UVOD U CITANJE

SOFOKLOVE

»ANTIGONE«

tra e "a Anti onak®_() je od onih remek-~jela vee mnoga ·stolje.ca_-!}g prestajui:1a svo'.[om umjetniekoni snagom i dubinom svoi zna~en' a rivla~e azn'umnogobrojnih l:italaca sirom svi' Nastala sr inom stol~~ na e ere - u Isto vrijeroe, dakle, kad i veleljepni hram Partenon na atenskom Akropolu, u doba drzavnika Perikla, velikog vajara Fidije i slavnog filozofa Anaksagore - ta drama kao da__!aZ~licinu ~ ne saIn0 jednog eieIlPjl;kPL'L'enij(vMij~~ -kultVF.t= kOJa Je~~~~~~da bila.u"l?!IDOI!Ul~u..~O zato, "'kaa je danas eitamo, morami:nmaU na umu da je ona dio_kdreYDe, od nas daleke kulture i dionjene umj~!!l_i~l{~~t:r~~~~~l __ k~ja je bila_ bitno drukeija nego nasa, u!g:atkO--c:U.QjednogilitQtijski posebnog i neponovljivog naeina ljudskog zivota. I zato, da bi-smo-dotlvjeli ono sto [e u Sofoklovoj drami umjetnicki trajno, sto i nama danas nesto kazuje i znaei, mi joj moramo pristupiti sa sto potpunijirn razumijevanjem, svjesni onih specificnosti koje joj je utisnuo zivot, tradicija i kultura u kojim je ona nastala.
I

t svjetske!m

..sQf~kl?va

-nevnost" _oja

Anticka drama i pozoriste
Antigon2lj~_jedna_.od samo tridesetak tra{edij~ koje su preostale od nevjerovatnog obilja drarnskog stvaranja u Grekoj u V u IV stoljecu prije nase ere. Strucnjaci danas znaju imena 141 tragicara iz tog vremena i naslove 387 njihovih tragedija. Od svega toga do nas je u cjelini doslo 7 Eshi lovih tragedija od 90, koliko je, izgleda, napisao, 7 od l_~OSofok1ovih i 17 od 66 Euripidovih. Mazema se sarno nadati da su ueeni prepisivaci kroz istoriju sacuvali upravo 5

najbolja djela tog bogatog grekog dramskog stvaranja. Izvjesno je, ipak, da su bas ta trojica grckih tragieara bila u svom vremenu najslavnija i da su njihova djela najvise hvalili oni koji su, kao filozof Aristotel, jos imali puni uvid u to obilje grckih drama toga vremena. Uostalom, mozda su, zahvaljujuci toj kritiekoj selekciji, upravo njihove drame i saeuvane za nas do danas. Ziveci u istom stoljecu, Eshil (oko 525 - oko 455), Sofokle (ok.Q. 495 - 406) i Euripid (480 - 406) u svojim djelima su "do izraza3a' dovodili svu individuaInost svojih, medusobno razlicitih naravi: Eshil - svoju uzvisenu moraInost i nepokolebivu, pomalo mistieku i arhaienu religioznost; Sofokle - svoju sklonost ka razmisljanju o eovjekovom mjestu u svijetu u kojem ima preni"il()s.y]etlosti;-Euripid - svojiikriticnost prema tradiciji i svoj smisao za ljudsku reaInost. Ali u isto vrijeme, u njihovim djelima su do izrazaja dosla i tri razlieita razdoblja atenske povijesti, jer Eshil je stvarao u herojsko doba grekog odbrambenog rata s Persijancima, &"fQkle 11 vrijeme!l:ajveceg procvata atenske demokratije pod peri kJOID,a Euripid u vrijeme njene krize u burna doba peloponeskog rata i kritiekog preispitivanja svih tradicionaInih grekih vrijednosti. Medutim, uprkos svim tim razlikama u zivotnoj stvarnosti koja je, posredno ili neposredno, nalazila odraza u njihovim dramama i uprkos svim onim razlikama u individuaInosti njihovih Iienosti koje su se u njima na osoben naein izrazavale, Eshil, Sofokle i Euripid uistinu predstavljaju jedinstven »trolist- jednogCistog, ni sa eim uporedivog, istorijskog i umfep'lil:k(}gJ~l_lQ~,e!l~~"~~i!se riaziva anticka tragedija i koji ima samo sebi svojstven duh i oblik. Opeenito se smatra da se anti~ka tragedijarazvila iztzv.'mtiramba, horske pjesme U taslUionis~i-:-l:)0.Ba viI1aT2lQ<!l:1.~sti~~mQSta10m, i inie»lragedlJa« - w:.-t~~o~~a,Qd tiagos,jara~,J.~9~ie~"I!l~' ukazuje nil njefiopOrife1ilo,j~rjeTara¢ bioIriiltIl~~iyotinja koju su Grcipoveziva1fS DionlsOVffiipratiOc~satirima), Ditiramb je bio pjesma-'Uz Igrul sVlrku, ona se u poCefKu' sastojala od naizmjenienog istupanja hora i horovode, koji je, vjerovatno, olil:avao boga sto ga je hor slavio iii zazivao. Navodno je pjesnik Arion (oko 600 g. prije n. e.) u tu tradicionaInu grcku obrednu pjesmu unio nesto od pozorisne igre, jer je hor maskirao u Dionisove pratioce satire i tako mu dao da glumi. Medutim, po nekim drugim misljenjima, porijeklo gr~~"~ tragedijefiiili}!JXaZiIfiikuttn:.heroja, tj. u obrednomproslavljanju i~taknutih predakl!,_l_{_gje i~J)..ili> uobieajeno sirom Greke Iu kojem su ueesnici obreda ta!9der predstavljali - tj. gluniI1I':'::11~nostiIi legen,<:ti:' ~go kako bilo, za stare 6

~!me, za Grke u V stoljecu prije n. e. dramske predstave su bile dio jednog kolektivnog rituala, zajedniekog obrednog okupljanja u t!ast boga Dionisa, kojim se svakog marta u Ateni proslavljalo proljetno budenje prirode.Tom priredivana su dramska takmicenja, na koj!IDa au sVaki lsh(ata tn pjesnika sa po tfi tragedije (trilo i 'om) i jedno atirskomTr0:i.?"...ms om, ve im 1 om..e_an om' '. u kojoj su OogOVl i 'fieiOji"6n~'eni u burleslmo, dionisilsko lakrdijanje). U poeetku su te tri tragedije u trilogiji morale biti povezane u jednu tematsku i rnisaonu ejelinu. (Od njih je saeuvana sarno Eshilova trilogija Orestija, u koju ulaze tragedije Agamemnon, Hoefori i Eumenide). Ali je vee Sofokle na tim natjecanjima istupao s tri medusobno neovisne drame. (Ranije se smatralo da su tri njegove tragedije koje se sizejno nadovezuju pr$tavJ.iaJe td1ogijll' Kr~ ,!qm..Edip na KgJglW tAut_a. Ali je dokazano da je svaka od njlh napisana i izvedena u razlieito vrijeme). Ta dramska takmieenja koja su organizovana u okviru dionisijskih svetkovina privlacila su veliki broj ljudi, pa su za tu priliku podizana prostrana otvorena gledalista (theatron), koja su mogla primiti eijeli zivalj grada. Tako je »Dionisovo pozoriste« u Ateni moglo primiti 17.000 gledalaca. Ispred gledalista nalazio se - u pocetku kruzni, a zatim polukruzni - prostor (orhestra), u cijem sredistu je bio Dionisov zrtvenik, oko kojeg se i odvijala predstava. Iza tog prostora za igru bila je zgrada koju su Grei zvali skene (odatle nase »scena«) a koja je sluzila za presvlaeenje glumaca i pripremu rekvizita. Njen prednji zid je iskoristen kao kulisa, koja je obieno predstavljala ulaz u hrarn ill u dvorrDrugog dekora nije bilo, a kako se igralo po. danu, .nije bilo potrebe ni za seenskim osvjetljenjem. Zato je stvaraiije'tzv. pozorisne iluzije u punoj mjeri palaudio pjesnikovoj rijeei, ali i glumeevo] igri, 0 kojoj zato takoder, treba nesto reci. Prostranost gledalista zahtijevala je od glumea da na noge navuee visoke »koturne« ida na lice stavi stiliziranu i izdaleka [asno vidljivu »tragienu masku«, te da igra sirokim i jednostavnim gestarna i govori povisenim i na pose ban naein »pojaeanim« glasom, cija je dikeija bila daleko od razgovome intonacije kakvu danas obieno ocekujemo u pozoristu, Za to su se, uostalom, pobrinuli sami pjesnici, koji su svoje tragedije pisali svecanim, uzvisenim, dostojanstvenim i u velikoj mjeri artificijelnim jezikom, primjerenim herojskoj velieajnosti njihovih dramskih sizea.,u svojim poznijim dramama (sto se vidi i u Antigoni) Sofokle je

;rilikO~ ;ut

pisao manje pateticnirn i znatno prefinjenijim jezikom, ali je i njegov stil jos uvijek bio uzvisen i daleko od obicnog razgovornog jezika. (Tek je Euripid tezio prirodnijem govoru, ali su time i njegove tragedije izgubile nesto od one svecane uzvisenosti karakteristicne za Sofokla, a pogotovo za Eshila). Bez sumnje, i nacin glumaeke igre i stil pjesnickog jezika znatno su doprinijeli tome da nam najpoznatiji likovi grcke tragedije, Prometej, Agamemnon i Klitemnestra, Orest i Elektra, Edip i Antigona, Medeja i Ifigenija, izgledaju pomalo neprirodno u svojoj uzvisenoj i svecanoj, nadljudski stamenoj cvrstini i usudnosti. Vee i zbog na~ cina njihovog pojavljivanja na grckoi pozornici oni nisu ni mogli biti koncipirani u intimnosti, tananosti i gipkosti, vet jedino u herojskoj monumentalnosti i masivnosti. Uostalom, sarno takvi uzdignuti na »koturne«, s maskama na lieu, u stilizovanim kostimirna, s povisenim govorom i postavljeni u [edan, za nas pomalo operski mizanseen - ti su likovi mogli pokrenuti i uzbuditi svoje golemo gledaliSte. Kako su bile dio jednog ustaljenog obreda - a obred podrazurnijeva da svaki ueesnik, pa, u ovom slueaju, i pozorisni gledalac, unaprijed zna sta moze ocekivati - greke tragedije su imale evrsto utvrden oblik, koji se - uprkos znaeajnim razlikarna izmedu Eshila, Sofokla i Euripida - nije bitno rnijenjao u svom vanjskom izgleduo ..r9.J!ra,yfuJ. ..._kag_~dj~~g.~~lp..9.£mk' koji govori glllI!!;.~,J!,~m...Q!!2!.~.ll,l,J>~.. lJ_y.u~J.l,.S.I,J,nJ~.
l ..

~.)~U~~1'!l.,:~?~~J!!!:«),

'~~~~~~;'~~~O~Q~~~·~?t:z[!~:~~~~~~~~o~o~~~~;~· cija se p_a!;.q~Cl.j?)tU.azn~,. p'~eslIla«(~ obicno diJeii, na strofu (str~fe ..:.okret pnplesu) I ~n,ttStr.ofU· ~~o¥et na ~gtlf>1r~~)' ,~a.bm dolazinizepUiidfr!!, diJatoskihptl~o.r~ !;l!roj!roJ~)i.e_r~wu::~i!iWa,~ koji su razdvojeni Iirskim ume~~~or (t~_~_~,~im - »stajaea pjesrna«):ReaovaIFposlupak l~·t"dus.!-govor·gltmflTfli; koji izviestava 0 bnomesrosedogo(filo'vanscene;Terse'nasarnor seeni nije desavaio mnogo'fiZiClurd'adnj['(horbf; u'6ijalija i om). -~i''ki:~iq;_ riakOJ.1."posIjedfijeg·staslina, dolazi ekso~a (» izlazna . pjesma«), kojim se ra~la,z.~Vriava"paglurnci i hor napustaju scenu. Toje dramaturski oblik u kojem su napisane i izvodene sve anti~ke tragedife, paiSoloKlova'Antigona.'·_. Ali ritualni karakter grcke drame ne pokazuje sarno funkeija koju je hor u njoj imao, niti, pak, sarno ta - uistinu obredna - utvrdenost njenog oblika. (Tu treba imati na umu da se svaka novina, kao i svako iznenadenje, kosi s prirodom rituala, u kojem 9

8

sve mora biti unaprijed odredeno}. Nairne, i sam sadrzaj grcke
tragedije, njena utemeljenost u mitologiji, daje nam na znanje da

se radi 0 jednom pozorisom einu za koji se niposto ne moze reci da je gledaocima pruzao sarno zabavu, pa ni eisto umjetnieki uzitak, Nairne, greki tragieari su iz svetkovine u svetkovinu prikazivali drame zasnovane na poznatim pricama 0 legendarnim herojima iz grckog mitskog predanja, A treba imati na umu da stari Grci nisu imali svetih knjiga, koje bi ih vodile u njihovoj religiji i zivotnoj mudrosti, kao sto su ih kasnije imali Jevreji, Hi hriseani i muslimani. Za stare Grke »sveta istina« 0 ljudima i bogovima bila je u njihovim mitovima i legenadama, u poeziji drevnih pjesnika Homera i Hesioda, ali takoder i u tragedijama Eshila i Sofokla. Pa kada je u IV st. prije n. e. Platon napao tragi eke pjesnike, jer stvaraju krivu sliku 0 svijetu, on se, u stvari, kao filozof jednog novog doba pobunio protiv tradicionalnog uvjerenja da su mit i poezija - izvor prave mudrosti. Medutim, sa ike· Eshila i Sofokla tragedija je imala .?otovo istf~~!.¥_!r~?,!.!!om~~~:~t~~~a 1 DaJme:uviJelt" iznova. PQct&i~!J! na ~lll1J_aro§lJmti•..:t!~... ~y"e!.~l ... ~akralna znaeenja ,mitskih priea, navodeci ih da se preko ti~ .£rj~ §ie~~1ll0tl!.m...~gJ religibinogp~~~~-U:.~~~,]ygiJ::.lio.soya. U takvoj funkciji treba shvatiti i onu, onako znaeajnu iiIogU koju je imao hor u greko] tragediji, ali i one njeno iskljueivo oslanjanje na mitske sizeje i njeno neprestano obnavljanje mitskog svijeta.

To je dobro osjetio jos komediograf Antifon Solunski (s kraja V i pocetka IV stoljeca prije n. e.), kad je sa zaviseu pisao 0 tragediji: Sve 0 cemu ona govori poznato je gledaocima jos mnogo prije nego sto ona i naumi da izusti svoje prve rijeei, Nakon toga ostaje joj da u sjecanju gledalaca osvjezi pricu, Uzmimo na primjer Edipa. Treba samo izgovoriti to ime i sve ostalo ni za koga nije tajna. Svi znaju ko mu je otac, ko majka, koliko ima kceri, koliko sinova, sta ee s njim biti, sta je pocinio, Na isti nacin, kad spomenes Alkmeona, i djecurlija ce u horu povikati: »On je sisao s uma i u nastupu ludila ubio svoju majku! « Junaci grekih tragedija pojavljivali su se na pozornici pred svojim golemim gledalistem kao svima poznati likovi, tako reci kao slike jedne kolektivne svijesti, kao arhetipovi jednog zajedniekog saznanja, koje je vee mitologija bila uoblicila u mastovne slike. Ovdje, medutim, treba bib oprezan u zakljueivanju, jer bi bilo pogresno smatrati da su greki tragieari u mitu nalazili sve: i prieu, i gotove karaktere i dublji njihov smisao, Jer, mit je u sustini izraz jednog iracionalnog saznanja, i bio je vise zasnovan na nekom predosjecanju stvari nego na njihovom jasnom videnju. Zbog toga su tragieki pjesnici mogli uvijek iznova »tumaeiti« svirna dobro znani mit, prikazujuei poznate mitske junake u novom i intenzivnijem osvjetljenju, u kojem ce njihovi postupci i njihova sudbina biti dramski »objasnjeni«. lako vezani za mit, ti pjesnici su u svojim tragedijama imali dovoljno slobode za vlastito stvaralastvo i za iskazivanje vlastitog dozivljaja svijeta, sto cemo malo kasnije i na primjeru pokazati. Ipak, mit na koji se tragedija oslanjala odredivao je onaj opci duhovni horizont koji je uokviravao dramski svijet na grckoj tragickoj pozornici. Naime, grcka mitologija je razvijala sliku jednog slozenog i viSestrukog kosmosa, ciji je tek mali i najbeznacajniji dio bio - ljudski svijet. Taj je kosmos bio nastanjen mnogim neshvatljivo mocnim silama (olicenim u mnogim »gornjim« i »donjim« bogovima), koje upravljaju svim ovozemaljskim stvarima, pa i ljudskim zivotom. Medutim, za grcku mitologiju je karaktensticno da se bavila ne toliko samim tim »onostranim«, i »vanzemaljskim« silama, koliko njihovim tajanstvenim, ali moenim prisustvom u ljudskom zivotu. Moglo bi se eak reei da je prava tema grekog mita ipak bio covjek i njegov zivot u tom

Mitska utemeljenost grcke tragedije
Uistinu, grcki tra~cari su za redmet svo'ih _1;! .1l,Z~i .isklj~.~2 s!~.;J1ero,w m te t:ndi i . ()_g_'p'!~d~ia.(iedino EshiloVl P'erszjancl O1)faaii'ju' IS to IS orijski aoga(faj. Ali ni tu dramu ne treba posebno izdvajati, jer je za stare Grke mitsko predanje bilo isto sto i istorija, jer [e i istorija u to vrijeme imala oblik mitskog predanja). A upravo tom svojom utemeljnoscu u mit greka tragedija je zadobila istovremeno i jednu mjeru univerzalnosti i jednu mjeru misaone dubine. Jer, mit na koji se ona oslanjala vee je i sam po sebi predstavljao tumacenje zivota, ito na osnovu jednog drevnog, kolektivnog saznanja; zato licnosti iz mitova nisu individualnosti za sebe vee arhetipovi, tj. slikovna olieenja opeeljudskog iskustva. A upravo takvi oni su iz mita ulazili u tragediju, noseei sa sobom breme svog mitskog znaeenja.

10

11

komplikovanom kosmosu. A u tom smislu je takoder karakteristicno da se od svih grckih tragedija sarno jedna, Eshilov Okovani Prometej zbiva u svijetu bogova. Ali i u njoj se Prometej vidi prvenstveno kao simbol samog eovjeeanstva Iako nama danas grcki mitoloski svijet izgleda nekakako prenastanjen, nepregledan i haotiean u svom obilju, sami Grci su taj svoj kosmos vidjeli u nekoj sveeanoj harmonienosti, kao poredak u kojem je sve utvrdeno i u kojem je sve na svome mjestu. Mozda se upravo zato njihovi mitovi toliko i bave onim herojima koji su na neki naein »iskakali« iz tog utvrdenog poretka i svojim postupcima »izazivali« sile koje njime vladaju. Zaista, mnoge grcke mitske junake karakterise neka gordost, oholost, drskost (gr. hybris), koja ih tjera da prekoraeuju graniee koje su im kao ljudskim bieima bile zadate, zbog eega su onda morali biti kaznjeni od bogova. Cinjenica je da su upravo mitovi 0 takvim herojima najvise privlaeili tragieke pjesnike. Uostalom, za Aristotela je upravo takav morao i biti tipican junak tragedije: ni okorjeli zlocinac, ni sveti pravednik, vee eovjek koji je na neki nacin kriv pred svijetom i koji zbog toga mora da strada. Taj Aristotelov pojam »tragieke krivice« (hamartia), koji je kljucan u njegovom tumaeenju tragedije, nije bio zasnovan na etiekom pitanju dobra i zla, vee na covjekovoj odgovornosti pred utvrdenim poretkom samog kosmosa. Uostalom, ni junak mita ni [unak tragedije nisu za svoje postupke odgovarali pred sudom smrtnih ljudi, niti po njihovim promjenljivim mjerilima dobra i zla. Ti gordi heroji grekog mita, eija je hamartia bila u drskosti s kojom su »iskakali« iz onog uredenog i urednog svijeta u kojem obiean covjek smjerno zivi, ulazili su u tragediju nekako dvoznaeno: s jedne strane, oni su takvim svojim postupcima i svojim konaenim stradanjem podsjecali na zadatu mjeru ljudskih moei, preko koje se ne smije iei; s druge strane, oni su samim iskoraeenjem preko tih utvrdenih granica i ispastanjem zbog toga uznosili svoju ljudskost iznad ravni prosjecnosti i svakodnevice, zbog eega su i bili slavljeni kao heroji. Vjerovatno su takvi, u toj svojoj dvoznaenosti, u kojoj istovremeno i zastrasujuce opominju i saosjecajno prrvlace, naveli Aristotela da sustinu tragedije vidi u izazivanju jednog dvostrukog osjecanja - straha i sazaljenja, te da njen konacni smisao shvati kao katarzu (»oCiseenje«),tj. kao gledaoeevo oslobodenje, iii rasterecenje, od one napetosti koju su takva osjecanja u njemu izazvala.

Tragicki pjesnici su, dakle, u mitskom predanju nalazili ne sarno gradu za svole dramskepriee veci duhovno jezgro svijeta koji su izvodili na pozornieu: eovjekovo suocavanje sa okolnostima kojim ne upravlja njegova volja vee volja bogova, ill pak sarna Sudbina (gr. Moira), kao sila [aea i od bogova, zbog eega svaki eoviekov »neposluh«, svako njegovo prekoraeenje zadatih ljudskih granica, svaka njegova oholost, njegov hybris, postaje njegova »tragicka krivica«, a on sam - svoja sopstvena zrtva, osudena na stradanje i patnju. A to je upravo ono sto mi danas - slufeci se grekom rijecju i na osnovu te greke dramske poezije - nazivarno tragikom i tragickim osjecanjem svijeta. Medutim, u grcko] tragediji tragieno je na neki naein uvijek [er 'njen [unak svojim dostojanstvom zadivljuje i onda kada strada, i to mozda ponajvise upravo onda kad strada, jer narn se coo da tim svojim konaenim stradanjem uzvisuje svoju Ijudskost do jedne mjere kad 0 njemu s postovanjem morarno reei: »To je tovjek!« Inaee, od mnogih grckih mitova najvise tragedija (od onih koje su sacuvane) bave se tzv. »trojanskim krugom«, tj. onim §to se dogadalo poslije trojanskog rata, 0 kojem govori Homerova flijada (Eshilov Agamemnon, Sofoklov Ajant i Filoktet, Euripidove Trojanke, Hekuba i Andromaha, na primjer). Odmah za tim dolazi tzv. »tebanski krug« s legendom 0 Edipu i njegovoj djeci. Kako tu pripada i Sofoklova Antigona, korisno je upoznati se s tom legendom, koju ovdje prenosimo iz knjige Roberta Grevsa Grcki mitovi (»Nolit«, Beograd, 1969).

uzviieno,··

Edip i njegova djeca
(Tebanska legenda) Labdokov sin Laj ozenio se Jokastom i vladao Tebom, ali nije imao sinova. Ozaloseen zbog toga, ort se tajno obrati prorocistu u Delfima, koje ga obavijesti da je ta toboze nesreea pravi blagoslov, posto bi dijete koje bi rodila Jokasta postalo njegov ubica. Laj se zbog toga otudio od Jokaste, ne iznoseei joj razloge. To je nju do te mjere razalostilo da ga je jedne noci, posto ga je prethodno napila, namamila u svoje narueje. Devet mjeseci kasnije Jokasta je rodila sina. Laj je dijete istrgnuo iz dadiljinib ruku, probo mu stopala ciodom, svezao ih jedno uz drugo i ostavio dijete na Gori Kiteron.

12

13

Odgovor [e bio: »Prognajte Lajovog ubicu!« Edip. . koji je sa broda spusten u more. Jokastin brat Kreont prognao je Edipa. »Kloni se svetilista.« N_ato se.. Mogio se lako prepoznati po svojoj zenskoj glavi. lavljem trupu. Sfinga se smjestila u Gori Fikiji. Pomagacice Dike (Pravde). Slijepi Tiresija. prokle Lajovog ubicu i osudi ga na progonstv. Edip odgovori da on ne poznaje boljih od bogova i svojih roditelja. Koveeg je dospio do obale Sikiona. jer su mu stopala bila unakazena ranama od ciode!'. u neposrednoj blizini grada. Edip (OJ dip) navodno znaci: »oteeenih stopala«. medutim. zato. gdje ga je nasla Periboja. on odmah odluei da se ne vraca u Korint.doviknula mu je Pitonka sa gnusanjem. toboze time pravo da dalje vlada.odgovorio je on . kazu. Tebom uskoro zavlada kuga. a najslabije je kad ih ima najvise?« Sfinga je one koji nisu umjeli da odgonetnu zagonetku smjesta rastrzala. gdje je u to vrijeme vladao kralj Polib. darovao unutrasnji vid 1 pro-: duzio mu vijek na sedam pokoljenja.zato sto su ga uvrijedili poslavsi mu nedostojno paree zrtvene zivotinje .) Jednoga dana Edip se uputi u Delfe da u proroeistu dozna sta mu priprema buducnost. Laj je bio isao u prorociste da se raspita kako bi mogao da oslobodi Tebu Sfinge. vee ga je zatvorio u koveezic. zmijskom repu i orlovskim krilima. »Znaj. Jedan ad toekova prignjeei Edipovo stopalo i on.)~O~lS~l Tires~ll USI svojim jezikom.Ali Sudaje odlucise da djecak dozivi rnladicko doba.. ili. ~brzo potvrdilo Peribojino pismo iz Korinta. evrsto stoji na dvjema nogama kao odrastao covjek. u ono vrijeme najeuveniji vidoviti eovjek u Grckoj. jer ]e on jednu njenu raspravu sa Zevsom presudio u Zevsovu ~o~st. ubi Polifonta svojim kopljem. Priblizavajuei se Tebi neposredno poslije umorstva Laja. posto mu se jedan mladi Korineanin narugao sto nimalo ne liN na svoje toboznje roditelje. i ona to ueini navodeei porazn~ pojedinosti. Tada se Jokasta objesi od srama i bola. zena korintskog kralja Poliba. Ona je pisala da ]0] iznenadna smrt kralja Poliba dozvoljava da objavi kako je Edip postao njihov usvojenik. kei psa Orta i Himere. .~:. a Edip sebe oslijepi ciodom sa njene odjece. ima nekad dvije noge. l\ajzad stigne u Kolon na Atici. i postapa se u starosti. koji nije znao koga je onda u tjesnacu bio susreo. Ova] je prije toga prokleo Eteokla i Polinika . gdje su Edip 21 Erinije _ Srde pamtilje ( rimske furije). ~aI?0vjedi:. umjesto kraljevsku plecku. kraljice Jokasta. Jos jedanput morali su da se obrate Delfiskom prorocistu. suvih oeiju posmatrali Edipa kako napusta grad. nekad tri. . ali je ~je~ove rije~i. a da je Edip isao pjesice). 14 15 . bijedniee!« . Zatim zbaci Laja na drum i. Zbog toga zahv~lm Tebanci proglasise Edipa kraljem. da je Tiresiju oslijepila Hera. pamte svako nedjelo i zlocinca progone buktinjama i bicevirna od zmija. osinuvsi upregnute konje. Neki kazu da je Edip.. (Po jednoj drugoj verziji ave price. neki kazu. uskratlvsi mu.finga mrtva stropost~ u podnozje planine i sva se razbi u dolini. S.« Drugi. kraljica odnjeguje dijete kao svog sina.) Tiresija se pojavio na Edipovom dvoru. On otkri Edipu volju bogova: kuga ee prestati kad Teba kazni onog ~oji je u~io oca i ?zenio se majkom. i doletjelo [e u Tebu iz najudaljenijih krajeva Etiopije. »Tim gore po tebe!« uzviknu Laj i naredi svom koeijasu Polifantu da produzi. Laj nije ostavio Edipa u gori. Po drugima. nazvao ga Edip. dok nije slavno pao u borbi. ali dirnuta molb~a ~]e~ov~~a]~~: uzevsi zmiju Erihtonija iz svog stita. sa sarno jednim glasom. Buduci bez djece. . obuzet bijesom. tako da moze da euje 1 razurmje [ezik p~oro~kih ptica. oslanjajuci se na drvenu palicu koju mu [e dala Atena. i odveo ga u Korint. da je to tvo] muf Edip!« U poeetku niko nije vjerovao Tiresiji. Ovo CUdoviste bilo je kei Tifona i Ehidne. (Neki kazu da je Tiresiju oslijepila boginja Aten~ zato sto J~ je slueajno vidio kako se kupa. a on se ozeni Jokastom 1 ne znajuei da mu je ona majka. zatrazi da ga Edip primi.koji su mu bili u isto vrijeme i sinovi i braca . opet. Sinovi su.t:J:C?~. vukuei ga za sobom. Ali u uskom klancu izmedu Delfa i Daulide dogodi se da sretne Laja. iako su ga Erinije mucile optuzbama" vladao Tebom iOS izvjesno vrijeme. natjera ih da ga onako spetIjanog usmrte.but.»[er kao dijete II puzi cetvoronoske.»Ti ces ubiti oca i ozenices se majkom! « Posta je Edip volio Poliba i Periboju u uzasavao se da im nanese nesreeu. nakon osljepljenja. koji mu ostro naredi da se skloni sputa i ustupi prolaz boljem od sebe (treba pomenuti da se Laj vozio koeijama. Nasao ga je jedan korintski pastir. i presretala [e svakog putnika koji je isao u Tebu postavljajuci mu zagonetku naucenu od triju Muza: »Koje zivo biee. praeen odanom ~£e!~om Ant!gC?. Posto je godinama lutao kao slijepi prosjak po cijeloj Grl!koj. katkad cetiri.. zbog cega mu je ovaj. Edip je dao taean odgovor: »Covjek.

ko'i 'e izdao vu 'nare u. Medutim. (Robert Grevs. od koje je. na zalost. z og east i ana i Kreont. na koga je prvo dosao red. 1 pode da vidi sta se dogada. i naredi mu da je zivu sahrani u Polinikov grob.e ro lasen' . taJroder. on se bavi sudbinorn Edipove djece: Antigona se su rotstavra naredbi krara Kreonta da se les njenogbrat lID a. Poslije progonstva Edipa Polinik i njegov brat blizanac Eteokle bili su izabrani kao suvladari-xraljevi Tebe. om 0 i nesa ranJen. kome je Antigona bila obecana. Kreontov sin. Eshil ga je obradio u trilogiji (Laj. nije htio da napusti prijesto na kraju godine. Uskoro Tebanci ne smjedose da prlhvate izazove.. pak. all. Posto je Kreont ostao neumoljiv.kom poretku svijeta i narocito 0 covjekovorn polozaju u tom svijetu. koji mu je dao svoju kcer za zenu i obecao mu da ce mu povratiti prijesto.sacuvan sarno kratak fragment.dostojanstveno prozive svoj zi.pa tako iznenadi Antigonu u cinu nepokomostl. Tako je Polinik. To odbijanje je opravdavao nepovoljnim predskazanjima Polinikove sudbine i prognao ga iz grada. Ali da im je on bio vrlo blizak i da je pruzao moguenost razlieitog dozivljavanja i tumaeenja. Ohrabreni Tebanci u bijesnom juri§u ubise cetvoricu argivskih voda. dakle onog kolektivnog predanja u kojern su stari Grci kroz price 0 pojedinim tradicionalnim junacima. Vidjevsi da su svi pobijeni. I je 0 njegove »Antigone. Adrast posla Tideja kao svoga glasnika Tebancima. krenuo na Tebu. Edip i Sedmorica protiv Tebe). zahtijevajuei da Eteokle ustupi prijesto Poliniku.. U jednoj od svojih prvih zrelih drama..ga Erinije. Polinik se sklonio na dvor argivskog kralja Adrasta. i iz svakog obraeuna izlazio je kao pobjednik. 0 bogovima. Doduse. ko'i . kraljem Adrastom i eetvoricom njegovih voiskovoda. Tezej osvoji grad iznenadnim napadom zarobi Kreonta i vrati mrtve ratnike njihovim zemljacima i rodacima da ih sahrane. kalidonskim princom. tim silarna uprkos. saeuvane su dvije 16 17 . mi ne mozemo sa sigurnoseu znati kakvo je sve znaeenje za stare Grke imao ovaj mit 0 Edipu i njegovoj djeci. sacuvan samo posljednji dio. s u emu obradio je i Euripi. kada je euo da Kreont nije htio dozvoliti da se ubijeni neprijatelji pokopaju. Tezej mu je sahranio tijelo u hramu Svecanih u Ateni. ubivsi se pred gradskim kapijama. Tidej je izazivao njihove vode jednog za drugim na pojedinaeni dvoboj. zalosna prica 0 Edipu i njegovoj dje~i i nama danas nenaI?etlJI~o sugeriseJeIDf6-pol. Tiresija.nekih nadllUdski? sila koje se bezdusno poigravaju Ijudima i njihovom sreeom.postnjanill. Grcki mitovi) Mit 0 Edipu i njegovoj djeci u obradi grckih tragicara Ova tebanska legend a 0 Edipu i njegovoj djeci bila je dio sveukupne grcke rnitologije. Antigona. ani su se bili dogovorili da vladaju naizmjenicno. argivski kralj Adrast sjede na svog krilatog konja Ariona i pobjeze. Bez surn~Je. . prorok s kojim se Eteokle savjetovao. Eteoklova i Polinikova sestra. ill. Gledajuei s prozora svoje palate. nije poslusala Kreontovo . nBre(!erije i tajno je nalozila lomaeu da spali tijelo svoga brata Polinika. koji kao da Je dolazro S pogrebne lomace. ode u Atenu i preklinjanjem nagovori Tezeja da krene na Tebu i kazni Kreonta zbog nepoAtovanja bogova.resno saznanje)o. koji je i sam bio prognan iz svoga grada. Stigavsi u Kiteron.~!! kroz svoje str~danje steknu slavu. . Sofokle je u svom slavnom Kralju Edipu prikazao kako je Edip dosao do poraznog saznanja da je ubio oca i ozenio se majkorn i kako je sam sebe zbog toga oslijepio.. On pozva svoga sma Hemona. i 0 omm lZuZetrum pOJediricima I«ipsuirstahjU"da. Argivci se tada priblizise zidinama Tebe i svaki od sedmorice voda zauze polozaj prema jednoj od sedam gradskih kapija. Kad na ovo u Tebi nisu prlstali. koje tu imadahu sVOJgrad. zajedno sa Tidejom. gdje ga je Antigona dostojno ozalila. ~mon ubije i s~be i Antigonu. ponudi da se odluka 0 nasljedstvu prijestola prepusti ishodu dvoboja izmedu njega i Eteokla. ali Eteokle. rastrgle. Tada Polinik da bi sprijeeio dalja krvoprolica. Kasnije. prorekao je da ee Tebanci pobijediti jedino ako kraljevic iz kraljevske kuee dobrovoljno ponudi sebe za zrtvu bogu rata Aresu. u Antigoni. potvrduje narn to sto su sva tri velika grcka tragicara obradivala taj mit.. Eteokle p~vati ~azov. Ali prije nego §to je Tezej stigao u Tebu. i u zestokoj borbi oni smrtno ranise [edan drugog. izrazavali svoju svi~est 0 kosmic. U svojoj kasnijoj drarni Edip na kolonu Sofokle je prikazao prognanog slijepog Edipa koji na kraju zivota nalazi smirenje i spokojnost u smrti. Kreont uoei slabi sjaj vatre. kao oni koji su prevazisli nametnuta ogrameenja i sivu prosjernostnll~eegz"istericije i svojim zivotorn zadobili mjesto u Hramu Slavnih kao heroji 0 kojima pokoljenja prieaju. To je ueinio Menokej. Njihov ujak Kreont preuze komandu nad tebanskom vojskom i protjera argivsku vojsku.

. koja eovjeka navodi na zlo i onda ga survava u propast. i u svojim drugim dramama oni su . Lesevi brace. i njen sporni zanrketak: kao uvod u C'ltan}e Antzgone Eshilova tragedija Sedmorica 1!:oti~ Tebe. go~e ~n)e n.. Kao ~to su neki kriticari pokazali. )U / bozanskim »zakonima« koji odreduju covjekov . navodno. iIi pak u lokalnim kultnim predanjima 0 pojedinim drevnim grckim junacima (Heraklu. S~stre Antigona i Izmena. koje su nalazili kod Homera.t:Q.). Prokletstvo Edipovog roda nadvilo se nad cijeli grad. jer ova druga.@k. Uostalom.kao sto smo vet rekli . bila izvedena P~ p~t 467. koji se. To se naroeito jasno vidi u onim njihovim saeuvanim dramama u kojima sva trojica obraduju istu pricu: Eshilova tragedija Hoe/ore (drugi dio trilogije 0 Orestu. 1. Kao sto je receno. jedini sacuvani dio Eshilove trilogije 0 Edipu i n)egov~m ro~'.. E~pOVl sinovi Polinik i Eteokle poginuli su u medusobnom dvoboju. plaeu nad tijelima mrtve brace i nesreeom koja je zadesila Edipov rod: »Istu sudbu dodijeli im bog i unisti taj rod sve do u samu srz! «. A u tim razlieitim videnjima jednog istog lika lako se otkrivaju razlieite temeline crte ove trojice dramaticara: Eshilova duboko religiozna vjera u neumoljivu »vjeeitu pravdu« koja uvijek dostize gresnika i strasno ga kazniava. Sofoklova Elektra. Medutim. »nijedno drugo dramsko djelo ne prikazuje s toliko usredisniene snage situaciju u jednoj Ijudskoj zajednici koja je suoeena sa sverazornim ratom«. jer je svaki od ta tri velika dramatieara kroz istu prieu izrazavao svoj vlastiti stvaralaeki genii i svoje vlastito videnje covjeka i njegove sudbine. tragedija Sedmorica protiv T_ebeje zavrsni. koja je konaeno sustigla Edipov rod: »Kletva [e kliknula pobjedni krik i stubokom urusila njihov dom! «. Ali crpeei gradu za svoje drame iz tih mitova. dr~~ po~ cinje upravo na onom mjestu gdje se prva zavrsava.ZlV?t. U Pribjegarkama on govori 0 zabrani Tebanaca da se sahrane oni koji su poginuli u napadu na njihov grad. Elektra sarno slaba zena koju napusta snaga pred: uzasnim izvrsenjem eina osvete. ovakav: ~ . oni su ih slobodno preradivali.Euripidova)tragedijas istim naslovom (Elektra je Orestova sestra kOlaga je ipodstakla na osvetu). da udari na vlastitog brata i da obo}ica padnu u~om dvo?oJ~. Eshilova Elektra smisao zivota nalazi u oeekivanju osvetnieke pravde i njegovanju vlastitog gnjeva. da bi bratu Orestu. Sofoklov smisao za Ijudske sukobe.l' (Trilogija je. kad se vrati kuei. koji su na sceni polozeni jedan kraj drugog. im li ds. predstavljaju zastrasujuei znak »nesmiljene Sudbe«. tragic~ra ?tkriva)u se 1 ~n~ niihovim dramama u kojima su om obradivali legendu 0 Edipu 1 njegovoi djeci. fena 1 ~levol~ka. udara jo~ s vojskom na rodni grad. nama nepoznatih greki epskih pjesnika. 18 19 . oni su vrlo slobodno pristupali tumaeenju i dramaturskoj obradi te price. Kao sto jedan moderni . od ukupno trideset sacuvanih njihovih tragedija cak se sest bave nekim od dogadaja 0 kojima govori ova tebanska legenda. . odaju pogrebne poeasti.druge njegove drame u kojim je on obradio iste dogadaje kao i Eshil u Sedmorici protiv Tebe.4. donijevsi Eshilu prvu nagradu na pjesniekom ~~cen)u u okviru Velikih Dionisija u Ateni). Euripidovo realistieko slikanje uza u In' kim l'udskih naravi i njegova skepsa prema tra di lClOna. pak. zajedno s horom tebans~. koje on vidi kao eovjekovo I dno koprcanje u tami svijeta. ljudima ostaje da oplakuju. Tezeju i dr.siZeje preuzimali iz mitologije. Euripidova je. medutim. iako su i Eshil. iz svima znanih starih priea. ulila snagu za neumoljivo izvrsenje kazne. ali i slave stradanje Edipa i cijelog njegovog roda kao zrtava »crne boginje Ate«. te o njihovom popustanju pred molbama majki mrtvih ratnika koje je zastupao atenski junak Tezej. U ovoj prilici zanimljivo je uporediti Eshilovu dramu Sedmorica protiv Tebe i Sofoklovu Antigonu. Izgnan iz Tebe. stupa u zestoke sukobe s majkom Klitemnestrom. odlueno se suprotstavljajuei svakom njenom opravdavanju svoga zloeina (ubistva Agamemnona). Nakon svega. koji je pao kao izdajica svoga grada. ukratko. kralja Agamemnona) ima isti siZe kao i Sofoklova Elektra i <:::. Ali iako je u sve tri drarne siZeisti.sveti majci Klitemnestri i njenom ljubavniku Egistu zbog ubistva njegovog oca. tj. U Eenicankama Euripid govori o borbi Edipovih sinova za vlast u Tebi i njihovoj pogibiji u medusobnom dvoboju. i Sofokle i Euripid obradivali ovaj mit koji su njihovi gledaoci dobro poznavali. e. nnvoustolieeni tebanski kralj Kreont zabranjuje da se Poliniku.te l~te temeljne crte ova tri velika grcka. pak. Hesioda i drugih. po mjeri vlastite stvaralaeke individualnosti i vlastitog dozivljaja ljudskog zivota. one su medusobno veoma razlieite.)sa sestoricom V?js~o~oda. i EteokleIIloz:lidaE()de-u~ul'ir:~t_~_vgjgLsu~bini. ostale su rastuZene njihove sestre Antigona i Izmena da sahrane braeu. boginje nesrece i obmane.kribcar ~ap~~a.A . U stvari. SadrZaj te tragedije je.

nad cijom nesrecom je nadvijena »Edipova sjena«: Dakle. kako rekoh. jer dusmanina mrzec izabro' je smrt i pao za domaju. i nece bit me strah ne poslusati vIast.mrtav . zbog neposIuha nece osuti me stid. A njegov brat Polinik. duso moja. Eshilova tragedija se zavrsava scenorn kad se sestre spremaju da sahrane bracu. koju . pas ni vuk. jer on bi bio propast grada tebanskog da ne slomi mu silu dobri neki bog. 20 21 . grabezljivice kljun. a say ga mrzi puk? ANTIGONA Po milosti je bozijo] i on bio kralj! wan ANTIGONA A ja toj vlasti kazem: Brata cu svog :n Ktulmo _ legendarni osnivac grada Tebe. a ja cu. Sporni zavrsetak Sedmorice protiv Tebe stvarni [e pocetak Antigone. pravedan i eist. mozda. i to upravo na osnovu Sofoklove Antigone.volje nema sam. onako kako dicno junak pada mlad. I nece smest me vIast u einu poboznom. uz oca nek pocinu svog. sahranit makar sarna. nek zida bude ovaj baeen tren. rna zemlje trun po trun pod halje krlIa skut. sto gradu vjeran osta svom.Po svemu sudeci. nek njima bude plijen. Toliko 0 njem kaze gradskog vijeea skup. I trpi. nasut cu mu grob. ovaj ovdje les. utoliko je zanimljivije procitati tu scenu.nije napisao sam Eshil. pa zato predstavlja dobar uvod u citanje te Sofoklove drame: Pogrebna povorka lagano odlazi. jer [aka je i zena kad je hrabrost s njom. koja nam na taj naein prenosi bar neka od onih znaeenja koja su. Ako je tako. GLASONOSA Ja svjetujem ti: Nemoj prkos tjerat Iud! ANTIGONA A odgovor je moj: Ne zbori uzalud! GLASONOSA Oslobodene zemlje sud je strog i hud! ANTIGONA Pa nek je' AI' ovom ja cu nasut grob! GLASONOSA Pokopat ce~ ga zar. vee ju je neko naknadno dopisao. visok nasut hum. za brata koji . groba im ne znam dostojnijeg! Medutim. Dolazi glasonosa gradskog vijeca GLASONOSA Objavljujem yam glas i zakliucaka rijee sto Kadmovoga grada donese ih vlast": Eteokla. voljom zivom svom. Komadat nece njega ptica.tvrde poznavaoci . tekst tragedije koji je dosao do nas zavrsava se jednom dodatnom scenom. jos Sofoklovi savremenici otkrivali u sukobu Antigone i Kreonta kako ga je Sofokle prikazao. Iz utrobe smo iste. nek razvlaee ga psi. pokopati vam valja s casCu svakojom. snazan to je spoj po krvi oca bijednog i po majeinoj. ni gladne zvijeri zub.

sto eitave nistite rodove. da ne oplacem ovoga ida mu ne naspem grob! Silan me hvata strah sto mi ga ulijeva vlast. jedino sestra bolnom zalopojkoml Da li ee itko se zdruziti s njom? Zbor se podijeli nadvoje. Jao i vaj! o vi Erinije ohole. Antigona se obraea Izmeni i Zboru da joj pomognu sahraniti Polinika ZBOROVODA . (Prema Eteoklu) Tebe ce mnogi pratit sa suzama. zalud napor tvoj. ANTIGONA No dosta sad je svade. Kazni li ili ne kazni grad one sto plaeu Polinikov pad. a ovoga nitko pogrebnim pjesmama. (Preveo Bratoljub Klaic) 22 23 .GLASONOSA No dotle tek dok ovaj ne ugrozi grad! ANTIGONA Na uvrede je sarno uzvracao on. mi cemo sprovod mu biti. Jer osim Zeusa i ostalih bogova grad nam ovaj od propasti sacuva da . sto li je meni uraditi. a ovog eu sahranit. sto mi je sada poeeti. a one sto gradska nareduje vlast eesto se promijeni drugi vee dan. nikad kraja njoj. Jer ovo je sviju gradana jad. GLASONOSA Osvecujue se svima za pojedinca cin. a druga Izmenu i Eteokla. kako nareduje drzava i kako smatra pravednim.stranom nasrtljivom vojskom preplavljen ne bude moru u bezdan strovaljen. Prua polovina prati Antigonu i mrtvog Polinika. (Prema Poliniku) hoeu li moci odoljeti VODA DRUGE POLOVINE ZBORA A mi cemo pratiti ovoga. i spremiti njemu grob. sto ste do korijena samoga istrijebile Edipov rod. VODA PRVE POLOVINE ZBORA GLASONOSA Pa dobro! Ali pamti opomene glas! Glasonosa ode.

iako iskal':e iz opeih okvira zivota. Ali Eteoltla su smatrali braniocem-svo~£aaa:a:VoliliIka napcia8:tem.'Zo·0g-t'5ga njegov Ie!.sena seeni' pojavljuje ~to rijesena da sahrani svoga brata..oda pogrebnu pocast svom mrtvom bratu Poliniku .Sto ee proizaci nakon ovog razdvajanja tebanskog zbora nadvoje. s njegovom beskompromisnom odluenoseu...napisana442. koja jCqyje..iis~enjekoje ga ne moze pokolebati. opisani u Eshilovoj Sedmorici protiv _T~be I!¥..t. Bez sumnje. •• .: •.i)lt.2. ontovu zabranu.tl'll·"·'~ 24 25 . a u cijeloj drami nema ni jedne scene U kojoj se oni zajedno pojavljuju._. dogadaji g.<.koja ne ispril':ava Kre.. Kreontov sin i zarucnik Antigonin. iz tih njegovih nedoumica pred naredbom Kreonta i gradskOg vijeca i pred Antigoninom odlukom da slijedi zahtjeve srea. a osim toga scena izmedu Hemona i Antigone bila bi nespojiva s njenom usamljenoscu.___ ~ ~a svijetuveliJio:--. za koga svaka spremnost na kompromis..'··'·"~ ._P!~~~2.~.=_p~k zelio stvoritiefektan kontrast.. proraeun i povlacenje mac poraz.~EoFti koja karakterizira sve vcli. uSofoklovoj drami nema . ostaje potpuno po strani. pa Antigonaostaje da djela potpuno sama.~.v~~srijehprotiv bozanske zapovijedi da se mrtvimamora odati potast... Teba je osrob()(l~na od opa~Il9stL~.0 tome.. " U prvom dijelu drame Hernon..Mto_y~.iF.. .W~. krvi i roda i da . .r.'. ali.mjesta za Eros kao subjektivni dozivlja]._lt~. n>£icama.Qja joj j~". v1adilr. U".. '··'·~l~".. "<.' _..sam~'Po sebi shvatljivo.~ti.. treba d~'o~_ane iZlofenKii<[pfilen.. L..9_..uprkos silama vlasti .. k'oje je -iZdao "Kroont. .prii~tilai muskopotomstvo prokletog roda izumrlo je u bratoubojstvu.~ot0k!~Y~J. eto.t:Q.Oyg. Njen karakter i njena rijesenost U ostrojsu suprotnosti sa stavom njene sestre Izmene. Istina je dah~. ali se time ne iserpljuje smisao te njihovesup.. Zdenko LESIt Albin Leski SOFOKLOVA »ANTIGONA« (Odlomak iz knjige »Greka tragedija«) U ovoj drami.nri postajemo sVjedoCi one. psuna Ovakvo narec1enje."'L_""'~'''''' . ito ne kao prekoraeenje plemenHosti koje jebil(). govori Sofoklova tragedija ANTIGONA. Zbog toga Antigona ne dvoumi. I kada u toku te scene Izmena okrene seslri leda. novi neUmjer~o [e..rots~ffoSfi1Usp()redb-a-riani'dov~dr'u"sVijes("shk1i tipienog SolOKfovognerofa:. ali joj 'se -podvrgava.

koji je bio S oruzjem ustao protiv svojih nekadasnjih saboraca. smrtnik.Tycho von Wilamowitz ie ukazao na takvo majstorstvo u mnogim drugim odjeljcima. jer sada [eto zena koja kaze: :-' Za ljubav. A tipieno je da se u vrijeme kada se Atena bila uzdigla do ponosite i opasne velicine postavilo pitanje kuda takav razvoj moze odvesti.U pjesmi zahvalnosti i slave koju pjeva hor tebanskih staraca ima jedan ton radosti zbog oslobodenja grada. Odisej svoj stay prema mrtvom Ajantu brani ovim rijecima: »Mrzio sam ga dok je imalo smisla mrziti ga. postovanja zakona u svim sferama zivota. privodeci Antigonu. Odmah zatim jedan od strazara. strazar odlazi sa scene._~~_ID1Protstavljajujedn0 drug om u nepomirljiVoiil ~=Sofokte"sEf. Odredila da takve zakone ljudi postuju. ne za mrznju ja sam rodena. Dva puta je ona usla do bratovog tijela. on podozrijeva izdaju i podmicenost. Bio je to program filozofa sofista. A sad je dosla da na sebe preuzme posljedice. trebalo je da razum bude graditelj nove ere. preklinjuei. mora obuzdati. Posljednja strofa te ode je oeigledno uperena protiv sofista. pa prijeti strazaru strasnom kaznom ako se krivac ne pronade. Kreont pobjesni zbog krsenja njegove -naredbe. Ono sto je od nezapamcenih vremena izgledalo nepokolebivo. Iako mu je za zivota bio glavni supamik. Struenjaci su pokusavali da je povezu s nekim odredenim dijelom radnje. jedan od onih odjeljaka U kojim se atenski tragiear s pozornice Dionisovog teatra obraea Ateni svoga vremena. a nije potrebno posebno isticati koliko je i za nase vrijeme relevantan taj protest protiv svemoci drZave i etiekog konformizma. Zatim dolazi oda 0 opasnostima covjekove velieine. Takva neiscrpna zudnja za moei zbunila ga je i uznemirila. Nisu oni od danas. Ovdje se moramo diviti Sofoklovoj tehnici . Tu je Sofokle divno ocrtao prepredenog. koji su svojoj razornoj kritici bili podvrgli cak i vjeru u bogove i u vrijednosti koje su oni olieavali. sto sramnim cine svaki ljudski zakon koji ih omalovazava. vjeeni su i niko ne zna od kada suo Zato me strah od bilo ~ije oholosti ne moze navesti da ih pogazim. A to je. sto nijedan razuman eovjek nije dovodio u pitanje. A onda Kreont objavljuje svoju zabranu. Trebalo je da sam razum prosudi sta je zastarjelo i sta treba odbaciti. I ne mislim da su tvoji nalozi tako jaki Da ti. niti od [uce. one zvuce kao da su danas izgovorene: Za mene takav nalog nije dao Zevs. On tu jos jednom isti~e da taj neprijatelj svega Ijudskog. ali to nije ona vrsta tehnike koja naprosto sluzi dramskim efektima i dokazuje pjesnikovo umijeee. Eto tada je Sofokle pisao svoju odu 0 eovjekovoj opasnoj sposobnosti da siri opseg svoje moci nad prirodom i da simbole svoje vladavine protegne do krajeva zemlje. " Na kraju Sofoklove tragedije Ajant Odisej se odupire Agamemnovoj odl~Cl da se ne sahrani les Ajanta. Prvi put je vee bila izvela ono sto je naumila. njena nesumnjiva svrha je u tome da iznese na vidjelo sarno jezgro drame. sad je bilo podvrgnuto racionalnom ispitivanju vrijednosti. postavljenih blizu Polinikovog lesa.za sto se ona bori i strada: za velike nepisane zakone bogova. koju je iznenadio u drugom pokusaju da sahrani brata. u stvari. Kreont~tigona.' CUdno svjetlo na skorasnju kulturnu istoriju baca emjenica da su nauenici vrio uporno pokusavali da ograniee znaeenje tih rijeci 11 Prevod ovih Antigoninih rijeci razlikuje se od Klaicevog u tekstu drame koji je u ovoj knjizi stampan. U vrijeme kada je Antigona bila izvedena vee je dosao do izrazaja onaj pokret koji [e prijetio da razori same korijene »nomosa«.S1'tiZiSfiokimplanom. u kojoj ce ~ovjek odbaciti okove tradicije i krenuti putem savrsenstva. Ta posljednja strofa je [edno od najvecih svjedocanstava vjere u apsolutne vrijednosti. Anttgona objasrilavii. Sretan sto je ipak bar za trenutak izbjegao gospodarevom bijesu." Ova velika scena sukoba sadrzi jos jedan pasus koji predstavlja pjesnikov govor. Na sceni se opet pojavljuje strazar. izvjestava da je naredba prekrsena: nepoznata osoba posula je les prahom. to eini [os to govorio 26 27 . izgleda da se mrlnja. sto je bilo posveeeno tradicijom. mozes prestupiti bozanske nepisane i nepogresive zakone. Niti je pravda. upozoravajuei. da bi tim simboliekim pogrebom dusa mrtvog mogla naci mir u podzemnom svijetu. brbljivog starca niskog porijekla i osrednje pameti. ali sada izrazajnije i sa sirirn znacenjem nego u Ajantu gdje je Odisej". sustanarka bogova podzemlja. Te rijeei opet izraZavaju duboko shvatanje bezvremene vrijednosti..

q~l.. lJ<!ug. ni prijekori. Sami bogovi govore kroz njega. ali on to ne pominje: Sofoklova pozornica iskljucuje takav subjektivan istup.. Ali Kreant ne djeluje kao predstavnik polisa. ali uzalud. njegova odluka je nasilnieka i oPak~VeC prva scena nakon sto je Antigona odvedena u smrt ne'mavlja sumnje u to.iiJ:i~ka.:. Otkako je Hegel pokusao u Antigoni naei objektivni sukob izmedu dva podjednako valjana zahtjeva. pa njegov fizicki opstanak ne znaci ni!ita.na samog Polinika.oj~_iv~tuloiila.?. E. [ednodusno na Antigoninoj strani. sto mi smatramo tipieno sofoklovskim. !IlJ1ikad 1>rntikJIll moramo smatrati.Q_. Antigonu vode u smrt . i svoju lirsku tmaljku zavrsava sazeto obrazlozenim opravdanjem·1!ien:z. o je ona T ista Antigona koja je bila tako odlucna u akciji.polis.1I nIIJi.It.?na zajedno s horom oplakuje svoj zivot kojern je uskraeeno da se ispuni u udaii. Tiresija. koji [e. uticao na njega svojom prieom 0 teni Intafernesovoj.. Antigona je zena kao Izmena. ali tek sada mi mozemo procijeniti stvarnu velicinu njenog tina.>I9__ .kako to sarna kaze ._ Z i propascu ~~?~~"~<>']~~ se ~~PEo~~~a. -s-kojIin se Sofokle poznavao.ij. ali ni njegova preklinjanja.YI~ (Albin Lesky. pjeva 0 Erosu. dolazi i objavljuje da je Kreant.s. ni pozivanje na mnijenje svih Tebanaca ne mogu pokolebati tiraninovu odluku.e~~ na gQ. 'Antigonu treba oslobodiji.. odrieuei im primjenljivost na siri ljudski plan.. odvode je u palatu. kao u nekom odjeku te scene. umire kadto s~na. kao i Gete. u stvari.:~_~oj~l~ . On nije bio podstaknut tvrdokornim pridrZavanjem principa.. Qnue~JmQ~. zakoni s kojim . Tu poeinje njena zalopojka. Ali i pored toga mi ne smijemo potcijeniti valjanost koju je za Grke imalo ovo racionaIno obrazlaganje velicine sestrinske Ijubavi. -~udnim. mijenja svoju odluku.l.. Hernon se 'ubio kraj tijela svoje drage. (grad-drzava) nikad ne smije doci u sukob. onda je to kosmieki Eros.. 1964) 28 29 . ali ana sevec objesila. ni od tog grijeha ne bi spopao me strah da pristanem na ukop. Ali potpuno odbacivanje Kreonta u sljedeeem odjeljku pokazuje nam da opovrgava sam tekstv Ono za sto se Antigona uistinu bori nepisani su zakoni bogova. niti muskom borbenoseu koja je sklona da se opire sill drZave.~jM~M d~~~d9_m.t~jPPQP~. Vjerovatno je Herodot. okaljao sebe i svoj grad strasnim zlocinorn.it~v. Ono §to Hemona podstiee da govori jeste njegova ljubav prema Antigoni.j-=~akon~ su potVrdeni . Pa kada Hor.. otkrivajuei time svu obimnost svoje zrtve .y. S Izmenom.biee fiva sahranjena. koja joj se sada pridruzila. a Kreorit'cistaje sam.prijetni9m1i~ne nesrece on zurno..j~r j"e njegov dusevni slom' potpim.. i kao svih tebanskih zena. Die Griechische Tregoedie.tgubita}t J!!u..ta i we£e. Ali moe je na strani novog vladara.~iqQ_~. kao piika sjenka. ali i tada Kreont odbija da odstupi: »Sve kad bi ga i orli Zeusovi ko plijen razvuei htjeli cak pred Zeusov prijesto sam.«L. Sve do ovog trenutka Hemon se ne uplice. zahtjeva driave i zahtjeva porodice. koji ima moe nad Ijudima i ~ivotinjama. pa ~ak i nad bogovima i koji vlada §irom cijeloga svijeta. !!~I? ~~i8. prorok. lena Kreontova.. i njena nadanja i prizeljkivanja bila su tipieno zenska.oj tufaljci. zabranjujuCi sahranu. Stuttgart.Vj~~n. i Antigona mora wnrijeti. Tek u tom ovom komosu (horskoj igri) ona se pojavljuje u punoj ljudskosti..~'. sliena objasnjenja su se cesto eula.

ANTIGON A .

ANTIGONA. Pa 1 sad kazu.~~\ \:. niti bijednog. 33 .. Da l' znas il' ne znas vijest. \ ANTIGONA: STRAZAR IZMENA..j\. d a 0 vjeroi stan.?J 10 Ne saznah nista jo§ i nikakav mi glas. niti neeasnog. ni bolnog.) Osobe ANTIGONA } ke . prorok PRVI GLASNIK DRUGI GLASNIK ZBOR staraca tebanskih PRATNJA Kreontova i Euridikina DJECAK Tiresijin Pozornica prikazuje kraljevski dvor u Tebi l'. I nista drugo ne znam. 5 eeg ne bi bilo medu ovim nasim zlom.~. pa te amo pozvala sam stag.". Antigona.1. a d rug 0 m bratu ne da da se naspe grob.I\SU 1.. kralj tebanski EURIDlKA.. da li znas..-~ E... A sto je? Sto to muti duse tvoje mir? 20 Pokopat jed n 0 g brata dade Kreont kralj. To znadoh. da bratu mom i tvom namjenjuje se kob ko stvoru dmmanskoI'!!. IZMENA: ANTIGONA: Izmena draga. Poslije nje Izmena. lz kraljevskog dvora izlazi Antigona.. pred vrata ovog dvora. i sve mi je svejedno. Eteoklu [e."W\J. otkad ono isti tren u dvoboju su nasl uzajamnu smrt.. ne d6de dobar niti lo§ o nasoj braei. zena njegova HEMON. sestro moja. Jer nema nieeg ruznog niti sramotnog.. ~( . ne brinem se tim. njihov sin TffiESIJA.. vee da ovu noe 15 napustise Argivci opsjednut nam grad. imade li na svijetu [oste kakav [ad.. sto n~ svali na pleme Edipovo Zeus.(PROLOG) I. da je opet vladar na§ ovjavio po gradu neku zapovijed.. kako trafi red i zakoni i pravda. Edi IZMENA cert pove KREONT. c i n (Svice..vele. njihov ujak. da mi ruje§ rijee.

. vee ako razglasis mi ein. ali traZis nemogueu stvar.. spletenom omeom stvori kraj zivotu svom. na oca nam. To izgovor je tek. kad vlastitom je voljom otkrio svoj grijeh. "I treee. presutis li.-. povrijedimo l' vlast i odluku vladara prekrsimo svog. i vlastitom si rukom oduzeo vid. sestro moja. Bez ikoga smo sad. kazu.. znaj. . ~.lie_.. kad neces ti.~~ jedanprotiv drugog podigose mac.. u istom casu ista zatekla je smrt. tebi dobri Kreont rijee i meni. Ti misli kako hoces.. i gledaj. A nade li se tko da krsi nalog taj. jasan CUO glas. Sad hladan treba urn. da mi smo zenski porod slab.--.'Lt· ~ 60 65 70 75 80 85 90 St.. Jer ja ne mogu izdat njeg. Bogovima jer je najveei grijeh ostaviti mrtvaca bez ukopa.' ""~ . jer vjecni nam je dom. Da draga njemu dragom il grob legnem s njim poeiniv sveti grijeh. . s kojom braeni savio [e log.da mrtvi caste njeg u svijetu podzernnom. oba brata. 89. nek oprost meni da. Dakako. kazu. ---------~--~•. a tohom hara strast.. . I promisli. stone jadan nade kr~ zabranio je. gdje [e meni moe da mogu spletat Hi raspletati Cvort_ ANTIGONA: Porazmisli.. IZMENA: Sahraniti ga kanis mimo zapovijed? ANTIGONA: Dakako. suradnje tvoje cin mi ne bi bio drag. da opirem se volji grada eitavog. kakav jad 25 30 \ 35 ANTIGONA: 40 IZMENA: 45 ANTIGONA: - IZMENA: ANTIGONA: 50 IZMENA: ANTIGONA: IZMENA: 55 ANTIGONA: IZMENA: ocekuje nas grozan. ali ja cu poe i onoga sahranit... nesretnika dva. Ovako stoji stvar. nek tajna hude to. i tko preko svojih snag a zeli k ciljg stic. o jao! Kazuj svima! MrZa ces mi bit. i poslusat ell vlast. kad takav. Ovakvu.. tog kamenovat ima eitav ovaj grad.. Ta podzemni nam svijet postovat vise valja vee zemaljski red.uda!_st. I ja cu drlat rijec.. i sada ide cas da dostojna se kazes casnog roda svog. gradanima svim ukopati i suzom oplakati nje~ Da nepokopan i ni od kog ozaljen pticurinama gladnim slatki bude plijen..sud u dusi nosis svojoj. a iios tezu bol. i meni nalaze._ . IZMENA: Kad tako je. jer sili ustupam. za to rado mrem. pa podnijetvalja to. IZMENA: --+0 [ao.. a i tvog. gazi bozju cast! Ma ne gazim je [a. A ja se dizem sad i idem bratu dragom grobni nasut hum. No znadem.. IZMENA: 0 jadnice! Iako Kreont ne del tog? ANTIGONA Od duznosti me mojih nece odbit on. k 0 m e treba tim da omilim. IZMENA: Za kakvim poslom to? I sto je naum tvoj? ANTIGONA: Da pomognes mi mrtvom bratu nasut grob. zar zaboiavlja] . s muskarcima nam nije lako biti boj Ta nasom sudbom ravna uvijek netko jak. 0 jadna. kao brata moga. I sada amo ide.. . A majka. ..!!!. vee stvor sam slabasan. da. Polinika pak. A ti. Pa dobro! Kad bi sada ti i htjela. da l' mozes skupa sa mnom poe. tko [oste ne zna toga. ~. da znas...-. sto golem snasao ga rug. 34 35 .-~r.•.. Pomolit cu se stoga svijetu podzemnom. o jadnice! Koliko za te me je strahl Za mene nemaj straha! Svoju brini skrb! Bar nemoj nikom naum povjeriti svoj. da bi od nj eg svak. Ta l}.

Na svaka je od njih [urisala po [edna neprijateljska eeta.ANTIGONA: IZMENA: ANTIGONA: IZMENA: No kusat moram. Polinik se borio na petim vretima. na sedmim. St. Zamrzit cu te.izvor na zapadu od Tebe. 105 110 115 St. i omrznut ~e~ s pravom bratu pokojnom. (Odu. makar i dozfvim slom. Ne valia niti PQtetcin--ne<i6stiZan.mio mrtvim svim. vucarana po gori. a onaj ko Draa srebmih krila uz krestanje prodomo zApoce let i brzo stize od Arga do T~be. 37 36 . koja je za kaznu zbog svojih nedjela bila privezana za divljeg bika i izdahnula. ako tako nastavis. Ti jedva nam jednom ogranu. po okrutnoj nimfi Dirki. U ruci mu ubojni mac. idi! Ali emom tim ti pothvat vrAiAIud. nikad jo~ takav ne zasji jutra sjaj gradu T~bi sedmovratno]. na glavi konjbgrivni ~ljem. 105. 102. Zbilo se Atogod. 100.) 95 UIazna Prva ZBOR: pjesma strofa 100 Sunce predrago. za easnu ja cu stvar skoneanje casno naco Pa kada hoees. Dirkino vrelo . a argivski kralj Adrast. no . voda eitave vojske. boreei se i poticuet svoje suborce na hrabrost i izdriljivost. Eteoklo je s tebanske strane [urio od vrata do vrata. iduc sa Dirkine izvor-vode. u najvetim mukama. Zbor pjeva radosnu pjesmu. jer [e neprijatelj odbijen. Teba je imala sedmoro vra~a. u divlji ti nam nagna bijeg potresav uzdom snaZnijom. St. U nMu zemlju dozva Pollnik. Osvajaea srebrb~titnog. A sada me prepusti nerazumu mom i muci ovoj strasnoj. sto amo posla grad ga Arg. kog je zbog sporova spopao bijes. Njezino tijelo pretvori bog Dioniz u izvor. o oko zlatnog dana.

stria Hiponojeva i Laodikma: Jedno~ od sedmorice voda eargivske vojske. . Padose oba u dvoboju Ijutom u isti cas. 159. od istog sto oca i matere iste dodose na svijet. Druga antistrofa 145 125 Ali je preslavna Pobjeda dosla nama. Bakho nek bude nam vod. svakom je jednaki poslao poziv. da skupi se ovdje starjesina zbor. kad on je vidio njih . 150 130 Nauznak na zemlju srusi se onaj s trijeskom drzeci baklju za palez. a kako je sarno ludo srnuo poput vjetra pomaman za bojem. jer od izravne kialjevske loze nema vi!le rnuskog potorrika. Druga strofa 120 na jednu i drugu stranu medu Argivce smrt. pusti svoj grom i obori onog od argivske vojske. pa stoga. Zeus ga n~ to . 133. tr. sto se uz pobjedni klik na nas vee popeo zid. on je jurisao na sesta vr~ta 1 dovukao je visoke opsadne ljestve. Na vanredan saziv ovo nas sazva. Ar~sov t~jes . St. Stoga svaki sad rat neka u zaborav padne. nek sva se Teba trese. i prije nego vatre tar po utvrdama rasu plam. 124. Dolazi say uduben u misli. St. Kad sedam branica sa sedmorih vrata jedan krai drugog prmijese plijen na zrtvu Zeusu. da naviru zvekcuci oruzjem zlatnim i prezira puni. 155 160 p~lez. po bozjoj je volji sada nam kraljem. sto pobjedu dade. u ruci poeeo uspinjati na zid vieuci. No evo nam novog zemlje glavara Kreonta. a tijelo mu se u plamenu stroposta na zemlju.Prva antistrofa Ponad krovova sletje on.p()godi rnunjorn. Kreont je sada kralj. tezak se bio s dusmanom boj i kad nam vee okrete leda. ne bjese s njima zlosretne brace. No ode jos prije no zasiti nasom krvlju eeljusti. A hvastava rijec se ne mill Zeusu . sto je Menekeju sin. pa se s bakljom za 135 u bozje hramove hajdmo i plesimo eitavu noc. bogatu kolima Tebu ona voli.mu Sf' raskidani udovi razletjese svuda naokolo. 39 38 . Vrata sedmora opsjede kopljima svojim krvozednim. A neumorni Ares strijelama sigurnim sije St. Takav nasta Aresov trijes. OVI se stihovi odnose na Kapaneja.ljuti boj. da ga ni Zeusov grorn neee zadrzati u zelji da razori Tebu.

a lie iz bijede spas. ptieurinama plijen ipsima·zaIogaj i svakom oku liZas tako nakazan. Nit ikada mi dusman moze biti bliz. mednsobno jer jedan drugom proli krv. za nj zapovijedam da nepokopan bude i neoplakan. man za savjet ljudi razumnih ne i ne kaze sto rrusli. taj [e eovjek nevrijedan. 0 nikome se ne zna sree. vi bili ste mu vjerni. Ja kao prvirodakdomakraljevskog pravu drZim vlast i drevni prijesto taj. A kad pade on. da ne bib mirno gledo kako gradu mom 165 170 175 ZBOROVOOA: 180 KREONT: ZBOROVOOA: 185 KREONT: ZBOROVOOA: KREONT: priblizuje se smak. Po glAsnlcima eto amo sazvah vas u prvom redu stog sto davno znadem vee da §tovali ste vlast. tog Hvog cu ~mrtvog dusom stovat svom. no sad mu opet bozi potporanj su evrst. sto pade ovdje za nas boreei se grad. da §tuje ga visoko i pod zemljom svijet. neklIaai. ljudi. sto ih Edip rodi kralj. Primijenit zakon svaki tvoja moze moe na zive i na mrtve sve u zemlji toj. jer ga prije~i strait.. Naredi nekom mladem.::. dok isti pravae nam je s njom. bratsku prolit krv i robljem nasueinit. Na takav naein zelim vladat zemljom tom is tim se slaze moga naredenja glas o sinovima naseg kralja negdasnieg. da se bavi tim. da uvijek zeli nac sa zakonima sklad. Kad ovoj zemlji Edip zatim posta vod. ein (Dolazi Kreont sa dva pratioca. nome vise zna~i neki njegov drug no domovina. u jednom danu snade uzajamna smrt. Nad naredenjem mojim vas ce bdjeti skhp.ilir:oi1se uvijek sklanja s putamog.~!~t!l:>. spram djece ste mu isti zadrZali stav... Sad oba sina. A sto nam onda imas naredivat jos? Pa ustreba li kog na pravi svrnut put. o dobrom stvoru svakom i 0 rdavom. i prijatelja nasih veei bit ee broj. a tko je cijelim srcem gradu~Y_()1llsklon. To presuda je moja.Q~ sad. Razumjesmo sto reee nama. da najgori je onaj od vladara svib U~?. kralju nas. A drugi brat. um i cud edokle gbti 0 njemu ne steknemosud. na koplju borca [unaekog. UZ mrtvog tamo stoji odred ~ruZan. I dok god sam ziv. Eteokla. U plovidbi. jer zemlja nasa nama jedini je ~tit. Odavno znadem dobro po iskustvu svom. I?2!~ctn. 190 195 200 205 210 215 220 40 .) KREONT 0. kad vladao je Laj. sto iz tudine na svOjpodiZe se dom i ognjem htjede sazgat i stubokom strt bozanstva nam i zemlju.(PRVA EPISODIJA) D. silan potres uzljiiljei nam grad. . nek sabrane i svaku odaju mu cast. Nek svjedok meni bude sveznajuei Zeus. da ostane bez groba i neozalien.

255 260 265 270 275 280 285 st. no kao da mi nosis neki novi glas. Bas sada netko pokri les i nestade. Ne dodoh rado ja. kako treba. da izbjegne se grijeh. okusam tu slast. da me ne bi obuzeo gnjev. nit da nam je znan nadahnitelj tog cina ni zlocinac sam. 225 230 235 240 245 ZBOROVODA KREONT 250 Kad prvi dnevni strazar obavijestl nas. jadan. da bozji prst u djelu osjeca se tom. gdje te ceka bol! A zatim: zasto stojis? Ako od drugog saznade Kreont sve. a ne bijase nikog da razvede nas. A nigdje uokrug ni zvijeri niti psu grabezljivome trag. te si slomljen sav? Za sebe zelim tebi reei prije sveg. pa nada na dobitak cesto goni njih. 0. Jer svaki medu nama djelu bjese kriv. nit mu krivca znam. Svuda suhi prah. ni sjekira. U obrani si. On predlozi da tebi valja poslat vijest i nista ne zatajit 0 slucaju tom.bozjem sudu«. krok mi bjese spor i odiiljI se meni ovaj kratki hod. tad jedan reee nesto. pa ne bi bilo pravo da me kaznis stog. Kad uvidjesmo da nam zaludan [e trud. I spremni bjesmo rukom drzat celik vruc kroz oganj prot i zaklet bozima se svim. On pokrit [e. vee mi davno razum veli moj. o bozjem prstu zbor je nesnosan i giup. I sad sam tu u nadi da ee moja vijest izazvat sarno ono sto je usud mojo A sto te tako tisti. Mi poslusasmo njeg i mene izbra zdrijeb da odem ida. kralju. strazaru strazar mnogu gorku rece rijee. da nismo krivci djelu. i pobismo se najzad. cime nagna nas da pokunjimo glave u neznanju svom. a nitko 0 njem nista nije znao bas. kralju. 270. necu rec da probija me znoj i poskocan da amo dognao me trk.) 0. doduse. zar minut ce te jad? Razmfsljajiici tako. (Dolazi strazar. Golom hi rukom hvatali usi- jano zeljezo iii prolazili kroz plamen. tek ozgo malo praha. vidim. jadan. da l' odbit nam je iii primit prijedlog taj. vrlo tanak sloj. 42 43 . Sto velis? Tko se drznu ein izvrsit taj? Ja ne znam. nit ti si meni rad. Okrivljenici su se u stara vrc-mr-na podvrgavali tzv.. no to nije grob. zapanjismo se svi na mucan dogadaj. se nece nista dogoditi ako su nevini. ni vidjet neutrtim tlom od kola usjek neki. Oborismo se ostro jedan na drugog. Jezovit glas. pa otud strah me hvata ljut. Ni trnokop mogao se cut. tamo. ne ispadaj i star i lad u isti mah. Ta reci jednom vee i nek te nosi bijes! I reci cu. [er takav glasnik nije dobrodosli gost. vojnik pouzdan. Po tijelu posii prah mu suh te time. . a nigdje krivcu djela bilo kakav znak. vjerujuci da im. Razmisljah mnogo iduc amo dvoru tvom I osvrtah se eesto zelec natrag poe sve slusajuci mnogi savjet srca svog: ne zuri. da djela ne pocinih. Na kraju se odlucih svrsit nalog svoj iako pravo ne znam sto ti imam rec. Usuti.ZBOROVOElA: KREONT: STRAZAR: KREONT: STRAZAR: KREONT: STRAZAR: KREONT: STRA:<':AR: KREom: STRAZAR: zar je itko Iud da svoju zeli smrt? Dakako smrt! No ima ljudi pohlepnih. obred svrsi svet. ljut se razvi boj.

U n()Veu_leZi. Zar mislis da ce bozi stvora stovat zlog? Dakako. Zaveden srebrom dusu prodao si.AR: 300 335 305 ZBOR: Prva s t a j a c a pjesma Prva strofa (Strazaru) I ako ikad za me ista bjese Zeus. a [a sluh. A sad. nek bogovima bude hvala olimpskim. kad ziv izmakoh nevoljama tim. Da l' dopustas rni zborit il' da idem sad? 310 Mnogo je sila na svijetu tom. postradat moze prije nego sreeu stec. I znaj. o brbljavea li jednog.AR: ti dobro znaj. Jao! l:.r. iskusit eete tad da krivo steeen novae zao rada plod. Ti buntovnici nekog noveern. 345 44 45 . znam. A oni sto za novae nasuli su grob. dozivjet ce da budu kaznjeni rna kad. po niemu covjek vodi brod. podmitise. 5tO vjeena viecan nosi plod.jer valja imat srece trazee kriveu trag tek ja pred ovog nikad vise neeu doc . ~~ __ __Qilllo~_~_~~~B:v ~_~~ nema svijet. da mnogi koga srebra mami zvek. da ein izvede zabranjen. no najjaei od sveg ljudski je soj! Kad morem puse juZnjak jak i hueni svuda diZe sum. I KREONT: sTRA1AR: KREONT: sTRA1AR: 290 KREONT: sTRA1AR: !{REONT: Zar ne shvaeas da dosta rekao si vee? Da l' uho ti il sree rnoja dira rijee? Ne naklapaj rni tu 0 sijelu bola rnog! Poeinitelj ti dira sree. uz konjski snazni spreg. ni jednog nece stici sarno tako smrt. sTRA1. sto gundaju na mene. da pokapa ga kao stvora zasluznog.aje sud dOIJ. Prva antistrofa 340 315 Pttca lakokrilih pernati rod njegovim zamkama postaje plijen. on gradove ce srusit i razorit -svii<r. a dosao je amo da sazeze grad i hramove i dare bozima u cast. on ueitelj je los i ljudi eestitih _ i kazuje imniske Iukavostiput. vee visit cete. i zakone i srecu zavieaja svog. i da od novca ima stvari vaznijih. o da mi ga je nat! No bilo kako god . sad [a se tebi kunem njim: ne pronadete l' onog tko je ovorn kriv i ne stvorite Ii se s njime preda mnom. dobro znam. boginju najvisu. Ne odate li njeg. ne! No davno znano mi je vee da ima 11tom gradu ljudi buntovnih.Za onog zar da brine ikoji se bog._tJ::9_b(J1. dokle dahom posljednjim ne prokazete krivea i dok razum vas ne spozna g d j e dobitak lezi mu i spas. (Ode) 320 325 sTRA1. ljudi.a! Krivea zelim znat.aA()g_~ogih djela zlili. _i postupak u svakom ~fuu bezboznom.AR: 295 KREONT: c 330 sTRA1. preorava stalno c0':1ekov plug.esekrivi sud! kad Ma ne igrafse rije~m. dosadnog! Nos onirn djelorn nernam posla nikakvog.l~b~g njegmnog:i__~q_~eknapusta svoj dom. A zemlju. Nece sagnut vrat i meni se na radost u moj svrstat red.

pa sad kako znas. ° 375 380 385 390 46 47 . 365 STRAZAR: 370 Bozanskog Ii euda! Neodluean stojim. te moze zivot imat cist. Druga strofa (DRUGA EPISODIJA) 350 m. taj svojoj zemlji bit ee stup. Vjestfnom svojom sili on na sluzbu sebi divlju zvijer. A sto je? Zasto velis da je pravi tren? 0. kad odagna me ono tvojih prijetnja huk . Nego gdje je kralj? U pravi tren iz dvora vraea nam se bas. a nepostenjf:!covjek gradu svome jad. kraljevsku keer. e in (Dolazi strazar nodeei Antigonu. nesretno dijete Edipa nesretnog oca! Ta valjda te nisu zatekli tamo da cinis onaj nepromisljen ein i krsi~ nalog vladara svog? Dovedoh varn zlocmca. Tko ~tuje red i bozju rijee. Ja ne cekah na zdrijeb. Antigonu vode. ja dodoh. No premda zna za mnogi bolestima lijek.ne zelim nikad biti iste misli s njim. premda krsim zakletve si rijec. kralju! Smrtnik ne sm'je nl na sto se klet jer u lat ee ga stjerat neki sluea] nov. i umnih misli stvori splet. ~ moze bit i poroean. sad u sreci silnoj. Nek gresan covjek nA'mojn~ javi se prag. a meni dopustenje daj da iz te bijede odem cist i slobodan.zivotinjski pred njim rusi se skot i ispod pucine podvodni svijet.) 355 ZBOROVODA: I krilatu on stvori rijee. Uz mrtvacev les zatecenog na cinu. i nenadano nista ne zbiva se s njim. Sve lovi mrezom pletenom domlsljat eovjek svemu vjest. zatajit ne mogu. '.E!onilsa~~~ 360 STRAZAR: Druga antistrofa ZBOROVODA: KREONT: I voljom on je slobodan. sreei nenadnoj..nik~4 . a konj i silni gorski bik pod njegov jaram saginju vrat. kralju. Ja rekoh da ti vise nikad necu doc. i vodim djevu ovu zateeenu bas kad kitila je grab. i drzavnog zivota red. Taj umnik sebi nade stit od studeni i dazda zlog. otkrice krivca tog je pothvat sarno mojo I evo ti [e. . jer dobro je znam. od_s~i nij~. donesi sud.

Razumijes li sada jasni govor moj? A kako spazi nju i pribliZi se njoj? Opisat eu ti sve.KREONT: sTRA2AR: KREONT: sTRA2AR: KREONT: STRAUR: A gdje i kako zlocin otkrio si njen? Zakapala je les. Pa stog za bilo crju obijest ne htjedog navuci na se bozji opravdani gnjev. Pravda brani i sveta prava mrtvih. Kad s drugovima tad od tebe odoh silnom grdnjom izruzen. da mogao bi smrtnik bozji krSit glas. vino. 430 435 405 KREONT: pa odmah moze~ poe kud gbd te vodi put. !ito ostavsi bez ptica lezaj nade pust. to. odmah priskoetsmo k njoj. Da umrijet moram. o kom . sve i bez tebe. ometosmo s mrtvaea odmah onaj prah i odgrtosmo dobro polutruli les. ne proglasi Zeus. 450 Ne zivi bozja rijec od dana danasnjeg i nije tek od [ueer. strahotu bozju. od svake sumnje prost. Jane smatrah tvoj nalog tako svesilnim. I tu se cuo eesto izraz neki strog. Kollko god priznanju radovah se tom. dabome. I to je sve sto znam. ne tajim. da l' tajis ili djelo svojim priznajes? Ueinih to.necu govor dug 410 ANTlGONA: KREONT: ANTIGONA: 440 415 420 425 Da l' znala si za nalog naredenja mog? Dakako da sam znala. a ne sarno !tivih Ijudi. da do nas ne bi od njeg dopirao vonj. koja prekri polje svud i srusi eitav gaj i ispuni say zrak. ukueanka svijeta podzemnog. sto oei it tle upires. Ali prije reda mrijet za korist sma tram svoju i za blagodat. Da l' siguran si it to? Ili zboris laZ? Bas ona bjese to sto kopala je grob. Optuzismo je tad za ono prvi put.zboris. To potraja sve dotle dok suneanl krug ne dospje nasred neba i dok zege zar nad zemljom ne ovlada. Ta svaki eovjek voli zla se rijesit sam. U zavjetrinu tada sjedosmo na hrld. te dire mjeden. tad djevojka se ja. sto vjeeit je i ako nikad neptsan. ein je ovo moj. Al' sto se moze tu kad od rodenja svog za sebe marim vise nego za drugog. u suzama prokletstvom prokle pregroznim sve one sto mrtvaeev otkrili su Ies. Kad opazi da mrtvae opet lezi nag. kad vidjesmo na strazi labavost kod kog. med. Kad spazismo je. u svom sam sreu ipak osjetio bol. 445 nit Pravda. 4 48 Antigona 49 . no zalim ja i onog s kim suosjeeam. i ona prizna ein. dobro znam. vee oni drugi zakon dase ljudstvu svem. (Antigoni) A ti mi reci kratko . vjecan joj je vijek i nitko ne zna otkad za njll znade svijet. st. I rukama tad na njeg suhi nAsu prah. 395 400 KREONT: ANTIGONA: a i za ovo sad. Ti dakle ti. 446. (Strazaru) Ti slobodan si sad. no nikakav nam ona ne pokaza strah. lijepo okovani vre i trostruk izli dar: mlijeko. Ali it taj hip sa zemlje silan vihor dize praha stup. Kad napokon se smiri bijesni uzas taj._vi orak cvilec evil g i sitno tuzee nalik ptici zalosnoj. Svima bjese znan. te moradosmo zmiree trpjeti taj jad. Pa kako da se drznu i unatoe tom? Jer nalog.

Ti postujuci onog. ali sute mukom poniznim. u dvoru eno mom iskaljuje svoj bijes i stvara krs i lorn. Gle. Ali kad bi sin 460 ANTIGONA: KREONT: ANTIGONA. 485 KREONT: Al'. a sad i dalje prkos tjera svoj i strast i prestupkom se hvali. KREOl. a ne ko neki rob. a niti moja k sreu tvom. Vee onda. iste majke.) 465 a onda ga u cinu podlom zateknem. Zar ikada bih mogla vecu slavu stee ~ ove §fo sanr-anih brata rodenog? I svi bi ovi tu od2bti]rmr~ kid jezlka im ne bi sal2injao s~. ZBOROVOOA: KREONT: od iste majke mojim stavom nemarnim bez groba osto. to bi zadalo mi bol. a podbuhle oei od plaea crvene nagrduju lice pa~a vlada l!Plo'Yj iiii~ :f' 505 510 515 na 520 525 51 .. Sve nek mi je ad sestre kci i bliza jos no bilo tko. eno pred vratima tamo Izmene.i ANTIGON. Zar jednako za zlcg ko i za cestitog? A znamo li sto bozi misle 0 svem tom? I mrtvog dusmanina mrzim srcem svirn. unaprijed odat zna. ko kakav tat. satire u trun. . kog stiti isti kueni Zeus. da malom uzdom ponajzesci konj obuzdati se moze.()NA. I oni. jer -_::_ kako valjda znades -::_oolikodvee tvrd i odvee ognjem kaljen. onaj kao stit. i. A ipak isti zakon za sve trazi Had."lTIGONA: KRf. No ovaj kao dusman. Od osofiiogaoca osorna se cua-~' u keeri javija.ONT' A:-<n~. 50 490 eC j dieJ~S4lPodno . Ko brat je pao on. To ne vjerujem [a 0 bratu pokojnom. biva vrlokrt. Ne zna jadu ustuk naco Tvrdoglavae~~~ci~a.smrt na spas i dobrobit? Pa stag tugovat necu nad sudbinom zlom zbog prerane mi smrti. Tvoj bezbozni bi ein osudio ion. pretrpjet mora sudbu. smije se na grijeh. (Sluge odu po Izmenu. d~rmilucralfliidimsmatra cin.'. Dozovite i njd. A n~a 495 500 470 KREONT: ANTIGONA: KREONT: AN11GONA. zar te nije stid? Ni stid ni sram kad svoja postuje se krv. Zar ne bih bio zena ja. ANTIGONA: KREON'l': 480 A. To [e sve s. KREONT. pa ni sad ni jedna tvoja rijecca nije nasla put do stca mog. ) da drzak njezin ein bez kame ostavimt.to zahtijevarn. kad snuju pothvat los. gdje grea od ljubavi sestrinske njezne. 475 KREONT: AN'TIC-ONA.Jer kom je~o meru" zivot sarno jad~ zar t~~~_~!k. J! ZBOROVODA U nistavnih se ljudi dub. koju skupa s njom okrivljujem da ukop smislila je taj. istog oea sin. a ona muz. al' tu mi neces vladat za zivota mog. ovom gazis cast. Odvajat se od sviju. ne sm'je izbjee smrt ni ona ni Izmena. Da l' zelis nesto vise nego moju smrt? Bas nista vise. A znam. prekrsila [e ona javni nalog moj. Ne trpim kad se netko sluzi Iaskanjem. A cim Ii se tebi da [e stav milud.lTGO~iA KREONT. ja za Iju6av sarno taj dodoh sVijetJ U podzemlju tad ljubi jednog i drugog. pa najlakse se lomi. Ti sarna tako mnis od Tebanaea svih. A nije l' ista krv i onaj drugi brat? Dakako. Takva obijest stog u ljudskom drustvu rada plodom vrio zlim. jarruslifu. kada prvu izdah zapovijed.~1ra<iatpl'ij~~_~Yih. Pa cemu onda krzmas? Nikad.

0.) 560 565 570 575 545 Druga s t a j a e a pjesma Prva strofa ° 550 ZBOR: 555 Blago stvorenju 5tOne spozna zla! A jao si ga onom kojemu dom potrese bog. ANTIGONA: smijem se. U a meni nije drag. Dalja sudbina Izmenina nije poznata. To IZMENA: Zalostis me. ne smatraj me. I meni to se eini. a sebi tim ne koristis. ni ja ne skrivam. na poso sad.. ja izabrah smrt. Zar bez nje ima za me smisla zivot moj? Ni rijeei <> njoj. a ova od rodenja svog. da mi 10Bu zenu uzme sin. -. IZMENA: 0. 564. I najveei [unaci rado snuju bijeg. Ta zar je hoces otet sinu vlastitom? Do tog vieneania Had pomrsit ee im put. IZMENA: A na sto zivot moj kad ti me ostavis? ANTIGONA: Kreont ce ti rec. --Izmena sad. nit ja izvrsih s tobom ein. Nisam kivna na tvoj spas. (Odvode . pretpostavlja se da [e umrla neudata ill bez djece. tko r i j e (: j u ljubi tek.Antigonu i lzmenu. ~ kad ugledaju blizu svog zivota kraj.. 577. da l' priznat ees da i tl spremi ukop taj. dok [e davno vee moj mrtvi duh na sluzbi svijetu podzemnom. Jedan za drugim valja se [ad. u dom otjerajte njih. "IZME~: KadPiizIlajemrsestra. Da IZMENA: jao. Dakako. Hemone. I cin nedotaknut Ti svojatat nemoj. nema spasa njoj.. mogu Hemonu roditi djecu. kad sa zlima putenxkrocis zlim. Koliko mi se eini. IZMENA: U nesretnih se ljudi. "-podvrgavam se svem ko saueesnik njen. jednako kao kad vjetar ljut iz Trakije dune i uzbiba val 580 mrsnrn.. 5tO nalik nekoj guji otrovnoj u potaji sred doma grizla si me mog. St. da s tobom plovim sad i zlo da podnosim. IZMENA: Ne krati mi u svojoj sudbi nesretnoj. Ti IZMENA: Ne rekoh li ti razlog takvom stavu svom? ANTIGONA:Ze~~!QJ)ie_§etvoh a moj bozanslg stav. sto l' otae tebe skvrni tvoj! Vee navrh glave si mi 1 tI 1 taj brak. ~~ re dJevojke su. KREONT: IZMENA KREONT: 530 IzMENA: KREONT: IZMENA: KREONT: IZMENA: 535 KREONT IZMENA: KREONT: IZMENA: KREONT: 540 poremetiti mora urodeni urn.] No nigdje takvog sklada kao izmed' njih. Bit ce dosta moja smrt. IZMENA: Ta nije Ii nam krivnja podjednaka sad? ANTIGONA: Primiri se! Ti zivis. KREONT: Ha. a ne da zive poput ljudi slobodnih. Ded. sestro. i tako je izumro ~itav nesretni rod LabdakoviCa.. ti.natapajuc suzama umiljat lik. Antigona je zaruenica Kreontova sina Hemona. da s tobom mrem i tako mrtvog posvetim. Ja IZMENA: No kako da ti barem sada pomognem? ANTIGONA: spasis sebe. Ne zelim. te tako dvostruk zator za svo] gajih tron. 52 53 . [er slusala si njeg.j.. no smijeh gnusobe mi je pun. taj jadan je sam i ertav mu soj. vi sluge moje. irna i drugih zena. T. t k 0 onaj stvori grob. Zar zaruenicu hoces sina ubit svog? Za njegovu ee sjetvu jos se njiva nae. 06je hioebar. sad nedostojnom. st. 565. gospodaru moj. Dna pokojna [e vee. zar da skupa s tobom ne umrem?t ANTIGONA: Izabra da zivis. ANTIGONA: zbori laz! Ti nisi sudionik moj. koje St. ANTIGONA: podzemlju se zna. il' zakletvom ces nijekat da ne znades za nj. ANTIGONA: neces sa mnom mrijet. Ne nit htjede ti.

pradjeda Eteoidova. I evo sad posljednjem izdanku tom. 587. jer ostru joj rijec u usta stavlja i u sree strast. Prva a n t is t r o f a i cesto tjesit njom. djeda Edi- pova. Labdakov rod . Druga antistrofa 605 A katkad nadom varavom zanosit ce se eovjek slab St. Polinikova Antigonina i Izmenina. podzemnih bogova krvavi mal: vee priprema grob. jer spoznat ce tad a tek [ad. sto j~ci ie od sveg. tom traeku nade za Edipov dom. ni mijene mjes~ci·sVih..n~£e vu slavnu rijee: o fuiadiIjudi kojfzlo--~" za dobro drze sarno stog" sto misle da ga salje bog. Vee da~o ne1li. .. ni jedan stvor bez patnja nece zivjet mac. za koljenom koljeno obara bog i nikakav tome se ne javlja spas. u olimpskome sjaju svijetom vladas svim.i pijesak iz bezdana izdigne ern te jekom morski odjekuje prud. 600 Pa odsad ko i dosad sved za sve ce vrijedit zakon tvoj: dok god je ziv. no bit ce prevaren.2. 54 55 . Gospodar nepromjenljiv. I sretni su u jadu svom. vladar vieeno mlad. Druga 0.. 610 590 strofa Zeuse. tko je tako jak 595 da tvoju silnu skrsi vlast! To ne moze ni san... 585 Tako sad vidim gdje nevolja splet gomila se opet na Labdakov rod.potomci Labdaka. kad opali mu noge zarkog ognja zar.. oca Lajeva..

za toga imam samo pokudu i rug. da ne kazu da zena obori nam vlast. sine. sto ucini!!.. A gdje se zna za posluh i za zapovijed. da poslusna mu djeca uvijek rese dom. Zalud Zeusa ee mi zvat. pokornost tu ce mnogoj glavi biti spas. a prijatelje §tovat ko i otac njin. meni bit ceo drag. boga eovjek molitvom. Od bogova je. nek svlada nas muskarac. 640 IV. ja se nadarn bar.et zlliig i za smtjeh. i vladat ce valjano. U b6jnaj on ee vrsti drzat polozaj. I treba da mi znades. zar ista drugo rada nego sebi jad. Jer sarno onaj tko je strog u domu svom. Jer nieeg nema strasnijeg no kada s tobom zivi neki rdav drug Antigonu odbaci. sina mladahnog tvog! Zar amo ga vodi preteska bol zbog t~g no Antigoni sprema se smrt i tim osuiecuje nada u brak? Za easak eemo znati jasnije no vrae. j Ja mislim. Pa kako necu da me lascem smatra grad. A tko je vjeran kralju. u Hadu ce se drugi zenik za nju naco Zatekoh [e gdje ona jedina od svih prekrsila je nalog naredenja mog. 650 655 660 665 670 56 57 . \ .) ZBOROVOflA: 645 KREONT: HEMON: KREONT: Gle Hemona. ~ i n (Dolazi Hemon. kako slusat znade. koga Izbra grad. Zar bi mogo puk da slusa me kad viastit ne slU§a me rod. mudar bjese zbor. dok god mi u zivotu pravi kaZea smjer. i svaki dobar ein. oee. Tko zao rada porod.. Jer najgori je jad od svega neposIuh. na stra§fiu mjestu ostat kao subojnik. I vi§e sj mi ti no bilo kakav brak. i zato neka nikad Ijubavna te slast sa puta ne zavede. ako starost ne vara mi duh. nego. valjda na me ljut. sine. kad mu dode cas. dakako. da drag je tebi svaki ocev tin? 0 o~e. Ijudstvu razum dan. ja sam tvoj._) Tko silom gazi zakon i tko rusi red . sto dusmanina znat ce s praga odbit svog.(TRECA EPISODIJA) u domu tvom. \ taj sudit ee i drugdje rijetju pravednom. . cuvara krvnog srodstva. da oca svoga valja slusat iznad sv~g. priznat c~ i sam. da sve sto god izreee. a dusmanima predm. iako bas u svem i ne slaze se s njim. Stog uvijek valja slusat naredenja rijee i ne dopustit zeni vladu nad sobom. Zar ne traZi od. Ne dolazis mi. I. dragi sine moj. od zl~ te zene hladan eeka zagrljaj 620 625 630 635 ZBOROVOflA: HEMON: pogubit cu je. taj. on mnogi rusi grad i mnogi satre dom i kida bojni red i nagoni na bijeg. treba li vee past. od svih darova bozjih ponajveei dar. §to saznade za svoje zaruCnice kob? Zar ne. i zeli imat vecu nego vladar vlast. znaj. [er je dusman tvoj.

A ona t 0 bas hoce. Popusti I ti sad. Jer dican otae djeci najveca [e slast. Ne zelim nl ja pocast stvoru nevrijednom. 680 KREONT HEMON: 685 KREONT: HEMON KREONT: HEMON: 690 KREONT: HEMON: KREONT: HEMON: KREONT: 695 HEMON: KREONT: HEMON: KREONT: HEMON: 700 KREONT: HEMON: KREONT: HEMON: KREONT: 705 HEMON: KREONT: A i ti slusaj oca. Po strani stojec ja.kad o!_kri~~e mal_Q_-::-J_>~~t~u z]apig. savitljivo ee drvo spasit i svoi list. lakse nego ti. sto u boju svoju nade smrt. za diean mora cin osramocena mrijet. Tvoj me muci jad.-. oce. vee same stvari srz. da je sarno njemu razum zdrav i govor dooai-sv. No ne slaze se s tobom puk u Tebi say. sto svud o tebi misli svijet i kakav mu je sud. A koji nema znanja.I ja ne mogu reei da u zboru svom govorio si ista sto hi bilo laz.L'-" ~""'~. da i drugt ima razbor svoj. A ja ell saznat. bez groba ne htje pustit kao jadni plijen pticurinama svirn i psirna pornamnim. taj neka drugih ljudi mudru slusa rijec. jer brata. 675 i ako hoces slusat mene. Zar puk da meni kaze sto da ucinim? Na dijete si mi nalik takvim govorom. premda sam jos mlad. -Zar----netreba joj odat iznad sv~ga_caSt. kralju. ako ti si zena. izmijeni nalog svoj. zar ces s oeem pravdu tjerat sad? Jer vidim da si pravdi pogazio trag. Zar mi. ako time bozju gazi cast. t 0 je zahtjev njen. sa izvrnute krme svoj ce ravnat brod.l. Za mene nerna. Da l' svojom vIadam voIjom ili njihovom? Zar pojedinac sam da vlada drzavom? Vladarova je zemlja. ~ .ed:-a_dTIigi· (faje 'glup. vee spoznaj. -::"Anll. mudar je ion. Ovako zbori narod saptorn tihanim. Zar grijeh je kada eovjek svoju stuje vIast? Dakako. da ueimo od stvora tako nezrelog? Ne rekoh nista lose. sto je slucaj cest. Da. ~ow:j~ skromansfvor.ODA: 710 o poslusaj (Hemonu) (Kreontu) mu. ~ . \ . ZBOlI'Y. No ima joste njih sto jasan im je urn. Tko rnisli. odasvud cujem glas da djevojku tu zali citav narod nas.uh... _bas isto kako oeu glas 0 djeei lijep. a s korijenorn ce propast nesavitljiv hrast. ---. 0. sto sam mlad. -Bujica kada zimi silom grune svom. ad svih zena najeistiji evijet. sto je zeni rob! No neces me ni u cern zatec sramotnom. sto U ovakvu vee smo zasli dob. . jer ona. tad znaj da od svih ljudi ponajveea cast iskazuje se onom tko je znanja pun. Pa srZ i jest u njenom stavu otpornom.ldareovjek uN <:ijel<?g_yijeka svog : i foCi. koji jedru zateg sapne evrst i nece ga na vjetru pustit olujnom. koji vlada njom. Stog ne daj da te vodi sarno vlastit urn. gade. BeZ-P6dfulikaondavlidaj sebi sam!-Sad uvidam da ti si zeni saveznik. I brodar. a ti ne sudi dob. Ne govoris Ii sve tek za probitak njen? I za probitak bozji i za mo] i tvoj. nieeg vrednijeg _DO vidjet tebe sretna medu pukom tim. o pogane Ii cudi. govor razurnan. No za zivota njena neces bit joj muzo 715 720 725 '730 735 58 59 . Jer pred tobom govorit nas se strasi puk i nece izrec rijec sto ti ne zelis cut.L.

Zar obadvjema ti namijenio si smrt? Ah. kad zavadi se s oeem sin. TI' neka tamo spozna da je jalov trud postovat one dolje sto ih krije Had. A kakva smrt imade onu drugu snae? Neprtstupaean kraj nek njojzi bude dom. I Iud se goropadi tu pred skupom tim. mladic ode gnjeva silnog pun. i ratara posjecuies. a!' ni ana nece sarna mrijet. Treca 740 0.w_j~. no nieirn nece spasit djevojaka tih. boziceetera. KREONT: HEMaN: KREONT: HEMaN: KREONT: Pa dobra. pred drugovima bijednim. tko je zeni podlozan. veseliti te nece dugo lavez taj. [a bih reko.a. taj usplamti od Ijubavi. neces slusat sam. Afrodita . I preko mora putujes. po drugoj priei rodena je iz morske pjene. Zar tako meni ti? No Olimpa mi mog. ni jedan tebi ne izbjegne bog. Nek ne Iaska mi.kl:i Zeusa i Dione.do joj po§lje spas. Antistrofa Zbog tebe ce mnogi pravedni stvor napustiti eestite staze put. pa pred vladarom brani je on.. jer nevjestinog oka car.HEMON: KREONT: HEMON. Eros . da ee ovdje mrijet. Nek radi i nek nus pre 0 s a svih. 745 HEMaN: Dovedite mu odmah onaj njegov skot. da ubismo je gladom.~~". Zar ludak da me uei misli razumnoj? Da ne stujem te. Nek tamo moli Hada . prikazivali su ga kao krilata djeeaka s lukom i strijelama. I ova smutnja tvoj je ein. kada strijelu bacis na nj. uzbuduje u momlru zar. 785. 769. gdje zivu ce je skriti kamenita hrid. sin boginje Afrodite. tek toliko da grijeh. (Ode) 750 svuda nalazis plijen. Afrodita je bozica zenske ljepote i ljubavi. (Pratnji) ZBOR. Ni pomisliti nemoj. (Ode) 755 780 760 785 765 St. s t a j a c a pjesma Strofa Ta nije prijetnja korit neki naum los. ne padne na grad. a ni mog lica neces nikad vidjet vee. koga on pogodi svojom strijelom. Nek hrane dadu njoj. ti nisi nikada pobijeden.postovanog svog i jedinog svog boga . da! Izmena nije niti takla les. nek umre tu pred licem zarucnika svog. 60 61 . da si Iud. pobjeda je uvijek s njom. !'Qpaw. zbog tebe mahnrta smrtnik svak. Kad Afrodita poigra se s kim. kralju.bog ljubavi. tebi pokornim. A ti poslusnost trazec. 770 775 ZBOROVOOA: KREONT: ZBOROVOOA: KREONT: ZBO:QOVOOA: KREONT: 0. Erose.~a mlade dme bo . U drskosti se svojoj sad i prijetis jos. St. na djevojke obrazu umilnom u potaji sebi nalazis dom.

No uzvisena. da ne vidim ga nikad vee. Tada duhne jaka oluja i ponese kamen na goru Sipil u Lidiji. Ovakav sad stjenovit log i meni za leza] sprema bog. koji je od Muza dobio liru. pred loznicom necu cuti poj. a zena Amfiona.1 razlicitim je pricama razIicit 1 bro] Niobine djece). St. St. 798. drame Kralj Edip). a suze ispod vjeda njoj po stijeni teku kamenoj. I kazu da [e kvasi dazd. Druga strofa 810 815 820 ANTIGONA: 800 0. I pjesmom mene svatovskom i1 mo] novi ne prate dom. No Nioba je soja nebeskog. za Tantalovu [adnu kcer. u njoj se ugasio say zivot. da tvoj je udes isti kao njen. koja je nnala sarno dvoje djece. Apolona i Artemidu. Nevjestu su stari Grci pra- tili iz roditeljske kuce u mladozenjin dom pjevajuci himenej (svatovac). uz st. 790 ZBOROVODA 795 Ja cula sam za tuzan udes Niobin. 805 St. iz mene cinit ruglo. No kad se ~e~om narugala boginji Leti. Aheront .(CETVRTA EPISODIJA) Prva ANTIGONA: antistrofa v.rijeka u podzemnom svijetu (isp. bogova ti svih. jedinoga od ljudi koji je bio pripusten stolu bogova. gledajte me. 62 63 . Jer gle. Nioba. svirajuci u £rule i udarajuei u kitare.aam vjeeni je stan. ('. na ciju se svirku sarno od sebe slagalo karnenje tebanskih gradskih zidova. smrtan nam je rod. bila je kci Tantala..i ". po kojoj kao brsljan gust na onom vrhu sipilskom Izraste pokrov kamenit. d 0. ida je vjeean tamo snijeg. Pa ipak ti u stradanju si svom dozivjela i svagda pratit ce te glas. St. nMU narodnu pjesmu 0 zidanju Skadra). 808. Nioba se od boli okarnenila. Iz karnena nije nikad prestala teei voda . bilj.Niobine suze (isp. tesko meni! Nemoj. sarno su joj iz karnenih oNju neprekidno tekle suze. dok sam ziva bar! 825 ZBOROVODA: jer Aheront je zenik moj. ljudi rodnog grada mog gdje putem kroeim posljednjim i zadnji suncev gledam trak. kraljica tebanska. 797. Antigona upravlja hod ___Q_g[Q_b~L~tQ. 178. Jer zivu me u nepovrat do Aheronta vodi Had. Zbor tjesi Antigonu. sedam sinova i sedam keeri. postrijelja joj Apolon si- nove. Imala je cetrnaestoro djece. vee jedina od ljudi samrtnih po svojoj volji odlazis u Had. a mi smo Ijudi. ~i n (Dovode Antigonu. na sto muz njezin Amfion probode sebi grudi macem. da dozivljava istu sudbinu kao i jedna od boginja (Niobin otac Tanta! bio je sin Zeusov). neposjeeena macem ubojnim. zbog eega je sarna sebe smatrala najsretnijom majkom na svijet~ . "iIi ti polazis u carstvo pokojnih nesavladana bolestima zlim.) ZBOROVODA: ANTIGONA: Ne mogu vise ni ja sam da kraljev nalog ne pogazim i potoke suza zaustavim. odakle je Nioba bila podrijetlom. 823.svima. a Artemida keeri.

U u teski [ad i udes dragog oca mog i naseg koljena sveg. kojih velik broj neprtrodna je smrt otpremila u Hid. i rodila nesretnu mene! Ja k njima sad prokleta idem i nevjeneana k tom.) KREONT: Da" prestao bi ikad plakat ljudski stvor.0. da nevin a i bez pratnje i placa svojih bliznjih u mraenu tamnicu idem. sto Labdakov rastaee rod. brate moj! 845 850 Ti zlosretan i ern priredio si pir i mrtav meni zivoj donio si smrt. gradani svi. 0. u tako neobiean grob. Odvedite je smjesta! I u grobni mrak zatvorite [e. Dirkino vrelo i gaju no stovati valja i vladarsku vlast i slobodno nije oduprijet se njoj. Epoda 830 kolima slavne Tebe. nit itko ziv ni mrtav nece bit mi drug. svjedoci budite meni. 0. jer liz nas tu fivota nema vise njoj. dijete. i u te sada polazim. A tebe je satrla otporna Cud. jao. I nikad jadna necu vidjet vee tu svetu zjenu. jadna jar 835 Jo~ nisam mrtva. ti dom 0. i tebi. 0. jasni sunea sjaj. ANTIGONA: grobnico. I sto se tiee nje. (Dolazi Kreont. prebogati svime! 0. 65 . nesretnog oca moga. pod zemljom iskopan i vjeeno zatvoren za mene si. o majeina posteljo braena. Zbor. kad znao bi da plaeem moze izbjec smrt. ali nit sam ziva vee. A nitko da bi suzom Ijednom procvilio nad mojim udesom. no nesto te. survalo tad. Nek ostavljena od svih zivot svrii svoj il' zakopana Ziva fivi bude grob. 0. 0. pa mijenja stav. kako izdah zapovijed. koji je u posljednjim stihovima stao na Antigoninu stra~ AnUgona 860 865 870 875 880 ZBOROVODA: Postovanje mrtvih zakon je svet. ne peee savjest nas. bracna loznico. Eteoklo moj! St. mill brate. ocito opaza da dolazi Kreont. da eu ocu svom i majci pokojnoj zacijelo draga doe. ANTIGONAeoplakanu i bez ikog svog N neispraeenu pjesmom svatovskom na pripremljen ce sad me povest put. u kojoj je rodena mati rodenog grlila sina. Do svojih dragih idem. 64 855 nu. ZBOROVODIlZVdila smjelo si pravedan ein i popela samoj se Pravdi na prag. 859. grade. gle i od svih ponajgore mrem. jao. N e trpls Ii mozda za svog oca grijeh? Druga antistrofa 840 ANTIGONA: najljucu si ranu dirnuo me sad. Pa I ja. No nadom [a se krijepim. u podzemlje se spustam prije no je red.

za svog Zivota jos u rAku polazim. Po sudu mudrih ljudi ein mi bjese pray: jer da sam Majka ja. slueajno ubio svoga djeda pogodivAi ga diskom prigodom jednog natjeeanja. sto tebi odah cast. Polinice. i ona rodi sina Perzeja. bez svojih prijatelja svih. da nece se tako zavrsiti to. Jos uvijek joj istog vihora vir obuzima dub i vrtlozi svijest. Kasnije je Perzej sasvitn. da zivi skrivena od svih u kuli nalik na grbb. zrtven prinijeh dar na grobu vam. 0. a Kreontu je. 885 KREONT ANTIGONA: 890 Sokolit te necu ni nadu razgarat. sto sAsu porugljivi bijes na Bakha i njegov zbor. dijete drago. 935 sto ga uz mora sum silni zapljuskuje val. Zato Akrisije zatvori keer u podzenmu odaju ali Zeus dode k njoj u obliku ziatne kiAe. to zloemstva znak. Akrisiju je bilo proreeeno da Ce mu kl:i roditi unuka koji l:e ga ubiti. da smrt mi je blizu. unuka osnivaea Arga Danaja. sto ga izda vIast.J . ja stovala bih naIog. od koga ce se meni drugi rodit brat? Po zakonu te takvom stovah iznad sv~g. Prva antistrofa 910 RaspIamtljivog Likurga. kada ein mi pobozan ocjenjuje se tu ko bezboznost i grijeh. il' da mi mrtav negdje raspada se muz. a ako 0 v i grijese.ko argrvskoga kralja Akrisija.ZBOROVODA: KREONT: ANTIGONA: Kad vas je snasla smrt. jao. ugledan bjeSe rod i zlatan je nosfla dazd . pa da mi umre sin. brate. No zakonu se visem ja podredujem: da muz mi umre. A sad. no kad mi oca mog i majku krije grob. traekog vladara. 928.) 920 925 895 Cetvrta s t a j a e a pjesma Prva st r o f a 900 ZBOR: 905 I sarna Danaja morade nekoe suneev ostavit sjaj i zaei u mraeni dvor. 930 A i njo]. 0. 915 St. Danaja . ovako umirem. zbog tog. A kakav to prestupih bozji zakon svet? I kojem da se bogu jadna obratim i pomoe istem. Akrisije na to stavi kcer i unuka u kovceg i baei ih u more. Vee samotna. 66 67 . Ona ee tvrdavu strti i cmi razbiti brod. ova potvrduje rijec. bogovi predaka rnojih. Zbog ovih ce rijeei njene vodiee obuzeti plae za korake spore.nece joj izbjec bogatas. 0. Ali je sudbe moe jaca no eovjek i bog. otkupit eu se smreu za taj prijestup svoj. a [a se ne opirem. vode me sad. 0. ali ih Zeus spasi na otok Serif. Gledajte nasega grada prvaci. tad rukom svojom tom uredih vas i umih. gdje jedini odvjetak kraljevskog roda ovako strada i joste od koga! A stog sto izvrsih pobozan cin. grudo tebanska.plemenit Zeusov plod. No ako moj je usud bogovima drag. Iako drugoga [e naco i dijete mogu rodit s novim muzem tim. I sad me hvata svojom rukom surovom i lisava vjeneanja s pjesmom svatovskom. (Odvedu je. i nikad necu spoznat materinstva car. sto meni spremise je sad. zavicaju moj. neka stigne njih ovakva kob. a niti Ares sam.

945. kad su htjele da uvedu Movanje Dioniza u njegovoj zemlji.. Lahezis . St. St. St. na vihoru oca svog. gdje je od gladi umro. 940 da spozna i uvidi da je u jarosnom gnjevu svom boga povrijedio svoga rijetju nedolicnom guWi zanos Menada i njihov radosni klik. a ova zamrzi Kleopatrine sinove i optufivAi ih da su je htjeli o~titi.prede nit fivota. tame gdje stoji Salmfdes.sin Drijantov. Kleopatra rodi Fineju dva sins. 945 Druga strofa nad majkom. 943. sto bijase drevnog i slavnog Erehteja krv.obala uz Cmo more s istoimenim gradom. baci je u tamnico i o!eni se Idejom. 955 A odrasla bjese na hridi. Salmides . Uz obale Crnoga mora. Pa ipak.boginje usuda. 950 da zatim tkalaekim cunkom udarac doda nov. Menade .u tamnicu kamenu baci silni Dioniz bog. keert No6 ill Temide i Zeusa (Kloto . kralj Edonaca u Trakiji oko rijeke Strimona (danas Struma). (po drugoj pricr oduzeo mu je sam Zeus OCinjivid. Druga antistrofa U svojoj bijedi djeeaci nad svojim narfcahu zlom i nad majkom sto rodi u braku ih nesretnom St.ce Dionizove (Bakhove). kome je ovdje stan.baca Mrijeb i dodjeljuje sudbinu. 949.) St. To maeeha okrutna stvori uzevsi u rUke mac.k~ Zeusa i Moemosine. 205. Da tamo ga mahnitost mine i ludila splasne mu zar. bilj. uz st. orenio se Kleopatrom. sjevemog vjetra. traeanski znani grad. Dioniz ga za kazou zatvori u kamenu peemu.presijeca nit zivota). drame Kralj Edip. Kasnije Finej zapusti Kleopatru. i Oritije. I sad za sljepocu tu svud osvetni ori se zov. Mojre . gaseci njihovih sjajnih Z11bljarasplarxsali plam i razbje~njujuc Muze. sudenice. 947. St. nagovori Fineja i on dopusti. zaAtitnice umjetnosti. 68 69 . poradi mnogih plieina mjesto opasno za plovidbu i staga puno gusara. 9?8. krerke atenskoga kralja Erehteja. 937. Likurg . predraga keeri. u Flnejevih sin6va oeinji unisten vid. smatralo se da tamo rado boravi bog rata Ares. prema priei protjerao je sveteni. vilovito cedo vjetra Boreja sjevernog.kralj u Trakiji. uz bosporski kameni zal. Atropos .v. vidjet je mogao Ares. Mojre dosudise njoj da boravi u crnoj tami tamniekoj. Muze . Pandiona i Pleksipa. Finej . krerkom Boreja. da ih maeeha oslijepi i u tamnici umori gladom. ~to vole svirale zvuk. krerkom Dardanovom.

[a i djeeak taj na jedne oci gledec put smo presli svoj. I sad ti srecu drzi samo tanka nit. starce. ~009. Na korist si mi bio eesto. ni od tog grijeha ne bi spopao me strah da pristanem na ukop. nije eovjek Iud ni nesretan kad trazi svojoj zloei lijek. sve cijedec se i cvrcee i stlan diZuc dim. vee sluSaj savjet moj i daj pokopat les. sinko moj.glavni grad Lidije na rijeci Paktolu i gori Tmolu (u objema je bilo mnogo zlata). a ti I sam znas. nit molitava nasih saslusat ee glas. sto raznose je psi i ptice zemljom svom. prorok svak ko strijelac u svo] cilj u mene gada. 0. \ Stog ne budi tvrdoglav. Ta kakvo je [unastvo mrtvom zadat smrt! Sad euo si sto mnim i primi dobru rijee. po kom say razumjeh jad. Govori! S tvoje rijeci. No ne htjede mi zrtvu zahvatiti plam. i nije sretan znak ni jedne ptice klik. jer najveee je dobro mudar slusat svj~t. da na zlo sluti zrtva. Kad znamenja mi cujes. sto hrana joj je nekog pokojnika krv. No ako yam je s voljom. davno proda vee say proroeki yam rod ko robu u svijet tud. koju nece bog. A kakav nov ee glas Tiresija nam ree? Ja kazat cu. i pbkaza se kost. no onoga pokopat necete u grob. A zatim prsne ruc i otopi se loj. idite u Sard. a ja sam voda vas. 70 71 . Pa zato gradom dobro vladao si tim. i lepet kriIa. Vee odavno me izda. a ono cujem glas do sada nepoznat i nerazumljiv graktaj. Tad llbuze me strah i odmah isti cas na Zrtveniku trtvu htjedoh prinijet svom. Taj djeeak vod je moj. 960 965 970 KREONT: 975 980 To od djecaka doznah. I znaj da nalog tvoj unistava nam grad. protrnuh say. 985 990 995 1000 1005 1010 1015 ~t. sve ces znati tad: N a sletistu sam sjeo pticjem prastarom. jer samo uz vodiea eovjek ide slijep. sto njime ovih but. Ja rekoh ti.~' a ako netko zgrijesi. sto sam nevjest poslu tom. a ti me dobro saslusajl Ni dosad nisam savjet prezirao tvoj. to je moj ti sud. samrtnieki krik. Sve kad bi ga i orli Zeusovi ko plijen razvuei htjeli eak pred Zeusov prijesto sam. jer Zrtvenik [e svaki i nas svaki dom Pollnikovom krvlju vee obeseascen. gle. c in (Dolazi Tiresija. Sa zrtverrika takvih zrtve nece bog. Jer ja dobro znam. u Indiju po zlato i po jantar zut. pa spoznade grijeh i primi dobar savjet. ljut i bijesan boj i eupanje i klanje. Sard .) TIRESIJA KREONT: TIRESIJA: KREONT: TIRESIJA: KREONT: TIRESIJA: KREONT: TIRESIJA: Prvaci grada Tebe. po pepelu se razli rastopljena mast. bez grijeha niti jedan nije ljudski stv~r. odakle motrim uvijek svetih ptica let.(PETA EPISODIJA) VI. priznajem. a ti sad pazi. a vodi ga djecak.

1056. pa zato oni sad i mrki s njima Had na tebe salju strasnih osvetniea zbor.-__. Antigonu iz groba pusti podzemnog. 1045. da tebi istu spreme kobo I pazi. A bogovi se gornji na tvo] gade ein.) I toga [ada ti si eto prepun sad.> A luda pamet. 0.. kad zbog probitka Iienog losu brani stvar. kad svijet ee mlad i star u domu kukat tvom. Ti sili~ me. 1035 No znaj da moga srca smamit neces tim. 72 73 . A sto da einim? Reci. Hermo i dr. 1050 kad kaZem ti da skoro em ee doei dan. povedi mene u moj dom. I necu. 1045 ne zele za se prava nad mrtvaeem tim. No znaj. 0.TIRESUA: KREONT: TlRESUA: KREONT: TIRESUA: KREONT: TlRESUA: KREONT: TlRESUA: KREONT: TIRESUA: KREONT: TlRESUA: KREONT: TlRESUA: KREONT: TIRESUA: da eovjek nema moe okaljat boga svog. To 1 ja znam. A znamo svi da otkad ovaj bijeli pram na glavi naso] smijeni nekad emu vlas. dok onome mrtvaeu kratis ukop svet i ne da~ da pod zemljom vjeeni nade mir. taj starac nikad gradu n~ navijestI laz.:liY_~~-~ je_blago ljudstyurazum zdrav. jer neprijatelj mnogi uz nas lezi zid. No vrijeda tvoj me sud. Zbog vrijedanja tvog bijesan [a ko strijelae vjest ovakve strijele snazne sasuh ti u grud i neces moci izbjec njihov otrov hud. tesko mi [e. naiveci je jad. A i ti dobro znaj da nece mnogo put jo~ sunce u svom trku obic neba krug. al' se svladavam 1065 1070 1075 St. Hefest. stog smucen u sreu sam svom Popustiti je zlo. 1055 sto raznosi nam svud po ognjistima smrad. Nek nauei da bolje jezik drzi svoj i bolji stekne urn no sto ga ima sad (Tiresija ode s djecakom. a odbaeenom bratu daj uredit grob. jer se tebe tice. Afrodita. jao! 1020 Da I' itko zna od ljudi. jer si prorok nas. sarno nemoj zbog probitka svog. da mnogi smrtnik jak doZivjet moze pad i ponajgori sram. Erinije. da s tobom vladar zbori tvoj? 1030 Dakako. treba. Erln!ja je zbor brzonog. da kazem tajnu. 1025 Ja tebe vrijedat necu.. da I' je svjestan tog . starce moj. 1040 Jer ti u donj! svijet sa svijeta baci tog eeljade zivo jo~ u neeastan mu grob. Hera. 0. Ti mudar si. a on nek nad kim mladim istresa svoj bijes. dakle. to je savjet tvoj? Sto prije. il' pas. ode on prorekav strasan [ad. 0. sad mudroj odluci je cas. A gradovi se svi na ovaj bune grad. djecaee. Artemida.) ZBOROVODA: (Djecaku) 1060 KREONT: ZBOROVODA: KREONT: ZBOROVODA: KREONT ZBOROVODA: !CREONT 0. Da I' svjestan si. Kreont je zapovjedio. kralju. koju znam. a ako ustrajem. A kraljevima svim tvrdoglava je cud. no vrlo nepravedan vrae. sto cu rec. Kreonte. a tvoga ee se roda jedan mrtvi clan mrtvaeima pridruzit kao uzvrat brz. Popustit. Gomji bogovi . jao. Atena. kad na krivca posalje ga bog. il' ptieji rod. da te poslusam. A eega? Sto to zboris z~ rod ljudski sav? D~!1. Apolon. da kida njega zvijer. kralju moj. St. Pa kaai.bogovi neba: Zeus. da ostanu nepokopana i tjelesa drugih neprijatelja koji su pall pod Tebom. mislim. Ares. da l' iz mene srebra zbori glas. Svi proroci za noveem lakomi su svud. No po men i spasio si grad. 0. da prorokujem laz. ios gora eeka kob: prokletstvom ranjen duh.

Brze. sto nocni zasticujes klik. 1088. pro n. [er izmijenih onaj nalog svoj. 74 75 . sto svezah. . I sad nam na pomoe budi. Ditirambom i dr. 1110 antistrofa 1115 1095 Sa dvoglavog Parnasa. umiruei rodila je Dioniza. korieke gdjeno nimfe prebivaju. 1101. Kastalija .Semela. 1099. Lijejom. sto pune su brsljana.sveti izvor na Parnasu kod Delfa. najdraZi nas je grad. Prva antistrofa 1090 Tebi i majci tvojoj. St. sa mnogo imena. Zbor zacinje radosnu pjesmu. kei Kadmova i Ijubavnica Zeus ova. uz st. 1117.jedno od mnogih imena Dionizovih (v. gdje [e rasla eudotvorna loza. s kojim je rodila Dioniza Bakha. Melpomenom. Ne povjeri to nikom.ZBOROVOf)A: KREONT: i pristajem.) osnovali naseobinu Turij. 444.grad i opcina u Atici gdje se okupljalo mnogo naroda 0 svetkovinama boginje Demetre (eleuzinske misterije). i on joj se kao takav i pojavio. tzv. St. St. Visine nam ntsejske tebe. St.po koriekoj peeini na Parnasu. 1090. pred jacim evo popustam. St. momci. 1088 ). sto Zeusu si visnjern sin! 0. ovog casa. i sine gromovnog Zeusa. gdje zmajevskih zuba niknu soj. . 1092. budak uzmi svak. 0. vladara Ijakha. Korieke nimfe . A ja eu. Bromijem. ali ju je time svojim munjama i ubio. sto Zeusov sazga je grom. Ijakho . Eleuzina . 1120. (Ode sa slugama. kad bijeda zahvati nas. sto ltalijom slavnom nam vladas i Demetrinom dolinom gostoljubnom Eleuzfnom. 1120 St. sve izvedi sam.danasnja juzna Italija. Druga strofa 1100 1105 Peta s t a j a e a pjesma Prva strofa ZBOR: 0 Bakho.Bakha (Dioniza) zvali su i Ijakhom. VOGO treperavih zvijezda. hajd kollko gbd vas ima.) 1080 1085 Kastalija. gdjeno je vrelo St. jednom je zafeljela da vidi Zeusa u njegovu punom sjaju. slave plesanjem zanosnim. sto s bakhantkinjama svojim u rodnoj stolujes Tebi uz obale potoka izmenskog.najveei od kikladskih otoka. Naks . sjediste stovanja Dionizova. 1097. salju. Dakako. Visine nisejske . sto eitave noci tebe. kad tebanske staze pohadas. St. dodi nam s otoka Naksa sa bakhantkinjama svim. tebe prati blistavih bakalja sjaj. dodi nam s parnaske hridi il' preko morskog tjesnaca i gradu donesi spas! Druga 0. Jer bojim se da zbilja zakon mora svet postovat svaki stvor do daha posljednjeg. i razrijesit svojom rukom tom. Velika Grcka. gdje su Grci upravo u vrijeme prlkazivanja Antigone (god. e. jer se nakon Kreontove nove odluke ponadao u sretan svrsetak svih dogadaja. Italija . i vinorodnl zeleni zali uz klicanje rijeci bozanskih. u njegovoj se pratnji nalaze naksijske nimfe (ovdje ba- khantkinje).gora na otoku Eubeji. pozurite iskopat za mrtvaca grob. ti ponose majke Semele. bilj.

Govori tko je mrtav? Tko je smrti kriv? Ubijen lezi Hemon rukom vlastitom. kakva bjese vijest. koju baca dim. da eujem. Ponovite mi stoga.. §tovana osobito kao boginja raskrsea. po mom sudu bar. Palada vaka boginje AterSt. St. Pluton . 0. Kada je zapoeeo bratoubilacki rat izmec:tu Eteokla i Polinika. Kreont. I b~ kad maknuh zapor i otvorih dver. mislim. Hekata Asterijina. muza tvog. a onda probode sebi vrat bodezom i srusi se s visine na Dirkino vrelo. jer ostane li tko bez slasti zivotnih . razabrah glas 0 kobi. od pasa say iznakazen. (Iz dvora izlazi Euridika s pratnjom. rna bio kakav god. gradani. da vlada zemljom tom a eestitom mu djecom sretan cvao dom.i oumanjivat tebe lijepim eim. ~er sudba ljude dize ili rusi njih. Popne se na ~jviSi vrh gradskih bedema prokune neprijatelje. [a podoh da se pomolim. 1160 Ne vrijed. St. Idonuh nauznak 1155 u nesvijesti na r1lke dvorkinjama tim. 1167. ' ~o sad mu ode sve. Artemidom i Perzefonom. ~o sve bez zadovoljstva. Toga ne volim. taj vise i ne zivi. 0. On moze biti bogat. da l' slucajno. A niti jedan prorok ne zna udes nas: Ta Kreontu je. uzasnut ovim proroeanstvom nago- vorl sina da bjen sto dalje od rodnog grada sve do svetista u Dodoni gdje neka zatrazi za!!titu tamomjeg proroeista. Megarej mu to obeca ali ne odrza obeeanje. za me takav sjaj lOS manje je no sjena. e Ln GLASNlK ZBOROVOf)A: GLASNlK: Zar opet neko zlo za kraljevski nam rod? Preminuse. pa poslije ispast lazac. "= 1 sretnik stradat moze ko i nesretnik. Povedoh kao vodie kralja. da mrtav joj [e sin? 0. ako hoees bas i zivjeti u domu sjajem kraljevs~.Bogati« blaze ime za boga podzemlja Hada. ~nom podzemnog boga Plutona Hada. da ee pobjeda bit! na strani Tebanaca. [adan joj je lik. svu istinu cu rec. 0. 1165 nd pridje- St. 77 76 . gospo draga. nit cu kudit njeg. 1151. Protrnuh sva od straha. a drugo sve je vasa stvar. 1166. Od vlastitoga oca? Il' se ubi sam? Od svoje ruke pade ljut na oca svog. usud bio sklon kad od neprijatelja ovaj spase grad ' i u njem uze vlast. ja ko svjedok toga sveg isprieat eu ti sve. 1145. tajno koja vlada na nel. ja EURIDlKA: 1125 1130 GLASNIK: 1135 Euridika se blizi. il' zna. I on je mrtvac ziv.) GLASNIK: ZBOROVODA: 0.j. zemljom. kakvu pravu rete rijec! Ja rekoh yam. ~i jedan ljudski vijek. ako Megarej sam prolije svoju krv na Dirkinu vrelu. 1131. stanovnici grada ovog tebanskog. koja stile nas. no tu na pragu zacuh ovaj govor vas. T. Kreont je imao dva sina: M~gar~ja (po nekim prieama Menekeja) 1 Hemona. A zivi skrivise im smrt. 1 zemlji i pod ) zamjenji vall sa Selenom (Mjesec).(EKSODA) ZBOROVODA: aLASNlK: ZBOROVODA: GLASNlK: ZBOROVODA: VB.prore~~o je vrac Tiresija. na visoravan. gdje Pollnikov je les jos lezao..) Gle Kreontova zena gdje iz dvora sad 1140 1145 (Dolazi glasnik. . Tire St. zato su je 'erzejeva i Jginja noei. proroee. hvalit vise necu. 1150 da Paladi se s molbom svojom obratim. jer sam viena svakom glasu zlom.

Dobar ti je sud. _ . pohitajte. okupasmo ga zatim vodom posvetnom i spalismo na mladom granju zelenom i nasusmo do rodne zemlje visok hum. Pa njeno toplo tijelo. Jane znam.. jer ovog nagli spase bijeg.vee trgne mal' i srne k roditelju svom.) Tuzaljka Prva KREONT: strofa 0. dragu. Ja idem Z8 njom 11dvor. da moze donijet zlo i preveliki muk. razuman je stvor. tamo gdje je grob. Ne tude krivnje. Zapanjih se i sam. sto sazdan je u onoj hridi kamenoj bez obreda i frtve.. koju ote Had. preklinjem te svim. Sad mrtav uz nju mrtvu lezi jadnik mlad. (Ode. strasan riknu rik: »0. A Hernon. i tada stane hropit. obuze ga vaj. da to je sina moga glas.~~! .l~. jao. ne zeIi da u tuzi sav je gleda svijet. kakva posla imas s tim? I gdje Ii ti je urn? Zar zavede te strast? Izit1i._h. No rado vjerujem da {:uvsi za sudbinu dragog sina svog. vee i1 kuei ee plakat s dvorkinjama svim. drzeci ruku na Hemonu. 1170 1175 no promasi.. unutra db njeg' stupi. da ih mine gnjev. vladar nam glavom dolazi sam. pa jaukne.=. grijesi bezumnog srca mog ·79 78 . Kad otae vidje sina. Ja osjeeam.je zlo ne_Bromisljena el.. grli njezin pas.. u Hadovu ih dvoru vjencan eeka dan. il' me ovo kusa bog. otud.) 1215 1220 1190 ZBOROVODA: 1225 (Dolazi Kreont.. ali mislim: na zlo sluti muk i opasan je isto ko i silan krik. A Kreont idue bliZe bolan euie krik. zavapi glasom pretuznim: »0 nesretna Ii mene! Zlo naslueujem i mislim da od svega u zivotu svom sad ovo gazim stazom najnesretnijom.. vee . .-_.__ ._ . pod rukom mu oeite krivnje je znak.smijem Ii recto vlastite njegove duse je grijeh.. Pa vidjet eemo..~ Utl~~_l"od . No izdaleka joste netko zacu plac i pozuri da 0 tom kralju javi vijest.« Mi poslusasmo kralja prestravljenog rijee i vidjesmo: duboko 11dnu groba tog Antigonu gdje visi sapevsi si vrat od usukanog vela omcom platnenom. da li dub joj uzbuden zatomljuje i taji neki novi [ad.« A Hemon oea gledne divljim pogledom i prezirom ga ospe._ . sine. ne rekne ni rije{:. Tad nesretnik u gnjevu. A crvena krv iz grudi mu zartidi njezin obraz bIijed. i place svoju. No po njem~s_~ ~l:!ti3it~. i djelo oca svog . zabrazdit nece valjda. zlosretnice. u vlastite si grudi vlastit zari mae. aa nWrece _.svoj nesudeni brak. sam na sebe ljut. ni dobru nama rijee. sve pri svijesti [os. 1200 Pomolivsi se tad Hekati podzemnoj i uz to jos Plutonu.. Antigoninu grobu pohitasmo tad.) -_ ZBOROVODA: 1205 1210 GLASNIK: 1180 ° ZBOROVODA: 1185 GLASNIK: Sto mislis? Gospa eto 11svo] ode dvor ne rekavsi ni zlu.=-_-=. momci. sto je trazi red. koga nose sluge. da [e spasi. obuhvaca i grli rukom klonulom. pronadite do rlike iskopani rov i vidite kroz otvor da Ii to moj sin toliko vapi. Gle.oJ (Euridika odlazi.

hili. mrtvog vee. v. st 1131. ina glavu mi surva tezak teret taj. 0. i kakav li me joste udes ceka krut. sine moj! Kraj zrtvenika sebi ostar zari mac. kada stupi u nj. zdrijelo Hada nezasitnog. 0. jao. jao. 1255 0. sad sto brze me s mjesta vodite tog. Druga strofa 1260 1265 KREONT: Prva GLASNIK: antistrofa GLASNIK: KREONT: GLASNlK. sto slavnu nasao je smrt. vidim kako jedan jad u ruci drZis sad. a sad zar i zeninu javljas mi smrt? (Otvore se dvorska vrata. uz 80 6 Antigona 81 . sine. dodi daj! 0. 0. 1235 odvee kasno. nesretnik. zadnji case moj. Imade I' u zlu dobra. dovijek ce mene pratiti glas. Zar ima gore zlo nad ovim ovdje zlom? 1245 Mrtvaca ovog majka.) GLASNlK: ° a tarno drugi mrtvac lezi preda mnom. Na samrti za svoju krivila te smrt i za smrt onih drugih. jao. 0. kobnu li odluku stvorih. kakav mi glas javljas em! 1250 I m~ne. tako dragih njoj. st. ponovno u~ij~: I kaka-v-mrriov riaVje§cujesjad! Jao. jao. sam. gledaj. u strasne li zapadoh nesrece kal. 0. bijedna majko! Jao. koliko li pati jadni ljudski rod! (Glasnik se oraea iz dvora. 0. sluge. a gle u domu tvom oeekuje te drugi. KREONT: 0. jadna. zasto nece tko probosti mi grudi maeem dvosjekliml 0.ZBOROVOf)A: KREONT: tvrdokorni i smrtonosn!' 1230 A krivac i zrtva ista su krv. U rukama mi ovdje mrtav dragi sin. i nagna me da krocim stazom surovom u tuzi. ovaj tren u dvoru sarna sebi zivot uze svoj. U stradanju [e spoznah. Po istini velim! A vi. Za Hemonom tad gorak obuze [e plac. ukloniti se zlu.) 0. unistavas me ti i satires! 0. pravdu spoznajes. joj! Rasplinjujem se sav od uzasa. Na kakav naein zivot skoncala je svoj? Pod sarno sree sebi zarila je mac. dobro zelis tim. vidi se mrtva Euridika. to smatram najboljim ° 1270 1275 1280 Druga KREONT: antistrofa 1285 0. 1240 0. [a. jadna li mene. upropasten stvor. a nikoga drugog 0 krivnji toj! Ja sam te ubih. kad sazna kako smrcu sin postrada njen. vee bezumlje moje ti donese smrt. GLASNlK. glasnice. mislim. KREONT. jao! Sina izgubih. i sklopi vjede pla cue prvog sina svog Megateja. jadan jar Sad evo drugu gledam bol. gospodaru. strasan li snade te kraj u mladosti evijetu! Bez ikakve krivnje. osvani sad! Donesi suden kraj. a tebi prokle sve zbog eedomorstva tog. KREONT: GLASNlK: KREONT: ZBOROVOf)A: 0. jer nistav sam [a. kad me svlada bog. nogom zgaZen na tie oboren. 1263. kralju! Vise ne skriva je dom.

A ohologa stvora preuzetnu rijec sudbina ce oborit snagom velikom. Ne moli nista vise.) ZBOBOVOflA: SOFOKLOV A »ANTIGONA« U KRITICKIM TUMACENJIMA Prvi uvjet srece: razborit je urn i bogove postivat valja dusom svom. 1290. osvijestit ce se tad. Smrtnik. eega se prihvatim. . upravljaju njom. Pa kad pretrpi zlo. a nama valja brinut ovu ovdje skrb. ma bio vee i star. dodi! KREONT: GLASNlK: Da vise novi ne ugledam dan! Buduenost znaju bozi. kud mi [e poe. Za jedno tek se brinem: da mi dode kraj. dodi.) 1300 1305 St.da muka se ovih teskih oslobodim. 0. moraju pokopati mrtve. GLASNIK: 0. sve mi se iskrivi. ne hoteci ubih te. 82 . 1290 KREONT: Odvedite odavde eovjeka nistavnog. strahovita na me se survala kobo (Sluge gaQdvedu. i tebe. Tj. (Svi odu. sine moj. zeno! 0. dok [e ziv. 1295 na k'Ogda se obratim. kud da se zaklonim.· ni jedan izbjec nece sudbi sudenoj.

London. D. Zagreb.paje mozda ipak sarno pitanje gdje da stavimo glavni akcenat.to kako da taj problem formulisemo i ria sta da stavirna naglasak.pise talijanski istoricar pozorista Silvio D'Amiko. 138.d. Je li to u sustini politicka drama: dri'tiva nasuprot svijesti jedinke? Bavi li se ona pojmom nepisanih zak?1I:0:. u kajoj [e sve logieki povezano i uvjerIjivo i ciji je rasplet posljedica nuznog toka zbivanja.radije bismo. Kitto.rinoseci tako onovremenoj teoriji drzave i-prava? Ilijepak koncipirana u herojskoj tradiciji.~0E. u cemu bi onda bila namar:: tia.»Antigona je najvise proueavana. pa mozda i od svih drugih grekih tragedi- kritieku literaturu na ovaj naein rezirnirao: An~_!la je jedn<LQ. a ne pjesnikoIi 2) Silvio D'Amiko. 1956. 85 . kao studija jedne idealne herojine? ill je to aristotelovska tragedija karaktera.. Sporno [e bilo to sto je njen sredisnji problem. F. ni silina s kojorn je predstavljen sredisnji sukob. F. 1972. H.v" ARISTOTEL Doista.'1'ri-_8jajno i prefinjeno slikanje karaktera. Povijest dramskog teatrti. 46. prevodena i pretresana. dajuei povoda vrlo obilnoj kritickoj Iiteraturi. Kito je tu »Od svih Sofoklovih. spora oko umjetnicke vrijednosti Sofoklove drarne nije nikada bilo~-Jos je Aristotel visoko cijenio Sofoklovo majstarstvo u vodenju dramske radnje. »tragicka kriVlca«Antiganina?lli pak sredisnji lik i nije Antigona vee Kreont? Nisu svi ti stavovi neusaglasivi. str..ja« . D.umjetniCkasnaga. Spoma nije bila njena. iii .« II A engleski profesor H. str.onili-m-ama koja-je doztvjela-raehcita tumacenja. Form and Meaning in Drama.rekli .

niti padaju u nesretu zbog svoje zloce i nevaljalstva.. Oxford. Medutirn. kaznjavajuci »rda~. posljedica toga je da se vise ne mozemo zadovoljiti nikakvom drugom ljudskom vezom. _l\1etiutim. zbog je~..ostUaii skog genija. sa svojom herojskom odluenoseu.nas. »tragIcko saznanje« (gr ana"norisis) dmrodj do »preokl:@ta« (gr. V. ali koja je tako konfliktna da tragieki junak zbog nje mora da strada. j. t~ = Mill" sam1 se~i QP4 !?1m t t::: :::£:1: GETE . U Sofoklovom videnju ljudske sudbine rnje bilo mjesta za »sretan zavrsetak«. sva ta svojstva Sofoklove drame jednodusno je cijenila i novija knjiZevna kritika kao neosporne vrline Sofoklovog dram- ..Y!~~~. koji [e.« Medutirn.. 1965. jednu Antigonu.akSofok!Qye tragedije (Edip u Kralju Edipu. Aristotel je prvi ukazao na jedan karakteristieni postupak u Sofoklovom razrjesavanju radnje. 0 njenom ponovnom vraeanju Polinikovom lesu nakon sto [e vee obavila ritualni pogreb posipanjem praha i s1. Engleski romantieki pjesnik Seli rekao je povodom nje:. u zivi u:t:: :~I .' Sporilo se takoder i 0 nekim drugim pojedinostima u Antigoninom ponasanju (0 njenom pomalo grubom odnosu prema Izmeni. dijalog u kojem se izmjenjuju kratke replike (od po jednog iIi najvise dva stiha). uvijek je izazivan divljenje.koi~bal_k. naglasavajuci uz to jos jedan njegov znacajan dramski postupak. Sophoclean Tragedy..~. sofoklovski model drame prihvatiIi kao svoj dramaturski ideal. Aristotel je visoko cijenio Sofokla i zbog toga sto u njegovim dramama likovi nisu ocrtani u kontrastu »bii~log« i »crnog«J <!~bJ:"~_i_ ~la!_pa se -:ru.1!Q_J. i ~~ AntiQoni) '.sve je to postalo uzor mnogim kasnijim dramskim piscima. --:onda muse DcJjpkJ D'ti r 6 l:la9m .. tzv. i jeste tragieki duh Sofoklove (frame. neki su smatrali da ti stihovi nisu Sofoklovi. u Kralju Edipu i Antigoni. stihomitiju. 93-97.t.~~t~~t~ 19i.l :~j:. Isticuei.e« i . duhovnom superiomoseu i nesebienom spremnoseu na zrtvu. pa tQ. 0 pesnicko] umetnosti. u kojem ona izjavljuje da ne bi povrijedlla zakone drzave da se radilo 0 njenom muzu Hi sinu. daju razlicit zavrsetak za dobre i za lose«. »Neki su _od. Najzad. vee da ih je neko kasnije interpolirao. onda ne treba sumnjati u njihovu autenticnost. izlazeei u susret zeljama gledalaca.ve samovolje. koji su taj tzv. njen uzviseni karakter. koji zahtijevaju od porodice da dostojno sahrani svoga elana. sm. tzv. Nairne. kao sto je to u dijalogu Kreonta i Antigone na poeetku III eina. Isto tako. Antigoninom slucaju.«. Gete odbija da sukob izmedu Antigone i Kreontavidi kao protivrjeenost izmedu duznosti prema porodici i visih ciljeva drzave: svojim sekretarom 41 'I Vidi: Aristotel. podjednako [ednodusno ocijenjen je i Iik glavne junakinje.J. kritiene taeke eovjekovog zivota~ IfQllI]a S kOJom dola:lI do nuznog preokreta 11 C:ovjekovojsudbini. vodila se polemika oko znacenja i dramske funkcije pojedinih Antigoninih rijeN i postupaka..). v~ stradaju. Za razliku od dugih.Q~ _koji ga baca u nesre. vee pokUsava objasniti 1 svoJO]. tj. Doduse. Posto je to u direktnoj suprotnosti s njenirn odluenim zastupanjem univerzalnih »nepisanih zakona«. a ne 0 bratu.patnju i stradanje. odlucno je osudio Kreonta kao tiranina. u nekom ranijem zivotu. voljeli. koje su naroeito dosle do izrazaja u dvije njegove najznatajnije drame. Gete.i po svojim karakterima i po svojirn tdnjama medusobno suprotstavljaju. da je u osnovi svake tragedije »sukob koji ne dopusta ra~rjesenje« i koji »moze da nastane iz protivrjecnos~l izmedu bilo kakvih odnosa«. najvise spora izazvao je Antigonin zavrsni monolog (stihovi 875-912). U tom pogledu Aristotel je Sofoklovo vodenje radnje suprotstavljao onim dramaticarima koji.ali." U tome. Sofokle tim postupkom u dramski govor unosi zivost i dramaticnu napetost pravog dijaloga. i::. istieu ni vrlinom. Beograd. sukobi i u radnji i u dijalogu . str.yeliki njemaeki pjesnik J. oni su u cjelini prihvatili Aristotelov sud 0 Sofoklovom dramskom geniju... uostalo . izgleda i onda naivnija publika toliko voljela.t:. .9vi lspr~vm. Uostalom. dramsku ironiju (kako se taj postupak danas naziva). spor je nastao oko Kreonta i prave prirode Antigoninog sukoba s njim. 86 87 . Sto se Antigone tiee. kad se zna da je upravo te stihove jos Aristotel citirao kao primjer Antigonine rjecito izrazene boli. ~ri.£.up. zamornih monologa u Eshilovim dramama. u poznatim razgovorima sa Ekermanom. veenastofati da se oni protumaee u funkciji dramske situacije u kojoj su izgovoreni: polazeei u smrt..sp~avajuci »dobre«. Na primjer. moze biti u moralnom smislu besprijekorna. ni pravediio!cu. 0 tome: Maurica Bowra. nairne. ovozemaljskiIri sVlJetom. Zaokruzenost i jedinstvo Sofoklove radnje. Antigona se vise ne opravdava pred. njena koncentraci~a O~? jedn~ prelomn~.a!l 1 WEal§! I'll I· OJ I I . Iikovi koji se . 1949. Kada su evropski humanisti s kraja XIV stoljeca ponovo otkrili anti~~u m:amu i poceli je iznova izucavati.

I cio taj pozorisni komad uperen je protiv njega. Postupak koji se ne slaze s vrlinom uopste nikad ne bi trebalo nazvati drzavniekom vrlinom. 0 eemu je joi Aristotel govorio kao 0 kulminativnoj tal:ki u razvoju tragicke radnje. Vjerovatno je zbog toga. uostalom. u tome se nikako nije tako neeuveno ogrijesio . dramski sukob ne predstavlja samo konflikt izdvojenih pojedinaca vee i suprotstavljanje nekih viSih zivotnih principa (»moralnih supstanci«). vee je trebalo kazniti i neduzni les. .anja« koje izaziva »preokret«. Sva njegova lica u komadu imaju takav govornieki dar i umiju motive svojih postupaka da razlazu tako ubjedljivo da je slusalac gotovo uvijek na strani onega koji je posljednji govorio (. . Doista. dabogme. Razg01Jori s Geteom. dosavsi u sukob sa grubom silom i zakonom. iill_~cma ima oblik diptiha. nije izumio Sofokle.u cemu je Sofokle majstor i u eemu se uopste sastoji zivot dramatike.koliko sustinski ljudskog u cijelom njegovom obimu.To je upravo ono . Ka~'nIIt zabranjuje da se pokopa Polinik i njegovim lesom u raspadanju ne kuzi samo vazduh nego je i uzrok stQ psi i grabljive zivotinje razvlaee otkinute komade mrtvaceva tijela pa njima opogane eak i oltare. nego iz mrznje pre ma mrtvom.reee .Ii: HEGEL Po Hegelu.Nedavno sam negdje proeitao izrazeno miSljenje . a djelimiblo zbog njega samog. viSe od Geteovog suda. meni~~ Ipak.. te da tek tada dolazi do onog »tragickog sazn. dok ne upropasti sve svoje i na kraju ni sam nije nista drugo do puka sjenka. kako su istakli neki modemi kriticari: ona se na neki naem u sredini rasklapa. protiv njega je narod u cjelini. U njoj nam je pjesnik uzgred dao lijepu mjeru prosjeenosti.tikaQti uzviSenu duJu me jt! jlln'ii!!j~ !. iiflF t. Etieko u Antigoni. na kasnije kritieare uticao stav njemaekog filozota Hegela. vee se ono nalazilo u samom predmetu.Pa ipak .rekoh da je greka tragedija odabrala ljepotu etickog za SVQjposeban predmet. (Ekerman.Ne toliko etiekog . uz koju nam uzviAenost Antigone.samo po sebi je tihe naravi. a to je sestra Izmena. protiv njega je njegova rodena porodica.odgovori Gete . da bi nam se njegova kobna zabluda pokazala kao neMo sto zaslutuje mrtnju. pa je u drami potrebna neka protivrjeenost da tu plemenitost 88 probudi i izazove. nego drzavnicki zlocin.0 drzavu da njegova smrt ne bi bila dovoljna. moglo da postane tragicne prirode. postaje utoliko upadljivije ocevidna. ) . koji je pak Sofokle valjda izabrao utoliko radije sto je pored etieke ljepote imao u sebi obilje dramskog dejstva. protiv njega je Tiresija. za koje se pojedinac vezuje svim svojim bicem: »Tragieki junak se prema svojoj individu- 89 .Sve sto je plemenito .rekoh .on. Protiv njega su drZavne starjesine koje saeinjavaju hor. Gete [e zatim govorio 0 karakteru Kreonta i Izmene i 0 potrebi postojanja tih dviju figura za razvice junakinjine lijepe duse.~na u na kraju V &a i da joA puna dva ema Kreont ostaje na sceni. 1827) Geteov sud bio je odluean: Kreontova_ je sa. Takva je proti~emost ~nt.. AIm je T'')linik pokusao da povrati ocevinu iz koje su ga nasilno otjerali. gotovo bi povjerovao da je unekoliko u pravu. daleko premaSujuCi takvu mjeru.»Kreont i ne postupa iz drzavnieke vrline. U toj oblasti je. da bi se njena plemeruta priroda 1 pravo koje [e na njenoj strani istakli uz njega. ~oji je . on nas vije ne bi interesovao niti bismo mogli saosjeeati s bolom koji je on sam sebi nehotiee prouzrokovao.odgovori Gete .. nego tvrdoglavo nastavlja sa zloeinima. mo kontrastna sjenka prenur Itol~l se ogl~ .prije izvIienog morala je da postoji tu joi [edne protivrje6iost uz kOlUllf"Semogao razvijati njen karakter. Gete le zanemano &lerucu . koji je u svojoj Estetici postavio ovu Sofoklovu dramu kao uzor prave tragedije. . onda takav postupak stQ vrijeda ljude i bogove niposto nije drzavnicka vrlina. lezalc i QnQetieko kao jedan od glavnih dijelova ljudske prirode. .« dfei8. Ali buduCi da nam je Sofokle htio p. Ali on ne slusa.tu djelimieno zbog Antigone. dovodeei u drugom dijelu u srediste pamje samog Kreonta. Da je on obiean tiranin. osobito pak u onim praveima gdje je.kad ga eovjek slusa sta govori.

sastoji se u tome sto u granicarna takvog sukoba obje protivnieke strane. 1 . na primer.« Posto na taj naein obje strane u tragickom sukobu povreduju supstancijalnu harmoniju svijeta uopce. a RIeom. za ljubav nasuprot osjecanju duznosti i sl. Najpotpunija vrsta ovoga razvoja moguea je u slueaju kada individue koje se bore istupaju. 'va kafnjen smr 0 svoje supruge 0]1 se UOlJaJu" 1 to sin zbOg Arihgonme. ill. u kojem su sve moralne sile jednakopravne. nagrade ill kazne pojedinih lienosti koje su se suprotstavile jedna drugoj. s druge strane.~. Tu apsolutno nije stalo do te subjektivne strane Iienosti. A velieina Sofoklove drame [e. onda ishod tog sukoba ne moze biti sveden na pitanje zivota ill smrti. fTakvo svoje tumaeenje tragedije Hegel [e ilustrovao upravo Antigonom. koja u svom apslolutnom gospodarenju preduzima stroge mjere nad relativnom opravdanoseu jednostranih ciljeva i strasti. koja takoder trazi svoja prav!j Sukob koji tako nastaje moze se razrijesiti sarno zrtvovanjem individue. om alla_. Antigona zivi pod Kreontovom drlavnom vlaseu: ona licno je hila kraljeva kei i sad je Hemonova verenica. i to u teznji da se za nju zalozi. do njenog dobra i zla.« A tragedija sarna po sebi uvijek razlaze ukupnu supstancijalnu sadrzinu zivota na izdvojene sile koje su u toj izdvojenosti. Zbog toga su tragicki junaci uvijek u polozaju da se bore sarno za jednu »supstancijalnu vrednost«. koja se nuzno pojavljuje nasuprot drugoj: za ciljeve porodice nasuprot ciljevima drZave. {)q '-sVili dlVIi1h iVillevhta i staFag i ft6 '6!I neta a 1& 1h skoro sve poznajem. u harnartiju. dakle. vee. kao ishod u kome se zlo kaznjava a vrlina nagraduje.st.&& u oblast njihovog vlastitog zivota. prividno protivrjeene. Time se podsti~ sukobi koji se ne mogu izbjeci: »Prvobitna tragicnost. a supruga zbog Hemollove SMI ti. vee se na neki nacin mora podrazumijevati izmirenje samih tih supstancijalnih sila. ako je sukob bio potpun. u Hegelovoj terminologiji. one jedino u stanju da prvu pozitivnu sadrzinu svoje svrhe i svoga karaktera proture sarno kao negaciju i povredu one druge isto tako opravdane strane. svaka za sebe kao totalitet.Q.i!n pijetetom.« T (Hegel. kako bi se objelodanila sarnodjelatna moe vieenog zivota (ill.nog saznanja afirmativnog izmirenja i podjednake vrednosti obeju strana koje su se borile. jer ne moze trpjeti da sukob izmedu takvih moralnih sila koje su po svom pojmu skladne. koja je relativnost svoga prava proglasila apsolutnim pravom i tako ueinila nasilje nad harmonijom . koji se upravo kroz suprotnosti probija do svoje sustinske harmonije: »Izmirenje tragedija izaziva u nama na taj naein ~to nam pruza prizor vjeeite pravde. LILutl~.meni se eini da je Antigona u tom pogledu najsavrsenije umetnieko delo koje kao takvo zadovoljava u najveeem stepenu. tako da one same po sebi stoje u vlasti onoga protiv eega se bore. otac i muz. jednostranost na kraju mora ukinuti.. Tako njima oboma imanentno je ono prot" &p .!Y. pa tako dvije jednako vrijedne 1fiOraIileslle(pravo porodice i pravo drlave) protivrjeee jedna drugoj u sukobu koji se ne moze izgladiti. L. dakle. moran bi da postuj..Antigona umire pre nQ(o sta 'e bila u stanju da zaigra kao n~esla. i zbog toga u svojoj moralnosti i na osnovu nje podjednako zapadaju u grijeh (tj. 1835 ) 91 . medusobno bune. shodno svome konkretnom zivotu. po Hegelu. koji je. te otuda narusavaju ono ~to bi prema vlastitoj egzistenciji trebalo da postuju.. onda se i lienost koja se za tu jednu moralnu silu vezala mora zrtvovati: »Jer. Ali ni Kreont. Antigonin griieh ie " tome to ·e· 0 rihvatila 'ednu moralnu silut a je tako povrijea onu drugu.t!. Konacno izmirenje protivrjeenosti dolazi sa 90 nasim saznanjem da se iznad svih posebnih prava i zrvotnih ciljeva ljudskih jedinki izdize apsolutni Duh u svojoj konacno] harmonienosti. knj. Zbog toga takav jedan zavrsetak ne smemo shvatiti ni kao neki (!isto moralni ishod. te njih osvaja i slama upravo ono . sa svoje strane. Estetika.~ta. mozemo razumeti anticku tragediju.). u tome sto i Antigona i Kreont moraju platiti vlastitim stradanjem za svoju jednostranost: "Sarno ako se drzimo toga shvatanja. Z. dok su.svotinju krvi i da ne izdaje zapovesti koje stoje u protivrecn». onda je dotieni individuum skrhan. u ko'o' 'unakinjina to' bra sukob s nar . pobjedonosno uspiju u stvarnosti i da se u njoj ustale. tu je stalo do neposred. uzete za sebe jesu u pravu. apsolutnog Duha).fto $.« Ako se. a mislim da moze i treba da ih poznaje svaki .alnosti nerazdvojno povezao sa rna kojom stranom one supstancijalne sadrline zivota. individum predstavlja sarno taj jedan zivot: ako on kao takav jedan nema stalne vrijednosti za sebe. Tako. taka da hi trebalo da se pokorava kraljevoj zapovesti.

kao u odjeku oeeve sudbine. u sestrinom sukobu sa pojedinacnom Ijudskom zabranom odjekuje tuzna Edipova sudbina. Ono daje dusi osnovni ton. naprotiv. Upravo zato sto tragieka radnja ne dobiva potpuno objasnjenje u subjektivnoj svijesti i u odlukama individue. kao sudar izmedu sestrinske ljubavi i pijeteta na jednoj strani. u tome da mozemo voljeti Antigonu zbog njene sestrinske Ijubavi.eh9g~~iyo. U grekom smislu nastaje tragieka interesantnost time sto u bratovoj nesretnoj smrti. taka reci. Tako kada se Antigona odlueuje da sahrani brata uprkos zabrani kralja. vee sadrii i »epski momenat«. tj. tragieka krivica gubi tu svoju dvosmislenost: junak je iIi kriv ili nije kriv. Hegela i Kjerkegora. Razlikujuci antieko i moderno shvatanje svijeta. pojacana tuga. Kjerkegor pristupa i tumacenju Antigone. oslobodena. Zivotni odnosi su jednom zauvijek. sudbine. Ako je uzmemo kao izdvojenu cinjenicu. ako u osnovi svega lezi jedino divlje uzavrela snaga. drugim rijecima: gledalac je izgubio sazaljenje. Danae Sjeren Kjerkegor. Toliko je slobode. sudbonosnu nuznost koja od prestupa oeeva sustue djecu. 1843) OTOBRAM Uporedujuei stavove Getea. u antieko] drami dijalog se »nije razvio do stepena iscrpnog razmisljanja u kojem se sve stapa«. tragieka krivica ima u antici neophodnu dvosmislenost: tragtcki [unak je istovremeno i kriv i nije kriv. ukljueenost jedinke u sudbinu one zajednice kojoj pripada.~ta bi onda bio zivot nego ocajanje« (Strah i. mi ne vidimo u tome toliko slobodnu radnju koliko. Za razliku od Hegela. i u Antigoninoj tutnoj sudbini nalazi se. koji je tragicno u toj drami protumaeio kao sukob dviju ravnopravnih moralnih sila. Time je. A mislilac koji je na takav nacin dozivljavao ljudsku egzistenciju morao je imati drukeiji osjeeaj i za tragiku koju u sebi sadrzi Sofoklova drama. Kjerkegor je upozoravao da se u antiekom svijetu tragieka sudbina individue odvijala na jednoj siro] pozadini. dati kao nebo pod kojim zive. na drugoj strani. u antieko] tragediji se sudbina jedinke ocrlava na jednoj siroj. sarno posljedice Edipove tragicne sudbine. jer jednim dijelom odgovornost za njega preuzima sudbina: »~ . Ono moze biti mracno i naoblaceno. visi smisao koji ne obuhvata samo Edipov zivot.kako u subjektivnorn.ili.KJERKEGOR Sasvim drukeije tumaeenje Antigone ponudio je jedan drugi veliki filozof XIX stoljeca. koja.ta. koji govori 0 onome sto je sire od zivota individue i sto se ne moze do kraja rastvoriti u njenoj sudbini. rveci se sa tamnim strastima.m9_ilQ. nezasitljiva praznina skriveno Iezi ispod svega . ako bezdana. ali je ipak nepromjenljivo. Osim toga. nego mali svijet.pravi izraz za tragieno. na planu mitske religiozno-eticke svijesti eitave zajedniee: »Cak ako se Iienost jednako slobodno kretala. sada napreduje u vlastitoj uzasno] dosljednosti kao prirodna sila. onda bi Antigona prestala biti greka tragedija i bila bi potpuno moderna tragedija. tragedija u nOV1Jemvremenu izgubila svoju tragicnu interesantnost. Ne propada samo jedna individua. Kjerkegor je izrazavao jedno duboko tragieno osjeeanje zivota »Ako u covieku nema svijesti 0 vjecnom. koji je u osnovi zivota vidio harmoniju i »vjeeitu pravdu« apsolutnog Duha. to je objektivna tuga koja. koje se granaju u potomcima njegove porodiee. porodice. ali u nuznosti sudbine je dat._ U moderno] tragediji u kojoj je radnja potpuno uslovljena postupcima i karakterom junaka. pa je sam junak odgovoran za svoje djelanje.« S takvim shvatanjem tragedije.« I dok se u modernom svijetu raspalo sve sto je davalo koheziju ljudskoj zajednici. proizvodi sve sto je veliko i sve sto je beznaeajno. vee mu je bi pridodat hOT. Ova cjelokupna slika eini gledaocevu tugu tako beskrajno dubokom. Kjerkegor vidi dublju tragiku te Sofoklove drame u produzavanju prokletstva koje je palo na Edipov rod: ' »To je eisto grcki. epskoj pozadini. Za razliku od Hegela. po Kjerkegoru.Iefio gr¢k~jtraB~ii:. to su. Tragiena krivica koncentrise se kod Antigone u odredenoj taeki: da mora sahraniti svoga brata uprkos kraljevoj zabrani. zbog cega tragieka radnja nije uslovljena samo karakterom i postupcima [unaka.~. nego i zivot njegovog roda«. pa je individua ostala sama sa sobom. ne mosemo a da 'ne pomislimo kako velika djela svetske knjiZevnosti izazivaju 93 92 .bise. »jer je moe od koje dolazi patnja izgubila svoj znaea] i gledalac uzvikuje: pomozi samome sebi. ona je ipak zavisila od osnovnih kategorija: drZave. (Ili . a sazaljenje je . pa ce ti i bog pomoci.= to. tako reei.uk. taka i U objektivnom smislu . je upasti u r. naravno. noseci na svojim pleeima »sav svoj zrvot kao posljedicu svojih postupaka«.drhtanje). posto tragicka radnja ima svoje objamjenje'na sirem planu nego sto je djelanje same individue. i samovoljne zabrane. i to je tuga.

TiJnaroClto vazi za dramska djela kola u pozoristu djeluju utoliko snaZnije i istinitije ukoliko iz njih vise progovara duh savremenosti . Osvrt na druge dvije tragedije u toj trilogiji moze da to potvrdi: u Kralju Edipu u Edipu na Kolonu Kreont nije moean vladar. U svojoj Tehnici drame Gu- stav Frajtag pise: »Grci su bili vrlo osjetljivi na nepostojanost neeije volje. U posljednjim decenijama. kao sto je i Antigonina. poznat i kod nas po knjizi »~ekspir naS savremenik«.rije~~ z. Greki ga gled~oci rusu mogli smatrati ravnopravnim. u kojoj je tragao za savremenim znacenjima ~ekspirovih drama. U tun dramama on je nistavan sam po sebi i sam za sebe· on j~ Edipov~ pozadina. I kao ~to se savremeni glumac koji u nekom komadu igra spored. 1912) Bram je. bio u pravu: svaka nova generacija vidi u djelima klasika nova znacenja. koji je.ri~~ireditelj Oto Bram (1856 -1912).« Mejerhold je to napisao 1906. saosjecajuci. Njena kulminacija nas se doima na potpuno ne-greki naein. bez sumnje. Upravo je to istakao i njemaeki po~o. povodom Antigone. pr aumo vladarevu propast.gQ~ Y. eovjek koji »vjeAto uspijeva da svemu da privid istine«. Veliki ruski reditelj Vsevold Mejerhold napisao je 0 njoj: »Ima drarna kao sto je Antigona koje bi moderni gledalac mogao razumjeti i cijeniti i kroz prizmu vlastitog vremena. U svom tumacenju Antigone Bram je na zanirnljiv naein pomirio Geteovo i Hegelovo tumacenje te drame: r »~ta je za nas danas vrijedno u djelima klasika . JANKOT Me<1ubrojnim savremenim tumaeenjima Sofoklove drame mozda je posebno zanimljivo ono koje je· ponudio poljski kriticar Jan Kot. i u tumaceniu koje odgovara savremenom osjeeanju zivota i modernom smislu za tragieno. dok je Antigoninu ulogu preuzimao »prvi glumae« (protagonist). uzdnnan stranim vraeevim predskazanjem.~ tYmCl:~~. pak.u ma kako vaznoj situaciji . Antigona se mogla igrati tak i u modernom kostimu. plaeuci »Jao! Jao! « nad propaseu svoje vladarske kuce. jer mi u sebi samima nalazimo isti onaj sukob koji prozima tu dramu: sukob izmedu prava individue i prava drustvene zajednice. U Antigoni mi vidimo dva podjednako opravdana stava koja se jedan drugom suprots~avljaj~ i o~ kojih je svaki podjednako strastven. tako su isto greki gledaoci unaprijed bili nenaklonjeni tritagonisti (»treeem glumeu«) tim bi se pojavio na sceni da igra svoju ulogu Za nas je osnovni problem te tragedije u necem sasvim drugom.»bez obzira da Ii se prikazivao ~ekspir ili ~iler.« (Stil i sadr~aj.njime upravljaju druge Iienosti u drami. Takvu promjenu raspolozenja msu voljeli grcki gledaoci. Antigona je doista mnogo puta u pozoristu igrana upravo u modernom kostimu. Me<1utim. Antigonino prkosno postovanje mrtvog brata sudara se s Kreontovim nepopustljivim nalogom. Stavise. a pretjeranost njihove revnosti pokazala se tragienom za njih oboje.u razlieitim generacijama razlieite dojmove i kako se stalno rastvaraju za nova tumaeenja. po mnogima je velieina jednog knjiZevnog djela utoliko veea ukoliko je ono otvorenije za nova tumaeenja. lZ)a~O da s~kJa§i~~~.u Antigoni. gord i iskljueiv. izmedu osjeeanja ljudske jedinke i razloga drZave. 8ofokle ili Klajst«. ~jihove simpatije pripadale su Antigoni. dok posmatramo preokret koji u Kreontovom stanju izaziva pro94 rok Trresija 1 dok onda. Sofoklovoj Antigoni Kot je pristupio na naein koji je blizi Kjerkegorovom nego Geteovom ill Hegelovom stavu: za njega je ona izraz one sveobuhvatne tragike ljudskog zivota koju moderni kritieari najradije nazivaju apsurdom: 95 .nu ulogu ne moze nadati da ee osvojiti pamju naivnijeg dijela gledalista. A izgleda da je upravo ~ofoklova Antigona takvo jedno djelo. konacno skrha. godine. On je prepredenjak »s pakosnim i Zust~ jeziko~«.« Ali mi u nasoj predstavi u »Njemaekom pozoristu« bivamo duboko potreseni kada se Kreont. on nije bio sam po sebi znaeajan karakter.l!: l00no i"'IJlliIin:iakO)1.c!jet~ knjiZevn~~ ~~i~~. jer je njegovu ulogu igrao »treei glumae«. Kreont je bio pozadina fi~a pon:ebna kao kontrast glavnoj junakinji. koje je na galeriji uvijek spremno da mu zviZdi zbog uloge koju igra.l. nju je mogao odigrati jedino »treci glumac«. Prvom glumcu bi zato bilo tesko odigrati lik koji sebi dopusta da . Velieina njihovih heroja prije svega je u njihovoj nepo- kolebljivosti. na primjer? Antigona nam je najbliZa od svih grckih tragedija. A snazan realistieki kolorit te predstave sarno je pojaeavao takav nas dojam. mi tu tragediju na taj naein gledamo drukeije nego sto su je vidjeli stari Grci: za njih Antigona i Kreont nisu mogli biti heroji podjednake velieajnosti.

}J~tzQj$o~t se. ]a: on~ Zl~ __ . n. apsurdan u svojoj slijepoj tvrdoglavosti da moze spasiti nesto sto ). sarno za smrt nije jo~ izumio lijek. To zaprepastenje zbog covjekove egzistencije prvi je uocio u zboru Antigone Martin Hajdeger. apsur a.. kad jednome say pripada. »deinoton«. herojske i neherojske. .. med:utim da se Sofokle svjesno i sa strasnom ironijom 00lueio na Antigonino sarnoubojstvo.1 Takve su prve rijeci pjesrriezbora koja sli- )>'!I!t~_mno.._C!_~B:. KnO se samuDda-tun.. ) U Antigoni su tri sarnoubpjstva Prema klasieno] Hegelovoj interpretac1)i Antigona vcli tragi(:an izbor izmed:u vrijednosti kojesu_ med:usobno suprotne. neiskusan i bez poriva. no najjati od sveg Ijudski je soj!« 5) ne nadmasl!k_coYi~ka:. Posljednji »agon« (sukob) dolazi u trenutku junakove agonije. Ta gesta ne ml)en·a nista. Sve Antigonine geste. Antig()nin~samoubojs~o nepred-: . Ali prava So 0 ova 1 akav izbor..Qi4.Apsurd je pobifeaIOAiilfgonu. Kad bismo Sofoklovu Antigonu prenijeli u svijet nasih judejsk~-kr~c~~ shv~eanja morali bismo reci da je ona pobozna. Kreont u strahu bjezi iz unistenog kraljevstva. on stife do nistavila. Kreont: Al' obieaj vlasnistvo vladaru daje. sad je. to razumno biee«. Meharuzam je djelovao. iza njega Euridika. Izmedu Antigone i Kreonta nema dijaloga iii je to dijalog nagluhih. koliko su Ijudi u pravu u moralnom i intelektualnom pogledu. Izbor vcli jedino Kreont. smatra osnovom tr~g~je. zak. Antigonino samoubojstvo nije.~ala_~ em bI data SlI~O svom zivotu shvatila je da nile moguce vredriovab ono Ata ]eograru~eno.emoguee spasiti . Anti~ak 11(. t. o~~o!.~e . Hemon: Ti i zemljom pustom sam bi krasno vladao. s maeem Zu. a da ne izvrse sarnoubojstvo. otuden je u gradu koji je sarn podigao. med:utim.·.S!~d. lli: Kreont: Ti zboris. tovjekova pohlepnost nema graniea.. d:... Svi ~talJl PUlZied ill uktetu dave u §m trenu~. Covjek je izumio govor.\1l' je.!~~ab. Domovina mu je tudina. cudo i eudoviste na svijetu.ri Hemon.-.~ menom. da Be m~Q v.. Iud u svom pragmatizmu. Sve sacuvane Sofoklove tragedije. ali nista po svojoj cudnovatosti Hemon: To nije grad. Ovladao morem i kopnom. ali ateistkinja. da je koncentrirana oko jednog momenta. odnosno na ovaj pos1jednji ponos neizbjeznosti. Dakle. bilo potrebno.Nasu Maiku ore s godine na godinu plug u koji je covjek upregao konja.. On hoce i zna mijenjati buduenost.stavl)a -iZOOr. »Putujuci svugdje. Sve sto eovjek posjeduje moze zahvaliti sebi. sve 0 mo emo u lIll 1.v1a. t'skaru! brata.. Cini se.JCreont.e . kao da ne znas gospodara svog! Tiresija: (. Unistenje ob~ju Io:alj~stava koja su viadala Tebom bilo je najavljeno. a nebo je za njega prazno.. prikazuju eovjeka kojemu tIo bjefi ispod nogu.go JQ~i. . ~J!l~~ bQz'e . kada junak mora odlueiti: izvrsiti samoubojstvo ili zivjeti kao Edip i rugati se sudbini (. Antigona mora umrijeti zbog gladi izedi· Vode je kroz .g~_. A sada ih je sve zarazila smrt.iaJanjen vlastiti izb?r.·eru.Q~ 1mog1a umrijeti. Od prve scene Antigona tvrdo lavo ponav1ja da svi morarno umrijet a VlIDO es ona 0 .l sto je cudno. Taj stasimon zbora zove se Oda odnosno Hirnna eovjeku. osim posIjednje Edip na Kolonu.« Kamijev Mit 0 Siziju svodi se zapravo na jedno osnovno pitanje. Ijudskoi'Odvija se izmedu Kreonta i Hemona. U Klaicevom prevodu poeetak ovog stasimona glasi drukcije: »Mnogo je sila na svijetu tom. moZda bi je jo§ nasao zivu..neoeranicena. jer za nju ne postoji nista sto je privremeno.jedl-priTe Antigonina dolaska uz pratnju strazara. ona ce sarno grudicu zem1je bacitfiia nje 0 10tije10. Ako bi prvo isao po AntIgonu.to ~uges~e. a" vrijednost zivota. je a gesta nametnuta pod pritis om s .s.u t praznini.nainetI1\lti~drugih. " Antigona ·e m SmlS u. ) Ti gornji i donji svijet pornijesao si. Spor 0 granici siobode i vlasti. zurl d~ sahrani Po~a. ali sarn ide u nistavost. cini se. Tragedija se. 'do_ani Antigonu n~ta ne ceka! 1nikakav H--aronneee nas prebaciti na drugu obalu Stiksa. i oslobodi Antigonu.-j'adnalmtigona. Antii<>n~ 'Shval!a da je ~tud:a« ne sarno u sutIjivom kozmosu vee da ]e »tud:a« 1 U gradu.-vet je odvezalapofas -svOjena1jme..•. nisu mog1e nei 96 7 Antigona 97 . izmedu Kreonta i Tiresije: Vidi stihove 336-370.lad~ti ne aamo nad Ijij:dti'". eak i ako je uspio izbjeei mukotrpnu bolest. a njegova je misao brza od vjetra. ¥tigona vcli simbolicnu ges u. apsurdna [unakinja odabire simbolienu gestu pod pritiskom smrtne kazne. ne da izbjeCi. Ova drama. otuden je u odnosu na prirodu kojom je ovladao._. Zemlju . Ali »eovjek. ~ i . Raniit je smrt_predstavJ. Nema tog bijega kojim moze pobjeei jednom jedinom napadu smrti. Slava covjekovoj velieini zavrsava zaprepastenjem. izmed:u bofjeg i prirodnog. --Kreorifjevee promijenio milljenje. bogovi ovdje nisu spomenuti.-evo. tovjek mijenja svijet. covjek je najrazboritiji i najjaei od svih stvorenja. to je ~in_QCjljam~.--.

apsurd je ~to je to bilo najavljeno. U tragienom djelu sudbina uvijek djeluje pod krinkom logike i prirodnosti. Edipova sudbina je unaprijed najavljena. Ali ne treba misliti samo na zakone drZave . s kojom se Kreont pojavljuje na pocetku. Ona se pozrva n~ ono ~to bI_Smo j mogli zvati zahtievom prirodne ljubavi i humanosti. »U tom pogledu .pisao je on .i Sofokle se zaista pobrinuo da ne mislimo samo na njih..to su bile tragedije herojskog apsurda. J Insistirajuci na tome da se AntigonB aduprla. Edip. -Po Kltou Meont se vee u prvoj seeni pojavljuje kao olicenje samosvjesne ~ile. §to je bilo neophodno.estrom. »svetom zakonu«. Kami ima pravo kad smatra apsurdom to sto je Edip spavao s vlastitom majkom i ubio svog oea. Misolovka eeka misa. ni od strane demona. [er je tiranin smatrao da moze do~ositi .j~g_QY!!. . junak~zaci~jlLD. koje su bile vjerojatno prisutne u prvobitnoj verziji mita. _. kao sto je to u Kotovoj interpretaciji. a moramo umrijeti (. a mi sumnjamo da ]e gre~a ~ubli~a u pozoristu mogla 0 tome slusati a da joi se u svijesti ne lave dvije greke maksime: Sjeti se sta si i Sue sa m~eTo~ C· • -) Kada se Antigona (u ill emu) brani na svol uzvisen 1 beskompromisan naein . .z~one kakve hoee ne obaziruei se na tradicionalna prava 1 tradicionalne duZnosti.n_I!4_<k~~()~~~vo-~~ s toT reUgli)mosh poffiije. . ima slobodu volje. Ovo su beznadne nade 0 kojima je pisao Kami. za mega )e to sarno neposlusnost. i uz to bestidnost.reca U buntu koji potre... sacoVjekaTpnsiljava ga da krle: To nije moquce postoji element oeajnieke izvjesnosti da je to moguee.. ali treba naglasiti da s~ t1m~ otkriva koliki je njegov nedostatak onoga sto su stari Grci nazivali ({J(J()Y1101 C. Edip.njena odbrana je. Imamo slobodu volje.(1 sukobu i stradanju« na naein koji je vi!e iSaoza pdljivim l!itanjem teksta nego za modernim idejama 0 apsurdnosti Ijudske egzistencije.. Upozoren je Laj. Kito protumal:io je ovu Sofoklovu "strastVenu-pnru . ) Misolovka moze eekati bez kraja. . pa Kreontu 1 ne dale mnogo povoda da bude milostiv .:.« MiSolovka je postavljena uz prethodno upozorenje misu. .. Jednom postavljena miAolovka ne odgovara misu. aedukcije.. Za takvo njegovo ponasanje nije dovoljno reci da ga ~~otkriva ~o tipienog tiranina.zapanjuje nas k~ njega potpun~ odsustvo sposobnosti raze.:. Kreont=1rSVOJt>]tiranskoj samovoljr. Zanimljivo je da je Sofokle izostavio sve motivaeije Lajeve krivnje. Mis takoder. .. . »razumijevanje«.. a poslije Edip. i to. .. mozda su sarno ubrzal€ djelovanje mehamzrna.i wn. I upravo je zbog toga taj mehanizam apsurdan. it :ame je usredotol!ena na .nista izrrujeniti.n~s.. dakako...« Engleski profesor H. Antigona . Kokto je svoju verziju Kralja Edipa nazvao Pakleni stroj. ali nitko tu misolovku nije postavio. Natprirodno je odluceno da ce on pot. ~I~ii~lil!tipo§tmumj..KrenntO"ej fl8redbtne ram nekih apstraktnih »nep~~ z~(). ~.. Pad junaka bio [e svjedocanstvom eoviekova velil:anstva..dbacio bi takvu politieku teoriju. »Je li bas tako? ..e. .i.. l)a. isto . besmislica.« (Ap.Senzibilitet obienog <?~k~o. Takvim postupkom Kito je otkrivao humanistieki smisao Sofoklove tragedije. Hemonove llu .to je ~oktrina. bezakonje. Naravno.... ..evanja.prema kQjem ee. doduse..da -veclz 98 99 .p"okate logjl:pj iii&tem.pita se Kito. D. Ali kod Sofokla mehanizam nije pokrenut od strane bogova.. . sve~ postovat svaki stvor do dana posljednjeg.:Vidi oko sebe samo urotu.toliko ~apad na Kreonta koliko opravdavanje sebe.tu je njegova uskogrudost i njegov bezobzimi hybris.to da n~ . 0 0 azuje tragicki nedostatak razurmjevanja najosnovnijih Ijudskih nal!ela:_. F.grcka tragedija sadrzi mnoge pouke.surd i greka tragedija) KITO les n' no brata ne razvlace divlje zvi eri. -najdublje Ijudskib. orstvo i incest. eeka mirno dok mis ne naeini gresku (. C\~ja ni.Antigoninog osieeaia Wema mrtvom bratu Izmenmog saosjecanja sa na smrt os . . Od dedUkctte:J!Q. Tokom eij~le drame nama se govori 0 nomosu. ) Elektra. upravo zbog toga je tiranija 1 bila omrznuta. tako na kraju scene s Tiresijom Kreont kate: Jer bojim se da zbilja zakon mora. da ~1 na kraju s~vabo koliko je ona netaena. Kito postavlja u ~~ediste drame Kreon a. »Primijenit zakon svaki tvoja moze moc«. Njegovu odluku Zborovoda prima ovim rijet':ima: Primijenit zakon svaki tvoja moze moe na zive i na mrtve sve u zemlji toj.razloga .

l'jlipJ9mata. Filoktet rEdip rni KQIQrr. tek upola skrivene.. bio u pravu: velieina Sofoklove Antigone u velikoj mjeri je zasnovana na tom dubokom humanizmu kojim je Sofokle prozeo svoju dramu. Zdenko LeAi':: ~?::ske tras~~tvori~_~~~~~~~. OS~~i~E~.. Ono sto je Kreon~. umjesto labave. Erinije vrebaju Kreonta . l!iji »ritam prozima sve ~to je ljudsko. i cijeli univerzum«. ona je prirodni zakon.qon~ •. mislimo. Svojim inovacijama znatno je unaprijedio greko pozoriste: poveeao je hor sa 12 na 15 elanova. u lserpl]u]ul!em peloponeskom ratu i vise nikada nije povratila svo!u slav~ l. Dike."~dO smni n~lS8~ je. jeste zakon Prirode . Kao drmati~ar prvi put se takmieio na dio~~~~.!:tE-Jem . 406. treceg glumca (do tada su u tragedijarna igrala sarno dvojica). ) " Zivot ima svoje nepokolebive zakone. ni pravni.u. §to je omogueilo ~vrSce komponovanje dramske radnje i preeiznije izveden dramski zaplet.« (Oblik i zna~enje u drami) nog stoljeea«. ilto je. strasne su sile. ~~_e.atorij~ki komponovane 100 101 . da sde~e grad . zabranjujuei pogreb. i uz to postovanje bogova.kor. sluzbenice Pravde. Za onog zar da brine ikoji se bog.:1jqntl.) je u svom dugom~~yotu_i:~ao priliku vuli ~ori1~~~d~. Fidije. da pokapa ga kao stvora zasluznog. takoder. Vecinu tih tragedija i cian9S izvode mnoga pozorista sirom svijeta.3 drame. Dogadaji idu svojim prirodnim tokom. cijenieni. I on ce stupiti u dejstvo.&:g1adtt. Kreont se ogrijesio 0 Pravdu.. u kojem su dominirala imena Perikla. ? Zar mislis da ee bozi stvora stovat zlog? Odgovor [e: Da.".:.»razumijevanje«.!. Uz to.~~~~"~vj!.~~l~~!. Sacuvano je samo 7 njegovih trag(!diil!. Kreont je gnjevno pitao: sofokle (r. protiv poretka svijeta .kaze Tiresija . Samo nas jedna vrlina moze spasiti .. g. Time je on.~estvo~ao je u 'proslavi pobjede nad Persijancima kod Salamme (480).~ t. uveo je tzv..E~i:mj'!l radnje.~.~~~ It. uveo je slikani de.tiJ!la.. »pravda«.ali se nista natprirodno BILJESKA 0 PISCU tu ne upliee. Pravda. Drugi dio drame nam pokazuje naein na koji on u ovom slucaju djeluje.. na ovaj ili onaj naein. vee je bio osnova same Prirode. jer i on je bio eovjek. Grci su taj poredak svijeta nazivali Dike. Zato ga . dop~ilelo~l~~._:poslije smrti proslAv!l~ lekao h!m>]..?!ia_UJ~:~aod]~a~-u.a 469.a to je sve jedno t isto (.ciiel~. b~ti~or. a 1 kasnije je za njih komponovaomuziku. jer [e Kito je. prestup je protiv Prirode.. Citavog svog tivota Sofokle je i u ratu i u miru bio is~\l~ Uhlost javnotf·~vQia. Herodota. p~~a s~ izvorima.u. prije n. i one ee ga nepogresivo kazniti .i~t~~j Perikla i Ijul?~.og svog oz lat- ae: o bozjem prstu zbor je nesnosan i glup. or.. i u njemu. l'r. a dosao je amo. Eshila i Sofokla.. Anaksagore. i princip svekolikog njenog poretka: »Zato ~to je prekriio taj poredak. oko 495 . pot~o. Kada je hor pomislio da su u pogreb bili umijesani bofji prsti. Dike.~_I. Moramo ih uvijek postovati.U osnovi tragieke radnje u Antigoni Kito vidi jednu ideju poretka. U ~e1kU le u njima sam glumio.~~bio"jeY91ili9iQai. ~to u krajnjoj liniji znaei postovanje konaenih ljudskib prava. Erinije jesu sluzbenice Dike. odust~o je od do tada obaveznog trilogijskog povezivanja drama.l.Ant!..Il~i!lja~l£~. sto za njih nije bio pojam ni etieki. koja le Atem~bezbijedila prvenstvo u citavom grckom svijetu onog vremena: a ~arno ~v:)e godine poslije njegove smrti Atena je porazena od sparte.eekaiu Erinije. e. nije moralni kvalitet. ZL omogucilo da sepove~abror thaUiSkih likova i da se na sceni istoYnm1eno mogu pojaviti tri lica.~nijirn dramati~a.I. proti· bozjih zakona. KralJTcf{p: 'kiektra.Njegove tragedije Koncipirane su kao studije coviekovog kai-aktera u jednorn presudnorn trenutku njegovog :!ivota. pri. pj~nijt..

.SADRZAJ UVOD U tITANJE SOFOKLOVE ..ANTIGONA«.. 13 17 19 25 31 ~$">~ (AristO~~'D...ANTIGONE« 5 10 Anticka drama i pozoriste .. ... ~an. .. ...eg~t. Mitska utemeljenost greke tragedije Robert Grevs: »Edip i njegova djeca« (tebanska legenda) Mit 0 Edipu i njegovoj djeci u obradi grekih tragitara Eshilova tragedija »Sedmorica protiv Tebe« i njen sporni zavrietak kao uvod u citanje »Antigone« Albin Leski: Sofoklova »Antigona« .. Biljffika 0 83 101 piscu .~t~l:. tragedija SOFOKLOVA »ANTIGO~ KRlTItKIM TUMAtENJIMA K~er~e~or: ~t~ ~r~.... .. ~ot: . ... ....

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful