You are on page 1of 51

PEDAGO KI ZAVOD TUZLA

Pra enje, vrednovanje, provjeravanje znanja i ocjenivanje u enika
IZET NUMANOVI

‡ Je li na in pra enja rada u enika jednozna an, a samim tim i ocjenjivanje objektivno? Umjesto ovog va nog pitanja mo emo postaviti mnoga koja e nas navesti na podrobnije razmi ljanje o problemu: ‡ Jesmo li sigurni da na e ocjenjivanje nije subjektivno? ‡ Koje ocjene bi na i u enici imali kod drugog nastavnika? ‡ Dajem li kao nastavnik previ e, a tra im premalo? Mo da obrnuto? Ili optimalno? ‡ Zapisujem li ocjene na pravom mjestu? ‡ Vodim li na pravi na in ostale bilje ke u pra enju rada u enika? ‡ S kim bih se mogao/la o svemu tome posavjetovati? Mo da je to problem koji moram sam/a rije iti? Radim li uop e kako treba taj dio svog posla?

‡ Netko e odgovoriti kako ne vidi problem? ‡ Imamo Pravilnik o na inu pra enja i ocjenjivanja u enika i tamo sve uredno pi e? ‡ Nastavnik mora biti jako umje an kako bi ostvario tra eni broj ocjena po elementu ocjenjivanja u polugodi tu uz tridesetak u enika razli itog znanja i interesa te preoptere eni nastavni program. ‡ Kad i postigne taj broj ocjena, nije ba jednozna no definirano kako zabilje iti pra eno i ocijenjeno u imenik.

‡Ukoliko svaki nastavnik na svoj na in prati i ocjenjuje u enika, ima svoje kriterije ocjenjivanja, na in bilje enja, uvjete i termine ispravljanja, pisanja pismenih ispita i usmene provjere, mogu li se ocjene u enika uspore ivati? ‡Navest emo neke dileme s kojima se nastavnik susre e tijekom rada, bez ambicije da na njih odgovorimo. Pitanja su grupirana po temama

‡ ‡ ‡ ‡ ‡

‡

Elementi ocjenjivanja i pra enje rada: Koji je optimalni broj elemenata ocjenjivanja s obzirom na broj ocjena koje svaki u enik mora imati na kraju obrazovnog razdoblja? Mogu li se elementi ocjenjivanja unificirati? Ili preciznije ± zbog ega elementi ocjenjivana nisu propisani za svaki pojedini predmet? Zna i li to da se navodi na in ocjenjivanja, primjer - pismeni, usmeni, aktivnost i DZ ili je prikladnije imenovati ih kao usvojenost nastavnih sadr aja, primjena, samostalan rad? Moraju li svi u enici jednog razreda imati isti broj elemenata ocjenjivanja ili se mo e dodati element ocjenjivanja Ispravak za u enike kojima je to potrebno? Jesu li obavezne opisne karakteristike rada u enika? Pi e li se kraj takvog opisa datum? Koliko esto treba opisno pratiti u enika? Opis treba biti poticajan i pozitivan. Kako navesti ukoliko je ne to negativno? to sve i kada treba zapisivati u rubriku bilje ke u enika?

kako arhivirati ispite? Smije li se u rubriku imenika upisati ocjena dobivena kao prosje na ocjena kratkih provjera znanja u dogovoru s u enicima? . to za to vrijeme rade ostali u enici? Kako bodovati pogre no prepisan. primjerice. nakon gre ke u ra unanju dalje rje avanje zadatka to no? Treba li pismene ispite pisati u zada nice ili na papir s tiskanim zadacima? Ako se pi e na papiru.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pismene provjere: Mo e li nastavnik pove ati broj pismenih provjera u dogovoru s u enicima da bi u enici pisanjem manjih dijelova gradiva postigli bolje rezultate? Ima li u pisanju pismenih provjera prednost predmet koji ima obavezne pismene ispite? Koji je optimalni broj zadataka u pismenoj provjeri? Koliko je optimalno trajanje pismenog ispita? Koji je i kako se utvr uje postotak rije enosti potreban za odre enu ocjenu? Kad u enici koji nisu bili prisutni na redovnom ispitu pi u naknadni ispit? Ukoliko je to na redovnom satu. a to no rije en zadatak? Treba li pri ocjenjivanju koristiti metodu Äslijedi gre ku³ pri kojoj je.

‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Usmene provjere: Na koji na in provoditi usmeno provjeravanje? Je li usmeno provjeravanje rje avanje zadataka pred plo om? Koliko traje usmeno provjeravanje? Mo e li ocjena iz kratke provjere znanja zamijeniti ocjenu iz usmenog ispitivanja? Kako ocijeniti usmeno ispitivanje? Koja su znanja potrebna za odre enu ocjenu iz klasi nog usmenog ispitivanja? Kako u rubrici Pra enje u enika zabilje iti usmeno ispitivanje? Je li dovoljno napisati datum i ocjenu ili je potrebno navesti cjelinu. odnosno pitanja i ocjenu za svako pojedino pitanje? Mo e li nastavnik usmeno provjeravanje ocijeniti s vi e ocjena? Ili usmeno ispitivanje u vi e navrata ocijeniti jednom ocjenom? .

‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Doma e zada e Na koji na in ocijeniti doma u zada u? Kako evidentirati da u enik nema zada u? Kako rije iti Äproblem³ kada u enik ne pi e zada u? Na koji na in provjeriti originalnost zada e? Ili utvrditi da je prepisana? Koji je optimalan broj zadataka za doma u zada u? .

Zaklju ivanje ocjena: ‡ Trebaju li ocjene iz svih nastavnih cjelina biti pozitivne da bi zaklju na ocjena bila pozitivna? ‡ Mo e li nastavnik zaklju iti negativnu ocjenu ukoliko u enik uz ve inu negativnih ocjena iz pismenih i usmenih provjera ima nekoliko Äboljih³ ocjena iz timskih radova ili projekata? .

kako to da je mo e ispraviti na popravnom ispitu? Ako negativnu ocjenu iz pismenog ispita mo e ispraviti usmenim provjeravanjem.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Popravni ispiti: Odgovara li u enik na popravnom ispitu gradivo cijele godine? Mo e li u enik biti upu en na popravni ispit iz nekoliko nastavnih cjelina? Mo e li u enik na popravnom ispitu odgovarati gradivo prvog polugodi ta? U enik je upu en na popravni ispit naj e e zbog toga to nije uspio tokom nastavne godine ispraviti negativne ocjene iz pismenih ispita. Ukoliko na redovnom satu ocjenu iz pismenog ispita ne mo e ispraviti usmenim provjeravanjem. kako to da ide na popravni ispit? Mora li na popravnom ispitu sustru njak biti profesor iz predmeta? .

ve treba te iti izra avanju kreativnosti nastavnika i u enika. nastavnik se snalazi i radi na na in koji smatra da je najbolji. ‡ kolski nadzornik (savjetnik) mo e i kod vrlo pedantnog nastavnika na i brojne nelogi nosti i nedostatke u pra enju i ocjenjivanju. Pravilnik o na inu pra enja i ocjenjivanja uglavnom propisuje obveze i ograni enja. To se ne bi doga alo kad bi svaki nastavnik bio precizno upu en kako na pravilan na in treba pratiti i ocjenjivati rad u enika. Nastavni proces se ne mo e i ne smije unificirati. ‡ Pitanja koja su gore navedena tada bi imala odgovor. .Zaklju ak ‡ Pra enje rada i ocjenjivanje u enika vrlo je kompleksan problem vezan uz pou avanje. Kako ne postoje konkretne. Provedba ovisi o isklju ivo o nastavniku. nedvosmislene i jasne upute koji je najbolji na in pra enja i ocjenjivanja u enika.

Kadum-Bo njak ± D. ‡ Iz toga proizlazi obveze da se svoj djeci omoguci postizavanje optimalnog uspjeha. (S.‡ 1. interes i raznolikost kasnije profesionalne orijentacije. Brajkovic: Pracenje. bez obzira na njihove materijalne. provjeravanje i « Metodicki obzori 2(2007) . Uvod ‡ Suvremena svjetska dokimolo ka dostignuca imaju svog odraza i u na oj koli bez obzira na sposobnosti.

koji bi u znatnoj mjeri mogle utjecati na raslojavanje ucenika prema sposobnosti. Stoga i sustav pracenja.socijalne ili porodi ne prilike. ‡ Gubljenje godine i ponavljanje razreda treba svesti na najmanju mogucu mjeru. . provjeravanja i ocjenjivanja ucenika mora voditi racuna o njihovim mogucnostima i osobitostima njihova psiho±fizickog razvoja. jer te mjere cesto imaju suprotan ucinak od onoga koji se ocekuje i eli postici primjenom tih mjera. te uva avati objektivne prilike u kojim ucenik ivi.

uvodi se dopunska nastava. ona mora uva avati i njegove individualne razlike. nepovoljne uvjete u kojima ucenik eventualno ivi. .‡ Pored cinjenice da kola treba nadoknadi. organiziraju izvannastavne aktivnosti i ± gdje je to moguce ± uvodi se produ eni ili cjelodnevni boravak ucenika u koli. ili barem ubla iti. U tu svrhu u koli se provodi individualizacija nastave.

nastoji se to bolje upoznati ucenika. Prati se i tijek i rezultat rada. primjenom to objektivnijih ispitnih postupaka. .‡ Pracenje i provjeravanje ucenikova razvoja nije vi e samo ocjenjivanje zavr nog rezultata. testovima znanja. sustavnim promatranjem i pracenjem ucenika u svim nastavnim situacijama. te i se da to vi e elemenata utjece na konacnu ocjenu i da se ona formira na osnovi razlicitih nacina i oblika provjeravanja. usmenog i pismenog. vec je to proces tijekom kojeg ucenik sazrijeva.

‡ Sva svoja zapa anja i primjedbe nastavnici moraju unositi u imenik ucenika radi definiranja konacne ocjene. Tako se evidentiraju odgovori ucenika. ‡ Na taj nacin ocjenjivanje postaje kontinuirano i mnogostrano. ali ipak u skladu s nacelom ekonomicnosti. opis rada kao i reakcije i pona anje ucenika koja su relevantna za njegovo svestrano upoznavanje. ako vec ne sveobuhvatno. . ucinci na pismenim ispitima.

‡ Pracenje ucenika razumijeva sustavno evidentiranje. njegov odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima . tj. motivacije i sposobnosti. bilje enje zapa anja o razvoju ucenikovih interesa. njegovih postignuca u usvajanju sadr aja nastavnog predmeta ili odgojno±obrazovnog podrucja.

‡ Provjeravanje znanja je. tj.‡ "Pod provjeravanjem znanja razumijeva se sustavno pracenje. ispitivanje i vrednovanje ucenikovih postignuca i uspjeha u ostvarivanju zadaca nastavnog predmeta ili odgojno± obrazovnog podrucja tijekom kolske godine" (Kadum. znanja. 56). 2004. sposobnosti i vje tine. dakle. postupak kojim ucitelj tijekom nastavnog rada u svrhu kontrole kakvoce i kolicine razine do koje su ucenici usvojili odredena obrazovna dobra. .

provjeravanja i ispitivanja.‡ Ocjenjivanje je postupak vrednovanja svih relevantnih cinjenica o ucenikovim postignucima tijekom pracenja. a izra ava se ocjenom .

ali i subjektivnim osobinama ocjenjivaca. . vec su dogovoreni nacin izra avanja uspjeha ucenika. sposobnosti i vje tina izra ava brojcanom ocjenom od 1 do 5. Tako se u nas stupanj usvojenosti znanja. Pritom valja naglasiti da jednaka ocjena ne znaci i jednako znanje jer su ocjene podlo ne razlicitim uvjetima u kojima nastaju.‡ Mjerila i skale nisu strogo znanstveno utemeljene.

‡ B. (sli na ljestvica) ‡ R. (Kvalitativna ljestvica rukopisa) ‡ Hillegas 1912.g.‡ Dokimologija (30-tih godina 20-tog stolje a ‡ Thorndike 1910.Bloom 1970. (dr i zapa eno predavanje o ocjenjivanju). Evaluacija je prosu ivanje vrijednosti za neku svrhu.g. . Bujas 1937.

Ostoji i Bujas 1969.g. (rasponi znanja sa pokrivenim. nominalno. .sve e i Lestvica ocjenjivanja ± ljestvica ranga: nedovoljan 1. sociolo ki. istim ocjenama su veliki). vrlodobar 4 i odli an 5. metodolo ki. Ocjena je procjena znanja a ne njegova stvarna mjera.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Pristupi ocjenjivanju znanja Psiholo ki. ³´ekonomski´´ i ³Socijalni´. dobar 3. pravni. pedago ki. dovoljan 2.

100 odli an (5) .90 vrlodobar (4) ‡ 91 .50 nedovoljan (1) ‡ 51 .60 dovoljan (2) ‡ 61 .80 dobar (3) ‡ 81 .‡ Paradoks suvremene pedago ke prakse (do 50% procijenjenog znanja ocjenjuje se ocjenom (nedovoljan 1) ‡ 0 .

‡ Na kraju polugodi ta. ocjene se zbiraju i izvodi se zaklju na ocjena. ‡ Svi zdravi u enici dobit e zaklju nu ocjenu.‡ Broj ano se ocjenjuju tranzitivna i finalna stanja ste enih znanja u enika na bazi procjene profesora. ‡ Ocjene kao rezultat brze provjere znanja ulaze u zaklju nu ocjenu. ‡ Tranzitivna (usmena i pismena provjera) ± testovi kao alati s definiranim mjernim karakteristikama. Da li ona odgovara kontinuitetu njihovog uvje bavanja i rada? .

‡ Ako su bili bolesni. boli ih glava. mo da se nisu sna li. nije ih bilo 2 ili 3 sedmice u koli. ‡ Da li je njegova dvojka korektna u odnosu na dvojku drugog u enika? . ³mo da´ malo sporiji u u enju. imali su grip. ‡ Pitanje:´Koliko je u enik pokazao znanja u trenutku procjenjivanja u stanju ³mo da´. U tom stanju ³mo da´ dobit e nekakvu ocjenu.

‡ Sa svojim ocjenama u enici grade status uspje nosti ili neuspje nosti. ‡ ³Mo da sam´ i sigurno jesam kao profesor NEUSPJE AN?!?! ‡ Za to?? Mo da ja posjedujem samo 3-5% znanja iz oblasti koju sam diplomirao. Koliko materijala iz moje oblasti ja nisam pro itao?? a Procjenjujem znanje u enika.Neuspje an ‡ Iznad 50% . u enik.Uspje an (sla emo li se?). Za to? . ‡ esto. poslije ocjene 1 ne mo e dobiti ocjenu 5. ‡ Ispod 50% .

Vrednovati putem: usmene i pismene provjere znanja. . snala enje u prostoru i vremenu (inteligencija).1. Vrednovati u svrhu podizanja motivacije. Promjena stanja (tranzitivnog) treba doprinijeti visini zaklju ne ocjene u pozitivnom smjeru. druge mjerne karakteristike. 3. 2. 4. Mogu a rje enja Pratiti u enika sa svrhom pokazatelja puta prema cilju. sposobno u rje avanja problema.

moraju biti znanstveno utemeljeni. Pisani testovi. Preporuka: 0%-20% = nedovoljan 21%-40% = dovoljan 41%-60% = dobar 61%-80% = vrlodobar 81%-100% = odli an ( eljko Burcar) .5. (pedago ki pristup ocjenjivanju). pokazati neuspjeh. danas. U enik mo e. 6. zbog vjerodostojnosti. za nekoliko dana u istoj oblasti mo e biti uspje an.

Usmeni odgovor ± 25% zaklju ne ocjene.ILI 1. Pismeni odgovor ± 20% 3. Aktivnost ± 15% Ukupno = 100% ( eljko Burcar) ‡ Sve je to po sebi jasno. Snala enje u prostoru i vremenu ± 5% 5. ali KAKO??? ‡ U odnosu na 50% dovoljan. 2. Rje avanje problema ± 35% 4. gdje je prednost? .

kod ku e trpi pritisak. potom je agresivno i na kraju. . ³DOBAR´??? Put stvaranja sklonosti ka atip nim oblicima pona anja.‡ ³Neuspje no´ dijete: tu no. (Neuspjeh u u enju kao jedan od razloga). zatim frustrirano.

pravna i socio-kulturna znanja kao oblike saznanja iz kojih proizilaze faktori koji uti u na ocjenu u enika i ocjenjiva ki odnos nastavnika prema u eniku. 3. sociolo ka. psiholo ka. . Znanja o tome ste ena na osnovnom studiju nisu dovoljna.Nastavnik u ocjenjivanju 1. metodi ka. 2. Ocjenjiva mora posjedovati osnovna pedago ka. Mora biti vrlo dobar poznavalac pedago kometodi ke prakse u oblasti dokimologije.

koriguje svoje stavove i prilago ava ih op tim ciljevima odgoja i obrazovanja. Ima potrebna znanja. svoj rad uskla uje naspram dostignutih saznanja. primjenjuje ih u radu sa u enicima. nastoji objektivno procijeniti znanje u enika. vr i opse ne kvantitativne i kvalitativne pripreme u radu.Osobine nastavnika koji ocjenjuje 1. . prati literaturu i pedago ku praksu. razumije ih.

Ima potrebna pedago ko-metodi ka znanja. (Autoritativni. Nema potrebna pedago ko-metodi ka znanja i ne zna ih primijeniti (on to eli i prihvatio bi svaku vrstu pomo i) Nije znanje znaje znati ve je znanje znanje dati. 5. ho e ali ne zna ih primijeniti u radu sa u enicima.Ima potrebna pedago ko-metodi ka znanja i ne primjenjuje ih u radu sa u enicima. Nema potrebna pedago ko-metodi ka znanja (ne eli ih ni znati) i pogre no ih primjenjuje u radu sa u enicima. 3. demokratski i Lesse Fer nastavnici) .2. (ne odlu uje se da tra i pomo ) 4.

gdje su utvr eni ciljevi i kriteriji? ‡ NPiP daje okvire. Gdje su materijali o tome? Gdje su skale procjene. .‡ Smijemo li ocjenjivati ako ne definiramo svrhu ocjenjivanja? ‡ Smijemo li ocjenjivati ako nismo objasnili kriterije procjene? ‡ Smijemo li ocjenjivati ako nismo objasnili ciljeve koje elimo posti i i sadr aj koji emo ocjenjivati? ‡ Da li su ikada nastavni ka vije a razmatrala ove ta ke dnevnog reda u ovom duhu.

ta je ocjenjivanje? Glavna svrha ocjenjivanja je odre ivanje nivoa postignutih rezultata u enja. Opet: KAKO? .

da zna vi e od prosjecnih ljudi. .da razvija pozitivne me uljudske odnose. . .da ima smisla za humor.da poznaje razvojne probleme djece.da dozvoljava i potice samoinicijativu. .da poznaje predmet koji predaje. da je svestran i dovitljiv. . .da cijeni neobicne ideje.da voli djecu. . .da ima jaku volju. .da vjeruje svojim ucenicima. . .To koje se karakteristike smatraju va nim kod nastavnika lijepo je dato u empirijskim istra ivanjima Ðordevica i Hajgeta.da je sposoban da povezuje predmete s drugim predmetima. da je suptilan i ljubazan. .

.upornost. skromnost i da se lahko ne ljuti.(Ispitivanje ucenika o tome " ta kod nastavnika posebno cijene") . . Kao to se vidi.kulturno pona anje. . javno daje ocjenu te dozvoljava ucenicima da se koncentriraju. prijatnosti i ljubaznost. saosjecajnost i spremnost za pra tanje. .pristupacnost. . .pravilno ocjenjuje.zanimljivost i duhovitost u izlaganju. ne cita iz knjiga prilikom predavanja.pa ljivost. . radinost i iskrenost. otvorenost i snala ljivost.blago ocjenjuje. . odmjerenost i stalo enost. odmjerenost. odmjerenost.duhovitost. cesto ispituje ucenike.ne prekida ucenike kada odgovaraju.ozbiljnost. . . istra ivanja pokazuju kakvog nastavnika trebamo.

ne mo e poslu iti kao orijentacija i smjernice u radu. ‡ Zato te zadatke valja razraditi i konkretizirati kako bi se na osnovi tako definiranih zadataka mogla izraditi metodologija vrednovanja uspjeha ucenika u nastavi.‡ Taksativan pristup nastavi ‡ Zadaci nastave su u nastavnom planu i programu naznaceni s nekoliko redaka za svaki nastavni predmet. Nastavniku pocetniku. . dati su u deklarativnom obliku.

‡ Na kona nu ocjenu uti e: ‡ Motivacijsko±emocionalni odnos u enika prema nastavi . Brajkovic: Pracenje. provjeravanje i « Metodicki obzori 2(2007)2 37) . ‡ Smisao za kolektivan rad motivira ucenike da svoje osobne ciljeve podvrgnu zajednickim ciljevima razreda ‡ Povjerenje u sebe samog odnosno u vlastite snage ‡ Samopouzdanje se ogleda u odva nosti i energicnosti pri nailasku na problem ‡ Smisao za lijepo ima ucenik koji pazi na urednost u svakom smislu (S. Kadum-Bo njak ± D. ‡ Stvaralacke sposobnosti razvijaju se u ucenika koji tra i pokretacku snagu u nastavi i ucenju.

Istice se da nije dovoljno pratiti i ocjenjivati samo usvajanje znanja. vje tina i navika vec je nu no kontrolirati i razvoj stavova. razvoja interesa. didakticari i psiholozi ukazuju na potrebu svestranog sagledavanja razvoja ucenikove osobnosti. mogucnosti rasudivanja. subjektivnih i objektivnih mogucnosti (Furlan. provjeravanja i ocjenjivanja ‡ Mnogi istaknuti pedagozi. 1966) .Nastava i problematika pracenja. licnog i dru tvenog prilagodavanja.

bogatstvo i uspjeh.Takva kola sve vi e postaje ustanova za karijeru.Razli iti modeli razvoja suvremene kole Prvi model ‡ U ³suvremenoj´ se Europi velika va nost pridaje obrazovanju odnosno znanju. Znanje se promatra kao klju za konkurentnost. (U iti samo ono to mu treba). ‡ Znanje se smatra temeljnim uvjetom razvoja dru tva. osobito konkurentnost radne snage. me utim. . usko povezuje s razvojem znanosti i tehni ko-tehnolo kim razvojem dru tva. To se znanje. ini se da obrazovne strategije koje danas imaju u samoj Europskoj uniji sve vi e okre u kolu prema promicanju funkcionalnih ciljeva unutar jednog kompetitivnog modela gledanja na ovjeka i na dru tvo.

‡ Mo emo ga nazvati humanisti kosolidaristi kim.Drugi model. . Rije je o modelu kole koji odbacuje instrumentalizirano shva anje obrazovanja. Vrijednost osobe prije svega i kvalitetan ivot. kao procesa usmjerenog na postizanje privrednih ciljeva. shva a kolu kao mjesto pomo i razvoju pojedinca u njegovu samoostvarenju te u razvoju humanih odnosa. i promovi e obrazovanje kao proces koji isti e razvoj potpune osobe.

Obrazovan ovjek ne zna i moralan ovjek!!!! . Prete ita usmjerenost na pobolj anje kvalitete ivota i podizanje materijalnog blagostanja zanemaruje zadovoljenje nu nih duhovnih i moralnih potreba ovjeka.‡ ini se da moderno dru tvo precjenjuje nadmo znanstvenoga odnosno prirodoznanstvenog i tehni kog znanja. Gotovo da se precjenjivanjem znanja ele nadomjestiti brojni problemi s kojima se susre e suvremeni ovjek i ljudska zajednica.

potrebno je voditi ra una o nekontroliranom razvoju tehnologije koja stvara kulturu bez moralnog temelja. Njezini darovi nisu bez cijene: »Ona stvara kulturu bez moralnog temelja te podriva odre ene mentalne procese i dru tvene odnose koji ine ljudski ivot vrijednim.‡ Nije upitna potreba da djecu moramo pripremiti za ivot u novom. na znanju utemeljenom i tehnolo ki pokretanom gospodarstvu. Tehnologija mo e biti i prijatelj i neprijatelj ljudskog roda.« . Ipak.

slo enost djelovanja. irokost nastavnih sadr aja. ‡ Jedina mogucnost da ucitelj sebi pomogne u toj slo enoj. prisutnost raznih izvan kolskih utjecaja i zahtjeva na ucenike kao i niz drugih cinitelja.‡ Nastava je "kao specificni bipolarni upravljiv proces" ( vajcer. 22) ‡ No. 1987. Brajkovic: Pracenje. pracenja i provjeravanja ucenika. ometaju uspje no komuniciranje izmedu ucitelja i ucenika. nerijetko s jednim ili dvojicom ucenika s posebnim potrebama. S. Kadum-Bo njak ± D. kompleksnoj situaciji jest da u okviru svoga nastavnog predmeta ostvari djelotvoran sustav evidentiranja. provjeravanje i « Metodicki obzori 2(2007)2 38 . veliki broj ucenika u razredom odjelu.

OCJENSKA RE ETKA S KOMPONENTAMA PRA ENJA Bilje ke o u enicima Komponenta pra enja Usmeno ispitivanje Test znanja Kontrolna zada a Pismeno ispitivanje Aktivnost u enika Doma i rad .

argumentirano i op irno 5 Ta no. osnovano. ta no. ali uz izravnu pomo nastavnika ipak uspijeva 2 Ni uz pomo nastavnika ne uspijeva rije iti problem 1 Samostalno. ta no i uspje no Umjereno brzo.Postupci Opis skale ocjena od 1 do 5 Broj ane ocjene 5 Brzo. osnovano i s razumijevanjem 4 Obrazlo enje postupka Djelimi no. nelogi no. samostalno. pravi gre ke. povr no. logi no. logi no. s pogre kama 2 Nesuvislo. ta no i uspje no bez pomo i nastavnika 4 Primjena znanja U poznatim situacijama ili uz neizravnu pomo u itelja ta no rje ava 3 Sporo. uvjerljivo 3 Nepotpuno. bez razumijevanja 1 . logi no.

(1974). D astman. R. Robins (1966). (1975).. Ivica Radovanovi i Doc. Beograd. ³Vrednovanje u savremenom obrazovanju´. T. Beograd ‡ Kva ev. R. ³Podsticanje i sputavanje stvarala kog pona anja li nosti´. ³Didaktika´. ‡ Prodanovi . Zavod za ud benike i nastavna sredstva.dr.Literatura i drugi izvori ‡ Prof. Sarajevo. .dr. Ni kovi . Ifet Mahmutovi :´TESTIRANJE I MJERENJE´ SKRIPTA ZA INTERNU UPOTREBU ‡ Rajston. ³Vuk Karad i ´.

E. Sarajevo. A. Ni kovi . ³Metodologija pedago kih istra ivanja´. N. ³Merenje u pedagogiji´. str. Beograd. R. ³Osnovi socijalne psihologije´. ³Rukovo enje savremenom kolom´. M. Nau na knjiga. Svjetlost. Sarajevo. ‡ Mu i .. N. (1965).. str. Zagreb. ³Psiholo ki testovi u psihijatriji´. (1965). Beograd. str. Zavod za ud benike i nastavna sredstva. Kijev. 1029 ‡ D ordan. (1973). V. 392 ‡ Bereznjak. Beograd. ‡ Teodosi . Matica Hrvatska. S. R. ‡ ³Enciklopedijski rje nik pedagogije´ (1963). ³Pedagogija´ . Zavod za izdavanje ud benika. Proki . (1977). (1972). ‡ Volf. 119 .‡ Rot. ³Vuk Karad i ´. (1965). B.

Pula: Visoka uciteljska kola u Puli ‡ VAJCER. ispitivanje i ocjenjivanje ucenika´. dr. ³MOTIVACIJA U NASTAVI I KREATIVNI RAD STUDENATA I U ENIKA´ Prilozi za pedago ko-andrago ku praksu na univerzitetu . (1966). (2006). casopis za odgojno±obrazovnu teoriju i praksu. Rijeka: Pedago ki fakultet Sveucili ta u Rijeci ‡ Prof. ³Upoznavanje.‡ FURLAN. S. Ha im Muminovi . V. ‡ ³Metodicki obzori´. V. (1987). ³Nastava razlicitih razina zahtjevanosti´. ³Didaktika´. ± KADUM. I. Zagreb: Pedago ko± knji evni zbor ‡ KADUM±BO NJAK.

I.: ³Mogu nosti i dometi stvarala tva u enika i nastavnika´. Alis: ³Kreativnost u nastavi´. . C. 1994.: ³Psihologija pou avanja´. Svjetlost. 1990.: ³Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta´. Zagreb.: ³Podsticanje i sputavanje stvarala kog pona anja li nosti´. 1988. kolska knjiga. Beograd. J.: ³Mogu nosti efikasnijeg u enja u nastavi´. Sarajevo. R. Svjetlost. E. i Inhelder. Zagreb. N. 1978. J. ‡ Pija e. Sarajevo. Sarajevo. 2000. H. 1998.‡ Filipovic. B. Svjetlost. Sarajevo.: ³Kurikulum´. Zavod za ud benike i nastavna sredstva. ‡ Furlan. ‡ Marsh.: ³Intelektualni razvoj deteta´. Zagreb. 1980. 1968. Educa. ‡ Muminovic. ‡ Shapiro. L. ‡ Kva cev.. ‡ Mail.