You are on page 1of 18

HIPOKTRAT I HIPOKRATOVA ZAKLETVA

HIPOKRAT
460 pr. n.e. 377 pr. n.e.

Spada u razdoblje najve eg sjaja i najvi eg dometa klasi ne helenske nauke i umjetnosti U djelima koja mu se pripisuju odvojio je nauke od magije i praznovjerja, skupio i praznovjerja, kriti ki proradio iskustva egipatskih i gr kih lije nika, te se smatra ocem nau ne nika, medicine medicine Hipokratov rad se temeljio na empiriji i filozofiji

Prema Hipokritovoj medicinskoj tradiciji najva nije sredstvo protiv bolesti je uzdr anost i zdrav na in ivota. Prirodno stanje ovjeka je da bude zdrav. A kada se bolest pojavila, uzrok je to je priroda "skrenula s puta" zbog tjelesne ili du evne neravnote e. Hipokrit prihva a filozofiju Empedokla da itav svijet poti e od vode, vatre, zraka i zemlje pa da prema tome i ovjek poti e od istih pa imamo: hladno, toplo, suho i mokro. Odnose tih sokova regulira posebna sila koju Hipokrat naziva fizisfizispriroda. Po to se takva mediicna bavi samo sokovima, a vrste elemente pu ta po strani,nazivamo je i humoralnom

Po Hipokratovu mi ljenju, karakteristike li nosti odre uju etiri tjelesna soka od kojih je sastavljen ljudski organizam: sluz, uta u , crna u i krv. Zdravlje je dobro mije anje (eukrazija), a bolest je poreme aj u mje avini tih sokova (diskrazija) Ako su sokovi ispravno pomije ani, ovjek je zdrav Odatle i nazivi za karaktere ovjeka (sangvinik, kolerik, flegmatik, melankolik)

Inzistirao je da lije nik mora poznavati uvjete u Inz uvjete kojima bolesnik ivi Dobro je opisao klini ke simptome pojedinih bolesti (npr. epilepsije i eklampsije, malarije, epidemijskog parotitisa) i neke klini ke sindrome (lice umiru eg, facies hippocratica) Va an je Hipokratov doprinos kirurgiji (repozicija i a enih udova, operacija empijema) Njemu se pripisuje princip Dosis sola facit venenum - razlika da li e ne to biti hrana, lijek ili otrov zavisi samo od koli ine (doze)

Hipokrat je iznio pretpostavku da su du evni poreme aji rezultat oboljelog mozga, i da je sumanut ovjek zapravo bolestan ovjek U tretmanu du evnih bolesti preporu ivao je odmor, dijetu, gimnastiku, a kao najprikladniji lijek - rad

HIPOKRATOVA ZAKLETVA
-izme u 5. i 3. stolje a p.n.e. p.n.e.

Corpus Hipocraticum
nastao u Gr koj izme u 5. i 3. stolje a p.n.e., te je on u na oj kulturi izvorna to ka svih lije ni kih zakletvi i kodeksa Radi se o 59 djela u kojima se govori o tada njim eti kim aspektima medicinskog rada Njihovu okosnicu, kao i uzor za sastavljanje budu ih lije ni kih zakletvi ini Hipokratova zakletva

"Kunem se Apolonom lije nikom, Asklepijem; Higijejom i Panakejom, svim bogovima i bo icama, zovu i ih za svjedoke, da u po svojim silama i savjesti dr ati ovu zakletvu i ove obveze. Stoga u u itelja ovoga umije a tovati kao svoje roditelje, njegovu u djecu dr ati svojom bra om, a budu li htjeli u iti ovu umjetnost, puo avat u ih bez ugovora i bez pla e. Pu tat u da sudjeluju kod predavanja i obuke i u svem ostalom znanju moja djeca i djeca moga u itelja. U it u i ake koji se budu ugovorom obvezali i ovom zakletvom zakleli, ali nikoga drugoga. Svoje propise odredit u po svojim silama i znanju na korist bolesnika i titit u ga od svega to bi mu moglo koditi ili nanijeti nepravdu. Nikome ne u, makar me za to i molio, dati smrtonosni otrov, niti u mu za nj dati savjet. Isto tako ne u dati eni sredstvo za pometnu e ploda. Isto u i pobo no ivjeti i izvr avati svoju umjetnost. Ne u operirati mokra ne kamence, nego u to prepustiti onima koji se time bave. U koju god ku u stupim, radit u na korist bolesnika, klone i se hotimi nog o te ivanja, a osobito zavo enja ena i mu karaca, robova i slobodnih. to po svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i ina e, u saobra aju s ljudima, koliko se ne bude javno smjelo znati, pre utjet u i zadr ati tajnu. Budem li odr ao ovu zakletvu i ne budem li je prekr io, neka mi bude sretan ivot i ugled ljudi do u daleka vremena; prekr im li ovu zakletvu i zakunem li se krivo, neka me zadesi protivno."

Tijekom povijesti ova se zakletva esto mijenjala, ali je na kongresu Me unarodnog saveza lije ni kih dru tava u enevi 1948. godine ustanovljena kona na zakleta koja se danas koristi, enevska zakletva

"U asu kada stupam me u lanove lije ni ke profesije, sve ano obe ajem da u svoj ivot staviti u slu bu humanosti. Prema svojim u iteljima sa uvat u du nu zahvalnost i po tovanje. Svoje u zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najva nija e mi briga biti zdravlje mojega pacijenta. Po tovat u tajne onog tko mi se povjeri. Odr avat u svim svojim silama ast i plemenite tradicije lije ni kog zvanja. Moje kolege bit e mi bra a. U vr enju du nosti prema bolesniku ne e na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, politi ke ili klasne pripadnosti. Apsolutno u po tovati ljudski ivot od samog za etka. Niti pod prijetnjom ne u dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obe ajem sve ano, slobodno, pozivaju i se na svoju ast."

Originalna Hipokratova zakletva sadr i sljede e najva nije principe :
Zaklinjanje da e se pridr avati ove zakletve Po tovanje i zahvalnost svojim u iteljima Prihva anje obaveze pla anja kolarine Obaveze da svoj ivot podredi u korist bolesniku Odbijanje davanja abortivnih sredstava enama Obaveza na ist i pobo an ivot Odbija bavljenje onim za to nije osposobljen Ravnopravnost bolesnika bez obzira na spol i klasu uvanje kao tajne sve to vidi i dozna pri lije enju bolesnika Prihva a nagradu za uspje no ispunjenje ove zakletve i kazne ako pristupi suprotno

U skladu s Hipokratovom zakletvom razvila su se dva trajno va e a na ela:
Prvo je poznato kao Nil nocere - ne koditi. koditi. Ta temeljna obveza ima i svoj pozitivni izri aj ve u samoj zakletvi, a sadr i zahtjev da zdravstveni djelatnik ima na umu uvijek dobro svojeg pacijenta: da uva i titi zdravlje i ivot.

Drugo na elo glasi: Voluntas aegroti suprema lex Volja bolesnika vrhovni je zakon Misli se, vrhovni je zakon glede lije enja: bolesnik ima pravo tra iti, prihvatiti ili odbiti lije enje To je na elo danas na cijeni: isti e i jam i moralnu autonomiju svakog pojedinog ovjeka Dok je pacijent pri svijesti, kadar odlu ivati o samom sebi, njegova je odluka kona na i vrhovna Ako se mora donijeti odluka za drugoga, kad on sam to nije kadar, ili nije poznata njegova posebna volja u tom pogledu, ta odluka mora biti u njegovom najboljem interesu, u interesu zdravlja i ivota

Hipokratova zakletva sadr i eti ko na elo trajne vrijednosti za medicinu, pa je stoga i danas aktualna. To su: -na elo injenja dobrog i nenano enja tete bolesniku -na elo pravednosti -na elo po tovanja ivota -na elo po tovanja li nosti bolesnika

Temeljne zasade Hipokratove zakletve, unato mijenama ivotnih okolnosti, ostaju za danas i ubudu e presudne za medicinsku struku i zdravstvene djelatnike. Temeljna je vrijednost i pravilo: po tovati jedinstvenost i nepovredivost ljudskog ivota, dostojanstvo ljudske osobe. Zvanje lije nika, zdravstvenog djelatnika jest i ostaje zvanje posve eno svima, zvanje koje svi trebaju i u koje svi utje u, zvanje uzvi eno i zahtjevno, plemenito i tegobno. Tko ga izabire, obvezuje se na trajno usavr avanje u znanju i moralu, na trajno zalaganje za zdravlje i ivot ovjeka.

HVALA NA PA NJI