P I S A N A P R I P R A V A

Nastavnik: Darija Novak Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: KOMPLEKSNI BROJEVI Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: UPOZNATI UČENIKE SA KOMPLEKSNIM BROJEVIMA
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. provjera zadaće, ponavljanje
II. obrada novog gradiva
III. utvrđivanje i domaća zadaća
Na početku prisjetimo se koje smo brojevne
skupove spominjali prošle godine. To su bili : skup
prirodnih brojeva, zatim skup cijelih brojeva koje smo
uveli jer u skupu N operacija oduzimanja nije bila
zatvorena , nakon toga smo skup cijelih proširili
brojevima koje možemo zapisati u obliku razlomka i
dobili skup racionalnih brojeva u kojem je i djeljenje
zatvoreno. No tad smo uočili da u Q ne možemo dobiti
riješenje jednadžbe x
2
= 2

pa smo uveli iracionalne
brojeve I i novi skup Q U I nazvali skupom realnih
brojeva . Realni brojevi se mogu prikazati na brojevnom
pravcu .
No pogledajmo ovakvu jednadžbu x
2
= -1 da li ta
jednadžba ima rješenje u skupu R ? Nema jer za svaki
0 x vrijedi R x
2
≥ ∈ da bi ta jednadžba i njoj slične
imala rješenje moramo skup R proširiti novim brojevima
. Najprije ćemo uvesti broj čiji je kvadrat jednak -1 i
označit ćemo ga slovom i tj vrijedit će
1 i 1 i
2
− · − · , . Taj broj nazivamo imaginarnom
jedinicom .

Sad kad smo uveli imaginarnu jedinicu možemo
zapisati i rješenja ovakvih jednadžbi:
5 i x 5 x
i 3 1 3 9 x rješenja ima 9 x
2
2
t · − ·
t · − t · − t · − ·
Brojevi kao što su 2i , -5i , 3 i nazivaju se
imaginarni brojevi . Skup koji je proširenje skupa
realnih brojeva , a u kojem će biti i imaginarni brojevi
naziva se skupom kompleksnih brojeva , a definiramo ga
kao
} { R b a bi a C ∈ + · ,
ako je z = a + bi
kompleksan broj onda realni broj a nazivamo realnim
dijelom a realni broj b imaginarnim dijelom
kompleksnog broja
NASTAVNE METODE:
1. razgovor
2. pisanje
3. crtanje
4. usmeno izlaganje
PLAN PLOČE:
KOMPLEKSNI BROJEVI
N , Z , Q , R = Q U I skupovi koje smo do sada
upoznali

x
2
= -1 nema rješenja u R jer za svaki
0 x vrijedi R x
2
≥ ∈
uvodimo broj čiji je kvadrat = -1 1 i 1 i
2
− · − · ,
broj i nazivamo imaginarnom jedinicom i za njega nam
vrijedi
itd. i i i i
1 i i i
i i i i
1 i i i
i i i i
1 i i i
i i i i
1 i
i i
1 i
8 9
4 4 8
3 4 7
2 4 6
4 5
2 2 4
2 3
2
1
0
· ⋅ ·
· ⋅ ·
− · ⋅ ·
− · ⋅ ·
· ⋅ ·
· ⋅ ·
− · ⋅ ·
− ·
·
·
očigledno za svaki prirodni broj k vrijedi

i i
1 i
i i
1 i
3 k 4
2 k 4
1 k 4
k 4
− ·
− ·
·
·
+
+
+

5 i x 5 x
i 3 1 3 9 x rješenja ima 9 x
2
2
t · − ·
t · − t · − t · − ·

} { R b a bi a C ∈ + · ,
z = a + bi
Nastavna sredstva i pomagala: ploča,kreda
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: RAČ. OPR. S KOMPL. BR. Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RAČUNATI S KOMPLEKSNIM BROJEVIMA
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. ponavljanje
II. obrada novog gradiva
III. vježbanje, zadaci
IV. zadavanje zadaće
Na prošlom satu smo se upoznali s kompleksnim
brojevima , a danas ćemo vidjeti kako se s njima računa
. Najprije ćemo se upoznati s zbrajanjem i oduzimanjem
kompleksnih brojeva i reći kad su dva kompleksna broja
jednaka .
KOMPLEKSNI BROJEVI SU JEDNAKI AKO I
SAMO AKO SU IM MEĐUSOBNO JEDNAKI REALNI
DJELOVI I MEĐUSOBNO JEDNAKI IMAGINARNI
DJELOVI TJ. ( ) ( ) d b i c a di c bi a · · ⇔ + · + .
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE ĆEMO DEFINIRATI
OVAKO:
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )i d b c a di c bi a
i d b c a di c bi a
− + − · + − +
+ + + · + + +

MNOŽENJE DEFINIRAMO KAO MNOŽENJE
BINOMA TJ.
( ) ( ) ( ) ( )i bc ad bd ac bdi bci adi ac di c bi a
2
+ + − · + + + · + ⋅ +
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. razgovor
3. pisanje
PLAN PLOČE:

JEDNAKOST KOMPL. BROJEVA

( ) ( ) d b i c a di c bi a · · ⇔ + · +
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )i d b c a di c bi a
i d b c a di c bi a
− + − · + − +
+ + + · + + +
MNOŽENJE
( ) ( ) ( ) ( )i bc ad bd ac bdi bci adi ac di c bi a
2
+ + − · + + + · + ⋅ +
MNOŽENJE REALNIM BROJEM

( ) bri ar r bi a + · ⋅ +
Nastavna sredstva i pomagala:
ploča , kreda
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:KVADRATNA JEDNADŽBA Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: UPOZNATI UČENIKE S METODAMA ZA RJEŠAVANJE KVADRATNE
JEDNADŽBE
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:
I. Uvod – ponavljanje
II. Obrada novog gradiva
III. Primjeri i zadaci
IV. Zadaća
Prošle smo godine naučili kako riješiti linearne
jednadžbe, a sada ćemo vidjeti kako pronaći rješenja
kvadratne jednadžbe.
Kvadratna jednadžba je jednadžba oblika
ax
2
+ bx + c = 0 gdje su a , b , c koeficijenti
kvadratne jednadžbe i to a – koeficijent kvadratnog
člana, b – koeficijent linearnog člana i c – slobodni
član. Jednadžbe u kojima je b = 0 ili c = 0 nazivamo
nepotpunim kvadratnim jednadžbama . Ako je b = 0
jednadžba dobiva oblik ax
2
+ c = 0 i takvu jednadžbu
nazivamo čistom kvadratnom jednadžbom . S njom smo
se već sreli i trebali bi ju znati riješiti . Njena rješenja su:
a
c
x
2 1
− t ·
,
. Čista kvadratna jednadžba uvijek
ima dva rješenja i to su suprotni brojevi (što to znači –
zbroj im je jednak nuli) i to mogu biti oba realna ili oba
imaginarna . Brojeve koji su rješenja neke jednadžbe
često nazivamo i korjenima te jednadžbe . Čistu
kvadratnu jednadžbu možemo riješiti na još jedan način
(koji – rastavljanjem na faktore).



NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. razgovor
3. pisanje
PLAN PLOČE:
KVADRATNA JEDNADŽBA

ax
2
+ bx + c = 0
a , b , c koeficijenti kvadratne jednadžbe
a – koeficijent kvadratnog člana
b – koeficijent linearnog člana
c – slobodni član
za b = 0 dobivamo jednadžbu
ax
2
+ c = 0 - čista kvadratna jednadžba
rješenja te jed. su :
a
c
x
2 1
− t ·
,
Primjer1,2,3 str. 37.-38.
Zad 1,2,3 str. 71.
Nastavna sredstva i pomagala:
Domaći uradak: Literatura za pripremu sata:
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: RAČ. OPR. S KOMPL. BR. Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RAČUNATI S KOMPLEKSNIM BROJEVIMA
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

V. ponavljanje
VI. obrada novog gradiva
VII. vježbanje, zadaci
VIII. zadavanje zadaće
Na prošlom satu smo se upoznali s kompleksnim
brojevima , a danas ćemo vidjeti kako se s njima računa
. Najprije ćemo se upoznati s zbrajanjem i oduzimanjem
kompleksnih brojeva i reći kad su dva kompleksna broja
jednaka .
KOMPLEKSNI BROJEVI SU JEDNAKI AKO I
SAMO AKO SU IM MEĐUSOBNO JEDNAKI REALNI
DJELOVI I MEĐUSOBNO JEDNAKI IMAGINARNI
DJELOVI TJ. ( ) ( ) d b i c a di c bi a · · ⇔ + · + .
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE ĆEMO DEFINIRATI
OVAKO:
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )i d b c a di c bi a
i d b c a di c bi a
− + − · + − +
+ + + · + + +

MNOŽENJE DEFINIRAMO KAO MNOŽENJE
BINOMA TJ.
( ) ( ) ( ) ( )i bc ad bd ac bdi bci adi ac di c bi a
2
+ + − · + + + · + ⋅ +
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. razgovor
3. pisanje
PLAN PLOČE:

JEDNAKOST KOMPL. BROJEVA

( ) ( ) d b i c a di c bi a · · ⇔ + · +
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE

( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( ) ( )i d b c a di c bi a
i d b c a di c bi a
− + − · + − +
+ + + · + + +
MNOŽENJE
( ) ( ) ( ) ( )i bc ad bd ac bdi bci adi ac di c bi a
2
+ + − · + + + · + ⋅ +
MNOŽENJE REALNIM BROJEM

( ) bri ar r bi a + · ⋅ +
Nastavna sredstva i pomagala:
ploča , kreda
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: KOMPLEKSNI BROJEVI: DJELJENE Br.nast.sata:
PRIKAZ U RAVNINI I APSOLUTNA VRIJEDNOST
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI DIJELITI KOMPLEKSNE BROJEVE ODREDITI IM
APSOLUTNU VRIJEDNOST I PRIKAZAT IH U RAVNINI
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. pregled zadaće
II. obrada gradiva
III. vježbe
IV. zadaća
Djeljenjem kompleksnog broja z1 brojem z2 različitim
od 0 dobije se novi kompleksni broj kojemu treba
odrediti realni i imaginarni dio. to ćemo napraviti ovako:

( )
( ) ( )
2 2
2
2
2
2
1
d c
i ad bc bd ac
di c
bdi bci adi ac
di c
di c
di c
bi a
z
z
+
− + +
·
·

− + −
·



+
+
·
Broj c – di nazivamo konjugirano kompleksnim
parom broju c + di . Kad izmnožimo konjugirano
kompleksne brojeve dobijemo realan broj .
Apsolutna vrijednost kompleksnog broja ili
modul od z je broj
z z z z b a z
2 2 2 2
⋅ · + · + · Im Re gdje je
z konjugirano kompleksni par od z
Prikaz kompleksnih brojeva u Gaussovoj ili
kompleksnoj ravnini .
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. pisanje
3. razgovor
PLAN PLOČE:
DIJELJENJE I MODUL KOMPLEKSNIH
BROJEVA

( )
( ) ( )
2 2
2
2
2
2
1
d c
i ad bc bd ac
di c
bdi bci adi ac
di c
di c
di c
bi a
z
z
+
− + +
·
·

− + −
·



+
+
·
z z z z b a z
2 2 2 2
⋅ · + · + · Im Re

zadaci iz udžbenika.
Nastavna sredstva i pomagala:
Domaći uradak: Literatura za pripremu sata:
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:KVADRATNA JEDNADŽBA Br.nast.sata:
ax
2
+ bx = 0
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RJEŠAVAT NEPOTPUNU KVAD. JED.
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – pregled zadaće
II. Obrada gradiva
III. Zadaci
IV. Zadaća
Spomenuo sam da postoje dva tipa nepotpune
kvadratne jednadžbe . Jedan smo upoznali na prošlom
satu , a sada ćemo se sresti i s drugim . To je jednadžba
oblika ax
2
+ bx = 0 . Takve jednadžbe rješavamo tako
da binom rastavimo na faktore pa jednadžba ima rješenja
x(ax + b) = 0 iz čega slijedi x = 0 ili ax + b = 0
x1 = 0 x2 =
a
b

Rješenja ovakve nepotpune kvad. jed. su uvijek realni
brojevi i jedno rješenje je uvijek jednako nuli.

NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. razgovor
3. pisanje
PLAN PLOČE:
NEPOTPUNA KVADRATNA JEDNADŽBA


ax
2
+ bx = 0
x(ax + b) = 0 ⇒x = 0 ili ax + b = 0
x1 = 0 x2 =
a
b



Nastavna sredstva i pomagala:ploča,kreda
Domaći uradak: str 72. zad7 , 8 Literatura za pripremu sata: udžbenik
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: FORMULA ZA RJEŠAVANJE Br.nast.sata:
OPĆE KVADRATNE JEDNADŽBE , NORMIRANA JEDNADŽBA
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – ponavljanje
II. Obrada gradiva
III. Vježbe – zadaci
IV. Zadaća
Zadnji zadaci koje smo rješavali na prošlom satu
riješeni su pomoću dopunjavanja kvadratnog trinoma do
potpunog kvadrata binoma , sad ćemo pronaći formulu
za rješavanje opće kvadratne jednadžbe .
Cilj nam je lijevu stranu jed. napisati kao kvadrat
binoma


Kvadratnu jednadžbu kojoj je koeficijent
kvadratnog člana jednak 1 nazivamo normiranom
kvadratnom jednadžbom iona ima oblik
x
2
+ px + q = 0 na taj oblik možemo svesti svaku
kvadratnu jed. djeljenjem s koeficijentom kvadratnog
člana, a formula za rješavanje normirane kvad. jed. je
2
q 4 p p
x
2
2 1
− t −
·
,
odnosno
q
2
p
2
p
x
2
2 1

,
_

¸
¸
t − ·
,
NASTAVNE METODE:
1.
2.
3.
4.
5.
PLAN PLOČE:
OPĆA KVADRATNA JEDNADŽBA
FORMULA
, 0 a 0 c bx ax
2
≠ · + + Podijelimo najprije jed.s a i
prebacimo slobodni član na desnu stranu :
a
c
x
a
b
x
2
− · + pribrojimo liojevoj i desnoj strani kvadrat
polovine koeficijenta linearnog člana :
a
c
a 2
b
a 2
b
x
a
b
x
2 2
2

,
_

¸
¸
·
,
_

¸
¸
+ + sada imamo
a
c
a 4
b
a 2
b
x
2
2
2
− ·
,
_

¸
¸
+ Kad desnu stranu svedemo na
zajednički nazivnik dobijemo :
2
2
2
a 4
ac 4 b
a 2
b
x

·
,
_

¸
¸
+ iz čega nakon vađenja korjena
dobivamo :
a 2
ac 4 b b
x
a 2
ac 4 b
a 2
b
x
2
2 1
2
− t −
· ⇔

t · +
,

Na taj način smo rješenja opće kvadratne jednadžbe dobili izražena
pomoću njezinih koeficijenata i to je uobičajena formula za
rješavanje kvad. jed.
Nastavna sredstva i pomagala:
Literatura za pripremu sata:
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:DISKRIMINANTA KVADRATNE JEDNADŽBE Br. nast. sata:
VIETEOVE FORMULE
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI ŠTO JE DISKRIMINANTA
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – preglefd zadaće
II. Obrada gradiva
III. Zadaci
IV. Zadaća
Do sada smo riješili dosta zdataka u kojima je trebalo
odrediti riješenja jednadžbe, no ponekad nas ne
zanimaju sama rješenja , već samo jesu li ona realni ili
kompleksni brojevi . O čemu nam ovisi tip rješenja?
Iz do sad rješenih zadataka može se vidjeti da tip
rješenja ovisi o vrijednosti izraza pod korjenom.
Vrijednost tog izraza je svakako realan broj jer su a,b,c
realni brojevi, a taj izraz označavamo sa D i zovemo ga
diskriminanta kvadratne jednadžbe, dakle diskriminanta
je D = b
2
– 4ac (lat. discriminare – razlučiti ili dijeliti).
Znamo li vrijednost diskriminante formula za rješavanje
jed. može se pisati ovako

a 2
D b
x
2 1
t −
·
,
.
Ako nam je D 0 ≥ rješenja jed. će biti dva različita
realna broja .
Ako je 0 D · dobit ćemo dvostruko realno rješenje
, a ako je 0 D ≤ rješenja će biti kompleksni brojevi.

U mnogim zadacima koristimo se zbrojem i
umnoškom rješenja kvadratne jednadžbe , a da nam
sama rješenja nisu potrebna . Za zbroj iumnožak rješenja
vrijede tzv. Vieteove formule
a
c
x x
a
b
x x
2 1
2 1
· ⋅
− · +
NASTAVNE METODE:
1. pisanje
2. usmeno izlaganje
3. razgovor
PLAN PLOČE:
DISKRIMINANTA
D = b
2
– 4ac - diskriminanta
pa riješenja možemo zapisati i ovako:

a 2
D b
x
2 1
t −
·
,

¹
¹
¹
'
¹
· − · ∈ <
∈ · ·
≠ ∈ >
− ·
2 1 1 2 2 1
2 1
2 2 1
2
x x x x C x x 0
R x x 0
x R x x 0
a c 4 b D
R e R e , I m I m i , ,
,
x i , ,
1


VIETEOVE FORMULE
a
b
a 2
ac 4 b
a 2
b
a 2
ac 4 b
a 2
b
x x
2
2 1
− ·

,
_

¸
¸

+ − +

,
_

¸
¸

− − · +
a
c
a 4
ac 4 b
a 4
b
a 2
ac 4 b
a 2
b
a 2
ac 4 b
a 2
b
x x
2
2
2
2
2
2 1
·


·

,
_

¸
¸

+ − ⋅

,
_

¸
¸

− − · ⋅
Nastavna sredstva i pomagala: ploča,kreda
Domaći uradak: str.73.,74. zad.15. – 21. Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: KVADRATNA FUNKCIJA Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – pregled zadaće
II. Obrada gradiva
III. Zadaci
IV. Zadaća
Do sada smo govorili o kvadratnoj jednadžbi ,a sad
ćemo se upoznati s kvadratnom funkcijom . Neka su
a,b,c 0 a i ≠ ∈R . Funkciju R R : f → definiranu
formulom ( ) c bx ax x f
2
+ + · nazivamo
kvadratnom funkcijom ili polinomom drugog stupnja .
Graf kvadratne funkcije je krivulja koju nazivamo
parabola. Najjednostavnija kvadratna funkcija je
( )
2
x x f · tu funkciju nazivamo i kvadriranje .Kako
izgleda njezin graf ? (Nacrtati graf)
Ta parabola se nalazi u gornjoj poluravnini (gornja
poluravnina je skup točaka kojima je ordinata pozitivna
tj. za koje vrijedi y>0) ishodište koordinatnog sustava je
tjeme parabole i ono je najniža točka grafa funkcije pa
kažemo da funkcija za x = 0 ima minimum . Očito je
graf simetričan s obzirom na os y , za takve funkcije kod
kojih vrijedi da je
( ) ( ) x f x f · −
kažemo da su
parne funkcije , a ako vrijedi
( ) ( ) x f x f − · −

govorimo o neparnoj funkciji ostale funkcije su ni
parne ni neparne

NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. pisanje
PLAN PLOČE:

KVADRATNA FUNKCIJA
R R : f → ( ) c bx ax x f
2
+ + ·
( )
2
x x f ·



( ) ( ) x f x f · −
parne funkcije

( ) ( ) x f x f − · −
neparne funkcije
Nastavna sredstva i pomagala:ploča , kreda
Domaći uradak:zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata:udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:KVADRATNA FUNKCIJA Br.nast.sata:
f(x) = ax
2
, a<0 , f(x) = ax
2
+ c
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. ponavljanje
II. obrada novog gradiva
III. vježba
IV. zadaća
Kod funkcije f(x) = x
2
i funkcija kod kojih je bilo a>0
vidjeli smo da je graf bio otvoren prema gore. Danas
ćemo vidjeti kako izgledaju funkcije kod kojih je a<0.
(Nacrtati graf jedne takve funkcije) , dakle graf takve
funkcije nalazi se u donjoj poluravnini i ishodište
koordinatnog sustava je tjeme parabole , ono je
istovremeno i najviša točka grafa pa kažemo da je
funkcija omeđena odozgo i da ima maksimum u točki x
= 0
Ako je kvadratna funkcija oblika f(x) = ax
2
+ c
njezin graf je parbola koja je s obzirom na graf funkcije
f(x) = ax
2
translatirana (pomaknuta) za veličinu
slobodnog člana c u smjeru osi y. Njezino tjeme ima
koordinate T(0,c).


NASTAVNE METODE:
1. pisanje
2. crtanje
3. usmeno izlaganje
4. razgovor
PLAN PLOČE:

FUNKCIJE f(x) = ax
2
, a<0 i f(x) = ax
2
+c
grafovi funkcija

Nastavna sredstva i pomagala:
Domaći uradak: Literatura za pripremu sata:
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:KVADRATNE FUNKCIJE Br.nast.sata:
f(x) = a(x – x
0
)
2
, f(x) = a(x – x
0
)
2
+ y
0
, f(x) = ax
2
+ bx + c, tok i predznak funkcije
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. uvod – ponavljanje
II. obrada gradiva
III. vježba
IV. zadaća
Na prethodnom satu smo pokazali kako izgledaju
grafovi funkcija f(x) = ax
2
za a<0 i a>0 , a danas ćemo
vidjeti što se događa kad imamo funkcije oblika f(x)
= a(x – x0)
2
, f(x) = a(x – x0)
2
+ y0 i f(x) =ax
2
+bx+c.
Grafovi tih funkcija su pomaknuti u smjeru osi x i
to za vrijednost x0 tj. prvi za 5 jedinica desno ,a drugi za
1 lijevo , pa možemo zaključiti da se graf funkcije f(x) =
a(x – x0)
2
dobiva pomicanjem grafa funkcije f(x) = ax
2
za x0 u smjeru osi x . Parabola y =a(x – x0)
2
ima za os
simetrije pravac x = x0 .

Graf ove funkcije dobit ćemo ako graf funkcije
f(x) = ax
2
pomaknemo za x0

u smjeru osi x i za y0 u
smjeru osi y.
Graf opće kvadratne funkcije lako ćemo nacrtati
ako odredimo njezino tjeme i nultočke (ako ih ima).
Nultočke dobivamo rješavajući kvadratnu jednadžbu ,a
koordinate tjemena ćemo dobiti tako da za apscisu
zbrojimo apscise nultočaka (zbrojimo nultočke) i
podjelimo zbroj sa 2
2
x x
2 1
+
(aritmetička sredina
brojeva x1 i x2 ,a x1 + x2 je vieteova formula) i to je x0
=
a 2
b
− ,a da bi dobili ordinatu uvrstit ćemo vrijednost
apscise u funkciju i kad to izračunamo dobivamo da je
ordinata
a 4
ac 4 b
y
2
0

− · Dakle
T=

,
_

¸
¸ −
− −
a 4
ac 4 b
,
a 2
b
2
Za određivanje predznaka funkcije bitan nam je
predznak koeficijenta kvadratnog člana a i predznak
diskriminante D
a) ako je D<0 tad je predznak funkcije jednak
NASTAVNE METODE:
1. pisanje
2. crtanje
3. usmeno izlaganje
4. razgovor
PLAN PLOČE:

f(x) = a(x – x0)
2
f(x) = (x – 5)
2
f(x) = 3(x – 1)
2
nacrtati grafove

f(x) = a(x – x0)
2
+ y0

f(x) = ax2 + bx + c

predznaku koeficijenta kvadratnog člana
tj. čitava funkcija je samo pozitivna ili samo
negativna
b) ako je D = 0 tad je f(x) 0 ≥ ili
x , 0 ) x ( f ∀ ≤
ovisno da li je keficijent a
verći ili manji od 0.
c) ako D>0 ,tad postoje dvije realne nultočke i
ako je a>0 imamo

a ako je a<0 dobivamo
Odrediti tok funkcije znači odrediti intervale na
kojima funkcija raste ili pada njen
minimum ili maximumi njezine nultočke
Nastavna sredstva i pomagala: ploča,kreda
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: EKSPONENCIJALNE JEDNADŽBE Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RJEŠAVATI EKSP. JED.
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – pregled zadaće
II. Obrada gradiva
III. Vježba – zadaci
IV. Zadaća
Sada kad smo naučili što je eksponencijalna funkcija ,
naučit ćemo kako riješiti i što su eksponencijalne
jednadžbe
Jednadžba kojoj je nepoznanica u eksponentu naziva
se eksponencijalna jednadžba .
Ako ju možemo svesti na jednakost dviju potencija
jednakih baza tj. na oblik
( ) ( )
1 a , 0 a , a a
x g x f
≠ > ·
onda ju rješavamo izjednačavanjem eksponenata tj. onda
vrijedi ( ) ( ) x g x f · ita jed. daje sva rješenja eksp.
jed.
Ako ju možemo svesti na oblik
( ) ( )
0 C a B a A
x f x f 2
· + ⋅ + ⋅
onda je supstitucijom
( )
t a
x f
·
svodimo na kvadratnu jednadžbu. Pri tome
moramo paziti dali oba rješenja kvadratne
jed.zadovoljavaju polaznu jer
( )
0 a
x f
> biti mora
.

Ako se jed. svodi na oblik
( )
b a
x f
· gdje b nije
potencija od a ,takvu jednadžbu možemo riješiti samo
logaritmiranjem.

NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. pisanje
3. razgovor
PLAN PLOČE:
EKSPONENCIJALNE JEDNADŽBE

( ) ( )
1 a , 0 a , a a
x g x f
≠ > · ⇒ ( ) ( ) x g x f ·
Pr.

9 x 6 3 x 2 2 64 2
6 3 x 3 x
· · − ⇒ · ⇒ ·
− −


( ) ( )
0 C a B a A
x f x f 2
· + ⋅ + ⋅
supstitucija
( )
t a
x f
·
dobivamo
0 C Bt At
2
· + +
Pr.
1 x
2 x 2 9 3 2 t , 9 t
2
11 7
2
72 49 7
a 2
ac 4 b b
t
0 18 t 7 t t 3
0 18 3 7 3
x 2
2 1
2
2 , 1
2 x 2
x 2 x 4
·
· ⇒ · ⇒ − · · ⇒
t
·
·
+ t
·
− t −
·
· − − ⇒ ·
· − ⋅ −
Nastavna sredstva i pomagala: ploča ,kreda,
kalkulator
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik, logaritamske
tablice,
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:EKSPONENCIJALNA FUNKCIJA - UVOD Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: PONOVITI GRADIVO O POTENCIJAMA I KORJENIMA
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Ponavljanje gradiva
Na početku prije nego definiramo što je eksponencijalna
funkcija podsjetimo se gdje smo se do sad sreli s
pojmom eksponenta. Taj pojam se pojavio kod
potencija . Što su potencije ? Definicija: skraćeni zapis
množenja jednakih faktora.
Prvo smo uzimali za bazu i exponent prirodne brojeve,
nakon toga proširili smo skup iz kojeg biramo bazu na
skup pozitivnih realnih brojeva . Sljedeći korak u
proučavanju potencija bio je proširivanje skupa iz kojeg
biramo eksponente na skup cijelih brojeva.
Sjetite se čemu je jednaka vrijednost potencije na
negativan eksponent ?
Podsjetimo se sad još nekih svojstava potencija i kako se
s potencijama računa

Ako je
Q n∈
dobivamo korjenovanje . Pojam korjena
smo uveli na slijedeći način
n
m
n m
n
1
n n
a a a a b a b , N n , R b , a · · · ⇒ · ∈ ∈
+
i
NASTAVNE METODE:
1. pisanje
2. razgovor
PLAN PLOČE:

  
faktora n
n
a ... a a a a

⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ·
a – baza , n - exponent
a,n N ∈
+
∈R a
Z n∈
n
n
a
1
a ·

I. ako je N n , R a ∈ ∈
+
tada vrijedi
( ) ( )
1 n 2 n 2
n
a , 0 a , 0 a
+
− > − >
II. 0 n , 0 0
n
≠ ·
III. 0 a , 1 a
0
≠ ·
IV. množenje i djeljenje potencija
m n m n
a a a
+
· ⋅ ,
m n m n
a a : a

· , ( )
nm
m
n
a a ·
( )
n n
n
b a b a ⋅ · ⋅ , ( )
n n
n
b : a b : a ·
n
m
n m
n
1
n n
a a a a b a b , N n , R b , a · · · ⇒ · ∈ ∈
+
i
Nastavna sredstva i pomagala: ploča , kreda,
udžbenik
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica:EKSPONENCIJALNA FUNKCIJA Br.nast.sata:
DEFINICIJA I SVOJSTVA
Zadatak i cilj nastavnog sata: DEFINIRATI EKSPONENCIJALNU FUNKCIJU
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – ponavljanje
II. Obrada gradiva
III. Vježba – zadaci
IV. Zadaća
Na prošlom satu smo ponovili svojstva potencija i
korjena i kako se sa njima računa , a sad ćemo definirati
što je eksponencijalna funkcija i objasniti zašt se tako
zove.
Dakle ako je
+ +
∈ ∈ ≠ ∈ R a R x 1 a R a
x
je tada , , , a
funkcija
+
→R R : f takva da je
( ) 1 a 0 a a x f
x
≠ > · i za naziva se
eksponencijalnom funkcijom baze a . U nekim knjigama
za takvu funkciju se pojavljuje oznaka ( )
x
a
a x f · .
Zašto smo iskljkučili slučaj a = 1 i a<0 ? Ako je a = 1
dobivamo ( ) x 1 1 x f
x
∀ · · pa bi se skup R
preslikao u jednočlani skup 1 , a ako bi bilo a<0 npr. a =
-2 tada bi za 0<x<1 npr. x =
2
1
dobili
( ) R 2 i 2 2
2
1
f
2
1
∉ · − · − ·
,
_

¸
¸

Sada ćemo nekoliko eksponencijalnih funkcija prikazati
tablično i pripadajućim grafom. Vjerujem da ćemo iz tih
prikaza doći do nekih značajnih podataka o svojstvima
eksponencijalnih funkcija.
1. Svaka eksponencijaln funkcija prolazi kroz
točku (0,1)
2. Ako je a >1 funkcija raste tj. za x1 < x2
slijedi f(x1) < f(x2)
3. Za 0< a < 1 funkcija pada tj. za x1 < x2
slijedi f(x1) > f(x2)
4. Domena je skup R ,a kodomena skup R
+
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. razgovor
3. pisanje
4. crtanje
PLAN PLOČE:

+ +
∈ ∈ ≠ ∈ R a R x 1 a R a
x
je tada , ,
+
→R R : f ( ) 1 a 0 a a x f
x
≠ > · i za
( )
x
a
a x f ·
a = 1 ⇒
( ) x 1 1 x f
x
∀ · ·
a<0 npr. a = -2 i 0<x<1 npr. x =
2
1
( ) R 2 i 2 2
2
1
f
2
1
∉ · − · − ·
,
_

¸
¸
x -2 -1 0 1 2
x
2
1/4 1/2 1 2 4
x
2
1

,
_

¸
¸
4 2 1 1/2 1/4
x
4
1/16 1/4 1 4 16
x
4
1

,
_

¸
¸
16 4 1 1/4 1/16
Nastavna sredstva i pomagala: ploča,kreda
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata:udžbenik
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: LOGARITAMSKA FUNKCIJA Br.nast.sata:
INVERZNA FUNKCIJA, LOGARITAM
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod – ponavljanje o funkciji
II. Obrada gradiva
III. Zadaća
Da bismo mogli uvesti pojam logaritamske funkcije
najorije ćemo ponoviti što je inverzna funkcija .
Inverznu funkciju može imati samo funkcija koja je
bijekcija ( kad je funkcija bijekcija?). Funkcija je
bijekcija ako je surjekcija i injekcija
( )
( ) ( ) injekcija -
surjekcija - td.
2 1 2 1 2 1
x x x f x f , A x , x
y x f A x ! B y
≠ ⇒ ≠ ∈
· ∈ ∃ ∈ ∀
A B : f
1


je inverzna funkcija funkcije f ako
vrijedi
( ) ( )
( ) ( ) B y , y x f f
A x , x x f f
1
1
∈ ∀ ·
∈ ∀ ·


Grafovi inverznih funkcija su simetrični s obzirom na
pravac y=x .
Logaritamska funkcija je funkcija inverzna
exponencijalnoj funkciji . Ako je ( )
x
a x f ·
exponencijalna funkcija onda je ( ) x log x f
a
1
·


logaritamska funkcija . Ona preslikava skup R
+
u R
Svojstva logaritamske funkcije povezana su sa
svojstvima exponencijalne funkcije.
1) Log. funkc. baze a je funkcija inverzna exp.
funkc. baze a .
2) Ako je a>0 exp funkc. raste pa i
logaritamska raste
3) Ako je 0<a<1 exp. pada pa i log. pada
4) Domena log. funkc. je R
+
,a kodomena R
5) Graf svake log. funkc. sadrži točku T(1,0)
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. pisanje
3. crtanje
4. razgovor
PLAN PLOČE:
INVERZNA FUNKCIJA

( )
( ) ( ) injekcija -
surjekcija - td.
2 1 2 1 2 1
x x x f x f , A x , x
y x f A x ! B y
≠ ⇒ ≠ ∈
· ∈ ∃ ∈ ∀
A B : f
1


je inverzna funkcija funkcije f ako
vrijedi
( ) ( )
( ) ( ) B y , y x f f
A x , x x f f
1
1
∈ ∀ ·
∈ ∀ ·


primjer1.

( )
( ) ( ) ( )
( ) 6 x 2 x f
2 / x 3 x f
2
1
x x f f
3 x
2
1
x f
1
1 1
− ·
⋅ · + ⇒ ·
+ ·

− −
15
10
5
-5
-5 5
( 1 / 2 )
2
4 ( 1 / 4 )
x x
x
x
LOGARITAM
logbx = y ako je x =b
y

pr. log28 = 3 jer je 2
3
=8
log100 = 2 jer je 10
2
= 100, log = log10
Baza logaritma mora biti veća od 0 i različita od 1, a
argument ( numerus ) veći od 0
Logaritme kojima je baza broj e = 2,7182...
bilježimo s ln , to su tzv. prirodni logaritmi ,a koriste se
u višoj matematici.
RAČUNANJE S LOGARITMIMA
( )
x log
n
1
x log , x log m x log
y log x log
y
x
log
y log x log y x log
x b log , 0 1 , 1 b
b
n
b b
m
b
b b b
b b b
x
b
· ⋅ ·
− ·
+ · ⋅
· · ·
b b
log log
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, kreda,
udžbenik, kalkulator, logaritamske tablice
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata:udžbenik, log. tablice
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: LOGARITAMSKE JEDNADŽBE Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RJEŠAVATI LOG. JED.
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:


I. Uvod – pregled zadaće
II. Obrada gradiva
III. Vježba – zadaci
IV. Zadaća
Nakon što smo se upoznali s logaritamskom
funkcijom i računanjem s logaritmima ,
danas ćemo pokazati kako riješiti jednadžbe
kod kojih je nepoznanica pod znakom
logaritma (logaritamske jednadžbe ).
Prvi slučaj je kad logaritamsku jed.
možemo svesti na oblik
0 x , 1 a , 0 a , b x log
a
> ≠ > · njeno rješenje je
iz def. logaritma
b
a x ·

Drugi slučaj imamo kad logaritamskim
transformacijama jednadžbu možemo svesti na oblik
( ) ( )
( ) ( ) x g
x g log x f log
a a
·
·
x f
jed. na svodi ona se tada

I treći oblik jed. koju rješavamo logaritmiranjem
je eksp.jed.
b a
x
·
NASTAVNE METODE:
1. PISANJE
2. USMENO IZLAGANJE
3. RAZGOVOR
PLAN PLOČE:
LOGARITAMSKE JEDNADŽBE
0 x , 1 a , 0 a , b x log
a
> ≠ > ·
rj.
b
a x ·
Pr. 1000 10 x 3 x log
3
· · ⇒ ·

( ) ( )
( ) ( ) x g
x g log x f log
a a
·
·
x f
jed. na svodi ona se tada
Pr.
5 x 4 x x 1 x
) 4 x x log( ) 1 x log(
2 2
2 2
· ⇒ + − · −
+ − · −


b a
x
·
Pr.
32193 . 2 x
30103 . 0
69897 , 0
2 log
5 log
x 5 log 2 log x
5 log 2 log
log 5 2
x
x
·
· · ⇒ ·
·
· 

Nastavna sredstva i pomagala: ploča,kreda,
kalkulator
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
-1
-2
-3
-4
-5
-4 -3 -2 -1 1 2 3 4
d
c
b
a
x
x = 0,59
d = 1,37
c = 1,29
b = 0,94
a = 0,74
2
x
=1,51
1
2
x
=0,66
log x) (
log 2) (
= -0,75
log x) (
log
1
2
= 0,75
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik, logaritamske
tablice
P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: NOVČANA ŠTEDNJA Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata: PRIMJENA JEDNOSTAVNOG KAMATNOG RAČUNA
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:


I. Uvod – o štednji
II. Obrada gradiva
III. Primjeri i zadaci
IV. Zadaća
Novčana štednja je odgađanje odnosno
ograničenje potrošnje novca na određeno
vrijeme , koje se stimulira plaćanjem
naknade ( kamata na štednju )
Prisjetimo se sad kamatnog računa : što je kamata ,
što glavnica , što kamatnjak ili kamatna stopa i kako
smo ih označavali .
Pri obračunu kamate na štedne uloge koristi se
jednostavni kamatni račun , prisjetimo se njegovih
formula :
Cp
k 100
n
Cn
k 100
p
pn
k 100
C
100
n p C
k · ⇒ · ⇒ · ⇒
⋅ ⋅
·
U praksi se često događa da se moraju obračunati
kamate za određeni broj dana i takva kamata se računa
36500
Cpd
k · . Štedni računi su promjenjljivi odnosno
na njih se povremeno ulaže , a povremeno novac vadi,
pa da bi smo mogli računati kamate pod takvim
uvjetima moramo znati izračunati kamatu od više
glavnica
p
365
D ,
100
d C
N ,
D
N
k
j j
j
n
1 j
j
· · ·

·
Izračunavanje posljednjeg stanja na štednom računu
zovemo saldiranje, a izvodi se pomoću prethodnih
formula.

NASTAVNE METODE:
3. usmeno izlaganje
2. pisanje
3. razgovor
PLAN PLOČE:

NOVČANA ŠTEDNJA
Cp
k 100
n
Cn
k 100
p
pn
k 100
C
100
n p C
k · ⇒ · ⇒ · ⇒
⋅ ⋅
·

p
365
D ,
100
d C
N ,
D
N
k
j j
j
n
1 j
j
· · ·

·
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, kreda,
kalkulator
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: DISKONTNI RAČUN Br.nast.sata:
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:


I. Uvod – pojam diskonta
II. Obrada gradiva
III. Primjeri i zadaci
IV. Zadaća
Pod pojmom diskonta podrazumjevat
ćemo otkup nekog potraživanja prije njegova
dospijeća uz odbitak kamata provizije i
troškova.
Diskontiranje je postupak izračunavanja sadašnje
vrijednosti glavnice koja dospijeva nakon nekog
vremena ( DISKONTNI RAČUN ) . Pri diskontiranju je
potrebno izračunati kamate na nominalnu vrijednost
(onu vrijednost koja piše na mjenici). To podrazumijeva
da znamo ili da možemo odrediti pripadnu kamatnu
stopu i ta stopa se naziva diskontna stopa
Razlikujemo tri slučaja diskonta:
1) Potraživanje se iskupljuje na datum dospijeća –
isplaćuje se nominala
2) Potraživanje se iskupljuje prije datuma dospijeća
– isplaćuje se diskontirana vrijednost tj.
vrijednost umanjena za odgovarajuće kamate.
3) Potraživanje se iskupljuje nakon datuma
dospijeća – isplaćuje se nominala uvećana za
kamate
Vrste diskontiranja:
Trgovački diskont – naknada za plaćanje dogovorenog
iznosa prije datuma dospijeća
Službeni (strogi) diskont – smatramo da nominalni iznos
sadrži i kamatu
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. pisanje
3. razgovor
PLAN PLOČE:

DISKONTNI RAČUN

Trgovački diskont
Službeni diskont
Mjenični diskontni račun
Nastavna sredstva i pomagala: ploča, kreda,
kalkulator
Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

P I S A N A P R I P R A V A
Nastavnik: RUŠAK ROBERT Nastavni predmet:
MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak:
Nastavna jedinica: BROJEVNA ILI TRIGONOMETRIJSKA Br.nast.sata:
KRUŽNICA I DEF. TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Zadatak i cilj nastavnog sata:
Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja
2. Uvježbavanje
3. Ponavljanje
4. Provjeravanje
Oblici rada: 1. Frontalni
2. Individualni
3. Grupni
4. Rad u parovima
ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA:

I. Uvod
II. Obrada gradiva
III. Ponavljanje
IV. Zadaća
Na početku pokušati ću objasniti zbog čega su uvedene
trigonometrijske funkcije . Ponovimo najprije što znate
iz geometrije. pomoću kojih elemenata ste mogli
konstruirati raznostraničan trokut i koliko ih mora biti
zadano (tri, dvije stranice kut između, dvije stranice kut
nasuprot većoj, stranica i dva kuta uz nju, sve tri
stranice) , mogu li biti zadana tri kuta (ne jer kad su
zadana dva treći je potpuno određen), a kada ste mogli
izračunati površinu trokuta ( ako su zadani dužinski
elementi – stranica i visina, tri stranice).
Trigonometrijske funkcije uvodimo da bi kutevi postali
ravnopravni elementi pri izračunavanju površine i da bi
smo iz zadanih dužinskih elemenata mogli odrediti
kuteve.
Trigonometrijske funkcije su sinus sin ,kosinus cos ,
tangens tg , kotangens ctg . Mogu se definirati na dva
načina : pomoću tzv trigonometerijske kružnice i
pomoću pravokutnog trokuta . Mi ćemo ih def.pomoću
trig. kružnice . Trigonometrijska kružnica je kružnica sa
središtem u ishodištu koordinatnog sustava, radijusa 1
.Svakoj točki takve kružnice je pridružen neki realan
broj koji je oblika t+2kπ , a prikazuje duljinu luka
kružnice (veličinu kuta) . 2π je opseg jedinične
kružnice , a k cijeli broj koliko puta uzimam opseg , a t
dio luka.
Def. sinusa i kosinusa
Ako polupravac iz ishodišta sječe kružnicu u točki P toj
točki pripada luk AP i kut ∠ AOP nazovimo ga ∠ α .
Ako iz P spustimo okomicu na x- os dobivamo dužinu
PM. Kažemo da je sinus luka AP ili kuta ∠α ordinata
točke P.
Kosinus luka AP ili kuta ∠α je apscisa te iste točke P.
1 cos , 1 sin ≤ ≤ α α
jer kateta je uvijek manja ili
NASTAVNE METODE:
1. usmeno izlaganje
2. pisanje
3. crtanje
PLAN PLOČE:
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE
sinus sin
kosinus cos
tangens tg
kotangens ctg
t+2kπ
1 cos , 1 sin ≤ ≤ α α
jednaka hipotenuzi(ordinata ili apscisa bilo koje točke na
trig. kružnici ne može biti veća od 1)
Ako točki P dodamo puni kut ili cjelobrojni višekratnik
punog kuta ponovo dolazimo u točku P , pa su sinus i
kosinus funkcije s periodom 2π tj. 360°.
Def. tangensa i kotangensa
Pravac x=1 nazivamo tangens – os , a pravac y=1
kotangens – os .
Tangens kuta ∠α je ordinata točke T u kojoj krak OP
sječe os tangensa.
Kotangens kuta ∠α je apscisa točke S u kojoj krak OP
sječe os kotangensa.
Osnovne relacije između trig. funkc.
1.)
1 cos sin
2 2
· + α α
Zbroj kvadrata sinusa i
kosinusa istog kut jednak je 1 – proizlazi iz pitagorinog
poučka jer sin i cos su katete pravokutnog trokuta ,a
radijus kružnice koji je 1 je hipotenuza.

α α
α α
2
2
sin 1 cos
cos 1 sin
− t ·
− t ·
2.)
α
α
α
α
α
α
sin
cos
ctg ,
cos
sin
tg · ·
Evidentno je d a su tg i ctg recipročni pa vrijedi da je
α
α
α
α α α
tg
1
ctg ili
ctg
1
tg , 1 ctg tg · · · ⋅
izvod za tg
α
α
α
α α α
cos
sin
tg
cos : sin 1 : tg
OM : PM OA : TA
·
·
·

Često se pojavljuju zadaci da je poznata
vrijednost jedne trig. funkc , a treba odrediti
vrijednosti ostalih trig. funkcija. Formalno je
uvijek moguće za zadanu vrijednost odrediti
kut ,a onda za taj kut odrediti vrijednosti
ostalih funkcija . No iz prethodno izloženih
relacija uz malo truda moguće je doći do
relacija koje međusobno povezuju trig.
funkcije.
1.) Ako je zadan sinα odredimo vrijednosti
ostalih trig. funkcija.

α
α
α
α
α
α
α
α
α α
sin
sin 1
ctg
sin 1
sin
cos
sin
tg
sin 1 cos
2
2
2
− t
·
− t
· ·
− t ·
2.) Zadan je cosα odredimo vrijednosti
ostalih trig. funkcija.
1 cos sin
2 2
· + α α
α α
α α
2
2
sin 1 cos
cos 1 sin
− t ·
− t ·
α
α
α
α α α
cos
sin
tg
cos : sin 1 : tg
OM : PM OA : TA
·
·
·
α
α
α
α
α
α
sin
cos
ctg ,
cos
sin
tg · ·
α
α
α
α α α
tg
1
ctg ili
ctg
1
tg , 1 ctg tg · · · ⋅
Npr.
5
3
sin · α
α
α
α
α
α
α
α
α
α α
sin
sin 1
ctg
sin 1
sin
cos
sin
tg
sin 1 cos
2
2
2
− t
·
− t
· ·
− t ·
Npr. cosα =
13
12

α
α
α
α
α
α
α α
2
2
2
cos 1
cos
ctg
cos
cos 1
tg
cos 1 sin
− t
·
− t
·
− t ·
3.) Zadan je tgα tada vrijednosti ostalih trig.
funkc. određujemo na sljedeći način:
ctgα =
α tg
1

1 tg
1
cos
1 tg
tg
sin
2
2
+ t
·
+ t
·
α
α
α
α
α
4.) Zadan je ctgα

1 ctg
ctg
cos
1 ctg
1
sin
ctg
1
tg
2
2
+ t
·
+ t
·
·
α
α
α
α
α
α
α

Ove relacije dobivaju s ako se trigonometrijski
pitagorin poučak dijeli s
α α
2 2
sin ili cos
.
α
α
α
α
α
α
α α
2
2
2
cos 1
cos
ctg
cos
cos 1
tg
cos 1 sin
− t
·
− t
·
− t ·
Npr.
3
4
tg · α
ctgα =
α tg
1
1 tg
1
cos
1 tg
tg
sin
2
2
+ t
·
+ t
·
α
α
α
α
α
Npr.
12
5
ctg · α
1 ctg
ctg
cos
1 ctg
1
sin
ctg
1
tg
2
2
+ t
·
+ t
·
·
α
α
α
α
α
α
α
Nastavna sredstva i pomagala: ploča,kreda ,trukut i
šestar
Domaći uradak:
zadaci iz udžbenika
Literatura za pripremu sata: udžbenik i logaritamske
tablice
Graf eksponencijalne funkcije
f(x)=2^x
f(x)=(1/2)^x
f(x)=4^x
f(x)=(1/4)^x
-11-10 -9 -8 -7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
-15
-14
-13
-12
-11
-10
-9
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
x
y
Graf kvadratne funkcije
kvadriranje
kvadratna funkc. s koefic. 1/2
kvadratna funkc. s koefic. 2
kvadratna funkc. s koefic. -2
-5 5 10 15
-10
-5
5
10
x
y
Graf kvadratne funkcije s pomakom
f(x)=2*x^2+2
f(x)=2*x^2-3
f(x)=(x-5)^2
f(x)=3*(x-5)^2
f(x)=3*(x-5)^2+2
-8 -6 -4 -2 2 4 6 8
-5
5
x
y
Graf opće kvadratne funkcije
opća kvadratna funkcija
Niz 1
Niz 2
-2 2 4 6 8
-10
-8
-6
-4
-2
x y
(5,-8)
T
(3,0) (7,0)
x1 x2
T=(-b/2a,-D/4a)
Inverzne funkcije
f(x)=2^x
logaritamska funkcija
simet rala I i III kvadranta, os simetrije
-8 -6 -4 -2 2 4 6 8
-5
5
x
y
Exponencijalna i logaritamska funkcija su inverzne funkcije što se na grafu vidi
kao simetrija s obzirom na pravac y=x

PISANA
Nastavnik: RUŠAK ROBERT

PRIPRAVA
Nastavni predmet:

MATEMATIKA
Razred: II. Nadnevak: Nastavna jedinica: RAČ. OPR. S KOMPL. BR. Br.nast.sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RAČUNATI S KOMPLEKSNIM BROJEVIMA Tip sata: 1. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. Frontalni 2. Uvježbavanje 2. Individualni 3. Ponavljanje 3. Grupni 4. Provjeravanje 4. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. II. III. IV. ponavljanje obrada novog gradiva vježbanje, zadaci zadavanje zadaće 1. usmeno izlaganje 2. razgovor 3. pisanje PLAN PLOČE: JEDNAKOST KOMPL. BROJEVA

Na prošlom satu smo se upoznali s kompleksnim brojevima , a danas ćemo vidjeti kako se s njima računa . Najprije ćemo se upoznati s zbrajanjem i oduzimanjem kompleksnih brojeva i reći kad su dva kompleksna broja jednaka .
KOMPLEKSNI BROJEVI SU JEDNAKI AKO I SAMO AKO SU IM MEĐUSOBNO JEDNAKI REALNI DJELOVI I MEĐUSOBNO JEDNAKI IMAGINARNI DJELOVI TJ. ( a + bi = c + di ) ⇔ ( a = c i b = d ) . ZBRAJANJE I ODUZIMANJE ĆEMO DEFINIRATI OVAKO:

( a + bi = c + di ) ⇔ ( a = c i b = d )
ZBRAJANJE I ODUZIMANJE

( a + bi ) + ( c + di ) = ( a + c ) + ( b + d ) i ( a + bi ) − ( c + di ) = ( a − c ) + ( b − d ) i

( a + bi ) + ( c + di ) = ( a + c ) + ( b + d ) i ( a + bi ) − ( c + di ) = ( a − c ) + ( b − d ) i
2

MNOŽENJE DEFINIRAMO KAO MNOŽENJE BINOMA TJ.

MNOŽENJE ( a + bi ) ⋅ ( c + di ) = ac + adi + bci + bdi 2 = ( ac − bd ) + ( ad + bc ) i MNOŽENJE REALNIM BROJEM ( a + bi ) ⋅ r = ar + bri

( a + bi ) ⋅ ( c + di ) = ac + adi + bci + bdi

= ( ac − bd ) + ( ad + bc ) i

Nastavna sredstva i pomagala: ploča , kreda Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik

Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I.sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: UPOZNATI UČENIKE S METODAMA ZA RJEŠAVANJE KVADRATNE JEDNADŽBE Tip sata: 1.2. razgovor 3. c koeficijenti kvadratne jednadžbe i to a – koeficijent kvadratnog člana. pisanje PLAN PLOČE: KVADRATNA JEDNADŽBA ax2 + bx + c = 0 a .2 = ± − a ima dva rješenja i to su suprotni brojevi (što to znači – zbroj im je jednak nuli) i to mogu biti oba realna ili oba imaginarna .3 str. b . Grupni 4. Čista kvadratna jednadžba uvijek x 1. 2 = ± − Prošle smo godine naučili kako riješiti linearne jednadžbe.nast. Brojeve koji su rješenja neke jednadžbe često nazivamo i korjenima te jednadžbe . Kvadratna jednadžba je jednadžba oblika ax2 + bx + c = 0 gdje su a . S njom smo se već sreli i trebali bi ju znati riješiti . Njena rješenja su: c .PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. III. c koeficijenti kvadratne jednadžbe a – koeficijent kvadratnog člana b – koeficijent linearnog člana c – slobodni član za b = 0 dobivamo jednadžbu ax2 + c = 0 . Ponavljanje 3. Jednadžbe u kojima je b = 0 ili c = 0 nazivamo nepotpunim kvadratnim jednadžbama . Čistu kvadratnu jednadžbu možemo riješiti na još jedan način (koji – rastavljanjem na faktore). Zad 1. Uvod – ponavljanje Obrada novog gradiva Primjeri i zadaci Zadaća 1. IV. a sada ćemo vidjeti kako pronaći rješenja kvadratne jednadžbe.3 str. Uvježbavanje 2. su : x 1 . Ako je b = 0 jednadžba dobiva oblik ax2 + c = 0 i takvu jednadžbu nazivamo čistom kvadratnom jednadžbom . b – koeficijent linearnog člana i c – slobodni član. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. Frontalni 2. II. c a Primjer1. Provjeravanje 4. 71. Nastavna sredstva i pomagala: Domaći uradak: Literatura za pripremu sata: .čista kvadratna jednadžba rješenja te jed. b . 37.2. usmeno izlaganje 2.-38. Individualni 3. Nadnevak: Nastavna jedinica:KVADRATNA JEDNADŽBA Br.

razgovor 3. a danas ćemo vidjeti kako se s njima računa . Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: V. pisanje PLAN PLOČE: JEDNAKOST KOMPL. ZBRAJANJE I ODUZIMANJE ĆEMO DEFINIRATI OVAKO: ( a + bi = c + di ) ⇔ ( a = c i b = d ) ZBRAJANJE I ODUZIMANJE ( a + bi ) + ( c + di ) = ( a + c ) + ( b + d ) i ( a + bi ) − ( c + di ) = ( a − c ) + ( b − d ) i ( a + bi ) + ( c + di ) = ( a + c ) + ( b + d ) i ( a + bi ) − ( c + di ) = ( a − c ) + ( b − d ) i 2 MNOŽENJE DEFINIRAMO KAO MNOŽENJE BINOMA TJ. KOMPLEKSNI BROJEVI SU JEDNAKI AKO I SAMO AKO SU IM MEĐUSOBNO JEDNAKI REALNI DJELOVI I MEĐUSOBNO JEDNAKI IMAGINARNI DJELOVI TJ. Nadnevak: Nastavna jedinica: RAČ. S KOMPL. VIII. VII. ( a + bi = c + di ) ⇔ ( a = c i b = d ) . usmeno izlaganje 2. Uvježbavanje 2. BR. Br. Ponavljanje 3.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. BROJEVA Na prošlom satu smo se upoznali s kompleksnim brojevima . VI. Individualni 3. Grupni 4. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. Provjeravanje 4. OPR.nast. Frontalni 2. Najprije ćemo se upoznati s zbrajanjem i oduzimanjem kompleksnih brojeva i reći kad su dva kompleksna broja jednaka . kreda Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik . zadaci zadavanje zadaće 1. MNOŽENJE ( a + bi ) ⋅ ( c + di ) = ac + adi + bci + bdi 2 = ( ac − bd ) + ( ad + bc ) i MNOŽENJE REALNIM BROJEM ( a + bi ) ⋅ r = ar + bri ( a + bi ) ⋅ ( c + di ) = ac + adi + bci + bdi = ( ac − bd ) + ( ad + bc ) i Nastavna sredstva i pomagala: ploča .sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RAČUNATI S KOMPLEKSNIM BROJEVIMA Tip sata: 1. ponavljanje obrada novog gradiva vježbanje.

to ćemo napraviti ovako: z 1 a + bi c − di ac − adi + bci − bdi2 = ⋅ = = 2 z 2 c + di c − di c 2 − ( di) = ( ac + bd) + ( bc − ad) i c2 + d2 z 1 a + bi c − di ac − adi + bci − bdi 2 = ⋅ = = 2 z 2 c + di c − di c 2 − ( di) = ( ac + bd) + ( bc − ad) i c2 + d2 Broj c – di nazivamo konjugirano kompleksnim parom broju c + di . Nadnevak: Nastavna jedinica: KOMPLEKSNI BROJEVI: DJELJENE Br. Individualni 3. III. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. Nastavna sredstva i pomagala: Domaći uradak: Literatura za pripremu sata: . Ponavljanje 3. z = a2 + b2 = Re 2 z + Im 2 z = z⋅z zadaci iz udžbenika.sata: PRIKAZ U RAVNINI I APSOLUTNA VRIJEDNOST Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI DIJELITI KOMPLEKSNE BROJEVE ODREDITI IM APSOLUTNU VRIJEDNOST I PRIKAZAT IH U RAVNINI Tip sata: 1. razgovor PLAN PLOČE: DIJELJENJE I MODUL KOMPLEKSNIH BROJEVA Djeljenjem kompleksnog broja z1 brojem z2 različitim od 0 dobije se novi kompleksni broj kojemu treba odrediti realni i imaginarni dio. Apsolutna vrijednost kompleksnog broja ili modul od z je broj z = a 2 + b 2 = Re 2 z + Im 2 z = z ⋅ z gdje je z konjugirano kompleksni par od z Prikaz kompleksnih brojeva u Gaussovoj ili kompleksnoj ravnini . Grupni 4. pregled zadaće obrada gradiva vježbe zadaća 1. Kad izmnožimo konjugirano kompleksne brojeve dobijemo realan broj . Provjeravanje 4. Uvježbavanje 2. pisanje 3.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. IV. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1.nast. II. Frontalni 2. usmeno izlaganje 2.

Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. Grupni 4. zad7 . 8 Literatura za pripremu sata: udžbenik . a sada ćemo se sresti i s drugim . Tip sata: 1. Takve jednadžbe rješavamo tako da binom rastavimo na faktore pa jednadžba ima rješenja x(ax + b) = 0 iz čega slijedi x = 0 ili ax + b = 0 b x1 = 0 x2 = − a Rješenja ovakve nepotpune kvad.nast. Nastavna jedinica:KVADRATNA JEDNADŽBA Nadnevak: Br. jed. usmeno izlaganje 2. Provjeravanje 4. ax2 + bx = 0 x(ax + b) = 0 ⇒ x = 0 ili ax + b = 0 x1 = 0 x2 = − b a Nastavna sredstva i pomagala:ploča. Individualni 3.sata: ax2 + bx = 0 Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RJEŠAVAT NEPOTPUNU KVAD. Uvod – pregled zadaće Obrada gradiva Zadaci Zadaća 1. III. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. Ponavljanje 3. JED. pisanje PLAN PLOČE: NEPOTPUNA KVADRATNA JEDNADŽBA Spomenuo sam da postoje dva tipa nepotpune kvadratne jednadžbe . Frontalni 2. razgovor 3. To je jednadžba oblika ax2 + bx = 0 . Jedan smo upoznali na prošlom satu . II. IV. Uvježbavanje 2. su uvijek realni brojevi i jedno rješenje je uvijek jednako nuli.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II.kreda Domaći uradak: str 72.

napisati kao kvadrat binoma ax 2 + bx + c = 0 . Frontalni 2. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. 2. je b c  b   b  x+  =  − a 2a  2a  a   2 2 2 sada imamo b  b2 c  x +  = 2 − 2a  4a a  zajednički nazivnik dobijemo : Kad desnu stranu svedemo na x 1. djeljenjem s koeficijentom kvadratnog člana. III. Uvod – ponavljanje Obrada gradiva Vježbe – zadaci Zadaća 1. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I.s a i prebacimo slobodni član na desnu stranu : Zadnji zadaci koje smo rješavali na prošlom satu riješeni su pomoću dopunjavanja kvadratnog trinoma do potpunog kvadrata binoma . 4. a formula za rješavanje normirane kvad. IV. NORMIRANA JEDNADŽBA Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. 5. jed. Nastavna sredstva i pomagala: . Cilj nam je lijevu stranu jed.2 = − p ± p − 4q 2 2 p p ±   −q 2 2 2 odnosno b  b 2 − 4ac  x +  = 2a  4a 2  dobivamo : 2 iz čega nakon vađenja korjena x 1. Provjeravanje 4. II. jed. Nadnevak: Nastavna jedinica: FORMULA ZA RJEŠAVANJE Br. Ponavljanje 3. Grupni 4. 3. sad ćemo pronaći formulu za rješavanje opće kvadratne jednadžbe .2 = 2a 2a 2a Na taj način smo rješenja opće kvadratne jednadžbe dobili izražena pomoću njezinih koeficijenata i to je uobičajena formula za rješavanje kvad.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. Individualni 3. Uvježbavanje 2.2 = − x+ b b 2 − 4ac − b ± b 2 − 4ac =± ⇔ x 1. PLAN PLOČE: OPĆA KVADRATNA JEDNADŽBA FORMULA Podijelimo najprije jed.nast. a ≠ 0 x2 + x2 + b c x=− a a pribrojimo liojevoj i desnoj strani kvadrat polovine koeficijenta linearnog člana : Kvadratnu jednadžbu kojoj je koeficijent kvadratnog člana jednak 1 nazivamo normiranom kvadratnom jednadžbom iona ima oblik x2 + px + q = 0 na taj oblik možemo svesti svaku kvadratnu jed.sata: OPĆE KVADRATNE JEDNADŽBE .

Vrijednost tog izraza je svakako realan broj jer su a. Grupni 4. zad. – 21. Uvježbavanje 2. pisanje 2. razgovor PLAN PLOČE: DISKRIMINANTA D = b2 – 4ac . x 1 . Uvod – preglefd zadaće Obrada gradiva Zadaci Zadaća 1. već samo jesu li ona realni ili kompleksni brojevi . Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. nast.kreda Domaći uradak: str. R xe = R xe 2 1 1 2  1 2 VIETEOVE FORMULE  b x1 + x 2 = − −  2a  b − 4ac 2a   b  + − +   2a   b 2 − 4ac 2a  =−b  a  U mnogim zadacima koristimo se zbrojem i umnoškom rješenja kvadratne jednadžbe . x 1. a ako je D ≤ 0 rješenja će biti kompleksni brojevi.. Provjeravanje 4. sata: VIETEOVE FORMULE Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI ŠTO JE DISKRIMINANTA Tip sata: 1. x . Nadnevak: Nastavna jedinica:DISKRIMINANTA KVADRATNE JEDNADŽBE Br. a taj izraz označavamo sa D i zovemo ga diskriminanta kvadratne jednadžbe.diskriminanta pa riješenja možemo zapisati i ovako: −b ± D x 1.2 = 2a Ako nam je D ≥ 0 rješenja jed. Ponavljanje 3. III. II. x ∈ C i I mx = − I mx . Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. će biti dva različita realna broja . Vieteove formule c x1 ⋅ x 2 = a  b b − 4ac x1 ⋅ x 2 =  − −  2a 2a  b2 b 2 − 4ac c − = 4a 2 4a 2 a   b ⋅− +   2a   b 2 − 4ac 2a  =   Nastavna sredstva i pomagala: ploča. može se pisati ovako −b ± D . x 2 ∈ R i x 1 ≠ x 2  D = b 2 − 4a c= 0. no ponekad nas ne zanimaju sama rješenja .2 = 2a Do sada smo riješili dosta zdataka u kojima je trebalo odrediti riješenja jednadžbe. x 1 = x 2 ∈ R  < 0.b.Literatura za pripremu sata: PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. O čemu nam ovisi tip rješenja? Iz do sad rješenih zadataka može se vidjeti da tip rješenja ovisi o vrijednosti izraza pod korjenom. usmeno izlaganje 3. dakle diskriminanta je D = b2 – 4ac (lat. a da nam sama rješenja nisu potrebna .c realni brojevi. IV. discriminare – razlučiti ili dijeliti). Individualni 3. Znamo li vrijednost diskriminante formula za rješavanje jed.  > 0. Frontalni 2. Ako je D = 0 dobit ćemo dvostruko realno rješenje .73. Za zbroj iumnožak rješenja b x1 + x 2 = − a vrijede tzv.15. Literatura za pripremu sata: udžbenik .74.

Obrada novih sadržaja 2. kreda Domaći uradak:zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata:udžbenik . Funkciju f : R → R definiranu formulom f ( x ) = ax 2 + bx + c nazivamo kvadratnom funkcijom ili polinomom drugog stupnja . Očito je graf simetričan s obzirom na os y . Neka su a. usmeno izlaganje 2. Nastavna jedinica: KVADRATNA FUNKCIJA Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. Najjednostavnija kvadratna funkcija je f ( x ) = x 2 tu funkciju nazivamo i kvadriranje .b. Graf kvadratne funkcije je krivulja koju nazivamo parabola. Uvod – pregled zadaće Obrada gradiva Zadaci Zadaća PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Nadnevak: Br. Provjeravanje ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: I. II. Uvježbavanje 3. IV.c ∈ R i a ≠ 0 .nast. pisanje PLAN PLOČE: KVADRATNA FUNKCIJA Do sada smo govorili o kvadratnoj jednadžbi .Kako izgleda njezin graf ? (Nacrtati graf) Ta parabola se nalazi u gornjoj poluravnini (gornja poluravnina je skup točaka kojima je ordinata pozitivna tj. Rad u parovima NASTAVNE METODE: 1. a ako vrijedi f ( −x ) = − ( x ) govorimo o neparnoj funkciji ostale funkcije su ni parne ni neparne f :R →R f (x ) = x 2 f ( x ) = ax 2 + bx + c f ( −x ) = f ( x ) f ( −x ) = − ( x ) f parne funkcije neparne funkcije Nastavna sredstva i pomagala:ploča .sata: Oblici rada: 1. Ponavljanje 4. za koje vrijedi y>0) ishodište koordinatnog sustava je tjeme parabole i ono je najniža točka grafa funkcije pa kažemo da funkcija za x = 0 ima minimum . Individualni 3. za takve funkcije kod kojih vrijedi da je f ( −x ) = f (x ) kažemo da su f parne funkcije . Frontalni 2.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II. III.a sad ćemo se upoznati s kvadratnom funkcijom . Grupni 4.

ponavljanje obrada novog gradiva vježba zadaća Oblici rada: 1. Obrada novih sadržaja 2. dakle graf takve funkcije nalazi se u donjoj poluravnini i ishodište koordinatnog sustava je tjeme parabole . crtanje 3. Uvježbavanje 3. a<0 i f(x) = ax2 +c grafovi funkcija Kod funkcije f(x) = x2 i funkcija kod kojih je bilo a>0 vidjeli smo da je graf bio otvoren prema gore. pisanje 2. Frontalni 2. III.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II. II. razgovor PLAN PLOČE: FUNKCIJE f(x) = ax2 .c). Provjeravanje ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: I. ono je istovremeno i najviša točka grafa pa kažemo da je funkcija omeđena odozgo i da ima maksimum u točki x =0 Ako je kvadratna funkcija oblika f(x) = ax2 + c njezin graf je parbola koja je s obzirom na graf funkcije f(x) = ax2 translatirana (pomaknuta) za veličinu slobodnog člana c u smjeru osi y. f(x) = ax2 + c Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. Ponavljanje 4. Nastavna sredstva i pomagala: Domaći uradak: Literatura za pripremu sata: .nast. (Nacrtati graf jedne takve funkcije) . usmeno izlaganje 4. Grupni 4. Rad u parovima NASTAVNE METODE: 1. Njezino tjeme ima koordinate T(0. Danas ćemo vidjeti kako izgledaju funkcije kod kojih je a<0. a<0 . Individualni 3.sata: f(x) = ax2 . Nastavna jedinica:KVADRATNA FUNKCIJA PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Nadnevak: Br. IV.

uvod – ponavljanje obrada gradiva vježba zadaća PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Nadnevak: Br. f(x) = ax2 + bx + c.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II. Ponavljanje 4. Nastavna jedinica:KVADRATNE FUNKCIJE Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. usmeno izlaganje 4. razgovor PLAN PLOČE: Na prethodnom satu smo pokazali kako izgledaju grafovi funkcija f(x) = ax2 za a<0 i a>0 . Graf opće kvadratne funkcije lako ćemo nacrtati ako odredimo njezino tjeme i nultočke (ako ih ima).−  T=  −  2a  4a   ordinata y 0 = − Za određivanje predznaka funkcije bitan nam je predznak koeficijenta kvadratnog člana a i predznak diskriminante D a) ako je D<0 tad je predznak funkcije jednak . f(x) = a(x – x0)2 + y0 i f(x) =ax2+bx+c. a danas ćemo vidjeti što se događa kad imamo funkcije oblika f(x) = a(x – x0)2 . tok i predznak funkcije Oblici rada: 1. Individualni 3.a x1 + x2 je vieteova formula) i to je x0 b = − .a drugi za 1 lijevo . Frontalni 2. Graf ove funkcije dobit ćemo ako graf funkcije f(x) = ax2 pomaknemo za x0 u smjeru osi x i za y0 u smjeru osi y. Rad u parovima NASTAVNE METODE: 1. Grupni 4. Uvježbavanje 3. prvi za 5 jedinica desno .a koordinate tjemena ćemo dobiti tako da za apscisu zbrojimo apscise nultočaka (zbrojimo nultočke) i podjelimo zbroj sa 2 f(x) = a(x – x0)2 f(x) = (x – 5)2 f(x) = 3(x – 1)2 nacrtati grafove f(x) = a(x – x0)2 + y0 f(x) = ax2 + bx + c x1 + x 2 (aritmetička sredina 2 brojeva x1 i x2 . Grafovi tih funkcija su pomaknuti u smjeru osi x i to za vrijednost x0 tj.sata: f(x) = a(x – x0)2 . crtanje 3. Nultočke dobivamo rješavajući kvadratnu jednadžbu . pa možemo zaključiti da se graf funkcije f(x) = a(x – x0)2 dobiva pomicanjem grafa funkcije f(x) = ax2 za x0 u smjeru osi x . III.a da bi dobili ordinatu uvrstit ćemo vrijednost 2a apscise u funkciju i kad to izračunamo dobivamo da je b 2 − 4ac Dakle 4a  b b 2 − 4ac  . II.nast. f(x) = a(x – x0)2 + y0 . Provjeravanje ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: I. IV. Parabola y =a(x – x0)2 ima za os simetrije pravac x = x0 . pisanje 2. Obrada novih sadržaja 2.

predznaku koeficijenta kvadratnog člana tj.tad postoje dvije realne nultočke i ako je a>0 imamo a ako je a<0 dobivamo Odrediti tok funkcije znači odrediti intervale na kojima funkcija raste ili pada njen minimum ili maximumi njezine nultočke Nastavna sredstva i pomagala: ploča. čitava funkcija je samo pozitivna ili samo negativna b) ako je D = 0 tad je f(x) ≥ 0 ili f ( x ) ≤0.kreda Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik . ∀ ovisno da li je keficijent a x verći ili manji od 0. c) ako D>0 .

naučit ćemo kako riješiti i što su eksponencijalne jednadžbe Jednadžba kojoj je nepoznanica u eksponentu naziva se eksponencijalna jednadžba . JED. svodi na oblik a f ( x ) = b gdje b nije potencija od a . a > 0. Uvježbavanje 2. Individualni 3. t 2 = −2 ⇒ 3 2 x = 9 ⇒ 2 x = 2 2 x =1 Nastavna sredstva i pomagala: ploča . Ponavljanje 3. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. Ako se jed. II. Uvod – pregled zadaće Obrada gradiva Vježba – zadaci Zadaća 1. Grupni 4. 2 x −3 = 64 ⇒ 2 x −3 = 2 6 ⇒ x − 3 = 6 x = 9 A ⋅ a 2f ( x ) + B ⋅ a f ( x ) + C = 0 supstitucija af ( x) = t dobivamo At 2 + Bt + C = 0 3 4 x − 7 ⋅ 3 2x − 18 = 0 3 2 x = t ⇒ t 2 − 7 t − 18 = 0 Pr. kalkulator Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik. IV. a ≠ 1 ⇒ f ( x ) = g ( x ) Pr.sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RJEŠAVATI EKSP. t 1. Tip sata: 1. Pri tome moramo paziti dali oba rješenja kvadratne jed. a ≠ 1 onda ju rješavamo izjednačavanjem eksponenata tj. . a > 0. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. jed. daje sva rješenja eksp.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. Nadnevak: Nastavna jedinica: EKSPONENCIJALNE JEDNADŽBE Br. na oblik a f ( x ) = a g ( x ) .takvu jednadžbu možemo riješiti samo logaritmiranjem.nast. usmeno izlaganje 2. onda vrijedi f ( x ) = g ( x ) ita jed. Ako ju možemo svesti na jednakost dviju potencija jednakih baza tj. pisanje 3. III. razgovor PLAN PLOČE: EKSPONENCIJALNE JEDNADŽBE Sada kad smo naučili što je eksponencijalna funkcija .kreda.zadovoljavaju polaznu jer a f ( x ) mora biti > 0 . Ako ju možemo svesti na oblik A ⋅ a 2f ( x ) + B ⋅ a f ( x ) + C = 0 onda je supstitucijom a f ( x ) = t svodimo na kvadratnu jednadžbu. Frontalni 2. a f ( x ) = a g ( x ) . Provjeravanje 4. 2 = − b ± b 2 − 4ac 7 ± 49 + 72 = = 2a 2 7 ± 11 = ⇒ t 1 = 9 . logaritamske tablice.

( − a) 2 n +1 II. množenje i djeljenje potencija Ako je n ∈Q dobivamo korjenovanje .PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. Prvo smo uzimali za bazu i exponent prirodne brojeve. udžbenik Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik . Ponavljanje 3.. ( a n ) = a nm m n = a n ⋅ b n . Individualni 3. Uvježbavanje 2. n . ( − a) >0 . n ∈ N . Taj pojam se pojavio kod potencija . Frontalni 2. n ≠ 0 III. 0 n = 0.. razgovor PLAN PLOČE: Na početku prije nego definiramo što je eksponencijalna funkcija podsjetimo se gdje smo se do sad sreli s pojmom eksponenta. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. a 0 = 1.sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: PONOVITI GRADIVO O POTENCIJAMA I KORJENIMA Tip sata: 1. n ∈ N . ( a : b) = a n : b n n a. a n : a m = a n −m .nast. Nadnevak: Nastavna jedinica:EKSPONENCIJALNA FUNKCIJA . b ∈ R + . b n = a ⇒ b = n a = a n i n a m = a n Nastavna sredstva i pomagala: ploča . pisanje 2. ako je a ∈ R + . b ∈ R .exponent a. a ≠ 0 IV. n ∈ N tada vrijedi a n > 0 . kreda. Sjetite se čemu je jednaka vrijednost potencije na negativan eksponent ? Podsjetimo se sad još nekih svojstava potencija i kako se s potencijama računa a n = a ⋅  ⋅ a  a ⋅ a . ⋅   n − faktora a – baza . b = a ⇒ b = a = a i a = a 1 m a. Provjeravanje 4. Grupni 4. Sljedeći korak u proučavanju potencija bio je proširivanje skupa iz kojeg biramo eksponente na skup cijelih brojeva.n ∈ N a ∈R + n∈Z a −n = 1 an 2n I. nakon toga proširili smo skup iz kojeg biramo bazu na skup pozitivnih realnih brojeva . Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. Pojam korjena smo uveli na slijedeći način + n n 1 n n m ( a ⋅ b) m n a n ⋅ a m = a n +m . Ponavljanje gradiva 1.UVOD Br. Što su potencije ? Definicija: skraćeni zapis množenja jednakih faktora.

a funkcija f : R → R + takva da je f ( x ) = a x za a > 0 i a ≠ 1 naziva se eksponencijalnom funkcijom baze a . Provjeravanje ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: I. Grupni 4. Nastavna jedinica:EKSPONENCIJALNA FUNKCIJA DEFINICIJA I SVOJSTVA Zadatak i cilj nastavnog sata: DEFINIRATI Tip sata: 1.PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Nadnevak: Br. Frontalni 2. Uvod – ponavljanje Obrada gradiva Vježba – zadaci Zadaća Na prošlom satu smo ponovili svojstva potencija i korjena i kako se sa njima računa . a sad ćemo definirati što je eksponencijalna funkcija i objasniti zašt se tako zove. 1.a kodomena skup R+  2  4x -1 1/2 2 0 1 1 1 2 1/2 2 4 1/4 1/16 1   16 x  4  1/4 4 1 1 4 1/4 16 1/16 2.sata: EKSPONENCIJALNU FUNKCIJU Oblici rada: 1. Nastavna sredstva i pomagala: ploča. Uvježbavanje 3. a = 1 -2 tada bi za 0<x<1 npr. crtanje PLAN PLOČE: a ∈R + . Vjerujem da ćemo iz tih prikaza doći do nekih značajnih podataka o svojstvima eksponencijalnih funkcija. a ako bi bilo a<0 npr. x ∈R tada je a x ∈R + x f : R → R + f ( x ) = a za a > 0 i a ≠ 1 Razred: II. Zašto smo iskljkučili slučaj a = 1 i a<0 ? Ako je a = 1 x x dobivamo f ( x ) = 1 = 1 ∀ pa bi se skup R preslikao u jednočlani skup 1 . IV. II. Dakle ako je a ∈R + . pisanje 4. a ≠ 1 . za x1 < x2 slijedi f(x1) > f(x2) Domena je skup R .nast. 4. usmeno izlaganje 2. za x1 < x2 slijedi f(x1) < f(x2) Za 0< a < 1 funkcija pada tj. a = -2 i 0<x<1 npr. III. x ∈R tada je a x ∈R + . x = 1 2 1 1 f   = ( − 2) 2 = − 2 = i 2 ∉ R  2 x -2 1/4 2 x 1  4 x Sada ćemo nekoliko eksponencijalnih funkcija prikazati tablično i pripadajućim grafom. 3. Individualni 3. Ponavljanje 4. U nekim knjigama x za takvu funkciju se pojavljuje oznaka f a ( x ) = a . x = dobili 2 1 1 f   = ( − 2) 2 = − 2 = i 2 ∉ R  2 fa (x) = a x x x a = 1 ⇒ f (x ) =1 =1 ∀ a<0 npr.1) Ako je a >1 funkcija raste tj. Rad u parovima NASTAVNE METODE: 1. Obrada novih sadržaja 2. a ≠ 1 . Svaka eksponencijaln funkcija prolazi kroz točku (0. razgovor 3.kreda .

f ( x ) = y . Grupni 4. funkc. Ponavljanje 4. III. Obrada novih sadržaja 2. Ona preslikava skup R+ u R Svojstva logaritamske funkcije povezana su sa svojstvima exponencijalne funkcije. Rad u parovima NASTAVNE METODE: 1. pada 4) Domena log. crtanje 4.nast. f ( x 1 ) ≠ f ( x 2 ) ⇒ x 1 ≠ x 2 .Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata:udžbenik PISANA 15 PRIPRAVA Nastavni predmet: Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II. baze a je funkcija inverzna exp. Logaritamska funkcija je funkcija inverzna x exponencijalnoj funkciji . primjer1. usmeno izlaganje x 2. funkc. Nastavna jedinica: LOGARITAMSKA FUNKCIJA MATEMATIKA Nadnevak: Br. Funkcija je x x bijekcija ako je surjekcija i injekcija ( 1 / 4 ) 4 ∀y ∈ B ∃! x ∈ A td.surjekcija x 1 . x 2 ∈ A.sata: INVERZNA FUNKCIJA.injekcija vrijedi f −1 : B → A je inverzna funkcija funkcije f ako f −1 ( f ( x ) ) = x . raste pa i logaritamska raste 3) Ako je 0<a<1 exp. sadrži točku T(1. Frontalni 2. Individualni 3. baze a .a kodomena R 5) Graf svake log. Provjeravanje ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: I. Uvježbavanje 3.surjekcija ∀y ∈ B ∃! x ∈ A td. -5 1) Log. 5 Inverznu funkciju može imati samo funkcija koja je bijekcija ( kad je funkcija bijekcija?). II. Uvod – ponavljanje o funkciji x Obrada gradiva ( 1 / 2 ) Zadaća Oblici rada: 1. je R+ . Ako je f ( x ) = a −1 f (x) = exponencijalna funkcija onda je f ( x ) = log a x logaritamska funkcija . LOGARITAM Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. funkc. funkc.0) 1 x +3 2 1 −1 f ( x ) + 3 = x /⋅ 2 2 f (f −1 ( x ) ) = x ⇒ f −1 ( x ) = 2x − 6 . 2) Ako je a>0 exp funkc. ∀x ∈A f (f −1 ( x ) ) = y .injekcija x 1 . pada pa i log. f ( x ) = y . ∀y ∈B 5 Grafovi inverznih funkcija su simetrični s obzirom na -5 pravac y=x . f ( x 1 ) ≠ f ( x 2 ) ⇒ x 1 ≠ x 2 . pisanje 2 3. x 2 ∈ A. razgovor PLAN PLOČE: INVERZNA FUNKCIJA 10 Da bismo mogli uvesti pojam logaritamske funkcije najorije ćemo ponoviti što je inverzna funkcija . ∀y ∈B vrijedi f −1 : B → A je inverzna funkcija funkcije f ako f −1 ( f ( x ) ) = x . ∀x ∈A f (f −1 ( x ) ) = y .

kreda. bilježimo s ln . log. logaritamske tablice Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata:udžbenik..LOGARITAM logbx = y ako je x =by pr. kalkulator. prirodni logaritmi . tablice . log28 = 3 jer je 23 =8 log100 = 2 jer je 102 = 100. a argument ( numerus ) veći od 0 Logaritme kojima je baza broj e = 2. to su tzv..7182. log b b x = x log b x m = m ⋅ log b x.a koriste se u višoj matematici. log = log10 Baza logaritma mora biti veća od 0 i različita od 1. RAČUNANJE S LOGARITMIMA log b ( x ⋅ y ) = log b x + log b y log b x = log b x − log b y y log b b = 1. udžbenik. log b n x = 1 log b x n Nastavna sredstva i pomagala: ploča. log b 1 = 0.

51 log (x) = -0. Uvježbavanje 2. 6 Uvod – pregled zadaće Obrada gradiva Vježba – zadaci Zadaća 5 1. Individualni 3.sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: NAUČITI RJEŠAVATI LOG. Rad u parovima 7 ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. x > 0 rj.kreda. kalkulator -4 -5 .nast. možemo svesti na oblik 3 log a x = b. Prvi slučaj je kad logaritamsku jed.30103 -3 Nastavna sredstva i pomagala: ploča.74 a Nakon što smo se upoznali s logaritamskom funkcijom i računanjem s logaritmima . log x = 3 ⇒ x = 10 3 = 1000 b = 0.75 log(2) log (x) 1 log 2 1 2 x log a f ( x ) = log a g ( x ) tada se ona svodi na jed.75 I treći oblik jed. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. Ponavljanje 3. RAZGOVOR PLAN PLOČE: LOGARITAMSKE JEDNADŽBE a = 0.94 b c = 1.32193 log 5 0.66 2 2 x =1.29 d = 1.69897 = log 2 0. Nastavna jedinica: LOGARITAMSKE JEDNADŽBE 9 MATEMATIKA Nadnevak: Br. USMENO IZLAGANJE 3. x > 0 njeno rješenje je c d log a x = b. Provjeravanje 4. Frontalni 2.13 12 11 10 PISANA PRIPRAVA Nastavni predmet: Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II. JED. f ( x ) = g( x ) Pr. -2 x log 2 = log 5 ⇒ x = x = 2. a ≠ 1. = 0. a > 0.59 transformacijama jednadžbu možemo svesti na oblik =0. IV. danas ćemo pokazati kako riješiti jednadžbe 4 kod kojih je nepoznanica pod znakom logaritma (logaritamske jednadžbe ). koju rješavamo logaritmiranjem je eksp. a > 0. x = a b Pr. PISANJE 2. II. a ≠ 1.37 iz def. f ( x ) = g( x ) 1 log a f ( x ) = log a g ( x ) tada se ona svodi na jed. logaritma x = a b Drugi slučaj imamo kad logaritamskim x = 0. Grupni 4. III.jed. a x = b -3 -2 -1 x log( x 2 − 1) = log( x 2 − x + 4) x 2 −1 = x 2 − x + 4 ⇒x = 5 3 4 -4 1 2 ax = b -1 2 x = 5  log log 2 x = log 5 Pr. 8 Tip sata: 1.

što kamatnjak ili kamatna stopa i kako smo ih označavali . Pri obračunu kamate na štedne uloge koristi se jednostavni kamatni račun . III. Nastavna jedinica: NOVČANA ŠTEDNJA PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Nadnevak: Br. logaritamske tablice PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II.Nj = C jd j 100 . Štedni računi su promjenjljivi odnosno 36500 na njih se povremeno ulaže . što glavnica . usmeno izlaganje 2. pa da bi smo mogli računati kamate pod takvim uvjetima moramo znati izračunati kamatu od više glavnica k= ∑N j j=1 n k= ∑N j j=1 n D . Frontalni 2. IV. Nastavna sredstva i pomagala: ploča. pisanje 3. II. Grupni 4. Individualni 3. a izvodi se pomoću prethodnih formula. razgovor PLAN PLOČE: NOVČANA ŠTEDNJA Novčana štednja je odgađanje odnosno ograničenje potrošnje novca na određeno vrijeme . Ponavljanje 3. Provjeravanje 4.Nj = C jd j 100 . kalkulator . koje se stimulira plaćanjem naknade ( kamata na štednju ) Prisjetimo se sad kamatnog računa : što je kamata .D = 365 p Izračunavanje posljednjeg stanja na štednom računu zovemo saldiranje.nast. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. kreda. Uvod – o štednji Obrada gradiva Primjeri i zadaci Zadaća 3. prisjetimo se njegovih formula : C⋅p⋅n 100 k 100 k 100 k k= ⇒C = ⇒p = ⇒n = 100 pn Cn Cp U praksi se često događa da se moraju obračunati kamate za određeni broj dana i takva kamata se računa k= C⋅p⋅n 100 k 100 k 100 k ⇒C = ⇒p = ⇒n = 100 pn Cn Cp k= Cpd . a povremeno novac vadi. Uvježbavanje 2. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1.Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik.D = 365 p D .sata: Zadatak i cilj nastavnog sata: PRIMJENA JEDNOSTAVNOG KAMATNOG RAČUNA Tip sata: 1.

vrijednost umanjena za odgovarajuće kamate. Uvježbavanje 3. Frontalni 2. kreda. Obrada novih sadržaja 2. Ponavljanje 4. IV. pisanje 3. Individualni 3. usmeno izlaganje 2. razgovor PLAN PLOČE: DISKONTNI RAČUN Pod pojmom diskonta podrazumjevat ćemo otkup nekog potraživanja prije njegova dospijeća uz odbitak kamata provizije i troškova.sata: Oblici rada: 1. To podrazumijeva da znamo ili da možemo odrediti pripadnu kamatnu stopu i ta stopa se naziva diskontna stopa Razlikujemo tri slučaja diskonta: 1) Potraživanje se iskupljuje na datum dospijeća – isplaćuje se nominala 2) Potraživanje se iskupljuje prije datuma dospijeća – isplaćuje se diskontirana vrijednost tj. Grupni 4.nast. II. III. Pri diskontiranju je potrebno izračunati kamate na nominalnu vrijednost (onu vrijednost koja piše na mjenici). Uvod – pojam diskonta Obrada gradiva Primjeri i zadaci Zadaća PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Nadnevak: Br. Nastavna jedinica: DISKONTNI RAČUN Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. kalkulator . Diskontiranje je postupak izračunavanja sadašnje vrijednosti glavnice koja dospijeva nakon nekog vremena ( DISKONTNI RAČUN ) .Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT Razred: II. Rad u parovima NASTAVNE METODE: 1. 3) Potraživanje se iskupljuje nakon datuma dospijeća – isplaćuje se nominala uvećana za kamate Vrste diskontiranja: Trgovački diskont – naknada za plaćanje dogovorenog iznosa prije datuma dospijeća Službeni (strogi) diskont – smatramo da nominalni iznos sadrži i kamatu Trgovački diskont Službeni diskont Mjenični diskontni račun Nastavna sredstva i pomagala: ploča. Provjeravanje ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: I.

Provjeravanje 4. crtanje PLAN PLOČE: TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE Na početku pokušati ću objasniti zbog čega su uvedene trigonometrijske funkcije . Trigonometrijske funkcije su sinus sin . IV. II.os dobivamo dužinu PM. Individualni 3. mogu li biti zadana tri kuta (ne jer kad su zadana dva treći je potpuno određen). Ponavljanje 3. Frontalni 2.sata: KRUŽNICA I DEF. III. Ponovimo najprije što znate iz geometrije. sinusa i kosinusa Ako polupravac iz ishodišta sječe kružnicu u točki P toj točki pripada luk AP i kut ∠ AOP nazovimo ga ∠ α . Mi ćemo ih def. Ako iz P spustimo okomicu na x. dvije stranice kut između. Kosinus luka AP ili kuta ∠ α je apscisa te iste točke P. usmeno izlaganje 2. a prikazuje duljinu luka kružnice (veličinu kuta) . dvije stranice kut nasuprot većoj. Def. Obrada novih sadržaja Oblici rada: 1. Uvod Obrada gradiva Ponavljanje Zadaća 1. pisanje 3.Svakoj točki takve kružnice je pridružen neki realan broj koji je oblika t+2kπ . sve tri stranice) . tangens tg . kotangens ctg . radijusa 1 . c s α ≤1 o . pomoću kojih elemenata ste mogli konstruirati raznostraničan trokut i koliko ih mora biti zadano (tri. a t dio luka. Mogu se definirati na dva načina : pomoću tzv trigonometerijske kružnice i pomoću pravokutnog trokuta . kružnice . Trigonometrijska kružnica je kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava. 2π je opseg jedinične kružnice .Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Literatura za pripremu sata: udžbenik PISANA Nastavnik: RUŠAK ROBERT PRIPRAVA Nastavni predmet: MATEMATIKA Razred: II. TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA Zadatak i cilj nastavnog sata: Tip sata: 1. c s α ≤1 jer kateta je uvijek manja ili o sinus sin kosinus cos tangens tg kotangens ctg t+2kπ sin α ≤1. Nadnevak: Nastavna jedinica: BROJEVNA ILI TRIGONOMETRIJSKA Br. stranica i dva kuta uz nju. Rad u parovima ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA: NASTAVNE METODE: I. Uvježbavanje 2. a kada ste mogli izračunati površinu trokuta ( ako su zadani dužinski elementi – stranica i visina. Grupni 4. tri stranice).pomoću trig. a k cijeli broj koliko puta uzimam opseg .nast. Kažemo da je sinus luka AP ili kuta ∠ α ordinata točke P. Trigonometrijske funkcije uvodimo da bi kutevi postali ravnopravni elementi pri izračunavanju površine i da bi smo iz zadanih dužinskih elemenata mogli odrediti kuteve.kosinus cos . sin α ≤1.

a pravac y=1 kotangens – os . funkcija. kružnici ne može biti veća od 1) Ako točki P dodamo puni kut ili cjelobrojni višekratnik punog kuta ponovo dolazimo u točku P . sin α = 3 5 cos α = ± 1 − sin 2 α sin α sin α tg α = = cos α ± 1 − sin 2 α ctg α = ± 1 − sin 2 α sin α Npr.jednaka hipotenuzi(ordinata ili apscisa bilo koje točke na trig. 360°.) tgα = Evidentno je d a su tg i ctg recipročni pa vrijedi da je 1 1 tg α ⋅ ctg α = 1.) Zadan je cosα odredimo vrijednosti ostalih trig. funkcija. cosα = 2. pa su sinus i kosinus funkcije s periodom 2π tj. Osnovne relacije između trig. 1. funkcije.) sin 2 α + cos 2 α = 1 Zbroj kvadrata sinusa i kosinusa istog kut jednak je 1 – proizlazi iz pitagorinog poučka jer sin i cos su katete pravokutnog trokuta . No iz prethodno izloženih relacija uz malo truda moguće je doći do relacija koje međusobno povezuju trig. 12 13 . tg α = ili ctg α = ctg α tg α TA : OA = PM : OM sin α cos α . funkcija.) Ako je zadan sinα odredimo vrijednosti ostalih trig. a treba odrediti vrijednosti ostalih trig. tangensa i kotangensa Pravac x=1 nazivamo tangens – os . funkc. Tangens kuta ∠ α je ordinata točke T u kojoj krak OP sječe os tangensa. funkc . 1.a radijus kružnice koji je 1 je hipotenuza.a onda za taj kut odrediti vrijednosti ostalih funkcija . cos α = ± 1 − sin 2 α sin α sin α tg α = = cos α ± 1 − sin 2 α ctg α = ± 1 − sin 2 α sin α Npr. sin α = ± 1 −cos 2 α cos α = ± 1 −sin 2 α sin 2 α + cos 2 α = 1 sin α = ± 1 −cos 2 α cos α = ± 1 −sin 2 α 2. ctg α = cos α sin α TA : OA = PM : OM tg α : 1 = sin α : cos α tg α = sin α cos α tgα = sin α cos α . Kotangens kuta ∠ α je apscisa točke S u kojoj krak OP sječe os kotangensa. ctg α = cos α sin α 1 1 ili ctg α = ctg α tg α izvod za tg tg α : 1 = sin α : cos α tg α = sin α cos α tg α ⋅ ctg α = 1. Def. Formalno je uvijek moguće za zadanu vrijednost odrediti kut . tg α = Često se pojavljuju zadaci da je poznata vrijednost jedne trig.

tg α = 1 4 3 ctgα = tg α sin α = cos α = tg α 1 ± tg 2α + 1 ± tg 2α + 1 4.sin α = ± 1 − cos 2 α ± 1 − cos 2 α cos α cos α ctg α = ± 1 − cos 2 α tg α = sin α = ± 1 − cos 2 α ± 1 − cos 2 α cos α cos α ctg α = ± 1 − cos 2 α tg α = 3.) Zadan je tgα tada vrijednosti ostalih trig. određujemo na sljedeći način: 1 ctgα = tg α tg α sin α = ± tg 2α + 1 cos α = 1 ± tg 2α + 1 Npr. ctg α = tg α = 1 ctg α 5 12 sin α = cos α = 1 ± ctg 2α + 1 ctg α ± ctg 2α + 1 ctg α ± ctg 2α + 1 Ove relacije dobivaju s ako se trigonometrijski pitagorin poučak dijeli s cos 2 α ili sin 2 α . funkc.) Zadan je ctgα 1 tg α = ctg α sin α = cos α = 1 ± ctg α + 1 2 Npr. .

s koefic. 1/2 kvadratna funkc. 2 kvadratna funkc. s koefic.Domaći uradak: zadaci iz udžbenika Nastavna sredstva i pomagala: ploča. s koefic. -2 5 x -5 5 10 15 -5 -10 Graf kvadratne funkcije s pomakom .trukut i šestar Literatura za pripremu sata: udžbenik i logaritamske tablice Graf eksponencijalne funkcije 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 -11-10 -9 -8 -7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 -1 -2 -3 -4 -5 -6 -7 -8 -9 -10 -11 -12 -13 -14 -15 y f(x)=2^x f(x)=(1/2)^x f(x)=4^x f(x)=(1/4)^x x 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Graf kvadratne funkcije y 10 kvadriranje kvadratna funkc.kreda .

-8) -10 Inverzne funkcije .0) x1 x opća kvadratna funkcija 4 1 6 Niz (7.0) Niz 2 x2 8 -4 -6 -8 T=(-b/2a.-D/4a) T (5.y f(x)=2*x^2+2 f(x)=2*x^2-3 f(x)=(x-5)^2 f(x)=3*(x-5)^2 5 f(x)=3*(x-5)^2+2 x -8 -6 -4 -2 2 4 6 8 -5 Graf opće kvadratne funkcije y -2 -2 2 (3.

y f(x)=2^x logaritamska funkcija simetrala I i III kvadranta. os simetrije 5 x -8 -6 -4 -2 2 4 6 8 -5 Exponencijalna i logaritamska funkcija su inverzne funkcije što se na grafu vidi kao simetrija s obzirom na pravac y=x .