SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel za geografiju

Primjena GIS-a u prostornom planiranju
Ante Šiljeg, prof.

Travanj 2008.

LITERATURA a) Obavezna literatura  PRINZ, D. (2006): Urbanizam, Svezak 1. Urbanističko planiranje, (prevela s njemačkoga: Anika Rešetar), Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb.  STILLWELL, J., GEERTMAN, S., OPENSHAW, S. (1999.): Geographical Information and Planning, Springer, Leeds.  LONGLEY P., A. & AL. (2006.): Geographic Information Systems and Science, John Wiley & Sons Ltd, London. b) Dopunska literatura  LONGLEY P., A. & AL. (2006.): Geographical Information Systems,

Volume 1., John Wiley & Sons Ltd, New York.  LONGLEY P., A. & AL. (2006.): Geographical Information Systems, Volume 2., John Wiley & Sons Ltd, New York.  KANG-TSUNG CH. (2002.): Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, Boston  CAVRIĆ, B., TOPLEK, S., ŠILJEG, A. (2009.): Uloga indikatora u prostornom planiranju i mjerenju kvalitete života na primjeru Zadra (u tisku). c) Internetski izvori  www.gisdata.com  www.esri.com

Što je GIS?

2

DEFINICIJE GIS-A  Pojavljuju se različite definicije GIS-a  GIS je istovremeno teleskop, mikroskop, računalo, fotokopirni aparat regionalne analize i sinteze prostornih podataka (Ron Abler, 1988)  Sve definicije ističu važnost prostornih podataka  Podatci se sastoje od dva oblika:  lokacijski element  povezani atributi a) alat  automatizirani sustav za prikupljanje, pohranjivanje, pretraživanje, analizu i prikaz prostornih podataka (Clarke, 1995) b) informacijski sustav  namijenjen radu s podatcima koji su georeferencirani c) geometrijski model prikaza prostora  u GIS-u su podatci vezani za linije, točke i poligone i tako su pohranjeni za istraživanja i analize (Dueker, 1979) d) filozofija – znanost  služi kao polazište za različita istraživanja, prihvaća ideje i napretke e) posao vrijedan milijarde dolara  porast korištenja GIS-a je marketinški fenomen začuđujućeg opsega. GIS će se zasigurno toliko integrirati u naš svakodnevni život da će uskoro biti nemoguće zamisliti kako smo funkcionirali bez GIS-a (Clarke, 2001) Područja primjene  GOSPODARSTVO  Planiranje  Opskrba  Upravljanje prometom  Geomarketing  Preventiva rizika…  ISTRAŽIVANJE  Geografija  Medicina  Arheologija  Kriminalistika  Klimatologija…

 OKOLIŠ  Zrak  Voda  Vegetacija  Poljoprivreda  Odlaganje otpada…  UPRAVLJANJE  Planiranje  Katastar  Vojska

3

– dr. lipnja 1858. Statistika POVIJEST GIS-a  Koncepcija GIS-a nije nova  John Snow (15. prvi GIS: Canadian Geographical Information Sistem  1980te-1990te: proboj. – 16. prijenosnik zaraze vodena pumpa  Izmjera… Slika 1. godine – pojam GIS (Tomlinson) o 1966. okolišni IS) o 1980. konsolidiranje GIS istraživanja o Primjena GIS-a u različitim područjima (zemljišni. Multimedijski GIS. Prikaz rasprostranjenosti slučajeva kolere u Londonu 1854. Internetski GIS o GIS funkcionalnost u različitim softverima OBILJEŽJA GIS-a  GIS omogućava  Permanentno pohranjivanje  Slobodno modeliranje podataka  Vizualizacijske tehnike  Generiranje novih geoinformacija  Grafička obilježja  GIS pretvara  Negrafički model prostora 4  GIS integrira  Geometrijska obilježja  Atributivna obilježja . nehigijenski uvjeti…  Broad Street – Soho.  Uzrok kolere (zaraze): zagađenje. razvoj o 1963. 1854. širenje o Komercijalna primjena o Desktop GIS.. GIS-softver ArcInfo (ESRI)  1990te-2000te: komercijalizacija. voda. London. Smatra se jednim od otaca epidemiologije jer je njegovo istraživanje pomoglo da se razriješi uzrok izbijanja kolere u Soho. loš zrak. ožujka 1813.) je bio britanski liječnik i vodeći u usvajanju anestezije i medicinske higijene. Snow  1960te-1970te: pionirsko razdoblje.

poljoprivrednih domaćinstava. tvrtki…) Analiza 5 .Zadatak: Prostorni plan općine Pojezerje  Modeliranje – pretvorba stvarnog svijeta u prostorni model FUNKCIONALNOST GIS-a  Spajanje geometrijskih i atributivnih podataka  Kombiniranje podataka: podatci → informacije → znanje  Upravljanju prostornim podatcima  Mnoštvo pitanja u bazama  Prilagodba sistema zahtjevima korisnika  Sposobnost učenja Upiti  GIS mora sadržavati aplikacije za pronalaženje specifičnih geoobjekata na osnovi lokacije ili vrijednosti atributa (broj stanovnika.

ekološki. ali dvije različite logičke kategorije Planiranje je proces (traje i dinamičkog je karaktera) Plan je slika nekog željenog ili zamišljenog. programi Klimatski. Čimbenici koji utječu na planiranje (PRINZ.) Društveni čimbenici Kulturalni čimbenici Gospodarski čimbenici PLANIRANJE Ciljevi. topografski čimbenici Materijalni čimbenici postojećeg stanja 6 . GIS mora biti u mogućnosti odgovoriti na pitanja u vezi interakcije prostornih odnosa između različitih setova podataka  Uključuje više od jednog geografskog skupa podataka i zahtjeva da analitičar prođe kroz seriju koraka kako bi došao do rezultata  Tri uobičajena tipa geografske analize jesu:  Analiza blizine  Preklapanje  Analiza mreže Prikaz GIS mora sadržati alate za vizualizaciju geoobjekata koristeći raznovrsnu simboliku Pojmovi plan i planiranje su u uskoj vezi.1999. projektiranog stanja (statičkog je karaktera)     Planiranje  1) svjesno namjeravanje  2) usklađivanje  3) konkretna razrada određenih nacrta i programa  4) izrada planova  5) unaprijed proračunato raspoređivanje elemenata i faktora nekog predstojećeg pothvata Slika 2.

zasniva se na dvije pretpostavke:  1) odgovarajućem stručnom znanju i  2) moralnom stavu (Prinz 1999).  Ova dva međusobno povezana preduvjeta temelj su svakog planiranja i svakog posla. nitko od odgovornih ne snosi posljedice. Stručno se znanje odnosi na vladanje tehničkim. Međutim. a rezultat su loši projekti. Brojne struke u cijelom procesu su zapostavljene (geografija jedna od njih).  U Hrvatskoj se često donose brzoplete i nepromišljene odluke u planiranju nekog kraja  Planiranje je ne racionalno i više je individualno mišljenje koje se nametne (zbog osobnih interesa. tj. a posljedice višemilijunski gubitci. žrtve su građani. ili?) ljudima koji odlučuju hoće li se projekt realizirati ili ne. materijalnim instrumentima planiranja i na poznavanje društvenih. 7 . ekonomskih i pravnih realiteta i perspektiva. oblikovanje okoliša gradova i naselja u human funkcionalni životni prostor. 6) predviđanje njegovih tokova i rezultata sa svrhom postizanja postavljenih ciljeva Zašto primjena GIS-a u urbanističkom planiranju  vrste planiranja:  Regionalno  Metropolitansko  Urbanističko  Ekološko  Općinsko     Ruralno Planiranje susjedstva Gospodarsko Socijalno (društveno)… URBANISTIČKO PLANIRANJE  Urbanističko planiranje.

a ne kao interdisciplinarnu znanost koja ima izrazite mogućnosti da pridonese donošenju pametnijih odluka u prostoru. sporednu znanost. i Prostornog plana južnog Jadrana 1970. A. nego interdisciplinarnoj sinergiji. biti ujedinjeni i intenzivnije integrirati GIS u geografsku struku. da bi vratili mjesto i ugled koji im pripada moraju eksplicitno djelovati. i Magaš. planovi i strategije 4) ciljevi planiranja i mjere 8 . Radica. Hrvatski geografi Žuljić. Prinz (1999.  Planiranje je proces koji ima korake u radu i planiranju..) navodi 7 koraka: 1) snimka i analiza postojećeg stanja 5) učinci 2) obveze 6) planiranje 3) nedostatci i konflikti 7) koncepcije. U bivšoj SFR Jugoslaviji geografi imali veliku ulogu u prostornom planiranju.. D.  Širi krug ljudi u Hrvatskoj je geografiju počeo percipirati kao faktografiju. S.  Geografi u Hrvatskoj. bili su jedni od glavnih koordinatora Prostornog plana SR Hrvatske 1974. Bulić. T. Prostorno planiranje se dakle ne smije temeljiti na individualnim mišljenjima.

 Planiranje povezujemo za zahtjevom i očekivanjem 1) uvažavanje materijalnih 2) idejnih datosti  Planerski tim mora biti upoznat s:  postojećim stanjem  problemima i njihovim uzrocima  mogućnostima nekog mjesta i željama ljudi 1. a ne za pojedince 1) Cilj planiranja u odnosu na planirano područje 9 . KORAK: Snimka postojećeg stanja  zbir prikupljenih objektivnih i iskustvenih činjenica o individualnim osobitostima mjesta  osnova planiranja  važna faza rada u cijelom kontekstu planerskog razmišljanja (upravo u ovom koraku implementacija GIS-a je najvažnija)  Što obuhvaća postojeće stanje na planiranom prostoru?  strukturu  oblik  namjena zemljišta i gradnje  socijalna  ekološka  kulturna  gospodarska obilježja  Kako prikupiti podatke o postojećem stanju?  Jedan od oblika prikupljanja svakako je i anketa građana – “odozdo prema gore” pristup  Prostor se planira za građane.

ulica)  3) planiranje manjih prostora unutar konkretnih mjesnih okolnosti  Inventarizacija postojećeg stanja dobro je obavljena kad se razlikuje ono što je u određenoj situaciji važno s obzirom na mjerilo  Površno istraživanje daje loše temelje za planiranje  Primjer 1.2) Kartografske podloge  Satelitski snimak  Katastarske podloge  Podloge su temelj planiranja nekog prostora  Mjerila koja se koriste: o 1 : 500 o 1 : 1000 o 1 : 2500 o 1 : 5000  Katastarske podloge većinom su u AutoCad-u. zemljišta  Uz pomoć GIS-a saznati:  površinu  opseg  tlocrtna izgrađenost  broj objekata  stanje  strukture korištenja  izraditi tampon zone  koliko objekata treba srušiti  gustoća prometnica 10 . drvo. Izrada plana za prenamjenu nekadašnjeg ind. linije)  2) sadržajno apstraktnih tema s strukturnim pristupom i iskazima  fizički i idejno u prvom planu su objekti (kuća. međutim u GIS-u postoje ekstenzije koje omogućuju pretvaranje (prebacivanje) u slojeve (točke. linije i poligone) Georeferencirani 3) Planirano područje  Raspon zadataka urbanističkog planiranja seže od:  1) prostorno opsežnih  važne strukturne međuovisnosti (površine.

strukture korištenja. Inventarizacija i vrednovanje strukturnih obilježja osi. suha ilovača)  osrednje građevinsko tlo (fini pijesak. Preoblikovanje ulica i javnih prostora  Uz pomoć GIS-a saznati:  duljinu ulica  površinu  prosječnu širinu  broj K. šljunak. vlažna ilovača)  loše građevinsko tlo (prapor. u planiranom djelu  broj objekata  izraditi tampon zone  koliko objekata treba srušiti  prosječna udaljenost objekta od ulice…  Nužne informacije o mjernim i tehničkim datostima. razinu podzemnih voda i kvalitetu tla  Nosivost građevinskog zemljišta razlikujemo prema 3 kriterija:  dobro građevinsko tlo (stijena.Č. nasuta zemlja) 11 . blato. a zatim oblikovna i funkcionalna obilježja rubne gradnje Topografija  Važno polazište za prostorne mogućnosti razvitka planiranog područja te za strukturu i oblik prostornog plana  Što je izraženija plastičnost oblika zemljišta to je veći njezin utjecaj na:  namjenu površina  mogućnost gradnje  komunalnu i tehničku infrastrukturu  raščlambu prostora  oblikovanje krajolika i gradnju  oblikovanje detalja  klimatske uvjete  Topografiju zemljišta ne određuje samo prirodni oblik površine  GIS omogućava izračunavanje koeficijenta plastičnosti  Struktura tla – geološka građa  Važan je preduvjet za korištenje površina i mogućnosti gradnje s obzirom na svojstva nosivosti. izgrađenog i neizgrađenog prostora  Primjer 2.

jezera. rijeke (I. te na kojim područjima je loše Vode  Razlikuju se:  Tekuće vode: potoci.II. reda)  Stajaće vode: ribnjaci.III. mali vrtovi izvan grada.. brane…  Površina vode ne ograničava se na granicu – prikazanu u prostornom planu  Rubne zone kao “životni prostor” zahtijevaju zaštitu Vegetacija  Očuvanje i zaštita bogate i raznolike vegetacije prijeko je potrebna za zdrave životne uvijete 12 . sportski tereni  Uz pomoć GIS-a saznati (izraditi tampon zone) na kojim dijelovima planiranog područja je zemljište dobro i zaštititi ga od gradnje.. Na temelju geoloških karata u GIS-u napraviti slojeve. klasifikaciju tala da bi se vidio omjer istih u planiranom području Razina podzemnih voda  Visoka razina podzemnih voda smanjuje nosivost tla  Građevinski objekti kao što su podrumi i garaže moraju smjestiti iznad površine zemljišta Kakvoća tla  Označava se brojevima koji određuju kakvoću tla (od 0 do 100)  na dobrom tlu: poljoprivredna namjena. zelene površine  na lošem tlu: gradnja.

 Točna i stručna izrada karata u tijeku snimanja postojećeg stanja preduvjet je za pomno i brižljivo planiranje (stablo se ne mora micati zbog ceste. nego se cesta prilagođava stablu)  Kako se ne bi ugrozio život drveća. kuglasti javor) – promjer krošnje od 3 do 5 m  Prema propisima o šumama – od ruba šume do građevina 30 m 13 . kategorija (npr. kategorija (npr. potrebno je ostaviti slobodnim od građevinskih zahvata sigurnosno područje (promjer krošnje stabla)  Razlikovanje veličine stabla:  I. kategorija (npr. bagrem) – promjer krošnje od 5 do 7 m  III. platana) – promjer krošnje od 7 do 10 m  II.

nastanka magle. cirkulacija zraka sprečava nakupljanje zagađenog zraka c) glavni uzročnici zagađenja zraka: emisije prometnih ispušnih plinova. U GIS-u napraviti tampon zone (buffer) oko stabala ili šuma KLIMA I UTJECAJ NA OKOLIŠ  Utjecaji na mikroklimu – “gradska klima” a) “okamenjivanje” površine tala dovodi do porasta prosječne temperature. industrije. poljoprivreda Djelovanje vjetra  Struktura prostora uvjetuje različito djelovanje vjetra na različitim planiranim područjima  Vjetar snagom i smjerom može utjecati na prenošenje štetnih emisija i tako utjecati na ugodu u stambenim područjima. bolje isparavanje i prozračenost. sniženja razine podzemnih voda i smanjivanja zračnih strujanja b) gradnja usred prostranih zelenih površina: povoljnije promjene temperature. Prikladnost planiranog područja u vezi s klimatskim utjecajima 14 . emisije od grijanja kućanstava. te na utrošak energije  Prikladnost planiranog područja u vezi s klimatskim utjecajima Slika 3.

: industrija. bez direktnog odnosa s drugim zgradama (broj katova. promet  Državnim i pokrajinskim zakonima i uredbama utvrđuju se dopuštene granične vrijednosti ispuštanja štetnih tvari  Uz pomoć GIS-a i različitih uređaja izmjeriti koncentraciju i jačinu.Ekološka opterećenost  Opterećenost okoliša pogađa prirodu. dobiti podatke te na temelju njih napraviti zone utjecaja  Prilikom planiranja vrlo je važno voditi brigu o održivosti i zaštiti okoliša (poštivati studije i zakone) Namjena površina Gradnja  U bazi podataka svakom objektu pridodati atributni podatak o njegovim obilježjima  Pojedinačne građevine: samostojeće. industrija  zagađenost vode: komunalne i industrijske otpadne vode  zagađenost prašinom. oblik krova) 15 . čađom itd. a čovjeku šteti fizički i psihički  Opterećenost okoliša i njegovi izvori:  opterećenost bukom: prometnice (kopneni. zračni i vodeni promet)  onečišćenje zraka: promet.

nedovoljna prometna protočnost – prema strukturi i kapacitetu neprikladno za proširivanje (Bokanjac)  b) gradnja ulica prilagođena prometu – treba tražiti rekonstrukciju ulica radi prilagodbe mjesnim okolnostima  c) dobro odmjereno i funkcionalno planiranje  Pri vrednovanju postojeće strukture prometne povezanosti treba uzeti u obzir posebnosti oblika naselja i krajobraza  Opasne točke 16 . građevinski sklopovi  Način gradnje:  otvoreni (niz samostojećih kuća)  zatvoreni (poluugrađene ili ugrađene zgrade)  Namjena zgrade:  stambena zgrada kao kuća (1 ili više obitelji)  skladišna ili tvornička zgrada  škola. Skupine zgrada: kao zatvorene skupine kuća. gospodarstva. dječji vrtić  pročiščivač otpadnih voda  Oblik i stanje zgrada prema namjeni  usklađenost oblika  suprotnost između oblika  Stanje zgrada:  novo  dobro opće stanje  stanje koje zahtjeva obnovu  ruševno  Prometno povezivanje  Povezivanje planiranog područja pješačkim i biciklističkim prometom  Prometno povezivanje  Povezivanje planiranog područja pješačkim i biciklističkim prometom  postojanje  stanje  opasne točke  Povezivanje planiranog područja motoriziranim prometom  a) povezivanje postojeće gradnje.

 a) nepregledan uljev  b) posmaknuto i nepregledno križanje  c) pregledni uljev  d) prometno ispravno križanje  Planiranje i dimenzioniranje površina za promet u mirovanju  a) nedostatna količina  b) dostatna količina  Prometna opterećenost cesta i putova u planiranom području  frekvencija putnika  automobilski promet  teretni kamionski promet  vršno satno opterećenje  normalno opterećenje  točke učestalih prometnih nesreća  U svijetu postoje različiti uređaji i metode mjerenja prometne opterećenosti (sateliti) koji su direktno povezani s bazom podataka  Socijalna i tehnička infrastruktura  Ustanove unutar planiranog područja ili u njegovoj neposrednoj okolini  a) za skrb o mladima i starijim osobama  b) za zdravstvenu skrb  c) za obrazovanje  d) za dušobrižništvo  e) za kulturu i zabavu  f) ostale  Opskrba i ostale  ponuda opskrbe i usluga za dnevne potrebe  ponuda opskrbe i usluga za povremene potrebe  ponuda opskrbe i usluga za dugoročne potrebe  Tehnička infrastruktura A) Uređaji za mjesnu opskrbu:  vodovod  kanal za otpadne vode  kanal za oborinske vode  vod električne energije  plinovod 17      telefonski vod vod kabelske televizije vodovi za prijenos podataka toplovodi trafo-stanica .

 razdjelna električna stanica  telefonski ormar  bunar  ormar prometne signalizacije  benzinska stanica  4) Društveno-ekonomski kriterij u urbanističkom planiranju  Podatci o stanovništvu  Podatci o zgradama i stanovima  broj stanovnika  broj zgrada i stanova  broj kućanstava  starost zgrada  veličinu kućanstava  veličina stanova  dobnu strukturu  oprema stana  nacionalnost  najamnine  obrazovanje zaposlenost  Radna mjesta i zaposlenici ANALIZA I CILJEVI  Temeljita snimka postojećeg stanja nudi cijeli niz činjenica i informacija  Pregledno obraditi i prikazati jer će samo tako biti pristupačni u svakoj etapi planiranja Analiza  rezultate snimke postojećeg stanja  vrednovanje stanja i obilježja u vezi s uzrocima  međuovisnosti i posljedice  rezultate istraživanja možemo svrstati u kategorije  Zaključujemo koja područja i sadržaji zahtijevaju naše djelovanje  Na temelju rezultata snimke postojećeg stanja donosimo zaključke koji postaju osnova za postavljanje ciljeva i programa planiranja  Faza analize i postavljanja ciljeva. odlikuje se uskom međusobnom povezanošću argumenata i zaključaka Slučajevi planiranja  Prostorno i funkcionalno povezivanje/odnosi  Primjenjuje se prije svega pri planiranju novih gradnji i proširenjima  Razmatranje se ovdje proširuje izvan planiranog područja tako da obuhvati strukturalne odnose s okolinom i uključujući ih u veći prostorni i funkcionalni kontekst 18 .

prema potrebi u rekonstrukciji sela i gradova  Različiti vlasnički odnosi često zahtijevaju teške i dugotrajne postupke kupovine zemljišta.crkvene i kulturne ustanove .gustoća gradnje .obilježja oblikovanja  f) Strukturne linije RASPOLOŽIVOST ZEMLJIŠTA.parkovi.oblici prostora . ETAPE GRADNJE.škole. zelene površine . vrtići .objekti za sport i slobodno vrijeme  c) Krajobraz. SLIJED REALIZACIJE  Primjenjuje se u planiranju novih gradnji i proširenjima.linije javnog prijevoza . usluge .vode .glavne pješačke staze .trgovine. a) Prometnice .ekološka i oblikovna obilježja  d) Namjena površina  e) Struktura gradnje i prostora . neizgrađene površine u krajoliku .biciklističke staze .komunalno-tehnička infrastruktura  b) Opskrba . preraspodjele pa i izvlaštenja kako bi se stvorile prostorne pretpostavke za provedbu planiranih mjera 19 .oblici gradnje .

oblici namjene površina. Stoga je nužno da planirano područje bude podijeljeno na različite etape gradnje (prostorno i vremenski)  Slijed i obuhvat pojedinih etapa realizacije važne su točke u izradi daljnjih graditeljskih zahvata. ekološki i geološki uvjeti na planiranom zemljištu. investicijskog planiranja Vrednovanje planiranog područja prema namjeni  Važno u planiranju nove gradnje i proširenjima koja zahvaćaju krajolik  Topografski. u planiranim području utvrđeni su nedostatci i konflikti kao negativna obilježja  Otkrivanje razloga njihova nastanka i njihovo uklanjanje zadaća su planiranja i pratećih mjera Plan mjera  Primjenjuje se u svim slučajevima planiranja 20 . eventualna zatečena ili očekivana opasnost zagađenja industrijskim otpadom zahtijevaju raščlambu planiranog područja i istraživanja stručnjaka  Potrebno donijeti zaštitne mjere kao i primjene namjene gradnje Plan obveza  Primjenjuje se u svim slučajevima planiranja  Analiza parcijalnih prostora i pojedinih čimbenika nalaže da određene elemente postojećeg stanja obvezno uključimo u planiranje ako:  ne postoji povod za promjenu  provedba nije moguća zbog novog vrednovanja mogućnosti ili procjene posljedica  okolnosti ili obilježja postojećeg stanja zahtijevaju zaštitu i održavanje Problemska karta  Primjenjuje se u svim oblicima planiranja  Za razliku od obveza koji su pozitivni iskazi.

 Rezultat analize postojećeg stanja može se prikazati kao skup prijeko potrebnih ili preporučljivih mjera  To su ciljevi koji se odnose na sadržaje. ekološki i ekonomski odnosi  Ponekad se poseže za stručnim znanjem. hitnost. tj. problema  Razrada mogućih rješenja i metoda  Izbor ili izrada sredstava za provedbu planskih rješenja  Planiranje je suodnos između postavljenih pitanja i nastojanja da se nađu logični odgovori  Za planirane mjere i njihovu provedbu jednako su važne materijalne i nematerijalne danosti kao i promjenjivi društveni. neće uspjeti 21 . čak i onda kad zahtjeva “širokopotezne” odgovore o kontekstu. a tek onda opisati primjereno rješenje i sredstva  Planiranje koje se gubi u detaljima. a što nadoknaditi URBANISTIČKO PLANIRANJE  Metodski pristupi planiranja  Proces urbanističkog planiranja opisujemo ovim koracima:  Inventarizacija i analiza zadataka. postupke i instrumente planiranja pratećih aktivnosti  Ciljevi planiranja u prirodnim prostorima zahtijevaju istraživanje i vrednovanje prirodnih okolnosti s obzirom na održivost  Kriterij procjene ne smije biti cilj planiranja  Treba krenuti obrnutim putem. vidjeti mogu li priroda i krajolik podnijeti planirane mjere bez posljedica  Odrediti što treba uvažiti. a ponekad za prognozama i pretpostavkama  Spektar urbanističkih zadataka seže od slučaja sanacije u gusto naseljenoj gradskoj četvrti do planiranja daljnjeg razvoja grada  Iznimno je važno prvo definirati vrijeme i mjerilo. što ograničiti.

Granice pojedinih urbanističkih planova unutra GUP-a Zadra  Unutar GUP-a grada Zadra potrebno donijeti:  UPU . odnose. Metodički pristupi za izradu urbanističkih planova potkrijepljeni su primjerima koji su prije svega usmjereni na prostornofunkcionalne i tehničke aspekte planiranja  Izrada urbanističkih planova vezana je uz zahtjev da se različiti. u strukturalni sklop  Urbanistički plan definira:  namjenu  prometnu povezanost  namjenu okolnih površina Slika 4.60  DUP . s razvojnim ciljevima. slični i proturječni sadržaji urede tako da nastane funkcionalna i oblikovana cjelina  Pri izradi plana treba objasniti koje okolnosti.15  PUP .8 22 . utjecaje i posljedice valja uvažiti kao općenite  Kako ono što je zatečeno u planiranom području uklopiti.

Primjer planiranja I: planiranje stambenog područja – proširenje sela 23 .

24 .

Primjer planiranja II: planiranje stambenog područja – razvoj dijela općinskog naselja – arondacija središta mjesta Ciljevi. trokatnice i samostojeće obiteljske kuće  odustajanje od planiranja opskrbe i javnih površina jer ta ponuda postoji u blizini središta mjesta  određivanje lokacije za dječji vrtić  priključenje interne infrastrukture prema natječajnim uvjetima  određivanje prostora za parkirališna mjesta  očuvanje poljoprivrednog imanja  1. 2500  Snimka i interpretacija mjesnih uvjeta prema:  linijama struktura  potezima zemljišta  granicama prostora  orijentacijskim točkama i vezama 2. korak– mjerilo 1 : 5000. program  veličina površine planiranog područja cca 16 ha  izrada plana s urbanističkim i ekološkim kvalitetama uz uvažavanje poljoprivredno vrijednih površina u okružju planiranog područja  zgusnuta stambena gradnja mješovitog tipa – više stambene zgrade maks. korak – mjerilo 1 : 2500  Razvitak strukture neizgrađenih prostora uz dodavanje društvenih i ekoloških funkcija. korak – mjerilo 1 : 2500  Unošenje mjesnih uvjeta i njihova vrednovanja u koncepciju UP općenito uz ove iskaze:  prostorno funkcionalna raščlamba planiranog područja  uspostava poveznica s urbanističkim komponentama i elementima krajolika  raspodjela građevinskih površina  3. postavljanje neizgrađenih prostora kao skupnih dvorišta u četvrtima i definiranje zelenih površina 25 .

korak – mjerilo 1 : 2500. stvaranje prostora za stanovanje s pretežitom zabranom motornog prijevoza  5. korak – mjerilo 1 : 2500  Koncepcija prometnog povezivanja s prioritetom kontinuiranih i sigurnih pješačkih i biciklističkih veza između stambenog područja i središta mjesta. korak – mjerilo 1 : 250  razrađeni primjeri uređenja i oblikovanja javnog prostora i prijelaznih područja između privatnih kuća i vrtova 26 . stambenog okružja. prikaz oblika gradnje. Preuzimanje zatečenih strukturnih i oblikovnih elemenata koji obilježavaju područje i njihov razvitak korištenjem jednostavne i jasne raščlambe površina. infrastrukturom i neizgrađenim površinama  7. okolnog krajolika i planiranog područja za proizvodnju i poslovanje. korak – mjerilo 1 : 500  Izrada urbanističkog plana s konkretnim definicijama oblika građevina. prostora i struktura gradnje  4. tipova kuća i bitnih obilježja neizgrađenih prostora i priključenja  Sažetak koncepcijskih obilježja plana u pojednostavljenom prikazu  6. 1000  Prenošenje rezultata koncepcijske razrade u izradu plana gradnje.

odustati od onih zahvata čiji bi opseg i posljedice ugrozili eko-sustav 27 . obavlja trajne posljedice  Zahvati u prostoru mogu ili opteretiti okoliš ili biti ekološki prihvatljivi  Jedna je stvar ekološki odgovorno planirati. tj. tj. Ilustracija planskih zamisli stambene gradnje i okružja u prostornim skicama EKOLOŠKI CILJEVI U URBANISTIČKOM PLANIRANJU  Provedba urbanističkih planova neizostavno mijenja prostor. a sasvim drugo hoće li se korisnici ekološki odgovorno ponašati prema okolišu  Kad proširujemo površine naselja ili gradimo infrastrukturu . oduzimamo krajoliku “životni prostor”  Prenamjenom površina može se omogućiti oporavak ekološki opterećenih i uništenih područja  Treba voditi brigu o održivom razvoju.

uštede energije l) tretman tla i vegetacije 28 . U tijeku planiranja potrebno je stalno procjenjivati moguće ekološke gubitke kao posljedice određenih planskih ciljeva  U skladu s tim treba donositi odgovorne odluke o mjerama koje bi kvantitativno i kvalitativno nadoknađivale te gubitke  Osnove ekološki odgovornog planiranja moraju se razraditi istraživanjem postojećeg stanja Planirano područje  a) granice i mogućnost korištenja zemljišta  b) klimatski uvjeti  c) osunčani položaji i položaji u sjeni Gradnja  d) orijentacija gradnje  e) struktura gradnje  f) planiranje zgrada Neizgrađeni prostori g) socijalni i ekološki neizgrađeni prostori – biotopne zajednice h) mali biotopi j) mikroklima/provjetrenost k) zaštita od vjetra.

