INTRO ATMOSFERU dijelimo na: 1.

homosferu
- sloj atmosfere do 100 km visine - sastav zraka je konstantan - ozonosfera – do 30km (najveća koncentracija ozona) - mezosfera – 50-80 km visine

2. heterosferu - sloj atmosfere iznad 100 km visine
- dolazi do gravitacijskog razdvajanja plinske smjese i upravo zbog djelovanja zračenja nailazimo na ionizirane čestice – zato se naziva i ionosferom

ZAGAĐENOST ZRAKA I METEOROLOŠKI PARAMETRI
sudbina zagađivala u atmosferi ovisi o: - temperaturi zraka - strujanju zraka - oborinama - sunčevom zračenju

1) TEMPERATURA ZRAKA (temp.inverzije)
-

da li će neki plinovi ići gore ili dolje ovisi o stupnju vertikalnog strujanja tj. o stvarnoj promjeni temperature zraka s visinom (topli zrak ide gore jer je manje gust i ekspandira)
1 2 3 4 5 n a s v p e d t a is r i s t ija b in z e a b i l b a t i ln a s k a m n n a a s k a a t m in v a t e t m o s f e r a p r o m je n a ( n e o s f e r a e r z ija m p . in v e r z ija

4 2 3

5

d o la z i

d o

iz m

je

n e

t o

1

t e m

p e r a t u r a

NESTABILNA ATMOSFERA topli zrak koji se diže sporo postiže temp. Okoline (sporo se hladi) i diže se dok se god temperature ne izjednače promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine povoljno za rasprostiranje polutanata visoko/daleko od izvora emisije (povoljno za kvalitetu zraka) ADIJABATSKA PROMJENA pri istom tlaku zraka, topli se zrak diže iznad hladnijeg (zbog manje gustoće), ali ne izmjenjuje toplinu sa okolinom, nego se rad stvara iz unutrašnje energije sustava temperatura zraka pada za iznos = utrošenom radu STABILNA ATMOSFERA ako je ∆ T > od adijabatske promjene, dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine (smanjenje je manje od 7°C/km visine) zrak pri dizanju vrlo brzo postaje hladniji i gušći od okoline (pa će se nastojati vratiti na prvobitan nivo) tako je spriječeno raspršivanje polutanata (povećanje njihove koncentracije) TEMPERATURNA INVERZIJA temperatura zraka raste sa visinom - atmosfera se nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja - nepovoljno i za organizme i za okoliš

1

2) STVARANJE INVERZIONOG SLOJA a) stvaranje inverzije zračenjem zemljine površine tokom noći
-

po danu sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje, a po noći zemlja zrači energiju natrag u svemir za vedrijih noći, zbog jačeg zračenja IR zraka hlade se slojevi neposredno uz površinu, pa inverzijski sloj brže nastaje polutanti nastali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja = povećanje koncentracije polutanata pri tlu inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca

-

-

-

b) stvaranje inv. sloja u kotlinama
-

zbog veće gustoće, hladniji zrak se spušta i istiskuje topli zrak koji ide uvisi time stvara temperaturnu inverziju inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara ovakve inverzije i promjene temperature zraka sa visinom su važan čimbenik pri izgradnji novog objekta

-

c) frontalne inverzije
-

javljaju se prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura tada hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti frontalne inverzije traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija, odn. Dok se polutanti ne koncentriraju ispod inverzijskog sloja

d) inverzije povezane sa anticiklonom
-

pri anticikloni, gornji (hladni) slojevi zraka spuštaju se prema dolje i zagrijavaju se zagrijavanje je veće u gornjem, nego u prizemnom sloju atmosfere i vjetrovi su slabi ili ih uopće nema, pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem izrazito nepogodne inverzije, čak i opasne za vrijeme maglovitih dana (ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilavati i koncentrirati u cijelom tom periodu) anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja

3) STRUJANJE ZRAKA
-

svrha/funkcija zračnih turbulencija = horizontalni transport zagađivala uvijet za strujanje = razlike tlakova na pojedinim mjestima na zemlji strujanja ovise o: vjetru, udaljenosti od zemlje, koncentraciji terena, zračnim turbulencijama i topografiji promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca i brzine vjetra bitno kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta / i adaptacije i renoviranja starog potrebno je izraditi RUŽU VJETROVA = višegodišnja mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina), a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini

2

4) OBORINE
-

mogu doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka, ali i povećanju zagađenosti voda smanjenje zagađenja pomoću 2 mehanizma: iskišnjavanje i ispiranje ISKIŠNJAVANJE - kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu kondenzacione jezgre ISPIRANJE - kada oborina prolazi kroz zrak, može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi (SO2, NO, NO2 ) i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka - ispiranjem dolazi do smanjenja pH

-

efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine, veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega

5) SUNČEVO ZRAČENJE
-

dio zračenja seapsorbira u atmosferi => O2 disocira na:
(pod utjecanjem hυ !!)

O2(g) ---> 2O(g) O2(g) ---> O2(g)+ + eO(g) ---> O(g)+ + e-

-

fotokemijske reakcije nastaju kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela, i da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: 1) energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze 2) molekula mora apsorbirati taj foton (λ kraće od 242 nm = dovoljno za disocijaciju mol. kisika) i tako se većina kratkovalnog zračenja sa sunca apsorbira u najvišim dijelovima atmosfere

-

kratkovalna zračenja uzrokuju stvaranje atomarnog kisika

.... OZON O3 // nastajanje i raspad // reakcija O3 u stratosferi:
-

atomi O nastali disocijacijom u STRATOSFERI i MEZOSFERI sudaraju se sa mol. kisika --> nastaje OZON O(g) + O2(g) -------> O3(g)*
( = molekula ima višak E)
*

-

ta se molekula (O3) mora riješiti viška E i to jako brzo, jer bi došlo do povratne reakcije (raspadanja O3 na molekularni i atomarni kisik) O3 se rješava energije u sudaru sa nekom drugom molekulom zraka = najčešće O2 ili N2 (odnosno M), pa ta molekula preuzima višak E na sebe O3(g)* + M (g) -------> O3(g) + M (g)*

-

koliko će O3 nastati u pojedinim slojevima, ovisi o: 1) što je više sudara O3 i M, manje će se molekula O3 raspasti na O i O2 koncentracija O3 je veća na manjim visinama (jer broj molekula po volumena raste smanjenjem visine) 2) većina zračenja se apsorbira u visokim slojevima atmosfere, pa se u nižim stvara manje kisika

-

konačni rezultat tih utjecaja = najviše O3 nastaje na visinama između 20 i 30 km, ali ima ga i u troposferi nastale mol. O3 nisu dugog vijeka jer mogu apsorbirati zračenja od cca 200-310 nm, pa i 325 i tada se raspadaju na O2 i O

3

u atmosferu ulaze direktno iz prirodnog / erupcije vulkana ili antropogenog izvora / ispušni plinovi na autu) sekundarne nastaju iz primarnog nekom od kemijskih ili fotokemijskih reakcija u atmosferi različitim oks.kad nisu grijani blizu vrelišta (hlape pri običnoj temp. org.. prema podrijetlu: antropogeni oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti prirodni virusi. org. a 10% aerosoli 50% aerosoli ulazi u atmosferu direktno kao prašina. čak i globalno - vrijeme života zagađivala u atmosferi ovisi o: izvoru polucije meteorološkim uvjetima mehanizmima odvoda iz atmosfere - mehanizmi odvoda u troposferi: kemijske reakcije ispiranje oborinama (mokro taloženje) gravitacijsko taloženje (suho) 4 . magla (sitnija kapljica = DO 1µ m) 90% polutanata pripada plinovima i parama.. prašina iz pustinje prema agregatnom stanju / fizikalnom obliku: plinovi faza koja se u normalnim uvjetima ponaša po plinskim zakonima pare također se ponaša po plinskim zakonima plinovi u stanju blizu ukapljavanja .. = org.sulfati. a 50% kao kemijska reakcija prema trajanju učinka u atmosferi: polutanti s lokalnim učinkom kratkotrajni učinak .nitrati. otapala) aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. ozon. hidroksilni radikali i dr. prašina (veća kapljica = OD 1µ m). aldehidi.ne udaljuju se više od 100 km od izvora polutanti s globalnim učinkom promjena sastava zraka u većim područjima. krutih i tekućih čestica u zraku tekućina = sprej. procesima će iz prirodnih polutanata nastati ketoni. bakterije. mogu kao katalizatori utjecati na reakciju destrukcije ozona: opća jednadžba: O3 + X ------> O2 + XO O + XO ------> O2 + X to su reakcije u stratosferi koje smanjuju koncentraciju O3 - ZAGAĐIVALA U TROPOSFERI PODJELA POLUTANATA: s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu: primarne nalaze se na izvoru emisije.CIKLIČKI PROCES NASTAJANJA I RASPADANJA O3: nastajanje ozona: O2 + Hυ (λ <240nm) ------> 2O O + O2 + M ------> O3 + M raspadanje ozona: O3 + Hυ (λ <325nm) ------> O2 + O O + O3 ------> 2O2 - REZULTAT: štetna energija pretvara se u bezopasnu toplinu pojedine vrste kao različiti klorirani radikali.

- mehanizmi odvoda u stratosferi: vijek zagađivanja je dulji. spojevima sa reducirajućim karakteristikama. zatim taljenja ruda u obliku sulfida (olova/Pb. cinka/Zn i bakra/Cu) - spojevi sumpora emitiraju se i iz postupaka proizvodnje celuloze: a) SULFATNI POSTUPAK / kraft postupak*** - lug za kuhanje sastoji se od NaOH i Na2S (lug = gorivo .u kotlu za regeneraciju) prvenstveno se emitiraju spojevi reducirajućih karakteristika (H2S. ali i terpeni) ta emisija ugljikovodika je mala u usporedbi s konc. CH3SH) oni su odgovorni za pojavu neugodnih mirisa (problem: eliminacija) do emisije SO2 dolazi iz peći za sušenje kreča dodatno može doći do emisije SO3 ako je nafta pomoćno gorivo na emisiju uglavnom utječu: temperatura plamena koncentracija kisika u plamenu org. biološke aktivnosti. tvari nastaje sumporovodik (H2S) koji će se relativno brzo oksidirati u SO2 oksidacija se može postići pomoću O.miris uzrokovan furfuril-merkaptanima i furfuril-metilfulfidima sulfitni postupci na bazi amonija . vjetar iznad površine mora biološkom razgradnjom org. do 95% vlažnog S rekuperira. reakcijama dimni plinovi iz peći za regeneraciju luga i peći za sušenje kreča sadrže kancerogene spojeve!!! poliaromatski ugljikovodici (PAH) - - b) SULFITNI POSTUPAK - bazira se na nekoliko metoda kuhanja sa lugovima različitih sastava i pH vrijednosti gotovo da i nema spojeva sumpora reducirajućih karakteristika koji bi stvarali problem mirisa i emisije sulfitni postupci koji se baziraju na Mg . spojevi bez sumpora nastaju od ekstrakcijskih komponenti iz drveta (uglavnom smole.miris po piridima (benzenska jezgra u koju je ugrađen dušik) glavni polutant ovog procesa je SO2 ali i krute čestice RAFINERIJE NAFTE karakteristične kao izvor emisije SO2 i H2S u njima se obično koristi postupak rekuperacije kojim se max. ali daje veću lokalnu emisiju MEHANIZMI ODVODA SO2 IZ ATMOSFERE: 1. O2 ili O3 (molekularni/monoatomarni/ozon) reakcija je: SPORA u slučaju suhe plinske faze BRZA u prisustvu vlage i/ili čestica // čestice će djelovati kao katalizator H2S se u atmosferi zadržava samo nekoliko sati ANTROPOGENI IZVORI: najznačajniji izvori troposferskog SO2 SO2 = rezultat sagorjevanja fosilnih goriva koja sadrže sumpor (ugljen i nafta). ali ti spojevi daju miris i mogu sudjelovati u fotokem. a ostatak izgori u SO2 = kvalitetniji postupak za tržište. HETEROGENA OKSIDACIJA (suho taloženje) SO2 se brzo oksidira i prelazi u H2SO4 (sekundarni polutant) i/ili njezin anhidrid (SO3) 5 . manje mogućnosti odvoda najbitniji mehanizmi su fotokemijske reakcije SPOJEVI SUMPORA KAO POLUTANTI U ZRAKU - - PRIRODNI IZVORI SO2: vulkanske aktivnosti.

NOX i CO2 na naftu nešto manja a na plin srednja potrošnja.) mogu transformirati u vodenom mediju SO2 u H2SO4 SO2 se otapa u vodi: SO2 + H2O  H2SO3 .... molekula ili površina koja preuzima energiju dobivenu nastajanjem nove veze – stabilizira reakciju HOSO2O .. HOMOGENA OKSIDACIJA PLINSKE FAZE (suho taloženje) - reakcija između hidroksilnog radikala i SO2 rezultat početne reakcije: HOSO2O = hidrogensulfitradikal OHO + SO2 + M* → HOSO2 + M M = neka treća tvar. izaziva koroziju metala.. treba 3100% veću površinu... troposfere . (sulfitna kiselina) .dalje oksidira do H2SO4: HOSO2 + H2O → HOSO2 ◦ H2O HOSO2 ◦ H2O + O2 → H2SO4 + HO2◦ HO2O (peroksilni radikal) može reagirati sa NO i dati hidroksilni radikal: HO2 O + NO → OH O + NO2 3. HOMOGENA OKSIDACIJA U VODENOJ FAZI . (sulfatna kiselina) SO2 reagira sa oksidansom: H2O2 + SO2  H2SO4 reakcija je katalizirana prisustvom soli željeza ili drugih prelaznih metala - koji će od ovih mehanizama prevladati. uzrokuju bronhitis. djeluje na vegetaciju i zdravlje životinja (zbog SO2 – londonski smog)..spora na suhom i čistom zraku na temp... štetno djeluje na fasade.. ali mala emisija plina osim emisije polutanata od ugljena zaostaje kruti otpad koji sadrži kancerogene čestice 6 . O3... beton i kamen ***USPOREDBA ALTERNATIVNIH IZVORA ENERGIJE A) HIDROELEKTRANE u usporedbi sa termoelektranom iste instalacijske snage.katalizirati će se čestice krutih tvari (čađe+lebdeće čestice) 2..mogu biti raspršeni na velike udaljenosti ISKIŠNJAVANJEM NEGATIVNO DJELOVANJE SO2: iritant dišnih organa.. produkti – kratki boravak = posljedice regionalnog karaktera SO3 i SO42. NO2.....mokro taloženje razni troposferski oksidansi (peroksid... ovisi o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije (1-10% SO2 oksidira u 1h = kratko zadržavanje u troposferi) produkti SO3 i H2SO4 se mogu izdvojiti OBORINAMA = kisele kiše SO2 i oks.........brža ako su čestice plina okružene filmom vode .............HETEROGENA OKSIDACIJA: 2SO2(g) + O2(g) → 2SO3(g) HIDROLIZA // uz prisustvo vode: SO3(g) + H2O(l) → H2SO4(aq) REAKCIJA: ..... a u usporedbi sa nuklearnom elektranom treba 7000% veću površinu tla B) TERMOELEKTRANE 1000 MW – na ugalj velika potrošnja i emisija SO2.......

vrijednost emisije C je ispod max dozvoljene koncentracije .čestice nastale iz fotokemijskih reakcija u atmosferi DJELOVANJE ČESTICA NA OKOLIŠ: fizičko: .C) NUKLEARNE ELEKTRANE problem otpada i termalne polucije zagrijavanje vode šteti akvatičnim organizmima i utječe na povećanje maglovitih dana u godini D) ENERGIJA PLIME I OSEKE slični problemi kao kod hidroelektrana + devastacija okoliša i mogućnost poplavljivanja E) ENERGIJA VJETRA mala iskoristivost potrebna 1300% veća površina od termoelektrane ili 3500% od nuklearne elektrane F) ENERGIJA SUNCA potrebna 500% veća površina u usporedbi sa termoelektranom ili 1200% nuklearke AEROSOLI aerosoli = suspendirane čestice u zraku prirodni izvori: .25-10 µ m = RESPIRABILNA PRAŠINA (ulaze u donje dišne organe) čestice promjera >10 µ m = zadržavaju se u gornjim dišnim organima tipični spojevi (djeluju kancerogeno) TONERI SUHI TONER .djelovanje na klimu (smanjen efekt sunčevog zračenja) kemijsko: .industrijski procesi .pustinjska prašina .smanjenje vidljivosti .smanjena koncentracija NITROPIRENA koji je opasan jer uz njega dolazi do promjene kemijske strukture DNK i RNK 7 .efekti u smislu kancerogenosti nisu istraženi .reakcije gdje čestice mogu djelovati kao katalizatori (oksidacija SO2 u SO3 ili sulfate) .čestice biološkod podrijetla (mikroorganizmi.više oblačnih dana u godini .suhi toneri ČAĐE - sitne čestice – nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva ili biomase elementarni ugljik – nosioc plinova i drugih organskih spojeva čestice promjera 0.proizvodnja – ekološki prihvatljiva .čestice djeluju sinergistički (pojačava se efekt djelovanja na zdravlje (sa SO2)) antropogeni izvori: . pelud) .iz procesa sagorijevanja fosilnih goriva i biomase .

kratko se zadržavaju u atmosferi (<5dana) glavno su polazište za probleme uzrokovane sekundarnim polutantima u TROPOSFERI .oksidacijski produkti (npr. promjene koje dovode do MOKROG i SUHOG taloženja - I) REAKCIJA OKSIDACIJE NO TROPOSFERSKIM OZONOM NO + O3  NO2 + O2 - brza reakcija – NO se može regenerirati fotolitički iz NO2 pod uvjetom da je λ <430 nm: NO2  NO + O (uz prisustvo hυ ) atomarni kisik (vrlo reaktivan) može reagirati sa O2 uz prisusnost M molekule (koja je potrebna za absorpciju E iz stvaranja nove veze): O + O2  O3 - 8 . oksidacija amonijaka.sastoji se od čestica pigmenata <1µ m. molekule (org. PbCl2 te se čestice mogu taložiti blizu samog izvora (prometnice) one promjera < 0.teško ga je reciklirati / dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca .HNO3) uzrokuju KISELE KIŠE u STRATOSFERI .TEKUĆI TONER . a javljaju se i kao izvor emisije iz ispušnih plinova aviona koji lete iznad 10km (važno zbog reakcije sa ozonom – destrukcija ozona!) PRIRODNI IZVORI OKSIDA DUŠIKA glavni . anaerobni procesi (bez O3) ANTROPOGENI IZVORI OKSIDA DUŠIKA sagorjevanje fosilnih goriva i biomase industrija. HNO3.peroksil radikali RO2) vlaga i čestice (i kao katalizatori) posebno su važne one kem. PbBrCl. N2O5) u TROPOSFERI . promet NASTANAK NO (dušik(II)oksida) - NO = reakcijom iz atmosferskog i elementarnog N i O na visokoj temperaturi mogu nastati i kao posljedica i rezultat oksidacije u procesima sagorijevanja (prisutna i naknadna oksidacija NO u NO2) značajni su procesi/reakcije NO i NO2 koji dovode do nastanka SEKUNDARNIH POLUTANATA (PAN spojevi. dispergiranih u tekućini (izoalkan sa 10-15Catoma) SPOJEVI OLOVA - 90% olova emitira se u atmosferu iz antropogenih izvora problem olova: u urbanim područjima – promet i ispušni plinovi auta koji koriste aditive u benzinu – tada se u ispušnim linovima pojavljuje PbBr2.5µ m dižu se u atmosferu = LEBDEĆE ČESTICE (mogu se transportirati i dalje) - SPOJEVI DUŠIKA OKSIDI DUŠIKA (NOX (NO+NO2)) - vrlo reaktivni plinovi.na NOX djeluju različiti agensi: kombinacija ozon+sunčevo zračenje hidroksilni radikal OHO hidrogen-peroksilni radikal HO2 org.nepovoljan za okoliš .gorenje biomase (šumski požari) električna izbijanja.dušikovi oksidi su rezultat migracije N2O kroz tropopauzu.

nosa. pri čemu su nastajali hidrogen-karbonati alkalijskih i zemno-alkalijskih elemenata hidrogen-karbonate (Mg i Ca) iskorištavali su morski organizmi za izgradnju kostura koji su nakon izumiranja taložili na morsko dno => i danas u plitkim tropskim vodama gdje nastaju koraljni grebeni kroz godine. a nešto NO2 će nastati već i u motoru automobila NO2 može apsorbirati zračenja λ = 390nm. i pritom prelazi u NO i monoatomarni kisik (nascentni): NO2  NO + O (uz prisustvo hυ .pojava je vezana uz hladni dio godine .meteorološki uvjeti su: stabilna atm. temp. H2O i CO2 odlazili su u stijene. VOLATILNI (hlapljivi) org. usta 2) VEGETACIJA utjecaj O3 (jaki fitotoksikant) na iglice crnogorice (pri velikim koncentracijama na vrhovima smeđe i opadaju). a kao produkti će nastati aldehidi (moguće i ketoni) reakcije ovog tipa stupaju u fotokemijske reakcije pod uvjetima: T zraka = 20OC / bez strujanja zraka / max.mogu povećati prizemne troposferske koncentracije ozona => utjecaj na biljni svijet II) FOTOKEMIJSKI SMOG TIPA LOS-ANGELES - primarni polutanti – emitiraju se iz ispušnih plinova automobila NO polako oksidira sa kisikom iz zraka u NO2. formiranje magle . spojevi (VOC) - - - III) NASTAJANJE N2O5 i HNO3: - uz prisustvo vodene pare N2O5  HNO3 nastala HNO3 (/nitratna kiselina) utječe na pH oborina i može uvjetovati kisele kiše kisele kiše mogu biti uzrokovane i sekundarnim polutantima iz reakcija koje dovode do fotokemijskog smoga SMOG LONDONSKOG TIPA: . i utjecaj na plojku crnogorice 3) MATERIJALI razaranje dvostrukih veza elastomera zbog povećanih koncentracija O3 u atmosferi SPOJEVI UGLJIKA OKSIDI UGLJIKA (CO2) - u davna vremena. zemljina atmosfera je bila bogata CO2 kako se zemlja hladila. sunčevo zračenje reaktanti se mogu emitirati i iz procesa vezanih uz grafičku tehnologiju: 1) sušenje otisaka sa heat-set bojama 2) pranje strojeva na bazi naftnih derivata 3) vlaženje u ofsetu na bazi 2-propanola tj. SOx i čestice dima izazivaju tegobe s dišnim putevima NEGATIVNI EFEKTI FOTOKEMIJSKOG SMOGA NA OKOLIŠ: 1) LJUDSKO ZDRAVLJE na sluznice oka. a druga pospješuje povećanje koncentracije NOX u atmosferi u ranim jutarnjim satima REZULTAT REAKCIJA – povećanje koncentracije O3 oko podneva – takve koncentracije uvjetuju reakcije sa ugljikovodicima iz ispušnih plinova. invezija. λ = 390nm) - takav reaktivni kisik može stupiti u niz kemijskih reakcija => jedna vodi prema ozonu (O3). svi procesi kojima se emitiraju tzv. većina je CO2 iz atmosfere prešla u stijene kao MgCO3 ili CaCO3 smanjenju CO2 pridonjele su i biljke trošeći ga za rast i ispuštajući kisik u atmosferu koncentracija CO2 u atmosferi se povećava industrijskim dobom dobro je topiv u vodi  60% veća koncentracija u oceanima (fotosinteza morskih biljaka) 9 .polutanti u zraku koji su dominantni. stanje bez strujanja.- najvažnije reakcije za stvaranje TROPOSFERSKOG OZONA .

za toplinsko zračenje koje dospijeva na zemlju i zagrijava je. zraka (vezano uz efekt staklenika) odnos između globalnog zatopljenja i njegove koncentracije je kompleksan. tj.upijanje u tlo . EFEKT STAKLENIKA - - relativno hladna površina Zemlje najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12 000nm dok u gornjem dijelu slike su obilježena područje u kojima molekule CO2 i H2O apsorbiraju IR zračenje dakle: atmosfera je PROZIRNA za vidljivi dio spektra i IR područje.apsorpcija u oceane utjecaj na mehanizme odvoda ima intenzivna sječa šuma neuravnotežena sa pošumljavanjem poremećaju ciklusa doprinosi i zagađenost oceana (promjene u flori i fauni). a neprozirno za dugovalno toplinsko zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku  zato se kaže da atmosfera pokazuje efekt staklenika koliko će zračenja što ga emitira površina zemlje ostati u atmosferi. N2O. freoni i ozon - raspodjela λ zračenja što ga emitira zemlja i maksimalne apsorpcije IR zračenja za mol. moglo bi uzrokovati smanjenje topljivosti CO2 u H2O. CH4. emitira IR zrake atmosfera je NEPROZIRNA za dugovalno IR područje zbog prisustva CO2 i vodene pare. a zemlja isijava tu toplinu.) i prilikom eksploatacije ugljena i nafte (rezultat uzgoja stoke) MEHANIZMI ODVODA CH4 IZ ATMOSFERE: dio se apsorbira u TLO dio odlazi u STRATOSFERU gdje oksidira (jer može dugo boraviti u atmosferi –3god.s druge strane.npr. emitira se u stočarskim krajevima (zbog mikrobiološke dekompozicije organskog materijala) antropogeni izvori: prvenstveno nastaje kao rezultat sagorjevanja biomase odlaganog otpada (niske temp. tj. utvrđena su 2 mehanizma: POZITIVNI: .povećanje temp.) dio se transformira u TROPOSFERI (reakcija CH4 sa hidroksil-radikalom) metan spada u plinove koji uzrokuju GLOBALNI EFEKT ZATOPLJENJA ATMOSFERE velike količine CH4 se ugrađuju u LED u obliku spojeva KLATRATA 10 ..fotosinteza . a zbog toga bi se moglo izdvajanje tog plina iz oceana povećati uvodeći pozitivni povratni efekt NEGATIVNI: . pa ono ostaje zarobljeno u atmosferi i ne može se emitirati u svemir DJELOVANJE STAKLENIKA na isti način – staklo je prozirno za sunčevo zračenje. vodena para i oblaci usporavaju hlađenje Zemljine površine što rezultira da su oblačne noći toplije od hladnih - GLAVNE KOMPONENTE atmosfere koje uzrokuju efekt staklenika su: CO2.VAŽNOSTI CO2: dugo se zadržava u atmosferi utječe na porast temp. i razinama CO2 moglo bi doći do povećanja fotosinteze i na taj način odstranjivanja CO2 proizvodeći negativni povratni efekt MEHANIZMI ODVODA CO2: - . ovisi o njezinom sastavu općenito. CO2 i H2O UGLJIKOVODICI – METAN – CH4 prirodni izvori: nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima. pri povišenim temp.

heksen i butanol - ugljikovodici isto utječu na efekt staklenika.deponiranje . stabiliziraju bojilo na valjcima. a njihov broj stalno raste prirodni izvori: vegetacija antropogeni izvori: transport.voda - - - kemijska struktura BILJNOG ULJA utječe na proces sušenja (jer se film stvara polimerizacijom nezasićenih ulja s kisikom) biljna ulja slabije hlape od mineralnih. plavi i zeleni pigmenti crveni bijeli sadrže bakar sadrži barij sadrži cink (Cu) (Ba) (Zn) - - - kobalt(Co) i mangan (Mn) služe kao sikativi u ofsetnim bojama brončane boje sadrže Cu i Zn problemi: . otopina za vlaženje u offsetnom tisku (ako se sastoji od 2-propanola) a) BOJE NA BAZI ORGANSKIH OTAPALA – fleksotisak i duboki tisak - otapala koja se koriste: ksilen. TEHNOLOGIJI - najvažniji izvori su: grafičke boje.spaljivanje . sredstva za pranje strojeva. osiguravaju reološke karakteristike boje. isparavaju u vrućem sušilu kod rotacionog ofseta (HEAT-SET boja) sušenje se postiže isparavanjem mineralnih ulja u određenom području tepm. otapala . a sporije sušenje utječe na kvalitetu otiska biljna ulja korištena u pripremi heat set boja ne utječu značajnije na efikasnost deinking procesa . butil glikol. apsorbiraju bojilo na tiskovnu podlogu. upotreba org.neprikladno radi mogućnosti onečišćenja podzemnih voda 11 . a rezultat te reakcije je nastajanje velikog broja SEKUNDARNIH POLUTANATA IZVORI EMISIJE UGLJIKOVODIKA U GRAF. butil-acetat ekološki neprihvatljiva su mineralna ulja i pigmenti isparavanje organskih otapala dovodi do sekundarnih reakcija u atmosferi gdje će produkti biti po okoliš štetni spojevi iz grupe fotooksidansa (PAN. etilen-glikol. cikloheksanon. od 240-300°C u naftnoj krizi 70tih – veća primjena biljnog ulja povećan udio BILJNOG ULJA: . ozon i dr) osim djelovanja u vanjskoj atmosferi spojevi koji ishlapljuju biti će zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi pogona MINERALNA ULJA: otapaju čvrste tvari veziva.reciklaža . toluen.proces uklanjanja bojila s papira u procesima reciklacije starog papira PIGMENTI org.povećava iskoristivost pigmenta .najčešći polutanti: toulen.mijenja penetraciju sastojaka u papir .UGLJIKOVODICI (ne uključujući metan) (nastanak sekundarnih polutanata) - postoji oko 600 vrsta ugljikovodika koji se prenose zrakom.ekološki neprikladno radi moguće emisije Cu i Zn u dimnim plinovima .pospješuje postizanje ravnotežnog stanja u sustavu bojilo . ali oksidacija ugljikovodika je puno važnija nego u slučaju CH4.

alkoholi.emitiranje x-zraka prilikom sušenja (kod ofsetnih rotacija je moguća zaštita. eteri. sagorjevanje c) UV BOJE - boje koje suše UV zračenjem glavna razlika od konvencionalnih = NE sadrže organska otapala sadrže monomere.dioksid. ftalocianin VEZIVA = smole loša (ekološki nepodobna) veziva – na osnovi KLORIRANIH SPOJEVA – mogu nastati org. esteri. pigmente. ketoni = bitni polutanti koji zahtijevaju obradu zraka određenim postupcima *postupci pročišćavanja: sagorijevanje ugljenom. mangana i kroma jako nepogodan u oksidacijskom broju VI pa čak i kancerogen SREDSTVA PROTIV PJENJENJA posebno nepovoljna za otpadne vode . odgovorni su za viskoznost boje. posebno AOX spojevi (utječu na onečišćenje voda. olova i kadmija) ORGANSKI: šareni. međutim kod ofsetnog tiska na arke hvataljke sprečavaju dobru zaštitu od štetnih x-zraka) - 12 . epoksida ili uretana AKRILATI = iritirajuće djeluju na kožu SUŠENJE zasniva se na djelovanju E e. oligomere.na organske molekule  nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije problem .kromat.suše pomoću UV zraka. na bazi kobalta (toksični su oni na bazi metala. titan-sulfid. katalitičko sagorjevanje. čađa.imaju iritantni efekt na kožu fotoinicijatori . azo. vode. aditive i fotoinicijatore monomeri . kemijska i biološka potrošnja kisika) ADITIVI onečišćenje voda (uključuju TEZIDE // titanate i sulfanate) OMEKŠIVAČI = kiseline SIKATIVI soli kobalta. kloridi. samo što NE SADRŽE fotoinicijatore = posebno pogodno za tisak ambalaže za pakiranje živežnih namirnica komponente: VEZIVA = smole sa akril i metilakril skupinama na osnovi poliestera.ulaze organske tvari OTAPALA alifatski i aromatski ugljikovodici. glikoli.apsorbiraju UV zračenje i tako nastaju slobodni radikali koji dovode do polimerizacije izvori UV zračenja mogu emitirati ozon koji je poznat po nadražujućem djelovanju na gornje dišne puteve d) BOJE KOJE SUŠE SNOPOM ELEKTRONA - slične bojama koje suše pomoću UV zračenja.b) BOJE U SITOTISKU - različite vrste boja: na bazi otapala. sastavu su akrilesteri oligomeri . željezo oksid. olovo. po kem. UV-boje komponente s ekološkog stajališta: PIGMENTI: ANORGANSKI: titan.

samorazvlaknjivanje .- PREDNOSTI PRED KONVENCIONALNIM TISKOM: znatno smanjenje emisije VOC spojeva vrlo male količine ekstrahirajućih komponenti dobra otpornost i postojanost otisaka smanjena potrošnja energije nema povišenja temperature za vrijeme rada Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona + BOJE ZA BRONCIRANJE - uzorak LUXOTIP 100g/m2 papira u bronciranju ima koncentraciju pigmenta u uzorku: Cu = 14850 mg/kg. klasa .sporije hlape.spaljivanje kod spaljivanja je problem u izlaznim plinovima jer se u njima nalaze čestice teških metala reciklacija – 2 načina: . supstance koje imaju tlak para > 10Pa na 20°C = hlapljivi organski spojevi .kompostiranje . plamišta dijele se na: 1) lakozapaljive (temp.temp. Zn = 2425 mg/kg ekološki najpovoljnije zbrinjavanje: .deinking flotacija - - SREDSTVA ZA PRANJE STROJEVA KAO MOGUĆI IZVORI UGLJIKOVODIKA - značajna fizikalna karakteristika = PLAMIŠTE zapaljive tvari . plamišta podjela na tri klase: I. klasa . ≤38°C) 2) nezapaljive koristeći temp. pl. plamišta 21-55°C III.niska emisija VOC spojeva - - - - 13 . manje zdravstveno rizični III. ishlapljivost supstanci. zdravstveno rizične II. spadaju u klase I i II (brzo hlape) KARAKTERISTIKE: I. klasa . plamišta < 21°C II.čestice se mogu odstraniti u dovoljnoj količini .temp.reciklacija . temp.laka zapaljivost.one koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10nm) i čiji je tlak para manji od 300kPa kod 50°C prema temp. još uvijek spadaju u kategoriju VOC spojeva. plamišta 55-100°C slijedeća značajna karakteristika je TLAK PARA org.VOC (volativni) konvencialna sredstva za pranje = mješavina ugljikovodika.

Brom) vrlo inertni.precizno doziranje sredstva uz zadovoljavajući efekt čišćenja npr.hladi se tiskovna ploča i jedinica za bojenje = zadržavaju se reološke karakteristike boja. valjaka za vlaženje .nema nadomjestaka za 2-propanol . pufera. Fluor. sredstva za zaštitu ploča .dobro za sušenje potisnut je rast mikroorganizama ekološki nepovoljno: alkohol hlapi za vrijeme tiska i ispunjava radni okoliš = primarni polutant . biološki nerazgradivi pa im je i vrijeme boravka u atmosferi duže 14 . ROLAND 300 . uvođenje zamijenskih tvari u sastav OZV .tiskovna ploča zbog brzog isparavanja 2-propanola . dugolančanih aldehida. zdr. dušikovi spojevi. ali bez 2-propanola nije moguće dobiti kvalitetan otisak 3. netopljivi su u vodi. otopina . a po kem.korištenje keramičkih valjaka . rizika.zamjensko sredstvo: SUBSTIFIX HD koji se primjenjuje za kontrolu pH i temperature . emulgatora. komponente otpada su razgradive 2. urinu) moguća je opasnost od požara i eksplozije ako se povećava konc.1% ne smije sadržavati zdravstv..- - ekološki najpovoljnije je koristiti sredstva koja imaju PLAMIŠTE IZNAD 100°C (ne spadaju u spojeve 3.valjci su presvučeni slojem Ni-Cr/Ni-Al preko nehrđajućeg čelika .prednost: nema mirisa.. PAN. ozon. smog) konvencionalna otopina za vlaženje sadrži: 1) pufer (za regulaciju pH) 2) soli za destabilizasciju 3) 2-propanol alkohol 4) brocide 5) sredstva za povećanje viskoznosti (onečišćavanje otpadnih voda. reaktanti za fotokem.zdravstveni rizik max dozvoljena koncentracija = 400ppm. sastavu mogu biti biljna ulja dobro SZP treba zadovoljiti kriterije: plamište iznad 55°C ne smije sadržavati terpene spojeve aromatskih ugljikovodika u udjelu >0. 2-propanola i VOC pod utjecajem sumčevog zračenja i uz prisutnost nekih polutanata u vanjskoj atmosferi (NO2) i uz određene meteorološke uvjete = fotokemijska reakcija pri kojoj nastaju FOTOOKSIDANSI (org.uređaj je konstruiran tako da omogućava korištenje SZP s plamištem>55°C i sastava na bazi biljnog ulja TEKUĆINA ZA VLAŽENJE U OFFSETNOM TISKU (emisija C. klase ni u VOC spojeve).takva površina ima veću hidrofilnost.smanjuje se količina 2-propanola . a biološka tolerancija 50mg/l (vrijednost u krvi tj. ne dospijeva previše OZV u bojilo i u tiskovnu podlogu . promjena materijala i karakt.bojilo. biocida. što vodi dosta bržem uspostavljanju ravnoteže otopina . nastoji se smanjiti upotreba***) 2-PROPANOL - prednosti: smanjenje površinske napetosti = bolje močenje valjaka za vlaženje i tiskovne ploče. intervencija u samoj tehnici (npr.) - ***moguća rješenja: 1. rizične tvari ne smije imati jodni broj veći od 20 s ekološkog aspekta povoljnije je kada je uređaj za pranje integrirani dio stroja prednost uređaja za automatsko pranje . bezvodni ofset) HALOGENIZIRANI UGLJIKOVODICI (freoni) - spojevi koji osim ugljika i vodika sadrže i halogene elemente (Klor.zamjenske tvari: mješavine: viševalentnih alkohola.

gdje apsorbiraju λ 190-225nm. SEDIMENTACIJSKE KOMORE - čestice iz zraka se uklanjaju pomoću gravitacijske sile. mase) - UREĐAJI ZA SMANJENJE EMISIJE ČESTICA KADA SU POLUTANTI U OBLIKU KRUTIH ČESTICA koji postupak za pročišćavanje će se koristiti ovisi o: . nezapaljivi. bez mirisa dugo vrijeme boravka u atmosferi (oko 100god. u rashladnim uređajima i u nekim tehnološkim procesima KARAKTERISTIKE: inertni. ali i potrošnja FREONA (svoj utjecaj pokazuju tek nakon 20tak godina zbog male mol. a da bi se omogućilo taloženje brzina zraka mora biti mala i strujanje laminarno koristi se za izdvajanje čestica dim. a NO2 ostaje vezan kao nitratna kiselina (HNO3) i tako vezan NO2 više ne sudjeluje u prekidu lančane reakcije razgradnje ozona što se više povećava konc. klorovih radikala dolazi do sve većeg razaranja ozonskog sloja. a nagađa se da je nastajanje stratosferskog oblaka u vezi sa efektom staklenika ograničava se emitiranje polutanata koji dovode do efekta staklenika. netoksični. O3) nastali atomi Cl reagiraju sa O3: ClO(g) + O3(g) → ClOO (g) + O2(g) dolazi do niza reakcija koje se prekidaju ako se ClO i ClOO vežu za H ili eCl(g) + H(g) → HCl(g) ClO(g) + NO2(g) → ClONO2(g) na površini ledenih kristalića STRATOSFERSKIH OBLAKA dolazi do: - HCl + ClONO2 → HNO3 + Cl2 nakon prestanka Antartičke zime sunčevo zračenje oslobađa klor radikale. čestica po m3 zagađenog zraka .kemijskom sastavu čestica .koristili su se kao tlačni plinovi (boce za sprejeve). pri čemu veza Cl i C puca i nastaje klor-radikal) CCl3F(g) (hν) → CCl2 F (g) +Cl najpovoljniji uvjeti za reakciju: visina od 30km (područje najveće konc.veličini čestica .>50μm efikasnost je oko 50% pa se koriste kao predhodni odvajači prednosti: jednostavna konstrukcija niski troškovi nedostaci: relativno mala efikasnost uklanjanja čestica zauzimaju veliki prostor 15 .temperaturi zagađenog zraka 1.konc.) njihov izvor emisije je isključivo antropogenog porijekla mogu pridonijeti razgradnji ozonskog sloja u stratosferi - molekule freona odgovrone su za «ozonske rupe» (jer vrlo polako difundiraju u STRATOSFERU.- najpoznatiji su FREON 11 (CCl3F) i FREON (CCl2F2) .

a smanjena potrebna površina nedostatak . brzina strujanja zraka povećava se prijelazom iz valjkastog dijela u konusni pri samon vrhu konusa struje zraka naglo mijenjaju smjer i opisujući zavojnicu odlaze u spremnik prednosti: visoka efikasnost odjeljivanja velikih čestica (od 50-90%). velike čestice jednostavan je i jeftin IMPAKTOR - čestice nošene strujom zraka udaraju na prepreke. teh. a u grafičkoj tehnologiji koriste se za odvajanje pudera i čestica papirne prašine 16 . niska cijena uređaja nedosatatak: loše odjeljivanje malih čestica - uređaj su našli veliku primjenu u različitim granama industrije. princip rada: zrak onečišćen kružno se giba. HOWARDOVA sedimentacijska komora: - - u Howardovoj sedimentacijskoj komori postoje horizontalno postavljene ploče na kojima se talože čestice povećana je efikasnost. CIKLONI / CIKLONSKI SEPARATORI - cikloni rade na principu centrifugalne sile i važna je njihova primjena u graf. usporavaju se i padaju na kolektore kao pločice može služiti kao uređaj za pročišćavanje zraka. npr.postoje razl.relativno otežano daljnje zbrinjavanje izdvojenih čestica VERTIKALNA GRAVITACIJSKA KOMORA - bitan dio uređaja je prepreka za skretanje struje zraka koristi se kad treba izdvojiti grube. modifikacije. ali kao i uređaj za prikupljanje čestica za analizu - 2.

izlaganjem ionizacijskom zračenju na efikasnost djeluju adheziona svojstva čestica (adhezija ovisi o Van der Waalsovim silama.3. karakteristikama 17 . kemijskoj ind. obliku i veličini čestica. ELEKTRIČNI PERCIPITATOR prema namjeni: 1) uređaj koji može poslužiti za prikupljanje uzoraka čestica iz zagađenog zraka za daljnju kemijsku analizu 2) uređaj koji služi za pročišćavanje zraka - princip rada: zagađeni zrak provodi se kroz električno polje . a elektroda na kojoj dolazi do taloženja čestica naziva se pasivna (uzemljena) aktivna može biti +/-. potrebna je jednosmjerna struja visokog napona ovi uređaji imaju primjenu u skoro svim granama ind. kapljice zadrže čestice - uređaj koji omogućuje kontakt zagađenog zraka s česticama i tekućine pri čemu čestice prelaze u suspenziju da bi se povećala površina kontakta između čestica i tekućine . MOKRI SEPARATOR princip rada . smanjenjem pritiska se povećava efikasnost efikasnost pada sa starenjem filtera. TVORNIČKI FILTER - izrađen je od vlakanaca kružnog poprečnog presjeka izdvajanje čestica se postiže djelovanjem inercijske sile i difuzije za izdvajanje čestice < 1μm koristi se filter papir efikasnost izdvajanja je ovisna o brzini strujanja (povećanjem brzine. pasivna je suprotnog naboja od aktivne aktivna je u obliku žice malog presjeka. posebno u industriji celuloze.mora se upotrebiti takva tekućina koja apsorbira plinovite komponente prednost: velika efikasnost (80-99%).pri kontaktu čestica s kapljicama tekućine.tekućina se posebnim uređajem dovodi u oblik kapljica određene veličine uređaj se može koristiti i za pročišćavanje plinova iz zraka .. prednost: može odstraniti vrlo male čestice sa efikasnošću i do 99% nedostatak: veliki utrošak električne energije 5. agregat je većih dimenzija pa je izdvajanje iz struje zraka lakše i jednostavnije nedostatak: nastajanje suspenzije koju je potrebno dalje zbrinjavati poboljšati se može s korištenjem centrifugalne sile pa se dijele na 1) obične kolone sa punjenjem 2) centrifugalne mokre separatore 4. raste s povećanjem temp. smanjuje se propustljivost). termoelektrane. opadanjem relativne vlažnosti.elektroda koja uvjetuje ionizaciju zraka=aktivna.

zbiva se u protustruji s vodenom parom i dobiva se kondenzat koji se hladi u hladnjaku . elektrostatskim silama) KADA SU POLUTANTI U OBLIKU PLINOVA ILI PARA a) regenerativni postupci: 1) ADSORPCIJSKI POSTUPAK 2) ABSORPCIJSKI POSTUPAK 3) KONDENZACIJA 1) POSTUPAK TERMALNOG SPALJIVANJA -katalitičko sagorjevanje 2) BIOLOŠKI POSTUPAK b) neregenerativni postupci: A) REGENERATIVNI POSTUPCI 1) ADSORPCIJSKI POSTUPAK (BAKROTISAK) - najčešće se primjenjuje u bakrotisku odnosno u slučajevima kada je zrak opterećen jednim otapalom u velikoj koncentraciji po m3 zraka princip: zrak onečišćen toluenom u bakrotisku odsisava se pomoću ventilatora i tlači u adsorber koji je punjen aktivnim ugljenom (koristi se radi svoje strukture i površine -1g aktivnog ugljena ima unutrašnju kontaktnu površinu od 100-1200m2) vrlo je pogodan kad iz struje zraka treba adsorbirati tvari nepolarnog karaktera dok zrak s toluenom struji prema gore. nezapaljivost 5. a odozdo prema gore struji zrak koji onda uklanja toluen iz otpadne vode Rotacijski adsorber: pročišćavanje zraka s nižim koncentracijama zagađivala. njegova selektivnost 3. absorpcijski kapacitet 2. vemenu kontakta. adsorber ide u postupak desorpcije . a donja H2O za uklanjanje otopljenog toluena iz odjeljivača. u adsorberu se nalazi adsorbens – aktivni ugljen i on se nalazi u odjeljenim prostorima istodobno dolazi do adsorpcije otapala i hlađenja te regeneracije adsorbensa to je kontinuirani postupak - - - - A1= adsorber u adsorpcijskom ciklusu A2= adsorber u desorbcijskom ciklusu 2) ABSORPCIJSKI POSTUPAK (proizvodnja celuloze) - za dobar i efikasan postupak potrebna je što veća pov. kontakta između plinovite komponente i tekućine pa izbor ovisi o slijedećim karakteristikama absorbensa: 1. odvodi se otpadna voda u spremnik gdje se sakuplja i tlači otpadna voda kaplje odozgo prema dolje.prašine. u tisku ambalaže i u postupcima kaširanja rotor je adsorber.odtud smjesa toluena i H2O odlaze u odjeljivač dijeli se smjesa tako da je gornja faza organska. absorpcije 18 . toluen se adsorbira na aktivni ugljen i zrak koji izlazi prosječno sadržava ispod 150mg/m3 toluena kada je adsorpcija završena. mali viskozitet na temp. tehnička stabilnost 6. mali tlak para 4.

izmjenjivač topline 4.komora za spaljivanje 6. se povećava za 40-50°C pa pročišćeni zrak ima temp. tvari temp. eventualno kad bi trebalo pročistiti velike količine otapala (700t godišnje) 3) POSTUPAK KONDENZACIJE princip rada je povezan s 2 efekta: 1. smanjenje tlaka( polutanti=ugljikovodici-flexo –izrada klišeja) 2.smanjenje temperature postoje 2 mogućnosti: A) direktni kontakt između medija za hlađenje i para zagađivala B) indirektni gdje je kontakt između tvari za hlađenje i polutanata u obliku para tek nakon odjeljivanja para sa neke površine - postoje manji uređaj odjeljivanja gdje se koristi princip hlađenja zagađenog zraka koji se koristi u slučajevima kada konc. kada bi polutant bio HCl. za H2S. dobar absorbens je voda. a prije ulaska u komoru za spaljivanje im se temp.ventilator 3. polutanata ne prelazi 200mg/m2 postupci bazirani na smanjenju tlaka ponekad se mogu primjenjivati u slučajevima kada su polutanti ugljikovodici (izrada klišeja za flexotisak) B) NEREGENERATIVNI POSTUPCI offsetne rotacije = heat set boje (spaljivanje org. povisi na 650°C pomoću plamenika spaljivanjem org.onečišćeni zrak 2. HBr ili općenito HX. za SO2 – NaOH / Na2SO3 / Ca(OH)2. fenoli.pročišćeni zrak 1) POSTUPAK TERMIČKOG SPALJIVANJA - karakteristike organskih tvari u zagađenom zraku su ovisne o potrošnji boje.plamenik 5. za merkaptene – lužina primjena ovog postupka je dobra za pročišćavanje plinova iz proizvodnje celuloze u grafičkoj industriji nema baš neku primjenu. tvari) Shema: 1. kao mjera za opterećenje zagađenog zraka sa org. spojevima uzima se sadržaj vezanog ugljika (Cmg/ Nm3) ovakvi postupci su obično dio offsetne rotacije uz korištenje heat set boja zrak iz takve rotacije uz pomoć ventilatora se uvodi u izmjenjivač topline gdje se zagrijava na oko 500°C.- npr. organske kiseline. od 340°C kada ulazi u izmjenjivač topline 19 .

a eksperimentalno se radi na biomembranskim postupcima princip biofiltra: biološka oksidacija aerobnih mikroorganizama koji se razvijaju i rastu na površini biofiltra supstitut: o difundiraju u biološku opnu gdje u metaboličkim procesima mikroorg. topline izlazi kao pročišćen kao katalizator se koristi SPINEL efikasnost je zadovoljavajuća 2) Biološki postupci bakrotiska (kombinacija s adsorpcijom) - za pročišćavanje se koriste mikroorganizmi kojima je potreban kisik (aeroban postupak obrade zraka) postupci: . nastaje razgradnja zagađivala tj. . Pt. Fe.a) Katalitičko sagorjevanje (spaljivanje) SITOTISAK - u postupku spaljivanja upotrebom katalizatora moguće je smanjiti energiju aktivacije reakcije time da se reakcija zbiva na nižoj temperaturi kao katalizatori: vandij. svaki postupak pojedinačno) mikroorganizmi uzimaju hranjive tvari iz okoliša i koriste za asimulaciju tako rastu i pokrivaju gubitke nastale usljed razgradnje stanice dio asimilirane hrane nagomilava se u obliku različitih rezervnih tvari. koncentracija kisika 2. plemeniti metali.kapajući filter (najčešće). pH vrijednost - 20 . pri tome se mora paziti da tvari koje nastaju u sustavu ne djeluju na katalizator i dovode do trovanja katalizatora (kao kod offseta u pročišć. zraka) najveća primjena je u sitotisku princip: onečišćen zrak prelazi preko izmjenjivača topline pa preko katalizatora pa ulazi u komoru za spaljivanje pa preko izmj. i neregener.to su: H2O. temperatura sustava 3.aktivni mulj(rijetko) - filteri se koriste u bakrotisku u kombinaciji s adsorpcijskim postupkom pročišćavanja (*regener. organske tvari. a razmjerna se ugradnja obavija makromolekularnom difuzijom važno je da su zadovoljavajući: 1. Ir. a ostali dio se razgrađuje oslobađajući E potrebnu za rast i potrebe metabolizma rezultat je povećanje biomase i nastajanje produkta . CO2 i biomasa postupak pročišćavanja zraka u tisku je postupak biofiltera i bioispiranja.1. postupci.

atmosferska oborina prihvatit će polutante iz atmosfere time će povećati koncentraciju prvenstveno nitrata i sulfata. amonij(dušik). masti.ZAGAĐENJE VODA izvori onečišćenja voda: a) atmosferske oborine b) tlo (erozija tla) c) gradske i/ili komunalne vode d) industrijske otpadne vode a) ATMOSFERSKE OBORINE - procesom iskišnjavanja i ispiranja.potrebno je 5 godina da se stanje vrati u normalu c) GRADSKE OTPADNE VODE - opterećene su organskim tvarima kao što su bjelančevine. srebro) - glavni sastojci su H2O i amonijtiosulfat (spada u reducense. Cd (kadmija) u podzemnim vodama koje su vrlo često rezerve pitke vode b) TLO (EROZIJA TLA) - erozijom tla u vodotoke često dolaze spojevi dušika i fosfora (koji se koriste u poljoprivredi) oni dovode do eutrofizacije. NH3 i dr. sulfati. pojave kod koje: radi povećane koncentracije nitrata i fosfata dolazi do naglog bujanja i rasta algi i ostalog akvatičnog bilja koje u nedostatku jednog od spojeva počne ugibati i taložiti se na dno. što uzrokuje procese truljenja i emisiju H2S. ugljikohidrati. ali i manjih jezera [ovisno o vrsti tla i njegovom puferskom kapacitetu. otpadne vode dijele se s obzirom na radne procese unutar jedne tehnike tiska: FOTOGRAFSKI PROCESI KUPKE ZA FIKSIRANJE: (amonijtiosulfat.. klorida i sulfata ako pada u maritivnom području pH kiše utjecati će na onečišćenje podzemnih voda.povećana koncentracija iona Al. Fe. Ca. površinski aktivne tvari takve se vode mogu pročišćavati biološkim postupcima d) INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE - uz svaki tehnološki proces vezani su određeni polutanti u grafičkoj industriji. što znači da će u vodi trošiti puno kisika) pri tome oksidiraju u sulfate. koji uzrokuju koroziju 21 . kod velikog povećanja tih spojeva dolazi do pomora zbog toksičnih tvari i nedostatka kisika = cvjetanje mora . Mg. K. deterdženti. i smanjiti pH vrijednost ako pada u industrijskom području povećati će koncentraciju Na. Cu. pH oborine utjecati će na okside i druge spojeve amfotermnih elemenata (Al)] - općenito u našem području .

a u ovim kupkama znaju se naći i fosfati i karbonati kao anioni KUPKE ZA IZBJELJIVANJE-FIKSIRANJE: (EDTA. Cu i klorida iz postupka jetkanja obrada otpadnih voda iz pojedinih faza treba se obaviti prije zajedničkog miješanja PRIPREMA TF U OFSETU kod izrade TF pozitivskim koloidnim kopirnim postupkom: sastav kopirne otopine čine: gumiarabika i polivinil-alkohol ot. otopina kalij-dikromata i H2SO4 ot. a spojevi dušika u vodotocima mogu uzrokovati pojavu eutrofizacije istrošene kupke .- amonij (NH3) koji je prisutan u istrošenim kupkama . za senzibilizaciju: amonij-kromat ot. ioni (teških) metala) - sa ekološkog aspekta. koji je toksičniji od Cr(III) otpadna voda će sadržavati ione Fe. i na taj način sprečava nastajanje mrlja) EDTA veže na sebe ione metala tako da nastaje kemijski spoj KELATA . u otpadnim vodama biti će kompleksni spojevi kao što su EDTA (veže metale i ione Ca i Mg.tako onda te nerazgradive supstance dođu u vodotoke sulfiti se u takvim otpadnim kupkama nalaze u velikim koncentracijama . za uklanjanje preostalog kopirnog sloja: rijeđa otopina H2SO4.prstenaste molekularne građe koje teško razgrađuju mikroorganizmi u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda biološkim postupcima ioni metala u EDTA mogu se (taloženjem) zamjeniti sa ionima teških metala koji su u obliku teško topljivih taloga odstranjeni iz otpadnih voda takve su reakcije povezane sa uvjetim u datom sustavu.regeneracija potrošenog hidrokinona) . kloridna/mliječna kiselina otopljena u etanolu/konc. otopini se dodaje sulfit (u samom procesu razvijanja . sulfiti.posljedica je stvaranje sulfitiranog hidrokinona relativno otrovan hidrokinon se može u određenim granicama biološki razgraditi u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. sulf. KELATA. za razvijanje: otopina kalcij-klorida i mliječne kiseline. fosfati.otopin CaCl2 ot. za hidrofilizaciju: gumiarabika - u otpadnim vodama posebno treba istaknuti kromate i ione Cr(III) i Cr(VI) 22 .hidrokinon.oni troše dosta kisika. senzibilizirani dikromatima i oslojeni koloidnim kopirnim slojem na bazi želatine pigmentni papir nakon osvjetljavanja za razvijanje koristi H2O.ne smiju se ispuštati direktno u kanalizaciju zbog koncentriranog srebra (koje je u takvom obliku poznato po baktericidnom sastavu) KUPKE ZA RAZVIJANJE: (kidrokinon. ali sulfitirani hidrokinon ne . gdje kao važan faktor djelovanja treba istaknuti pH osnovno što se iz otpadnih voda iz fotokemijskih procesa ne smije napraviti je pomiješati ih PRIPREMA TF U BAKROTISKU - postupci jetkanja upotrebljavaju se sve manje = ekološki povoljnije u konvencionalnom bakrotisku za izradu TF koriste se pigmentni papiri.podliježe kemijskim procesima nitrifikacije i denitrifikacije. a za jetkanje se upotrebljava otopina FeCl3 u tom procesu polutanti u otopljenoj vodi su čestice želatine i ioni srebra i kromata iz postupka desenzibilizacije u ovoj se reakciji koristi Cr(VI). karbonati) - - aktivni sastojak je uglavnom hidrokinon i njemu slični spojevi koji djeluju kao reducensi radi sprečavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme razvijanja. te H2O ovisno o sloju ot. za jetkanje: FeCl3.

fotoinicijatore. a time i smanjena potrošnja kemikalija (koristi se 80% H2O iz reciklaže i 20% svježe H2O) daljnja mjera za smanjenje zagađenja ptoadnih voda u sitotisku je pravilan odabir ekološki prihvatljivih materijala: .fenzida . odslojavanje i ispiranje smanjena je potrošnja H2O i preciznije je doziranje. derivati akril-amida količina i sastav otpadne vode ovisi o postupku razvijanja i tekućine za ispiranje do 90tih godina za ispiranje se koristila smjesa tetraklor-etilena i butanola (80:20%) tetraklor-etilen je klorirani ugljikovodik (=AOX spoj. oštećenje jetre. org.senzibiliziranih dikromatima ili diazo spojevima šablone koje se koriste za otiskivanje mogu se ponovo koristiti nakon skidanja ostatka boje i kopirnog sloja . pa i onih na bazi H2O . kancerogeno i mutageno djelovanje . posebno se ističu sljedeći monomeri: metaakril-ester. pa su otopine za dekapiranje ližnate i mogu sadržavati tenzide (površinski aktivne tvari) odslojava se otopinom jakih oskidacijskih sredstava kao što su kalij-permanganat ili natrij-jodat otpadne vode mogu sadržavati ostatke boje.otapala.) sa sapekta rizičnosti na zdravlje.spojevi tog tipa (halogenizirani ugljikovodici) mogu biti odgovorni za destrukciju ozonskog sloja pokazatelj onečišćenja otpadnih voda je prvenstveno krom. fosfati. monomere. a trgovački naziv/skraćenica je PER) najveći nedostatak takve smjese je: kronična toksičnost. a mogu biti prisutni i ioni mangana PRIPREMA TF ZA SITOTISAK - zagađenje otpadnih voda nastaje pri razvijanju: . a kada se za razvijanje koriste perhalogenidi.pritom se koriste organska otapala procesi razvijanja šablone i odslojavanja povezani su sa nastankom otpadnih voda.- prisutnost organskih spojeva koji se mogu prezentirati kemijskom potrošnjom kisika najkarakterističniji su i najveći u postupku uklanjanja preostalog kopirnog sloja potrošnja razvijača različita je pri strojnom i ručnom (više) razvijanju razvijači predoslojenih pozitivskih ploča sastoje se od: . oni mogu tvoriti apsorbirajuće organske halogenide (AOX) sa ekološkog aspekta prednost ima automatski uređaj za razvijanje šablona.silikatne kiseline . u procesima ispiranja javlja se onečišćenje cinkom i nitratima. metaakril-amid. alkoholi.želatine .fosfatne kiseline ..primjena boja bez teških metala i sa što manjim udjelom org.nekorištenje kopirnih slojeva senzibiliziranih dikromatima .odabir otapala sa što manjim udjelom aromata . akril-ester.nekorištenje kemikalija koje sadrže hipoklorit ili aktivni klor - - 23 .soli alkalijskih metala . alkalnost. aluminij. pomoćna sredstva (omekšivači i sl.koloidnih kopirnih slojeva . tvari kopirnog sloja i dr. otapala. pH vrijednost - PRIPREMA TF ZA FLEKSOTISAK - - fotopolimerne ploče za fleksotisak sadrže: polimere.H2O razvijači negativskih ploča mogu biti na bazi alkohola i drugih organskih otapala pokazatelji onečišćenja iskorištenih otopina razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča su: silikati.

. pa ukazuje na količinu prisutnih soli u vodi mjerenjem dobivamo informacije o koncentraciji ukupno otopljene anorganske tvari UKUPNA KRUTA TVAR . ukupna količina krutih tvari TEMPERATURA vrlo značajan faktor porastom tem. tada se u otpadnim vodama nalaze velike količine AOX i EOX apojeva AOX . ne zahtjevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode tu spadaju: temperatura. nisu veliki zahtjevi za stručnošću osobe koja vrši mjerenje.. suspendirane se tvari brće i lakše talože BOJA VODE dva tipa: stvarna i prividna boja prave otopine . gustoća.može doći do ugibanja organizama pozitivni efekti porasta temperature = zbog opadanja gustoće i viskoznisti vode. je sve ono što će zaostati postupkom isparavanja. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem analizom dobivamo podatak o mineralnim tvarima vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tvrdih voda [neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati talog (kamenac)] 24 .H2S) sa reducirajućim karakteristikama uzrokuju specifične mirise MUTNOĆA VODE mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. BPK5 i TOC vrijednosti kada se bijeljenje radi na bazi elementarnog Cl i klor-dioksida. viskozitet. ovisno o proizvodnom postupku. celuloid.čine stvarnu boju koloidne čestice i suspendirane čestice . miris. i povećanog isparavanja.apsorbirajući organski halogenidi EOX .ekstrahirajući organski halogenidi POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODA mogu biti: 1) fizikalni 2) kemijski 3) biološki [1] FIZIKALNI POKAZATELJI - - - - - jednostavni [izvođenje mjerenja. boja. prividne boje voda za piće i neke industrijske potrebe mora biti bezbojna MIRIS VODE potječe od ishlapljivih tvari otopljenih u vodi i od produkata anaerobnog raspada većina org. električna provodljivost radioaktivnost.- ind. u prirodnim vodama: = povećanje brzine reakcije = povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama (znači da oni trebaju više kisika) = smanjenje topljivosti kisika u vodi = veća je potreba za kisikom kojeg je manje u vodi . mutnoća. imati će karakteristične polutante općenita karakteristika je visoka koncentracija organskih spojeva koji uvjetuju velike KPK. pića javlja se poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda nastaje radi optičke aktivnosti koloidno otopljenih čestica ELEKTRIČNA PROVODLJIVOST uzrokovana je ionima.uzrok su tzv. tvari i samo neke anorganske (npr.

biološka potrošnja kisika. Mn2+.kiselost . industriji bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. 2. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3.- ODREĐIVANJE RADIOAKTIVNOSTI rezultat analize se rabi za kontrolu voda u blizini nuklearnih elektrana [jer se koriste za hlađenje] [2] KEMIJSKI POKAZATELJI u graf. kadmij.kemijska potrošnja kisika (KPK) . Mg2+. masti i deterdženti) pH određuje kiselost vode. bjelančevine). nitrata. amonijev ion NH4+.određivanje ukupnog ugljika (TOC) . TOC – ukupni organski ugljik.određivanje iona (Ca2+. sulfata. kiselost se određuje količinom baze potrebnom da se neutralizira dati uzorak do određenog pH pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima - Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. K+. nitrita NO3-.određuju se i teški metali (bakar. olovo. NH+. Al) kvantitativno. ali ne i aromatski ugljikovodici.pH .biološka potrošnja kisika (BPK 5) . ugljikohidrata. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme TF. ioni dušika.alkalnost . BPK 5 metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. fenoli. korozivnost . piridin i heterociklički spojevi ugljika usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infracrvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom određivanje pH i TOC se uvijek provodi podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS) - 25 . aniona klorida.i ukupni dušik) . i polutanata koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama KPK metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u 1L otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat ovom metodom se mogz razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. ulja. Fe2+. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode - tu spadaju: . cink.podaci o nitrifikaciji i denitrifikaciji . NO2.utječe na mnoge kemijske i biološke procese kiselost H2O potječe od slabih kiselina (kao H2CO3) i većine organskih kiselina od soli hidrofilizirajućih metala (Fe. BPK 5 .

ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije 2. i ružne su zamućene boje. polisaprobna tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. vodozemci i ribe svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. pa sadrže produkte truljenja. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja u njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA cilj obrade otpadnih voda: . ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja 3. SAPROBIOLOŠKO ISPITIVANJE VODE ovdje kao indikator zagađenja služe akvatični organizmi / biljke i životinje sastoji se u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: - 1. ali osjetljivih na H2S 4. BAKTERIOLOŠKO ISPITIVANJE VODE sastoji se u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih tvari ako se radi o pitkoj vodi. imaju neugodan miris. ali sa jako velikim brojem jedinki to su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca u toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode 2. fenola) 26 . oligosaprobna . puževi.najčišća klasa vrlo čiste vode u kojima žive tzv. pa noću dolazi do ugibanja zbog nedostatka O2 prisutno obilje biljnih i životinjskih vrsta neosjetljivih na fluktuaciju kisika.[3] BIOLOŠKI POKAZATELJI jasno pokazuju stupanj onečišćenja voda vrste: bakteriološka i saprobiološka određivanja 1. oligosaprobni organizmi tu borave alge.uklanjanje suspendirane tvari . neke ustajale vode.uklanjanje toksičnih tvari (teških metala.smanjenje količine organskih tvari . a radi zelenih algi i prisutnosti klorofila znatna količina O2 će nastati kao produkt fotosinteze. larve insekata i crva i neke više vodene vrste zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. pa je moguća i fluktuacija kisika. tvari troši znatna količina otopljenog O2. rijeke ispod naseljenih mjesta gdje se za oksidaciju org. β-mezo saprobna relativno čiste vode . školjke. tako da je tokom dana veća koncentracija O2 nego noću ponekad su u takvim vodotocima prisutne ribe pojedinih vrsta u velikom broju. α-mezo saprobna to su vode sa određenom zagađenosti organskim tvarima. pH vrijednosti i amonijaka.velika prirodna jezera i rijeke u srednjem toku u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode tu su prisutni makrovegetacija.

a nakon digestije mulj se odlaže u deponije.biološki PRIMARNI POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA . a princip pročišćavanja je isti otpadna H2O se preljeva preko površina na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama može se primijeniti tamo gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda AERIRANE LAGUNE I JEZERA kod laguna se koriste prirodni zalivi.kvalitativnim i kvantitativnim karakteristikama . te organske tvari osnovni cilj je (osim navedenog) i zaštita uređaja (pumpe) u sekundarnom pročišćavanju SEKUNDARNI POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA to su BIOLOŠKI postupci tu ubrajamo metode: 1) aktivnog mulja 2) kapajućeg filtera 3) aerirane lagune i jezera METODA AKTIVNOG MULJA nakon primarnog pročišćavanja otpadna H2O ulazi u bazene s biološki aktivnim muljem aeracija (zračno strujanje kisikom) snabdjeva bakterije u mulju sa kisikom potrebnim za njihov metabolizam [trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju.fizikalno-kemijski . nakon toga mulj treba zgusnuti i zatim koristiti metode filtracije i sušenja ovim se postupkom uklanja 95% BPK vrijednosti KAPAJUĆI FILTRI razlikuju se samo u tehničkom načinu izvedbe. oksidaciju. dio taloga se digestijom pokušava prevesti u formu u kojoj nastaje metan koji se koristi kao izvor energije. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda - - . a za sedimentaciju se mogu dodati koagulansi za povećanje neefikasnosti može se ukloniti 30% BPK5 .stanju vodotoka u koji će se određena voda ispustiti . ali povoljne za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda obuhvaćaju kemijske postupke: membransku separaciju. mora ostati u granicama podobnim za reakciju ovdje se uspješno odvaja ORGANSKA TVAR.. najveći problim kod primarne i sekundarne obrade su velike količine taloga 1. a bazeni su umjetno napravljani određene kulture rade pročišćavanje. temperatura i koncentracija kisika] otopljena H2O dolazi u bazene za bistrenje gdje dolazi do sedimentacije. 40% KPK vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari uglavnom se ne uklanjaju različite topljive anorg. flokulacija. neutralizaciju i dezinfekciju koriste se kad se pročišćavanjem želi dobiti voda velike čistoće koja se primjenjuje u određenim fazama proizvodnje cilj . fosfora.ekonomskim pokazateljima postupci pročišćavanja otp.su fizikalne metode pročišćavanja: cijeđenje.voda: . a najbitniji elementi su pH. zatrpava se tlo i pretvara u gnojivo TERCIJARNI POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA vrlo skupe metode. tvari (spojevi dušika i fosfora).način obrade odabire se prema: . koagulacija. ulja i masti za floataciju se koriste mreže različitih otvora. a temp. dušika. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI) upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. grube plivajuće tvari. teških metala i patogenih klica 27 . anorganske soli.uklanjanje preostale org. tvari... flotacija i sedimentacija preliminarna obrada kojom se uklanjaju suspendirane tvari.zakonskim normama (inspekcijskim službama) .

centrifuga. a rjeđe neki plin ili tekućina čestice polutanata zahvaćene mjehurićima zraka i silama potiska transportirajuse do površine tekućine.bistri efluent(?) i mulj koriste se taložnici taloženje ovisi o prirodi čestice. jako obojenih tvari.bolje se uklanjaju obojene komponente i neugodnog mirisa one se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: 1.manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka . gdje se izdvajaju u obliku pjene ovaj je postupak dobar za otpadne vode sa puno detergenata - - 28 ..potrebno je manje prostora . [4] FLOTACIJA . efektivna brzina [3] KOAGULACIJA I FLOKULACIJA (koloidne čestice) tercijarni postupak obrade brzina (v) taloženja koloidnih čestica je obično mala.fizikalno-kemijski proces destabilizacije koloida kemijskim sredstvima. spojeva teških metala] 2.bolje uklanjanje iona teških metala . čime se stječe uvjet za aglomeraciju DESTABILIZACIJA koloida . kada voda sadrži veliki udio biološki nerazgradivih tvari [pesticida. kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup [1] CIJEĐENJE primarni postupak obrade postiže se uklanjanje grubog i inertnog metala primjenjuje se za zaštitu pumpi i ventila i radi neometanog odvajanja u narednim fazama cijeđenjem se donekle smanjuje stupanj zagađenosti otpadnih voda ali ne značajno koriste se sita različitih veličina otvora: gruba (otvori>6mm) i fina (otvori<6mm) [2] SEDIMENTACIJA primarni postupak obrade postiže se uklanjanje suspendiranih čestica svrha .veća je otpornost na toksične supstance .sljepljivanje (koloidne i emulgirane tvari) primarni postupak obrade u postupku dolazi do sljepljivanja dispergiranih čestica polutanata (mogu biti koloidne i emulgirane tvari) uz međufaznu granicu koja je u ovom slučaju zrak. kada su velike sezonske fluktuacije (promjene) vodotoka koji će primiti te vode 3.ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive .postiže se koagulantima (elektrolitima ili polielektrolitima) *u obradi otpadnih voda tvornice papira koristi se Al2(SO4)3 koji se i inače često upotrebljava *u flokulacijskim bazenima nastaju aglomerati čestica veličine pogodne za uklanjanje u sljedećoj jedinici za obradu otpadne vode. a to može biti taložnik.bolja je kontrola procesa . pješčani filter.FIZIKALNO-KEMIJSKI POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA tu ubrajamo sve metode osim bioloških prednosti te obrade pred biološkom .da se od ulaznog toka suspenzije dobiju 2 izlazna toka ..proces formiranja mase krupnih flokula od sitnih destabiliziranih koloidnih čestica KOAGULACIJA . koncentraciji i uvjetima koji vladaju za taloženja za efektivno odjeljivanje važna je tzv. pa se one taloženjem (sedimentacijom) ne mogu efikasno ukloniti iz otpadnih voda do njihovog taloženja tek može doći nakon destabilizacije (procesi koagulacije i flokulacije) FLOKULACIJA .kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon .

1) regenerirano otapalo i konc. procesima 2) sam proces ne zahtijeva promjenu E (relativno mali troškovi) 3) relativno niske investicije.uklanjanje hidratiziranog MnO2 koji nastaje.odvajanje ulazne kapljevine u 2 struje (1.-razrijeđeni permeat. osobito u tercijarnoj obradi svrha postupka . taloženje. biološke oksidacije u biološkoj obradi se koristi: 1) da se zadovolje metaboličke potrebe za kisikom aerobnih mikroorganizama koji sudjeluju u obradi 2) da se osigura miješanje u bioreaktoru radi efikasnijeg prijenosa mase i topline [6] FILTRACIJA primarni proces uklanjanja krute i tekuće faze uz djelovanje pritiska ili vakuuma koristi se za: 1) uklanjanje biomase nastale tijekom biološke obrade u taložnicima u sek. max. uništava široki spektar bakterija i virusa nedostaci . tj. 2.on će nestati u biološkim postupcima [7] OKSIDACIJA vezana je uz aeraciju. hipoklorit osnovne karakteristike ozona: s obzirom na jakost oks. a to može biti problem samo kada postupak obrade isključuje koagulaciju. obnavljanje i pročišćavanje tekućine ili koncentracija sadržaja iz tekuće faze uključuju: a) reverznu osmozu b) ultra filtraciju c) hiper filtraciju d) elektrodijalizu 9a) reverzna osmoza primarno se koristi za odvajanje vode od nekakvih tokova ili mješavine koja sadrži prvenstveno anorganske tvari. Mn2+. elementarni klor. manje karakteristične za odvajanje org.-kem. nakon što su membrane postale pristupačne zbog cijene - 29 .obradi 2) uklanjanje čvrstog ostatka tijekom koagulacije otpadnih voda 3) zgušnjavanje mulja . obradi. otopljena tvar mogu reciklirati u ind. S2-) i cijanidima (CN-).uklanjanje preostalih organskih tvari . 2 količine i 3 brzine nastajanja otpadne vode postupci neutralizacije: 1) neutralizacija miješanjem kiselih i alkalnih otpadnih voda 2) neutralizacija vapnencem CaCO3 3) neutralizacija s CO2 i dimnim plinovima 4) neutralizacija ionskom zamjenom [9] MEMBRANSKI POSTUPCI najčešći u tercijarnoj obradi.smanjivanje broja bakterija i virusa najčešće korištena oksidacijska sredstva su: ozon. jer mogućnost uklanjanja polutanata iz otpadnih voda je direktno funkcija pH neutralizacija se odabire na osnovu: 1 karakteristika. kalijev permanganat (KMnO4).retentat) prednosti .- - - - - - [5] AERACIJA proces obrade kojim se plinska faza (obično zrak) dovodi u kontakt sa vodom u cilju da se plin intenzivno prenese u vodu ili iz nje primjenjuje se kod uklanjanja H2S i NH3 i za povećanje efikasnosti procesa biološke obrade otpadnih voda. ili bio. filtraciju [8] NEUTRALIZACIJA značajna u slučajevima kada se otpadna voda ispušta u prirodni recipijent i kada se nakon toga podvrgava fiz. koriste se kada želimo dobiti vrlo čistu vodu koja će se moći koristiti kao tehnička voda u proizvodnji omogućeno je smanjenje v otpadne vode.-konc. postignuta konc. ali se mora proizvesti iz zraka pomoću električne energije na mjestu primjene osnovne karakteristike (KMnO4): prednosti .tvari relativno visoka čistoća vode.reagirati će sa sulfidima (Fe2+. soli u rejektu (ukoncentrirani dio) = 100 000mg/l bit postupka . sredstva reagirat će sa većinom spojeva u otpadnim vodama.

pomoću njih se izdvajaju različite emulzije . obliku.mase 100-500) . plijesni i mikroorganizama ULTRAZVUK razaraju se sintetičke anionske i neionske PAT /sint.ista kao kod membrana .5) poremećaji su uzrokovani: org.5-8. tvari u vodi i stabilizaciju mulja organskog porijekla osjetljivi su na: sastav vode koja se čisti.odvajanje ovisi o veličini membranskih pora kroz koje veda prolazi ULTRAFILTRACIJA . a anioni na A .1 000 000 .primjenom UV zračenja može se smanjiti broj bakterija.lako dolazi do začepljenja membrane (ograničenje za pripremu/obradu) KONVENCIONALNA ELEKTRODIJALIZA . teškim metalima.membrane su asimetrične.u jednoj ćeliji je omogućeno potpuno odvajanje na vodenu i uljnu komponentu PRINCIP .otp.u molekularnoj masi . otopljeni O2. tvari (opt.za odvajanje org. komponenti iz vode (molek.osim dezinfekcije će poboljšati okus i smanjiti boju .kada su otpadne vode obojene.membrane imaju hidrofilne i hidrofobne pore . hranjivih tvari. sastoje se od tankog selektivnog površinskog sloja i poroznog sloja 9d) elektrodijaliza za odvajanje ionskih tvari iz vode daje osrednju kvalitetu vode i omogućava dobivanje konc. toulena.vode će proći krozmembranu ovisno o naboju i na taj način dolazi do pročišćavanja ADSORPCIJA . toka od 20% soli PRINCIP . posebno povoljno za pročišćavanje sedimentacije komunalnih voda odvija se u bioaeracionom bazenu . bakteriološka oksidacija i redukcija] služe za: smanjenje org. prilike u staništu (kol.kao adsorbens se koristi aktivni ugalj gline (najaktivniji) i zeliti (najjeftiniji) .u njemu se miješaju aktivni mulj i otpadna voda. zamućene. povišenjem ili smanjenjem pH se smanjuje razgradnja org.ozon je jako aktivan.dezinfekcija traje 4-6min (prednost) .zamjena iona među membranama u električnom polju. koncentracija H+ iona i otrovnih tvari) postupci se ubrzavaju povećanjem temperature.razlika između ultra i hiper . fenola - BIOLOŠKI POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA [aerobni. nakon čega se u sekundarnom taložniku razdvaja na čvrstu fazu i pročišćeni efluent jedan dio aktivnog mulja se vraća u početni sustav - 30 . kada su prisutni teško biološko razgradivi org.spojevi . nestabilna molekula .elektrodijalistička ćelija se sastoji od A i K koje se sastoje od kation selektivnih membrana u električnom polju i dvije anionske selektivne membrane .mogu se izdvojiti virusi i bakterije .tvari molekularne mase 500 .pH=6. otpadnim tvarima. anaerobni.na kraju tercijarnih postupaka potrebna je dezinfekcija (prioritet u proizvodnji papira) .- 9b/c) ultra filtracija / hiper filtracija HIPERFILTRACIJA . voda prolazi između kationskih i anionskih membrana.ioni iz otp. djelovanjem el.koristi se za odvajanje ionskih i org. anorganskim solima i NH3 [1] AEROBNI odvijaju se uz prisutnost kisika.zasniva se na veličini. pa čak i gibljivosti čestica unutar nekog vodenog medija .Cl-dioksid . a temelje se na principu samopročišćavanja ili autopurifikacije fundamentalnog procesa slobodne prirode A) PROČIŠĆAVANJE AKTIVNIM MULJEM najčešće. boje koje su derivati benzena. kako bi se odvojile ionske tvari iz otopine KARAKTERISTIKA .polja kationi se nagomilavaju na K.

spojevi kao bjelančevine rastaviti u aminokiseline potrebna je 10× manja količina mulja.intenzitet miješanja aktivnog ulja aeracija miješanjem trebala bi biti pri koncentriranoj otopini kisika (između1. samo što će aerobni mikroorganizmi rasti pri punjenju biofiltera za punjenje se koriste: polipropilen. a E potrebna da ispari 1 kg H2O je 3× veća u usporedbi sa npr.temperatura (opt.smanjenje materijalnih troškova na uređaje za pročišćavanje zraka upotreba . i oksidaciju i redukciju spojeva dušika NITRIFIKACIJOM se odvija razgradnja N spojeva . izaziva koagulaciju bjelančevina i nepovoljno djeluje na mulj) . polistiren i sl. 20-30°C . ili 4× manja od izopropanola. pa nastaju dušikovi oksidi i dušik - BOJE NA BAZI VODE - posljednjih godina prisutan je pritisak zakonodavstva na korisnike vezan uz upotrebu boja na bazi H2O i njihovo djelovanje na okoliš te su boje zamjena bojama na bazi organskih otapala u jednom dijelu povoljna ekološka svojstva .- - na proces utječu: . vrenja (za izgradnju svoje biomase koriste otopljene org.količina vode) SUŠENJE postupak sušenja pri tisku na neprozirne površine svodi se na isparavanje.otopljeni kisik . otapala sadržavati do 70% otapala. 80% se pretvara u metan faze metanskog vrenja: 1) prerada otpadnih voda koje sadrže makromolekule.prvenstveno u fleksotisku. etil-etanola. a boje na bazi vode će sadržavati do 60% kombinacije voda-alkohol (znači da za isparavanje treba utrošiti daleko više energije) općenito. kisik razgrađuju u metan i CO2 [3] BAKTERIOLOŠKA OKSIDACIJA I REDUKCIJA omogućuju oksidaciju Fe i Mn. ali moguće i u offsetu (problem .redukcija nitrata u nitrite .važno da bi i unutrašnjost bila opskrbljena kisikom B) PROČIŠĆAVANJE BIOLOŠKOM FILTRACIJOM slično kao aktivni mulj.5 mg/l) .spojeva N i NH3 se dobivaju nitriti koji prelaze u nitrate DENITRIFIKACIJA . izopropanolom ili 6× veća za etil-etanol izbor takvog otapala ovisi o tipu postupka.kad se u vodi u kojoj je izvršena nitrifikacija dovoljno smanji oličina otopljenog O2 anaerobni heterotrofi osiguravaju potrebnu energiju redukcije nitrata u nitrite.ako je viša.pH (6-8) . oksidaciju spojeva sumpora. razgrađuju se u aminokiseline i monosaharide 2) aktivno sudjelovanje bakterije kis. v isparavanja H2O je 12% manja od npr. a smanjenje potrošnje E može se postići povećanjem smole ili pigmenata - - - 31 . a mulj koji zaostane puno je stabilniji od aerobnog završni produkt je bioplin koji se može koristiti kao energent. kisika) 3) faza met. pa će boje na bazi org. može se primjeniti samo za pročišćavanje malih količina gradskih otpadnih voda ili za ne jako opterećene industrijske vode efikasnost pročišćavanja: 70% .5 i 2. vrenja i sudjelovanje bakterije koje org. spojeve a izlučuju metabolite org.od org.ponovljeni postupak daje dvostruke rezultate - C) PROČIŠĆAVANJE U AERIRANIM JEZERIMA I LAGUNAMA aerirana jezera = bazeni pravilnog oblika i definirane površine lagune = uvale korištene za obradu otpadnih voda [2] ANAEROBNI koriste se mikroorganizmi koji za svoj metabolizam ne koriste kisik odvija se u reaktorima u nekoliko faza uz pomoć mikroorganizama za kiselo i metansko vrenje tako da će se komplicirani org.

obrada površinskim kovinama što povećava površinsku napetost. pa su otpadne vode onečišćene ionima Cu2+ i H+ koristi se natrij-dicijanoargentat.flokulacijom ili koagulacijom mogu prevesti u nestabilne aglomerate hidroksidi metala sedimentiraju iz otpadne vode.problem je u površinskoj energiji i netopljivosti površine . a pritom se najčešće primjenjuje oksidacija otopinom hipoklorita u konvencionalnom bakrotisku se za izradu TF koristi pigmentni papir oslojen koloidnim kopirnim slojem na bazi želatine pigmentni papir se senzibilizira kalij-dikromatom. moguće je neutralizirati u vodenom toku otpadna voda iz pojedinih faza ima pH u kiselom području moguće je ako su suspendirane čestice nestabilne u odnosu na suspenziju zbog svoje veličine ili gustoće.mora se izvoditi postupak kontrole kvalitete vode.adsorpcija OTPADNE VODE . a mulj se oslobađa iz vode u prešama za filtriranje preostali toulen se eliminira iz otpadnih voda procesom adsorpcije uz adsorbat aktivni ugljen IZRADA MEĐUSLOJA - IZRADA TISKOVNE FORME - ODVAJANJE KROMA - PROTOČNA NEUTRALIZACIJA - - TALOŽENJE - - 32 .rješenje . reološka svojstva koja se moraju zadržati u odnosu na sam proces tiska i kvalitetu otiska 2) problem močenja površine. bilo bi poželjno da se pročišćavaju sljedećim postupcima: . pa otpadne vode mogu sadržavati Ag+ ione i cijanidni ion otpadne vode sa cijanidnim ionima treba obraditi prije miješanja s drugim vodama. različiti tipovi plastike) .centrifugiranje . za razvijanje se koristi topla voda. pa sadržaj suspendiranih čestica od 3-5% . a za jetkanje otopina FeCl3 polutanti u H2O su: čestice želatine i kromatni i sredbri ioni iz postupka senzibilizacije za redukciju spojeva kroma obično se koristi otopina natrijhidrogensulfata tijek ovog procesa moguće je pratiti prema promjeni boje od narančasto-žute (Cr6+) do zelene (Cr3+) za odvajanje iona metala u taloge koristimo neutralizaciju.filtracija .flokulacija . a udio alkohola opada proporcionalno (ali i tu postoji ograničenje i smatra se da se udio alkohola može smanjiti do 5%) 3) problem otpadnih voda kod primjene ovih boja . posebno u slučajevima neporoznih površina (npr.BAKROTISAK NANAŠANJE BAKRA NA TEC - koriste se cijanidne i sulfatne kupke. odnosno da se prethodnim tretmanom .karakteristični parametri u otpadnim vodama biti će prvenstveno kemijska i biološka potrošnja kisika.PROBLEMI 1) ograničavajući faktori. ali prije moramo odfiltrirati ostatke željeza proces neutralizacije izvodi se tako da se otopina reagensa za neutralizaciju dozira iz spremnika pomoću uređaja za doziranje čiji se rad odvija automatski preko impulsa koji nastaje mjerenjem pH efluenta zbog brzine kemijske reakcije.

senzibiliziranih dikromatima ili diazo-spojevima za skidanje ostatka boje i kopirnog sloja koriste se organska otapala na automatske uređaje može biti priključen uređaj za destilaciju u vakuumu.kružni tok ozona štiti od krutih čestica 2) prethodno filtrirana voda miješa se sa zrakom koji sadrži ozon iz generatora ozona .prvenstveno fotografski procesi i priprema TF kao aktivnu supstancu sadrže hidrokinon . danas je veći udio biljog ulja na osnovi 2-propanola uklanjanje ciklonima - - PROCES TISKA - BOJE OTOPINA ZA VLAŽENJE ČESTICE PAPIRA OTPADNE VODE .njegova se oksidacija može spriječiti dodatkom sulfita = regeneracija potrošenog hidrokinona koriste se tiosulfati i sulfiti koji su reducensi.membrana mora biti otporna na kem. i biološke utjecaje - 33 . tvari u vodi djelomično oksidiraju posredstvom ozona .SITOTISAK RAZVIJANJE PRANJE SITA - koriste se kopirni slojevi želatine. veličini pora.voda prethodno podvrgnuta OZONIRANJU biološki je razgradljivija 3) "CROSS-FLOW" FILTRACIJA . te koncentraciji i vrsti prisutnih iona . protoku.oksidiraju se u sulfate koji mogu izazivati koroziju ekološki važni sastojci su kompleksni spojevi (npr. sredstava: kalij-permanganat (KMnO4) i natrij-jodat .OFFSET PRIPREMA TISKA KUPKE KOD RAZVIJANJA FIKSIRANJE KUPKA ZA IZBJELJIVANJE - uzrok onečišćenja voda .ozon utječe na izdvajanje najsitnijih čestica.dobiveni permeat je takve kvalitete da se može koristiti kao u procesna voda u daljnjoj pripremi TF djelotvornost postupka membranske separacije ovisi o: materijalu membrane. pa uvelike mogu trošiti kisik iz vode . a otopljene org. otapala.OTPADNE VODE .otpadna voda ima veliku KPK vrijednost ne koristi kopirne slojeve senzibilizirane dikromatom primjenjuju se boje koje ne sadržavaju teške metale i sa što manjim udjelom org. polivinilalkohola i polivinilacetata. pa se otapala regeneriraju u zatvorenom krugu odslojava se otopinama jakih oks. po mogućnosti onih koje su na bazi vode odvajanje krutih čestica odvajanje mineralnih ulja odvajanje organskih otapala odvajanje emulzija uklanjanje otopljenih tvari - RAZVIJANJE ŠABLONA / ODSLOJAVANJE ODABIR MATERIJALA - - PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA - - temelj kružnog toka procesa vode u pogonu sitotiska čini pročišćavanje koje se sastoji od 3 funkcijske jedinice: 1) PREDFILTER . EDTA) u reakciji edta spojeva sa ionima metala nastaju KELATI (teško razgradivi u uređajima za biološko pročišćavanje otpadnih voda) onečišćenje zraka otpad nastao pranjem strojeva buka strojeva na bazi mineralnih ulja.

omekšivače .sredstvo NYLOSOLV koje je definirana mješavina raznih alifatskih i aliciklističkih ugljikovodika uz prisustvo alkohola 34 .polimere . a moguće je i zagađenje atmosfere ovaj spoj spada u klasu tvari sa mogućim kancerogenim djelovanjem BASF nudi alternativno rješenje .akril-ester .monomere .FLEKSOTISAK . ili H2O BASF je razvio sustav fotopolimernih ploča za visoki tisak koje se razvijaju mješavinom alkohol-voda upotrebljeno sredstvo se može ponovo koristiti nakon pročišćavanja destilacijom .druga pomoćna sredstva zdravstveno rizični su se pokazali sljedeći monomeri .FOTOPOLIMERNE PLOČE FOTOPOLIMERNE PLOČE ZA VISOKI TISAK - glavne komponente .metaakril-ester .derivati akrilamida razvijati ih možemo otopinom.destilacioni talog odlazi u sistem za destilaciju - - FOTOPOLIMERNE PLOČE ZA FLEKSOTISAK - reljefni sloj se sastoji uglavnom od kaučuka koji se dobro topi u kloriranom ugljikovodiku tetrakloretilenu radnici prilikom sušenja i pranja dolaze u kontakt s tim spojem.metaakrilamid .fotoinicijatore .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful