You are on page 1of 11

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

Demografija-znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem stanovništva Proučava razmještaj,gustoću i prirodno kretanje,biološki raspored i gospodarski raspored stanovništva Površina Zemlje- 510 000 000 km2 More- 361 000 000 km2 Kopno- 149 000 000 km2 Naseljeni dio kopna (bez Antarktike)-ekumena- 134 000 000 km2, 48 st/km2 Anekumena-nenaseljeni dio kopna Subekumena-rijetko naseljeni dio kopna-npr.Kanada Geografski determinizam-prirodni faktori koji utječu na razmještaj stanovništvaklima,hidrologija,vegetacija,tlo Od 500 m nad visine veća je naseljenost,te uz vodu Geografski posibilizam-prirodni uvjeti i društveni faktori-pogodan reljef,autoputovi itd. Gustoća naseljenosti-omjer površine i brojnosti ljudi More i oceani-12 st/km2 Kopno s artikom i pustinjama-43 st/km2 Ovisi o razvijenosti,o uređenju životne okoline itd. 100 st/km2-prenaseljenost 50-100 st/km2- gusto naseljeno 10-50 st/km2- srednje naseljeno 0-10 st/km2 – slaba naseljenost Razlike u gustoći naseljenosti su posljedica različite prirodne osnove,gospodarske razvijenost i društvenog ustroja prostora Razlikuju se opća,poljoprivredna,ratarska i ostale gustoće naseljenosti Litoralizacija-nagli razvoj gospodarstva na obali Anglomeracija-gradska regija koju čini matični grad sa svojom urbaniziranom okolicom Regionalna raznolikost-razmještaj stanovnika na Zemlji,izraz je prirodnih i društvenih čimbenika u prostoru i vremenu

-prvi popis stanovnika u Hrvatskoj nakon 2. stopa rasta stanovništva u svijetu se smanjuje 1857.ratarstvo.sifilis Na prijelazu iz 20.-prvi popisi stanovništva na našem području-za sve vjere Indija-ima preko milijardu stanovnika zbog nerazvijenosti Populacijska politika-može negativno ili pozitivno utjecati Depopulacija-izumiranje stanovnika 1953.raznolikih gospodarskih aktivnosti…2 i pol puta su naseljenija od unutrašnjosti PROMJENE BROJA STANOVNIKA NA ZEMLJI • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Promjene su ovisile o prirodnim i društvenim činiteljima Početno je bilo 10 000 stanovnika-rastao je zbog hrane Smanjenje porasta-zbog bolesti i sukoba.st.ratovi.• Gustoća naseljenosti primorskih područja je veća nego unutrašnjih područja.-od tada se svakih 10 godina popisuje PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI .sv. U 21.čovjek pripitomljava životinje Sedentalna naselja-najviše u žarkom pojasu zbog ledenog doba Oledba(glacijacija) Zemlje potakla je selidbe s kontinenta na kontinent (AzijaAmerika) Tijekom posljednjeg ledenog doba ekumena se širila iz Starog svijeta(Euroazija) u Novi svijet(Ameriku) Tada su prešli Beringov prolaz Čovječanstvu je bilo potrebno milijun godina da dosegne milijun stanovnika Srednjovjekovje-400 000 milijuna porasta Pad-kuga.razvoj prehrane Poljodjelska revolucija-250 000 000 stanovnika.rata 1961.prvi značajniji porast stanovništva.zbog klime.kratak životni vijek Narastao je na 100 000 000 Neolitik-razvoj društva.st.Kr Pojavljuju se prva stalna-sedentarna naselja.kolera.na prostoru gdje se Azija spaja s Afrikom-u 8.reljefa.pr.g.

veliki natalitet Konstruktivni(racionalni)-u visokorazvijenim zemljama.pa se broj stanovnika povećava U nepovoljnim društvenim okolnostima(rat.glad.bolest i prirodne nepogode) broj umrlih je veći pa je razlika negativna-depopulacija ili prirodni pad • • • • • • • • Natalitet-n= • • • • • • • N1-živo rođena djeca 3 nataliteta izražena u promilima Niski-do 15 promila godišnje Srednji-od 16-25 promila Visoki-preko 25 promila godišnje Fiziološki(ekspanzivni) natalitet-u Istočnoj Aziji.nema visoke stope rodnostiplanira se broj djece • Mortalitet • • • • • • • Niska stopa –do 6 promila godišnje Mora bit 10 godina Srednja-6-30 godišnje Visoka-preko 30 Stopa smrtnosti dojenčadi-Infatilni mortalitet Perinatalni-prije rođenja Neonatalni-do 28 dana Postnatalni-do 365 dana . plodnost(fertalitet) i živost(vitalnost) Fertalitet-označava broj živorođene djece u odnosu na žensko stanovništvo u fertilnoj dobi-od 15-49 godina Živost ili vitalitet-kvaliteta života Godišnja stopa rodnosti-broj rođenih na tisuću stanovnika Godišnja stopa smrtnosti-broj umrlih na tisuću stanovnika Godišnja stopa prirodnog kretanja-razlika između stope rođenih i stope umrlih Razlika je većinom u korist rođenih.• Odrednice(determinante) prirodnog kretanja su:rodnost(natalitet).smrtnost(mortalitet). prirast(inkrement) .

smanjuje se stopa smrtnosti.a poslije nje nastupa razdoblje planiranja prirodnog kretanja Može biti osobo.• • • • • • • PP(prirodna promjena)Niski-do 5 promila godišnje Umjereni-6-14 promila Visoki-15-20 promila Vrlo visoki-20 i dalje x 100 Demografska statistika-bavi se praćenjem broja rođenih.razvijene zemlje 2.Antinatalna-zaustavlja visoku stopu rodnosti 3.umrlih i prirodne promjene te izračunavanjem godišnjih stopa Bavi se i popisima srtanovništva(cenzusi) Demografska tranzicija • • • • • • • • • • • • • • • • Tranzicija-prijelaz Demografski prijelaz-prijelaz iz visoke stope nataliteta u niži(ili obrnuto) i prijelaz iz visoke stope smrtnosti u nisku (ili obrnuto) s postojećim prirodnim priraštajem 3 etape: 1.smanjuju se stopa rodnosti i smrtnosti 3.Redistributivna-podupire preseljenje stanovništva 4.ravnopravnost ljudskih zajednica.a stopa rodnosti ostaje visoka 2.kvalitetu stanovništva Demografska eksplozicija(ekspanzija)-veliki porast stanovništva u kratkom vremenu U Hrvatskoj u razdoblju od 10 godina nestane jedno subregionalno područje Egzodus-stanovništvo napušta sredinu u kojoj živi .Pronatalna-podupire visoku stopu rodnosti.obiteljsko ili društveno Populacijske politike(politika stanovništva): 1.Eugenička-podupire visoki standard.usporava se smanjivanje stope rodnosti i smrtnosti do jednakih vrijednosti Prije demografske tranzicije nije bilo planiranja prirodnog kretanja stanovništva.

po dometu Po uzroku • • • • • • • • Osvajačke Političke-neslaganje s režimom države Vjerske-neslaganje vjera Etničke-pripadanje drugom narodu Kulturne-pojedina kultura se ističe i ne dopušta drugima da se istaknu Gospodarske-najčešće.vremenu trajanja 3.imigracije i emigracije Imigracija-useljavanje Emigracija-iseljavanje.zbog niskog životnog standarda Socijalne-težnja kad višem društvenom položaju Prestižne-uspjeh Po dometu • Unutrašnje-unutar jedne države: • • • Lokalne-kretanje unutar grada Međumjesne(županijske)-unutar županije Međužupanijske(područne)-između županija • Vanjske(internacionalne) .prema uzroku 2.egzodus Migracije-seobe Potisni faktori-za iseljavanje Privlačni faktori-za useljenje 3 skupine migracija 1.Mehaničko kretanje stanovništva • • • • • • • • • • Podrazumijeva se migracija.

a drugi negativnu Sastav stanovništva na Zemlji • Skupine: • • • • • • Po spolu i dobi(biološki) Po gospodarskoj djelatnosti(ekonomski) Prema etničkoj.rasnoj i nekoj drugoj pripadnosti Prema vjeri Prema jeziku Prema kulturi.podjelu rada i razvoj cjeline stanovništva povoljan .• • • Međunarodne-između dvije susjedne zemlje Kontinentalne-unutar jednog kontinenta Interkontinentalne-između kontinenta Po vremenu trajanja • • • • • Dnevne-unutar 24 sata Tjedne-tjedni migranti Sezonske-unutar 3 mjeseca Privremene-ne može se odrediti trajanje Konačne definitivne-zauvijek Opće(ukupno) kretanje stanovništva • • • Dva osnovne tipa kretanja-imigracijski(ima više useljenih nego iseljenih) i emigracijski(više iseljenih nego useljenih) Imigracijski dobivaju stanovništvo vlastitim prirastom i useljevaljavanjem.a emigarcijski gube dio svoga stanovništva iseljavanjem Prvi imaju pozitivnu migracijsku bilancu.baštini i drugo Biološki sastav • • • Sastav po spolu-pokazuje brojčani omjer muškog i ženskog stanovništva Mjeri se udjelom muškaraca na sto ili tisuću žena (koeficijent maskuliniteta) i udjelom žena na sto ili tisuću muškaraca (koeficijent feminiteta) Ako je omjer prema spolu uravnotežen onda je okvir za opstanak.

• • • • U prirodnim i neporemećenim uvjetima života omjer je uglavnom 1:1 (odstupanje najviše do 6%) 1073 na 1000 muškaraca Žene su otpornije u prvoj fazi življenja U nerazvijenim zemljama najćešće je više muškaraca nego žena.a u razvijenim obrnuto Dobni sastav • • • • • • • • • • • • • • • Po godištima Po petogodištima Po velikim dobnim skupinama Po radnom uzrastu Po školskom uzrastu Po skupinama Po plodnosti Piramide Ekspanzivni tip-mlado stanovništvo Stacionarni tip-zrelo stanovništvo-trbušasta piramida Konstruktivni tip-staroVelike dobne skupine 0-19-mlado 20-65-zrelo 65-…-staro Gospodarski sastav • • • • • Sastav stanovništva prema djelatnosti Pokazuje opću razvijenost zajednice i društvenu podjelu rada Stanovništvo se dijeli na djelatno(aktivno).uzdržavano(neaktivno) i osobe koje žive od rente-umirovljenici Aktivne-osobe koje se bavi nekim zanimanjem ili služe vojsku Uzdržavano-nemaju vlastite prihode .

mongolidna(žuta) i australidna(crna) rasa Europeidna-razlikujemo europski.indijski i prijelazni tip između europskog i indijskog U mongolidnoj azijski i američki tip U australidnoj afrički(negridni) i australsko-indonezijski-Aboriđani PODSKUPINE NASTALE MIJEŠANJEM RASA .trgovina.ribolov.industrijski tip-2..2.• • • SEKTORI DJELATNOSTI Prvi(primarni)-stanovništvo koje radi u primarnim djelatnostima(ratarstvo.kvartalni tip-4. sektor 3..građevinarstvo. i 1. i 1.a povećanje trećeg pokazuje da se društvo tercijarizira (razvoj uslužnih djelatnosti) Povećanje nekih djelatnosti četvrtog sektora označava informatičko društvo Težnja svih društava je da zasad uđe barem u treću(uslužnu) civilizaciju TIPIZACIJA ZEMALJA PREMA UDJELU STANOVNIŠTVA U GLAVNIM SEKTORIMA 1.2.3.rudarstvo. i 3.znanost.zdravstvo i kultura-informatička civilizacija Usporedba udjela glavnih sektora omogućuje prosudbu od razvijenosti neke zemlje Veliki udjel stanovnika u prvom sektoru pokazuje zaostalost i usku podjelu rada u društvu Smanjivanje udjela prvog i povećanje u drugom pokazuje da se društvo deagrarizira i industrijalizira Veliko smanjenje prvog i drugog. uprava.2.3.ugostiteljstvo. i 1.1.promet.turizam-tercijarna ili uslužna civilizacija Četvrti(kvartalni)-izdvaja se iz trećeg.šumarstvo)-ruralna civilizacija Drugi(sekundarni)-stanovništvo zaposleno u sekundarnim djelatnostima(industrija..Poljoprivredni tip.obrana.stočarstvo. sektor 2.školstvo.proizvodni obrt)-industrijska civilizacija Treći (tercijarni)-obuhvaća stanovništvo koje radi u neproizvodnim djelatnostima:uslužni obrt. 4..uslužni tip-3..lov. • • • • • • • • • • • • • Rasna i etnička pripadnost • • • • • Rase:europeidna(bijela).

islam(suniti i šijti).hinajana i dr.Oceanija.Južna Amerika.Prožeta je vjerom i utječe na ponašanje čovjeka.).razvoj jezika je povezan sa širenjem ljudskih zajednica Anglofonske zemlje: Amerika.Indija.Afrika.protestantizam i dr.Oceanija.).judaizam(židovstvo) Prema pripadnosti najviše pripadnika ima kršćanstvo.pa islam.Australija Iberfonske: Španjolska.Afrika.Azija.Azija.• • • • • • • • • Mulati-crna i bijela Mestici-bijela i žuta Zambo-crna i žuta Ima i drugih međutipova GLAVNE RASNE RAZLIKE Australidna ima veću pigmentaciju jer boravi u žarkom pojasu Bijela ima manju pigmentaciju jer boravi većinom u umjerenom pojasu Stisnute oči kod mongolida su nastale kao zaštita od vjetra i pjeska Na zemlji živi otprilike dvije tisuće naroda koji pripadaju određenim kulturnim i jezičnim zajednicama Jezik • • • • • Uz njega se vezuje i kulturna baština Jezik olakšava svrstavanje naroda i povezivanje etničkih cjelina .na prostoru bivših kolonija Frankofonske-Francuska.u Aziji i Oceaniji.kršćanstvo (katoličanstvo.Portugal.pravoslavlje.budzizam Vjere u stupnju nerazvijenosti čovječanstva Mnogoboštvo(politeizam) Panateizam-vjera u božanstvu moć mrtve i žive prirode Javlja se monoteizam • • • • • .budizam(mahajana. Religijski sastav • • Vjera i kultura se prožimaju Velike vjere:brahmanizam(hinduizam).Angloamerika Kultura-ukupna tvorba ljudske zajednice u vremenu i prostoru.

mjestu Međuzavisnost gospodarske razvijenosti i stanovništva prikazuje se usporedbom podataka o brutonarodnom dohotku ili proizvodu po stanovniku-BDP Iz toga se vidi životni standard • • .oo1-nerazvijene.posebno dojenčadi i višu stopu prirodnog priraštaja Broj stanovnika brzo raste. do 2002.imaju nižu stopu rodnosti i mali udio mladog i veliki udio starog stanovništva Visoku stopu umiranja starog stanovništva. Hrvatska je na 48.većinom poljoprivredne.Stanovništvo i razvijenost na Zemlji • • • • • • • • Nerazvijene zemlje.a nisku stopu smrtnosti dojenčadi i djece te nisku stopu prirodnog prirasta Imaju pozitivnu migracijsku bilancu(više useljenih nego iseljenih) Najmanji dio stanovništva radi u prvom sektoru.manju u industriji i najmanji u uslužnim djelatnostima Razvijene zemlje. i maksimalno 1-razvijene zemlje. Bila je veća od stope rasta broja stanovnika Prosječno trajanje života • • • Pokazatelj društvene razvijenosti.a gospodarstvo se sporo razvija Veći dio radi u poljoprivredi.imaju višu stopu rodnosti i veći udio mlađeg stanovništva od starog Imaju visoku stopu smrtnosti.očekivanog trajanja života i dohotka(minimalno o.u Africi najmanja Žene duže žive Smrtnost dojenčadi • • • U nerazvijenim zemljama je mnogo veća nego u razvijenim Stope se smanjuju Human Development Indeks (HDI)-pokazatelj ravijenosti zemlja.sustav rangiranja država koji proizlazi iz stupnja obrazovanja.većinom industrijalizirane.standarda života i općeg zdravlja stanovnika U Angloamerici najveća dob.veći u drugom i najveći u trećem • Stopa rasta poljoprivredne i industrijske proizvodnje u svijetu od 1980.

po stanovniku u čijem se izračunavanju gledaju razliku u troškovima života Ekumenu karakterizira neravnomjerna raspodjela stanovništva i vrijednosti proizvedenih dobara • .• Za određivanje stupnja gospodarskog razvoja upotrebljavaju se podaci o paritetu kupovne moći-PKM.