You are on page 1of 10

236

PUTOVI

PROIZVODNJE

strukture socijalisticke ideologije rada i ekonomskoga razvoja, to jest, socijalisticko upravljanje kapitalom koje vise nije imalo nikakvoga smisla, Sovjetska birokracija nije bila sposobna izgraditi okvir nuzan za postmodernu mobilizaciju nove radne snage. Ona se njega plasila, opsjedao ju je raspad disciplinarnih rezirna, preobrazbe tajlorisjickih i fordistickih subjekata koji su prije poticali.proizvodnju. To je bila tocka na kojoj je kriza postala neopozivom, a uzimajuti u obzir breznjevski zimski san, katastroficnom. Smatramo da nije bio toliko vazan nedostatak iodividualnih i formalnih sloboda radnika iii njihovo krsenie, vee prije rasipanje proizvodne energije mnostva koje ie iscrpilo potencijal modernosti i sada se zelielo osloboditi socijalistickoga upravljanja kapitalistickorn akumulacijom kako bi izrazilo visu razinu proizvodnosti. Taj otpor i ta energija bile su sile koje su, sa suprotttih strana, ucinile da se sovjetski svijet raspadne poput kule od karata. Glasnost i perestrojka svakako 5U predstavlj ale samokritiku sovjerske moci i postavile nuznost demokratskoga puta kao uvjet za obnovljenu proizvodnost sustava, ali one su se pokrenule isuvise kasno i isuvise bojaZljivo a da hi zaustavile krizu. Sovjetski stroj okrenuo se prema samome sebi i zastavio se bez goriva koje 5U jedioo mogle proizvesti nove proizvodne subjektivnosti. Sektori Intelektualnoga i nernaterijalnoga rada povukli su svoju podrsku rezimu, a egzodus ie osudio sustav na smrt: smrt uslijed socijalisticke pobjede nad modernizacijom, smrt uslijed nesposobnosti da se iskoriste njezini ucinci i vtskovi, smrt uslijed konacne obamrlosti koja je zagusila subjektivna stanja sto su zahtijevala prijelaz u postmodernost.

3.4

POSTIiODERNIZACI.lAr 1~IIINFORIIATIZACI.lA P,ROIZVODN.lE

Postmodernost niie nesto sto motemo odredui jednom zauvijek t onda koristtti mime duse. Kancept, ako postoji, mora doci na kmju; a ne na po('etku, nose mspmve 0 njemu.
FREDRIC JAMESON

Dobra vijest iz Washingtona je da svaka pojedina osoba u Kongresii podriava koncept. infonnacijske superautoceste. Lota vijest ie da nitko ne17Ulpojma sto to znaCi.
KONGRESMENEDWARD MARKEY

Danas je postalo uobicajeno promatrati slijed ekonamskih paradigrnt od srednjega vijeka u tri razlicita momenta svakoga od kojih odreduje prevladavajuci sektor u ekonomiji: prva paradigrna je ona u kojoj su ekonomijom prevladavali poljoprivreda i pribavljanje sirovina, druga u kojoj su industrija i rnanufaktura trajnih dobara zauzimali povlasteni poloza] i treca i tekuca paradigma u kojoj su pruzanje usluga i rukovarrje informacijama u sredistu ekonomske protzvodn.e.?' Vladajuci poloza] tako se prenosio od primarne na sckundarnu i onda na tercijarnu proizvodnju. Ekonornska modernizacija ukliucuje prijelaz od prve paradigme u drugu, od prevlasti poljoprivrede do one industrije. Modernizacija znaci industrtjalizacija. Mogli bismo nazvati prijelaz od druge paradigrne u trecu, od prevlasti industrije u onu usluga i informacija, procesorn ekonomske postmodernizaciie, iii jos bolje, in{omurtizacije. Najociglednija definicija i pokazatelj promjena medu tim trima paradigmama pojavljuje se najprije u kvantitativnom srnislu, upucivanjern bilo na postotak stanovnistva ukljucenoga u svako od tih proizvodnih . podrucja iii na postotak ukupne vrijednosti koju su proizveli razni sektori proizvodnje, Promjene u statistici zaposlenja u vladajucim kapitalistii'kim

odnosi razmjene. vee takoder i jas vazni]e njihov prevladavaiuci polozuj u g/obalnom sustavu. Prvo. to razvojno stajaliste ne uspijeva shvatiti da ekonomije takozvanih razvijenih zernalja ne odreduju samo neki kvantitativni cimbenici ili njihove unutarnje strukture. industrijalizirana poljoprivreda. U nekim slucajevima pojedine zemlje ili regije mogu biti sposobne prornijeniti svoj poloza] u hijerarhiii. sa zarnislju da ce. hijerarhija ostaje odlucujuci cimbenik. Medutim. lIuzije razvoJa Diskurs ekonomskoga razvoja. a stovise industrijalizirala se i sama poljoprivredna proizvodnja. Medutim i sarni teoreticari nedovoJjnog razvoja ponavljaju slicnu iluziju ekonomskoga razvoja"" Sazirnljuci u shernatskom smislu. nije i~cezla. sto dovodi do svih vrsta povijesnih krivih shvacanja. Kazati da se potclniene ekonornije ne razvijaju ne znaci da se one ne mijenjaju iii ne rastu: to znaci. Vladaiuce regije nastavit ce se razvijati a potcinjene ce se nastaviti nedovoljno razviiati kao uzajamno podupiruci polovi u globalnoj strukturi moci. sto je jo~ vazniie. treba shvatiti u srnislu odnosa rnoci kroz cijelu ekonomsku sferu. Medutim. ona bi morala preokrenuti odnos rnoci i postici polozaj prevlasti u svojoj suvremeno] ekonornskoj sferi. vee se je. s analogijama koje ne posto]e. ekonomije till drustava zauzimaju potpuno neusporedive polozaje.prevlasti i potcinjavania. s kvantitativnoga stajalista mogli bismo pretpostaviti da se neko drustvo u dvadesetom stoljecu 5 vccinom njegove radne snage zaposlenom u poljoprivredi ili rudarstvu i. ali ana je tada bila preobrazena. mogJi bisrno reci da njihova logika pocin]e s dvije valjane povijesne tvrdnje ali onda iz njihizvlaci pogresan zakljucak. kao sto ie Evropa ucinila. preobrazila sarna poljoprivreda. ali stvar je II tome sto. na primjer. cak kada je poljoprivreda jos uvijek prevladavala u kvantitativnom smislu. ona je ostala bitnim sastojkom moderne industrijske ekonornije.o. Tako se zemljama u razvoju srnatraju one zemlje kajih ekonomska proizvodnja nije na razini razvijenih zemalja. Kritike razvojnoga stajalista koje su izvrsile teorije nedovoljne razvijenosti i ovisnosti i koje su se prvenstveno pojavile u latinoamerickom i africkom kontekstu 196o-ih godina. da one ostein potiinjene u globalnom sustavu pa tako nikada ne dostizu obecani oblik vladajuce. razvijene ekonornije. Kvantitativno stajaliste ne uspijeva ni prepoznati hijerarhije medu nacionalnim ili regionalnim ekonornijama u globalnorn sustavu. Da bi ova druga ekonornija ostvarila poloza] analogan onome prve. Kada je poljoprivreda dosla pod prevlast industrije. kredita i odnosi dugova i tako dalje. svaki u razlicitom vremenu i prema razltcltom tempu. drugirn rijecirna. nastave Ii iei stazom koju su prije slijediJe vladajuce zemlje i ponove njihovu ekonomsku politiku i strategiju. ani smatraju da su kolonijalni . Kvantitativni pokazatelji ne rnogu obuhvatiti niu kvuiitativnll preobrazbu u kretanju od jedne paradigme do druge nili hijemrhiju medu ekonomskim sektorirna u kontekstu svake paradigme. Taj diskurs zamislja da ekonomska povijest svih zemalja slijedi jedan jedini obrazac razvoja.o. koristi takve krive povijesne analogije kao temeJj ekonornskih procesa. U ranijern slucaju [Francuska iii Engleska u proslosti]. 5 kvalitativnoga stajalista. a II kasnijern [Indija ili Nigerija u dvadesetom stoliecu]. Poljoprivreda.o. Povijesna i1uzija stavlja tu analogiju u dinamicki slijed taka da jedan ekonomski sustav zauzima isti polozaj iii razinu u slijedu razvoja koji je jedan drugi zauzimao u prethodnom razdoblju. bez obzira tko se nalazi na kojern polozaju. u smislu njihovoga polozaja u odnosima globalne moci. De samo sto se poljoprivredna proizvodnja kvantitativno smanjivala [kako u postotku zaposlenih radnika tako i u razrnjerima proizvedene ukupne vrijednosti]. ona je podvrgnuta industriji u svjetskom sustavu. Povijesnu promjenu. naravno. poljoprivredna proizvodnja postojala je kao prevladavajuci sektor u svojoj ekonornskoj sferi. U tim razlicitim hijerarhijskim polozaiima. prije. to kvantitativno stajaliste moze dovesti do ozbiljnih nerazumijevanja tih ekonornskih paradigmi. Na primjer. bile su korisne i vazne upravo zbog toga sro su nagrasavale cinjenicu da evolucija nekoga regionalnoga iii nacionalnoga ekonomskoga sustava ovisi u veliko] mjeri 0 njegavom polozaju unutar struktura hijerarhije i moci kapitalistitkoga svjetskoga sustava. koji je nametnut pod hegemonijom SAD-a u sukladnosti s modelom New Deala u poslijeratnom razdoblju. ona je postala podvrgnuta drustvenirn i Iinancijskim pritiscima industrije. III INFORMATIZACIJA PROIZVODNJE 239 zemljama tijekom proslih stotinu godina doista oznacuju dramaricne promjene. mnostvo ekonomskih cirnbenika potpuno je razlicito .:a8 PUTOVI PROIZVODNJE POSTMODERNIZACIJA. Te dvije ekanornije nisu na istoj stazi vee u radikalno razlicitim pa cak i odvojenim stanjima .vecinom njegove vrijednosti proizvedenom u tim scktorirna [kao sto je slucaj u Indiji i Nigeriji] nalazi u polozaju analognom urustvu koje je postojalo nekada u proslosti s istim postotkom radnika ili vrljednosti proizvedenim u tadasnjirn sektorirna [kao sto je slucaj s Francuskorn i Engleskom]. U procesu modernizacije i prijelazu prema paradigmi industrijske prevlasti. to jest.oz Medutim. II srednjovjekovnaj ekonomiji mediteranskoga svijeta. kao da su svi na istoi stazi krecuci se zajedno. tada uZivati analogan poloza] iii razinu.

brise se i podjela izrnedu industrijske proizvodnje i usluga. njihovim djelorrucnim oblikovanjern i taka postigJi njihovu stvarnu i stalnu ekonomsku ovisnost a vladajucirn ekonomijarna. Medutim. Drugo. industrijska proizvodnja ne §iri vise svoju prevlast na druge ekonomske oblike i drustvene pojave.. Medutim. taj silogizam zahtijeva ad nas da povjeruj erno kako ce zakoni ekonomskoga razvoja nekako prevladati razlike povijesne prornjene. tehnologijom. Tendencija astvarenja svjetskaga trzista trebala bi usutkati bilo koje misljenje da s€ danas neka zernlja iii regija rnoze izolirati iii odvojiti od global nih rnreza moci kako bi ponovo stvorila uvjete proslosti i razvila se kako su to nekada ucinile vladajuce kapitalisticke zemlje.. Pocerkom dvadesetoga stoljeca. Radna mjesta uglavnom su pokretna i ukljucuju elasncne vjestine. prema tome da postane informatiziraua. obiljezava ih sredisnja uloga znanja. koji ukIju~uje odvajanje neke ekonomije ad njenoga odnosa ovisnosti i oblikovanje u relativnoj izolacij i autonorone ekonomske strukture. Cak i viadajuce zemlje sada ovise a globalnom sustavu. sa samo ogranicenorn medusobnirn djelovanjem s drugim ekonomijarna i globalnim mrezama. onda ce projekt relativne izolacije nerazvijenih ekonomija dovesti do njihovoga razvoja i punoga oblikovanja. farma je postepeno postala tvornica. sa svom rvornickom disciplinom. Poljoprivreda se modernizirala kao industrija. kako se industrije preobrazavaiu. Informatizaclja Procesi modernizacije i industrijalizacije preobrazili su i redefinirali sve elemente drustva.. Usluge pokrivaju siroki opseg djelatnosti ad zdravstvene skrbi.) ce industrijska proizvcdnja prestatt niti cak da ce prestati igrati vazuu ulugu cak i u vladajucim regijama zemaljske kugle. Dugi m rijecirna. Simptom te prornjene ocitu]e se II kvantitarivrum promjenama u zaposlenju. Drustvo je postalo rvornica. Opcenitije. u nase je vrijerne moderruzaciia dosla do kraja. kao alternativu "laznorn razvoju" ekonomista vladajucih kapitalistickih zemalja. svodenje na bespornocnost i siromastvo. taka te i inforrnacijska revolucija preobraziti industriju redefinirajuCi i pornladujuci industrijske procese. "Ponasajte se prerna industriji kao usluzi . cak kada se radi 0 proizvodnll duse rnorali bismo. iz tih dviju vise iii manje prihvatljivih povijesnih tvrdnji ani anda deduciraju nevaljali zakljucak: ako su razvijene ekonomiie postigle punu oblikovanost u relativnoj izolaciji a nerazvijene ekonomije postale neoblikovane i ovisne putem njihovoga ukliucivanja u globalne mreze. Bilo koji pokusaj izolacije ili odvajanja sve ce vise znaciti samo okrutniju vrstu prevlasti globalnoga sustava. Dok je proces modernizacije oznacavalo seljenje rada ad poljoprivrede i rudarstva [primarni sekror III industriju [sekundarni}. "Postoj. zamijeniti tradicionalne zanate nekorn vrsuun inteligencije koja ide usporedo sa strojern i tvornicorn". zabave i oglasavanja.Z40 PUTOVI PROIZVODNJE POSTMODERNI ZACIJA. Novi rnenadzerski imperativ tu na djelu glasi.ilu je vrijeme kada su ljudi prirodno uranjali u stanja koja su ih cekala i 10 jc hill vrlo zdrav nacin za samoostvarenje.·· Procesi poslaj. III INFORMA TlZACIJA PROIZVODNJf 2<11 rezimi i/Ili drugi oblici impenjalistlcke prevlasti stvorili i odrzavali nedovoljni razvoj potcinjenih ekonomija putern njlhovog ukljuclvanja u globalnu mrezu vladajutih kapitalistickih ekonomija.t" Upravo kao sto je u procesima modemizacije sva proizvodnja postajala industrijalizirana. sa svirn tim uzdrmavan]i III a .) ljudskirn i priroda samoga ljudskoga temeljito su se preobrazili u pnjeiazu koji odreduje modernizacija. ani tvrde da su same vladajuce zemlje u pocetku razvile svoje potpuno oblikovane i neovisne strukture u relativnoj izolaciji. U tom smislu mnogi nazivaju postindustrijsku ekonomiju inforrnacijskom ekonomijom. medusobno djelovanje segmenata svjetskoga trzista dovela je do opcenitoga razoblikovanja svth ekonorniia. a 10 jl' prornjena koja se dogada u vladajucim kapitalistickim zernljarna.lIIJ. takorekuc. to mora biti prava staza da bi se izbjegao krug nerazvijenosti. . tako i u procesima postmodernizacije sva proizvodnja tezi prema proizvodnii usluga. 5 obzirom da je to nacin kako su se razvile vladajuce ekonomije. paradoksalno. obrazovanja i financija do prijevoza.. sarno drustvo postupno je postajalo industrijalizirano cak do razine da je preobrazilo Ijudske odnose i Ijudsku prirodu. Upravo kao sto su procesi industrijalizacije preobrazili poljoprivredu i ucinili je produktivniiorn. kada se sve odvojilo od tla na kojemu je raslo.. Kada se poljoprivreda modernizirala kao industrija. U stvari. proces postmodernizacije iii inforrnatizacije iskazuje se seljenjem iz industrije u usluzna radna mjesta [tercijarnij. od ranih 1970·ih godina. informacije. odnosima nadnica i taka dalje. Alternativni pojarn razvoja zasniva se.s" Medutim. afekta i komunikacije. Drugim rijecima. Tvrdnia da je modernizacija zavrsena i da globalna ekonomija prolazl danas proces postrnodernizacije prema informacijskoj ekouorniji ne zna~i d. Ali danas. teoreticari podrazvoja govore a "stvarnom razvoju". na istoj povijesnoj iluziji koja je bitni dio vladaiuce ideologije razvoja kojoj se on suprotstavlja. a osoblro II Sjedinjenim Drzavama. Jos vazni]e. Robel" Musil divno je razmisljao 0 preobrazbi covjecanstva u prijelazu od pastoralnoga poljoprivrednoga svijeta prerna drustveno] tvornici.

Detroitska tvornica automobila iz 1930-ih stajala je 11. Danas sva ekonornska djelatnost tezi da dade pod prevlast informactiske ekonomije i da je ova kvalitativno preobrazi. vee se razvijaju kroz alternativne i mijesane obrasce. Na osnovi promjene u statistici zaposlenja u zemljama G-7 ad 1970. i mozda vazni]e. bilo da je u Sao Paolu. Ne mora postojati uredan povijesni slijed medu tim oblicima. Kada se izvozi stalni kapital onda ga se izvozi opcenito na njegovoj najvisoj razini proizvodnost i. te dvije tvornice radikalno se razlikuju u smislu tehnologije i proizvodnih postupaka. cak ni medu vladatucim kapitaltstickirn zemljama. U drugom rnodelu. usle u projekt pastmadernizacije istam stazorn. vee bi se zasnivau na najnaprednijoj i najproduktivnijaj dostupnaj kompjutersko] i intormacijsko] tehnolagiji. a da SU one dalj e potcinjene poljoprivredne. kao sto su podrucia subsaharske Afrike.: bi je izravno u podrucje informacijske tehnologije. Medutim. vee se oni prije mijesaju i zajedno postoje. modernu industrijsku proizvodniu dobara i tradicionalne zanate. a. Prva faza ide prema 7Twdelllusluitu: ekotunniie i predvode je Sjedinjene Drzave. Najprije. poput Indije i Brazila. Cinjenica da su se informatizacija i promjena prema uslugama dasad dogodile prvenstveno u vladajucim kapttallsttckim zernljarna a ne dr-ugdje ne bi nas trebala vratiti una trag na shvacan]e suvremenoga globalnoga ekonornskoga stanja u smislu pravocrtnih faza razvoja. Medutim. ali tijekom 1950-ih i 196o-ih godina ana je prosla kroz uzurbanu iako nepotpunu modernizaciju. rnogu istovrern no podrzavati sve razine proizvadnih procesa: proizvodnju usluga zasnovanu na informatizaciji. Usluge koje se odnose izravno na industrijsku proizvodnju tako ostaju vaznije u tom modelu u odnosu na druge sluzbe. talijanska ekonornija uputila u jos jednu preobrazbu. u potCinjene zernlie poput Meksika i MaJezije. modelu. Takve zemljopisne prorniene i pomaknuca mogle bi neke navesti da povjeruju kako postoji nova globalna organizacija ekonomskih razina po kojoj su vladajuce zemlje informacijske usluzne ekonornije. kada se ona u njirna srnanjivala. Na prirnjer. III INFORMATIZACIJA PROIZVODNJE Nisu svc zernlje. Nakon Drugoga svjetskoga rata. putem suvremenoga izvoza industrijske proizvodnje. ali naglasavaju razhcite vrste usluga i razliclte odnose izmedu usluga i industrijske proizvodnje. Preobrazba talijanske ekonomije od 1950-ih godina jasno pokazuje da relativno zaostale ekonornije ne slijede jednostavno iste faze kroz koje su prosle vladajuce regije. njihove prve potciniene zemlje industrijske ekonomije. te dvije tvomice stoje u razlicitirn odnosinl~ prevlasti u pogledu globalne ekonomije kao cjeline." Oba models ukljucuju povecanje zaposlenja u postindustnjskm uslugama. prvo skonomsko cudo. Iako potcinjene zerolje i regije svijeta nisu sposobne prirnijeniti takve strategi]e. sa stajalista razina razvoja mogli bismo pomisliti da. poljoprivredu i rudarstvo.Z4Z PUTOVI PROIZV0DNJE POSTMODERNIZACIJA. Zemljopisne razlike u globalnoj ekonomiji nisu znarl suprisutnosti raznih razina razvoja vee crte nove globalne hijerarhi]e proizvodnje. kada procesi industrijaJizacije nisu ja~ bili zavrseni. naravno. Sve vise je ocigledno. Ujedinjeno kraJjevstvo i Kanada. financijske usluge koje upravljaju kapitaJom pocinju vladati nad drugim usluznim sektorima. jos vaznije. Manuel Castells i Yuko Aoyama razlucili su dva osnovna modela ili staze inlorrnatizacije. kojega su prirnjeri Japan i Niemacka. neka Fordova tvornica autornobila izgradena u Brazilu u 1990-im godinama maze biti usporediva s Fordovom tvornicom u Detroitu u 1930-im godinama jer oba slucaja proizvodnje pripadaju istoj industrijskoj razini. procesi postmodernizacue ipak im namecu neopozive promjene.1 vrhuncu glabalne ekonomije u vladajucern polozaju i praizvodila najvisu vrijednost: tvornica automobila u 1990-irn. Kentuckyu iii Vladivostoku. proces . zauzirna potcinjeno mjesto u globalnoj ekonomiji potcinjenom visokovrednovanoj proizvodnji usluga. da modernizacija nije vise kljuc ekonomskaga napredovanja i natjecanja. Osobito. proces informatizacije usko je integriran i sluzl da ojaca snagu postojece industrijske proizvodnje. inio-nulustrijskom. industrijsko zaposlenje sporije opada nego u prvom modelu. Velike zemJje s razlicitirn ekonomiiama. sa stajalista potcinjeruh regiia. JtaJija je jos uvijek bila pretezno seosko drustvo. Cinjenica je da su vladajuce zemJje poput Sjedinjenih Drzava i Japana ucinkovito izvozile industrijsku proizvodnju. Drugo. kada pomnije promotrimo vidimo da te dvije tvornice nisu usporedive i da su razlike vrlo vazne. Najpotcinjenije zemlie. ali treba biti jasno da se ana oba krecu odlucno u smjeru infcrmatlzacije ekonomij e i vece vaznosti proizvodnih tijekova i mreza. pa se taka nalaze na rubu gladovania II Natjecanje za poloza]e srednje raztne u globalnoj hijerarhiji ne provodi sc putem industrijaJizacije vee putem informatizacije proizvodnje. Ta dva modela predstavljaju dvije strategije upravljanja i stjecanja prednosti u ekonomsko] tranziciji. Taj model ukljucuje nagli pad industrijskih radnih mjesta i odgovarajuci rast u sektoru usluga. onda 51" 1I 1970-im i 198o-im. Tehnoloska infrastruktura same tvor nice srnjesril. ucinkovito su iskljucene lz tijekova kapitaJa i novih tehnologija. Prema tome Fordova tvornica 1990-ih godina u Brazilu ne bi se izgradila tehnologijom Fordove tvornice 1930-ih godina iz Detroita. Svi obi ici proizvodnje postoje unutar mreza svjetskoga trzista i pod prevlascu informacijske proizvodnje usluga.

U krajnjem slucaju roba se ne proizvodi dok je petrosae nije vee iZ. barem u teorij i. to jest. kao sto je usluga. Tamo gdje se radi a proizvodnji duse.lj komunikacijski krug bio je ogranicen [zahvaljujuci krutim i odielitim kanalirna planiranja i projektlranja] i spar [zahvaljujuci krutosti tehnologija j postupaka masovne prolzvodnje]. S obzirom da proizvodnja usluga ne stvara nikakva materijalna i trajna dobra. rukovanje sirnbolima i informacijama u skladu s roodelom kompjuterskoga rada vrlo je rasprostranjeno. koja bi mogla korisno postaviti talijanski slucaj kao opci obrazac za sve druge zaostale zemlje. Vecina usluga doista se zasniva na stalnoj razmjeni informacija i znanja. Masovna proizvodnja standardiziranih roba u Fordovoj en roogla je racunati na prirnjerenu potraznju pa je tako irnala malo potrebe da "osluskuje" trziste. nedavna talijanska preobrazba otkriva "zanimljivi pnjelaz od proto-industnializacne u proto-informatizaciju" I. ali morarno pomnije pogledati da bismo jasno vidjeJi promjene u nasem pojmu Ijudskoga i same ljudskosti koje nastaju na prijelazu prema inforrnacijskoj ekonorniji. planiranje proizvodnje komunicirat ce s trtgtima stalno i neposredno. doista.' Usluznt sektori ekonoroije predstavljaju bogatiji model proizvodne komunikacije. kulturni proizvod. Danas sve vise mislimo kao kornpjuteri.1O i kupio.koristeci industriju automobila kao referentnu tocku . Ta talijanska cuda nisu bila u stvari skokovi naprijed koji bi ornogucili hvatanje koraka s vodecim ekonomnama: oni su priie predstavljali rnjesavine raznih nedovrsenih ekonomija.i stalnom medusobnom djelovanju iii brzoj komunikaciji izrnedu proizvodule i potrosn]e. dok komunikacijske tehnologije i njihov model medusobnog djelovania . odluka a proizvodnji u srvari dolazi nakon trzisne odluke i kao reakcija 11. Krug povratne sprege od potrosnje do proizvodnje doista je omogucavao da prornjene na trzistu potaknu promjene u strojevima za proizvodnju. Poznavanje kompjuterske tehnologiie i Lakota rukovanja njome postaje sve vise opca prvenstvena kvalifikacija za rad u vladajucim zernljama. Cak smo naucili [uz pomoc Muybridgeovih fotografija. To je najneposrednija socioloska i antropoloska posljedica prijelaza ekonomskih paradigrni. postmoderuizaclia ili informatizacija oznacuie danas novi nacin postajanja Ijudskim. Medutim. Taj industrijski kontekst pruza prvi prirnjer kada komunikachn I informacija igraju novu sredlsnju ulogu u proizvodnji. rni definirarno rad koji je ukljucen u tu proizvodniu kao nematetiiaini rad . prema torn mcdelu. a robe ce se proizvoditi upravo na VI ill'me prema trenutnoj potraznji postojecih trzista. Danas informacija i komunikacija igraju bitnu ulogu u proizvodnim procesima. svi 111 drustvenim postupcirna i odnosima.10 jest rad koji proizvodi neko nernaterijalno dobro. kombiniranu ekonomiju koja se razlikuje ne po vrsti vee po stupnju diljem zernaljske kugle. Mnogi prepoznaju prvi vid te preobrazbe u srnislu promjene u tvornlckorn radu . III INFORMATIZACIJA PROIZVODNJI 245 postmodernizacije. Tu je najznacajnlja cinienica.1 nju. ail t. Mogli bismo reel cia su se instrumentalna radoja i kornunikacijska radnja usko ispreplele LI Inforrnatiztranorn industrijskom procesu. protok inforrnacije izmedu tvornice i trzista. Fordov model izgradio je relativno "nijerni" odnos izmedu proizvodnje i potrosnie. Moramo izmisliti ODO sto Pierre Levy naziva antropologijom kompjutcrske kornunikacije. Model Toyote zasniva 5e na obratu fordisticke strukture kornunlkact]e izmedu proizvodnje i potrosnje.od fordistickog rnodela do modela TOyote'5 Prvotna strukturalna promjena tih modela ukljucuje sustav kornunikacije izmedu proizvodnie i potrosnje roba. Idealno zamislieno." Mozerno prepoznati jedno lice nernateriialnoga rada \I analogiji s funkcioniranjem kornpj utera. bila bi tocnije zamisliti model koji tezi prern. da talijanska ekonomiia nije aovmia jednu {azu [industrijalizaciju] prije nego Prema dvama suvremenim ekonomistima. Tako su ekonornske faze sve prisutne odjednorn. opcenito.lilr. Cak kada se i ne radi 0 izravnom dodiru s kompjuterirna. Upravo kao sto je rnodernizacija cinila u prethodnoj eri.244 PUTOVI PROIZVOONJE POSTMOOERNIZACIJA. kao sto bi rekao Musil.t" Ta promjena metafora daje nam prvi letimican pogled na preobrazbu.Razne regije razvijaju se mijesanjern seoskih elemenata s djelomicnorn industrijalizacijorn i dielomicnorn informatizacijom. Taj model tako ukljucuje Ill' sarno brzu petlj u povratne sprege vee obrat odnosa jer. na primjerJ prepoznati Ijudsko djelovanje opcenito kao rnehanicko. ali treba odmah dodati da je III osirornaseni pojarn komunikacije kao pukog pnjenosnika trzisnth podataka. znan je il i kornunikacija. sto je krenula u drugu [in{onnatizaci}u] Socl%ql]a nematerljalnoqa rada PrijeLaz prema informacijskoj ekonorniji nuzno ukljucuje promjenu u kvaliteti i prirodi rada. stopljene u hibrid. Sve sira uporaba kornp] utera postupno je redefinirala procese i odnose rada zajedno s. Tvornice ce odrzavati nulte zalihe. moramo doista zamijeniti tradicionalne tehnike industrijskih strojeva kibernetlckom inteligencijom inforrnacijskih i komunikacij skih tehnologija. i postigla drugo ekonornsko cudo. U ranijoj eri radnici su ucili kako djelovati kao strojevi kako unutar tako i izvan tvornice.

naprotiv. a radnik se sve vise udaljava od predmeta svoga rada. uvijek apstrahirali radnu snagu od predrneta rada u odredenoj mjeri. Afekrlvnl t. model kornpiutera rnoze objasniti samo jedno lice komunikacijskoga i nematerijalnoga rada ukijucenoga u proizvodnju 1I~llIfl·l. s kompjuterizacijom proizvodnje danas.to jest rukovanje simbolima i informacijarna. somatsko. Kompjuter postavlja sebe. naravno. 111 na skrbnicki i afeknvan rad. Medutim. heterogenost konkretnoga rada Eve se vise srnanjuje. rod II ..1 proizvodnja smatra se uslugom.ul moze se bolje shvatiti ako pocnemo od onoga sto su Ieministicke analrz . kao apstrakini rad·· Medutim.' Ta VIsta rada zahtijeva najvisu vrijednost. utvrdlvanle problema i strateske posrednicke djelatnosti". "zenskoga rada" nazvale "tad u tjelesnoj funkciji". Drugo lice nematerijalnoga rada je afektivni roo ljudskoga dodira i medusobnoga djelovanja. njegovo afektivno lice. treca VIsta nematerijalnoga rada ukljucuje proizvodulu afekta i rukovanje njime i zahtijeva [virtualan ill stvaranl ljudski dodir. Alati su. rnedutim. Prvi je ukljucen I) industrijsku proizvodnju koja je informatizirana i pripojila je komunikacllske tehnologije na nacin koji preobrazava sam proces proizvodnje. uzbudenja ili strasti. a industrija zabave slicno se usmjeruje 11i1 stvaranje afekta i rukovanje njime. Jedan novi vid kornpjutera je da on moze stalno rnijenjati vlastitu operaciju putern njezine uporabe. Kategorije poput "osobne ush 'Hl'" ili us luge bliskosti cesto Be koriste da oznace tu vrstu rada ali njem II su 1111111 stvaranje afekta i rukovanje njime.246 PUTOVI PROIZVODNJE POSTMODERNIZACIJA.111) . koji se sam cijepa na stvaralacko i inteligentno rukovanje s jedne strane i rutinske sirnbolicke zadace s druge strane.sivacki alati. tkalacki alati iii kasnije sivac! stroj i tkalacki stan. rnozemo razlikovati tri vrste nematerijalnoga rada koje vuku usluzni sektor prema vrhu informacijske ekonomije. U smislu da su njegovi prolzvodt neopipljivi. razmjcna I komunikacija cesto se povezuju s ljudskim dodirorn. 1(. zadovolistva. bitno se 051. ali su afekti koje on proizvodi svejednu nematerijalni. u prijasnjim razdobljima alati su opcenito bill povezani na rela- tivno neelastican nacin s nekim zadacama ili nekim skupinama zadaca: rJ~ ni alati odgovarali su raznim djelamostima . Cak i najosnovniji oblici umjetne inteligencije omogucuju kompjuteru da prosiruje i usavrsava svoju operaciju zasnovanu na njezinorn medusobnom djelovanju sa svojim korisnikom i svojim okolisem. bez obzira je Ii kompjuterski hardware izravno ukljucen iii nije. III INFORMATIZACIJA PROIZVODNJf postaju sve bitniji za rad. induslriIHi<. To drugo lice nematerijalnoga rada. prostru]« Ml' dosta izvan modela kompjuterske inteligencije i komunikacije. kao sto je u iodustriji zabave. Tu se pocinje pojavljivati bitna podiela rada unutar podrucja nematerijalne proizvodnje. iii prije kao sredisnji alat. Taj [e rad nernaterijalan. ne vise kao krojenje i tkanje vee kao uporabu ljudske radne snage opceruto. biomoc. Medutim. na primjer. osjeca] lakoce. Rad kompjuteriziranoga sivanja i rad kornpj uteriziranoga tkanja moze ukljucivati tocno iste konkretne postupke .~1 Skrbnitki rad POlP"IlO je uronjen u tjelesno. pa je tako Reich shvaca kljucern za konkurenciju u novo] globalnoj ekonomiji. Znaci da putem kompjuterizacije proizvodnie rad tezi prema poloz. kroz koji moraju proci sve dj<. kao sto su unosenje podataka i prerada teksta. Tek kada ih apstrahiramo ad njihovih konkretnih postupaka mozemo spojiti razne radne djelatnosti i vidjeti ih na homogen nacin. Trebarno irnati na umu da je jedna od posljedica informatizacije proizvodnje i pojave nematerijalnoga rada stvarna hornogenlzacija procesa rada. Antropologija svij eta kompjuterske kornunikacije znaci prepoznavanie novoga Ijudskoga stanja.I. u tom slucaju komunikacija nije osirornaseua Vl'~ je proizvodnja obogatena na razini ljudskoga meduscbnoga djelovan]a. ali dodir rnoze bill III stvaran iii virtualan. konkretni postupci raznih radnih djelatnosti bili su radikalno heterogeni: sivanie i tkanje ukljucivali su neusporedive konkretne radnje. Zdravstvene usluge.1(1 univerzalni alat.iju apstraktnaga rada. a materijalni rad proizvodnje trajnih dobar.11 nosti. obi ike zajednice. Takva afektivna proizvodnia. Medutirn. Afektivni rad u stvari proizvodi drustvene mreze." lnteraktivni i kiberneticki strojevi postaju nove proteze integrirane u nasa tijela i urnove i Ieee kroz koje trebamo redefinirati sarna nasa tijela i umove. cak aka je i tjelesan i atektivan. Kompjuterska i komunikacijska revolucija proizvodnie preobrazila je postupke rada tako da oni svi teze prerna modelu informacijskih i kornunikacijskih tehnologiia. podrazumijevaju i porast niskovrednovanih i niZekvalificiranih radnih mjesta koja ukljucuju rutinsko rukovanje simbolima. 5 Marxovoga stajalista u devetnaestom stoljecu. Drugi je nemateriiahu rad analitlckih j sirnbolickih zadaca. Robert Reich naziva onu vrstu nematerijalnoga rada koja je ukljucena u kornpjuterski i komunikacijski svtiet "simbolicko-analitickim uslugama" zadacarna koje ukljucuju "riesavan]e problema. on uvida da porast tih radnih mjesta zasnovanih na znaniu i koja se bave stvaralackim rukovanjem simbola. Naposljetku. Tu mozerno jos jednom shvatiti da se instrumentalua radnja ekonomske proizvodnje ujedinila s komunikacijskom radnjorn ljudskih odnosa.i rnijesa SE' s nematerijalnim radom i tezi prema njemu. Ukratko. Ista vrsta stalnoga medusobnoga djelovanja obiljezava siroki opseg suvrernenih proizvodnih djelatnosti.

Danas proizvodnost. cini da proizvodna suradnja i ucmkovitost vise ne ovise u takvo] rnjeri 0 blizini i centralizaciji. komunikacijskih i afektivnih mreza. razdaljina izmedu rudnika i celieane. Medutirn. jer suradnicke snage radne snage (osobito nematerijalne radne snage] pruzaju radu mogucnost da vrednuje sam sebe. Z2 Ta cinienica dovodi u pitanje stan pojam [zajednick. Drugim rijecirna. Osake i Detroita.1 automobilsku industriiu. To su tri vrste rada koje pogone postmodernizaciju globalne ekonomije. i ucinkovitost prijevoznih sredstava i komunikacije izrnedu njih. kao koordinate u komunikacijskoj mrezi. Masovna industrijska tvornica odredivala je krugove radne suradn]e prvenstveno putem fiziekih rasporeda radnika u radiomci. ucinkovitost komunikacije i prijevoza izrnedu niz. kao sto je to bio slucaj II prijasnjim oblicima rada. naprotiv. ali drugi koje oni trebaju ne moraju nuzno poteci od kapitala i njegovih sposobnosti da uskladi proizvodnju. lnformacijske tehnologije cine razdaljine manje vaznirna. Komunikacija i nadzor mogu se ucinkovito vrsiti na daljinu. Krug suradnje ojacan je u rnrezi i robi na apstraktnoj razini. Mozgovi i tijela jo~ uvijek trebaju druge da proizvedu vrijednost. mreza radne suradnje ne zahtiieva teritorijalno ill fizlcko srediste. to jest. u stvari velicina je u mnogim slucajevima postala prepreka. Prije nego sto krenemo daJje trebama ukazati da je u svakarn ad tih ablika nematerijalnoga rada suradnja potpuno tnherentna u sarnorn radu. ali ti suradujuci radnici ne moraju biti prisutni i mogu cak biti relativno nepoznati jedan drugome iii pak poznati sarno putem razmijenjenih proizvodnih informacija. Na pIimjer. 51ic110. a u nekirn slucajevima nematerijalni proizvodi mogu se prenositi diljem svijeta uz minimalno trajanje i trosak.Z. praobrazavajuci oblike suradnje i komunikacije unutar svakoga protzvodnoga mjesta i izmedu proizvodnih mjesta. Ucinkovitost masovne industrijske proizvodnje ovisila je 0 koncentraciji i blizini elemenata koji su stvarali tvornicku lokaciju i olaksavali promet i komunikaciju. vee j e prije 51lradnja potpurio imanentna samoj radnoj djelatnosti. U stvari. Rad informacijske proizvodnje [kako usluga tako i trajnih dobara] oslania se na ono sto nazivarno apstraktnom suradniom. Napredak u telekomunikacijarna i iniormacijskirn tehnolo gijama omogucro je deteritorijalizaciju proizvodnje koja je ucinkovito rasprsila masovne tvornice i evakuirala tvornicke gradove. proizvodnja sada tezi pre rna organizaciji u vodoravnirn umrezenim porluzecima. Nasuprot staroga okomitoga industrijskoga i korporacijskoga modela. Tendencija prerna deteritorijaJizaciji prcizvodnie jo~ je naglasenija II procesima nemateIijalnoga rada koji ukljucuju rukovanje znanjem i tntormaciiama. izrazavanjem vlastitih stvaralackih energija. znacaini su cimuenici u ukupnoj uCinkovitosti proizvodnje celika. Radni procesi mogu se vrsitt u obliku koji je potpuno sukladan komunikacijskim mrezarna. Maze se uskladiti nekoliko tazlicitih proizvodnib pogona u istovremerru proizvodnju jedne robe na takav nacin da se tvornice rnogu rasprsiti na razne lokacije. Radnici ukliuceni u jedan jedini proces mogu ucinkovito komunicirati iz udaljenih lokacija bez obzira na blizinu. bogatstvo i stvaranje drustvenih viskova poprimaju oblik suradnlckoga rnedusobnoga djelovanja putem jezicnih. klasicnoj i rnarksisticko] politicko] ekonorniji] koji radnu snagu zamislja kao "varijabilni kapital". Velicina i uCinkovitost nisu vise pravocrtno povezani. tnreia je zamijenila tekucu vrpcu kao organizacijski model proizvodnje. 5uradnja izmedu proizvodnih mjesta takoder je zahtijevala Iizicku blizinu kako da bi se uskladili proizvodni krugovi tako da bi se smanjili troskovi prijevoza i vrijeme u kojemu treba proizvesti robu. Procesi modernizacije i prijelaz u industrijsku paradigmu izazvali su snazno gomilanje proizvodnih snaga i masovnu selidbu radne snage prema sredistima koja su postala tvornicki gradovi poput Manchestera. U nekim sllleajevima rnoze se raditi i bez same tvornice jer njezint radnici komuniciraiu iskljucivo putem novih informacijskih tehnologija. Takav rad pridaje jo~ vecu ulogu kornunikaciii znanja i informacija medu radnicima. informatizacija industIije i sve veca prevlast usluzne proizvodnje ucinile su da takva koncentracija proizvodnje nije vise nuzna. Proizvodna mjesta mogu tako postati deteritorijalizirana i teZiti prema virtualnorn postojanj L1.f" . Taka izgleda da nemateIijalni rad.Z48 PUTOVI PROIZVODNJE POSTMODERNIZACIJA." U prijelazu na informacijsku tehnologiju. Radnici mogu cak ostati kod kuce i spouti se na mrezu. a komunikacija je bila uglavnorn ogranicena na Iizicku blizinu. snagu koju jedino kapnal aktivira i cini je koherentnom. Mreina prolzvodnJa Prva zernljopisna posljedica prijelaza iz industrijske u informacijsku tehnologiju je drarnaticna decentralizacija proizvodnje. Nernaterijalni rad odrnah ukljucuje drustveno medusobno djelovanje i suradnju. ILII N FORM ATI ZACIJA PROI ZVODNJE 249 tjelesnoj funkciji. potrebnih kooperanata kljucna je u sveukupnoj uCinkovitosti sustava. Pojedini radnici komunicirali su sa svojim susjedima. za koje lokacija i razdaljina imaju vrlo malu vaznost. suradnicki vid nemateIijalnoga rada nije nametnut ill organiziran izvana. Prijelaz u iniorrnacijsku proizvodnju i mreznu strukturu organizacije. pruza potencijal za neku vrstu spontanoga i elernentarnoga komunizrna.

Medutim." Aka se Gatesova vizija ostvari. Medutim. a te komunikacijsko rnreze postale su najaktivnije podrucje udruZivanja i natjecanja za najmocnije transnacionalne korporacije. prosiruiuci ]jnije komunikacije i prijevoza prema novim sirovinama. Bill Gates. sarna mreza je mjesto kako proizvodnje tako i kolanja. Citavo radno stanovnistvo koje je uzivalo odredenu sigurnost i moe ugovaranja naslo se taka u sve neizvjesniiem stanju u pogledu zaposlenja. Te globalne mreze trebaju biti 1. lzgradnja nove informacijske infrastrukture. zeljeznice su igrale sarno vanjsku ulogu u imperijaltstickoj i industrijskoi proizvodnji. Centrifugalni trenutak proizvodnje uravnotezen je centripetalnim trendom zapovijedanja.l.ss Decentralizacija i giobalna rasprsenost proizvodnih procesa i mjesta. .s" Financijske i trgovacke us luge u nekoliko kljucnih gradova [kao sto su New York. centralizacija nadzora jos ie jasnija 5 globalnoga rnotrista. omogucuiuci njihovo ukijucivanie u imperiialisrickc ekonomske sustave. je ana usru1ena I1milar nouih proizuodnih procesa i potpuno im. raspad i evakuacija industrijskih gradova odgovara porastu globalnih gradova iii stvarno gradova nadziranja. 'ntormac/jske autoceste Struktura i upravljanje komunikacijskim mrezarna bitni su preduvjeti Z. rad sa skracenirn vremenom i rad po komadu. Mozda bi bolja analogija za globalnu informacijsku infrastrukturu mogla biti izgradnja zelieznica radi prornicanja interesa imperijalistickih ekonornija u devetnaestom stoljecu. dovodi tu tendenciju do krainjih granica kada predvida budutnost u kojoj ce rnreze potpuno prevladati prepreke kruzenju i omogucin idealan kapitalizam "bez trenja": "Informacijska autocesta prosirit ce elektronsko trziste i ucinit ce ga krajnjim posredovateljem. kucni rad. trzistima i radnoj snazi. udaljene lokacije. urnrezena proizvoduja rnozs usvojiti razne obi ike nezejamcenoga rada. globalna informacijska infrastruktura moze se zamisliti kao spoj demokratskog rnehanizma i oligopolistitkaga mehanizrna. Nadzor radrnh djelatnosti moze se individualizirati i ustaliti u virtuaJnom panoptikumu urnrezcne proizvodnje. a izgradnja zeljeznica u kolonlzlranim i ekonomsko potcinjenim regijama otvorila je te teritorije prodoru kapitalistlckih poduzeca. ali one postavljaju rad u oslabljeni pregovaracki poloza]. Medutim. poput rimskih. rimske ceste nisu imale sredisnju ulogu u imperualnitn praizvodnim procesima vee su jedino olaksavale kolanie roba i tehnologija.cesta.250 PUTOVI PROIZVODNJE POSTMODERNIZACIJA. mreze ce tezin srnanjenju svih razdalilna i uciniri transakcije trenutacnima. Savjetnik Savezne komisije za komunikacije.ld SAD-a postavlja uspostavljanje i uredenje globalne informaciiske infrastrukture kao jedan od svojih najvisin prioriteta. U eri fordisticke organizacije industrijske masovne proizvodnje kapital je bio veza n za konkretan teritorij pa taka i za dodir s ogranicenim radnim stanovnistvorn. daje zanimljivu analogiju za ulogu koju te mreze igraju u novoj paradigmi proizvodnje i mati. U politickom smislu. Te tendencije prema deteritorijalizaciji proizvodnje i povecano] pokretJjivosti kapitala nisu apsolutne i postoje znacajne tendencije protutezs.1 proizvodnju u informacijskoj tehnologiji. osobito financijskih usluga. III INFORMATIZACIJA PROIZVODNJE Zl!Il Informacijske mreza takoder oslobadaju proizvodnju ad teritorijalnih stega ukoliko teze da postave proizvod u izravan dodir s potrosacima bez obzira na razdaljinu medu njima. uruverzalnim posrednikom". pruza uvjete za globalnu proizvodnju i vladanje upravo kao sto [e to cinila lzgradnja cesta za Rimsko Carstvo·e Siraka raspodjela rimskoga gradevinarstva i tehnologije bila je istovremeno najtrajniji dar irnperijalnim teritorijima i bitni uvjet za vrsenje nadzora nad njima. S mjesnoga stajalista. kao i za novorn centralizacijom specijaliziranih proizvodnih usluga. Stoga ne iznenaduje sto VI. Infomanzacija proizvodnje i sve veta vaznost nematerijalne proizvodnje nastojale su osloboditi kapital od stega teritorija i pregovaranja. kao sto su slobodni rad. Zemljopisna rasprsenosr proizvodenja stvorila je zahtjev za sve vise centraliziranim menadzmentom i planiranjem. Mjesta proizvodnje i rnjesta pbtrosnje bit ce prisutna jedan pored drugoga bez obzira na zemljopisnu lokaciiu. London i Tokijo] upravljaju proizvodnjorn globalnih mreza i usmjeravaju je. Zeljeznice u vladaiucim zemljama ucvrstile su njihove nacionalne industrijske ekonamije.11(() izgradene i vodene da jamce poredak i profite. informacija i komunikacija su zapravo proizvedene robe. kornpjuterske mreze i komunikacijske tehnologije unutar proizvodnih sustava omogucu]u Sire nadziranje radnika sa sredlsnje. Kapital se rnoze povuci iz pregovora S odredenim mjesnim stanovmstvom premjestajuci svoje mjesto na drugu iocku u giobalnoj mrezi . Kada je jednom oslabljena pregovaracka moe [ada. ili samo koristeci mogucnost preseljenja kao adut u pregovorima. Novina naue iniormacijske inirastrukture je cinjenica do. kaze on. Stoga kao masovna demografska prornjena. Na vrhuncu suvremene proizvodnje. izaziva odgovarajucu centralizaciju nadzora i proizvodnje. Peter Cowhey. sto je obiljezje postmodernizacije iii informatizacije ekonornije. je imanentna. suosnivac tvrtkeMicroso{t Corpomtion.

postoji jedinstvena i relativno cvrsta tocka ernisije. upravo kao sto se oslanja na kompjutersku tehnologiju za svoje locke kornunikacije. Uspon i pad drzaue blagostanja u duadesetotti stonecu jos je jedan krug u toj spimli javnih i privatnih prisvajanja.•kOje. ali se danas prosino do raznih tocaka po cijelome svijetu. Emitivna mreza odredena je svojorn centraliziranom proizvodnjom.lIojekt DARPA l' IUS. Relativno mali braj korporacija [iii u nekim regijama jedan jedini poduzemik. isla u rot i tako daljeJ. na primier. Upravo kao sto su u prijasnjo] eri Lenjin i drugi kriticari imperijalizrna prepoznali ucvrscivanje medunarodnih korporacija u kvazi-monopole [putem zeljeznica. decentralizaciju. Deleuze & Guattari nazivaju taj demokratski model rizomom.od distr. konceturirolii i mobilizirala sredstva za proizvodnju. Medutim. Druga ptiroda.s" Oligopolisticki mrezni model obiliezavaju sustavi centraliziranog emitiranja. nternet taka slici strukturi telefonskih mreza. koje su izgradene jaunim fondovima. javnih prostora diljem svijeta danas je same sadrtaj legendi: Robin Hoodova suma. ffiM. kao sto su Rupert Murdoch. nehijerarhuskom i decentraliziranorn mreznom strukturom. i doista on ih opcenito ukljucuje kao vlasrite staze kornunikacije. Taj oligopolistlcki model nije rizom vee struktura drva koja podvrgava sve grane sredisn] em korijenu. ostat ce demokratski dijelovi ili vidovi toga ucvrscenoga weba koji ce odoljeti nadzoru zahvaljujuci interaktivnoj i decentraliziranoj strukturi weba. na s Jfl s. Po lam modelu. iako razvoi mreza kabelske televizije u odredenoj rnjeri ucvrscuje te tocke. mreza mote nastaviti funkcionirati cak kada je razoren jedan njezin dio. isti je onaj koji cini nadzor mreze tako teskirn. AT&T i tako dalje. tesko je uredivati ill zabraniti njihovu komunikaciju. na prirnjer u televizijskirn i radio sustavima. masovnorn distribucijom i jednosmjernom komunikacijom. Kako on oerna sredista i skoro svaki dio moze djelovati kao autonomna cjelina. Projektni element koji osigurava prezivljavanie. odvezujuci na sve radikalni]i nacin locke komuniciranja LI mrezi.ajJoslJetku [unkcionira za prwatm profit. Razne telekomunikacijske korporacije. Demoluatska mreza je 'Hlpuno vodor. danas smo svjedoci natjecania medu transnacionalnim korporacijama da uspostave i ucvrste kvazi-monopole nad novom informacijskom infrastrukturom. lstina je da sejavno vlasnWvo sirilo izvlaUivanjem velikih dijelova gradanskoga drllitva i prenosenjem bogatstva i vlasniStvD na koiekti» kada je to diktirala nuznost akumulacije [/cako bi se potaklo uorzanje ili skok u razuoju.ibucije novina i knjiga do filmova i video kaseta . Kapitaltzam stavlja u pogon sutliii krug ptuxunoga prisvajlll1ja javnih dobara: izviaStenje onoga sta je zajednilko. Kriza driave blagostanjo znaci u prvom redu da se strukture javne skrbi i raspodjele. Nove komunikacijske tehnologije. a onciaje to novo bogatstvo izruceno magnatima agmbiznisa. bankarstva. U Evropi su »etika zajednicka zemljista stvorena raspadom Rimskoga Carstva i usponom krscanstva kasnije prenesena u privatne ruke tijekom kapitalistilke prvobitne akumulacije. Internet. koje su obecavale novu demokraciju i novu drustvenu jednakast. Ono S10 ostaje ad prostranih. S obzirom da nijedna toeka u mrezi nije nuzna za kornunikaciju medu drugima. stvorena je pregradivanietti velikih rijeka zapadne SjeverneAmerike i navodnjavanjem suhih dolina. III INFORMATIZACIJA PROIZVODNJE 253 "I jeluje po r. u stvari su stvorile nove linije nejednakosti i iskliucivanja.iv. . ali tocke prijema potenclialno su beskonacne i teritorijalno neodredene. stepenomadskih plemena i taka dalje.m I deteritorijalizirani model. Razvoj celularne telefonije i prenasivih kornpjutera. te korporacije za informiranje i zabavu spajaju se i sire svoje operacije jagmeci se kako bi podijelile i nadzirale nove kontinente praizvodnih mreza. izgmdnja i razamnje jaunih prostom dogadali su se u suejatoj spirali. pojacao je proces deteritorijalizacije. drugu i treai prirodu kOja n. see((itra prirodnim~ prenosi.tradicionalno je radila po tom modelu. Silvio Berlusconi ill Ted Turner] mogu ucinkovito vladati svim tim mrezama. Prvotni projekt !nterneta irnao je svrhu odoljeti vojnom napadu. Cijela industrija kulture . DefenseDepartment Advanced ResearchProject seney]. Mreze nove informacijske Infrastrukrure su hibrid od ta dva modeJa.iznlrn modelirna umrezenih sustava. aJi vee je na vidiku masovna centralizacija nadzora putem [de facto ili de jure] ujedinjenja glavnih elemenata informacijske i komunikacijske strukture moci: Hollywood. proizvodaci kompjuterskog hardwarea i softwarea. elektricne struje i slicuo]. koji je poceo kao . uz jovni tiosak. tipicni je mmjer te dernokratske mrezne strukture. Tijekom ulurscenja industrijskoga drustva. Neodredeni i potenciialno ieogranicen: bro] medusobno povezanih cvorova komuniciraju bez ikakve redisnje nadzorne tocke: svi cvorovi bez obzira na teritorijalni polozaj ovezuju se sa svirna drugima putern mnostva mogucih staza i prijenosnika. kako unutar vladajucih zemalia tako osobito izvan njih30 ZAJEDNICKA DOBRA Tijekom cijeloga modemoga razdoblja postojala je stalno htijenje da seprivatizira javno ulasnistvo. Naravno. Velike visomvni americkiii Iruiiianaca.:l51 POSTMODERNIZACIJA. Microsoft. privatnici su btzo po novo ptisuoiili tojavno v1iisnistvo~ -UJvakom se procesii zajednicko vlasnistvo .

osoba koja je zeljela komad ptirode za svoie iskljuCIvo posjedavanje i preobraziia je u transcendentni oblik privatnoga vlnsniStva ona. trece i n-te ptirode. i u kontekstu komunikativne i interaktivne proizuodnje. Umjesto toga. koja su se nekada smatrala osnovom pojma javtioga. zajednica proizvodi i dok proizvodi ona se reprodncira i ponavo detinira. biznisima energetskih. tnreza. Ta primjedba bila bi valiana da nema cinienice da se. koja je izmislila zlo. uzajamnih sluibi i zajednickoga jezika. Ne ielimo ovdje plakati Dad razaranjem i izoiasteniem. postaje sve vise besmisien. Dobra je. Priuatno ulnsnistvo. IIi u stuari. lma sve manje dobara kOja se mogu posjedovati i koristiti u tom okviru. proizvodnja i oslobodenje rnnostva. U stvari izgleda nam da danas sudjelujemo u radikalnijem i dub/jem zaieanistsn: nego sto smo ikaaa iskusili u povuesti kapitaiizma. u tom novom stanju. Deleuze & Guaitari turde u djelu ~TO JE FILOZOFIJA? da u suvremenaj eti. Izgradnja koncepata znaei da u stuamosti oziuimo projekt koji je zaiedniiki. iniormaaiske tevoiuciie i posljedirnih preobrazbi naCina proizvodnje. sa stajalista fenomenologije proizvodnje. jos je jedasi okret spitale.Z54 PUTOVI PROIZVODNJE POSTMODERNIZACIJA. Zajednicka dobra su utjelovljenje. NaSu ekonamsku i drustueru: stvamost manje odrectuju materijalni predmeti koje proizvodimo i trosimo nego usluge i odn{)si u kojih proizvodnji sudjelujemo. izvlascuu: se za ptiuamii uporabu i nitko ne moze did ni mali prst. u kontekstu jezicne i suradniike proizvodnie. izgradnja koncepata nije samo epistemoioska operacija veejednako oruoioski projekt. privatizirano cak kao pojam. prajekt u kojemu je mnostvo potpuno obuhvaeeno. ona sto je zajedniCko. Sadasnji neoliberaini trend prema privatizaciii energiie i komunikaciiskiti usluga. Opea dobra. Rousseau je rekao da ie prva. fauna je na taj noon rastoceno.--" / / / / . usprkos svojim pravnim mocima. ILl INFORMATIZACIJA PROIZVODNJE Z55 priuuizirani i izvlaSeuju za ptivame probitke. Medutim. iako je odupiranje njegovoj siu [a osobito odupiranie izvlaStenju drtave blagostanjaj svakako vrhunska eticka i vaina zadaea. i komunikacijskih mreta koje su izgradene ogromnim utroskom. koje kapitalizam stalno ptouodi po svijetu. Nema drugoga naiirui da konstruiramo koncepte osim da radimo na zaiednicki ruuin. Koticeptiuurui kriza privatnoga viasnistva ne postaje kriza u praksi. Novi koncept "zajednickih dobara" moroice se pojauiti na tom planu. Triisni tezitni i neoliberalizam pretivljavaju n. usred postmodemosti. siuuuiet: kao iskljucivo pravo da se koristi neko dobra i raspolaze sviiti bogatstvom koje proistice iz njegova posjedouanja. Temelj klasicnoga modernoga koncepta priiuunoga ulasnistva tako se u odrertenoj mjeri rastapa u postmodernam natinu proizuodnje.a tim privatnim prisvajanjima druge. iaimoga novca. Koncept prioomoga vlasnistva. Proizvodenje sve viSe znaii izgradnja suradnje i kornunikativniti zaiednistua. Sastoii se u aavauiu privamim. transcendentna moe privatnoga vlasnistva zamijenila je imanentni odnos izmedu javnoga i zaiednickoga. nasuprot. -_. treba ptimiietiti da to novo drustveno stanje proizvodnje uopce tiiie oslabilo pralJne i politieke reiitne priuamoga vtasninoa. a umjesto toga reiim privatnoga izviastenia sue se vise univerzalno primjenjuje. rad Izaiednicko vlasnistvo ne preklapaiu. ne moze ada ne postaje sue apstraktniji transcendentni koncept Itako sve vise odvojen od stuamosti. Cinieniai je da sudjelujemo u proizvodnom suijetu koji se sastoji od komunikadjskih i drustvenih. sa staiausta epistemologiie koncepta i sa stajalista prakse. zelimo se zapitaii koji je radni pojam zajedniekoga donas. To zaiednistvo ie. lzgradnja koncepata i onaga 5[0 nazivaju "znjedni/kim imenima" doista je aktivnost koja spaja inteligenciju i djelovanje mnostua silec: ih da rade zajedno.