Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 19. 2. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.410

William Burns nakon posjete Sarajevu

Ameri~ka vizija ostaje ista
Nakon poziva Tihi}u i Silajd`i}u da se izvine Jolie
Visoki predstavnik o bh. pravosu|u Ima li u FBiH plemenitih metala?

Neupitna je multietni~ka, demokratska BiH kao ~lanica NATO-a i Evropske unije i mi }emo nastaviti da pru`amo podr{ku tim ciljevima, rekao je Burns
2. strana

DOBROVOLJA^KA JO[ NIJE ZATVORENA

2. strana

AVAZ I RADON^I] SU TJERALI ANGELINU IZ SARAJEVA
Pove}an broj gra|ana na hirur{kom odjelu Povratnici i raseljeni izme|u Parlamenta i `ivota

USKORO ZLATNA GROZNICA U FOJNICI

7. strana

3. strana

Ne skidajte sami led

Dr`ava trubi, mlijeko ide kroz snijeg
6. strana 8-9. strana

DANAS PRILOG

U @I@I
William Burns nakon posjete Sarajevu

2

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Visoki predstavnik o bh. pravosu|u

Dobrovolja~ka jo{

nije zatvorena
Burns: Podr{ka suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Ameri~ka vizija

ostaje ista

Neupitna je multietni~ka, demokratska BiH kao ~lanica NATO-a i Evropske unije i mi }emo nastaviti da pru`amo podr{ku nastojanjima koja vode tim ciljevima, rekao je Burns Ameri~ki predsjednik Barack DOBRA VIJEST Obama i dr`avna tajnica Hillary Napredak u Clinton su duboko posve}eni formiranju Vije}a mirnoj, demokratskoj i prosperitetnoj BiH. Ovo je bila glavna ministara BiH i poruka svim politi~kim liderima provo|enje koju je na ju~era{njim razgovori- odre|enih reformi ma u Sarajevu prenio William koje je tra`ila EU Burns, zamjenik dr`avne tajnice pokazuju da lideri Clinton. - Na svim sastancima sam jasno mogu ostaviti po kazao da ostajemo ~vrsto pri- strani uske li~ne vr`eni i da pru`amo podr{ku su- razlike i interese
verenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te Dejtonskom mirovnom sporazumu, kazao je Burns ju~er u Sarajevu u razgovoru s predstavnicima bh. novinskih agencija po zavr{etku posjete BiH, nakon koje je otputovao na Kosovo, prenosi Fena. Naveo je da je od politi~kih lidera u BiH tra`io da u istom tom duhu nastave raditi na rje{avanju odre|enog broja otvorenih pitanja, uklju~uju}i implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi} -Finci i pitanje vojne imovine. - Sna`no sam ih potaknuo da {to je mogu}e prije poduzmu te aktivnosti kako bi BiH mogla aktivirati svoje sudjelovanje u NATOovom Akcionom planu za ~lanstvo (MAP) prije samita NATO-a u Chicagu u maju, te kako bi na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju sa Evropskom unijom, poru~io je Burns, dodaju}i da su Ambasada SAD-a u BiH i ambasador Patrick Moon spremni da pomognu u svim tim nastojanjima.

Duboko me brinu poku{aji podrivanja i osporavanja klju~nih dr`avnih institucija u zemlji, a posebno onih ~ija je obaveza da se bave najslo`enijim i najflagrantnijim slu~ajevima, ratnim zlo~inima i organiziranim kriminalom. Kori{tenje tih institucija u svrhu postizanja politi~kih ili li~nih ciljeva je neprihvatljivo, kazao je, uz ostalo, u intervjuu za Fenu visoki predstavnik me|unarodne zajednice Valentin Inzko, dodaju}i da ako je BiH ozbiljna kada ka`e da `eli da se bori protiv organiziranog kriminala, a ratne zlo~ince izvede pred lice pravde, onda se te institucije moraju oja~ati. Podrivanje tih institucija je pogre{an pristup.

Tu`ila{tvo BiH jo{ tra`i po~inioce zlo~ina u Dobrovolja~koj. Ako je neko u posjedu informacija, onda treba da ih proslijedi i pomogne Tu`ila{tvu

Medvje|a usluga
Komentiraju}i nedavne odluke Tu`ila{tva BiH u slu~aju Dobrovolja~ka, te ponovno pokretanje predstavnika Republike Srpske pitanja ukidanja Suda i Tu`ila{tva BiH, visoki je predstavnik kazao kako ga brinu takvi potezi koji predstavljaju neumjestan pritisak na ove nezavisne pravosudne institucije. „[to se ti~e Dobrovolja~ke“ na, glasio je Inzko, “~injenica je da tu`ilac Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju u Haagu nije na{ao dovoljno dokaza da podigne optu`nice. Sudovi u Londonu i Be~u odbacili su optu`be protiv gospodina Gani}a i gospodina Divjaka. To ne zna~i da je taj slu~aj zatvoren. Ustvari, Tu-

Inzko: Sud i Tu`ila{tvo moraju ja~ati

`ila{tvo BiH jo{ tra`i po~inioce zlo~ina u Dobrovolja~koj. Ako je neko u posjedu informacija, onda treba da ih proslijedi i pomogne Tu`ila{tvu da prikupi dokaze potrebne za ovaj predmet. Istina o sudbini nevinih `rtava mora se utvrditi i svi napori u tom pravcu moraju biti podr`ani“ . Tako|er, dr`i on, medvje|a je usluga `rtvama u cijeloj BiH da se odluka tu`ioca koristi za politi~ke ciljeve. Visoki predstavnik dr`i kako su Sud i Tu`ila{tvo BiH klju~ne dr`avne institucije koje treba da osiguraju punu provedbu vladavine

zakona u BiH. Oni su tako|er neizostavni element za punu provedbu ustavnih nadle`nosti dr`ave. Ustavnost Zakona o Sudu BiH i jurisdikcija tog suda osporavane su pred Ustavnim sudom BiH 2001. godine i ponovo 2008. U obje ove prilike, Ustavni sud BiH je potvrdio da BiH putem Suda ima obavezu da vr{i svoje ustavne nadle`nosti.

Direktno osporavanje
„Stoga, svaka inicijativa za ukidanje dr`avnog pravosu|a predstavlja direktno osporavanje mogu}nosti dr`ave da vr{i svoje ustavne nadle`nosti i samim tim poku{aj podrivanja Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma. Jo{ jednom pozivam sve da prestanu sa pritiscima na pravosu|e i da po{tuju vladavinu zakona“ poru~io je Inzko. ,

Brojni bh. izazovi
Burns je prekju~er u Sarajevu, u sklopu turneje po zemljama regiona, razgovarao s ~lanovima Predsjedni{tva BiH, predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumd`ijom, visokim predstavnikom Valentinom Inzkom i {efom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom. - Vizija Sjedinjenih Dr`ava ostaje ista, a to je multietni~ka, demokratska BiH kao ~lanica NATO-a i Evropske unije i mi }emo nastaviti da pru`amo podr{ku nastojanjima koja vode tim ciljevima, rekao je Burns. Po njegovim rije~ima, BiH se suo~ava sa hitnim politi~kim, ekonomskim i socijalnim izazovima. - Me|utim, napredak u formiranju Vije}a ministara BiH i provo|enje odre|enih reformi koje je tra`ila Evropska unija pokazuju da lideri mogu ostaviti po strani uske li~ne razlike i interese te raditi na prakti~nim rje{enjima koja mogu dati pozitivne rezultate za ovu zemlju i njene gra|ane, istaknuo je Burns.

KLJU^NE INSTITUCIJE Visoki predstavnik dr`i kako su Sud i Tu`ila{tvo BiH klju~ne dr`avne institucije koje treba da osiguraju punu provedbu vladavine zakona u BiH

Podr{ka OHR-u
Na kraju je naveo kako je visokom predstavniku Valentinu Inzku prenio poruku da }e Sjedinjene Dr`ave nastaviti sna`no podr`avati Ured visokog predstavnika, a {efu Delegacije EU Sorensenu izrazio punu podr{ku oja~anom prisustvu Evropske unije u BiH. - I dok uspjeh zavisi od spremnosti i posve}enosti lidera i gra|ana ove zemlje, Sjedinjene Dr`ave su bile, jesu i bit }e istinski prijatelj ove zemlje i podr`avat }e modernu, stabilnu i prosperitetnu BiH koja je potpuno integrirana u Evropsku uniju, zaklju~io je zamjenik ameri~ke dr`avne tajnice William Burns.

V I J E S T I

ZLATKO LAGUMD@IJA

^estitke du`nosnika iz cijelog svijeta
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumd`ija, u povodu imenovanja na ovu du`nost, dobio je veliki broj ~estitki visokih zvani~nika iz cijelog svijeta, saop}eno je ju~er iz MVPBiH. Izme|u ostalih, ministru Lagumd`iji imenovanje su ~estitali dr`avna tajnica Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Hillary Clinton, ministar vanjskih poslova Narodne Republike Kine Yang Jiechi, ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske William Hague, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Milan Ro}en i ministar vanjskih poslova Republike Gr~ke Stavros Dimas. - Primite moje iskrene ~estitke povodom Va{eg imenovanja za ministra vanjskih poslova BiH. Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave veoma cijene trajno prijateljstvo sa Va{om zemljom. Zahvalni smo za saradnju Bosne i

Hercegovine u Vije}u sigurnosti Ujedinjenih naroda i njen doprinos ISAF misiji u Afganistanu. Nastavit }emo podr`avati Va{u zemlju na putu ka evroatlantskim integracijama. Nadamo se da }emo uskoro vidjeti daljnji uspjeh u reformama koje zahtijevaju Evropska unija i NATO, u cilju napredovanja BiH na putu ka ~lanstvu u ove dvije organizacije, ka`e se, izme|u ostalog, u pismu koje je povodom imenovanja na funkciju ministra vanjskih poslova BiH ministru Lagumd`iji uputila dr`avna tajnica Clinton.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

U @I@I

3

Nakon poziva Tihi}u i Silajd`i}u da se izvine Jolie

Iskustva logora{a Tihi}a
Sulejman Tihi} je u Zetri prisustvovao premijeri filma i upoznao se s Angelinom Jolie, odav{i joj priznanje za ovaj projekat “budu}i da on, kao biv{i logora{, najbolje zna i razumije {ta zna~i tortura i mu~enje u logorima” . Tihi} je poslije ispri~ao rediteljici da su dva logora bila u Srbiji, u koju je on 2004. godine oti{ao kao predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH i do~ekan sa svim po~astima. Jolie je izrazila `elju da ostanu u kontaktu.

Sulejman Tihi} je u Zetri prisustvovao premijeri filma

Avaz i Radon~i} su tjerali

Angelinu iz Sarajeva
SDA isti~e da je upravo Avaz vr{io pritisak i davao svesrdnu podr{ku nekim udru`enjima koja su bila protiv snimanja filma “U zemlji krvi i meda”
Ako je Angelina Jolie ozbiljno razmislila prije nego {to je rekla da }e, {to se rediteljskog posla ti~e, ostati na prvijencu, vjerujemo da se ve} pokajala. Jer, u postratnoj “zemlji krvi i mesa” kako je , nazva Milan Bandi}, u toku su doga|anja koja bi poznatoj scenaristici sigurno mogla poslu`iti za drugi dio filma. U petak je Savez za bolju budu}nost pokrenuo online peticiju za javno izvinjenje zbog “historijske gre{ke Sulejmana Tihi}a i Harisa Silajd`i}a” rediteljki Angelini Jolie, ali ne samo njoj nego i `rtvama agresije. U ~emu je “historijska gre{ka”? U saop}enju SBB-a se podsje}a na 13. oktobar 2010, “kada je Vlada FBiH, koju je ~inila koalicija SDA i Stranke za BiH, odlukom svoga potpredsjednika donijela odluku o poni{tenju odobrenja za snimanje filma Jolie u BiH...” .

Milorad Dodik o Angelininom filmu

NIJE ZABRANJEN U RS-u

Iz kabineta predsjednika RS-a Milorada Dodika ju~er je saop}eno da je neta~na tvrdnja Angeline Jolie da je RS zabranio emitovanje njenog filma “U zemlji krvi i meda” kako je to, posljednjih , dana, izjavila za neke medije. “U RS-u, kao demokratskoj zajednici i otvorenom dru{tvu, uva`avaju se sve slobode, pa tako i umjetni~ke, i shodno tome nema cenzure niti bilo kakvih zabrana” stoji u saop}enju. Filmski distributeri u RS-u, kako se doda, je, imaju potpunu slobodu da u ovda{njim kinima distribuiraju filmove po svom naho|enju i u njihov izbor niko se ne mije{a. “Shodno tome, pri~a o bilo kakvim zabranama i cenzurama spada u domen konstrukcija, jer u RS-u, koji po{tuje najvi{e demokratske standarde, uop{te ne postoje tijela koja se bave cenzurom i zabranama” stoji u saop}enju iz Dodikovog kabineta. , Film Angeline Jolie nije prikazan u kinima u Banjoj Luci jer vlasnik i direktor banjalu~kog multipleksa Palas Vladimir Ljevar tvrdi da za njega nema interesovanja u RS-u i da je on odlu~io da ga ne uvrsti u repertoar. da je to prije svih upravo Radon~i}. Ukoliko je kratkog sje}anja, preporu~ujem mu da prelista svoje novine u danima o kojima govori” napominje ministar, , navode}i nekoliko tada{njih tekstova iz Avaza. “Oni su bi li po dr{ka sa ta ni za ci ji ovog fil ma” na gla {a va , Ka plan. Jedan od tih tekstova ima nadnaslov Avaz otkriva, a naslov ‘Ljubav nakon silovanja’?! U tekstu se govori o tome za{to Pink nije htio u~estvovati u Angelininom projektu, pa se navode izjave vlasnika i glavne urednice ove televizije. “Ono {to je sigurno ta~no jeste da se radi o ljubavnoj pri~i koja je izrasla iz silovanja” , rekao je @eljko Mitrovi}. Lajla Torlak je decidnija: “Sve vrijeme rata sam bila u Sarajevu i kada sam vidjela o ~emu se radi u filmu, do{lo mi je da povra}am srpski vojnik siluje muslimanku,

la pet ili {est bosanskohercegova~kih glumaca, a Zani Marjanovi} dala glavnu ulogu? Da li joj tako `elimo zahvaliti? Da umjesto informacija o zemlji opasnog `ivljenja i ekstremista koji di`u policijske stanice u zrak, u svijet treba da ode pri~a o Bosni u kojoj holivudske zvijezde {etaju svoju djecu?”

Bo{njakinje nisu glumile
Dnevni avaz, me|utim, tada, izme|u ostalog, pi{e da je scenarij “s pravom {okirao `rtve silovanja i javnost... Ta~no je da pri~a govori o Bo{njakinji koja se zaljubljuje u svog silovatelja, pripadnika agresorske vojske.” A u prilogu Sedmica istina, list donosi li~ni stav Ned`ada Lati}a. ‘’Silovane Bo{njakinje nisu bile glumice’’ , u kojem stoji: “Svi kulturni radnici, posebno reditelji i glumci, svrstali su se na stranu ‘umjetni-

Ti “oholi lideri”
SBB to naziva “nedr`avni~kim i uvredljivim ~inom vlasti personificirane u liku Tihi}a i Silajd`i}a” “oholih lidera koji su Jolie … otjerali iz zemlje” a nj i h o v a , odluka je “sramna, antidemokratska i antikulturna.” Izra~unali su da je BiH o{te}ena, zbog neobavljenog snimanja filma u njoj, za vi{e od milion dolara. Salmir Kaplan, federalni ministar kulture i sporta, smatra da je “ovo {to radi Radon~i} nastavak kontinuirane, neodgovorne politike podmetanja, podvala i la`i jednog politi~ara i vlasnika novine...” . “Prema zakonu, federalna Vlada nije ta koja izdaje odobrenja za snimanje filmova na prostoru FBiH, nego to isklju~ivo radi federalno Ministarstvo kulture i sporta” isti~e Kaplan, dodaju}i , “ako iko treba da se izvinjava, on-

SILOVANJE Kako stvari sada stoje, barem u Sarajevu, pri~a se vra}a na po~etak - Jolie, kao najslavnija i najljep{a glumica dana{njice mo`e da snima svoj film, a silovane `ene treba jo{ jednom silovati u ime “umjetni~ke istine”, kako su to u~inili novinari u posljednjem broju Dana, pi{e Lati}
odsijeca joj dojku, i onda se ra|a ljubav izme|u njih dvoje. To je previ{e”! Interesantno je to da se taj tekst objavljuje 13. oktobra, u danu “historijske gre{ke” . Nakon toga su uslijedile reakcije bh. javnosti, posebno umjetnika. Oslobo|enje je donijelo anketu o tome, pa i izjavu kantonalnog ministra kulture i sporta Emira Had`ihafizbegovi}a: “Je li tako zahvaljujemo (A. J) {to je, bez obzira na dehumanizirani Hollywood, do{la - i posjetila na{u sirotinju u Gora`du? Je li tako zahvaljujemo {to je anga`ova~kih sloboda’ i prava na ‘umjetni~ku istinu’ u slu~aju najavljenog snimanja filma Angeline Jolie u Sarajevu... Kako stvari sada stoje, barem u Sarajevu, pri~a se vra}a na po~etak - Jolie, kao najslavnija i najljep{a glumica dana{njice mo`e da snima svoj film, a silovane `ene treba jo{ jednom silovati u ime ‘umjetni~ke istine’ , kako su to u~inili novinari u posljednjem broju Dana.” Ina~e, Fahrudin Radon~i}, u petak uve~e, u emisiji “In medias res” hrvatske TV ku}e je rekao: , “Ovaj }e film za Bo{njake vjero-

vatno li~iti na ‘[indlerovu listu’ kada su u pitanju Jevreji...” No, Avaz (2010), kroz pero Lati}a pita: “Koliko je napisano romana i snimljeno filmova sa tematikom ratnih stradanja Jevreja? Ima li ijedna sli~na pri~a onoj koju nudi Angelina Jolie u svom filmu? Sigurno da nema!” . Povodom online peticije, oglasila se i SDA s tvrdnjom da SDA i njeni ministri, pogotovu ne njen predsjednik Sulejman Tihi}, nikada nisu podr`ali jednostranu odluku tada{njeg ministra kulture i sporta u Vladi FBiH Gavrila Grahovca o zabrani filma... SDA isti~e da je “upravo D. avaz vr{io pritisak i davao svesrdnu podr{ku nekim udru`enjima koja su bila protiv toga, {to je vjerovatno uticalo na ministra da poni{ti prethodno datu saglasnost...” , podsje}aju u SDA, te pozivaju Radon~i}a da se izvini i redateljici i `rtvama. Kaplan tra`i i izvinjenje umjetnicima i federalnom Ministarstvu kulture, otkrivaju}i da se upravo njemu obratila glumica Zana Marjanovi} prije odlaska u Ameriku i prije susreta ekipe filma s predsjednikom Obamom. “Zana mi je rekla da }e Angelina Jolie, ukoliko dr`ava ne stane iza projekcije filma, ovu sama organizovati za stotinjak osoba, ali federalno Ministarstvo kulture i sporta oko toga nije imalo nikakvih dilema, te je, na zvani~an prijedlog Udru`enja Magacin Kabare, iniciralo dolazak Jolie u Sarajevo i prikazivanje filma u Zetri pred 6.000 gledatelja i, kao pokrovitelj, snosilo najve}i dio tro{kova uspje{ne bh. premijere. Dio tro{kova je snosilo i kantonalno ministarstvo, a dio, za crveni tepih, i sam grad” obja{, njava Kaplan.
Edina KAMENICA

4

DOGA\AJI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
@alosno je {to je OHR jo{ tu

Umjesto o invalidima,l o foteljamal

obezglavljen!
Vjerovatno su se prepali da }emo strancima re}i kako stvari u ovoj oblasti zaista stoje, tvrdi Ba{i}
Fond za rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida FBiH trenutno nema zakonito rukovodstvo. Izbor direktora jo{ traje, propra}en brojnim `albama, tu`bama, a Upravni odbor, izabran sedmog decembra pro{le godine, na najvi{e dva mjeseca, tako|e je prestao legalno postojati. U toku je biranje i njegovih ~lanova, ali je vrlo upitno, s obzirom na sve ove ~injenice, koliko je i ta procedura zakonita. za izjedna~avanje prava osoba s invaliditetom u FBiH 2011 2015. godine, pokrenuti interresorno rje{avanje problematike prava osoba s invaliditetom u FBiH. Prvog dana je prezentirano sedam izlaganja, a premijerno je prikazan dokumentarni film o prevenciji institucionalizacije i deinstitucionalizacije u FBiH “Pozitivno o intelektualnim te{ko}ama” redatelja Sa{e Pe{evskog, u autorizaciji Saveza SUMERO. Drugi dan su obra|ene teme prekvalifikacije, zapo{ljavanja i rehabilitacije osoba s invaliditetom. Iz saop}enja saznajemo i to da su kroz izlaganja {est doma}ih i austrijskih izlaga~a sudionici skupa upoznati sa mogu}nostima, zakonskim rje{enjima i kapacitetima prekvalifikacije, zapo{ljavanja i rehabilitacije osoba sa invaliditetom u FBiH i Republici Austriji, kao i s integracijom gluhih i nagluhih osoba na tr`i{te rada u Republici Austriji.

Fond

za Roderick Moore, prvi kogmjenik viso predstavnika

Rok idu}a sedmica

DOBAR LO[

ZAO

PETER SORENSEN
Specijalni predstavnik i {ef Delegacije EU u BiH ponovio je na prekju~era{njoj prezentaciji godi{njeg izvje{taja za 2011. pod nazivom Monitoring procesa europskih integracija BiH, ~iji je autor Vanjskopoliti~ka inicijativa BiH, ne{to {to je, zapravo, postalo po{tapalica europskih poklisara: EU treba jedan partner. No, po Daytonu su dvije adrese.

WILLIAM BURNS
Gotovo bi se, nakon posjeta zamjenika ameri~ke dr`avne tajnice Sarajevu, moglo kazati — vidi gore, tj. slu~aj Sorensen. Ni{ta, dakle, {to ve} nismo ~uli, a da se poslije toga ni{ta zna~ajnije nije promijenilo. ^ekaju nas, veli Burns, i u Europskoj uniji i u NATO-u. Neka ~ekaju, nama se ne `uri.

TANGO U BKC-u
U sjeni, {to bi kazao reis Ceri}, najzna~ajnijeg doga|aja poslije Dejtonskog sporazuma, u Sarajevu su preksino} nastupili glazbeni virtuozi violinista Stefan Milenkovi} i harmonika{ Marko Hatlak, te Ars tango iz Slovenije. Misti~an i strastven, kakav ve} jeste, tango je u izvedbi ovih glasovitih umjetnika jo{ i ne{to vi{e.

Jedino je izvjesno to da su ombudsmeni BiH uputili zahtjev Vladi FBiH i Ministarstvu s Vjekoslavom ^amberom na ~elu da se izjasne o razlozima razrje{enja Ba{i}a, Radlovi} - Lizdek i Midhata Bjelo{evi}a iz UO Fonda za zapo{ljavanje inva li da, u~i nje nog, na vo dno, zbog sukoba interesa. Kako nisu dobili informaciju, zatra`ili su je i po drugi put. Idu}e sedmice isti~e rok za taj odgovor. No, sve ovo {to se de{ava nije smetalo odr`avanju jednog od rijetkih skupova koji ni je od go |en, dvo dne vne me|unarodne konferencije u organizaciji federalnog Ministarstva rada i socijalne politike, Saveza SUMERO i ata{ea za so ci jal na pi ta nja Re pu bli ke Austrije. Od rane intervencije do potpune inkluzije - definiranje resursa, bio je naziv tog skupa u Konjicu, kojem su, sude}i prema saop}enju Ministarstva, prisustvovali i partneri iz nevladinog sektora, gosti iz Austrije, Hrvatske i ^e{ke. Prema rije~ima federalnog ministra rada i socijalne politike Vjekoslava ^ambera, osnovni cilj je bio, u skladu s odredbama Strategije

D`emal Ba{i}: Ko je pravio listu

I ombudsmeni ~ekaju
O~ito, imalo se {ta ~uti i nau~iti na toj konferenciji. Upravo zato, pitanje za{to na nju nisu pozvani: ni Jasna Karahasanovi}, direktorica Libraga, firme koja godinama zapo{ljava upravo te osobe i ~ije bi iskustvo sigurno bilo zanimljivo i strancima, ni D`emal Ba{i}, di re ktor DES-a, pi onir skog preduze}a u ovoj oblasti, koji, mogu}e je, u radu, zapo{ljavanju i rehabilitaciji gluhih i na glu hih ima vi {e go di na is kustva nego {to to imaju svi za je dno or ga ni za to ri sku pa, ni Sanja Radlovi} - Lizdek, direktorica Sarafona, koja i sama
Foto: Didier TORCHE

ima pote{ko}e sa sluhom. Naravno, pravo je svakoga pozvati koga ho}e, a mogu}e je da su na skupu i bili predstavnici nekih asocijacija koje okupljaju gluhe i nagluhe osobe, ali ne po zva ti ove tri oso be po mnogo ~emu je znakovito. „Vjerovatno su se pobojali da }emo strancima re}i kako stvari u ovoj oblasti zaista stoje“, tvrdi Ba{i}. Nama je obe}ano u federalnom Ministarstvu da }e pitanje ko je pravio listu u~esnika biti proslije|eno ministru ^amberu, a odgovor nikako ne dobijamo. Ali, kada mogu ~ekati ombudsmeni, mo`emo i mi.
E. KAMENICA

VIJEST U OBJEKTIVU

SAFET SU[I]
Izbornik na{e nogometne vrste nije, istina, protiv karioka obe}ao bosansku sambu, ali je zato navijestio kako }e protiv Brazilaca po~eti uigravati postavku sa dva napada~a. Ve} i to govori kako se Pape ne boji Brazila, ve}, u ogledu sa brazilskim ~arobnjacima, kani pokazati kako zmajevi mogu sa svakim.

Bjela{nica
Dok, nakon ru{enja dijela olimpijske dvorane na Skenderiji, strahujemo {to }e biti s (preo)ostalim olimpijskim objektima u gradu, olimpijske se planine, ipak, dr`e kako-tako. Sarajlije, koje su se uspjele probiti do svojih, ovih dana, zametenih automobila, zaputile su se na Bjela{nicu, gdje ako ni{ta, ne prijete ledenice s krovova. Prvi, sun~ani dan vikenda bio je prava prigoda za obiteljski izlet. A, uz zimske spor tove, Bjela{nica je pru`ila priliku i za sun~anje.

VIJEST U

BROJU

laptopa dobit }e do kraja kolovoza ove godine 45 osnovnih {kola u Republici Srpskoj, potvrdio je u petak ministar prosvjete i kulture Anton Kasipovi}.

7.100

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

INTERVJU

5

Ivan Vukadin, na~elnik Op}ine Tomislav-Grad

O~ekujemo pomo}

u nadoknadi {tete
Imali smo odre|enih sela koja su bila blokirana, no sve smo sanirali. Zbog toga je mehanizacija bila ne{to dulje na terenu, ali je najva`nije da vi{e nemamo sela koja su odsje~ena od svijeta
Razgovarao: Jurica GUDELJ

• Tomislav-Grad je ovih dana bio pogo|en te{kim snje`nim nevremenom. Kakvo je trenutno stanje na terenu? - Sve su ceste sada prohodne i to je najva`nije. Nekim se cestama ote`ano prometuje, no sve su prohodne. Imali smo odre|enih sela koja su bila blokirana, no sve smo sanirali. Zbog toga je mehanizacija bila ne{to dulje na terenu, ali je najva`nije da vi{e nemamo sela koja su odsje~ena od svijeta. • Posljednjih dana su mediji izvje{tavali o {tetama koje je prouzro~ilo snje`no nevrijeme. Je li sada mogu}e procijeniti nastale {tete na podru~ju op}ine Tomislav-Grad? - U ovom trenutku je nemogu}e dobiti pravu sliku o tome kolike }e i kakve biti {tete na podru~ju op}ine Tomislav-Grad. Jo{ nismo u mogu}nosti poslati ljude na teren, odnosno do pojedinih farmi, kako bismo vidjeli kolike su {tete pri~injene. Imali smo, primjerice, jednu farmu na kojoj se uru{io krov na staji u kojoj je bilo 50 grla stoke. Stoka je u toj havariji nastradala i farmer je ostao bez svih 50 grla. Jedna ekipa je na terenu i oni rade preliminarne procjene nastalih {teta. Dodatne podatke }emo imati nakon {to nam to vrijeme dopusti. Ipak, imamo vi{e gospodarskih objekata na podru~ju na{e op}ine na kojima su pri~injene ve}e materijalne {tete uslijed snje`ne oluje. Uni{teni su objekti u kojima su farmeri dr`ali stoku. Imamo pet ili {est takvih farmi. U nekima je bilo stoke, a u nekima nije. To tek trebamo utvrditi. Kod nas je problem i to {to }emo imati velike {tete na velikom broju privatnih ku}a. Naime, orkanska bura koja je puhala tijekom nevremena uni{tila je prili~an broj krovova, a sru{eni su i brojni dimnjaci.

- Vlada Hercegbosanske `upanije je proglasila stanje elementarne nepogode, a to se odnosi i na Tomislav-Grad. Zasigurno o~ekujemo da se vlade Federacije i HB@-a uklju~e u nadoknade {tete. • Podru~je HB@-a je poznato po o{trim zimama i svake se godine suo~avate sa snje`nim olujama, stoga nitko ne mo`e kazati da ga je iznenadio snijeg u toj `upaniji. Kako biste, u tom kontekstu, ocijenili anga`man svih nadle`nih slu`bi u ra{~i{}avanju cesta na podru~ju HB@-a?

POPLAVEl Strahujemo zaista da bil moglo do}i do poplava.l No, kako smo ve} imalil dvije elementarnel nepogode prouzro~enel poplavama, mo`emol kazati da imamo iskustval s takvim problemimal
- Mi uistinu jesmo poznati po o{trim zimama i jakoj buri. To zaista jeste prostor koji za sebe ne mo`e re}i da nespremno do~ekuje bilo koju zimu, pa tako ni ovu. Me|utim, ako govorimo o sustavu odr`avanja cesta, moramo uva`iti i ~injenicu da slo`enost nadle`nosti u na{oj zemlji utje~e i na odr`avanje cesta. Tako lokalne putove odr`ava Op}ina, regionalne @upanija, a magistralne bi trebala odr`avati Federacija, odnosno Federalna direkcija za ceste. U tom dijelu je mo`da bilo nesnala`enja, odnosno nedovoljno dobre komunikacije izme|u razli~itih razina vlasti. Me|utim, sada nije vrijeme da se me|usobno optu`ujemo, nego da ovu pri~u uspje{no privedemo kraju. Nakon toga trebali bismo svi sjesti za stol i vidjeti gdje su ra|eni propusti i kako u~initi da

u budu}nosti ne radimo iste gre{ke. • Pripremate li se u Tomislav-Gradu za poplave koje se o~ekuju otapanjem snijega? - Na`alost, to nas zaista brine. Mi smo samo u 2010. imali dvije velike poplave. Posljednji problemi sa snijegom su, samo u posljednje dvije godine, tre}a elementarna nepogoda s kojom se suo~avamo. Tri elementarne nepogode su dosta za cijeli `ivot, a ne za dvije godine. Strahujemo zaista da bi moglo do}i do poplava. No, kako smo ve} imali dvije elementarne nepogode prouzro~ene poplavama, mo`emo kazati da imamo iskustva s takvim problemima. Iz ranijih poplava smo izvukli pouke, no kada su one u pitanju, nikada se sa sigurno{}u ne mo`e znati kako }e stvari funkcionirati.

Kriza vlasti
• HB@ je jedina `upanija u zemlji u kojoj nije uspostavljena nova vlast. Je li ta kriza vlasti utjecala na suo~avanje s ovom posljednjom elementarnom nepogodom? - Kriza vlasti nije sama po sebi utjecala na na{e suo~avanje sa snje`nim nevremenom. Me|utim, odre|ene stvari bi vjerojatno bo lje fun kci oni ra le da smo imali uspostavljenu novu vlast. S predsjednikom Vlade HB@-a u te hni ~kom man da tu Nediljkom Rimcem sam bio u sva ko dne vnom kontaktu i ne mogu se po`aliti na rad `upanijskih vlasti. No, za stanovnike HB@-a neformiranje vlasti stvara probleme u svakodnevnom `ivotu i svi o~ekujemo da }e se ova situacija {to skorije rije{iti.

O{tre zime, jake bure
• O~ekujete li pomo} od vi{ih razina vlasti u saniranju nastalih {teta?

TAKORE]I... UVA@AVANJE
Zamjenik na~elnika Op{tine Srbac Dragan Tovilovi} potpisao je ju~er ugovore sa 179 studenata kojima su odobrene stipendije u {kolskoj 2011/2012. godini, javlja Srna. “Lokalna vlast u Srpcu uva`ava mlade kadrove kao va`an razvojni resurs i svake godine iz op{tinskog bud`eta izdvaja zna~ajna sredstva za njihovo {kolovanje. Ove godine izdvojeno je 120.000 KM” rekao je Tovilovi}. , On je pozvao tri studenta koji prvi dobiju ocjenu 10 da se odmah jave u Op{tinu Srbac po nagradu od 100 KM.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Pove}an broj gra|ana na hirur{kom odjelu

Zametena fo~anska i bijeljinska sela
Uprava Civilne za{tite RS-a uputila je zahtjev za anga`iranje helikoptera Oru`anih snaga BiH kako bi se dostavili paketi s hranom i lijekovima na podru~je sela Dragovi}i, Srgani}i i [tuke u op{tini Fo~a. U toj lokalnoj zajednici zbog snijega su i dalje odsje~ena sela u Mjesnoj zajednici Kozija Luka, Me{trevac i ^elebi}i, javlja Fena. Elementarna nepogoda izazvana snje`nim padavinama na podru~ju Bijeljine po svom intenzitetu i obimu prevazi{la je realne kapacitete te lokalne zajednice, konstatirano je na sastanku Podru~nog odjeljenja Civilne za{tite Bijeljina i Op{tinskog {taba Civilne za{tite. U rubnim dijelovima Bijeljine neprohodno je 20 lokalnih puteva, uslijed ~ega je oko 160 porodica odsje~eno od grada.

Ne skidajte sami led i snijeg
Nakon pada na snijegu i ledu, lije~ni~ku pomo} je od subote potra`ilo vi{e od 120 osoba. Doktor Zavoda hitne pomo}i Tigran Elezovi} poja{njava da je broj pacijenata blago pove}an, a dodatni razlog tome jeste i rast temperatura uslijed kojeg se led i snijeg topi i pada sa nadstre{nica zgrada. Stoga se gra|anima preporu~uje da ne izlaze napolje ukoliko to ne moraju, jer opasnost vreba na gotovo svakom koraku. - U toku dana primimo najmanje 40 pacijenata sa lak{im ili te`im ozljedama. Ve}ina njih, na svu sre}u, pro|e sa ozljedama bez lomova, ali imamo i one koji zadobiju te{ke lomove ruku, nogu, vrata... Pojedine frakture zahtijevaju hitan operativni zahvat zbog ~ega smo u subotu hospitalizirali 35 pacijenata, a u toku no}i njih jo{ 34, ka`e Elezovi}. Posljednjih dana aktuelno je ~i{}enje snijega i leda sa krovova ku}a i zgrada, jer je to ujedno i naredba [taba Civilne za{tite KS-a, no to predstavlja dodatnu opasnost za gra|ane, jer led i snijeg skidaju sami bez potrebne

Pojedine frakture zahtijevaju hitan operativni zahvat zbog ~ega smo u subotu hospitalizirali 35 pacijenata, a u toku no}i njih jo{ 34, ka`e Elezovi}

Ma{ine se vratile u Banju Luku
Konvoj sa 19 te{kih ma{ina iz banjalu~ke regije, koje su od 6. februara u~estvovale u ~i{}enju snijega na putevima od Isto~nog Sarajeva do Hercegovine, ju~er se vratio u Banju Luku. Direktor Republi~ke uprave Civilne za{tite Milimir Doder rekao je novinarima u Isto~nom Sarajevu da je zadatak zbog kojeg su ma{ine i ljudi do{li iz banjalu~ke regije uspje{no obavljen i vi{e nema potrebe za njihovim anga`ovanjem. Koordinator konvoja David Hajdukovi} precizirao je da su ma{ine radile na ~i{}enju puteva od Isto~nog Sarajeva do Dobrog polja, potom do Kalinovika, na putnim pravcima Fo~a - Tjenti{te - Gacko i Gacko - Nevesinje, kao i na ra{~i{}avanju puteva u Isto~nom Sarajevu. On je precizirao da je u akciji pomo}i u~estvovalo 53 ljudi koji su stigli sa ma{inama iz banjalu~ke regije.

opreme. Elezovi} isti~e da su lomovi usljed padova sa krovova ku}a pove}ani u posljednja dva dana, jer ljudi se o~ito ne znaju osigurati te nisu stru~ni za ove poslove. - Na`alost, gra|ani se ne ~uvaju. Usljed otklanjanja snijega sa svojih ku}a, pa ~ak i zgrada, skliznu sa krova, a sre}a je jedino {to je snijeg visok, tako da neki pro|u samo sa lomovima ili se dobro izudaraju, ka`e Elezovi}. On podsje}a na slu~aj mladi}a kojem je jedna gospo|a pla-

tila da se popne na krov i o~isti snijeg, nakon ~ega je nesretni momak, nemaju}i nikakvu opremu ili bar sajlu kojom bi se pri~vrstio za dimnjak, pao i te{ko se povrijedio. - Momak je izgubio svijest i Hitna je odmah intervenisala. Imao je te{ke lomove ruku i nogu, dodaje Elezovi}. U centru grada, gdje je najve}a frekvencija ljudi, slu`be Civilne za{tite svakodnevno uklanjaju snijeg sa krovova objekata te isti bacaju na cestu jer, ka-

Gra|anima se preporu~uje da ne izlaze ukoliko to ne moraju

ko ka`u, drugog na~ina nema. Upozoravaju gra|ane da se ne kre}u uz rubove zgrada, te i pored upozorenja ‘’Pazi ledenice!’’ , budu oprezni. E. GODINJAK

U~enici O[ Kova~i}i ne}e jo{ u {kolske klupe

Krov se gotovo uru{io
Nismo dobili pozitivne odgovore, ni od kantonalnog Ministarstva ni od Civilne za{tite, kazala je ]orovi} • O~i{}en samo dio krova iznad fiskulturne sale
Obilni snijeg koji je zatrpao glavni grad BiH po~eo je polako da se topi, {to je napravilo jo{ ve}e probleme gra|anima. Krovovi su ugro`eni, prijeti im propadanje ili proki{njavanje. Osnovna {kola Kova~i}i suo~ila se sa najve}im problemom. Zbog nepristupa~nih krovova prokisnule su im ~etiri prostorije, a snijeg jo{ nije otklonjen. - Uspjeli smo o~istiti sve prilaze {koli, dok je snijeg samo nagomilan u dvori{tu. Najve}u brigu nam zadaje krov {kole koji je nepristupa~an. [tab civilne za{tite ~istio je snijeg u ponedjeljak i utorak, dok su u srijedu poslije podne povukli svoje ljude, kazala je za Oslobo|enje Almina ]orovi}, direktorica O[ Kova~i}i. Kriti~na ta~ka ove {kole je krov, povr{ine oko tri hiljade kvadratnih metara, odnosno dio krova koji se nalazi iznad fiskulturne sale, aula {kole i svjetlarnici. Iako je najavljeno da se u~enici u {kolske klupe vra}aju u ponedjeljak, u O[ takla je ]orovi}. Di re kto ri ca O[ Ko va ~i }i poslala je izvje{taj o trenutnom sta nju kan to nal nom [tabu Civilne za{tite i Ministarstvu obrazovanja, ali pomo} na njihova vrata jo{ nije zakucala. - Nismo dobili pozitivne odgovore, ni od kantonalnog Ministarstva ni od Civilne za{tite. Rizik je velik i ba{ zbog toga ne `elimo nestru~ne ljude poslati na krov, jer prijeti opasnost od uru{avanja. Iz kantonalnog [taba Civilne za{tite dali su nam broj telefona jedne firme, ali sve bi nam to bilo napla}eno, jer Kanton nema ugovor s njima. Ni sami ne znamo kako }emo rije{iti ovaj problem, jer toliko para nemamo, naglasila je ]orovi}. Iako je [tab CZ-a Novo Sarajevo poslao svoje uposlenike dva dana da ~iste krov, nisu mogli uraditi ni{ta vi{e, jer krovova u op}ini Novo Sarajevo je mnogo, a ljudskih resursa premalo.
M. TATAREVI]

Snijeg }e pokrenuti klizi{te
U naselju Gavri}i kod Doboja, nakon topljenja snijega, nekoliko doma}instava strahuje od aktiviranja klizi{ta. U ovom naselju nala zi se jedno od 45 aktivnih klizi{ta na podru~ju Doboja. U lokalnoj Civilnoj za{titi tvrde da prate situaciju te da }e biti spremni da evakui{u stanovni{tvo u slu~aju aktiviranja klizi{ta. Direk tno je, javlja Fena, ugro`eno 11 ku}a, a tri su iseljene. I pro{le godine Miladin Vra~evi} i njegova {estero~lana porodica morali su napustiti ku}u zbog pomjeranja zemlje iznad njihove ku}e. Op}ina Doboj im je obe}ala, ali nije pla}ala smje{taj, pa su se u ku}u, u kojoj ne bi smjeli stanovati, vratili jer nisu imali drugo rje{enje.

Kova~i}i to ne}e biti slu~aj. - Krov iznad fiskulturne sale je o~i{}en, ali ostaje i aula {kole, a koje nemaju betonsku podlogu, te im prijeti uru{avanje. Povratak u {kolu ne}e biti mogu}, jer nisu stvoreni uslovi za rad, prokisnule su nam ~ak ~etiri prostorije. Krovovi na{ih {kola nisu najbolje

ura|eni, pa sada i kada neko od ljudi `eli o~istiti, to skoro pa nije mogu}e. Na{ krov je kao ravna ploha, a u~ionice su uokvirene, te nalikuju na bazene. Tako je ~i{}enje ote`ano, jer da bi se o~istio barem jedan dio krova, snijeg se mora prebacivati iz bazena u bazen, pa tek onda sa krova na tlo, is-

Foto: [aban SULTANOVI]

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Ima li u FBiH plemenitih metala?

Uskoro zlatna
Vlada FBiH je lani usvojila odluku o progla{enju geolo{kih istra`ivanja zlata i srebra na podru~ju FBiH • Gdje ima bakra?
Ove godine u Federaciji BiH mogla bi po~eti prava zlatna groznica. Prema dosada{njim informacijama, zlata, srebra i bakra na podru~ju FBiH ima, a koliko i gdje, jo{ nije ta~no istra`eno. Ono {to je zasad sigurno jesu zalihe zlata na podru~ju Fojnice, ta~nije lokalitetu Bakovi}a.

groznica u Fojnici
Au-Aurum ho}e Bakovi}e
Nezvani~no saznajemo da firma Au-Aurum iz Jajca od 2008. godine poku{ava dobiti koncesiju za istra`ivanje zlata u Bakovi}ima, te da je u Op}ini Fojnica lani dobila prethodnu saglasnost za dodjelu koncesije za istra`ivanje rude zlata na lokalitetu Bakovi}a. Ista firma tra`ila je od Srednjobosanskog kantona koncesiju, ali tu jo{ ni{ta nije dozvoljeno.

Nadoknada nastave u junu
Ministrica obra zovanja Livanjskog kantona u tehni~kom mandatu Gordana Cikojevi} izjavila je da }e nastava u svim osnovnim i srednjim {kolama, koja je izgubljena zbog snje`nog nevremena, biti nadokna|ena u junu. Ona je rekla novinarima u Livnu da }e redovna nastava u {kolama na podru~ju svih {est op}ina Livanjskog kantona biti nastavljena u ponedjeljak, 20. februara, izraziv{i nadu da }e do tada biti prohodni svi lokalni putevi i spremni autobusi za prevoz u~enika. Prema njenim rije~ima, svi {kolski objekti u op}inama Livno, Tomislav-Grad, Kupres, Glamo~, Bosansko Grahovo i Drvar u dobrom su stanju i nije bilo o{te}enja krovova zbog velikog snijega, a rije{en je i problem grijanja osnovne i srednje {kole u Kupresu koje su ju~er dobile lo`-ulje.

Me|unarodni tender
I ukoliko sve bude i{lo kako se planira u Vladi FBiH, za dva-tri mjeseca se o~ekuje raspisivanje me|unarodnog javnog tendera za istra`ivanje i eksploataciju zlata na lokalitetu Bakovi}a. Ovu mogu}nost za Oslobo|enje najavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj. - Ponukani podacima da tamo ima zaliha zlata i `eljom da se do|e do novih prihoda i za op}ine i za kantone i za Federaciju, pripremali smo odre|enu dokumentaciju za istra`ivanje i eksploataciju, kazao je ministar Trhulj. Na podru~ju Bakovi}a staro je nalazi{te zlata i za vrijeme nekada{nje Kraljevine Jugoslavije Britanci su imali koncesiju za istra`ivanje i eksploataciju na tom lokalitetu. Koncesiju su vratili, a rudnik zatvorili, prema dostupnim informacijama, 1936. godine neposredno pred Drugi svjetski rat. Od tada rijetko da je iko ozbiljno ulazio u istra`ivanja nalazi{ta srebra, zlata, ali i bakra na podru~ju sada{nje Federacije BiH, mada postoje procjene koje ka`u da

oko Fojnice ima zlata vrijednog 300 miliona dolara. Isti izvori tvrde da su zapravo na prostoru biv{e Jugoslavije, uprkos Boru i Majdanpeku, u Federaciji i najve}a nalazi{ta bakra?! - Prirodna bogatstva se moraju iskoristiti za dobrobit svih gra|ana kako bi se kasnije koristila kao investiciona sredstva. Sve dr`ave na svijetu to rade, pa za{to ne bismo i mi, smatra ministar Trhulj. On ka`e da bi se eventualnom eksploatacijom na podru~ju Fojnice dobila nova radna mjesta, a omogu}io bi se i dodatni prihod Op}ini, Srednjobosanskom kantonu i FBiH, {to bi zna~ilo i nova ulaganja.

Trhulj: Istra`ivanja od op}eg interesa

BRITANCI KOPALI Na podru~ju Bakovi}a staro je nalazi{te zlata i za vrijeme nekada{nje Kraljevine Jugoslavije Britanci su imali koncesiju za istra`ivanje i eksploataciju na tom lokalitetu. Koncesiju su vratili, a rudnik zatvorili, prema dostupnim informacijama, 1936. godine neposredno pred Drugi svjetski rat

Lokalni nivo
Ministar Trhulj ka`e da u planiranim aktivnostima ne o~ekuje nikakve probleme, jer se radi o ne~emu {to samo mo`e donijeti dobro i lokalnom nivou i entitetu. Ukoliko se utvrde potencijalna nalazi{ta i na drugim lokalitetima, ideja je da se i za njih raspisuju me|unarodni tenderi. - Zaista postoje osnove za pokretanje ovakvih istra`ivanja, zaklju~uje ministar Trhulj. A i na ni`im nivoima nemaju ni{ta protiv da se u Bakovi}ima po~ne istra`ivati, ali naravno u dogovoru sa njima. Salkan Merd`ani}, na~elnik Op}ine Fojnica, isti~e da bi takvo {to doprinijelo razvoju op}ine i pove}anom zapo{ljavanju, a da takva istra`ivanja novim tehnologijama ne {tete okolini. - To je sve pozitivno, dobro je za razvoj, za imid` Fojnice, ali u tim aktivnostima treba biti oprezan. Ne bih volio da se ulazi u taj posao bez mi{ljenja lokalne zajednice. Ukoliko se i krene s tim, trebalo bi imati saglasnost lokalne zajednice. I ako se nekom da koncesija, treba vr{iti strogu kontrolu ubudu}e, smatra na~elnik Merd`ani}. Od ministra privrede Srednjobosanskog kantona Sed`ada Milanovi}a saznajemo da postoji mogu}nost da se uskoro, na osnovu zahtjeva jedne firme, otpo~ne procedura raspisivanja tendera za istra`ivanje na podru~ju Bakovi}a. - U parlamentarnoj proceduri su izmjene i dopune Zakona o koncesijama, zasad je ovo u nadle`nosti kantona. U svakom slu~aju, mislim da takve stvari treba istra`ivati, jer je to mogu}nost za pove}anje zapo{ljavanja i prihoda i op}inama i kantonima i entitetu, kazao je ministar Milanovi}.
M. \UROVI] RUKAVINA

Spasonosne sanke
Volonteri Crvenog krsta op}ine Tomislav-Grad podijelili su humanitarnu pomo} iz donacije Crvenog krsta Federacije BiH, koja je namijenjena socijalno ugro`enim porodicama na podru~ju ove op}ine. Sekretar Crvenog krsta Livanjskog kantona Stjepan Vidovi} pot vrdio je Srni da su 32 porodice iz evidencije siroma{nih op}inskog Centra za socijalni rad u Tomislav-Gradu u petak dobile pakete pomo}i sa osnovnim prehrambenim proizvodima i higijenskim potrep{tinama. Crveni krst Livanjskog kantona zahvalio je donatorima i volonterima Crvenog krsta op}ine Tomislav-Grad koji su humanitarnu pomo} u neprohodnim podru~jima dostavili motornim sankama.

Odluka Vlade FBiH
Vlada FBiH 31. avgusta 2011. usvojila je odluku o progla{enju geolo{kih istra`ivanja plemenitih metala na podru~ju FBiH od interesa za FBiH. U njoj stoji da u cilju utvr|ivanja postojanja potencijala i ekonomski zna~ajnih rezervi plemenitih metala (zlata i srebra) na podru~ju FBiH, Vlada FBiH progla{ava da su geolo{ka istra`ivanja plemenitih metala na podru~ju FBiH od interesa za FBiH. Istom odlukom se zadu`ilo Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH da u saradnji sa federalnim Zavodom za geologiju pripremi dokumentaciju i raspi{e javni poziv za geolo{ka istra`ivanja plemenitih metala na podru~ju Federacije u skladu sa Zakonom o geolo{kim istra`ivanjima FBiH i Zakonom o javnim nabavkama.

Te{ko do odsje~enih sela
U op{tini Srebrenica ju~er je nastavljeno ~i{}enje lokalnih puteva do odsje~enih sela, koje je ote`ano zbog visine snijega i nepristupa~nih terena, saop{teno je iz Op{tinskog {taba Civilne za{tite. U odsje~enim selima nema `ivotno ugro`enih lica, a mobilni timovi Civilne za{tite danas ne}e izla ziti na teren jer nema novih zahtjeva za pru`anje pomo}i. Iz [taba Civilne za{tite navode da su ju~er o~i{}eni putevi do udaljenih bo{nja~kih sela Ljeskovik, Osat, Urisi}i, Noga~evi}i i jo{ nekoliko zaselaka, a po~elo je ~i{}enje puta do Skenderovi}a i prema selu [ubin, koje je ve} 19 dana odsje~eno od svijeta.

Uz zdravstveni turizam, uskoro i kopa~i zlata?!

8

REPORTA@A
VIJESTI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Povratnici i raseljeni izme|u Par

Pla}a se no}ni rad
Na prijedlog Ministarstva unutra{njih poslova, donesena je uredba o dopuni Uredbe o pla}ama, naknadama i drugim materijalnim pravima policijskih slu`benika ZDK-a kojom se osnovna pla}a uve}ava za rad no}u za 30 posto od bruto satnice i primjenjuje se od 1. januara 2012. godine. Na prijedlog ovog ministarstva usvojen je i izvje{taj o realizaciji Programa kapitalnih ulaganja Ministarstva unutra{njih poslova za 2011. Vlada je odobrila utro{ak sredstava od posebnih vodnih naknada kojim se finansiraju projekti iz ove oblasti, u iznosu od 502.753 KM i to za period januar - mart 2012. Za pet javnih ku hi nja odo bre no je 50.000 KM za prva tri mje se ca ove go di ne. Mi. D.

Dok dr`ava tr putuje kroz snj
[evko Gobelji} i njegov kom{ija Ramiz Popi} iz Gobelja danima proizvedeno mlijeko prevoze na motokultivatoru ~ekaju}i da obe}ana mehanizacija ra{~isti put do njih • Djeca u @epi mogu poha|ati osnovnu {kolu samo do petog razreda
Tridesetdevetogodi{nji [evko Gobelji}, povratnik u selo Gobelji u Mjesnoj zajednici Cerska, na razme|i op}ina Vlasenica i Mili}i, 11 dana sa kom{ijom Ramizom Popi}em svakodnevno na motokultivatoru prelazi devet kilometara dug od snje`nih nanosa neo~i{}en put kako bi prevezli mlijeko preizvedeno na njihovim farmama do otkupne stanice. Mehanizacija za ~i{}enje puteva do ju~er nije doprla do Gobelja. [evko se u svoje selo vratio 2000. godine, a 2004. od kredita u jednoj mikrokreditnoj organizaciji kupio prvu kravu. Od tada, uzgaja stado koje danas broji devet grla. Stado je {irio tako {to nije prodavao telad. Ka`e, niko mu do prije nekoliko godina, kad su od UNDP-a dobili po junicu, ma{inu za izmu`avanje, tonu koncentrata i kante za mlijeko, nije pomogao. u ovu ambulantu. @epljak Muhamed Tabakovi}, koji ima vlastiti ribnjak i zapo{ljava 14 povratnika mahom iz Vlasenice i Zvornika, ka`e da je ovoj populaciji zapravo najpotrebnije ono o ~emu se najvi{e pri~a. - Potreban nam je odr`ivi povratak o kojem sve vrijeme dr`ava trubi. To bi privoljelo i druge da se vrate. Ali, odr`ivi povratak nije samo napraviti ku}u nekome i dati mu kravicu ili motokultivator koje i sama dr`ava zloupotrijebi zato {to ne prati {ta taj povratnik s tim uradi. Povratnik nije kriv {to je to prodao, jer je bio prisiljen da bi obezbijedio egzistenciju sebi i porodici, ka`e Muhamed, koji uskoro namjerava pro{iriti biznis kako bi zaposlio {to vi{e povratnika. Cilj mu je, ka`e, da se {to vi{e ljudi vrati i `ivi u isto~noj Bosni. - Povratnicima treba program koji }e dovesti ljude ku}ama i osigurati im da ostanu `ivjeti tu i u najgorem zimskom periodu, zaklju~uje. Ovaj @epljak poru~uje da ima i dobrih stvari. Primjer je sporazum koji su potpisali Sarajevski i Tuzlanski kanton, a kojim je povratnicima isto~ne Bosne omogu}eno lije~enje u FBiH. On pla}a zdravstvo u RS-u, a jesenas se zahvaljuju}i sporazumu, lije~io u Sarajevu. U @epi radi podru~na osnovna {kola Sveti Sava iz Rogatice za u~enike od prvog do ~etvrtog razreda. Djeca nakon toga nastavljaju {kolovanje kod prijatelja i rodbine u Tuzli, Sarajevu, Brezi... ili kako im se roditelji sna|u. Nadati se da }e se problema o kojima govore [evko i Muhamed sjetiti poslanici Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH na tematskoj sjednici o problemima povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica zakazanoj za 27. februar. Na sjednici }e biti razmotrena i informacija o stanju u ovoj oblasti federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica koju je krajem 2011. usvojila Vlada FBiH. Zaklju~kom Vlade, uz ostalo, tra`i se

Divan uzor
Udru`enje @ivot iz Biha}a i @enska edukativna organizacija Iskre peti su put organizirali manifestaciju U njemu je divan uzor, povodom mjeseca u kojem je ro|en Bo`iji poslanik Muhammed a.s. Uz u~enje Kur’ana, publika u prepunoj dvorani Doma kulture u`ivala je u izvo|enju ilahija, recitacija i multimedijalnih sadr`aja. Najvi{e pa`nje izazvao je jedan od najzanimljivijih i najpopularnijih predava~a na Balkanu hafiz Husein ef. ^ajlakovi} iz Zenice. - @ivot Poslanikov je neprevazi|en uzor, on je imao sve `ivotne opcije i u njegovom `ivotu mo`e se svako prona}i, istakao je ^ajlakovi}.

Ima i dobrih stvari
Za to vrijeme sredstvima federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i anga`manom mje{tana i MZ obnovljeno je nekoliko kilometara lokalnog puta kroz Cersku. [evko {koluje troje djece. Najmla|e sa jo{ 20-ak djece iz okolnih sela poha|a osnovnu {kolu u Cerskoj, koja je za djecu do petog razreda,
Adil Osmanovi}: Vlada je utvrdila prijedlog izmjene Zakona Mirhunisa Zuki}: Ljudi trebaju krov nad glavom, ali i infrastrukturu

drugo poha|a stariji razred O[ u Konjevi}-Polju, a najstarije ide u srednju {kolu u Tuzli. Ambulanta u Cerskoj, osposobljena prije {est godina uz pomo} NVO IRC, dan-danas

ne radi, ka`e [evko. Oko 250 stanovnika okolnih sela, ve}inom povratnika, nedovoljno je da bi se s domom zdravlja u Vlasenici dogovorio dolazak ljekara dva-tri puta sedmi~no

Posljednji dani najstarije ku}e
Ku}a \ozi}a i Der vi{agi}a u Srebrenici, stara oko 250 godina, postepeno se uru{ava, a pod te`inom snijega nestao je kompletan krov. Zehra Mustafi} ka`e da je pretpro{le no}i do`ivjela stra{an {ok. Za~ula je tresak, a kad je iza{la, vidjela je uru{eni zid stare ku}e i uni{tenu ogradu na svojoj terasi, prenosi Fena. “Upozoravala sam op}inske vlasti na uru{avanje ku}e koja, evo, nanosi i meni {tetu. Prijeti opasnost od ru{enja i ostalog dijela oronule ku}e”, ka`e Zehra. Od ideje da se ovaj objekat pretvori u muzej i stavi pod za{titu dr`ave gotovo da nema ni{ta.

Vlasenica: Potreban je odr`ivi povratak

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

REPORTA@A
VIJESTI

9

rlamenta i `ivota

rubi, mlijeko je`ne nanose

Donatori i dalje kreiraju politiku
Transparency International BiH i Fond otvoreno dru{tvo smatraju da nacrt novog zakona o finansiranju politi~kih par tija u BiH ne doprinosi smanjenju mogu}nosti zloupotrebe zakona i pove}anju nivoa transparentnosti finansiranja politi~kih par tija. U otvorenom pismu ~lanovima Interresorne radne grupe za izmjene Zakona o finansiranju politi~kih stranaka ocijenjeno je da bi predlo`eno rje{enje o pove}avanju limita za donacije pravnih i fizi~kih lica politi~kim strankama dovelo do jo{ ve}eg uticaja donatora na rad politi~kih par tija. “Svi me|unarodni principi i smjernice upravo vode ka sve ve}em smanjenju mogu}ih neprimjerenih uticaja na politi~ke par tije i dono{enje odluka s njihove strane”, isti~e se u otvorenom pismu.

Jake etni~ke i religijske podjele
Fondacija “Konrad Adenauer”, u saradnji s predstavnicima svih vjerskih zajednica s podru~ja Unsko-sanskog kantona, organizirala je ju~er u Katoli~kom {kolskom centru u Biha}u tre}i regionalni socijalni seminar za prosvjetne radnike i novinare pod nazivom Efekti dijaloga u BiH. „Bosna i Hercegovina je multikulturna i multireligijska zajednica, ali je u proteklom ratu do{lo do jakih etni~kih i religijskih podjela, zbog ~ega se Fondacija ’Konrad Adenauer’ u poslijeratnom periodu zala`e za me|ureligijski dijalog i obnavljanje povjerenja u zemlji“, ka zao je projek tni koordinator Erdin Kaduni}.

@epa: Radi podru~na osnovna {kola Sveti Sava iz Rogatice

kredit za zatvaranje 93 kolektivna centra za raseljene osobe i izbjeglice u FBiH. U njima je 1.959 porodica ili 5.632 osobe, od ~ega njih 71 posto ima status raseljene osobe. Vlada je dala podr{ku odr`avanju regionalne donatorske konferencije o raseljenim i izbjeglicama koja }e biti odr`ana na prolje}e i od koje BiH o~ekuje oko 100 miliona eura, ali Vlada tra`i i vi{e sredstava u bud`etima kantona i op}ina. Od elektroprivreda u FBiH tra`i se snimanje stanja elektromre`e u povratni~kim na se lji ma te izra da pla no va obnove... - Tematska sjednica bi trebala dati konkretne rezultate i iskazati potrebe sa terena. Ljudi trebaju krov nad glavom, ali i infrastrukturu, jer imali smo slu~ajeva da se ku}e nisu mogle obnoviti jer nije bilo pristupnih puteva i infrastrukture. Ne bi trebalo dozvoliti da nam se opet de{ava da povratnik obnovi ku}u,

Raseljeni i izbjeglice u brojkama
Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do 30. septembra 2011. godine u BiH se vratilo 1.033.058 raseljenih osoba i izbjeglica. Od toga u FBiH 743.641, a u RS 287.322, dok se u Br~ko distrikt vratilo 22.095 izbjeglica i raseljenih osoba. Na povratak u svoja prebivali{ta u BiH ~ekaju jo{ 106.604 osobe, od toga 44.523 na podru~ju FBiH i 61.835 na podru~ju RS-a te 246 na podru~ju Br~ko distrikta. Na povratak iz inostranstva u BiH ~eka 60.000 izbjeglica jer nemaju trajna rje{enja u zemljama prihvata, navedeno je u Vladinoj informaciji. U FBiH trenutno boravi 15.559 porodica ili 44.623 osobe sa statusom raseljenih. Osobe s takvim statusom borave u razli~itim oblicima smje{taja. Najvi{e je onih koji su alternativno smje{teni u privatnoj imovini drugih osoba, zatim korisnika objekata kolektivnog smje{taja. Kad je rije~ o ostalim vrstama smje{taja raseljenih, najvi{e ih je u podstanarskom odnosu, zatim kod rodbine i prijatelja, u improviziranim objektima, ali ima i onih koji su u mjestima raseljenja napravili vlastite ku}e, navodi se u informaciji. pa pro|e i pet godina dok do|e struja, a u me|uvremenu ~ovjek nema od ~ega `ivjeti, ka`e predsjednica Unije udru`enja izbjeglica i raseljenih osoba Mirhunisa Zuki}. Po podacima Unije, interesovanja za povratak ima, ne samo iz FBiH u RS nego i iz drugih krajeva u FBiH, posebno za podru~je Hercegovine. - Na podru~ju ^apljine i Stoca imamo jako zapu{tena sela u koja su se ljudi vratili, a nemaju ni vode. Oni ~ak i ne tra`e obnovu ku}a, nego da im se omogu}i ekonomska odr`ivost, {to zna~i da `ele po~eti proizvoditi, a za to nemaju infrastrukturu, puteve, vodu, napominje Zuki}.

Vlada tra`i i izmjene Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u FBiH kojim bi se mla|oj populaciji omogu}io odr`iv po vra tak kroz od go va ra ju }i smje{taj.

Ku}a, a gdje je struja
- Vlada je utvrdila prijedlog izmjene Zakona prema kojem }e akcenat biti na mla|oj populaciji, bez koje nema uspje{nog povratka. Po va`e}em zakonu, pravo na obnovu objekta imaju samo osobe koje su bile 1991. u posjedu tog objekta. To je populacija starosti izme|u 60 i 70 godina, a oni koji su u to vrijeme bili mla|i, a do danas su zasnovali porodicu, ne mogu aplicirati za obnovu. Izmjenom Zakona poku{at }emo osigurati mogu}nost apliciranja za nadogradnju postoje}eg ili izgradnju novog objekta u mjestima povratka kako bismo pomogli mla|oj povratni~koj populaciji, ka`e resorni ministar Adil Osmanovi}. Od Parlamenta i Vlada i Ministarstvo o~ekuju da podr`e njihove, ali i donesu nove zaklju~ke na osnovu kojih }e biti napravljeni planovi koji }e omogu}iti intenzivniji povratak prijeratnog stanovni{tva u svoje domove.
S. [e.

Tradicionalna karnevalska povorka
Mostarske ma`oretkinje i Hrvatska gla zba Mostar organizirali su ju~er u Mostaru tradicionalnu karnevalsku povorku. Povorka je krenula iz Ulice Lenjinovo {etali{te, a zavr{ni defile je uprili~en na Rondou. U karnevalskoj povorci, uz ostale, sudjelovali su i mali{ani iz mostarskih vrti}a, javlja Fena. Po rije~ima voditeljice Mostarskih ma`oretkinja Anje Puhalo, u povorci je bilo oko 200 u~esnika, a svi timovi Mostarskih ma`oretkinja imali su tematsku masku - {pil karata.

PRIVREMENO NAJVI[E U TK-u Najve}i broj raseljenih porodica privremeno boravi u Tuzlanskom kantonu - 5.158, zatim u Kantonu Sarajevo - 2.630, u Zeni~ko-dobojskom kantonu - 1.414 i u Unsko-sanskom kantonu - 1.070 porodica

10

CRNA HRONIKA
Nepoznata osoba, uz prijetnju pi{toljem, izvr{ila je u prodavnici TD marketi Amko komerc d.d, u Ulici Kova~i broj 41, op}ina Stari Grad Sarajevo, razbojni{tvo nad uposlenicom K. D@, kojom prilikom je otu|ena odre|ena suma novca. Obavije{ten je tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo i izvr{en je uvi|aj, a slu`benici policije preduzimaju potrebne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivi~nog djela.

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Plja~ka u marketu

341 prekr{aj

Policijski slu`benici MUPa Kantona Sarajevo, tokom kontrole saobra}aja, uru~ili su 341 prekr{ajni nalog, a za lak{e prekr{aje upozorili 66 voza~a. Iz saobra}aja je isklju~eno sedam voza~a zbog upravljanja motornim vozilom pod dejstvom alkohola, tri lica bez polo`enog voza~kog ispita, dva lica zbog vo`nje prije sticanja prava na upravljanje vozilom, tri motorna vozila zbog isteka va`nosti saobra}ajne dozvole.

BIHA] Su|enje za razbojni{tvo nad Huseinom Kajtezovi}em

Sarajevski policajci pro{le godine uha

Sa ulice skl
Tu`ilac Idriz Begi} predo~io oru`je kojim je prije}eno o{te}enom

desetine kilogra
Svjedokinja
prepoznala pu{ku
Ramiza Selimanovi} ispri~ala da nije dobro vidjela {ta se de{avalo, prepoznala svoj potpis na izjavi te potom kazala da se ne sje}a kako ju je potpisala U Kantonalnom sudu u Biha}u POLICAJCI SVJEDOCI pred sudijom Reufom Kapi}em Poziv za naredno nastavljeno je su|enje Ensadu Liro~i{te bi}e poslan i bi}u, Sulji Selimanovi}u i [erifu Lipolicijskim bi}u iz Velike Kladu{e, koji se tereinspektorima iz te za razbojni{tvo. Velike Kladu{e, koji Tu`ila{tvo ih tereti da su u septembru 2004. godine prijete}i vasu sa~inili izvje{taj o trenim oru`jem, oplja~kali Husaslu{anju Ramize seina Kajtezovi}a. Glavni svjedok Selimanovi} tu`ila{tva Ramiza Selimanovi},
koja je doga|aj prijavila policiji, prilikom ponovljenog svjedo~enja pro{le sedmice je ustvrdila da se ne sje}a, te da nije dobro vidjela {ta se dogodilo. Ipak, prepoznala je svoj potpis na izjavi koju je dala policiji, gdje je, izme|u ostalog, navela da su optu`eni, prislanjaju}i Kajtezovi}u oru`je na vrat, tra`ili novac. Tako|er, prepoznala je i skra}enu automatsku pu{ku za koju je kazala da ju je vidjela u rukama Sulje Selimovi}a. Odbrana je iznijela sumnju da je svjedokinja potpisala prazan dokument policajcima, koji su potom otkucali izjavu, koje se ona sad ne sje}a. Naredno ro~i{te je zakazano za 14. mart, kada }e ponovo biti pozvani svjedoci koji se nisu pojavili, a navodno rade u inostranstvu. Tako|er, poziv }e biti poslan i policijskim inspektorima iz Velike Kladu{e, koji su sa~inili izvje{taj o saslu{anju Ramize Selimanovi}, a kojeg se ona ne sje}a kako ga je potpisala. F. BENDER Sedamdeset i dva uhap{ena dilera te desetine kilograma zaplijenjene droge u 2011. godini dovoljan su razlog, smatraju u MUPu Kantona Sarajevo, da budu zadovoljni pro{logodi{njim u~inkom u ovoj oblasti.

Kantonalnom tu`ila{tvu podneseni izvje{taji protiv 279 osoba, me|u kojima je ~ak 181 povratnik • Rasvijetlili 25 posto od ukupnog broja krivi~nih djela iz oblasti zloupotrebe droge u FBiH

Veliki problem
U pro{loj godini sarajevska policija je Kantonalnom tu`ila{tvu u glavnom gradu BiH podnijela izvje{taje protiv 279 osoba koje su ili prodavale ili konzumirale drogu. Me|u njima je ~ak 181 povratnik u izvr{enju ovog krivi~nog djela, zbog ~ega ostale institucije, koje bi se trebale baviti adekvatnim ka`njavanjem i resocijalizacijom, ne bi smjele biti zadovoljne svojim u~inkom. Konkretno, u ruke sarajevske policije pro{le godine su pala 67,3 kilograma marihuane, {to je vi{e nego 2010. godine, kada su oduzeta 15,2 kilograma. Oduzeto je i 2,7 kilograma heroina, {to je tri puta manje nego godinu ranije kada je u depoima policije zavr{ilo 6,7 kilograma. Policija je, tako|e, zaplijenila i 26 paketi}a kokaina, 28 tableta ekstazija i oko {est kilograma miks-mase za heroin, ali i

3,9 kilograma amfetamina. Na na{e pitanje da li je pro{logodi{nji u~inak Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droga zadovoljavaju}i, glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo Irfan Nefi} ka`e: “Sarajevska policija je u odnosu na druge kantone u FBiH rasvijetlila 25 posto krivi~nih djela koja se odnose na {verc droge. [to se ti~e tih pokazatelja, zadovoljni smo. Me|utim, problem zloupotrebe droga je vrlo opasan i zato bi se i drugi subjekti trebali uklju~iti u njegovo rje{avanje kako bi omladina krenula pravim putem, a da bismo mi imali {to manje posla u represivnom segmentu.” Prepreku boljim rezultatima sarajevske policije predstavlja to {to oskudijeva u svemu - od (broja) ljudi do materijalnih sredstava. [to se ti~e povratnika u izvr{enju ovih krivi~nih djela, Nefi} isti~e: “Ne bismo ulazili u kaznenu politiku, ali je problem resocijalizacija tih ljudi {to bi trebalo da bude briga dru{tva.” Pripadnici MUP-a KS-a su pro{le godine imali nekoliko uspje{nih akcija na presijecanju narko-kanala. Tako je u augustu pro{le godine zaplijenjeno 11 kilograma mari-

huane, a tada su uhap{eni Muhamed Mehmeti (34), Damir Do~kal (34), Blerim Ta~i (35) i Eniz Lon~ari} (33) iz Sarajeva. Policija je tada u pretresu nekoliko stanova na podru~ju Ilid`e i Novog Sarajeva oduzela jo{ i 70 grama amfetamina, 12 mobitela, pi{toljsku municiju, te novac koji potje~e iz prodaje droge. Na~elnik Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droga MUP-a KS-a Adil Muli} tada je rekao da je vrijednost ove droge, koja je prodavana u Kantonu Sarajevo, ali i u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu, oko 110.000 KM. Zanimljivo je za ovu grupu dilera da su za prevoz droge koristili i rent-acar vozila. Dva mjeseca prije ove akcije, sarajevska policija je u pretre-

Optu`eni za {verc marihuane pred Sudom BiH

Darko Gurovi} negirao krivnju
Darko Gurovi} (40) iz Trebinja, koji je optu`en za {verc droge, izjasnio se pred sudijom za prethodno saslu{anje Suda BiH da nije kriv za ovo krivi~no djelo, a Mladen Markovi} (39) iz Isto~nog Sarajeva, prvooptu`eni u istom predmetu, o krivnji }e se izjasniti 23. februara. Gurovi} i Markovi} su uhap{eni u aprilu pro{le godine u akciji kodnog naziva Grom, koju su proveli policijski slu`benici Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA). U okviru ove akcije zaplijenjeno je devet pakovanja marihuaneskank, ~ija vrijednost na narkotr`i{tu iznosi nekoliko desetina hiljada KM. Droga je na|ena pretresom fiata punto bh. registarskih oznaka, kojim je upravljao Gurovi}, te sparka bh. registarskih oznaka za ~ijim upravlja~em se nalazio Markovi}. U okviru iste akcije izvr{eno je nekoliko pretresa na podru~ju Sarajeva, Isto~nog Sarajeva i Trebinja. Dk. O.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

CRNA HRONIKA
Br~anska policija uhapsila je D. G. (25) iz Br~kog za koga se sumnja da je izvr{io kra|u u pravoslavnom hramu Uspenja presvete Bogorodice u Srpskoj Varo{i, potvrdio je portparol policije Halid Emki}. Slu~aj nestanka izvjesne svote novca od priloga vjernika prijavio je sve{tenik Neboj{a Dra{ki} i policija je odmah po~ela istragu. “Kod D. G. smo prona{li otu|eni novac i on je predat Tu`ila{tvu distrikta Br~ko.

11

Uhap{en lopov

Razbojni{tvo u prodavnici

Dva nepoznata lica su u prodavnici DP marketi u Ulici Topal Osman-pa{e broj 16, op}ina Novo Sarajevo, uz prijetnju no`em i pi{toljem izvr{ila krivi~no djelo razbojni{tva nad uposlenicama M. J. i K. A, kojom prilikom je otu|ena odre|ena suma novca. Obavije{ten je tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo i izvr{en je uvi|aj, a slu`benici policije preduzimaju potrebne mjere i radnje na rasvjetljavanju djela.

apsili 72 dilera

ZENICA Po~elo su|enje za ubistvo Admira Veli~anina

lonjene
Hajriz i Me{i}: I dalje negiraju zlo~in

ama droge
Predlo`eno saslu{anje 23 svjedoka i vje{taka
Droga oduzeta od biv{eg policajca Aziza Drakovca

su stana koji je koristio K. D`. (54) u novosarajevskoj Ulici Ru|era Bo{kovi}a prona{la i oduzela sedam kilograma marihuane.

Policajac, pa diler
U red ve}ih pro{logodi{njih akcija spada i zapljena deset kilograma marihuane u oktobru i to od biv{eg policajca Aziza Drakovca (54). Policija je prilikom pretresa ku}e i drugih objekata koje je Drakovac koristio prona{la i poluautomatsku pu{ku, municiju, te dva mobitela. Drakovac je uhap{en u VW {aranu u kojem je na|ena i oduzeta velika bijela PVC vre}a u kojoj se nalazilo deset paketa u kojima su bila 10,4 kilograma marihuane, te zimska

policijska jakna sa oznakom Federalne uprave policije, kao i korice slu`bene policijske legitimacije MUP-a SRBiH. Neke od pro{logodi{njih policijskih akcija u Sarajevu su rezultirale presudama u istoj godini. Tako je Halid Aliti, koji je u septembru u policijskoj akciji PIK uhap{en sa 79 paketi}a heroina te`ine oko 130 grama, dva mjeseca kasnije u Op}inskom sudu Sarajevo nakon priznanja krivnje dobio dvije i po godine zatvora. Ina~e, sarajevska policija je, osim Alitija, u ovoj akciji uhapsila jo{ tri osobe, te zaplijenila ukupno kilogram heroina ~ija se vrijednost procjenjuje na oko 30.000 KM.
Dk. OMERAGI]

^itanjem optu`nice u Kantonalnom sudu Zenica pro{le sedmice je po~elo su|enje Demiru Me{i}u (30) i Ali{anu Hajrizu (26), optu`enim za ubistvo 27-godi{njeg Dobojlije Admira Veli~anina. Me{i} i Hajriz su i na tom ro~i{tu negirali da su ubili, kako vele, svog prijatelja ~ije je tijelo na|eno 17. septembra pro{le godine na lokalitetu Gra{nica kod Pepelarske Rijeke, u mjestu Begov Han, op}ina @ep~e. Na pretresu je dogovorena i dinamika su|enja, pa je tako za naredno ro~i{te, koje je zakazano za 5.

mart, predvi|eno saslu{anje prvih pet od ukupno 18 svjedoka i vje{taka, koje je predlo`ilo Tu`ila{tvo ZDK-a, dok je odbrana najavila da bi orijentaciono trebali imati pet svjedoka. Ubijenom Veli~aninu su, podsjetimo, bile vezane ruke i noge, a usmr}en je hicem iz pu{ke u glavu ispaljenim iz neposredne blizine. Tijelo je potom ba~eno u provaliju duboku 53 metra. Hajriz i Me{i} uhap{eni su u ~etiri dana kasnije u Vrbovskoj ulici u Sarajevu. Mi. D.

Tragi~na pucnjava u Fo~i

Potraga za
ispri~ali da je pucnjavi prethodila sva|a i ko{kanje jednog mladi}a iz Fo~e sa P. I, koji je vidno uzrujan oti{ao ku}i i vratio se u Milenijum s pi{toljem. Vrativ{i se nasumice je pucao, pogodiv{i Vladimira Suboti}a, koji je ubrzo potom preminuo u fo~anskoj bolnici.

maloljetnim ubicom
U Fo~i je u toku potraga za maloljetnim P. I. (1994), koji je ispred ugostiteljskog objekta Milenijum u centru tog grada, usmrtio Vladimira Suboti}a (23). Policija je blokirala Fo~u i traga za izvr{iocem, potvrdila je portparolka Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo Danka Te{i}. O~evici su

MUPRS-a

682 voza~a ka`njena zbog zatamnjenih stakala
Ina~e, kazna za ovaj prekr{aj iznosi 40 KM i odre|ena je Zakonom o osnovama bezbjednostisaobra}ajanaputevimaBiH,ausaop}enju iz MUP-a RS-a se navodi da }e policija i u narednom periodu provoditi ovakve akcije, jer je na putevima prisutan veliki broj ovakvih automobila,pri~emudiotakvihkoristeupravoosobe sklone kriminogenom pona{anju.

U akciji MUP-a RS-a od 16. januara do 12. februara policija je kontrolisala 813 vozila, te sankcionisala 682 voza~a zbog dodatnog zatamnjenja stakala na automobilu. Iz MUP-a RS-a su istovremeno upozorili vlasnike vozila sa postavljenim folijama na vjetrobranskim i prozorskim staklima da su du`ni da ih uklone, jer }e u suprotnom biti sankcionisani.

12

REGION
VIJESTI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

D`entlmenskim sporazumom postavljeni uslovi

EULEX ponovo n
Podr{ka balkanskim dr`avama u EU
Predsjednik Srbije Boris Tadi} doputovao je ju~er u Prag, gdje je u~estvovao na neformalnom samitu sa predsjednicima Hrvatske Ivom Josipovi}em, Slova~ke i ^e{ke. Samit se odr`avao u zamku Lani, tridesetak kilometara od Praga, u rezidenciji ~e{kog predsjednika Vaclava Klausa. Glavne teme razgovora bile su proces eurointegracija Srbije i Hrvatske, iskustva koja ^e{ka i Slova~ka mogu da prenesu po tom pitanju, kao i regionalna saradnja kao na~in da se br`e stigne do cilja - punopravnog ~lanstva u EU. Klaus, koji je poznat kao euroskeptik, i predsjednik Slova~ke Ivan Ga{parovi~ sna`no podr`avaju ~lanstvo balkanskih dr`ava u EU.

Usmeno dogovoreno da pripadnici misije EU mogu da se kre}u kopnenim putem do administrativnih prelaza Brnjak u op{tini Zubin Potok i Donje Jarinje u op{tini Leposavi}, pod uslovom da ne prevoze albanske carinike
Poslije vi{emjese~ne zabrane, EULEX-u je ponovo omogu}ena sloboda kretanja na sjeveru Kosova na osnovu dogovora koji je postignut 24. januara na sastanku lidera Srba sa sjevera Kosova i predstavnika me|unarodne zajednice. Takozvanim d`entlmenskim sporazumom usmeno je dogovoreno da pripadnici misije EU mogu da se kre}u kopnenim putem do administrativnih prelaza Brnjak u op{tini Zubin Potok i Donje Jarinje u op{tini Leposavi}, pod uslovom da ne prevoze albanske carinike. dobio potvrdu da EULEX cirkuli{e sjeverom samo zbog sopstvenih potreba. [to se ti~e op{tine Kosovska Mitrovica, Krstimir Panti}, prvi ~ovjek ove op{tine, rekao je da se vozila EULEX-a ne kre}u ovom op{tinom, a sa zvani~nicima ove misije prekinuta je svaka saradnja 9. decembra, samo nekoliko dana po{to je ubijen Savo Mojsi} u predgra|u Kosovske Mitrovice, u naselju Br|ani. Da je misiji EU ponovo, poslije vi{emjese~ne blokade, dozvoljeno kretanje na teritoriji sjevernog Kosova potvrdila je portparol misije EU u Pri{tini Irina Gudeljevi}, uz akcenat da sloboda kretanja za EULEX nije potpuno uspostavljena, ali je pristup sjeveru relaksiran. Predsjednik Op{tine Kosovska Mitrovica Krstimir Panti} izjavio je da je ostanak Kosova i Metohije u sastavu Srbije zajedni~ki cilj Srba u pokrajini i Beograda, ocjenjuju}i da Vlada ne bi trebalo da bude stroga prema lokalnim samoupravama na Kosovu zbog nedavno odr`anog referenduma. - Siguran sam i da lokalne samouprave, ali i Vlada Srbije imaju isti cilj, a to je da Kosovo i Metohija ostanu u sastavu Srbije. Metode kojima do toga treba da do|emo se ponekad razlikuju.

Zemunci putovnice dobili u BiH?
Hrvatska policija intenzivno radi na otkrivanju na~ina na koji su Luka Bojovi}, Vladimir Milisavljevi} i Sini{a Petri}, koji su nedavno uhap{eni u Valensiji, do{li u posjed paso{a ove dr`ave, rekli su u hrvatskom Ministarstvu unutra{njih poslova. - Uveliko radimo na utvr|ivanju kako su do njih do{li. Problem sa hrvatskim paso{ima traje od 2006, kada je Sretko Kalini} zatra`io ova dokumenta u zagreba~koj policiji, koriste}i se la`nim podacima, rekla je portparol hrvatskog MUP-a Marina Mandi}. Kod ~etvorice srbijanskih dr`avljana policija je prona{la dvije hrvatske li~ne karte i tri va`e}a paso{a, od kojih je jedan bio na ime Marijana Bari{i}a izdat 31. decembra 2008. godine, koji je prije ~etiri godine prijavljen kao nestala osoba. Pretpostavlja se da putne isprave koje su na|ene u posjedu Bojovi}a, Milisavljevi}a i Petri}a ne poti~u iz Hrvatske, ve} iz inostranstva, a najvjerovatnije iz BiH.

Te`ak period
Na sastanku kojem je prisustvovao na~elnik kosovskomitrovi~kog okruga Radenko Nedeljkovi}, ali ne i svi predsjednici op{tina sa sjevera zbog nevremena, snijega i hladno}e, odlu~eno je da EULEX ponovo mo`e da bude na drumovima op{tina Zubin Potok, Zve~an i Leposavi}. - To je tada dogovoreno, s obzirom na to da smo imali te`ak period, a kretanje sjeverom, kada je u pitanju EULEX, nije vremenski ograni~eno. Dobili smo potvrdu da ne}e prevoziti albanske carinike u Brnjak i Jarinje, i mi vjerujemo oficirskoj rije~i, istakao je predsjednik Op{tine Zve~an Dragi{a Milovi}, uz na-

PRISTUP SJEVERU RELAKSIRAN Da je misiji EU ponovo, poslije vi{emjese~ne blokade, dozvoljeno kretanje na teritoriji sjevernog Kosova potvrdila je portparol misije EU u Pri{tini Irina Gudeljevi}, uz akcenat da sloboda kretanja za EULEX nije potpuno uspostavljena, ali je pristup sjeveru relaksiran
pomenu da }e na jednom od narednih sastanaka biti potvr|eno da li EULEX po{tuje dogovor ili odstupa od njega. Milovi} podsje}a da barikade ostaju sve dok se ne bude ta~no znalo {ta je s prelazima Brnjak i Jarinje i sve dok albanski carinici s njih ne odu. Da je EULEX-u omogu}eno ponovno kretanje ka Jarinju, potvrdio je predsjednik Op{tine Leposavi} Branko Nini} naglasiv{i da je dobio usmenu potvrdu od komandanta ameri~kih snaga, stacioniranih u bazi u Donjem Jarinju, da ne}e prevoziti albanske carinike. Nini} je naglasio da je u razgovoru s ameri~kim komandantom tako|er

Izgla|ene posljednje trzavice

Pomirili se SDP i HNS
Vlada, vladaju}a koalicija i Hrvatska narodna stranka funkcioniraju odli~no i bez problema, tvrde u HNS-u

Hrvatski mljekari i dalje na cesti
Proizvo|a~i mlijeka i dalje nastavljaju prosvjede, ali mljekare su odblokirane, potvrdio je ju~er predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo|a~a mlijeka Igor Re{etar. Bit }e na punktovima dok im se ne ispune zahtjevi, ka`e Re{etar te isti~e kako ulazi u mljekare nisu blokirani. Ponovio je kako proizvo|a~i ne mogu prihvatiti da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada budu samo posrednici u rje{avanju problema, ve} moraju na}i na~in kako da pomognu proizvo|a~ima da smanje tro{kove i da se rije{i situacija sa otkupnom cijenom mlijeka. Proizvo|a~i mlijeka prosvjeduju od utorka ispred Dukata u Zagrebu i Sirele u Bjelovaru, a prosvjedovali su i u \akovu te u Karlovcu. Prosvjedom tra`e povla~enje otkupne cijene svje`eg sirovog mlijeka za februar od 2,30 kuna, {to je za oko 40 lipa manje nego do sada, i zahtijevaju prosje~nu otkupnu cijenu mlijeka kao {to imaju zemlje EU.

U Vladi Hrvatske nema nikakvih problema, sve funkcionira u najboljem redu, slo`no su izjavili ~elnici HNS-a uo~i sredi{njeg odbora stranke nakon posljednjih trzavica u vladaju}oj koaliciji. Predsjednik HNS-a te prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir ^a~i} istaknuo je da je Vlada u proteklih 50 dana pripremila prora~un te radi na ~itavom nizu programa koji tra`e koordinaciju, pa je normalno da tu i tamo do|e do nerazumijevanja. - HNS sada ima novi nivo odgovornosti i trudit }e se odgovoriti izazovima u interesu hrvatskih gra|ana zajedno s klju~nim partnerom SDP-om. Dr`imo da postoje razlozi za optimizam, iako su izazovi veliki i bit }e potrebno puno napora, jer je zemlja prili~no „spaljena“ u velikom broju sektora, ocijenio je ^a~i}. Potpredsjednica HNS-a i ministrica vanjskih i evropskih po-

Feren~ak ne `eli {tetiti koaliciji
Na novinarsko pitanje o imenovanju te naknadnom po vla~enju ime no va nja HNS-ov ca Sre}ka Fe ren~aka u Nadzorni odbor Ja na fa, na kon Vla di ne odluke da i nepravomo}no osu|eni mo gu sje di ti u nad zor nim odbo ri ma, ^a~i} je rekao kako ne postoje zakonske prepreke za Feren~akovo imenovanje, no da je povukao kandidaturu smatrav{i da bi mogla {tetiti vladaju}oj koaliciji.
Pusi}, ^a~i} i Milanovi}: Redovan posao za razliku od paradne vlade HDZ-a

slova Vesna Pusi} s tim u vezi rekla je kako su Vladine sjednice radne i da se zbog su~eljavanja mi{ljenja ne treba uzrujavati, te da je to redovan posao, za razliku od sjednica HDZ-ove vla-

de koje su, kako je ocijenila, bile vi{e paradne. - Ne}e biti lako preokrenuti trendove koji su osam godina i{li u krivom smjeru, no spremni smo, na tome }emo ustrajati i i ne bojimo se,

istaknula je Pusi}. Izborni sabor stranke bit }e odr`an 17. marta, a Predsjedni{tvo HNS-a predlo`it }e da kandidat za predsjednika HNSa bude Radimir ^a~i}, a za potpredsjednike Vesna Pusi} i Ivan Vrdoljak.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

REGION
VIJESTI

13

a sjeveru Kosova
Ivanov: Primite nas u NATO kao BJRM
Makedonski predsjednik \or|e Ivanov zatra`io je od zemalja ~lanica NATO-a da prime u svoje ~lanstvo tu zemlju kao Biv{u Jugoslovensku Republiku Makedoniju. U pismu u koje je agencija AP imala uvid, Ivanov tra`i od dr`ava Alijanse da podr`e ~lanstvo njegove zemlje na predstoje}em samitu NATO-a u Chicagu. Ivanov je ukazao da je Me|unarodni sud pravde pro{log decembra presudio da je Gr~ka prekr{ila okvirni sporazum s Makedonijom kada je ulo`ila veto na ~lanstvo Skoplja u NATOu 2008. zbog spora oko ustavnog imena biv{e jugoslovenske republike.

Za i protiv registracije SPC-a u Crnoj Gori
Mitropolija crnogorsko-primorska odbacila je mogu}nost registrovanja SPC-a u Crnoj Gori na na~in kako to tra`i crnogorska vlast. Mitropolija navodi da je SPC tradicionalna vjerska zajednica. Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor D`omi} kazao je da je insistiranje crnogorske vlasti da se SPC registruje u toj dr`avi po postoje}em zakonu o polo`aju vjerskih zajednica iz 1977. nezakonito, jer je taj akt izri~it da se takva evidencija ne tra`i od tradicionalnih crkava, ve} od novoformiranih vjerskih zajednica. Crnogorski ministar unutra{njih poslova Ivan Brajovi} kazao je ranije ju~er da SPC mora da se registruje u toj dr`avi, kako bi njeni sve{tenici, koji nemaju crnogorsko dr`avljanstvo, mogli da dobiju dozvolu za boravak u Crnoj Gori.

Barikade i dalje ostaju dok se Srbi ne uvjere da EULEX po{tuje dogovor

Smatrali smo da ovaj referendum treba odr`ati, a Vlada je smatrala da ne treba, rekao je Panti} za Radio KiM. Kada je rije~ o uticaju referenduma na Srbe ju`no od Ibra, Panti} je istakao da je veliki broj Srba iz enklava na centralnom

Kosovu dao podr{ku njegovom raspisivanju.

Sankcije?
Dr`avni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanovi} smatra da referendum na sjeveru Kosova dugoro~no

mo`e da ko{ta u smislu zao{travanja odnosa. - To }e biti lo{e po obi~an svi jet jer, obje kti vno re~eno, sve {to mi ovdje imamo zavisi od Srbije. Dakle, mislim na politi~ke aspekte, a ne na sankcije, kojih, nadam se, ne}e biti, rekao je Ivanovi}.

U ~etiri srpske op{tine na sjeveru Kosova i Metohije 14. i 15. februara odr`an je referendum na kojem su gra|ani ubjedljivom ve}inom odbacili kosovske institucije, odbiv{i istovremeno i preporuku Vlade Srbije da ne idu na glasanje.

Vincent Degert, {ef delegacije Evropske unije u Srbiji

Nedovoljno rezultata za status
Degert je izjavio da Beograd i Pri{tina moraju da se dogovore o formulaciji u vezi s predstavljanjem Kosova na regionalnim skupovima, koja }e biti u skladu sa njihovim pozicijama
- Rezultati su napravljeni, ali je potrebno da ih vidimo vi{e, a zaista je ostalo jo{ malo vremena do samita Evropskog savjeta, rekao je Vincent Degert, {ef delegacije Evropske unije u Srbiji. Degert je izjavio da Beograd i Pri{tina moraju da se dogovore o formulaciji u vezi s predstavljanjem Kosova na regionalnim skupovima, koja }e biti u skladu sa njihovim pozicijama, ali i prihvatljiva za sve ~lanice EU.

Budu}nost Srbije i Kosova u EU
SAD i EU sna`no podr`avaju dijalog Beograda i Pri{tine i dijele stav da je budu}nost Srbije i Kosova u Uniji, izjavile su ameri~ka dr`avna sekretarka Hillary Clinton i visoka predstavnica Evropske unije Catherine Ashton na zajedni~koj konferenciji za novinare u State Departmentu. - SAD sna`no podr`avaju dijalog koji EU nadgleda, da bi se poku{ao posti}i napredak u eurointegracijama Srbije i Kosova. Zamjenik dr`avnog sekretara William Burns ohrabruje obje strane da ostanu fleksibilne i otvorene za kompromis, rekla je ju~er Clinton. Zamjenik dr`avnog sekretara SAD-a Burns nalazio se ju~er u posjeti Pri{tini, gdje je sa visokim zvani~nicima razgovarao o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima. `a, budu u funkciji, rekao je Degert. Diplomata je kazao da je Srbija ostvarila zna~ajan napredak u ispunjavanju klju~nih uslova na putu ka EU, da su rezultati napravljeni, ali je potrebno da ih vidimo vi{e, a zaista je ostalo jo{ malo vremena do samita Evropskog savjeta. - [to se ti~e dijaloga Beograda i Pri{tine, zna~ajan progres je napravljen u obezbje|enju slobode kretanja, ali potrebno je sistemsko rje{enje za administrativne prelaze, kao i pronala`enje klju~nog rje{enja za predstavljanje Kosova na regionalnim fo-

Ashton i Clinton

Posrednik
- Unija djeluje kao posrednik i za nas je osnovno to da na regionalnim sastancima, na kojima se raspravlja o pitanjima zna~ajnim za pomirenje, ali i o ekonomskom razvoju, budu prisutni svi regionalni akteri. U interesu je i EU i regiona da svi sporazumi koji pokrivaju oblasti poput energetike, trgovine, transportnih mre-

rumima. EULEX-u i KFOR-u je potrebno obezbijediti rad na cijelom Kosovu, kazao je Degert.

Zati{je
On je rekao da je Srbija, u periodu nakon 9. decembra, odbacila iz vidokruga krucijalne unutra{nje reforme, koje su pozitivno ocijenjene u mi{ljenju Evropske komisije, a i Vije}e je izrazilo zadovoljstvo.

- Me|utim, Srbija ne smije da bude u zati{ju, jer dalji napori u pronala`enju ekonomskih i pravosudnih reformi, nastavak borbe protiv korupcije i implementacija medijske strategije, bi}e potrebni kako bi se potvrdilo to da Srbija nastavlja put reformi i da je u stanju da ispuni standarde koji }e iza}i na povr{inu prije i nakon po~etka pregovora za ulazak u EU, kazao je Degert.

14

SVIJET
VIJESTI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Ruski jezik zvani~an i u Letoniji?
Ruski jezik mogao bi postati jedan od zvani~nih u EU ako na referendumu u Letoniji, odr`anom ju~er, gra|ani prihvate da zvani~ni i radni jezik u toj dr`avi bude i ruski. Takva mogu}nost je samo nejasna pretpostavka, glasio je odgovor predstavnika za {tampu u Evropskoj komisiji kojem je postavljeno pitanje ho}e li ruski postati zvani~ni i radni jezik EU, zajedno s jo{ 23 sada{nja jezika u institucijama evropske 27-orice. Razgovor s por tparolom bio je prilika i da se novinari raspitaju {ta }e se dogoditi kad Hrvatska idu}e godine u|e u ~lanstvo EU i hrvatski bude uvr{ten u jezike Unije, odnosno ho}e li Hrvatska sprije~iti da i srpski postane zvani~ni jezik Unije, jer je to su{tinski isti jezik, u ~asu kad Srbija stupi u ~lanstvo EU, kako je svoje pitanje uobli~io jedan novinar. Por tparol je kazao da se nikad ne{to sli~no nije dogodilo. Prema njegovim rije~ima, svaka dr`ava koja postaje ~lanica EU odre|uje koji }e jezik biti njen zvani~ni i radni u institucijama Unije.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague

Iran razvija n
aspiracije u potrazi za oru`jem za masovno uni{tenje izazvati novi hladni rat, koji }e predstavljati ve}u opasnost od mogu}eg nuklearnog konflikta, ~ak i od sukoba izme|u SSSR-a i Zapada. - Jasno je da nastavljaju sa svojim nuklearnim programom. Ako steknu sposobnost proizvodnje nuklearnog oru`ja, mislim da }e to isto htjeti i ostale zemlje

prijeti no
na Bliskom istoku, rekao je britanski {ef diplomatije. - To zna~i da bi po~eo najozbiljniji krug {irenja tog oru`ja od kada je izumljeno, sa svim destabiliziraju}im efektima na Bliskom istoku i prijetnjom novog hladnog rata na tom podru~ju, a da pri tome ne bi nu`no postojali sigurnosni mehanizmi za njegovo obuzdavanje, rekao je Hague. - To bi bila katastrofa za me|unarodne odnose, ocijenio je on. U Izraelu je u toku javna rasprava o tome da li treba napasti Iran i sprije~iti ga u razvoju nuklearne bombe, a tenzije izme|u dvije zemlje porasle su od napada na izraelske diplomate u inostranstvu i nedavnog ubistva iranskog nuklearnog nau~nika.

Iran poku{ava da razvije nuklearno oru`je i ako u tome uspije, to }e pokrenuti proces opasnog {irenja nuklearnog oru`ja na cijelom Bliskom istoku, tvrdi Hague
- Jasno je da Iran `eli razviti nuklearno oru`je i ako uspije u tome, na Bliskom istoku }e do}i do opasnog {irenja nuklearnog naoru`anja, izjavio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague u razgovoru za ju~era{nji Daily Telegraph, prenosi Fena.

Velika opasnost
On je upozorio da }e iranske

Za Bangkok odgovoran Izrael
Iranski ambasador u Tajlandu Mad`id Bizmark tvrdi da je bomba{ki napad u Bangkoku 14. februara organizovao cionisti~ki re`im, odnosno Izrael, kao provokaciju zbog imid`a Irana i iranskotajlandskih odnosa, pi{e lokalni list Nacija. On je dodao da Iran o{tro osu|uje akcije odgovornih za napade, dodaju}i da iranska ambasada sumnja da su uhap{eni zaista dr`avljani Irana, uprkos ~injenici da su se naselili na Tajland sa iranskim paso{ima. - Ne znamo ko su oni, mogu biti bilo ko, rekao je on. Eksplozija se dogodila u utorak u isto~nom dijelu Bangkoka u stambenoj zgradi. Tri iranska dr`avljanina, koja su iznajmila ku}u, poku{ala su da pobjegnu nakon eksplozije. Tajlandske vlasti saop{tile su da su uhapsile dva Iranca. Izrael i Iran nastavljaju da se me|usobno optu`uju zbog napada u Bangkoku, Nju Delhiju i Gruziji.

Istraga o nesre}i holandskog princa
Austrijska policija je saop{tila ju~er da nadle`ne vlasti istra`uju slu~aj lavine koja se obru{ila na holandskog princa Johana Frisa, usljed ~ega je zadobio povrede opasne po `ivot, i njegove pratioce u austrijskom skijali{tu Leh am Arlberg.

Hiljade na sahrani ubijenih u Damasku

Pucano na pogrebnu povorku
Hiljade demonstranata iza{le su ju~er na ulice Damaska povodom sahrane tri mlade osobe ubijene u petak u jednom od najve}ih protesta protiv predsjednika Ba{ara alAsada od po~etka ustanka prije 11 mjeseci, rekli su o~evici.

Clinton i Ashton
Na snimku, koji je objavljen na internetu, vide se `ene koje nari~u u ~ast umrlih, dok o`alo{}eni uzvikuju „@rtvujemo na{u krv i du{u za vas mu~enike“ i „Sirijski narod je jedan“ , prenosi Fena. Opozicioni aktivisti rekli su ju~er da su sirijske snage bezbjednosti ubile najmanje tri prodemokratska demonstranta na najve}im protestima protiv Asada u Damasku. Kako ka`u o~evici, oko 30.000 ljudi u~estvovalo je na sahrani. Sirijski predsjednik Ba{ar al-Asad izjavio je ju~er da je nasilje u posljednjih 11 mjeseci rezultat zavjere s ciljem da se izazove podjela zemlje. Sirija se suo~ava sa poku{ajem da se izazove podjela i to uti~e na njenu geopoliti~ku i istorijsku ulogu u regionu, rekao je Asad poslije sastanka sa zamjenikom {efa kineske diplomatije

@ai D`unom u Damasku. Asad se obratio novinarima nakon {to su snage bezbjednosti pucale iz vatrenog oru`ja tokom razbijanja antire`imskih demonstracija u Damasku. U najnovijem napadu sirijskih snaga na grad Homs poginulo je najmanje 13 osoba, saop}ili su sirijski opozicioni aktivisti. Sirijska vojska granatirala je ~etvrti Baba Amr, Bajada i Kaldijeh. U me|uvremenu, ameri~ka dr`avna sekretarka Hillary Clinton i visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton su nakon susreta u Washingtonu osudile nasilje u Siriji i zatra`ile da se predsjednik Ba{ar al-Asad povu~e s vlasti. I britanski premijer David Cameron i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy su u Parizu saop}ili da njihove zemlje ~ine sve kako bi pomogle sirijskoj opoziciji. Dvojica zvani~nika su na zajedni~koj pres-konferenciji pozvala EU da usvoji nove sankcije protiv sirijskog re`ima i ponudi Siriji zna~ajnu pomo} ako i kada Asad ode s vlasti.

Nemiri u Siriji po~eli su prije jedanaest mjeseci. Prema podacima UN-a, u Siriji je od po~etka antire`imskih protesta, u martu pro{le godine, ubijeno vi{e od 5.400 osoba, vi{e od 18.000 civila je uhap{eno, a hiljade osoba su nestale.

Kina za referendum
Istovremeno, kineski izaslanik @ai D`un u Siriji pozvao je tokom razgovora sa sirijskim predsjednikom Ba{arom al-Asadom sve strane u zemlji da okon~aju nasilje, prenijela je sirijska televizija. Kineski izaslanik podr`ao je najavljeni referendum o ustavu i izbore koji bi uslijedili. Opozicija ka`e da ne mo`e prihvatiti referendum dok traje nasilje. Ona je pozvala ne bojkot referenduma zakazanog za 26. februar. Grupa Odbor za nacionalnu koordinaciju demokratskih promjena saop{tila je da je nemogu}e u~estvovati na referendumu dok traju nasilje i ubistva. Kina je bila jedna od zemalja koja je glasala protiv rezolucije Generalne skup{tine UN-a u kojoj se Asad poziva da prekine represiju nad demonstrantima.

Sirijski narod je jedan, poru~eno s protesta

SAD poslale bespilotne letjelice
Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave poslale su bespilotne letjelice u Siriju da nadziru eskalaciju nasilja nad disidentima, rekli su ju~er ameri~ki zvani~nici za televiziju NBC. Bespilotne letjelice se koriste za skupljanje dokaza o nasilju koje ~ine sirijske sigurnosne snage nad prodemokratskim demonstrantima, javio je DPA. Sirijska vlada nije zvani~no komentarisala ove informacije. Zapad je odbacio opciju vojne intervencije u Siriji, poput one u Libiji, s ciljem zaustavljanja 11-mjese~nog ustanka, javila je Fena.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

SVIJET
VIJESTI

15

uklearno oru`je,
Iranski ratni brodovi u Sredozemlju
Iranski ratni brodovi u{li su u Sredozemno more, drugi put od Islamske revolucije 1979. Razara~ [ahid Kandi i njegov brod za snabdijevanje Karg pro{li su kroz Suecki kanal, ali je njihova destinacija nejasna. [ef mornarice admiral Habibolah Sajari rekao je agenciji IRNA da je cilj misije pokazivanje snaga i poruka mira. Dva iranska ratna broda u{la su u Sredozemlje u februaru pro{le godine, {to je Izrael nazvao provokacijom. Prema nekim izvorima, brodovi su mo`da na putu za Siriju, javio je Reuters. Misija se podudarila sa pove}anim tenzijama izme|u Irana i Izraela. Iran je ne`i isklju~ivo u civilne svrhe, a zapadne zemlje sumnjaju da Teheran `eli razviti nuklearno oru`je. Zapadne sile priti{}u Teheran da po~ne sveobuhvatne razgovore o svom nuklearnom programu i da prekine sa procesom oboga}ivanja urana, ali Iran smatra da ima apsolutno pravo da nastavi sa svojim planovima. Nekoliko rundi sankcija UN-a i Zapada nisu uspjele da ubijede Iran da obustavi pro ces obo ga }i va nja ura na, koji je preba~en ispod zemlje, kako bi se osigurala ve}a bezbjednost. davno najavio nova dostignu}a svog nuklearnog programa, izazivaju}i spekulacije da bi Izrael mogao da napadne iranska nuklearna postrojenja. Egipatska vojska, koja ima tijesne veze sa Sjedinjenim Dr`avama, upravlja Sueckim kanalom od pro{logodi{njeg pada re`ima predsjednika Hosnija Mubaraka. Suecki kanal omogu}uje brodovima da pre|u iz Bliskoga istoka u Evropu bez plovidbe oko juga Afrike. Prisustvo Irana na Mediteranu februara 2011. izazvalo je sna`nu reakciju SAD-a i Izraela, koji je tada stavio svoju mornaricu u stanje pripravnosti, prenosi Fena.

ovi hladni rat
Pretpostavlja se da ratni brodovi plove za Siriju

U Sankt Peterburgu 60.000 okupljenih
Oko 60.000 ljudi okupilo se ju~er na protestima za politi~ku stabilnost u Sankt Peterburgu, prenosi Srna. Masa se okupila ispred kina Okjabrski u centru grada. Organizatori skupa Federacija radni~kih sindikata Sankt Peterburga i regiona Lenjingrada saop}ili su da skup proti~e bez incidenata, dodaju}i da je raspore|eno oko 100 policajaca i 150 volontera u cilju bezbjednosti. Svi govornici skupa pozvali su u~esnike da glasaju na predsjedni~kim izborima 4. mar ta. Skup je organizovan pod sloganom Ne trebaju nam veliki preokreti. Treba nam velika Rusija, Ne narand`astim revolucijama u Rusiji i Za normalan `ivot bez preokreta i revolucija.

Broj ubistava u Meksiku prepolovljen
Meksi~ki predsjednik Felipe Kalderon rekao da je broj ubistava u najnasilnijem gradu u zemlji Sijudad Huarezu skoro prepolovljen, nakon eskalacije 2010, kada je ubijeno 3.000 ljudi. Kalderon je ocijenio da je otvaranje novih radnih mjesta glavni uzrok smanjenja nasilja. Ve}ina ubistava posljedica je rata sukobljenih narko-bandi. Analiti~ari ka`u da smanjenje nasilja zna~i da je kar tel Sinaloa pobijedio rivale iz kar tela Huarez. Govore}i na sajmu poslova u Sijudad Huarezu, Kalderon je rekao da su nedostatak mogu}nosti, lo{e obrazovanje i zdravstvena za{tita oslabili socijalnu strukturu grada. Pozivaju}i se na podatke Gra|anskog savjeta za javnu bezbjednost, on je rekao da je stopa ubistava u ovom gradu pala za 45 posto u periodu od 2010. do 2011.

- @elim da jasno ka`em da mi ne zastupamo vojnu akciju. Mi podr`avamo dvostruku strategiju sankcija i pritiska, sa jedne, i pregovora, s druge strane, rekao je on i dodao da sada niko ne podr`ava ideju napada na Iran.

Sankcije ne vrijede
Iran tvrdi da nje gov program oboga}ivanja urana slu-

Hague: Mogu}a katastrofa za me|unarodne odnose

Predsjednik SAD-a zavr{io prikupljanje donacija

Obama sebe
tak prikupljeno je 1,6 miliona dolara. - Ovi izbori ne}e biti tako seksi kao oni 2008. Moja kosa je vi{e sijeda. Dobio sam malo ogrebotina i modrica, iako jo{ mogu pjevati, rekao je Obama, aludiraju}i na trenutak kada je zapjevao pjesmu Ala Greena na novembarskom skupu donatora u Harlemu.

nazvao {ovinistom
@elim da Amerika ima najbolje stvari. Ne `elim i}i u Kinu i vidjeti da su njihove zra~ne luke bolje od na{ih, ili i}i u Evropu i vidjeti da su njihove `eljeznice br`e od na{ih, rekao je Obama
Ameri~ki predsjednik Barack Obama upotrijebio je novu etiketu kako bi sebe opisao u kampanji za ponovni izbor u Bijelu ku}u, nazivaju}i se {ovinistom. - Ja sam {ovinist, rekao je Obama pred oko 450 pristalica, od kojih je svako platio najmanje 1.000 dolara za ulaznicu na prijem u hotelu Bellevue u Eve ret tu, u sa ve znoj dr`a vi Washington.

Napadnut ured izborne komisije Jemena
Nepoznati naoru`ani napada~i ju~er su napali ured izborne komisije u ju`nom Jemenu. Sli~ni napadi imaju za metu politi~ko tijelo koje organizuje prijevremene predsjedni~ke izbore. Napada~i su razmijenili vatru sa sigurnosnim snagama u pokrajini Lahd`. U sli~nom napadu 9. februara poginula su dva civila u pokrajini El-Dahli, a vjeruje se da napada~i pripadaju separatisti~kom pokretu. Predsjedni~ki izbori, koji treba da budu odr`ani u utorak, centralni su dio spora zuma pod pokroviteljstvom UN-a kojeg je u novembru potpisao odlaze}i predsjednik Ali Abdulah Saleh. Potpredsjednik Abd Rabu Hadi je jedini kandidat na predsjedni~kim izborima, koje }e ju`ni separatisti~ki Jemen bojkotovati.

Naporniji rad
- Ali, moram vam re}i, ulozi su puno ve}i nego 2008. i morat }emo napornije raditi nego zadnji put, rekao je on. Obamina kampanja izvijestila je Saveznu izbornu komisiju da je u januaru prikupila 11,8 miliona dolara, otprilike jednu tre}inu donacija koje je prijavila u istom mjesecu prije ~etiri godine.

Svako da plati svoj dio
- @elim da Amerika ima najbolje stvari. Ne `elim i}i u Kinu i vidjeti da su njihove zra~ne luke bolje od na{ih, ili i}i u Evropu i vidjeti da su njihove `eljeznice br`e od na{ih, rekao je Obama, izvijestila je TV mre`a ABC News. Za finansiranje tih najboljih stvari, Obama je kazao da }e naZa kampanju u januaru prikupljeno 11,8 miliona dolara

staviti tra`iti od najbogatijih Amerikanaca, posebno od milionera i milijardera, da plate svoj po{teni udio. - Kako bismo svi mi uspjeli, moramo me|usobno ulagati u uspjeh drugih, objasnio je.

Obama je to izjavio u petak nave~er, na osmom i zavr{nom skupu prikupljanja donacija u okviru trodnevne turneje po Zapadnoj obali, na kojoj je prikupio osam miliona dolara za kampanju 2012. Samo u pe-

16

BIZNIS I EKONOMIJA
VIJESTI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Pobjeda-sport nakon odluke Vlade FBiH

Nijemci razmi{ljaju

o odustajanju
Predstavljanje turisti~kih potencijala
Turisti~ka organizacija Republike Srpske }e na Me|unarodnom sajmu turizma u Beogradu predstaviti kompletnu turisti~ku ponudu i privredne subjekte koji se bave pru`anjem usluga u ovoj oblasti, potvrdio je Srni direktor Turisti~ke organizacije Republike Srpske Tihomir Ljubojevi}. Me|unarodni sajam turizma, koji }e biti odr`an od 23. do 26. februara u Beogradu, i prema rije~ima Ljubojevi}a, prilika je da se predstavi i bogato kulturno naslje|e koje ima Republika Srpska. On je rekao da je drugog dana sajma - 24. februara na {tandu Srpske predvi|ena sve~anost potpisivanja novog ugovora izme|u Turisti~e agencije Unis turs, Banja Luka i Fudbalskog kluba Crvena zvezda Beograd, te promocija zajedni~kog projekta - “Internacionalni fudbalski kamp Jahorina”.

Umarex zabrinut zbog odluke Vlade da dokumentacija ostane u dr`avnom vlasni{tvu jer za to ne postoji nikakav pravni osnov
Njema~ka kompanija Umarex namjerava preuzeti 76 posto dionica gora`danske Pobjedesport, me|utim, u ovoj nje ma~koj kompaniji ve} su zabrinuti i postoji mogu}nost odustajanja od preuzimanja ve}inskog paketa vlasni{tva u gora`danskoj firmi. Naime, Vlada Fe de ra ci je BiH do pus ti la je Umarexu kupovinu udjela ve}eg od 49 posto u Pobjedi-sport uz uslov da dokumentacija ostane u dr`avnom vlasni{tvu. Prema na{im zakonima, strane firme ukoliko `ele kupiti udio u firmi iz namjenske industrije ve}i od 49 posto moraju imati odobrenje od Vlade FBiH bez obzira na to da li je rije~ o dr`avnoj ili privatnoj kompaniji ~ije dionice se kupuju.

ODLUKA U Vladi BPK-a smatraju da je odluka federalne Vade dovela u pitanje sudbinu Pobjede-sport
pitanje sudbinu Pobjede-sport. Ministar za privredu u Vladi BPK-a Gora`de Demir Imamovi} zbog toga je uputio premijeru Vlade Federacije, ministru energije, rudarstva i industrije i direktoru Federalne direkcije za namjensku industriju pismo za zahtjevom za hitan sastanak.

Nova rje{enja
Nominalna vrijednost 76 posto dionica Pobjede-sport 1,5 miliona KM

Finvest otpustio 114 radnika
Drvoprera|iva~ko preduze}e Finvest iz Drvara otpustilo je ove sedmice 114 radnika zbog izuzetno te{ke finansijske situacije. Proizvodnja u ovom preduze}u, koje je zapo{ljavalo 380 radnika, obustavljena je prije mjesec i po zbog ogromnih gubitaka. U poslovodstvu preduze}a ka`u da zbog ovih gubitaka nisu izmirivane obaveze prema radnicima, fondovima i dobavlja~ima. Zbog neredovnog izmirivanja obaveza prema dobavlja~ima, Finvest je ostao bez sirovina, a u ovom trenutku, kako isti~u u poslovodstvu, te{ko je procijeniti kada }e biti nastavljena proizvodnja sa smanjenim brojem radnika. Na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje Drvar evidentirano je 1.179 nezaposlenih lica, uklju~uju}i gotovo tre}inu otpu{tenih radnika Finvest-a.

Stanovi
Kako nam je pojasnio direktor Pobjede-sport Mirsad Klapuh, Nijemci su zabrinuti zbog odluke Vlade da dokumentacija ostane u dr`avnom vlasni{tvu jer za to ne postoji nikakav pravni osnov, dokumentacija je kao i sva ostala imovina Pobjede u privatnom vlasni{tvu. Kada je ra-

spisan tender za privatizaciju, iz bilnsa su samo stanovi izuzeti, ni{ta vi{e. “To je poku{aj otu|ivanja privatne imovine. Ako se Vlada oglu{i o na{ zahtjev da ukine tu odluku, Umarex }e vjerovatno odustati. Mi ovih dana spremamo `albu Vladi sa dokazima je dokumentacija privatna, a ne dr`avna

imovina” kazao je Klapuh. , Nominalna vrijednost dionica, 76 posto koliko Umarex namjerava kupiti od dosada{njih vlasnika, iznosi oko 1,5 miliona KM, a koliko je trenutno tr`i{na vrijednost, direktor Pobjedesport nam nije mogao kazati. U Vladi PBK-a smatraju da je odluka federalne Vade dovela u

Vlada Bosanskopodrinjskog kantona Gora`de podr`ala je zaklju~ak Sindikalne organizacije Pobjede-sport i putem resornog ministra za privredu zatra`ila od Vlade Federacije da se ovaj sastanak odr`i {to prije mogu}e, s ciljem izmjene i dopune sporne odluke, kao i rje{enja novonastale te{ke situacije za privredno dru{tvo Pobjeda-sport iz Gora`da. J. Sa.

Tr`i{te kapitala

Slaba potra`nja za obveznicama
Pala vrijednost sva tri indeksa SASX-10: umanjenje za 25,64 poena
Na ovosedmi~nom trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je promet od 2.999.083,45 KM. U sklopu 162 transakcije uku pno je pro me to va no 215.526 vrijednosnih papira. U tom periodu minimalno jedna trgovina obavljena je sa 24 emitenta. Od toga {est emitenata je ostvarilo porast vrijednosti zvani~nog slu`benog kursa, dok je pad vrijednosti zabilje`ilo 12 emitenata. Index BIFX je ove sedmice pao za 2,47 indeksnih poena na 1.486,46 poena {to u odnosu na pro{lu sedmicu iznosi pad od 0,17 posto. Vrijednost indexa SASX-10 je u ovoj sedmici pala za 25,64 indeksna poena na 790,25 poena, {to u odnosu na pro{losedmi~no trgovanje predstavlja pad od 3,14 posto. Vrijednost indexa SASX-30 je u ovoj sedmici pala za 11,38 indeksnih poena na 931,09 poena, {to u odnosu na pro{losedmi~no trgovanje predstavlja pad od 1,21 posto. Na Kotaciji kompanija u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 69.298,90 KM; promet je ostvaren dionicama emitenta Bosnalijek dd Sarajevo (simbol: BSNLR). U segmentu kotacije fondova u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 102.637,53 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren dionicama emitenta ZIF Prof-Plus dd Sarajevo (simbol: PRPFRK2) u iznosu od 39.940,20 KM. Obavljena je trgovina obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH i obveznicama stare devizne {tednje Federacije BiH, ukupne vrijednosti u iznosu od 100.488,78 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 302.546,08 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo (simbol: BHTSR) u iznosu od 203.047,14 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu u ovoj sedmici trgo va lo se u izno su od 23.217,25 KM, od ~ega je najve}i promet ostvaren dionicama emitenta [ume TK dd Kladanj (simbol: SMTKR) u iznosu od 13.720,00 KM. Na Tercijarnom slobodnom tr`i{tu u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 9.968,00 KM; promet je ostvaren dionicama emitenta Unevit d.d. Konjic (simbol: UNEVR) saop}eno je iz SASE-a.

Pravilnik o poticajima
Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske obavijestilo je poljoprivredne proizvo|a~e u Srpskoj da je na internet-stranici ovog ministarstva postavljen nacrt Pravilnika o uslovima i na~inu ostvarivanja nov~anih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela u ovoj godini. Nakon dobijanja saglasnosti od Odbora za zakonodavstvo Vlade Republike Srpske ovaj pravilnik }e biti objavljen u Slu`benom glasniku Republike Srpske, saop{teno je iz Ministarstva.

Na berzi dionice osiguranja i banke
Na sekundarno slobodno tr`i{te Sarajevske berze uvr{teni su vrijednosni papiri slijede}ih emitenata: Croatia osiguranje d.d. Ljubu{ki, simbol CROSRK5 (30.144 emitovanih vrijednosnih papira, nominalne vrijednosti 266,00 KM); Uniqa osiguranje d.d. Sarajevo, simbol ARMBRK2 (18.310 emitovanih vrijednosnih papira, nominalne vrijednosti 437,00 KM) i NLB TB d.d. Tuzla, simbol TZLBRK2 (275.569 emitovanih vrijednosnih papira, nominalne vrijednosti 140,00 KM).

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

BIZNIS I EKONOMIJA
VIJESTI
Tokom 2012. o~ekuje se da }e izvoz ovog preduze}a pre}i 20 miliona KM

17

UNIS TOK pokrenuo novo postrojenje

Milionskim ulaganjima

protiv recesije
Preduze}e UNIS TOK iz Kalesije stavilo je proteklog vikenda u funkciju novo postrojenje za termi~ku obradu metala. Investicijom od ~etiri miliona maraka osigurat }e se radna mjesta za novih pedeset uposlenika, ~ime se nastavlja trend dobrih poslovnih rezultata koje ova kompanija pravi u posljednjoj deceniji na polju proizvodnje otkivaka i odbojno-vla~nih naprava, saop}eno je iz tog preduze}a. Proizvode ovoga preduze}a koriste, ina~e, giganti svjetske automobilske industrije (MAN, Mercedes, Daimler, DAFF, Volvo...). UNIS TOK je u protekloj godini na tr`i{te Evropske unije izvezao proizvode u vrijednosti 16,8 miliona maraka i time se svrstao u red najve}ih izvoznika u tuzlanskoj regiji, a s novom investicijom o~ekuje se pove}anje izvoza za oko trideset posto. Po rije~ima vlasnika ovoga poduze}a Seada D`afi}a, spomenuta investicija tek je prvi korak u daljnjem razvoju jer do konca 2012, zahvaljuju}i termi~koj obradi i investiciji u kova~ke kapacitete, o~ekuje se zna~ajno pove}anje proizvodnje i plasmana u Evropu. "Jedna smo od rijetkih firmi koje komple-

Nagra|eni inovatori
Na redovnoj godi{njoj Skup{tini Udru`enja inovatora Biha} uru~ena su priznanja i nov~ane nagrade studentima Sanelu Sipi}u, Alminu ]emalovi}u i Adnanu Babi}u, te senioru inovatoru Ahmetu Sili}u za 40 godina predanog inovatorskog rada. Nov~ane nagrade osigurali su federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke iz sredstava Lutrije BiH. Na sjednici su mentoru i studentima tako|er uru~eni elektroni~ki elementi koji su nabavljeni sredstvima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USKa Biha} za 2011. godinu. U radnom dijelu predsjednik Udru`enja inovatora Biha} Ljubomir Samard`ija podnio je izvje{taj o radu Udru`enja u pro{loj i plan rada za ovu godinu. Za novog predsjednika Udru`enja inovatora Biha} izabran je mr. Seid @ap~evi}, profesor Tehni~kog fakulteta Univerziteta u Biha}u.

Termi~ka obrada metala

tnu proizvodnju plasiraju u izvoz. U ovoj godini planiramo graditi novu proizvodnu halu, staviti u punu funkciju vlastiti bunar koji }e olak{ati poslovanje i smanjiti gubitke zbog stvaranja kamenca, te omogu}iti nova upo{ljavanja. Otvorili smo novo tr`i{te, a na{i stalni partneri tako|er `ele pove}ati potra`nju na{ih proizvoda. Na`alost, jo{ uvijek nemamo kvalitetan poslovni ambijent u ko-

jem radimo ", ka`e D`afi}. UNIS TOK trenutno u radnom odnosu ima 135 uposlenika, koji ostvaruju proizvodnju od 2,35 miliona otkivaka, odnosno prera|uju oko 5.600 tona ~elika. Tokom 2012. o~ekuje se da }e izvoz ovoga preduze}a pre}i 20 miliona KM, a planirane su i nove investicije kao najbolji odgovor na recesiju.

[umari na odmoru
Zaposleni u [umskom gazdinstvu Drina iz Srebrenice nisu nastavili rad kako je bilo planirano i odmara}e dok se vrijeme stabilizuje i stvore uslovi za rad u {umi, izjavio je direktor ovog gazdinstva Ratko Majstorovi}. On je istakao da je ovo gazdinstvo zbog nevremena po drugi put u ovoj godini prekinulo rad 6. februara. “U ovakvim uslovima nemogu}e je organizovati rad u {umi i sa~eka}emo da se stabilizuje vremenska situacija, porastu temperature, slegne snijeg, pro~iste putevi i dozvoli kretanje kamionima sa prikolicama i onda }emo po~eti sa eksploatacijom {ume i isporukom drvnih sortimenata”, rekao je Majstorovi}. On je podsjetio da u ovom periodu ne rade ni zaposleni u administraciji preduze}a radi smanjenja tro{kova i dijele sudbinu proizvodnih radnika i bi}e na prinudnom odmoru dok se ne nastavi proizvodnja.

@eljezni~ki saobra}aj

Lokomotivama prebijali dugove
Ma{ine iz RS-a vukle federalne vozove
@eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine su nakon uspje{no o~uvane prohodnosti pruga u uslovima snje`ne prirodne nepogode, fokusirane na prevoz tereta kako zemlja ne bi osta-

Prioritet prevoz energenata
oniranih u Luci Plo~e i namijenjenih Arcelor Mittalu, GIKIL-u i Aluminiju, koje su se gomilale danima dok su `eljezni~ari probijali ogromne snje`ne smetove izme|u Bradine i Dre`nice. Uprava preduze}a je u cilju redovnog prevoza putnika, anga`irala lokomotive kompanije @eljeznice Republike Srpske za dva para me|unarodnih vozova koji saobra}aju na relaciji Sarajevo - Zagreb i Sarajevo - Beograd Budimpe{ta. Lokomotive @RS-a kori{tene su na relaciji Sarajevo - Doboj - Sarajevo 13, 14, 15. i 16. februara jer su tri lokomotive @eljeznica tada bile blokirane u snje`nim smetovima kod Bradine, a ostali kapaciteti bili su anga`irani za potrebe privrednih tokova dr`ave. U vanrednim okolnostima, saradnja dviju kompanija je uobi~ajena, a ovom }e @RS podmiriti dio dugova @eljeznicama FBiH, navodi se u saop}enju.

la bez neophodnih energenata, saop}eno je iz te kompanije. Ve}ina kapaciteta je anga`irana u teretnom saobra}aju, naro~ito na izvla~enju roba staci-

Vozovi o~uvali privredne tokove

Tekstil, ko`a i obu}a
Vremenske nepogode ne uti~u na poslovne aktivnosti u tekstilnoj, ko`arskoj i obu}arskoj proizvodnji. Prema rije~ima Amira Med`i}a, direktora Udru`enja tekstila obu}e i ko`e, u Bosni i Hercegovini zabilje`eni su samo manji problemi u dopremi repromaterijala, ali nebitni na po{tivanje rokova obrade i isporuke. - Za ovu industrijsku granu trenutno je ve}i problem to {to je ovo doba godine vrijeme zamjene kolekcija koje se rade na proizvodnim trakama i o~ekivanja novih narud`bi pa je zbog toga ne{to manji obim rada, kazao je za Oslobo|enje Med`i}. Udru`enje nema informacija

Niko ne}e da kupi Fruktonu
Nekada uspje{na banjalu~ka fabrika sokova Fruktona ni u ste~aju nema zainteresovanih kupaca za preostalu imovinu preduze}a. Na prvoj licitaciji nije se javio nijedan kupac za imovinu vrijednu oko 1,7 miliona maraka, a koja nije predmet spora. Ste~ajni upravnik ^edo Kova~evi} o~ekuje da }e interesovanje biti ve}e na narednim licitacijama. Me|utim, cijena imovine morat }e se smanjiti, iako radnici ve} godinama ~ekaju da im se iz ste~ajne mase isplate potra`ivanja. Po zakonu, oni su na kraju naplatnog reda, jer se prvo isplate svi drugi povjerioci, a novca mora biti i za tro{kove ste~ajnog postupka. U 2010. godini pokrenut je sta~aj u Fruktoni, a prije toga je ostala i bez licence Pepsija. Oko 110 radnika ostalo je bez posla i vi{e mjeseci im nisu ispla}eni zarade i upla}eni doprinosi. Vrijednost preduze}a procijenjena je na oko 11 miliona, a obaveze iznose vi{e od 12 miliona KM. Radnici i sindikalci su godinama ranije ukazivali da se niko u ~itavoj pri~i nije bavio uzrokom, niti ljudima koji su Fruktonu doveli u takvo stanje, prenosi Fena.

Igla {ije i po mrazu Licitacija bez kupaca

Poljoprivrednicima upla}eno 1.365.000 KM
Emd`ad Galija{evi}, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva u Vladi USK-a, i Hamdija Lipova~a, premijer USKa, obavijestili su ju~er poljoprivredne proizvo|a~e da su na njihove bankovne ra~une upla}ena sredstva za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Na ra~une poljoprivrednika upla}eno je 1.365.000 KM za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji, ~ime je ispo{tovano obe}anje iz 2011, a ukupan iznos ispla}en za poticaje u pro{loj godini zaokru`en na 4,3 miliona KM, ka`e ministar Galija{evi}. Iako je najavio mjere {tednje u svim oblastima, premijer USK-a Hamdija Lipova~a istaknuo je da se tu jedino isklju~uje poljoprivredni sektor. Stezat }emo kai{ na pla}ama, na rashodima, ali }emo investirati u poljoprivrednu proizvodnju, kazao je premijer. F. Be.

da je bilo koja od fabrika imala ozbiljnije {tete zbog nevremena niti slu~ajeva nemogu}nosti ljudi da do|u na posao itd. Pripisujemo to visokoj odgovornosti na{ih menad`era, ali i ~injenici da zaposleni u ovoj industrijskoj grani, cijene i ~uvaju svoj posao, pojasnio je sagovornik. H. A.

18

SARAJEVSKA HRONIKA

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Nekad smo bili poznati i po uzgoju njema~kih ov~ara

Sukobi u Kinolo{kom savezu
Prostorije Saveza kupljene na nepoznat na~in, a niko od ~lanova nije imao uvid u dokumentaciju
Kinolo{ki savez BiH postoji od 1993. godine. Registrovan je u FBiH, bavi se uzgajanjem autohtonih vrsta pasa, organizovanjem takmi~enja za njih, propagiranjem na{ih pasmina u svijetu. Kako recesija poga|a sve segmente `ivota, ni Savez nije izuzetak, a s obzirom na slabu poslijeratnu potra`nju, smanjila se i potreba za uzgajanjem rasnih pasa.

Tri marke po psu
Prema tvrdnjama Kinolo{kog udru`enja, zakon o psima lutalicama, koji je trenutno na snazi, nema nikakvog na~ina da bude ostvaren. Za po~etak, on bi za sve dr`ave trebao da bude isti. Kako svi uzimaju dio sredstava koja se ula`u u dr`avu, tako se, navodno, sada po jednom psu izdvaja 190 KM, umjesto da se na vrijeme vr{i sterilizacija pasa, i da se smanji broj lutalica, {to bi ko{talo tri KM po psu. Kadrovi koji bi se brinuli o njima su jedan veterinar i dva NK radnika da ~iste, {to bi sve skupa bilo dosta ekonomi~nije i logi~nije. S obzirom na to da je broj lutalica dostigao nekoliko hiljada, kao jedino rje{enje ponu|eno je gra|enje azila za pse. taj koji ima ugovor na svoje ime, kojim uzima novac bez prijave poreza. Prema njima, napisana je tu`ba koja je predana Ministarstvu finansija u Sarajevu, ali koja mu nikada nije dostavljena, {to zbog rodbinskih veza na sudu ili ne~ega tre}eg. Prilikom kontaktiranja Had`i}a, dobili smo demanti navedenog. - Ja sa sigurno{}u tvrdim da je dokumentacija o kupovini prostora dostupna svima, pa i javnosti, putem web portala Udru`enja, prema ~lanu 18. Statuta, te da su ove optu`be samo na~in da se izba~eni vrate u Udru`enje, naglasio je Had`i}. On tvrdi da nikakvu tu`bu nije dobio, ve} samo obavje{tenje od advokata da }e Udru`enje biti tu`eno. Smatra da je tu`ba neosnovana, jer jedino {to biv{i ~lanovi `ele je pola prostorija Udru`enja. Za kraj dodaje da je to stvar nadle`nosti suda i s obzirom na to da je tako, on nema vi{e {ta da ka`e.
D. I.

Me|usobne optu`be
Izvori prihoda Saveza dolaze od Norve{ke narodne pomo}i koja donira novac za uzgoj. U BiH su registrovana tri kinolo{ka udru`enja, ali ono {to komplikuje situaciju u Savezu su me|usobne optu`be njegovih nekada{njih ~lanova i sada{njeg direktora. S jedne strane su biv{i ~lanovi: dr. Alen Salki}, Alija Lu~kin, te jo{ nekoliko ~lanova koji tvrde da je sa da{ nji pred sje da va ju }i Udru`enja kinologa u FBiH Refet Had`i} bespravno zauzeo poziciju direktora, te da se sam “deklarisao kao generalni i iz-

Poznati po uzgoju njema~kog ov~ara posebno odgojenog za ~uvanje stoke

vr{ni direktor koji posluje bez upravnog odbora” . - Va`no je naglasiti da je on nekoliko klubova i ~lanova udru`enja sasvim bespravno izbacio, te smo bili prisiljeni formirati novo udru`enje koje bi se sjedinilo sa onim iz RS-a i Republike Hrvatske i na taj na~in stvorili jedno multietni~ko dru{tvo. Ali, to nije mogu}e ukoliko se ne vrati-

mo u Savez i ne udru`imo sa ostala tri, isti~u pomenuti ~lanovi.

Dokumentacija dostupna
Tako|er nagla{avaju da su prostorije Saveza kupljene na nepoznat na~in, jer niko od njih nije dobio uvid u dokumentaciju kako je kupovina prostora finansirana. Na osnovu toga navode i ~injenicu da je Refet Had`i}

Na podru~ju Starog Grada

Nastavljene Otvaranje 24. februara
akcije ~i{}enja
Na podru~ju Starog Grada ve} dvanaest dana anga`ovano je oko 200 radnika na uklanjanju snijega. Svi radnici raspore|eni su i dalje u dvije smjene, tako da je ju~er u drugoj smjeni bio 91 radnik i ~istili su ulice Alfakovac - stepeni{te, Kurtin sokak, Bistrik brijeg, Save Skari}a, Bistrik basamci, Hendina, Ulomljenica, [trosmajerova, Podcarina - od mosta do raskrsnice, Ba{~ar{ija, ]emerlina, Logavina i Glo|ina. I pored vanredne situacije i obilnih snje`nih padavina, park na Dobrinji ipak }e biti otvoren, i to 24. februara u 14 sati. Kako saznajemo, radnici Parka, koji su ina~e bili anga`ovani na svim radovima, ve} nekoliko dana rade na uklanjanju snijega i pripremanju terena za sve~ano otvaranje. Svi radovi su uspje{no zavr{eni i pored ote`anih vremenskih uslova. Ina~e, ovaj park, koji se nalazi u Ulici grada Pratoa kod Pete gimnazije i Gimnazije Dobrinja, nastao je zahvaljuju}i suradnji glavnog grada Azerbejd`ana Bakua i Grada Sarajeva. Cilj je obnoviti pobratimske veze izme|u ove dvije zemlje, a stanovnicima Sarajeva pru`iti kvalitetne i raznovrsne ponude u oblasti kulture, ekonomije i infrastrukture.

Park za djecu i ‘’bijele brade’’ na Dobrinji

Radnici Parka ~iste i odvoze snijeg

Op}ina Centar

Dodjela stanova po izmjeni zakona
Op}insko vije}e Centar je na posljednjoj sjednici donijelo odluku o prestanku va`enja odluke o dodjeli stanova na kori{tenje Op}ine Centar iz 2002. godine. Komisija za poslove iz stambene oblasti predlo`ila je stavljanje van snage ovog akta nakon {to je op}insko Pravobranila{tvo utvrdilo da je odluka iz 2002. godine nezakonita u nekoliko elemenata. - Zakoni iz stambene oblasti mijenjali su se nekoliko puta u proteklom desetogodi{njem periodu, a u me|uvremenu je donesen Zakon o principima lokalne samouprave FBiH, {to je dovelo do toga da je na{a op}inska odluka postala pravno neutemeljena. Iz tih razloga, kao jedino mogu}e rje{enje ponu|eno je stavljanje van snage tog nezakonitog akta, nakon ~ega bi se pristupilo izradi novog koji bi imao za pravni osnov Zakon o vra}anju, dodjeli i prodaji stanova, koji je 2005. godine donio Parlament Federacije BiH, kazao je Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i OV Centar. U periodu do dono{enja nove op}inske odluke, Op}ina Centar ne}e vr{iti dodjelu stanova, osim privremenog smje{taja onima koje je pogodila elementarna nepogoda ili neki drugi vid nesre}e.

Moderni park od 11.000 kvadrata imat }e muzi~ki, dje~iji i sportski paviljon, a sve zone bit }e povezane pje{a~kim stazama. Zelene povr{ine }e biti ukra{ene hortikulturnim sa-

dr`ajem, a ljubitelji sporta imat }e na raspolaganju stazu za tr~anje dugu gotovo kilometar te zid za sportsko penjanje i stolove za stoni tenis.
E. G.

Ramiza Tabakovi}, smijenjena predsjedavaju}a OV Novi Grad

Izbor v.d. na~elnika je nelegalan
Nakon {to je u petak na vanrednoj sjednici Op}inskog vije}a Novi Grad za v.d. na~elnika izabran Aner [uman, te na mjesto predsjedavaju}eg OV postavljen Esad He}o, a Ramiza Tabakovi} smijenjena sa te funkcije, ju~er je u na{u redakciju stigao dopis smijenjene Tabakovi}eve koja smatra da je cijeli izbor v.d. na~elnika zapravo nelegalan ~in. Navedena sjednica koja je u jednom trenutku prekinuta iz sigurNaime, u ~lanu Poslovnika o radu Op}inskog vije}a jasno se ukazuje da sjednica nije mogla biti nastavljena te da su sve aktivnosti koje su uslijedile nakon prekida u suprotnosti sa odredbama Poslovnika o radu te se kao takve trebaju i moraju smatrati nelegalnim i neva`e}im. Ramiza Tabakovi} u ovom obavje{tenju jasno poru~uje da }e o svemu obavijestiti CIK i nadle`ne E. G. organe.

nosnih razloga, nastavljena je, a kako se navodi u saop{tenju, sjednica nije mogla biti nastavljena.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Usvajanjem izmjena i dopuna Regulacionog plana

kroz centar Ilid`e

Pje{a~ka zona

276-982

VA@NIJI TELEFONI

Na nama je da od Ilid`e napravimo mjesto na koje }e mnogi rado dolaziti, kazao je Memi}
Inicijativa za ure|enje centra Ilid`e }e, nakon {to bude donesena odluka o izmjeni i dopuni Regulacionog plana, po~eti da se realizuje. Jedna od ideja za ure|enje Ilid`e je da u samom centru bude pje{a~ka zona od terminala pa do mosta preko @eljeznice. Gradnja novog puta planirana je od parkinga preko puta ulaza na terminal, a do sada je problem pravio privatni posjed. Nova cesta planirana je na desnoj strani i ve} je ostavljen prostor za to. Glavna saobra}ajnica treba da bude dio ceste pored pijace, a dio kojim sad idu vozila bit }e pje{a~ka zona. - Ta ku}a je bila problem do sada. Po~eli smo razgovarati sa vlasnicima i mislim da }emo uspjeti da se dogovorimo. Oni su bili korektni kada smo razgovarali s njima, stoga o~ekujem da ne}e biti problema, kazao je Senaid Memi}, na~elnik Op}ine Ilid`a. Trenutno na Ilid`i 80 posto objekata ima privremenu dozvolu, a usvajanjem izmjena i dopuna Regulacionog plana sti~u se uslovi da se takvi objekti uklope u plan ili uklone na zamjensku lokaciju. To se posebno odnosi na mnoge kafi}e koji se nalaze u blizini {kola na Ilid`i. Iz Op}ine su naglasili da centar treba urediti, ali da niko ne bude o{te-

}en, pogotovo ne gra|ani. Memi} je istakao kako vi{e ne}e biti izdavane dozvole za gradnju na osnovu raznih lobija i rodbinskih veza, ve} da }e se od sada sve raditi po zakonu. - Nikome ne bi slu`ilo na ~ast ako bismo

pogledali ko sve ima prostor i papire za razne objekte. Mi to sve moramo rije{iti, napraviti Ilid`u lijepom, da bude mjesto na koje je lijepo do}i i nadam se da }emo u tome uspjeti, dodao je Memi}.
M. PAMUK

Op}ina Vogo{}a

Sanacija dva najve}a klizi{ta
Za Op}inu Vogo{}a me|u najprioritetnije projekte spada sanacija klizi{ta. Poznato je da je Vogo{}a op}ina na ~ijem se teritoriju nalazi najve}i broj klizi{ta u Kantonu Sarajevo. Prema rije~ima Edina Smaji}a, na~elnika Op}ine Vogo{}a, mnogi problemi uti~u na pojavu klizi{ta. - Tamo gdje nemamo rije{enu kanalizaciju otvaraju se klizi{ta i iz tog razloga veliki zna~aj pridajemo i izgradnji kanalizacione mre`e. U 2011. godini u saradnji sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo uz pomo} uprave Civilne za{tite KS-a i Ministarstva prostornog ure|enja u potpunosti smo sanirali klizi{te Uglje{i}i. To je jedno od najve}ih klizi{ta u Kantonu Sarajevo. Njegovu realizaciju podr`ali smo sa vi{e od 300 hiljada maraka, kazao je Smaji}. Prema Smaji}evim rije~ima, sa istim partnerima krenulo se sa aktivnostima sanacije jo{ ~etiri najve}a klizi{ta. - To su Grakunovica - Tihovi}i, Ravne, Svrake i Kobilja Glava. Dio projektne dokumentacije je zavr{en, a ostatak bi trebao biti zavr{en do polovine ove godine, kada o~ekujemo i po~etak sanacije na barem dva od navedena ~etiri klizi{ta, poS. Hu. jasnio je Smaji}.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE

Sanirano klizanje tla u Uglje{i}ima

Ju~er je oko 16.30 sati izbio po`ar u privatnoj ku}i u naselju Stup, a vatrogasne ekipe su stigle nakon desetak minuta. Na mjesto doga|aja je upu}ena i policijska patrola. Kako su nam potvrdili iz MUP-a Kantona Sarajevo, u po`aru koji je lokalizovan u Ulici D`emala Bijedi}a br. 176, povrije|enih nije bilo. O uzrocima po`ara znat }e se u narednim danima, nakon {to vje{tak iza|e na mjesto doga|aja i izvr{i uvi|aj. E. G.
sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14,

Gorjela ku}a na Stupu

BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

10 14

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15, 15.40 - samo radnim danima i 19.10, Kakanj 15.37.

Amsterdam 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Beograd 21.40 Beograd 6.20, Banja Luka / Zürich 6.30, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.25 i 14.55, Amsterdam 9.15, Ljubljana 12.55 i 14.15, Minhen 13.05, Istanbul 13.50 i 18, Budimpe{ta 15.05 Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund,

Odlasci:

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.15 i 15.30, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35.

AUTOBUSI

Istanbul 8.50 i 12.55, Ljubljana 12.25 i 13.45, Minhen 12.30, Be~ 14.05 i 21.40, Zürich / Banja Luka 14.30, Budimpe{ta 14.35,

AVIONI Dolasci:

Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35

15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Pravo ljudski vikend u Gradi{ci

Hrvatska premijera filma „U zemlji krvi i meda“

Angelina Jolie s
Jolie je napustila Arena Centar prije zavr{etka premijerne projekcije, a iz Hrvatske je otputovala iste ve~eri Na premijeri i glumci Zana Marjanovi} i Goran Kosti}, Vanesa Glo|o, Branko \uri} \uro, Leon Lu~ev i Rade [erbed`ija
Slavna holivudska glumica Angelina Jolie preksino} je predstavila svoj redateljski prvijenac „U zemlji krvi i meda“ u Zagrebu. Hrvatska premijera odr`ana je u Cinestarovom kinu IMAX u zagreba~kom Centru Arena pred nekoliko stotina posjetitelja. Premijerno predstavljanje filmskog debija svjetski popularne filmske dive i humanitarke imalo je u Zagrebu sve odlike spektakla. Nekoliko sati prije po~etka projekcije pred kino-dvoranom okupilo se na stotine fanova nose}i u rukama fotografije ove filmske mega dive i njenog, tako|er svjetski slavnog supruga glumca Brada Pitta. Dolazak Jolie u Arena Centar popra}en je odu{evljenim skandiranjem: Angie, Angie! No bilo je i razo~aranih jer je planetarno popularna glumica na zagreba~ku premijeru do{la bez Brada. Ona je pojasnila da je Brad morao ostati u Parizu iz obiteljskih razloga. Jolie je napustila Arena Centar prije zavr{etka premijerne projekcije, a iz Hrvatske je otputovala iste ve~eri. No poru~ila je da }e se ponovo vratiti jer se, kako je rekla, zaljubila u regiju. Izjavila je i da pomalo u~i bosanski jezik.

Izlo`ba fotografija Marine Kelave

Nezavisna
U organizaciji Udru`enja Pravo ljudski kroz partnerstvo sa British Councilom, a u saradnji sa Kulturnim centrom Gradi{ka, preksino} je u Gradi{ci izlo`bom fotografija Marine Kelave, te filmskim projekcijama "Usred ni{tavila" Anne Frances Ewert i "Pismo ocu" Sr|ana Ke~e po~eo program Pravo ljudski putuje. Ovaj projekt ima za cilj decentralizaciju i defestivalizaciju kulturnih de{avanja, te promociju dru{tveno anga`iranih formi u gradovima {irom BiH.

Angelinu su do~ekali brojni fanovi

U Srbiji 23. februara
Film Angeline Jolie "U zemlji krvi i meda" u Srbiji }e se po~eti prikazivati 23. februara, ali velike premijere, kakva je uprili~ena u Sarajevu i Zagrebu, ne}e biti. Ta informacija je potvr|ena od distributera Angelininog redateljskog i scenaristi~kog prvijenca za Srbiju. predstavljanja njezinog filmskog debija u kojem je bila scenaristica i redateljica akcentira se konstatacija slavne glumice da ako film „U zemlji krvi i meda“ i upire prst u nekoga, onda je to me|unarodna zajednica koja nije pravovremeno reagirala da sprije~i rat na ovim prostorima. Iako se film „U zemlji krvi i meda“ u hrvatskim kinima po~eo prikazivati ju~er, javnost je vrlo dobro upoznata s informacijama da ovaj filmski projekt tematizira ljubav Bo{njakinje i Srbina u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, te da film uklju~uje pri~u o srpskim logorima, silovanjima, patnjama u opsadi Sarajeva... Na sve~anoj premijeri u Zagrebu neposredno prije projekcije, Jolie je ponovo istakla da se ne radi o dokumentarcu, ve} o filmskom ostvarenju gdje se umjetni~ki pristupa temi, te da se nada da }e publika film kao takav i gledati. Premijernoj publici u Zagrebu stavila je do znanja da joj je

kulturna scena
Istaknuta je va`nost inicijativa poput Pravo ljudski putuje
Borojevi}. Stru~ni saradnik za kulturu Op{tine Gradi{ka Du{ko Iveti} potcrtao je zainteresiranost Op{tine za razli~ite vidove suradnje, kako sa mladima, tako i sa svima koji `ele upotpuniti kulturni `ivot Gradi{ke, te izrazio spremnost da Op{tina Gradi{ka i u budu}nosti podr`ava razli~ite vidove suradnje sa Udru`enjem Pravo ljudski.

Sprije~iti rat
Neposredno prije premijere, odjevena u elegantnu haljinu boje breskve Jolie je strpljivo odgovarala na pitanja mnogobrojnih novinara. Od izjava u kontekstu

Mlada publika
Ina~e, prvi dan Pravo ljudski putuje vikenda u Gradi{ci je protekao uz iznimno velik interes, posebno mlade publike. - Pravo ljudski ima i Zumiraj prava, program za mlade i raduje nas kada nailazimo na odziv mla|e populacije u raznim gradovima BiH jer na taj na~in gradimo Pravo ljudski mre`u progresivnih i kreativnih mladih ljudi sa kojima }emo sigurno sara|ivati u budu}nosti, istakla je Olja Latinovi}, koordinatorica Zumiraj prava, te objasnila da }e se danas uz podr{ku NVO Most Gradi{ka, odr`ati i dvodnevna radionica s nastavnicima i profesorima srednjih {kola u Gradi{ci. Udru`enje Pravo ljudski u suradnji sa organizacijom People in Need (Prag, ^e{ka), pokrenulo je inicijativu Zumiraj prava u {koli. Cilj ovog programa je putem prikazivanja dokumentarnih filmova i drugih audiovizuelnih izvora u {koli, dodatno obrazovati i upoznati u~enike srednjih {kola sa razli~itim aktualnim temama koje se ti~u, kako lokalnog, tako i globalnog konteksta.
Ja. D.

Neformalno obrazovanje
Nakon Banje Luke i Bugojna, i u Gradi{ci je uz prisustvo predstavnika nevladinog sektora, kao i lokalnih vlasti, odr`ana uspje{na javna diskusija Nezavisna kulturna scena u BiH. Tokom diskusije je istaknuta va`nost inicijativa poput Pravo ljudski putuje, jer predstavljaju interdis ci pli na ran kon cept ne for malnog obrazovanja. - Zadatak svih nas koji radimo u oblasti kulture i neformalnog obrazovanja je da stvaramo ponudu i da pove}amo izbor, naglasio je Nenad Raki} ispred Udru`enja Je`. Predrag Borojevi} ispred NVO Most je objasnio kako kroz svoje djelovanje poku{avaju omogu}iti ljudima da realiziraju svoje ideje. - @elimo davati prostor za eksperimentisanje sa umjetni~kim formama, biti laboratorij ideja i inicijativa bez ikakvih predrasuda i osu|ivanja. U tom smislu nadamo se da }emo u bliskoj budu}nost nastaviti suradnju sa Pravo ljudski, zaklju~io je

Stefan Milenkovi} i Marko Hatlak

S koncerta u BKC-u

Foto: sarajevo-x.com

Ispri~ana "Pri~a o tangu"
Svjetski poznati virtuozi violinist Stefan Milenkovi} i Marko Hatlak na solo harmonici preksino} su u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu odr`ali koncert "Pri~a o tangu". Na koncertu je izveden repertoar najpoznatijih i najljep{ih kompozicija za tango koje su napisali legendarni Astor Piazzola, Carlos Gardel, J. Carlos Caceres... U ovom muzi~ko-scenskom eksperimentu uz strastvenu muziku, ples i pri~u, publika je do`ivjela i atmosferu milonge, a karizmati~nog violinistu Stefana Milenkovi}a otkrila u novoj ulozi, kao pasioniranog tanguerosa. Nastup dvojice virtuoza upotpunio je vokalno-instrumentalni ansambl Ars Tango iz Sarajeva pa su tako vrhunski solisti i ansambl vodili publiku na putovanje od starog tanga Vieha iz gostionica do tanga Nueva - klasi~nog savremenog tanga.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

KULTURA

21

sama u Zagrebu
Korejci se oprostili od Zime

Festival Sarajevska zima

Staze, lica,

PREDJELI
Ekipa filma na premijeri u Zagrebu

U SARTR-u je izveden performans korejske plesne grupe Suum, ~iju re`iju potpisuje Kim Jon-Mi
U sarajevskoj Galeriji "Roman Petrovi}" u okviru festivala Sarajevska zima otvorena je izlo`ba fotografija koju donosi Zavi~ajni muzej Travnik. Naziv izlo`be je "Staze, lica, predjeli", a idejno je vezana uz lik i djelo Ive Andri}a, te obilje`avanje pedesetogodi{njice od Andri}evog dobijanja Nobelove nagrade. Na otvaranju ove izlo`be uprili~ena je i dodjela nagrade Sloboda Zavi~ajnom muzeju Travnik, a koju je direktor Festivala Ibrahim Spahi} uru~io Fatimi Musli}, direktorici ovog muzeja. Spahi} je pritom izjavio da se nagrada uru~uje Zavi~ajnom muzeju Travnik zbog predanosti u radu. Direktorica Fatima Musli} je zahvalila, te uputila Spahi}u ~estitke na, kako je rekla, ustrajnosti koja ve} gotovo tri decenije ne posustaje. Tako|er, u SARTR-u je izveden performans korejske plesne grupe Suum, ~iju re`iju potpisuje Kim Jon-Mi. Program je prikazao nekoliko va`nih tradicionalnih plesnih repertoara koji predstavljaju jedinstveno korejsko kulturno naslije|e, kao {to su Jindo Buk-prijatelj (bubanj Dance), Taepyeongmu, kompozicijska metoda (Jakbub), Dosalpuri

Trio Sinergy
U Bo{nja~kom institutu odr`an je koncert muzi~kog tria Sinergy u sastavu Jevgenij Xaverjev - violon~elo, Sanja Stija~i} - flauta, Ehlimana Tikve{a - klavir. Gosti koncerta su ne{to vi{e od sat vremena u`ivali u sjajnom muzici, a na programu su bile ~etiri izvedbe, me|u kojima su Bachova "Sonata E-dur za flautu, violon~elo i klavir" i "Sonata za violon~elo i klavir No. 3, gmoll", te Widorova "Suite op. 34 No. 1 za flautu i klavir" i Weberova "Trio op. 63, g-moll, za klavir, flautu i violon~elo". (pokrajina Duh-~i{}enje Dance), Sanjo-chum (graciozni trenuci - u pratnji sa San-Jo glazba - tradicionalne korejske narodne muzike) i Sun-bi Chum, {aman ples (Gutkoricchum). Bio je ovo posljednji program koji su izveli umjetnici iz Koreje u okviru ovogodi{njeg festivala Sarajevska zima. Ja. D.

poznato iskustvo s kojim se suo~ila i Hrvatska u Domovinskom ratu. Naglasila je i sastav filmske ekipe jer su se oko ovog filmskog projekta okupili glumci iz cijele regije, rade}i zajedno, kako je rekla, kao obitelj, usprkos razlikama po porijeklu ili religijskoj pripadnosti. Od ~lanova ekipe, zagreba~koj publici uz Jolie, predstavili su se tuma~i glavnih uloga u filmu glumci Zana Marjanovi} i Goran Kosti}, te Vanesa Glo|o, Branko \uri} \uro, Leon Lu~ev i Rade [erbed`ija. Dobrodo{licu u Hrvatskoj i Zagrebu holivudskoj filmskoj zvijezdi iskazao je [erbed`ija tijekom ceremonije predstavljanja filma u vrlo osobno intoniranom obra}anju bliskog prijatelja. I Jolie je rekla da je [erbed`ija prva osoba s kojom je razgova-

rala o svom filmu u kojem je debitirala kao redateljica te da je upravo od njega najvi{e nau~ila o ovoj regiji, da je vodio kroz cijeli projekt na ~emu mu je mnogo zahvalna.

Naivna radnja
Me|u ostalim, premijeri filma prisustvovao je predsjednik dr`ave Ivo Josipovi}, predsjednik Hrvatskog sabora Boris [prem, niz saborskih zastupnika te brojne poznate li~nosti iz svijeta hrvatske kulture, biznisa, sporta i {oubiza. U jednom od prvih osvrta ocjenjuje se da film „U zemlji krvi i meda“ vizualno izgleda bolje od ve}ine filmova dosad snimljenih o ratu u biv{oj Jugoslaviji, kao najve}a slabost navodi se „na trenutke naivna radnja te tanki dijalozi, vi{e u slu`bi dida-

ktike nego umjetnosti“ dok se , sarajevska glumica Zana Marjanovi} naziva svijetlom to~kom filma. Svi hrvatski mediji prenijeli su negativne kritike filma u Srbiji i informaciju o zabrani filma u srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini. Jolie je potvrdila glasine koje su se ranije pojavile da je prije dolaska na zagreba~ku premijeru primila prijetnje, bez preciziranja tko ih je uputio. Iako se spekuliralo da }e zbog ovih prijetnji popularna holivudska zvijezda eventualno odustati od dolaska u Hrvatsku, ova naga|anja ostala su bez slu`benih potvrda no za vrijeme osmosatnog boravka Angeline Jolie u Zagrebu jednu od najve}ih filmskih zvijezda u globalnim razmjerima pomno je osiguravala hrvatska policija.
Jadranka DIZDAR

Grupa Destar

Ples dervi{a
Suradnja Internacionalnog festivala Sarajevska zima, Ambasade Republike Turske i Sarajevskog ratnog teatra polu~ila je time da }e publika i posjetitelji festivalskih programa biti u mogu}nosti ve~eras u 20 sati, pogledati izuzetne umjetnike, ~lanove grupe Destar. Destar vodi Ugur Erdem Urer, koji je ujedno profesor na Afyon Kocatepe Univerzitetu, Afyon

U Cinema Cityu

Vi{egradski film
U sklopu XXVIII me|unarodnog festivala Sarajevska zima, Sarajevski otvoreni centar i veleposlanstva Vi{egradske grupe - zemlje Poljska, ^e{ka, Ma|arska i Slova~ka - organiziraju Sedmicu vi{egradskog filma, tijekom ~ijeg }e trajanja, od 20. do 24. velja~e, publika mo}i pogledati vrhunska filmska ostvarenja ovih zemalja. Projekcije }e biti odr`avane u Cinema Cityu, filmovi su titlovani na b/h/s i engleski jezik, a ulaz je besplatan. U navedenom periodu publika }e biti u mogu}nosti pogledati: 20. velja~e - "Bitka za Var{avu 1920" Jerzya Hoffmana (Poljska); 21. velja~e - "Osobna iskaznica" Ondreja Trojana (^e{ka) i "Test" Pétera Bergendya (Ma|arska); 22. velja~e - "Vinci" Janusza Machulskia (Poljska) i "Tango komaraca" Miloslava Luthera (Slova~ka); 23. velja~e - "Kontrola" Nimród Antal

na Dr`avnoj muzi~koj akademiji. Grupu su 1996. godine osnovali mladi akademski obrazovani umjetnici turske muzike specijalizirani svako u svom muzi~kom izrazu, s ciljem da razviju visoko kvalitetnu izvedbu za ples sema. Od formiranja, kako bi promovirali razli~ite forme klasi~ne turske muzike i turske kulture, Destar je organizirao koncerte u Turskoj i {irom svijeta. Njihove izvedbe afirmiraju na najbolji na~in klasi~nu tursku muziku, Sema ples, te repertoar sufi muzike u tradicionalnom stilu ~uvaju}i bit i njihovu autenti~nu formu, saop}eno je iz SARTR-a.

Prizor iz "Osobne iskaznice" Ondřeja Trojana

(Ma|arska) i "Nula" Paweła Borowskia (Poljska); 24. velja~e - "Prekr{eno obe}anje" Jirija Chlumskya (Slova~ka) i "Okovi" Radima [pa~eka (^e{ka). Nakon Sarajeva, ovaj filmski program putuje i u Banju Luku, Mostar, Zenicu, Tuzlu, Biha}, Zvornik, Gra~anicu, Trebinje i Gora`de.
An. [.

22

SCENA

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Uspjeh bh. dizajnerice

Zvijezda mo`e{ biti ti

Kate Middleton

Kate Middleton `eli haljine Emine Had`i}
Vojvotkinja od Cambridgea Kate Middleton je naru~ila nekoliko haljina iz kolekcije bh. dizajnerice Emine Had`i}. Ova mlada bh. dizajnerica, u ~ijem je vlasni{tvu brend La Luna London, svoju dizajnersku odje}u prodaje ekskluzivno u Velikoj Britaniji. Kate Middleton, supruga princa Williama, naru~ila je nekoliko haljina koje }e Emina dizajnirati samo za nju. Bit }e to specijalna kolekcija haljina za Kate. Ranije su Eminine haljine naru~ile Abbey Clancy i Sylvie van der Vaart.

Pobijedila Anida Idrizovi}
Pobjednica ~etvrte sezone {oua Zvijezda mo`e{ biti ti kojeg organizira NTV Hayat je Anida Idrizovi}. Prema odluci `irija, kojeg su ~inili Ana Babi}, Gordana Topi} i Ognjen Bomo{tar, te glasovima publike, drugo mjesto pripalo je Mirzi Selimovi}u, a tre}e [a}iru Ametiju. Finale je odr`ano u prepunoj Olimpijskoj dvorani Zetra, pred vi{e od 10.000 gledatelja, a Anida je pobijedila u konkurenciji 11 kandidata koji su stigli do finala. Kao gosti nastupili su Colonia, Jelena Rozga, Enes Begovi}, Haris D`inovi}, Elvira Rahi} i pobjednici prve tri sezone showa Adnan Jakupovi}, Adnan Nezirov i Mirza [oljanin. Ja. D.
Foto: [. SULTANOVI]

Anida Idrizovi}

Coloseum Club

Nastup Crvene jabuke
Crvena jabuka odr`ala je koncert u sarajevskom Coloseum Clubu. Tom prilikom publiku su podsjetili na pjesme iz 80-ih godina, kada je i formirana grupa koja je u kratkom roku postala veoma popularna na prostoru biv{e Jugoslavije. ^ak i nakon nekoliko pauza koje je grupa pravila u gotovo tri decenije svog postojanja, njihova popularnost nije prestajala niti jenjavala, a to su pokazali i u Coloseumu, gdje je publika u`ivala.

Koncert u Sarajevu

Rakija za S.A.R.S.
Beogradski bend S.A.R.S. nastupio je preksino} u sarajevskom klubu Cinemas/Sloga. Energi~ni ~lanovi benda su svojim najpoznatijim pjesama, sa fokusom na one s novog albuma “Perspektiva” podigli na noge sve prisutne. U ~ast njihove pjesme “Rakija” publika je ~lanove benda , po~astila fla{om originalne bosanske rakije.
Ja. D.

Amar Osim, menad`er @eljezni~ara

Plavi nakon mjesec napokon u Sarajevu
Sportski vremeplov

Adnan Dizdar, doktor rukometa

Foto: [. SULTANOVI]

24

Nedjelja ZIVOT PLUS

19. februar/velja~a 2012.

LJUDI I DOGA\AJI: Iz starih

Vile sja
Jedna od prvih gimnazija na Balkanu •Dvore gradi Komadina Mujo • Zgradu dana{njega Rektorata Sveu~ili{ta dao sagraditi Eduard Fessler, Be~lija i upravitelj carskih rudnika • Vila Zahumka, sagra|ena 1905. godine bila je vlasni{tvo obitelji Butum
Dragan MARIJANOVI]

Pro{lost ne mo`ete da izmijenite, {to je bilo, bilo je, ne vrijedi se naknadno `ivcirati zbog toga. Najbolje {to mo`ete da u~inite jeste da ne dopustite pro{losti da vam truje budu}nost
Svakog neko nekad iznervira, ne{to mu se lo{e desi, ne{to mu ne bude po volji... To je nemogu}e izbje}i; ono {to mo`ete jeste da to tretirate po principu bilo pa pro{lo, i tako izbjegnete naknadno nerviranje koje nikome ne donosi nikakvu korist, a najmanje prija vama. ne vrijedi se naknadno `ivcirati zbog toga. Najbolje {to mo`ete da u~inite jeste da ne dopustite pro{losti da vam truje budu}nost. Naravno, to se sve odnosi na relativno sitne stvari i na ono {to ne}e nastaviti da vas povre|uje u budu}nosti. Ako je potrebno da za{titite sebe ili drage osobe od nekog ko vas je povre|ivao u pro{losti i ko }e nastaviti da to ~ini ako ga ne sprije~ite, ne samo da ne treba zaboraviti pro{lost nego treba sprije~iti budu}e povrede. Me|utim, ako se radi o ne~emu {to vas ne}e ugro`avati u budu}nosti, o ne~emu {to u budu}nosti mo`e da postoji samo u va{oj glavi, zaboravite na to ili ga smjestite u “odlo`iti kao nebitno” mentalnu ladicu. Ne zbog osobe koja vas je iznervirala, uvrijedila, {ta god, ve} zbog sebe, jer }ete se vi tako osje}ati bolje i rastere}enije. Ako ste nekome oprostili, to ne zna~i da tu osobu morate voljeti i dru`iti se s njom, te da morate zaboraviti ono {to vam je u~inila. Te{ko da }ete zaboraviti, ali ~in opra{tanja slu`i vam da se oslobodite negativne energije i negativnih emocija, te ne zna~i da morate nastaviti odnos s osobom koja vas je povrijedila. ^inom opra{tanja osloba|ate se emotivnog tereta i nastavljate `ivjeti svoj `ivot slobodno. S tom se osobom nikada vi{e ne morate ni vidjeti ni dru`iti niti joj vjerovati niti je po{tovati niti joj re}i da ste oprostili.

Zaboravite na zamjerke

IZVOR NEZADOVOLJSTVA

Neko je ne{to zlobno rekao. Pobjegao vam je autobus. Neko se bezrazlo`no izvikao na vas (to jest, vikao je jer je bio nervozan, samo {to mu vi ni{ta niste skrivili, zatekli ste se u blizini te osobe u pogre{no vrijeme). Sva{ta neprijatno de{ava se s vremena na vrijeme ili ~e{}e, i na te stvari uglavnom nemamo nikakvog uticaja. Ono {to uslijedi nakon takvih neprijatnosti je na svoj na~in jo{ i manje prijatno. [ta je to? Prvobitna neprijatnost nastavlja da vas glo|e. Nervira vas, va{ mozak i dalje to pre`vakava. I onda i vi budete nervozni, lo{e se osje}ate, brecate se na sve oko sebe iako vam ni{ta krupno nisu skrivili, ba{ kao {to se neko izgalamio na vas, a da vi to ni~im niste izazvali. Zamjerke su izvor negativnosti i nezadovoljstva i prava su rupa koja gura energiju i sre}u. Zbog toga biste trebali nau~iti oprostiti i ne zamarati se neva`nim stvarima. Pa tako idemo kroz `ivot i nosimo teret zamjerki prema roditeljima, bra}i, sestrama, ro|acima, prijateljima, biv{im curama ili de~kim, poznatima i nepoznatima, a taj teret nam slama le|a, vu~e nas prema zemlji, ne mo`emo hodati uspravno, donosi nam bore, oduzima nam osmijeh s lica, ne u`ivamo u `ivotu jer nas sve to izjeda iznutra, gricka nas i donosi bolest. Kako do toga ne bi do{lo, poku{ajte da ne pre`vakavate uvrede, neprijatnosti i manje povrede iz pro{losti. Pro{lost ne mo`ete da izmijenite, {to je bilo, bilo je,

Dvije carevine, turska i austrougarska, Mostaru su ostavile toliko arhitekture da je svaki povr{an poku{aj opisivanja njih, u najmanju ruku, nekorektan. Jer toliko je tu zanimljive povijesti, ljudi i doga|aja da se, evo stolje}ima, kroni~ari trude dovesti ured bezbrojne izvore podataka, a kako vrijeme prolazi, i kroni~ara je sve manje, pa se bojim da Mostar nikada ne}e dobiti svoju bogatu povijest me|u monografskim stranicama, a na na~in kakav takva reputacija grada zaslu`uje. Monografija ima, ali kako `ivimo u vrijeme brzih pregleda lijepih slika i tek usputnog upoznavanja s ponekim podatkom, nitko se vi{e ne bavi potrebom da sve, ama ba{ sve, stavi me|u iste korice. Jer separata je napisano bezbroj, dobar dio njih stolje}ima i desetlje}ima zavr{ili su tek kao muzejski primjerci, ali valja vjerovati da }e se jednom pojaviti netko tko }e sve to staviti me|u iste stranice, onako kako rijeka skuplja svoje pritoke. Dakako, to uop}e nije razlog da ne napravim jednu laganu zimsku {etnju s fotoaparatom, te zabilje`im tek stoti dio mostarskih starina i pri~a o njima. Te }u krenuti od obnovljene mostarske gimnazije, jednog od prvih objekata rane austrougarske uprave, i jedne od prvih gimnazija na Balkanu. Naime, odmah uz nju nalazi se ru{evni objekt zarastao u korov, iz njegovih zidova zaudara vlaga i probija divlje raslinje, rupe u podu su goleme i opasne za razgledavanje, okolo je otpad, ljudski i pse}i izmet, ne{to narkomanske priru~ne opreme

Jedan od ukrasa grada

NAJLJEP[A VILA

^IN OPRA[TANJA

^inom opra{tanja vra}ate kontrolu nad svojim `ivotom. Okru`ite se ljudima koji zaslu`uju va{e povjerenje i po{tovanje i koji vas ~ine sretnima. Samo zato {to ste nekome oprostili ne zna~i da se ta osoba mora i dalje nalaziti u va{em `ivotu. ^ak i kada se radi o ~lanovima obitelji. Mo`ete ih voljeti, a da nisu prisutni u va{em `ivotu. To nije uvijek lako posti}i, ali je vrijedno truda. Sretno!

i nesno{ljiv smrad koji izbija iz memle svakoga kuta, a tek nakon prvoga {oka mo`e se ugledati niz detalja, koji ukazuju na ~injenicu da je ovo nekada bila, mo`da, najljep{a vila u Mostaru. No, ona stanuje jo{ samo u jednoj staroj sevdalinki, ‘’Dvore gra di Ko ma di na Mu jo’’ . Malo tko, tko je ro|eni Mostarac, ima, a da ovu pjesmu ne zna i malo koji pjeva~ sevdalinki ima, a da ju otpjevao nije. Pjesmu je najvi{e proslavio Himzo Polovina, a njezina posljednja, me|u bezbrojnim verzijama ona je Mostar Sevdah Reuniona, snimljena zajedno sa Halidom Be {li }em. “Dvo re gra di Ko ma di na Mu jo/sred Mostara, najljep{ega grada./Obilazi ga ci je li Mos tar redom/samo nema Zaimove Zibe./[to te nema Zaimova Zibo,/za tebe sam dvore sagradio/i `e`enim zlatom pozlatio (...) Dakako, rije~ je o najve}oj legendi Mostara u njegovoj povijesti i njegovom prvom gradona~elniku Mujagi Ko-

madini, bogatom i umje{nom trgovcu i mostarskoj liski, ~ovjeku prema kojemu svoje simpatije nije krio ni sam kralj Franjo Josip, pa ga je zvao u Be~, otkuda su za Mujagom stigle i legende koje svako mostarsko dijete zna, jer ga je car na vo dno pitao kakav je taj Mostar i ta Herce-

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

25

aja i zaborava
govina, a Mujaga mu rekao: “Svijetla kruno, da mu je dvije ki{e uvakat, aman bi i od Be~a bio ljep{i!” . Druga je legenda, rijetki je znadu, da je car provodao Muju Be~om, ali ne glavnom ulicom, nego malim popre~nim ulicama, i, bezbeli, godila je Mujagi ta rijetka ~ast. Pili su ~aj, a oko njih se u uli~icu natiskala carska svita i narod, malo gledaju}i svoga cara, a vi{e neobi~na do{ljaka odjevenog po posljednjoj modi, sa zlatnim satom i lancem, ali fesom umjesto {e{ira. Pitao opet car Mujagu kako mu se ~ini ta mala ulica, i pitanje je bilo na mjestu jer je Mostar pod Mujagom upravo gradio nove ulice, i glavne i sporedne, pa je Mujo rekao: “Svijetla kruno, ovo je d`ada za du`nike” Car nije odmah shva. tio, pa mu je Mostarac objasnio da samo ljudi koji nikom ne duguju hode glavnom d`adom uzdignute glave, a du`nici se dr`e malih sokaka i mraka, jer su du`ni i Bogu i narodu! E, imao je Komadina vi{e ku}a i du}ana, ali kad je gimnazija zasjala, on je dao sagraditi dvore u kasnomaurskome stilu, tako uz obvezni secesijski stil, ovdje najprimjenjivanijoj arhitekturi; ku}a je bila ~udo, i kako je rasla ona, rasla je i ona sevdalinka, podrum je bio ~etiri metra visok, a sobe prostrane, s pogledom na golemu ba{~u, gimna zi ju, da na{ nji
Gimnazija

h mostarskih pri~a

[panjolski trg... Tu je Mujaga skupljao istomi{ljenike i gradske aktiviste, tu se pilo, mezilo i pjevalo i dogovarali projekti, koji }e ga zanavijek ostaviti u povijesti, premda se pri~ljivi Mostarci, koliko im god Mujaga bio drag, jo{ nisu dosjetili nazvati ijednu ulicu po njemu. A Mujagi je ionako svejedno, nikad nikomu du`an bio nije, njemu jesu mnogi, eno danas turbeta pod munarom Lak{i}a d`amije. Jedini mu{ki potomak bio mu je Mustafa Braco Komadina, umro je prije {est godina, bio je drag i pametan ~ovjek, na~itan i sklon kulturi, ali nacionalizirane Mujagine dvore ni ka da ni je na sli je dio, dr`ava ih je nacionalizirala ba{ kao i sve druge sli~ne objekte, dvori su propali jo{ prije ovoga rata koji }e ih posve dotu}i, a nekada je tu bula knji`nica i okupljali{te mladih. Grad nikada ni{ta nije u~inio da vrati stari sjaj mostarskoj razglednici koja je gluha bez ove ku}e iz 1898. godine!

ZGRADA REKTORATA

Zgrada dana{njega Rektorata Sveu~ili{ta u Mostaru na~injena je na prijelo mu de ve tna es to ga i dvadesetoga stolje}a, dao ju je sagraditi Eduard Fessler, Be~lija i upravitelj carskih rudnika, odmah do da na{ nje ga Rondoa, iz kojega su se kru`no izdvajali {est {i ro kih ulica, ug-

lavnom prema zapadnim i sjevernim izlascima iz grada u razvoju, ali i ulice koje su s istoka vodile do novoga sredi{ta. Tu su po golemim vrtovima i rasle vile novoga vremena, svaka na svoj na~in knji`evno i monografski zanimljiva, {to zbog na~ina na koji je pravljena, {to zbog svojih gospodara i stanara. Fessler nije imao lijep `ivot, `ivio je sa si}u{nom `enom, blagom prema susjedima i ba{~ovanima jer svaka je ku}a od ugleda, a ovdje sve takve bijahu, morala imati ba{~ovana, lokalnog majstora za cvije}e i povr}e, a njihov sin jedinac bio je bole`ljiv, blijed i rijetko bi izlazio pod mostarsko sunce u koje su njegovi roditelji vjerovali kao u lijek nakon be~kih magli. No, sin nije po`ivio dugo, Fesslerovi su oti{li i nikada se vi{e nisu vratili. Ovaj je objekt u odli~nom stanju, okru`en mediteranskim puzavicama, ali magnolija gospo|e Fessler posje~ena je ranih sedamdesetih, iako je jedan radnik komunalnoga poduze}a zagrlio deblo i plakao i molio da se to ne ~ini. Nikada nisam doznao za{to je posje~eno to lijepo staro drvo koje je cijeli Rondo bojilo u ljubi~asto. Mo`da je u njemu cvao duh mladoga Fesslera... Vila Zahumka sagra|ena je 1905. godine i bila je vlasni{tvo obitelji Butum. Prekrasna i s posebno ure|enom ogradom i figurama po ogradi, osobito kod

ulaza s ulice, danas je u lo{em stanju, tu je sjedi{te ne kih fir mi i po li ti ~ke stranke HSP. Ovo ne bih napominjao da na RTRS-u nisam ~uo nekog banjolu~kog “istori~ara” koji je, povla|uju}i vo`du, koji je rekao da ne voli ovu stranku zato {to je “usta{ka” i {to na ulazu u njezino sjedi{te stoji bista Ante Paveli}a. Pa, evo slike radi istine... Obitelj Butum, bra}a Mustafa, Muhamed, Ahmet i Hasan imali su u vlasni{tvu i vile Neretva i Ba{adur.

jer je posve obnovljena, obnovila ju je jedna banka sa sredi{tem u Austriji, premda je to pred ovaj rat bio uradio Vaha Halilhod`i}, ma nije se po{teno ni naspavao u njoj, a zapaljena je. I {to god ikada u njoj bilo, i tko god ikada u njoj bude `ivio, ona }e ostat Tri{ina ku}a. I Tri{a je imao sina, sjedio bi stalno u mostarskoj kavani Luxor, jednoj od prvih u gradu, po cijelu godinu ni{ta ne bi radio nego samo tro{io }a}ine novce, znao se njegov stol za koji nitko nije smio sjesti i kad bio on danima izbivao tro{e}i zlatnike po Dubrovniku i svijetu, a ta kavana i on ostali su upam}eni po prvim ~a{ama s postoljem, iz kojih bi rastro{ni Tri{o isklju~ivo pio.

SPREMINA VILA

LIJEPE SLIKE Monografija ima, ali kako `ivimo u vrijeme brzih pregleda lijepih slika i tek usputnog upoznavanja s ponekim podatkom, nitko se vi{e ne bavi potrebom da sve, ama ba{ sve, stavi me|u iste korice
Tri vile imao je ~uveni gazda Miho Pe{ko, trgovac od Trebinja, prve novce zaradio je tjeraju}i magarce s burilima radoboljske vode prema o`ednjelim ku}ama po brdima okolo Mostara, bio je pravi primjer Hercegovca koji }e izdr`ati svakakve muke da uspije; najpoznatija je njegova vila u samom sredi{tu Rondoa, nekada{njeg Guvna, i danas je to mo`da najljep{a gra|evina iz tog vremena, najljep{a

Jedna obnovljena vila, na Stefanijinom {etali{tu, izgra|ena 1905. godine, zno jem i nov cem Jo ve Spreme, umje{noga trgovca svilom, na najljep{em {etali{tu u gradu kojega su mostarski op}inari probili prema zapadnom izlazu iz grada, ome|ili drvoredima, a temeljem odluke da se Mostar mora spomenuti rano preminuloga kraljevi}a Rudolfa, jedinoga sina u cara i kralja, ro|enoga 1858, a umrloga 1889. godine, a Mostar ga je po dobru pamtio jer je dva puta boravio u njemu, zajedno sa suprugom Stefani jom, a ta }e umri je ti 1945. godine. Ta ulica je, dakako stalno mijenjala nazive ovisno o ideologijama, no Mostarci }e ju uvijek zvati po `eni zbog koje je nastala. Spreminu vilu u derutnom je stanju nedavno kupio mladi doktor Juri{i}, stomatolog i izdanak poznate mostarske lije~ni~ke obitelji, obnavljao ju je dugo i strpljivo, paze}i na svaki detalj i ona je danas okupljali{te pacijenata, jer mladi stomatolog i njegova dra`esna supruga ordiniraju na katu, tu i `ive, a u podrumu je veli~anstvena pivnica koja nosi prvotno ime {etali{ta. Malo dalje... Ma, zapravo je svaka ku}a iz toga vremena i vremena prije toga vremena ovdje pri~a za sebe. A nebriga o njima ~ista tragedija. A sve se pri~e ionako ne dadu ispri~ati...

26 Nedjelja

19. februar/velja~a 2012.

Amra Pand`o, voditeljica

Biblioteke kulturnog
Razgovarala: Merima BABI]

Od kada je otvoren Ameri~ki kutak, dolaze li vi{e mladi ili stariji ~itaoci? - Ameri~ki kutak Sarajevo po~eo je sa radom 2006. godine. To je zajedni~ki projekat ameri~ke ambasade u Bosni i Hercegovini i Biblioteke Sarajeva. Moja mati~na ku}a je Biblioteka Sarajeva, institucija znanja i kulture koja djeluje na {esnaest lokacija u Sarajevu. Ima veoma {iroku grupu korisnika, a neki od njih su i oni koje zanima ameri~ka kultura, civilizacija, jezik. Takvi dolaze u Ameri~ki kutak Sarajevo. Najvi{e je onih koji rade nau~ne radove iz oblasti ameri~ke kulture i civilizacije na postdiplomskim i doktorskim studijama, ali tu je i veliki broj starijih i mla|ih ~italaca, koji dolaze ~itati beletristiku na engleskom jeziku.

KNJIGE, ^ASOPISI
[ta je to {to Ameri~ki kutak nudi bh. gra|anima? Kakvu bibliote~ku gra|u posjedujete? - Ameri~ki kutak Sarajevo je, prije svega, biblioteka koja sadr`i knjige, ~asopise, te zbirku CD-ova sa filmovima i muzikom na engleskom jeziku. Knjige su djela ameri~kih autora, romani, novele, te ne{to literature u oblasti dru{tvenih nauka (politike, sociologije, kulture, obrazovanja, mirovnih i rodnih studija, prava, itd.) Imamo kvalitetne jednojezi~ne rje~nike za pojedine oblasti (pravni, medicinski, diplomatski, itd). Imamo ne{to literature i za tinejd`ere. Upis u Ameri~ki kutak Sarajevo iznosi 20 KM. Na taj na~in se stje~e pravo da se koriste sve usluge Ameri~kog kutka Sarajevo u toku godine. Sve druge usluge koje pru`amo, u biti, zavise od menad`menta dvije institucije koje su klju~ne za rad Ameri~kog kutka, a to su Ambasada SAD-a u BiH i Biblioteka Sarajeva. Zahvaljuju}i izvrsnoj saradnji direktora Biblioteke Sarajeva Mesuda Smaji}a i Thomasa E. Mesa, {efa Ureda za

Foto: [. SULTANOVI]

odnose s javno{}u Ambasade SAD-a u BiH, Ameri~ki kutak Sarajevo nudi niz zanimljivih usluga koje mo`ete koristiti i kulturnih doga|aja koje mo`ete posjetiti. Ima mo odli ~nu zbir ku ameri~kih filmova, klasi~nih, ali i savremenih, te popularnih serija koje se mogu iznajmiti. Tu je i jazz muzika. Dolazi nam ~asopis Rolling Stone, ali i Economist, Oprah i mnogi drugi. Ugostili smo u Ameri~kom kutku ~lanove Glen Miller Orkestra kada su bili u Sarajevu. Na veseo i originalan na~in obilje`avamo ameri~ke praznike. Organizujemo konverzacije na en gles kom je zi ku, te pru`amo informacije o {kolovanju u SAD-u, u saradnji sa American Councilom i ameri~kom ambasadom. Za na{e ~lanove imamo i mogu}nosti kori{tenja interneta, {to je usluga koja je omogu}ena u jo{ tri odjeljenja Biblioteke Sarajeva. [ta je Vama zanimljivo u svijetu bibliotekarstva? - Ono {to je za mene fascinantno u oblasti bibliotekarstva jeste informacija. Bi bli ote kar stvo ima mnogo va`nih funkcija ~uvanje, skladi{tenje kvalitetne informacije, te omogu }a va nje nje ne dos tu pnosti, lake i jednostavne primjene. Znanje je klju~ koji otvara vrata razumijevanju, rastu, spoznaji. Mo`ete u`ivati u materijalnim zadovoljstvima ovog svijeta, ali znate, naposljetku, sva se ona istro{e, dosade, isprazne...Ono {to nosite u duhovnom smislu, znanje koje vas dotakne, promijeni, o`ivi - to je ono kada ste stvarno dohvatili smisao bivanja ^ovjekom. Zato je informacija va`na... pa, po nalazima kvantne fizike, i mi smo sami samo skup }elija sa u~itanim informacijama, na koje svojom svjesno{}u i znanjem mo`emo uticati. Zato je za mene bibliotekarstvo va`no... ono ~uva tragove veli~anstvenih avantura izgradnje ljudskoga duha kroz istoriju. Kada govorimo o bibliotekarstvu u Bosni i Hercegovini, veoma sam uzbu|ena i sretna zbog novina ko-

je se de{avaju u mojoj mati~noj ku}i - Biblioteci Sarajeva. Neke od novosti su: testna implementacija Cobissa (automatizacija bibliote~kog poslovanja) u par pozajmnih odjeljenja, zatim rad na izradi jedinstvene baze podataka korisnika, a naru~ene su ~ak i elektronske ~lanske kartice. Sve u skladu sa EU smjernicama, radi se i na izradi elektronskih kataloga koji omogu}avaju online pretragu korisnicima kao i rezerviranje knjiga po njihovoj `elji.

U^ITATI NOVE INFORMACIJE
[ta najvi{e zanima bh. ~itaoca kada do|e u Radi}evu 7, je li to beletristika ili stru~na knjiga, nau~na ili neka laganija {tiva? - Kada ~italac do|e u Ra-

di}evu 7, nekad dolazi posjetiti Ameri~ki kutak, a nekad Dje~je odjeljenje na{e biblioteke, ~itaonicu Bubamara. Moje sjajne kolegice u Dje~jem odjeljenju prave veliki broj aktivnosti za djecu, a ~esto pravimo i zajedni~ke projekte. Jednom smo za dan ameri~kih predsjednika napravili predstavu sa najmla|im ~itaocima Biblioteke Sarajeva. Prikazali smo sve ameri~ke predsjednike, ali i sve vladare Bosne i Hercegovine kroz istoriju. Potrudili smo se prenijeti najmla|ima da je va`no po{tovati i integrirati vlastitu pro{lost, sje}ati se onog {to je bilo pozitivno i obilje`iti to. Kada je rije~ o ~itateljstvu, najvi{e se ~itaju biografije ameri~kih pred-

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

27

e su danas sredi{ta `ivota
- U svakom susretu sa ~itaoci ma u Ame ri ~kom kut ku izlo`ena sam razli~itim nezadovoljstvima, frustracijama i problemima koji su nai{li bh. gra|anima. Namjerno ka`em nai{li, jer sve {to nai|e, to i pro |e. Mno go je tu mla dih ljudi koji `ele u~iti nove stvari i prona}i se. Poku{avam im onda prenijeti poruku: da, mo`e se biti sretan i mogu se ispuniti vlastiti snovi. Ja sam, naprimjer, uvijek `eljela da budem na neki na~in u kontaktu sa razli~itim kulturama, narodima, da sara|ujem sa njima, ali nikad nisam `eljela oti}i tamo negdje gdje oni `ive. @eljela sam ostati ukorijenjena u svoju porodicu, grad, u svoju zemlju. Vrlo kontradiktoran san, i sjednika i drugih va`nih Amerikanaca i Amerikanki, kao {to su pjeva~i, glumci, itd. Pored svijeta kompjutera, koji danas mladi sve vi{e koriste kada treba da pro~itaju neku knjigu, koliko njih, ipak, ostaje zaljubljenik lijepe rije~i i voli pro~itati dobru knjigu? - Sa promjenama u svijetu, dolazi do promjena i u bibliotekama. Nisu to vi{e samo mjesta u kojima stoje knjige na policama. To su danas `iva sredi{ta kulturnog `ivota u zajednici. U biblioteku idete kada `elite za sebe u~initi ne{to lijepo, kada se `elite vratiti svojoj istinskoj ljudskoj prirodi i “u~itati nove informacije u svoj sustav” Tako postajete . mla|i, zdraviji, a svakako i ljep{i! Mo`da izgleda kao {ala, ali neispitana prostranstva duha i znanja sigurno vra}aju kvalitet u svaki domen va{eg postojanja. I ja ne mogu re}i da mladi ljudi toga nisu svjesni. Mo`da ne ~itaju kao prije, u smislu dr`anja knjige u krilu. Ali oni pitaju, tragaju, surfaju, downloaduju, grade virtualnu stvarnost kao i ovu pravu, koju `ivimo. Oni pi{u, ali svoje pjesme objavljuju na blogovima, socijalnim mre`ama, u Ameri~kom kutku je 60 posto ~itatelja dobi do 30 godina. Bili biste fascinirani da vidite kakve sve teme mladi ljudi istra`uju i gdje sve objavljuju svoje radove (u svjetskim referentnim ~asopisima). Posljednji zahtjev koji sam u tom smislu imala je rad o temi zatvora - jedna mlada djevojka radila je tezu na zatvorima, od zeni~kog do ameri~kih. I to je prilika za unapre|enje na{ih institucija, od zatvora, pa dalje. To je jedan od klju~eva napretka: preuzimanje dobrih praksi, a to je ono {to se posti`e komparativnim istra`ivanjem. Koliko ima ameri~kih kutaka u Bosni i Hercegovini, djeluju li na sli~an na~in kao Ameri~ki kutak Sarajevo? - U Bosni i Hercegovini ima devet ameri~kih kutaka: Sarajevo, Zenica, Banja Luka, Trebinje, Mostar, Biha}, Tuzla, Doboj, Nevesinje. U ~itavom svijetu ih ima vi{e od 400. Mi smo povezani u mre`u kojom koordinira na{a izuzetna Ivana Bu{i}, uposlenica ameri~ke ambasade BiH. Tako smo direktno “prikop~ani” na State Department i Washington. Gotovo svi Amerikanci koji do|u u BiH posjete ameri~ke kutke i odr`e kratko predavanje, prezentaciju, u skladu sa onim ~ime se bave. Ove godine smo ~ak imali jednu uposlenicu ambasade ~iji su preci pre`ivjeli Titanic! Ona je otkrila da su na Titanicu bila i ~etiri Bosanca! Ameri~ki kutci jesu jedan kreativni prostor u kome izraste svakakvih ~udnih biljaka koji su rezultat dvije kulture - bosanske i ameri~ke. Zato smo jedinstveni.

a Ameri~kog kutka Sarajevo, Biblioteka Sarajeva

U Ameri~kom kutku je 60 posto ~itatelja dobi do 30 godina. Fascinantno je vidjeti kakve sve teme mladi ljudi istra`uju i gdje sve objavljuju svoje radove (u svjetskim referentnim ~asopisima)

Mogu}e je ostvariti snove
onaj koji ~esto mu~i brojne bh. gra|ane. @ivjeti tamo negdje, ostati ovdje, e pa, mogu}e je, sve u isto vrijeme. Radim na mjestu na kome svakodnevno dolazim u kontakt sa najrazli~itijim ljudima iz raznih dr`ava i gradova u svijetu. Radim s njima na razli~itim projektima, u~im kako funkcioniraju druga~iji sistemi, druga~iji mentaliteti, a onda se popodne vratim u svoju bosansku ku}u, pijem kafu i di{em ovaj na{, bosanski vazduh, provodim vrijeme na ovom nevjerovatnom ~vori{tu razli~itih religija, svjetova, naroda koje se zove moje rodno Sarajevo. Dakle, pored toga {to u`ivam, mogu re}i da se ostvaruju i najkontradiktorniji snovi, ka`e na kraju Amra Pand`o. ve}om rado{}u sje}am je rad na predstavi “Rosa Parks” koju su u~enici ove {kole, u saradnji sa glumicom Sandrom Massi, uradili. Predstava je bila multimedijalna, sa plesom i muzikom, a njena poruka je bila od klju~ne va`nosti za Bosnu i Hercegovinu. Mladi ljudi su kazali da `ele da svaki ~ovjek u BiH ima jednaka prava na svakom pedlju na{e zemlje i da se niko ne osje}a kao Rosa Parks, diskriminirano i obespravljeno. Nadamo se da }e odrasli ~uti ovu poruku.

MLADI TRAGAJU Mladi mo`da ne ~itaju kao prije, u smislu dr`anja knjige u krilu. Ali oni pitaju, tragaju, surfaju, downloaduju, grade virtualnu stvarnost kao i ovu pravu, koju `ivimo

PREZENTACIJE Gotovo svi Amerikanci koji do|u u BiH posjete ameri~ke kutke i odr`e kratko predavanje, prezentaciju, u skladu sa onim ~ime se bave

DAN PREDSJEDNIKA
Kojim programom Ameri~kog kutka Sarajevo ste naro~ito ponosni? - Izdvajam na{u saradnju sa Petom gimnazijom, u kontekstu saradnje sa svim sarajevskim {kolama, kao i njihovu profesoricu Nadinu Dilberovi}. Uglavnom posje}uju sve na{e aktivnosti i u~estvuju u njima. Projekat koga se sa naj-

Da li je Ameri~ki kutak ugostio neku poznatu li~nost i {ta planirate u skoroj budu}nosti? - Pro{le godine nas je posjetila njegova ekselencija Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH. Bio je to fantasti~an razgovor izme|u ambasadora i u~enika sarajevskih srednjih {kola. U ovom trenutku mogu najaviti obilje`avanje ameri~kog praznika Dana predsjednika, 20. februara. Ove godine }emo taj dan posvetiti aktuelnom ameri~kom predsjedniku Baracku Obami. Do|ite i posjetite nas!

28

Nedjelja

19. februar/velja~a 2012.

Priča nedjelje
Tomislav Marijan BILOSNI]

Help me! - viknuo je u snu gospodin Fred Sheridan i probudio se. Ovo je bila ve} sedma godina kako je smrt dolazila po starca. [to se ti~e toga, gospodin Sheridan bio je spokojan i ravnodu{an, bio je svjestan da `ivi svoje posljednje dane. Ve} odavno on nije imao nikog na ovome svijetu. Pribojavao se samo reinkarnacije, mogu}nosti da se ponovno rodi kao glista, kao gusjenica ili tako ne{to. Takve razgovore znao je voditi u Indiji, ako ga pam}enje ne vara. I kad bi ga spopale takve misli, ustajanje iz postelje potrajalo bi od jutra do ve~eri. Kao da se ve} pretvorio u glistu, kao da je ve} postao crv, samo bi gmizao. Kona~no kad bi ustao, gospodin Sheridan bi istog trena mijenjao boravi{te. Prokrstario je tako svijetom bje`e}i od sama sebe. Sre}u i mir tra`io je na Sjeveru i Jugu, na Istoku i Zapadu. Jo{ od kako je iz Brightona krenuo kao mladi}, on se nije smirio. Tako je stigao i na ljetovanje u Zadar. Tek ovdje mu se u snu javila njegova `ena Maggie. To do sada nije bio slu~aj, smrt se javljala u manje primamljivim oblicima. Ovo mora da je kona~no, mislio je gospodin Sheridan, ona ga zove sebi, jer za sve ovo dugo vrijeme svoga `ivota on je odr`ao ~istu uspomenu na nju. Bilo je to gotovo prije {ezdeset godina kada su se vjen~ali, datuma se ne sje}a, nije siguran ni gdje se to moglo zbiti. U sje}anju mu je ostao samo njen bijeli {e{ir i vijenac cvije}a, koji je nosila mlada gospo|a Maggie. Na bra~ni put krenuli su na jedan usamljeni otok, duboko na pu~ini. Za opustjelo ribarsko selo na tom otoku govorilo se da je ukleto, nije tu bilo obitelji kojoj se nije dogodila neka tragedija, neka nesre}a koju nitko nije mogao razjasniti. Ugostio ih je stari ribar, jedini ~ovjek koji je u mjestu ostao `ivjeti. Istoga dana ~uli su i njegovu pri~e kako mu je nestala `ena, bez traga i glasa, kao da je isparila. Nikad vi{e ni{ta nije ~uo o njoj. Te no}i gospodin Sheridan ~uo je samo krik, kao da je netko pored njega kriknuo, netko je pani~no zaurlao “help me” i to ga je , trglo iz sna. Sko~io je do prozora, ali vani nije bilo nikoga. Osluhnuo je, ni u ku}i se nije ni{ta ~ulo. Mlada gospo|a Maggie mirno je spavala duboko di{u}i. Ali ujutro nije je vi{e bilo. Skoro cijeloga dana Sheridan ju je tra`io po otoku, ali kao da je Maggie sama bo`ja sila odnijela, kao da je u nebo prhnula, kao da je u more zaronila. Sheridanu je sve postalo apstraktno. Zapravo, svaka tragedija i jeste apstraktna, ni{ta se u njoj ne mo`e logi~ki pojmiti. Od svega gospodin Sheridan sje}a se jo{ da su ga poslije lije~ili i. nekoj vojnoj bolnici. S tim mislima Fred je po{ao na balkonska vrata hotelske sobe i po~eo se svla~iti. Kad se svukao gol, stajao je tako neko vrijeme na

Help me!
balkonu i gledao na pu~inu. Pred njegovim o~ima plavio se otok. Vratio se s balkona i u{ao u ormar, i tamo je ostao neko vrijeme zatvoren. Zatim je izi{ao i obukao sve~ano odijelo. U svoju ru~nu torbu stavio je u{te|evinu koju je uvijek nosio sa sobom u banknotama. Listao je svoj dnevnik na mramornoj plo~i komode. Zapisao je: “Nad svakim vlada vje~nost i provodi se volja svijeta” . Nekoliko redaka dalje: “Pitanje smisla, grani~no je pitanje” Pa jo{ . ni`e: “Jedna du{a mu~i drugu du{u” Zatim je to prekri`io i preko . svega velikim slovima ispisao: “Prilog povijesti otoka” . Starac je ubrzo izi{ao iz hotela i laganim se korakom uputio u luku. Kao da je pro{lo cijelo stolje}e od kada se odlu~io oti}i na otok, tako mu se ~inilo. Ubrzavao je korak, ali se nije puno br`e kretao. Izgleda da je gospodin Sheridan imao stakleno lijevo oko, a ispod oka imao je jedan ru`an o`iljak. Na toj strani lica kao da mu je ve} posivjela brada bila prilijepljena. Bore oko usana odavale su duboku starost, pa ipak uza sve to, gotovo da je bio simpati~an. U po~etku mladi brodar Ivan Smrk nije razumio o ~emu govori gospodin Sheridan. A gospodin Sheridan opet je mislio da cijeli svijet zna za njegov slu-~aj. Kako to da nema pojma o tome kako je nestala mlada gospo|a Maggie!? Ivan Smrk ga je gledao ravnodu{no, misle}i da je stari {enuo. Na koncu kad je ne{to od svega i shvatio poku{ao je gospodinu Sheridanu objasniti da se ne nalazi u Indiji, da ne postoji njegov otok, bar ne u blizini Zadra. Gospodin Sheridan nije nikad popu{tao ukoliko je ne{to utuvio u svoju glavu. S ozbiljnom dostojanstveno{}u otvorio je svoju ru~nu torbu i pokazao koju tisu}u dolara, u svakom slu~aju ne ba{ malu svoticu. I Ivan Smrk je po~eo druk~ije razmi{ljati. Odmah je pitao starca na koji otok `eli da ga prebaci, ali Sheridan nije znao odgovoriti, on se nadao da }e otok ve} prepoznati. Tek kad su izi{li na pu~inu gospodin Sheridan se opustio. U jednom momentu naslonio se na mladog brodara Ivana Smrka, kao dijete, naslonio se glavom na mladi}evo rame, a ruke je dr`ao opu{teno niz tijelo, jednu uz drugu, stisnutih {aka, kao da u njima krije ne{to dragocjeno. Tako je izgledao jo{ stariji. Poslije vi{e od dva sata plovidbe, neka se meka tmina stala nazirati u daljini, na horizontu. Ivan Smrk je imao dovoljno iskustva da zaklju~i kako se sprema nagla i prolazna, ali opasna ljetna oluja. Bilo mu je jasno i to da se lako mogu na}i u srcu oluje dok se samo koju milju dalje ni{ta ne}e de{avati, ili, pak, da mogu pro}i mimo oluje, kao kroz razmaknute zavjese, dok }e ona bjesniti svud oko njih. Bilo je to samo pitanje sre}e, pitanje slu~aja. Ubrzo je s neba po~elo rzati, elektricitet je iskezio zube, pru`io jezik sve do morske pu~ine i zaparao je svojom svjetlo{}u. Oluja je dolazila naglo, bez najave, kao da dolazi potop. Rijetko se kad {to takvo vidi, za tren su se javili valovi u`asa. Gospodin Sheridan sjedio je mirno, kao da se ni{ta ne doga|a, kao da ni{ta ne vidi, kao da se to njega ni najmanje ne ti~e. Noge su mu visile preko ~amca, dok se ~amac prepu{tao sre}i, dok se dizao kao iver, dok su ga valovi nosili kao odba~enu koru olju{tene jabuke. Uzeo je Fred mokre cigarete iz d`epa i pripalio, jedva i s mukom, ali on je uspio povu}i dim u svoje slaba{no tijelo, prije nego ga je poklopio val i odnio mu tek pripaljenu cigaretu. Ivan Smrk, za razliku od gospodina Sheridana, u najavi nesre}e potpuno se promijenio, vidio je da se pribli`ava smrt.

BILJE[KA O PISCU
Tomislav Marijan Bilosni} je osnovnu {kolu zavr{io u Zemuniku, a srednju tehni~ku {kolu i Filozofski fakultet u Zadru. Autor je sedamdesetak knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa, a uprili~io je i ~etrdesetak samostalnih izlo`bi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, crte`a i umjetni~ke fotografije. Bavio se i ekologijom pi{u}i o problemima one~i{}enja i gospodarenja okoli{om me|u prvima u Hrvatskoj jo{ po~etkom 80ih godina 20. stolje}a. Poznata je i njegova lutkarska TV serija „Pustolovine morskog konjica“, prema kojoj je kasnije napisao istoimeni roman za djecu. Knjige ili njihovi izbori prevedeni su mu na strane jezike - italijanski, njema~ki, engleski, turski, albanski, {panski, poljski, ruski, rumunjski, makedonski i slovenski. Dr`avna japanska televizija 2003. godine u Zadru je snimila dugometra`ni TV film “Stazama hrvatskog haiku” posve}en njegovom haiku pjesni{tvu.

Svom snagom svoje mladosti, znanjem i vje{tinom poku{avao je zadr`ati brod na valovima. Sekunde su prolazile kao vje~nost, ali oluja nije prestajala ni nakon sat vremena. Kao da su se protiv njih urotile sve sile mora, kao da se protiv njih diglo cijelo podmorje. Smrk je primijetio da je oluja odnijela ~amac blizu o{trih grebena, otok na vidiku bio je jo{ daleko. Spas je o~ekivao, ali nije ga vidio. Po~ela je i ki{a, kao da je padao morski pijesak. U momentu o~aja i bijesa Ivan Smrk je pogledao {to se doga|a s gospodinom Sheridanom, a kad ga je vidio kako mirno le`i na dnu ~amca, samo {to ga nije izbacio u valove. Ve} je vjerovao da je starac ukleto bi}e. U nakani da ga se oslobodi, isprije~io mu se novi nalet oluje, koji je potpuno potopio ~amac. Nakon nekoliko trenutaka, poput kita, ~amac je opet izronio na povr{inu. Mladi} je kleo starca kao zloduha, bio je siguran da su njegove zle mo}i izazvale ovu nenadanu oluju. I u tom momentu ~amac je zacvilio, zatim munjevito posko~io, jedno vrijeme lebdio je u zraku, nad valovim, a potom se jo{ samo ~uo strahoviti tresak, i osjetilo se raspadanje. Ivan Smrk nestao je zajedno sa svojim ~amcem koji se razletio u stotinu komada. Svega sat vremena poslije uslijedila je blaga ve~er, a potom i no}. - Help me! Help me! - vikao je gospodin Sheridan u zoru. Sjedio je sam na obali otoka. Modro crven u licu gutao je suze i pljuva~ku, nije znao {to se to s njim zbilo. Samo je jedno znao - ovo nije otok na kojemu je nestala mlada gospo|a Maggie.

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja
NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Piše: Josip VRIČKO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA KAFKA I FREUD U ISTANBULU

Avaz: Uhva}ena je pogre{na baba!
Zahvaljuju}i neopreznosti ~elnika istra`iva~koga tima dnevnika koji uvijek ide korak, a ovoga puta ~ak i nekoliko koraka unazad, Oslobo|enje je otkrilo tajnu staru dva desetlje}a; u okolici Had`i}a, istra`io je Avaz, a ukralo Oslobo|enje, kobne '92. do{lo je do stra{ne gre{ke — u kamp Silos je, dodu{e, odvedena baba Aleksandre Pandurevi}. Ali ne, na`alost, ona prava, krotiteljica zmija
Odmah negdje tamo u ljeto ‘92. godine, otac, majka, djed, baba, stric i nekoliko ro|aka Aleksandre Pandurevi} smje{teni su u kamp Silos, nadomak prelijepom sarajevskom, takore}i, predgra|u Had`i}i, na sjenovitoj, ali gdjekad i sun~anoj strani olimpijskog Igmana. Ljeti, dakle, u hladu, a zimi onako na suncu. Zubatom, istina, ali, ipak, prijatnom. Ali, nisu doma}ini vodili ra~una samo o tomu da kamperima klima bude odgovaraju}a. Vodilo se ra~una i da obitelj ostane na okupu. [to se, primjerice, Pandurevi}ima toliko svidjelo da su podno Igmana, na ~istom zraku ostali tri i pol godine. Puni pansion – po popularnim cijenama. Gdje to ima?! U Silosu, za one koji jo{ nisu shvatili! I ta, ma gotovo idili~na epizoda iz obi telj sko ga al ma na ha ove, sad ve}, glasovite had`i}ke familije, dvadesetak godina se prenosila na nove nara{taje. A onda je istina, ko hladna voda, izbila na povr{inu. Na ime, za hva lju ju }i neo preznosti ~elnika legendarnog istra`iva~koga tima dnevnika koji uvijek ide korak, a ovoga puta ~ak i nekoliko koraka nazad, Oslo bo |e nje je ot kri lo tajnu staru dva desetlje}a; u oko li ci Ha d`i }a, is tra `io je Avaz, a ukra lo Oslo bo |e nje, kobne ‘92. do{lo je do stra{ne gre{ke – u kamp Silos je odvedena, dodu{e, baba Aleksandre Pandurevi}. Ali ne, na`alost, ona prava, krotiteljica zmija. A njezina nazo~nost, za ionako bogat kultur no-za ba vni pro gram na obroncima olimpijskog ljepotana, bila bi dobrodo{la. Silos, sada, dvadeset godina kasnije, to je svima jasno s tom i s onom drugom, pogre{nom babom – nije isto. Ma, ni blizu! Dok su, evo, dakle, kona~no istinite i ekskluzivne Avazove pri~e iz narodnooslobodila~ke borbe, Pandurevi}i bili na ladanju u Silosu, o drugoj Aleksandrinoj babi Tomani Kukri~ar nitko nije vodio ra~una. I {to }e (druga) baba, dovela si je prijateljicu. Iz, {to bi kazao Dejtonski sporazum, reda bo{nja~kog naroda. Eh sad, istra`iva~ki tim male. Dakle, i zmija i Aleksandra. Ne, da ne bude zabune, Tomana! I kako je zmija - sad ve} velika - bila dresirana, Sa{a je, ~uv{i kako se svidjela Sadiki, pokazivala i ostalim, da opet citiram Dayton, pripadnicama iz reda bo{nja~kog naroda. Us pjeh ma le Sa {e i ve li ke zmije bio je golem; odu{evljena publika ih je naprosto zasipala zlatom. Na`alost, budu}i su Pandurevi}i na ladanju u Silosu zaboravili i Aleksandru i zmiju, a babu Tomanu su za-

Roman “Institut za pode{avanje vremena” turskog pisca Ahmeta Hamdija Tanpinara je inteligentna, duhovita, intrigantna, satiri~na alegorija, ~ija se radnja odigrava u Istanbulu, ali u kojoj }e svaki ~italac lako otkriti univerzalnu i svevremenu pri~u. U Tanpinarovom djelu prepli}u se letargija, u~malost, sumrak bur`oaskog dru{tva, kafkijanska birokratija, frojdovska psihoanaliza, strah od internacionalizma i apsurd. Istovremeno se u knjizi pro`imaju mitologija, alhemija, egzorcizam, historija, geopolitika, egzotika istanbulskih uli~ica i trgova, magija skrivenih i tajnovitih grobova i sru{enih d`amija u kojima obitavaju nemirni i neumireni duhovi mrtvih. Kao da je autor hodio Bosnom prije deceniju i pol..

FILM

3D FANTOMSKA PRIJETNJA

Jedna od najpopularnijih filmskih fran{iza svih vremena “Ratovi zvijezda” ponovo , je postala aktuelna dolaskom novih tehnologija u kino-dvorane. George Lucas, lucidni autor po me nu tih fil mo va (ima ih {est, ako ima ko da ne zna), oduvijek je bio ispred svog vremena, te je i tri posljednja nastavka (koja su vremenski tri prve epizode serijala) snimio digitalnim kamerama, te je tako postao jedan od pionira u svijetu, koji je prigrlio inovacije. Iako vi|ena ve} ko zna koliko puta, 3D prikaz tehnologija vra}a “Ratove zvijezda” u kina, i mi (napokon) nismo iznimka. Lucas je krenuo sa “Epizodom 1: Fantomskom prijetnjom” ali za , o~ekivati je da }e i ostali dijelovi dolaziti kontinuirano u kina opremljena tehnologijom za prikazivanje 3D filmova. Iako neki filmovi bez vidnog razloga postaju 3D {tivo, i apsolutno ne opravdavaju svoje postojanje, “Fantomska prijetnja” je potpuno druga pri~a i specifi~an do`ivljaj.

TEATAR

SUMNJA

MA, NI BLIZU!

AVAZ ZNA! Nitko ne zna gdje je, po drugi put, nestala zmija. Eh, o tomu ~itajte sutra, tako|er ekskluzivno, u Avazu. Iz kolegijalnosti ne}u otkrivati detalje ove pri~e... Tek, kratko: Avaz je uhvatio zmiju!
lista za bolju pro{lost svjedo~i kako je baba Tomana u~inila sve da njezinoj novoj prijateljici Sadiki ne bude dosadno. [to i nije bilo te{ko, budu}i je Aleksandrina Tomana bila krotiteljica zmija, pa je ponekad, pro cu ri lo je iz Ava za, svo joj Sadiki znala, onako iz {ale, malo pustiti zmiju. Me|utim, ma koliko zmija voljela i Sadiku, a i osobito Tomanu, jednoga je dana nestala bez traga. Dva, evo, desetlje}a duga nitko nije znao gdje je nestala zmija. A onda, nakon ustrajnog rada u sjeni, Avazov je istra`iva~ki tim otkrio tu godinama skrivanu, mo`da i najve}u ratnu tajnu. Zmija je utekla kod Tomanine unuke Aleksandre koju je zavoljela jo{ dok su obje bile boravili i Pandurevi}i i zmija i Aleksandra – do{lo je do tragi~nog razdvajanja obitelji. Razo~arane, velika zmija i (jo{) mala Sa{a oti{le su, ne zaboravljaju}i zlato, u Beograd. Danas, nakon te potresne ratne drame, sad ve} velika Sa{a je dr`avna parlamentarka, njezinoj je familiji, u me|uvremenu, dosadilo ladanje u olimpijskom kampu Silos – sve u svemu, jedna na kraju, ipak, sretna pri~a. Jedino nitko ne zna gdje je, po drugi put, nestala zmija. Eh, o tomu ~itajte sutra, tako|er ekskluzivno, u Avazu. Iz kolegijalnosti ne}u ot kri va ti de ta lje ove pri ~e... Tek, krat ko: Avaz je uhva tio zmiju!

Jedna od najizvo|enijih drama na svijetu u posljednjih nekoliko godina “Sumnja” ameri, ~kog pisca Johna Patricka Shanleya, u re`iji Selme Spahi}, premijerno }e biti izvedena 28. februara na sceni Kamernog teatra 55, u okviru festivala Sarajevska zima. Radnja je smje{tena u New York, kvart Bronx, 1964. godine u jednu katoli~ku {kolu. Sestra jednog dje~aka, koja je direktorica {kole, posumnja da sve}enik ima neprimjeren odnos s odre|enim u~enikom. “Tekst se na odre|eni na~in bavi la`nim optu`bama, ali i zloupotrebom pozicije u crkvenoj ili bilo kojoj drugoj vjerskoj hijerarhiji. S druge strane, bavi se i sumnjom da se i mi zapravo bojimo” isti~e Spahi}. U predstavi igraju Tatjana [oji}, Armin , Brajlo, Maja Izetbegovi} i Jelena Kordi}.

MUZIKA

COLOSSEO

SRETAN KRAJ, IPAK!

Pjeva~ koji godinama dominira top-listama u Italiji Biaggio Antonacci krajem pro{le godine izdao je fenomenalan “`ivi” album, jednostavnog naziva “Colosseo” I zaista, ni. je potrebno vi{e ni{ta ni re}i. Odr`an u Flavijskom amfiteatru u Rimu 3. jula pro{le godine, ovaj koncert je postao antologijski doga|aj, koji je sada za`ivio na CD-u i dodatnom DVD-u. [to je vrlo zanimljivo, ovo je prvi snimak ikada zabilje`en na nekom muzi~kom doga|aju odr`anom u rimskom Koloseumu, {to mu daje posebnu vrijednost. DVD tako|er nudi neke vrlo zanimljive snimke iz backstagea, i pripreme samo Antonaccija za koncert. Lista pjesama uklju~uje nove i stare hitove, kao {to su “Se fosse per sempre” “Sognami” “Pazzo di lei” “Amore , , , caro, amore bello” “Buongiorno bell’anima” “Chiedimi scusa” , , i druge. N. SELIMOVI]

30 Nedjelja

19. februar/velja~a 2012.

MOJ
Mogu biti izra|ene od papirnatih, umjetnih ili tekstilnih vlakana, a osim dekorativne, imaju i za{titnu ulogu. Zahvaljuju}i tapetama, mo`e se brzo i lako promijeniti izgled prostorije

DOM

Tapete ponovo
Pripremila: Mirsada RAKONJAC

Zidne tapete su oduvijek bile neizostavni dio ure|enja interijera. Zahvaljuju}i usavr{enoj metodologiji proizvodnje na tr`i{tu, pojavljuju se u vi{e razli~itih boja i dezena. Idealne su za prikrivanje nedostataka na zidovima starije gradnje ili za vizualno prilago|avanje prostora uz pomo} pruga ili svijetlo-tamnih nijansi koje pove}avaju ili smanjuju.

TREND

Ukoliko `elite biti ukorak s trendom, zidove oblo`ite modernim tapetama.

MOJ VRT

Cvije}em uljep{ajte
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ”ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Svi ljubitelji biljaka koji nemaju vrt naj~e{}e svoju ljubav i pa`nju poklanjaju sobnim biljkama. Evo nekoliko prakti~nih savjeta za one koji se odlu~uju za nabavku sobnih biljaka za svoje potrebe ili za poklon.

Ljubitelji naj~e{}e kupuju biljke o~ima i srcem, ali iskustvo pokazuje da u na bav ku bi lja ka tre ba uklju~iti i razum kako bi za ulo`eni novac dobili najvi{e trajnog zadovoljstva. Prilikom kupovine treba prodavcu obavezno re}i za koju namjenu kupu-

NAMJENA BILJKE

jemo biljke i kakve uslove i znanje imamo o sobnim biljkama. Pod uslovima se misli na koli~inu dnevnog osvjetljenja, temperaturu i vla`nost prostora za koji nabavljamo biljke. To su osnovni podaci na osnovu kojih se biraju biljke i veoma su va`ni za njihov budu}i uspje{an rast i razvoj. Tek na osnovu toga prodavci mogu predlo`iti pravi izbor biljaka za na{e potrebe. Ukoliko kupujemo biljke za poklon, treba znati da li ta osoba voli sobne biljke i ima li uslove i ljubavi za njihov uzgoj. Koji su glavni kriteriji za odabir prave sobne biljke za na{ dom, radni prostor ili poklon? Veoma je va`no da nam se predlo`ena biljka dopadne, da zahtijeva, odnosno podnosi uslove prostora za koji je nabavljamo, da odgovara namje-

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

31

moderne
za{titnu ulogu. Pri odabiru imate jednostavnije tapete gdje gotovo da ne treba paziti na niz, pa sve do onih sa raznim uzorcima koje ~esto znaju biti vrlo komplikovane za postavljanje, jer se krajevi, odnosno prelazi moraju ta~no preklapati. Fototapete su veoma dekorativne, a, {to je najbitnije, jednostavne su za postavljenje. Trendovi u dizajnu interijera se mijenjaju, dolaze novi, ali istovremeno se vra}aju i stari. Dana{nja popularnost art-deco stila vratila je tapete u modu. Tapete mo`ete oblijepiti samo na jedan zid kako bi prostorija izgledala moderno i eksklu zi vno. Pro mi je ni te ukupan izgled ili prekrijte nedostatke na zidovima jednostavnim rje{enjem. Fototapete oboga}uju prostor unose}i radost i posebnost. Sa malim tro{kovima dobijete kompletnu transformaciju interijera. Postoji veliki broj dezena od klasi~nih do vibriraju}ih boja i tekstura koje daju moderan izgled. Bez obzira na dezen, stil ili kombinaciju tapeta za koju se odlu~ite, va{ stan mo`e izgledati sofisticirano, glamurozno i pomalo lucidno.

Sada svi pri~aju o {tednji energije

Otvori, prozra~i i brzo zatvori

ART-DECO STIL

Prihvatanje netehni~kih mjera, ne umanjuju}i komfor u doma}instvu, rezultirat }e manjim ra~unom za struju, gas...
Hajdar ARIFAGI]

Ra~un u trendu

Dezeni mogu biti od cvjetnih, te apstraktnih geometrijskih oblika u kombinaciji razli~itih boja. Za ljep{i izgled prostora vrlo je bitna dimenzija i pozicija tapeta, koja treba biti skladno uklopljena s ostalim elementima interijera. Tapete mogu biti izra|ene od papirnatih, umjetnih ili tek stil nih vla ka na, a osim dekorativne, imaju i

kutak sobe
ni za koju je `elimo koristi ti (pre gra da pros to ra, uljep{avanje nekog dijela sobe, za poklon osobi kojoj je namijenjena i sl.), da je biljka zdrava, lijepo razvijenog korijena i nadzemnog dijela, da ima pokoji cvijet i puno pupoljaka ukoliko se radi o cvjetaju}oj biljci, da je po mogu}nosti poznata kao pre~ista~ zraka od polutanata i elektromagnetnih zra~enja, da nije otrovna ukoliko imamo djecu i ku}ne ljubimce, da nije te{ka za odr`avanje te da nije za na{ nov~anik preskupa. Danas ima dosta prodajnih mjesta gdje se prodaje veliki izbor biljaka (vrtni centri, cvje}are, vrtlarije, specijalizirana odjeljenja tr`nih centara i dr.), ali, na`alost, nema veliki izbor sposobnih prodava~a. Prodaja biljaka, pa i sobnih, stru~an je posao. [teta je {to na prodaji biljaka ~es to ra de osobe sa nedovoljno znanja. Na tim mjestima bi trebale biti osobe sa specijaliziranom vrtlarskom ili cvje }ar skom stru ~nom spremom, jer samo tako obrazovane mogu ljubiteljima pomo}i pri odabiru prave biljke {to je dobro za prodava~e i za kupce. imaju dobar supstrat u kojem rastu te redovno snab di je va nje vo dom i hranjivima. Osno vni uslo vi ko je odre|ena biljka zahtijeva su danas ~esto ukratko napisani na etiketi koja se dobiva uz biljku koju kupujemo, pa na to treba obratiti posebnu pa`nju. Moramo biti svjesni da sobne biljke rastu u ograni~enom prostoru i da njihov `ivot uglavnom zavisi od nas. Zato, ako ih nabavljamo, treba i da ih njegujemo u skladu s njihovim zahtjevima. Samo tako }e uspjeh i zadovoljstvo biti obostrani.

Niske temperature i zimske nepogode u Bosnu i Hercegovinu stigle su u pravo vrijeme. Opominju nas da je posljednji trenutak da po~nemo razmi{ljati i pona{ati se u skladu s tim da energije nema dovoljno, da je skupa i da je njena {tednja pojedina~ni i zajedni~ki zadatak. Stalno i dugoro~no. Drugim rije~ima, pozivaju nas da prihvatimo trend koji je odavno zahvatio Evropu. Ona je ve} odavno kao princip svakodnevnog pona{anja i odnosa prema energiji razvila niz netehni~kih mjera za u{tedu energije, a krajnji efekat su manji ra~uni za njen utro{ak u doma}instvu. Zanimljiv javni dijalog o tome vo|en je prije nekoliko sedmica u Zagrebu na konferenciji koju je organizovalo hrvatsko Dru{tvo za oblikovanje odr`ivog razvoja uz podr{ku njema~kog dru{tva za me|unarodnu saradnju i Evropske unije putem programa finansijske pomo}i IPA 2008. Tokom skupa prezentirani su mnogi na~ini i dobra iskustva o tome kako se za samo nekoliko sekundi mo`e primijeniti jedan od brojnih na~ina u{tede energije. Kada oni jednom postanu dio va{ih svakodnevnih navika, veoma brzo }ete primijetiti prednosti koje donose manji ra~uni za potro{nju energije. Prvu lekciju odmah treba nau~iti: najjeftinija energija je ona koju ne potro{ite. No prije sljede}e lekcije pitanje koje je postavljeno i u~esnicima skupa: znate li koliko novca godi{nje potro{ite na energiju? Ako vi to ne znate ba{ u ~asu dok ~itate ovaj tekst, na vrijeme vas upozoravam: vi ubudu}e o~ekujte mnogo ve}e ra~une. Ra~un za grijanje je jedan od najve}ih tro{kova doma}instva, posebno u danima kakvi su ovi. Ako na radijatoru centralnog grijanja ili termostatu elektri~ne grijalice mo`ete regulisati temperaturu, neka ona u dnevnom boravku bude 20 ili 21 stepen Celzijusa, u spava}oj sobi dok spavate sasvim je dovoljno 1718 stepeni, a u prostorijama koje ne koristite neka regulator bude na nuli.

Kuhaj i {tedi

PRVA LEKCIJA

Prozra~ivanje prostorija obavite dva ili tri puta dnevno na na~in da prozor ili vrata {irom otvorite na 5-10 minuta. Ako su du`e vremena od{krinuti, to je rasipanje energije i bespotrebno rashla|ivanje zidova. Veoma su jednostavni i na~ini u{tede energije prilikom kuhanja. Prvi je da plo~u {tednjaka na struju isklju~ite 10 do 15 minuta prije nego {to se hrana skuha jer }e plo~a zadr`ati dovoljno topline. Drugi je da koristite elektri~ni aparat za grijanje vode jer je to op}enito energetski efikasnije od njenog zagrijavanja na plo~i {tednjaka. Vodite li ra~una o tome da na aparatu nema kamenca, on }e tro{iti jo{ manje energije. Za kraj ovog priloga, ali ne i pri~e o tome kako do}i do manjeg ra~una za energiju, evo upute koja va`i za brojne ku}ne ure|aje. Mnogi od njih opremljeni su prekida~em koji ozna~ava stanje ~ekanja (pripravnosti). Kada su u tom re`imu, oni i dalje tro{e energiju. Isto vrijedi i za punja~e priklju~ene u uti~nicu i dok nisu u upotrebi. Isklju~ivanje elektri~nih ure|aja u potpunosti i isklju~ivanje punja~a dobra je navika. Pri kupnji novog elektri~nog ure|aja jedan od glavnih kriterija za odabir me|u raznovrsnim proizvodima na tr`i{tu trebalo bi da bude opcija stanja ~ekanja, koju imaju mnogi proizvodi.

ISKLJU^I PUNJA^

VA@NA NJEGA

Koji su osnovni uslovi za zdrav rast i razvoj sobnih biljaka? Najvi{e sobnih biljaka zahtijeva svijetlo mjes to, po red ili bli zu prozora, na kojem nema pro ma je, umje re nu sobnu tem pe ra tu ru (1822°C) i odgovaraju}u zra~nu vlagu. Biljke treba da

32

Nedjelja

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

33

hitney Houston W (1963-2012)

Pop-diva rasko{nog glasa
Whitney Houston,l najnagra|ivanijil `enski izvo|a~l svih vremena,l tokom karijerel koja je po~elal kada je imalal 11 godina dobilal je {est grammya,l 15 Billboarda,l 21 ameri~kul muzi~ku nagradu,l dvalemmya il mnoga drugal priznanjal
vojku kako daje takvu strast pjesmi, mislim, zaista sam se sav naje`io.” Pored uspje{ne pjeva~ke i gluma~ke karijere, Whitney, na`alost, nije imala i sretan porodi~ni i privatni `ivot. Njen `ivot bio je obilje`en usponima i padovima u braku sa R&B pjeva~em Bobbyem Brownom, kao i zloupotrebama raznih droga i ~estim odlascima u centre za rehabilitaciju, posljednji put zajedno sa k}erkom Bobi Kristinom, koju je dobila 1993. godine u braku sa Brownom. Kako je njen imid` bio izgra|en prije svega na jakom glasu i emotivnim pjesmama, svijet je {okirala udajom za muzi~ara Bobbya Browna, koji je bio na lo{em glasu. Ve} tada po~inju na povr{inu da isplivavaju njeni problemi, pa su sve ~e{}i novinski naslovi o njenom lo{em pona{anju i eksperimentisanju sa narkoticima i al ko ho lom. Njen biv {i su prug Bobby Brown, koji se povezuje sa njenim prvim problemima sa drogom, zaplakao je kada je ~uo {ta se desilo sa Whitney, rekav{i da je do{ao do najte`eg trenutka u svom `ivotu. Preminula pjeva~ica svoj posljednji intervju dala je u novembru pro{le godine za Access Hollywood, kada je promovisala novi film “Sparkle” Tom prilikom je ot. krila kako se osje}a starije i zrelije, kao i da joj je majka tokom karijere bila najve}a podr{ka. “Osjetila sam tu ljubav kakvu su kasnih {ezdesetih majke gajile prema svojoj djeci. Znam kako je to truditi se da odr`i{ porodicu kao samohrana majka. Kada su mi ponudili da glumim majku, pomislila sam kako bih to mogla, jer imam mnogo iskustva” otkrila je Whitney , zbog ~ega je prihvatila ulogu u filmu “Sparkle” . Pop-diva je navela kako joj je majka dugi niz go di na bi la velika podr{ka, ali i da joj je k}erka bila velika inspiracija. “U ovom sam poslu 30 godina.

ONI SU NAS OBILJEZILI

POSLJEDNJI INTERVJU

Ima uspona, ima padova. Ali, treba da vjeruje{ u sebe i da bude{ uporan. Trebaju ti ljudi koji te ohrabruju i mora{ da daje{ najbolje od sebe. Blagoslov je {to je moja majka jaka `ena i {to mi porodica stalno govori koliko me voli. K}erka mi je najve}a inspiracija i voli me. Morate imati takvu podr{ku. To vam daje veliku snagu” zaklju~ila je pjeva~ica. , Svojim glasom i {armom Whitney Houston bila je me|u rijetkim zvijezdama koje su zavre|ivale po{tovanje ~ak i onih kojima se `anrovski nije dopadala. Njena biografija prepuna je zanimljivih de ta lja ko ji pot vr|uju da se radilo o izuzetnoj pojavi na svjetskoj muzi~koj sceni. Ina~e, {ta misli o svemu {to je u `ivotu radila, Whitney je otvoreno govorila prije deset godina u intervjuu sa Diane Sawyer, izjaviv{i da je sama sebi najve}e zlo. “Najve}e zlo sam ja sama. Ili sam svoj najbolji prijatelj, ili najgori neprijatelj” rekla je tada. , U toku gostovanja kod Oprah Winfrey, legendarna zvijezda priznala je da je uzimala kokain, marihuanu i lijekove, i to svakodnevno. Godine 2009. poku{ala je da se

vrati na muzi~ku scenu albumom “I Look To You” Iako je nekoliko . promotivnih nastupa bilo zasuto kritikama na ra~un njenog, sada ve} slabog glasa, album je uspio da osvoji top-liste dostignuv{i platinasti tira`. Poznata i pod nadimkom The Voice (Glas), Whitney Houston je, prema podacima iz Guinnessove knjige rekorda, najnagra|ivanija `enska muzi~ka zvijezda. Do 2010. osvojila je 415 nagrada, uklju~uju}i dva emmya, 6 grammya, 30 Bilbord nagrada i 22 ameri~ke muzi~ke nagrade. Prodala je vi{e od 170 miliona albuma {irom svijeta. Ameri~ka pjeva~ica Whitney Houston nije se udavila u kadi, ve} je, po svemu sude}i, umrla od kombinacije alkohola i xanaxa i drugih lijekova koji se dobijaju na recept,

NALAZI VJE[TAKA

objavljeno je na sajtu posve}enom slavnima. To su pjeva~icinoj porodici rekli u kancelariji losan|eleskog vje{taka sudske medicine, navodi se na ovom sajtu. Porodici slavne pop-dive je re~eno da u njenim plu}ima nije prona|eno dovoljno vode da bi se zaklju~ilo da se udavila. Neimenovani izvori rekli su da je mogu}e da je pjeva~ica ve} bila mrtva kada joj je glava dospjela ispod vode. Tijelo Whitney Houston u kadi je prona{la njena rodica Marry Jones, koja je prethodno pjeva~ici pripremila haljinu za ve~ernji izlazak i napustila sobu na pola sata. Kada pjeva~ica du`e vrijeme nije iza{la iz kupatila, njena rodica je u{la, izvukla je iz kade i po~ela da joj daje vje{ta~ko disanje, navodi ovaj sajt.

OTVORENO O SVEMU

Pripremila: Merima BABI]

Ameri~ka pjeva~ica i producentica, ponekad i glumica, diva rasko{nog glasa Whitney Houston, ~ija je muzika obilje`ila posljednje dvije decenije dvadesetog vijeka, preminula je 11. februara u 48. godini. Umrla je uo~i dodjele nagrada Grammy, muzi~ke sve~anosti kojom je svojevremeno vladala, u istom hotelu gdje je odr`avana godi{nja zabava uo~i tog doga|aja, na kojoj je trebalo da nastupi. Njeno be`ivotno tijelo prona|eno je pro{le subote na ~etvrtom spratu hotela Hilton na Beverly Hillsu, u Los An|elesu, ali njena namu~ena du{a i glas napustili su je mnogo ranije. Na vrhun cu sla ve, sre di nom osamdesetih i tokom devedesetih, Whitney Houston je bila jedno od najprodavnijih muzi~kih imena. Publiku je odu{evljavala iskrenim interpretacijama i neponovljivim

BROJNI HITOVI

glasom. Whitney je bila najnagra|ivaniji `enski izvo|a~ svih vremena. Imala je dvije nagrade Emmy, {est grammya, trideset nagrada Bilbord, 22 ameri~ke muzi~ke nagrade me|u 415 koje je osvojila u svojoj karijeri. Houstonova je, tako|er, bila jedna od najprodavanijih svjetskih izvo|a~a, budu}i da je prodala vi{e od 170 miliona albuma, singlova i videosnimaka {irom planete. Bila je jedina pjeva~ica koja je imala sedam uzastopnih hitova na Bilbordovoj top 100 listi, i to pjesmama: “Saving All My Love for You” “How Will I Know” “Greatest , , Love of All” “I Wanna Dance with , So me body (Who Lo ves Me)” , “Didn’t We Almost Have It All” , “So Emotional” i “Where Do Broken Hearts Go” . Njen prvi album “Whitney Houston” koji je izdat 1985. godine, po, stao je najprodavaniji debi album nekog muzi~ara u vrijeme kada je objavljen, a plo~a je prodata u milionskom tira`u. Hit “Saving All My

MUZI^KE NAGRADE Do 2010. godine osvojila je 415 nagrada, uklju~uju}i dva emmya, {est grammya, 30 Bilbord nagrada i 22 ameri~ke muzi~ke nagrade. Prodala je vi{e od 170 miliona albuma {irom svijeta
Love for You” donio joj je prvog Grammya za najbolji `enski popvokal. Dvije godine kasnije objavljuje jo{ jedan uspje{an album “Whitney” sa kojeg su se izdvojili , hitovi “Where Do Broken Hearts Go” i “I Wanna Dance With Somebody” . Godine 1978. Whitney je bilo svega 15 godina i ve} tada je pjevala prate}e vokale ^aka Kan za pjesmu “I’m Every Woman” a ova , pjesma je postala hit tek kada ju je Whitney prepjevala i kada se na{la u filmu “Tjelohranitelj” 1992.

Model prije pjesme
Prije nego {to se proslavila kao pjeva~ica, Whitney Houston se uspje{no bavila manekenstvom. Bila je prva tamnoputa djevojka koja se pojavila na naslovnoj strani tinejd`erskog magazina Seventeen. Slikala se i za naslovnice magazina Glamur, Kosmopoliten, glumila u TV reklamama...

DEBI ALBUM

Prva gluma~ka uloga Whitney Houston bila je ona pored Kevina Costnera u filmskom hitu “Tjelohranitelj” (The Bodyguard) iz 1992. godine. Album koji je pratio ovaj film bio je jedan od najnagra|ivanijih i najprodavanijih svih vremena, a pjesma “I Will Always Love You” postala je najprodavaniji singl jednog `enskog izvo|a~a svih vremena. Houstonova je snimila jo{ ~etiri filma: “^ekaju}i izdisaj” (Waiting to Exhale) 1995. godine, „Sve{tenikova `ena“ (The Preacher’s Wife) 1996. godine, “Pepeljuga” (Rodgers & Hammerstein’s Cinderella) 1997. godine i film “Sparkle” koji }e biti prikazan post, humno. Svjetsku slavu stekla je i kao glumica kroz uloge u filmovima “The Bodyguard” i “Waiting to Exhale” , ~iji su saundtrekovi dostigli milionske tira`e. Godine 1992, nakon {to je film “The Bodyguard” dospio u bioskope, svijet, osim filmom, osvaja i pjesmom “I Will Always Love You” , koju u originalu pjeva Dolly Parton, i koja provodi sedmice na vrhu toplista. Album sa muzikom iz filma osvaja Grammy za album godine, pjesma biva progla{ena snimkom godine, a Whitney Houston ponovo osvaja Grammy za najbolji `enski vokal. Balada “I Will Always Love You” najprodavaniji je singl je-

dne pjeva~ice ikada. Whitney Houston poti~e iz porodice koja se u Americi smatra za muzi~ku elitu. Ro|ena je 9. augusta 1963. u Newarku, ameri~ka dr`ava Nju D`erzi, u poznatoj pjeva~koj porodici, prije svih, tu je njena majka Cissy Houston, pjevala je prate}e vokale Elvisu Presleyu, Mahalliji Jackson i Arethi Franklin, koja je i krstila malu Whitney te ro|ake, pjeva~ke legende Dionne Warwick i Dee Dee Warwick. Zato i ne ~udi da je mala Whitney po~ela svoju muzi~ku karijeru ve} sa devet godina u gospel-horu lokalne crkve. Kao veoma mlada po~ela je da nastupa zajedno sa majkom Cicy u njujor{kim klubovima, gdje ju je otkrio Clive Davis, direktor diskografske ku}e Arista Records, ~ovjek koji je samo nekoliko sati poslije smrti pjeva~ice okupio muzi~ke zvijezde njoj u ~ast. U to vrijeme zapala je za oko muzi~kom mogulu Cliveu Davisu. “Prvi put sam je ~uo da pjeva kao dio ta~ke njene majke koja je nastupala u jednom klubu. To je bio tako zadivljuju}i nastup” ka, zao je kasnije Davis u intervjuu za emisiju “Good Morning, America” “Kada sam ~uo tu mladu dje.

Nelson Mandela
Whitney Houston je bila veliki pobornik antiaparthejd pokreta i Nelsona Mandele. Dok se bavila manekenstvom, odbijala je da sara|uje sa agencijama koje su poslovale sa Ju`nom Afrikom. 1988. godine nastupila je na stadionu Vembli na proslavi 70. ro|endana Nelsona Mandele, koji je tada bio u zatvoru.

MUZI^KA ELITA

34 Nedjelja
OKOEKOLOGIJE

19. februar/velja~a 2012.

Nau~nici obe}avaju ve}u ta~nost budu}ih vremenskih prognoza • Ovda{nji energetski lobi ne miruje ni na ci~i zimi
Hajdar ARIFAGI] hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba

[ta ovo bi?

Vje{te na ~aj
Elma Serdarevi}, apsolventica na produkt-dizajnu, svoje dvije najve}e ljubavi, kreiranje i `ivotinje, uklopila je u jednu i po~ela kreirati odje}u za `ivotinje

TRA@ILI SM

Brige {to nam ih na razli~ite na~ine zadaju niske temperature i visoki snijeg otvorile su dilemu o tome ko koga vara: priroda nauku ili nauka prirodu. Dilemu aktuelizira i studija ~ijom je izradom rukovodio ameri~ki nau~nik Judah Cohen, a objavljena je sredinom januara u ~asopisu Environmental Research Letters. Doti~ni i njegove kolege otkrili su da postoji jasan trend sna`nog zatopljenja na Arktiku od jula do septembra. Slijedom toga, a prema postoje}im prognozama i tokom zime, trebalo je o~ekivati zatopljenje. Me|utim, ovaj stru~ni tim otkrio je da to nije slu~aj u nekim regijama. U posljednja dva desetlje}a zabilje`en je trend hladno}e uzdu` velikih dijelova isto~ne Sjeverne Amerike i sjeverne Euroazije. Tuma~e}i nadalje svoje otkri}e, nau~nici isti~u da rast temperatura ljeti na Arktiku zna~i da atmosfera mo`e zadr`avati vi{e vlage, {to dovodi do porasta snje`nih padavina u jesen na podru~jima daleko od ekvatora. U su{tini, toplija ljeta na sjevernoj polutci uzrokuju poreme}aje obrazaca vremenskih prilika, a time i hladnije zime u SAD-u i Evropi. Za Judaha Cohena i njegove saradnike nezapam}ena zima u Evropi nije iznena|enje. Za nas jeste, tim prije jer smo posljednjih godina iz nau~nih timova, meritornih svjetskih instituta i na bazi brojnih temeljitih istra`ivanja stalno upozoravani da se planeta zagrijava. Najve}i broj ljudi na osnovu toga je zaklju~io da }e jednog dana cijela Zemlja biti planeta dugog toplog ljeta. Nakon {to je u pojedinim dijelovima Evrope snijeg napadao kao nikad u posljednjih sto godina, svi smo se upitali {ta ovo bi?! Doma}i stru~njaci su nam to ovih dana putem medija ~esto tuma~ili. Ono {to se pouzdano mo`e tvrditi, jeste to da bi nau~na saznanja prezentirana u studiji u budu}nosti mogla pobolj{ati dugoro~ne vremenske prognoze, pa bi iznena|enja poput ovozimskih trebalo biti manje. Mi, u Bosni i Hercegovini, na osnovu takvih prognoza bismo eventualno mogli zaklju~iti da li }emo na postoje}im i budu}im centrima planinskog turizma praviti skija{ke staze, investirati u vlastitu tvornicu skija i saonica ili na visinama od preko hiljadu i vi{e metara iznad mora graditi ili otvorene bazene i sportske terene pogodne za kori{tenje tokom cijele godine. To {to ove zime nismo znali kakva }e biti i koliko }e snijega pasti, skupo }e nas ko{tati. Da }e ovi dani biti dugo pam}eni, ima mnogo nagovje{taja. Ve} se ~uje dosjetka: te`ak/te{ka si ko snijeg; hladan ko februarsko jutro; raste{ ko ledenica itd.

TREND HLADNO]E

Vi{e od trenuta~ne zime krv mi je sledila izjava profesora Ljubomira Samard`ije iz Biha}a, jednog od najuspje{nijih inovatora BiH, posebno preokupiranog za{titom ~ovjekove okoline. Njegovi najpoznatiji patenti su vise}i kontejner za prikupljanje plivaju}eg otpada uz obalu i u lukama i brod za prikupljanje istekle nafte u more. Dobitnik je najvi{ih priznanja i brojnih medalja. Govore}i o odr`ivom razvoju Nacionalnog parka Una u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, kazao je da je taj razvoj na ovom podru~ju jedino mogu}e posti}i izgradnjom hidroelektrane, jer bi, prema prora~unu, donosila godi{nju dobit oko milion i tristo hiljada konvertibilnih maraka. Sa tolikim iznosom, naveo je u nastavku, mo`e se izgraditi kompletna infrastruktura Nacionalnog parka. [to je jo{ va`nije, veli da se ovim posebno bavio te da bi se za{titom flore i faune, ispitivanjem sedre i svega ostalog najvi{e mogao baviti Biotehni~ki fakultet u Biha}u. Fakultet bi se, rade}i na tome, mogao samofinansirati, ali na bazi ta~no utvr|enih projekata. Treba, veli, evidentirati da tamo imamo autohtonog lipljana, pastrmku, te i te `ivotinje. Decidirano je ustvrdio da je uslov da se neko podru~je proglasi divljinom taj da na njemu `ive ~etiri `ivotinje: vuk, orao, medvjed i mladica ili neka riba koja je vrlo specifi~na. “Jer kad to imate, kad imate te `ivotinje koje mogu da `ive, onda imate oznaku divljine i nacionalnog parka” zaklju~io je ovim , re~eni inovator. ^udi me da novinarka svemu tome nije ni{ta dodala, a va`no bi bilo da je uva`enom inovatoru postavila jo{ najmanje dva pitanja: koliko }e spomenuta elektrana negativno uticati na `ivotnu sredinu i izgled krajolika i ko je zainteresovan za spomenute projekte {to bi ih radio Biotehni~ki fakultet i o ~ijem tro{ku? Za budu}nost Nacionalnog parka Una, najmla|eg na podru~ju BiH, najva`nije bi bilo da se {to prije razrije{i dilema i donese odluka o sudbini projekta kojim se predvi|a izgradnja hidroelektrane. Na Uni, bez obzira na to kakva }e tehni~ka rje{enja i mjere ekolo{ke za{tite biti primijenjeni, istovremeno ne mogu biti Nacionalni park i fabrika struje. Uva`eni inovator to o~ito ne prihvata, da li iz neznanja ili je mo`da pod uticajem energetskog lobija koji bi pregradio sve ovda{nje rijeke i potoke i njihovo `uborenje pretvorio u buku turbina i generatora. Na`alost, ovofebruarske vremenske nepogode idu u prilog tom lobiju, jer koliko sam primijetio u brojnim razgovorima o zimi i snijegu, svi na prvom mjestu isti~u na{u sre}u da nismo ostali u mraku, pritom isklju~ivo misle}i na struju.

Elma Serdarevi} Majda TATAREVI]

Sarajka Elma Serdarevi} prva je u BiH koja se bavi dizajnom i proizvodnjom odje}e za `ivotinje, a primarno je orijentisana na dizajn odje}e koja je `ivotinjama potrebna zimi, a koje `ive u stanovima, na sobnoj temperaturi (d`emperi, jakne, kabanice, dukserice). Zimska linija nazvana je Pet A Porter.

Elma je apsolventica na produkt-dizajnu, svoje dvije najve}e ljubavi, kreiranje i `ivotinje, uklopila je u jednu i po~ela kreirati odje}u za `ivotinje. Prva kolekcija, kojom je u{la u svijet mode za `ivotinje, namijenjena je psima. Pet Couture je novi brend koji se bavi dizajnom i proizvodnjom odje}e za `ivotinje. “Prije sam radila kolekci-

DVIJE NAJVE]E LJUBAVI

je za `ene, u~estvovala na fashion weekovima, revijama, ali kada sam udomila dvije ma~ke, promijenila sam se. Osjetljiva sam na sve {to se de{ava oko mene, kao {to je zlostavljanje pasa, odnosno njihova potreba

Ogrlice za mace

RAZRIJE[ITI DILEMU

Ovdje mo`ete prona}i i haljinice, odijela, majice sa printanim natpisima, te tematske kostime, ali i odjevne dodatke za ma~ke, kao {to su ogrlice od tkanine i ko`e, marame, grija~i za noge, {nale...

Foto: [. SULTANOVI]

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

MO ZA VAS

e kreacije janci za pse
Ekskluzivna linija
“Ekskluzivna linija }e sadr`avati kostime za No} vje{tica, tematske praznike, ali i neke sve~ane, kao za Novu godinu. Ma~ke ne pripadaju onim `ivotinjama koje vole da se obla~e, dok je za pse to stvarno potreba” obja{njava za Oslobo, |enje Elma Serdarevi}. Elma }e proljetnu liniju predstaviti i na sajmu u Domu mladih, kao i u Pet hotelu u Rajlovcu. je su mogu}nosti modela, pa mi bude krivo kada neki od modela ne mogu odre|enoj rasi pasa, jer konstrukcija modela koji su zavr{eni ne mo`e biti promijenjena” ka`e Elma. , dovoljno prostora, Elma je u suradnji sa Udru`enjem dizajnera Modiko organizovala ~ajanku za pse. “Na na{u ~ajanku dolazili su vlasnici sa svojim `ivotinja, bilo je onih koji su probavali, ali i onih koji su naru~ili ne{to da im napravim. Psi su se dru`ili, bilo je veselo. Oku{at }u se i u Sloveniji, gdje sam poslala svoje radove. Kroz ovaj posao bilo mi je bitno da i dio sredstava koje zaradim odvojim za donacije, tako sam do{la do udru`enja i raznih saradnji. Prva donacija bila je odje}a za pse kojima je dlaka opala ili za one tek ro|ene, ali i za hranu pasa lutalica” obja{njava Elma. , Cijenu odje}e za `ivotinje odre|uje utro{ak materijala, tako se kaputi kre}u od 40 do 60 maraka, d`emperi od 20 do 30, dok su dukserice 25 KM.

NAJKVALITETNIJI MATERIJALI

Paze}i na za{titu `ivotinja i funkcionalnost odijevnih predmeta, materijali i na~in izrade su najkvalitetniji, kako ne bi do{lo do iritacije ko`e, opadanja dlake... “Materijali moraju biti kvalitetni, veliku pa`nju obra}am prilikom {ivanja, kako bi sve bilo pe-

Naredbu ”do|i” vrlo brzo }e shvatiti i zapamtiti ako psa nagradite svaki put kada je izvr{i
Mirsada RAKONJAC mirsada.planja@oslobodjenje.ba

Uporno{}u do uspjeha

Zavr{ili smo jednu od faza odgoja i socijalizacije {teneta. Socijalizacija je prilago|avanje {teneta na okolinu koja ga okru`uje, uklju~uju}i ljude, `ivotinje, saobra}aj, prirodne pojave. Napomenuli smo i to da moramo biti ustrajni u odgoju.

za odje}om”prepri~ava svo, je po~etke Elma. Iako kreira od 16. godine, njen brend je svjetlo dana ugledao u augustu pro{le godine, kada je i po~ela sa prvim realizacijama ideje, dok je njena prva kolekcija predstavljena u novembru. “Ma koliko se sada ~inilo da to nije isplativo, sigurna sam da }e u budu}nosti biti. Ljudima je zanimljivo, a za mene je novo, jo{ se pronalazim. Istra`ujem ko-

dantno i nikada ne koristim materijale `ivotinjskog porijekla. Za ovakvo ne{to, gdje je utro{ak materijala manji, isplati se priu{titi kvalitet” isti~e Elma. , U na{oj zemlji jo{ ne postoji modna revija za `ivotinje, gdje biste mogli do}i i odabrati ono {to vas najvi{e odu{evi ili ono u ~emu }e se va{ ljubimac osje}ati kao kralj neke `ivotinjske bajke. I pored toga {to se `ivotinjama u na{oj zemlji ne daje

“Ne `elim prenapuhati cijenu ove odje}e, kod mene sigurno ne}ete na}i ni{ta od 100 maraka. Zimska kolekcija je zavr{ena, uveliko privodim kraju i proljetnu, koja }e biti zavr{ena za dvije sedmice” isti~e El, ma. Pored linije odje}e, brend Pet Couture nudit }e i odjevne predmete koji su manje funkcionalni, ali i neodoljivi. Tako }ete, uz ostalo, ovdje mo}i prona}i haljinice, odijela, majice sa printanim natpisima, te tematske kostime, ali i odjevne dodatke za ma~ke, kao {to su ogrlice od tkanine i ko`e, marame, grija~i za noge, {nale...

USKORO PROLJETNA KOLEKCIJA

brike. Nakon toga pas poslu{no prilazi, a vi ga nagra|ujete poslasticom. To treba ~e{}e ponavljati kako bi pas br`e zapamtio. Izgradite, prije svega, prijateljski odnos, ali i doka`ite da ste autoritet. Pas ne mo`e uvijek biti svjestan opasnosti, pa ih ne mo`e ni predvidjeti, ~esto se de{ava da nekontrolisano prelazi ulicu itd. Iz osobnog iskustva postignutog trudom i uporno{}u uspjela sam naredbom koju sam koristila “mjesto” da svog psa nau~im da bude miran sve do odobrenja za prelazak ulice. U nastojanju da {to prije nau~i, nagradim ga poslasticom, pomazim po glavi i pohvalim. Pod socijalizacijom se podrazumijeva i higijena psa. [tene dok je mlado, neprestano ima potrebu da vr{i malu i veliku nu`du. Ukoliko `ivite u stanu, po nekim saznanjima, jedan od zahtjevnijih zadataka koji iziskuje upornost i trud jeste taj kako {tene u dobi od par mjeseci treba nau~iti higijeni. U pet shopovima se prodaju pelene za pse koje imaju odre|enu koncentraciju mirisa i proizvedene su tako da psa privla~e na mjesto gdje su postavljene, kako bi na tom mjestu izvr{avao svoje higijenske potrebe. Ovo je jedan od prvih koraka navikavanja. Kako {tene nau~iti o higijeni? Kada ga izvoditi vani? ^itajte u narednom broju.
(Nastavlja se)

HIGIJENA

Upornost je vodilja uspjeha! O~ito je da svaki pas voli poslastice, pa tako i vi iskoristite tu mogu}nost da ga nau~ite na jednu od naredbi. Naredbu “do|i” vrlo brzo }e shvatiti i zapamtiti ako ga nagradite svaki put kada je izvr{i. Dakle, {tene zovete imenom, ne varijacijama imena, o ~emu je bilo rije~i u jednom od prethodnih nastavaka stalne ru-

NAREDBE

36 Nedjelja
ORDINACIJA

19. februar/velja~a 2012.

Bolest lije~iti na vrijeme
Priredila: Alema PENDEK

Urinarne infekcije

Kod zanemarenih slu~ajeva lije~enje je ~esto dugotrajno, naporno i skupo pa se ljekaru javite ~im osjetite prve simptome
njene promijenjene boje. Povi{ena temperatura, bolovi u le|ima ili slabinama, tako|er, mogu da uka`u na ovaj problem. Cistitisi su uglavnom bezazlene i lako rje{ive bolesti, ali ne treba ih olako shva}ati, jer neadekvatnim lije~enjem mogu dovesti do brojnih komplikacija, a nerijetko su i samo upozorenje na postojanje neke druge te`e bolesti. Kod zanemarenih slu~ajeva lije~enje je ~esto dugotrajno, naporno i skupo pa se ljekaru javite ~im osjetite prve simptome jer se bolest u ovoj fazi lak{e kontroli{e, a manja je i mogu}nost da se infekcija pro{iri na okolne organe, prije svega na bubrege. Zbog svega toga je bolje uz pomo} navedenih preporuka poku{ati izbje}i pojavu te ~este i neugodne bolesti. Uvijek pijte puno vode, barem osam ~a{a na dan, imaju}i na umu da unos teku}ine u svakom slu~aju ovisi i o fizi~koj aktivnosti i vanjskoj temperaturi. Pove}ani unos teku}ine poti~e ~esto mokrenje kojime se iz mjehura ispiru bakterije. Ne ignorirajte potrebu za mokrenjem, mokrite ~im osjetite potrebu i potpuno ispraznite mjehur. Usvojite naviku da mokrite svaka 2 do 4 sata, jer

Zima i hladni dani pogoduju razvoju brojnih bolesti, a me|u njima su i infekcije mokra}nih puteva. Sre}a u nesre}i jeste da postoji na~in da se bolna upala zaustavi, a neugodne tegobe ubla`e. Uzrok urinarne infekcije, upale mokra}nog mjehura ili cistitisa u 90 posto slu~ajeva je bakterija e{erihija koli, koja je prirodno nastanjena u crijevima i dio je dobre crijevne flore. Me|utim, zbog blizine mokra}nog otvora i debelog crijeva, ova bakterija lako mo`e da inficira mjehur. Tako|er, uretra je kod `ena kra}a nego kod mu{karaca, pa bakterije br`e dospijevaju do mokra}nih puteva. Ovo ujedno obja{njava i za{to su `ene osjetljivije na upalu mjehura. Cistitis po~inje naglo, s izra`enim smetnjama pri mokrenju. Infekcija uzrokuje u~estalo i bolno mokrenje, pra}eno peckanjem i `arenjem. Po{to su upalom najvi{e zahva}eni mi{i}i koji ste`u zavr{etak mokra}ne cijevi, ~esto se javlja neprijatan pritisak u donjem dijelu stomaka. Uzrok infekcije mokra}nih puteva mo`e da bude i spolni od-

nos. Pojedine `ene osje}aju simptome upale ili bol pri mokrenju nakon svakog seksualnog odnosa. Simptomi su kratkotrajni i posljedica su razmjene bakterijske flore izme|u mu{karca i `ene, a obi~no traju nekoliko dana i nestaju do ponovnog odnosa. ^im osjetite neprijatan pritisak u predjelu mjehura, napunite termofor toplom vodom i zagrijte stomak. Ukoliko ste skloni infekcijama mokra}nih puteva, trudite se da pijete {to vi{e vode, jer te~nost poma`e ispiranju bakterija iz urinarnog trakta, a va`na je i pravilna intimna higijena. Budu}i da su naj~e{}i uzro~nici akutnih cistitisa bakterije, u terapiji se naj~e{}e koriste antibi-

otici i uroantiseptici. Ako je ikako mogu}e, izbor terapije treba ovisiti o nalazu antibiograma, a njeno trajanje je obi~no od 1 do 7 dana. Svakako u dogovoru s lije~nikom, koji u slu~aju dugotrajnih i ponavljanih cistitisa mo`e preporu~iti i vi{esedmi~nu pa i vi{emjese~nu antimikrobnu terapiju. Uvijek treba uzeti sve antibiotike, odnosno dozu koju je propisao lije~nik. Simptomi se mogu smiriti ve} nakon dan do dva otkako ste ih po~eli piti, ali mikroorganizmi su jo{ prisutni u mokra}i i umno`it }e se ako se potpuno ne iskorijene. Zato antibiotsku terapiju treba provesti do kraja. Kod te`ih oblika cistitisa mo`e do}i do pojave krvi u mokra}i ili

mokrenje ispire bakterije iz mokra}ne cijevi, spre~avaju}i ih da do|u do mokra}nog mjehura. Osobe `enskog spola trebaju pranje spolovila obavljati od naprijed prema unazad, a na isti na~in se trebaju brisati nakon nu`de. Time se spre~ava prijenos infekcije iz zavr{nog dijela probavnog sistema u mokra}ni sistem. Operite genitalnu regiju i mokrite prije i poslije spolnog odnosa, jer to mo`e pomo}i u uklanjanju bakterija koje su mogle biti unesene tokom odnosa. Za pranje genitalija koristite vodu i sapun s kiselom pH vrijednosti. Izbjegavajte kori{tenje `enskih higijenskih proizvoda poput intimnih sprejeva, kupki i pudera i parfimirani toaletpapir. Bolje se tu{irajte nego kupajte u kadi. Izbjegavajte uske hla~e i ga}ice. Uske hla~e, naprimjer, nadra`uju mokra}nu cijev i onemogu}uju prozra~ivanje genitalnog podru~ja. Preporu~uje se nositi pamu~no donje rublje. Vla`nost genitalnog podru~ja pogodna je za razmno`avanje bakterija. Pamu~no donje rublje omogu}uje bolju prozra~nost tog dijela tijela. Izbjegavajte rafiniranu hranu, zasla|ene vo}ne sokove, {e}er, kafu i alkohol u prehrani.

Put bakterijama takore}i otvaraju bolesti koje slabe imunolo{ki sistem, manjak estrogena kod `ena u menopauzi, stres, pretjerivanje s alkoholom. Osim bakterija, uzrok cistitisa mo`e da bude i alergijska reakcija na pojedine lijekove. Stroge dijete ~esto mogu da budu uzrok upale, jer nedostatak vitamina i minerala slabi imunolo{ki sistem. Redovnim uzimanjem vitamina C smanjuje se mogu}nost razmno`avanja bakterija u mjehuru, odnosno mo`e se pove}ati kiselost urina i u~initi ga nepovoljnijom sredinom za bakterije, ali jo{ nema dokaza da on spre~ava infekcije urinarnog trakta. @enama u menopauzi cistitis mo`e da postane hroni~ni problem, koji se uprkos lije~enju neprestano ponavlja. Razlog je starenje povr{inskog tkiva na sluzoko`i mokra}ne cijevi, koje postaje podlo`nije bakterijskim upalama. U novije vrijeme vrlo je popularno kori{tenje preparata od brusnice (list i

Stres

plod). ^ini se da sok od brusnice i borovnice spre~ava prianjanje bakterija uz zid mokra}nog mjehura. Kada je u pitanju ljekovito bilje za lije~enje uroinfekata, najdu`u i naj~e{}u primjenu ima medvjetka (Uva ursi), bilo samostalno, bilo kao dio mje{avine raznih urolo{kih ~ajeva. Biljka je slu`beno odobrena kao biljni lijek za urinarne infekcije. Preporu~uje se dnevna doza lista medvjetke 10 - 12 grama. Tokom kori{tenja uvinog ~aja, preporu~uje se izbjegavanje uzimanja tvari koje zakiseljuju mokra}u, slatkih namirnica. [to se brusnice ti~e, listovi brusnice sadr`e tvari sli~ne onima u medvjetki, pa njihov ~aj jeste djelotvoran kod mokra}nih infekcija. No, va`no je da se ne uzimaju istodobno preparati plodova brusnice (sokovi, kapsule, tablete) i preparati medvjetke.

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

37

Otkriven gen koji lije~i gluho}u
Ljude koji imaju problema sa sluhom obradova}e vijest da su nau~nici do{li do novih otkri}a koja mogu da pomognu lije~enju gluho}e. Naime, nedavno su nau~nici Univerziteta Washington u najnovijem istra`ivanju otkrili gen JFGF20, za koji se nadaju da }e pjeli da ga izdvoje. To otkri}e daje nadu kako bi gluho}a mogla veoma uspje{no da se lije~i. Nau~nici su u testiranju na `ivotinjama uspjeli da izdvoje gen JFGF20 kao poseban gen iz organizma, a da `ivotinje pritom ostanu savr{eno zdrave.

NOVOSTI IZ MEDICINE

Crni kumin lije~i sve osim smrti!
izlije~iti gluho}u. To bi predstavljalo pravu revoluciju u svijetu medicine, jer je gluho}a problem od kojeg pati ~ak svaka tristota osoba na svijetu. Ukoliko uspiju da uzgoje }elije dlaka iz unutra{njeg uha, nau~nici smatraju da }e time mo}i da rije{e probleme genetske gluho}e, ali i one koji su nastali zbog buke i starosti. Gen JFGF20 klju~an je za gluho}u, koja se pojavljuje starenjem, a nau~nici sa va{ingtonskog univerziteta su prvi usSve `ivotinje su prije va|enja spomenutog gena bile potpuno gluhe. Ameri~ki nau~nici su, tako|er, otkrili da su nakon uklanjanja gena dvije tre}ine }elija dlaka iz unutra{njeg uha koje slu`e poja~avanju zvukova nestale. Ukoliko bismo uspjeli da na|emo na~in da uzgojimo te }elije, mogli bismo da popravimo sluh koji je o{te}en zbog starosti, izlaganja buci i nekih genetskih bolesti, rekao je vo|a studije.
Ramo KOLAR

U ovo vrijeme prehlada i gripe, najprije treba voditi ra~una o imunom sistemu koji je najbolji lijek protiv svih bolesti, a {ta sve treba za to imati u ku}noj apoteci, pro~itajte u tekstu koji slijedi...

Mo`da }e neki revni ~itatelj (a ima ih podosta, neki i zovu, tra`e dodatna obja{njenja ovih pri~a, neki upute gdje nabaviti koji prirodni preparat) re}i: aman, stalno nam predla`ete kako sprije~iti prehladu i gripu. Ja{ta, ponavljanje je majka nauke, ka`e izreka, a ja bih dodao kako smo mi, pogotovo u dana{nje vrijeme, skloniji mnogim drugim stvarima nego istinskoj brizi za svoje zdravlje. U ovo vrijeme niskih temperatura, snijega i svih drugih prate}ih te{ko}a, prehlada je (~ujem i vidim na svakom koraku) bli`a od jake za vratom! O simptomima, vjerujem, svi ve} znaju sve, pa to ne}u spominjati. Ali ho}u onu da je protiv prehlade i gripe najbolji lijek – jak imunitet! On ne samo da neutralizira djelovanje virusa nego u slu~aju da ste ve} bolesni, smanjuje trajanje i te`inu bolesti. Iz sehare narodnih lijekova, koji su pri ruci, a tako su efikasni u izgradnji imunosistema, izvadit }u samo neke: BIJELI LUK, ~e{njak ili saransak ima antimikrobna svojstva preko svoje supstance zvane allicin, te je vrlo u~inkovit kod hroni~nog bronhitisa, gripe i ~estih prehlada. Koristi se u narodnoj medicini kao sredstvo za ja~anje organizma, protiv ko`nih bolesti, za lije~enje reumatizma, visokog krvnog tlaka, {e}erne bolesti... ECHINACEA je vrlo poznata zbog svojih imuno-stimuliraju}ih svojstva, zahvaljuju}i kojima pove}a otpornost organizma na viruse i bakterije. Dokazano efikasno djeluje kod akutnih infekcija di{nih putova, uklju~uju}i gripu, prehladu, bronhitis, sinusitis, tonzilitis, upalu uha i peludnu groznicu. GINSENG, zvan i `enj{enj, kojega postoji nekoliko vrsta, vrlo je efikasan za ja~anje imuniteta. Ova biljka je idealna za ljude koji imaju slabiji imunitet uslijed fizi~kog napora ili stresa. PROPOLIS djeluje protiv virusa, bakterija i gljivica. Posebnost propolisa je da bakterije na njega ne stvaraju otpornost i nema {tetnih popratnih

pojava, {to je mana sinteti~kih antibiotika. Kad se zna da je propolis bio va`an i cijenjen proizvod u medicini Egip}ana, Babilonaca, Arapa, Grka, Rimljana i drugih starih naroda, cijena mu danas sigurno raste i neophodno ga je imati u ku}noj apoteci. CRNI KUMIN (~urukot, kalinji) uspje{no se koristi ve} najmanje 2.000 godina za lije~enje mnogih bolesti, uklju~uju}i gripu. O njegovim nevjerojatnim ljekovitim svojstvima je govorio i Muhamed, a.s.: „Crni kumin lije~i sve osim smrti“. Mo`e koristiti, {to je posebna mu va`na osobina, za prevenciju gripe ili za lije~enje gripe i prehlade. Tako|er poma`e kod dugotrajnog ka{lja. Op}enito, crni kumin osna`uje imunitet i sadr`i vi{e od 100 vitamina i nutrijenta. \UMBIR je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana, a potje~e iz Kine. Ayurveda smatra |umbir jednim od najefikasnijih lijekova protiv gripe i prehlade, {to su potvrdila i novija istra`ivanja.

38 Nedjelja
ZDRAVA HRANA

19. februar/velja~a 2012.

Ukusni
Svaki put kada po`elite pojesti ne{to slatko, ve}ina vas se naj~e{}e odlu~i ispe}i muffine
Potrebno: 2 {olje bra{na, 2-4 ka{ike {e}era, 2,5 ~ajnih ka{i~ica pra{ka za pecivo, 1/2 ~ajne ka{i~ice soli, 1 jaje, 1/4 {olje ulja ili otopljenog maslaca, 1 {olja mlijeka Priprema: Pripremite kalup za muffine tako da stavite ko{arice za pe~enje u svaki kalupi} ili namastite svaki kalupi} s malo maslaca ili ulja (samo do 2/3 visine kalupa). Upaliti pe}nicu na 170 stepeni Celzijusa. U velikoj zdjeli izmije{ati sve suhe sastojke (bra{no, {e}er, pra{ak za pe-

Pobijedite prehladu u zimskom periodu
Le}a, koja je pomalo zaboravljena u ishrani, bogata je bjelan~evinama, vlaknima, a dobar je izvor bakra, selena, `eljeza, proteina, vitamina B6, folacina i cinka
Mirsada RAKONJAC

Osnovni recept

U hladnim zimskim danima, ukoliko nemamo potrebu, veoma rijetko izlazimo na otvoreno, {to je gre{ka. Organizmu je i zimi potreban dovoljan unos energije. Lagana {etnja na otvorenom pola sata dnevno je korisna da bi organizam zdravo funkcionisao. Du`i boravak u

zagrijanom prostoru mo`e izazvati osje}aj umora i nelagode. Zimi je obavezan unos C vitamina, a isto tako dovoljne koli~ine svje`eg vo}a i povr}a. Konzumiranjem vo}a pospje{ujemo probavu koja nam je potrebna zimi, ka da nam je sma nje na fi zi ~ka aktivnost. Nutricionisti preporu~uju da se jede mladi sir koji je bogat kalcijem i bjelan~evinama ili obavezno ~a{a mlijeka kako bismo organizam opskrbili dovoljnim koli~inama mlije~nih proizvoda u toku dana. Bjelan~evina ima u crvenom mesu, piletini, puretini, a isto tako i u grahu. Le}a, koja je pomalo zaboravljena u ishrani, bogata je bjelan~evinama, vlaknima, a dobar je izvor ba kra, selena, `eljeza, proteina, vitamina B6, folacina i cinka.

civo, so). U drugoj posudi izmije{ati najprije jaje s uljem (ili otopljenim maslacem), a zatim dodati i mlijeko. Spojiti ove dvije smjese netom prije pe~enja tako {to }ete teku}e sastojke uliti u suhe sa {to manje mije{anja (obi~no je dovoljno samo 12-15 pokreta kuha~om). Odmah puniti pripremljene kalupe smjesom. Puniti samo do 2/3 kalupa. Pe}i u zagrijanoj pe}nici na 170 stepeni 15-20 minuta. U ovu osnovnu smjesu mogu se dodati gro`|ice, ora{asti plodovi, komadi}i ~okolade, bobi~asto vo}e.

BJELAN^EVINE

Potrebno: 50 dkg bra{na, 1/2 l mlijeka, 3 jaja, pra{ak za pecivo, ka{i~ica sode bikarbone, 4 ka{ike kakaa, 30 dkg {e}era, vanilin-{e}er (ili onaj sa okusom ruma), 20 dkg sjeckane ~okolade za kuhanje ili neke tamne ~okolade, 2 dl ulja Priprema: Pomije{ati u jednoj posudi sve suhe sastojke, a u drugoj miksati jaja nekoliko minuta pa im dodati ostale mokre sastojke. Uz neprestano miksanje, uliti mokre sastojke suhima i dobro sjediniti. Dodati ~okoladu nasjeckanu na sitne komadi}e i lagano je umije{ati kuha~om. Obavezno ostavite jedan dio usitnjene ~okolade za posipanje muffina.

^okoladni muffini

Muffini punjeni pudingom
Potrebno: 2 jaja, 6 dl bra{na, 3 dkg {e}era, 3 ka{ike kakaa, 1/2 pra{ka za pecivo, vanilin-{e}er (bourbon vanilin-{e}er bi bio odli~an u ovoj kombinaciji), 2 dl mlijeka, 1,5 dl ulja, prstohvat soli, puding od ~okolade. Priprema: U jednoj posudi izmije{ati sve suhe sastojke, a drugoj mikserom mije{ati jaja sa uljem i dolijevati mlijeko. Na kraju uz miksanje uliti mokre sastojke suhima i sve sjediniti. Skuhati puding prema uputi na vre}ici. U svaku ko{aricu za muffin stavljati po ka{iku pripremljene biskvitne smjese, rasporediti ka{iku-dvije kuhanog pudinga pa zavr{iti ka{ikom ili dvije biskvitne smjese (bitno je da smje sa prekrije sav puding). Pe}i muffine u pe}nici na 200 stepeni oko 20 minuta. Servirati i jesti {to prije jer topli su najukusniji!

Period je kada na pijacama ne mo`emo na}i doma}u zelenu salatu ili mladi luk koji su bogati folnom kiselinom, tako da taj nedostatak mo`emo zamijeniti cveklom u staklenkama koja u sebi ne samo da sadr`i folnu kiselinu koja je potrebna na{em organizmu nego i ostalim korisnim sastojcima kao {to su biljna vlakna, betanin, vitamin B, C, `eljezo, selen. Poznato nam je da organizam ne mo`e funkcionisati bez dovoljne koli~ine te~nosti, tako da nutricionisti preporu~uju, pogotovo u zimskim danima kada su ~este prehlade, da se {to vi{e piju ~ajevi, sokovi...

FOLNA KISELINA

19. februar/velja~a 2012.

muffini
Stracciatella i pekmez muffini
Priprema: Posebno u jednoj zdjeli pomije{ati kuha~om sve suhe sastojke, a u drugoj mikserom mokre sastojke, s tim da se prvo miksaju jaja dok ne postanu lagano pjenasta, pa dodati ulje, vrhnje i na kraju mlijeko. Zatim polagano Potrebno: 2 jaja, 30 dkg bra{na, 13 dkg {e}era, 2 vanilin-{e}era, pra{ak za pecivo, prstohvat soli, 2 dl mlijeka, 4 velike ka{ike kiselog vrhnja, 1,5 dl ulja, pekmez od marelice ili neki drugi po `elji, 2 rebra ~okolade za kuhanje uliti mokre sastojke suhima miksaju}i sve vrijeme ne ko li ko mi nu ta dok se masa lijepo ne pove`e i ne postane kompaktna i kremasta. Za muffine s pekmezom: U kalupi}e stavljati po ka{i~i cu i po pri pre mlje ne smjese, na svaki staviti po ka{i~icu pekmeza pa prekriti sa jo{ dobrom ka{i~icom smjese. Otprilike 3/4 kalupa. Za straccatella muffine: U gotovu masu umije{ati kuha~om 2 rebra naribane ~okolade za kuhanje. Raspore|ivati ka{i~icom u kalupe do 3/4 punjenja. Muffine pe}i u pe}nici na 200 stepeni oko 25 minuta dok se lijepo ne dignu i porumene. Pe~ene muffine posipati {e}erom u prahu i poslu`iti tople ili hladne.
Zarifa TURKOVI]

Nedjelja U RESTORANU

39

Bosanska ku}a biser Ba{~ar{ije
Unikatni namje{taj sa duborezima, }ilimi, stari bosanski predmeti, vrijedne slike o`ivljavaju tradicionalni bosanski ambijent
Bosanska ku}a je restoran nadahnut etno-stilom smje{ten u srcu Ba{~ar{ije, odmah pored ^ar{ijske d`amije, sa prelijepom ba{tom poput pustinjske oaze. Cijeli restoran je dekorisan bosanskom arhitekturom prepunom upe~atljivih starinskih detalja. Sve je u njemu unikatno, od namje{taja sa duborezima, }ilima, starih bosanskih predmeta, do najvrednijih slika iz 19. vijeka poznatih umjetnika Paje Jovanovi}a, Uro{a Predi}a, Petra [aina i Anastazije Bocari}, koje predstavljaju pravo blago ovog restorana. Kao {to samo ime restorana govori, njegova vlasnica bh. interpretatorka sevdalinki Branka Sovrli} `eljela je posjetiocima ponuditi ne samo ambijent stare

Potrebno: 2 jaja, 2,5 dl mlijeka, 4 velike ka{ike kiselog vrhnja, 1,5 dl ulja, 30 dkg bra{na, 1-2 ka{i~ice soli, pra{ak za pecivo, 1/2 ka{i~ice {e}era, 10 dkg naribane pile}e salame, 10 dkg naribanog sira trapista, malo ke~apa, origano Priprema: Posebno u jednoj zdjeli pomije{ati kuha~om sve suhe sastojke, a u drugoj mikserom mokre sastojke, s tim da se prvo miksaju jaja dok ne postanu lagano pjenasta, pa dodati ulje, vrhnje i na kraju mlijeko. Zatim polagano uliti mokre sastojke suhima miksaju}i sve vrijeme nekoliko minuta dok se masa lijepo ne pove`e i ne postane kompaktna i kremasta. Dodati tada u masu naribanu salamu, sir i origano te sve sjediniti kuha~om. U pripremljen kalup s ko{aricama stavljati po ka{iku nadjeva,

Slani pizza muffini

BOSANSKI AMBIJENT

na svaku istisnuti malo ke~apa pa opet staviti ka{iku nadjeva. Pe}i u pe}nici na 200 stepeni 20-25 minuta dok se muffini lijepo ne dignu i ne porumene.

Muffini s vi{njom i ~okoladom
Tijesto: 3 jaja, 150 g maslaca, 150 g sme|eg {e}era, vanilin-{e}er, 150 g bra{na, ka{i~ica pra{ka za pecivo, ka{i~ica mljevenog cimeta, 125 g nasjeckanih badema ili mljevenih oraha, 50 g naribane/narezane ~okolade, mo`e tamna Nadjev od vi{anja: 200 g vi{anja, 2 dl mlijeka, puding od ~okolade, 3 ka{ike sme|eg {e}era Glazura: 50 g ~okolade, mo`e i tamne, 40 g maslaca, 1 dl mlijeka Priprema: O~istite vi{nje od ko{tica. Odvojite

bosanske ku}e ve} i tradicionalni bosanski meni, uz internacionalne specijalitete, ribu i morske plodove, ali i 150 najboljih sorti vina. Zato je ovaj ekskluzivni restoran biser Sarajeva, poznat ne samo u BiH ve} i na cijelom Balkanu, pa se ovdje ~esto mogu sresti televizijske ekipe koje snimaju jedinstven enterijer, ali i pripremu najkvalitetnijih bosanskih specijaliteta. Ljubitelji dobrog zalogaja sigurno }e biti odu{evljeni teletinom ispod sa~a, janjetinom sa ra`nja, klepama, sogan-dolmom, japrakom, ali i argentinskim biftekom el torro. Brojni turisti koji ovdje dolaze prepoznali su unikatnost hrane, toplog ugostiteljstva i privatnost VIP lo`e, pa ih je, pogotovo tokom ljeta, prepun restoran. Bosanska ku}a je i mjesto okupljanja na{ih poznatih pjeva~a narodne muzike, pop-zvijezda, glumaca, politi~ara, ambasadora i mnogih drugih eminentnih li~nosti. Ovdje se, uz `ivu muziku tambura{a, nude vrlo zanimljivi sadr`aji sa etno-obilje`jima, organizuju kokteli, zabave, prezentacije vina i novih jela. Svi koji ovdje navrate, pored vrhunske hrane i usluge, dugo }e se sje}ati ugodnog tradicionalnog bosanskog ambijenta.

14 vi{nji za ukra{avanje. Pe}nicu zagrijte na 200 stepeni Celzijusa. Umutite jaja, {e}er i maslac. U drugoj posudi pomije{ajte bra{no, pra{ak za pecivo, cimet pa to prosijte na smjesu od jaja. Umije{ajte nasjeckanu ~okoladu, bademe/orahe. Vi{nje prokuhajte u pudingu od ~okolade koji }ete napraviti od 4 dl teku}ine (ako imate: 2 dl soka od vi{nje i 2 dl mlijeka) i malo sme|eg {e}era. Smjesu ulijte u kalupi}e, tako da im samo pokrijete dno, onda ovaj nadjev od vi{anja, pa “poklopite” opet smjesom. Pecite 35-40 minuta na 200 stepeni i ostavite da se hlade 10 minuta. Otopite ~okoladu i maslac s malo mlijeka. Dok je otopljena, ~okolada jo{ vru}a i teku}a, ka{ikom polijte muffine i ukrasite vi{njom. Ako ste umjesto papirnatih modlica za muffine koristili foliju, uklanjajte je tek nakon {to se glazura od ~okolade stvrdnula kako bi ostala samo na gornjoj strani muffina.

POZNATI GOSTI

Foto: D`. KRIJE[TORAC

40 Nedjelja

19. februar/velja~a 2012.

19. februar/velja~a 2012.

Nedjelja

41

42

OGLASI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

KORAK NAPRIJED
AMD Radeon probija barijeru od 1 GHz
AMD je objavio dolazak AMD Radeon HD 7770 GHz Edition i Radeon HD 7750 grafi~kih kartica. AMD Radeon HD 7770 GHz Edition je grafi~ka kartica opremljena referentnim GPU taktom koji probija barijeru od jednog gigaherca 1 GHz GPUom. Uparen sa AMD-ovim grafi~kim jezgrom naredne (GCN) arhitekture, AMD Radeon HD 7770 GHz Edition nudi nevi|eno, najbolje u klasi zabavno iskustvo koje svaki igra~ zaslu`uje. AMD Radeon HD 7750 je superiorna performansnog nivoa grafi~ka kartica koja ne zahtijeva zasebni priklju~ak za napajanje i pru`a izuzetno igra~ko iskustvo za ispod 75 vata.

43

Zoom Player Home Free 8.11
Zoom Player je veoma brz media player. Prije pojavljivanja ovog playera, reprodukcija media fajlova na personalnom ra~unaru je bila ili veoma jednostavna za iskusnije korisnike ili suvi{e komplikovana za one koji nemaju mnogo iskustva. Zoom Player poku{ava i da na~ini reprodukciju jednostavnim iskustvom za ne naro~ito zahtjevne i iskusne korisnike, dok onim naprednijim daje sve alate i interfejse koji mogu da im budu potrebni da manipuli{u svojim okru`enjem tako da njihove potrebe budu zadovoljene. Zoom Player koristi jednostavan korisni~ki interfejs ukombinovan sa karakteristikama lakim za pristup uz istovremeno napredne kontrolne dijaloge.

Samsung razmi{lja o LCD ogranku
Postoji realna mogu}nost da Samsung postane vode}i proizvo|a~ TV aparata. Zvani~ni predstavnik ove kompanije najavio je mogu}nost da Samsung pokrene sopstvenu proizvodnju LCD flat panela, nagla{avaju}i da je sve jo{ u fazi razmi{ljanja. Opcija koja je najvjerovatnija jeste da }e Samsung da otvori posebni ogranak koji }e odlikovati LCD poslovanje. Zvani~ni predstavnik Samsunga navodi da je ova kompanija trenutno u potrazi za razli~itim opcijama za unapre|enje njihove konkurentnosti na polju LCD poslovanja, nagla{avaju}i da jo{ nema kona~no donesenih odluka.

Sony preuzeo Sony Ericsson
Sony je slu`beno zavr{io proces preuzimanja udjela u Sony Ericssonu, poru~uju iz kompanija. Odluka o Ericssonovom izlasku iz kompanije Sony Ericsson najavljena je jo{ krajem oktobra pro{le godine. Prema sporazumu, Sony od Ericssona kupuje 50-postotni udio u Sony Ericssonu, a kompanije su me|usobno dogovorile i licenciranje velikog broja patenata. Dogovoreni iznos koji je Sony morao isplatiti Ericssonu za udio i patente iznosi 1,05 milijardi eura, a sama transakcija kompletirana je u utorak. Zavr{etkom transakcije i slu`beno prestaje postojati tvrtka Sony Ericsson, kojoj novi vlasnik mijenja naziv u Sony Mobile Communications (SMC).

Spremni za borbu s rivalima

Appleu odobreno 19 patenata,
Kompanija Apple je dobila odobrenje za 19 patenata, me|u kojima je i kompjuter MacBook Air. U teoriji bi Apple mogao iskoristiti svoj patent i poku{ati sprije~iti druge proizvo|a~e da reklamiraju svoje ure|aje u SAD-u. Patent pod brojem D654.072 se odnosi na dizajn elektronskog ure|aja i ozna~ava Stevea Jobsa kao jednog od njegovih izumitelja. Iako termin MacBook Air nije naveden, crte`i laptopa sa izvrsnim dizajnom su nepogre{ivi. Uo~i samog odobravanja patenta pojavile su se spekulacije da je Apple kontaktirao tajvanskog dobavlja~a kompaniju Pegatron, a povod je bio prekid proizvodnje drugog laptopa sli~nog dizajna Asustekovog Zenbooka. Kompanija Pegatron je nedavno po~ela proizvoditi iPhone za Apple, a proizvodnju Zenbooka }e prekinuti u martu, zbog ~ega }e Asus morati potra`iti drugog partnera. Sve ovo zna~i da Apple ne}e prezati od pravne bitke s konkurentima koji eventualno kopiraju njegove ideje. Ukoliko se Apple upusti u borbu sa proizvo|a~ima koji koriste operativni sistem Android, PC industrija bi mogla biti u velikim problemima. No, postoji jednostavno rje{enje, a to je dizajniranje druga~ijeg ure|aja. Ultrabookovi poput HP-ovog Spectrea i Yoge kompanije Lenovo ne li~e na MacBook Air i ne bi trebali imati problema. Me|utim, Samsung i Dell su odranije Appleova meta, tako da i u ovom slu~aju trebaju pripremiti kontraargumente.

me|u njima i za MacBook Air

Jelly Bean - dodatni Facebook }e javnim fokus na tabletima? li~nostima ponuditi
Za{tita od prevaranata
Uspjeh Androida na smartphoneima ne odra`ava se na polju tableta. Prema pisanju Digitimesa, koji se poziva na tajvanske proizvo|a~e, Google }e se s Androidom 5 dodatno fokusirati na tablete. Android 5, neslu`beno poznat pod imenom Jelly Bean, navodno }e donositi neke elemente Chrome OS-a, a namijenjen }e biti istoj kategoriji ure|aja kao i Windowsi 8. Dodatno, proizvo|a~i }e mo}i birati `ele li nuditi ure|aje samo s Androidom, ili u kombinaciji zajedno s Windowsima 8, a za prebacivanje iz jednog OS-a u drugi ne}e se zahtijevati restart ra~unara.

verifikaciju profila
Dru{tvena mre`a Facebook }e pojedinim korisnicima omogu}iti da verifikuju svoje profile. Ova usluga }e za`ivjeti kao pozivnica koja }e javnim li~nostima omogu}iti da potvrde da se zaista radi o osobi kojom se predstavljaju. Kada se profil verifikuje, on }e se ~e{}e pojavljivati na listi subscribe. Twitter je verifikovanje profila uveo 2009. godine, a dru{tvena mre`a Google+ je u~inila isto nedugo nakon pokretanja. Za razliku od Twittera, Facebook ne}e prikazivati nikakvu oznaku na verifikovanim profilima. To je pomalo ~udno jer bi svrha ove mogu}nosti trebala biti da se profili stvarnih javnih li~nosti razlikuju od la`nih profila. Umjesto toga, verifikovani korisnici }e mo}i prikazati svoj nadimak ili ime staviti u zagrade. Kako bi se verifikovao profil na Facebooku, potrebno je poslati kopiju identifikacijskog dokumenta sa fotografijom ili rodni list i neke alter-

Analiti~ari vjeruju da je Microsoft u puno boljoj poziciji od Googlea za uspjeh na tr`i{tu tableta. Tako misli i ARM-ov CEO, koji isti~e prepoznatljivost Windowsa kao jednu od glavnih prednosti. Dodatno, prema posljednjim informacijama, tajvanski proizvo|a~i su konzervativni prema Androidu 5 zbog uspjeha Androida 4, koji je za sada slabiji od o~ekivanja. Vi{e informacija o Jelly Beanu o~ekuje se na konferenciji Google I/O koja se odr`ava u junu.

nativne identifikacijske dokumente. Ovo bi kod nekih korisnika moglo stvoriti nelagodu, ali iz Facebooka su obe}ali da }e ukloniti ove podatke nakon {to verifikacija bude uspje{no obavljena.

44

OGLASI

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012. Josip Muselimovi} Probu|ena sje}anja (21)

FELJTON
Potpisan Vestminsterski ugovor kojim je okon~an englesko-holandski rat, a Nova Nizozemska (podru~je dana{njeg Njujorka) pripala je Engleskoj. Papa Pije VI potpisao Tolentinski ugovor s Napoleonom Bonapartom prema kojem su Bolonja, Romanja i Ferara pripale Francuskoj. Britanska flota pro{la kroz Dardanele da bi se potom pridru`ila ruskim snagama u ratu protiv Turske. Carskim manifestom i Zakonom o pravnom polo`aju seljaka car Aleksandar II ukinuo kmetstvo u Rusiji. Sovjetski Centralni izvr{ni komitet izdao dekret o zabrani privatnog vlasni{tva nad zemljom, vodama i prirodnim resursima. U Zagrebu iza{ao prvi broj lista Borba, iza kojeg je stajala ilegalna Komunisti~ka partija Jugoslavije. List je zabranjen 13. januara 1929. Ponovo je izlazio u Drugom svjetskom ratu u U`icu krajem 1941. i u Bosanskoj krajini od oktobra 1942. do februara 1943. Poslije rata nastavio je da izlazi u Beogradu kao dnevni list. Umro srpski politi~ar Ljubomir Davidovi}, jedan od prvaka Radikalne stranke Srbije do 1901. i jedan od osniva~a Samostalne radikalne stranke 1902. Od 1919. bio je predsjednik novoformirane Demokratske stranke, predsjednik jugoslovenske vlade (1919. i 1924), a od 1929. lider Udru`ene opozicije. Japanski avioni u prvom napadu na Australiju u Drugom svjetskom ratu bombardovali grad Darvin i obli`nju vojnu bazu. U napadu su poginula 243 Australijanca, potopljeno je osam brodova i uni{tena 23 aviona. Ameri~ke snage iskrcale su se u Drugom svjetskom ratu na pacifi~ko ostrvo Ivo D`ima. U borbama koje su trajale do 26. marta, kada su se Japanaci predali, poginulo je 22.000 Japanaca i vi{e od 6.800 Amerikanaca. Umro francuski pisac Andre @id, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih li~nosti francuske knji`evnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kriti~ar, dobitnik je Nobelove nagrade za knji`evnost 1947, a 1952. njegova djela na{la su se na spisku zabranjenih knjiga Vatikana (“Kova~i la`nog novca”, “Podrumi Vatikana”, “Pastoralna simfonija”). Umro norve{ki pisac Knut Hamsun, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1920. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao simpatizer Kvislinga i nacisti~ke Njema~ke, izgubio je popularnost, a njegovi ~itaoci vra}ali su mu po{tom knjige. Poslije rata, ve} u dubokoj starosti, osu|en je na visoku nov~anu kaznu zbog saradnje sa okupatorom (“Glad”, “Pan”, “Plodovi zemlje”). Velika Britanija, Gr~ka i Turska potpisale u Londonu sporazum o nezavisnosti Kipra, na kojem je godinama trajao ustanak protiv britanske kolonijalne vlasti. U Bukure{tu potpisan jugoslovenskorumunski sporazum o daljem zajedni~kom kori{}enju Dunava i izgradnji hidrocentrale \erdap 2. Od 1.500 putnika i ~lanova posade feribota koji je potopljen u oluji pored obala Haitija, spa{eno je 285. Ubijen vjerski vo|a ira~kih {iita ajatolah Mohamad Sadek al Sadr, zajedno s dva sina. Nakon ubistva {est izraelskih vojnika, izraelske snage napale su sjedi{te palestinskog vo|e Jasera Arafata u Gazi. U tom napadu ubijeno je 15 Palestinaca. Me|unarodni krivi~ni sud za Ruandu osudio je adventisti~kog sve{tenika Elizafana Ntakirutinama na 10, a njegovog sina doktora @irarda na 25 godina zatvora za genocid i zlo~ine protiv ~ovje~nosti u toj zemlji. To je prva presuda Tribunala jednom sve{tenom licu. U Njema~koj osu|en na 15 godina zatvora Munir el-Motasadeku, sau~esnik u teroristi~kim napadima u Njujorku 11. septembra 2001. Kubanski predsjednik Fidel Kastro, legenda kubanske revolucije i svjetska politi~ka figura, povukao se sa ~elnih funkcija u zemlji na kojima je bio od 1959. godine. Kastro je iz zdravstvenih razloga bio odsutan iz javnosti od jula 2006. godine. Za {efa dr`ave izabran je njegov brat Raul Kastro.

45

Ljubav prema Mostaru
Sarajevski nakladnik Rabic objavio je knjigu poznatog mostarskog odvjetnika Josipa Muselimovi}a, iz koje prenosimo odabrane pri~e
Pripremaju}i ovu kolumnu, prona{ao sam Andri}evo pismo upu}eno Upravnome odboru Re pu bli~kog fon da za una prje|enje bibliotekarstva u kome, me|u ostalim, pi{e: - Moja je `elja da se ova sredstva upotrijebe za unaprje|enje narodnih biblioteka na podru~ju Bosne i Hercegovine i utro{e na najkorisniji na~in... Ovdje treba re}i da su to bila zna~ajna nov~ana sredstva, sredstva koja su se mjerila stotinama tisu}a, u ono doba vrijednih ameri~kih dolara. Za svoga `ivota, i to 1967. i 1970. godine, Ivo Andri} do`ivio je dva velika i zna~ajna priznanja. Nov~ana sredstva ovih nagrada ponovo je, u ci je los ti, da ro vao za una prje|enje narodnoga bibliotekarstva.

1674. 1797. 1807. 1861. 1918. 1922. 1940. 1942. 1945. 1951. 1952.

NA DANA[NJI DAN

1473.

Nikola Kopernik

Ro|en poljski nau~nik Nikola Kopernik, tvorac heliocentri~nog sistema i utemeljiva~ moderne astronomije. Njegovo u~enje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao sredi{tu svijeta, zbog ~ega su mnogi njegovi sljedbenici stradali kao `rtve katoli~ke inkvizicije. Katoli~ka crkva je 1616. zabranila sva djela koja su se zasnivala na Kopernikovom u~enju. Zabrana je skinuta 1757.

Slike iz Travnika
O ovoj strani Andri}evog domoljublja u kulturnoj i inoj javnosti, malo se zna. Malo se zna zbog toga {to je se on odlu~no protivio da se njegovo ime isti~e, molio je da ga se ne titulira s doktore, akademi~e, nobelov~e, a sve je to bio. U prijepisci s prijateljem ka`e: - Znam da ni Gospod Bog ne mo`e bez zvona, ali ja se pla{im publiciteta i to je velika prepreka u mom `ivotu. O ovome neobi~nom ~ovjeku mogle bi se pisati kolumne i kolumne, ali za ovu priliku neka i ovo bude dovoljno. S vremena na vrijeme, uka`e mi se prilika po}i do Suda u Travniku. Bez obzira na to u koje }e vrijeme po~eti proces ili rasprava, kao na neki zavjetni susret, u rodnu ku}u Ive Andri}a dolazio sam sat ranije. Kada se na magistralnom putu Sarajevo - Travnik izdvojite u lijevu traku i u|ete u sporednu ulicu, putnika namjernika do~ekat }e prometni znak: “Rodna ku}a Ive Andri}a” . Ovaj pro me tni znak ni po ~emu se ne razlikuje od onoga koji }e vas uputiti u pravcu susjedne }evabd`inice, praonice vozila ili kioska za prodaju novina. U prizemlju rodne ku}e Ive Andri}a, zamislite, nalazi se ugostiteljski objekt, tipi~na bosanska kr~ma i kavana. U svako doba dana, ljubazni konobari poslu`it }e vas kavom ili rakijom, }evap~i}ima ili pljeskavicom, u{tipcima ili begovom ~orbom. Problem }e nastati u ~asu ako po`elite po}i do kata i prostorije u kojoj se nalazi nekoliko fotografija i nekoliko knjiga slavnoga nobelovca. U tom slu~aju, telefonom treba pozvati osobu

DAR NOBELOVCA Ivo Andri} svojoj je domovini donio slavu i Nobelovu nagradu. Njoj i nikom drugom, darovao je nov~ana sredstva od Nobelove i svih drugih nagrada
koja ima klju~eve sobe na katu i ~ekati njen dolazak. Naravno, ako ste uspjeli dobiti tu osobu i ako ste uspjeli dogovoriti njen dolazak. - Mostar me u mnogo ~emu podsje}a na Firenzu. Ovo je grad umjetnika, obrtnika i pjesnika. Poezija je ovdje bila zastupljena kao i u Weimaru, koji je Goethe opjevao. Kad ~ovjek preno}i u Mostaru, nije zvuk ono {to ga probudi, nego - svjetlost, neka naro~ita svjetlost, po ja~ini i kakvo}i. Jug je, sam po sebi, rasko{. Ovdje se i u siroma{tvu veselije pati - pri~ao je Andri} dru{tvu okupljenom na terasi hotela Neretva. A potom, naslonjen na ogradu, dugo je promatrao rijeku, njene obale, {pilje i stijenje neobi~nog izgleda i nastavljao: Neretva je prava blagodat za Mostar, vi{e nego Nil za Egipat. Pogledajte onaj Stari most, on izgleda kao najljep{a djevojka koja je zagazila u vodu, pa onako malo suknju podigla da je ne bi skvasila. Osje}am jedan dug prema Hercegovini. @elio bih istra`iti `ivot njenih prvaka, prije svega fra Petra Bakule i Ali-pa{e Rizvanbegovi}a. Od posljednjeg posjeta Mostaru i od njegove smrti pro{lo je 35 godina. Ivo Andri} svojoj je domovini donio slavu i Nobelovu nagradu. Njoj i nikom drugom, darovao je nov~ana sredstva od Nobelove i svih drugih nagrada. Do posljednjeg dolara i dinara. Njegova domovina i njegov rodni grad uzvratili su mu nezahvalno{}u koju je te{ko shvatiti i jo{ te`e prihvatiti.

1991.

Boris Jeljcin

1959. 1977. 1993. 1999. 2002. 2003. 2003. 2008.

Boris Jeljcin zatra`io ostavku predsjednika SSSR-a Mihaila Gorba~ova, tvrde}i da je on `rtvovao reforme da bi pove}ao li~nu vlast.

Mramorna plo~a u Trstu
Jedna civilizirana zemlja cjelokupnoj je svjetskoj javnosti, s ponosom, pokazala da je u njenom gradu, od 1922. do 1925. godine, boravio knji`evni genije, nobelovac Ivo Andri}. O tome svjedo~i ona bijela mramorna plo~a na broju 1 jedne prometne tr{}anske ulice. A jedan drugi grad, rodni grad Ive Andri}a, ni jednoj {koli i ni jednoj ulici nije dao njegovo ime. Tako je to i u drugim gradovima na{e zemlje, pa i u Mostaru. Zaborav na sve strane. Stoga je hvale vrijedna inicijativa i odluka Matice hrvatske o trajnome obilje`avanju velikog i neponovljivog djela dr. Ive Andri}a, akademika i jedinog nobelovca me|u na{im knji`evnicima.
(Kraj)

1997.

Deng Sjaoping

U 93. godini umro kineski dr`avnik Deng Sjaoping, koji je kao kineski lider od 1978. poveo zemlju u politi~ke i privredne reforme. S vlasti se povukao 1990, ali je sve do smrti imao presudan uticaj u postmaoisti~koj Kini.

46

SPORT

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Menezes na udaru kritika brazilskih medija zbog Kake

Danilo Luiz zbog povrede otpao za me~ protiv BiH
Danilo povrijedio ligamente u lijevom koljenu • Brazilci sigurni u laganu pobjedu protiv Bosne i Hercegovine
Ricardo Izecson dos Santos Leite Kaka nije se na{ao na spisku Mana Menezesa selektora Brazila, za prijateljsku utakmicu sa BiH, koja }e se igrati u St. Gallenu 28. februara, {to je izazvalo ~u|enje kod Brazilaca. Naime, mediji iskazuju ~u|enje {to se na spisku nalazi Ronaldinho, a ne veznjak Real Madrida, te smatraju da nepozivanje za prijateljske utakmice negativno uti~e na velike igra~e, kojima je ~ast imati {to vi{e nastupa za svoj nacionalni tim. “Nemam obja{njenje za sve igra~e koji nisu dobili poziv za ovu utakmicu. Ovo ne bi trebala biti kona~na odluka, s obzirom na respekt koji imam prema Kaki. To je neka procjena. Mo`da nisam vidio do sada ono {to sam `elio vidjeti od njega” rekao je Menezes. , Uz to, brazilski mediji su sigurni kako }e njihova reprezentacija lako savladati BiH u St. Gallenu, a prenose i informaciju kako je Menezes ostao bez desnog bo~nog igra~a. Naime, Danilo Luiz da Silva, odbrambeni igra~ Porta, povrijedio se u utakmici Evropske lige protiv Manchester Citya. Danilo je povrijedio ligamente u lijevom koljenu i njegov povratak na teren o~ekuje se tek za {est sedmica, a jo{ nije poznato koga }e Mano Menezes pozvati umjesto njega.

Danilo se povrijedio u susretu protiv Manchester Citya

Mladi bh. fudbaler promijenio sredinu

Alem Meraji} iz
Olimpica u Dinamo
Nastupe Meraji}a su u redovima hrvatskog vi{estrukog prvaka pratili vi{e od dvije godine • Jedan igra~ iz omladinskog pogona vukova ide u Bundesligu
Alem Meraji}, 18-godi{nji lijevi bek Olimpica, postao je igra~ Dinama iz Zagreba. Sarajevski premijeliga{ je izdao sve potrebne papire i ovaj reprezentativac BiH u mla|im kategorijama u budu}nosti }e nositi dres zagreba~kih modrih. “Potpisao prije dva dana i on je sada ~lan Dinama. Mogu samo re}i da su nastupe Meraji}a u redovima hrvatskog vi{estrukog prvaka pratili vi{e od dvije godine i kona~no je do{lo do realizacije tog transfera” rekao je , Nermin Demirovi}, direktor tima s Otoke, te dodao: “Klub }e dobiti ne{to novca u vidu naknade za treniranje, a o iznosu ne bih govorio, niti smo mi u Olimpicu ne{to zatezali oko cijene jer se radi o veoma mla dom igra~u. U sva kom slu~aju mi je drago {to se ovaj dogovor realizovao na zadovoljstvo oba kluba, ali i igra~a koji }e imati priliku da stekne pravu afirmaciju u Zagrebu.” Prije nekoliko dana jo{ jedan mladi igra~ Olimpica je oti{ao van granica BiH. Novi ~lan mladog tima Otelula postao je 20-godi{nji Semir Aganspahi}. On }e najvjerovatnije u ovom rumunskom klubu biti {est mjeseci. Osim toga, u narednih nekoliko dana jo{ jedan igra~ iz omladinskog pogona najmla|eg sarajevskog premijerliga{a bi trebao promijeniti sredinu, a na pragu je transfer u jedan klub iz A. KRVAVAC Bundeslige.

Pred odlazak u Opatiju

Sarajevo danas igra protiv Iskre
Ekipa Fudbalskog kluba Sarajevo u ponedeljak ujutro putuje za Opatiju u Hrvatskoj, gdje }e nastaviti sa pripremama. Bordo tim }e u Hrvatskoj boraviti devet dana, gdje }e izabranici trenera Dragana Jovi}a obaviti finalni dio priprema pred po~etak drugog dijela sezone. “U ponedjeljak putujemo u Opatiju. Planirano je da ekipa os ta ne de vet da na. Odi grat }emo tri utakmice protiv ja~ih protivnika nego {to je to bio slu~aj u prvom dijelu priprema. U prilog nam ide pomjeranje po~etka Premijer lige za 10. mart jer mo`emo da nadoknadimo treninge koje smo propustili zbog vremenskih neprilika. Zdravstveni bilten ekipe je zadovoljavaju}i, niko se ne `ali na povredu” kazao je , Esad Selimovi}, prvi trener FK Sarajevo. Po slje dnji pri ja telj ski su sret, prije odlaska na pripreme u Opatiju, bordo tim igra danas u 14 sati, na pomo}nom terenu stadiona “Asim Ferhatovi} Hase” protiv Iskre iz Bugojna.

Meraji} karijeru nastavlja u Zagrebu

Vukovi ponovo u ^itluku
Fudbaleri Olimpica ju~er su ponovo otputovali u ^itluk, gdje }e nastaviti pripreme za proljetni dio sezone u Premijer ligi BiH. U Sarajevu su na ljekarskim pretragama ostali Armin Sarvan i Bojan Regoje, s tim da bi se Regoje ostatku tima trebao priklju~iti ve} u ponedjeljak. Izabranici Nedima Jusufbegovi}a bi u ^itluku trebali boraviti do kraja naredne sedmice ako to vremenski uslovi budu dozvoljavali. Za sada je jedino sigurno da }e odigrati prijateljsku utakmicu sa [irokim Brijegom, a u toku su dogovori i sa nekim drugim klubovima.

Warnock novi menad`er Leedsa
Nekad slavni engleski prvoli ga{ Le eds Uni ted ime no vao je Neila Warnocka novim mena d`e rom pred ko jim je po ku{aj vra}anja kluba u Premier li gu. Warnock (63) tako nije morao dugo ~ekati na novi posao nakon {to je pro{li mjesec dobio otkaz u Queens Park Rangersu. Na klupi Leedsa zamijenio je Simona Graysona koji je po~etkom februara otpu{ten nakon ne{to vi{e tri godine rada. Grayson je 2010. vratio Leeds iz tre}e u drugu ligu (Champion-

ship), ali kad je ove se zo ne po~eo padati na tabeli, uru~en mu je otkaz. Leeds je uo~i 32. kola, koje je bilo na rasporedu ovaj vikend, na 11. mjestu, ali {esto mjesto, koje vodi u doigravanje za Premiership, jo{ mu je dohvatljivo.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

SPORT
NJEMA^KA
Bundesliga

47
22. kolo

V

ode}a Borussia Dortmund po{teno se namu~ila protiv Herthe savladav{i je minimalnim rezultatom. Na gol se ~ekalo do 66. minute, a strijelac za milionere bio je Grosskreutz, nakon lijepe akcije gostiju. Hertha je imala nekoliko dobrih prilika i poluprilika i nije bila u podre|enom polo`aju tokom utakmice, ali su gosti iz prakti~no prve i jedine prave prilike do{li do va`na tri boda. Werder je kao gost savladao HSV sa 3:1, a Marin i Trybull su ve} u prvom poluvremenu dali do znanja ko je gazda u ovom me~u. Na asisteniciju Rosenberga, Marin poga|a u devetoj minuti, a pred kraj prvog dijela Junuzovi} pronalazi Trybulla koji osigurava miran odmor ekipi iz Bremena. Mladen Petri} vratio je nadu svom timu u 76. minuti, kada je smanjio na 2:1. Ipak, manje od deset minuta je pro{lo kada je Arnautovi} matirao doma}eg golmana i postavio kona~an rezultat. Borussia Moenchengladbach je do{la do va`ne gostuju}e pobjede u duelu protiv Kaiserslauterna na Frizt-Walter stadionu. Nakon 14 minuta igre u prvom poluvremenu Gladbach je imao dva gola prednosti. Herrmann i Arango su bili strijelci, a utje{ni gol za doma}e postigao je Jessen u 63. minuti. Bayer Leverkusen je ostvario ubjedljivu pobjedu protiv Augsburga rezultatom 4:1. Sve ono {to apotekarima nije uspijevalo protiv Barcelone u Ligi prvaka, upalilo je kod Augsburga. Kiessling je u 25. minuti doveo doma}e u vodstvo, {to je bilo sve u prvom dijelu. Nakon pet minuta igre u drugom dijelu Koo je vratio me~ u egal, ali se ispostavilo da je to sve od gostiju. Samo deset minuta nakon poravnanja, Castro poga|a za 2:1, a

BUNDESLIGA Dortmund se namu~io kod Herthe

Bayer iskalio bijes

na Augsburu

Borussia Moenchengladbach do{la do va`ne gostuju}e pobjede u duelu protiv Kaiserslauterna • Werder bolji od Hamburga, najneizvjesnije u me~u izme|u Nurnberga i Kölna

1. Borussia D. 2. Borussia M. 3. Bayern 4. Schalke 5. Werder 6. Bayer 7. Hannover 8. Wolfsburg 9. Stuttgart 10. Hof fenheim 11. Hamburg 12. Nurnberg 13. Mainz 14. Köln 15. Her tha 16. Kaiserslautern 17. Augsburg 18. Freiburg

22 22 21 21 22 22 21 21 21 22 22 22 22 22 22 22 22 21

15 14 14 13 10 9 7 8 7 6 6 7 5 7 4 3 3 4

4 3 4 4 2 5 2 6 6 6 7 6 10 4 3 10 5 9 8 8 8 8 4 11 9 8 3 12 8 10 9 10 9 10 5 12

47:14 36:13 49:14 46:28 37:36 32:29 23:25 27:38 31:28 24:26 27:37 21:32 30:36 30:43 25:37 16:28 20:37 27:47

49 46 44 41 36 34 31 27 26 26 26 25 24 24 20 18 18 17 1:3 0:1 1:2 4:1 2:1 1:1 (sino})

REZULTATI HSV - Werder Her tha - Borussia Dor tmund Kaiserslautern - Borussia M’Gladbach Bayer Leverkusen - Augsburg Nurnberg - Köln Hof fenheim - Mainz Freiburg - Bayern NEDJELJA Schalke - Wolfsburg Hannover - Stuttgart

Grosskreutz je Dortmundu donio tri va`na boda

~etiri minute poslije, Kiessling rje{ava pitanje pobjednika svojim drugim golom. Andre Schurrle je na isteku 70. minute samo zape~atio sudbinu gostiju za kona~nih 4:1. Najneizvjesnije je bilo na me~u Nurnberga i Kölna, a doma}i su slavili golom prednosti. Upravo je Nurnberg oti{ao na odmor sa minimalnom predno{}u, a pogodio je Esswein u 28. minuti. Izjedna~enje je uslijedilo u 66. minuti preko Milivoja Novakovi~a, ali pet minuta prije kraja, Peckhart na asistenciju Essweina pronalazi put do mre`e i kona~nu pobjedu doma}ih.
Reuters

A. MEHANOVI]

Osmina finala FA Cupa

Chelsea umalo ispao
Fudbaleri Evertona, Boltona i Leicestera plasirali su se u ~etvrtinu finala engleskog FA Cupa • Birmingham je vodio na Stamford Bridgeu golom Murphya, ali je Chelsea izjedna~io preko Sturridgea
Fudbaleri Evertona, Boltona i Leicestera plasirali su se u ~etvrtinu finala engleskog FA Cupa, dok je Birmingham izborio revan{-susret protiv Chelsea. Everton je na Goodisonu sredio Blackpool za svega {est minuta. Golovima Drenthea iz prve minute i Stacqualursija u 6. minuti, Everton je pro{ao dalje. Bolton je na gostovanju savladao Milwall sa 2:0. Gosti su do vodstva do{li ve} u 4. minuti golom Rija Miyaichija, a kona~nih 2:0 postavio je David N’Gog u 59. minuti. Najzanimljiviji susret odigrali su Norwich i Leicester, a ~etvrtfinale su obezbijedili fudbaleri Leicestera trijumfom od 2:1. St. Ledger je nakon pet minuta igre doveo Leicester u vodstvo, ali je u 23. minuti Hoolahan poravnao rezultat. Prolaz dalje gostima donio je David Nugent u 70. minuti. Chelsea i Birmingham City su na Stamford Bridgeu odigrali 1:1, te }e se revan{-susret igrati na St. Andrews stadionu. Poveo je Birmingham u 21. minuti golom Murphyja, a Chelsea je izjedna~io preko Sturridgea u 62. minuti. Redmond je mogao poslati Birmingham u ~etvrtfinale kad je u 88. minuti pucao ravno u ^echa.

Papcu crveni, Rangersima poraz

Remi Birminghama i Chelsea na Stamford Bridgeu

Reuters

U {kotskoj Premier ligi odigrane su ~etiri utakmice 27 kola, a iznena|enje je napravio Kilmarnock, koji je kao gost savladao Glasgow Rangerse sa 0:1. Nakon objavljivanja bankrota i oduzimanja 10 bodova, igra~i Glasgowa su, ~ini nam se, bezvoljno u{li u me~ protiv Kilmarnocka, koji je do prednosti stigao u 12. minuti preko Shielsa. Posao doma}em timu dodatno je ote`ao na{ Sa{a Papac, koji je u fini{u prvog dijela zaradio crveni karton, pa su broj~ano nadmo}niji gosti uspjeli sa~uvati prednost iz prvog dijela i na kraju zaslu`eno slaviti.

48

SPORT

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

Rutinska pobjeda Zeni~ana
Rukometa{i ^elika savladali Leotar
Odigrali smo dobru utakmicu u kojoj smo u svakom trenutku dr`ali konce u svojim rukama, rekao je trener ^elika Ljubomir Filipovi}

Svjetski kup za skija{e, veleslalom

Zeni~ani uspje{no otvorili drugi dio sezone

Rukometa{i ^elika na otvaranju drugog dijela sezone u Premijer ligi BiH na doma}em parketu savladali su trebinjski Leotar rezultatom 33:28 (17:12). Doma}in je igrao taman toliko koliko mu je bilo dovoljno da zabilje`i tri nova boda. Prvo poluvrijeme rije{ili su sa pet golova prednosti, u drugom imali osam golova vi{ka, ali je {ansa pru`ena svim igra~ima tako da su na kraju slavili sa pet golova razlike. Dobru partiju u ^eliku su pru`ili novajlije Andreas Dominikovi} i Milan Ivan~ev, te Derven~i} i Lu~i}. Kod Leotara bolji od ostalih bili su Ristio Misita sa sedam i Spasoje Peki} sa {est golova. “Odigrali smo dobru utakmicu u kojoj smo u svakom trenutku dr`ali konce u svojim rukama. Ponosan sam na ~injenicu da je od 16 igra~a u igru ulazilo njih 15, te da je ~ak 11 na{ih igra~a davalo golove. Odmah nakon ove utakmice smo se mislima okrenuli ka ekipi Konjuha protiv kojih u @ivinicama igramo naredne subote. Ni tamo nema predaje i idemo na pobjedu” , ka`e Ljubomir Miki Filipovi}, trener ^elika. Trener Leotara Milanko Sav~i} koji je prije Filipovi}a bio na klupi ^elika, pohvalio je svoj biv{i klub.

^elik - Leotar 33:28
Gradska arena u Zenici. Gledalaca: 1.500. Isklju~enja: ^elik - 10 minuta, Leotar - 10 minuta. Sedmerci: ^elik 1/1, Leotar 4/4. Sudije: Eldar Huri} (Gora`de), Goran Smajlovi} (Sarajevo). Delegat: @eljko Savi} (Bijeljina). ^ELIK: Derven~i} 4 gola, Adnan Begagi}, Ekinovi}, ]osi} 2, Dominikovi} 4, Kadi} 8, Begovi} 1, Ivan~ev 2, [abanovi} (10 odbrana), Begagi} 3, Lu~i} 5, Star~evi} (7 odbrana), Be~i} 1, Kobilica, [arenac 1, Duvnjak 2. Trener: Miki Filipovi}. LEOTAR: Bud`an, Dragovi}, Vico, Antunovi}, Misitab 7 golova, Buha (4), [e{lija 2, Cvetkovski 1, Kora~evi} 2, @arkovi} 3, Kne`evi}, Peki} 6, Jokanoi}, Pedi} 2, Davidovi} 1. Trener: Milanko Sav~i}.

Mathis je nakon prve vo`nje zauzimao 26. poziciju

Reuters

Marcelu Hirscheru pobjeda i vodstvo
Drugo mjesto pripalo je iskusnom Massimilianu Blardoneu, dok je senzaciju priredio Marcel Mathis osvojiv{i tre}e mjesto
Novo prekrasno, hrabro i maksimalno agresivno veleslalomsko izdanje ponudio je ju~er na Banderiza stazi u Banskom Marcel Hirscher. Uz jedan ve}i problem samo u prvoj vo`nji, kada se gimnasti~kim pokretom sjajno uspio spasiti od izlijetanja sa staze, Hirscher je prvu vo`nju zavr{io na drugom mjestu. Uz svega 16 stotinki sekunde zaostatka u odnosu na vode}eg Teda Ligetya. U drugoj vo`nji Hirscher skija sedmo vrijeme te vo`nje i uz u kona~nici ~ak 1,39 sek. prednosti, odnosi svoju novu pobjedu u ovosezonskom izdanju Svjetskog kupa, ukupno ve} sedmu. Ted Ligety nije izdr`ao Hirscherov pritisak i krenuv{i maksimalno agresivno niz stazu postavljenu od trenera iz njegovog, ameri~kog ski-tima, izletio je iz zami{ljene putanje jo{ u gornjem dijelu staze u drugoj vo`nji. Vratio se na stazu, ali i ciljem pro{ao s ogromnih 7,06 sek. zbrojenog zaostatka u odnosu na Hirschera. Na 27. poziciji u utrci. Senzacionalno ostvarenje ponudio je 20-godi{nji Austrijanac Marcel Mathis, koji je u svom devetom nastupu na nekom od veleslaloma Svjetskog kupa isprva odskijao 26. vrijeme prve vo`nje, a potom se najboljim vremenom druge vo`nje probio sve do tre}e stepenice pobjedni~kog postolja! Jedini koji se uspio ugurati izme|u dvojice mladih austrijskih Marcela bio je superiskusni Massimiliano Blardone, koji je sa sedme pozicije nakon prve vo`nje utrku u kona~nici zavr{io drugi. Drugu vo`nju nisu zavr{ili petoplasirani i tre}eplasirani nakon prve vo`nje Benjamin Raich i Thomas Fanara. U veleslalomskom poretku Svjetskog kupa nakon ju~era{nje utrke Marcel Hirscher ima 465, a drugi Ted Ligety 384 boda. U ukupnom poretku Hirscher je stigao na 925 bodova. Beat Feuz i Ivica Kosteli} i dalje imaju 973, odnosno 1.043 boda.

“^elik je napravio jednu dobru ekipu s dobrim programom. To je tim koji ima dvije podjednako dobre postave. Treba imati strpljenja, a sa ovakvim radom i organizacijom sigurno }e u dogledno vrijeme igrati u Evropi” rekao je Sav~i}. Mi. D. ,

Nuggetsa J.R. Smith (26), jedan od ponajboljih {estih igra~a NBA lige iz pro{le sezone, karijeru }e nastaviti u New York Knicksima. Smith je vijest sam objavio putem Twittera, nakon {to je zavr{io svoju avanturu u Kini u dresu Zhejiang Golden Bullsa, za koje je potpisao za vrijeme lockouta u NBA ligi. Pro{le je sezone u dresu Denvera Smith ubacivao 12.3 ko{a za 25 minuta igre po susretu, uz postotak {uta za tri poena od 39 procenata. Zadat }e svojim dolaskom slatke glavobolje treneru Mikeu D’Antoniju, koji }e pored tajvanske senzacije Jeremya Lina i Carmela Anthonya na raspolaganje dobiti novog kvalitetnog strijelca.

J.R. Smith poja~ava Knickse Denver Donedavni ko{arka{

Svjetski kup za skija{ice, spust

Hoefl-Riesch trijumf, Vonn Globus
Amerikanki je ovo peti spusta{ki Globus zaredom i deseti mali ukupno u karijeri
Budu}a olimpijska staza u So~iju ugostila je ju~er najbolje spusta{ice Svjetskog kupa. Vrijeme ih nije pomazilo, tokom no}i je palo oko 10 centimetara novog snijega {to nije pomoglo organizatorima u pripremi staze. Uz to, nad Krasnajom se Poljanom navukla izmaglica {to je prouzro~ila difuzno svjetlo i usporila skija{ice u juri{anju na pobjedu, a onima nakon startnog broja 51 i potpuno uskratila mogu}nost takmi~enja. U takvim se uslovima najbolje sna{la Maria Hoefl-Riesch, koja je odvezla izvanrednu utrku. Prakti~ki bez gre{ke spustila se niz 2,7 kilometara duga~ku stazu i s vode}eg mjesta svrgnula Lindsey Vonn. Amerikanka je u nevjerici gledala kako joj (ne)prijateljica oduzima pobjedu, ali na kraju dana i ona je imala razloga za slavlje. Iako se izme|u Hoefl-Riesch i Lindsey Vonn ~estitaju jedna drugoj nje i Hoefl-Riesch kasnije ugurala jo{ Elisabeth Goergl, Vonn je s tre}im mjestom osvojila dovoljno bodova za mali kristalni Globus u spustu. Do kraja sezone ostala su jo{ dva spusta, u Banskom i Schladmingu, a Vonn ve} sada ima nedosti`nu prednost od 231 boda pred Mariom HoeflRiesch. Vonn je ovo peti spusta{ki Globus zaredom i deseti mali ukupno u karijeri. Kako se danas u So~iju vozi posljednja superkombinacija sezone, ima}e priliku dograbiti jo{ jedan mali Globus budu}i da i u tom poretku vodi. Treba istaknuti dobar u~inak cijele ameri~ke reprezentacije s ~ak ~etiri djevojke me|u najboljih deset, ali i ponovno sjajnu mladu Tinu Weirather. Ju~er je zavr{ila ~etvrta i njeni dobri rezultati u brzim disciplinama polako postaju konstanta, ne vi{e iznena|enje.

Reuters

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012. Igokea o~itala lekciju sarajevskoj Bosni

SPORT

49

Ko visoko leti, nisko pada
Poraz je zaslu`en, ali ipak nerealan. Dali smo im previ{e poklona, a oni ih objeru~ke prihvatili. Moji igra~i su izgubili kompas, trebaju se spustiti na zemlju jer nisu ni blizu velikih ko{arka{kih imena, rekao je trener studenata Hamdo Frljak
Ko{arka{i Bosne do`ivjeli su jedan od najte`ih poraza u posljednjih nekoliko godina, a studente je u polufinalu Kupa BiH nadigrala Igokea sa visokih 94:65. Aleksandrov~ani su sarajevskoj ekipi o~itali pravu lekciju, te im na taj na~in poru~ili da se spuste na zemlju. {ka imena, a to je dovelo do toga da su izgubili kompas i stvorili o sebi neku nerealnu sliku", razo~arano je komentarisao trener studenata i ukazao na probleme na kojima klub mora poraditi u nastavku sezone.

Pro~itani
"Nakon sjajnih partija u prvih 11-12 kola, na{a igra je pro~itana. Protivni~ki skauti su snimili na{u igru, zaustavili lake poe n e iznutra, {to je dovelo da igramo po sistemu toplo-hladno. To nije dobro za Bosnu, te }emo morati sjesti, porazgovarati i analizirati na{e igre. Poku{a}emo otkloniti gre{ke, a veoma je bitno i da saniramo povrede, te {to prije budemo kompletni. Protiv Igokee smo igrali bez trojice standardnih igra~a iz prvog dijela sezone, ali to je sastavni dio ovog posla. Klub bi trebao biti spreman na takve situacije i imati adekvatna rje{enja, a mi to nemamo", zaklju~io je Hamdo Frljak. Koliko }e njegove rije~i uroditi plodom vidje}emo ve} u narednom me~u, kada Bosna gostuje jo{ jednom od pretendenata na vrh - mostarskom Zrinjskom.
A. MEHANOVI]

Hamdo Frljak nije tra`io opravdanje za lo{u igru protiv Igokee

Sami krivi
Ruku na srce, od mladog sastava Bosne niko nije ni o~ekivao fenomenalne rezultate u ovoj sezoni, ali su hrabre igre i hladne glave u prvom dijelu sezone dale rezultate, pa je Bosna predstavljala najprijatnije iznena|enje Lige 13 i nacionalnog Kupa... Zatim je uslijedio pad! Na odmjeravanje snaga po~ele su stizati kvalitetnije ekipe poput Igokee i Mladosti, a ko{arka{i nekada{njeg evropskog prvaka ve} tada su umislili da su nedodirljivi. Sve je to nagovijestilo lo{e rezultate, {to se na parketu i obistinilo. Toga je svjestan i Bosnin trener

NEREALNA SLIKA Moji igra~i su umislili da su velika ko{arka{ka imena, a to je dovelo do toga da su izgubili kompas i stvorili o sebi neku nerealnu sliku, smatra trener Bosne Hamdo Frljak
Hamdo Frljak, koji nije tra`io opravdanja za poraz od Igokee, ali je ukazao na sve probleme unutar ekipe i kluba. "U najavi utakmice kazao sam kako nije sramota izgubiti od ekipe kakva je Igokea. Naravno da prije svakog susreta razmi{ljamo

o pozitivnom rezultatu, jer da nije tako, ne bismo imali ni potrebu za takmi~enjem. U ovoj utakmici kvalitet je bio na strani protivnika, a mi smo se dobro nosili samo u prvih 16-17 minuta. Nakon toga je uslijedio pad u na{oj igri, {to je protivnik znao iskoristiti i nanijeti nam jedan od najte`ih poraza", ka`e Frljak i dodaje kako je +29 u korist Igokee, ipak, prevelika razlika. "Sami smo krivi za debakl, jer smo dozvolili lake poene, a svaki na{ poklon Igokea je znala iskoristiti." Iskusni stru~njak je prije utakmice rekao kako {ansu svoje ekipe vidi preko veterana D`enana Rahimi}a, koji je opravdao ulogu vo|e i sa 25 poena bio prvi strije-

lac na ovom me~u. Ipak, to nije bilo dovoljno s obzirom na to da su ostali igra~i podbacili i pokazali koliko su zapravo neiskusni. "Kvalitet Rahimi}a je neupitan, a on je samo jo{ jednom dokazao o kakvom se ko{arka{u radi. Uz njega, jedino je jo{ Avdibegovi} donekle odgovorio svom zadatku, a svi ostali su razo~arali. Oni su umislili da su velika ko{arka-

D`enan Rahimi} primjer za ostale igra~e Bosne

NBA Stala serija Lina i Knicksa

Charlotte slavio nakon 16 poraza
Prvak Dallas je slavio u Philadelphiji s 82:75 nakon {to je nadoknadio 15 ko{eva minusa • LeBron James sru{io Cleveland
Zavr{ila je pobjedonosna serija Jeremya Lina i New Yorka. Knicksi su u svom Madison Square Gardenu izgubili od New Orleansa s 89:85, a upravo je novope~ena zvijezda NBA lige bila jedan od glavnih problema doma}ina. Lin je, istina, ubacio 26 ko{eva, ali je i izgubio ~ak devet lopti, ~ime je izjedna~io negativni rekord ove sezone u ligi. Stala je na taj na~in serija Knicksa od sedam uzastopnih pobjeda, u kojoj je donedavno nepoznati ko{arka{ tajvansko-kineskog porijekla bio klju~na figura. Trevor Ariza je postigao 25 ko{eva za Hornetse koji su pobijedili tre}i put zaredom, ali su i dalje uvjerljivo najlo{ija ekipa Zapada. Amare Stoudemire je ubilje`io 26 poena i 12 skokova za Knickse. LeBron James se jo{ jednom vratio u svoj Clevelend ~iji mu navija~i jo{ uvijek nisu zaboravili 'izdaju' i odlazak u Miami. Svaki se put kad je primio loptu morao suo~iti sa `estokim zvi`ducima i negodovanjem, ali ga to nije omelo. Predvodio je Heat do uvjerljive pobjede (111:87) i pritom bio najbolji igra~ na parketu s 28 ko{eva, te po pet skokova i asistencija. Dwyane Wade mu se priklju~io s 22 ko{a, a Chris Bosh sa 16 poena i 12 skokova. James je samo u tre}oj ~etvrtini ubacio 16 ko{eva, da bi se u cijeloj posljednjoj dionici odmarao. Miamiju je ovo bila osma pobjeda u zadnjih devet dvoboja. Prvak Dallas je slavio u Philadelphiji s 82:75 nakon {to je nadoknani, predvodio je Los Angeles Lakerse do doma}e pobjede protiv Phoenixa (111:99). Bila je to tek ~etvrta utakmica ove sezone u kojoj su Lakersi postigli vi{e od 100 ko{eva. Dwight Howard je ve} sedmi put ove sezone odigrao dvoboj u kojem je imao najmanje po 20 poena i skokova. Konkretno, u pobjedi njegovog Orlanda protiv Milwaukeeja (94:85) ubilje`io je 26 ko{eva i 20 uhva}enih lopti. Charlotte je, uz 22 poena Reggieja Williamsa, do{ao do pobjede u Torontu (98:91) i na taj na~in prekinuo seriju od ~ak 16 uzastopnih poraza. Rezultati: Orlando - Milwaukee 94:85, Houston - Minnesota 98:111, Toronto - Charlotte 91:98, Detroit - Sacramento 114:108, Cleveland Miami 87:111, Philadelphia - Dallas 75:82, New York - New Orleans 85:89, Memphis - Denver 103:102, Oklahoma City - Golden State 110:87, Utah - Washington 114.110, LA Lakers - Phoenix 111:99.

Wetzlar slavio nad Hüttenbergom

Sedam golova Adnana Harmandi}a
Rukometa{i Hüttenberga i dalje bilje`e negativne rezultate, a protiv Wetzlara im nije pomogao ni doma}i parket. Gos ti su odni je li pu ni pli jen sla viv {i re zul ta tom 26:22. Pobjeda je u ruke Wetzlara, za ko ji nas tu pa bh. re pre zentativac Adnan Harmandi}, oti{la sasvim zaslu`eno jer su gostuju}i rukometa{i u klju~nim trenucima jednostavno odigrali bolje. Kod gostiju je sa sedam golova, od ~ega {est s linije sedam me ta ra, naj bo lji bio upravo na{ Harmandi}, dok je za doma}e najvi{e golova, njih pet, postigao Matthias Gerlich.

Dirk Nowitzki sa 28 poena predvodio Mavse

Reuters

dio 15 ko{eva minusa. Dirk Nowitzki je u drugom poluvremenu postigao 24 ko{a, jednako koliko i cijela doma}a ekipa, a dvoboj je zaklju~io s ukupno 28 poena i 12 skokova, predvodiv{i Maverickse do {estog uzastopnog slavlja. Kobe Bryant je imao jo{ jednu veliku ve~er. S 36 ko{eva, od kojih je polovicu ubacio u tre}oj ~etvrti-

50

OGLASI
Prilog broj 3.

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka c. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

IZVJE[TAJ O DOGA\AJU KOJI BITNO UTI^E NA FINANSIJSKO POSLOVANJE EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju i promet proizvoda za rudarstvo "POBJEDA-RUDET" Gora`de "POBJEDA-RUDET" d.d. Gora`de Gora`de, Vi{egradska bb 038 221 336; 038 221 335; info@pobjeda.com; www.pobjeda.com Promjena vanjskog revizora
1.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OP]INA CENTAR SARAJEVO OP]INSKI NA^ELNIK Na osnovu ~lana 20. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, broj 49/05), op}inski na~elnik raspisuje

- adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: II - PODACI O DOGA\AJU - navesti doga|aj iz ~lana 11. ili 12. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira - datum nastanka doga|aja - kratak opis i razlog doga|aja

OGLAS
za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme u Slu`bi za zajedni~ke poslove na radno mjesto: Portir - jedan izvr{ilac Pozicija radnog mjesta: referent USLOV: Stepen {kolske spreme: SSS- IV stepen, Vrsta {kolske spreme: saobra}ajna, ma{inska, gra|evinska, drvna, elektrotehni~ka, grafi~ka {kola, gimnazija ili ekonomska {kola, Posebni uslovi: polo`en ispit iz PPZ, Radni sta`: {est mjeseci.

6. 2. 2012. godine Po ovla{tenju Skup{tine dioni~ara, Nadzorni odbor je izabrao novog vanjskog revizora "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo Hasan \ozo - direktor Dru{tva
Uz prijavu, kandidati treba da dostave ovjerene fotokopije sljede}e dokumentacije: 1. svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli 2. uvjerenje o radnom sta`u 3. uvjerenje o polo`enom ispitu iz PPZ 4. uvjerenje o dr`avljanstvu BiH i fco. li~ne karte 5. izjavu da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten/a iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini i 6. izjavu da nije obuhva}en/a odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Kandidat koji bude primljen u radni odnos dostavit }e uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova oglasa dostavljaju se na Protokol Op}ine Centar ili po{tom na adresu: Op}ina Centar Sarajevo, Miss Irbi 1, uz naznaku “za oglas”. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

- potpis ovla{tene osobe odgovorne za potpunost i ta~nost informacija iz izvje{taja - mjesto i datum podno{enja izvje{taja i potpis osobe koja je sa~inila izvje{taj

Gora`de, 16. 2. 2012. godine

Javna ustanova "Dom zdravlja sa poliklinikom" Zavidovi}i raspisuje

K O N uKdniU R S za prijem ra odnos
Javna ustanova "Dom zdravlja sa poliklinikom" Zavidovi}i prima u radni odnos, na neodre|eno vrijeme, uz probni rad od 3 mjeseca, diplomiranog psihologa - 1 izvr{ilac. Svi kandidati moraju da ispunjavanju slijede}e op{te i posebne uslove: 1. da su dr`avljani Bosne i Hercegovine 2. da su stariji od 18 godina 3. da imaju zdravstvenu sposobnost za zasnivanje radnog odnosa 4. da imaju zavr{enu visoku stru~nu spremu - filozofski fakultet - smjer psihologija 5. da imaju polo`en stru~ni ispit 6. da poznaju rad na ra~unaru 7. da posjeduju voza~ku dozvolu "B" kategorije 8. da imaju 6 mjeseci rada u struci Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni prilo`iti: 1. kra}u biografiju 2. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) 4. ovjerenu fotokopiju diplome o ste~enoj stru~noj spremi 5. ovjerenu fotokopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu 6. ovjerenu fotokopiju dokaza o poznavanju rada na ra~unaru, 7. ovjerenu fotokopiju voza~ke dozvole, 8. dokaz o radnom iskustvu u struci (original potvrda ili uvjerenje), 9. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (samo izabrani kandidat prije zasnivanja radnog odnosa). Svi dokumenti moraju biti original ili ovjerene fotokopije. Svi kandidati koji dostave blagovremenu i potpunu prijavu - kvalifikovani kandidati (sa dokumentima od 1 do 8) bit }e obavije{teni o datumu pisanog testiranja i intervjua. Kvalifikovani kandidati }e biti bodovani na osnovu pisanog testiranja iz oblasti psihologije i intervjua. Komisija za prijem u radni odnos }e sa~initi rang-listu svih kvalifikovanih kandidata, gdje }e sabrati bodove ostvarene na testiranju iz oblasti psihologije i po osnovu intervjua, te }e u radni odnos biti primljen kandidat koji osvoji najve}i broj bodova. U slu~aju da se desi da pojedini kandidati imaju isti broj bodova, prednost }e se dati kandidatu koji je nezaposleni ratni vojni invalid, nezaposleni demobilizirani branilac ili ~lan porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca, a koji je na evidenciji Slu`be za zapo{ljavanje. U slu~aju da dva ili vi{e kandidata imaju isti broj bodova i ostvarenu prednost iz prethodnog stava ili da nema kandidata koji ostvaruju pravo na prethodno navedenu prednost, prednost }e se dati kandidatu koji ima zavr{enu edukaciju, kurs ili bilo koji drugi oblik stru~nog usavr{avanja iz oblasti klini~ke psihologije. Kandidati su du`ni da, uz prijavu, dostave i dokumente kojim }e dokazati pravo na predvi|enu prednost ukoliko `ele da ostvare pravo na istu. Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Prijave, sa imenom, prezimenom i adresom po{iljaoca, slati na adresu Javna ustanova "Dom zdravlja sa poliklinikom" Zavidovi}i Ul. Gazi Husrev-begova 25, Zavidovi}i sa naznakom "Prijava na konkurs za radno mjesto diplomirani psiholog". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati, s tim {to }e se neblagovremene prijave neotvorene vratiti po{iljaocu. DIREKTOR prim. dr. Halid Muhi}

Dobro jutro uz

u Va{em domu!

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed

TUZLA

10 20%
%
ZENICA

pretplata do 6 mjeseci pretplata do 12 mjeseci

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 8, 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426

DOBOJ

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572

SARAJEVO

Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

MOSTAR

Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

20

%

POSEBAN POPUST ZA PENZIONERE I RVI
OSLOBO\ENJE

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OGLASI

51

POSLJEDNJI POZDRAVI, SJE]ANJA I SMRTOVNICE
za objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enje mogu se predati u poslovnicama BH Po{ta {irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE
Naziv po{te Biha} Biha} Cazin Velika Kladu{a Adresa Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-19 07,30-15,30 09-19 08-16,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-19 07,30-15,30 07-16 07-14 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-18 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 09-20 Naziv po{te Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Sarajevo Ilid`a Had`i}i Vogo{}a Ilija{ Travnik Novi Travnik Bugojno Gornji Vakuf Fojnica Donji Vakuf Tuzla Tuzla Adresa Put `ivota bb Grbavi~ka 1 Behd`eta Muteveli}a bb D`emala Bijedi}a 37 Safet bega Ba{agi}a bb Zelene beretke 15 Trg solidarnosti 37 Safeta Had`i}a 107 Trg ZAVNOBIH-a 17 Bul. branilaca Dobrinje bb Rustempa{ina 13 Had`eli 116 Jo{ani~ka 32 29. februara 4 Prnjavor 11 Trg Zlatnih ljiljana bb Nugle II Javi} bb Doktora Raljevi}a bb Ul. 14. Septembra Aleja bosanskih vladara 29 Musala 2 Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 07-20 07-20 09-16 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 Naziv po{te Tuzla Tuzla Tuzla Kalesija @ivinice Kladanj Banovi}i Lukavac Gra~anica Srebrenik Grada~ac Zenica Zenica Zenica Zavidovi}i Kakanj Maglaj Te{anj Visoko Vare{ Olovo Breza Br~ko Adresa A. Herljevi}a 10 Rudarska 37 Bosne Srebrne bb Oslobodilaca bb Mar{ala Tita bb Patriotske lige 1 Banovi}i Borisa Kidri}a bb M. Vehbi ef. [emsekadi}a Kulina bana bb H. kapetana Grada{~evi}a 23 Masarikova 46 Kralja Tvrtka I br. 2 Lond`a 83 Patriotske lige bb Zgo{}anska 44 S. Omerovi}a 8 Trg Alije Izetbegovi}a ^ar{ijska 75 Put mira 15 H. kapetana Grada{~evi}a bb Hasana Kjafije 6 Bulevar mira bb Radno vrijeme pon-pet. subota nedjelja 08-16 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 08-16 08-15 08-16 08-15 07-17 08-15 07-17 08-15 07-17 07-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 08-17 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 -

Bosanska 3 Bosanskih Kraljeva Trg zlatnih ljiljana Ibrahima Mr`ljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Bosanska 115 Petrovac Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Mar{ala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Mar{ala Tita 12 Sarajevo ^emalu{a bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Vi{njik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel. 757908.k IZDAJEM gara`u u zgradi, Fe ta ha Be}ir be go vi}a-Kva drant. Mob. 062/326-484.k IZDAJEM pos. prostor 40m2 za pro da ju pre hra ne. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM na Ko{evskom brdu, namje{ten dvosoban stan 58m2, 2 sprat, grijanje, na du`i period. Mob. 061/209-911.k IZDAJEM pos. prostor 32m2, u Pa pa gaj ci, po vo ljno. Mob. 063/639-691.k IZ DA JEM na mje {ten stan 84m2, strogi centar, et. grijanje, nov. Mob. 061/249-631, 537654.k IZDAJEM zasebnu sobu, centar grada, zaposlenoj djevojci. Mob. 061/226-049.k IZDAJEM lijepo namje{ten dvoiposoban sttan, et. grijanje, kab. blind vrata, A. Smajlovi}a 21. Mob. 061/775-106.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ul. ^obanija kod pice ri je Ga li ja. Tel. 203-497, 062/326-484.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, cen. grij. zaposlenim osobama, poseban ulaz, Stari Grad. Tel. 538-598 i 061/928057.k IZDAJEM namje{ten stan, priva tna ku}a, po se ban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103258, 225-632.k IZDAJEM jednosoban stan kod OHR-a i dvosoban u Centru. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM pos. prostor 36m2, preko puta Suda, [enoina 6. Mob. 062/326-886.k IZDAJEM dvosoban stan, Otoka, Grada~a~ka, kod Merkatora, 350 KM. Mob. 061/902146.k IZDAJEM ili prodajem jednosoban stan 39m2 potpunu namje{ten, veliki balkon 6m2, III sprat, lift, Dobrinja II, Ul. Emila Zole 4. Tel. 033/811-273.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel:061/809-319.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM 53M2 dvosoban namje{ten Grbavica II Behd`eta Muteveli}a II kat 350KM.Tel. 061/247-77.k IZDAJEM sobu kod [umarskog fakulteta studentici.Tel: 062/724-761.k IZDAJEM stan na Stupskom brdu, u bli zi ni Pe ni ja. Tel. 033/470-741.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958-368.k IZ DA JEM ure|an po slo vni prostor Radi}eva (strogi centar) pogodan za advokaturu, notara, ambulantu, zubarsku ordinaciju, predstavni{tva. Zasebno grijanje, priklju~ak za telefon, internet i kablovsku TV. Mob. 061/190-012.k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059.k IZDAJEM extra sre|en i namje{ten apartman, u strogom centru, za jednu osobu, 500 KM (uklju~ene re`ije). Mob. 061/205-235.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k FER HA DI JA, iz da jem ofis 40m2, namje{ten ili prazan, vrlo povoljno. Mob. 061/350448.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om, kod OHR-a, strancu ili pos. ~ovjeku, 450 KM. Mob. 061/323-347.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan ul. Kulovi}a kod Narodnog pozori{ta.Mob: 061/275666.k IZDAJEM stan 90m2 centralno grijanje parking, gara`a interfon namje{ten na du`i period.Tel. 061/130-034.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k KU]A za strance u centru na dz`i rok. Tel. 217-290.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grba vi ci I. Mob. 063/639-213.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ko{evsko brdo, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.k

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
EXSTRA ponuda prodajem stna na Dobrinji IV 89m2, sprat II cijena 1200KM po m2.Tel. 061/540-015. 959 HRASNO, stan prodaja 43m2, novijagradnja, 2001. god. sve novo, papiri 1/1, kupatilo, hodnik 9m2, spava}a 11m2 dnevnga terpezarija kuhinja 23m2, cjena 1.980 KM/ m2. Mob. 061/701-387.sms PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415786.k STARI Grad, kod Vodovoda, 30m2, 4 kat, balkon+mogu}nost pro{irenja. Mob. 061/148-810. 729 OTOKA, 87m2, troiposoban, 7 kat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/148-810. 729 KU]A, Bjelave, 64m2+110m2 zemlje. Mob. 061/148-810. 729 STUP, novogradnja-Tibra 2, dvosoban 45m2, 7 sprat, garsonjera 28m2, 9 sprat+balkon, cen. grij. lift, 1.520 KM/m2. Mob. 066/801-711.k ^ENGI] V. F. Hauptmana, 37m2, 1 sprat, 43.000 eura. Mob. 061/177-556.k GARSONJERA, B. Begi}, Ko{evsko brdo 20m2, ima 23+balkon, potrebna kompletna adapta ci ja, 40.000 KM. Mob. 061/320-439.k GRBAVICA, ul. Grbavi~ka, 4 sprat, jednoiposoban, balkon, cen. grij. useljiv, 82.000 KM. Mob. 062/907-831. LUKSUZAN stan, sa svim stvarima 78m2, uknji`en fizi~ki ima 90m2, 5 sprat, 300.000 KM, Ciglane, H. Red`i}a 78m2+2 balkfona, 230.000 KM. Mob. 065/819-136.k DVOIPOSOBAN, Trg Nezavisnosti, 72m2+balkon+hobi soba+{pajz, djelimi~no adaptiran, 108.000 KM. Mob. 061/320-439.k OTOKA, @. fa{izma, 55m2, 4 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556.k STROGI centar, stan 92m2, A. [anti}a, 2 sprat, centar, M. ^emer li}a, 4 sprat, 27m2, 66.000 KM, Mojmilo, Olimpijska 80m2, 2 balkona, VP, 1.450 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

ZAMJENA
MI JE NJAM dvo so ban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k

BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 218.000 KM, Pofali}i, novogradnja, 56m2, 1 sprat, Z. Panjete, 112.000 KM. Mob. 062/383-064.k DO BRI NJA III, dvo so ban 57m2, grijanje, lift, balkon. Mob. 061/146-298.k DALMATINSKA —Centar, star 121m2/2.500KM visoko prizemlje. Mogu}a i stambeno poslovna kombinacija. Tel:033/221533.k MARIJIN Dvor, 128m2, 1 sprat, K. Tvrtka, 2.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 u Sarajevu ul. Branicala Sarajeva.Tel. 445-371 iza 15 sati.k STAN 52m2 u Sarajevu mjenjam za Banja Luku mo`e i prodaja.Tel. 542-668.k TITOVA, 121m2, 4 kat, lift. Mob. 061/484-505.k KU]A, Bjelave 160m2, 230.000 KM. Mob. 063/509-365.k OTES, 64m2+64m2 pro{irenja, 96.000 KM. Mob. 063/509-365.k BREKA, 79m2, 2 kat, balkon, cen. grij. 195.000 KM. Mob. 063/555-858.k KOVA^I]I, 55m2+balkon, 2 kat, 112.500 KM, cen. grij. Mob. 063/555-858.k TITOVA, 147m2, 3 kat, salonski. Mob. 061/484-505.k STAN Breka 103m2 dvoeta`ni 79m2.Tel.033/241-348.k STAN Centar M. Tita 123m2, 147m2 M. Dvor 80m2.Tel:061/299-911.k STAN Ciglane 79m2, 73m2 i K. Brdo 53m2 IV kat.Tel.061/299911.k KU]A Kova~i 150m2 gara`a na 300m2 placa. Tel. 03/241-348.k LO@IONI^KA, 1 sprat, 105m2, 210.000 KM, P. Ribar, 1 sprat, 52m2, 104.000 KM, Gajev trg 58m2, 133.000 KM. Mob. 064/4212354. GRBAVICA troiposoban stan 85m2 re no vi ran sa ga ra `om.Tel:061/964-797 i 033/617742.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su {i}a, 48m2+70m2 ba {te, 137.000 KM. Mob. 061/143036.k PRODAJEM stan 34m2, Grada~a~ka, ^. Vila II, cijena po dogovoru. Mob. 061/869-013.k

PRODAJEM ku}u u izgradnji, ulaz u Osjek, sa svim papirima. Mob. 062/225-012.k POFALI]I, blizu FDS i OBNa ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM gara`a, [opingGrbavica, uredni papiri. Mob. 061/548-875.k KU]A u Hrasnici, na 2 eta`e, 2 tros. stana, odvojeni ulazi, 2 gara`e, vl. 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 812-844, 061/172285.k PRODAJEM jednoiposoban stan 49m2, Vojni~ko polje, mijenjam za Ko{evsko brdo. Tel. 469-105, 061/497-707.k PRODAJEM ku}u u izgradnji, ulaz u Osjek, sa dozvolom. Mob. 062/225-012.k PRODAJEM stanove: Dobrinja, III sprat, 54m2, 75.000 KM, Centar, PRODAJEM stan Marin dvor 85m2 VIS prizemlje pogodan i za biznis 2.500/m2. Tel. 061/925649.k PRODAJEM stan, Ilid`a dvosoban stamb.zgrada, drugi sprat, eta`no grijanje.Tel: 061/865011.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k STA NO VI: Sken de ri ja 49 i 41m2, Hrasno 53m2, Mejta{ 54 i 49m2, Otoka 64 i 71m2-devastiran. Mob. 061/375-787.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k NEUM, stan 55m2, pogled na more, ul. Dalmatinska 1/III, 45.000 eura. Mob. 061/205235.k HRASNO, A. B. [imi}a, 58m2, I sprat, lift, cen. grij. 110.000 KM. Mob. 0617205-235.k DOBRINJA 55, 68, 89m2, Alipa{ino polje 64 i 78m2, Pofali}i 40m2, I. Sarajevo 60m2. Mob. 061/375-787.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba {ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k PRODAJEM stan 48m2 86.000 KM. lift, Isprat. Tel. 033/624655.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mje se ca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel: 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sa ra je vo. Tel: 062/200-777033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 43m2, [entada-Novo Sarajevo, cen. grijanje, izlog, prizemlje, po go dan za sve dje la tnos ti. Mob. 061/344-365.k IZDAJEM nenamje{ten jednosoban stan, Donji Vele{i}i. Tel: 061/171-897.k IZDAJEM dvosoban stan na Alipa{inom polju, B-faza, namje{ten. Tel: 061/842-989.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, sa grijanjem, G. Breka. Mob. 061/203-473.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM 3 poslovna prostora u Papagajci povr{ine 20m2. Mob. 061/141-676 i 033/535165.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Alipa{ino polje, B faza. Tel. 065/177-684.k IZDAJEM sobu, upotreba kuhinje, `enskoj osobi, Ante Babi}a br. 13, Alipa{ino polje. Tel. 453-752.k

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.
PRODAJA
GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325840.k D.MALTA trosoban stan 72m2 ul. Foj ni~ko IV sprat 1.8000KM/m2. Tel. 061/701044.k NOVA vila u ]elebi}ima, Jablani~ko jezero, 3 sprat, 190.000 KM. Mob. 062/688-971.k STARI GRAD kod Vje}nice jedno so ban stan 36m2. Tel:061/210-222.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k KU]A na Ilid`i-Otes, sa priklju~cima, oku}nica 400m2, gra|. dozvola. Tel. 538-365.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, kod Vje~ne vatre, za jednosoban ili dvosoban uz doplatu, Centar. Mob. 061/252-663.k STARI Grad kod Po{te 50m2, kao nov i dozvola za pro{irenje za jo{ 50m2, 155.000 KM. Mob. 061/484-505.k BRANILACA grada, kod BKC 80m2, 2 kat, renoviran. Mob. 061/484-505.k BREZA-Mahala, ku}a u izgradnji iza Mahalskog doma, na parceli 500m2, sa gra|. dozvolom, vl. 1/1, 45.000 KM. Mob. 061/473-179.k GRA\EVIN SKO ze mlji {te, posl./stamb. 2600m2, Ilid`a. Tel. 217-240.k DOBRINJA IV, 76m2, troiposoban, renoviran, 1.350 KM/m2. Mob. 061/484-505.k DANIJELA Ozme, 160m2, 2 kat. Mob. 061/484-505.k JOSIPA Vanca{a, 120m2, 3 kat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/484505.k RAJLOVAC, privredni objekti na 4.000m2 zemlje. Mob. 061/484-505.k ZEMLJA, Ni{i}i, 5500m2, fik. 35.000 KM. Mob. 061/484-505.k PRO DA JEM ku}u u Po fa li}ima, 2 trosobna stana, radnja, sve 1/1, 140.000 eura. Mob. 063/318-796.k PRODAJEM ku}u kod Fabrike duhana Pofali}i 2 trosoban stana radnja. Tel: 063/318-796.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k STAN 35 m2 preko puta stadiona Ko{evo na prodaju 6sprat. Tel: 066/510-328.k PRODAJEM gara`u, Dobrinja, povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k TRG Heroja, 36m2, IX kat, ul. Azize [a~irbegovi}, 50m2, XV sprat, A. Benca, 52m2, IX kat. Mob. 061/724-504.k PRO DA JEM stan 69m2, X sprat, A. polje, C faza. Mob. 061/537-152. PRODAJEM ku}u Kova~i Halilba{i}a Stari grad Sarajevo. Tel: 061/620-000.k AERODROMSKO 54m2, [. pand`e, 1 sprat, komplet renoviran, 2 balkona+gara`a, 85.000 KM. Mob. 061/247-177.k PRODAJEM stan na Grbavici jednosoban 37m2 prvi sprat adaptiran cijena po dogovoru. Tel. 062/920-814.k SOKOLOVI] kolonija, na tri eta`e, gara`a, ba{ta, 120.000 KM. Mob. Mob. 065/061-966.k PRODAJEM ku}u u izgradnji, ulaz u Osjek, sa svim papirima. Mob. 062/225-012.k DVO SO BAN stan 54m2, 3 sprat, ^. Vila, D`. Bijedi}a, kod Merkatora. Mob. 063/595406.k PRODAJEM zemlji{te industrijska zona, relacija Ilid`aBla`uj 2500m2, uz samu cestu. Mob. 061/145-517, 061/085792.k CENTAR, blizu Austrijske ambasade, troiposoban 84m2, VP, ga ra `a, 215.000 KM. Mob. 065/061-966.k VRACA, ku}a sa 3 stana, pl. grij. 600m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 065/061-966.k

MALI OGLASI
NAMJE[TAJ
PRODAJEM hitno radi selidbe dva nova kau~a Malagi}, crvena, eko ko`a, samo 380 KM, A. polje. Mob. 061/145504.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM [kodu Oktaviju, TOUR 1.9.TD (90, KS 2009.Tel. 061/101-899.k PRODAJEM novo vozilo mercedes-benz. A180CDI, 2011. god. Mob. 061/160-348.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765. i 061/134-544.k PRODAJEM XIBMW-pogon 4x4 2003 god.Tel:061/172-518.k

53

PRODAJEM pe} za cen. grijanje sa bojlerom za sanitarnu vodu 31kw. Mob. 061/182-128.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM termoakumulacionu pe} trojku. Tel. 063/864775.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973-852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gori vo „Su slea“, fik sno 100KM.Tel.061/194-929.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275-440.k PRODAJEM crnu dugu bundu, od zeca, iz Njema~ke. Mob. 061/159-507.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRO DA JA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM prozore. Mob: 061/869-396.k PRODAJEM uvezane revije Bo sna, Glo bus, na ci onal.Tel:524-973.k PRO DA JEM sto ma to lo {ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249-631.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182-128.k

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba. nokia, samsung, soni, ericsson, ig.htc.apple inphone.Mob. 062/695-695.k

OSTALO
PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do - 13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM izra|ene drvene bebe-stubi}i od bijelog bora za drvena gazi{ta. Tel. 061/224704.k PRODAJEM cijepana bukova drva, ugalj.Tel:061/247-186, i 061/785-535.k PRODAJEM stan 89m2, 171, centar, 1 sprat, M. Spahe. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i elek. aparate. Mob. 061/323-906.k

VOZILA
PRODAJEM karavan Mercedes 123D, 1984. god. u odli~nom stanju, registrovan 5+2. Mob. 063/879-720.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama. Cijena 12.500KM. Mob: 061/172-518.k RENAUL cady, 2002. god. pre{ao 119.000 km. Mob. 061/507756.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k PRODAJEM Golf V, 1,9 TDI, 2005. god. 17.000 KM, ura|en veliki servis. Mob. 061/530000.k

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

Dobro jutro uz

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

na va{em ekranu!
PO[TOVANI ^ITAOCI!
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{i se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije.

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

6 MJESECI 12 MJESECI

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

60 KM 120 KM

31 EUR 61 EUR

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

UPLATE U INOSTRANSTVU:

oglasi, smrtov nice, sje}an ja...) tel/fax : ++387 (0)33205-93 8

OGLAS NA SLU @BA: (mali

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF

UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

UNICREDIT BANK
DD MOSTAR

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

KM KM

3383202250044019 1990490005630121

Broj ra~una

SPARKASSE BANK
DD SARAJEVO

Broj ra~una

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite.Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
OSTALO USLUGE
MIKADO d.o.o. Al. `aluzine, trakaste, panelne i DUAL za vje se, VANJ SKE PVC i AL. ROLETNE, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600 i 061/551-515 www. mikadobh. com 398 TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno.Tel:033/240895. i 062/909-306.k ELEKTRI^AR — vodoinstalater, radi nove i popravlja stare instalacije (Eko plastika, sanitzerije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, itd). Mob. 061/132149.k TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156-728.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike, Alipa{ino polej. Mob. 061/157-991.k INSTRUKCIJE iz matematike, za sve |ake i studente, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966.k MOLERSKE usluge nudimo: gletovanje, moleraj, stolarija, radijatori, tapete i sve ostalo po dogovoru. Mob. 061/219-768, 456-979.k VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~ese, vodokotli}e, sifone, ventile, umivaonike, itd. Mob. 061/205-803, 066/973-793. INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole i fakultete, dolazak na adresu. Mob. 062/391-715.k PROF. francuskog, ovla{teni sudski tuma~, prevodi s ovjerom, instrukcije, maturski radovi itd. Mob. 061/480-069.k NJEMA^KI jezik, instrukcije i pre vod, ku ca nje ra do va na ra~unaru. Mob. 061/863-559.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460-606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519089.k BRAVAR radi blindirana vrata po naru|bi, kovane ograde, gitere itd. Tel. 061/221-668.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparat, dolazak besplatan.Tel:061/551035.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazim na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909-306.k ELEK TRI^AR SKE uslu ge: TEA pe}i, el. bojleri, indikatori, uti~nice, lusteri, itd. Mob. 061/048-497.k KOMBI prevoz putnika, manje selidbe. Mob. 061/500-622.k STAKLARSKA radnja „Edo“, izvodi sve staklarske radove, te uramljuje i oprema slike, H. Kre{evljakovi}a. Tel. 033/221902, 061/130-034.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom — 1,5KM, a 20 stolica i vi{e — 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k
POSLJEDNJI POZDRAV

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju

dragom prijatelju i kumu

SVJE@A i ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom.=8 KM, besplatna ku}na dostava. Mob. 066/823-749.k PRODAJEM skije Elan 180 Sa vezovima look. Tel.061/304714.k PRO DA JEM dva al bu ma zna~ki. Tel. 062/326-072.k PRODAJEM uvezane revije Bosna globus nacional Nin ljepota i zdravlje. Tel. 524-973.k PRODAJEM bundu crnu od sjeverne lisice broj 44. Tel. 033/651-007.k PRODAJEM podloge kese za stomu cijena povoljna i po dogovoru. Tel: 546-456.k

NOVO u ponudi!!! Izrada vizitki (100 komada=10 km), prodaja polovnih ra~unara, servisi ra~unara, instalacije sistema, antivirusi, web hosting. Do la zak na adre su. Tel: 061/700-863.sms VANJSKE PVC i AL. ROLETNE, platnene roletne i harmonika vrata. Tel. 033/655-600 i 0 6 1 / 5 5 1 - 5 1 5 www.mikadobh.com „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). k SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVI TA, ku}na nje ga i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k TEPSER S.O.D. Profesionalnim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Mob. 061/524-461, 033/200-003.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k VO DO IN STA LATER elektri~ar popravka i ugradnja instalacija sanitarija, bojlera el. pe}i.Tel. 061/180-120.k VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva, vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure{aja, pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034.k MALE[I]I kod Ilija{a, meljem sve vrste `itarica u svojoj vodenici, kvalitetno i povoljno. Mob. 066/722-576.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k KERAMI^ARSKE usluge. Tel. 061/460-606.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi. Tel. 062/226-665.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k ^IS TIM sni jeg sa kro vo va.Tel:062/134-827 i 003/241465. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila i opravke. Tel. 065/733-400.k MOLER radi molersko farbarske radove ~isto kvalitetno i po vo ljno.Tel.062/073-760 i 033/630-332.k

BOLETU
S tugom, Maja Taubman i Cuca Marinovi}
1057

BOLETU STOJADINOVI]U

KUPOVINA
KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869- 608.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne i ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505, 061/214-405.k KUPUJEM serd`ade i }ilime, sarajevske i pirotske, stare vezove sa srmom, suhozlatice, }avrme. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KU PU JEM sta re nje ma~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723731.k

PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654941.k DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219-761.k BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779.k SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930315.k VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tekstova. Mob. 061/365-677.k MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/571-361.k

Cile, Aida, Una, Zlatko i Adnan
1061

POSLJEDNJI POZDRAV

plemenitom ~ovjeku i isrenom prijatelju

BOGDANU BOLETU STOJADINOVI]U

Adi Muminovi}
1065

SJE]ANJE

na prijatelja i kuma

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe-slasti~arnoj, uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618855, 062/445-037.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara, inf.na. Tel: 066/999-012.k RESTORANU potrebna kuhari ca i ko no ba ri ca. Mob. 0617497-138.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmeti ke, za ra da mi ni mal no 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 063/036-955.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju [vedske kozmeti ke, za ra da mi ni mal no 30%+kreditiranje+stimulacija. Mob. 062/940-550.k

[I[UL DOMAGOJ

Muhamed Karahasanovi} i Ned`ad Imamovi} sa porodicama
985

RAZNO
KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE na na{u dragu Danas, 19. februara 2012, navr{ava se tu`na godina od kada s nama nije na{ voljeni tata

55

MUHAMED (SEFERA) KATICA

ALMU @BANI], ro|. SELESKOVI]
19. 2. 2010 — 19. 2. 2012.

preselio na ahiret u petak, 17. februara 2012, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 19. februara 2012. godine, u 14.30 sati na porodi~nom mezarju Burati-Han-Stjenice. Prevoz iz Sarajeva obezbije|en ispred Vije}nice sa polaskom u 13 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga [ehra, sinovi D`evad i Ned`ad, k}erka D`evada, snahe \ulka i Lamija, zet Suad Smaji}, unu~ad Armin, Lamija, Tarik, Vedad, Faris i Sunita, daid`a Zajko, daid`inica Raza, daid`i}i i daid`i~ne, teti}i i teti~ne, {ura Safet sa porodicom, svastike Zineta i Izeta sa porodicama, te porodice Katica, Be}irevi}, Puhalo, Bukalo, Smaji}, Smaka, Ku~anin, Briga, Mr{o, Jusi}, Kari}, Karahmet, Bahto, Had`ihasanovi}, Kapo, Omanovi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Safvet-bega Ba{agi}a br. 102.
000

S ljubavlju i tugom, njeni: Enisa, Mirza i Samir sa porodicama
1058

SLAVI[A MIJOVI]

Devetnaestog februara 2012. godine navr{ava se ~etrdeset dana otkad nas je napustio na{ dragi K}erke Vanja i Tanja s porodicama
1049

REFIK LIKA LIKOVI]

Devetnaestog februara 2012. navr{ava se godina od smrti na{eg

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju Uvijek }emo ~uvati uspomenu na tvoj plemeniti lik. S ljubavlju, tvoji: majka D`emila, sestra Refija, brat Enver sa porodicama
1047

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

SLAVI[E

BOLETU
Mama, seka, Jole i Dinko
1049

BOLETU
\oko i Nada
1041

TU@NO SJE]ANJE Mira i Neno Bobar
1059

POSLJEDNJI POZDRAV S nevjericom i tugom opra{tamo se od na{eg

ZORAN ZOKA ZUL^I]
19. 2. 2007 — 19. 2. 2012.

prim. dr. MED@IDI HAD@IJAMAKOVI]
Kora i Jovan
1060

BOLETA
Nada, Ranko, Bobo i Orlagh
1050

Ni jedna no} nije pro{la, da nismo pomislili na tebe, ni jedna suza nije kanula da sje}anje nije probudila... Beskrajno nam nedostaje{! Tvoji Goran i Blanka
1034

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE
SJE]ANJE

na{em dragom prijatelju

Devetnaestog februara 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od prerane smrti na{e drage k}erke, supruge, majke i sestre

na voljenu suprugu, majku, svekrvu, baku i prabaku

BOGDANU BOLETU STOJADINOVI]U

NEZIRA SEKA (FEHIMA) DRLJA^A, ro|. HAD@IHASANOVI]
10.11.1955 - 9.1.2012. Sarajevo

Mirjana i \or|e Mali}
1044

NADU MARTINOVI], ro|. NOVAKOVI]
19. 2. 2010 — 19. 2. 2012.

Sa `alo{}u smo primili vijest da je na{ kum i dragi prijatelj

BOGDAN STOJADINOVI]

Tvoj odlazak je ostavio ogromnu prazninu u na{im srcima. Nedostaje{ nam svakog trena. Tvoja dobrota i plemenitost, tvoj optimizam i ljubav prema svima nama je ne{to {to se ni~im ne mo`e nadoknaditi. Bila si na{ najbolji prijatelj, neko od koga se samo dobro moglo do`ivjeti. Hvala ti za sve, Seko. S ponosom, ljubavlju i po{tovanjem vje~no }emo te ~uvati od zaborava.

Bila si na{a snaga, na{ veliki oslonac. Te{ko je kora~ati stazama bez tebe, iako te nema, uvijek si s nama. Hvala ti za svako dobro koje si u~inila za nas. Po~ivala u miru Bo`ijem. Tvoji najmiliji: suprug Pero, sin Zdravko, k}er Ivanka, nevjesta Mladenka, unuci i praunuk
937

preminuo u ~etvrtak, 16. februara 2012. godine. Iskreno sau~e{}e Radi, Ivani i Janu i posljednji pozdrav na{em dragom Boletu. Slavka, Mi{o, Rale, Jelena i Mak
1048

Tvoja mama Fatima, suprug Milanko, djeca Igor i Damir, bra}a ^amil i ^azim, snaha Mirsa, svekrva Rosa, zaova Mirjana sa suprugom Mladenom i Asim Ra|o
1043

Navr{ava se tu`na godina od kada nije sa nama na{ suprug, otac, djed, punac i svekar

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj kom{inici

MLADEN KOLOBARI]
red. prof. Aklu u penziji

MED@IDI (MUHAMEDA) HAD@IJAMAKOVI]

prim. dr.

Zauvijek voljen, po{tovan u mislima i lijepim uspomenama. Uz izraze sau~e{}a porodici, Tvoji: Paula, Lidija, Igor, Anja, Lilli, Marko, Bettina i Abid
71101

kom{ije iz Ul. Jezero br. 9.
1052

POSLJEDNJI POZDRAV

drugu, saradniku i prijatelju

Devetnaestog februara 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako nas je napustila na{a voljena sestra i tetka

Devetnaestog februara 2012. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako nije sa nama na{a voljena

SEADU [AHINPA[I]U

ALIJA ALKA HUSKOVI], ro|. JELIN
Uspomena na tvoju ljubav i plemenitost zauvijek }e `ivjeti u nama. Porodice Jelin, Ferizovi} i Kadri}
1056 AX

ALIJA ALKA HUSKOVI], ro|. JELIN
iz Mostara

Neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i kao {to je vje~no i na{e sje}anje na tebe. Iskreno sau~e{}e porodici. Bo`o Tadi} S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Brat Fadil Jelin sa porodicom
AX

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, kom{ije i poznanike da je na{a draga U nedjelju, 19. februara 2012, navr{avaju se dvije tu`ne godine otkako je prestalo da kuca srce na{e drage sestre, tetke i zaove

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE na na{eg radnog kolegu

57

\ULA GRU[ECKI, ro|. PEHILJAGI]

ALME @BANI], ro|. SELESKOVI]

Vrijeme prolazi, dani se ni`u a bol i tuga za tobom jednako traje. nakon duge i te{ke bolesti 16. februara 2012. preminula u 79. godini u Torontu — Kanada. O`alo{}eni: sinovi Rudolf i Dubravko, snahe Mara i Gordana, unu~ad Zoran sa suprugom Jelenom, Adriana sa suprugom Imerom, Irena i Igor, porodice Ali}, Pehiljagi}, [ahinovi}, Lazakovi}, Ivi}, Idrizovi}, te mnogobrojna rodbina i prijatelji.
445

U na{im srcima ostat }e{ zauvijek voljena i nikad zaboravljena. Nedostaje{ nam beskrajno... S ljubavlju, tvoji: Sabo, Lejla, Sanja i Sabina sa porodicom
984

VLADIMIRA KOMANOVI]A
19. 2. 2010 — 19. 2. 2012.

FEDERALNO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA
001

SJE]ANJE

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

KR^UM
SPASOJE
1892 — 1984.

ILINKA
1900 — 1988. 1925 — 2003.

MUHAMED (HUSEINA) HAD@IABDI]
19. 2. 2011 — 19. 2. 2012.

RADE

VLADIMIR KOMANOVI]
1947 — 2010.

Gordana, Katarina, Aleksandra i brat Branislav

Porodica Kr~um

443 914

Tvoja plemenita du{a, dobrota i veseli duh nikada ne odlaze u zaborav. Izo sa porodicom
1015

SJE]ANJE Devetnaestog februara 2012. navr{avaju se ~etiri godine boli i tuge otkad nas je zauvijek napustila na{a mama, supruga, sestra i baka na na{eg dragog tatu i supruga

SJE]ANJE na na{e drage i plemenite roditelje

SREBRENKA BERBEROVI] – KO[UTA
U spomen na taj dan okupi}emo se oko njenog vje~itog po~ivali{ta na groblju Bare u 12 sati. O`alo{}ene porodice: Berberovi}, Ko{uta, Butigan, Arslanagi} i Junge
1012

EKREMA HAJDAREVI]A
19. 2. 2002 — 19. 2. 2012.

Iris, Alen i Nela
1000

IN MEMORIAM

SJE]ANJE na na{u dragu i voljenu majku

HILDA MARKOVI], ro|. GALI]
1999 — 2012.

VELJKO MARKOVI]
2002 — 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erka Ljiljana Bajagi} i sin @elimir sa porodicama
1008

SINI[A RADOVI]
19. 2. 2011 — 19. 2. 2012.

RU@U SELAKOVI]
19. 2. 2010 - 19. 2. 2012.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

“Nema vi{e ni~eg. Samo grob me|u nevidljivim grobovima, izgubljen poput pahuljice u visokom snegu {to se {iri kao okean i sve pretvara u hladnu pustinju bez imena i znaka. Nema vi{e ni pri~e ni pri~anja. Kao da nema ni sveta zbog kog vredi gledati, hodati i disati.” Po~ivaj u miru, dragi Dru`e i vedri ^ovje~e. Sini{a i Vernesa Boro, Draga, Brankica sa porodicama i prija Seka
436 71120

S ljubavlju i po{tovanjem,

58

PREDAH

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Najbolje }ete se osje}ati obavljaju}i intelektualne poslove. Ukoliko sura|ujete s inozemstvom, na pomolu je potpisivanje novog ugovora. U`ivat }ete popularnost me|u suprotnim spolom, koji }e sa zanimanjem gutati svaku va{u pri~u. Mogu}i su iznenadni susreti sa zanimljivim ishodom. Obogatite prehranu vitaminima i jedite {to vi{e sezonskog vo}a i povr}a. Bankari i finansijski stru~njaci bavit }e se mi{lju o osamostaljivanju ili promjeni radnog mjesta. Nemojte prenagliti s odlukom ukoliko niste pa`ljivo razmotrili sve opcije. Nemojte davati la`ne nade osobi koja vas ne privla~i. Bilo bi po{teno da od samog po~etka budete iskreni u vezi sa svojim osje}anjima. Neuredne `ivotne navike prouzrokovat }e probavne smetnje. Budete li na poslu previ{e zabu{avali, mogli biste upasti u probleme. [ef vam ne}e biti previ{e sklon, stoga mu nemojte davati dodatni razlog za ljutnju. ^estim promjenama raspolo`enja izlu|ivat }ete partnera i bli`nje. ^im osjetite poriv za zapo~injanjem sva|e, povucite se i posvetite nekoj aktivnosti koja }e vas osloboditi napetosti. Obratite vi{e pa`nje na zdraviji na~in `ivota. Prionete li na rad, dovr{it }ete davno zapo~ete poslove. Najbolje rezultate ostvarivat }e Rakovi ~iji je posao vezan uz trgovinu, marketing ili administraciju. Boravak kod ku}e bit }e vam privla~niji od dru`enja i izlazaka. Vrijeme }ete najradije provoditi s djecom i voljenom osobom, a zajedni~ko dru`enje napravit }e mnogo za uspostavu kvalitetnijih odnosa. Nemojte ignorirati prve simptome prehlade. Manjak koncentracije uspje{no }ete prikriti {armom i ma{tovito{}u. Najbolje }ete se snalaziti u poslovima koji imaju fleksibilno radno vrijeme ili onima koje mo`ete obavljati kod ku}e. Nedostatak komunikacije prouzrokovat }e krizu u mnogim vezama. Nemojte ~ekati da se problem sam rije{i, ve} zapo~nite razgovor koji }e biti prvi korak ka obnovi veze. Vje`banje }e vam dobro do}i da se oslobodite napetosti. Nakupljene poslovne obaveze ne}e tolerirati zabu{avanje. Ukoliko se ne mo`ete prisiliti na rad, odnesite dio posla sa sobom ku}i. Vi{e od svega te`it }ete za mirnim na~inom `ivota i skladnim obiteljskim odnosima. Ipak, nervozni uku}ani ne}e dijeliti va{e mi{ljenje, pa su veliki izgledi da }e dan obilovati sva|ama i razmiricama. Budite oprezni prilikom bavljenja sportom i izbjegavajte opasne aktivnosti. Bistar um i dosjetljivost bit }e va{i najja~i aduti. Spretno }ete se izvu}i iz svake neugodne situacije, a mo}i }ete ra~unati i na podr{ku okoline. U`ivat }ete u surfanju i sklapanju novih poznanstva putem Interneta. Osim uspostave prijateljstava, mogle bi se roditi i nove simpatije. Podlo`ni ste prehladama i virozama. Nastojte {to manje boraviti na hladno}i. Napeti odnos sa {efom ote`at }e vam situaciju na poslu. Nemojte zapo~injati sukob, ~ak i ako ste sigurni da ste u pravu. Mnogi }e se parovi posvetiti planiranju zajedni~ke budu}nosti. Slobodni }e skupiti hrabrost i pri}i osobi koja im ve} neko vrijeme zaokuplja pa`nju. Nekoliko nakupljenih kilograma natjerat }e vas da vi{e pa`nje posvetite ishrani. Bolje }ete funkcionirati kao samostalan igra~, nego kao dio tima. Suradnja s kolegama }e vas usporavati, stoga se posvetite obavljanju zadataka koji ne zahtijevaju u~estale kontakte s drugim ljudima. Po~nite gledati naprijed i raskinite sve veze sa pro{lo{}u. Na pomolu su nova poznanstva koja }e vas ispuniti o~ekivanjima. Prepustit }ete se ljen~arenju i u`ivanju u ukusnom zalogaju. Umor }e se odraziti na rad i uzrokovati ~e{}e pogre{ke pri obavljanju zadataka. Strah od gubitka radnog mjesta dodatno }e vas uznemiriti, stoga poku{ajte odraditi posao najbolje {to mo`ete. Bli`nji ne}e pokazivati razumijevanja za va{u okupiranost obavezama i poslovnim brigama. Povucite se u samo}u i provedite {to vi{e vremena bave}i se aktivnostima koje vas opu{taju. Uspjeh se smije{i poduzetnicima i obrtnicima koji }e imati dovoljno samopouzdanja za povla~enje riskantnih, ali isplativih poslovnih poteza i odluka. Vezane Vodolije nastojat }e {to vi{e vremena provesti sa svojom boljom polovicom. Iako }ete biti podlo`ni prehladi, vedar duh i optimizam ne}e dozvoliti da im pridajete veliku va`nost. Nai}i }ete na probleme vezane uz birokraciju i sporu papirologiju, stoga se pobrinite da imate sa~uvane sve va`ne podatke i kontakte. Nje`ni ste i osjetljivi pa }e bli`nji morati paziti da vas ne povrijede. Slobodni }e biti tu`ni i usamljeni, stoga bi bilo korisno da se okru`e dragim prijateljima. Opu{taju}e djelovanje joge pokazat }e se idealnim za odr`avanje psihofizi~ke ravnote`e.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: prst, lilo, akim, niki, oh, lava, prilika, ibis, re{, salamet, vu~ko, inadan, iman, k}eri, e, ma{ala, kipar, ali, otes, edo, j, taker, mlin, rilo, koler, te, atleta, at, imam, eruditi, {ipovo, labin.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

U Bosni danas prije podne prete`no sun~ano i toplije, poslije podne naobla~enje. U Cazinskoj krajini, Tropolju i Hercegovini obla~no, poslije podne o~ekuje se slaba ki{a. Puha}e slab do umjeren ju`ni vjetar. Minimalna temperatura od -6 do 3 stepena C, maksimalna dnevna od 4 do 12. U no}i na sjeveru ki{a, a u centralnim predjelima ponegdje slab snijeg. Sutra obla~no sa ki{om i susnje`icom, koja }e poslije podne pre}i u snijeg. U brdsko-planinskim predjelima obla~no sa snijegom. U utorak obla~no, ujutru u brdsko-planinskim predjelima sa slabim snijegom, na jugu sa ki{om. U srijedu poslije obla~nog jutra, tokom dana prete`no sun~ano. U Sarajevu danas prije podne prete`no sun~ano, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura -4 stepena C, maksimalna dnevna 5.

Danas }e obla~no sa ki{om, na planinama sa snijegom, biti u zapadnoj i centralnoj Evropi. Ki{a se o~ekuje i na Apeninskom poluostrvu i Jadranskom primorju, dok }e snijeg, uz umjeren do jak vjetar, padati na sjeveru Skandinavije i u pribalti~kim dr`avama. Prete`no sun~ano bi}e na Britanskim ostrvima, Pirinejskom i Balkanskom poluostrvu. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 0 do 10 stepeni C, a najtoplije bi}e na jugu [panije i Portugala oko 17 stepeni. Na Balkanu prete`no sun~ano, du` jadranske obale obla~no sa ki{om. Poslije podne naobla~enje sa zapada poluostrva pro{iri}e se na centralne predjele. Maksimalna temperatura od 3 do 13 stepeni C. Uve~er i u no}i ki{a }e padati u Hrvatskoj i sjevernoj Srbiji, a slab snijeg se o~ekuje u Bosni i Crnoj Gori.

60

KULTURNI VODI^
STAR WARS: EPIOSODE I FANTOMSKA PRIJETNJA
SF spektakl, re`ija: George Lucas, uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor, Nataline Portman... po~etak u 13.30 i 16.20 sati.

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

MUZEJI
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 15 i 21 sat.

PARADA
komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Milo{ Samolov, Nikola Kojo, Hristina Popovi}, Goran Navojec, Dejan A}imovi}... po~etak u 19 i 21 sat.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

MUPETTI

STAR WARS: EPIOSODE I FANTOMSKA PRIJETNJA
SF spektakl, re`ija: George Lucas, uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor, Nataline Portman... po~etak u 15.30 i 18 sati.

BANJA LUKA

SARAJEVO

KINA
BOSANSKI KULTURNI CENTAR
U ZEMLJI KRVI I MEDA
premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [erbed`ija, Branko \uri}… po~etak u 13.30, 16, 18.30 i 21 sat. porodi~na komedija, re`ija: James Bobin, uloge: Jason Segel, Amy Adams, Chris Cooper... po~etak u 11.40 i 13.50 sati.

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

\AVO U TEBI
horor, re`ija: Viliama Brenta Bela, uloge: Suzan Krauli, Fernanda Andrade, Sajmon Kvoterman, Evan Helmut... po~etak u 17.15, 19 i 20.45 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
SIGURNA KU]A
premijera, akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick, Brendan Gleeson... po~etak u 15.45, 20 i 22.15 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“.Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

CINEMA CITY
ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
animirani, komedija, porodi~ni re`ija: Mike Mitchell, uloge: Justin Long, Jesse McCartney, Alyssa Milano, Christina Applegate... po~etak u 11.20 sati.

METTING POINT
U ZEMLJI KRVI I MEDA
premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 18 i 20.30 sati.

KUPILI SMO ZOO VRT
komedija, drama re`ija: Camerone Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Elle Fanning, Stephenie Szostak... po~etak u 12 i 14.15 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Bo{nja~kog instituta i postavki umjetni~kih djela “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail info@bosnjackiinstitut.ba.

^ELI^NA LEJDI

U ZEMLJI KRVI I MEDA

POZORI[TA
MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
autor: Nenad Veli~kovi}, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Drago Buka, Mario Drma}, Damir Kustura, Mirza Der vi{i}, Adnan Goro, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Ismir Fazli}, Suada Ahmeta{evi}, Narda Nik{i}, Alma Merunka po~etak u 11 sati.

TUZLA

ZENICA
biografski, drama re`ija: Phyllida Lloyd uloge: Meryl Streep, Jim Broadbent, Richard E. Grant... po~etak u 18 i 20.15 sati.

premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 13.15, 15.50, 18.25 i 21 sat.

FESTIVALI
SARAJEVSKA ZIMA
SARTR PLES DERVI[A
izvo|a~i: Ugur Erdem Urer,Burak Kaynarca,Omer Bildik,Hakan Akdeniz,Erhak Elinç,Burhan Kul,Yagar Cuhadar,Bahadir Okyar,Fatih Ekici,Ugur Güral Gökçe, Ali Ihsan Aksu po~etak u 20 sati.

GALERIJE KINA
MULTIPLEX EKRAN
U ZEMLJI KRVI I MEDA

OVO ZNA^I RAT
romanti~na komedija, akcija uloge: Reese Whiterspoon, Chris Pine, Tom Hardy... po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

ZAVJET LJUBAVI
ljubavna drama, re`ija: Michael Sucsy, uloge: Chaninng Tatum, Rachel McAdams, Sam Neill, Jessica Lange... po~etak u 19 i 21.10 sati.

JOURNEY 2: TAJANSTVENI OTOK
porodi~ni, avantura re`ija: Brad Payton, uloge: Dwayne Joshon, Michael Cane, Josh Hutcherson, Vanessa Hudgens... po~etak u 11.30, 13.30 i 18.15 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova. premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 16, 18.30, 20.30 i 22.15 sati.

SIGURNA KU]A
premijera, akcioni triler, re`ija: Daniel Espinosa, uloge: Denzel Washington, Ryan Reynolds, Robert Patrick... po~etak u 16, 18.20 i 20.40 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2011. godini. Radove }e izlo`iti Igor Zergol, Adna Bakija, Bojan Stoj~i}m, Amir ]ati}, Mustafa ^ohad`i} i Alma Muzurovi}. Galerija se nalazi u zgradi Centralne Raiffeisen banke u ul. Zmaja od Bosne bb, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

STAR WARS: EPIOSODE I FANTOMSKA PRIJETNJA

SVE ZA LOVU
romanti~na komedija, re`ija: Julie Anne Robinson, igraju: Katherine Heigl, Jason O'Mara, John Leguizamo, Daniel Sunjata... po~etak u 14, 16.10, 18 i 20.10 sati.

BIHA]
SF spektakl, re`ija: George Lucas, uloge: Liam Neeson, Ewan McGregor, Nataline Portman... po~etak u 16 i 22.15 sata.

^UDOVI[NA PRI^A U PARIZU
avantura, animirani re`ija: Bibo Bergeron, uloge: Mathieu Chedid, Vanessa Paradis, Gad Elmaleh, Ludivine Sagnier... po~etak u 12.15 i 14 sati.

PARADA

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI RS
Izlo`ba “50 godina grafi~kih komunikacija u Srbiji 1960/2010” u kojoj su predstavljeni znakovi i grafi~ka komunikacija u posljednjih 50 godina, kao i postavka “Banjalook 3”. Izlo`ba je za posjete otvorena do 9. marta, od 10 do 22 sata.

KOKO I DUHOVI
avantura, porodi~ni re`ija: Daniel Ku{an uloge: Antonio Para~, Nina Mileta, Kristian Bona~i}... po~etak u 11 i 13 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
UNA
U ZEMLJI KRVI I MEDA
premijera, ratna drama, re`ija: Angelina Jolie, uloge: Zana Marjanovi}, Goran Kosi}, Rade [ebed`ija, Branko \uri}... po~etak u 17, 19 i 21 sat.

MA^AK U ^IZMAMA
avantura, animirani re`ija: Chris Miller, uloge: Antonio Banderas, Salma Hayek, Zach Galifianakis, Billy Bob Thornton, Guillermo del Toro... po~etak u 10.30 sati.

komedija, re`ija: Sr|an Dragojevi}, uloge: Nikola Kojo, Mi{o Samolov, Goran Navojec, Bojan Navojec, Dejan A}imovi}, Ivica Zadro... po~etak u 13.25, 15.40, 18.10 i 20.30 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba slika i crte`a umjetnika koji su zavr{ili slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju, BiH, za posjete je otvorena do 9. februara.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Bansko: Slalom (m), prenos
BHT 1 08.55
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

SP

OR T

Pisac iz sjene
The ghost Writer, 2010.

20.50 FTV

TRILER

Sochi: Spust/ superkombinacija (`), prenos
BHT 1 07.55
SVJETSKI KUP U ALPSKOM SKIJANJU

Re`ija: Roman Polanski Uloge: Ewan McGregor, Pierce Brosnan,Olivia Williams, Jon Bernthal, James Belushi

Uspje{ni britanski pisac iz sjene prihvata da dovr{i memoare biv{eg britanskog premijera Adama Langa, a njegov agent Rick Ricardelli ga uvjerava da je to prilika `ivota za njega, pri ~emu }e zaraditi nevjerovatnih 250 hiljada dolara. No, ~ini se da je projekat osu|en na propast od po~etka jer prethodni pisac iz sjene Mike McAra umro je pod ~udnim okolnostima u saobra}ajnoj nesre}i...

Spiderman
20.00 PINK
Spiderman, 2002.

FIL

M

Vrana
22.00 HRT2
The Crow, 1994.

FIL

M

SP

OR T

AKCIJA
Re`ija: Sam Raimi Uloge: Tobey Maguire, Willem Dafoe, Kirsten Dunst, James Franco, Cliff Robertson, Rosemary Harris

AKCIJA
Re`ija: Alex Proyas Uloge: Brandon Lee, Rachelle Davis, Ernie Hudson, Michael Wincott, Bai Ling, Sofia Shinas

F.C. Barcelona - Valencia C.F
TV 1 MRE@A 21.30
[PANSKA PRIMERA LIGA

Studenta Petera Parkera ugrize geneti~ki preina~en pauk. Peter ubrzo otkriva da posjeduje neobi~ne mo}i: nadaren je snagom i sposobnostima pauka s posebno izo{trenim paukovskim osjetilima. U me|uvremenu, megalomanski biznismen Norman Osborn tako|er prolazi kroz neke neobi~ne mijene. Eksperimentalna mu je formula eksplodirala u lice, pove}avaju}i mu inteligenciju i snagu, ali ga je istodobno i izludila. On postaje Zeleni vilenjak, najve}i neprijatelj ^ovjeka pauka, koji }e zavjet Petera Parkera o borbi protiv kriminala i pomaganju nedu`nima staviti na krajnju ku{nju.

Staro vjerovanje ka`e da vrana odvodi du{e preminulih u svijet mrtvih. Ponekad vrana mrtve mo`e vratiti u svijet `ivih. Eric i Shelly trebali su se vjen~ati na samu No} vje{tica, ali no} prije nju su silovali i nasmrt pretukli, a njega ubili no`em i hicima iz pi{tolja kriminalci u slu`bi Tipa Dollara. Godinu poslije vrana o`ivljava Erica i on se `eli osvetiti ljudima koji su uni{tili njegovu i Shellynu sre}u. Na tom putu pomo} }e mu pru`iti djevoj~ica Sarah, koja je njemu i Shelly bila kao vlastita k}i, te policijski narednik Albrecht...

Melroce Place
12.45 FTV

SE

Rukovanje sa vragom
RI
21.05 OBN

FIL

M

Odmetnik Josey Wales
20.05 NOVA VESTERN
Re`ija: Clint Eastwood Uloge: Clint Eastwood, Sondra Locke, Chief Dan George, Bill McKinney, John Vernon The Outlaw Josey Wales, 1976.

FIL

M

JE

Shake Hands with the Devil, 2007.

RATNA DRAMA
Re`ija: Roger Spottiswoode Uloge: Roy Dupuis, Owen Sejake, James Gallanders, Michel Mongeau

Film prema nagra|ivanoj autobiografiji general-potpukovnika Romea Dallairea, koji je sudjelovao kao lider u mirovnoj misiji UN-a u Ruandi 1994. godine. Na`alost, ni vojska UN-a nije mogla sprije~iti genocid u kojem je brutalno ubijeno 800 hiljada nevinih civila... Jane Andrew - Mancini, Sydneina starija sestra, dolazi u Los Angeles i objavlje da je ona jedina nasljednica svoje pokojne sestre. U me|uvremenu, detektiv Rodriguez po~inje da istra`uje vezu izme|u Violet i Sydney. Violet koristi prozor kupatila za svoj bijeg i dalje ubije|ena da je Sydey njena biolo{ka majka. David moli Auggie za pomo} da mu na|e privremeni posao, ali zbog svog karaktera, David uspijeva izgubiti i taj posao, dovode}i Auggie u veoma neugodnu situaciju. Lauren se jedne ve~eri sre}e sa svojim “klijentom” koji joj se javio preko Tobya. Me|utim, ovaj put Laureen biva pretu~ena u hotelskoj sobi i prisiljena je potra`iti pomo}. Pomo}i }e joj Wendi, lokalna holivudska Madame koja daje savjet Laureen da se dr`i podalje od hotela u kome se sastajala sa svojim “klijentima”.

Mirni i radi{ni farmer iz Missourija Josey Wales skrbi za svoju obitelj ne slute}i crnu sudbinu koja ga ~eka. Vojnici Unije u posljednjim danima ameri~kog Gra|anskog rata predvo|eni okrutnim Terrillom oplja~kaju Walesovu farmu, pobiju obitelj i spale ku}u. Josey pre`ivi te se priklju~uje suparni~koj vojsci Konfederacije. Josey se odbije predati pobjedni~koj strani te postane odmetnik.

Razuzdani Jim
17.20 BHT KOMEDIJA
Re`ija: John McKay Uloge: Sam Rockwell, Frances O Connor, Tom Wilkinson, Brenda Blethyn Piccadilly Jim, 2006.

FIL

M

Dug je put
01.05 TV1 DRAMA
Re`ija: Richard Pearce Uloge: Sissy Spacek, Whoopi Goldberg, Dwight Schultz, Ving Rhames, Dylan Baker, Erika Alexander The Long Walk Home, 1990.

FIL

M

James Crocker je Amerikanac u Londonu i biv{i pisac zloglasne kolumne o dru{tvenom `ivotu grada. Tulumarenje je jedino {to Jamesa zanima u `ivotu, sve dok ne sretne lijepu i sofisticiranu ro|aku Ann, koja }e mu pokazati da i `ivot bez tulumarenja mo`e biti prihvatljiv. Sve se ~ini savr{enim, no postoji problem: James je prije nekoliko godina napisao negativnu kritiku Annine poezije. Jedini na~in zata{kavanja ovog problema je, naravno, prevara.

Potla~en polo`aj crnaca zbog nejednakosti rezultirao je op}im bojkotom javnog prevoza zbog ~injenice da crncima nije bilo dozvoljeno da sjede blizu bijelaca... Dramatizuju}i doga|aj iz 1955. godine u Montgomeryu u Alabami, kada su crnci bojkotirali javni prevoz jer im nije dozvoljeno da sjede blizu bijelaca, film prati dvije prijateljice, jednu svijetle, a drugu tamne puti, koje se poku{avaju sna}i u tom vremenu...

62
BHT

TV PROGRAM
08.00 Vijesti Program za djecu: 08.05 Artur 08.30 Vragolasti Denis 08.55 Frankina stopala 09.05 Moj veliki prijatelj 09.20 Kralj dinosaura 09.40 Kako to 09.55 U zmajevom gnijezdu 10.20 Hayd u park 10.50 Love karavan 11.00 Magazin LP u nogometu 11.30 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Melrose Place, igrana serija, 4. epizoda 13.25 Vatreni ring 2,

nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

OSLOBO\ENJE

06.45 Lifestyle reporta`a: [vajcarska (r) 07.45 BHT Vijesti 07.55 Sochi: Svjetski kup u alpskom skijanju: Super G/superkombinacija (`), prijenos 08.55 Bansko: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 1. utrka, prijenos Program za djecu i mlade 10.00 Sandokan, animirana serija, 33/45 10.25 Words on the Streets, obrazovna serija, 6/10 (r) 10.55 Sochi: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom/superkombi nacija (`), prijenos 11.55 Bansko: Svjetski kup u alpskom skijanju: Slalom (m), 2. utrka, prijenos 13.00 BHT vijesti 13.15 Duhovni mostovi, emisija o religiji 14.00 Zdravo Robbie!, igrana serija, 4/37 14.45 Izazovi poljoprivrede 15.30 BHT vijesti 15.45 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.15 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.50 Gurmanski izleti, strana dokumentarna serija, 22/26 17.20 Razuzdani Jim, britanski igrani film 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.35 TV Liberty 20.05 Stvaranje Titove Jugoslavije, dokumentarna serija, 3/20 21.15 Sanremo 2012, muzi~ki program 23.00 BHT vijesti 23.15 BHT sport 23.30 Razuzdani Jim, britanski igrani film (r) 01.05 Zdravo Robbie!, igrana serija, 4/37 (r)

FTV

06.01 Kameni lik, mini serija 08.00 Vijesti Mala TV 08.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 08.20 Graditelj Bob, crtana serija 08.30 U no}noj ba{ti, crtana serija (r) 09.00 S jahorine s ljubavlju, otvoreni program 10.55 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 12.00 Dnevnik 1 12.15 Snop 13.05 Ognji{ta, dok. program 13.30 Pri~aj ne{to narodno, Nazif Gljiva

RTRS

06.05 Oluja, serija, 33. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Oluja, serija, 34. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Junska no}, serija 09.00 Vijesti 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.35 Magna Aura, serija, 3/13 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Gimnazijalci, serija, 1/12 11.00 Vijesti 11.05 Tali~ni Tom, serija, 1/8 12.00 Vijesti plus 12.20 Kapital, biznis magazin 13.00 Vijesti

TV1

07.30 Moj dom 08.00 Svi na selo 08.30 Mali crveni traktor, crtani film, 22., 23. 09.00 Timmy, crtani film 38. i 39. ep. 09.20 Tractor Tom, crtani film, 13. ep. 09.30 Moji d`epni ljubimci, crtani film 5. ep. 10.30 Bumba, crtani film 10.35 Gormiti, crtani film 11.00 Winx, crtani film 38. i 39. ep. 12.00 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski TV show 12.38 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski TV show

HAYAT

06.00 Jedini pre`ivjeli 2. dio, film 08.00 Miris prolje}a, serija (r) 10.40 Bra~ni sudija, zabavna reality emisija (r) 12.00. Info top, informativni program 12.10 Gold express, muzi~ka emisija 14.10 Kursad`ije, zabavna emisija

PINK

08.00 Hairy Scary, crtani film 08.20 Ma|ioni~ar, crtani film 08.40 Nebeski plesa~i, crtani film 09.00 Mixmaster, crtani film 09.20 Bunny Maloney, crtani film 09.40 Kornja~a Hero, crtani film 09.10 Matovilka, crtani film 11.00 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.30 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.00 Telering, talk show

OBN

Nepobedivo srce

18.00

Robin Hud 3

15.25

TV Jedna

16.05

Bumba

10.30

Dobar kom{ija

16.05

Lonci i poklopci

12.00

ameri~ki igrani film 15.00 Vijesti 15.10 No} boksa: Vitaliy Klitschko - Dereck Chisora, snimak 16.10 Filmovi Jackiea Chana: Pobjednici i gre{nici, hongko{ki igrani film 18.00 Nepobedivo srce, igrana serija, 3. epizoda (r) 19.00 Piplinzi 19.20 Harveytoons 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 4. epizoda 20.50 Pisac iz sjene, britanski igrani film 23.00 Vijesti 23.15 Vatreni ring 2, ameri~ki igrani film 00.50 Dnevnik 2 (r) 01.20 Pregled programa za ponedjeljak

14.00 20 godina od stvaranja Republike Srpske, debatna emisija 15.00 Tamo daleko, putopisni serijal 15.25 Robin Hud 3, serija 16.15 Ono kao ljubav, serija 17.00 Vijesti 17.10 Budva na pjenu od mora, serija 18.00 Rio klub, zabavni program 19.10 Graditelj Bob, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovor.no1 20.45 O pokojniku sve najljep{e, film 22.05 Koncert tri majstora, 2. dio 22.30 Dnevnik 3 22.40 Sportski pregled 23.10 Nevidljivi protivnik, serija 00.30 Rio klub, zabavni program 01.40 O pokojniku sve najljep{e, film 03.00 Dnevnik 2

13.05 Dobar, lo{, zao, talk show 14.00 Vijesti 14.05 Otok, serija, 19. ep. (r) 15.00 Vijesti 15.05 Tek ro|eni, serija, 2/26 (r) 16.00 Music box 16.05 TV Jedna, magazin za `ene (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 20. ep. (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.10 Monster High, crtani film 19.30 Dnevnik TV1 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 21. ep. 21.30 [panska Primera liga: Barcelona Valencia, prenos 23.20 Ubistvo generala 2, film 00.50 Pono}ne vijesti 01.05 Dug je put, film 02.40 No}ni program

13.34 Kad li{}e pada, serija, rep. 5.ep. 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 4. ep. 21.00 Sport centar 21.05 Druga `ena, film 22.50 Dunsmore, film 00.35 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program 03.00 Vijesti u 7 03.40 Glam Blam, zabavni program 04.30 Jesen sti`e, Dunjo moja, serija, 4. ep. 05.10 Muzi~ki program

15.20 Grand show, muzi~ki show (r) 15.50 Info top, informativni program 16.05 Dobar kom{ija, kola`na emisija 18.00 Sve za ljubav, reality emisija 20.00 Spiderman, film

Sve za ljubav

18.00

22.00 Moja ma}eha je vanzemaljac, ameri~ki film 00.30 Poslije pono}i, ameri~ki film

14.00 [arada, igrani film 16.05 Exkluziv, zabavni program 16.50 Red Carpet, showbiz magazin 17.50 Dejana:Autizam kod djece, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.20 Putujmo zajedno, turisti~ki magazin 20.00 Prosjaci i sinovi, serija 21.05 Rukovanje s vragom, igrani film 22.55 Kralj rijeke, igrani film 02.30 Rukovanje s vragom, igrani film (r) 04.25 Kralj rijeke, igrani film (r) 06.10 ^uvari planeta, dok. program

Zdravo Robbie!
14.00 BHT
Vodena policija u blizini stanice obavlja probu za hitne slu~ajeve. Na nesre}u, Robbie se povrijedio, a veterinar nare|uje mirovanje. Nakon prekida sa Jensom, Carla Dux ima novog udvara~a, koji nije nimalo bezopasan.

SE

RI

JA

TV SA

09.30 U~imo engleski sa Ozmom, program za mlade 10.30 Pusti muziku (r) 11.15 Sevdah: Sejo Piti} 13.05 Vijesti 13.15 Sarajevdisanje (r) 13.45 Mu}ke (r) 15.20 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show za mlade (r) 16.00 Vijesti 16.05 Bjekstvo sa ostrva {korpiona (r) 16.35 Dodir, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Heroji, dok. program 20.30 Pomorska tehnologija, dok. program 21.00 Sarajevo art, emisija iz kulture 21.45 Sally Lockhart misterije: Rubin u dimu, filmski program 23.20 Dodir, igrani film (r)

TV TK

07.00 Vijesti 07.10 Iz dana u dan 07.15 Moj dom, magazin 07.35 Za svaku bolest trava raste 09.00 Agro kanal, emisija o poljoprivredi 12.00 Vijesti 13.00 Sport Klub, magazin 13.30 Autoshop magazin 14.00 Filmsko popodne 16.00 Dnevnik 1 19.00 Dnevnik 2 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 Primera liga: Barcelona Valencia, prijenos 23.15 Vijesti 01.00 Dnevnik (r) 01.30 Sport Klub, magazin 02.00 Zelena, zelena trava, serija (r) 02.30 Kako vrijeme prolazi, serija (r)

MRE@A

08.05 Junska no}, serija, 56. ep. 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.35 Magna aura, serija, 3/13 (r) 10.05 Gimnazijalci, serija, 1/12 11.05 Tali~ni Tom, serija, 1/8 14.05 Otok, serija, 19. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, serija, 2/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 20. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 21. ep. 21.30 [panska Primera liga: Barcelona - Valencia 23.20 Ubistvo generala 2, film

TV MOSTAR

08.05 Junska no}, serija, 56. ep. 09.05 Grimmove bajke, crtani film 09.35 Magna aura, serija, 3/13 (r) 10.05 Gimnazijalci, serija, 1/12 11.05 Tali~ni Tom, serija, 1/8 14.05 Otok, serija, 19. ep. (r) 15.05 Tek ro|eni, serija, 2/26 (r) 17.20 Kako vrijeme prolazi, serija, 20. ep. (r) 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija, 21. ep. 21.30 [panska Primera liga: Barcelona - Valencia 23.20 Ubistvo generala 2, film 00.00 Ve~ernje vijesti

TV ZENICA

09.08 Animirani film 09.30 TV izlog 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura, repriza 12.00 Razglednica, repriza 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Svijet uspje{nih, repriza 13.30 Muzi~ki program 14.00 Put za Ejvonli, igrana serija 15.00 Odlika{i (r) 15.55 TV izlog 16.00 Mini serija, repriza 17.00 Muzi~ki program 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Dje~iji program: Pri~e za laku no} 19.50 Obavje{tenja 20.00 Selu u pohode 20.45 TV izlog 21.00 Igrani film 22.30 Obavje{tenja 22.45 [ou na moj na~in (r)

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.20 Program TV Sahar 10.00 Moja pri~a 11.00 Planeta zemlja 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Amor latino, serija (repriza zadnjih 5 ep.) 16.30 Dom2 17.00 Dodir sudbine, film 18.30 Majstori kuhinje 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.50 Divlje patke, doma}i film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Vojnik, film 01.00 Program za Ameriju

TV VOGO[]A

09.00 Pri~e za djecu 09.30 I.R.I.B. (r) 10.00 Religija u slu`bi `ivota, religijski program 10.45 Svjetlo istine, vjerski program 11.30 Priroda i ljudi 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Nije te{ko biti ja (r) 13.15 Sportski program (r) 15.00 TV Zehra, revijalni program 16.00 Bonaventura 16.50 Cazinska hronika (r) 17.20 Priroda i ljudi 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Sportski program 21.30 Zavidovi}ka hronika 22.00 Igrani film 23.30 Auto Shop Magazin (r) 00.00 Priroda i ljudi (r) 00.30 Cazinska hronika (r)

TV USK

10.00 Vijesti 10.15 Igrani film 12.00 Vijesti 12.15 Kraji{ka zemlja, emisija za poljoprivredu i selo 13.00 Moje djete, savjetovali{te za roditelje 13.30 Vrata tajne, serija 14.05 Otok, serija 15.00 CSI New York (r) 16.00 Za svaku bolest trava raste (r) 16.30 Nedjeljom zajedno, revijalni program 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Kako vrijeme prolazi, serija 21.30 [panska primera liga, prijenos, 1. poluvrijeme 22.15 Vijesti 22.30 [panska primera liga, prijenos 2. poluvrijeme 23.15 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON

13.02 Op~injeni, talijanska serija (repriza 200,201) 14.50 Pitajte - tra`imo odgovore, informativni program 15.20 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica revijalni program (r) 18.04 Vremenska prognoza 18.15 Extra DJ - muzi~ka emisija za mlade 19.15 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 20.00 kviz Extra 20.30 Heroji ulice, dokumentarni program 21.10 Mra~na strana digitalnog svijeta, dokumentarni program 22.00 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za sutra

TV BN

06.00 BN music 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Price zavi~ajne 09.30 Serija 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Balkanske prevare (r) 15.00 Serija 16.00 Nedeljno popodne 19.30 Dnevnik 20.10 Balkanske prevare 20.45 Familijarna namjestaljka 21.30 Bela la|a, serija 23.00 Zvijezde ljubavi, film 01.20 Zvjezdano nebo

TV ATV

10.00 Sporti}, dje~iji program 10.30 Bumba, crtani film 10.35 Gormiti 11.00 Bumba 11.20 Lager Ni{, film 11.55 Vijesti 12.00 Lager Ni{, film 13.00 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 14.00 Kad li{}e pada, serija 14.45 Kad li{}e pada, serija 15.30 Kad li{}e pada, serija 16.15 Kad li{}e pada, serija 17.00 Kad li{}e pada, serija 18.00 Blef, zabavni program 19.00 Vijesti 19.35 Arena 20.00 48 sati svadba 21.00 Sport centar 21.01 Druga `ena, film 23.00 Dunsmore, film 01.00 Moje drage kom{ije, serija 02.00 Sex i grad, serija 02.30 No}ni program

OSLOBO\ENJE nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.
06.10 Generalna {pica 06.11 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.41 TV kalendar 06.54 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 07.31 Globalno sijelo (r) 07.59 Zlatna kinoteka: Opasna |avolica, ameri~ki film 09.37 Vijesti iz kulture (r) 09.42 TV kalendar (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 ni DA ni NE: Dijeljenje glazbe 11.02 Poirot 3, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Djevojke iz visokog dru{tva, ameri~ki film 16.35 Najbolje s Dore 2012. - S Ninom na Eurosong 17.00 Vijesti 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.14 Mir i dobro 17.50 Vrtlarica 18.17 Lijepom na{om: Malinska 19.21 Loto 6/45 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 19.58 Vrijeme 20.01 Sve u 7!, kviz 20.55 Downton Abbey, serija 21.50 Dnevnik 3 22.05 Sport 22.08 Vrijeme sutra 22.11 Vijesti iz kulture 22.21 Hotel Babylon 4, serija 23.16 Nedjeljom u dva (r) 00.20 Poirot 3, serija (r) 01.12 Djevojke iz visokog dru{tva, ameri~ki film (r) 02.40 Hotel Babylon 4, serija (r) 03.32 Skica za portret (r) 03.46 Lijepom na{om: Malinska (r) 04.47 Plodovi zemlje (r)

TV PROGRAM
NOVA
07.30 Druga strana Srbije, ep. 13, dokumentarni program (r) 08.00 Raj za pirate, dokumentarni program,r. 08.30 Sljede}a muzi~ka stanica: Egipat, 1. dio, dokumentarni program,r. 09.00 AJE program 16.30 Arapsko prolje}e: Volja naroda, 2. dio (r) 17.00 Usudi se i probaj Zanzibar, dok. program (r) 17.30 @ene ratnici, 1. dio (r) 18.00 Vijesti19.05 Arapsko prolje}e Apsolutna mo}, 1. dio (r) 19.30 Kraj straha, 2. dio 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Druga strana Srbije, 13. ep. (r) 22.00 Vijesti 23.05 Ju`njaci: Uganda, 1. dio 23.30 Oteti, dok. program 00.00 AJE Vijesti 01.00 Ju`njaci: Uganda, 1. dio, dok. program (r) 01.30 Oteti, dok. program (r)

63
SH OW

HRT1

07.21 Generalna {pica 07.24 Monika Leskovar i Itamar Golan (r) 08.55 Bansko: Svjetski skija{ki kup - slalom, prijenos 1. vo`nje 09.51 Mala TV TV vrti}: Vlak Brlog: Rakovi (r) Tajni dnevnik patke Matilde: Pizza majstor Pjer (r) 10.20 Vesele trojke, crtana serija 10.48 Biblija 10.58 Vrati{inec: Misa, prijenos 11.58 Bansko: Svjetski skija{ki kup slalom, prijenos 2. vo`nje 13.00 Ciklus nostalgija: Osveta Pink Panthera, britansko-ameri~ki film 14.35 Baby bonus 15.05 Lisinski ple{e pod maskama, snimka 16.09 Magazin Lige prvaka 16.35 Olimp - sportska emisija 17.15 Hokej, Ebel liga ~etvrtfinale: Medve{~ak Znojmo, 1.utakmica 20.00 Profesionalci, ameri~ki film (r) 22.00 Filmski boutique: Vrana, ameri~ki film 23.45 Posebni dodaci: Korejski filmovi, emisija o filmu 00.01 Ciklus korejskog filma: Majka, ju`nokorejski film 02.06 Glazbeni specijal 02.31 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.55 No}ni glazbeni program: Za srce i du{u - Pop i rock (r) 05.36 No}ni glazbeni program: Gara`a Tony Lee King (r) 06.06 No}ni glazbeni program: Zucchero Specijal (r)

HRT2

06.00 I tako to…, serija 06.30 Televizijska posla, serija 07.25 Bra}a, serija 07.55 Beba Felix, crtana serija 08.20 Peppa, crtana serija 08.30 Winx, crtana serija 08.55 Monster High, crtana serija 09.10 Gormiti, crtana serija 09.35 Magazin Lige prvaka 10.05 Larin izbor, serija (r) 13.10 Kako do ozbiljne love, igrani film 15.05 Voli{ li pse?, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Supertalent, show 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Odmetnik Josey Wales, igrani film 22.35 Red Carpet, showbiz magazin 23.50 Pravednik, igrani film (r) 01.35 Smrtonosna igra, igrani film (r) 03.15 Gospodari iluzija, show 04.00 Heroji, serija 04.45 Red Carpet, showbiz magazin (r) 05.50 Bra}a, serija (r)

AL-JAZEERA B.

11.00 Vijesti 11.05 Koncert Mileta Bogdanovi}a 12.00 Vrijeme odluke 12.15 Vjerski kalendar (r) 12.25 Moj ljubimac 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom: Du{ko Vujo{evi} 14.10 Vrijeme je za bebe 14.50 Gastronomad, 86/100 15.05 Vijesti 15.15 Sat 16.00 Vijesti 16.03 Bela la|a, 83/90 (r) 17.35 Novi tabloid 18.26 Najava dnevnika 2 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Bela la|a, serija 21.00 Koncert Bobe Stefanovi}a 21.50 Balkanskom ulicom: Du{ko Vujo{evi} (r) 22.30 Leti, leti pjesmo moja mila, muzi~ki program 23.00 Trag u prostoru: Pri~e iz vodenog naselja 23.45 Dnevnik 00.00 Novi tabloid (r) 00.50 Dozvolite..., dok. program

RTS

07.30 Art magazin 08.00 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje (r) 11.00 Tv arhiv: 12.00 Vijesti 12.05 Otvoreno (r) 13.05 Jutarnji program 15.10 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Budva na pjenu od mora(r) 16.40 Sat TV 17.05 Pokreni se... 17.45 Muzika 18.15 Dokumentarna emisija 18.35 Etno 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Okvir 21.10 Agrosaznanje 22.00 Dnevnik 3 22.20 Pe~at 23.00 Sat TVblic biznis 23.30 Muzika 00.00 Vijesti u pono} 00.05 Pe~at 00.35 Narodna muzika 01.00 Obrazovna emisija 01.30 Dnevnik 2

RTCG

Lonci i poklopci
12.00 OBN

Nedjeljni meni }e se uveliko razlikovati od subotnjeg. Patlid`ane u siru mo`ete poslu`iti kao predjelo, a za glavno jelo, Vjeko }e pripremiti piletinu sa bamijom u limunu. Kao prilog, spremit }e krumpir s jajima. Savija~a od tikvica mo`e poslu`iti i kao u`ina, ako idete na izlet sa svojim najmilijim. Bi}ete odu{evljeni jednostavnom pripremom i i brzom pripremom ovih jela.

SE Lud, RI JA zbunjen, normalan
20.10 FTV
Kada se na vratima Fazlinovi}a pojavi Muradif Belajbeg, poznati kriti~ar savremene umjetnosti, na povr{inu }e isplivati Izetov davno zabravljeni talenat sa konceptualno stvarala{tvo. Svota koju }e Belajbeg ponuditi za Izeta }e biti vi{e nego motiviraju}a.^ombe prolazi kroz pravu dramu: zabrinut je za svoju seksualnu orjentaciju...

DISCOVERY

08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 U djeli}u sekunde, 2 epizode 10.00 Vrhunsko graditeljstvo 10.55 Nafta, znoj i naftne platforme 11.50 Prljavi poslovi 12.45 Opasan lov 13.40 Razotkrivanje mitova 14.35 Ameri~ki ~operi 15.30 Automobili 16.25 Mo}ni brodovi 17.20 Pograni~na policija, 2 epizode 18.15 ^udovi{ta iz reke 19.10 Strastveni ribolovci 20.05 ^ovjek protiv ribe sa Metom Votsonom 21.00 Lovac na starine 21.55 Pre`ivljavanje udvoje 22.50 ^udo da sam `iv 23.45 Iza re{etaka u tu|oj zemlji

N. GEOGRAPHIC

10.00 ]orkirani u inostranstvu 11.00 [apta~ psima: Delta i Dong 12.00 [apta~ psima: Tajson 13.30 Majmuni kradljivci 14.00 Majmuni kradljivci 15.00 Avionske nesre}e 16.00 Avionske nesre}e 17.00 Sekunde do katastrofe 17.30 Sekunde do katastrofe: Cunami 18.00 Sekunde do katastrofe: Potomak 18.30 Sekunde do katastrofe: Cunami 19.00 Neuni{tivi: Udes Lete}eg automobila 20.00 Hitlerov G.I. 21.00 Iznutra: Grad blizanaca 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Hitlerov G.I. logor smrti

08.00 Alpsko skijanje, SK Sochi, Rusija, u`ivo 09.00 Alpsko skijanje, SK Bansko, Bugarska, u`ivo 10.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Klingenthal, Njema~ka, u`ivo 10.45 Alpsko skijanje, SK Sochi, Rusija, u`ivo 12.00 Alpsko skijanje, SK Bansko, Bugarska, u`ivo 13.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Klingenthal, Njema~ka, u`ivo 13.45 Ski-skokovi, SK Oberstdorf, Njema~ka, u`ivo 15.30 Snuker, Welsh Open Newport, UK, u`ivo, finale 17.30 Tenis, WTA Doha, Katar, finale 19.00 Snuker, Welsh Open Newport, UK, finale 20.00 Snuker, Welsh Open Newport, UK, u`ivo, finale 23.00 Ski-skokovi, SK Oberstdorf, Njema~ka 00.15 Snuker, Welsh Open Newport, UK, finale

EUROSPORT

03.30 Fudbal, Bundesliga 05.30 Tenis, WTA Doha, Katar, finale 07.30 Fudbal, Bundesliga 08.45 Sanke, SK Sigulda, Letonija, u`ivo 09.30 Sanke, SK Sigulda, Letonija 10.00 Sanke, SK Sigulda, Letonija, u`ivo 10.45 Fudbal, Bundesliga 11.30 Biciklizam, Tour of Oman 12.00 Sanke, SK Sigulda, Letonija, u`ivo 13.00 Ski skokovi, SK Oberstdorf, Nema~ka 14.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Klingenthal, Nema~ka, u`ivo 14.45 Cross-country skijanje, SK Szklarska Poreba, Poljska, u`ivo 15.30 Fudbal, Bundesliga, u`ivo 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 21.00 Rukomet, EHF L[ 22.30 Ski skokovi, SK Oberstdorf, Nema~ka 00.30 Biciklizam, Tour of Oman 01.00 Fudbal, Bundesliga 02.00 Fudbal, Bundesliga, pregled

EUROSPORT 2

07.30 FA Cup 10.15 ATP Rotterdam polufinale 13.45 NBA Live 14.00 ATP Rotterdam finale, direktno 16.00 Skotska liga: Hibernian Celtic, direktno 18.00 Vijesti 18.30 NBA Live

SPORT KLUB

Fudbal

16.00

19.00 NBA: New York Dallas, direktno 21.30 KHL: Spartak - SKA 23.15 FA Cup: Liverpool Brighton 01.00 Holandska liga: Ajax - NEC 02.45 FA Cup: Stevenag Tottenham 04.30 Premier League Magazin

09.00 Fudbal, [panska liga: Real Madrid Racing 11.00 Rukomet, EHF liga {ampiona: Bosna Sävehof 12.30 Ko{arka, Copa Del Rey, polufinale 14.30 Fudbal, Italijanska liga: Preview 15.00 Fudbal, Italijanska liga: Roma Parma, prenos 17.00 Fudbal, Copa Libertodores Highlights 18.00 Rukomet, EHF Liga {ampiona: Oltchim Budu}nost, prenos 20.00 Ko{arka, Kup Kora}a: Highlights 20.30 Ko{arka, Kup Kora}a: finale, prenos 23.00 Ko{arka, Copa Del Rey: Finale

ARENASPORT 1

12.00 Ameri~ki fudbal, NFL: Super Bowl 15.00 Fudbal Italijanska Liga: Multiprenos Novara Atalanta 17.30 Kosarka Copa Del Rey: Highlights 18.00 Ko{arka Copa Del Rey, finale, prenos 20.00 Fudbal: Copa Libertodores Highlights 21.30 Fudbal Francuska Liga: PSG -

ARENASPORT 2

Fudbal

21.30

Montpellier 23.00 Box: Espn Friday Night Box 00.30 Ameri~ki fudbal, NFL: Super Bowl

VIASAT HISTORY

07.00 U potrazi za Betovenom 08.00 Umjetnost Rusije 09.00 Najgori poslovi u istoriji 10.00 Zvijezde srebrnog ekrana 11.00 Mongolija: U sjenci D`ingis Kana 12.00 Atina: Istina o demokratiji 13.00 Farma iz Edvardijanskog doba 14.00 Milo{ Forman 15.00 Nebeski put ~aja 16.00 Trambo 17.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 18.00 Zaljubljen u Barbaru 19.30 Bjekstvo Luja XVI 21.00 Stopama Berlioza 22.00 Snimanje rata 23.00 Nebeski put ~aja 00.00 Trambo

ANIMAL PLANET

09.30 Upoznajte divljinu 10.00 [kola za gorile 10.25 Posao za psa 10.55 Korvinova avantura 11.50 Skoro kao ljudi sa D`ejn Gudol 12.45 Amba/ Ruski tigar 13.40 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.05 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.35 Ned Bruha: [apta~ tvorovima - 2 epizode 15.30 Zaljubljenici u ma~ke 16.25 Najsla|i ameri~ki ljubimci 17.20 Velika petorka 18.15 Veterinar za cijeli svijet 19.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 20.05 Ostin Stivens 21.00 Priroda Francuske 21.55 Krokodili i njihov plijen 22.50 Policija za `ivotinje

UNIVERSAL

06.00 Ne{ Brid`is, serija 10.00 Vidovnjak, serija 12.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 14.00 Kraljevski bolesnici, serija 15.00 Ljubav Zauvek, film 17.00 Paradoks, film 19.00 Misterije Hejvena, serija 20.00 Da li znate ko ste?, serija 21.00 Plave krvi, serija 22.00 Dobra `ena, serija 23.00 Kraljevski bolesnici, serija

TV1000

04.00 Bez srca, igrani film 06.00 Na{a ku}a iz snova, igrani film 08.00 Sanjala sam pravu ljubav, igrani film 10.00 Prva liga II, igrani film 12.00 Prva liga III: povratak u drugoliga{e, igrani film 14.00 Ro{tilj Spitfajer, igrani film 16.00 Hotel Oaza, igrani film 17.50 Pono}na trka, igrani film 20.00 film subotom uve~e: Lambada, igrani film 22.00 Bez srca, igrani film 00.00 Uvek zauvek, igrani film 02.00 Striptiz zavodnice, igrani film

FOX LIFE

11.15 @ivot po D`imu, serija 12.30 @ivot u autu, serija 13.00 [tiklama do vrha, serija 13.50 Pepper Dennis, serija 14.40 Momci s Madisona, serija 15.30 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 16.25 Dr Haus, serija 17.20 Dr Haus, serija 18.15 Kugar Taun, serija 18.40 Kugar Taun, serija 19.10 Momci s Madisona, serija 20.05 Uvod u anatomiju, serija 21.00 Serija 22.00 Serija 22.55 Ameri~ka horor pri~a, serija 23.45 Ni na karti, serija 00.40 Seks i grad, serija 01.15 Momci s Madisona, serija 02.05 Ameri~ka horor pri~a, serija

FOX CRIME

07.00 Red i zakon, serija 07.50 Alias, serija 08.35 Alias, serija 09.20 Monk, serija 10.10 I{~ezla, serija 10.55 Ubila~ki nagon, serija 11.40 Medijum, serija 12.30 Medijum, serija 13.20 Bouns, serija 15.00 Frikovi, serija 17.30 Monk, serija 19.10 Red i zakon, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Zlo~ina~ki umovi, serija 21.45 Imitator, serija 22.35 Jedinica, serija 23.25 ^ika{ki kodeks, serija 00.15 Okru`en mrtvima, serija 01.05 Ubila~ki nagon, serija 02.35 Dekster, serija 03.20 Dekster, serija

HBO

06.00 Najbolji (ne)prijatelj, film 07.35 Klinci su zakon, film 08.55 Odgoj za po~etnike,serija 09.20 Karta milosti, film 11.00 Cura na lo{em glasu, film 12.30 Preskakanje metle, film 14.20 Fantasti~ni gospodin Lisac 15.45 Po{tena igra, film 17.30 Hollywood: Na snimanju, serija 8. ep. 8 18.00 Pri~a o igra~kama 3, film 19.40 Odgoj za po~etnike, serija 7. ep. 20.05 ^ovjek zvan hrabrost, igrani film 22.00 Strava u ulici Brijestova, film 23.35 Protuudar, serija 7. ep. 00.25 U vrtlogu igre, film

CINESTAR

09.00 Clementov opus, igrani film 11.00 Vra`ja sre}a, igrani film 13.00 Thunderbirds, igrani film 15.00 Lijepi Joe, igrani film 17.00 Taxi 3, igrani film 21.00 Trinaest dana, igrani film 23.45 Hotel Rwanda, igrani film 02.00 Duga, igrani film

Igokea o~itala lekciju sarajevskoj Bosni

Ko visoko leti, nisko pada
prostorijama Olimpijskog komiteta BiH u Sarajevu ju~er je odr`ana pres-konferencija na kojoj su Miroslav @ivanovi} i Nenad Vukovi}, u ime Grada Sarajeva i Grada Isto~nog Sarajeva, te Josef Liba, predsjedavaju}i delegacije Evaluacijske komisije Evropskog olimpijskog komiteta (EOK), upoznali novinare sa rezultatima postignutim nakon obilaska olimpijskih borili{ta na Bjela{nici, Igmanu i Jahorini. Evaluacijska komisija, koju ~ine Josef Liba, Guro Liu i Katarina Ni~eva, sa svojim doma}inima u protekla tri dana obi{la je Bjela{nicu, Igman i Jahorinu, dvorane Zetru, Skenderiju i dvoranu na Palama, kao i olimpijska sela u Ned`ari}ima i Lukavici, sa zadatkom da evaluiraju sve objekte i organizacione aspekte Sarajeva i Isto~nog Sarajeva kao kandidata za doma}ina Zimskog evropskog olimpijskog festivala mladih 2017. godine (EYOWF).

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 19. februar/velja~a 2012.

49. strana

U

Evaluacijska komisija EOK-a posjetila Sarajevo

Manifestacija koja }e promijeniti imid` BiH
Ako budete i u narednom periodu nastavili sa aktivnostima na revitalizaciji sportske i smje{tajne infrastrukture, imat }emo izvanredan Evropski olimpijski festival mladih 2017. godine, istakao je Josef Liba
izu ze tno dra go cje nim. „Naredni period iskoristit }emo da na nivou gradova i svih aktera koji }e se uklju~iti u or ga ni za ci ju EYOFW-a, do|emo do finalne ponude ovog projekta mladosti, sporta i turizma“ .

Korisna posjeta
@ivanovi} je mi{ljenja da ovaj doga|aj predstavlja „podsticaj za sve nas, kako u Sarajevu i Isto~nom Sarajevu, tako i u BiH, da zajedno doprinesemo organizaciji manifestacije koja }e efektno promijeniti imid` na{e zemlje“ . Prema rije~ima Nenada Vukovi}a, zamjenika na~elnika Op{tine Pale, posjetu delegacije Evaluacijske komisije smatra veoma korisnom. "Imamo veliku zaostav{tinu od Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Me|utim, svjesni smo da to nije dovoljno tako da moramo u narednom periodu poduzeti i realizovati zna~ajne projekte na revitalizaciji i izgradnji sportske infrastrukture, smje{tajnih kapaciteta i svih drugih potrebnih objekata na olimpijskim planinama Jahorini, Bjela{nici i Igmanu“ smatra , Vukovi}.

Primjetan napredak
Kona~na odluka o dodjeli organizacije treba se donijeti na generalnoj skup{tini evropskih olimpijskih komiteta u decembru ove godine u Izraelu. „U ime delegacije, ali i u svoje ime jer sam bio ~lan komisije koja je prije dvije godine sa istim zadatkom posjetila Sarajevo i Isto~no Sarajevo, `elim re}i da je u~injen veliki napredak kad je rije~ o skijali{tima i smje{tajnim kapacitetima. Ako budete i u narednom periodu nastavili sa aktivnostima na revitalizaciji sportske i smje{taj ne in fras tru ktu re, imat }emo izvan re dan Evrop ski olimpijski festival mladih 2017. godine“ istakao je Liba. , Za mje nik gra do na~el ni ka Sarajeva Miroslav @ivanovi} smatra informacije dobivene od Eva lu acij ske ko mi si je,

Sa ju~era{nje pres-konferencije u Sarajevu

ZAOSTAV[TINA ZOI'84 Imamo veliku zaostav{tinu od Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Me|utim, svjesni smo da to nije dovoljno tako da moramo u narednom periodu poduzeti i realizovati zna~ajne projekte na revitalizaciji i izgradnji sportske infrastrukture, smje{tajnih kapaciteta i svih drugih potrebnih objekata, rekao je Vukovi}

POSLJEDNJE VIJESTI
PAPA PREDSTAVIO POTENCIJALNE NASLJEDNIKE - Papa Benedikt XVI uklju~io je ju~er 22 li~nosti u grupu kardinala izme|u kojih }e jednog dana biti izabran njegov nasljednik, koji }e predvoditi 1,3 milijarde katoli~kih vjernika. Papa u aprilu puni 85 godina. SUKOB NAVIJA^A U NI[U - Najmanje jedna osoba je povrije|ena u neredima koji su se dogodili u Ni{u, kada su se sukobili navija~i ko{arka{kih klubova Partizana i Crvene zvezde, koji su igrali polufinalne utakmice Kupa Radivoja Kora}a. TRAGOVI KOKAINA U KOSI KAPETANA KONKORDIJE - Advokati koji zastupaju pre`ivjele putnike nasukanog broda Kosta konkordia tvrde da su tragovi kokaina prona|eni u uzorku kapetanove kose, {to bi moglo da uka`e da je on koristio drogu. Kapetan Fran~esko Sketino nalazi se u ku}nom pritvoru, a prijeti mu dugogodi{nja zatvorska kazna ako bude progla{en krivim. U SAMOUBILA^KOM NAPADU 36 POGINULIH Broj poginulih u samoubila~kom napadu u ve}inski {iitskom pakistanskom gradu u blizini granice sa Afganistanom popeo se na 36, rekao je lokalni zvani~nik Vad`id Ali. Jo{ 67 ljudi je povrije|eno kada je motociklista aktivirao eksploziv na pijaci u Para~inaru.

Ko{arka{ki Kup BiH

[irokom osmi naslov
Ko{arka{i [irokog Wwin-a osvaja~i su ko{arka{kog Kupa BiH, nakon {to su u finalu igranom u dvorani Pecara, savladali mom~ad Igoke rezultatom 83:75. [irokobrije`ani su trijumfom u finalu odbranili naslov iz pro{le sezone, kada su tako|er bili osvaja~i ovog takmi~enja, a ovaj trofej im je ujedno i osmi u Kupu BiH. Ina~e, [iroki je na doma}em parketu u finalnoj utakmici dominirao od po~etka do kraja i na kraju zaslu`eno slavio pobjedu. U jednom trenutku je bilo ~ak 26 razlike u korist [irokobrije`ana, ali je na kraju zavr{ilo sa prihvatljivih osam. Podsje}anja radi, [iroki je u finale stigao trijumfom nad ekipom Mladosti, dok je Igokea na putu do zavr{nice pregazila sarajevsku Bosnu. J. Li.

Liga prvaka: Bosna BHT Savehof 21:38
Podmla|ena ekipe Bosne BH Telecom u dvorani „Mirza Delibaši}“ poražena je od švedskog Savehofa u okviru 9. kola grupe A rukometne Lige šampiona rezultatom 38:21. Pobjednik je ve} bio rješen nakon prvih 30 minuta igre kada su gosti na pauzu otišli sa veliki jedanaest golova prednosti. U nastavku gosti su se prili~no opustili što je mladi tim „studenata“ pokušao što bolje iskoristiti. Ipak, na kraju nije moglo bolje od dosta teškog poraza od 17 golova razlike.

14. KOLO 5 14 25 27 29 33
4 7 5 3 5 5 9 7 3 3 7 9

JOKER 1 JOKER 2