stupanj. namjena zgrade)  tlocrtna izgrađenost objekata  povezivanje pješačkim i biciklističkim prometom (stupanj izgradnje i stanje pješačkih i biciklističkih staza)  povezivanje motoriziranim prometom (struktura.Prometna infrastruktura  m) strukturni prioritet ekološki prihvatljivih prometnih oblika  n) zoniranje prometne strukture  o) oblikovanje Projekt Knin Cilj  Određivanje kvalitete života u MO unutar GUP-a grada Knina  Koristiti bazu podataka (kartografska podloga)  Definirati granicu GUP-a . promet u mirovanju)  tlocrtna izgrađenost ulica  ukupna duljina ulica  gustoća ulične mreže  povezivanje javnim prijevozom (postojanje)  gustoća stajališta javnog prometa 29 . stanje.analizirati i zapisati  tip gradnje (broj katova. UPU-e (5 mjesnih odbora)  Topografija  Struktura tla  Kakvoća tla  Vode  Vegetacija  Klima Namjena površina  koliki je % udio površina u svakom odboru .dogovor (uže gradsko područje 200 m oko kuća)  GUP podijeliti na manja područja. način gradnje. opasne točke.

koja omogućuje najveću mobilnost. grafova. kartograma…  Tekstualni dio POLAZIŠTA URBANISTIČKOG PLANIRANJA  Prometno povezivanje. postala je mjerilom blagostanja  U mnogim područjima zbog prometnog zagušenja prešla se granica koja dijeli napredak od osobnog komfora Što je s temeljnim načelima?  Odnos između troškova i koristi.Socijalna i tehnička infrastruktura  Socijalna infrastruktura  Ustanove:  skrb o mladima i starijim osobama  zdravstvenu skrb (ambulanta)  obrazovanje (škole. 1 zgrada = 40 osoba)  gustoća  broj kućanstava Zadatci:  Analizirati bazu podataka  Obraditi i analizirati podatke ankete građana  Odrediti pokazatelje kvalitete života – prikazati ih  Napraviti karte geografskog položaja područja  Pokazatelje prikazati u obliku karata. uklopljena u zajedničke potrebe i mogućnosti  Planiranje grada mora od urbanističkog plana pa sve do planerskih koncepcija širih obuhvata stvoriti pretpostavke:  da se dopusti samo onoliko prometa koliko je prijeko potrebno 30 . problemska karta. gospodarski i politički razvitak naroda usko je povezan s prometnim razvitkom  Potpuna motoriziranost. smanjen i zagađen životni prostor zbog povećane moblinosti više nije u skladu s temeljnim načelom prema kojem se promet treba razvijati  Uvažavanje temeljnog načela značilo bi ponovno razumijevanje prometa kao usluge koja na svrhovit i smislen način treba biti. uzroci i posljedice  Prometnice i prometna sredstva ključni su za civilizacijski napredak  Društveni. opsegom i vrstom. vrtići…)  broj za kulturu i zabavu  ostale  Opskrba i usluge  Podatci o stanovništvu  broj stanovnika (1 kuća = 5 osoba. kulturološki.

energetskim i makroekonomskim mogućnostima  VRSTE PROMETA o pješački o biciklistički o individualni automobilski o javni putnički o robni/teretni  KRITERIJ VREDNOVANJA o doseg o način prometnog povezivanja o komfornost prometnog o sredstva o ovisnost o vanjskim utjecajima o sigurnost o učinkovitost o utrošak energije o ekonomičnost o opterećenje okoliša o stupanj izgrađenosti o ekološka prihvatljivost Utjecaj neprometnih kriterija vrednovanja  Potreba za mobilnosti prvenstveno je povezana s dostupnošću ustanova koje su nužne za egzistenciju  Stanovnici: o Djeca i mladi nisu motorizirani o Odrasli cca 60 posto nisu motorizirani  Prometna povezanost mora biti zajamčena i bez korištenja motornih vozila  Pješački i biciklistički promet zahtijevaju posebne uvjete. odnosno neometano i sigurno kretanje Odnos između prometa i gradnje  Način i mjera korištenja određuju opseg i vrstu prometa. a i njegovu raspodjelu tijekom dana 31 . da se prometni intenzitet rasporedi na sve vrste prometa u skladu s njihovim svojstvima i da se pritom promiče nemotorizirani individualni i javni promet  da ravnopravno uvažava potrebe i mogućnosti svih skupina stanovništva  da prometni tokovi budu usmjereni tako da se ne ugrožava kvaliteta života  da se odgovorno ponašamo prema ekološkim.

Prostorni razmještaj ciljeva puta i utjecaj tog razmještaja  na vrstu i opseg prometnih tokova  A) Prostorno razdvajanje funkcija  B) Prostorno miješanje funkcija  C) Svatko putuje svojim automobilom  D) Prevladava promet javnim prijevoznim sredstvima  E) Disperzno naselje  G) Gusto naselje 32 .

33 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful