana U radu pod naslovom “Symmetrical Presuppositions as a Framework for Public Relations Theory”8 J. Gruing navodi osnovne pretpostavke na kojima se temelje asimetrični odnosi s javnošću: • interna orijentacija – gleda se samo iz perspektive organizacije prema vani. /ed.6 Pojava prvih knjiga o javnom mišljenju (Walter Lippman – Javno mnijenje iz 922. 36 s. LEA Pub.

Komunikacija se dakle izvodi u oba smjera i ravnopravno. u dvosmjernom simetričnom modelu još su jače naglašene povratne (feedback) veze. 33. Javni poslovi postaju najvažnijom zadaćom odnosa s javnošću. pri čemu se češće rabi komunikacija u odnosu na persuaziju.9 1. Temeljne pretpostavke asimetričnoga modela odražavaju konzervativne vrijednosti. uloga “pregovarača između interesa organizacije i interesa određene javnosti”...2 Osnovni je cilj međusobno razumijevanje između javnosti i institucije ili organizacije. str. 20 The Two-Way Symmetric Model. zaposlenici trebaju imati malu autonomiju. Fawkes. Dvosmjerni simetrični model20 Razvojem dvosmjernoga simetričnog modela komuniciranja javljaju se i suvremeni odnosi s javnošću.MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU • elitizam – pretpostavlja se da je vodstvo organizacije najbolje upućeno u sve probleme • konzervativizam – promjene se smatraju nepoželjnima • tradicija – pretpostavlja se da tradicija organizacije djeluje stabilizirajuće i da pomaže održavanju kulture i identiteta • centralizacija autoriteta – moć treba biti koncentrirana u nekolicine vrhunskih menadžera. No. 9 Isto. 23 . Gruing smatra da će i liberalne skupine i organizacije prakticirati asimetrični model kada se radi o zastupanju njihovih interesa. nav. U odnosu na treći. Uloga stručnjaka za odnose s javnošću u ovom je modelu praktički uloga medijatora između organizacije i njezine javnosti ili.4. Fawkes. smatra J. Zbog toga je dvosmjerno simetrični model u praksi moralniji i efikasniji. 26. Grunig i navodi dva primjera istraživanja koja podržavaju ovu tvrdnju. što znači da organizaciju treba ustrojiti hijerarhijski. To je vrijeme širenja globalne informacije koje započinje sredinom 960-ih godina. kako piše J. dj. str. prosinca 2007. 2 J. asimetrični. Od tada odnosi s javnošću postaju sve složeniji i važniji.

U svakom drugom slučaju modeli nisu uspjeli riješiti sukob. 38. J. 232 HUM 2 .) istraživala kako organizacije rade sa skupinama aktivista. J. str. Drugo. Zaključila je da državne agencije koje se oslanjaju na službenike javnih informacija možda precjenjuju sposobnost tih službenika u stvaranju slike agencije koju oslikavaju masovni mediji. Drugi modeli nisu djelovali. Grunig (986. Tako je Gruing zaključila da je zbog ukupnoga neuspjeha drugih modela samo dvosmjerno simetrični model davao nadu za uspjeh.) objavila da je samo jedna državna agencija koju je ona proučavala u Louisiani upotrebljavala dvosmjerni simetrični model. drugi sustavi prelaze te granice. Zaključila je da organizacija od njih nije pokušala uspostaviti dvosmjerno simetričan model. to znači da se pretpostavlja funkcionalni autoritet tako da svatko svojim sposobnostima može pridonijeti postizanju cilja sustava • autonomija – ljudi su inovativniji i konstruktivniji kada mogu autonomno određivati svoje ponašanje 22 Isto. a s druge se strane interpretiraju kao sastavni dijelovi nadsustava.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević Prvo je L. V. što znači da se sustavi međusobno prožimaju • otvorenost sustava – informacije se razmjenjuju s drugim sustavima • tekuća ravnoteža – pretpostavlja se da sustavi teže ravnoteži s drugim sustavima iako se to rijetko ostvaruje • jednakost – ljudi se trebaju jednako tretirati. Turk je u radu “Information subsidies and media content: A study of public relations influence on the news” (986. pretpostavlja se da je cjelina više od zbroja njezinih dijelova i da svaki dio sustava utječe na sve druge njegove dijelove • uzajamna ovisnost – budući da sustavi imaju granice. Prema njemu to su: • holizam – sustavi se s jedne strane sastoje iz podsustava. Rezultat je obično bilo parničenje ili kontinuirani konflikt. Gruing22 piše o temeljnim pretpostavkama simetrične koncepcije odnosa s javnošću.

nav. jednako vrijednom odnosu. dj. 23 J.MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU • inovacija – naglašene su nove ideje i fleksibilno mišljenje. svrhu. S S S je pošiljatelj. 22. komunikacijom ili kompromisima. građanske inicijative smatraju se skupinama koje zastupaju interese običnih građana u odnosu prema upravljačkim strukturama vlasti i poduzeća. ali i pošiljatelj. Dakle. 233 . prirodu komunikacije. gdje se upotrebljavaju danas. Nalaze se u međusobnom. manipulacijom ili prisilom • liberalizam internih skupina – političkim sustavom upravlja natjecanje između internih skupina. dakle subjekt komunikacije (odnosi s javnošću). a ne silom. suprotno tradiciji i učinkovitosti • decentralizacija menadžmenta – menadžment nastave na kolektivnoj osnovi.. dvosmjerni se simetrični model u većoj mjeri sastoji od dijaloga. smisao je da menadžeri više koordiniraju. prirodu istraživanja. Kao što se vidi. str. primatelj poruke. postotak organizacija koje ih danas upotrebljavaju te s obzirom na protagoniste tih modela. on polazi od međusobnog razumijevanja i tu se apsolutno približava i postaje model suvremenih odnosa s javnošću. prosinca 2007. ali i primatelj poruke. S je javnost. Hunt. komunikacijske modele. odnosno minimalizirati negativne učinke • rješavanje sukoba – sukobi se trebaju rješavati pregovorima. a manje kontroliraju • odgovornost – ljudi i organizacije moraju se baviti posljedicama svoga ponašanja na druge i nastojati izbjeći. Gruing – T. James Gruing i Todd Hunt23 analizirali su četiri navedena modela odnosa s javnošću s obzirom na značajke.

James i Larisse Grunig 234 HUM 2 . kazalište. promocija proizvoda Edward L. uravnoteženi učinci skupina  skupina formativni. agencije regulirani biznis. T.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević MODEL ZNAČAJKA Press agent/ publicitet propaganda jednostrana: potpuna istina nije bitna izvor  primatelj javno informiranje širenje informacije jedan govori. Međutim. procjenjivanje razumijevanja svrha priroda komunikacije komunikacijski model priroda istraživanja vodeće povijesne ličnosti gdje se upotrebljavaju danas procijenjeni postotak organizacija koje ih rabe danas malo. neprofitna udruženja. ‘poslovnica’ P. Gruing (984. biznis dvosmjerni asimetrični znanstveno uvjeravanje dvosmjerna. istina važna izvor  primatelj malo.) razvio teoriju nepredvidivosti koja je ukazivala da bi organizacije trebale prakticirati model javnih odnosa koji najbolje pristaje njihovoj sredini. ideja nepredvidivosti nije funkcionirala. Bernays Bernays natjecateljski biznis. agencije 15% 50% 20% 15% Tablica : karakteristike četiriju modela odnosa s javnošću. zanimljivost. godine pokazalo je da četiri modela točno opisuju praksu odnosa s javnošću u realnom svijetu. Barnum šport. neuravnoteženi učinci izvor  primatelj reakcija formativni. čitateljstvo Ivy Lee vlada. 2. procjenjivanje stavova dvosmjerni simetrični obostrano razumijevanje dvosmjerna. starija istraživanja nisu zadovoljavajuće objasnila zašto organizacije prakticiraju četiri modela. Međutim. Zašto organizacije prakticiraju modele Istraživanje Jamesa Gruniga i Larisse Grunig iz 989. U početku je J.

Istraživanje Grunigovih kazuje da dominantna koalicija organizacije. moraju se promijeniti dominantna shvaćanja o važnosti i ulozi odnosa s javnošću. kulture organizacije i vještine menadžera za odnose s javnošću. Grunig i L. Prvo. 3.MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU zaključili su da modeli više funkcioniraju kao normativna teorija (što bi organizacija trebala činiti) nego kao deskriptivna (što one. Sada kada su ideologija i kultura postale primarne. izabranu stratešku javnost i situacijski model koji treba primijeniti. prosinca 2007. Model izvrsnosti Fondacija za istraživanje Međunarodnoga udruženja poslovnih komunikatora24 financirala je studiju izvrsnosti kojoj je na čelu bio James E. Model koji dominantna koalicija bira ovisi o tome podudara li se taj model s organizacijskom kulturom i ima li menadžer za odnose s javnošću sposobnost realiziranja modela. identificira stratešku javnost u okolini. preferiranje određenih modela u funkciji je ideologije organizacije. predviđene varijable preferiranja modela poprimaju veću važnost. Da bi pak došlo do promjene načina na koji organizacija prakticira odnose s javnošću. Danas još uvijek mali broj organizacija prakticira dvosmjerni simetrični model jer njihov pogled na svijet odnosa s javnošću ne uključuje taj model i rijetko imaju stručnjake za odnose s javnošću s iskustvom da bi ga mogli provoditi. njezina elita moći. modeli funkcioniraju kao situacijske strategije koje organizacije rabe za različite probleme javnosti i odnosa s javnošću. Najnovija istraživanja J. Drugo. Vjerojatnije je da će menadžer za odnose s javnošću koji radi sa sofisticiranijim dvostranim modelima biti dio dominantne koalicije gdje može utjecati na kulturu. Dominantna koalicija tada predaje problem menadžeru za odnose s javnošću i nameće model odgovarajuće strategije. Grunig pokazala su da organizacije upotrebljavaju modele na dva načina. Gruingovi pokazuju da se razlozi zašto ovi modeli postaju dio ideologije organizacije i zašto su ih organizacije izabrale kao situacijske strategije mogu objasniti konceptima moći organizacije. u stvari. čine). 24 IABC – The International Association of Business Communicators. 235 .

236 HUM 2 . str. to ne znači da se primjenjuju samo simetrični odnosi s javnošću. Kunczik. ali ne i dostatan uvjet za izvrsne odnose s javnošću.25 Izvrsni odnosi s javnošću uglavnom su usmjereni na simetričnu komunikaciju kao na “etički sustav odnosa”. S tim u vezi. Vjeruje se da su znanje i ekspertiza komunikatora potrebni za izvrsne odnose s javnošću. i J. istraživači su razvili situacijski model izvrsnih odnosa s javnošću koji se u određenom smislu navezuje na četiri modela odnosa s javnošću. FPZ.26 D. str.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević Grunig.). izvrsne sposobnosti u odnosima s javnošću samo su nužan. nego “kultura” koja postoji u dotičnoj organizaciji utječe i na odnose s javnošću. Komunikacijska izvrsnost (Communication excelence) opisuje idealno stanje u kojemu upućeni komunikatori sudjeluju u sveukupnom strateškom upravljanju organizacijama tražeći simetrične odnose pomoću upravljanja komunikacijom s ključnim javnostima o kojima ovisi opstanak i rast organizacije. Zagreb. Gruing (996.. 2006. Odjeli za odnose s javnošću ne postoje odvojeno od ostatka organizacije. Zajedno s Larissom Gruing i Davidom Dozierom (996. To implicira da neke organizacije primjenjuju i asimetrični model komuniciranja. kako bi se izgradilo win-win odnos između organizacije i javnosti. L. 60. odnosno imati izvrsnu vezu sa “seniorskom upravom” 25 M. a na temelju opsežne studije o profesionalnom stanju u odnosima s javnošću. uključivanje odnosa s javnošću u strateško upravljanje 2. Kada kažemo da su izvrsni odnosi “uglavnom” usmjereni na dvosmjernu – simetričnu komunikaciju. ali ovisno o okolnostima služe se različitim taktikama. Odnosi s javnošću – koncept i teorije.) saželi su devet općevažećih načela izvrsnosti međunarodnih odnosa s javnošću: . Verčić. autori studije izvrsnosti zaključuju kako znanje i ekspertiza nisu dovoljni za izvrsnost: komunikacijska izvrsnost opisuje razumijevanje i ponašanje izvršnih direktora i dominantnih koalicija kao i komunikatora. kada je to potrebno. No. profesor sa Sveučilišta u Marylandu. odnosi s javnošću trebaju dobiti više moći u dominantnoj koaliciji organizacije. 26 Isto. 6.

MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU 3. Stupanj zatvorenosti nekoga sustava označuje njegovu neosjetljivost na okolinu. Otvoreni sustavi razmjenjuju inpute i outpute preko propusnih membrana. str. 65 s.. prema S. Cutlip i sur. Zatvoreni sustavi imaju nepropusne membrane. što znači da ne mogu razmjenjivati materiju. interni odnosi s javnošću vode se simetrično. Zatvoreni sustavi. Cutlip i suradnicima. Neprekidnost (kontinuum) varira od zatvorenoga do otvorenoga sustava. energiju ili informaciju sa svojom okolinom.. 234. različitost uloga odnosa s javnošću (to znači kompleksnost relevantnih okolina) treba biti vidljiva u sustavu odjela za odnose s javnošću. Treba reći da društveni sustavi ne mogu biti posve zatvoreni ili potpuno otvoreni pa su oni relativno otvoreni ili relativno zatvoreni. odnosno razvijeni su koordinacijski mehanizmi 4. izvrsni odnosi s javnošću zahtijevaju dobro obrazovane djelatnike 9. Model otvorenih sustava Svi sustavi (mehanički.. 28 S. dj. prosinca 2007. odnosi s javnošću kao upravljačka funkcija neovisni su o drugim upravljačkim odjelima 5. praktičari odnosa s javnošću imaju dvije uloge: kao strateški planeri i kao “praktičari” 6. organski i društveni) mogu se. što znači da zaposlenici mogu sudjelovati u donošenju odluka 8. no rabe se i simetrični model u obliku “mixed-motive” modela 7. Otvoreni pak sustavi reagiraju na promjene u 27 Isto. smatraju Cutlip i suradnici. nav.28 klasificirati prema prirodi i količini razmjene s okolinom. izvrsni odnosi s javnošću djeluju ponajprije prema simetričnom modelu. str. integrirana funkcija odnosa s javnošću – to znači jedinice odnosa s javnošću ujedinjene su u jednom odjelu. 237 . ne adaptiraju se na vanjske promjene.27 4.

prilagodili se i inicirali unutarnje i vanjske aktivnosti te spriječili ili izbjegli probleme. Cutlip i suradnici ističu kako otvoreni model može potaknuti i popravne akcije unutar organizacije i usmjeravati programe kojima se utječe na znanje.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević okolini. Ovaj model upotrebljava pristupe dvosmjerne simetrije. Dakle. str. S obzirom na programe kojima se služe. 238 HUM 2 . organizacije koje 29 Nav.29 Odnosi s javnošću upotrebljavaju i otvorene i zatvorene sustave. 238-242. djelatnici odnosa s javnošću rabe termin “reaktivni” i “proaktivni” odnosi s javnošću. Oni se prilagođuju i adaptiraju kako bi se suprotstavili promjenama u okolini ili kako bi im se prilagodili. Takav odnos spram promjena i okoline čini model otvorenoga sustava odnosa s javnošću. proaktivni programi rabe svoje “radare” za rano upozoravanje kako bi prikupili informacije. Reaktivni programi odnosa s javnošću jesu oni koji podrazumijevaju pristupe relativno zatvorenih sustava u planiranju programa i u menadžmentu. Proizvodnja brojnih priopćenja za javnost i ostalih tradicionalnih reakcija upućuje na to da se neka organizacija služi načinom razmišljanja zatvorenoga sustava. S.30 Suprotno reaktivnom. Prema S. sklonosti i ponašanje unutarnjih i vanjskih javnosti. mj. Cutlip i suradnicima reaktivni program odnosa s javnošću temelji se na dvjema pretpostavkama: ) odnosi s javnošću imaju jednu jedinu svrhu (izazivanje promjena u okolini. što znači da je komunikacija dvosmjerna. 30 Isto. Pristup otvorenoga sustava u odnosima s javnošću podrazumijeva svrhovitu prosudbu okoline radi predviđanja i otkrivanja promjena koje utječu na odnos organizacije i njezine javnosti. djelatnici u odnosima s javnošću koji upotrebljavaju model zatvorenoga sustava nastoje održati status quo u organizaciji i istodobno pokušavaju promijeniti okolinu. i još gore od toga) 2) organizacije imaju moć promijeniti svoju okolinu čime se lišavaju potrebe da promijene same sebe. Reaktivni odnosi s javnošću aktiviraju se samo u slučaju uznemiravanja.

Zaključak Povijesno gledano. praksa i razvoj odnosa s javnošću prošli su kroz četiri različita načina primjene.MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU provode odnose s javnošću otvorenoga sustava održavaju svoje odnose prilagođavajući se i adaptirajući sebe i svoje javnosti na društvenu. političku i ekonomsku okolinu podložnu stalnoj promjeni. U knjizi Managing Public Relation prosinca 2007. Ove faze najsustavnije su istražili američki znanstvenici James Gruing i Todd Hunt. povratna informacija (informacije o odnosima s javnošću: željeni odnosi nasuprot uočenim odnosima) (unutarnji: održavanje ili redefiniranje željenih odnosa) struktura. sklonosti i ponašanje javnosti Slika : model otvorenih sustava za odnose s javnošću prema S. informacije i uzajamnoga djelovanja i razumijevanja. Cutlipu i sur. planovi i programi organizacije željeni odnos s javnostima (opći i specifični ciljevi) rezultat (vanjski: akcija i komunikacija usmjerene prema javnostima) ulog (akcija javnosti ili informacije o javnosti) znanje. Prema njima. odnosi s javnošću prošli su kroz tri faze razvoja: fazu manipulacije. 239 .

ovako selektivan pristup može stvarati određene poteškoće u razumijevanju suvremenih odnosa s javnošću. još uvijek dominantno ne rabi u praksi. no većina praktičara smatra da nam ti modeli pomažu razumijeti različite vrste odnosa s javnošću u teoriji i praksi. L. Na kraju su dali procjenu koliko organizacije (984. – Arnoff. Nakon što su ih definirali. zatim vodeće povijesne osobe koje su ih zastupale te područja njihove primjene. O. – Lattimore. 2003.Baskin. Gruing (989. Služeći se navedenim istraživanjima koja ukazuju na karakteristike modela.) ove faze predstavili su pomoću modela odnosa s javnošću. vrijedno je primijetiti kako se četvrti model. 240 HUM 2 . Oni ne postoje izolirani jedni od drugih. Ovi autori smatraju da se organizacije mogu služiti različitim modelima kao strategijama postupanja s različitim javnostima ili pri rješavanju različitih problema u odnosima s javnošću. A. Literatura . Naime. Gruing i Hunt ustvrdili su da se on primjenjuje (samo) 5%. 997. Mate. D. To su: model tiskovne agenture.Cutlip. – Broom. model javnoga informiranja. Zagreb. – Center. G.) primjenjuju navedene modele. uz to što se predstavlja kao čisti ili idealni model odnosa s javnošću. Public Relations – The Professiopn and the Practice. U tom pogledu vrlo su važni i model izvrsnosti kao i model otvorenih sustava. . američki su znanstvenici ove modele opisali ističući im svrhu i narav. dvosmjerni asimetrični model i dvosmjerni simetrični model.) u dodatnim su istraživanjima naglasili da organizacije obično rabe više modela istodobno.. Treba istaknuti da ovi modeli ne predstavljaju “stvarni” svijet. Gruing i J. McGraw Hill.. C. No. Neki su teoretičari iznijeli više argumenata protiv navedenih četiriju modela. dok je dominantan model javnoga informiranja koji je u organizacijama prisutan oko 50%.Zoran ToMić • Zdeslav Milas • Siniša Kovačević (984. Odnosi s javnošću. S. Druga dva modela (tiskovna agentura i dvosmjerno simetrični model) u praksi se primjenjuju po 5%. Boston.

“Odnosi s javnošću i izvršna vlast”. – Zipfel. “Što su odnosi s javnošću?”. B. S. 2006.. “Glasnogovorništvo”. 984. Zagreb. Zagreb. Odnosi s medijima. D... 2006. Zagreb. Managing of Public Relations. J. T. 2005. Thomson – Wadswortgh. Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću.Harrison. – Cameron.Verčić. A. Z.Skoko. – Agee. . .. Priručnik za razumijevanje odnosa s javnošću. M.. br. London. – Hunt. Thousand Oaks.. D. Priručnik za odnose s javnošću.Kunczik. i Hazleton.Theaker. Belmont.Žaja.. u Theaker. – Ault. Univerzitet u Sarajevu. V. 24 . . Matica Hrvatska.. Teorijski aspekti novinarstva. 2007..Kunczik.Gruing. J. MPR. New York. .Tomić. 9. M.. HUOJ.. Masmedia..Tomić. 3-4. Zagreb...Sapunar. . .MODELI ODNOSA S JAVNOŠĆU . FES. 2006. 2004. ITG. . .. Z. “Symmetrical Presuppositions as a Framework for Public Relations Theory”. LEA Pub.. Odnosi s javnošću – koncept i teorije. Poslovni sustavi. . . HUOJ. Zagreb. Pregled. 2007. Today’s Public Relations – An Introduction.Fawkes.. Školska knjiga. M. A. Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. International Thomson Business Press. W.Heath. C. M. FPZ. J. Essentials of Public Relations. Zagreb. br.Gruing. . 993. 989. Sage pub. prosinca 2007. – Coombs./ Bolton. R. . 200.Wilcox. Zagreb.. Vitko. 2006. P. Zagreb. Sarajevo. G. Public Relations–An Introdaction. Široki Brijeg. 2000. /ed. Mahwah. Public Relations Theory. T. . 2006. 2000. i dr.. . A.

But it had its evolutional development. publicity. It aims at the change of attitudes or behavior of public and not at the change of organization. It is asymmetric because of the fact that it is unbalanced. 242 HUM 2 . informing. public. manipulation. press. Subjects from both sides participate in the communication and mutually exchange communication respecting common interests. The first model is the model of press brokerage which endeavors to ensure publicity for a client by which truth is not a condition for a good story. American scientists James Gruing and Tod Hunt (1984) explored the models of public relations and determined four models of usage. open and closed model are also considered. Its essence is engagement of factory journalists who inform the public. The second model is the model of public informing. media. The excellence model. models. communication.Zoran Tomić – Zdeslav Milas – Siniša Kovačević MODELS OF PUBLIC RELATIONS Summary Public relations are a discipline of social sciences which develops very fast today. Key words: public relations. The third is a two-way asymmetric model which includes both feedback and two-way communication. The fourth model is the twoway symmetrical model and it is sometimes described as an ideal model or the pure model of public relations.

uvodi se pravo na ispravak i odgovor i sl.Ilija Musa Filozofski fakultet u Mostaru UDK 070(497. slobodu mišljenja. DO 1940. Ključne riječi: pravo. Iz Zakona o tisku iz 1907.6)(094. Sažetak Ovim člankom obrađuje se problematika pravnoga statusa tiska.75(497. a utemeljen je i mirovinski fond za novinare. Zakon o zaštiti države iz 1921. godine reguliraju se kaznena djela klevete i uvrede. tiskarstva i nakladništva u Bosni i Hercegovini od 1907.5) Izvorni znanstveni članak Primljeno: 7. zakon. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o tisku iz 1929. jamčevina.. Obznana. i Ustav Kraljevine SHS iz 1921. do 1940. ustav. kazneno djelo. Donose se i odredbe kojima se dopušta ili zabranjuje objavljivanje tiskovina. otkazni rokovi. otpremnine. godine. godine zabranjuje se izdavanje oporbenih tiskovina. ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907.5)˝907/940˝ 35. Uredbom iz 1926. tisak. godine. Autor obrađuje i Obznanu. godine vidno se poboljšava status novinara tako što im se određuju godišnji odmor. U tekstu se prikazuje kako zakonodavci pristupaju pravu na slobodu izražavanja. novinar. prosinca 2007. ali sankcije kojima se kažnjava “nepodobno” pisanje i tiskanje. donosi razloge zbog kojih se može zabraniti izdavanje tiskovina. Zakonom o tisku iz 1925. obvezi i pravu radnika i poslodavaca u toj djelatnosti. Zakon o tisku iz 1925.. a i sva prava novinara i nakladnika znatno su ograničena.. njime se određuju posebne jamčevine u slučaju novčanih kaznâ. 2007. XI. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o tisku iz 1929. Uredbu o uređenju odnosa između novinara i vlasnika listova iz 1926. 243 . godine navodi se da nakladnik mora biti državljanin Bosne i Hercegovine. nakladnik. izražavanje. uz ostalo.6)(094.

ali se njime.Ilija Musa Uvod Da bi se razjasnile okolnosti u kojima su doneseni prvi pravni akti vezani uz medije u BiH. Istom 907. donošenjem Zakona o tisku za BiH. donesen je Zakon o tisku. nakon raspisivanja izbora za Narodnu skupštinu. u ovom slučaju tiskovine. ožujka 907.) donesen je Ustavni zakon kojim se reformira obrazovni sustav. godine. 1. a za vladavine Topal Šerif-paše Bosanskim vilajetom (86. ni dolaskom austrougarske vlasti nije došlo do znatnoga poboljšanja stanja u nakladništvu i tiskarstvu u odnosu na prethodno razdoblje.: 244 HUM 2 . U Hercegovini je prva tiskara bila Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini koja je osnovana 872. Godine 866. treba se osvrnuti i na neke događaje i uvjete koji su tomu prethodili. zakonodavac omogućuje izdavanje tiskovina bez posebne policijske koncesije. godine zabranjuje se djelovanje oporbenih glasila. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o tisku iz 929. zakon određuje i uvjete izdavanja periodičnih tiskovina. što je vrlo bitno. Ovaj je zakon prvi pravni akt kojim se sustavno rješava pravna problematika tiska nakon dolaska austrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu. pravosuđe. u vrijeme Turskoga Carstva javljaju se prve tiskare i prvi časopisi. a samim time i oživljavanje stranačkoga tiska. a potom i službeni list Bosna. Ukazom od 3. godine Previšnjim rješenjem od 3. U početku je izdavala Bosanski vijestnik.. omogućuje se ponovni rad političkih stranaka. osniva se Sopranova pečatnja – Vilajetska štamparija i ona je prva tiskara u Bosni i Hercegovini koja izdaje novine. Uz ostalo.-869. objavljen je Ustav Kraljevine Jugoslavije kojim se donekle omogućuje pokretanje novih listova. Zakon o tisku iz 1907. prava novinara ograničuju se na razne načine. zabranu izlaska tiskovina izvršava vlast pismenim rješenjem protiv kojega nije bilo pravnoga lijeka. objavljenim 2. omogućuje i osnivanje tiskarskih ustanova. a istom krajem 934. Dakle. Nažalost. godine. rujna 93. godine. u Glasniku Zakona i naredaba za BiH. siječnja 907. Ti uvjeti navedeni su u članku 9.

najmanje osam dana prije nego što će izdati prvi broj štampanog spisa.-4.”4 Sljedeći. prosinca 2007. kojim se kaže da je “štampa u granicama zakona slobodna”.. On valja da prijavi svoju namjeru onoj redarstvenoj vlasti. ovim člancima uvodi se današnji institut prava na ispravak i odgovor.ožujka 907. Isto. Uz članak . stoji: “Odgovorni urednik periodičnog štampanog spisa dužan je. Ovim se zakonom uz kazneni postupak vezan za djelokrug tiska posebno obrađuju. određuje se visina kaucije. Naime.”3 U sljedećem članku određuje se da će odgovorni urednik koji ne primi ispravak ili ga pravodobno ne objavi biti novčano kažnjen. Od stupanja na snagu ovoga zakona potrebna je redarstvena dozvola za “izvješavanje” spisa na nekom javnome mjestu. što je vrlo bitno. gdje će štampani spis izlaziti. u kojim se rokovima moraju prijaviti promjene vezane uz bilo koju točku prijave ako se ona dogodi za vrijeme izdavanja tiskovine. kao i u većini država gdje ne postoji potpuna sloboda tiska. Tako u članku 9. treba da je pripadnik ovijeh zemalja ili austrijski ili ugarski državljanin. u čijem području leži ono mjesto.1 Ovim člankom propisano je i polaganje kaucije uz prijavu za izdavanje tiskovina (člancima . 245 . 2. koji hoće da izdaje kakav periodični štampani spis. i rokovi zastare. u kojem obliku se polaže. godine. Članak 28. izvršavala redarstvena vlast. Glasnik Zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu. donijeli su najveće promjene u pogledu pravnoga statusa tiska i tiskovina. ali se već u ovom članku nalazi i mogućnost obustave izlaska tiskovine “dok se ne ispune zakoniti uslovi”. ako on označuje tamo saopćene činjenice kao neistine. da se time uznemiri javno mnijenje biće kažnjeno novcem. DO 1940. navodi: “Oglašavanje očito izmišljenih i posve neistinitih vijesti i glasova u zloj namjeri. i 20. u kojim se slučajevima kaucija vraća.  2 3 4 Zakon o tisku. Isto. Zakona o tisku iz 907. Onaj.. članak određuje novčane i zatvorske kazne u slučaju narušavanja sigurnosti časti. ako to ustraži vlast ili neka privatna osoba kao učesnik. 29. Isto. primiti svaki ispravak. za što točno služi kaucija te koje je točno tiskovine moraju položiti). članci 9.ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907.2 a tu bi obustavu.

stavak 2 i 3. neposredno pozivanje građana da silom menjaju Ustav. Prilozi za povijest novinarstva Hrvata u Bosni i Hercegovini. oni znatno ograničuju slobodu govora. Zabranjuje se rasturanje i prodavanje novina ili spisa koji sadrže: uvredom Vladaoca ili članova Kraljevskog Doma. Redovni sudovi odlučuju o naknadi štete nezavisno od sudske odluke o poništenju zabrane. zbog straha Vlade da KPJ planira državni udar. a ni Ustav Kraljevine SHS iz 92. I sami Ustav Kraljevine Srba. “Iako je Obznana bila neustavna. Hrvata i Slovenaca o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi5 koji je poznatiji kao Zakon o zaštiti države. a ovaj je dužan takođe za 24 časa osnažiti ili podignuti zabranu. članku. a novinari i nakladnici odreda se uhićuju. u Ustavotvornoj skupštini K SHS. Sveučilište u Mostaru. Hrvata i Slovenaca. te usprkos tomu što je Zakon iz 907. stranih državnih poglavara.Ilija Musa 2. godine Iako ni Obznana. str. godine. 2002. 46. Obznana. kolovoza 92. kaže: Ne može se ustanoviti nikakva preventivna mera koja sprečava izlaženje. poslužila je kao akt kojim će se do konstituiranja Skupštine zabraniti svaka komunistička propaganda. nakon izbora za Ustavotvornu skupštinu. Zbornik zakona i naredaba za BiH 1921. godine još uvijek jedini zakon o tisku. 246 HUM 2 . godine nisu akti koji se odnose samo na tisak i tiskarstvo. većina će je političkih stranaka u Ustavotvornoj skupštini ozakoniti izglasavanjem Zakona Kraljevine Srba. Ustav Kraljevine Srba. 77. u 3. Ova naredba znatno je utjecala i na tisak jer se njome ukidaju socijalistički i radnički listovi. prodaju i rasturanje spisa i novina. str. zemaljske zakone ili sadrže tešku povredu javnog morala. U tim slučajevima vlast je dužna u 24 časa po izvršenju zabrane sprovesti delo sudu. vrši se pljenidba listova. ni Zakon o zaštiti države.7 5 6 7 Zakon je izglasan 2. koji petim člankom jamči osobne slobode. Hrvata i Slovenaca.”6 Obznana koja je bila Vladina naredba. Narodne Skupštine. Zakon o zaštiti države i Ustav Kraljevine SHS iz 1921. prava nakladnika i novinara.. Mostar. Marko Sapunar – Zoran Tomić – Iko Skoko. Cenzura se može ustanoviti samo za vreme rata ili mobilizacije i to za stvari zakonom unapred predviđene. ali i distribuciju tiskovina. U protivnom slučaju smatra se da je zabrana dignuta.

Zbornik zakona i naredaba za BiH 1921. nakladništva i njima 8 Zakon Kraljevine Srba. Ovo važi i za svaku pismenu ili usmenu komunističku ili anarhističku propagandu ili ubeđivanje drugih da treba promeniti politički ili ekonomski poredak u državi zločinom. godine. str.8 Kao što se vidi. Već u prvom članku ovaj Zakon donosi: Kao zločinstvo u smislu kaznenog zakonika smatrat će se i ova dela: pisanje. a o kaznama odlučuju redovni sudovi. 3. DO 1940. nasiljem ili ma kojom vrstom terorizma. 27. Novinarima. piscima i svima koji su imali bilo kakve stavove suprotne stavovima vlastodržaca ne preostaje ništa drugo do djelovanje u ilegali i iščekivanje boljih dana. Iako su neki zakoni Kraljevine Srba. vidi se po članku 2. novina. tiskar. ovaj zakon zabranjuje pravo na političko djelovanje. Zakona kojim se za kaznena djela navedena u . slobodno izražavanje. Od donošenja ovoga zakona teška vremena za tisak i izdavačku djelatnost općenito postaju još teža. a sve pod krinkom mogućega dovođenja u opasnost državnoga poretka. nakladništvom i novinarstvom. slobodno mišljenje.ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907. nakladnicima. nakladnik i distributer. štampanje i rasturanje: knjiga. dakle punih osamnaest godina na snazi je bio austrougarski Zakon o tisku iz 907. prosinca 2007. Zakon o tisku iz 1925. godine. urednik. a odgovorni su: pisac. članku određuje čak smrtna kazna ili kazna zatvora do 20 godina. izdavanje. političke stavove. Hrvata i Slovenaca što su se ticali tiska. godine. Ovim Ustavom taksativno su nabrojane i osobe odgovorne za kaznena djela počinjena tiskarskom djelatnošću. plakata ili objava kojima se ide na to da se ko podstrekne na nasilje prema državnim vlastima predviđenim Ustavom ili u opšte da se grozi javni mir ili dovede u opasnost javni poredak. Da je opstojnost državnoga poretka samo izgovor za uništenje svake oporbe. godine Sve do 925. Hrvata i Slovenaca o zaštiti javne bezbednosti i poredka u državi. Stupanjem na snagu Zakona o zaštiti države počinje još teže razdoblje za sve ljude povezane s tiskom. 247 .

Po ovom zakonu slobodan je ulazak stranih tiskovina u Kraljevinu Srba. Hrvata i Slovenaca. Također je uređeno i da urednik novina mora stanovati u mjestu u kojemu novine izlaze. I treći je članak ovoga zakona vrlo važan jer se njime. Zabranu bi izricalo 9 Zakon o tisku. jedan Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. Članak osmi Zakona o tisku navodi da se na vrhu ili kraju lista mora navesti ime izdavača. nav. 80. br. ne traži polaganje određene svote novca koja bi značila kauciju u slučajevima pravnih sporova. godine bio je liberalniji od prije navedenih zakona iako ni on nije dopuštao primjerice pripadnicima Komunističke partije obavljati ikakvu javnu službu. ni osobe koje su osuđene za kakav zločin ili prijestup. osim u slučajevima koji su Ustavom određeni. jedan je primjerak za Narodnu biblioteku u Beogradu. Ovim zakonom predviđena je sloboda tiska pa je u članku prvom navedeno: “Sloboda tiska sastoji se u nesprečenom iskazivanju misli u novinama ili drugim štampanim predmetima…”9 Drugim člankom dopušta se nesmetana distribucija tiska i ne može se ustanoviti nikakva preventivna mjera koja bi sprječavala izlaženje spisa i novina. dj. 5. za razliku od svih ranijih akata vezanih uz tiskanje novina i spisa. Ovdje se nalaže izdavaču da dostavi pet primjeraka lista mjesnoj državnoj policijskoj kancelariji ili državnom tužitelju. Sarajevo.”0 Zakonom se na neki način sprječava i sukob interesa tako što se narodnim zastupnicima za vrijeme trajanja mandata ne dopušta da budu urednicima novina. Tomić – I.Ilija Musa srodnih djelatnosti bili nepovoljniji za samu struku. čime im je bilo zabranjeno baviti se novinarskom ili nakladničkom djelatnošću. treći primjerak je za Državnu biblioteku u Ljubljani i peti mjesnoj državnoj ili javnoj biblioteci. osobe koje su u istražnom pritvoru te osobe koje su na izdržavanju zatvorske kazne također ne mogu biti urednici novina. pa zbog toga ne mogu biti urednici. “Jedan primjerak novina zadržavan je za sebe. rujna 925. Sapunar – Z. str. 0 M. Narodno jedinstvo. Skoko.. 99. tiskare i urednika zajedno s njihovim zanimanjem i mjestom prebivališta. novi Zakon o tisku Kraljevine SHS iz 925. osim ako spisi sadrže neko kazneno djelo ili su protivni interesima države. 248 HUM 2 . a osim osoba koje ne stanuju u mjestu izlaska tiskovine.

. a jasno je označen.. 25. uvijek ih može oduzeti. kolovoza 925. Zakona o tisku iz 925. 72. ito u prvom sljedećem broju. onda prestaju vrijediti. mnoge odredbe Zakona o tisku iz 925. a ako ih policijska vlast pronađe. urednik se kažnjava novčanom kaznom. protiv časti i čisto tiskarske prirode. 22. a s tim u vezi regulirana su i kaznena djela klevete i uvrede. Zabranu izlaska novina prosinca 2007. godine u suprotnosti s člankom . siječnja 929.. ni ostalim prijevoznim sredstvima. Nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tisku od 26. godine ukidaju se mnogi vrlo važni članci staroga zakona.. Sada umjesto svih ispravaka urednik bezuvjetno mora tiskati samo one ispravke koje mu vlast pošalje. Zakona mogla se žaliti oštećena strana. koji je stupio na snagu 6. a ukoliko su neke od odredaba članaka 34. regulira kaznena djela protiv općih interesa. Ovdje se navodi da je kleveta neistinita tvrdnja. a određeno je i da se takvi predmeti ne mogu u zemlju unijeti ni željeznicom. do 39.ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907. I ispravak koji mu pošalju fizičke ili pravne osobe kao i ispravke koje mu pošalju vlasti urednik mora objaviti u roku od dva dana ili u prvom ili drugom broju od nadnevka kada je urednik primio ispravak. Na ovu zabranu po članku 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tisku iz 925. Kao kleveta tumači se i svaki pretisak nekih spisa kojima se oklevetani prikazuje kao nemoralan. Glava VIII. a ukinuta je novim Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o tisku. ni parobrodom. godine mijenjaju se ili ukidaju. Tako novim zakonom nije omogućena žalba na zabranu ulaska stranih novina. 249 . Ukoliko ne postupi sukladno zakonu. i tako redom. društveni ugled ili gospodarsku reputaciju. ni poštom. a njome se toj osobi želi nanijeti određena šteta. Kleveta po Zakonu postoji i kad oklevetani nije imenovan. Ova zakonska mogućnost žalbe ostaje na snazi do šestosječanjske diktature. DO 1940. Zakonom je određeno i da je “urednik dužan primiti i oštampati u novinama svaki ispravak o činjenicama iznetim u njegovu listu koju mu pošalju vlasti”. Tako se određuje zabrana ulaska svih stranih tiskovina iz neprijateljskih zemalja. kao primjerice članak 2. koja se iznosi o nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi. njime se uvodi cenzura i u domaćem tisku.. štetna za čast. Ovim zakonom i izmjenama i dopunama zakona iz 925. “Ministarstvo unutrašnjih dela”..

Njome su prava novinara zaštićena bolje nego ikada dotada. 4. urednik. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona sve te moderne odredbe bivaju ili ukinute ili znatno izmijenjene. nego novine kojima je izlaženje zabranjeno. Sarajevo. što zapravo predstavlja ugrozu svakoga legaliteta (pa i moraliteta). A te proizvoljne ocjene tumačenja i primjene zakona dovele su do gotovo potpunoga uvođenja cenzure (raznih vidova “diskrecijskoga prava”). prema Zakonu za kaznena djela učinjena tiskom zajedno odgovaraju pisac. ukoliko su kazne prema Zakonu o tisku blaže. umjesto krivice za koju je posljedice snosio samo jedan od njih. zabranjuje se izlaženje novina. ako su novine bile u roku mjesec dana pod nekom zabranom ili ako odgovorna osoba u roku od tri dana ne plati novčanu kaznu koja joj je određena. a položaj novinara postao je gotovo jednako povoljan kao i položaj novinara u razvijenim demokratskim zemljama. Iako je Zakon o tisku iz 925. Ove izmjene išle su za tim da vlasti mogu tumačiti zakon onako kako im je u danom trenutku odgovaralo. Ovdje valja istaknuti i to da se. 250 HUM 2 .Ilija Musa vlast može odrediti ako se tiskaju u prvom sljedećem broju ispravke koje su vlasti poslale. Službene novine Kraljevine SHS. a novinarski im je posao stalno zanimanje i glavni izvor prihoda. Člankom drugim određeno je da novinar mjesec dana nakon stupanja u službu novinskoga poduze Zakon o izmjenama i dopunama zakona o štampi. pa ma one pod prikritim oblikom spoljno i drugojačije izgledale. primjenjuju kazne propisane Zakonom o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državi.” Također. tiskar i distributer. 926. godine nastao kao liberalan i moderan zakon. Uredba sa zakonskom snagom u pogledu uređenja odnosa između novinara i vlasnika listova Ova je uredba bila usmjerena uređenju odnosa između vlasnika listova i osoba koje su stalno zaposlene u novinskim poduzećima. “Pod zabranom izlaženja novina razumijeva se stvarana zabrana izlaženja novina tj. Ona je prvi pravni akt kojim se formalno uređuju odnosi između novinara i vlasnika listova.

Za novinare koji su radili u nekom poduzeću preko deset godina. Navodi se i da je Braniteljski sud mjerodavan za sve sporove iz zaposleničkoga odnosa koji nastanu između novinara i vlasnika listova. prosinca 926. Trećim člankom rečeno je da novinar koji u poduzeću radi duže od jedne godine ima pravo na mjesec dana godišnjega odmora. vrijedi članak peti kojim dobivaju uz tri otkazne plaće još onoliko plaća koliko su godina preko deset proveli radeći za to poduzeće. Ako bi pak vlasnik novina odbio ponuditi i potpisati ovakav ugovor. riječ je o osiguranju novinara za slučaj starosti i slučaj invaliditeta. Tim se ugovorom određuju visina plaće.ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907. DO 1940. otkazni rok i godišnji odmor. Narodno jedinstvo. 3. Sarajevo. Inspekcija rada primijenila bi prema njemu odgovarajuće pravne sankcije. potraživanja novinara imaju prema stečajnoj masi ili ostavštini prvenstvo pred svim drugim potraživanjima. ća mora dobiti službeni ugovor sklopljen između njega i vlasnika.12 Članci koji slijede nakon ovoga govore o dužnostima i obvezama vlasnika listova u slučaju bolesti. Ovaj zakon također odgovornom uredništvu jamči da sve materijalne obveze koje proistječu iz odgovornoga uredništva padaju na teret vlasnika te da vlasnik ne može izgubiti radno mjesto ako je na odsluženju kazne koja je posljedica odgovornosti u novinama. Za to vrijeme primaju punu plaću. Hrvata i Slovenaca osnovan je člankom 4. U sljedećem članku navodi se da je obostrani rok tri mjeseca. U slučaju da vlasnik padne pod stečaj ili umre pa se list obustavi zbog njegove smrti. prosinca 2007. Mirovinski fond novinara Kraljevine Srba. s tim da u tom roku novinar ne smije raditi u drugom poduzeću. U glavi II. a novinari sa stažom duljim od deset godina na čak mjesec i pol godišnjega odmora. u slučaju nezgoda na radu i slučaju smrti novinara zaposlenih u njihovim listovima. koji glasi: 2 Uredba sa zakonskom snagom u pogledu uređenja odnosa između novinara i vlasnika novina. 25 . a od vlasnika dobiju otkaz. Sedmi je članak vrlo važan za prava novinara: Obustavi li vlasnik izlaženje lista mora prema novinaru održati otkazni rok.

Stupanjem na snagu ove uredbe svi do tada sklopljeni ugovori postali su nevažeći te su se trebali sklopiti novi. Makar je bilo najavljivano da će biti donesen i novi zakon o tisku.Ilija Musa Dana 1. plaće zaposlenika u fondu itd. Ustava Kraljevine Jugoslavije koji ističe da je sloboda izražavanja mišljenja dopuštena svakome u granicama zakona. nakon ubojstva kralja Aleksandra. rujna 93. Člankom 27. Sloboda tiska temelji se na članku 2. godine. određuje se doplatak za suprugu umrloga novinara koji bi bio jednak mirovini da ju je novinar doživio. 252 HUM 2 . posebno onoga stranačkoga. Krajem 934. odnosno invalidske pomoći. godine. koji služi osiguranja u starosti i za slučaj onesposobljenosti za rad davanjem i obiteljske mirovine. kamata neprikosnovene glavnice te od čistoga prihoda Novinarskoga udruženja. dok bi djeci to pravo ostalo.1 Uredba donosi načine uplaćivanja kako novinara tako i vlasnika listova u Mirovinski fond. Dakle. sukladni ovoj uredbi. objašnjava se da su redoviti izdatci Fonda mirovine. za svakog pojedinog novinara. a nakon roka od pet godina financirat će se od uplata novinara i vlasnika listova. 5. te se iznosi plan rada fonda po kojemu će ga sufinancirati Kraljevina. Akti Kraljevine Jugoslavije vezani za tisak Samim Ustavom Kraljevine Jugoslavije proglašenim 3. siječnja 127. prema njegovoj plaći i godišnjoj pomoći države. godine života. invalidnine. Ako bi se supruga umrloga novinara udala. raspisani su izbori za Narodnu skupštinu što je omogućilo ponovni rad političkih stranaka. Također se i djeci umrloga aktivnog novinara daje doplatak do njihove 2. Ovaj će se fond obrazovati iz doprinosa novinara i vlasnika listova. godine osniva se Mirovinski fond novinara Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu. 3 Isto. iako je stanje u tisku bilo nešto povoljnije nego do 934. dopušta se ponovno pokretanje novih listova i časopisa. to se nije dogodilo sve do početka Drugoga svjetskog rata. prestalo bi joj pravo na doplatak. a time i oživljavanje stranačkoga tiska. vlasti su i dalje raznim pritiscima i ucjenama gušile razvoj tiska.

nastankom ove državne tvorevine cijeli sustav novinstva skoro je potpuno srušen. prosinca 2007. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. a i sam sustav novinstva artikuliran je i uređen slično kao u ostatku Zapadne Europe. Zakon o zaštiti države. udžbeničke literature. položaj tiska bitno se popravio. DO 1940. Iako položaj novinstva ni do nastanka Kraljevine Srba. 23. na ovim prostorima prava nakladnika. Jedina svjetla točka u vrijeme Kraljevine Srba. novinara i svih ostalih osoba koje su na bilo koji način povezane s izdavaštvom znatno su ojačana. riječju utemeljenje kulturno prosvjetnog rada”. 992. Zakon o tisku iz 925.. Zaključak Trenutak otvaranja prve tiskare u Hercegovini “znači i početak izdavaštva u Hercegovini. HKD “Napredak”. a i sve ostale tiskovine koje su bile imalo suprotstavljene politici tadašnje vlasti dovođene su na sam rub opstanka. 4 Šimun Musa. početak novinstva. Mostar. nakladnika i vlasnika novina. Istom 907. a mnogo ih je i ugašeno.ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907. godine. 253 . godine. Franjo Milićević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini. novinarstvo i nakladništvo uopće nije moglo napredovati željenom brzinom zbog nedostatka pravnoga akta kojim bi se uredili međusobni odnosi novinara. kao i većina pravnih akata donesenih za trajanja ove državne zajednice nisu uopće dopuštali izlazak oporbenih tiskovina. godine. Obznana. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o tisku iz 925. Hrvata i Slovenaca nije bio na nekoj zavidnoj razini.4 Tadašnje tiskarstvo. makar i dalje traju pritisci i ucjene kojima se tada dopuštena oporbena glasila dovode u nezavidan položaj. str. kada je donesen prvi zakon o tisku. Iako se očekivalo da će biti donesen i novi zakon o tisku.. a posebno od 934. Ustav Kraljevine SHS iz 92. Hrvata i Slovenaca vezana za tisak jest Uredba sa zakonskom snagom kojom se uređuje odnos između novinara i vlasnika listova. to se nije dogodilo sve do Drugoga svjetskog rata..

Sveučilište u Mostaru. Zakon Kraljevine Srba. Franjo Milićević i hrvatski kulturni preporod u Her- cegovini. Sapunar. Narodno jedinstvo. Službene novine Kraljevine SHS. Sarajevo 907. Mostar. 254 HUM 2 . Hrvata i Slovenaca. Zakon o tisku. Uredba sa zakonskom snagom u pogledu uređenja odnosa između novinara i vlasnika novina. Zbornik zakona i naredaba za BiH 1921. Šimun. Zoran – Skoko. godine. Sarajevo. Sarajevo. Zakon o tisku. Iko. Sarajevo 926. br. HKD Napredak.Ilija Musa Literatura . Mostar. Sarajevo. 99. Glasnik Zakona i naredaba za Bosnu i Hercegovinu. Zbornik zakona i naredaba za BiH 1921. Hrvata i Slovenaca o zaštiti javne bezbednosti i poredka u državi. godine. rujna 925. 92. Narodno jedinstvo. Sarajevo 92. Marko – Tomić. 5. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o štampi.Musa. Ustav Kraljevine Srba. 992. Prilozi za povijest novinarstva Hrvata u Bosni i Hercegovini. 2002. 3. prosinca 926.

it defines special bails in the case of money punishments. constitution. freedom of thinking. publisher. expression. The author also deals with the Proclamation. It defines their paid vacations. period of notice and it established the pension fund for journalists. The Law on amendments of Law on press from 1929 forbids publishing the opposition papers and all the rights of journalists and publishers are significantly limited. State protection law from 1921 and Constitution of the Kingdom of Serbs. Regulation from 1926 significantly improves the status of journalists. printing and publishing industry in Bosnia and Herzegovina from 1907 to 1940. press. redundancy payments. 255 . Croats and Slovenes from 1921. DO 1940. The text shows the ways in which legislators approach to the right to freedom of speech. Regulation about defining relations between journalists and owners of newspapers from 1926. Ilija Musa LEGAL REGULATION OF THE PRESS IN B&H FROM 1907 TO 1940 Summary This article deals with problems of the legal status of press. bail. The Proclamation talks about the way in which publishing can be forbidden. it introduces the right to correction and answer. but also about the way in which “inappropriate” writing and printing are punished. journalist.ZAKONSKA REGULATIVA TISKA U BIH OD 1907. etc. Law on press from 1925. duties and rights of employees and employers in that activity. From the Law on press from 1907 it is mentioned that the publisher has to be a citizen of Bosnia and Herzegovina. prosinca 2007. but also the regulations which allow or forbid publishing. criminal offence. The Law on press from 1925 regulates criminal offences such as slanders and insults. Law on amendments of Law on press from 1923. Key words: law.

prosinca 1990. Neposredno poslije proglašenja Republike Hrvatske. 22.43.Branko Hebrang Zagreb UDK 070. novinarstvo. politička promidžba. stoljeća agencijama je dalo dodatnu važnost. Autor je istražio čimbenike koji su odredili razvoj Hine i ukazao na dva paralelna procesa koja su usporila prijelaz od političko-promidžbene agencije k agenciji demokratskoga građanskog društva: prvi kao neobično aktivno zanimanje politike za zadržavanje kontrole nad agencijom unatoč promjeni Zakona o Hini kojim je onemogućena izravna kontrola i sporu promjenu novinara od ideološkoga koncepta društveno-političkoga radnika u profesionalnoga novinara. 2007. IX. ponovno su stvoreni uvjeti za pokretanje nacionalnih agencija: osnovane su Hina u Hrvatskoj i Habena u Bosni i Hercegovini. Obilje obavijesti koje okružuju čovjeka 2.. profesionalno novinarstvo.2(497. osiguranje kakvoće informacija. nacionalna informacijska agencija. POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE Sažetak U članku se ukazuje na povezanost hrvatske državotvorne misli i potrebe za pokretanjem nacionalne informacijske agencije.5)˝9/20˝ Pregledni članak Primljeno: 3. podiglo ih je gotovo na razinu medij- 256 HUM 2 . Uvod U suvremenom informacijsko-komunikacijskom sustavu još uvijek i na globalnoj i na lokalnoj razini jednu od ključnih uloga imaju informacijske (novinske) agencije. Ključne riječi: mediji.

obavještajne službe itd. komunikacijska znanost. pojedincima i ostalim korisnicima. iako je prva hrvatska agencija utemeljena 906. Bilo je nekoliko hrvatskih novinskih agencija koje su bile povezane i s nastojanjima stvaranja hrvatske države. novinska ili medijska znanost jer oni označavaju samo područje javnoga komuniciranja.). Ubrzo je prema modelu Hine pokrenuta i Habena u Mostaru koja je nažalost ubrzo izbrisana s karte informacijskih agencija. vladinim agencijama i uredima. Smatramo da na oblikovanje obavijesti i formiranje znanja utječu i zatvoreni komunikacijski procesi (unutar korporacije. kompanijama. Sva zbivanja mogu se svrstati u pojave. događaje. ponašanje i akcije. raznim specijaliziranim službama. dočim su države s duljom tradicijom već zauzele agencijski položaj u informacijsko-komunikacijskom prostoru. godine.2 a javni  Izraz informacijsko-komunikacijski prostor (sustav) rabimo namjesto publicistika. diplomatskim predstavništvima. Agencijski komunikacijski iskaz pripada redu nefikcijske publicistike u funkciji slobodne i javne razmjene obavijesti o zbivanjima. političke stranke. obradbu. od diplomatskih do obavještajnih i gospodarskih. 257 . Nove države u pravilu nastoje pokrenuti nacionalnu agenciju. raznim organizacijama.skih institucija zbog pretpostavljenih visokih stručnih. Pojava označava sve što 2 prosinca 2007. 1. televiziji. Nepostojanje nacionalne države i česte mijene političkoga i društvenoga uređenja onemogućile su dulju tradiciju informacijskih agencija u hrvatskom informacijsko-komunikacijskom prostoru. ali je istom 990. a dijelom i znanstvenih procedura u obradbi obavijesti i kao jedini medij koji nije pod izravnim utjecajem komercijalnih poruka (u informacijskim servisima). internetskim medijima. Određenje i funkcija informacijske agencije Suvremena informacijska agencija organizacija je za legalno prikupljanje. enkodiranje i odašiljanje informacija o zbivanjima. radiju. godine utemeljena hrvatska nacionalna agencija Hina kao atribut mlade Republike Hrvatske. Takvu medijsku prodornost i informacijsku važnost rado uporabljuje i politika za odašiljanje poruka javnosti. novinama. uredništva. U državama Srednje Europe agencije imaju stoljetnu tradiciju. magazinima i periodičnim publikacijama.

Informacijske agencije nazivaju se još novinske agencije. str. televizije i interneta. M. predsjednik EANA-e. “Kada je udruženje osnovano prije gotovo 50 godina bilo je vjerojatno točno nazvati udruženje novinskih agencija. svibnja 2007.. audio-vizualne. Hebrang. događaj je društvena pojava. 995. 7 s.britannica.) Prema B. Informacijske (novinske) agencije.3 Općeprihvaćeni izraz novinska agencija (Press Agency) termin je iz ranoga razdoblja života agencija4 kada su postojale jedino novine kao masovni medij. 37. ali danas je točnije članice nazvati informacijske agencije jer obavijestima opskrbljuju različite medije i ne-medijske klijente. Od 944. obradba i odašiljanje obavijesti pretplatnicima uglavnom u obliku vijesti. ponašanje i akcije označuju ono što ljudi čine. Zagreb.com/news. str. grafičke).” <www. Agencije su nametnule i neka načela koja su postala općeprihvaćeno dobro medijskoga komuniciranja:6 . godine u Europsko udruženje informacijskih agencija (European Alliance of News Agencies).Branko HebranG mediji ovise o informacijskim uslugama agencija. tiskovne agencije (udruženja) i telegrafska ili izvjestiteljska služba. – Cambridge USA.5 Postoji na tisuće malih agencija specijaliziranih za pojedina područja. 2006. “The Nature of Historical Knowledge” Oxford UK . Pojavom radija. Blackwell. Encyclopćdia Britanicca. a novine su ostale samo jedan od klijenata. Usp.com>. novinskoj agenciji više pristaje ime informacijska (za što se mi zalažemo) ili izvještajna agencija jer su suvremene agencije posvećene proizvodnji obavijesti u svim formatima (pisane. Andreas Christodoulides.htm> (7. 2003. se događa u društvenoj i prirodnoj sferi. Prikazalište znanja. agencije su imale najjači formativni utjecaj na razvoj koncepta tzv. Tuđman. 3 4 5 6 258 HUM 2 . Prvu novinsku agenciju pokrenuo je “otac globalnoga novinarstva” Charles-Louis Havas 935.. objektivne obavijesti (poštene) kao vrijednosti misije novinarstva. Stanfrod. Jarbol. u Parizu.pressalliance. <www. u M. Europsko udruženje novinskih agencija (Press Agencies) promijenilo je ime 2002. Zagreb. Novinski nakladnici bili su i pokretači niza agencija pa je taj naziv pustio korijene. navlastito širenjem usluga i na nemedijsko područje. U skladu s promjenom tržišnih okolnosti i promjenama u tehnologiji agencijskoga posla. godine Agence France-Presse (AFP). ali Europsko udruženje okuplja samo 30 nacionalnih agencija. samostalnih ili pridruženih nekomu mediju. Hrvatska sveučilišna naklada. Informacijske agencije zadržale su osnovnu funkciju: danonoćno prikupljanje.

informacijske agencije uglavnom nastoje zadržati stvaranje obavijesti bez znatnijih utjecaja politike.. 33-37. a time i povećali njezin prijam. nepristrano. 259 . što je sukladno i današnjim formama internetskoga novinarstva i višemedijalnih poruka 3. 996. agencijski novinari obavijesti stvaraju po metodologiji. ponašanje i postupanje. međunarodne i nacionalne agencije svakodnevno važu i utvrđuju koja su zbivanja najvažnija pa tako utječu na izbor informacija u medijima. iskazivanje mora biti ispravno s obzirom na neki normativni kontekst. Tuđman. točno. Obavijest i znanje. Više o tome vidjeti u H. M. str. filozofija agencijskoga posla nametnula je uvod (lead) kao temeljnu formu koja je održana do suvremenoga novinarstva. strukturiranju sadržaja agencijskih usluga i izvještajnoj formi. str.. kratak uvod treba opisati neko zbivanje tako da i samostalno može figurirati kao vijest. Uvod u publicističku znanost. u drugoj polovici 9. Zagreb. prosinca 2007. Zagreb. gotovo proceduri. s naznačenim izvorom obavijesti. U načelima agencijskoga novinarstva na prvom je mjestu vjerodostojnost. Usp. Interpretativni okvir i znanstvenu aparaturu agencijsko7 Znanje tvori spoznajna. cjelovito i dovoljno brzo. Zavod za informacijske studije. pa uživaju povjerenje usluge s markom – i u medijima i među korisnicima medija (stanovništvom). simboličan iskaz treba biti relevantan. Osim na području znanja. 90-95. stoljeća 2. komunikacijska i informacijska funkcija.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE to je bio rezultat napora da različitim medijima i drugim klijentima zadovolje informacijske potrebe u doba stasanja agencijskoga posla. 990. kako bi standardizirali obavijest. gospodarstva ili raznih organizacija i grupa za pritiske. agencijsko novinarstvo razvilo je princip piramide kao temelj izvješćivanja: najvažnije je na prvome mjestu. vodeće svjetske. U komunikacijskom procesu svaki simboličan iskaz mora zadovoljiti tri implicitna zahtjeva: iskazano mora biti istina. Puerer. mediji utječu i na opažanje primatelja obavijesti. a posredno i na formiranje stavova primatelja obavijesti i formiranje znanja7 4. Profesionalno novinarstvo tu znači: pošteno. moralnost i pošten odnos prema izboru i izvoru informacija.

poljima i granama. Clio. Zagreb. Zipfel. Breton.. NN 76/2005. nastranosti. kako. What.0 2. 9 Jednostavnija je Lasswellova formula 5W. ali svako odstupanje umanjuje informacijsku vrijednost obavijesti. povoljan za pošiljatelja koji ga je predstavio kao pouzdanu i provjerenu informaciju. Which.9 Dopuštena je reducirana primjena ovoga načela. Komplementarno djeluju televizijske i fotografske agencije. grana 5. senzacije i nerijetko promidžbe biraju vijesti kojima počinju radijske i televizijske informativne emisije ili ih rabe za otvaranje novina. 8 U Hrvatskoj novinarstvo i javni mediji pripadaju području društvenih znanosti. Prema području djelovanja temeljnu agencijsku komunikacijsku mrežu tvore svjetske agencije. agencija Los Angeles Timesa i Washington Posta. Beograd. specijalizirane agencije poput Bloomberga. 260 HUM 2 .Branko HebranG me novinarstvu8 osigurava metodologija traženja odgovora na sedam pitanja: tko. propisima.  EPH. Mreža agencija Spirala agencijskih informacija najčešće počinje od nacionalnih informacijskih agencija koje svoje informacijske servise prodaju međunarodnim i svjetskim agencijama u kojima urednici prema kriterijima relevantnosti.08. zašto i vrelo podataka/obavijesti. prema engleskomu: Who. 62. Whom. Lasswell. moralnim normama i međunarodnim pravilima struke. Uvod u publicističku znanost i komunikologiju. najveći hrvatski medijski nakladnik. 0 Pogrješna obavijest nije vjerodostojna. 34. (Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima. medijske agencije koje posluju pri većim nakladničkim kućama kao što su agencijske službe New York Timesa News Service. H. i najveći dopunski američki informacijski servis LAT-WP. najavio je potkraj 2006. Pretpostavljamo da će to biti korporativna agencija. str..04. polju informacijske znanosti. Kunczik. koji objavljuje informacije iz NYT. Zaklada F. D. dok manipuliranje vodi negaciji informacije (pogrješna obavijest ili protuobavijest). kada. Usp. ali ne mora nastati samo s namjerom da zavede korisnika. 998. Usp. Izmanipulisana reč. A. U nekoj državi u pravilu postoji samo jedna nacionalna agencija.07 i 5. u M. međunarodne i nacionalne informacijske agencije.) Obje grane uređene su Ustavom RH. gdje. godine da će pokrenuti nacionalnu novinsku agenciju. 2000. Protuobavijest (dezinformacija) treba navesti primatelja da prizna kao valjan određeni opis zbivanja. Ebert. str.04. The Structure and Function of Communication in Society. What. Svrha je dezinformacije svjesno varanje pa je ona mnogo više od jednostavnoga izobličavanja neke informacije. etičkim kodeksima. što. ali i neobičnosti. P.

dekan Fletcher School of Law and Diplomacy 965. Bez ekonomske neovisnosti ne može biti ni uređivačke. obrađena i strukturirana i u bazama podataka za bezvremensku uporabu.) i Reuters (Velika Britanija.)3 koje su povezane s mnoštvom manjih. Petersburg Telegraph Agency . 3562 i dopune autora. 5. pa njima treba dodati agencije koje pobuđuju zanimanje i povećavaju utjecaj. SAD. str. to su one koje se smatraju financijski neovisnima i profitabilnima. 85. Associated Press (AP. u određenoj mjeri utječu na ponašanje odredišta (primatelja informacije) i dugoročno pamćenje. 925. danas UPI) i Telgrafnoie Agenstvo Sovietskavo Soiuza (TASS. ali u nečiju korist. ITAR-TASS). Suvremeni globalni i informacijsko-komunikacijski sustav počiva na obavijestima koje odašilju tri svjetske (globalne) agencije: Agence France-Presse (AFP. Russian Telegraph Agency-ROSTA.). 907. navlastito nacionalnih agencija. SAD. New York. a za male narode najvažnija je njezina medijska prodornost: u današnjem svijetu agencijska obavijest lakše nego bilo koji drugi proizvod prelazi bez kontrole državne granice i za nekoliko trenutaka može doprijeti do udaljenih kutaka Zemlje gdje nastavlja život u javnome mediju. 909.. Tako ove sažete obavijesti o zbivanjima širom Zemlje utječu na formiranje zabilježenoga znanja. SAD. 848. 969. prosinca 2007. utemeljena 835. <www. Greenwood Press. po mjerilima zapadnoga civilizacijskoga kruga. SSSR: The St.2 Višestruka je važnost agencijske obavijesti. News Agencies.org> (5. godine prilikom osnivanja Centra za javnu diplomaciju Edward R.). 2 Izraz javna diplomacija odnosi se na objavljivanje vjerodostojnih obavijesti. Prvi je taj izraz rabio Edmund Gullion. pa većina informacijskih agencija pripada promidžbenoj paradigmi. Boyd-Barrett.. Više o tome O. 936. samo 5% posluje bez potpore državnoga proračuna. 3 Svjetsku dominaciju zadržale su agencije velesila.publicdiplomacy.). Murrow.).. od 98. CNA. nekad su globalnim informacijsko-komunikacijskim sustavom upravljale još International News Service (INS. u demokratskim državama ponajviše javnoj diplomaciji. 2007. Francuska. TASS. 26 . United Press Associations (UP. Uz ove tri. Their Structure and Operation. To su vodeće agencije.) i Central News Agency (Indija. poput kineske agencije Xinhua (944.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE Od približno 40 nacionalnih informacijskih agencija. godine). 992.SPTA 904. japanske Kyodo (945. Usp.

5 i autor. isprepletenosti agencijskoga posla s telekomunikacijskim sustavima i povezanosti s medijima. Svaka država nastoji imati nacionalnu informacijsku agenciju iako nema pisanih pravila koja agencija treba biti nacionalna i treba li uopće nekoj državi nacionalna agencija. K.Branko HebranG Tablica : Tri vodeće svjetske informacijske agencije4 broj dopisništva jezici objavljivanja zaposlenih novinara (ukupno) objavljenih riječi/dan u mil. 262 HUM 2 .000 namještenika. godine. 5 Aktivisti za tzv. Po broju zaposlenih najveća je kineska Xinhua s više od 20. 2002. Hrvatske informacijske agencije Razvoj hrvatskih informacijskih novinskih agencija i onih na području Hrvatske možemo podijeliti na: 4 To su najveće agencije po formativnom utjecaju na globalnu informacijsko-komunikacijsku mrežu. * Nakon što je Thomson ove godine preuzeo Reuters. International Communication – Continuity and change. Za Hinu rado ističu da je državna agencija. AP 243 5 3000 (4000) 20 Reuters* 131 18 2400 (16800) 3 AFP 110 6 3250 (4000) 2 Izvor: D. Thussu..5 3. Zbog prodornosti. stanje 2007. ali kada navode AFP ili BBC kao izvor. male. novinske agencije postale su nezamjenjiv atribut države. London. Ove dvije medijske institucije uspjele su ustrojiti relativno pošten medijski sustav i zato uživaju dobar glas. ne rabe pridjev državni. slobodu medija agitiraju za privatizaciju medija jer će navodno tako biti otklonjena mogućnost utjecanja države na medijsku političku promidžbu. Agencije su često za nove.000 zaposlenih i godišnji prihod od 2 milijardâ dolara. nova agencija Thomson Reuters ima 49. str. nerazvijene i udaljene države jedini izlaz u svjetsku informacijsku mrežu pa ih države rado financijski podupiru. Arnold.

-98.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE a) agencije u razdoblje bez nacionalne države: ) do 98. godine. a domaće su bile podvrgnute cenzuri. Sarajevo. a za vrijeme druge Jugoslavije vrlo oštru cenzuru provodili su KPJ. do 30. Od 90. b) agencije u Republici Hrvatskoj od 990. str. baš kao i kasnije hrvatsko dopisništvo Tanjuga za vrijeme druge Jugoslavije: vijesti iz inozemstva putovale su samo preko Beograda. obavještajne službe.-94. sudstvo i urednici (zapravo društveno-politički radnici). svibnja 990.. godine zagrebačkim dnevnicima domaće vijesti dostavljala je Zagrebačka korespondencija. 3. 3) do 945.) koja je imala i zagrebačku podružnicu (dopisništvo).. travnja 94. do 9. prosinca 2007. navlastito iz inozemstva. a od 927. godine. Razdoblje bez nacionalne države ) do 98. godine. godine. prosinca 98. Novinstvo i ustaška propaganda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. i 4) od 9. Ademović. a još više raspad Austrougarske Monarhije (867. Pri Predsjedništvu Vlade NDH 6 U Kraljevini Jugoslaviji postojao je Centralni pres-biro koji je iz Beograda uredništvima dostavljao upute “pod prijetnjom obustave lista ili zatvora odgovornih osoba”. godine.6 Prije zatvaranja Avala je imala 30 novinara i razvijenu suradnju s drugim agencijama. do 8. svibnja 945.) utjecali su na nestanak hrvatskih novinskih agencija čiji je rad zamijenila telegrafske agencija Avala (99. Avalu je kao privatnu kompaniju utemeljio francuski novinar Albert Mousset 99. odnosno Kraljevine Jugoslavije s potpunim monopolom nad medijskim obavijestima. godine prisvojila ju je država i pretvorila u promidžbenu agenciju Kraljevine SHS.) zagrebačka podružnica Avale bila je podvrgnuta cenzuri iz Beograda. godine. travnja 94. Za Banovine Hrvatske djelovali su banovinski cenzori. 3) od 0. Hrvatske novine primale su tada agencijske obavijesti na srpsko-hrvatskome.-94. 2) do 94. Prvu hrvatsku agenciju osnovao je 906. agencija koju je utemeljio Dragutin Oršanić. F. 263 . Skromno tržište. Ona je dnevnim zagrebačkim novinama dostavljala izvješća o saborskim sjednicama.1. 80. a i za vrijeme kratkotrajne Banovine Hrvatske (939. 2000. godine Milan Grlović. svibnja 945. Vlasti NDH zatvorile su dopisništvo Avale i odmah osnovale novinsku agenciju Velebit. 2) od .

) te Tin Ujević (98. Preuzimala je vijesti njemačke agencije DNB. ćirilica i drugo).9 Agencija je trebala biti okosnica hrvatskoga partizanskog informacijskog sustava. B. studenoga 943. osnovane 5. listopada 94. predvođenoga komunistima. a dostavljali su ih i nekim državnim uredima. U okviru nacionalnoga programa. godine osnivanje Telegrafske agencije Hrvatske (TAH). francuske Havas. u Jajcu. usvojena je Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana demokratske Hrvatske i odlučeno je o slobodi tiska i drugim građanskim pravima (vjeronauk. vodstvo ZAVNOH-a pokrenulo je u drugoj polovici 944. Federalnu Državu Hrvatsku u sastavu Demokratske Federativne Jugoslavije. Među suradnicima Croatije bili su i Josip Horvat (896. 264 HUM 2 . Smatramo da je pogrješno među novinske agencije NDH uvrstiti i Hrvatsku izvještajnu službu (HIS) kao što je to učinio Božidar Novak u izlaganju prilikom proslave 5. srpnja 945.). Tijekom noći novinari su pripremali biltene za novine. Novak. svibnja 944. koja je u komunikaciji rabila srpski jezik. Agencija Croatia djelovala je do sloma NDH u Radićevoj ulici 32 u Zagrebu. Medijska istraživanja. Zagreb. ZAVNOH je doživljen kao partizanski višestranački Hrvatski sabor. obljetnice Hine.7 Bila je to tipična politička promidžbena novinska agencija s utvrđenim načinom i okvirom rada. fond 56. kut. . 7 HDA. “O ulozi i važnosti Hine u hrvatskom medijskom prostoru”. ruske TASS i drugih manjih agencija. Hrvatski dojavni ured Croatia koji je naslijedio poslove agencije Velebit.. koja je imala novinsku i burzovno-gospodarsku službu.Branko HebranG osnovan je 29. nasuprot Telegrafskoj agenciji nove Jugoslavije (Tanjug). 2006. 7-2. Propaganda i štampa u NDH 8 Usp. Poneseni iluzijom ostvarenja nacionalnoga programa.. str.8 Hrvatska izvještajna služba nije imala obilježja novinske nego obavještajne agencije: s dobrom tehničkom opremom bilo joj je omogućeno slušati strane radiopostaje i prisluškivati radiokomunikacije. britanskoga Reutersa. Hrvatski partizanski pokret proglasio je 9. Narodni Sabor Hrvatske) bilo je u Topuskom od 8. navlastito radi političke promidžbe na hrvatskom jeziku. br. 9 Treće zasjedanje ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. 44. svibnja 944. od 25. talijanske Stefani. imala je 80 zaposlenih i tridesetak dopisnika iz inozemstva.-968.-955. do 9.

zabranio JBT. a kad dođete u Srbiju pišite i govorite kako god hoćete. Dok ste ovdje na našoj teritoriji imate da pišete hrvatski. Mislim da se je moglo odgovoriti već jučer i ne čekati toliko. Klizite punom parom u separatizam. Zar ne vidite da i federalno uređene države imaju jednu službenu telegrafsku agenciju.22 Umjesto TAH-a. 4) do 990. U pisamcu od 7. 83. Reuters. i Saveza komunista Jugoslavije 952. upućene u rujnu 944. 986. 3 i 425. Institut za suvremenu povijest. Beograd.. u Topuskom je tada osnovana podružnica Tanjuga. TASS. 996. 5.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE Istom što je počela raditi. Punih 46 godina hrvatski mediji preuzimali su obavijesti isključivo od Tanjuga sa sjedištem u Beogradu. vi ga namećete i pored toga što se nalazite na teritoriji hrvatske države.. str.20 Težnju za formiranjem partizanskoga obavijesnog sustava na hrvatskom jeziku najbolje ilustriraju riječi Vladimira Nazora. Tražimo najhitnije odgovor po pitanju vaše odluke o vjeronauku i kao obvezatnom predmetu u školama. promidžbene novinske agencije KPJ/SKJ. str. nav. Telegrafske agencije TAH. AP. str. Što to uopće znači.23 Jedino je Tanjug imao ekskluzivno pravo na primanje agencijskih obavijesti (servisi vijesti) iz svijeta od stranih agencija (AFP. Kisić Kolanović. šefu tiskovnoga ureda Povjereništva NKOJ-a2 za informacije: Ja sam te pozvao da razgovaramo o jednom veoma važnom pitanju. Kisić Kolanović. u N. studenoga 943. 23 U Jugoslaviji pod nedemokratskom vlašću Komunističke partije Jugoslavije 920. Hebrang: iluzije i otrežnjenja. preko koga ja kao Hrvat i predsjednik hrvatske države ne mogu da prođem šutke. osnovan 30. rujna 944. Nas Hrvate to vrijeđa i mi nećemo jezik beogradske ćaršije. Zagreb. DPA i drugih) koje je prerađivao 20 Izvori za istoriju SKJ: sednice Centralnog komiteta KPJ (948-952). UPI. dj. 22 N. 265 .-952. Serija A: Dokumenti centralnih organa KPJ/SKJ. Prvoslavu Vasiljeviću. knjiga 7. sljedeće: Smjesta obustavite rad te vaše tzv. 2 Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. godine.. partijskom tajniku i jednom od osnivača ZAVNOH-a. Neka vam primjer bude Sovjetski Savez ako nitko drugi. mene se to ništa ne tiče. predsjednika ZAVNOH-a. Vi ste u biltenu zaveli jezik beogradske ćaršije. JBT je napisao Andriji Hebrangu. godine. prosinca 2007.-990. telegrafska agencija Hrvatske doživjela je tvrdu osudu boljševičkoga dijela KPJ pa ju je u rujnu 944.

u kojemu su većinu držale nekomunističke stranke. dok još grafičari nisu potpuno niti prilagodili boju na rotaciji. Dežurni urednik u osječkom Glasu Slavonije25 uoči . bili su stvoreni preduvjeti za intervencijom u hrvatskom informacijsko-komunikacijskom prostoru. a šef dopisništva bio je Mirko Bolfek.) promijenio je ime mjeseca maj u svibanj na svim stranicama. i na glavnoj paroli na prvoj stranici. 266 HUM 2 . hrvatski arhaizmi te osobna imena “narodnih neprijatelja”. Franjo Tuđman. Nacionalna agencija u Republici Hrvatskoj 3. Na dubinu te paradigme ukazuje jedan pokušaj prevođenja mjeseca maj u svibanj. Niti jedan medij nije smio direktno primati vijesti stranih agencija. Prevođenje je moralo biti obazrivo jer su postojali cenzori koji su pratili pisanje medija pa su na temelju simboličnoga izraza (riječi) sastavljali politički profil autora. stol).2. Požaru su iz Gradskoga komiteta SK naredili vraćanje svibnja u – maj. ali je Tanjug zadržao dopisnika u Hrvatskoj.2. što novoj vlasti nisu osiguravali postojeći javni 24 Mjesto na koje se slijevaju sve vijesti nazvano je desk (engl. 25 Noćni dežurni urednik bio je Branko Hebrang. Dopisništvo Tanjuga iz Hrvatske sve je obavijesti moralo slati na glavni stol24 gdje su obrađivane i na srpskome dostavljane hrvatskim medijima. 3. za vrijeme dežurstva u dogovoru s glavnim urednikom Petrom Požarom (946.-2005. Nekih pola sata nakon imprimatura. Političko vodstvo (navlastito dr. osobito tzv. Dopisništvo nije ukinuto nego se raspalo jer su novinari prešli na rad u Hinu. Prvo razdoblje Konstituiranjem višestranačkoga Hrvatskoga sabora 30. Taj se izraz i danas simbolički rabi iako digitalizirane obavijesti ne dolaze na stol nego u bazu podataka (redakciji informacijski sustav). Proganjane su riječi.1. svibnja 990. U stvaranju vijesti iz Jugoslavije sudjelovala su Tanjugova republička dopisništva. svibnja 976. na Marulićevom trgu 6. Republičko dopisništvo Tanjuga radilo je u Zagrebu do kraja travnja 99.Branko HebranG i propuštao u skladu s uređivačkom ideologijom. tada predsjednik Predsjedništva SRH) vrlo je brzo uočilo i potrebu za medijskim probojem u javnost..

3/990. drugim republikama i pokrajinama i inozemstvu: za potrebe informiranja tuzemne javnosti prikuplja. prosinca 2007. organizacije. Visina naknade za obavljanje poslova iz stavka 1. (NN. obrađuje i raspačava informacije o člancima odnosno emisijama tuzemnih i inozemnih javnih glasila o događajima i pojavama u Republici. Stil i jezik novinara. lipnja 99. višestranačkoga Sabora. srpnja 990. ali još uvijek u okvirima Socijalističke Republike Hrvatske.. ovoga članka utvrđuje se ugovorom između Hr26 Prema dostupnim vrelima čini se da je Vladimir Pavlinić (929. . Pavlinić. listopada 99. zapravo do primjene Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 25. Zakona o Hini). 200. Usp. obrađuje i raspačava informacije o gospodarstvenim. prikuplja. U petom članku Hina je i tržišno određena: Hrvatska izvještajna novinska agencija “HINA” može. prikuplja.27 Hina je u 3 članaka Zakona utemeljena kao pravna osoba: “Radi obavljanja novinsko-agencijskih poslova od važnosti za ostvarivanje zadaća Republike utemeljuje se republička organizacija Hrvatska izvještajna novinska agencija ‘HINA’” (čl.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE mediji. obavlja druge novinsko-agencijske poslove za potrebe republičkih organa. kulturnim. Nije prošlo niti dva mjeseca od prvoga iskoraka u demokraciju. koji je objavljen 28. a za potrebe iseljeničkih javnih glasila o događajima i pojavama u Republici. kada je 26. na sjednicama Vijeća općina i Društveno-političkoga vijeća prihvaćen Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji “HINA”. UDD. obavljati uz naknadu novinskoagencijske poslove za organe. surađuje s tuzemnim i inozemnim informativnim organizacijama. – novinar. V. obrađuje i raspačava informacije o životu hrvatskoga iseljeništva. obrađuje i raspačava informacije o radu republičkih organa te drugih organa i organizacija. godine.). str. na poziv predsjednika Tuđmana napisao prvi nacrt ustroja hrvatske novinske agencije 990. drugim republikama i pokrajinama i inozemstvu. srpnja 990.26 U skladu s potrebom jake promidžbe procesa stvaranja demokratske Hrvatske. Zagreb. zajednice i građane.. športskim i drugim događajima i pojavama u Republici. U četvrtom članku utvrđeno je da Hina obavlja sljedeće poslove od važnosti za ostvarivanje zadaća Republike: … prikuplja. u okviru svoga djelokruga. 267 . 04. povratnik iz Londona. slikar i grafički dizajner). političkim. 8. poduzeća. 27 Sve do raskida svih državnopravnih sveza sa SFRJ.

inicijativom za stvaranje zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like provođenjem najavljenog referenduma o tzv.28 Takav položaj omogućio je i rješavanje poslovnoga prostora i donekle stabilno financiranje. u ratnim uvjetima.Branko HebranG vatske izvještajne novinske agencije “HINA” i korisnika usluga. Republička upravna inspekcija nije utvrdila da se u državnim organima vrše bilo kakve priprave za referendum odnosno izjašnjavanje građana srpske nacionalnosti. Marka 3 pošalje 7. a ostalo je bio prihod od prodaje usluga. nego se o svemu doznaje uglavnom iz tiska. 29 HIB Eva. Hrvatska izvještajna novinska agencija “HINA” samostalno raspolaže sredstvima ostvarenima vlastitom djelatnošću. srpskoj autonomiji. kolovoza 99.hina.hr> 268 HUM 2 . To samo po sebi nije trebalo biti loše u prvim godinama nastajanja agencije.PL HRVATSKA VLADA O TZV. koja je održana danas pod predsjedanjem Stipe Mesića. obavijest za medije o početku rada i prvu obavijest – izvješće sa sjednice hrvatske Vlade:29 HNA8170001:1 17. SRPSKOJ AUTONOMIJI VLADA.. kada je Hrvatska bila u posvemašnjoj političkoj i materijalnoj blokadi. Potpredsjednik Vlade Milan 28 Primjerice. a u Hrvatsku ih je potajno donio Vice Vukojević.08. Braća Glibota kupili su modeme u Parizu u vrijednosti približno 25000 DM i darovali ih Hini.10 /:0 VLADA-SJEDNICA kategorija=P. <www. bila je izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske o poduzetim mjerama u vezi s održavanjem samozvanog srpskog sabora. Zakon o Hini odredio je agenciju kao “republičku organizaciju” i tako joj nametnuo dominantan utjecaj politike. Brze društvene mijene izvan konstruktivnih demokratskih procesa prisilile su Hinu da samo tri tjedna poslije zakonskoga utemeljenja iz improviziranoga uredništva na zagrebačkome Trgu sv. SRPSKOJ AUTONOMIJI Posljednja točka za novinare otvorenog dijela sjednice hrvatske Vlade. Već u drugoj polovici devedesetih sredstva iz proračuna iznosila su između 45 i 50% ukupnoga prihoda Hine..SJEDNICA+PU 1/HR HR HRVATSKA VLADA O TZV. početkom devedesetih bio je onemogućen uvoz neke informatičko-komunikacijske opreme hrvatskim trgovcima pa je Hina modeme morala ilegalno nabaviti.

kolovoza najavio predsjednik Skupštine općine Knin Milan Babić. vodeći vanjski projektant bio je Predrag Pale.E.S. 3 Imenovanje je objavljeno u NN 32/990. Josip Boljkovac. “to što se radi može se podvesti pod krivično djelo. prosinca 2007. ministar unutrašnjih poslova ustvrdio je da je riječ o protuustavnom aktu rušenja društvenog poretka. Zamijenio ga je Milovan Šibl 4.I. U idućim dvjema godinama u Hini su pisaći strojevi zamijenjeni računalima i uveden je improvizirani redakcijski računalno-komunikacijski sustav. Iznio je da su “Narodne novine” br. Hina im je na svoj trošak davala na korištenje računala za prijam servisa vijesti. Krsnik je prvo imenovan zamjenikom direktora 3. Naprotiv po čl. od 17.. srpnja 990.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE Ramljak primijetio je da se mnogo više može doznati iz beogradskih novina nego iz nalaza ministarstava. Budući da Amandman 25 izrijekom zabranjuje izjašnjavanje građana o bilo čemu na nacionalnoj osnovi. NN 2/99. 269 . godine. Glede neposrednog izjašnjavanja srpskog pučanstva u Hrvatskoj koje je 15. Ramljak je ustvrdio da ni u tom niti u bilo kojem drugom članu Ustava nema nikakve podloge za to. Ustava građani svoja prava i slobode mogu ostvarivati samo na način propisan zakonom. (NN. a ne propisima i pravilima struke. 284. godine. kolovoza donijele rješenje Ustavnog suda Hrvatske o obustavi od provedbe svih akata i čina usmjerenih na stvaranje spomenute zajednice općina. a prvi glavni urednik bio je Vjekoslav Krsnik. počela nuditi informacijske usluge na tržištu.30 Vlada RH imenovala je prvoga ravnatelja agencije Josipa Šentiju3 3. kolovoza 30 Budući da hrvatske novine u to vrijeme još nisu imale integrirane informacijske sustave. a prvo računalo donirao je Đuro Sesar iz zagrebačke kompanije Informatika S.M. U Hini je projekt informatizacije pokrenuo Branko Hebrang 99. a ovo “izjašnjavanje” nema veze ni sa zakonom ni s bilo kakvom logikom.T. ožujka 99. Zanimljivo je da u trenutku odašiljanja prve vijesti Hina još nije imala glavnoga urednika.). 32/990. Bilo je to naslijeđe pojmovne strukture iz Jugoslavije kada je na tom poslovnom položaju trebalo biti naglašeno da glavni urednik i “odgovara” onome tko ga je imenovao (KPJ).. a glavnim i odgovornim urednikom32 istom 22. zaključio je Ramljak. no da za umjetno stvorenu nervozu nema previše razloga… 170000 MET aug 0 Hina je vrlo brzo. . srpnja 990. 32 Dodatak “i odgovorni” ostao je sve do novoga Zakona o Hini 200. u skladu s odredbama Krivičnog zakona”. Ustava Republike Hrvatske.. 22.I. pozivajući se na odredbu čl. krajem siječnja 99.

prošli smo prve balvane kod Plitvica. jer nisam htio da se pretvori u hrvatski Tanjug. Hina je s oskudnom opremom i poluprofesionalnim kadrom kako-tako počela emitirati. br. (NN. Hina se preselila u zgradu na Marulićevom trgu 6. 24. Novi je glavni urednik brzo povukao u Hinu sve novinare dopisništva Tanjuga koji su ubrzo preuzeli većinu uredničkih poslova. Evo kako je Krsnik doživio te prve dane rada Hine: Hina je počela emitirati 17. koji se u redakciji u Beogradu bojao reći da je Hrvat. U proljeće 99. 35/990. Tog smo dana dr. Danas je ravnatelj Hine Mirko Bolfek. I počeli su raditi mnogi koji se nisu htjeli odreći Tanjuga? — Da. 270 HUM 2 . kada sam došao u Kanadu. ja sam dobio otkaz i od tada sam slobodni novinar. 23/99. To su bila vremena kada se nisu davala obrazloženja.). ali ja sam kao glavni urednik nakon deset mjeseci. a takav je i danas. komunikacijske veze s telefonskom centralom HPT-a. Niti jedan od poznatijih novinara nije se htio zaposliti u Hini. Nakon deset mjeseci. u čijem se prizemlju još nalazilo dopisništvo Tanjuga. Krsnika je na mjestu glavnoga urednika zamijenio Mirko Bolfek . U tekstu je sve učinio samo da ne spomene hrvatski jezik. 33 Vijenac. srpnja 2003. saznao sam da je odluku o mojem smjenjivanju za jednim stolom u Torontu donijelo sedam ljudi bliskih Udbi. (NN. Takav je bio tada. kada je za direktora. a onda smo bili zaustavljeni od četnika desetak kilometara prema Gračacu. kolovoza 10. balvan-revolucija. koji se kao direktor nikako nije mogao osloboditi svojega skojevskog mentaliteta. 245-246. točno na dan kada je u Kninu počela tzv. Ivo Sanader i ja putovali iz Zagreba prema Splitu. Direkcija Tanjuga ucjenom je prisilila upravu Hine na plaćanje 20000 DM za mirno napuštanje prizemlja zgrade jer bi u suprotnome prerezali više od stotinu telefonskih parica. A obrazloženje zašto ste smijenjeni? — Nikakvo. kojega je predložio Josip Šentija. došao Milovan Šibl.Branko HebranG 990. svibnja 99.). Mirko Bolfek tipični je novinar društveno-politički radnik. Sjećam se njegova teksta iz Beča o pravu hrvatske manjine na uporabu hrvatskoga jezika u Austriji. budući da je Šentija prešao u Ured predsjednika Tuđmana. u kojemu je već bila napadnuta policijska postaja i počela pobuna hrvatskih Srba. Zagreb. Poslije. došao u sukob sa Šentijom.

Na prve ponude Hininih informacija direktori medija i glavni urednici različito su reagirali. primane su osobe koje prije nisu radile u novinarstvu i koje su u radu učile od urednika. Mediji su pristali platiti Hinine usluge proporcionalno opsegu servisa vijesti. trećinu cijene koju 34 Za vrijeme Jugoslavije svi su urednici i novinari u pravilu bili članovi KPJ. zauzimali su pozicije partijskih sekretara pa sve do članova Centralnoga komiteta SKJ/SKH. Zato su uredništva nekoliko mjeseci paralelno primala i Hinu i Tanjug. neki su selektivno prihvatili preobrazbu. Iskusniji novinari nisu htjeli pristupiti Hini jer je bilo teško odlučiti se i napustiti uhodana uredništava. posao koji ne donosi slavu poput televizijskoga novinarstva. prosinca 2007. Kako je proizvodnja vijesti tražila sve više novinara. građansko društvo i ljudska prava. Donekle je bilo razumljivo početno nepovjerenje u Hinu jer je dnevno objavljivala trećinu vijesti u odnosu na Tanjug pa u dijelu uredništva nisu imali viziju kako će raditi bez Tanjuga. 27 . mnogi su završili partijske političke škole koje su negirale nacionalno pitanje. bez klijenata i jasne perspektive stvaranja nove države.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE Bilo je to još vrijeme kada su svi hrvatski mediji bili priključeni na Tanjug i kada su urednici zbog prelaska na novo društveno uređenje trebali primjenjivati demokratsku medijsku paradigmu. riječkom Novom listu i splitskoj Slobodnoj Dalmaciji. neizvjesnost i ideološka rigidnost utjecala je da su neki novinari sami napustili hrvatsko novinarstvo. Budući da se radilo o dubokim društvenim promjenama. koji je u to vrijeme i prednjačio u digitalizaciji novina. bez sustavnoga internog školovanja. Kako više nije bilo crvene linije KPJ. urednici i novinari bili su zbunjeni i prestrašeni mijenama koje su nosile neizvjesnost. ali i drastičnim promjenama medijske kulture (ili je tako trebalo biti). Bez velike dileme suradnju su prihvatili u osječkom Glasu Slavonije. neki su ostali odani sustavu vrijednosti bivšega društva bez prihvaćanja vrijednosti građanskoga društva i pretpostavljene nove medijske kulture. početi pionirski agencijski posao u improviziranim uvjetima s nekoliko telefona i telefaksa. Najteže je bilo pridobiti Hrvatsku radioteleviziju i zagrebački Vjesnik.34 Smatramo da su to bili i temeljeni razlozi zašto se malo novinara odlučilo prijeći na rad u nacionalnu agenciju Hinu.

JNA i obavještajnih službi u jugoslavenskome medijskom prostoru. imao je sjedište u Beogradu. 38 Jutel (Jugoslovenska televizija) emitirao je program od 990..org/icty> i B.-992. Jutel s otvorenim promidžbeno-jugoslavenskim programom i glavnim urednikom Goranom Milićem (i vrlo aktivnom Silvijom Luks) nije 99. 95 s. otvorila je uslugu telefonskih vijesti na govornom automatu HPT-a i u suradnji s Hrvatskim informacijskim centrom objavljivala je posebne biltene za strane novinare.un. studenoga hrvatska Vlada opovrgnula je te obavijesti. objavila tri protuinformacije u kojima su hrvatski vojnici navedeni kao ubojice 4 djeteta u Vukovaru. str. obmanjivanjem. Radio Sarajevo također je odmah prihvatilo suradnju jer je htio čuti i drugu stranu. Hebrang. godine htio niti razgovarati s predstavnikom Hine. Za rasprave na suđenju Miloševiću na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu francuski komunikolog Renaud de la Brosse objasnio je da je Reuters bez provjere objavio lažne informacije. no sve je bilo riješeno prekidom telefonskih veza s Beogradom 30. Primjerice. nav. Hina je brzo uspjela proširiti mrežu klijenata izvan Hrvatske što je bilo važno radi uspostavljanja kakve-takve ravnoteže u informacijskom ratu.Branko HebranG su plaćali Tanjugu. 35 Za vrijeme Jugoslavije Tanjug je osim pretplate na Servis vijesti godišnje dobivao i približno tri milijuna eura (šest milijuna DM) iz republičkoga proračuna. Usp. potom u Sarajevu. 272 HUM 2 .38 Pojava hrvatske agencije u medijskom prostoru bivše Jugoslavije i ulazak u svjetsku mrežu informacijskih agencija utjecali su i na stvaranje nove percepcije zbivanja u Hrvatskoj. uz još neke službe. 39 Vijest o ovom proizvedenom događaju pričinila je nepopravljivu štetu Hrvatskoj. rujna 99. engleskom i njemačkom jeziku.35 U nekim uredništvima dugo su trajale pripreme za prekid primanja Tanjuga. naveo je primjer Politike koja je poreknuće obavijesti objavila na posljednjoj stranici čime se nije mogao poništiti učinak proizvedene obavijesti. dj. studenoga 99. iskrivljavanjem..39 U rano jutro 2. u informacijskom ratu protiv Hrvatske pogriješila je i vrlo profesionalna Britanska agencija Reuters kada je 20. <www.36 U to je vrijeme Hina već imala za ratne prilike dobro organizirane informacijske usluge na hrvatskom. 36 Hina je. 37 Ovdje mislimo na informacijsko ratovanje pomoću javnih medija kada se rabe informacije i protuobavijesti za napad ili obranu poricanjem. Bio je to posljednji javni pokušaj promidžbenoga upravljanja društvom pod kontrolom Komunističke partije Jugoslavije.37 Radio i televizija Slovenije reagirale su na prvu ponudu i kupile Hinin servis vijesti. zloporabom podataka i obavijesti radi nanošenja štete suprotnoj strani. i dalje radi kontrole primala servis vijesti Tanjuga.

Njezinu operacionalizaciju dosljedno su ostvarila dirigirana hrvatska sredstva javnog informiranja. 273 . 40 Naroda armija. (NN. Mr. pokretača i prvoga urednika Glasa Koncila. Poslije razdoblja uspješnoga rasta. bio je nakratko ravnatelj od . Promjene je u hrvatskome medijskom prostoru zabilježilo i glasilo JNA Naroda armija:40 U propagandnom pritisku na Armiju do krajnosti je eksploatirana u tko zna čijoj kuhinji iskonstruirana teza da je Jugoslavenska naroda armija u ratu s Hrvatskom. što je bilo pogubno za kakvoću informacijskih usluga i njezin razvoj. studenoga 997. veljače 999. O izboru glavnoga urednika po Zakonu o Hini trebala je odlučivati Vlada RH (čl. ). na čelu s Hinom. povukao je sporne obavijesti i otpustio novinara (autora) Vjekoslava Radovića iz beogradskoga dopisništva Reutersa (poslije toga Tanjug ga je zaposlio kao dopisnika iz New Yorka). do 9. siječnja 99. Smatramo da je prijelomni trenutak u razvoju Hine bio onaj kada je spriječeno da trajnije upravljačke funkcije preuzmu osobe koje su dio života provele u demokratskim državama s jakim osobnim građanskim svjetonazorom. bez povezanosti s političkim krugovima bivše Jugoslavije. Branko Salaj. ali je u prethodnim konzultacijama predsjednika Tuđmana savjetnik obavijestio da je Pavlinić britanski agent (sic!). oslonjena isključivo na političke snage.) i rada sukladno Uredbi o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. U popodnevnim satima Reuters je priznao da je objavio dezinformacije. listopada 998. utjecala je na pogoršanje položaja na medijskom tržištu i nesnalaženje u novim okolnostima. sc.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE a posredstvom Hine to je preuzeo Reuters. prosinca 2007. 28. neodgovarajuća poslovna i uređivačka politika Hine potkraj devedesetih.) 42 Izjava Branka Salaja autoru u studenome 998.42 Za glavnoga urednika Vlada je tada postavila Benjamina Tolića (od 22. do 3. povratnik iz Švedske. godine za glavnoga je urednika predložio Vladimira Pavlinića. 57/99. Potkraj 998.4 Osobito je nepovoljan bio politički utjecaj na izbor nekih ravnatelja i glavnih urednika koji su nastavili razvijati koncepciju promidžbeno-političke agencije.-998. 4 Ovdje mislimo nakon kraja Domovinskoga rata (990.

). kolovoza 993. političkoga. veljače 999. a Salaj je zbog toga odstupio 9. Izostanak medijskih stručnjaka u pisanju Zakona očigledan je jer su rabljeni izrazi izvan komunikološkoga diskursa. 27. 96/200.). studenoga 200. nego je sa 46 minuta zakašnjenja . objavila: “Umro je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. S radom je počela 30. sa sjedištem u Mostaru. a ne profesionalna obradba. poput “objektivnih” namjesto “poštenih” informacija (koji jednoznačno određuje metodologiju reinterpretacije zbivanja jer “objek- 274 HUM 2 . navlastito interno. 44 U opisnu djelatnosti izostavljena je najsloženija faza posla – obradba obavijesti – jer u koncepciji političko-promidžbene agencije prevladava razašiljanje obavijesti.) U tom kontekstu Hina je samo distributer obavijesti. Redefinirana je uloga agencije i u skladu s demokratskim načelima postavljeni su zakonski temelji za profesionalniji rad Hine.). godine integrirana u Fenu. ponavljali su kao izvor obavijesti Hrvatsku televiziju.Branko HebranG srpnja 2002. ali je njezino djelovanje bilo kratkotrajno jer je 200. ali i zbog neprofesionalnoga rada uredništva. umjesto da se pozivaju na vijest nacionalne agencije. kulturnog i gospodarskog života.2. Agenciji osigurali profesionalni status: 43 Zbog nekompetentnoga glavnog urednika. U trećem članku određen je djelokrug rada: Djelatnost Hine je prikupljanje i razašiljanje što potpunijih činjeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga.2. Samo je dijelom.44 posebno su važni članci pet i šest koji bi. 9/999. Iako utvrđenje djelatnosti nije suvremeno.43 Po uzoru na Hinu. Prema HIB Eva i autor.” Svjetske agencije. 4. obuhvatno ni dovoljno stručno. 3. Drugo razdoblje Od 5. (U prvom Zakonu to je bilo utvrđeno u čl. zadržala atribute hrvatske informacijske agencije. prosinca 999. kao nacionalna agencija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Neutraliziranje Habene može imati dugoročne nepovoljne posljedice za hrvatsku medijsku kulturu u Bosni i Hercegovini. Hina nikada nije objavila vijest o smrti prvoga hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana. kolovoza. utemeljena je Herceg-bosanska novinska agencija Habena. (NN. osobu bez ikakva znanja o funkcioniranju medija. što je utvrđeno novim Zakonom o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji (NN. objavila je jutros u 2 sata Hrvatska televizija. pošteno primijenjeni. Hina djeluje kao javna ustanova.

godine radi smanjenja utjecaja države (politike) i hibridnoga rješenja vlasničkoga statusa agencije: državno vlasništvo s javnom upravom. a ne više Hrvatski sabor. Samostalnost Hine navlastito znači da ne smije biti pod nikakvim pritiscima. a posebno je to značajka raznih totalitarističkih režima (komunizma/boljševizma.. Hina ne smije. a od 997. predstavnika medija pa u poslovnoj politici nisu uvedeni i primijenjeni barem najniži standardi demokracije: poštivanje zakona. što je nevjerodostojno jer Hina od 99. odnosno Vlada RH. struke (znanja) i procedure. ali – za razliku od Hine – u Upravnom vijeću sjede i predstavnici medija. a osobito ne političkim. javnog novinarstva. fašizma. a nema ni sada. pa ravnatelja bira Upravno vijeće. nacionalsocijalizma ili vlasti vojne hunte). tivna” interpretacija ne mora nužno biti i poštena). a ne proizvoditi samo obavijesti po ukusu političara. etička i moralna načela poštene obradbe i reinterpretacije zbivanja – što nije obuhvaćeno u trećem članku Zakona. doći pod vlasničku ili drugu interesnu kontrolu neke ideološke. poslove s državom agencija ugovara. Polovično primijenjen francuski model dao je i polovična rješenja u Hininu slučaju: u Upravnom vijeću nije bilo.) Hina je samostalna. (. što su uprava i Upravno vijeće trebali iskoristiti za zaokret od tipične političke promidžbene agencije prema agenciji građanskoga. u financijskoj samostalnosti u skladu s ovim Zakonom. 45 Političko promidžbena agencija služi pojedincima ili skupinama. nepristranog i profesionalnoga (istaknuo autor) novinsko-agencijskog izvještavanja. političke ili ekonomske skupine. “novinsko-agencijskih informacija”. što omogućuje samostalniju poslovnu i uređivačku politiku. Ta je formula preuzeta iz Zakona o AFP-u iz 957. faktički ili pravno. godine za pokrete telefonske uređaje.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE Hina djeluje po načelima neovisnoga. Statutom i ugovorima… Tako je stvoren okvir za profesionalno djelovanje Hrvatske izvještajne novinske agencije.. Samostalnost Hine ogleda se posebno: u pravu Hine da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana. To je temeljna funkcija javnih medija koja je obnovljena osamdesetih godina prošloga stoljeća u SAD-u: treba pisati o problemima koji su od životne važnosti za građane. godine priprema obavijesti i za audio-vizualne medije. Hina ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost. Građansko ili javno novinarstvo služi promicanju ciljeva općega dobra i koristi za sve.45 Profesionalno djelovanje Hine trebalo bi značiti da u procesu obradbe obavijesti primjenjuje pravila struke. objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija. 275 . prosinca 2007. za internet.

NN 64/2002. (predsjednik mr. i potrebi primjerenoga rada javne ustanove).Branko HebranG Prvo Upravno vijeće Hrvatski je sabor potvrdio na prijedlog Vlade RH 24. Zagreb. svibnja 2002. a mediji su sve popratili šutnjom. Vijeće je primijenilo strategiju nejednakoga postupanja (diskriminacija) jer nije razmatralo drugu i drukčiju zamisao programa rada. Bolfek.). Radi se u biti o političkom informiranju javnosti (birača). što upućuje na političku korupciju. NN 82/2006. (predsjednik dr. 47 Od korumpirati. V. Anić. srpnja 2006. 22. Bolfeka i B. Drugo Upravno vijeće Hine. Nada Zgrabljić i Davor Vašiček. programe nije vrjednovalo niti je pozvalo na razgovor drugoga kandidata (suprotno Ustavu RH. U prihvaćenoj Koncepciji rada i razvoja Hine naznačeno je: “Ti su servisi (servisi vijesti) po samoj svojoj definiciji neprofitni.. izabrano 3. 44. 99. Rječnik hrvatskoga jezika. kolovoza 2002. desni (za predsjedanja Vladom Ive Sanadera).. Tome se pridružila i hrvatska Misija OESS-a.”46 Orijentacija prema političkom informiranju birača ne zadovoljava koncept nacionalne agencije građanskoga društva kojoj je misija komuniciranje za sve građane. sc. što je političkoj kampanji dalo i međunarodni značaj. Arhiv Hine. sc. sc. dati ili davati kome novac ili druga materijalna dobra. Zagreb. Vijeće je prilikom izbora ravnatelja između dvaju programa (M.). NN. Dijana Katica. sc. Božo Skoko i Dražen Jović. lobiranje je bilo skriveno. Jadranko Crnić. dr. sve nasuprot odredbe Zakona o Hini – “Hina je samostalna”. lijeve političke orijentacije. 280. Hebranga) odabralo onaj u kojemu je ponuđena zamisao agencije političke paradigme (što samo po sebi uključuje i političku promidžbu) nasuprot programu s idejom o nacionalnoj agenciji u funkciji javnoga dobra i koristi za sve (orijentacija prema javnosti). 48 U informacijskom ratu u hrvatskim je medijima objavljeno na desetine medijskih tekstova o nemjerodavnosti članova jer je većina članova percipirana kao tzv. s namjerom da onaj koji prima čini ili djeluje onako kako želi onaj koji daje. 276 HUM 2 . 35. 2. 28/200. privilegije i sl. bilo je pod velikim političkim i medijskim pritiskom.. Ivan Rusan. ponovno nije imalo predstavnike medija. mr. sc. Novi Liber. čl. članovi mr. i 45.48 U konkurenciji više kandidata Upravno vijeće izabralo je program osobe koja nije udovoljila jednom od ključnih uvjeta natječaja – potrebnom radnom isku46 M. članovi mr. Članovi Vijeća percipirani su kao pripadnici tzv.. sc. Davorka Stanešić. Ivan Rusan.. Koncepcija rada i razvoja Hine.47 U to je vrijeme predsjednik vlade bio Ivica Račan. str.

Ravnateljska je pozicija upravljačka.5 Ovo Upravno vijeće odlučivalo je bez petoga člana. a za poziciju glavnoga urednika odlučujuće je iskustvo u novinarstvu. kolovoza 2007. predstavnika radnika Hine. New York.. Upravno vijeće nikada nije propisalo kriterije za vrjednovanje ove odredbe Statuta. Srećko Lipovčan. političari i novinari zalagali su se za kandidata koji ima staž u novinarstvu a ne u upravljanju kako bi istisnuli nepoželjne kandidate koji su zadovoljavali sve uvjete natječaja. 938. produbila je podjelu uredništva na tzv. str. grupi. lijeve i tzv. Propaganda Analysis. Odluke toga Vijeća nisu poništene.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE stvu – što je u natječaju za mjesto ravnatelja Hine utvrđeno kao “najmanje pet godina odgovarajućeg radnog iskustva”. 277 . natječaj nije poništen. Takvu formulaciju u Statutu Hine odredio je prijašnji ravnatelj Mirko Bolfek jer nije imao potrebno iskustvo upravljanja ekonomskim sustavom. 5-8. Hebrang. NN. vjerovanjima. još bolje u upravljanju redakcijama. razriješeni (NN. sc.). Institute for Propaganda Analysis. a prihvatilo je prvo Upravno vijeće. politici. 5 U natječaju za glavnoga urednika određeno je “najmanje pet godina radnog iskustva na novinarskim poslovima u javnim glasilima. članovi Aleksandar Adler. (NN. “Kako ubiti Hinu”. dogmi. sc. /2006. Usp. U veljači 2007. mr. B. “Kako otkriti promidžbu”. Usp. 49 Izabrana je Smiljana Škugor Hrnčević. idealima. /2. manipulira činjenicama prenaglašavajući ili nedovoljno jasno prikazujući neki podatak s nakanom zbuniti primatelja i proizvesti pozitivan efekt za svoju stvar. što je predsjednik Vlade RH ocijenio kao “demokratski deficit”. V. Gordana Carević. izabrano je treće Upravno vijeće (predsjednik dr. ne radnoj). pa su članovi Vijeća u prosincu 2006. prosinca 2007. Damir Pavuna i Vladimir Lulić. On namješta igru protiv istine. 22/2007. svojoj naciji. glavni urednik nije izabran jer se čekaju izbori za Hrvatski sabor potkraj ove godine. listopada 2006. 2006. Natječaj za glavnoga urednika objavljen je . 50 Namještanje igre (Card Stacking) komunikacijska je vještina u kojoj se propagandist služi svim mogućim načinima obmane primatelja obavijesti kako bi osigurao podršku sebi. Novinar. br.). od čega najmanje dvije godine na uredničkim poslovima”. a procedura izbora predstavnika radnika Hine Vladimira Lulića nije zadovoljila zakonske i demokratske kriterije. onih koji su u funkciji cilja izvorišta.) s rokom prijave od 5 dana. 33/2006.49 U političko-medijskim pritiscima tijekom natječaja promidžbenom tehnologijom namještanja igre50 (kao da je riječ o političkoj funkciji. Posljedica takve komunikacije jest razmatranje nametnutih podataka i obavijesti. Do . a ne razmatranje vjerodostojnih informacija koje su u skladu s javnim dobrom i općom koristi.

) ponudio mi je neka atraktivna mjesta poput mjesta ravnatelja NSK i ravnatelja Hine. nap. Lulića proveden je bez prethodnoga postupka unutar agencije (skupa radnika). 278 HUM 2 .1 49.8 52 Odabir V.5 Snažan utjecaj politike. 54 Ovdje je korišten nalaz studije B. 2. listopada 2006. listopada 2004. Zbog složenosti medijske interpretacije nekoga zbivanja istodobno postoji više varijablâ kakvoće i/ili odstupanja od kakvoće informacije – čimbenici kakvoće u Tablici 2. ožujka 2005. čimbenici kakvoće 1. 3. Hebranga Procjena stupnja profesionalne obrade Hininih informacija: analiza primjera u razdoblju od 11. Večernji list. ono što je predložio dakle skup radnika (naglasio aut.2 23. Hina. Zagreb. 4. no možda je o tome najbolje posvjedočio umirovljenik Dražen Budiša: Kad je to prije otprilike godinu dana čuo predsjednik Vlade Ivo Sanader (da je u mirovini. Hrvatsko slovo. str. 2005. odrazila se i na poslovanje i temeljnu misiju Hine: vjerodostojno izvještavanje o zbivanjima. koja nije slijedila načela općega dobra nego zasebnih interesa. str... Zagreb. do 31. . arhiv Hine.Branko HebranG desne. 29. Primjenu profesionalnih standarda pisanja obavijesti autor je procijenio pomoću sedam čimbenika procjene kakvoće koji su utvrđeni kao odstupanja od očekivanih vrijednosti profesionalnih internih i strukovnih standarda obradbe obavijesti (kontrola štete): Tablica 2: Interpretacija rezultata učestalosti čimbenika kakvoće (N=08) Rb.1 27. a predsjednik Radničkoga vijeća Vladimir Lulić predložio je sam sebe za člana Upravnoga vijeća i krivotvorio zapisnik da je izabran jednoglasno (od mogućih triju. Na sjednici Vlade RH predsjednik Ivo Sanader zaključio je: “Poslušali smo i mislimo da je to demokratski bio sasvim u redu. 53 “Mesić se treba povući s dužnosti predsjednika”. 4. Dosad je napisana samo jedna kvalitativna analiza sadržaja vijesti – Procjena stupnja profesionalne obrade Hininih informacija54 kao studija primjera namjerno izabranoga skupa od 08 obavijesti..sic!).52 Ovdje ne možemo u tančine obrazložiti sve elemente političke korupcije u postupku izbora ravnatelja Hine.). “Kandidat spoticanja”.” M. zaposleničko vijeće.. 20. srpnja 2007. Zagreb. dobio je glas jednoga člana i svoj . Curać. aut. koji su predložili gospodina Vladimira Lulića. bez dodatnih informacija izbjegavanje druge strane nevjerodostojnost slabost izvora oznaka BDI IDS NEV SI učestalost 51 25 53 30 posto 47.

U demokratskoj Republici Hrvatskoj pokrenuta je. uz porast broja zaposlenih za 27%. Neka odstupanja od standarda donekle bi se mogla prihvatiti (npr. posebno za uspostavljanje profesionalnoga novinarstva i razvijanje mreže dopisništava.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE 5.55 Zbog stagnacije prihoda.1 Niti jedan čimbenik kakvoće ne bi trebao imati učestalost veću od nule jer takva odstupanja od metodologije obradbe obavijesti (osiguranje kakvoće) nije predviđena u teoriji agencijskoga komuniciranja. ali nevjerodostojnost (pogrješne obavijesti ili protuobavijesti) nije dopustiva.9% (BDP imao je rast od 24. na poslovnom je planu od 2002.1 69. nema dovoljno sredstava za profesionalno upravljanje Hinom i izvršavanje ciljeva postavljenih Zakonom o Hini. do 2006. Međutim.3%). Hrvatska izvještaja novinska agencije koja je u prvom razdoblju (990. prosinca 2007.-2000. slabost stila. 6. 279 . Plaće nisu linearno povećane od 989. spori prijelaz novinara iz koncepta društveno-političkoga radnika u profesionalnoga novinara koji će pronositi vrijednosti građanskoga društva teče odviše sporo kao i nepromijenjeno htijenje vlasti u zadržavanju čvrste kontrole nad Agen55 Podatci prema financijskim izvješćima računovodstva Hine i HNB-a. Zaključak Pokrenuto je nekoliko hrvatskih novinskih agencija. ali bez nacionalne države ni jedna se nije uspjela održati. 7.4 61. slabost jezika slabost stila slabost uvoda SJ SST SU 79 75 66 73.). opremom i ljudima. godine pa su realno smanjene za približno trećinu. bez dodatnih informacija). U drugom razdoblju. ab initio. Hina je sukladno Zakonu o Hini trebala prerasti u informacijsku agenciju primjerenu demokratskom građanskom društvu. što je utjecalo na osiromašenje intelektualnoga kapitala Hine. Zbog nestručnoga upravljanja sredstvima.) dala zapažen prinos u informacijskom ratu protiv Hrvatske. nakon prerastanja iz političko-promidžbene u javnu ustanovu (200. godine ukupni prihod Hine stagnirao uz porast od 2.

. što također podsjeća na model ponašanja prije pada Berlinskoga zida. . P. 2006.Hebrang.Boyd-Barrett. B. Bez vjerodostojne uprave ne može biti vjerodostojna ni nacionalna informacijska agencija.Breton. 2000. Upravno vijeće jest izbor politike u ime vlasnika (što nužno ne znači da treba birati samo podobne. Visokim stupanjem vjerodostojnosti u postupcima izbora Upravnoga vijeća i ravnatelja.. Informacijske (novinske) agencije. ali izbor ravnatelja agencije sukladno Zakonu o Hini trebao bi biti izvan dosega politike i politikanata. New York. 99..Anić. nacionalne interese i ugrožava održiv razvoj agencije. 280 HUM 2 . F. News Agencies. “Propaganda i štampa u NDH” (fond 56) . bez dovoljno prihoda za rad profesionalnoga pogona..Branko HebranG cijom. Pokazali smo da je izbor Upravnoga vijeća i ravnatelja Hine pratilo niz nedemokratskih i nevjerodostojnih postupaka.Ademović. Beograd. 969. a to nadalje nepovoljno utječe na hrvatski informacijsko-komunikacijski prostor. Zagreb. Novi Liber. Rječnik hrvatskoga jezika. Their Structure and Operation. koji bira glavnoga urednika. Zagreb. Jarbol. Novinstvo i ustaška propaganda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. bio bi omogućen slobodan izbor (bez straha podanika zbog političke korupcije) najboljega programa rada.. Neodgovarajuća pak poslovna politika Agenciju je dovela u stanje vegetiranja. Sarajevo. unatoč promjeni zakonskih uvjeta njezina rada te unatoč njezinu približavanju matici demokracije Europske unije. što bi vodilo slobodi djelovanja i odgovornosti za rad nacionalne informacijske agencije. Neprofesionalni novinari tvore agencijske informacijske usluge bez profesionalne kakvoće (vidi Tablicu 2) što je u suprotnosti s temeljnom svrhom informacijske agencije. O. Izmanipulisana reč. Clio. Zagreb. Izvori i literatura . 2000. . V. . a ne i sposobne). .Hrvatski državni arhiv.

. .hr .pressalliance.POKUŠAJI STVARANJA HRVATSKE NACIONALNE INFORMACIJSKE AGENCIJE .K. 998. Zagreb. 938.Tuđman. . br. 2006. Hebrang: iluzije i otrežnjenja. razni brojevi . Institute for Propaganda Analysis. 2002 . . 28.. Obavijest i znanje. V. N. br. 2003. Zagreb. /2. 200.www. 2006. . Zagreb.www.Novinar. New York. International Communication – Continuity and change.Puerer. Zagreb.. 245-246. D.publicdiplomacy.com .Propaganda Analysis. Zagreb.Kisić Kolanović. br.Thussu.Večernji list.un. Zagreb. UDD. .www. srpnja 2007. Zagreb. 2003. 20. .www. M. 996.Medijska istraživanja.Pavlinić.Naroda armija. Stil i jezik novinara.Tuđman.Vijenac. .www. Uvod u publicističku znanost. .Kunczik. 29.. 996.org . . Zavod za informacijske studije.hina.Narodne novine. M.. Zagreb. London. Zagreb. V. – Zipfel.. 990. .com . Uvod u publicističku znanost i komunikologiju. listopada 2006. Hrvatska sveučilišna naklada. . 28 .britannica. Prikazalište znanja. H. siječnja 99. . ISP.Hrvatsko slovo.org/icty prosinca 2007. M. .. A.

Key words: mass media. political propaganda. conditions have been created again for the initiation of national agencies: in the Republic of Croatia HINA has been established and Habena in Bosnia and Herzegovina. journalism. 282 HUM 2 . 1990. insurance of quality of information. Author researched factors which have determined the development of HINA and he implied two parallel processes which slowed down the transition of political-propaganda agency towards news agency of democratic and civil society: the first of them as unusual active interest of politics for maintaining the control over the agency in spite of the change of Law on HINA. on December 22. national news agency. That law prevented the direct control and sluggish change of a journalist from the ideological concept of sociopolitical employee to the professional journalist.Branko Hebrang EFFORTS TO CREATE CROATIAN NATIONAL NEWS AGENCY Summary The article presents connection of the Croatian nation-building thought and needs for the establishment of the national news agency. professionally journalism. Right after the Republic of Croatia became independent.

/85). u radu su prikazane značajke jezika Osvita koji se pridržavao normâ zagrebačke filološke škole onoliko koliko je to bilo moguće. a kasnije i vlasništvom fra Franje Milićevića bila je jedina nakladnička kuća u Hercegovini u 19. 283 . bitno odredile povijest rada tiskare. tiskano je 77 knjiga. u 20. 2007. kako političke tako i jezične. publicistici te pedagoško-prosvjetnoj osviještenosti Hercegovine. a razvijali su se i mijenjali novinski listovi vjerskoga i političkoga sadržaja: Hecegovački bosiljak (1883.). S obzirom da ovaj list izlazi na prijelazu iz 19./84. grafiske i jezične (ne)dosljednosti. pravopisne. prosinca 2007.)./1908.6)Osvit Izvorni znanstveni članak Primljeno: 9. književnosti. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u odnosu na jezični standard kojemu su se uredništvo i suradnici vodili kao i razlozi njihova pojavljivanja. Ovdje su prikazane pravopisne. Novi hercegovački bosiljak (1884. novinarstvu. Ključne riječi: Osvit. Uz razvoj i modernizaciju tiskare. JEZIK OSVITA Pravopisne.Irina Budimir Filozofski fakultet u Mostaru UDK 8.63.) i Osvit (1898. VIII. Glas Hercegovca (1885. stoljeće i da su okolnosti njegova nastanka. U ovom se radu posebna pozornost daje jeziku Osvita kao novinskoj djelatnosti./1896.42’35:050(497. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu Sažetak Tiskara katoličkoga poslanstva u Hercegovini pod vodstvom. stoljeću. koja je od svoga osnutka do gašenja promijenila čak 8 naziva. Tiskarska djelatnost ove institucije otvorila je put izdavaštvu.

To je razdoblje poznato po smjenjivanju dviju normâ – norme zagrebačke filološke škole koja je u potpunosti uobličila hrvatski književni jezik tijekom druge polovice 9. U znatno boljim političkim okolnostima nego njegov stric (fra Franjo). 72). stoljeća bila skoro riješena utjecajem velikih urbanih središta u regiji. sinovac tada poznatoga fra Franje Milićevića koji je aktivni sudionik u kreiranju uređivačke politike lista. Nastanak i uredništvo Osvita Kao prvi urednik Osvita upisuje se Ivan Aziz Milićević. Poznat ne samo kao novinar nego i kao prvo pero Hercegovine toga doba. stoljeća u BiH bilježi izlaženje nacionalnih listova. dugogodišnjim prijateljem i suradnikom u muslimanskom (Behar) i hrvatskom (Osvit) listu. Kao pisac kratke proze objavljuje nekoliko kratkih priča (Bez svrhe. i Bez nade. Milićević s puno zanosa radi na novom listu. U Mostaru izlaze Srpski vjesnik kao glasilo Srba. a “Osvit je proistek njegovog tiskarstva. 992. U ovom će se radu prikazati pravopisne. može se povezati s već skoro riješenim problemom pravopisne i jezične ujednačenosti te aktivne i jasne standardizacije jezika u susjednim zemljama. Osvit se pojavljuje u vrijeme koje se u hrvatskom jezikoslovlju naziva prijelomom hrvatske jezične norme. 897.. stoljeća. političke orijentacije i sveukupnog kulturnog rada” (Musa. Na pragu novog doba. 895. Nastanak se Osvita može povezati s činjenicom da kraj 9.. A.) zajedno s Osman Nuri Hadžićem. a koji vremenski odgovara i prijelomu stoljeća – posljednjem desetljeću 9. novinskog rada.Irina BudiMir Uvod Godina izlaženja Osvita 898. ovaj književnik svoja književna djela potpisuje pseudonimom Osman-Aziz. a Hrvati poslije dvogo- 284 HUM 2 . Behar kao muslimanski list. stoljeća i norme hrvatskih vukovaca koja oživljuje u posljednjem desetljeću 9. 986. 1. I. i prvom desetljeću 20. Jezična su kolebanja standardizacije u BiH krajem 9.. grafijske i jezične (ne)dosljednosti toga hercegovačkog lista u odnosu na navedene norme kao i dotadašnju jezičnu tradiciju. stoljeća.

I.. Što je prethodilo takvu stanju nacionalnih listova u BiH? Nastanak Osvita kao hercegovačke svjetovne publikacije na hrvatskom jeziku prati uobičajen put cenzura i političkih pritisaka austrougarske vlasti na tadašnje bilo kakvo izražavanje nacionalnih obilježja. list za zabavu. “Austrougarska je vlast pokušala u novome hrvatskom listu naći saveznika.JEZIK OSVITA Pravopisne. 285 . izlazi Hercegovački bosiljak. fra Franjo je ponovno dobio dopuštenje za objavljivanje tiskovine. izgubio je koncesiju za rad. Dvije godine Hrvati u BiH nemaju političkoga glasila. A. 978. 978. fra Franjo Milićević u želji da raspravlja o političkim temama dobiva odobrenje od austrougarskih vlasti za proširenje sadržaja i mijenja Novi hercegovački bosiljak u Glas Hercegovca (političko-informativni list). list se našao u velikim neprilikama. a čije su težnje bile “srpska zemlja i narod” (Kruševac. pouku i književnost. Godine 883. Zbog iznenadne bolesti Radičić umire i Glas Hercegovca prestaje izlaziti. što je otvoreno pokazivala bivajući svjesna antagonističkih međunacionalnih odnosa” (Kruševac. 287). 289). Budući da se u BiH pojavljuju srpski i muslimanski politički listovi. S takvim stavovima i pisanjem vlast često nije bila zadovoljna. Veliku pozornost urednik posvećuje nacionalnom pitanju obilježavajući svoju hrvatsku orijentaciju po ugledu na pravaški tisak u Dalmaciji i Hrvatskoj. zapravo nikakvoga. prosinca 2007. ali sad pod drugim imenom. Moleći Zemaljsku vladu za nastavak tiskanja lista i priznajući pogrješku zbog objavljivanja vijesti političkoga sadržaja. Milićević postaje glavni urednik i uređujući građanski list hercegovačkih Hrvata provodi i brani hrvatska prava i interese. povijesno-književni poučni list pod uredništvom fra Franje Milićevića.. a za glavnoga urednika dolazi Nedjeljko Radičić koji stječe velik ugled i u međuvremenu stječe vlasnička prava na list. Novi hercegovački bosiljak. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu dišnjih zabrana i cenzura dobivaju Osvit. Izgubivši podršku vlasti. Zemaljska vlada s naklonošću je gledala na pokretanje novoga lista zato što bi on bio protuteža Srpskom vjesniku koji je izlazio u Mostaru. tim više što su neki stavovi sve očitije odstupali od tadašnjega javnog režimskog mišljenja. Budući da je zbog svoga nekada i prkosnoga ponašanja prema austrougarskom režimu pišući o političkim pitanjima fra Franjo Milićević prelazio granice odobrenoga.

da se ženi. tu grade i zgrade i palače..3 bijele ili biele. 2. 98. stoljeća..) “. 6). /h/ . 4... Na fonološkoj su razini posebice zanimljivi refleks jata.1. Na njegov je jezik prilično utjecao organski idiom kao i jezična franjevačka tradicija. Bilježenje jata Pisanje jata razlikuje se u dugim (kao ie) i kratkim (kao je) slogovima. 57. 55.” (90. pa brzo živi. 4.) Kuna.. ako nije sliep kod zdravih očiju. sviet ovaj udario kao na bielu vranu.. te da se odmjerom ne pregoni…” (90. tu izbija trgovina i zanat. .4 U nekim se oblicima glagola uopće ne rabi oznaka dugoga oblika jata prema starijem pravilu kao u primjerima: umrijeti. pa će odmah viditi (sic!).. 34.Irina BudiMir 2. po onoj: a ne po babu i po stričevima. ali što je pravo i bogu je drago.. Jezik Osvita Kada je riječ o jeziku Osvita s kraja 9. 99.. 4.. može. ali urednik ili suradnici nisu dosljedni u njegovoj primjeni: sliep ili slijep. dvie ili dvije. tu ti niču i sela i gradovi.) // “…nikola je ostao sa svoje dvie sirote uprav kao drvo osječeno…” (90. pisanje grecizama te primjeri riječi pisanih etimološkim pravopisom.. 5. 37.” (90. pa ako hoće da to bude pravi adresar. veliku ulogu u njegovu određivanju predstavlja jezična tradicija. u čemu se jasno vidi prijelaz jezične norme.jest.” 286 HUM 2 .) // “…ne treba mu daleko tražiti razlog.. već pravdi boga istinitoga. da ovaj priručnik omalovažujemo. šćakavizacija i nedosljednosti u bilježenju fonema /đ/ i /dž/. ne može tako živiti (sic!) i prinudjen je.) “…sve će se s toga izbjegavati da ne ulije ulje na oganj…” (903. onda ni po babi ni po stričevima…” (90.. 7. neka samo pogleda oko sebe. . “…u drugoj je opet kući samac k’o drvo osječeno. uvidjeti vaše izkrene težnje…” (904. 24.. ako nije slijep (sic!) kod zdravih očiju” (902.2 lier ili lijer.. a i danas se osjećaju  2 3 4 5 “…tkogod prati vaš rad. ulijevati (ulije). 4..) // “.) // “…da se naime prigodom popisa desetine ne bi zastranilo na štetu naroda. U pisanju dugoga oblika jata starije slovopisno pravilo glasilo je /ie/. jer se tomu vrlo snažno protivi živi jezik i saradnika i ostalih sudionika u formiranju lista. dušnje (sic!) mi. 40. da se prilagodit moraš. 46-58: “…o dosljednosti u tom pravcu ne može biti govora. Kao hrvatski svjetovni list Osvit se pridržavao normâ zagrebačke filološke škole onoliko koliko je to bilo moguće.5 U nekim su pak oblicima vidljiva odstupanja koja se mogu pripisati dijalektu.. nego da se po mogućnosti ide pravim putem.ne ćemo ovim.

odnosno ijekavskom govoru ili su ti oblici hiperijekavizirani.budi Bog s nama . vele bablji jezici.” (904.) “…svatko ju je živ u Tuzli proklinjao.3 griešnika. 4. Radi se o nekim oblicima zamjenica (jednijeh6) i glagola (htjeo7).. Fonem /đ/ Bilježenje fonema /đ/ prema normi zagrebačke filološke škole moguće je na dva načina kao /dj/ i /gj/. brate. 45.2. promiena. “…kad je cienjeni dopisnik već o tome što pisat htjeo (sic!).. “samo što se gj piše u tudjih riječi” (Ham. 989. 32. 2.. 6 7 8 9 0  2 3 4 5 “…Lazara Gajića zna. 6).) “…od sovika do zalika.) “…Ta..manite se ljudi ćorava posla: Bezbeli (sic!) bi bolje bilo. 27. pa tamo gdje se po normi bilježi kratki oblik jata. 3. prodje. da je i on kao i vi u svom poslu prvi. dobričina.JEZIK OSVITA Pravopisne. a domaćin kućna dobra po mehanam dieli. zašto nije zavist metnuo pod papuču i pisao pravo i stvarno…” (903... grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu u mostarskom govoru. 36.. 4. a oni put pod noge pak spram Dalmaciji…” (900.) prosinca 2007. medju. 37).. Ne ima ti u njega ko u jednijeh (sic!) vako i nako.2 ždriebad. mi. 5. u ovim zemljama jedva. svo selo. pa kad nabasaše na zaprieke. svagdje ima griešnika i dužnika.5 2. Čojk (sic!) pošten. Stopanica cvili s djecom. 3. ma nikom..) “…ždriebad je trčala brzo ko striela…” (90.) “…eto što oni od nas zahtjevaj (sic!). Normirano /ie/ u tekstu /je/: zahtjevaju. 20.9 osvjetljeno. a ne posliednji (sic!)…” (902. odredjuje.sa sotonom posla imade. 8.: oglodjane.. tvrdjava. osim što mu je na srdcu to mu je i na jeziku” (900. 287 . U većini slučajeva dvoglas /dj/ zamjenjuje današnji fonem /đ/ npr... što no rieč. ipak se u potvrdama bilježi nekoliko odstupanja koja se mogu pripisati dijalektu..4 zaprieke.) “…Bijaše osvjetljeno (sic!) od vatre kao u podne…” (90. da je s vragom kašu mješala (sic!)…” (900. pa se u hrvatskim riječima zamjenjuje dvoglasom /gj/. 9. iz povoja izašli. 44.) “…Na to je rekao lolumašir: . a može li Hrvat tu i za dlaku popustiti…” (903. pa tako velika promiena…” (904.dvoje se mladih milovalo. 4. 8. 5.8 mješala. u tekstu se nalazi dugi i obratno.10 Normirano /je/ u tekstu /ie/: posliednji. svi su je držali vješticom i da . ni crno ti je u oku. 6.) “. Iako je pisanje dugoga i kratkoga oblika jata u većoj mjeri dosljedno tadašnjoj normi. 6. evo. Magjari… Pisanje dvoglasa /dj/ također u nekim primjerima nije ujednačeno prema pravilu.

) 7 “. pr. 4. Hrvata koji kao baje šute.) 2 “…komu je Hrvatu palo na um. 47..23 6 “…Eto mi nismo pozvani da o sebi sudimo. . 2. . koje drže do stida. 989.. mjesto tikava mogle biše biti šake moje kokane. jer tko s gjavlom tikve sadi.) 22 “. iako bi ta riječ prema pravilu zagrebačke filološke škole bila stranoga podrijetla te bi se trebala pisati dvoglasom /gj/. ali i nadje. u latinici se piše dž.3.. ali i vigja.6 djavle. i 7. 30.20 Riječ anđeo u časopisu se bilježila dvojako: kao angjeo i kao andjeo. a umjesto njih da nabavlja i preporučuje one česke (sic!) novine. ama rade kao mravi za otačbeničku stvar. gdje gogj (sic!) mogu. ni vremena. 7.7 ali i gjavle. kao ovas šturo.) Hrvatski jezični purizam nije dopuštao turcizme koje i sam Vuletić smatra tuđicama. da tu kugu goni sa svog praga.Irina BudiMir Primjerice. Ipak se u korpusu u frazemu džon obraz bilježi kao džon. kojima je obraz džon (sic!). jer smo ko još u povojim. 60.žao joj bilo stati na put jedinici i sreću joj mrsiti.Pitam i zapitkujem. da odgovara sviet od plaćenih novina. Hrvata kremenjak.. na dalj- 288 HUM 2 . ali i megju. Isti način bilježenja ima i riječ gdjegje.. “Znak za ovaj suglasnik uveo je u današnju ćirilicu Vuk Stefanović Karadžić.22 svedočbom zrelosti. medju. činilo se.. ako nikako drugačije onda gledaju…” (90. 6. Ovdje u Brodu nadjoh nekoliko naših ljudi. Pisanje domaćih riječi bez /dž/: otačbenička stvar.. džamija. preko biela svieta.. ali i dodje....” (903. 0. nego se nadje pametnih ljudi…” (90. hrvatski ga etimološki pravopis nije imao potrebu bilježiti. odakle vjetar puše. 30. 46. 2. Piše se obično u tudjim riječima.. kad stoji mjesto č ispred jasna samoglasnika…” (Ham. udati je. nagjen. valjo biti po čistu i maštat živjet po grofovsku. Vjerojatno je to utjecaj Vuletićeve gramatike bosanskoga jezika koja se pojavljuje u doba izlaženja Osvita.) 9 “…i da se u mutnom riba lovi. a još žalije.” (90. te ne žale ni troška. te sa svedočbom zrelosti podje. 6.8 Rječica god zabilježena u obliku gogj9 napisana je u duhu idiolekta (gdje gogj/gdje gođ). hodža (…) U domaćim riječima piše se samo onda..) 8 “…što ćeš sada? Reda je slušati. pristojnosti i ljube istinu…” (902. ako bog da... a kako se alofonski ostvaruje na granici morfema... pa kud onda?” (90. 3.2 a ne gjon niti djon i sl. dogje (u šake). o glavu mu pucaju.) 20 “…pa je gdjegje i težko da se mogne i sjeme izvući i to kako.) 23 “…da sretno ostavi gimnazijalske klupe. sebi gaće krojimo. Fonem /dž/ Hrvatska norma u slovopisnom i fonološkom popisu nije imala fonema /dž/.. nagrgjen.. “ (90. ni muke. vidja. pa vidim. 4. Ne lezi djavle. n.

.) 34 “…pomirišeš li moraš kijati (sic!). grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu 2.3 zahman.. olahoćena. uapšena (905. ovdje ondje krehnu (sic!) k’o grom iz kubure. na koljenu mu komad papira i kliče bielu vilu na gudalo…” (902. 25 “…preko plota pukla livada.2.30 kahvana. u potvrdama pronađen je samo jedan oblik supstitucije /h/ u /j/: kijati..3). 24. da i onom u ljetu razvijenom proljetnom pupu dodje sudnji danak pa čim jesen se počme približavati.) 24 Ja bi (898. mjesto da truhnem (sic!) u hladnom grobu…” (902. štrcaljka. protežuć dimove na dugi čibuk. 4). jer hoćeš nećeš u kulturnom svietu znači nešto izdavati list od šesnaest stranica dva puta na mjesec…” (902. 38. 3. 57.. 7.. ).. doduše olahkoćena (sic!) je. da pomaže ženi kudelju presti. 5. sastaju se svetkovinom i neradnim.34 nje nauke na sveučilište…” (90. kajkavskih i čakavskih govora i tadašnje standardnojezične orijentacije.JEZIK OSVITA Pravopisne. a neki su primjeri izrazito kolokvijalnoga karaktera: lahak stih (903. 22. sjedi Martić. 4. lahka mu bila zemljica (903. 38. kad se komu rekne (sic!). 9. mehka. 289 .25 vehnuti... 35. Broj primjera s ispuštenim fonemom /h/ neznatan je i kolokvijalnog je karaktera. mehka kao svila…” (90. Fonemi /h/ i /f/ Od svih fonema jedino je pisanje fonema /h/ dosljedno.32 krehnuti. 4). Za ljude je boravak medju ljudima i s ljudima.. 33.24 Primjeri su neetimološkoga /h/ u sredini riječi također neznatni i njihova je primjena moguća izravnim ugledanjem na hrvatske listove u Hrvatskoj ili otvorenosti prema fonološkom sustavu navedenih dijalekata. 33.) 29 “…te sam danas zdrava i čila kao rosna kaplja.) 33 “…A.. da se otvori još koja škola u Bekiji (90. a kamo li se s njime zasipati ko s´ kokuruzom (sic!)…” (90. stane lišće kovijati i vehnuti (sic!) kao da ga nikad bog ni dao nije…” (902.. a osobito zimskim danima po kahvanama (sic!) i mehanama…” (904. 0. 28.. ali na koncu konca. sredini i kraju. ali je venuo kao mrazom oparen…” (90. 4.) prosinca 2007. kao baba na uštipke.) 27 “…nabava kamena. 4. Najviše primjera u kojima je pogrješno bilježen fonem /h/ odnose se na sredinu riječi kao oblik popunjavanja hijata i gubljenja suglasnika. U korpusu.. . pijuć crnu kahvu.) 3 “. tj. a razlog tomu jest utjecaj dijalektalne jezične situacije. . sumpora.26 olahkotio sam (903. 52. 4. 5).) 28 “…da je u kulturi dobrahano (sic!) pokročio.) 26 “…ali priroda je to udesila tako. jer nam visoka vlada daje na odplatu.. 6). Ako (sic!) su ljudi zanačije. 62. 6. ajde (900.33 Zamjena je fonema /h/ fonemom /v/ i /j/ relativno rijetka. 4. U većini primjera fonem /h/ zadržan je na svim mjestima u riječi: na početku. 42. 23. a uz njen tutanj se nadoveže podeik (sic!) i pjesma…” (90. zeleni se trava.. ama sve zahman.nije baš najljepše. u svojoj sobi.dodje jesen.29 kahva.) 30 “…U tišini samostanskoj.. moraš to platiti. a ljeto izmicati. 3). tj.27 dobrahano..4... opet bi napomenuo na jednu.) 32 “…Ivanova Janja miešala je svaki dan kao travu. 0..28 truhnem. pa skrštenih ruku gledati šuplje ispod neba…” (902. 2.

Bog s nama budi!” (902.Irina BudiMir Primijećeno je bilježenje /hv/ u /f/: faliti. osim što mu je na srdcu to mu je i na jeziku.. nako44 i tude. 22. pa ako hoće da to bude pravi adresar. 4.35 ali se bilježe i primjeri poput turcizma kafez. 3. Jurišiću..46 reko.) 4 “…Ivo se osušio k’o drvo. 37.) 46 “…Ko došli pokladi .. žuti se kao dukat. da ovaj priručnik omalovažujemo. a sad liepa okrečena kuća (…) sama bi sebi znala reći: došlo ko riba iz vode…” (900. 6...) 39 “..40 Elizija ili ispuštanje samoglasnika provodi se u pisanju veznika k’o4 i nit42 te priloga odkle (900. 4. 48.) 42 “.... u crkvu.) 43 “…to je rak rana koja Hrvatstvu (sic!) uprav užasno škodi…” (90. što je prošlo.48 dočeko. ma nikom. Ovakvi oblici nalaze se u pričama i šaljivim tekstovima: došo.45 Sažimanje i asimilacija samoglasnika na kraju glagolskoga pridjeva radnog stilski je obilježena i dijalektalnoga je karaktera jer završava samoglasnikom /o/. Čojk (sic!) pošten. ali što je pravo i Bogu je drago. koji vedri i oblači. mogo.) 44 “…Lazara Gajića zna.hrlimo na glas zvona.36 Supstitucija je fonema /f/ i /p/ poznata na širem području štokavskih govora. jer ne znaš tko više pobudali. brate i vakat. reko (sic!) bi sad će progovorit…” (90. kad vidih svu koliku braću Hrvate.43 Bilježe se i kolokvijalni oblici vako.. borme..39 Gubljenje samoglasnika karakteristično je u prijedloga med. 4. Nije ti to sada tako. 3. 4.. Mužki udarili u frakove i vragove.. jer dodjoše mjesni pjevači…” (90.38 Alternacija ae posebice je vidljiva kod prijedloga prama/prema...) 36 “.8.. da me držite kao u kafezu (sic!)..” (900. a u našem je korpusu potvrđena u antroponimu Pilipova37 ili Pilip.) 290 HUM 2 . pa se pustiti k’o tikva niz vodu…” (90. u kojoj nijesi mogo sjesti.” (90. ni crno ti je u oku. gdje čovjeku srdce puca od milina. 6.. Ne ima ti u njega ko u jednijeh (sic!) vako i nako. a nemojmo ni sada pustiti ruke niza se.. 48. blaženstvo duše naše. da pukneš od smieha našem gosp. živi ko jedan po jedan.jesi li ti odavno kod štacije. 34.. 4).. 6. 6. 34. pa uzbijati tudje poslove i sjećati se prošlih dana. vesela ti majka.) 37 “.. 4. 33.) 49 “…čekam i dočeko sam opet ćušku po ćelavici.a došo (sic!). svo selo. kako on to umije…” (903. . brate.) 40 “…brže bolje izleti i u tren oka eto je u prostranom podrumu med (sic!) velikim brojem bačava praznih poredanih…” (902. . 5) i uprav. Prije trošna kolibara (sic!).) 45 “…pa vidje onu hrvatsku slavu. onda nit po babi nit po stričevima…” (90... po Bogu. kršćanka mu ojačala…” (90..) 48 “…Baba Joka. koji dodjoše tude (sic!)… “ (90. da s toplom molitvom uzdignemo srdca prama (sic!) onom. 3.. 5.) 47 “…reko bi sad će progovorit Ja kakov je.” (90. 2.. 86. što no se kod nas prije zborilo .47 otro suze (905. 33. što nas srdcu potresa. 2. pa znaš li. 25. .. u čijim je rukama naša sreća.kad švabo pobudali. 5.zar sam ja za to postao car. jesu li prošla Pilipova kola?” (900.ne ćemo ovim. 7. 8.49 35 “Nemojmo se mi faliti (sic!) onim. dobričina..) 38 “…a naš prakaratur Pilip? e.

Svakako sukladno normama zagrebačke filološke škole. Bog bi znao. a ti se ne ženi ni za živu glavu…” (90. 3.-u ‘ni vraga’…” (902. Ljudi svašta nagadjaju..) 54 “…da. oštro i hitra pogleda…” (902. ono.. Tako se opća vjerska terminologija bilježi fonemom /k/: kršćanstvo..5 Osmanlijama52 i Osmanliiama.. .. 2. 6..) 52 “. 983. hrišćanski (…) s drugim opet pošao u hrišćansku školu. 27.. ali nesumnjivo pod utjecajem franjevačke jezične tradicije jest pisanje i usvajanje latiniziranih grecizama (latinski ch > k).bolje bi bilo da se Malumatov političar iz Bosne kane ćorava posla i nekakve sljeparske politike.” (903..ako imaš to.. kojom se Osmanliama sipa lug u oči obzirom na naše narodnostne politike…” (900. 25. 6. u tom grmu leži zec! Što se toga tiče. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu Sažimanje se provodi i u nekih imenica. 2) ili “…liepe oranice prelaze u posjed drugih.. kršćani… Ako se u tekstu ti primjeri bilježe fonemom /h/ ili on uopće ne postoji na početku riječi kao hršćanstvo57 i rišćani..56 dok se ostali primjeri bilježe bez /i/. 3).) 5 “. najviše u ruke rišćana.53 Neki oblici glagola imati u negaciji zadržavaju fonem /i/ i pišu se sastavljeno: neima.) prosinca 2007. kuda i kamo će dovesti to neoprezno vrtanje seljaka rišćana!” (903.JEZIK OSVITA Pravopisne. 06.. 27.. 28.. te se opaža kako neki Turci dobivaju sve dulje nosove. ali oko. primjerice orô. 6... to neima (sic!) u A.” (900. Posjetili smo ga.58 onda su oni semantički obilježeni i odnose se isključivo na pripadnike pravoslavne vjeroispovijesti.) 56 “…Mi ne vodimo aktivne politike na iztoku i neimamo ni za koga da na Balkanu vadimo kestenje iz vatre…” (903. 2. 2. ali zbog ortografske nepouzdanosti nije jasno ima li pisanje dvaju uzastopnih /i/ fonološku vrijednost /iji/. .) 58 “…Rišćani ih vode za nos.) 55 “.. neimaš (sic!) li toga.. 5. staračac (sic!) je dosta iztrošen. 2.) 57 “…ko ne bi poznao hrišćane (sic!) u dušu..54 neimaš. Bilježi se jedan takav slučaj ispadanja /j/ između dva /i/.55 neimamo. e. U potvrdama je zabilježeno trostruko pisanje jedne riječi u kojoj je u dvama oblicima izvršeno sažimanje: Osmanliama.. (…) A rišćani? Kao svuda tako i ovdje vrtaju im u glavu njihovi sveštenici srbofilstvo.50 ali je zabilježen i slučaj gdje do sažimanja dolazi poslije ispadanja suglasnika /j/. onda se možeš ženiti. morao bi se čuditi ovoj taktici… (900. naš ponosni Alipaša Rizvanbegović i drugi digoše i kuku i motiku pro i (sic!) Osmanlijama. učili da su nam oči pucale…” (90.) 53 “…Osmanliiama (sic!) sipa lug u oči obzirom na naše narodnosne prilike…” (900.pa i godine 850. 36. 4. 55) također je zabilježena nedosljednost jer se rabe oblici i prema zapad50 “…i zaista Šimić izgleda kao orô polomljenih krila. U pisanju naziva nositelja muslimanske vjeroispovijesti (Kuna. 27.. 9. 29 ..

. težko. seljačtvo. 45. dijalekta: popušćanje. izdatci.šilo za ognjilo. 23. 26. izpiti. Primjerice.67 Šćakavizacija je također dio vrlo stare franjevačke jezične tradicije..Irina BudiMir noeuropskoj praksi: muslimani. Pa zar bi to bilo za ćuhanja? Svatko od nas skucat krajcaru (sic!) za kruha mora. glasbeno..) 6 “…taj ti ‘Vrač’ izporedjuje rimskog papu s nekakvom kožom. izčekivati. tj. ne će nitko ništa da kaže doli. 3.. jer je tendencija štakavizacije vrlo stara i u bosanskoj franjevačkoj literaturi …” 292 HUM 2 . spekulirajući u svojoj bizanštini…” (902.64 pušćaju. da vrate jednim i drugim milo za drago . čemu ne mora biti jedini uzrok ugledanje na već pomenutu normu.) 63 “…Kad to čujem.59 Muhamedova60 i prema tursko-arapskoj orijentaciji: muslomana. pisanje prefiksa /iz/: izpasti.... 24.” (900. 983. Jotacija Jotacija. razsvjeta. razsadnjak. stara i ponovljena jotacija bilježi se refleksom /št/ što je jasno u nekim primjerima šćakavizama koji su dio organskoga idioma.. srdce. razširiti. da u Sarajevu ima 800 muslomanske (sic!) djece na liskanju. družtvo.) 62 “…dovoljno je upozoroti (sic!).Latini su i Grci jako proganjali Bogumile. kako će se osoviti na svoje noge. obkoljen.. iz kojih će pucati…” (90.. 6. da ne ovisi o kojekakvim lihvarima.. razkralj..65 osvješćivao. nizko.68 59 “…tako se shvaća pobratimstvo hrišćana (sic!) i muslimana. 2. prefiksa /s/: sbijati.i on je radio kao crv za moralno i materijalno dobro hrvatskog naroda. a polumjesec. osvješćivao ga. .) 64 “…Pa su oni iz našeg popušćanja (sic!) zidali svoje kule.6 muslomanske62 i Jerusolim. 9. da su i mostarska djeca postala liske i lole. 78: “…očit je trend prema istočnohercegovačkom štakavizmu. 6. podpuno.. 25.. .) 66 “. izpod. ali njemu se to ne dade… (90. izkvarenost.63 Etimološki pravopis zagrebačke filološke škole ne bilježi jednačenje šumnika po zvučnosti i izgovornome mjestu.66 ištu. . ronim suze kao jeremija nad razvalinama Jerusolima (sic!)…” (90... nego svi oni bogataši i imućnici.) 68 Kuna. koja ne idu ni u školu ni na zanat…” (90. raztužiti. 8.djeca gladna ištu kruha. koje su kršćanski i visoki političari metnuli na veliki bubanj. eneržija. prefiksa /raz/: razkošnost.) 67 “. razplesti. 53. slastnih. tj. sdogovoriti. pa eto uzroka.) 60 “. izkrivljeno. izteklo.” (90. Iztok.5. pa je vjera Muhamedova došla Bogumilim u sgodan čas. 8. znak muslomana (sic!) stavlja na nečastno mjesto…” (902. ni ispadanje ni sažimanje zatvornika. putio ga. čašom šampanjca i vrag ti ga znaj. 25.” (90.. 22. . pa je on kao pučki učo više učino (sic!).. francuzko.šta je i kako je do toga došlo.) 65 “…oni pušćaju (sic!) svoju djecu u svako družtvo bez ikakva nadzora.. sgodno i ostali oblici: obće.

3. 3..75 List bilježi oba oblika pridjeva sav/vas koja su u starijoj normi bila dopuštena kao metateza (premetanje). Tako se u samo nekoliko primjera potvrđuje navedeno pravilo: nesmieš. 50. 27.72 nemože. Također je dio organskoga idioma oblik u kojemu nije izvršena jotacija.. stoljeća (Ham. 4.) 72 “…gdje ima rada tu ima i napredka.. 5. pa zadrieli ko vlah s koca..) 75 “. 3.. . 23.a bilo ih je iz Sarajeva i iz Pešte. 998. kako im je na bojištu crn…” (90. 4. 4 i 5. 50. -av (kakov/kakav.. od vjetra i kiše i s toga umiru djeca i slabe ženskinje (sic!) u sav mah.73 nedali. I za ovo su pravilo također pronađena odstupanja.) 70 “…nadao sam se da ću čuti koju zanimivu (sic!). a koji se jednako rabe u potvrdama 69 “…ama šta ćeš. ali u listu se bilježi dvojako i kao ne ću i kao neću. s tim da je vas stariji oblik. 293 .ako se bojiš svieta da Ti reci na bubanj ne izlaze. Uz taku zebnju i brigu raslo diete kao zlatna jabuka…” (90. ali je u nekim primjerima vidljiv i kolokvijalni oblik: njakih69 od njekih /e//a/. da otmu nevjestu – ali zahman (sic!) ‘jer vuk vij.” (902. 56..) 76 Primjerice: “.. pazili i držali kao kap na dlanu. da im ne ostane crn obraz. od vjetra i kiše i s toga umiru djeca i slabe ženskinje (sic!) u sav mah. 36).74 neboj. kao zanimiva. da vjetar ne zapuhne. upute stranke.. piše sastavljeno. 7). Oni prouče.. 4) ili “…pregovaraju o miru. duboko na kamiš…” (90. a po potrebi i dva dana. a on će potegnuv dva.) 7 Primjerice: “…a sve se boje da ne izadju posve crna obraza iz južno-afričkog zapletaja.. 6. niječna se čestica uz druge glagole. jer Boeri ne će ni da čuju za kakvu podložnost Englezima…” (902.) 74 “…gojili je. prema pravopisnoj normi iz 9. a pun ih je kao šipak.) 73 “…dakako da ovakvo zaklonište nemože (sic!) da tu sirotinju obrani od nepogode. prime njihove ugovore i molbe za provodenje u gruntovnici…” (90.JEZIK OSVITA Pravopisne. takov/takav). kad ga hrdja bije’…” (900.70 Pravopisom se iz 9.Gruntovno povjerenstvo radi na vas mah.. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu U kratkim oblicima jata jotacija se nesumnjivo vršila. a Ti piši meni ko starom jaranu pa se neboj dalje nikoga. 998. zasjeda svake hefte po jedan.” prosinca 2007. Nedali (sci!) ni muhi pasti na nju dražili i čuvali je kao staklenu čašu. “…neće biti iznenađena kad na crni glas.) // “…dakako da ovakvo zaklonište nemože (sic!) da tu sirotinju obrani od nepogode.. 27. 2). tri put. 4.7 Međutim. kad nekim zaprlo u grlu – našlo se njakih (sic!) lola .. stoljeća niječna čestica piše odvojeno od oblika pokraćenoga prezenta glagola htjeti (Ham. nesmieš (sic!) uzeti ni tanke dlake ako nisi zaradio…” (900.. da File više među živim nije…” (900.” (90..76 Starija hrvatska norma dopušta oba oblika pokaznih zamjenica na –ov. 5. 4.

87 pa se u istom tekstu mogu naći i jedni i drugi oblici. vrtila (sic!) se kao kalajdžija po kotlu i ne znala. predstavnici zagrebačke filološke škole ove oblike ili oblike tipa sio84 i viditi85 smatraju pravilnim oblicima. njega od suviška glava ne boli. koja je dosta slabo dekorirana bila. Mnogo je bilo.. konzervatici od glave do peta (sic!)…” (90... 74.) 86 “…nemoj brate griešiti duše! Otkle i kako je ona ono zakurlala to će se vidjeti najposlije…” (900. a stara je norma bila kolebljiva (neki su oblici pisanja dvoglasa dubletni: viditi i vidjeti. već pomozi ako za sv. pa će odmah viditi (sic!)....80 razumiti.. 79.78 2. ko što vele. da nije ni gjavao onako crn..8 samliti. ziba se simo i amo. 6. 0. pa bi bolje bilo ostati u ‘Dinari’. najbolje osjeća jadna sirotinja.” ili “…vas se sviet promienio. pa ni živjeti ni umrijeti (sic!)…” (900. 38. 79 “…pošto joj sve po ćudi stizali odgovori.86 sititi ili sjetiti. 78 Primjerice: “…tko hoće tamo da ide. treba mu dobra kesa.a u potomstvu harnu uspomenu…” (903. udešava svoju tamburu…” (902. ama u nas nema takih kesa.biti će makar ikoja biela pjega na njemu…” (900. 6. “…mi Macedonci ne popuštamo.) 82 “…Koliko muke te dangube stoje.. neka samo pogleda oko sebe. 5. ali lako je izpričati ‘Posavca’. 93. 5.) 8 “…ako bi imali što primietiti. da svoj cilj polučimo…” (90. 6.. mi se ne plašimo nikakovih sredstava. a ako ti je prazna. ne damo se smesti. 23.) 294 HUM 2 . 7.) 87 “…možda će se i sad popo sjetiti.. ni okrunjenih glava ne ćemo štedjeti – samo.. s takovim radom i nastojanjem uhvatiti (sic!) ćemo duši mjesta .. srdce me zabolilo (sic!). 99. pisanje dvoglasnika dvojako je.) 80 “.Irina BudiMir lista. Nije mogao samliti (sic!) ili što su mlinici tako daleko ili što siromak (sic!) nije imao s čime platiti…” (902.77 U nekim primjerima vidljiv je utjecaj organskoga idioma pa se susreću oblici kao što su takih ili onaki. 7.ako ti je kesa krcata ne boj se gladi. dok se do komada kruha dodje. 29.79 oslabiti. 2). Savu znaš. Dakle.6.82 zaboliti83 itd. pritegni dobro pas jer će ti brzo oslabiti (sic!)…” (904. 3. 7. ako nije slijep (sic!) kod zdravih očiju…” (902. pa se sasvim lako može razumiti (sic!) da se to sve od jednoč (sic!) nemože nabaviti…” (902. 98.) 84 “…u kutu je sio (sic!) pjevač. a mi ostali onaki isti kao što smo bili prije više vjekova. on neima (sic!) nikakove podpore osim ono prihoda od koncerta. smatrala ikavizmima (dijalektizmima) koji su i dio idiolekta autora određenoga teksta. Glagoli Iako bi suvremena norma oblike tipa vrtiti.” (90.. odpočnimo svojski. 23. 7. bilo bi pozornici.. pa je gladovao kod gotova žita. 6. 2). 77 Primjerice: “…prenimo se dakle. 2).) 83 “…ne pitaj brate Jefto. šta će..) 85 “…ne treba mu daleko tražiti razlog...

kao što smo…” (902..sam pao sam se ubio. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu U potvrdama se bilježe glagolski dijalektizmi koji se temelje na jotaciji prezenta glagola ići (idje88) ili analogijskom /m/ (započmu89). za kojom sam ja čučao. pa udri ispred kera i njega i što no rieč (sic!) ..) 92 “…imade ljudi u pokrajni. 68.) 90 “…jok brate.) 99 “…nadao sam se da ću čuti koju zanimivu (sic!). imadeš dosta svega pa će iza tebi ostat dosta djeci…” (90.) 9 “…ta eto. pa dušu mu i srdce izkvari…” (900.) 94 “…mi dakle . 9. već ću ti ja kazati. a on će potegnuv dva.. svu noć obio i tražio. koji ne će da dadu vriednost ovim sastancima.. skoči na vrh nje (…) ja se bojah lovca.. pa da utonemo u more zaboravi…” (900..poče Mujaga.94 uzdajuć. da se narod otudji svom imenu i svojoj prošlosti.. bože ti zdravlje..) prosinca 2007. pa ako ti i oni ne kažu. 7. 3). sjetiv se druga u radu za boljak (sic!) crkve…” (903.” (90.98 potegnuv. brci mu posiedili. 295 .. 42.) 89 “…Malena je rasta. a idje s tim. u svojoj sobi. ne bih li se sletio. 6.) 95 “…i je li vlada na sve to hladna srdca. teto. ogriešili bi se dakle i o njegovu eksisitenciju. eto ti ih samih s narodom.00 88 “…Gledajući hrvatski otačbenici Herceg-Bosne. stalna uporaba glagolskih priloga naslijeđe je franjevačke literarne tradicije (Kuna. Zabilježen je oblik imperativa projdi.90 imadeš.) 93 “…U tišini samostanskoj. opet zijan. 34. 58. bolje bi bilo da svežemo mlinski kamen o vrat. . uzdajuć se u se i u svoje kljuse.. stoji kô ukočen.92 Većina primjera glagolskoga priloga sadašnjega i prošloga ima standardne nastavke –ći i –vši. te narodnim žuljevima. a pun ih je kao šipak. pa ni za liek…” (900. 5. 56. Ali ako se započme (sic!) razgovor. kako s toga . duboko na kamiš…” (90. protežuć dimove na dugi čibuk. . 35. 3.stvarajuć strančarstvo . 2. ili uzimlju (sic!) za šalu svaki rodoljubni pokret. osnivaju narodna družtva…” (900. jer ne haju za obćim dobrom naroda.. Nikolaj Mandić uz asistenciju i izrekao tužno slovo.9 kao i glagola IV. 3..) 98 “…presv. vrste: znadu.) 96 “…a i mnogom je zemljaku utro suzu siroticu.) 00 “…dao Bog dobro.) 97 “…zec naglo bježeć.96 bježeć. 2.95 odkidajuć. dotrča taman k stieni.. pljuni mi u obraz…” (90. . npr. 0. međutim odstupanja se odnose na redukciju završnoga –i /ći/ u /ć/ i /vši/ u /v/. odkidajuć od sebe i šaljuć podpomoć…” (900. okoštanih obraza. i V. da je ovako. 7. i V. 5. 80.99 Inače. g.narod i materijalno slabili. a danas je ova pojava stilski obilježena: pijuć. kud me vrazi na taj put natjeraše…” (900. projdi me se. uzimlju. 983.93 stvarajuć. 32. koji malo po bolje znadu i od mene i od tebe. pijuć crnu kahvu. potežuć.JEZIK OSVITA Pravopisne.97 sjetiv. 25. . vrste. 3. sjedi Martić... tri put. a prije nego to budemo činiti.. . kako se agitacijom i štampom iz tudje njive u našu uvlače tudji kukolj. Bilježe se glagoli koji imaju dubletne oblike u prezentu I. na koljenu mu komad papira i kliče bielu vilu na gudalo…” (902.

a usrećuješ samo soje nezasitljive grobodere!” (904.) 04 “…dok seljak toliko novca zasluži. neki oblici frazemskih sastavnica ili leksema u tekstu imaju dvojake oblike.0 hirima.04 2.” (903. 4. 8..Irina BudiMir Na morfološkoj se razini posebno može istaknuti pisanje imenica bez morfemskoga nastavak –ah. 2. a ne baciti mu klipove pod noge.) 02 “…ali što koristi... stoljeća zagovarala je uporabu genitivnoga nastavka –ah.7. .” (900.) // “…valjalo se k njemu približiti. 38. 5..) // “…otcu i materi zemlju ostavljaš suze na očima i da pušu u prazne dlane.) 03 “. što se može pripisati dijalektu: gostovi. uporaba imenica muškoga roda i sinkretizam padeža.. Ovo je još jedan primjer da jezik lista ima pravopisne karakteristike normâ na prijelazu jer ne bilježi riječi u duhu pravopisa norme zagrebačke škole. ako ne budu odgovarali njihovim hirima i taštini…” (900. 2. 2.) 296 HUM 2 . treba pošteno ožuljati dlanove i dugo raditi…” (903. 83. . Padeži Norma 9. Zbog nesinkretiziranih padežnih nastavka u jeziku zagrebačke filološke škole mogu se razlikovati dativ i lokativ u množini. šarenilo u izboru duge i kratke množine tih imenica. Osvit imenice u genitivu množine ne bilježi završnim morfemom –a(h) iako je ono prema tadašnjoj normi bilo pravopisno a ne izgovorno.ništa ne raditi i biti Hrvat imenom. a onom poštenom radniku baca klipe pod noge i gleda zavrnuti vratom…” (900. Za razliku od svih svojih prethodnika.sve blatom zapečatiti. .. Množina I u pisanju množine imenica muškoga roda vlada neujednačenost.8.. 5. ne samo sa stalnim prijedlozima nego i prema padežnim nastavcima. Iako tadašnja norma zagrebačke filološke škole prednost daje kratkoj množini. tj. 4. 0 “ …na Ilidži imaju gostovi uviek zabave.02 klipe/klipove. kad u tom trijumfu djeluju i elementi koji će u danoj im sgodi sve to u blato baciti .03 dlani/dlanovi..

koja opet baca crnu tamu na nas.107 dok je oblik kao protiv onih08 zabilježen s genitivom..06 proti materi. dati tabanim.. Stopanica cvili s djecom. u nekim frazeološkim potvrdama Osvita vidljivo je odstupanje ili mješavina pravila uporabe (padeža i navezaka).)  “…obično za vremena DAO TABANIM VATRU. Futur I. po mojem dubokom uvjerenju.) 0 “…od sovika do zalika. 32. a prijedlog u dolazi s lokativom: u tudjem jeziku. 3.) 2 “…jer knez hoće po svaki način…” (903. koji djeluje. 2.) 08 “…kako su naši stariji imenito muslimani sudili. Da se u jeziku Osvita osjećaju tragovi tradicionalne franjevačke književnosti. pisali i borili protiv onih koji su nauku zabacivali i željeli. 297 . Budući da starija norma nema navezaka ili pokretnih samoglasnika. svagdje ima griešnika i dužnika.) 09 “…I vrieme je.) 06 “…morali su (…) milom ili silom spustiti svoj glas. koji ne samo... Navedeni primjeri s prijedlogom proti pokazuju tu nedosljednost u uporabi kao što je u primjeru s navedenom imenicom u dativu množine koja ima navezak –a (proti slučajnim nesrećama). jer ako išta. u Beču i Pešti iznese zakonska osnova o osiguranju pomoraca i ribara proti slučajnim nesrećama i proti starosti…” (903. prama krvnicim. da im pečeni vrabci sami u usta padaju…” (902. a domaćin kućna dobra po mehanam dieli…” (904. Prijedlog prema/prama/pram uvijek dolazi uz dativ.3 Ovakvo je pisanje futura suklad05 “…Narod (…) čini tim. 3.) 07 “…proti materi je radi slabe pažnje dana prijava. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu Osvit bilježi uporabu prijedloga proti s dativom: proti sebi. 8. 32. kad je došao govor za to. da mu tko pročita. to je bilo sbilja nesnosno. 3. 82. 43.. 5. i kondicional U većini slučajeva kada je pomoćni glagol iza infinitiva. 59.) 3 “…spomenut ću jednu sgodu ili bolje nesgodu. te je morao trčati od Poncija do Pilata.. 45. on počinja tim grieh stalnosti.) prosinca 2007. infinitiv se nalazi u krnjem obliku: spomenut ću. da je hrvatski težak u Dalmaciji dobivao pozive i ine uredovne odluke u tudjem jeziku. 6. može se vidjeti iz uporabe prijedloga po umjesto na s akuzativom.0 po prstim. 5. koji se vuče od koljena do koljena…” (90. tako rekuć. da sude o izgredima proti onim sunarodnjacima.JEZIK OSVITA Pravopisne.. te na taj način umakao zasluženoj kazni…” (90. grieh.05 proti onim sunardonjacim. što mu se crno na bielu piše…” (903. najveći grieh proti (sic!) sebi.. . 5. mjesta svjetla i napredka…” (90. .9.2 2.09 Prijelazni oblici padežnih nastavaka javljaju se i u primjerima: po mehanam.. čine jednu državu u državi…” (902. 4.

Ovdje se navode samo neki turcizmi pronađeni u analiziranoj periodici. 25. zejtin. tufan. što je još jedan pokazatelj utjecaja organskoga idioma. budžak. kao i uporabe prijedloga i prijedložnih izraza. hidžret. zijafet. 7.5 Pisanje kondicionala. fajda. 6. bez njihove detaljnije podjela na skupine: bizmećarica. želiti. kafez.6 Hrvatski jezični purizam nije dopuštao turcizme koji su se u starijom jezičnoj normi smatrali tuđicama. mjesto tikava mogle biše biti šake moje kokane. merak. zijan. njegova pomoćnog glagola biti odlikuje se dijalektalnim jezičnim svojstvima. bašča. jezik suradnika lista i zagrebačke filološke škole.Irina BudiMir no kako tadašnjoj tako i današnjoj hrvatskoj pravopisnoj normi. behar. kalif.. kadifa. u jeziku je lista jasan utjecaj tadašnje franjevačke jezične tradicije. Jezik Osvita oslanja se na stariju franjevačku literaturu kada je riječ o uporabi refleksa jata određenih glagola. kijamet. (biće4).. granap. bilježenje vjerske 4 “…Muka je to kazat vama. o glavu mu pucaju. Šćakavizirani oblici glagola. dakle zaštita hrvatskih prava i interesa. šeher.. šenluk. šejtan. aščinica. 30. aščija. subaša. Aoristni oblik pomoćnoga glagola u 3. fajda. Zaključak Budući da je uređivačka politika Ivana Aziza Milićevića bila slična dotadašnjoj tradiciji uređivanja listova u nakladništvu Hrvatske dioničke tiskare (nekadašnje Tiskare katoličkoga poslanstva u Hercegovini). jagma.) 5 “…možda će se i sad popo sjetiti. može se govoriti o dijalektizmima. eškija. Na leksičkoj razini Osvit obiluje turcizmima. ko što vele. ali s obzirom na područje na kojemu se pojavljuju. arpadžik. osobi množine svojstven je većini bosanskohercegovačkih govora: biše biti. tarhan. Međutim. čardak. hefta. 6. ćeif.) 6 “…što ćeš sada? Reda je slušati. mazija. medžidije. jer ćete vi opet u svoje diple i biće kako vi kažete…” (903. aršin. bešika. ćebe. uporaba glagolskih priloga. čibuk. hasna i dr. pa kud onda?” (90. tj. uglavnom su to ikavski oblici tipa viditi. da nije ni gjavao onako crn. no Osvit njima obiluje. 74. u korpusu je pronađen jedan primjer sastavljenoga pisanja futura I.) 298 HUM 2 .biti će makar ikoja biela pjega na njemu…” (900. jer tko s djavlom tikve sadi. ali se bilježi i oblik tipa biti će.

prosinca 2007.Gabrić-Bagarić. razumljiva su sva tri utjecaja na njegov jezik. Darija (2004.).). što je pokazatelj da jezik lista ima pravopisne karakteristike normi na prijelazu. a posebice velik trag ostavlja franjevačka jezična tradicija. Osvit ne bilježi riječi u duhu pravopisa norme zagrebačke škole. 7-22. kao posljednji list tiskan u nakladništvu Hrvatske dioničke tiskare. a tih se pravila drže i autori Osvitovih tekstova.JEZIK OSVITA Pravopisne. stoljeća. pp. S obzirom na način nastanka Osvita i njegovu borbu za održanjem (obilježio je desetljeće novinske djelatnosti u Hercegovini). Literatura . nastavak već tada desetljećima objavljivane javne hercegovačke riječi čijem su sadržaju i obliku poseban pečat dali njegovi urednici i kao takav predstavlja zanimljiv i izazovan materijal kako s lingvističkoga tako i s publicističkoga i kulturološkoga aspekta. Zagreb. Darija (983. Između Vuka i Gaja. fonema đ. biše biti… kao i u pisanju refleksa jata. Osvit je. Svjetlost. Iako tadašnja norma prednost daje kratkoj množini imenica. Primjeri bosanskohercegovačke pismenosti i književnosti od 11. ispadanje i sažimanje zatvornika. . do 19. 299 . Darija (989. Sarajevo. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu terminologije pokazuju snažan duh jezika bosanskih franjevaca. dž i h i pokazanih zamjenica.Gabrić-Bagarić. Etimološki pravopis zagrebačke filološke škole ne bilježi jednačenje šumnika po zvučnosti i izgovornome mjestu. Potvrda za to može se naći i u pisanju čestice ne. Sarajevo. Iako je norma zagrebačke filološke škole zagovarala pisanje genitivnoga nastavka –ah i iako je ono prema tadašnjoj normi bilo pravopisno a ne izgovorno. što je odlika i dijalektalnoga obilježja jezika. .Gabrić-Bagarić. HKD Napredak. Dijalektalnih svojstava ima u pisanju pomoćnoga glagola biti: ja bi.). Osvit bilježi dvojake oblike. Jezik “Bosanskog prijatelja” – prvog bosanskohercegovačkog časopisa.

pp. 2. . Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Šimun (992.Vince. pp.Kruševac. 349-354. Bosanskohercegovački listovi u 19.Irina BudiMir . veku. Književni jezik. XXX. “Neki problemi jezičke standardizacije u Bosni i Hercegovini krajem XIX vijeka na materijalu jezika štampe”.Musa. Filologija. .). “Obilježja hrvatske gramatičke norme do kraja 9. Muhsin (985. Veselin Masleša. Zlatko (982. München.). 300 HUM 2 . Sarajevo.). Stančić (99.Kuna.Samadžija. “O službenome statusu hrvatskoga standardnog jezika potkraj XIX. Miloš – Ljiljana. Franjo Milićević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini. num. (VIII) (urednik Ivan Aziz Milićević). i u početku XX. Marko (997. Todor (978. .Rizvić. Književni jezik u Bosni i Hercegovini od Vuka Karadžića do kraja austrougarske vladavine. Zagreb. 24/25. Veselin Masleša.). Pregled književnosti naroda Bosne i Hercegovine. (III) – 908. Zagreb.Tafra.). 2/3. stoljeća”. Branka (995. 88-99.Osvit 898. “Norma u hrvatskom književnom jeziku potkraj 9. Mostar. . . pp.Okuka.).). Jezik. . 33-64. Filozofski fakultet.) (II). 5-57. stoljeća”. . Sarajevo. MH. . Sarajevo. Herta (983. stoljeća”.

graph and language consistencies and discrepancies. graph and language consistencies and discrepancies as well as the reasons of their appearance were analyzed in detail concerning the language standard which was used by the editor and the associates. this paper deals with the features of the Osvit language.education awareness in Herzegovina. This paper deals with the language of the newspapers Osvit. literature. prosinca 2007. The printing house.JEZIK OSVITA Pravopisne. from the time of establishment to the apprehension. orthography. Glas Hercegovca (1885/1896) and Osvit (1898/1908). This newspapers observed the standard language of the philology school of Zagreb in the way it was possible. The publishing activities of this institution paved the way to the journalism. grafijske i jezične (ne)dosljednosti u Osvitu Irina Budimir LANGUAGE OF THE “DAWN” Ortographic. 77 books were printed as well as newspapers of the religious and political content: Hecegovački bosiljak (1883/84). changed 8 titles and in that period. Novi hercegovački bosiljak (1884/85). Regarding the fact that this newspapers has been published in Mostar in the late 19th and early 20th century and the political as well as language circumstances of its establishment caused the interesting fragments in history of the printing house activity. The orthography. publicist writing and pedagogic. 30 . graphic and language (in)consistencies in the “Dawn” Summary The printing house of the catholic mission in Herzegovina which was managed by owner friar Franjo Milićević was the unique publishing house in the 19th century in Herzegovina. Key words: newspapers Osvit.

iako zauzeti pastoralnim obvezama i vjerskom obnovom. Pojava Slovnice. stoljeća Hercegovina doživljava važne društvene. Ključne riječi: Slovnica. Hercegovina. deskriptivne definicije. tradicija. političke i gospodarske promjene.Katica Krešić Filozofski fakultet u Mostaru UDK 8. ali proučavanjem njezina sadržaja. godine Tiskom poslanstva katoličkog u Mostaru.63. naziva i načina oblikovanja gramatičke građe uočavaju se značajke koje je odvajaju od starijih gramatika nastalih u BiH. stoljeća. utjecaji. Pri tomu se Mostar vrlo brzo izdvaja kao glavno kulturno 302 HUM 2 . hercegovački franjevci. Uvod U drugoj polovici 9. jezikoslovno nazivlje. Pravopisnom i gramatičkom normom Slovnica predstavlja nastavak gramatičarske tradicije bosanskih franjevaca.42’35/’36(075) Izvorni znanstveni članak Primljeno: 6. kao i sličnih tekstova sedamdesetih godina 19. VIII. Zahvaljujući ponajviše političkom i crkvenom osamostaljenju. 2007. deskriptivnih definicija. ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA Sažetak U radu se uz kratak opis sadržajne strukture analiziraju općejezični pojmovi i predstavlja osnovno jezikoslovno nazivlje Nove slovnice talianske Franje Milićevića koja je objavljena 1874. počinju s kulturnim i književnim aktivnostima. označila je početak ozbiljnijih jezikoslovnih zanimanja i aktivnosti u Hercegovini.

Uzimajući u obzir sadržaj pisan hrvatskim jezikom. 1. drugo izdanje 745. upravo proces izdvajanja Hercegovine. Skladnja ili druga strana slovnice talianske. Iako bi se s obzirom na političku izoliranost Hercegovine moglo reći da sve onodobne hercegovačke aktivnosti počinju bez književne i jezične tradicije. molitvenici. godine.središte s raznovrsnim preporodnim aktivnostima. godine. veza s dalmatinskim franjevcima. Od posebne su važnosti prva jezikoslovna djela tiskana u Hercegovini čije se autorstvo pripisuje uredniku i najsvestranijem djelatniku u tiskari – Franji Milićeviću: Pravopis za nižje učione u Hercegovini. Venecija. Grammatica latino-illyrica. prvo izdanje 874. fra Petra Bakulu i fra Franju Milićevića. drugo izdanje 877. izravna upućenost na talijansku kulturu preko studija kao i posredna veza bosanskih franjevaca s preporodnim žarištem u Hrvatskoj objašnjavaju tragove različitih utjecaja u književnim i jezikoslovnim djelima u Hercegovini od 70-ih godina 9. definicije i opise vrsta riječi i njihovih kategorija kao i na jezikoslovno nazivlje u okvirima skromnoga bosanskohercegovačkog onodobnog jezikoslovnog konteksta. 873. a njezin početak vezuje se za nastojanja biskupa Anđela Kraljevića. U ovom je radu riječ o Novoj slovnici talianskoj Franje Milićevića koja je objavljena u mostarskoj tiskari 874. Nova slovnica talianska. sto 2 Tomo Babić.. Otvaranje prve hrvatske tiskare u Hercegovini jedan je od važnijih njihovih pothvata. 303 . poseban je osvrt napravljen na određenje općih gramatičkih pojmova. Novi bukvar.... Lovre Šitović. 874. prosinca 2007.. Venecija. šematizmi. Gramatike bosanskih franjevaca Gramatike bosanskih franjevaca su gramatike stranih jezika pisane hrvatskim jezikom počevši od Babićeve i Šitovićeve2 s početka 8. treće izdanje 78.. stoljeća. zahvaljujući maru i snažnoj volji hercegovačkih franjevaca. a njezino se drugo izdanje pojavilo 877. godine. prvo izdanje 73. Među prvim tiskanim knjigama pojavile su se početnice. kalendari. Prima grammaticae institutio pro tyronibus illyricis accomodata. prvo izdanje 72. drugo izdanje 742. 878.. Bila je oživotvorenost ideje Grge Martića i Frane Jukića.

u BiH” (Alilović. U njegovim se životopisima mogu naći podatci o “običnome fratru” koji je “učinio velike stvari na kulturnom polju i tako postao najznačajnija osoba druge polovice 9..) te Anđela Kraljevića (863. ponajprije u cilju buđenja nacionalne svijesti. st.). Istodobno su navedena djela prema normativnim i metodološko-udžbeničkim značajkama nastavak koncepcija bosanskih franjevaca u istovrsnim aktivnostima iz prethodnih desetljeća.Katica Krešić ljeća. i 823.5 U razdoblju nakon političkoga i crkvenoga osamostaljivanja. dva izdanja Slovnice. u Mostaru bio je fra (don) Franjo Milićević. kulturnoga i gospodarskoga napretka u duhu preporodnih refleksija iz Hrvatske.3 hercegovačkoga franjevca. Slovnica jezika latinskoga ilirski istumačena za potrebe mladeži bosanske. O raširenoj uporabi ove gramatike svjedoči podatak iz Biobibliografije franjevaca Bosne Srebrene Ante Slavka Kovačića koji govori o gramatikama što su se rabile na području BiH do pojave gramatike fra Anđela Kraljevića 863. Split. Jedini autor iz Hercegovine bio je fra Anđeo Kraljević. 26). Syntaxis linguae iuventuti Provincia Bosnae Argentinae accomodata. Grammatica latino-illyrica. 863.). Imale su u prvom redu udžbenički karakter. Milićevićevi napori pokazuju snažnu želju za prosvjetiteljskim procvatom Hercegovine i znanstvenim i stručnim proučavanjem jezika 3 Stjepan Marijanović. Instituiones grammaticae latinae illyrico proposita ac ad usum iuventuti provinciae Bosnae argentinae compilatae…. pojava spomenutih udžbeničko-priručničkih tekstova i njihovo tiskanje u Hercegovini predstavljaju pionirske korake u jezikoslovlju na spomenutom prostoru.. Puni su nazivi navedeni u uvodnom dijelu rada.. pozornosti su vrijedni i njegovi udžbenički i filološko-priručnički prinosi hrvatskom jezikoslovlju: Početnica. Venecija. S. Uz uredničke..4 Kraljevićev suvremenik i suradnik. 823. gramatici Filipa Kunića (857. Anđeo Kraljević.. Beč. Skladnja i Pravopis. 980. 99. ito dvjema gramatikama Stjepana Marijanovića (822. Vidi Kovačić. 204. svakako. pastoralne poslove. Rim. posebice u tiskarskim poslovima. literarno-publicističke i. 4 5 304 HUM 2 . godine. Marijanović. Filip Kunić. Bosanski su franjevci napisali hrvatskim jezikom preradbe Grigelyeve gramatike za praktičnu primjenu. Ove su alvaresovske preradbe prethodile grigelyevskim preradbama bosanskih franjevaca. 857. tiskarske. 822.

ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA usprkos skromnom jezikoslovnom predznanju. Riječ je o talijanskoj početnici koja je namijenjena učenicima Hercegovačke franjevačke kustodije. prosinca 2007. to ne umanjuje važnost ni vrijednost njegovih autorskih tekstova. bi u velikoj procieni učiti inostranske jezike. a njezin puni naziv glasi Nova slovnica talianska ili početnica slovnice talianske. Sadržaj obaseže IV+4 stranica. Dio su naslova i odrednice koje slijede – zauzeta s iskustvom naukoslovnim uredjena štiti. jest medju ubožnim miestim” (Milićević. a kod sadašnji još je u većoj. da nauk jezikah. Ova je gramati6 7 “Jezikoslovci koji slijede zagrebačku školu dosljedno u naslovima svojih djela imaju naziv slovnica…” (Ham. jerbo ovi još bolje uvidiše. 305 . jest temelj svakog ugodnog znanjstva. godine Tiskom franjevačkim u Mostaru. tj... 2006. 3). Dijeleći sudbinu većine hercegovačkih franjevaca s obzirom na svestrane aktivnosti na koje su tjerale (ne)prilike. 985. No. Drugo izdanje izpravljeno i uzmnožano pojavilo se 877. 874.. i govoriti jezikom talianskim u malo vriemena. 8). a počinje predgovorom u kojemu se naglašava važnost učenja inostranskih jezika7 te njezina praktična strana jer “u drugim slovnicam teoretičarim treba voditelj” (3). Također se rabi naziv slovnica. uvidjajući da bez znanjstva jezikah. što je u duhu zagrebačke filološke škole. 2.6 Objašnjenja i definicije u Slovnici napisane su hrvatskim jezikom. dočim uviereni ostaše. “Kod naših deda. Nova slovnica talianska Nova slovnica talianska prva je gramatika pisana hrvatskim jezikom tiskana u Hercegovini. pradjedah i tako nazad. da je od velike važnosti. prosvieta i poznanjstvo naukah. Franjo Milićević je “nastavljao sudbine franjevačkih književnika iz prethodnih stoljeća i predstavljao je bitnu strukturnu vezu između starije hrvatske književne tradicije i onoga hrvatskog stvaranja koje će se razvijati u novim okolnostima austrougarske vladavine” (Rizvić. da što izvrstniji način izvedu ovog nauka. a stručni nazivi dvojezično. jezikom čija se pravila predstavljaju u gramatikama. 66). mladeži ercegovačkoj posvećena. Zanimljivo je napomenuti da je naslov ove slovnice napisan hrvatskim jezikom dok su prethodne gramatike bosanskih franjevaca (izuzimajući Kunićevu) bile naslovljene latinskim jezikom. pisati. i zato mnogi ljudi podadoše se. primjeri talijanskim.

iako je isti autor prije Slovnice u Mostaru objavio Pravopis za nižje učione dajući pravopisna pravila kroz odgovore na postavljena pitanja. 2006. a 977.. nema uobičajen početak u kojemu se izravno ili na osnovi postavljenoga pitanja određuje pojam gramatike. ali s obzirom na prostor koji dobivaju primjeri u Slovnici. Iako nije sustavno razdijeljena. godine pojavila se u zasebnoj knjizi Skladnja ili druga strana slovnice talianske. mogu se oblikovati sljedeće cjeline prema sadržaju trideset i triju zadaća: glasovi i njihov izgovor. što u tipičnim početnicama ima važnu ulogu. vrste riječi i njihove kategorije i pravopis.Katica Krešić ka drukčija od onih koje su joj prethodile u BiH i po tomu što nije pisana u obliku pitanja i odgovora. tj. prislov (prilog). tj. zaimenik (zamjenica). Značenje imenica objašnjava se preko njihovih vrsta. od ukupno 4 str. pravopis je dio sadržaja.8 Početni se sadržaj odnosi na glasove i izgovorne vrijednosti pojedinih fonema (-8) i ima najmanje komparativnih sadržaja s hrvatskim jezikom. Ovaj je dio naslovljen “O riečma” i odnosi se na određenje vrsta riječi i njihovih kategorija. Definicije su najčešće opisnoga karaktera. umetak (uzvik) i veznik. 306 HUM 2 . Također. predstavljen kroz trideset i tri zadaće. Pojam se rieči u Slovnici uporabljuje dvoznačno: sa značenjem pojedine vrste (kao i u suvremenom jeziku) i sa značenjem glagola. spolnik (član). apstraktne ili nestvarne. a najprije se predstavljaju imenice s obzirom na čovjekov dodir s onim što znače pa se dijele na istinite. vjerojatno zbog praktične namjene. Središnji i najopsežniji dio Slovnice zauzima morfologija (8- str. stvarne ili konkretne i imena zamišljenosti. Kao i starije hrvatske gramatike. Glavna su vrsta imenica stvarne imenice koje 8 Vidi Ham. književnoumjetnički tekstualni predlošci zanemarivi su. U Slovnici sadržaj nije razdijeljen po tematskim cjelinama nego je. što je vjerojatno početnicima bila olakotna okolnost u učenju stranoga jezika. Sintaksa je samo djelomice unesena u drugo izdanje. 66.). Primjeri u zadatcima rečenice su iz razgovornoga jezika. rieč (glagol). pridavnik (pridjev). ni Slovnica nema rječnika. predlog (prijedlog). a glagoli zauzimaju najviše prostora. Navodi se devet vrsta riječi: ime (imenica).

Pridjevi i imenice ne definiraju se na početku. spominje pojam plemena obćeg za ime koje je prikladno plemenu muškom i ženskom (0).. sravnaći ili sravnatelj (komparativ) i superlativ. a ne spominje osobe: “Živine ol su muške il su ženske: Odtud imena biše razlučena na muška i ženska plemena” (0). kao riječi iz počasti.. Naslov poglavlja “O stepenu pridavnika sposobnoga” (24) ograničuje stupnjevanje na kvalitativne pridjeve. autor polazi od plemena (roda) imenica.0 Govoreći o plemenu (rodu) imenica. Govoreći o gramatičkim obilježjima imenica. lice osoba koja sluša (kojoj se govori). nego se odmah govori o njihovoj podjeli. zaimenak sobstveni u jednobroju i višobroju. u jedno sdruženih: puk.9 Nadalje. Od gramatičkih kategorija pridjeva predstavlja se stepen (stupanj). miješa se semantičko značenje spola i gramatička kategorija roda. lice mn. riekah. 874.ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA izrazuju osobe. skupština. živinah oli stvarih. tj. lice u jednini značenjski određuju kao u suvremenom standardnom jeziku. definicija zbirnih ili kolektivnih imenica: “Zadružna su imena. dovršujući na a. osoba koja sbori (upućuje na osobu koja govori). lice u svim sborim. i 3. a 3. zamjenica za .. Nakon jednostavne definicije zamjenica (“Zaimenak jest jedna rieč koja se postavlja mjesto imena”. ). ako označuju više osobah. 2. 074. krdo” (Milićević. lice sobstvo upućuje na osobu okojojsesbori (26). Osobne se zamjenice za . Pojam spola često se pogrješno uporabljuje. upotrebljuje se i u dubokom “Imena carstavah. 307 . 9 prosinca 2007. tj. pri čemu ne navodi primjer. ito najprije s obzirom na spol. imena bića. državah. kraljevinah. 26) detaljno se predstavljaju osobne zamjenice po paradigmama. a kad na drugo glasovito. Nakon podjele izvedena je definicija: “pridavnici su odredjeni za preinačivati ime” (2). u svakodnevnom obraćanju uporabljuje se zamjenica ti. jesu ženskog. ali autor takvu uporabu opisuje ovako: “S riečju ti. obća i zadružna. Pojedinačne definicije vrsta imenica značenjski ne odstupaju od definicija istih vrsta u suvremenom standardnom jeziku. životinja i stvari dijele se na posebna. živine. 9). Predavnici se dijele na pridavnike sposobnosti i pridavnike pokazne (20). Kao posebno pravilo izdvaja se pisanje osobne zamjenice za 2. što je i uobičajeno. ali govori o životinjama. 0 Npr. 2. tad su muškog spola…” (Milićević. U neslužbenoj komunikaciji. stvari i sami osebi obstoje (8). ito stalni (pozitiv).

ali ne suvremenim jezikoslovnim nazivima. a ostali glagoli označuju i svojstvo i zato su i sastavljeni jer se njima imenuje nešto više od postojanja predmeta. 877. Od ostalih se vrsta obrađuju pokazne zamjenice.Katica Krešić općinstvu. Odmah se glagoli razvrstavaju prema prijelaznosti glagolske radnje. Uz primjere promjene po licima kroz vremena prema konjugacijama talijanskoga jezika pomoćnih i nepravilnih glagola spominju se korijenski i sufiksalni morfemi. funkcionalni morfem. glagolima je u Slovnici ostavljeno najviše prostora. Iz definicije “korien izrazuje prostu bitnost. srednje opčinstvo i govorenje k jednoj odličnoj osobi” (3). polak vriemena” i “polak načina”. 308 HUM 2 . 28). a u preostalim dvama slučajevima zamjenica Vi. U prvom se slučaju rabi zamjenica ti. Rieči (glagoli) “su besjede koje izrazuju bitnost prostu oli preinačenu bitja označenog imenom”. Svojstveni ili samostalni su predikativni glagoli koji sami tvore predikat rečenice. Uloga je zamjenica dakle samo zamjenjivanje. Postoji gradacijski odnos mogućih situacija u komunikaciji: “općenje s prostakom. Duboko općinstvo podrazumijeva razgovor bliskih osoba. što će u drugom izdanju Slovnice biti dopunjeno. tj. a u odjeljku “Drugi zaimenci” navode se i objašnjenja i pojedinačni primjeri za složene neodređene zamjenice. načina i vriemena” (50) jasno se raspoznaje da autor upućuje na korijenski morfem koji sadrži leksičko značenje (jer je tako određeno značenje glagola u gramatici) i gramatički. polak broja. Glagol biti označuje postojanje predmeta i zove se prosti glagol. ili koju drugu stvar. živinu.. ali kada jedna odlična osoba zbori s jednim prostakom” (3). Kao što je uvodnom dijelu ovoga rada naglašeno. a preinačenu izražavaju oni “glagoli koji s jednom istom riječi označuju rieč i svojstvo” (36). oli preinačenost a dovršnica izrazuje razni odnošaj sobstva. pak još stoji mjesto imena” (Milićević. broja. U ovom dijelu napominje da dovršnica uvijek ne pokazuje ista gramatička  “Zaimenak jest jedna rieč koja pokazuje osobu. zaimenci dokaziteljni. a ne i upućivanje. nego se govori o korjenu i dokončanici. pri čemu se “bitnost prosta” izražava glagolom biti. a zatim se predstavljaju gramatičke kategorije glagola s obzirom na oblikotvorne morfeme. odnosno “vlastite dovršnice polak osobe.

Također se često govori o slaganju subjekta i predikata jer glagol “mora biti istog broja i istog sobstvenog imena” kao subjekt. Veznik je određen kao riječ koja sklapa predloge (rečenice) i “izrazuje odnošaj” (05). poslije. oli drugu pripisnost koja se nalazi u našem govoru. 93). Posebice detaljno razgraničuje prijedloge prema značenju unutar vrste. 309 . blizu. ni po definiciji (“izrazuje razmierje postojeće iz medju imena i druge stvari”. blizu. u njegovom dopunjenju” (99). 05). Nespretnost u opisnim definicijama dolazi do izražaja primjerice kada se određuju prilozi (prislovi). I jesu obilne izreke jednog pridavnika. Iako je sažeto i jednostavno predstavljanje prijedloga. na pram. na sred. medju. ondale. a dijele se na proste i sastavljene. daleko. što znači da autor zanemaruje ili ne prepoznaje ulogu veznika u povezivanju dijelova rečenice. 94). njihova značenja i tvorba nisu obrađeni pojedinačno nego se prikazuje promjena po licima i broju kroz vremena. mjesni – “izrazuju bitovanje u miestu. Ni u definiciji ni u daljnjem tekstu ne spominju se prilozi kao bliža odredba glagola niti koje druge vrste riječi osim pridjeva. ovdale. riječ je o složenim glagolskim oblicima u kojima se mijenja oblik pomoćnoga glagola. Određuju se kao odnosne riječi. a slaganje subjekta i predikata naziva se “sudaranje rieči s podmetom”. podjeli kao ni po navedenim primjerima ne odstupa od istovrsnih sadržaja u gramatikama suvremenoga hrvatskog jezičnog standarda. Dakle. oli medju dvama dielim istog predloga sastavljenog. okolo. napred. i druge rieči. na ledjačko…” (93. predstavljajući pojedine vrste veznika. iako im tu ulogu ne spominje u osnovnoj definiciji. Prislovi preinačuju svojstvo zauzeto u zauzetnosti. kod. Međutim.ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA obilježja glagola “jer imade vriemena riečljivi koji su sastavljeni. Definiraju se s nekoliko rečenica s ponavljanjem: “Prislov jest rieč koja izrazuje jedno razmierje odlučno dopunjenja u njem zauzetog. sdvora. a glavni glagol u svim licima jednine odnosno množine ostaje isti. gori. unutra. kod. objašnjava ih kao veze među riječima (veznik i jest nazvan vežući jerbo izrazuje prost vez medju dvama predlogim. koja se nazivlje pomoćljiva. i sadrže se iz pričestnicah prošasti. npr. A ove su imati i biti” (50). doli. prosinca 2007. Glagolski oblici.

dvi piknje (dvotočje). oni kojima se iskazuje zvuk kojim se izražavaju različita osjećanja. Popunjavanje praznina u nazivlju i u ovoj se gramatici rješavalo uvođenjem višečlanih. nevlastiti se izriču različitim vrstama riječi koje služe za zapovijedanje. poticanje i sl. Glavni su oni kojima se upućuje na česta duševna stanja: “veselje. tj. odobrenje. piknja upitna (upitnik). 3-35. stavna piknja (točka). Jasnijem predstavljanju Nove slovnice pridonosi popis jezikoslovnih naziva koje je autor uzimao u obzir: 2 Usporedbu jezikoslovnoga nazivlja u Marijanovićevoj. piknja klikovna (uskličnik). ponutkovanje” (07). Kraljevićeve. dio o pravopisu nema niti jednoga primjera uporabe rečeničnoga znaka. Slovnica završava kratkim pismima. Šitovićevoj i Relkovićevoj gramatici vidi Pranjković. Riječ je o osam kratkih pisama na talijanskom jeziku. Primjer Listnicah. obično dvočlanih naziva. vikanje. zbog čega se današnji nazivi bitno razlikuju.Katica Krešić Uzvici – umetci ili medjumetci posljednja su vrsta riječi koja se određuje i primjerima predstavlja. Jezikoslovno nazivlje Jezikoslovno se nazivlje u Novoj slovnici talianskoj bitno ne razlikuje od onoga koje susrećemo u gramatikama što su joj prethodile u BiH. 36-38. a najvjerojatnije iz njemu najbliže. pa čak i s onim u starijim – Babićevoj i Šitovićevoj.. opisno. 2000. želja. Ako se usporede nazivi osnovnih gramatičkih pojmova Milićevićeve Slovnice s nazivima u Kraljevićevoj i Marijanovićevoj gramatici. zaporka (zagrade). Predstavljeno je sedam rečeničnih znakova i pravila njihove uporabe: crknja (zarez). preziranje. definicije i kategorijalna određenja odnose se općenito na pojam koji se određuje. Vlastiti su uzvici. ali i onim koje su nastajale u Hrvatskoj u drugoj polovici 9. uočava se znatan broj istih naziva. stoljeća. Dijele se na vlastite i nevlastite. razžalenje. Za razliku od ostalih sadržaja koje prati obilje primjera. srdžba. Kao većina starijih gramatika.2 Bez obzira što je ova gramatika talijanska. začudjenje. strah. Milićevićevo preuzimanje nazivlja iz spomenutih gramatika. Slovnica sadrži i kratko poglavlje o pravopisu. piknja i crknja (točka sa zarezom). 3. 30 HUM 2 . radost.

. crknja – zarez dostavak – nastavak dopunitba – dopuna došasto – futur dovršenje – nastavak dvi piknje – dvotočje dvoglasak – dvoglas dvoslovčani – dvoslov glasnik – glas glasovito – samoglasnik ime – imenica ime zadružno – zbirna imenica izbitno ime – ime osobe. pluskvamperfekt nadglasak – naglasak nadglasno – naglašeni glas nazov – naziv neodlučni – neodređeni nesobstvena rieč – bezlični glagol piknja upitna – upitnik pleme – rod 3 prosinca 2007. buduće prošasto – futur II.ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA - buduće došasto – futur I. bića izlazeći glas – završni glas jednobrojni – jednina jednoslovnik – jednosložna riječ konačno dovršenje – nastavak kondicionalni – kondicional medjumetak – uzvik mimošlo – pretprošlo vrijeme.

obilježje prislov – prilog prislov kolikoće – količinski prilog prislov redni – redni prilog prislov zanikljivi – niječni prilog prošasto – prošlo vrijeme razlaganje – raščlamba.Katica Krešić 32 pomoćljiva rieč – pomoćni glagol poseno ime – vlastita imenica pravoriek – pravogovor. ortoepija predavnik – pridjev predlaziti – predlagati predlog – prijedlog pričestnici – glagolski pridjevi priemet su glasja – premetanje. metateza pridavnik – pridjev pridavnik izustni – glagolski pridjev pridavnik dokaznosti – pokazni pridjev pridavnik sposobni – opisni pridjev pridavnik sposobnosti – opisni pridjev pridavnik pokazni – pokazni pridjev pridavnik posjedovanja – posvojni pridjev pripisnost – svojstvo. analiza razmiena – promjena rieč – glagol rieč pomoćljiva – pomoćni glagol rieč trećeg sobstva – bezlični glagol sadanje – prezent samostavni – imenica sastavljene rieči – složeni glagoli HUM 2 .

kategorija vrieme nesvršeno – imperfekt zadružno ime – zbirna.ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA - sastvorenje – tvorba sastvoreni – složeni sklonjenje – sklonidba sobstvo – lice spolnica – član spolnik – član spolnik odlučni – određeni član spolnik neodlučni – neodređeni član sprežanje – sprezanje sravnaći – komparativ sravnatelj – komparativ stalni – pozitiv sudaranje – sročnost. kongruencija suprotivni veznik – suprotni veznik trpeći – trpni (pasivni) glagol tvorni – radni (aktivni) glagol ukazateljni – indikativ ukaziteljni – indikativ umetak – uzvik upadak – padež uvjetni – pogodbeni način vešebrojni – množina vezni – konjunktiv vežući veznik – sastavni veznik višeslovnik – višesložna riječ višobrojni – množina vlastitost – svojstvo. kolektivna imenica 33 prosinca 2007. .

Marijanović – većostruki). pleme. Kako najopsežniji dio Slovnice pripada morfologiji. ime. rieč. sobstvo – lice (Kraljević i Marijanović – kip). analizirale definicije općejezičnih pojmova u Novoj slovnici talianskoj Franje Milićevića. Neki nazivi imaju drukčije tvorbene sastavnice u odnosu na nazive iz prethodnih gramatika: ukaziteljni – indikativ (Kraljević i Marijanović – ukazujući). Milićević je unio i neka drukčija rješenja: pripisnost – osobina. Iako se ugledao na starije sastavljače gramatika na bosanskohercegovačkim prostorima. vezni – konjunktiv (Kraljević – vežući. U još starijoj Marijanovićevoj gramatici pojavljuju se također sljedeći nazivi: došasto. međumetak. došasto. uz kraći opis sadržajnoga ustroja. jednobroj. najbrojnije se 34 HUM 2 . Marijanović – sastavljajući). zaimen – zamjenica (Kraljević – zaimenak). svojstvo (Kraljević i Marijanović – vlastitost). Od navedenih se naziva u Kraljevićevoj gramatici pojavljuju: ime. kolektivna imenica zaimenak – zamjenica zaimenak sdružujući – složena zamjenica zaimen – zamjenica zaimenik – zamjenica zaimenci dokaziteljni – pokazne zamjenice zaklučak – završni glas zanikljivi – niječni zaporka – zagrade zapovidateljni – zapovjedni način značajnost – značenje. pleme. rič. tvorni – aktiv (Kraljević i Marijanović – činljivi). stepen. višobroj – množina (Kraljević . Zaključak U ovom su se radu. vlastitost.većostruki i većebroj. pridavnik.Katica Krešić - združeno ime – zbirna.

ne razlikuju se od onih koje nalazimo u gramatikama hrvatskoga suvremenog jezika. iako malobrojne. smjelo ušao u jezikoslovlje.ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA definicije odnose na vrste riječi i njihove kategorije. Budući da je njezin nastanak obilježen posebnim društvenim i kulturološkim kontekstom. Stoga nam takav sadržaj implicitno i eksplicitno daje osnovna pravila hrvatskoga jezičnog ustroja. stoljeća. označila je početak snažnijih jezikoslovnih zanimanja u Hercegovini. ne samo što su opisana brojna pravila nego su općejezični pojmovi. definirani na hrvatskom jeziku. i osim nastavljanja franjevačke gramatičarske tradicije. prosinca 2007. opisani na početku nove cjeline. stoljeća raznovrsnim literarnim i jezičnim aktivnostima bosanskih i hercegovačkih franjevaca. Slovnica nije samo potvrda velikoga mara njezina autora koji je. ne mogu se zanemariti nedostatci i nespretnosti u definiranju. pravopisna pravila su bez primjera. a neke. Nastala u Mostaru 70-ih godina 9. učenicima je omogućavao utvrđivanje znanja o hrvatskoj gramatici. veznici povezuju rečenice a ne i dijelove rečenica. Prema pravopisnoj i gramatičkoj normi koja se opisuje i očitava u sadržaju Slovnice. izbor višečlanih naziva kao što su rieči trećeg sobstva – bezlični glagoli. definicije su deskriptivne. publicistici i politici. dvoznačan naziv rieči i sl. 35 . objašnjenju. U radu je dan popis jezikoslovnoga nazivlja koje je autor rabio u Slovnici po čemu se vidi da je nastavio tradiciju bosanskih franjevačkih gramatičara koji su uglavnom preuzimali jedni od drugih temeljno gramatičko nazivlje. predan tiskarstvu. primjerice određenje priloga samo uz pridjeve a ne uz glagole i druge vrste. Nova slovnica talianska važan je prinos filološkopriručničkoj tradiciji kao i razvoju školstva u Hercegovini. Iako je u cijelosti kratak tekst Slovnice pisan hrvatskim jezikom. Iako je riječ o talijanskoj gramatici. može se uočiti da je riječ o nastavku franjevačke literarnojezične tradicije u BiH koja se posebice učvrstila od sredine 9. što potvrđuju druga istovrsna djela objavljena u tiskari do kraja stoljeća. a uređen i pripremljen za udžbeničku svrhu. Kao što je bilo uobičajeno za onodobne gramatike. među primjerima i u nazivlju.

36 HUM 2 . 27-40.Brozović. Osijek. Marko (996. Ljudevit (97.). .).). XX. Zagreb. Sarajevo. Sanda (998.Brozović.Ham. . Od pojave slovenske pismenosti u IX v. Pavao (2002.Babić.). Zagreb.Bogićević.). Jakov (982. pp. Kultura i bosanski franjevci. i 20. s posebnim obzirom na Bosnu i Hercegovinu”.). . pp. stoljeća. 2-32. Povijest hrvatskih gramatika.). “Genetskolingvistički i sociolingvistički kriteriji u sistematizaciji južnoslavenskih idioma.Jelenić. i 8. Julijan (95. Pismenost u Bosni i Hercegovini. Jezik zagrebačke filološke škole. “Zasluge franjevaca za hrvatski književni jezik u 9.). “Uloga bosanskohercegovačkih franjevaca u formiranju jezika hrvatske književnosti i kulture od Divkovića do fra Grge Martića”.)”. II. . Hrvatski književni jezik 19. . Zagreb. “Političke i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini u doba fra Grge Martića”.). pp. svezak. Sanda (2006.Bubalo. 37-5. Sarajevo.Jonke. . Zagreb. Jezik.-40. “O tipu književnog izraza u franjevačkim ljetopisima (na primjeru Ljetopisa sutješkog samostana fra Bone Benića)”. Jezik. Dalibor (2003. 5/2. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. Sarajevo. Vojislav (975.Knezović.). . 34-352. st. .). Dalibor (972. Ivan (980. Fra Grgo Martić i njegovo doba. “Njegovanje hrvatskog u gramatikama latinskog jezika (7. Tragom hrvatske kulturne baštine u Hercegovini. . zbornik.Alilović. Mostar. pp. pp.). Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini – jučer i danas. “. Darija (986. Zagreb. st. -6.Gabrić-Bagarić. 53-69. .Katica Krešić Literatura . zbornik.Ham. pp. . Kačić. . Književni jezik. Zagreb. Split.

Franjo Milićević i hrvatski kulturni preporod u Hercegovini. Ivo (2000. Ivo (2006. str. 539-547. .ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA . Sarajevo. . .. Andrija (2002.Pandžić. Zbornik za filologiju i lingvistiku.). “Jezik Bosanskog prijatelja.Musa.Nikić. Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene.”. st.Kraljević. Radovi Zavoda za Slavensku filologiju. Šimun (992. Sarajevo. Anđeo (863. Zagreb. “Pismo i grafija hrvatskih školskih knjiga u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 9. . god.).). Hrvatski vjekopisi. Mostar. XIV/. Novi Sad. . pp. Rim.Pandžić. Kratka povijest Bosne i Hercegovine.Kuna. 5-30. 37 . Franjo (874.). Sarajevo. Mostar. et 877. “Hrvatski jezikoslovac i prosvjetitelj Stjepan Marijanović”. Zagreb. III/3. Nova slovnica talianska ili početnica slovnice talianske zauzeta s iskustvom naukoslovnim. Hercegovački franjevci sedam stoljeća s narodom. . Pregled.Kuna. 29-56. 883. pp. .). Književna koine u relaciji prema predstandardnim idiomima i standardnom jeziku”. Zagreb. Herta (976. Grammatica latino-illyrica.). 995. Herta (972. . .Pandžić. -2. Herta (97.). V.). .jezičkog manira”.Kovačić. prosinca 2007. Mostar.Kuna.Milićević.Pranjković. Anto Slavko (99. LXII. Književni jezik. Samobor.). pp. Bosna franciscana. Mostar – Zagreb.). S. . . 9-20. Vlado (993. “Jezik bosanske franjevačke književnosti XVII i XVIII vijeka u svjetlosti književno.Pranjković.). Sarajevo. “O jeziku bosanske franjevačke književnosti”.). Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene.). 28-29. Bazilije (2003. Vlado (995.

Marko (2002. (zbornik). “Gramatika fra Anđela Kraljevića”. “Hercegovina i Bosna u matici Vukova jezika”.Rizvić.). .Šarić. 38 HUM 2 . Ljiljana – BRLOBAŠ. .). Zlatko (978.Vince. Muhzin (988.Samardžija. Sarajevo.). 545-549.). pp. Život.). Rijeka. 8-97. . Hrvatski kao povijesni. Marko (2006. Sarajevo. . 37. Željka (2002.Samardžija. Nekoć i nedavno. Muhzin (985. Pregled književnosti naroda BiH. .). Zagreb. Mostar. Zagreb.Katica Krešić . Putovima hrvatskoga književnog jezika.Rizvić. Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini – jučer i danas. pp.

descriptive definitions. descriptive definitions.ODREĐENJE OPĆEJEZIČNIH POJMOVA I JEZIKOSLOVNO NAZIVLJE U NOVOJ SLOVNICI TALIANSKOJ FRANJE MILIĆEVIĆA Katica Krešić DEFINING OF GENERAL LANGUAGE TERMS AND LINGUISTIC TERMINOLOGY IN NEW ITALIAN GRAMMAR BOOK BY FRANJO MILIČEVIĆ Summary Besides the short description of the content structure the paper also analyzes general language terms and presents linguistic terminology of New Italian grammar book by Franjo Miličević which was published in 1874 by the Catholic legation press in Mostar. linguistic terminology. Herzegovina. prosinca 2007. tradition. Emergence of the Grammar book and similar texts in the 1870-ies marked the beginning of serious linguistic interests and activities in Herzegovina. With the orthographic and grammatical norm the Grammar book presents the continuation of the Bosnian Franciscans grammatical tradition. names and ways of forming grammatical materials. 39 . influences. The characteristics set it apart from the older grammar books made in BiH care noticed by studying its content. Key words: Grammar book.

63. 982. “bez obzira na”. III. konektori. najmanje dviju riječi. Obično se funkcionalni stilovi u hrvatskom jeziku dijele na znanstveni. Za frazem uzimamo uobičajenu definiciju po kojoj je bitno da je to: . frazem uklapa u kontekst kao njezin sastav dio. 970. u kojoj je došlo do preobrazbe značenja barem jedne sastavnice te sveze i da se 4.. FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA Sažetak Rad govori o frazemima u hrvatskim tekstovima jezikoslovne tematike. stručna frazeologija. Ključne riječi: frazemi. 2007.7:050 Izvorni znanstveni članak Primljeno: 26. “u vezi s” i slični. -4. popularnoznanstveni. Frazeologija je hrvatskih jezikoslovnih tekstova prepoznatljiva. što znači da su hrvatski jezikoslovci izgradili i stručnu frazeologiju. pretpostaviti je da svaka struka ima i svoju izgrađenu frazeologiju. U takvim su tekstovima najčešći frazemski konektori. ustaljena i prepoznatljiva sveza. V-VI. poveznice tipa “budući da”. književnoumjetnički.42’373.) 320 HUM 2 . Matešić. (Vidi npr.Ljiljana Kolenić Filozofski fakultet u Osijeku UDK 8.. Razgovorni su frazemi vrlo rijetki. administrativni. jezikoslovni tekstovi. U ovom ćemo članku govoriti o znanstvenom stilu. a frazemi književno-umjetničkoga stila još rjeđi. novinski te publicistički stil. Budući da svaka struka ima uz uskostručnice i ostale riječi specifične baš za tu struku. 2. Menac. “s obzirom na”. 3.

Moguš.. Nede Pintarić. medijima2 ili pak u razgovornom stilu (tu uvršćujemo i frazeologiju naših dijalekata3). 992. Josipa Miletića. Nade Ivanetić. 265). Ivana Jurčevića. Antice Menac. Josipa Silića. Ive Pranjkovića. prosinca 2007. Sande Ham. Sanje Holjevac.). Mirka Petija.. 32 . 2006. Blaženke Martinović. Kolenić. Primjerice. Željke Fink. godine. Ljiljane Kolenić. ima tekstova iz Filologije. u rječniku senjskoga govora Milana Moguša dobro su zastupljeni frazemi ovjereni u rečenicama živa govora (Moguš. Milana Moguša.5 upravo broja koji je podaren jezikoslovlju. godine dodala i svoja ranija zapažanja o frazeologiji jezikoslovaca i književnih  2 3 4 5 Vidi npr. Marijane Horvat. Milice Mihaljević. Vlaste Rišner. ne starije od 998.. a ne primjerice znanstveno-popularni ili publicistički.). Lade Badurine. ali ponajviše frazeološkim d) da svaki od navedenih autora bude zastupljen samo s jednim člankom. c) da se bave različitim jezikoslovnim temama. Književni broj osječke književne Revije uredila je Sanda Ham 2005. Objelodanjen je i frazeološki rječnik novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj Mire Menac-Mihalić (Menac-Mihalić. godine. Kolenić.4 pa i iz osječke Književne revije iz 2005. Ovaj je rad pogled na frazeologiju u hrvatskim člancima s jezikoslovnim temama. Menac. godine. Žarka Muljačića. 2005. što će onda povući za sobom i odgovarajuću leksikografsku obradu” (Menac.Frazeologiji se u znanstvenom stilu u posljednje vrijeme ne posvećuje tolika pozornost kao frazeologiji u književnim djelima.). Frazeme sam ekscerpirala iz članaka naših jezikoslovaca Stjepana Babića. Ive Lukežić. 2002. Ovom sam suvremenom korpusu u kojemu nema tekstova starijih od 998. 998. Birala sam one članke iz filologije što se bave leksikom i frazeologijom. Pri odabiru korpusa vodila sam računa: a) da bude zastupljeno što više jezikoslovaca hrvatoslovaca ili onih koji se bave i hrvatističkim temama. Branka Kune. Antica Menac 998. 200. godine upozorava da općenito stilska klasifikacija frazema u našem jezikoslovlju “gotovo sasvim izostaje” te stoga misli “da će se naši frazeolozi morati ubuduće više pozabaviti problematikom stilističkih značenja frazema. Vidi npr. Najviše je znanstvenih članaka iz kojih sam ekscerpirala građu iz zbornika Riječki filološki dani (2006. Mihaele Matešić. Časopis Filologiju izdaje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Barbare Kovačević.. Sanje Vulić i Marije Znika.. b) da budu isključivo znanstveni članci. Mihaljević – Kovačević. Diane Stolac. Menac – Moguš. 989. Bernardine Petrović. 2006. 998.

nisam našla u našim frazeološkim rječnicima makar mislim da bi s obzirom na to da ima sva obilježja frazema trebala biti. budući da u radu raspravljam o pravopisnom načelu. Uz budući da gotovo svi navedeni autori rabe više puta svezu biti riječ o. mislim da se danas općenito frazeolozi slažu da ne moraju biti dvije punoznačnice u frazemu. u frazeme možemo uvrstiti i neke sveze za koje je do sada bilo upitno možemo li ih uvrstiti u frazeme. 2000. U gramatici J. Ako bi prigovor bio da se ne radi o dvjema punoznačnicama. Prema osnovnoj definiciji.). Fink. 322 HUM 2 . stoljeća: Nikole Andrića.. Dakle. a to mišljenje ponajprije zastupaju Antica Menac i Željka Fink (Menac. frazemi su u znanstvenom stilu i konektori (poveznice) tipa: s obzirom na. prevedenice će u načelu imati standardnojezični status.. budući da i sl. tek je iz priloženoga rječnika jasno da se frazemski prijedložni izrazi smatraju sraslima i kao takvi imaju status priloga. 978. u skladu s.. novinarski. Zanimljivo je stoga da ni taj frazem nisam našla u našim frazeološkim rječnicima. administrativni. dajemo samo po jedan iz suvremenih tekstova: .Ljiljana Kolenić povjesničara s početka 20. razgovorni). Taj frazem možemo protumačiti s “biti sadržajem. temom”. Ako je riječ o leksemima koji ne pripadaju uskostručnome uporabnom području. Vatroslava Jagića. 377). ito više puta. Branka Vodnika i Josipa Hama. 22. ne mogu raspravljati o PHJ jer ondje nije ni navedeno ništa o tom kako i zašto frazemski prijedložni izrazi u frazemima srastaju. Silića i I. Dakle. Budući da obično zamjenjuje veznik “kako”. a ne o kojem konkretnom pravopisu.. glagola biti) i da (veznik) imaju pojedinačno drugo značenje nego u navedenoj svezi pa bismo trebali i takvu svezu uvrstiti u frazeme. budući (glag. došlo je do semantičke preobrazbe sastavnice riječ u frazemu biti riječ o. a sastavljeno i rastavljeno pisanje jedno je od razloga polemici. Navedenu svezu riječi budući da koja se javlja gotovo u svim jezikoslovnim tekstovima. Pranjkovića takvi se konektori zovu i “frazeologiziranim izrazima” (Silić – Pranjković. sad. pril. Po frazeologiji u velikoj mjeri možemo odrediti stil nekoga pisca. književni. Primjera je za navedene frazeme bezbroj. Ako frazeologiju shvatimo u širem smislu. ali možemo odrediti i funkcionalni stil (znanstveni. 2006.

Stolac – Tribljaš. Izričaj s obzirom na ima i svoj oprječni vid: bez obzira na koji je također čest.. Po njima se članci prepoznaju i ti se konektori ponavljaju iz rada u rad. kako je ranije istaknuto.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA Frazem biti riječ rabe i stariji jezikoslovci poput Josipa Hama i Vatroslava Jagića. riječ je i slične.. Kada govorimo o frazeologiji u jezikoslovnim djelima. bez obzira. ali je iz primjera jasno da je riječ o frazemima i to o idiomatskim izrazima. Bez obzira na to imaju li ili nemaju sve kategorije riječi (vrste riječi) leksičko značenje… Pravopisni priručnici. Tako je uz s obzirom na i bez obzira na vrlo čest i frazem uzeti u obzir što ga rabe mnogi jezični znanstvenici: Posuđenice mogu s obzirom na prilagođenost. pa se naglasni kriterij ne uzima u obzir – u radu se ne govori ni o naglasku prijedložnih izraza. konektorima. onda ponajprije govorimo o takvim svezama. 323 . 994. nastojeći svojim historijskim izvodima o kojima je već prije bila riječ. Velčić. proširenost i uporabu u različitm jezičnim funkcionalnim stilovima imati različit jezični status. Frazem bez obzira na ima i svoj kraći oblik. Od konektora najčešći su u našem korpusu uz već navedeni budući da još i s obzirom na. bez obzira za koje se pravopisno rješenje odlučuju. Konetkor s obzirom na može imati i oblik s obzirom da. Obzir je riječ česta u frazeološkim sklopovima znanstvenoga stila.6 Konektor povezuje raniju rečenicu i misao s novom koja ju slijedi. S obzirom na to da rastavljeno/sastavljeno pisanje frazemskih prijedložnih izraza svi autori temelje isključivo na značenjskom kriteriju i ovaj će se opis zadžati u tim okvirima. Jedan autor u članku može i po desetak puta uporabiti sveze budući da. pribaviti i jezičnu sankciju. 6 O tome što je konektor vidi npr. 987. no razlika je u uzrocima i učincima njihove uporabe. (Josip Ham) …ne može doista biti riječi ni o kakovu napretku u narodnom jeziku… (Vatroslav Jagić) Možemo reći da su frazemi biti riječ o i budući da konektori (poveznice).). posvetio opsežnu studiju. ni složenih priloga.. prosinca 2007. Pavičić mu je. Eufemizmi u javnoj komunikaciji s obzirom na pojavne oblike i načine nastanka istovjetni su onima u privatnoj. ne upotrebljavaju naziv frazem (osim HP 2000.

neki autori rabe samo s druge strane. Rečenica koja počinje s druge strane suprotstavlja se onome što je u ranijoj rečenici (misli) rečeno. a danas bismo je pisali velikim početnim slovom jer označava propalu Tvornicu papira ili Harteru u kojoj su tijekom čitavoga 20.Ljiljana Kolenić Uzete su u obzir i jedinice koje u svom sastavu sadrže i komponentu rat i ratni. riječ je o: a) izvatku iz skladnje i b) dopuni upravo skladnje. stoljeća radile generacije Grobničana.. jezikah. fond za građenje ili uzdržavanje crkve i sam posao popravka”. Hoće li to mjesto biti popunjeno. i sl. Prema tomu. a ne morfologije.. Navodim primjere za obje mogućnosti: S druge strane. U hrvatskoj su znanosti o jeziku i književnosti česti konektori prema tomu(e).. odnosno metodologije izbaci sve ono što uči o sustavnosti li da Glasonoša “ukaže novi kakov sustav”. ali jednako i za proučavanje leksičkih i tvorbenih obilježja i težnji ili razvojnoga smjera jednoga jezika. a s druge strane može imati još dvije inačice. podnarječjah. godine jedan drugi član odbora koji je pratio rad na Šulekovu rječniku također objavio svoju analizu kemijskoga nazivlja.. Naime. Konektori spajaju ne samo rečenice nego i dijelove teksta. po mentalitetu su stariji stanovnici Velikoga Kukeda vrlo slični starijem naraštaju današnjih gradišćanskih Hrvata… Ono je potrebno s jedne strane za dopune dosadašnjim rječnicima. Što se tiče prigovora da spomenuti sustav “opterećuje pamet”. valja/treba/zanimljivo je napomenuti/naglasiti/istaknuti/upozoriti/reći. ovisi s jedne strane o leksičkosemantičkoj naravi glagola. Navodim nekoliko primjera. a neki samo s jedne strane. ali to Vežić ne spominje. U vezi je s njime i imenica fabrika koja je nekoć značila “građevinu. a s druge strane o želji i volji govornika da… Frazem s jedne strane.. što se tiče. Zanimljivo je napomenuti da je iste 185. Pacel ironično predlaže da se iz logike. a rečenica koja počinje s jedne strane u drugom svom dijelu govori suprotno od onoga što je na početku rečenice rečeno. zgradu. Valja napomenuti da u Pacelovu tekstu ima i genitiva množine na –ah (npr. u vezi s. s jedne strane. a s druge strane i sl. 324 HUM 2 ..).

takvi se naglasci na imenicama u vokativu ostvaruju kao silazni na unutarnjim slogovima i nisu u skladu s raspodjelom naglasaka u hrvatskom standardnom jeziku. veznici mogu biti jednočlani i dvočlani. možemo odgovoriti da mi mislimo kako treba. a on može glasiti i u jednu ruku. a kad službu veznika ima neki skup riprosinca 2007.. S tim u vezi. valja/treba/zanimljivo je napomenuti/istaknuti/reći/upozoriti/naglasiti. bez obzira na stupanj njezine prilagodbe i bez obzira na njezin standardni.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA Frazem s jedne strane. navodimo riječi njemačkog pragmatičara Dietera Wunderlicha koji kaže kako je. budući da i sl...) primjerice piše: “Kao što primjeri pokazuju. 325 .. 99. odnosno nestandardni jezični status. .. U Akademijinom gramatici skupine autora (Akademijina gramatika. te su sveze toliko prepoznatljive da ćemo ih odmah prihvatiti kao ustaljene i sa značenjem koje one imaju kao cjelina. konektore) tipa s jedne strane. Danas je sveza s rukom kao sastavnicom rjeđa u jezičnoznanstvenim tekstovima. Na pitanje treba li takve sveze riječi (poveznice.. bez obzira na. a s druge strane. Dosta se frazema javlja u različitih. Posuđenica bi prema tome bila svaka riječ stranoga podrijetla.. a s druge (strane) javlja se i u starijim jezikoslovnim tekstovima. s obzirom na. a u svezi s tim i propitati mogućnost izdvajanja frazemskih prijedložnih izraza kao zasebnih leksičkih i gramatičkih jedinica – složenih priloga Prema tomu. Nabrojit ću neke konektore koji se mogu pojaviti u različitim inačicama: u vezi s/u svezi s /s tim/ s tim u vezi. može se/valja/treba reći: U vezi s drugim bečkim dokumentom valja se podsjetiti okolnosti i konteksta samoga događaja.. treba istaknuti razlike koje u hrvatskom naglasnom sustavu postoje između jezika kao sustava i jezika kao standarda. Osim što imaju sva obilježja frazema.. pa i u istih autora s inačicama. držati frazemima.. umjesto zaključka.posebnost značenjskih odnosa unutar frazeoloških sraslica i frazeoloških cjelina čijim su dijelom prijedložni izrazi. Međutim.. U gramatikama se poveznice (konektori) često spominju u poglavlju o veznicima. Ipak treba napomenuti da je u priloga bogzna srastanje još uvijek nepotpuno i nedovršeno jer sastavnice nisu u potpunosti okamenjene. prema tomu/tome... a u drugu.

Hrvatskim frazeološkim rječnikom troje autora.) i Hrvatsko-njemačkim frazeološkim rječnikom skupine autora iz 998. godine glavnoga urednika Josipa Matešića (kasnije Matešić... a ne znanstvenom stilu. 998. u što nema sumnje.. a to bi se hrvatski moglo reći vezilo. tada i više: osim toga što. 997.” (Akademijina gramatika. Željke Fink-Arsovski i Radomira Venturina iz 2003.) pronašla od sveza što ih držim frazemskim konektorima: bez obzira na. poveznica ili svezica. 377). s obzirom na to da. vežnjak. 405.. Antice Menac. 407). po svoj prilici. U Hrvatsko-njemačkom sam rječniku (Matešić. (kasnije Menac.. samo 326 HUM 2 . drugim riječima. Za Silića “frazeologizirane konstrukcije” služe kao veznici. Usporedila sam popis svojih frazema s dvama frazeološkim rječnicima književnoga jezika.” I dalje: “U novijim se radovima nastoji prave i neprave veznike nazvati jednim nazivom: konektor. Kasnije Josip Silić i Ivo Pranjković u svojoj gramatici konektore zovu tekstnim veznim sredstvima (mislim da bi bolji bio jednočlani naziv. Silić u spomenutom radu o znanstvenom stilu izrijekom kaže: “U znanstvenome stilu nema mjesta emocionalno-ekspresivnim frazama.). poveznik. 733. pa onda i kao sredstva povezivanja jednoga sadržaja s drugim” (Silić. s obzirom. odnosno kao “objašnjivači prethodnoga sadržaja i kao zamjenjivači prethodnoga sadržaja. Same gramatike.) Frazemi tipa “stati komu na žulj” pripadaju razgovornom. 997. s obzirom na. u pravilu. jer su u suprotnosti s načelom logičnosti znanstvenoga sadržaja i s načelom objektivnosti izražavanja toga sadržaja. 2006.” (Silić. Ako prihvatimo činjenicu da i znanstveni stil ima svoju frazeologiju. 99. On ih zove “frazeologiziranim sintaktičkim konstrukcijama”. 998.) Josip Silić u radu u kojemu govori o znanstvenom stilu spominje i takve sveze koje služe kao konektori. dakle konektore ne zovu frazemima nego skupom riječi ili “frazeologiziranim izrazima”. Neki su od navedenih sveza što ih držimo ovdje frazemima i uvršteni u hrvatske frazeološke rječnike pa možemo reći da su i u tim rječnicima dobile status frazema.. a navedene tipove konektora “frazeologiziranim izrazima” (Silić – Pranjković. onda i navedene sveze riječi koje služe kao konektori valja držati frazemima. U njemu nema frazeologizama (frazema) tipa stati komu na žulj. zbog toga što. 2003.Ljiljana Kolenić ječi. poveznice).

postavljati pitanje. poći za rukom. biti u pitanju. In hoc signo vinprosinca 2007. ulomaka) i ono što se odnosi na samu temu rada. puni smisao. ići u prilog. Iz ove se podjele vidi da je temeljno značenje frazema u jezikoslovnim tekstovima ono što se odnosi na povezivanje teksta (rečenica. Nikola Andrić u Braniču jezika hrvatskoga često umeće takve navode. dati rješenje. Neke od navedenih sveza zapisuje i Hrvatski frazeološki rječnik (Menac. u pravilu. po svoj prilici. prema tomu/e.): na prvi pogled. posvećivati pozornost. povezivanje s ranije rečenim/tekstom: u vezi s.. na prvi pogled itd. budući da. privući pažnju/pozornost. 2003. sreća se osmjehnula. po mom sudu. a s druge strane. samo se po sebi razumije.. polučiti uspjeh. misli: u dobroj mjeri.. cijeli niz. do neslućenih razmjera c) opreznost u iznošenju zaključaka: koliko se čini. dati prostora.. po svemu sudeći. Sadržajno se frazemi jezikoslovnih tekstova mogu podijeliti u veće skupine: a) povezivanje misli. polaziti od pretpostavke. na neki način. primjerice Habeant sibi!. otvoreno pitanje. biti riječ o. s jedne strane. drugim riječima. ući u trag. ne moći oteti se dojmu.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA se po sebi razumije. u svakom slučaju... u pravom smislu. uzeti u obzir. po svemu sudeći itd.. s obzirom na. odnosno središnji problem i njegovo rješenje. svesti na najmanju mjeru. po svoj prilici. biti na tragu. odgovoriti na pitanje. podnositi izvještaj. 327 . samo se po sebi razumije. na prvi pogled. baciti više svjetla. doći na udar. dostizati svoj vrhunac. Ranije su u jezikoslovnim raspravama bili česti navodi iz stranih jezika. kako se tko sjeti. širok raspon. dovoljno je spomenuti. s jedne strane. na taj način. posebno iz latinskoga. povući za sobom d) postavljanje i rješenje problema: dolaziti u pitanje. a s druge. drugim riječima. kazati izrijekom. u tom smislu b) opseg teme.

(V. Kurelac se više šali. obzir (bez obzira na. u tom smislu). strana (dobra strana.. veli mudro naša riječ: nu ako smo spali bili s mjesta na koje nas prije dvjesta godina naši stari namjestiše. U suvremenim tekstovima uglavnom mudre izrjeke nisam našla. On tako prestaje biti monotonim i suhoparnim: Frane Kurelac napisao knjigu. a nikakva stvora: al tko čeka. otvoreno pitanje). Tako je stil Vatroslava Jagića u njegovim člancima znatno obogaćen narodnom mudrošću i općenito mudrim izrjekama. 82). Čak i u člancima koji su pisani nešto “lakšim” stilom obično nema mudrih izrjeka. Nije siromah onaj koji nikad ništa nije imao. . u nekoliko riječi). Međutim. nisam dakako znao nit imena a još manje poznavao mu ćudi. U suvremenim člancima nastalim u okviru posljednjega desetljeća našla sam u dvoje autora isti frazem pars pro toto. uzeti u obzir). Ovako otprilike bijaše donekle. pisao. nego onaj koji je imao pa izgubio. drugim riječima. biti u pitanju. štogod valjana teško si put krči.Ljiljana Kolenić cemus. to se ipak već i preporodismo. Kolenić. Stotinjak godina prije bilo je uobičajeno da se radi živosti i uvjerljivosti ubaci i pokoja narodna poslovica ili krilatica u jezikoslovne tekstove. a osobito onakih ne o kojih se daje reći: lasno je govoriti. i ni jedan drugi. nego se više u njima rabi frazeologija razgovornoga stila. što dakako nije isto. lijepa riječ. meni se vidi. Al je tako vavijek na svijetu. ali je sada posvema drugačije otkada sve to bolje uviđamo da je istinita naša narodna poslovica: teško tome ko za tuđom pameti ide. ma u svakoj šali ima polovica zbilje. napisao” ne ima knjizi ni traga. u širem smislu. 2006. novom tome čudu što mu se još i o porodu sumnjalo. Pobojah se da tu ne bude mnogo zbora.al kod tog “piše. postavljati pitanje. Imenice koje se u suvremenim frazemima našega korpusa češće javljaju i koje većina autora rabi jesu: riječ (biti riječ. odgovoriti na pitanje. ma je teško tvoriti. dočeka. s 328 HUM 2 . s obzirom na. premda nisam ni ja željan kritika. smisao (u pravom smislu. ne naći ni riječi. pitanje (dolaziti u pitanje. na sve strane. ab ovo itd.

prodahnut istim duhom.. domorodni duh. zaključiti. I u suvremenim tekstovima duh znači obilježje. smionost duha.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA jedne strane. dakle. Božji duh. sich setzen. U suvremenim sam tekstovima tu imenicu zabilježila u manje članaka: duh vremena i duh jezika. umjesto zaključka. sjesti se: nj. stari duh. s jedne strane. mjesto pravilnoga sjesti. zaključno možemo reći ovo. na temelju iznesenoga možemo zaključiti. duh priproste narodne pjesme. a značila je uglavnom obilježje. a nastale su doslovnim prevođenjem s njemačkoga kao što su to npr. sloboda duha. Ta svjedočenja mogu biti vrlo osobna i odnositi se npr. koje su tuđe duhu jezika. nastojanje. značajke: Osobito se smatraju germanizmima izrazi i konstrukcije. Osvrnut ću se samo na to da u pravilu svi članci završavaju nekim zaključkom. može se zaključiti. ukratko. Navest ću riječi. moguće je. sveze riječi i rečenice kojima autori obično završavaju svoje članke: iz rečenoga izlazi. duh savremenog prosvjećivanja. Na temelju iznesenoga možemo zaključiti da članci imaju dobro izgrađenu frazeologiju i po toj se frazeologiji mogu dobro prepoznati suvremeni hrvatski jezikoslovni tekstovi. Dragutin Prohaska u Ilirizmu u Osijeku ima feudalni duh. pažnja/pozornost (privući/pokloniti/obratiti pozornost/pažnju). zaključak.. duh novoga njemačkoga kurza. s druge strane). no to ovom prigodom nije tema. a s druge strane. Dakle. možemo zaključiti. Tako Branko Vodnik ima narodni duh. duh jednostavnosti. na atmosferu i duh jednog – sa stajališta aktualnog trenutka nastanka portreta – već povijesnog vremena… Bilo bi zanimljivo govoriti i o strukturi jezikoslovnih tekstova. 329 . hrvatski duh. duh jednakosti i slobode. duh latinski i klasični. imenica duh mogla se javiti u različitim svezama.. duh njemačkog jezika. Tekstovi na prijelazu stoljeća rabili su često riječ duh u različitim frazeološkim i nefrazeološkim svezama. sredovječni duh. prosinca 2007. kršćanski duh.

iako se mnogi frazemi pojavljuju u više autora i više puta u jednoga autora. autor Ljetopisa Vinka Pacela.činiti: koliko se čini (izgledno je) . Izvještavanje o životu i djelu slavljenika čin je odavanja priznanja.biti: budući da (jer) Budući da je Pacel svoje gledište o prozodijskim pitanjima hrvatskoga jezika obznanio u raspravi Naglas u rieči hrvatskoga jezika (Pacel 864). U tom je pogledu papino pismo o kojemu ovdje raspravljamo početak jednoga novoga doba.Ljiljana Kolenić Dodatak Frazemi iz hrvatskih jezikoslovnih tekstova7 . Vinodolski zakon.. 330 HUM 2 . njegovi su radovi važan prinos hrvatskoj znanstvenoj misli. a tekstovi uz to često sadrže i tipične ekspresivne segmente… .djelovanje: javno djelovanje (djelovanje u javnosti) Ivo Pranjković.dan: današnji dan (danas) . Koliko mi se sada čini.bok: staviti uz bok (izjednačiti. koji je bio poziv Hrvatima da priznaju Ljudevita Gaja. kao uostalom i većina hrvatskih srednjovjekovnih statuta može se s pravom staviti uz bok drugim europskim opsežnim srednjovjekovnim pravnim dokumentima pisanim na narodnom jeziku… U spomenutome Rječniku novih riječi nalazimo velik broj korisnih podataka.crta: u glavnim crtama (u temeljnoj zamisli. Iako je do današnjih dana ostao marginaliziran i zaboravljen. mogli bismo unutar tog perioda od ca. 50 godina identificirati tri faze koje bi se uvjetno mogle nazvati. ukratko) .broj: velik broj (mnogo) .djelo: život i djelo (životopis) . ali on je usmjeren jednostrano… … on već ima dosta točnu zamisao o tome kakve će lekseme i frazeme uključiti u taj rječnik i – u glavnim crtama – kako će ih obraditi.doba: novo doba (društvene i gospodarske promjene) 7 Za svaki frazem uvrštena je samo jedna rečenica jednoga autora. ne iznenađuje što je prozodijskim obilježjima dao prostora i u svojoj raspravi o sinonimima. usporediti) .. prvo njegovo javno djelovanje bilježi uz proglas bečkih Slavena. .

doba: mračno doba (ratna vremena. sjesti se: nj.funkcija: staviti izvan funkcije (odbaciti.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA . dalo svoj doprinos stvaranju hrvatskoga znanstvenoga nazivlja. obilježje doba) . na atmosferu i duh jednog – sa stajališta aktualnog trenutka nastanka portreta – već povijesnog vremena… … mirne se duše može pretpostaviti utjecaj na istovrijedna rješenja u hrvatskom jeziku.izražaj: doći do izražaja (biti razvidno) Tri frazema sadrže sastavnicu sa značenjem oružja koje se različitim postupcima stavlja izvan funkcije… Proširenost takvih posuđenica ovisi o općem društvenom interesu za pojmove koje imenuju… Nedovoljno jasno razlikovanje morfologije i sintakse najviše dolazi do izražaja u opisu pojedinih glagolskih oblika. posebno Rijeku.duh: duh vremena (obilježje vremena. Osobito se smatraju germanizmima izrazi i konstrukcije. Ta svjedočenja mogu biti vrlo osobna i odnositi se npr.duh: duh jezika (jezične značajke) .) Vidjeli smo da je upravo veći dio Šulekovih suvremenika rodom ili radom vezanih uz Primorje. 33 .interes: opći društveni interes (opće dobro) . sich setzen. Na njima su bravari podnosili bratimima podroban izvještaj o svakome primitku i izdatku u proteklome razdoblju.dojam: ne moći oteti se dojmu (čini se. a posebno oblika konjunktiva. ne koristiti) . . koje su tuđe duhu jezika. mjesto pravilnoga sjesti.duša: mirne duše (jednostavno. . a nastale su doslovnim prevođenjem s njemačkoga kao što su to npr.izvještaj: podnositi izvještaj (izvješćivati) prosinca 2007.doprinos: dati svoj doprinos (pridonijeti) Takvoj neuvijenoj objedi političku težinu daju i aluzije na nacistička i ina mračna doba. vjerojatno) . (Ne možemo se oteti dojmu da bi naše današnje pravopisne dvojbe iz ovih stavova mogle ponešto naučiti. s lakoćom) . teška vremena) .

kušnja: naći se na kušnji (biti upitnim) Također je bitno naglasiti da izrijekom kaže da se u opisu glagola i njihova značenja ugledao na Tkalčevićevu Skladnju i Kurelčeve zapise… … na kušnji će se naći sami kriteriji takve diobe… Ekspresivni su dijelovi svedeni na najmanju mjeru i lišeni svake emocionalnosti. nema velikog dijela traženih natuknica. bez obzira bile u izvoru napisane sa spojnicom ili bez nje. podnarječjah. a ni općim rječnicima… Oni se odnose na vojnike.Ljiljana Kolenić .mjera: u dobroj mjeri (dosta. i prve četvrtine 7. Zanimljivo je napomenuti da je iste 853. doslovce) .mjera: svesti na najmanju mjeru (najmanje koristiti) .način: na taj način (tako) .. ali to Vežić ne spominje. prilično) . . odnosno ljude koji na neki način sudjeluju u ratnim sukobima… Na taj način nastaju skupovi rečenica. jezikah. riječi koje se po pravopisu pišu sa spojnicom.obzir: bez obzira (iako) 332 HUM 2 .napomenuti: valja / treba / zanimljivo je napomenuti / istaknuti / reći / kazati (upozoravamo) Valja napomenuti da u Pacelovu tekstu ima i genitiva množine na –ah (npr.način: na neki način (uglavnom) .niz: cijeli niz (mnogo) ..). .mjesto: naći svoje mjesto (smjestiti se. Polusloženice. … bit će blizu istine da on u dobroj mjeri odražava jezični ustroj organske grobničke čakavice druge polovine 6. stoljeća… Navedeni frazemi koji još nisu našli svoje mjesto u frazeološkim. Cijeli niz proučavanih rječnika. godine jedan drugi član odbora koji je pratio rad na Šulekovu rječniku također objavio svoju analizu kemijskoga nazivlja. budući da su pisani po principu razlikovnosti prema književnom jeziku.kazati: kazati izrijekom (kazati otvoreno. i sl. biti zapisani) .

To između ostaloga znači da među oblicima na –o u hrvatskom jeziku ima više pridjeva nego priloga.pitanje: biti u pitanju (biti upitnim) prosinca 2007.ostalo: između ostaloga (između drugih mogućnosti) . S obzirom na leksičku semantiku moguća bi bila i ovakva podjela glagola s obzirom na obaveznost objekta… To naravno ne umanjuje vrijednost Pacelovih priloga.obzir: s obzirom na (glede) .) S obzirom da među frazemima upotrijebljenim za ovaj rad nije bilo takvih prijedložnih izraza.obzir: s obzirom da (glede) . s obzirom da predstavljaju izvorne filološke raspravice (koje i danas mogu biti poučne (.. urediti) Pravo nastoji urediti odnose u društvu. Vjerojatno je po gubitku slavenske riječi preuzet u sustavu postojeći romanizam koji je po načelu pars pro toto proširio značenje.pars: pars pro toto (dio umjesto cjeline) . . nekih memorijala i dopisa upućenih raznim dužnosnicima i ustanovama Rimske kurije. ..odnos: urediti odnose (dovesti u red.okvir: nadilaziti okvire (nadmašivati) Sustavno i podrobno istraživanje o dvojezičnim i višejezičnim hrvatskim rječnicima čiji je leksički odabir mogao utjecati na Pacelova promišljanja o sinonimnome rječniku uvelike nadilazi okvire ovoga rada i svakako zaslužuje posebnu raspravu. rekcijska će se neovisnost oprimjeriti složenim prijedlozima nastalim srašćivanjem prijedložnoga imeničkoga izraza.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA .. onda bi na to pitanje bilo lako odgovoriti.. jer svakako treba u obzir uzeti činjenicu da su ti prilozi nastali cijelo jedno desetljeće prije objavljivanja prvoga sveska prvoga hrvatskoga jednojezičnika… .obzir: uzeti u obzir (razmotriti) . 333 . Kad bi u pitanju bio ograničen broj riječi i neograničene mogućnosti.obzir: bez obzira na (iako) Bez obzira na to imaju li ili nemaju sve kategorije riječi (vrste riječi) leksičko značenje… … npr.

. obojica su se dala u potragu za Hrastincima koji još govore hrvatski. 940) zaboravljen. uz rijetke iznimke (Vanino. 334 HUM 2 .pozornost: posvećivati/posvetiti pozornost (upozoravati.pitanje: odgovoriti na pitanje (riješiti problem) .pitanje: dolaziti u pitanje (postati upitnim) Kategorijalno se značenje “interjekcionalnost” može podudarati s kategorijalnim značenjem “propozicionalnost” pa u tom slučaju dolazi u pitanje pripadnost uzvika kategorijama (vrstama) riječi.pitanje: otvoreno pitanje (još nerazjašnjeni problemi) . semantička analiza pokazuje da se radi o dvjema potpuno različitim kolokacijama… U tome je Pacel puno lutao. onda bi na to pitanje bilo lako odgovoriti.pošto: pošto-poto (pod svaku cijenu) .pitanje: postavlja se pitanje (upitno je) . čija neupitna stručna kompetencija i iz polemičkih razmjena mišljenja s Vinkom Pacelom o kojima je ovdje riječ izranja u punom sjaju. Odmah se postavlja pitanje kako ćemo odrediti novu riječ jer se već na početku susrećemo s pojmom dosad nezabilježena riječ. a takve se na žalost više ne mogu nabrojiti niti na prste jedne ruke. Kad bi u pitanju bio ograničen broj riječi i neograničene mogućnosti.Ljiljana Kolenić . Bartol Kašić je preko pola stoljeća nakon te odlične monografije ostao.potraga: dati se u potragu (istraživati) .. Iako se na prvi pogled doima da su te dvije kolokacije nastale supstitucijom članova.povući: povući za sobom (izazvati) . često nastojao biti pošto-poto originalan… Na moju zamolbu. od prve) .pogled: na prvi pogled (naoko. Iako je M. Stojković (99) ukazao na brojna otvorena pitanja. Stoga mislim da će se naši frazeolozi morati ubuduće više pozabaviti problematikom stilističkih značenja frazema. pokazivati zanimanje za) Autor priloga osobitu pozornost posvećuje komentarima Vatroslava Jagića.. i što je za nj posebno karakteristično. što se onda povući za sobom i odgovarajuću leksikografsku obradu.

prilog: ići u prilog (koristiti. a ne morfologije.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA . Česta uporaba frazema u medijima nije slučajna: osim obavijesti. ne iznenađuje što je prozodijskim obilježjima dao prostora i u svojoj raspravi o sinonimima.pozornost: privlačiti/privući pozornost/pažnju (privući zanimanje) … pa su stoga frazeološke igre posebno česte u naslovima čija je osnovna funkcija da privuku pozornost čitatelja. . odnosno nestandardni jezični status.pravo: dati za pravo (prihvatiti mišljenje) . po svoj ćemo je prilici prepoznati i u leksičkom dodiru… Jer. štoviše i omogućuje razumijevanje iskaza poput netom navedenih.prema: prema tomu/tome (dakle) . Budući da je Pacel svoje gledište o prozodijskim pitanjima hrvatskoga jezika obznanio u raspravi Naglas u riječi hrvatskoga jezika (Pacel 864). Tu slijedi jedini Jagićev komentar u kojem se Pacelu posve daje za pravo.prilika: po svoj prilici (vjerojatno) . Posuđenica bi prema tome bila svaka riječ stranoga podrijetla.pretpostavka: polaziti od pretpostavke (pretpostavljati) .prostor: dati prostora (pozabaviti se.prilika: teške prilike (nepovoljno razdoblje) . pogodovati) . riječ je o: a) izvatku iz skladnje i b) dopuni upravo skladnje. pisati o čemu) prosinca 2007. u pravilu Vinko Pacel za sva vremena i načine ima hrvatski naziv. . 335 .. oni nose i veliku ekspresivnost i specifičnost izraza. Izraz kolokacija prvi je puta sredinom prošloga stoljeća uporabio britanski jezikoslovac John Rupert Firth koji polazi od pretpostavke da značenje pojedine riječi ovisi o drugim riječima… Koliko god da jezična pragma olakšava. prilike su tada bile iznimno teške za katolike na hrvatskome području.pravilo: u pravilu (uglavnom) Kao što je razvidno. što privlači pažnju gledatelja/čitatelja/slušatelja. ali ujedno jedan od rijetkih u cijelom Jagićevu polemiziranju s Pacelom… Prema tomu. Toj pretpostavci u prilog ide i stanje u ostalim gradišćanskohrvatskim govorima.. bez obzira na stupanj njezine prilagodbe i bez obzira na njezin standardni.

s druge.rang: niži rang (niža vrijednost. iako izdvaja frazeme u zasebnu skupinu. Razlike u nazivlju postoje.razmjer: do neslućenih razmjera (beskonačno.reći: može se/valja/treba reći (ističemo. .raspon: širok raspon (širina. Možemo reći da je Vinko Pacel glagolima bio posebno zaokupljen (…) pa ako ih i držimo neobičnima. Uvođenje pragmatičke komponente u analizu jezika (upravo jezične djelatnosti) razigrava te gotovo do neslućenih razmjera širi i pojam tekstnog konektora. logično je) . manja vrijednost) .Ljiljana Kolenić . ali valja voditi računa i o tome da je Vinko Pacel veliku pozornost posvećivao glagolima… … kad se osoba niža rangom želi dodvoriti višoj iz svojih interesa… Od dvojezičnika i višejezičnika kojima se mogao služiti bila su mu na raspolaganju raskošna djela starije hrvatske leksikografije… Sve to. nije pošteno) 336 HUM 2 .razumjeti se: samo se po sebi razumije (razumljivo je. pa onda i pravopisno.razina: na istoj razini (paralelno. mnogostrukost) . Savjetnik. Samo se po sebi razumije da hrastinski govor sadrži i niz leksema karakterističnih za hrvatski jezik općenito. opisuje ih na istoj razini sa slobodnim prijedložnim izrazima jer se frazemska upotreba prijedložnih izraza značenjski. na isti način) . raznolikost. uspoređuje sa slobodnim prijedložnim izrazima. No nije u redu kad se kaže da “ima slučajeva gdje je sam korijen (bez nastavka) gotova riječ”.raspolaganje: biti na raspolaganju (biti dostupno) . imati na umu) . pokazuje koliko je ovaj svetac zbog svoga života i djela bio poštovan a. govori o širokom rasponu kulturne i književne korespondencije na hrvatskom prostoru. valja reći da ipak nisu i sasvim originalni (…) Treba odmah reći da ne postoji “korijenska osnova”. mnogo.račun: voditi računa o (znati.red: nije u redu (nije dobro. s jedne strane.put: prokrčiti put (probiti se) No taj je znanstveni pristup nova stvar koja si tek treba prokrčiti put. jako) . a toga nema bez borbe. naglašavamo) .

955.. pravilno rješenje) . koji bi bio rodom iz toga mjesta. tj. u prvom redu paradigmatskim… Autor priloga osobitu pozornost posvećuje komentarima Vatroslava Jagića. .FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA . čija neupitna stručna kompetencija i iz polemičkih razmjena mišljenja s Vinkom Pacelom o kojima je ovdje riječ izranja u punom sjaju. tvori od svoje.rješenje: dati rješenje (riješiti.riječ: drugim riječima (naime) .. obojica su se dala u potragu za Hrastincima koji još govore hrvatski. Lingvistička stilistika. Drugim riječima..ruka: nabrojiti na prste jedne ruke (biti u maloj količini. a takve se na žalost više ne mogu nabrojiti niti na prste jedne ruke. kao što je rečeno. fonologija.riječ: biti riječ (biti temom.red: u prvom redu (ponajprije) Članovi su semantičkoga polja povezani značenjskim odnosima. imperfekt se. morfologija i tvorba riječi. odgovoriti) . radi se o) .rod: biti rodom (potjecati) .ruka: poći za rukom (uspjeti) prosinca 2007.riječ: lijepa riječ (pohvale) . nisam uspjela pronaći ni jednoga govornika hrvatskoga jezika. biti brojem manje od pet) Na moju zamolbu. O Pacelu čovjeku ostalo je puno lijepih riječi. ne može uvijek ponuditi gotova i provjerena rješenja kao što ih nude npr. Ukratko. imperfektne.riječ: u nekoliko riječi (ukratko) . kao mlada znanost. Pokušavajući dati rješenje tim nedoumicama (između ostalih). Rudolf Filipović napisao je i nekoliko riječi o povijesti englesko-hrvatskih rječnika. 337 .rješenje: gotovo rješenje (pravilan odgovor. osnove. iskristalizirale su se i koncepcije prozodijske norme. Meni je pošlo za rukom pronaći još tri analogna slučaja.. . U Vinodolskom zakonu nećemo naći ni riječi o dokaznom sredstvu nošenja usijanog željeza i drugim sličnim oblicima božjeg suda… U predgovoru prvome izdanju svoga Englesko-hrvatskog rječnika.riječ: ne naći ni riječi (ne biti govora o čemu) .

.smisao: u tom smislu/pogledu (tako. ono se nerijetko i eksplicitno iskazuje… Autor priloga osobitu pozornost posvećuje komentarima Vatroslava Jagića.sam: sam po sebi (po naravi stvari) . u dobrom dojmu) . u 9. uistinu) . značenje) . tj.smisao: u širem smislu (općenito. o tome) 338 HUM 2 .smisao: u pravom smislu (doista. Sudeći po primjerima.. čija neupitna stručna kompetencija i iz polemičkih razmjena mišljenja s Vinkom Pacelom o kojima je ovdje riječ izranja u punom sjaju. nastojati povezati izraz i sadržaj. . Da bi se shvatio puni smisao ovoga pisma. potrebno ga je filološki pročitati.smisao: puni smisao (pravo značenje.ruka: u najmanju ruku (ponajmanje) Kažem da je to pretjerano ponajprije zato što “optativna uporaba dionika” posve mijenja njegovu narav. smisao.slučaj: u svakom slučaju (svakako) .Ljiljana Kolenić . uopćeno) Stoga Pacelovi prilozi u širem smislu nisu samo prinos hrvatskoj sinonimici. / U tom je pogledu papino pismo o kojemu ovdje raspravljamo početak jednoga novog doba. U svakom je slučaju ta njegova spoznaja starija od analogne spoznaje rimskog Sudišta. Ladan u tom smislu govori o potvrđenim ili samo predlaganim zamjenbenicama. .sjaj: u punom sjaju (u cijelosti.. oni su značajan i znatan prinos hrvatskoj semantici. stoljeću možemo u pravom smislu govoriti o participu sadašnjega vremena (glagolskom pridjevu sadašnjem). Iako je portret sam po sebi sredstvo odavanja priznanja. pa u najmanju ruku nije bez osnove smatrati optativ posebnim glagolskim oblikom.slučaj: u tom slučaju (tada. onda) Kategorijalno se značenje “interjekcionalnost” može podudarati s kategorijalnim značenjem “propozicionalnost” pa u tom slučaju dolazi u pitanje pripadnost uzvika kategorijama (vrstama) riječi.

… ali to valja ostaviti po strani jer to prelazi okvir ove teme. iz toga rasadišta odlaze glagoljaški popovi na službu na sve strane gdje postoji kult svetoga Jeronima.sreća: sreća se osmjehnula (imati sreće.spomenuti: dovoljno je spomenuti (ukratko) .strana: s jedne strane…. a s druge strane o želji i volji govornika da… prosinca 2007. sreća nam se osmjehnula.. Dovoljno je ovdje spomenuti bar dva: jedan je Istarski razvod.strana: dobra strana (dobra osobina) . a s druge strane (djelomice jedno. pa tako čak i na područja izvangradskih dubrovačkih župa.strana: s jedne strane (djelomice) Ono je potrebno s jedne strane za dopune dosadašnjim rječnicima. a drugi Vinodolski zakon. ovisi s jedne strane o leksičkosemantičkoj naravi glagola.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA .strana: ostaviti po strani . oni nepobitno svjedoče o stoljećima kontinuiteta primjene kaznenog zakonodavstva na hrvatskom tlu i uporabi hrvatskog jezika u praksi.stanje: loše imovno stanje (siromaštvo) … kojim se određuje tko se ima smatrati “Ilirom” besplatno smješten kako bi (ukoliko je lošeg imovnog stanja i dođe u Rim kao hodočasnik) mogao biti besplatno smješten. zadržat ćemo se samo na riječima.strana: s druge strane (usuprot tomu) . po mentaliteu su stariji stanovnici Velikoga Kukeda vrlo slični starijem naraštaju današnjih gradišćanskih Hrvata… . 339 . ali jednako i za proučavanje leksikčki i tvorbenih obilježja i težnji ili razvojnoga smjera jednoga jezika. imati ovlast) Iako nisu bili na snazi na području cijele Hrvatske. Jedna od dobrih strana Pacelove rasprave smatra upravo to što se u njoj pretpostavlja… Koliko nam je poznato. . Dok smo vodili pravu utrku s vremenom.. . djelomice drugo) Hoće li to mjesto biti popunjeno. S druge strane. dobiti očekivano) .snaga: biti na snazi/stupiti na snagu (djelovati.strana: na sve strane (posvuda) .

Kostićeva tvrdnja da sad i sada imaju različit naglasak. ali je u to kratko vrijeme uspio izgladiti jedan. Iz svega se ovoga. odnosno metodologije izbaci sve ono što uču o sustavnosti ili da Glasonoša “ukaže novi kakov sustav”. U tom kontekstu valja baciti malo više svjetla na djelovanje jednoga od –neslužbeno – manje poznatih Šulekovih suvremenika. bar po mom sudu.težina: dati težinu (dati značenje) .trag: biti na tragu (biti u skladu s) Teško bi bio ne zamijetiti da su najranija zanimanja za diskursne oznake kao potvrde tekstne kohezije (…) sasvim na tragu naših određenja tekstnih konektora… 340 HUM 2 . Godine 86. … propustivši da ga usporedi s dva (mlađa) prijepisa koji su se tada čuvali u Padovi.tlo: plodno tlo (povoljne prilike) .. riječkoga profesora Vinka Pacela. posebice na području senjske biskupije u doba njezina prvoga sveženika Filipa. Pacel je bio zastupnik grada Karlovca u Hrvatskome saboru. na plodno tlo Hrvata katolika. za Rijeku značajan sukob. gdje nije ostao zstupnikom dugo.suditi: po svemu sudeći (vjerojatno) . . po svemu sudeći. Što se tiče prigovora da spomenuti sustav “opterećuje pamet”. Pacel ironično predlaže da se iz logike.sud: po sudu (prema mišljenju) Jedino je problematična.sukob: izgladiti sukob (pomiriti) .svjetlo: izaći na svjetlo (pojaviti se) .ticati se: što se tiče (glede) . samo letimično naznačenog djelovanja može zamisliti iznimno bogata glagoljaška knjižarska djelatnost kao žetva jednog sretno i dalekovidno posijanoga zrna pape Inocenta IV. odnosno u Sarajevu (a koji. danas više ne postoje). Zato on sada konačno smije – pa makar samo zakratko prilikom kakva značajna životnog jubileja – izići na svjetlo pozornice i javno… Takvoj neuvijenoj objedi političku težinu daju i aluzije na nacistička i ina mračna doba.Ljiljana Kolenić .svjetlo: baciti više svjetla na (jasnije opisati) ..

S tim u vezi. neuljudno.trenutak: dani trenutak (u određenom vremenu) . zapamtiti) .posebnosti značenjskih odnosa unutar frazeoloških sraslica i frazeoloških cjelina čijim su dijelom prijedložni izrazi..trag: ostaviti traga (odjeknuti) Ovaj proglas nije ostavio značajnijega traga u hrvatskoj povijesti. . Pritom valja imati na umu činjenicu da je Jagić u vrijeme kad je pisao svoj izvanredno promišljeni kritički osvrt na Pacelovu «razpravicu» Nješto o našem glagolu imao samo 24 godine. umjesto zaključka. U vezi s drugim bečkim dokumentom valja se podsjetiti okolnosti i konteksta samoga događaja. nekada daje pokoju zanimljivu rečenicu iz tadanjega svakodnevnoga riječkoga života. razdoblju ili kolektivu nepristojno.uspjeh: polučiti uspjeha (uspjeti) Njegove pripovijetke nisu polučile značajnijega uspjeha.um: imati na umu (misliti na. Kao što je razvidno. ali kao što se iz navedenoga vidi.vidjeti: kao što se vidi/kao što je razvidno (očito je) Najčešći su mu primjeri rečenica za ilustraciju vremena i načina narodne poslovice.. Pritom valja posebno imati u vidu gotovo nevjerojatan podatak da je u vrijeme pisanja svoje kritike Pacelova “raspravice” Nješto o našem glagolu Jagić imao samo 24 godine.vid: imati u vidu (znati.udar: doći na udar (biti kritiziran.. zapamtiti) . na atmosferu i duh jednog – sa stajališta aktualnog trenutka nastanka portreta – već povijesnog vremena… … nešto što je u danom trenutku. nazadno. u pravilu Vinko Pacel za sva vremena i načine ima hrvatski naziv..veza: u (s)vezi s/ s tim u vezi (povezano s) .FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA .trenutak: aktualni trenutak (trenutačno stanje) . . navodimo riječi nejamačkoga pragmatičara Deitera Wunderlicha koji kaće kako je. 34 . napadan) . . Ta svjedočenja mogu biti vrlo osobna i odnositi se npr. U sklopu svih tih previranja na udar dolaze i hrvatski kazneni zakoni. a nerijetko takvi izričaji promjenom svjetonazara i jačanjem. a u svezi s tim i propitati mogućnost izdvajanja frazemskih prijedložnih izraza kao zasebnih leksičkih i gramatičkih jedinica – složenih priloga SH. prosinca 2007.

veljače 96.. stoljeću dosiže glagoljica svoj vrhunac i u umjetničkom smislu.vrijeme: u novije vrijeme (odnedavna) . god.vrijeme: slobodno vrijeme (vrijeme bez radnih obveza) Budući da je kao vojni službenik Austro-Ugarske Monarhije boravio u Körmendu od 5.. spram posuđenica kao više ili manje pasivnog prihvaćanja stranih utjecaja. biti ograničen vremenom) Dok smo vodili pravu utrku s vremenom. godine postao član Narodne čitaonice rijeke.Ljiljana Kolenić . Upravo od polovice 4. što znači da tuđicama i internacionalizmima u vokativu treba dodavati –e. najkasnije 649. sreća nam se osmjehnula. službe) Sve se to moralo odraziti na Kašićeva razmišljanja u toku njegova radnog vijeka (od 598. .. pa je već 852.. . . stoljeća i u 5.više: više ili manje (donekle) .vrhunac: dostizati svoj vrhunac (dostizati najbolje stanje) . do doba kad se. kad je u Rimskom kolegiju počeo predavati latinski da bi 599. morao povući iz svake teže aktivnosti). Od dolaska u Zagreb još je prisutniji u hrvatskome kulturnom životu.vijek: radni vijek (vrijeme zaposlenosti. One su rezultat aktivna.značiti: što znači da (tumačimo kao) . studenoga 95. u slobodno je vrijeme redovito posjećivao hrvatska sela u okolici. Odmah se uključio u društveni život grada na Riječini..vrijeme: voditi utrku s vremenom (raditi što na brzinu. .. stvaralačkog odnosa u jezičnom posuđivanju. do 6. počeo predavati hrvatsku gramatiku.život: društveni/kulturni život (javno društveno djelovanje) 342 HUM 2 . … u novije se vrijeme umjesto fige rabi fraza: drži palce.

Hausen. Naklada Ljevak. “Frazeologija Hektorovićeva ‘Ribanja i ribarskog prigovaranja’”.. stoljeća. Filologija. br. Stjepan i dr. str. str..Menac../7. str.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA Literatura . Zagreb.Babić. 986. .Matešić. 989. HAZU. str. 2-32.Menac. 99. Antica – Moguš. Stjepan. Matica hrvatska.. Rijeka.. . 988. . . Sanja. “Frazeologija u čakavskim dijalektološkim rječnicima”.Fink. . 970. 2000. . Antica – Fink-Arsovski. Milan. “Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije”.Menac. 343 . “Pitanja stilističke kvalifikacije u općim i frazeološkim rječnicima”.. 92-20. Željka. 998. glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Josip. 998. Forum. Fluminensia. Zagreb. Zagreb. Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik. Senj. Zagreb. 982. (U tekstu Akademijina gramatika. 30-r. 978.Bogović. 997. str. 99. i 18. Osijek. prosinca 2007. god. Antica. Hrvatski frazeološki rječnik.Menac. “Tipovi frazema – fonetske riječi”. Riječ o riječima: iz hrvatske leksikologije i frazeologije 17. Antica.Babić. Rijeka. Antica. Zagreb. 8. . br. 93-99. Renate i dr. . str. 0-07.Menac. Jezik.Kolenić. Ljiljana. 7-8. Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika.Menac. Riječi u svezama: povijest hrvatske frazeologije.. . Riječki filološki dani.Kolenić. 8. . . 2003. JAZU. Senjski zbornik. Ljiljana. br.. 26-266. Globus. Školska knjiga. 29-225. 2006. Osijek. str.. “O strukturi frazeologizma”. . Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Zagreb. Filologija.. Povijesni pregled. Željka – Venturin. Zagreb. “Frazeologija Gundulićeva ‘Osmana’”. .) . Radomir. Antica. Nakladni zavod Matice hrvatske – Zagreb i Verlag Otto Sagner – München. -4.

. “Konektori u znanstvenome stilu”. Školska knjiga. Osijek. br. Mirna. Školska knjiga – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Velčić. 2005. Zagreb.. Uvod u lingvistiku teksta.Silić. Josip – Pranjković. Frazeologija novoštokavskih ikavskih govora u Hrvatskoj.Moguš. . Zagreb. Josip. Milica – Kovačević. Mira. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci. . 2005. 987. “Frazemi u govornim i pisanim medijima”. 397-46. Fluminensia. Rijeka. 2002. Diana – Tibljaš. str. 2005.Stolac.“Osječki jezikoslovci hrvatisti”. Riječki filološki dani. . . 2006. 2. 994. Barbara. Kolo.Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Riječki filološki dani. HAZU.Silić. priredila Sanda Ham. Zagreb – Senj. Ivo. glavne urednice: Silvana Vranić i Ines Srdoč-Konestra. Milan. 4-65. “Znanstveni stil hrvatskoga standardnog jezika”. .Mihaljević. 997. Rijeka. Senjski rječnik. . 55-7. Zagreb. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb. Rijeka. ..Ljiljana Kolenić . Školska knjiga. Književna revija. str. Matica hrvatska. Verena. Ogranak Matice hrvatske Osijek. 344 HUM 2 . str.Menac-Mihalić. 2006.. 3-4.

“in relation to” etc. linguistic texts.FRAZEOLOGIJA U HRVATSKIM JEZIKOSLOVNIM ČLANCIMA Ljiljana Kolenić PHRASEOLOGY IN THE CROATIAN LINGUISTIC ARTICLES Summary The paper speaks about phrases in the Croatian texts with linguistic themes. “with regard to”. technical phraseology. prosinca 2007. connections. 345 . Colloquial phrases are very rare and literary-artistic even more rare. In such texts the most often phrases connections are “since”. what means that the Croatian linguists have made the technical phraseology too. Phraseology of the Croatian linguistic texts is recognizable. Key words: phrases. “regardless of ”.

vrijednost. sreća. Iako se ne može potvrditi da je Suzana čista izvođena na pozornici.63. autor novim pristupom. u tekstu je vidljiva nakana izvedbe. Ključne riječi: Suzana. niske strasti i laž. pa i Prikazanja kako 346 HUM 2 . 2007. sa “suvremene promatračnice”. ovaj se tekst uzima kao najmanje sporan u Vetranovićevu dramskom opusu prikazanjskih tekstova. Preuzevši tematiku biblijskoga teksta. U Bibliji je pronalazio mnoštvo zanimljivih i jednako aktualnih tema. stil. Uvod Zbog svoje svevremenske aktualnosti. U članku su također istražene dramaturško-teatrološke. pravednost. Uz apokrifne tekstove Prikazanja od poroda Isuskrstova. SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA Sažetak Budući da se Vetranovićevoj Suzani čistoj uglavnom pristupalo kao “djetetu svoga vremena”. jezično-stilske i ine osobitosti te pitanje autorstva ovoga djela. čistoća. a ne kao djelu s univerzalnom porukom. O tome svjedoči podrobnija jezična i stilska analiza. Posvetilišta Abrahamova.42. čistoća i pravednost u konačnici uvijek pobjeđuju bezumnost. X. Uskrsnutja Isusova. istina. strpljivost. Vetranović je nastojao humanistički i kršćanski angažirati čovjeka pokazujući mu da razum. jezik.09 Vetranović M. autorstvo.Frano Musić Zagreb UDK 82. biblijske su teme mnogim piscima poslužile kao predložak za njihova djela. Pregledni članak Primljeno: 0. u ovom prikazanju otkriva trajne vrijednosti koje nadilaze vremensko-prostorna obzorja i koje su trajno aktualne. Što se pak autorstva tiče. Jedan je od takvih Mavro Vetranović.

bratja prodaše Josefa.  Franjo Švelec. ne će crtati stvarnost. U ovom će se radu pokušati pobliže obraditi Suzanu čistu ističući posebice ono što se držalo važnim. godine. Pretpostavlja se da je rođen 482. A u razdoblju od 575. do 592.. str. 347 . s naglaskom na razlike. pristupilo se jezičnoj i stilskoj analizi koja uvelike raspršuje sumnje da je Vetranović autor. i utoliko taj svijet postaje njegov. Poglavito stoga što “pjesnik mora crpsti građu iz života. 76. jedini i jedinstveni ‘prerađuje’ u svojoj mašti. stvarateljski opus i veza s prethodnicima. iz života. nego kakvu on na temelju stvarnog svijeta stvori. pa Vetranovićev. 959. opisane su dramaturške i teatrološke odrednice. kudikamo više. jer se u Državnom arhivu u Dubroviniku spominje kao prior na Sv. a umro 576. naglasiti važne događaje koji su ga oblikovali kao osobu i kao pjesnika. 4-5. siječnja 592. tu je Suzana čista. “Mavro Vetranović: književni rad i Pjesnik u svome vremenu”. prosinca 2007. 1. Prije same obradbe dramskoga teksta istaknuti su najvažniji podatci iz pjesnikova života. Slijedi ukratko sažet biblijski tekst. Život. godine ne može se pronaći potvrda da je riječ o nekom drugom prioru. sv. nego. Zbog nedoumica u dvama sačuvanim prijepisima oko autorstva. datci o Vetranoviću te su godine rođenja i smrti nesigurni. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. ističu kako se Vetranović više udaljava od starozavjetnoga teksta. pjesnikov svijet. uspoređujući Vetranovićevu Suzanu čistu s Marulićevom Suzanom. dakle. Makar neki autori. makar se godina smrti pomiče čak do 593. Andriji koji je . stvaranje i veze s prethodnicima U ovom dijelu nikako nije namjera zadržavati se samo na kronološkim podatcima iz Vetranovićeva života. ali su umetci i proširenja neznatna i u njoj je najmanje apokrifnih elemenata. kojim živi čovjek ili njemu poznata ili bar približno poznata bića.. On. Potom govor o temeljnim vrijednostima koje su prepoznatljive. Daleko od toga da Vetranović u Suzani čistoj doslovno slijedi biblijski predložak. Pjesnik taj svijet i život. Zadar. kakva ona jest. ili 483. pa će onda to biti pjesnička stvarnost” U tom svjetlu valja odmah reći kako su prilično oskudni po. svjedočio na vjenčanju u župnoj crkvi na otoku Šipanu. Kako je riječ o dramskom tekstu.

Poslije 545..Frano Musić U benediktinski je red stupio oko 507. Posvetilište Abrahamovo i Prikazanje kako bratja prodaše Josefa. Uskrsnutje Isusovo. povijest. godine. Šiško i Džore Držić pjevali su o zanosnoj ljepoti gospoje i patili zbog neuslišane ljubavi. dramskih i epskih tekstova nego i osebujan i izvoran pjesnik”. knjiga 3. U nepotpunu su prijepisu sačuvane dvije mitološko-pastoralne scenske igre. političko-satiričke. 2000. Liber. prigodnice i nadgrobnice (Marinu Držiću i Nikoli Dimitroviću). str. najveći dio su religiozne pjesme. Valja istaći kako je do tada dubrovačka književnost gotovo isključivo bila prožeta ljubavnom tematikom. Dantea i Petrarke kao i talijanskih pjesnika 5. a posebice kasnije u Monte Cassinu studirajući teologiju. Tu su i poslanice (Petru Hektoroviću i Marinu Držiću). uz latinski jezik i književnost. Pjesnik velike i bogate književne kulture i načitanosti. biblijski dramski tekst Suzana čista i nedovršen spjev Piligrin.. Zagreb. i 6. Kazna mu je oproštena i već je 522. duboko meditativne i prožete filozofskim promatranjima svijeta. Na temelju njegovih djela može se reći kako je Vetranović dobar poznavatelj klasičnih pisaca. upoznao je retoriku i filozofiju. Vetranović donosi zaokret. . Leksikon hrvatskih pisaca. Biblije. godine te se školovao na Mljetu. 974. godine na Lokrumu te službuje u mnogim samostanima kao opat. Zagreb. 2 3 Marin Franičević. Vraća se na Mljet 55. Vetranović je “ne samo plodan pisac lirskih. umjetnost i prepisujući knjige klasičnih pisaca. Školska knjiga. ali poslije dvije godine s jednim benediktincem bježi u Italiju zbog čega je prognan iz Dubrovačke Republike. str.753-757. Povijest hrvatske književnosti. U središtu su njegova zanimanja društveni događaji u svim pojavcima. stoljeća. i pet maskerata (Pjesni razlike) – tri su zbirke pjesama izgubljene. dva pastirska dramska prizora (Istorija od Dijane i Lovac i vila). Andrija gdje ostaje do smrti. Još za školovanja u Dubrovniku. rodoljubne pjesme. te mitološka drama Orfej i Euridika. Usp. godine povlači se u samoću na otok Sv. 348 HUM 2 . filozofiju. Pisao je refleksivne pjesme.2 Sačuvane su njegove tri knjige stihova sa 32 pjesme. a potom u Monte Cassinu.3 Nema nikakve sumnje da je Vetranović poznavao književnost svojih prethodnika dubrovačkoga i dalmatinskoga kruga. četiri prikazanja: Prikazanje od poroda Isuskrstova.

dolazili gledati je u vrtu. stopio se s njom. sa grlicom – naoko daleko od poprišta života. sv. 349 . a dobri patili i od ljudi i od višnjega”. o ekonomskim uvjetima. Upravo je zbog svoje iznimne ljepote upala u nevolje. 6-7. što im je bilo ‘na volju’. Zadar.1.SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA odnos čovjeka prema društvu. gdje su zli imali sve. s jaganjcem. a opet nitko prije njega nije tako bolno i s toliko tuge motrio patnje malih ljudi u jadnom zemaljskom svijetu. tako prisno razgovarao sa ‘zvijerima i pticama’. optužit će je lažnim svjedočenjem da su je zatekli u preljubu s nekim mladićem. poželješe je. sa ‘rascvilnom’ košutom. prosinca 2007. To ga čini bitno različitim od suvremenika. izraz duboka nezadovoljstva i neslaganja s vremenom u kojemu vladaju ratovi i izopačenosti svake vrste. 390. Jedanput se susretoše i otkriše da obojica dolaze zbog istoga razloga. o ratovima.. o smislu. o Crkvi i vrjednotama. str.4 Njegova je poezija svojevrsna pobuna. “Mavro Vetranović: književni rad i Pjesnik u svome vremenu”. Biblijski tekst Trinaesto poglavlje knjige proroka Danijela govori o bogobojaznoj i veoma lijepoj ženi bogatoga Joakima. nitko nije toliko uronio u nju. Svaki dan su. Ako ne učini tako. 960. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. 2. sa sitnim šturkom. Suzana čista Vetranoviću je kao predložak za njegovo djelo poslužila zgoda o Suzani iz knjige proroka Danijela. Valja ukratko usporediti njegov i biblijski tekst. Čim im se takva prilika pružila. nitko nije tako neposredno. opijeni njezinom ljepotom i vidjevši je dok se kupa. 2. Dvojica naime staraca koji bijahu sudci u narodu. o prirodi. Švelec. Dogovore se kako će vrebati priliku da je nađu samu i ostvariti svoje prljave namjere. iskoče pred Suzanu i zaprijete joj da im se poda. U svojim je stihovima reagirao gotovo na sve događaje obuhvaćajući najvažnije probleme tadašnjega vremena. skrivajući se jedan od drugoga. “Nitko prije njega u Dubrovniku nije tako djetinjski naivno otvorio svoje oči i svoje srce prirodi. 4 F. To je značilo smrt kamenovanjem.

Zato je Suzana pravi simbol čistoće – ljiljan – kao što joj ime znači. On sjedinjuje biblijsku poruku u kojoj pravda i istina pobjeđuju i srednjovjekovno poimanje spašenosti duše. Otuda je u Vetranovića jače izražena oprečnost između duše i tijela. On posve slobodno umeće nove dijelove i tako pruža osobno viđenje stvarnosti i vrijednosti koje želi posebice naglasiti. Na svojstven način obrađuje biblijski tekst. Sutradan pred narodom ponove lažna svjedočenja. Jasan dokaz lažna svjedočenja. lažno svjedočenje. razuzdanost i nedosljednost. zatraži da se preispitaju svjedoci. Danijel. Najprije rabi Izak i rabi Ilijakin pokušavaju zavesti Suzanu. njezin muž Joakim i Danijel. iskrenost i čistoća. Jedan je odgovorio pod “trišljom”. optužbama i obranama. Ponajprije. Vratili su se u sudnicu i Danijel je odvojeno ispitao starce. Pitao ih je pod kojim su drvetom vidjeli Suzanu i mladića. pa i od onih koji bi svima trebali biti uzorima. 350 HUM 2 . Sve to ipak nadvladava nevinost. podmuklost. Svi im povjerovaše i osudiše Suzanu na smrt. Ona se zaufano molila Bogu i dok su je vodili. a drugi pod “jasikom”. 2. dominiraju stalni preokreti dramske radnje. Ali dodaje mnogo toga što se ne nalazi u biblijskom tekstu. Vetranovićev tekst Vetranović je ne samo preuzeo tematiku biblijskoga teksta nego u cijelosti slijedi njegov predložak. dok se u biblijskom tekstu spominju samo tri imena: Suzana.Frano Musić Ne htjevši sagriješiti. vidjevši bezumnost naroda koji olako povjerova starcima. Vetranović imenuje dvojicu staraca – rabi Izak i rabi Ilijakin – kao i odvjetnike Fanula i Batuela. U mnoštvu dijaloga od samoga početka. A u prvim kršćanskim vremenima čistoća je simbolizirala spašenu dušu. dozivala je ukućane koji su se ubrzo skupili. Oni su djelatni dramski likovi. pravednost. niskih strasti i ideala čistoće. Osuđeni su kaznom koju su namijenili Suzani. sudce Ezera i Dizona. duhovnoga i tjelesnoga.2. Njegovi imenovani likovi nose i usmjeravaju radnju. neiskrenost. s neprestanim pitanjima i odgovorima. Starci lažno iznesu optužbe kako su je zatekli s nekim mladićem kojega nisu uspjeli prepoznati jer je pobjegao. U simbolici biblijske Suzane gleda vrijeme u kojemu živi i ljude kojima je okružen.

i taj trud poznala. dj.5 3. Kako su dvojica rabija tužitelji i jedini svjedoci optužaba protiv Suzane. Vrijednosti koje ne prolaze. u pravdu kojih je sumnjao. jadovna i ružna. nav. Temeljne vrijednosti u Suzani čistoj Vetranović je u biblijskom predlošku pronašao sadržaje koji su aktualni u svim vremenima. prosinca 2007. ter si sad sve lice suzami polila. a ne vim.. U njihovu obranu ustaje odvjetnik Batuel. Vazda me s’ ufano i vjerno ljubila. Na kraju slijedi smrtna presuda kamenovanjem. očitovana u Suzaninoj bračnoj vjernosti koja ne dolazi u pitanje ni pod prijetnjama optužbe i sigurnom kaznom smrću. i plačna ostala. da te sud razdvoji od moje ljubavi. ustaje Danijel (u tekstu Danio) koji sumnja u pravednost osude i ispituje svjedoke te optužuje dvojicu staraca jer različito svjedoče. 35 . Franičević.SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA Kada im to ne uspije. 5 M. Kao da se rasprava odigrava “pred dubrovačkim sudištem. čini se čitava života”. tko mi ti toj uže na ruke postavi. time li bi dužna. pripremaju zavjeru protiv nje. moj druže krasni i gizdavi. Joakim se obraća Suzani: O draga Suzano. koji li jadan luk napeše zlotvori. U tom svjetlu mogu se izdvojiti četiri temeljne. To li se pristoji. Prva je čistoća. tiha golubice i draga i mila. Posebice je o tome riječ u dijalogu između Joakima i Suzane o bračnoj ljubavi pred čin suđenja i smaknuća (više od pedeset stihova). 7. ljuvena i mila. str. upućen starim ‘popovima i mahnitim’. Potom slijedi njezino uhićenje i osuda. da mi te ovi puk bezgrešnu umori. a čitav je tekst zapravo angažiran. ter mi te tač vode zli svati na taj pir užem u povode jaki no divju zvir. te dubrovačkim sucima. uresu gizdavi.

i tvoja slavna čas. str. Kao Suzanin odvjetnik. moj cviete izabrani. a sad si poražena. a za toj gorki plač i žalos ustavi. str. Himbena er svada pravu krv osudi. Suzana se u najtežim trenutcima. nu veće ne cvili. Nu moja ni zloba. Očituje se u Danijelovu liku. moj druže. kako te ja ljubih i vjerna do duše kako te ja služih. Zagreb. 366.6 Suzana nastavlja: Ako me tko dili od tebe dragoga. molim te rad boga. do čieme jes živa. A ti znaš. Isto. 6 7 8 Stari pisci hrvatski (SPH). er zaman cvili taj za drugom i muči. smjelo i bez kolebanja. kada ga smrtni vaj od druga razluči. pa makar bila riječ o narodnim učiteljima i starješinama. 367.7 Druga vrijednost koja ne potamnjuje ni u najtežim trenutcima jest pravednost. str. knjiga IV. trijezno i mudro ustaje u obranu iskrenosti i čistoće razotkrivajući i kažnjavajući laž i nepoštenje. da joj se vrati čas. Danio: Na pravdu svak sada opet se probudi. Gizdava ma hvalo. Za ku se podoba da budem umriti. dok su je vodili na smaknuće. U ovome se. Isto. 352 HUM 2 .. s poštenjem ku sahrani? Bila si zrcalo svih djevic i žena. što je nagrađeno. 373.Frano Musić Kamo tvoj dobri glas. nepravda kad nas tač prem sasma rastavi.8 Kao treća temeljna vrijednost ističe se strpljivo podnošenje nevolja. uzdala u Božju pomoć i postojano se molila. a bog će viditi. a znat’ će svaki vas da ništo nije kriva. 872.

10 4. str. Split. 353 . Sklon sakralizaciji misli koje su sročene u poslovicama.. i dokli na svitu živa sam neboga…9 Posljednja. Vetranović u Suzani čistoj produbljuje ova teološka pitanja upozoravajući na prolaznost i Božju nagradu i kaznu. 385. Upravo zbog vjerskog. “zrcalo svih djevic i žena”) nego u liku proroka Danijela. Suzana: Hvalu ću dat’ bogu i tvojoj ljubavi. 2005. 25 s. didaktičkog izlaganja. 0 Dubravka Brezak Stamać. Danijel. možda Vetranovićev “alter ego”. razvidna je sentencioznost pučke filozofije. u kojima se brani istina. četvrta temeljna vrijednost vječna je sreća kao nagrada pravednicima i onima koji pate zbog pravednosti – to je ovdje Suzana – a istovremeno kazna onima koji su lažno svjedočili i optužili Suzanu. koji me nebogu od smrti izbavi. može prepoznati njegovo životno opredjeljenje. Suzanu više bliži srednjovjekovnom doživljavanju svijeta. Renesansni novovjekovni čovjek ne krije se u liku Suzane. Na početku stoji prolog (stihovi -48) Prvo skazanje: na putu uz Suzanin perivoj (stihovi 49-378) Drugo skazanje: Suzanino uhićenje (stihovi 379-766) 9 Isto. U njegovim apologijama. Neke od tih misli izdvajaju se i kao prepoznatljivo Vetranovićevo razmišljanje o životu. Stoga Vetranovića zaokupljenost duhovnim pitanjima. str. koje je pogotovo prisutno u njegovoj poeziji duhovnog i refleksivnog značaja. Danijel iznalazi istinu i pravdu. U Danijelovim izrekama krije se pjesnikova rezignacija. Dramaturške i teatrološke odrednice Suzana čista podijeljena je u četiri skazanja i govore. u prikazanju je naglašena moralno-religiozna nota. “Suzana izabrana”. Dramsko djelo Mavra Vetranovića. prosinca 2007. u vrijednosnom sustavu renesansnih religiozno-etičkih načela (“Suzana čista”. strogo racionalno poima svijet i iznalazi istinu. a sadrži 308 dvostruko rimovanih dvanaesteraca.SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA poznajući Vetranovićev životni put. u prvom redu humanistički i kršćanski angažirana čovjeka. moral tog doba.

godine.Frano Musić Treće skazanje: u sudnici (stihovi 767-046) Četvrto skazanje: presuda (stihovi 047-308) Iako se ne može potvrditi da je Suzana čista izvođena na pozornici. u tekstu je vidljiva nakana izvedbe. zatraživši da se kazni smrću kamenovanjem. Mnoštvo je govora i dijaloga. ne budu se prihiniti da pravednu krv izdaju”. što najbolje svjedoči o scenskoj namjeni ovoga prikazanja jer se običavalo prikazanja recitirati uz glazbenu pratnju ili bi se izmjenjivali tekst i glazba. Na početku je prolog u kojemu se pisac obraća publici i ukratko sažima problematiku prikazanja. Publika ima važnu ulogu jer se pojedini likovi. do izvršavanja presude. Suzanin muž Joakim za vrijeme suđenja zaziva puk da mu bude utjeha u nevolji koja ih je snašla. upućuje u tijek drame. suđenja. U didaskalijama se također spominje glazba. Prvi je Akademijin rukopis iz 759. vlasništvo isusovaca. Nadalje. kao i pisac. Danijel se u obrani Suzane obraća puku pozivajući da pravedno kazne lažne svjedoke. 342. 5. sve je popraćeno preciznim i opširnim didaskalijama u kojima je naznačen tijek radnje kao i prostor u kojemu se radnja zbiva. Radnja je podijeljena na skazanja i govore. U samom obraćanju publici vidi se namjera za scenskim osmišljavanjem drame. Rabi Izak tako pred pukom iznosi optužbe protiv Suzane. ki će s pravdom sud činiti. da ju je vidio u vrtu s nekim mladićem s kojim učini preljub. od puta u Suzanin perivoj do sudnice. a “neka ostali ki ostaju. Pitanje autorstva Suzana čista sačuvana je u dvama različitim rukopisima. isprepletenih pitanjima i odgovorima. izravno obraćaju puku koji prati zbivanja od Suzanina uhićenja. 354 HUM 2 . pod brojem 53. nastao sjedinjenjem dvaju nepotpunih prijepisa – pripadali su isusovcu Đuri Mattei i gosparu Vlahu Martelliniu – koji su sjedinjeni i upotpu Stari pisci hrvatski. Tu je i Nakor – lik iz puka koji ispituje Danijela o njegovu poslanju. Obraćanje završava preporukom publici da živi pravedno već na ovome svijetu. str.

Mavru Vetrani Čavčiću Dubrovčaninu opatu Melitenskomu. ki priminu god(išta) Gospod(inova) 1576… Rukopis Male braće u naslovu ističe da se ne zna autor prikazanja: Suzana čista. Suzanu čistu se uzima kao najmanje sporan dramski tekst u Vetranovićevu dramskom opusu prikazanjskih tekstova. prikazanje. ispod Colleg(ii) Ragus(ini) S(ocietatis) J(esu) 1759. Dvanaesterački su stihovi vezani dvostrukom rimom i sve joj je ne2 Usp. posebice Menčetiću. Jezik i stil Prije svakoga govora o karakteristikama Vetronovićeva pjesništva valja istaći kako je Vetranović jezično blizak renesansnim petrarkistima. U Akademijinu rukopisu uz naslov prikazanja na jednoj stranici stoji i ime autora: Suzana čista. što se najviše očituje u izboru jezičnih dubleta čakavski obojene štokavštine dubrovačkoga govora. u traganju za prikladnim leksikom Vetranovića resi galantan stil. isto. Mavro Vetrani Čavčić. nu nezna se po komu sklađeno.2 Kada je pak riječ o pitanju autorstva. Možda su upravo ovakvi naslovi dali najviše povoda za sporenje oko autorstva ovoga prikazanja. metričkim i leksičkim te dramskim karakteristikama svojstvenima Vetranoviću. dok na drugoj stranici stoji samo naslov bez autora: Suzana čista. Drugi je rukopis Male braće u Dubrovniku. prikazanje. stoljeća. U tom sjedinjenom dijelu sporni su neki govori iz prvoga i drugoga skazanja. a na drugoj strani toga lista istom rukom napisano Ko je tvorac i spjevalac ovega prikazanja nie mi bilo naći. U predgovoru Vetranovićevim pjesmama i prikazanjima Daničić navodi kako je Suzanu imao u dvama spomenutim rukopisima i zbog prevelike sličnosti misli da je Dubrovački rukopis prijepis Akademijina. Uporište za takvo mišljenje leži u dubokoj i korijenitoj analizi teksta. kalugjer i opat Melitenski. prosinca 2007. Petrarkističkom manirom. 6. prikazanje složeno po D. VIII.SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA njeni. 355 . str. vrlo važan jer se u njemu još nalazi i jedan od četiri prijepisa Uskrsnutja Isukrstova kao i jedna od četiri redakcije Posvetilišta Abrahamova. vjerojatno s početka 9. nu tvrdo sumnjim da je D. takozvani Dubrovački rukopis 93 (3).

niske strasti i laž nego razum. otkuda izviru zle namisli koje plode lažima. strpljivo podnošenje nevolja i vječna sreća. U takvoj zasljepljenosti nema mjesta za razboritost i pravednost. Po nekima se upravo u Danijelovu liku krije sam autor. u G. Posebice je vidljiva oprečnost tijela i duše – tjelesnoga i duhovnoga. istina. druzieh. Zaključak Biblijska tema o čistoj Suzani zasigurno zaslužuje veliku pozornost i danas. kao i skraćivanje pojedinih slogova. U rimovanju na kraju stiha vidljivo je čuvanje ikavizama. Različiti su refleksi jata (ĕ) u službi rime i metrike. Rekao bih. sudac. Ali ne pobjeđuje bezumnost. a također se određenim morfološkim inačicama. od glagola reći i oblik riti/ rit’). s tugami. grieseh. Vetranović radi rime rabi i dvostrukosti človik/čovjek. kraći oblici poć’/doć’ i duži oblici podji/dojdi). -ami): k nebesom. 356 HUM 2 . Tako je Suzana čista aktualizacija temeljnih vrijednosti koje su zasigurno bile poljuljane u autorovo vrijeme. 46. svevremenska je i uvijek aktualna. 3 Antun Djamić. Željeni broj slogova dobiva i kraćenjem u gramatičkome morfemu imperativnih množinskih oblika. mn. knj. Vetranović također rabi podosta talijanizama. pravednost. Zagreb. Tijek je radnje isprepleten mnoštvom dijaloga i govora. 950. čistoća i pravednost zahvaljujući mladiću Danijelu. kao i pojedine čakavske množinske oblike s nultim morfemom (npr. XVIII. Građa za povijest književnosti hrvatske. Dodaje i imenuje pojedine likove koji se u biblijskom tekstu ne spominju ili su bezimeni. djevic. ali ne doslovno. U starosti dvojice rabija prikazana je ljudska nakaza i izobličenost.. nastoji postići rima (npr. Izdvojene su četiri temeljne vrijednosti: čistoća. lokativa i instrumentala (-om. Vetranović slijedi biblijski predložak. Uočljiva je i neujednačenost množinskih nastavaka dativa. Na kraju stiha zadržava l umjesto o tako da sinerezom dobiva željeni broj slogova jer l s vokalom ispred sebe čini jedan slog. str. -ieh. otac…).Frano Musić kako podređeno. zbog potrebna broja slogova. “Dva problema iz stare hrvatske književnosti”. U njima se ponajviše vidi temeljna autorova namjera isticanja pojedinih vrijednosti.3 Različito rabi infinitivne oblike isključivo radi rime (npr.

753-757. Anton. 39-392. Split. . 275-280. Građa za povijest književnosti hrvatske.Povijest hrvatske književnosti. Zagreb. Zagreb. prosinca 2007. Najposlije. Zadar. Kudikamo se više nastojalo shvatiti je iz vremenskoga i prostornoga okvira u kojemu se rađala i u kojoj zipci je odzibana. 998. str.. O hrvatskim starim pjesnicima. 357 . str.Djamić. Dramsko djelo Mavra Vetranovića. Franjo.Brezak-Stamać. Josip.”. 267-273.. sv. doktorska disertacija.Leksikon hrvatskih pisaca. knj. 2.Stari pisci hrvatski (SPH). Antun. Mavro Vetranović na tromeđi stilskih formacija. . 959. “Mavro Vetranović: književni rad i Pjesnik u svome vremenu”. 968. 2005. br. 0. . str.Bogišić. str. gledana i vrjednovana s današnje promatračnice. 960. Izvori i literatura . knjiga IV. knjiga 3. Zagreb. 75-24 i sv.. . Zagreb. Zagreb. sv. str.Švelec. 974. str. 2000. Liber. Zadar. “Mavro Vetranović između Biblije i apokrifa”.. Zagreb. Zadar. “Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike 604. Matica hrvatska. Suzana čista nije obrađivana. XVIII.Prosperov Novak. . Dva problema iz stare hrvatske književnosti.. O tome svjedoči podrobnija jezična i stilska analiza. Dubravka. . 8(980.. 950. Filologija. 6-7.Pavešković. . Slobodan. . 997.SUZANA ČISTA MAVRE VETRANOVIĆA Makar se zbog različitih naslova u dvama sačuvanim rukopisima postavljalo pitanje o autorstvu. 34-388. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru. zbog svoje univerzalne poruke nadahnute starozavjetnom temom. . 872. Povijest hrvatske književnosti. Školska knjiga.Bratulić. 4-5. Suzanu čistu uzima se kao najmanje sporan dramski tekst u Vetranovićevu dramskom opusu prikazanjskih tekstova.). Rafo.

from the “contemporary observation post”. happiness. Although it cannot be confirmed that Suzana the pure was preformed on the stage. As far as the authorship is concerned this text is taken as the least debatable in Vetranović’s drama opus of performing texts. pureness.Frano Musić SUZANA THE PURE BY MAVRO VETRANOVIĆ Summary Since Vetranović’s Suzana the pure was mostly approached to as the “child of their time” and not as the work with a universal message. patience. Vetranović wanted to engage a man humanistically and in the Christian way showing him that mind. 358 HUM 2 . More detailed language and stylistic analysis gives good evidence for that. in this presentation reveals the permanent values which exceed spatiotemporal visions and which are permanently topical. The article also explored the dramaturgical-theatrological. low passions and lies. justice. the intention of performance is visible in the text. pureness and justice eventually win irrationality. authorship. style. language. the author with a new approach. Key words: Suzana. Taking over the theme of Biblical text. linguisticstylistic and other characteristics and question of the authorship of this work. value. truth.

Infusing a sense of collectivity into the traditional Western concept of personal narrative. Silko’s novel stretches the horizon of the Western genre. Storyteller also conveys the power of storytelling to transcend material boundaries of the real and shape them at the same time. challenging its narrative. redefining the novelistic genre prosinca 2007. as well as its epistemology of space and time.09 Silko L. Transgressing the border between the fictional and the real. 2007. The analysis pays special attention to permutations. Through its shift towards oral discourse. delineating the importance of storytelling in shaping and preserving the communal identity. XI.Sanja Runtić Filozofski fakultet u Osijeku UDK 82. Keywords: Leslie Marmon Silko. authorial and receptional conventions. as well as the necessity of the Western readers’ conceptual reorientation for appreciating that relationship. 359 . the secular and the mythic. Silko draws upon Laguna sacred history. emphasizing a synecdochic relationship between the individual and the communal. hybridity. REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER Summary The paper examines the generic hybridity in Leslie Marmon Silko’s Storyteller (1981) as a tool for synchronizing the private and the public history. as a stylistic device that converges postmodern techniques with oral storytelling in order to exhibit the variability of the oral discourse and translate it into written form. Storyteller.8. border-crossing. Izvorni znanstveni članak Primljeno: 27.

clan stories. a novelist’s pursuit presupposes the introspection and isolation (55). in Storyteller Silko completely denies such a novelistic construct. the communal into the personal. This is confirmed by the still irremovable uncertainties related to the classification of this novel – a pastiche of traditional beliefs. Yellow Woman 48). 360 HUM 2 .  As Wong points out. poems and memories. in Storyteller. subjecting it to the conventions of oral storytelling. intertwines the oral and the written. Even more directly than in her first novel Ceremony (977). Although some critics. confirming the thesis by Ashcroft. family memoirs. unlike other fictional forms. Storyteller has been “virtually ignored” by the critics (87). story and history. which received considerable critical attention. From the very beginning her novel infuses the social into the private. she in many ways. photographs. “indianizes the novel” (222). in this novel Silko solved the problem of incompatibility of the written and oral discourse and minimalized the loss of the traditional meaning. unlike the novel Ceremony. hold that the novelistic form necessarily tends towards the “desacralization” of the oral-mythic material () and in spite of the fact that in the Pueblo culture “a written speech or statement is highly suspect because the true feelings of the speaker remain hidden… detached from the occasion and the audience” (Silko. Silko’s novel Storyteller (98) still stands out as an emblematic Native American text. private letters. Griffiths and Tiffin that the interrelation of the anticolonial language and oral traditions in postcolonial writing radically questions the established conceptions about the characteristics and categorization of particular genres (8). but situates her text beyond reach of both Western and Native American conventions (34). Yet. perhaps one of the first that challenged the boundaries of Western literary tradition in both its content and form. Whereas in oral culture the narrator retells not only his but also other people’s experience. According to Brennan. the novel “neither comes from oral tradition nor goes into it”. like Owens. Silko stretched the horizon of the novelistic genre. Although Browdy de Hernandez finds that Silko does not oppose the “Law of genre” directly.Sanja runtić Although it was published almost three decades ago. as Hochbruck observes.

Baym 290). and goes away into the unknown with a stranger – Silva. Although at first she thinks: “I don’t have to go. like they say” (56). What they tell in stories was real only then. this story’s heroine reenacts the myth by living through the experience. Although the contemporary heroine doubts her connection to the Yellow Woman. 209. “I’m not really her – I have my own name…” (55). The concealing of the border between the two stories is also emphasized stylistically: prosinca 2007. Like in the traditional story. Although in the archetypal Yellow Woman story the male character is a ka’tsina. looks like a Navajo (58). in Storyteller it primarily denotes a shift towards oral discourse. The melting of the border between reality and fiction is most observable in the story “Yellow Woman” which draws upon the Laguna Yellow Woman story. I was thinking…” (56).REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER Erasing the boundary between the fictional and the real is one of the recurring signals of her authorial strategy. one random visit to the river completely changes the life of the contemporary heroine. The mythological heroine exhibits the same trait: “Maybe she’d had another name that her husband and relatives called her so that only the ka’tsina from the north and the storytellers would know her as Yellow Woman” (55). soon she realizes that her own reality was conceived in the story: “This is the way it happens in the stories. as well as the tradition of female writing (cf. 237). He perfectly masters the Pueblo language. but hides his origin very carefully. She forgets about her family that is waiting for her in the village. Silko’s protagonist exhibits many contemporary traits. Silko hides her real name from us. a young married woman. The porosity of the border between the Yellow Woman story and the text we are reading is also revealed by a vague identity of its protagonists: “I was wondering if Yellow Woman had known who she was – if she knew that she would become part of the stories” (55). 207. Although the breakdown of the border between fact and fiction and the tendency towards small forms is one of the common traits of postmodern texts (Bradbury 202. back in time immemorial. 235. 36 . Silva’s identity is equally unclear. such as the Levi’s jeans and the 30-30 gun he is carrying. As Linda Danielson observes. thoughts and feelings of the Yellow Woman (25).

At the beginning of the story the heroine is turned towards the East. Then. blanket on the white river sand” (54). (55) At this point Silko condenses the two stories. firms Murray’s thesis that in postcolonial texts “time broadens into space” (qtd. watching the rising sun (54). Just a slight syntactical shift. surrounded by “brown water birds” “green ragged moss and fern leaves”. Traveling. such a correlation between space and time keeps Silko’s novel apart from the contemporary Western worldview. Silva and the contemporary Yellow Woman travel through the plains. 34). “black mountain dirt” “black ants” (59). 362 HUM 2 . when she attempts to leave Silva./ He touched my neck and I moved close to him to feel his breathing and to hear his heart. following the penetration of the legendary into the contemporary story.Sanja runtić As soon as Badger Crawled in. refusing to differentiate between two different protagonists. As they travel toward the mountains. they orient themselves to the four directions. At the same time. After the heroine has left with the stranger. and finally there were only pinnons. The suppression of time is additionally stressed through the metaphorics of color. the colors turn to black. like Yellow Woman did before her. in Ashcroft et al. “red . The domination of the story over reality is additionally stressed through the corrosion of time. As Grossberg explains.’ he said gently. denoting the zenith: “dark lava hills”. time disappears. Silva’s words “come” can also refer to Coyote’s appeal to the Yellow Woman. she goes home “following the river south the way we had come the afternoon before” (54). and the sequence of events is discernible only through spacial alterations: “I watched the change from the cottonwood trees along the river to the junipers that brushed past us in the foothills. in the first part the colors denoting the nadir – brown. green and red predominate. This narrative method completely con. from the third to the first person singular of a possessive pronoun indicates a flexion from one narrative layer to another. and when I looked up at the rim of the mountain plateau I could see pine trees growing on the edge” (56). modernity is strongly marked by the “logic of temporality” based on the assumption of the separability of time . coyote blocked up the entrance with rocks and hurried back to Yellow Woman/ ‘come here. In congruence with the Laguna cosmology.

but it also cuts across the epistemological limits. the syncretism of the traditional storytelling confirms the dynamic nature of Native American cultures (9). the oral tradition does not divide the past from the present and frequently connects events that happened at different places and times (de Ramirez. Similary. 363 . the heroine herself becomes a part of the sacred history that projects the past into the present and future and petrifies time: “You should understand/ the way it was/ back then/ because it is the same/ even now” (94). in oral histories. What they tell in stories was real only then. “I am not Yellow Woman. “the precise date of the incident is often less important than the place or location of the happening. thus. long ago. to be sure. Silko puts in the mythic chronotope. Caught “in a liminal world between reality and dream” (Jaskoski 39). does not necessarily signify the postmodern intersection of codes. Storyteller’s ontological shift is further accomplished through the variable constitution of storytelling. On the contrary.’ ‘a long time ago.’ ‘not too long ago’ and ‘recently’ are usually how stories are classified in terms of time” (“Landscape. Explaining the inevitability of the defocalization and contextual adaptation at transmit2 My italics. Every new telling is not just a repetition but is also a regeneration of the ritual-historical matrix. challenging Western assumptions of space and time. cf. like they say” (56).REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER and space and “privileging of time over space” (00). as Silko reveals. source). a “hybridizing mix where the borders are kept clear” (Hutcheon 35). and Krupat confirms: “Each successive performance of traditional material ‘conveys’ that material. ‘Long. Whereas the prophane story’s separation from the archetypal one is manifest through its temporalization. melting the border between the legendary and the real. The retelling is an integrative part of the story itself – explains Wong (92). but it is never purely a repetition of it… the ‘conveyer’ is always an ‘interpreter’ as well… (2). prosinca 2007. Whorf 22). source. The mythological Yellow Woman pattern. back in time immemorial. History…” – el. Because she is from out of time past and I live now”2 (56). “Storytellers…” – el. According to Owens. so that the part of the text in which the heroine doubts her connection to the Yellow Woman legend abounds in time adverbials: “I don’t have to go.

as the ceremonial story is continuously serving the development of an identity for both the community and an individual. source). “narrative wisps” . (227) Even myths. whereas in a postmodern text permutations signalize a refusal of the imperative of choosing (274). Therefore. in Moss 0). in Jacobs 26). According to Krumholz. a new story with an integrity of its own. varieties of the same event (Silko. between the old stories and the on-going creation of meaning” (el.Sanja runtić ting traditional Indian stories. Changeability and variablity of oral storytelling is thus yet another argument proving the inferiority of the written medium. Blumenberg argues.as he calls them. “Landscape…” 85). are not “sacred texts that cannot be changed even one iota” (qtd. Vizenor points out that creating the stories out of visual signs. as the fixity of the written word refuses the contextual modalities of the storytelling. As Silko confirms. as well. oral storytelling in the Pueblo culture usually includes several. a people acquire their identity through a mass of little stories. in Storyteller they point at the synecdochic tie between the life and the story. fragments that 364 HUM 2 . As Lodge explains. Oral stories are “fragments of/in life. I’ve heard tellers begin the way I heard it was… and then proceed with another story purportedly a version of a story just told but the story they would tell was a wholly separate story. According to Vizenor. as Silko points out. “between the stories and the material circumstances of the community. Silko solves the problem of the textualization of the oral discourse by blurring the border between stories and genres. “stories that sometimes let themselves be collected together to constitute big stories” (227). sometimes even conflicting. a part of the continuing which storytelling must be. an offspring. permutations are one of the stylistic markers of postmodern writing. Yet. However. Silko solves the problem of recontextualization and variability of storytelling through permutations. “recollecting ‘multiple senses of an experience’ the narrators can tell a story from many points of view (qtd. “the story will never be quite the same when told again because in some way the context will have changed” (Wright 86).

Such a reduction of the plot outcome additionally signalizes that we are reading permutations. 365 ./ It was all because/ one time long ago/ our daughter. going to the Buffalo Man’s people. Storyteller equally contains a number of receptional pitfalls. One can uncover them by comparing the contemporary reader concept and the institution of the listener in oral cultures. or blinded by the light coming from Sun Man’s eyes. the “Yellow Woman” story repeats several times through its variations -. the listeners of oral storytelling “co-create stories as participants within the story. prosinca 2007. Non-human and mythic elements. as well as the timelessness of the story she is a part of. Whether she has been abducted by a ka’tsina. and “in collusion with the writer3” (Žmegač 389) brings about the dynamic potential of a text (Iser 38-382. “Aunt Alice told my sisters and me this story one time” “Estoy-eh-Muut and the Kunideeyahs” and . the trope of a heroine’s guiltlessness and helplessness connects all of these versions of the original story. Yellow Woman” and “Indian Song: Survival” Although the characters surrounding Yellow . or the Buffalo Man. of Sun House”) and Part II (“Buffalo Story”).” says Minh-ha (43). Yellow Woman cannot “escape” (69) the temptation of adultery. 385).REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER never stop interacting while being complete in themselves. her behavior benefits her tribe in form of fertility. our sister Kochininako/ went away with them. Whereas the reader of a postmodern text is invited into a dialogue. (76) Although Silko stresses her role as a mediator between the oral tradition and the Western reader in form of metafictional comments: “You can’t go on and on the way we do/ when we tell stories around here/ People who aren’t used to it get tired” (0). the poems “What Whirlwind Man Told Kochininako.the stories “Storytelling” “Cottonwood” – Part I (“Story . remem3 My translation. not new stories. Similarly. Woman and the settings vary. earth regeneration and social renewal: And so the earth continued/ as it has since that time” (66) … “People lived/ and they would bring home/ all that good meat. Even though Kochininako betrays and leaves her husband./ Nobody would be hungry then. serve as an alibi to the heroine’s rule-breaking.

The receptional configuration in Storyteller very much resembles such a transaction storyteller-listener in oral cultures. images that the text does not provide” (24. which is also the first sentence of the story. a text that relies on oral tradition at the same time denies some literary premises such as the one that a literary work is a universe in itself whose meaning does not “depend for fulfillment of its intentions on knowledge. in Native cultures the audience is always already familiar with the situations and characters described in a story and it is therefore quite unnecessary to introduce it to what is already known. This is again observable from the “Yellow Woman” story. Lincoln (49) and Silberman (2) contend. which reduces the description of the woman’s return into her village to just a few words: “I decided to tell them that some Navajo had kidnapped me. qtd. Accordingly. therefore. an instance that shapes a meaning independently of the text and the author. Quite to the contrary. as well. since that is a common place that has already been known.one of the main characteristics of oral storytelling -. According to Ruoff and Ward. in De Ramirez. Filtered through 366 HUM 2 . The audience.implies that the material is known and mutually shared. The Yellow Woman matrix is a semantical buffer to the story “His wife had caught them together before”. which does not begin with a description of the heroine’s meeting with Silva. the recipients of a telling are not only witnesses to the stories’ creation process. and that segment is crucial for the natural course of a storytelling (cf. but are equal participants and creators of a storytelling who fill in the storytelling’s synecdochic gaps. “The Resistance…” el. 25). but I was sorry that old Grandpa wasn’t alive to hear my story because it was the Yellow Woman stories he liked to tell best” (62). source). Kroeber 32). therefore. but a day after these events. brings into a story all that is left unsaid. improvisation -. is not only a convention of composition but is also “the fundamental principle of psychological and social order” (Ruoff and Ward 28). Repetition. well-known theme that surprises nobody anymore. alludes that what we are going to hear is just a repetition of an “old”. ideas.Sanja runtić bering and “reuniting with the original” (Frey. As Owens (6). A similar suppression of the story by the plot is visible at the end. The title. not even the protagonist’s own wife.

Accordingly. and. but to uncover them by integrating new stories with those he read before. source). but Old Badger Man can tell how they once fit together. often reorganized their material chronologically. the reader is invited not to create the meanings. Bataille 5). the deviant behavior of these contemporary characters is again generalized and humanized. resurrecting fragments of ancient stories.REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER the mould of the “Yellow Woman” story. infusing the legendary into the contemporary. the intricacy and fragmentation of Storyteller’s plot. permutations in Silko’s fiction are not the postmodern destruction of narrativity. who instills new life to the bones that got lost and separated over time. Anglo-American editors refused to accept the semiotic system under which a work came to be (de Ramirez. Though he didn’t recognize the bones He could not stop. Like in oral stories. 367 . do not disintegrate the narration. on the contrary. “The Resistance…” el. point at the wholeness and the communal nature of storytelling. giving him the powder to help him learn the answer by himself (43). Like Grandmother Spider. distorting the content of the authentic text (cf. but she still does not reveal anything. its rehabilitation. permutations were one of the main targets of censorship in the first Native American texts. in accordance with Euro-American literary tradition. quite to the contrary. Silko’s novel directs the reader toward the oral substance necessary to its own decoding. Like Old Man Badger. Seen in that light. (243) 4 Significantly. who knows what is going on with Kochininako when Estoy-eh-muut asks her. therefore. prosinca 2007. get scattered or separate. but. the protagonist of the story “The Skeleton Fixer”. Adapting the narrative material to the non-tribal logic. Silko fostered the collective architecture. another strategy which abrogates Storyteller’s Western features4. vitality and resillience of her tradition and culture. remapping the limits of the Western form at the same time: Because things don’t die they fall to pieces maybe. He loved them anyway. but. Brumble .

“Storytelers and Their ListenerReaders in Silko’s ‘Storytelling’ and ‘Storyteller’. (994): 8-42. Susan Berry Brill.Bradbury. 988.3 (998): 333-358 <www. Nina.epnet. Timothy. .lias. <www. . “Identity and Cultural Studies – Is That All There Is?. The Modern American Novel.Bataille. New York: Viking. 368 HUM 2 .Grossberg. 44-7.2 (999): 59-73. Berkeley: U of California P. 993.com>. Martha Banta et al. 8-08.Browdy de Hernandez. Bill – Griffiths.Baym. . Crying. Ed. and Paul Du Gay. Lincoln and London: U of Nebraska P. New York/ Guildford: Columbia UP. . David. Surviving: The Pragmatic Politics of Leslie Marmon Silko’s Storyteller.psu. Homi Bhabha. 990. Stuart Hall. Linda. 32. .” The American Indian Quarterly 2. London: Routledge.2 (989): 2-3. Ed. American Indian Autobiography.Danielson.Brumble. Ed. 2002.search. London: Sage Publications. “The National Longing for Form.edu>. 2000.” Studies in American Indian Literatures .De Ramirez. London and New York: Routledge. Malcolm. Lawrence.Sanja runtić Works Cited .” Autobiography Studies 9. Helen. “The Rise of the Woman Author. Evory Elliott. 988.Aschcroft.” Questions of Cultural Identity. Jennifer. . 989. Susan Berry Brill. . 996. Gareth – Tiffin.Brennan.” Mosaic. . Gretchen. “The Resistance of American Indian Autobiographies to Ethnographic Colonization.De Ramirez. . “The Storytellers in Storyteller. 984. American Indian Women Telling Their Lives.” Nation and Narration. “Laughing. . The Empire Writes Back: Theory and Practice in Post-Colonial Literatures.” Columbia Literary History of the United States.

Other: Writing Postcoloniality and Feminism.” Ariel 25. “The Reading Process: A Phenomenological Approach. Helen. “An Approach to Native American Texts. New York: Peter Lang.. “Technology and Tribal Narrative. 2nd ed. . 987.Jacobs. Gerald Vizenor. 988. . Berkeley: U of California P. Hall & Co. 989.Hutcheon. Woman. 989. .Minh-ha.edu>. prosinca 2007. “’To Understand This World Differently’: Reading and Subversion in Leslie Marmon Silko’s Storyteller. David.” Twentieth Century Literary Theory: an Introductory Anthology. Native.REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER . 200. Wolfgang.Iser. Albany: State University of NY P. London and New York: Routledge. Boston: G. Linda. . Vassilis Lambropulos and David Neal Miller.Krumholz. Trinh T. Norman: U of Oklahoma P. Andrew Wiget. Eds. 998.lias. 985. .Hochbruck. (994): 89-3.Kroeber. Kenneth. . Karl. 99. Arnold. The Politics of Postmodernism. Ed.psu. “I Have Spoken”: Die Darstellung und ideologische Funktion indianischer Muendlichkeit in der nordamerikanischen Literatur. . 6-33. . Bloomington and Indianapolis: Indiana UP. The Novels of Louise Erdrich: Stories of Her People. Tuebingen: Gunter Narr Verlag. 369 . Leslie Marmon Silko: A Study of the Short Fiction. . Načini modernog pisanja. Native American Renaissance. Wolfgang. 983. Ed. Linda. Connie A.Lodge. Zagreb: Globus/ Stvarnost.Krupat. 2002.Lincoln.Jaskoski. . 993.K. 38-400. New York: Twayne Publishers.” Critical Essays on Native American Literature.” Narrative Chance: Postmodern Discourse on Native American Indian Literatures (American Indian Literature and Critical Studies. Vol 8). 7-39. <www.

. Robert. . Louis. Yellow Woman and a Beauty of the Spirit: Essays on Native American Life Today. Hamburg and Münster: LIT Verlag. Ward.Silko.Vizenor. .Wright. The Delicacy and Strength of Lace.Moss. “Landscape. and the Pueblo Imagination” Antaeus 57 (986): 83-94. eds. 992. 993. Other Destinies. 0-2. Saint Paul: Graywolf Press. Leslie. New York: MLA.Ruoff. Anne. Benjamin Lee. 2-29. Gerald Vizenor. Ed. Norman: U of Oklahoma P. History. “An American Indian model of the Universe. Hertha D. LaVonne A.Wong. “Trickster Discourse. . Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.” American Indian Quarterly 4. New York: Simon & Schuster. . Norman. .” Teachings from the American Earth: Indian Religion and Philosophy. Povijesna poetika romana.” Sending My Heart back across the Years: Tradition and Innovation in Native American Autobiography. . Ed. Redefining American Literary History. . . Scott Momaday and Leslie Marmon Silko. Gerald. 370 HUM 2 . New York: Liveright Press 992.Silko. “Contemporary Innovations of Oral Traditions: N. 987. Brown. Ed.Whorf.Owens. Leslie Marmon Silko and James Wright. 989. 996. and Jerry W.” Narrative Chance: Postmodern Discourse on Native American Indian Literatures. . 986. Maria. ed. OK: U of Oklahoma P. 53-96. 990. 992.Sanja runtić . We’ve Been Here Before: Women in Creation Myths and Contemporary Literature of the Native American Southwest.3 (990): 277-288. Hertha Wong. Viktor. Melody Graulich. 993. New York: Oxford UP.Žmegač. eds. Leslie Marmon.Silberman. Dennis Tedlock and Barbara Tedlock. “Opening the Text: Love Medicine and the Return of the Native American Woman.

) indijanske spisateljice Leslie Marmon Silko kao sredstvo sinkroniziranja privatne i javne povijesti. Analiza posebnu pozornost pridaje permutacijama kao stilskom sredstvu koje prožimlje postmoderne tehnike s konvencijama usmenoga pripovijedanja kako bi se naglasila varijabilnost usmenoga diskursa i omogućio njezin prijenos u pismeni oblik. hibridnost. stvaranja sinegdohijskoga odnosa između individualnoga i društvenoga te isticanja nužnosti konceptualne reorijentacije zapadnoga čitatelja pri spoznaji toga odnosa. Storyteller. prelazak granica. Svojim pomakom prema usmenom diskursu Silkin roman širi obzor zapadnoga žanra propitujući njegove pripovjedne. Ubrizgavajući oćut kolektivnosti u tradicionalni zapadni koncept osobne naracije. autorske i recepcijske konvencije te pripadajuću epistemologiju vremena i prostora. Prekoračenjem granice između fiktivnoga i zbiljskoga. Ključne riječi: Leslie Marmon Silko.REMAPPING THE BOUNDARIES: THE NOVELISTIC LANDSCAPE OF LESLIE MARMON SILKO’S STORYTELLER Sanja Runtić UCRTAVANJE GRANICA: NOVELISTIČKI PEJZAŽ DJELA STORYTELLER SPISATELJICE LESLIE MARMON SILKO Sažetak Ovaj rad propituje žanrovsku hibridnost u djelu Storyteller (1981. 37 . Silko poseže za svetom poviješću Laguna Pueblo naroda kako bi istaknula važnost pripovijedanja pri oblikovanju i očuvanju identiteta zajednice. svjetovnoga i mitskoga. Storyteller upućuje i na moć pripovijedanja koja istodobno transcendira i oblikuje materijalne granice zbilje. prosinca 2007. redefiniranje romanesknoga žanra.

Nakon intervencije HSS-a pomoć je stigla dijelom i od kotarskih pripomoćnih zadruga.6)˝94/929˝ Stručni članak Primljeno: 7. Uz slabije ili jače manifestiranje u određenim razdobljima. Politički protivnici optužili su HSS da koristi glad kako bi pridobio podršku lokalnoga stanovništva na izborima. Budući da je odgovarajuća pomoć iz Beograda izostala.Ivica Glibušić Filozofski fakultet u Mostaru UDK 329(497. istočna je Hercegovina. nebriga državne vlast za stanovništvo koje nije dalo svoje glasove vladajućoj stranci ili koaliciji te smanjenje kvota za sadnju duhana. Naime. Također. HSS je uz pomoć svojih zaklada i bankovnih kredita kupovao kukuruz i žito koje je potom slano u Hercegovinu i prodavano pod povoljnijim uvjetima od žita što su ga prodavali mjesni trgovci ili državne organizacije. Pomoć koju su državne vlasti uputile u Hercegovinu dijeljena je diskriminacijski. glad nije prestajala od Prvoga svjetskog rata pa sve do 1929. dobivala veću pomoć od središnje i 372 HUM 2 . Crvenoga križa i središnje vlasti. 2007. HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI Sažetak U ovom se radu govori o djelovanju Hrvatske seljačke stranke (HSS) na smanjenju gladi na području Hercegovine. Po završetku Prvoga svjetskog rata i nakon što je stvorena nova država stanovništvo se ponadalo da će od državne vlasti dobiti pomoć za ublažavanje posljedica suše i smanjenje gladi kako bi se izbjeglo naglo povećanje broja umrlih. XI.2:63. glavnu brigu o prehrani stanovništva preuzima HSS. Suša koja je uništila usjeve. glavni su razlozi tako drastičnoj nestašici hrane.6) HSS˝94/929˝ 364. pretežno naseljena srpskim stanovništvom.2](497. godine. Prikupljena pomoć dijeljena je besplatno. Djelovanje HSS-ovaca očitovalo se u prikupljanju pomoći za gladno stanovništvo u Hercegovini i južnoj Dalmaciji.

Slobodni dom (Dom) i Narodni val podrobno su izvješćivale o nedostatku hrane kao posljedici suše. međutim manje se govorilo o HSS-ovu prinosu kao i o djelovanju njegova vodstva u Mostarskoj oblasti. Narodna skupština. službena kotarska izvješća ipak bilježe teško stanje na terenu upozoravajući da je Hercegovina na rubu propasti. Ključne riječi: Hrvatska seljačka stranka (HSS). iz glađu zahvaćenih područja Hercegovine. što su političke stranke iskoristile za svoju promidžbu slanjem hrane na područje Mostarske oblasti. Stanovništvo je bilo prepušteno samo sebi. Unatoč takvoj represiji. Uvod Na smanjenju gladi u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata radila je i Katolička crkva sa svojim duhovnim vođama među kojima se najviše isticao fra Didak Buntić. Bariša Smoljan.zapadne Hercegovine koja je naseljena hrvatskim stanovništvom. Tako se popravio i postotni udio Hrvata na tom prostoru jer su radikali također na to područje naseljavali srpsko stanovništvo iz siromašnijih krajeva. U više se znanstvenih radova govori o djelovanju Katoličke crkve na smanjenju gladi u Hercegovini. Po završetku rata Hercegovina je očekivala veću državnu skrb. Tako je HSS preko svojih članova slao pomoć u hrani i lijekovima kako bi se smanjile posljedice gladi. Neosporiva je činjenica da je HSS najugroženije hrvatsko stanovništvo. glad. naselio na područje istočne Slavonije. kukuruz. Stranačke novine Narodna sloboda. Bosna i Hercegovina. žito. Stjepan Radić. Državni monopol i radikalistička politika učinila je od prosinca 2007. smanjenja sadnih kvota duhana i nebrige državne vlasti. Mostarska oblast. Dalmacije i Like. 373 . razne bolesti i smrtnost. Poseban problem bio je smanjenje sadnih kvota u mostarskom i ljubuškom kotaru. no ona je izostala. Nemar državne vlasti u rješavanju problema gladi potvrđuju i brojna novinska izvješća te izvješća kotarskih ureda. Policijske su službe sprječavale da se u javnosti prezentiraju izvješća o povećanom broju umrlih. a narod nije imao novca za kupovinu hrane. Zemlja je ostala neobrađena.

do 98. privede kraju  Andrija Nikić. Dana 3.. suša. Duvno. oduzimanje ljetine i životinjskoga priroda te opće poskupljenje namirnica doveli su Hercegovinu u vrlo tešku socijalnu situaciju. Narodna skupština donosi odluku o oprostu svih monopolskih kazna za sadioce duhana te određuje da im se isplati obustavljena otkupnina.. smrtnost kao posljedicu gladi bilježe i župe Donje Hrasno i Roško Polje te Humac i Gradnići. 974. loši higijenski uvjeti pogodovali su širenju raznih zaraznih bolesti. Naša ognjišta. jer je ljetina 96. godine u Hercegovini nije obilježeno samo mobilizacijom radno sposobnih muškaraca nego je doslovno bilo vrijeme gladi. str. Mobilizacija muške radne snage. godine bila vrlo slaba pa se već početkom 97. 34. Svemu tome treba dodati i nepostojanje zdravstvene zaštite po selima. Pomoć je obećavana. i 97. ali obećanje nije ispunjeno. 96. Prvi slučajevi umiranja od gladi zabilježeni su na području Stoca u župi Prenj . 1. Pomoć Zagrebačke oblasne skupštine i HSS-a bila je od presudne važnosti za preživljavanje stanovništva na području Mostarske oblasti.) dali velik prinos na pronalaženju sredstava za kupovinu potrebnih količina hrane.Ivica Glibušić Hercegovine prosjačku provinciju. godine oskudica hrane osjećala manje-više u svim mjestima. Posebno su bile teške godine 96. Godine 95. Oblasna skupština Mostarske oblasti i njezino vodstvo predvođeno Barišom Smoljanom te su godine (928. Fra Didak Buntić upozorava na situaciju u Hercegovini i obraća se zemaljskom poglavaru Stjepanu Sarkotiću u Sarajevo te traži pomoć u prehrani stanovništva. Ta je odluka donekle poboljšala stanje na terenu. prije nego obično. Godine gladi. Glad i neimaština uvjetovali su da i Franjevačka gimnazija na Širokom Brijegu. što je povećalo smrtnost među najosjetljivijom populacijom. Skupštinsko je vodstvo svojim zalaganjem ishodilo odobrenje povećanja sadnih kvota. što je ublažilo glad na području Hercegovine. ožujka 928.Dubrave. Sljedeće godine. Hercegovina krajem Prvoga svjetskog rata Ratno razdoblje od 94. zabilježen je i slučaj smrti od gladi u župi Mostarski Gradac. Zbog pothranjenosti posebno su bila ugrožena djeca. 374 HUM 2 .

Aktivirao je Središnji odbor za ratnu siročad preko kojega su djeca u nekoliko skupina odlazila u Slavoniju. 22 s. Uz dopuštenje vlasti Basariček je ugroženu djecu zapadno od Drine privremeno smjestio u krajeve sjevernije od Save gdje je bilo dovoljno hrane. godine. dj. travnja 98.-928. Chicago. Nadbiskup je Bauer već 8. skupljali hranu i slali je u gladna mjesta u Hercegovini jer je trebalo izdržati do ljetine 98. listopada.. rujna pratio fra Dominik Mandić. ZIRAL. 994. 23. godine. prosinca odgovorio na zamolbu i zatražio da biskup Mišić pošalje u Hrvatsku jednoga ili dva svećenika koji će osobno prikupljati milodare za žitelje Hercegovine. Tako je spašeno i velike patnje pošteđeno više od četiri tisuće djece. Pandžić. Mira Kolar-Dimitrijević. Akcijom su bila obuhvaćena sva djeca bez obzira na vjeru. prosinca 2007. Fra Didak Buntić kao mogućnost spašavanja djece vidio je u njihovu prebacivanju u krajeve gdje ima hrane. str. Opskrbi kuhinja u župnim kućama i samostanima u Hercegovini pomagala je Marijina kongregacija iz 2 3 4 Bazilije Pandžić. U spašavanje i zbrinjavanje ugrožene djece uključio se i Đuro Basariček.. godina nije hercegovačkom puku donijela boljitak pa je starješinstvo franjevačkoga samostana u Mostaru 25. prosinca 97. Životopis fra Dominika Mandića. 375 . Đure Basaričeka (884. 87. neki su župnici odlazili u sjeverne krajeve. Podravski zbornik (23). željno očekivana nova 98.2 Da bi pomogli svome narodu. godina. Kiša nije padala od Uskrsa do 6. od Visoke zemaljske vlade zatražilo veću količinu hrane kako bi se prehranili najteži slučajevi.4 Ipak. str. Posebno su stradavala djeca. Koprivnica. Slavoniju i Hrvatsku. Nerodnu 96.. Prva skupina pošla je iz Mostara 0. str. “Prilog poznavanju života i rada radićevca i humanitarca dr. 997. Na njegovo zalaganje i uz potporu Pere Rogulja i Josipa Šilovića te podbana Hrvatske i Slavonije Vinka Kriškovića Monarhija je otvorila svoje granice.3 Zbog sve težega socijalnog stanja u Hercegovini mostarski se biskup fra Alojzije Mišić 5.)”.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI školsku godinu i pošalje đake svojim kućama. nav. rujna 97. B. a drugu je skupinu već 26. obratio zagrebačkom nadbiskupu Antunu Baueru zamolivši ga da pozove župnike svoje nadbiskupije na prikupljanje hrane za pomoć gladnoj Hercegovini. zamijenila je sušna 97.

Zagreb. Podjela hrane nije se odvijala prema potrebama naroda. Posušje 920. nego krušarice najčešće zamjenjuje grahom koji je poslao okružni potrošački savez. studenoga 98. Radovi.Ivica Glibušić Osijeka kao i osječke i valpovačke osnovne škole. a svakim se danom i pogoršava. hercegovačko franjevačko vodstvo odlučilo je zatražiti pomoć i u Beču kako bi se problem riješio sustavno i kako narod više ne bi ovisio o hrvatskoj milostinji. str. Stanje gladi nisu ublažile ni povremene akcije podjele hrane. 376 HUM 2 .58. Izvješće govori da je socijalno stanje i dalje loše.5 Nakon mnogih pokušaja. vojno skladište u Dubrovniku predano na upravljanje Gradskoj opskrbnoj poslovnici koja je racionalnom podjelom hrane po nižim cijenama trebala osigurati barem minimalne količine i tako stanovništvo zaštititi od prekupaca i raznih malverzacija. Franko Mirošević. 46. nezadovoljno je stanovništvo u pojedinim mjestima nasilno otvorilo skladišta i tako prisvojilo veću količinu hrane za manju skupinu ljudi.7 Stanje je sve gore jer dugotrajno kišno razdoblje ne pogoduje ozimim usjevima koji zaostaju u rastu i propada- 5 6 7 A. Arhiv Hercegovine. dj. PU / K4-55.. veljače 923. “Prilike u južnoj Dalmaciji za vrijeme postojanja Države Slovenaca. Taj je ured od kotarske pripomoćne zaklade nabavio pet vagona kukuruza. 266. da je stanovništvo hercegovačkih krajeva siromašno i bez ikakve mogućnosti zarade te će biti prisiljeno u bescjenje prodavati i ono malo stoke kako bi prehranilo svoje obitelji. Jedna takva bila je potkraj rata kada je 8.–923. Nikić. (26) . Zavod za hrvatsku povijest. 993. O stanju na terenu govori i izvješće ispostave kotarskoga ureda u Posušju koje je 28. str. vol. Ozlojeđeno dugim iščekivanjem. upućeno velikom županu Mostarske oblasti. Problemu opskrbe hranom i sveopćoj nestašici pridonijela je i prometna izoliranost svih tih krajeva.6 2. nav. Hrvata i Srba”. ali narod nema dovoljno novca i ne može kupiti potrebno žito. .. HSS-ova pomoć Hercegovini Po završetku rata Hercegovina se našla u novoj državi od koje je očekivala bolju skrb za svoje napaćeno stanovništvo..

Politika je pisala o gladi u Dalmaciji. Sve to još više otežava ionako tešku situaciju. 2 Isto. Državne su vlasti silom preuzele svu brigu oko opskrbe Dalmacije hranom pa Hrvatsko seljačko gospodarsko društvo nije moglo dobiti vagone za prijevoz hrane. ali ni ta količina nije bila dostatna za podmirenje potreba stanovništva pa je zatraženo još 450 metričkih centi kukuruza kako bi se lakše dočekala nova žetva početkom kolovoza. da se stoka prodaje u bescjenje.2 Da bi ublažili glad u domovini.–923. 35. 0 Branka Boban. pokrenula novu akciju za pomoć gladnima na tom području. Krševita zemlja.  Isto. Iako su vlasti iz Beograda htjele spriječiti Hrvatsku republikansku seljačku stranku (HRSS) u prikupljanju i slanju pomoći u Dalmaciju.. Friedrich Neumman Stiftung. listopada 2002. ta je stranka u jesen 922. Zagreb.9 Problema s prehranom stanovništva nije bila pošteđena ni Dalmacija.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI ju. PU/ K4 – 55. nepogodna za sjetvu žitarica. hrvatski su iseljenici u Americi na poziv društva Hrvatska zajednica skupili oko četiri milijuna dinara. “Dalmacija između jugoslavenstva i hrvatstva 920. str. str. Osim usitnjenih posjeda. br. a zbog kiše se nije obavilo ni proljetno oranje pa ni sjetva. . U svibnju 922. Posušje 920. 2003. prosinca 2007.0 U ožujku 922. Beograd.8 Krajem svibnja 923. a time bi se izbjeglo i iseljavanje iz Dalmacije..”. PU/K4-5. No8 Arhiv Hercegovine. 377 . zabilježeno je da je na Pelješcu desetak ljudi umrlo od gladi.. 34. posuški ured ponovno šalje izvješće mostarskom županu i upozorava ga da se stanje pogoršava. još je veći problem bila marikultura vinograda koji su davali manje vina nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. 9 Arhiv Hercegovine. mogla je dati tek toliko žita da stanovništvo četiri mjeseca troši svoje zalihe krušarica. Ostatak se morao nadoknaditi prodajom vina. 36. Zbornik Dijalog povjesničara.-923. U napisima se ističe potreba nastavka gradnje unske željeznice gdje bi se mnogi mogli zaposliti i tako prehraniti svoje obitelji.58. da stanovništvo nema ni hrane ni novca za njezinu nabavu.-22. 7. 9. str. Kotarska je pripomoćna zaklada za duhanare ljubuške i širokobriješke ispostave namijenila podjelu 50 metričkih centi kukuruza s odgodom plaćanja. Tako se nastojalo pomoći barem najsiromašnijima.

08. o dodjeljivanju pomoći u hrani dao priopćenje u kojemu se kaže da bi Hrvatska seljačka zadružna banka trebala osnovati svoju podružnicu za Hercegovinu.. dj. 4. Narod ostaje bez novca za kupovinu hrane. rekao je Radić. Poseban je problem ograničavanje sadnje duhana i njegovo deklasificiranje. Kolar-Dimitrijević. rujna 922. 4 Tomislav Išek.3 Da bi se ta područja spasila od gladi koja je tjerala na iseljavanje. jer se sklapa u prvom redu u korist naroda”. 996.. Dalmacijom i gornjom Hrvatskom – da na svijetu nema radišnijih i snalažljivijih seljaka te da bi oni uz dobru upravu mogli dobro živjeti. II. 5 Dom.. ali i “popravio” slavonsku nacionalnu sliku u korist Hrvata. „Hrvatska republikanska seljačka stranka prema Bosni i Hercegovini i orijentacija Hrvata BiH do 923. U Domu (glasilo HRSS-a) donose i mišljenje dvojice Engleza koji su proputovali Crnom Gorom. Tako je mnoge spasio od sigurne smrti. 2. 3. br. a Hercegovina je od spomenute svote dobila dva milijuna i osamsto tisuća dinara. Sarajevo. str. lipnja 925. Zagreb. Hercegovinom. 923. a proizvedene količine otkupljuje po niskim cijenama. 0. 6. lipnja 925. 3 Narodna sloboda. nav. S druge strane. piše kako najvrjedniji narod na svijetu gladuje zbog nevaljale državne uprave koja sprječava sadnju duhana. beogradske su vlasti kolonizirale određene slavonske krajeve kako bi se povećala zastupljenost srpskoga stanovništva. “Učiniti tomu kraj. 378 HUM 2 . narod Hercegovine nastavlja gladovati.5 Đuro Basariček iskoristio je situaciju kada je Pavle Radić bio ministar i u Slavoniji uspio osnovati 25 naselja s hrvatskim kolonistima.Ivica Glibušić vac je preko Hrvatskoga radiše poslan u Zagrebu. a trgovci više ne dijele žito s odgodom plaćanja nego za gotov novac koji seljak nije imao. br. str. sporazuma koji baš time i postaje narodni sporazum. str.6 Unatoč narodnom sporazumu. u organiziranju pomoći za Hercegovinu i Dalmaciju angažirao se i HRSS i u povodu odluka donesenih u Zagrebu 24. str.. 93. 6 M.4 Slobodni dom (glasilo HRSS-a) od 0. Takva radišnost i snalažljivost rezultat je i stranačkoga organiziranja seljaka kao jedinoga načina i oblika suprotstavljanja državnoj upravi koja ih je mučila na svakom koraku i na sve načine. to je prva zadaća sporazuma seljačke i radikalne stranke.“ Prilozi – Institut za istoriju radničkog pokreta. br.

što se poklopilo s prirodnim nepogodama. jer je Hercegovina. neisušena polja. 7. a najviše su dolazili iz redova HPS-a (Hrvatska pučka stranka). 22. a ni novca za kupovinu novoga odijela.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI Narodna sloboda (glasilo Hrvatske pučke stranke) u broju 7 iz 925..8 Narodna sloboda u broju 45/926. 379 . 926. 8 Narodna sloboda. travnja 926. Banka u Beogradu za Hercegovinu je doznačila 35 milijuna dinara i 358 vagona kukuruza (Mostar 48 vagona. a polja upropastila dugotrajna suša koja se izmjenjivala s kišnim razdobljima. Ljubuški 04. Dominika Mandića i potpredsjednika Mate Zupca. 9 Narodna sloboda. 2. iako krševita. Zbog prezaduženosti seljaka znatno je smanjen stočni fond. Nikola Precca i Dervo Hadžioman za koga su govorili da ga je podržavao jedino Radić. br 45. 926. dok su Srbi u istočnoj Hercegovini sve to dobili.9 Osim toga. ali i HSSovi zastupnici u stolačkom kotaru: Ivan Radić. str. Široki Brijeg 44. malo novca za gradnju cesta. str. što je uzrokovalo propast stočarstva.7 Kako bi se promijenilo stanje u sadnji duhana. Čapljina 05. u Beograd putuje izaslanstvo Udruženja sadilaca duhana u Hercegovini pod vodstvom predsjednika dr. Jedan od razloga teškoga stanja jest i izostajanje novčane pomoći iz Amerike. Mostar. godine optužuje Stjepana Radića da je kriv za sve probleme: glad. Napadi na HSS bili su nemilosrdni. isti list objašnjava da glavni uzrok današnje ekonomske krize u Hercegovini leži u brzom porastu pučanstava i u naglom padu narodnih prihoda. str. neostvarenje obećane republike. a narod očajan jer nema novca za kupovinu hrane te vladaju glad i siromaštvo. 2. slabo obučeni i prljavi jer nemaju vode. Naime. 925. godine piše da je reducirana sadnja duhana u mostarskom i ljubuškom kotaru zbog čega je zemlja neobrađena. Najprozvaniji je bio Stjepan Radić. Ljudi su pothranjeni. prosinca 2007. br 8.. Stolac 40. . osobito u Ljubuškom. br. 7 Narodna sloboda. Ograničena sadnja duhana i podcjenjivanje njegove kvalitete samo je zaokružilo niz nepogoda koje su uništile hercegovački kraj. posebno poslije rata. negda imala više rodne zemlje nego danas. Zatraženo je povećanje kvota u sadnji duhana. Trebinje 2 i Ljubinje 5 vagona) koji je duhanarima dan na povjerenje.. mnogobrojne je vinograde iskorijenila bolest.

on odgovara protuoptužbom da narod umire od gladi.21 I nakon te pomoći. Kada smo to vidjeli. “Mi smo taj kukuruz podijelili narodu preko dr. 2 Isto. Sve su te banke kazale da bi nam dale zajam uz uobičajenu bankovnu garanciju. a vi znate što to znači. Dana 1. a da državni činovnik u svom izvješću ministarstvu kaže kako je “ovaj narod vičan jesti korijenje i travu”. Obratili smo se na 5 velikih banaka zagrebačkih i na jednu manju banku za zajam da možemo narodu kupiti kukuruz. travnja) odlučili za Seljačku zadružnu banku. a ni jedan novčarski zavod nije htio pomoći HSS-ovoj inicijativi za pomoć Hercegovini.–928. Bariše Smoljana. njihovu su akciju prikupljanja hrane za gladne otežavali mnogi. No. 20 M. pregledavši odgovore tih banaka. posebno državna željeznica koja im je teško odobravala vagone za prijevoz. To nije istina. onda smo skupili što se skupiti dalo. Zagreb. 993. Na optužbe kako šalje kukuruz u Hercegovinu samo da bi dobio glasačke kuglice. predsjednika mostarske oblasne Skupštine.20 O tome je pisao i Josip Predavec. “Radićev sabor 927. str. ističe Predavec. 3. a Beograd šalje samo povjerenstva. Zapisnici oblasne skupštine Zagrebačke oblasti. narod je vapio za dodatnom pomoći pa je u Srijemskoj Mitrovici i Banatu nabavljeno još 20 vagona kukuruza. Gradska štedionica i Srpska banka. Radić je u svojim istupima upozoravao da se u jednoj državnoj zajednici ne smije dogoditi da ljudi umiru od gladi. Oni pak pišu u novinama da smo taj kukuruz dijelili u korteške svrhe preko radićevaca. kada se već počelo umirati od gladi. Kolar-Dimitrijević.”. Seljačka zadružna banka dala je zatraženu svotu na one garancije koje joj je oblasni odbor mogao dati i mi smo se (0. Ta je pomoć stigla u posljednji čas. svibnja oblasni je odbor. Hrvatska eskomptna banka. 380 HUM 2 . kao što je to bio slučaj u Hercegovini. Stjepan Radić i njegova stranka nastojali su ublažiti situaciju koliko je god bilo moguće. uzeo zajam u Seljačkoj zadružnoj banci.Ivica Glibušić Unatoč napadima pristaša HPS-a iz Hercegovine. te je nabavljeno 20 vagona kukuruza za otpremu. str. Jugoslavenska banka. Kao predsjednik Odbora Zagrebačke oblasti.. potpredsjednik HSS-a: Čulo se već više o nevolji i gladi u Hercegovini i mi smo se već prije nego su o tome novine pisale pobrinuli za gladne u Hercegovini. Te su banke bile: Prva hrvatska štedionica. 32.

Cijena kilograma kukuruza kretala se između . 34.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI mi smo htjeli pomoći najbjednijima Hrvatima i Muslimanima. prihvatio je novi zajam Hrvatske seljačke zadružne banke te je hitno zaključena nabavka 27 vagona kukuruza. u kojemu je HSS imao većinu. 23 Isto. a jedan u Hrasno. Dragutin Baum” nabavljeno preostalih sedam vagona od kojih je pet proslijeđeno u Travnički okrug. naposljetku je 2.t. i to bez pomoći države. 32. jeftimbom je nabavljeno 0 vagona te žitarice.50 dinara. str. Dalmaciju i Makedoniju. a jedan u Hrasno. devet vagona poslano je u Čapljinu. Devet vagona žurno je upućeno u Mostar. 38 . dok je monopolska uprava predložila da se produkcija duhana smanji za 40% iako je pitanje slobodne sadnja duhana najživotnije pitanje za Hercegovinu. prosinca 2007.87 i 2. Preko zagrebačkoga Trgovačkog prometnog društva iz Srijema 0. a podjela po selima bila je pod nadzorom oblasnih odbora Zagrebačke i Mostarske oblasti.24 Oblasni odbor Zagrebačke oblasti. predsjednika oblasnoga odbora u Mostaru. 24 Isto. lipnja 927. Od tih 27 vagona 20 ih je doznačeno na ime Bariše Smoljana. a prodavala po 40.”23 Radić je podsjetio kako je država hercegovački duhan kupovala po prosječnih pet dinara. što je ovisilo o njegovoj nabavnoj cijeni i troškovima prijevoza.2 dinara. puka je slučajnost: “Strašno je da nam prigovaraju da je od toga imala korist Seljačka zadružna banka. No. Podjela se vršila prema broju članova obitelji: jednočlana kućanstva imala su 22 Isto. a to što je seljaštvo radićevski orijentirano. preko zagrebačke trgovačke tvrtke “t. a jedan vagon na otok Korčulu. 33. prema Predavcu. oblasni odbor će snositi svu odgovornost za to što su gladni narod nahranili. jer se je za srpski dio pobrinuo kako tako Beograd. str.”22 Kukuruz je podijeljen najvećoj sirotinji kao javni beskamatni trogodišnji zajam. svibnja 927.50 dinara do 87. Sljedećih 0 vagona nabavljeno je preko Sveopćega trgovačkog društva u Zagrebu. Kukuruz se dijelio kao beskamatni trogodišnji zajam. str. Diobi je nazočio i seoski poglavar te po dva predstavnika seljaka. jedan u Split za Dalmatinsku zagoru. Nabavna cijena kukuruza kretala se za jedan vagon od 7.

160 Rudolf Bićanić u djelu Ekonomska podloga hrvatskog pitanja upozorava na činjenicu da je BiH bogata šumom i rudama. u Bregalničkoj 9.27 Da je Hercegovina bila izrazito poljoprivredno zaostala. godine u Mostarskoj oblasti broj drvenih rala bio 44. str. Ekonomska podloga hrvatskog pitanja. 58.25 Tablični prikaz podataka o podjeli kukuruza26 govori o mnogobrojnim obiteljima diljem Hercegovine koje su zbog teške materijalne situacije ovisile o izvanjskoj pomoći.900 59.9 puta veći od broja plugova.658 20.Ivica Glibušić pravo na 0 kilograma.143 19.002 914 377 570 2005 577 količina podijeljenoga kukuruza u kg 3. 59.9 puta. Sve oblasti koje nisu proizvodile 25 Isto. 938. I na razini cijele Kraljevine SHS situacija je bila vrlo loša jer su bez drvenih rala bile samo Ljubljanska i Mariborska oblast. Dio kukuruza podijeljen je i u Bosni i u Dalmaciji.779 29. Na ovu se akciju osvrnuo i tisak želeći ju prikazati u stranačkom politikantsko-špekulantskom svjetlu. šesteročlane 35. dvočlana na 5. Zagreb. str. u Bihaćkoj 2. odnosno po pet kilograma više za svakoga člana obitelji. 3. područje Drežnica Mostar Žitomislići Posušje Široki Brijeg Hrasno Čitluk Ljubuški Prozor broj sela 3 31 10 13 17 21 15 30 36 broj obitelji 170 786 283 1. 26 Isto. Vlatko Maček. Budući da takve brige nije bilo. narod je u Bosni i Hercegovini umirao od gladi. govori i podatak kako je 927. 27 Rudolf Bićanić. 298 19. 382 HUM 2 .2 puta.472 30. izdavač: dr.970 25. peteročlane obitelji dobivale su 30 kilograma kukuruza.019 9.. da je tuzlanski kraj bogat solju i da su to sve prirodni resursi koji bi pod nadzorom države mogli riješiti pitanje gladi jer bi njihova ekonomična eksploatacija državnom proračunu godišnje dala milijardske prihode. str.

oproste pozajmice dane za berbu 927.30 HSS-ovo glasilo Narodni val 927. 38. 75.29 Iako je Smoljan ishodio odluku Narodne skupštine da se duhanarima oproste sve monopolske kazne..3 Dana 4. godine piše kako mostarska Oblasna skupština upozorava da se mnogobrojne hercegovačke obitelji doslovno prehranjuju korijenjem i travom jer su.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI dovoljne količine žitarica za vlastite potrebe imale su status pasivnih krajeva. Radi Smoljanu). a glad se širi munjevitom brzinom. 3 Isto. str. Bariši Smoljanu i dr. godine ostale bez zaliha hrane. Rade Smoljan borio se protiv toga ograničenja osuđujući smanjenje i dopuštene količine posađenoga duhana u selima u kojima je pobijedila opozicija. Oblasna skupština Mostar28 Vlado Smoljan. 4. str. 383 . 42. Iako su u raznim dijelovima Hercegovine uvjeti za stvaranje dohotka od poljoprivrede bili osjetno različiti. Mostar. str. godini te zaključio kako stanovništvo nije moglo podmiriti porezne obveze. Prema izjavama Bariše Smoljana. brojka gladnih u Hercegovini te se godine popela na 0 tisuća osoba. a kamoli nabaviti dodatne potrepštine. godine te da se u idućoj poljoprivrednoj godini broj sadnica poveća za 50 milijuna struka. …I ne samo advokati (o mostarskim odvjetnicima dr. siječnja 928. Rade Smoljan izračunao je ukupne prihode i rashode naroda Hercegovine u 926. nije bilo kraja u kojemu se tada moglo živjeti bez dodatnih prihoda ili intervencije države. Taj je status imala cijela Hercegovina. 200. prema službenom izvješću oblasnog odbora u Mostaru. 29 Isto./928. da se odmah svim saditeljima isplati obustavljena otkupnina i. 46.744 osobe početkom 928. a takvih je bilo mnogo. s obzirom na tešku gospodarsku situaciju. Na osnovi službenih statističkih i financijskih izvora. te su mjere bile samo privremeno rješenje problema koji su uništavali hercegovačka sela. Zajedno s bratom. 30 Isto.28 Smoljan je smatrao da je najveći problem Hercegovine ograničena sadnja duhana koji bi trebao biti najvažniji izvor prihoda stanovništva. prosinca 2007. str. Na njegovu inicijativu mostarskom je oblasnom odboru podnesena predstavka duhanara koji su bili nezadovoljni kategorizacijom duhana i novim pravilnikom o otkupu.

7. br. Neka su se domaćinstava izjasnila da se mogu prehraniti bez dodjele pomoći pa je tako sirotinji podijeljeno više kukuruza. Oblasna skupština postavlja i pitanje odgovornosti za nastalo stanje i smrtnost ljudi.33 Pristigla se pomoć dijelila uz potpisivanje tiskanice i dva svjedoka čime se jamčilo da će se pomoć vraćati kroz trogodišnji kredit. 384 HUM 2 . Odlučeno je da Oblasna skupština Zagrebačke oblasti izdvoji 600 tisuća dinara na ime pomoći za Hercegovinu te da se pozove narod na prikupljanje pomoći u hrani. Svetozaru Stankoviću u kojemu upozorava na teško stanje u Hercegovini i kritizira kotarske pripomoćne zaklade zbog obustave pomoći pod izgovorom da seljaci nisu podmirili zaostala dugovanja.. siječnja 928. -2. Zahtjev za obustavom utjerivanja duga zbog teške gospodarsko-društvene situacije primio je i zamjenik ministra financija dr. 0. str. Radić je odbornicima priopćio da ga HSS-ove podružnice iz Hercegovine izvješćuju o očajnom stanju. Mehmed Spaho. U pismu se moli da ministar naloži kotarskim pripomoćnim zakladama nastavljanje podjele hrane bez obzira na preostala dugovanja jer ih gladni narod ionako nema od čega podmiriti.. str. Narodni val. siječnja 928. na sjednici pod predsjedanjem Stjepana Radića ponovno raspravljao o pomoći gladnima u Hercegovini. Zagreb. Narodni val. 8. 928. br. posebno u ljubuškom i mostarskom kraju. 7. upućuje pismo ministru poljoprivrede dr. 8. Pozvana je sva javnost da što brže i obilnije pomogne hercegovačkom narodu. Državna pomoć od milijun dinara dovoljna je tek za nekoliko dana jer se za taj iznos može kupiti tek 40 vagona kukuruza. siječnja 928.35 Stjepan Galić i njegovi suradnici iz mostarske se Oblasne skupštine obraćaju Upravi državnih monopola i 32 33 34 35 Narodni val. 2... str. br. siječnja 928.34 3. Aktivnosti Oblasne skupštine Mostarske oblasti Oblasna skupština Mostarske oblasti pod predsjedanjem Petra Kordića 4. 8. 2.Ivica Glibušić ske oblasti konstatira da uoči desetogodišnjice narodnoga ujedinjenja Hercegovina umire od gladi. . što nije dovoljno ni za jednu općinu. Narodni val. br.32 Zagrebački je Oblasni odbor 0. 928. str.

Narodni val. rekao je: “Pomoć narodu koji gladuje nije uvrštena u proračun. siječnja 928. O proračunu je govorio predsjednik oblasnoga odbora dr. a u Bileći najgore. 5. 385 . Zatražio je da se monopolske krivice žurno ukinu do 3. br. 928.50 po kilogramu. 6. obrta. str. 70... zadrugarstva i opće statistike.30 i 3. Parežanin isto tako pro36 37 38 39 40 Narodni val. Mate Lovrenović. siječnja 928. 928. To mišljenje zastupaju i oblasni zastupnici Danilo Vuković iz Nevesinja40 i Ratko Parežanin koji je potvrdio da je pomoć koju kralj i vlada daju Hercegovini neznatna.36 Na sjednici Oblasne skupštine Mostarske oblasti održanoj 9. br. br. Ministar financija na kraju je prihvatio Smoljanov prijedlog. br.”37 Na sjednici financijskoga odbora 22.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI ministru financija u Beogradu sa zahtjevom da se poveća broj sadnica duhana kako bi stanovništvo ostvarilo prihod za ublažavanje gladi. str.. glavna je tema bila kako pomoći narodu i olakšati teško stanje. 9. industrije. ožujka 928.39 Slično piše i Danilo Vuković iz Nevesinja.90 dinara. Zbog toga svake godine treba do 5000 vagona žita. Smoljan je upozorio da vlada u Beogradu do tada nije dostavila odobrenu svotu od milijun dinara. str. Narodni val. Tako je u Trebinju 3. Večernja pošta..38 Glad nije poštedjela ni tzv. ali ovakvo pomaganje preko pripomoćnih zaklada nije pomaganje nego odmaganje jer trgovci daju žito po 2. 6. Narodu bi bilo najbolje da dobije novčani zajam i sam nabavlja hranu preko trgovaca jer bi to bilo i jeftinije i korisnije. Večernja pošta. 928. 956. radikalni dio Hercegovine. ožujka 928. Bariša Smoljan podnio je prijedlog rezolucije u kojoj se tvrdi da je monopol države na duhan kriv za rješavanje pitanja gladne Hercegovine. prosinca 2007. jer da se u tu svrhu odredi i svekolika svota oblasnog proračuna ne bi dotekla ni za djelomično rješenje tog pitanja. koji je voditelj poslova narodnoga gospodarstva.88 do 2. 0. a zaklada po 3. dr. da pomoć kasni te da je u svim hercegovačkim kotarima stanje vrlo teško. 928.. 928. Bariša Smoljan koji je tada bio zadužen i za oblasne financije. br. 953. radikal Pero Ivanišević za Večernju poštu izjavio da se takva situacija i mogla očekivati jer za prehranjivanje stanovništva treba obraditi dva puta više oranica nego što ih Hercegovina uopće ima. Hercegovini je neizostavno potrebna pomoć.

928. ona u Hercegovinu nije stizala. i tuberkuloza je uzimala svoj danak.. Bariša Smoljan demantirao je izjavu da je Ministarstvo socijalne politike nabavilo 09 vagona pomoći i upozorio na udvostručenje broja umrlih od gladi. Zbog gladi koja je vladala gotovo u svim općinama mostarskoga kotara. 959. 386 HUM 2 . krčenje kamenjara itd. Žito je podijeljeno kao višemjesečni kredit. 7.44 HSS je po Hrvatskoj i Slavoniji pokrenuo akciju za prikupljanje pomoći.. 957. Svaka obitelj mogla je dobiti najviše 500 kg kukuruza ili ječma. pripomoćna zadruga u Mostaru dobila je od sarajevskoga Odjela za poljoprivredu sedam vagona kukuruza i devet vagona ječma. a osobito u Blagaju. 928. 2044. Juraj Šutej rekao je: “Bosna i Hercegovina koja daje državi preko jedne milijarde i dvjesto milijuna dinara zarade na duhanu. nije samo bezdušno nego i skroz nerazumno”. kroz gradnju i popravak putova. Žandarmerija je prijetila i počela uhićivati sve koji su u javnosti iznosili takve podatke. br. u raspravi o proračunu Ministarstva šuma i rudnika dr.. a s tim su zalihama privremeno podmirene samo neke općine. 2002. a stanovnici te pokrajine čije šumsko i rudno bogatstvo podržava život ove države umiru od gladi.. Večernja pošta.”45 Zanimljivo je da je i u Ludbregu održana kotarska sjednica na čijem se dnevnim redu našla i točka o prehrani gladnih u Hercegovini. 928. 4. Predsjednik Skupštine 4 42 43 44 45 Večernja pošta. kotarska je pripomoćna zaklada uputila zahtjev da se pošalje još 500 vagona žita. siječnja 928. a o drugom ne ili misliti na svoje birače a ne na tuđe. seljaci nisu mogli pratiti slijed prispjelih anuiteta pa je čapljinski Crveni križ predložio da se pojedine kategorije domaćinstva oslobode novčanoga duga koji će se odraditi kroz društveno korisne nadnice u svojim općinama. br. br. br. Na zasjedanju financijskoga odbora Narodne skupštine 9. 928. Narodni val. To je jedno očajno stanje koje se ne može trpjeti.. Kao posljedica dugotrajnoga siromaštva i neuhranjenosti. 928. kopanje bunara. br.Ivica Glibušić svjeduje tvrdeći da se “o jednom kraju voditi računa.43 Iako je Beograd obećavao pomoć. str. Večernja pošta.4 Da bi se ublažila glad.42 Unatoč davanju žita na odgodu plaćanja. Večernja pošta.

. predložio je da u Đurđevac dođe desetak ljudi iz hercegovačkih općina koji bi sudjelovali i u prikupljanju i u podjeli pomoći. U prikupljanju su sudjelovali pristaše HSS-a i SDS-a (Samostalne demokratske stranke). 928. Glad i golotinja posebno su zabilježeni u Bileći.. 387 . a narod je to žito morao platiti. Narodni val. str. 928. 63. str. 7. u Staroj Gradiški pet metričkih centi kukuruza te u Prnjavoru. ožujka 928.. uputio je poziv za pomoć na koji se odazvala organizacija HSS-a: kotar Đurđevac koji je prikupio 605 kg kukuruza. siječnja 928. Ta pomoć narodu došla je odmah iza pomoći koju je uputila Mostarska oblast. 7. kojoj gravitira oko 7 sela s približno 20. 928. suši unatoč.49 Dana 8.000 žitelja. 2. br. nije bila zanemariva. Iako se narod odazvao prikupljanju pomoći. str. u Molvama se prikupilo 305 kg. br. u Prugovcu 200 kg i u Kladari 00 kg kukuruza. Stocu i Ljubuškom. 2. Narodni val. Izaslanik Danijel Zec izvijestio je da su knezovi i glavari često neobjektivni jer su se na popisima ugroženoga stanovništva našli i oni koji su hranu mogli priskrbiti pomoću kredita. br. 928. br. 7.48 I pomoć Zagrebačke oblasti. koliko je Hercegovini poslano iz Zagrebačke oblasti. predsjednik HSS-a u Kalincu. 27.47 Stjepan Radić u glasilu Dom od . u Mostaru je održana konferencija oblasnoga odbora Crvenoga križa na kojoj je predsjednik Spiro Dokić izvijestio da je iz Zagreba dobio 8 vagona hrane namijenjene za podjelu stanovništvu. završena je podjela 8 vagona kukuruza. 44. str. gdje je HSS imao većinu. Narodni val. prosinca 2007.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI Zagrebačke oblasti Križevčanin Franjo Petrović poslao je .000 dinara na adresu zagrebačkoga oblasnog odbora. br. Narodni val. 3. veljače 928. od čega je okolici Širokoga Brijega. 29.. godine i za Dalmaciju. bilo je i protivnika takvoga vida prikupljanja pomoći jer se prema njihovim riječima tako prikupljala pomoć 923. 300 kg kukuruza.46 Iz mnogobrojnih hrvatskih sela počele su stizati vijesti o skupljenom kukuruzu za Hercegovinu. . Mato Svoboda. u Lovasu 500 kg kukuruza. U Ludbergu je mimo svakoga očekivanja prikupljeno 2 metričkih centi žita. 928. podijeljeno pet vagona hrane. str..50 46 47 48 49 50 Narodni val.

. str. pa se dogodilo da Široki Brijeg nije dobio ni zrno kukuruza od Crvenoga križa. 70. 928. Zaključak HSS-ova agitacija u Mostarskoj oblasti najviše se odnosila na rješavanje lokalnih problema. bilo u novcu bilo u kukuruzu. Hercegovina se od pamtivijeka prehranjivala sadnjom duhana koji je u tim krajevima posebno dobro uspijevao i bio iznimno kvalitetan.”5 Također je zapaženo da su dijelovi Hercegovine sa srpskom većinom dobivali veću materijalnu i novčanu pomoć iako su siromaštvo i glad bili izraženiji u krajevima s hrvatskim stanovništvom. u Mostaru. kojoj su nazočili predstavnici svih humanitarnih i kulturnih društava te javnih ustanova. tajnik Crvenoga križa iz Širokoga Brijega. Trebalo je riješiti nekoliko gorućih problema: težak materijalni i socijalni položaj seoskoga stanovništva koje se doslovno borilo s glađu te omogućiti povoljnije uvjete za sadnju i otkup duhana. ni Crveni križ nije previše vodio računa koliko je pomoći podijeljeno kojemu kotaru. 2. 388 HUM 2 . bilo je političko pitanje zastupljenosti Hrvata u tijelima uprave prema ostvarenim izbornim rezultatima. U prvim desetljećima 20. Podržavanje stranaka naklonjenih beogradskom režimu i slanje veće pomoći istočnoj Hercegovini. Naime. stoljeća hercegovački je narod doslovno gladovao. dok su visoku politiku uglavnom prepuštali vodstvu iz Zagreba. član oblasnoga odbora Mato Lovrenović prigovorio je nepravednoj podjeli kukuruza.Ivica Glibušić Josip Penavić. izaslanik Crvenoga križa iz Beograda: “Krajevi sa desne obale Neretve žele da znaju kada je i kako podijeljeno 60 vagona kukuruza Crvenoga križa. izazvalo je prosvjede haesesovaca.. Ograničenja duhanara u sadnji i (ne)isplate duhanskih otkupnina po najnižim cijenama do5 Narodni val. S druge strane. prigovorio je da Crveni križ omalovažava prijedloge mostarskoga oblasnog odbora. Na sjednici Crvenoga križa održanoj 2. br. Stav državne vlasti prema gladi u Mostarskoj oblasti trebao je natjerati lokalno stanovništvo na distanciranje od HSS-a. Tome se čudio i Zečević. s većinskim srpskim stanovništvom. ožujka 928.

Prilozi .. II.Institut za istoriju radničkog pokreta.”.Narodni val . . Izvori i literatura . Mira. Zagreb. povećavao se ili smanjivao broj strukova duhana dopuštenih za sadnju na području Mostarske oblasti. 9. 389 . Vladko Maček. Beograd. Zagreb.Kolar-Dimitrijević. Ovisno o HSS-ovim odnosima sa službenim Beogradom. listopad 2002. U rješavanje toga problema uključio se i HSS koji se zalagao da se duhanari ne ograničuju sadnim kvotama. 2003. 993.Dom . 997.)”.-952.”. i 927.) . Rudolf. Dijalog povjesničara.Boban. izdavač: dr. br. . 938. HSS-ova nastojanja da se smanji glad na području Hercegovine rezultiralo je time da su hrvatski glasači svoje povjerenje poklonili toj stranci.Bićanić. br.-928. Zagreb. . Sarajevo. 925.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI vele su Hercegovinu na rub propasti.Kolar-Dimitrijević. Koprivnica. “Prilog poznavanja života i rada radićevaca i humanitarca dr.. “Hrvatska republikanska seljačka stranka prema Bosni i Hercegovini i orijentacija Hrvata BiH do 923.-928.Večernja pošta . Podravski zbornik (23). prosinca 2007.-22.Narodna sloboda . Tomislav. zbornik. Mira.Arhiv Hercegovine u Mostaru: Zbirka dokumenata o Mostaru i Hercegovini (85.Išek. “Radićev sabor 927. Zapisnici oblasne skupštine Zagrebačke oblasti. 7. Friedrich Neumman Stiftung.”. godine. “Dalmacija između jugoslavenstva i hrvatstva 920. 996.923. . Cijeli je jedan kraj postao socijalni problem koji nije bilo lako riješiti. Ekonomska podloga hrvatskog pitanja. Đure Basaričeka (884. Rješavanje problema gladi u Hercegovini HSS je u političkom smislu honorirao dobivši podršku hrvatskih glasača na skupštinskim izborima 923. Branak..

Bariši Smoljanu i dr. Andrija. . Radi Smoljanu). Životopis fra Dominika Mandića. Mostar. Vlado. . Duvno. ZIRAL. Chicago.Pandžić.Mirošević. 994. Zagreb. . I ne samo advokati (o mostarskim odvjetnicima dr.Smoljan.. Naša ognjišta. Južna Dalmacija 1918 .Ivica Glibušić . Školska knjiga. Franko. Počelo je 1918. 200. Godine gladi. Bazilije. 390 HUM 2 . 992.1929.Nikić. 974.

39 . Rotem Kreuz und der mittleren Macht. Einsetzen von Mitglieder der Kroatischen Bauernpartei in Kroatien zeigte sich in Hilfesammlung für die hungrige Bevölkerung in Herzegowina und Süddalmatien. Nach dem Ersten Weltkrieg und nachdem der neue Staat gegründet worden ist hofften die Einwohner dass sie von der Regierung eine Hilfe für die Milderung von Dürrenfolge und Verminderung des Hungers bekommen werden um die Todesfälle zu vermeiden. die von staatlichen Mächten nach Herzegowina gechickt wurde. ausfiel. HSS hat auch mit Hilfe von Stiftungen und Bankkrediten Mais und Getreide gekauft . die meiste Hilfe bekam als der mittlere prosinca 2007. Sorglosigkeit der staatlichen Regierung für Bevőlkerung. diese Zeitraum ist in dieser Arbeit befasst worden. wurde auf diskriminierende Weise verteilt. Politische Gegner verklagten HSS dass sie den Hunger nutzt um die Unterstützung der lokalen Bevölkerung bei der Wahlen zu erreichen.die ihre Stimmen nicht der regierenden Partei oder Koalition gegeben hat. die später nach Herzegowina geschickt worden sind und unter günstigeren Bediengungen verkauft worden sind als Getreide das die őrtliche Verkäufer oder staatliche Organisationen verkauft haben. Diese Hilfe wurde kostenlos verteilt. die alle Saaten zerstört hat. meistens von serbischen Bevölkerung besiedelt. Hilfe. so dass Ostherzegowina.HSS-OV PRINOS SMANJENJU GLADI U HERCEGOVINI Ivica Glibušić BEITRAG VON HSS ZUR VERMINDERUNG DES HUNGERS IN HERZEGOWINA Zusammenfassung In dieser Arbeit wird über die Tätigkeiten der Kroatischen Bauernpartei an Verminderung des Hungers in Herzegowina gesprochen. Dürre. Nach der Intervention von HSS kam die Hilfe zur Teil von beistehenden Bezirksgenossenschaften. die richtige Sorge über die Ernährung der Bevölkerung übernahm HSS ( Kroatische Bauernpartei). Da die entsprechende Hilfe aus Belgrad von 1922 bis 1929. Verringerung der Quoten für Setzen von Tabakpflanzen-es sind die wichtigste Gründe für einen solchen Mangel an Nährung. Der Hunger dauerte mit größeren und kleineren Manifestierungen in bestimmten Zeiträumen von dem Ersten Weltkrieg bis zum Jahr 1929.

obwohl der Bevölkerungszahl kleiner war. Barisa Smoljan.und westliche Teil von Herzegowina. der Hunger. Schlüsselwörter: Kroatische Bauernpartei (HSS). Stjepan Radić. die am meisten von kroatishen Bevölkerung besiedelt sind. Verwaltungsbezirk von Mostar. Die Lässigkeit von staatlichen Mächten bei der Lösung von Hungerproblemen bestätigen auch in der Zeitung veröffentlichte zahlreiche Berichte und Berichte von Bezirkbüros. das Getriede 392 HUM 2 . Bosnien und Herzegowina. Volksversammlung. der Mais.

standardni jezik. književnost. dr. srpnja.09 Jonke Lj. XI. neumornoga kulturnog pregaoca i. jezikoslovlje. potpredsjednika i predsjednika Matice hrvatske. kao najveći autoritet u prosinca 2007. direktora Instituta za lingvistiku Filozofskoga fakulteta i dekana toga fakulteta. 2007. ustrajnoga “učitelja i branitelja hrvatskoga jezika” koji je. akademika HAZU.UDK 8. navršava se sto godina od rođenja prof.42. koji je kao najveći autoritet u standardardnojezičnom i jezičnopolitičkom području obilježio drugu polovicu 20. Ključne riječi: hrvatski jezik. dugogodišnjega sveučilišnog profesora. stoljeća. dr. kultura. jednom od najuglednijih jezikoslovaca kroatistike. kako reče akademik Stjepan Damjanović. Ljudevitu Jonkeu. direktora Instituta za jezik HAZU. Stručni članak Primljeno: 25. Ove godine. 393 . jednoga od najuglednijih jezikoslovaca kroatistike. Ljudevita Jonkea.63. predstojnika Katedre za suvremeni hrvatski jezik (Katedre za hrvatski standardni jezik) Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ŽIVOT I DJELO (U povodu stote obljetnice rođenja) Sažetak U radu se govori o prof. urednika časopisa Jezik. Šimun Musa Filozofski fakultet u Mostaru LJUDEVIT JONKE. u povodu stote obljetnice njegova rođenja. 29.

posebno u bohemistici. pogotovo izučavanju hrvatskoga jezika u 9. Počeo je raditi u Gimnaziji na Sušaku kao profesor od 933. Pišući monografiju o Ljudevitu Jonkeu. izabran je za asistenta na Katedri za sla. radeći u tom svojstvu sve do 973. gdje se zadržao do 940. bio suradnikom u “Hrvatskoj enciklopediji” a 942. Godine 925. postaje docentom. da bi 94. Nakon toga otišao je na dvogodišnji studijski boravak u Prag na Karlovo sveučilište (930. godine kada je prisilno umirovljen.). stoljeća. vensku filologiju na Filozofskom fakultetu.. ruski i latinski jezik”. na Filozofskom fakultetu nastavlja sveučilišnu karijeru. monografske obradbe pojedinih jezikoslovaca 9.-932. Rođen je u Karlovcu gdje je završio pučku školu i klasičnu gimnaziju. stoljeću. godine i diplomirao. Doktorsku disertaciju pod naslovom Dikcionar Karlovčanina Adama Patačića obranio je 944. izvanrednim profesorom 955. stoljeća. napose one Veberove zasluge za naš književni jezik i Šulekova briga o hrvatskoj naučnoj terminologiji. i odmah 965. Na prijedlog profesora Stjepana Ivšića i Mate Hraste izabran je za predavača suvremenoga hrvatskog književnog jezika. smatraju se njegovim najvećim znanstvenim prinosima. godine kada prelazi u Zagreb. 950. Zatim biva izabran za lektora češkoga jezika (947. Jonkeove zasluge u proučavanju i poučavanju hrvatskoga jezika i jezikoslovlja.) pa za predavača češkoga jezika i književnosti. dr. a oni su sabrani u knjigama Hrvatski jezik u teoriji i praksi (964. b) hrvatski jezik sa staroslavenskim i c) narodnu historiju. nakon što mu je potvrđen izbor iz 942. i 20. rasprave o gramatičkim i pravopisnim pitanjima i 3.Šimun Musa standardardnojezičnom i jezičnopolitičkom području.. drugo izdanje) i Hrvatski književni jezik 19. obilježio drugu polovicu 20. Od 945. ožujka 979. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je: “a) historiju južnoslavenskih književnosti. Marko Samardžija podijelio je Jonkeova istraživanja s područja 9. godine. radovi koji se odnose na razvitak hrvatskoga standardnog jezika i proces te standardizacije. iz čega je 929. Umro je 5. godine. stoljeća na tri dijela: . stoljeća (97. 394 HUM 2 . prof. 948. 2.) gdje se uglavnom bavio prevođenjem s češkoga te se usavršavao u slavistici. a redovitim 960.

Svakako. kao i ona koja se odnose na polifunkcionalnost standardnoga jezika – O raznolikoj službi književnog jezika.). srpnja 2007. stoljeća ne može utemeljeno odgovoriti bez poznavanja jezikoslovnih prilika u 9. Koliko je bogat njegov prinos bohemistici. “svojim argumentiranim suprotstavljanjem Jonke je pokazao višu razinu razumijevanja tijekova jezične povijesti i istodobno štitio hrvatske vrednote iz minulih vremena”. Dubravka Sesar. stoljeću mogao je ponešto reći o dvadesetom što izravno na bi smio”.LJUDEVIT JONKE. mudro zaključuje Damjanović i dodaje: “Istina o devetnaestom pomogla je spoznavanju istine o dvadesetom stoljeću” (Hrvatsko slovo. navlastito ona koja govore o “elastičnoj stabilnosti” – Princip elastične stabilnosti ili “gipkoj postojanosti“ – O slobodi i postojanju standardnoga jezika. U toj su knjizi objavljene brojne studije koje se odnose i na hrvatski standardni jezik u njegovu aktualitetu. 395 . Kako su njegovi prijevodi s češprosinca 2007. svjedoči prof. posve utemeljeno. stoljeću. stoljeću. ŽIVOT I DJELO (U povodu stote obljetnice rođenja) Naime. stoljeću u jeziku nije postignuto jedinstvo kako su to željeli Vuk i njegovi sljedbenici. Jonke nas uči da se na mnoga aktualna pitanja iz 20. stoljeća kako su neki smatrali) jer su kajkavci upravo te godine u Novinama ilirskim preuzeli štokavsko narječje kao temelj budućega “općehrvatskog jezika”. Za izučavanje povijesti hrvatskoga standardnog jezika osobito važnim smatra se njegovo stajalište da je 836. Naime. godina značila prekretnicu u njegovu nastanku (a ne polovica 9. studijama i raspravama posebno se ističe ona spomenuta pod naslovom Književni jezik u teoriji i praksi. naša priznata bohemistica. Među brojnim Jonkeovim knjigama. Tkalčević i B. na Jonkeova istraživanja u lingvistici utjecala su učenja praških strukturalista. Ti utjecaji nisu slučajni. Pri tome naglašava. kako su velike zasluge u jeziku 9. Zapravo. kao i one jezikoslovne teme posvećene hrvatskom jeziku u 9. pa i 2. i prije. Često bi u tim tekstovima isticao da u 9. a i istodobno dok je bio zaokupljen kroatističkim temama. poznat i priznat kao jedan od naših najvažnijih kroatista. 27. Šulek). V.. Jonke. štoviše “govoreći o 9. koja kaže kako je bohemistika znanstveno područje za koje je imao osobita dara i u kojemu je uživao. bavio se i bohemistikom. stoljeća učinili predstavnici zagrebačke filološke škole (A.

Stjepana Ivšića. Brinući o hrvatskoj jezičnoj kulturi. Jonke je djelovao na brojnim poljima. jednako kao što bi i hrvatska književna znanost bila zakinuta bez njegove u znanstvenoj literaturi još uvijek relevantne studije Mažuranićev ep i pjesme o smrti Smail-aginoj (938. proučavajući tijekove jezične povijesti u Hrvata. kako onaj u bohemistici tako i onaj u kroatistici. koje donosi vrijedne jezične i biografske podatke. proučio Patačićev rječnik i obranio disertaciju Dikcionar Adama Patačića. časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. se književni jezik treba stalno učiti. posebice međuratne i poratne. stoljeća značila prekretnicu u stvaranju hrvatskoga jezičnog standarda čemu će kasnije. Sedamnaest godina (od 952. uz znanstveno-nastavni. “bio učitelj jezika. Dalibor Brozović i dr.. nakon što je. Babić navodeći njegove zasluge za hrvatsko jezikoslovlje. smatraju se osobitim prinosom kroatistici. Ivo Pranjković ističe njegove sklonosti i prinose opisnoj sintaksi hrvatskoga jezika potvrdivši da je bio izniman znalac sintaktičkoga ustroja hrvatskoga jezika..). Damjanović.”. Prema Radoslavu Katičiću. obavljao tijekom života priječile su ga da stvori još veće jezikoslovno djelo. po želji prof. Jonkeov književnoznanstveni rad često se prešućuje. “Upravo je on hrvatsku gramatiku vratio hrvatskoj književnosti jer je u sintaksi navodio primjere iz djela hrvatskih književnika. Jonke bi ovim djelom. taj kritički prostor u hrvatskoj književnosti ostao bitno siromašniji”. Jezikoslovnim temama počet će se intenzivnije baviti istom za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Nizom utemeljenih zaključaka iznesenih u tom djelu potvrdio je važnost znanstvene činjenice kako je druga polovica 8. Mnoge zadaće na kulturnom polju koje je. godine) uređivao je Jezik. reći će S. a na sve pojave u jeziku – reagirati. (kao) autoritet čija se riječ pažljivo sluša i kojoj se vjerovalo” Njegovi studenti i danas ističu ispravnost njegova stava da . kako reče prof. objavljivao savjetničke tekstove u Telegramu i drugim listovima u kojima je. osobito s područja reda riječi. “stekao ime u našoj filologiji i da nije poslije ništa napisao”. do 970. svoje priloge dati Herta Kuna. Međutim. profesorica Sesar misli da bi bez njegova “udjela u recepciji češke književnosti. 396 HUM 2 . što je bila novost i važno obilježje.Šimun Musa koga jezika pridonosili bogaćenju hrvatskoga jezika.

. Misli su iz toga članka po mnogom postale temeljne za hrvatsko jezikoslovlje i u njima prepoznajemo građu za štit kojim se hrvatski jezik branio od unitarizma u dolazećim godinama. 3.LJUDEVIT JONKE. Sanda Ham. Tako se pokazuje da je Jonkeov zaziv književnika na hrvatskoj i srpskoj strani formalne i deklarativne naravi. aktualna urednica toga časopisa. u svom radu napisanom u prigodi stote obljetnice Jonkeova rođenja također posebnu važnost daje njegovim uredničkim sposobnostima. dr. Ona naglašava: Lj. a ne valja ni to ozračje gledati kao puki izgovor za moguće unitarističke smjernice. To već obilato potvrđuje prvi Jezikov broj u kojem poslije Jonkeova programatskoga članka slijedi Skokov članak O jezičnoj kulturi. po njezinu mišljenju. osvrta i rasprava donijeti zaključke. 2007. autora. uvodni članak – uredničko je umijeće pokazalo svoje hrvatsko lice. navlastito njegovu poticanju mladih za skrb o jeziku. Babića. dr. a sadržajno je Lj. 54. 954. br. 89-90. što je i objavio u Jeziku pobrojavši ukupno 4 njegov rad od kojih je 33 objavio kao urednik. str. taj članak na opširniji i drugačiji način iznosi iste misli kao i Jonkeov programatski.1 Da je na tom putu jačanja hrvatske kulture i hrvatskoga jezika Jonke i kao čovjek i kao znanstvenik ostajao osamljen. Jezik. napose njegovim suradničkim prilozima u kojima je napisao vrijedne znanstvene i stručne radove koji su. Zagreb. 397 . Naime. a i u časopisu prof. Jonkea i Jezik ne valja gledati izvan povijesnog ozračja. Koliko je Jonke za vrijeme svoga uredničkog staža od 7 godina bio pisac suradnik u Jeziku. a često i razočaran. jezičnih savjeta. Prof. Ham. godine slijedi objavljivanje zajedničkoga pravopisa i  S. govore događaji koji su slijedili nakon što je postao predavač suvremenoga hrvatskog književnog jezika i glavni urednik Jezika. prosinca 2007. bili od iznimne “koristi hrvatskoj kulturi i hrvatskom jeziku”. Valja pregledati Jezike (koji su dijelom Jonkeova ukupnoga stvaralaštva) i na temelju građe koju oni donose. Stjepan Babić. godine bio je među potpisnicima Novosadskoga dogovora i njegovih zaključaka poslije čega 960. na temelju radova. ŽIVOT I DJELO (U povodu stote obljetnice rođenja) U povodu stote obljetnice njegova rođenja cijeli je lipanjski broj časopisa Jezik posvećen Ljudevitu Jonkeu – Jezikovu uredniku i suradniku. nasljednica prof. naglasio je njegov nasljednik i na Katedri. Jonke s Jezikom na hrvatskoj strani. “Ljudevit Jonke kao Jezikov urednik i suradnik”.

“LJ. 54. str. Hrvatski centar. rezignaciji u osamljeništvu. “Što god učinio. 2 N. katedre za suvremeni hrvatskosrpski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zadru. Deklaraciju su potpisali hrvatski znanstvenici okupljeni u 7 kulturnih i znanstvenih institucija kao što su Matica hrvatska. PEN-klub. Iako Jonke nije sudjelovao u njezinu sastavljanju. godine. 398 HUM 2 . Upravo tada “unatoč partijskoj stezi. 64. 3. br. U protudeklaracijskoj kampanji. Jezik. instituti i sl. nego i organskih podloga na kojima su oni izgrađeni te se pozivom na već izgrađene republičke norme pokušao onemo-gućiti prodor srpskog jezika na njihovo područje. polemike su buknule već u Novom Sadu. Bašić. Zagreb.. pa i samoj smrti. prisilnu umirovljenju. sada skrivenog pod etiketom srpskohrvatskoga naziva. Događaji koji su obilježili tu borbu kulminirali su poslije potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 967. Jonke i jugoslavenski jezični unitarizam”.. Opovrgavala se teza ne samo o jedinstvenosti književnih jezika. reći će Damjanović o toj fazi Jonkeova djelovanja koju je obilježila borba za očuvanje hrvatskoga identiteta i opstojnost hrvatskoga književnog jezika kao posebnoga idioma.. vlasti su ga osumnjičile... 2007. Hrvatsko filološko društvo. koju Dalibor Brozović naziva “jednom od najtragičnijih epizoda hrvatske moderne povijesti (.”2 Jonke je hrvatski jezik pokušao izbaviti iz “zamkâ” novosadskih zaključaka i normâ zajedničkoga pravopisa pozivajući se na obilježje elastične stabilnosti književnoga jezika koje bi hrvatskom jeziku omogućilo povratak organskom razvitku. zajedničkoga rječnika u čijem je sastavljanju i sam sudjelovao radeći u Komisiji za terminologiju. bezočno se udarilo na ime i djelo ovoga humanista i znanstvenika u čemu je razlog i njegovu potiskivanju iz javnoga života. nije to zadovoljavalo unitarističke čelnike ni neupućene hrvatske rodoljube (. strpljivost i podršku istinskih rodoljuba”. Društvo književnika Hrvatske. U borbi protiv unitarizma i agresivnih srpskih jezikoslovaca Jonke je često ostajao sam.) i najsramotnijih mrlja u modernoj Europi”. Trebalo je trpjeti kritike s desna i s lijeva i računati na povjerenje.) a vrlo radikalno krenuti tim smjerom. značilo bi sići s javne scene i prepustiti važnu ulogu tko zna komu.Šimun Musa 967.

str. jezik. 6-73. str.. knj. i 20. (Također i u Radu.). Zagreb. 264.Bašić. Obzor – enciklopedija suvremenog znanja. str. 3. Časopis za hrvatsku poviest. str. 956. 27..Dikcionar Adama Patačića. S. stoljeća.“Veberove zasluge za naš književni jezik”. str. Znanje. učitelj i branitelj hrvatskoga jezika”.LJUDEVIT JONKE. “Zasluge profesora Ljudevita Jonkea za hrvatsko jezikoslovlje”.. . 54. str.Hrvatski književni jezik u teoriji i praksi. Odjel za književnost.“Češki pripovjedači između dva rata”. br. 949. str. .Hrvatski književni jezik 19. izd. 944. . Rad JAZU. god. II. -. Matica hrvatska. Jezik. srpnja 2007. . JAZU. str. Zagreb. str. prošireno izdanje 965. 5. knj. Jezik.“Jezikoslovni rad Blaža Tadijanovića”. str. . str. N. 309. -3.Babić.. Rad JAZU.. . 275.. . . 7-75.. 2. god. Zagreb. Zagreb. S. Republika. god. 97-22. prosinca 2007.. 964.“Životnost Nerudina djela”. Zagreb. 399 . 97..) . str. II (946.. književnost i umjetnost. knj.. . Školska knjiga. . knj. 2007. II.. Studija iz kajkavske leksikografije.. -47.286. . Zagreb. 95. izvanredno izdanje. Literatura . -46. str. knj. Jonkeove važnije studije i rasprave .. Zagreb. 82-86.Hrvatski književni jezik danas. Zagreb. 2. Hrvatsko slovo. 3-357. knj. 97.“Mažuranićev ep i pjesme o smrti Smail-aginoj”. 33-80.. 54. -390. br. 2007. 636-646. 938. ŽIVOT I DJELO (U povodu stote obljetnice rođenja) Jonkeove knjige . “Ljudevit Jonke i jugoslavenski jezični unitarizam”.Damjanović. knj. Zagreb. “Proučavatelj. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

M.. Ljudevit Jonke 400 HUM 2 ..Samardžija. Zagreb. . 86-93. “Ljudevit Jonke kao Jezikov urednik i suradnik”... Ljudevit Jonke. 2007. 993. Jezik. str. br.. Zagreb. str. Kronika hrvatskog jezikoslovlja. god. 54. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta. 35-46. S.Pranjković.Šimun Musa .. 990. Matica hrvatska. 3. I.Ham. . Zagreb.

literature. who. as the biggest authority in the standardlinguistic and linguistic-political area. ŽIVOT I DJELO (U povodu stote obljetnice rođenja) Šimun Musa LJUDEVIT JONKE.D. Key words: Croatian language. Ph. culture. standard language. prosinca 2007.LJUDEVIT JONKE. LIFE AND WORK (In the occasion of the hundredth anniversary of his birth) Summary The paper speaks about Prof. philology. one of the most prominent philologists of the Croatian studies. 40 . marked the second half of the 20th century. Ljudevit Jonke. in the occasion of the hundredth anniversary of his birth..

402 . Saveznoj skupštini SFRJ i cjelokupnoj našoj javnosti da se prilikom pripreme promjene Ustava izložena načela nedvosmisleno formuliraju i da se u skladu s time osigura njihova potpuna primjena u našem društvenom životu.-2007. hrvatske kulturne i znanstvene ustanove i organizacije. Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost četiriju književnih jezika: slovenskog. te da službenici i javni radnici. hrvatskog.DEKLARACIJA O NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA 1967. makedonskog… Dosadašnja ustavna odredba o “srpskohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom jeziku” svojom nepreciznošću omogućuje da se u praksi ta dva usporedna naziva shvate kao sinonimi. javnom i političkom životu. 2. novinstvu. smatraju nužnim sljedeće: . službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u kojoj djeluju.. Potpisnici Deklaracije. bez obzira otkuda potjecali. a ne kao temelj za ravnopravnost i hrvatskog i srpskog jezika. Ovu Deklaraciju podnosimo Saboru SRH. srpskog. na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu.. U skladu s gornjim zahtjevima i objašnjenjima potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnog jezika u školama.

PRIKAZI I OSVRTI .

.

stoljeća. čiji je književnoznanstveni interes umnogo vezan za zadarski književni krug 9. godine Austrija gubi Dalmaciju i Istru.-805. isto je tako u Dalmaciji nesmiljeno išao val talijaniziranja. radi kao docentica za Noviju hrvatsku književnost pri Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. Pa ipak. a što je zapravo u velikoj mjeri i tema ovoga djela. književnog – navlastito preporodnoga života hrvatskih zemalja.). koje potpadaju pod vlast Napoleona (u sastavu Kraljevine Italije).* Uz svojevrsnu afirmaciju.-80. Dr.) koja je tada za državno-upravne. Zadar. što dakako svojom važnosti nadilazi okvire Dalmacije i Zadra.Hrvatska književnost u Zadru u 19. s podnaslovom Između nacionalne romantike i pučkoprosvjetiteljskog realizma (objelodanjene u nakladi Thema i. st.. više bi se trebalo zadržati na ovom u odnosu na druge dijelove knjige.). za vrijeme Dandolove uprave zbiva se presudan događaj: uvodi se hrvatski jezik u javni život. Zapravo. a suradnici koji se služe tim jezikom obavljaju pionirsku ulogu ∗ U 9.). pa i niz drugih poslova tražila službenike iz Italije jačajući tako još više talijansku kulturu i jezik koji je i onako bio službeni jezik. pogotovo za područje periodike. službeno glasilo na talijanskom i hrvatskom jeziku. kulturnog. što je dodatno gušilo u to doba obamrlu hrvatsku kulturu i jezik. st.d. Baš kao što se u to doba u sjevernim dijelovima Hrvatske pomamljeno širi mađarizacija. autorica knjige Hrvatska književnost u Zadru (19. a civilnu providur Vicenzo Dandolo (Mlečanin). sc. a nakon Zagreba i glavno središte političkoga. Zbog osobitosti i važnosti predpreporodnih i preporodnih zbivanja u Zadru. to su prve novine na hrvatskom jeziku. 2007. Nakon četiri stoljeća mletačke protunarodne vlasti Dalmacija se našla u okviru austrijske uprave (797. pa i emancipaciju hrvatskoga jezika u javnom životu. odnosno hrvatsko narodno biće u cijelosti. i od kada francuska vojska stupa na tlo Dalmacije gdje vojnu upravu drži general Marmont. bitan prinos preporodnom buđenju daju novine Il Regno Dalmata – Kraljski Dalmatin (806. stoljeću Zadar je glavni grad Dalmacije. kulturno-prosvjetiteljska nastojanja bit će okrenuta još većoj talijanizaciji. posebice pojave novina. Zvjezdana Rados. Kada 905. 405 .

u zajednici sa svojim suradnicima preporoditeljima odigrat će važnu ulogu. čuje narodni glas i osjeća preporodno bilo koje uspostavlja djelotvornu rezonanciju s hrvatskopreporodnim sjeverom. članci o pučkom životu u južnoj Hrvatskoj. stoljeću.u tvorbi nove terminologije sukladno potrebama znanosti. Kao vrijedna i zanimljiva književnopovijesna sinteza zadarskoga književnokulturnoga kruga 9. Gazzeta di Zara jedini je medij kroz koji se. stoljeća. znamenita jezikoslovca i preporoditelja. i spram tijekovima europske književnosti. glagoljici. autorica iscrpno i sustavno prati razvoj hrvatske književnosti u Zadru u 9. sve do moderne. u određenoj mjeri. Ante Kuzmanić. ali se neki tekstovi pišu i na hrvatskom jeziku. a ni na jačanju svijesti o političko-integracijskom cilju ujedinjenja hrvatskih krajeva u jedinstvenu hrvatsku državu.). Iako je ovaj list službeno glasilo austrijske pokrajine Dalmacije. kulture i svim drugim oblicima tvarnoga i duhovnoga života što ga donosi novo građansko društvo. preporodnih zbivanja. to ne umanjuje njegovo značenje ni na književnojezičnom. dakako s naglašenim interesom za osobitosti zadarskoga kruga spram literaturi i kulturi u Zagrebu i drugim matičnim dijelovima kao. a posebno je važno što se objavljuju mnogi talijanski prijevodi s područja naše narodne književnosti. romantizma.) koja je u pravilu tiskana na talijanskom. odnosno razdoblja predromantizma. kako to veli au406 . prosvjete. I po nastojanju i po rezultatima uspon preporodnoga pokreta u Zadru predstavljaju novine Zora dalmatinska (844. umjetnosti. ni na općekulturnom. napose u Zori dalmatinskoj. pogotovo u njegovanju i razvitku hrvatskoga jezika koji on tako i službeno naziva. prvi urednik Zore dalmatinske. zatim predrealizma i realizma. ova knjiga nastala je. pretežito pisan na talijanskom jeziku. Iako se taj preporodni proces u odnosu na Zagreb odvija s kašnjenjem.-850.-849. pa i jedan važan članak Ante Kuzmanića. Tako počevši od predpreporodnih. kao i mnogi prilozi iz folkloristike i etnologije. kako rekosmo. veliki kulturni pregalac. čak i o “ilirskom jeziku”. U snaženju preporodnih gibanja nakon toga lista bitnu ulogu ima Gazzeta di Zara (832. makar i prigušeno. u kojemu govori o značenju hrvatskoga jezika.

ali koji u povijesnom kontekstu imaju svoju vrijednost. a o čemu svjedoče i recenzenti. autorica u ovom djelu ne zanemaruje ni. pa ni podatke koji se ponekad čine uzgrednima. Pišući pregled hrvatske književnosti 9. Zvjezdana Rados znanstvenički odgovorno. s jedne strane na osnovi dosadašnjih znanstvenoknjiževnih dometa.torica. barčevski rečeno. disciplinirano i logički dosljedno. izoštrenim senzibilitetom i pouzdanim estetskim kriterijima uspijeva. drukčiji način vrjednovanja pisaca. autorima kao i kulturnim i jezikoslovnim zbivanjima. djela i književnih pojava. povezivanja. Šimun Musa 407 . u postupku raščlanjivanja. jasno odvojiti bitno od nebitna i na kraju ostvariti vrijedno književnoznanstveno djelo kao osobito koristan prilog kroatistici i znanosti o književnosti uopće. što se odražava i na ljestvici njihova pozicioniranja. služeći se raspoloživim izvorima. Ostvarujući znanstveno utemeljen i vrijedan književnoznanstveni rezultat. posebnu pozornost pritom pridajući novinama i časopisima te najvažnijim djelima. stoljeća u Zadru. “veličinu malenih”. ali i na temelju njezina samostalnog znanstvenoistraživačkog postupka koji je donio nove prosudbe. (pre)vrjednovanja i zaključivanja.

dr. što zbog njima poticane gipke postojanosti hrvatskog standardnog jezika”. pa će po svojoj naravi stoga nositi niz neujednačenih strukovnih rješenja. Redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i višegodišnji predstojnik Katedre. predstavnik Hrvatskoga slavističkog odbora u Međunarodnoj komisiji za slavenske književne standardne jezike. Marko Samardžija. sadržajno poprilično različiti. Ivom Pranjkovićem). 2006. sc.). bavi se leksikološkim. govori autor naglašavajući: “Znatno je korisnije govornicima hrvatskoga usvijestiti potrebu (zapravo. i 22004. Dakle. obvezu) o učenju vlastitoga standardnog jezika. Bibliografske napomene. proučavajući navlastito jezičnostandardološke teme. Napisao je brojne znanstvene i stručne radove te desetak knjiga među kojima valja istaknuti monografiju Ljudevit Jonke (Zagreb.). tekstološkim i jezičnopovijesnim temama. “Hrvatski jezik i njegovi dijalekti” te “Ljudikanja. biće u neprestanim gibanjima i mijenama. leksikografskim. po ontološkom određenju jezik je živa supstancija. vrstan jezikoslovac. 997. koji obrađuju različita razdoblja u formiranju hrvatskoga standardnog jezika pokazujući se kao vrijedni prilozi u stjecanju znanja i formiranja svijesti o hrvatskome kao povijesnom jeziku. vlastito izdanje. u ove tri cjeline skupljeni su radovi.). Zapravo. dakle potrebu o znanju jezika koji udruženo sa znanjem o jeziku 408 . dr. “što zbog neprestana mijenjanja komunikacijskih potreba hrvatske jezične zajednice. obaseže 26 stranica. dugogodišnji profesor i utemeljitelj Katedre za hrvatski standardni jezik pri Pedagoškom (sada Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Mostaru (zajedno s prof. Iz triju stoljeća hrvatskog standardnog jezika (Zagreb. 990. 993. nesuglasica. ito: “Stalnice i promjenljivke hrvatskog standardnog jezika”. prigovaranja i spominjanja u hrvatskome i u vezi s njim” (tu su i Predgovor. a sastavljena je iz triju dijelova. Kazalo imena i Bilješka o autoru). Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (Zagreb.). Njegova posljednja knjiga Hrvatski kao povijesni jezik (Zaprešić. leksikostilskim.Hrvatski kao povijesni jezik Prof. dvojba i upita. sc.

bez obzira na razlike i podudarnosti s dugim jezicima. hervaczki. Autor naglašava da se zajednica koja hrvatski jezik smatra svojim i koja njime govori zove hrvatska jezična zajednica. o koristi poznavanja te i takve prošlosti. horvatski. jezičnopolitičke tendencije oko njegova rastakanja. a ona živi na području što se zove hrvatsko jezični područje. stoljeća. Stoga se u radovima ove knjige i govori o kompleksnosti. hrvacki. hervatski. moglo reći da zna kako su njezini početci već od 9. našim. hrvaski. fonemskih i prozodijskih inačica: hrvatski. horvaczki. hervacki. dubrovački. rvacki”. našega jezikoslovca. kao i imenima – naškim. ilirički. nisu u suprotnosti s odabranim nazivom ove knjige Hrvatski kao povijesni jezik. ilirski.” Autor u početku ističe da bi se za prosječna izvornoga govornika hrvatskoga jezika. njegovu krivudanju i vrludanju kroz povijesni razvitak. harvatski. narodnim. zatim kako su sva tri njegova narječja nekada bila književni jezici pisani trima pismima. aktualno se stanje u hrvatskom jeziku razlikuje od stanja bivših etapa u povijesti hrvatskoga jezika. kao što se ni govor (dijalekt) ne može zamisliti bez tla. na kojem je nikao”. slovenski. arvacki. ali i regionalnim nazivima – dalmatinski. Budući da su i ljudska zajednica i jezično područje po svojoj naravi podložni stalnim mijenama. ima sve značajke povijesnoga jezika. To autor pokazuje već u prvom članku u kojemu govori o povijesti hrvatskoga jezika služeći se jednim dijelom i poimanjem i terminologijom rumunjsko-njemačkoga jezikoslovca Eugena Coserina kako je hrvatski jezik sveukupnost “povijesno zavisnih jezičnih sustava” i.utire put do kompetentna korisnika svjesna kako suvremene razgođenosti. a “najčešće adiectivum proprium – zabilježen u desetak pravopisnih. bogatstvu u raznolikosti sastavnica hrvatskoga jezika. koji govore. 409 . riječi su Stjepana Pavičića. bošnjački. Sve te spomenute razlike kao i regionalne osobitosti hrvatskoga jezika. Jer “jezik se ne može zamisliti bez onih. Isto tako. slavonski. jezika koji ima kompleksnu i vijugavu povijest. bosanski. taj su jezik i njegovi govornici i stranci različito imenovali i zajedničkim imenima – slovinski. a ni njegova dugo razvijana i kultivirana funkcionalnostilska raznolikost. tako i povijesne protežnosti vlastitoga jezika.

dijelu knjige pod naslovom “Ljudikanja. optimistično gleda na hrvatski jezik i njegov razvitak usmjeren potpunoj emancipaciji. o demografskim činiteljima koji također imaju određenu važnost u sudbini naroda i jezika.5 milijuna stanovnika. on je među europskim jezicima negdje oko dvadesetoga mjesta (zajedno s danskim. poziva nas prof. zbog nedostatka stručnih ustanova pa i zakona o jeziku. kao odrastao i sebesvjestan europski narod “kako se to radi npr. Šimun Musa 40 .. autor. utemeljeno i razgovijetno raspravljati o jeziku. U posljednjem. na koje upozorava u ovim razgovorima tumačeći određene pojave. Samardžijom koji je uvijek pripravan mjerodavno. finskim) pa se stoga. zatim o društvenim. onda skrbimo o njemu europski. navlastito u današnjim prilikama. o dijalektalnim osobitostima i njihovoj krepkosti u bogaćenju jezika. Uz niz problema u jeziku i oko jezika. i kad je zapljusnut mnoštvom upita. u Republici Mađarskoj i Republici Sloveniji”. trećem. veli autor. Samardžija. zbog niza otvorenih normativnih pitanja. političkim i inim utjecajima na prilike u jeziku. I pored činjenice da ga govori svega 4. slovačkim. i zbog “nepravde velikih” koji odlučuju. unatoč svemu. “može nazvati srednje veliki jezikom – jer je od njega po broju govornika u Europi manje 50 jezika”. kako se često čuje u posljednjih 7-8 godina. zbog opće nebrige o jeziku itd. znalački rješavajući dvojbe i nudeći odgovore. Ako je “hrvatski jezik dio strateških interesa Republike Hrvatske”. problema i dilema. prigovaranja i spominjanja o hrvatskome i u vezi s njim” (tri su riječi na početku naslova što pripadaju trima hrvatskim narječjima – veli autor) tri su zanimljiva razgovora s prof.o uporabi hrvatskoga jezika i u okviru hrvatskoga jezičnog područja i izvan njega.

“Hodnici svijetloga praha”. smjene (2005. ali i na utjecaje i oponašanja na nacionalnoj razini u recepcijskim odjecima koje je prepoznao. pripovjedača. romanopisca.). njegovih ulaza u misleno. Nizom osamostaljenih pristupa Lukićevim prozama koje navodimo autorovim nizom: “Soba za prolaznike”. semiotički pogled i pregled temeljen na metonimičnosti. str. “Album”.. “Seansa”. Veze ljudi.).. svibnja 99. recenzenti Dubravko Jelčić i Stipe Botica. sveučilišnoga profesora iz Mostara: knjige Tečevina i otklon (2002. a nastao sustavnim proučavanjem najvažnijih svjetskih prinosa 4 .). Knjižnica Suodnosi.). urednik Andrija Vučemil. estetike i poetike. “Praznik stvari”. Naklada DHK HB – ERASMUS Naklada. Dodiri.Metonimija – moćno sredstvo književne riječi Antun Lučić. dominantnoj sastavnici uporabe jezika. kako tvrdi autor. dosad slabije poznatoga široj javnosti i još uvijek ne na pravi način vrjednovanoga književnika. Lučić ovjerava istraživanja i teorijska promišljanja na posve novim razinama interpretacije kojima pribavlja čvrsti oznakovljeni. filozofsko. životinja i stvari prijelomno je djelo književnoteorijskih postignuća hrvatske znanosti o književnosti. – Sarajevo. 3. sveza i suodnosa u širokom kontekstu i s europeiziranih motrišta. lipnja 958. također i urednički poslovi u časopisu Osvit. “Sanovnik nasmijane duše”. “Zaustavljeni kalendar”. životinja i stvari.-388. oslonivši se na već zadane konvencije. 30. Lučić istražuje topose Lukićevih dodira i prožetosti. Knjiga Veze ljudi. Već otprije su nam poznati znanstveni prinosi Antuna Lučića (Bugojno. doživljene i prepoznate u epskom proznom izrazu te lirskoj poeziji Vitomira Lukića (Zelenika pokraj Herceg Novoga. knjiga 47. 24. kao i odnosa prema tradiciji.) te monografija S Napretkom kroz stoljeće (2006. putopisca i esejista. nastala na predlošku autorove disertacije. Mostar – Zagreb. potom oveći niz samostalnih izvornih radova tiskanih u književnoj periodici. ali zanimljivoga i u estetskom pogledu uzornoga pjesnika. ovjerene. zapravo cjelokupne retorike. zapravo temeljita znanstvenikova usustavljena promišljanja o metonimiji. . U središnjem dijelu otvoren je novi pogled u proučavanju literarnosti na predlošcima književnoga barda. “Životinje/ljudi”. 2007. rujna 929.

tj. slovenskom. Pierre Fontanier. o nasilju i raščovječenju. Trost. Michel Le Guern. engleskom. D. od Aristotela do Luke Zime i Borislava Kneževića. o čovjekovu bljesku u vremenu. potom razmatra ulogu stvari u povijesnom hodu duha. ali tragom citirane literature. Schifko. Ferdinand de Saussure. Terry Eagleton. P. talijanskom. U Lučićevu duhovnom ozračju udomaćili su se Aleksandr Birih. Northrop Frye. o ljudskom tijelu i samoći. u čovjekovim odisejama. U odjeljku o životinjama zagledava u indijsku filozofsku misao. u prijevodima ili pak u izvorniku na njemačkom. Emil Staiger. Donald Rice. razmatra umnožene veze čovjeka i stvari. H. P. zaumni jezik stvari. mjesta koja su stvari zaposjele u našim svjetovima. o kultu obitelji kao izdancima metonimičnih premještaja. Ključna razmatranja donose usustavljeni spoznajni semiotički pregled Lukićevih književnih sastavnica koje anticipiraju aktancijalnost svedenu na odnose i suodnose ljudi. razmatra motivacijska čvorišta o životinjama u drugih pisaca. Dubravko Škiljan. Umberto Eco. U navedenom su nizu samo autori koji su metonimiju istaknuli već u naslovu svojih znanstvenih rasprava. Matija Petar Katančić. voditelja pri izradi disertacije. ali je prostor proučene literature znatno veći i premašuje mogućnosti navoda u ovom prikazu. u mašti. životinja i stvari. Peter Schofer. Jonathan Culler. Ryszard Tokarski. Christian Metz. aktualizira dramu spasenja. opisuje i tumači životinjsko u ljudskom. Josip Užarević i mnogi drugi. a dužni smo posebno istaknuti Antu Stamaća. Willem Westseijn. popraćene sustavnim pregledom bilježaka s 843 navoda. Aleš Ušeničnik.retorici i poetici. Kubczak.. Nepobitno je. 42 . francuskom. Antun Lučić podignuo je standarde književnoteorijskih promišljanja o metonimiji proučivši obimnu stručnu literaturu s 90 naslova domaćih i stranih autora. češkom i ruskom jeziku. Rudolf Filipović. odstvarenje. Génette Genette. Zdenko Škreb. Albert Henry.. Kuryowicz. katarzu samih stvari. Roman Jakobson. Geeraerts. David Lodge. spomen zaslužuju Vladimir Biti. Lučić iznosi usustavljene spoznaje o metonimičnosti Lukićeva sloga i o svrhovitosti uloga u metonimiju kojom se stiže do literarnosti. J. poljskom. Keneth Burke.

što smo doživjeli kao pravu novost. inopijom i eufemizmom. Navodi četiri stvaralačka razdoblja. u neobičnom motrištu premještanja jezičnih oprjeka. sažetke na hrvatskom i engleskom jeziku te bilješku o autoru knjige.U zaključnom razmatranju autor se upušta u razdiobu. kompatibilna. dobitak je prevelik posebno za retoriku. onih u periodici i drugim izdanjima. stalno u odsjaju i odjecima metonimijskoga sloga. tvrdi autor. potom je na tragu smislenih preobrazba. Iako priznaje kako je riječ o književniku nepredvidljive vokacije. metalepsom i perifrazom. prvotna svrha i cilj proučavanje literarnosti i stvaralačkih dosega Vitomira Lukića. koliko mu je potrebno pri određenju. zatim na dominantni prozni diskurs prema predstavljačkoj biti i unosu kritike u poprište svega. fantastičnu te intelektualnu. rukopisnih djela u ostavštini. pri čemu je metonimija u Lučićevu sustavu ne samo moćno sredstvo govora. kako je teorija metonimičnosti osamostaljena i neovisna o metaforici kojoj je. i na kraju literaturu o Lukićevu djelu. ali htjeli bismo upozoriti kako je Lučićevo motrište na metonimiju naglašeno iznutra. nego i opisa i pripovijedanja. raščlambu Lukićeva književnog djela. te je stoga autor raspoređuje u istom zviježđu sa sinegdohom. u čemu je Lukić dramatičar. bitno sredstvo u strukturi proze. a ne na granicama riječi kako se to dosad isticalo u književnoteorijskim pregledima. pridružuje im naslove književnih djela. i ne samo za teoriju književnosti. Lučić je u knjizi Veze 43 . ali i u pjesničkom jeziku. potom ih se ubrzo oslobađa. definiranju pojave. što osobito želimo naglasiti. kao i na izmjenjivu napetost. upozorava na naglašenu liričnost. ironijom. sintagme ili pak rečenice. retoričkih vještina. tražiti propuste ili slabosti. Svojim ulazom u književnoteorijska istraživanja i razmatranja kojima je. Posebno je važno istaknuti kako Antun Lučić istražuje učinke metonimije na razini izraza. popis djela Vitomira Lukića. meditativnu. nego i za cjelokupnu znanost o književnosti. Ne bismo htjeli pametovati. četiri uvjetne skupine: realističnu. Autor je knjizi priskrbio iscrpnu bibliografiju s popisima radova o teoriji metonimije. O fenomenološkim odnosima i suodnosima razmatra vrlo kratko na iskustvenoj razini. za poetiku. unutarnji nemir i sukobe čovjeka sa svijetom. preuzima ono bitno.

Metodologiju utemeljenu na lingvostilističkom proučavanju metonimije kao dominantne sastavnice te interpretaciju u njezinu zrcalu Lučić je iskušao i ovjerio na Lukićevoj pripovjednoj i romanesknoj prozi. njezinih ključnih sastavnica i književnih činjenica u kojima je prepoznao i pojave i prostor metonimičnosti u odnosu na ostale trope i figure. kako tvrdi. “tumačenje i razumijevanje semantički visokog učinka”.ljudi. nametnuvši se darovitošću. istraživši njihovu primjenu i učinke. savršenim osjećajem za literarno. Preciznim teorijskim opisom metonimijske strukture i njezinih odrednica. smislene preobrazbe i premještaje kroz jezične oprjeke. Lučić je uspio promaknuti vlastiti put u proučavanju. moramo priznati. i tako. svjestan metonimijskih ograničenja. životinja i stvari Antun je Lučić doista nadmašio sva obzorja očekivanja. Antun Lučić ostavlja otvorenom primjenu poetike metonimizacije u tekstovima koji nisu njome zasićeni. svojih. učinio manje važnima sve dosadašnje prinose napisane o metonimiji. dosad tako čvrst. vrlo odvažno. o osobnom sudu. važan pomak u našoj praksi i tako. Autor je visoko porastao u našim očima. silinom erudicije i odnjegovanom senzibilnošću. nadmašio je i potisnuo. interpretacije i tumačenja činjenica književnopovijesnih i književnoteorijskih. svjestan kako je njegov pristup književnom djelu Vitomira Lukića samo jedan od mogućih. obogativši postulate književne teorije. 44 . stvorio vlastiti put u proučavanju književnosti. poigrao se i poljuljao općevažeći književnopovijesni sustav. što smo doživjeli iznenađujućim. oprezno ističe da svaki istraživač bira metodu ovisno o predmetu istraživanja. i drugačiji. oprezno i vrlo. Knjigom Veze ljudi. doživljaju i širem dojmu kako bi postigao. pretjerano opterećen pozitivizmom. sveze i razvedenosti. kojima je izgradio sustav književnoteorijskih spoznaja. Time je. širih i drukčijih poetoloških gledanja. ali i na pjesništvu. a na tragu tekstološkoga dekonstrukcionizma. životinja i stvari svojom metodologijom temeljenom na teorijskim odrednicama novoretoričkih strukturalističko-semiotičkih pristupa tekstu. imenom i znanjem. učvrstio i naš stav povjerenja prema metonimiji koja je zadugo bila u sjenci metafore. vlastiti način mišljenja.

Miljenko Buljac 45 . kojima je otvorio nove poticaje i mogućnosti. kao i u njihovoj primjeni u lingvostilističkim istraživanjima te interpretacijama.lučićevskih. nezaobilaznih i obvezujućih svima koji se ubuduće zametnu zadaćom tumačenja književnih pojmova i pojava.

gdje se događa individualna tragedija u raljama kolektivna udesa. nazvanoj Illyrica. povijesnih okolnosti u 7. sc. Izgaranje ili Ratni profiteri. stoljeću ili. Sljedeća dva teksta (Izići na svjetlo i Izgaranje ili Ratni profiteri) donose ratna zbivanja. sve u želji i nastojanju da se odupre zlokobnu udesu i iziđe iz toga prokletstva i mraka na svjetlo. Rat je “okvir prokletstva” i sila koja upravlja sudbinama ovih “heroina”. veli Hemingway u dijalogu s Marijom (Izgaranje ili Ratni profiteri) kada ona govori skamenjena od boli: “Nemam više sućuti. jer svako odlamanje od mene znači komad manje u meni. a kao komparatist suradnica je i na drugim sveučilištima i znanstvenim ustanovama. koje govore o sudbini žene na njezinu putu. postaju “žrtve ratnih profitera”. što je slučaj u prvoj jednočinki – “lutkarskom komadu” – Magdalena Francisca Illyrica. ali one.-2002. Helena Peričić profesorica je na Odjelu za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru. slično tomu. dr.. stoljeća do naših dana bili iz suvremenosti. istodobno i pobunjene i razigrane i povrijeđene. ratnih. gdje su u vidu svojevrsna pregleda dani isječci iz davnih vremena zadarskih benediktinki od 3. Izići na svjetlo.) njezina je zbirka četiriju drama (sve su jednočinke) – Magdalena Francisca Illyrica.. iznimno jakih žena. Uz znanstvene radove i publicistiku objavila je prozu i poeziju te dramske tekstove.). 2005. Izići na svjetlo (Gradska knjižnica Zadar. koji govore najprije o Magdaleni Franscisci. Soror Mea. a drugi o Čiki i njezinim kćerima što osnovaše čuveni benediktinski samostan sv. ti su protagonisti i njihove sudbine tematizirane ratom bile osobe iz daleke prošlosti. Ovi su dramski tekstovi pisani u razdoblju od desetak godina (993. Marije u Zadru. traume i tjeskobe što su zapravo na određen način i bez obzira na vrijeme i prostor važne odrednice i onih naprijed navedenih drama. kako je to u dramama Izići na svjetlost i Izgaranje ili Ratni profiteri – “farsi za čitanje i razbibrigu”. pretežito životopisne naravi. Dakle. u “povijesnom dramskom kolažu u osam slika” – Soror Mei.Izići na svjetlo Prof.” 46 . a povezani su temom rata: dva su prva utemeljena na povijesno-faktografskim činjenicama.

Pa i Ana. pod uvjetom da su učinile pravilan odabir. skapava u mukama svoga bezizlaza. kada strahote rata postaju okvir i opća odrednica koja upravlja svime. Marija. a to je ljubav. buneći se i u toj borbi ljubav i sreću traže u stjecanju. sinovljevom smrću zauvijek utrnuta za Anu. muškarca) i vladanju – dakle u imati. Toliko ljubavi i skrbi udijeliti. posjedovanju (npr. Dakle. odmah biva ubijen. ti se ženski likovi na svojim putovima bune. dotle će junakinje drama s tematikom daleke prošlosti (Magdalena. Dok Marija i Ana. doseći ljubav – “čuvaricu svjetlosti” i istinsku sreću ustrajno težeći za onim – biti. ali pronalaze izlaz. iz jednočinke Izići na svjetlo. ionako tragična i promašena života. Magdalena se ne gubi u potrazi za svjetlom nego odvažno i dosljedno. pa i Domnana iz Soror Mei) u svojoj “pobuni”. očajavaju. bez obzira što je prate mrak i svakojake kušnje. 47 . kada je “vrijeme nevrijeme”. ta još toliko toga valja učiniti. također je tragična zato što joj sin. vođena dobrotom. Ove četiri drame ženskih individualnih sudbina. traga i pronalazi ono za čim očajnički i uzaludno vape druge junakinje. darujući i praštajući – gube. altruizmom i istinom – spremna na svaku žrtvu. pa ih njihove uistinu zanimljive sudbine i osobine povezuju više negoli sami rat. koja sve dublje tone u mraku i koja se nakon Petrova odlaska s drugom ženom opet odlučuje na pogrešan korak – odlazeći u rat u znak prijezira. koliko god pokušavala doprijeti do nje. nošene sebedarivanjem i požrtvovnošću radi Drugoga. zapadaju u rezignaciju. povijesnom gradu. suvremene junakinje. a svjetlost je. nakon što ju starac Martin upozorava kako je umorna i da treba predahnuti.Žrtvu i požrtvovanje posve različito poimaju Marija iz suvremene drame i Magdalena iz povijesnih vremena koja će. prevarena i ostavljena žena. Nasuprot njima. reći: “Umorna? Ujače. nakon svega. uvjerene da dajući. kročivši iz tame na svjetlo dana “samo na pet minuta”. zapravo četiri zasebna putovanja za “izlaskom na svjetlo” – u potrazi za srećom – odvijaju se na pozornici kolektivne destrukcije u zajedničkoj drami zla.” Dakle. odabravši pravi put. kako se to često događalo i Zadru.

slijedeći suvremeni trend kratkih drama. autorica gradi osobit dramski svijet opečaćen vlastitom istinom.Predstavljajući tako sudbinu žene u povijesnim relacijama kroz zanimljivo i moderno oblikovanje ovih jednočinkâ. Šimun Musa 48 .

stručno tretiraju društveno-povijesnu i gospodarsku problematiku vezanu uz gornjobroćanski kraj s nužnom eksplikacijom širega historijskoga konteksta. s različitih aspekta. Radi se o deset članaka koji na 63 stranice. služeći se arhivskom građom Hercegovačke franjevačke provincije te njezinim šematizmima iz različitih razdoblja. o podizanju spomenika poginulim braniteljima i svim žrtvama Prvoga i Drugoga svjetskog rata. Na samom početku. ljudi se ne će radovati svojim potomcima. o izgradnji školskih. lako je razumjeti čovjekovu potrebu za istraživanjem onoga što je bilo prije njega. Riječ je naime o publikaciji koja u nakladništvu Župnoga ureda Čerin i Matice hrvatske Čitluk sa znatnim kašnjenjem (kolovoz 2007. kao odgovarajuća zamjena predgovoru i kao primjeren uvod u rečenu problematiku. u Donjem Velikom i Donjem Malom Ograđeniku. Zbornik 140 godina Župe Čerin plod je upravo te nutarnje pobude da se važni događaji iz prošlosti dostojno obilježe i da se zaslužnim osobama naše povijesti oda primjerena počast. Imajući to u vidu. o izgradnji župne kuće koju je obilježila domišljatost i hrabrost prvoga čerinskog župnika fra Marijana Miletića. nalazi se rad fra Mate Dragićevića naslovljen “Župa Čerin”. Tu su i vrijedni statistički podatci o broju stanovnika te popis pastoralnih djelatnika od osnutaka župe do danas. odnosno vjeronaučnih prostorija. svaki je čovjek dio kontinenta.Zbornik 140 godina Župe Čerin Jedna mudroslovica kaže: “Ako se nikad ne osvrnu na svoje pretke. točnije 40 godina od njezina osnutka. 49 . o grobljima na području župe. donosi osnovne podatke o župi Čerin – o njezinu osnutku.) donosi radove prezentirane na znanstvenom skupu održanom 2004. U njemu autor. Istina je to koja izvrsno nadopunjuje onu što ju je izrazio John Donn napisavši da “nitko nije otok dostatan sam sebi. dio cjeline”. župne crkve te filijalnih crkava u Blatnici. godine u povodu obilježavanja jubilarne obljetnice Župe Čerin.” (E. Burke) Ova izreka izvrsno sažima tisućljetno iskustvo o čovjekovu duhovnom ustroju i njegovoj ukorijenjenosti u određeni povijesni i kulturni ambijent koji ga bitno obilježava.

stoljeća”. do 2004. sc. U osam poglavlja obilno potkrijepljenih odgovarajućim izvorima i literaturom te ilustriranih fotografijama vrijednih arheoloških predmeta autor donosi jezgrovit presjek glavnih zbivanja na području današnjega Brotnja od predrimskoga doba do srednjega vijeka. fra Andrija Nikić u radu pod naslovom “Kretanje katoličkoga pučanstva u Čerinu posljednjih 260 godina” donosi statističke podatke u vremenskom razdoblju od 742. Autor upozorava na smanjenje broja rođenih u posljednjih pedesetak godina te kontinuirano iseljavanje. financijske. dr. dr. godine. vrjednovanje i istraživanje mjesta na kojima “diše prošlost naših krajeva”. kronikama te drugom suvremenom literaturom. društvima i ustanovama njegovali hrvatski jezik čime su našemu narodu podigli svijest o vlastitim korijenima. Šimuna Muse “Prosvjetno-kulturne i društvene prilike u Hercegovini u drugoj polovici 9. prof. dr. Porazna je činjenica da od spomenutih lokaliteta osim Bakri (Visočica) i korita u Hamzićima nijedan nije detaljnije ispitan i obrađen. sc. uspostavljale su se trgovačke. odnosno željeznoga doba tako i u vrijeme rimske antike” (str. literarna. sc. Fra Kornelije Kordić autor je rada pod naslovom “Povijesnoarheološki lokaliteti u Župi Čerin”. Služeći se arhivskom građom različitih provenijencija. 420 .Drugi članak s naslovom “Brotnjom od pretpovijesti do srednjega vijeka” potpisuje prof. Ante Škegro. Slijedi članak prof. građevinske. Tu se govori o snažnom odjeku hrvatskoga narodnog preporoda u svim krajevima gdje obitavaju Hrvati. Otvarane su škole. Pozivajući na čuvanje. kazališna i športska društva. utemeljena je tiskara. liječničke. Osobito je važna činjenica što su preporoditelji u Hercegovini i Mostaru u novinama. osnivala su se glazbena. novine. pokrenuti su kalendari. 37). Njegov je zaključak kako skromna arheološka istraživanja potvrđuju “relativnu napučenost Brotnja kako tijekom brončanoga. pa tako i u Hercegovini gdje je preporodni narodni duh stvorio ozračje za promjene na svim područjima života. fra Kornelije ukratko prikazuje 32 lokaliteta na području čerinske župe koja su u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine registrirana kao vrijedna arheološka nalazišta. što je vrlo zabrinjavajuće. ljekarničke i ine ustanove. Isto je bilo i u srednjem vijeku iako se ni u jednom razdoblju Brotnjo nije uspjelo razviti u važnije gospodarsko i urbano središte.

Doc.. kada je sagrađena i otvorena državna škola. Riječ je o znanstveno-stručnoj eksplikaciji s primjesama osobnoga doživljaja i viđenja burne prošlosti ovoga kraja. do finalizacije te nekih propusta pri gradnji. U posljednjem članku ovoga zbornika fra Vendelin Karačić iscrpno opisuje tijek događaja vezanih uz podizanje spomenika braniteljima i ratnim žrtvama na Čerinu – od same odluke o podizanju. Zoran Prusina govori o istraživanju rudnih ležišta na području ove župe. ing. trajna nestabilnost te potlačenost goleme većine stanovnika. početak organiziranoga osnovnog školstva u Čerinu može se uzeti godina 88. čija su obilježja diskontinuitet vlasti. u prvom redu tehničke naravi. ovaj je zbornik vrijedna publikacija koja zaslužuje pohvalu i priznanje. stoljeća”. Emil Raspudić u članku “Povijest školstva u župi Čerin” pokušava rekonstruirati bitne događaje vezane uz otvaranje i funkcioniranje škola u ovoj župi. Prema njegovu navodu. kada je stara bogomolja pretvorena u školu gdje su fratri bili učitelji sve do 906. Uz sve vidljive nedostatke. preko idejnoga rješenja. što će biti jamstvo očuvanja svijesti o vlastitim korijenima. U kratkom radu pod naslovom “Opća obilježja geološke građe župe Čerin” dipl. dr. sc. Ivica Šarac autor je članka “Gornje Brotnjo u različitim sociopolitičkim kontekstima 20. potkrijepljenom Šematizmom Hercegovačke provincije iz 972. a njegov prezimenjak magistar Tihomir ukratko prikazuje žilavku i blatinu kao osnovni brend te sinonim Brotnja. 60). čerinski je spomenik “najmonumentalniji od svih koji su podignuti u organizaciji neke župne zajednice unutar hrvatskih domovinskih prostora” (str. On bi trebao biti poticaj na još angažiranije i zauzetije istraživanje i obilježavanje važnih događaja iz naše bliže i daljnje prošlosti. Prema autoru.. Ivica Musić 42 .Prof.

.

Nekategorizirani radovi (recenzije. U sažetku – opsega do 2 redaka – treba skraćeno predstaviti sadržaj članka te prezentirati glavne rezultate i zaključke istraživanja. Pisati valja u trećemu licu i izbjegavati pasivne glagolske oblike. Prihvaćanje kategoriziranih radova za objavljivanje obvezuje autora da isti članak ne smije objaviti na drugom mjestu bez dopuštenja uredništva Časopisa. Ako unutar navoda treba nešto ponovno označiti navodnicima. onda valja rabiti tzv. 423 . prikazi i slično) ne podliježu recenzentskom postupku. Dijelovi knjiga (npr. b) Naslovi knjiga i zbornika te nazivi časopisa pišu se ukošenim pismom (kurziv. polunavodnike (‘unutarnji navod’).NAPUTCI AUTORIMA ZA SURADNJU Opće upute HUM – časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru znanstvena je publikacija koja objavljuje recenzirane radove te one koji ne podliježu recenzentskom postupku. urednik i tajnik prihvaćaju ih na temelju svojih uvida. Naslovi članaka pišu se u navodnicima. a konačan sud donosi urednik na prijedlog recenzenata rada. iznimno. može biti i veći. a nikako velikim slovima ili podvučeno. italik). osim ako za to ne postoje posebni razlozi. pojedine rasprave iz znanstvenoga djela) pišu se u navodnicima. tj. odnosno pojmova koji pomažu u klasifikaciji rada. Kategoriju članka predlaže autor. Primaju se samo neobjavljeni rukopisi. U dogovoru s urednikom opseg članka. Tu su uračunate bilješke te sažetak na hrvatskome i na jednom stranom jeziku te literatura koju je nužno navesti zasebno. a recenzijâ. Oprema rukopisa a) Poželjan opseg znanstvenih i stručnih članaka jest 6 do 20 autorskih kartica (jedna kartica sadrži 30 redaka sa 60 znakova u retku). pregledni članak. stručni članak. Uz njega treba navesti oko pet ključnih riječi. prethodno priopćenje. Recenziji podliježu članci koji se prema općim standardima dijele u četiri kategorije: izvorni znanstveni članak. prikazâ te drugih priloga od 2 do 6 kartica. Istaknuta mjesta u tekstu valja označavati kosim slovima (kurzivom) ili masnim slovima (boldom).

ba. te na magnetskom mediju (disketi. te trebaju biti snimljeni u formatu MS Word dokumenata (**.0 nadalje).5 (srednji). Molimo autore da uz ime i prezime. 88000 Mostar. Matice hrvatske bb. ili u nekom od programa kompatibilnih s MS Word. adresu i e-mail radi kontakta. akademski stupanj (ili profesionalnu titulu) te puno ime institucije u kojoj rade – naznače telefon. i obilježiti ih (npr. U bilješkama veličina slova jest 0. Uredništvo pridržava pravo rukopis redakcijski prilagoditi propozicijama Časopisa i standardima hrvatskoga književnog jezika. ili predati osobno. otipkana s jedne strane papira A4.net. kao samostalne papire ili datoteke. Priloge treba slati poštom na adresu: Filozofski fakultet (za Časopis). a prored jednostruki (single). Rukopisi se ne vraćaju. d) Nije poželjno da prijelom već bude obavljen. molimo autore da nam olakšaju postupak na sljedeći način: a) Svi prilozi moraju biti pisani na računalu. u nekoj od inačica programa MS Word (od verzije MS Word 6. CD-u i sl. ili e-mailom na adresu: ffhz.doc).mostar@tel. b) Obvezna je uporaba fonta Times New Roman (odnosno Times New Roman CE) – kako bi se izbjegli problemi s hrvatskim znakovljem! c) U tekstu priloga veličina slova treba biti 2. e) Rad se dostavlja Uredništvu u dva primjerka. Molimo sve suradnike da se dosljedno pridržavaju navedenih naputaka. rednim brojevima).c) U pisanju pozivnih bilježaka autor se može služiti europskim ili američkim sustavom.). Uredništvo 424 . a prored . Može biti dostavljen i elektroničkom poštom (e-mailom). ali njihovo kombiniranje nije dopušteno. Zato je najbolje tekst predati odvojen od ostalih priloga (ako ih ima). Crteže i grafike (slike) treba dostaviti posebno. Tehničke upute Budući da se u postupku slaganja ovoga časopisa rabe ujednačeni formati za sve članke. U tekstu jasno treba naznačiti gdje prilozi dolaze.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->