You are on page 1of 9

RANA RENESANSA NANNI DI BANCO- mladi kipar rane renesanse (14./15.

st) radi skulpturu Quattro Coronati ( etiri okrunjena sveca) za ni u na pro elju crkve Or San Michele u Firenci. Skulpture predstavljaju etiri kr anska vladara pogubljena jer nisu po Dioklecijanovoj naredbi napravili kip poganskog boga; kasnije se ta pri a pomije ala s pri om o etiri mu enika koji nisu htjeli moliti u hramu. Kipovi su u prirodnoj veli lini. Osje a se anti ki utjecaj, glave dvaju svetaca s podsije aju na portrete iz rimskog kiparstva. DONATELLO- najve i kipar svog vremena ( 1386.-1466.), u po etku radi na Firentinskoj katedrali i crkvi Or San Michele, na kojoj je napravio kip sv. Marka iako ima ni u ona je neprotrebna, kip mo e stajati sam za sebe, izra en kontrapost- prvi put nakon antike. Ljudsko tijelo prikazuje kao lankovitu strukturu sposobnu za kretanje, a draperija je odvojeni i sporedni element odre en oblikom tijela ispod. Drugi kip za crkvu Or San Michele, sv. Juraj- manja ni a nego kod sv. Marka tako da je kip blago izbo en, predstavlja ranorenesansnu verziju kr anskog vojnika. Polo aj tijela izra ava spremnost na borbu, pogledom tra i neprijatelja. Ispod kipa je reljefna plo a sa prikazom sv. Juraja i zmaja, najve eg pothvata ovog viteza- nova vrsta reljefa koji je u stvarnosti plitak, a stvara iluzije mjerljive dubine prizora. Na zvoniku firentinske katedrale radi pet kipova za prazne ni e od kojih je najpoznatiji Prorok ( Zuccone)- izrazit realizam. Atipi an lik proroka (nema bratadog starca s pergamentom u ruci); to je prvi o uvani rad s njegovim potpisom. Gozba Herodova- na krstionici katedrale u Sieni, prvi sa uvani primjer likovne umjetnosti gdje je prostor konstruiran primjenom geometrijske perspektive. David- bron ani kip, prvi samostoje i akt u prirodnoj veli ini nakon antike. Ne zna se kako je nastao, pretpostavlja se za otvoreni prostor (vrt Cosima de Medicia?), anti ki utjecaj- kontrapost; gra anski domoljubni spomenik- David= Firenca, Golijat= Milano (kaciga milanskih vojvoda). Gattamelata- konjani ki kip u Padovi, spomenik u ast nedavnog preminulog zapovjednika mleta ke vojske; njegovo najve e samostoje e djelo u bronci, postavljen na velikom postolju ispred crkve sv. Antuna Padovanskog. Po novom renesansnom obi aju, djelo nije dio grobnice, jedini je cilj ovjekovje iti slavu vojskovo e. Drvena skulptura Marije Magdalene naizgled podsje a na gotiku, no zapravo je po snazi bliska Zucconeu; duboko poniranje u religiozno iskustvo, pokora i e nja za iskupljenjem. GHIBERTI- isto na vrata krstionice s. Giovanni u Firenci- Vrata raja- bron ana vrata ukra ena sa deset reljefa u etvrtastim formatima. Najpoznatiji priikaz Pri a o Jakovu i Ezavu, postignuta prostorna dubina u cijelom prostoru i prote e se dokle se e pogled. JACOPO DELLA QUERCIA iz Siene, jedini veilki kipar tog vremena izvan Firence. Zbog toga nije ni utjecao na firentinsku umjetnost dok god nije postao uzor Michelangelu. Prizori iz Stvaranje svijeta na glavnom portalu crkve S. Petronio u Bologni najpoznatiji prikaz Stvaranje Adama. Ne zanima ga dubina prostora, ali likovi su smjeli i ostavljaju sna an dojam. Adam opet o ivljava juna ku ljepotu klasi nog atleta. BRUNELLESCHI- najpoznatiji renesansni arhitekt, izmislio geometrijsku perspektivu. Dobija natje aj za firentinsku kupolu ponajvi e radi tehnolo kog i konstruktivnog napretka , konstruirao dizalice te radi kupolu od dviju zasebnih ljuski koje se me usobno povezuju i u vr uju. Time je izgubio potrebu za dodatnom konstrukcijom i smanjio masivnost te tro kove izgradnje. Obitelj Medici ga anga ira za izgradnju crkve S. Lorenzo- novi naglasak na simetriji i pravilnosti; cijeli se projekt sastoji od kvadratnih jedinica, ve e jedinice su umno ak osnovnih jedinica. Unutra njost- hladni stati ki red, ni ta nas ne vu e prema naprijed jer na vratima nam se pru a pogled na cijeli prostor- izra ena geometrijska perspektiva. Kapela Pazzitrijem se nalazi ispred kapele pa izgleda kao da pro elje zaklanja glavni dio gra evine; novost- sredi nji luk uokviruje portal i usmjerava pozornost na kupolu. Crkva Santo Spirito- sva etiri kraka kri a jednake irine, samo to je glavni krak du i; cijela gra evina obavijena nizom bo nih kapela. S. Maria degli Angeli- centralni tlocrt s kupolom, zbog nov anih problema nije dovr ena iznad prizemlja; anti ko rimsko na elo kiparskog zida . MICHELOZZO- mladi firentinski arhitekt, anga ira ga obitelj Medici za izradu pala e Medici-Riccardi- tri kata su poredana kao stupnjevani nizovi, a svaki od njih zasebna je cijelina, donji je izgra en od grubog rusti nog zida, drugi kat od glatkih kamenih blokova s uvu enim spojevima, a tre i ima glatku povr inu; na vrhu je jako izbo ena streha koja nagla ava zavr etak triju katova. MASACCIO- jedan od prvih i najboljih slikara renesanse; prvo potpuno zrelo djelo freska u S. Maria Novella Sveto trojstvo s djevicom, sv. Ivanom i donatorskim parom- osje aj za velike proporcije, stroga kompozicija i kiparski oblikovani volumen, te izra ena geometrijska perspektiva kojom stvara prvi primjer racionalong prostora slike; prostor ne ine likovi, ve ga oni nastanjuju. Freske u kapeli Brancacci u crkvi S. Maria del Carmine u Firenci, posve ene ivotu sv. Petra najve a su skupina sa uvanih Masacciovih djela, najpoznatija od njih je Porezni nov i - prikazuje pri u iz evan elja po Mateju i koristi se metodom simultanog prikazivanja , svi likovi stoje u kontrapostu. Izgon iz raja- pokazuje da mo e prikazati figure u

pokretu, prikaz izgona nagog Adama i Eve iz raja , izra ena je njihova bol i patnja; visoki i uski format slike ne ostavlja mnogo prostora- vrata su samo nazna ena, an eo skra en. Bogorodica na prijestolju ulje na dasci, iako u nekim elementima tradicionalna jednako tako je i revolucionarna , prizor Isusa koji jede gro e (simbol rtve), an ela kao svira a lutnje itd; kompozicija kojom dominira veliko prijestolje. FRA FILIPPO LIPPI- redovnik, najstarije sa uvano djelo Bogorodica na prijestolju po nekim elementima podsje a na Masacciovu Bogorodicu(te ko prijestolje, svjetlo, masivni trodimenzionalni likovi..), ali nedostaju monumentalnost i ozbiljnost, stanoviti red. Bo ansko svodi na svjetovno. Mogu utjecaj flamanskih slikara zbog nedisciplinirane perspektive. FRA ANGELICO- redovnik, napredovao u svom zvanju; najpoznatije djelo Skidanje sa kri a- monumentalni lik Isusa, od Masaccia naslje uje dostojanstvo, izravnost i prostorni red; detaljno izra ena pozadina poput tapiserije (utjecaj bra e Limbourg). DOMENICO VENEZIANO- nastanio se u Firenci; Madona s djetetom i svecima- nova vrsta oltarne slike tzv. sacra conversazione , pokazuje Bogorodicu na prijestolju uokvirenu naslikanom arhitekturom, sa svecima koji stoje s njene obje strane i koji mogu razgovarati s njom, sa promatra em slike ili me usobno. Kolorizam, boju smatra va nim dijelom svoje slike, koliko i kompoziciju. Sacra conversazione se obi no odvija u zatvorenom prostoru, a ovdje u nekoj vrsti loggie. PIERO DELLA FRANCESCA- pomo nik Domenica Veneziana, ciklus fresaka u sveti tu crkve S. Francesco u Arezzu prikaz Otkrivanje i dokaz pravog kri a (legenda), kolorizam, utjecaj D.Veneziana. Vjerovao je da je geometrijska perspektiva temelj slikarstva, te da se mo e primijeniti na stereometrijska i arhitektonska tijela te na ljudski lik. Najstariji prethodnik umjetnika apstrakcije na eg doba (sustavno pojednostavljanje prirodnih oblika). UCCELLO- firentinski slikar, Bitka kod San Romana- krajnja zaokupljenost stereometrijskim oblicima, nema kristalne jasno e slike. Sliku cjelovitom ini povr inska struktura ija je dekorativnost poja ana velikim mrljama ivih boja te uporabom zlata. CASTAGNO- firentinski slikar, freska Posljednja ve era- jedna od fresaka iz blagavaonice samostana S. Appollonija; radnja slike se odvija u prostoru ukra enom mramornim plo ama, izgleda kao stvarni produ etak blagovaonice; Juda sjedi sam nasuprot Kristu s prednje strane stola kao u srednjovjekovnim prikazima; simetri nost, nagla ena mramorna plo a povi e Krista i Jude. David- na ko nom titu koji izgleda vi e kao ukrasni predmet nego kao tit. ALBERTI- po eo karijeru kao amater i kriti ar, napisao traktate o kiparstvu, slikarstvu i arhitekturi; pravi primjer humanista i svjetskog ovjeka. Pala a Rucellai- u Firenci, dvokatnica s istaknutim vijencem, pro elje strogo i klasi no, fasada se sastoji od tri reda pilastara postavljenih jedan iznad drugog i odijeljeni irokim arhitravima po uzoru na Kolosej. Plitki pilastri ostaju dio zida, a pro elje ostavlja dojam jedinstvene povr ine na koju se projicira linearni nacrt. Tempio Malatestiano-naru uje gospodar Riminija da stariju crkvu S.Francesco pretvori u hram slave, tj. grobnicu za njega, ljubavnicu i humaniste s dvora. Stariju gra evinu zazidao je renesansnim omota em, s bo ne strane crkve su uvu ene ni e sa sakofazima; pro elje ima tri ni e, u jednoj je glavni portal, a druge dvije su zazidane (trebali se nalaziti sarkofazi). Posljednje djelo, crkva S. Andrea u Mantovi, uspio na tradicionalnu baziliku staviti pro elje klasi nog hrama, tj. postavio motiv trijumfalnog luka s golemom centralnom ni om. Pro elje udaljeno od glavnog dijela crkve, te ga nagovje uje. *idealna crkva- kru ni tlocrt- krug je savr en oblik, bo anski sklad se mo e posti i samo centralnom gra evinom. GIULIANO DA SANGALLO- radi crkvu S. Maria delle Carceri u Pratu- osnovni oblik gra evine potpuno odgovara Albertijevom idealu. Cijela bi se gra evina mogla smjestiti u jednu kocku (osim kupole). Tlocrt gr kog kri a, krakovi su nadsvo eni ba vastim svodom, a kupola le i na njihovom kri i tu. Okrugli otvor u tjemenu i 12 bo nih otvora na kupoli podsje aju na Isusa i apostole. LUCA DELLA ROBBIA- zna ajan firentinski kipar, stekao je ugled svojim mramornim reljefima na Cantoriji u Katedrali; reljefna plo a Truba i- spoj neo ekivane ljupkosti i ozbiljnosti, karakteristi no za sva njegova djela. Nije imao prilike da se razvija te nije nikada napravio samostoje i kip, Cantoria ostaje njegovo najve e postignu e. Uskrsnu e Kristovo- reljef od terakote, bijela glazura reljefa na plavoj podlozi lunete stvara dojam mramora. Kasnije je jednostavni sklad tih boja mijenjao drugim bojama, te se njegova radionica pretvorila u manufakturu koja je proizvodila oltare i reljefe za seoske crkve. BERNARDO ROSSELLINO- grobnica Leonarda Brunija (S.Croce, Firenca)- Bruni je bio veliki humanist i dr avnik, imao je va nu ulogu u javnom ivotu Firence te mu je prire en veli anstven pogreb all' antica . Sami spomenik predstavlja ravnote u izme u arhitekture i skulpture, stvoriv i kompaktnu samostalnu gra evinsku cjelinu. Na strogo klasi nom

sarkofagu dva krilata an ela dr e natpis razli it od onih na srednjovjek.grobnicama- umjesto imena, statusa i datuma smrti pokojnika, napisana su samo njegova vje na dostignu a. DESIDERIO DA SETTIGNANO- potje e iz klesarske obitelji, vjerojatno je bio Donatellov u enik. Najpoznatiji njegov kip je Ivan Krstitelj- dugo se smatralo da ga je napravio Donatello; poja ana ekpresivnost, jasno pokazuje uznemirenost i potresenost Ivana Krstitelja, kao da ga razdire neko duhovno iskustvo. POLLAIUOLO- bio je slikar, bakrorezac te kipar u bronci. Od njegovih kipova najpoznatiji je Herkul i Antej- samostoje a skulptura malih dimenzija koja prikazuje dva lika u silovitoj borbi, stvara dojam kao da udovi zrakasto izlaze iz zajedni kog sredi ta, nema primjera takve kompozicije ni u antici ni u renesansi. Borba nagih mu karaca- jedini sa uvani bakrorez, njegova najrazra enija slikarska kompozicija. Cilj ove grafike je bio pokazati kako umjetnik majstorski vlada prikazivanjem golog tijela u pokretu. Temeljito je poznavao anatomiju te se vide svi mi i i i tetive mu karaca. VERROCCHIO- jedini se po te njama i dometu pribli io Donatellu; bavio se modeliranjem i klesanjem te je iza sebe ostavio mnoga djela u mramoru, srebru i bronci; bio je i slikar te u itelj Leonarda da Vincija. Nevjerni Toma- grupa od dva kipa koja se nalaze u ni i crkve Or San Michele u Firenci. Na draperiji likova ispisan je tekst Biblije, dramati nost radnje prenosi se rje itim dr anjem tijela i smijelim gestama. Likovi se ne uklapaju u potpunosti u ni u jer je tu prethodno stajao samo jedan lik (Donatellov), pa Varrocchio svojim likovima ne oblikuje le a. Konjani ki spomenik Colleoniju- radi bron ani kip konjanika u ast vojskovo i Colleoniju, konj je skladan i ivahan te do zadnjeg detalja obra en ( svaka ila i mi i se vide) kao suprotnost uko enom jaha u u oklopu. Nalazi se na Campo SS.Giovanni e Paolo u Veneciji. BOTTICELLI- u enik Fra Filippa Lippija, omiljeni slikar medi ejskog kruga. Najglasovitija slika Ro enje Venere- plitkim modeliranjem i nagla enim konturama stvara dojam niskog reljefa vi e nego vrstih trodimenzionalnih oblika, tijela stvaraju dojam lebdenja , li ena te ine i snage mi i a, ali ipak su istinska gola tijela koja izra avaju svu svoju ulnost i slobodu kretanja; slabo obra ena pozadina. MARSILIO FICINO- najistaknutiji predstavnik neoplatonisti kih filozofa te sve enik, zasnivao svoja stajali ta na Plotinovu misticizmu i Platonovim djelima; ivot svemira i ljudski ivot povezani su s Bogom duhovnim neprekidnim kru enjem, sva otkrivenja su jedno; Nebeska Venera (Marija) prebiva samo u svijetu duha (bo anska ljubav), dok njena blizanka obi na Venera pobu uje ljudsku ljubav. PIERO DI COSIMO- najpoznatije djelo Otkri e meda- slika poganske bogove, ali ih spu ta na zemlju i pokazuje kao bi a od krvi i mesa; teorija da se ovje anstvo razvilo iz barbarstva zahvaljuju i geniju pojedinaca, koji su kasnije postali bogovi; takvo gledi te u suprotnosti je s biblijskim te autor sve ubla ava prikazom poganskih heroja kulture u radosnoj idili kako bi razbio dojam ozbiljnosti. Naslov slike odnosi se na sredi nji prizor, skupinu satira koji marljivo rade okupljeni oko stare vrbe; u pozadini je gola stijena te blagi bre uljci i prikaz grada (suprotstavlja civilizaciju, cilj budu nosti i neukro enu prirodu). GHIRLANDAIO- ciklus fresaka koji sadr i portrete bogatih patricija koji su ga financirali; najdirljiviji portret Starac s unukomusmjerenost na strukturu povr ine te detaljno prikazuje izobli eno star evo lice, ali prije svega prikazuje nje ni odnos djeteta i njegovog djeda; u psiholo kom smislu slika odaje svoje talijansko porijeklo. PERUGINO- ro en blizu Perugie, ostaje povezan s Firencom, ali ide u Rim oslikavati Sikstinsku kapelu Rafaelov u itelj; vrhunac freska Predaja klju eva- sve ana simetri na kompozicija, tema je autoritet sv. Petra kao prvog pape, klju eve kraljevstva nebeskog uru io mu sam Krist. Odli no obra ena pozadina sa dva slavoluka izra ena po uzoru na Konstantinov slavoluk te centralna gra evina s kupolom u sredini kao primjer Albertijeve idealne crkve. SIGNORELLI- zavr io freske u Sikstinskoj kapeli; vrhunac svoje karijere dostigao je nizom monumentalnih freski koje je naslikao na zidovima kapele sv. Bricka u Orvietu, na kojima je prikazana propast svijeta; Vladavina Antikrista- kaos izazvali politi ki vo e i islamisti, la ni Krist postaje glavni Sotonin saveznik koji vlada svijetom dok ga ne porazi Sv.Mihovil; Propast svijeta, Krunidba odabranih te najdinami nija Prokletnici su ba eni u pakao- uskome anost, gola tijela, tragi nost; humani pristup, nema udovi ta i sprava za mu enje, dnevno je osvjetljenje te su prokleti zadr ali svoje dostojanstvo. MANTEGNA- poslje Masaccia najva niji slikar rane renesanse; najpoznatija djela Sv.Jakova vode na pogubljenje- freska u crkvi Eremitani u Padovi, uni tena bombom 1944.g., ablja perspektiva koja se temelji na stvarnoj visini promatra eva oka, zbog perspektive jako se isti e arhitektonski okvir, naro ito slavoluk. Sv. Sebastijan- u prvom planu svetac koji izgleda vi e kao kip nego ivo bi e, ali iza njega vidi se prekrasan atmosferski krajolik, cijeli se prizor kupa u zrakama sunca to ini sve ev patos umiranja jo ja im.

BELLINI- Mantegnin urjak, najpoznatije djelo sv. Franjo u ekstazi- prikazuje Franju kako prima Kristove rane, krajolik u pozadini predstavlja nebeski Jeruzalem, pilja simbol astetskog ivota sv. Franje, a magarac simbol samog sv. Franje koji o svom tijelu govori kao o bratu magarcu koji se mora disciplinirati. Bogorodica sa svecima- oltarna slika tipa sacra conversazione, jednostavan arhitektonski okvir, likovi postavljeni ispred apside, posti e smireno mediteransko raspolo enje te duboko jedinstvo svih likova., sna ni naslon Bogorodice i an eo svira (Masaccio). VISOKA RENESANSA LEONARDO DA VINCI- Poklonstvo kraljeva, Bogorodica u pilji, Posljednja ve era, Bitka kod Anghiarija, Mona Liza BRAMANTE- Tempietto, S.Pietro in Montorio, Rim; Sveti Petar, Rim (Michelangelo!) MICHELANGELO- Pieta, David, Grobnica Julija II- Mojsije, Umiru i rob, Pobunjeni rob; Sikstinska kapela- Stvaranje Adama, Prvi grijeh i protjerivanje iz raja, Posljednji sud; Grobnica Giuliana de Medicija, S.Lorenzo, Firenca; Biblioteka Laurenziana; Campidoglio, Sv. Petar (Bramante!) RAFAEL- Lijepa vrtlarica; freske u Stanza della Segnatura (Vatikan)- Atenska kola; Galateja; Papa Lav X s Giuliom de Medicijem i Luigijem de Rossijem; rtvovanje Listre GIORGIONE- prvi venecijanski slikar visoke renesanse; Oluja- neobi na i zagonetna, do ivjela mnoga tuma enja; Adam i Eva nakon isto nog grijeha, bljesak munje=Bo ji glas koji ka e da e mu karac obra ivati zemlju od koje je nastao, a ena e ra ati u mukama; krajolik tuma i pri u vi e nego likovi, oni su pasivne rtve koje e oluja uhvatiti i progutati; poganski ugo aj, iako biblijska tema. TIZIAN- venecijanski slikar, Giorgioneov utjecaj; Bakanalije- poganska tema, opis gozbe anti kog autora, kontrast toplih i hladnih boja; svijet klasi nih mitova smatra dijelom prirodnog svijeta koji nije nastanjen o ivljenim kipovima ve ljudima od krvi i mesa; likovi idealizirani u mjerida nas uvjere da pripadaju davno zavr enom zlatnom dobu. Madona s lanovima obitelji Pesaro- sacra conversazione, ali prvi put imamo dojam da likovi stvarno razgovaraju; Josip umjesto kao tradicionalni starac prikazan kao u eni filozof; en face pristup zamijenjen dinami nijim uko enim pogledom, pogled dijagonalannagla eno nebo u pozadini; jedini tragi an detalj- an eli dr e kri Kristove muke kojeg likovi ne vide jer ih razdvajaju oblaci. ovjek s rukavicom, Papa Pavao III i njegovi unuci, Krist okrunjen trnovom krunom- oblici izranjaju iz polumraka, svjetlosjena, vedrina izvire iz duboke religioznosti, a ne iz drame, navodi nas na razmi ljanje o iskupljenju i spasu ovje anstva, a ne o Kristovoj muci. MANIRIZAM ROSSO- firentinski slikar manirizma; Skidanje s kri a- razgranata mre a oblika, likovi izgledaju kao pauci raspore eni na tamnom nebu; svi su u pokretu, ali istodobno zamrznuti; jasna i sveobuhvatna pobuna protiv klasi ne ravnote e visoke renesanse; nemiran stil koji upu uje na tjeskobu. PONTORMO- neobi an, svojeglav, katkada samotnjak, radio samo za one koje bi odabrao; Skidanje s kri a- pokazuje njegov karakter, mirno a, klasi na ljepota i kiparska vrsto a (Michelangelo); likovi stje njeni u klaustrofobi nom prostoru; nema zbiljske vjerodostojnosti, ali je duhovno uvjerljiva. PARMIGIANINO- zastupa antiklasi nu fazu, manje optere enu subjektivnim osje ajem, ali jo uvijek udaljenu od samosvjesti visoke renesanse; Autoportret- nema naznaka du evne uznemirenosti, smirenost, leonardovski sfumato; izobli enja su objektivna jer pokazuju ono to autor vidi u konveksnom zrcalu, mo da je htio pokazati da nema ispravne stvarnosti i da su izboli enja jednako prirodna kao i uobi ajni izgled stvari. Madona s dugim vratom- dolazi do izra aja njegova udna umjetnik koji je ozbiljno istra ivao mogu nosti bakroreza, Polaganje u grob- grafika izgleda kao crte tu em, zadr avaju i neposrednost skice koja poma e pokretnosti prizora. BRONZINO- visoki manirizam, Alegorija Venere- sredi nji motiv Kupida koji grli Veneru, po svom sadr aju i obradi iskrivljena (maniristi ka), poruka da zbog vlastite ludosti ne vidimo ljubomoru i la nost putene ljubavi koju e razotkriti vrijeme (alegorija); iskrivljen prikaz uzvi enog humanizma. Eleonora od Toleda i njezin sin Giovanni de Medici- portret slikarove glavne pokroviteljice, prikazana kao pripadnica uzvi ene dru tvene klase, a ne kao individualna osobnost; zamrznuta nepokretnost, rasko no ukra en kostim.

VASARI- kroni ar tal.renesanse koji je slikao istim zamrznutim stilom; Perzej i Andromeda- od etiri elementa prirode on bira vodu i legendu o koraljima koji nastaju od krvi udovi ta kojeg je Perzej ubio spa avaju i Andromedu; tema je bila dobra prilika za prikazivanje pohotnih aktova. Radi i Palazzo degli Uffizi u Firenci (manirizam), dva duga krila prvotno su slu ila kao uredi, jedan nasuprot drugom, u sredini usko dvori te, s jedne strane povezani loggiom; utjecaj biblioteke Laurenziane (Michelangelo), ali nema tu snagu i izra ajnost, djeluje beste inski i nejasno. SOFONISBA ANGUISSOLA- prva ena umjetnica priznata za ivota; dok su njezini portreti po narud bi slijedili uobi ajne konvencije onoga vremena, najbolja su joj djela intimni portreti njene obitelji, npr. Portret sestre Minerve. TINTORETTO- venecijanski manirist, ujedinjuje svoju antiklasi nu i elegantnu fazu; Krist pred Pilatom- sjajne boje i nagli prijelazi svjetlo-sjena, grozni ava osje ajnost, treptavo svjetlo, Krist mr av i poput duha me u uzbu enim mikelan elovskim likovima. Posljednja ve era- posljednje veliko djelo; Krist u sredi tu kompozicije, ali je njegov malen lik na pola udaljenosti izdvojen jedino sjajnom aureolom; stol postavljen dijagonalno pod o trim kutem- odnos s oltarom za koji je naru ena; smje taj radnje u svakodnevnicu (sluge, posude s hranom i pi em, ivotinje); glavna namjera- u initi vidljivim udo euharistije. EL GRECO- posljednji i danas najpoznatiji maniristi ki slikar, u io u venecijanskoj koli; porijeklom s Krete, oti ao u panjolsku i do kraja ivota ostao u Toledu; svoje slike je potpisivao na gr kom. Pokop grofa Orgaza- namjenjen javnoj kapeli u crkvi Sv.Tome, najve e i najsjajnije djelo nastalo po narud bi; program slike nagla ava tradicionalnu ulogu dobrih djela u spasenju te svetaca kao nebeskih posrednika. Pokop prikazan kao suvremeni doga aj s mnogim suvremenicima me u likovima na slici. Nebeski skup prikazan kaoti no, za razliku od umirenog donjeg dijela. Originalni okvir- perspektiva, stremljenje prema beskona nom prostoru; kamena plo a kao sarkofag. Fray Felix Hortensio Paravicino- portret prijatelja koji je hvalio autorovu genijalnost, nje ne izra ajne ruke i blijedo lice sa senzualnim usnama i ivim o ima izra avaju duhovnu snagu. SAVOLDO- jedan od najzanimljivijih i najranijih realista sjeverne Italije; Sv. Matej i an eo- neobi an smje taj evan elista u doma i ambijent; jednostavna skromna scena u pozadini ini prisutnost an ela jo udesnijom; glavni izvor svijetla jest obi na uljna svjetiljka- poja an intiman dojam. BASSANO- pravim imenom Jacopo da Ponte, nadimak je dobio po mjestu nedaleko od Venecije gdje je proveo gotovo cijeli radni vijek; Poklonstvo pastira- njegova najkarakteristi nija tema, isprepletenost i sklad likova, izraziti intenzitet boja (maniristi ki); nje an odnos Bogorodice i djeteta nije mogao proiza i iz tal.slikarstva, ve iz njem.grafike; pastoralnostprikazuje seljake koje je mogao sresti u okolici svog rodnog grada. VERONESE- sjevernotal. realist; veli anstvenost; Krist u Levijevoj ku i- izbjegava vezu s nadnaravnim, simetri na kompozicija, sve ani ton; na prvi pogled djeluje kao djelo visoke renesanse, no nedostaje idealno shva anje ljudske prirode (rasko na gozba, ali bez stremljenja ljudske du e). Nije sigurno koji prizor iz Kristova ivota prikazuje, jer je slika dobila sada nji naziv nakon to je autor bio pozvad pred crkveni sud pod optu bom da crta lakrdija e, pijanice i sli ne vulgarnosti koje ne odgovaraju svetom karakteru. COREGGIO- sjevernotal.slikar protubarokne struje; freska Uza a e Djevice Marije u kupoli katedrale u Parmi najve e je njegovo djelo, remek-djelo iluzionisti ke perspektive; irok, svijetao prostor ispunjen likovima koji se bezbri nom lako om uspinju prema visini kao da za njih nema sile te e. Za njega je mala razlika izme u duhovne i tjelesne ekstaze. Jupiter i Jodjelo iz serije koja ilustrira ljubav anti kih bogova; Nimfa u zagrljaju Jupitera koji izgleda poput oblaka. BERRUGUETE- panjolski maniristi ki kipar, povezivalo ga se s antiklasi nim strujanjima u Firenci; Sv. Ivan Krstitelj- jedan od reljefa za drveni kor katedrale u Toledu, etvrtasto ispijeno tijelo, ruke poput pand i i usredoto en razroga en pogled. CELLINI- druga otmjena faza manirizma, firentinski zlatar i kipar; Zlatna soljenka za franc. kralja Franju I.- jedino sa uvano djelo u plemenitom metalu; sporedna uloga ovog predmeta je da u njemu stoje za ini; sol iz mora- la a pod za titom Neptuna, papar iz zemlje- slavoluk koji uva personifikacija Zemlje; alegorijsko zna enje ove kompozicije samo je izgovor za prikazivanje vje tine. PRIMATICCIO- radio na kraljevskom dvorcu Fontainebleauu; napravio nacrt za unutra nje ure enje nekih glavnih soba i dvorana, kombiniraju i slike i kiparski bogato ukra ene tuko okvire. tuko figure- etiri djevojke nemaju neko alegorijsko zna enje, ali imaju ulogu koja im se naizgled ne svi a- poja avanje pilastara koji nose strop; vitke karijatide utjelovljuju

promi ljenu bezbri nost (2.faza manirizma). Slika se gotovo gubi u bogatoj ornamentaciji, a prikazuje spoj nasilja i erotike koji je bio privla an maniristima. GIOVANNI BOLOGNA- kipar iz sjeverne Francuske koji je oti ao u Italiju na daljnu poduku, gdje je i ostao raditi pod ovim imenom; najva niji kipar u Firenci krajem 16.st.; Otmica Sabinjanki- mramorna grupa koja u nadnaravnoj veli ini stoji uz Palazzo Vecchio; tema iz legendi o Starom Rimu, za skulpturu neobi an izbor, da bi uti ao kriti are izabrao je temu koja mu se inila najte im zadatkom- prikazati tri lika razli ita karaktera ujedinjena zajedni kom borbom. GIULIO ROMANO- Rafaelov glavni pomo nik; Palazzo del Te u Mantovi, dvori na fasada ima zdepaste proporcije i koristi grubu rustiku (manirizam). VASARI- Palazzo degi Uffizi AMMANATI- Pala a Pitti- trokatna shema arh.redova jedan iznad drugog, oblo ena ekstravagantnim uzorkom rustike koji je zato io stupove i dao im pasivnu ulogu, procjepi me u redovima vi e skrivaju nego to isti u masivnost zida; nabrana tekstura zidova podsje a na ma tovita valovita djela nekog slasti ara. SANSOVINO- manje poznat firentinski kipar, kasnije glavni venecijanski arhitekt; Knji nica Sv.Marka- u Veneciji nasuprot Du deve Pala e, bogat reljefni omota , na vrhu se nalaze kipovi u prirodnoj veli ini povi e svakog grozda stupova, te obelisci na uglovima, svojom bogatom ornamentikom sugerira dojam izobilja koji sugerira da je Mleta ka Republika postala novi Rim. Kovnica novca- lijevo od knji nice, jo neobi nija; iako se opet prodire u fasadu gdje god je mogu e, dojam cjeline je izra eniji. Iako su sve tri eta e zgrade jednake visine, prizemlje s arkadama kao da jedva nosi gornje katove (zadnji kat je naknadno dodan). PALLADIO- uz Michelangela najpoznatiji arhitekt 16.st.; ro en i radio u Vicenzi, ali je bio me unarodno poznat; isti e da u arh. mora prevladavati razum i odre ena pravila, po uzoru na anti ke gra evine; napisao etiri knjige o arhitekturi. Villa Rotonda- jedna od njegovih najljep ih gra evina, tuma i zna enje njegova klasicizma; aristokratski ljetnikovac pokraj Vicenze, etvrtasti blok s kupolom i etiri jednaka trijema sa svake strane kao pro elja anti kog hrama. Na temelju anti kih literarnih izvora smatrao je da su rimske privatne ku e imale takve trijemove (kasnije dokazano kao krivo), pa je time branio upotrebu tako uzvi enog motiva na svjetovnu arhitekturu. Crkva S.Giorgio- u Veneciji; problem kako postaviti klasi no pro elje na bazilikalnu crkvu; polo io je nacrt visokog i uskog hrama preko niskog i irokog, tako da oni odra avaju razli itu visinu glavnog i bo nih brodova crkve. Teoretski idealno rje enje, u praksi se pokazalo da nema 100%tnu jasno u. VIGNOLA I DELLA PORTA- razvili najprihva enije rje enje pro elja crkve, Il Gesu- gra evina od velikog zna enja za kasniju crkvenu arh., mati na crkva isusovaca, arhitektonsko utjelovljenje duha protureformacije; Vignola- tlocrt, Della Portapro elje; kompaktna bazilika kojom dominira glavni brod, pobo ni brodovi zamijenjeni kapelama tako da su vjernici okupljeni u dvorani i usmjereni prema oltaru; dramati ni kontrast difuznog svjetla broda i jakog osvjetljenja oltara i kupole daje crkvi dotad nevi en emocionalni naboj. Pro elje jednako va no kao i tlocrt, integracija svih elemenata u cjelinu, okomit ritam i donjeg i gornjeg dijela pro elja, dvostruki okvir glavnog portala- nagla en ulazak u crkvu kao i oltar u unutra njosti. Protobarok.

KASNA GOTIKA MAJSTOR IZ FLEMALLEA-vjerovatno se zvao Robert Campin , njegovo najbolje djelo je Oltar Merode- triptih, slika svakida nju stvarnost( dom jednog flamanca), ali se pretpostavlja da je to sve prekriveni simbolizam to zna i da svaki detalj na slici ma koliko god bio obi an mo e imat simboli no zna enje , te time mo emo objasnit injenicu da je sve nacrtano jako detaljno, crta perspektivna skra enja radi prikaza dubine. Koristi tehniku ulja. JAN I HUBERT VAN EYCK- jan je bio i gra anin i dvorski slikar, te mla i od dvojice bra e. Gentovski oltar- zapo eo ga je Hubert a zavr io Jan nakon njegove smrti, najve i spomenik ranog flamanskog slikarstva, ima osnovni oblik triptiha sredi nji dio sa dva krila sastrane, oltar ima ukupno 20 slika jer je oslikan sa obe strane, iako impresivan ne djeluje harmoni no, Janovo doslikavanje je nadma ilo Hubertovu osnovu, neki od prikaza na oltaru su: Adam i Eva, Bog izme u Djevice Marije i Ivana Krstitelja, poklanstvo Janjetu, dvije slike sa prikazima an ela, prikazi donatora, pri a o Kainu i Abelu. Raspe e i Posljednji sud- ne zna se koji je od njih dvoje ovo nasilkao, stil slika ima mnogo zajedni kih elemenata sa oltarom Merode, dubina prostora se prikazuje istan anim promjenama svjetlosti i boja, koriste atmosfersku perspektivu, te izmjenjuju i guste

i prozirne slojeve slici daju mek, blistav sjaj. Kod Raspe a detaljno je prikazana suzdr ana ali duboka bola koja se nasvi e isti e na Djevici Mariji. Na Posljednjem sudu nalazimo opre nost dvaju svjetova, reda, smirenosti i simetri nosti iznad horizonta te kaosa ispod. Tako er jo su jako istaknuta djela od Jana su i porttret ovjek sa crvenim turbanom- ak se smatra da je to autoportret, karakterizira ga mikroskopska preciznost te prikaz ideala ljuskog karaktera. Portret Arnolfinijevih- prikazuje zaruke Giovannija Arnolfinija i Giovanne Cenami u sredi njoj proostoriji nevjestine ku e, prizor ima svjetovni karakter ali se isto sumnja sadr i li on prekriveni simbolizam ROGIER VAN DER WEYDEN- tre i veliki majstor flamanskog slikarstva, poznat je po izra avanju osje aja i emocionalne drame. Skidanje s kri a- manje ga zanima sam in skidanja sa kri a od svijeta osje aja, prizor je smjestio u plitku arhitektonsku ni u i time naglasio same likove koje je oblikova kao obojene kipove. Oltar Miraflores- triptih koji slavi Bogorodi inu isto u i vjeru a odnosi se na teme njezine radosti, alosti i slave, prvi prikaz je Bogorodica sa djeteto, drugi je Pieta a tre i posljednje pojavljivanje krista pred Bogorodicom, u svaki prizor nas uvodi portalom iako je nazna en vanjski prostor. HUGO VAN DER GOES- najpoznatije djelo je Oltar Portinari- prizor smije ta u ljepi atmosferski krajolik, na krilima oltara prikazani su kle e i lanovi obitelji Portinari koji djeluju poput patuljaka u usporedbi sa svecima za titnicima, on korisit odre ene takve nedosljednost kako bi postigao ve u izra ajnost. GEERTGEN TOT SINT JANS- Ro enje- idejom o no nom ro enju koje je osvijetljeno sjajem bo anskog djeteta vra a se internacionalonm stilu ali istotako obra uje temu sa izra enim realizmom. BOSCH- Hieronymus Bosch budi u nama zanimanje za svijet snova, najpoznatije djelo Vrt Naslada- triptih,po svojoj formitradicionali oltar ali zapravo svjetovno djelo , sa temama Zemaljskog raja gdje Bog predstavlja Adama upravo stvorenoj Evi, na drugom kraju imamo prikaz goru ih ru evina i naprava za mu enje odnosno prikaz Pakla te sredi nji prizor koji predstavlja Vrt naslada odnosno panorama ljudske gre nosti koja ima ak i neku nevinost te skrivenu ljepotu. WITZ- jedan od najranijih i najoriginalnijih majstira vicarske, najpozntiji prizor za oltar enevske katedrale udesni ribolovjako zanimljiv prikaz ambijenta te enevskog jezera i odraza u njemu. FOUQUET- vode i francuski slikar, njegov rad je jedinstveni spoj flamanskih i talijanskih ranorenesansnih elemenata, najpoznatije djelo Etienne Chevalier i sv. Stjepan- prikazuje njegovo majstorstvo u portretiranju, nalazi se na ljevom krilu diptiha iz Meluna, talijanski utjecaj se mo e osjetiti na arhitekturi te kiparskoj vrsto i likova, na desnoj strani diptiha se nalazi Bogorodica i dijete- ovdje se mo e osjetiti stremljenje ka intelektualnoj lucidnosti i apstrakciji karakteristi no za francusku umjetnost., jasna odvojeenost duhovnog i svjetovnog. Radio je i minijatur(Pad Jeruzalema). AVIGNONSKA PIETA- najpoznatija francuska slika, flamanski stil sa talijanskim utjecajem, pripisuje se umjetniku Enguerrandu Quartonu, karakteristike su joj: ravnote a kompozicije, bezli ni pejsa te izdvojenost likova. PACHER- Oltar sv. Wolfganga- ine ga rasko na pozlata i obojeni oblici ta izranjaju iz sjenovite dubine krinje ispod bogat ukra enih nebnica , u njemu mo emo u ivati vi e na silkarski na in nego na kiparski, nema dojma volumena, na sredi njoj plo i prikaz Krunjenja Bogorodice, kontras svjetla i sjene. SCHONGAUER- bakrorezac i slikar, prvi internacionalon poznat, njegovi bakrorezi odlikuju se slo enom kompozicijom, prostranom dubinom i bogatstvom teksture, Isku enja sv. Ante-spaja neobuzdanu izra ajnost i preciznost, estoki pokret i uravnote enost. MAJSTOR KAUSBUCHA- bakrorezac nizozemskog podrijetla, radi bakroreze malih dimenzija a odlikuju se intimno u i neposredno u ( Sveta obitelj pokraj ru ina grma) , urezivao je bakrenom iglom nova tehnika koja se zove suha igla. RENESANSA NA SJEVERU GRUNEWALD- poput El Greca postao slavan tek u 20.st; Isenheimski oltar- jedinstven u sjevernja koj umjetnosti po snazi kojom na nas djeluje, dugo pripisivan Dureru, izra en za samostansku crkvu reda sv. Antuna u Isenheimu; rezbarena krinja s dva para pokretnih krila, ime dobiva tri scene. Raspe e-na sredi njoj plo i kad je sklopljena, najimpesivnije ikad nacrtano; tijelo na kri u, izobli eno i s ranama, prikazuje herojstvo koje ga izdi e iznad obi nog ljudskog i tako otkriva dvije Kristove naravi- ovjek i Spasitelj. Sv. Sebastijan, Sv. Antun Opat, na dnu uvijek Oplakivanje. Kad se krila rastvore, dramati no se mijenja dojam, slave se vedri doga aji- Navje tenje, An eli sviraju Bogorodici i djetetu, Uskrsnu e; uporaba obojene svjetlosti bez premca u to doba. O njegovom ivotu znamo malo. Radio je za brojne pokrovitelje i nigdje se nije dugo

zadr avao. Simpatije prema martinu Lutheru, iako je radio za katolike. Nadahnut slobodnim duhom tal.renesanse, sa eo izra ajne aspekte kasne gotike u individualan stil. DURER- rodom iz Nurnberga, inspiriran tal.umjetno u koju je vidio u Veneciji- likovna umj.kao slobodna umj., ideal umjetnika kao gospodina i humanisti kog znanstvenika; najve i grafi ar svoga doba. Talijanske planine- akvarel slikan na povratku iz Venecije; prvi ozbiljno rabi vodene boje, zbog njega akvarel dobio na snazi kao sredstvo skiciranja; nije zabilje io ime mjesta na ovim slikama, lokacija ga nije zanimala, samo krajolik. etiri jaha a apokalipse- najambicioznije grafi ko djelo, redefinira drvorez oboga uju i ga linearnom istan ano u bakroreza, gubi dra pu ke umjetnosti. Autoportretnajdojmljiviji onaj iz 1500.g, po likovnom izrazu pripada flamanskoj tradiciji, ali otmjeno lice en face i kristoliko idealiziranje crta lica zaslu uju ugled koji prema uje obi ne portrete; odra ava ne toliko njegovu ta tinu, nego ozbiljnost kojom gleda na svoju ulogu umjetni kog reformatora. Adam i Eva- bakrorez, biblijska tema mu slu i samo kao izgovor za prikazivanje dvaju idealnih aktova- Apolona i Venere; priroda i ivotinje iz svakodnevnog ivota, a Adam i Eva kao modeli savr enih proporcija. Vitez, smrt i avao- jedan od najljep ih drvoreza, nema nesklada, i vizet i konj u idealnim proporcijama, estetski i moralni ideal. Prvi u nizu tri bakroreza, ostali su Jeronim u izbi, te Melankolija I- posljednje djelo trilogije, suprotno prethodnima, predstavlja jedan od etiri temperamenta, u ruci dr i geometrijska pomagala, a ipak oko nje je kaos; razmi lja, ali ne mo e djelovati; malo dijete ara po plo i, prakti no znanje koje mo e djelovati, ali ne i misliti. etiri apostola- par slika na dasci, nazivaju se Durerovom umjetni kom oporukom; sljedbenik Martina Luthera, iako su mu pokrovitelji katolici; plo e darovao gradu Nurnbergu koji je godinu ranije pre ao na Lutherovu stranu; ovi portreti u univerzalnijem smislu predstavljaju etiri temperamenta, ali pre utno i ostale kozmi ke kvartete (godi nja doba, strane svijeta, elemente, doba ovjekova ivota..) s Bogom u sredini. CRANACH STARIJI- poku ao vizualno iskazati ono to M.Luther zastupa, ali nije uspio stvoriti tradiciju koja bi se zadr ala; tra io nadahnu e u Dureru; postao slikar na dvoru u Wittenbergu, sredi tu humanizma; oslanjao se na pokrovitelje katolike, iako je sadr aj nekih njegovih oltara protestantski, da bi ironija bila ve a, nedostaje im estina onih oltara koje je naslikao prije prelaska na protestantizam. Najpoznatiji je po svojim portretima i dra esno neskladnim mitolo kim prizorima. Parisov sud- tri koketne djevice potpuno neklasi ne, eroti nost, odgovara ukusu provincijskog plemstva. ALTDORFER- Bitka kod Ise- tema je Aleksandrova borba nad Darijem, bilo bi je nemogu e utvrditi da nema teksta na plo i na nebu i natpisa na ko iji kojom Darije bje i; poku ava se dr ati anti kih opisa stvarnog broja i vrste vojnika u bitki, pa je slika prikazana iz pti je perspektive i dva glavna lika se gube u masi; nastala u spomen na jednu veliku bitku iz tog doba kada su Turci poku ali osvojiti Be , alegorija- sunce se pobjedonosno probija kroz oblake i tjera turski polumjesec. BALDUNG GRIEN- Durerov u enik, ivio u Strassbourgu, jednom od sredi ta humanizma; op injen magi nim i demonskim (mra na strana renesanse). Smrt i djevojka- pobjeda smrti nad ljepotom; djevojka je utjelovljenje Ta tine, bezbri no promatra sebe u ogledalu; ispup eno zrcalo kao simbol ta tine zbog mogu nosti iskrivljenja kojima poja ava privid zbilje, izra ava tragi nu viziju ivota, kontrast izme u senzualne enine golotinje i nacerena mrtvaca koji iznad njene glave dr i pje ani sat, dok u asnuti mu karac bezuspje no poku ava maknuti ruku smrti. HOLBEIN- sin uglednog njema kog umjetnika, preselio se u Basel gdje se uz pomo pokrovitelja humanista proslavio kao crta drvoreza, dekorator i portretist. Erazmo Rotterdamski- portretiran iz profila, pravo utjelovljenje humanisti kog znanstvenika, mirna racionalnost i intelektualni autoritet prije rezervirani samo za crkvene velikane. Henrik VIII.- uko ena frontalnost (Durer), ra en u nakani da izrazi autoritet apsolutnog vladara, nepomi na poza, nepristupa an izgled i detaljno izvedena odje a i nakit (Bronzino- Eleonora od Toleda). CLOUET- francuski majstor, Franjo I.- tip portreta nastao na franc.kraljevskom dvoru, na me unarodnom planu prihva en kao novi aristokratski ideal, utjecao na Holbeinovog Henrika VIII. HILLIARD- ugledni engleski slikar, zlatar vje t u izradi minijaturnih portreta na pergamentu, poklona za uspomenu koje su vlasnici esto nosili kao nakit; nosivi portreti izmi ljeni u doba antike, u 15.st. su do ivljeli ponovni procvat; Mladi me u ru ama- ravnomjerno osvjetljenje, detaljno izra ene pojedinosti. GOSSAERT- nizozemski slikar, najve i romanist, dobio nadimak Mabuse po rodnom gradu; otputovao u Italiju, op injen renesansom i antikom, ali ih vidi o ima sjevernjaka; osim monumentalnosti, religiozne teme temelje se na holandskoj umjetnosti 15.st.; Danaja- nastala pred kraj ivota, najja i tal. utjecaj; tema Jupiterova zavo enja smrtnice, poganski ekvivalent temi Navje tenja; unato razgoli enosti, Danaja podsje a na Djevicu Mariju (smirenost, plava haljina); linearna perspektiva dojmljive arhitekture u pozadini preuzeta iz tal.umj., dotad nevi ena u Nizozmskoj.

PATINIR- po eci novog pristupa, krajolik postaje neovisan i sve sna niji da se religiozna tema gotovo mogla potisnuti; Krajolik sa sv.Jeronimom koji lavu vadi trn iz ape- pejsa dominira slikom, ali likovi su i dalje sredi nji i likovno i ikonografski; lik sv. Jeronima je alegorija na isposni ki ivot u suprotnosti s ostatkom svijeta; crkva na vrhu planine predstavlja nebeski Jeruzalem, a do nje se mo e pro i jedino pustinjakovom piljom (asketski ivot vodi spasenju); sve ljepote koje se vide u pozadini o aravaju nas, no takva nas isku enja ne smiju odvratiti s pravog puta. AERTSEN- za etnik mrtve prirode; Mesnica- na prvi pogled izgleda kao svjetovna slika, mali udaljeni likovi gotovo su postali nezamje eni zbog obilja hrane u prvom planu; nema posebne kompozicije, mrtva priroda toliko dominira da nam se ini neovisna o religijskoj temi; obrnuta perspektiva (religijska tema je podre ena), moraliziraju a propovijed o milosr u i pro drljivosti. BRUEGEL STARIJI- jedini nizozemski genij 16.st, slikao krajolike i prizore iz seoskog ivota, vrlo obrazovan i prijatelj humanista koji su bili njegovi glavni naru itelji; nikada nije slikao za crkvu, a ako je slikao religijske teme, bile su dvosmislene; izra ivao je serije slika, Povratak lovaca- jedan u nizu pejsa a to predstavljaju mjesece, priroda postala glavna tema slike, a likovi i njihove djelatnosti su sporedni u odnosu na veli anstveni ciklus umiranja i ponovnog ra anja prirode (ritam kozmi kog disanja). Seoska svadba- najdojmljiviji prikaz iz seoskog ivota; glomazni i spori ljudi, to im daje neobi nu ozbiljnost i tra i na e po tovanje; sna na perspektiva, monumentalnost i ravnote a (tal.); Slijepac slijepca vodijedna os posljednjih slika, izvor je Evan elje po Mateju (a kad slijepac slijepca vodi, obojica u jamu padnu); parabola o ljudskoj gluposti javlja se i u humanisti koj i pu koj knji evnosti, ali tragi na dubina i snaga slike daju joj novo zna enje; svaki sljede i u nizu je sve nestabilniji i na kraju e svi pasti zajedno s vo om. SOHIER- franc.arhitekt, crkva St.Pierre- u Caenu, provodi goti ku dekoraciju na novi na in, fijale postaju kandelabri, kontrafori dobivaju oblik pilastra, prozori imaju geometrijska mre i ta. DVORAC CHAMBORD- njegova osnova (tornji i, visoki strmi krovovi, visoki dimnjaci) podsje a na goti ki Louvre; originalni projekt je uvelike promijenjen, original je izradio talijanski Sangallov u enik, sredi nji dio ne podsje a na izmijenjene francuske; etverokutni blok s centralnim stubi tem do kojeg vode etiri hodnika, oblikuju gr ki kri i dijele unutra njost na etiri pravokutna dijela; funkcionalno grupiranje do lo je iz Italije i polazi te je svih modernih stambenih rje enja. LESCOT- Franjo I. odlu io stari kraljevski goti ki dvorac Louvre zamijeniti novom pala om na istom mjestu. Lescot je u etverostru io veli inu dvorca, no izgradio je samo ju nu polovicu zapadnog krila; klasi na faza, najljep i sa uvani primjer renesanse na sjeveru; sinteza tradicionalnog franc.dvorca i renesansne pala e, pro elje ra lanjeno na tri dijela, visoki strmi krov, vertikala nadja ava horizontalu, visoki i uski prozori poja avaju dojam. GOUJON- najbolji franc.kipar sredine 16.st, izradio reljefe na tre em katu Lescotova pro elja Louvra, na alost ve inom su restaurirani; reljefi s Fontane nevinih- u Parizu; sa uvani netaknuti, iako je arhitektonski okvir propao; spoj klasi nih detalja isto e i vitkosti koja im daje francuski ugo aj.