TAJNA GENIJALNIH UMOVA

www.zdravljeisreca.com

Kompozitor ovako opisuje trenutke kada mu stvaranje ide najbolje: Sami ste toliko ushi eni da gotovo imate osje aj da ne postojite: to sam iskusio ve nebrojeno puta. ini mi se da mi ruka radi samostalno i da nemam nikakve veze s onim to se doga a. Ja samo sjedim i posmatram, prepun strahopo tovanja i u enja. Note izviru same od sebe (25.Mihaly Csikszentmihalyi: »Play and Intrinsic Rewards«, Journal of Humanistic Psychology 15, 3 Njegov opis fantasti no je sli an onome to opisuju stotine drugih mu karaca i ena - sportskih penja a, ahovskih prvaka, hirurga, ko arka a, projektanata, direktora, pa ak i slu benika zadu enih za vo enje arhive - kada govore o trenucima u kojima su u nekoj omiljenoj djelatnosti nadma ili same sebe. Stanje koje opisuju Mihalji Sikzintmihalji, psiholog na Univerziteta u ikagu, koji je tokom dva desetlje a istra ivanja nakupio takve opise postizanja vrhunskih rezultata, naziva plimom (26. Mihaly Csikszentmihalyi: Flow: The Psychology of Optimal Experience, 1. izd. (New York, Harper and Row, 1990.).). Sportisti to stanje poznaju pod nazivom »zona«. U njemu se posebni rezultati posti u bez napora, publika i protivnici gube se u bla enom, neprekidnom apsorbovanju tog trenutka. Dijana Rof-Stajnrotter, koja je na Zimskim olimpijskim igrama 1994. osvojila zlatnu medalju u skijanju, nakon utrke je izjavila da se ne sje a ni eg osim osje aja potpune opu tenosti: »Imala sam osje aj da sam vodopad« (27. »Poput vodopada«: Newsweek (28. 02. 1994.) Sposobnost ulaska u stanje plime zapravo je vrhunska sposobnost emocionalne inteligencije; plima je mo da vrhunac stavljanja emocija u slu bu postizanja uspjeha i u enja. U stanju plime emocije nisu samo suzdr ane i usmjerene, nego i pozitivne, ispunjene energijom i uskla ene s neposrednom zadatkom. Biti obuzet nezadovoljstvima i depresijom ili uzrujano u ili anksiozno u zna i ostati uskra en za plimu. Ipak, plima (ili bla a mikroplima) iskustvo je koje se povremeno doga a svakome, naro ito kada posti e najbolje rezultate ili prevazilazi dotada nja ograni enja. Mo da je najbolji primjer za to ekstati no vo enje ljubavi, stapanje dvaju bi a u fluidno i harmoni no jedno. Takvo je iskustvo veli anstveno: za titni znak plime jest osje aj spontane radosti, ak i zanesenosti. Zbog toga to je tako ugodna, plima sama po sebi donosi i koristi. Rije je o stanju u kojem je ovjek posve zaokupljen onim to ini, pridaju i nepodijeljenu pa njut tom zadatku, svijesti stopljene s djelovanjem. tavi e, previ e razmi ljanja o onome to se doga a mo e prekinuti struju - ve i sama pomisao »Ovo mi ide divno« mo e prekinuti osje aj plime. Pa nja postaje toliko koncentrisana da su ljudi svjesni samo uskog pojasa percepcije povezanog s neposrednim zadatkom, gube i osje aj za vrijeme i prostor. Na primjer, jedan se hirurg prisje ao te ke operacije za vrijeme koje je bio u stanju plime; kada je zavr io posao, na podu operacione sale primijetio je neke ostatke gra evinskog materijala te je upitao to se dogodilo. Tada je s nevjericom saznao da je bio toliko usredoto en na operaciju da uop te nije primijetio kako se sru io dio stropa. Plima je stanje samozaboravljanja, suprotno tmurnome mozganju i zabrinutosti: umjesto gubljenja u nervoznim preokupacijama, osobe u stanju plime toliko su zaokupljene neposrednom zadatkom da gube svaku svijest o sebi, ostavljaju i po strani sitne brige svakodnevnog ivota - zdravlje, ra une, ak i uspjehe. U tom

smislu trenuci do ivljavanja plime li eni su ega. to je paradoksalno, osobe u stanju plime iskazuju sposobnost vrhunskog nadzora nad onim to ine, a reakcije su im besprijekorno prilago ene promjenljivim zadacima. I premda osobe u stanju plime posti u vrhunske rezultate, njih ne zanima i ne brine kako im ide, ne razmi ljaju o uspjehu ili neuspjehu - njih tada motivi e isti u itak samog tog ina. Postoji nekoliko na ina dostizanja stanja plime. Jedan od njih je namjerno koncentrisanje ukupne pa nje na neposredni zadatak; visok stupanj koncentriranosti ini samu bit plime. ini se da na ulazu u ovu zonu postoji petlja za pru anje povratnih informacija: za smirivanje i postizanje dovoljnog stupnja koncentracije za po etak zadatka potreban je znatan napor - za ovaj prvi korak potrebno je i pone to discipline. Ali kada se koncentracija jednom po ne usmjeravati na eljeni cilj, dalje nastavlja vlastitom snagom, i pru aju i rastere enje od emocionalnih uzbu enja i omogu avaju i ostvarenje zadatka bez napora. Do ulaska u ovu zonu mo e do i i kada ljudi prona u zadatak u kome su stvarno vje ti i kada se njim po nu baviti na nivou koji im blago optere uje sposobnost. Kako mi je to rekao Csikszentmihalyi: » ini se da se ljudi najbolje koncentri u kada su pred njima zahtjevi ve i od uobi ajenih i kada su u stanju dati vi e nego obi no. Ako su zahtjevi premali, ljudima postaje dosadno. Ako moraju rije iti previ e toga, postaju nervozni. Do stanja plime dolazi u toj finoj zoni izme u dosade i pritiska« (The New York Times (4. 03. 1986.).) Spontano zadovoljstvo, o aranost i stvaranje, koji dolaze s plimom inkompatibilni su s emocionalnim ekstremima, u kojima plimni talasi iz limbi kih sistema zahvataju preostali dio mozga. Kvalitet pa nje u stanju plime je opu ten, no ipak vrlo koncentrisan. Rije je o koncentraciji koja se bitno razlikuje od napora koje ula emo kako bismo obra ali pa nju kada smo umorni ili nam je dosadno, ili kada nam pa nju optere uju nametljivi osje aji poput nervoze ili bijesa. Plima je stanje u kojem nema emocionalnog naboja, osim sna nog, visokomotiviraju eg osje aja blage ekstaze. ini se da je ta ekstaza sporedni proizvod usmjerene pa nje koja je preduslov stanja plime. tavi e, klasi na literatura s podru ja kontemplativnih tradicija opisuje stanja obuzetosti koja se do ivljavaju kao bla enstvo: plimu koja nastaje isklju ivo uz pove anu koncentraciju. Kada posmatrate nekoga ko je u stanju plime, sti ete dojam da je ono to je te ko zapravo lako; vrhunska izvo enja ine se prirodnima i obi nima. Taj dojam paralelan je s onim to se odvija u mozgu, gdje se ponavlja sli an paradoks: najizazovnije zada e obavljaju se uz minimalan utro ak mentalne energije. Kod stanja plime mozak je u »hladnome« stanju, a uzbu enje i inhibiranost nervnih puteva prilago eni su zahtjevu trenutka. Kada se ljudi bave aktivnostima koje bez te ko a privla e i zadr avaju njihovu pa nju, njihov se mozak »sti ava« u smislu smanjivanja kortikalnog uzbu enja (Mozak u stanju plime: Jean Hamilton i dr.: »Intrinsic Enjoyment and Boredom Coping Scales: Validation with Personality Evoked Potential and Attention Measures«, Personality and Individual Differences 5, 2 (1984.).). To je otkri e fantasti no, jer plima ljudima omogu ava da se prihvate najzahtjevnijih zadataka na odre enome podru ju, bilo da igraju protiv ahovskog velemajstora ili rje avaju slo en matemati ki problem. Nekako bi se o ekivalo da takvi zadaci tra e vi e kortikalne aktivnosti, a ne manje. Ali su tina stanja

plime upravo je u tome da ona predstavlja vrhunac umije a, kada su vje tine dobro uvje bane, a nervni procesi najdjelotvorniji. Koncentracija uz napetost - pa nja koju dolazi od briga - izaziva poja anu kortikalnu aktivnost. Do ivljaj plime i optimalni uspjeh podsje aju na oazu kortikalne djelotvornosti sa minimumom potro ene mentalne energije. Vjerovatno je to slu aj kod usavr enih vje tina i kada su ljudi u mogu nosti dostizanja plime: po to su savladani "potezi" za izvr enje zadatka- bilo fizi kog kao to je planinaranje, ili mentalnog kao to je kompjutersko programiranje - mozak postaje efikasniji za vrijeme njegovog izvo enja. Dobro uvje bani potezi zahtijevaju bitno manje mentalnog napora od onih koji se tek u e, ili onih koji su jo uvijek prete ki. Isto tako, kada mozak radi manje djelotvorno, zbog umora ili nervoze, kao to to biva na kraju dugog dana ispunjenog stresnim situacijama, dolazi do zamagljenja preciznosti kortikalnog napora, pri emu se aktivira prevelik broj nepotrebnih podru ja - to je neuralno stanje koje do ivljavamo kao visok stepen rastresenosti ( Kortikalna aktivacija i zamor: Ernest Hartmann, The Functions of Sleep (New Haven, Yale University Press, ). Isto vrijedi i za dosadu. Me utim kada mozak radi na najdjelotvornijem nivou, kao kod stanja plime, postoje precizne relacije izme u aktivnih podru ja i zahtjeva koje pred ovjeka postavlja odre en zadatak. U ovom stanju ak i naporan rad mo e se initi osvje avaju im i okrepljuju im, a ne iscrpljuju im. NASTAVAK TEKSTA OBJAVLJUJEMO SUTRA......................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful