Mjesenik Opinskog vijea - Grude - prosinac 2011.

- BROJ 46

estit Boi i sretna nova godina!

Urednitvo

Tisak ovog broja u cijelosti sponzorira

Mjesenik Opinskog vijea - Grude - prosinac 2011. - BROJ 46

estit Boi i sretna nova godina! Urednitvo

Dobrotom vlasnika Grude u cjelosti je tiskan ovaj broj!

Osniva i izdava Opinsko vijee Grude Za izdavaa Viktor Mari , prof. Glavni i odgovorni urednik Mladen Leko Uredniki odbor Dominik Andrijani Mario Bui Tihomir Glava Fra Ante Mari Mladen Leko Ljubo Leko Sreko Mikuli Andrijana Mlinarevi - Cvetkovi Damir Marki Ivana Mikuli Suradnici Dominika Andrijani Marijana Bandi Marija Maji eljko Andrijani Matijana Brnadi Katarina orluka Lektor i korektor Marijana uljak, prof. Grafiko oblikovanje eljko Kolobari Fotografije: Vision art studio Tisak Grafotisak, Grude Adresa Ul. fra Gabre Grubiia 2 88340 Grude, tel./fax 662 420 List izlazi mjeseno. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. Za potpisane tekstove odgovara autor, a nepotpisane urednitvo. Naklada 1000 primjeraka

HRVATSKA GRUDA

Drage itateljice i itatelji,

Boini blagdani vrijeme su obiteljskog okupljanja i prijateljskog susreta s ovjekom i Bogom, bez obzira na naciju, vjeru ili ideologiju. U ove blagdanske dane pozvani smo, ma koju slubu obnaali, hrabro svjedoiti iskonske ljudske i kranske vrednote i ivjeti ih u duhu meusobnog povjerenja i uvaavanja, sve svoje vrline i vrijednosti staviti u slubu opeg dobra. Sebine i osobne interese trebamo prezirati i kod sebe i kod drugih. Svojim poslanjem na zemlji pozvani smo na zajednitvo, solidarnost, razumijevanje, dobrotu i ljubav. Nikada se ne smijemo umoriti initi dobro, pa i onda kada nam drugi ine nepravdu. Sjeate se one boine poruke pokojnog nadbiskupa Franje Kuharia kada je rekao da za agresore trebamo moliti! Mnogi ga tada nisu razumjeli. Nije prolo dugo vremena a shvatili smo kako je bio u pravu. Poruke Boia posebno nas obvezuju da potujemo dostojanstvo svakog ovjeka i obitelji, da se iskaemo inei dobro potrebitima i nemonima a njih, naalost, nije mali broj. Potrudimo se izgraditi bolju i sretniju budunost naoj djeci. Ona to zasluuju. S tom nadom i vjerom, svima vama, svim ljudima dobre volje, elimo estit Boi, a u novom ljetu obilje mira i svako dobro!

Urednitvo

estit Boi i sretna Nova godina!

Poduzee za izgradnju i rekonstrukciju cesta Grude, BiH Tel; +387 39 674 400 Tel./Fax: 674 004 putovi@putovi-grude.com www.putovi-grude.com

HRVATSKA GRUDA

GRUDE Sveano obiljeena 20. obljetnica HZ Herceg Bosne, Dan opine Grude i Dan Zapadnohercegovake upanije Neka nam ivi Herceg Bosna!

Pie: eljko ANDRIJANI Paljenjem svijea i molitvom Hrvati diljem Bosne i Hercegovine obiljeili stradanje Vukovara i 20. obljetnicu HZ Herceg Bosne GRUDE Dan Hrvatske Zajednice Herceg Bosne na dostojanstven je nain obiljeen diljem Bosne i Hercegovine. Sredinja proslava odrala se na mjestu gdje je prije dvadeset godina i osnovana u Grudama. Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS), Udruge Hrvatske Zajednice Herceg Bosne, Zapadnohercegovake upanije i Opine Grude poloilo je vijenac na grob mr. Mate Bobana, kod spomenika generala Blage

Zadre na Ledincu, na grob pokojnog naelnika opine Grude Mate imunovia kao i polaganje cvijea i molitva kod Spomenploe Hrvatske zajednice Herceg Bosne na proelju Hotela Grude, te na spomen obiljeju hrvatskim braniteljima u parku. Sredinji dio programa zapoeo je Lijepom naom u izvedbi zbora Osnovne glazbene kole Grude, te minutom utnje za sve poginule i umrle branitelje i osnivae HZ Herceg Bosne. Program sveanosti odravao se u Boarskom domu Biberon u Grudama gdje su se nazonom mnotvu obratili naelnik opine Grude prof. Viktor Mari, predsjednik Vlade Zapadnohercegovake upanije Zdenko osi, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predsjednik Udruge Hrvatske Zajednice Herceg Bosne Vlado olji koji ovom prigodom nije zaboravio istaknuti
5

HRVATSKA GRUDA
AKTIVNOSTI Uoi 20. obljetnice osnutka Herceg Bosne aktivisti Hercegbosanske republikanske alternative (HERA) postavili su prigodne plakate na ulazima svih opina Herceg Bosne. Postavljanjem ovih plakata od Oraja, Ravne-Brkog, Viteza, Jajca, Fojnice, Busovae, Kiseljaka, Kreeva, Novog Travnika, Odaka, epa, Rame, Mostara, apljine, itluka, Stoca, Livna, Posuja, irokog Brijega, Tomislavgrada do Neuma elimo poslati poruku hrvatskom narodu u BiH da nije ostavljen na milost i nemilost licemjernosti politikih stranaka, kako bonjakih i srpskih, tako i onih hrvatskih te da postoji snaga Hrvata koji nikada osobni i stranaki interes nee staviti ispred interesa svog naroda - stoji uz ostalo u proglasu koji je javnosti uputila HERA.

da je ovaj dan jedan od najvanijih za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Nakon pozdravnog govora uslijedila je dodjela plakete onima koji su doprinijeli stvaranju HZ Herceg Bosne. Naelnik opine Grude Viktor Mari je u svom govoru pozdravio sve nazone, posebno pozdravivi: konzula Republike Hrvatske u BiH Velimira Pleu, predstavnika Sveuilita u Mostaru na elu s rektorom Vladom Majstoroviem, izaslanstvo grada Slunja, grada prijatelja opine Grude, izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) na elu s njegovim predsjednikom dr. Draganom oviem, te ostale predstavnike upanija i opina s hrvatskom veinom, kao i vijenike opinskog vijea Grude. U svome govoru naelnik Mari se prisjetio okolnosti iz 1991. godine kada je opina Grude smatrana jednom od najnerazvijenijih opina bive Jugoslavije, a da danas, dvadeset godina poslije po kriterijima Zakona o raspodjeli neizravnih poreza smatra jednom od najrazvijenijih u BiH. Naelnik nije zaboravio istai sumnju u navedeni kriterij nazvavi ga nerealnim. Prisjetio se osnivanja HZ Herceg Bosne i istaknuo ponos na injenicu da je osnovana ba u Grudama i da je njen osniva i prvi predsjednik bio na Gruanin mr. Mate Boban. Ona je, usprkos osporavanjima, bila najvei faktor obrane Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine.
6

Sretan Boi i Nova 2012. godina

HRVATSKA GRUDA Puka sveanost uz blagdan Sv. Kate

U Grudama sveano
proslavljen blagdan Svete Kate
Pie: Mladen LEKO GRUDE Dvadeset petog studenoga Gruani su sveano proslavili blagdan Sv. Kate, nebeske zatitnice upe Grude. Inae, na ovaj dan se obiljeava blagdan Svete Katarine Aleksandrijske , djevice i muenice, zatitnice Franjevakog samostana u Kreevu, jednog od tri najstarija u Bosni i Hercegovini. Uz ovaj blagdan vee se i narodna uzreica Sveta Kata, snijeg na vrata. Sveta Kata ove godine nije donijela snijeg. Donijela je ugodno i sunano vrijeme, posve suprotno pukoj izrijeci. Misnom slavlju u Grudama prethodila je procesija sreditem Gruda s kipom sv. Kate na rukama. Misno slavlje je poelo pjesmom zbora upe Grude, a predvodio ga je fra Luka Mari, uz koncelebraciju etiriju sveenika; fra Stanka, fra Bernarda, fra Ante i fra Mile. - U vremenu kada je zanemarena obitelj i kada se ne potuju temeljne ljudske vrijednosti, vjera i ljubav kakvu je imala sv. Katarina, svima moraju biti primjer, kazao je u nadahnutoj propovijedi fra Luka.

HRVATSKA GRUDA

REKLAMA

HRVATSKA GRUDA

Katarina / Kata
Ovo je ime koje ivi bar dvije tisue godina! Ime je zapravo kratica grkog oblika Aikatherine; starogrki (eolski) i znai uvijek, a kathar ist, dakle, uvijek ista. Ime je esto kod svih kranskih naroda. Hrvatske su inaice Kata, Katica, Kaja, Kaa, Katka, Trina, Rina U Njemaca je Katharina, Karin, Kathrein, Kathrin, Kati; u Engleza Katherine, Cathlin, Kathie, Kittie; kod veana Karin, Kari; u Danaca Karen; u Francuza Catherine; u Talijana Caterina; u panjolaca Catalina. Poznata svetica imenom Katarina ivjela je u 3. stoljeu u egipatskom gradu Aleksandriji. Stoljea su njezin ivotopis prenijela u legendu. Bila je plemikog roda i izvanredne ljepote. Neki ju je kranski pustinjak pouio u kranstvu i pokrstio. ivei na carskom dvoru, odvaila se poi caru Maksenciju i prosvjedovati to progoni krane. Car je bio iznenaen temeljitou kojom je izlagala vrjednote kranskog nauka. Stoga sazove najglasovitije filozofe cijelog Carstva da je pobiju, ali Katarina razumnou i razlonou svojeg izlaganja filozofe pridobije za kranstvo. Car nije sebi mogao dopustiti poraz. Filozofe daje smaknuti, a Katarinu strpa u tamnicu, morei je glau. Drama se nastavlja kad Katarina iz zatvora uspije kranstvu privesti carevu enu i njezinu pratnju. Oni su je, naime, to iz radoznalosti, to iz samilosti, posjeivali. To je stajalo glave ne samo njih nego car iskaljuje svoj bijes osuujui posvuda krane na smrt, a Katarini, koja ga je oito privlaila i svojom ljepotom i svojom umnom superiornou, ponudi da mu bude ena i nova carica. Katarina
10

to odbija. Car naredi da se Katarina rastrga izmeu etiri kotaa koji su bili nazubljeni metalnim iljcima. To, meutim, nije bio kraj. Kad su se kotai poeli okretati, prsnue, a krhotine ozlijede mnoge prisutne poganske vojnike. Ostalo je jo da joj maem odrube glavu. Legenda dodaje jo jednu neobinost: kad su joj odrubili glavu, iz njezinih rana potee mlijeko mjesto krvi, a aneli joj ponesoe mrtvo tijelo na Sinaj! Katarina se osobito tuje kao zatitnica djevojaka i djevianstva, zatim sveuilita (mudrost), tiskara, knjiniara, filozofa, pravnika, znanstvenika, teologa, uitelja i uenika; svih zvanja koja rade s kotaima ili s noevima (gledom na njezino muenitvo), majki koje doje djecu. Preporuuju joj se oni koji boluju od migrene i bolesti jezika, oni koji trae utopljenika i oni koji misle na sretan kranski pripravan smrtni as. Likovni je umjetnici redovito prikazuju s nazubljenim (izlomljenim) kotaem u ruci ili do nogu, s krunom na glavi i knjigom ili kriem u rukama; katkad s prstenom. Ponekad su tu ma, orue muenitva i palma, znak pobjede u muenitvu. ( Iz knjige: Imena i imendani Antun Jarm, Glas Koncila, Zagreb 2008.)

HRVATSKA GRUDA

Poduzee za preradu aluminija iroki Brijeg www.feal.ba

Blagoslovljen Boi i najljepe elje za Novu 2012. godinu

12

HRVATSKA GRUDA

Obiljeena 20. obljetnica pada

Vukovara - grada heroja

GRUDE U organizaciji Koordinacije braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata opine Grude, paljenjem svijea uzdu Ulici generala Blage Zadre obiljeena je 20. obljetnica pada grada heroja Vukovara i 20. obljetnica osnutka Hrvatske Zajednice Herceg Bosne. Velik broj branitelja, kao i stanovnika Gruda prisustvovao je obiljeavanju sjeanja na sve znane i neznane junake obrane Vukovara, meu kojima i ministar branitelja iz Domovinskog rata Zapadnohercegovake upanije Mladen Begi i naelnik opine Grude prof. Viktor Mari. Grad Vukovar je herojski pao 18. studenoga 1991. godine, nakon 87 dana nevienog i nadljudskog otpora protiv viestruko brojnijeg i nadmonijeg neprijatelja, bez dostatnog naoruanja, bez dovoljno logistike potpore, oskudijevajui u hrani, vodi, lijekovima i pod kiom granata koje su padale bez razlike, kako na civilne tako i vojne ciljeve, ak i na vukovarsku bolnicu. Vukovarski branitelji, kako mukarci tako i ene, te itav niz maloljetnika postali su jedan od najveih simbola Domovinskog rata i stradanja hrvatskog naroda. Oni su potvrdili onu biblijsku da ljubav uvijek pobjeuje mrnju. Ljubav naih branitelja za dom i domovinu bila je stostruko vea od mrnje srpsko- jugoslavenske armade. O njihovoj mrnji rjeito govori koliina zla koje su poinili tijekom Domovinskog rata. (sc.)

13

HRVATSKA GRUDA

MOSTAR Sveanost u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosae

Akademik Ante STAMA

dobitnik ovogodinje nagrade

Antuna Branka imia

MOSTAR Hrvatski knjievnik i akademik Ante Stama primio je u Mostaru godinju knjievnu nagradu Antun Branko imi koju dodjeljuje Drutvo hrvatskih knjievnika Herceg Bosne (DHKHB). Na sveanosti odranoj u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosae u Mostaru akademiku Stamau je uruena nagrada za zbirku Sabrane pjesme objavljenu prole godine. Na dodjeli su, uz samog autora, sudjelovali predsjednica DHKHB Marina Kljajo-Radi te knjievnici Antun Lui i Marina eera. U objanjenju Odluke Drutva hrvatskih knjievnika HB navodi se, izmeu ostalog, da objavljena pjesnika zbirka okuplja pola stoljea pjesnikova stvaralatva. Knjiga Sabrane pjesme objedinjuje pjesnikovih jedanaest zbirki pjesama od Rasapa 1962., do stihozbirke Vrijeme, vrijeme 2007., predstavljajui polustoljetno pjesniko stvaralatvo emu je dodano i ono iz njegove rane faze to se odnosi na zadarske, zagrebake i golootoke dane, a gdje ulaze i oni kasnije pisani, a neobjavljeni stihovi. Akademik Stama u Sabranim pjesmama kao istinskoj sintezi predstavlja sveukupno postignue svog pjesnikog poslanja, rekla je predsjednica DHKHB Marina Kljajo-Radi. O laureatu Ante Stama je pjesnik, teoretiar knjievnosti, esejist i prevoditelj. Roen je 1939. godine na otoku Molatu u sjevernom zadarskom arhipelagu. Od 2002. godine je redoviti lan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Danas radi kao glavni urednik knjievnog asopisa Republika.

U sklopu 48. imievih susreta, tijekom kojih se dodjeljuje godinja knjievna nagrada, u nedjelju 13. studenoga u imievim rodnim Drinovcima bit e sluena sveta misa zadunica za brau imie, Antuna i Stanislava, a potom slijedi sveana akademija na kojoj e, izmeu ostalog, biti nagraeni mladi pjesnici, uenici srednjih i osnovnih kola te fakulteta koji su se svojim literarnim radovima natjecali na raspisanom natjeaju.

14

HRVATSKA GRUDA

Sveanom akademijom obiljeen trei dan imievih susreta 2011.

Uruene nagrade najboljima

Pie: Rua MARI DRINOVCI Nakon to je u crkvi sv. Mihovila uprilieno misno slavlje u ast brae pjesnika, Antuna Branka i Stanislava imia u kolskoj portskoj dvorani u Drinovcima uslijedila je sveana akademija, ime je ujedno obiljeen i trei dan ovogodinjih imievih susreta. U programu su sudjelovali Zbor Osnovne kole iz Drinovaca, Mandolinski orkestar Osnovne glazbene kole Grude, dok su za poasne goste pozvani akademici Ante Stama i Jevrem Brkovi. Naalost akademik Brkovi je zbog obiteljskih problema morao izostati nagovijestivi organizatorima da e se dogodine sigurno odazvati. Nakon uvodnog ceremonijalnog dijela slijedila je dodjela nagrada uenicima osnovnih i srednjih kola za literarne radove. Nagrade je dodijelio prof. Sreko Mikuli, lan Organizacijskog odbora imievih susreta. Na razini osnovnih kola treu nagradu je osvojila Katarina Biko, uenica petog razreda O fra Stipana Vrljia iz Sovia, drugom nagradom je nagraena Klara Vukojevi, uenica sedmog razreda O Ivane Brli Maurani iz Ljubukoga, dok je prvo mjesto zaslueno pripalo Katarini Grgi, uenici osmog razreda O Ivana Maurania iz Tomislavgrada. Na razini srednjih kola treenagraena je Anamarija Radi, uenica iz Gimnazije Marka Marulia Tomislavgrad, druga nagrada je pripala Zvonimiru Mandiu, ueniku Srednje strukovne kole iroki Brijeg, a prvu nagradu je dobila Magdalena Grizelj, uenica etvrtog razreda ope gimnazije Srednje kole Antuna Branka imia iz Gruda. Nakon sveane dodjele nagrada mladim pjesnicima akademik Ante Stama, se vidno poaen, umjesto itanja svojih pjesama predstavio poezijom svoga mentora, pokojnog Jure Katelana. Ostali knjievnici pjesnici predstavili su se svojim literarnim ostvarenjima. Nagraeni mladi pjesnici

15

HRVATSKA GRUDA
Na razini osnovnih kola Katarina GRGI Uenica 8. razreda O Ivana Maurania Tomislavgrad /PRVA NAGRADA/ Klara VUKOJEVI Uenica 7. razreda O Ivane Brli-Maurani Ljubuki /DRUGA NAGRADA/

Okret
Stajalo je tamo, Samo, Drvo tamno. Prijatelji mu bijahu ve davno otili! A ono se opiralo vjetru, neverama i kii. Bijae to stablo puno radosti, I kao da te gleda prozirnim granama, Dosad ve uvenulim listovima. Kao da mu je korijen razgranat Na desetke tisua milja. Voljela sam to malo stablo. Ja i on, staro drutvo. Pisala sam imena simpatija Na njegovom mekom deblu. Krilo me od kie, Tjeilo u tuzi, Hrabrilo u nemoi. Pogledah i danas prema tamo, Gdje su bili moji dani Napisani na komadiu prirode. I, nije ga vie bilo. S njim je otila i moja nada. No, pitam se: Zato mu nisi dopustio Samo jedan zadnji, Pobjedniki okret.

Zvijezde
Pogledaj u zvijezde! Zar ne vidi njihov sjaj, njihovu iskrenost? Sline su ljudima. Priaju. Priaju tebi, meni, njemu Svaka od njih pria. Pria posebnu priu, na svoj nain. Priu o ljubavi i mrnji, bogatstvu i siromatvu. Priu o tebi i meni. Uoi njihovu dobrotu! Svaka ti prua stazu, posebnu stazu. Ti bira svoj put: ili put ljubavi ili put mrnje. One sjaje iskrenou. A kad se ugasi jedna, prijatelju, netko ju je povrijedio. I one imaju duu, shvatit e, samo promatraj zvijezde!

16

HRVATSKA GRUDA
Katarina BIKO Uenica 5. razreda O fra Stipana Vrljia Sovii /TREA NAGRADA/ Pognuta glava, ostat e, jo danas. Mnogo rijei ne u izustit. Nisam dostojna! Samo jedno pitanje: Kako se ui hodati? Padajui, zar ne? Isuse! Ti i ja, nas dvoje pali smo po tri puta. Krhak sam ovjek, grjean, nejak. Na zemlji sam, jo danas, od zemlje sam i ne pripadam zemlji jer diem se. Ti i ja, nas dvoje, zajedno diemo se.

Djetinjstvo
Dani djetinjstva lagano odnose trenutke razigrane. Bezbrinost usporava korake i ostaje samo u uspomenama. Moje misli putuju stazama arenim u roza cipelicama i trae najdrau lutku i bijelog plianog medu da ih zagrle. Napravit u im sigurnu kuicu u toplini srca svoga. Da putuju sa mnom kroz cijeli ivot moj.

Na razini srednjih kola Magdalena GRIZELJ Uenica IV. razreda gimnazije S Antuna Branka imia Grude /PRVA NAGRADA/

Pod tvojim kriem

Sputam se pred raspete noge Tvoje, Isuse! Kliktaju kosti. Tijelo dre. Kriam se.

17

HRVATSKA GRUDA
Zvonimir MANDI Uenik IV. razreda Srednja strukovna kola iroki Brijeg /DRUGA NAGRADA/ Anamarija RADO Uenica III. razreda Gimnazija Marka Marulia Tomislavgrad /TREA NAGRADA/

Djeca lai
Pade cvijet pod sjenom drveta Izgubi boje svojih listova Priljubljen tlu iz kojeg je nikao Nestaje sva njegova ljepota Mi smo cvjetovi Zasjenjeni lanim mesijama Sue nae latice Jezicima mase Odronie kamenje na nae putove Pustie vatru da ispari nae izvore Najavie vrijeme otkrivenja nae obrane Okomile su se sile nevjernika Da srue istinu u duama pravednika Onih iji pjeani zidovi padoe pod prvim valovima obmane Djeca roena u aru lai Okupit e se pod etvrtim mjesecom Marirat e na kralja istine I izgubit se u jamama za izdajnike

Siroe
Jutra vie nemaju smisla otkad sam sama ni svitanja vie nisu ista Suze mi teku niz obraze a srce moje broji mnoge poraze Opet sam ostala sama Svjetla u ivotu nemam Vlada samo tama Ne mogu dalje Svaki dan mi kao vjenost traje Kome u se nasmijeiti? Ruku pruiti? Komu na ramenu plakati? Kad nemam nikoga, kome? Opet mi svi iza lea govore: Ostala je siroe Smrt mi izlaz nije njen plat moj ivot krije I opet u ostati sama ako njoj odem opet e mi vladati tama No, bar sluati neu kako govore: ivjela sama, umrla sama. Jadno siroe.

18

HRVATSKA GRUDA

Izlobom Korijeni zavrena kulturna manifestacija 48. imievi susreti

imievi susreti 2011.

Predstavljene knjige To nisam ja Zorice inki i Partiture sna Sanijele Matkovi
jigu. Nije bilo lako, bilo je naporno; izdavai vjeruju samo poznatim autorima. Ova pria je istinita i elja mi je da ue u svaki dom, da se ne zaboravi, rekla je Zorica inki, autorica knjige To nisam ja. Sudei po odlomku koji je proitan, a koji je izazvao uzdahe publike, oekivati je da se radi o iznimno emotivnom djelu. Predstavljajui knjigu Partiture sna sada ve poznate autorice Sanijele Matkovi, fra Ante Mari je naglasio da se radi o izboru 37 pjesama, za koje nisu pisane note, da su istinski lirski uratci. Autorica je objasnila kako se u toj knjizi nalazi i uradak Knjiga bez naslova, koji je pisan za natjeaj u Parizu, vjerujui u njegov uspjeh. Marievi korijeni O izlobi Korijeni, autora prof. Branka Maria iz Vinkovaca, govorio je kustos muzeja iz Vinkovaca Ivica Belamari. Namjera za ovaj ciklus proistekla je iz dva izvora: s jedne strane je to vrsta ukorijenjenost u rodno tlo s kojeg potjee i zapravo se od njega nikada nije ni odvojio, a s druge strane nazona je odreena enja stanovnika velegrada prema zaviaju. Osnova ovog ciklusa je modificirani oblik korijena voaka izvaenih iz zemlje i sauvanih od propadanja na kojima je intervenirano pretvorivi ih na originalan nain u jednu posebnu prostornu situaciju, rekao je Belamari. Nazonima se obratio i Mari tvrdei kako on ima i hercegovake i slavonske korijene. Na koncu manifestacije ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i porta Zapadnohercegovake upanije prof. Helena LONAR prigodnim rijeima je zatvorila ovogodinje, 48. imieve susrete, uz tvrdnju da organizatori zasluuju priznanje kako po programu, tako i po realizaciji istog.
19

Pie: Pero ZELENIKA Mi rastat emo se tui jedan drugom. Ja umrijet u. Brijeg se nee mai, ta plava skamenjena vjenost, pjevao je Antun Branko imi u antologijskoj pjesmi o jednom brijegu, a pjesma se ula i na zavrnom susretu kulturne manifestacije 48. imievi susreti. Zavrna veer na Brijegu Tim povodom je u prepunoj Franjevakoj galeriji u irokom Brijegu otvorena izloba Korijeni autora prof. Branka Maria iz Vinkovaca te uprilieno predstavljanje knjiga To nisam ja autorice Zorice inki te Partiture sna autorice Sanijele Matkovi. Pozdravljajui nazone, umjetniki voditelj Galerije fra Vandelin Karai posebice je pozdravio goste iz Slavonije, istiui besprijekornu suradnju. Pozdravio je i novog ravnatelja vinkovakog muzeja Danijela Petkovia te odao poast preminulom bivem ravnatelju Stjepanu Joziu. Pritom je novi ravnatelj rekao kako je prvi put na irokom Brijegu, ali zasigurno ne i posljednji te da e suradnja biti sigurno uspjeno nastavljena. - Smogla sam snage i volje napisati ovu kn-

odina nova G a i sretn t Boi esti

20

HRVATSKA GRUDA

PROMOCIJA U sklopu manifestacije esti dani Matice hrvatske u Grudama

U svearskom ozraju predstavljena zbirka pria za djecu

Zagrljaj knjievnice Ive Nui

je knjievnica i novinarka Lidija Pavlovi-Grgi. U programskom dijelu predstavljanja knjige sudjelovao je i prof. Stjepan Glava koji se u svom govoru osvrnuo na nekoliko pria istaknuvi, izmeu ostalog, kako one svjedoe o brojnim obiajima i tradiciji Hercegovine. Na koncu se nazonima obratila i autorica zahvalivi se organizatorima, predstavljaima, svojim uenicama, obitelji i posjetiteljima ne skrivajui zadovoljstvo predstavljanja svog novog djela. Vrlo mi je drago da je veeras bilo ovako lijepo. Bila je puna dvorana, presretna sam to sam u ovako velebnom ozraju predstavila svoju petu knjigu, kazala je Iva Nui nakon promocije, napomenuvi kako je knjiga nastajala pet godina, a mnoge su prie ve ranije objavljene u Cvitku. Sve su mi prie na svoj nain drage, dosta ih je i istinitih, ali mi je najdraa istinita pria Susret s vukom, otkrila nam je autorica Nui. Glazbeni ugoaj svojim nastupom obogatile su Nikolina Grubii i Marta Knezovi, uenice Osnovne glazbene kole Grude.

Pie: Ana MARI Djeca e je sigurno rado itati, traei zagrljaj mate i stvarnosti i sebe u tom zagrljaju. No, knjiga je prikladna i odraslim itateljima, rekao je knjievnik Kreimir ego GRUDE Zagrljaj, zbirka pria za djecu knjievnice Ive Nui, uiteljice u mirovini, predstavljena je u petak 9. prosinca 2011., u sklopu kulturne manifestacije VI. dani Matice hrvatske u Grudama. Ovaj knjievni dogaaj organizatora Matice hrvatske, Ogranak Grude, u kinodvorani u Grudama, privukao je znaajan broj posjetitelja koji su, u itanju uenica Karle Glava, Maje Grubii, Gabrijele Kurtovi i Gabrijele Veki, mogli uti ulomke pria Zagrljaj, Jelin Uskrs, Krenica Knjievnik u urednik asopisa Cvitak Kreimir ego je istaknuo kako je knjiga Zagrljaj, ostvarenje s 37 naslova, prvenstveno napisana za djecu, jer je sagraena od djejeg svijeta. I zasigurno e je rado itati, traei zagrljaj mate i stvarnosti i sebe u tom zagrljaju. No, knjiga je prikladna i odraslim itateljima, rekao je izmeu ostalog ego, ne zaboravivi pohvaliti ilustracije akademske slikarice profesorice Andrijane Mlinarevi Cvetkovi. Kroz prie dotiemo djeje uenike brige i igre, prirodu i godinja doba, uranjamo u svijet bajkovitoga A provlaei kroz svoje prianje nenametljivu didaktiku i ivotnu mudrost, Iva Nui i izvan nastavnog programa uspjeno nastavlja svoju uiteljsku misiju, rekla

21

Najjeftinije je posao dobro obaviti od prvog puta

www.vision-grude.com

REKLAMA

Sretan Boi i nova Godina

HRVATSKI NA SVAGDA()NJI
Imena i prezimena na spomenicima
Priredio: Mladen Leko, prof. Nama ivima dunost je i obveza da se sjeamo onih koji su poloili svoje ivote za nau slobodu, za nau sretniju budunost. I moje Grude, i na Ledinac oduie se svojim borcima za slobodu i rtvama za nju. Oduie se spomenicima, a nadati je se da e skoro doi vrijeme da se oduimo i knjigama. Jasno je da u ovoj rubrici ne u pisati zbog toga, pisat u povodom toga zbog imena na spomenicima. Hrvati su pod utjecajem srpske vlasti i srpskog jezika zaboravili hrvatsku jezinu formulu pa imena i prezimena piu kojekako, esto nehrvatski. Ve sam vie puta pisao da u normalnim tekstovima ime dolazi prije prezimena, ali vidim da nije dosta kad se jo uvijek upotrebljava srpska varijanta. esto na spomenicima vidimo napisano prezime prije imena, katkada i na grobljanskim spomenicima. Ako abecedni i slini popisi trae da prezime doe prije imena, tada hrvatski pravopis trai da poslije prezimena doe zarez. U knjizi Hrvatski rtvoslov i u prijedlogu za natpis na spomeniku rtvama Domovinskog rata bilo je ovako: Josip (Ivan) Bui Zvonimir (Ante) Buki Zvonko (Vladimir) Bleki. Ime u zagradi ne znai da je borac imao dva imena, nego da mu je to ime oca, a to je srpska imenska formula. Oito je da su taj prijedlog pisali mukarci, a oni su u JNA (vojsci) nauili srpsku formulu. Srbi su nekad pisali Petar J. Petrovi, gdje je ono J. bilo poetno slovo oeva imena Jovan, a italo se , nekad i pisalo: Petar Jovana Petrovi. Kako je to pomalo bilo neprilino jer je isto poetno slovo moglo znaiti razliita imena, a formula Petar Jovana Petrovi nije ba skladna, preli su na formulu Petar (Jovan) Petrovi ili Petar (Jovana) Petrovi, to nije nimalo skladnije, ali navika je navika. Hrvati sluei za dviju Jugoslavija zapravo srpsku vojsku, stalno su se sretali s tom formulom, nju nauili, a hrvatsku zaboravili. Ime je oca vano navoditi jer esto razliiti ljudi imaju isto ime i prezime, pogotovu iz istog mjesta pa iz bliske ili daljnje rodbine. Zato se rano javila potreba da se za pobliu oznaku doda i ime oca. I Hrvati su to radili, ali je hrvatska imenska formula bila Petar Zadro, Ivanov. Spomenik je trajno obiljeje i jezik na njemu treba da je uzoran. Ne bi bilo lijepo da su imena boraca protiv srpskih zavojevaa (da ne uporabim tei izraz) pisana srpskom jezinom formulom i zato bi trebalo pisati: Josip Bui, Ivanov, 1971. 1993. Zvonimir Buki, Antin, 1955. 1992. Zvonko Bleki, Vladimirov, 1954. 1992. Jure imi, Tomislavljev, 1954. 1992. I tako sva ostala imena. Posebnu pozornost treba obratiti na ime oca i njegovu izvedbu pridjeva. Veinom je pridjeve od imena lako praviti. Manjih problema zadaju jedino pridjevi od imena koja zavravaju na v
23

HRVATSKA GRUDA
jer ona dobivaju sufiks ljev, a kako su takva imena rjea, to se javlja kolebanje pa od Radoslav, Tomislav imamo Radoslavljev i Radoslavov, Tomislavljev i Tomislavov. Normativna je preporuka Radoslavljev, Tomislavljev da se ne bi ponovilo dva puta vovo kao u primjerima Radoslavovo djelo, Tomislavovo dijete. Pogotovo to vrijedi za imena koja zavravaju na ov, kao Jakov jer je normalnije Jakovljev nego Jakovov. Jo na jedno valja upozoriti. Razmiljao sam treba li ispred imenskoga pridjeva staviti zarez ili ne. Savjetovao sam se i s nekoliko strunih osoba po pitanju jezika i doli smo do zakljuka da treba jer je to nabrajanje, a drugo da se jasno odijeli prezime od pridjeva, pogotovo to ima prezimena koja u drugom dijelu imaju lik koji je podrijetlom pridjev ili lii na njega: Viktor Car Emin, Janko Poli Kamov i dr. Piem to da bude uzorak drugim(a) (mjestima) jer se danas esto diu spomenici pa je dobro misliti i ne jezinu stranu jer jednom uklesano ostaje trajni spomenik i nae jezine kulture. Kri, krst Nije dobro (a ljude svakako i zbunjuje) kad se svaki krst upuuje na kri, kao da jedna od ovih rijei nije hrvatska. Veina ljudi danas upravo to i misli, smatrajui kri hrvatskom rijeju, a krst (samo) srpskom. Istina je ipak malo drukija nego to je zainteresirani mogu nai u dananjim rjenicima hrvatskoga jezika. Kri ima vie znaenja: 1. simbol i predmet kranske religije u obliku duega okomitoga i kraega vodoravnoga kraka koji se sijeku pod pravim kutom, 2. molitveni znak krana desnom rukom u opisanom obliku kria, 3. vrsta odlikovanja (eljezni kri), 4. ivotno iskuenje, muka, briga, patnja (svatko nosi svoj kri) itd. Rije kri poznata je i u drugim slavenskim jezicima, npr. stsl. kri, e. kri. No, u stsl. jeziku oblik kri ne susreemo u najstarijim spomenicima, nego mjesto njega nalazimo krst. Zato je danas u pravoslavlju (u kojem se jedan oblik stsl. jezika zadrao due) obinije rei krst, a u katolianstvu kri. U 7. ili 8. stoljeu kri je preuzet iz nekog romanskog predloka, koji se razvio iz lat. crux. Lat. crux znaio je kolac, stup, kri, savijeno brvno, greda. Taj najraireniji simbol kranstva zapravo je prvotno bio sprava za muenje na kojoj je Krist nakon muenja i umro te tako postao Spasiteljem ovjeanstva, a time je i kri od znaka ponienja i sramote postao znakom i simbolom slave. U tom znaenju dobro je u hrvatskom jeziku rabiti imenicu kri (tal. croce, fr. croix, p. cruz). A sada rije dvije o krstu. Vidjeli smo da je on ak stariji oblik od kria. Krst je Krist (od gr. Christos, preko lat. Christus, stsl. Krst) i prvi sakrament (krtenje) i kranstvo (borba Krsta i polumjeseca borba krana i muslimana). Od njega je postao i kranin (krstjanin), jer se krstio, dakle sakramentom krtenja primio je Krista. Nakon samog obreda krtenja dijete je dobilo krsno ime (ime na krstu), ima svoga krsnoga kuma ili kumu, pa krstitke mogu poeti. U tom smislu, dakle, ne smijemo zazirati od imenice krst. Da znamo bolje djela vlastite, hrvatske knjievnosti, sjetili bismo se remek-djela Ivana Maurania Smrt Smail-age engia, u kojem se krst (u znaenju kranina/ krana) javlja na vie mjesta. Evo nekih: Ajte, krsti, dijeliti dare., / tono sam vi Turin pripravio (Agovanje); Ajte, rajo, na noge se, / Na noge se, krsti, pseta! (Hara); ekaj, krstu, dokle s neba / No veeras padne tiha, / Peenja u mjete hljeba! (Hara); A pak grabi sad krste, sad Turke (Hara). I na koncu jo jedan literarni spoj: na Matoevu Cvijetu sa raskra (sa je u izvornom naslovu novele) ima mjesta i za jedan kri.

24

HRVATSKA GRUDA

GRUDE Osmu godinu zaredom odrana tradicionalna Veer folklora Ruii 2011.

Splet pjesme i starih plesova na jednom mjestu

Pie: Toni ILII Preko tisuu oboavatelja uivalo je u plesovima i pjesmama izvoaa iz mnogih kulturnoumjetnikih drutava, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz Republike Hrvatske GRUDE Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo Sv. Ivan Krstitelj iz Ruia i je ovu godinu, osmu godinu zaredom, uspjeno organiziralo veer folklora pod nazivom Veer folklora Ruii 2011. Uz mnotvo pjesme, starih plesova i obiaja, uprilien je bogat folklorno-zabavni program. Uz standardna domaa hercegovaka folklorna drutva te tradicionalne pjesme i plesove; splet kola, trusu, taraban, gangu te linu, koji uvijek naie na burno oduevljenje publike, hercegovaku ljetnu veer dodatno su ugrijali gosti iz Bosne i Dalmacije, predstavljajui tradicionalne pjesme i plesove svoga kraja. Sadrajan program I ovogodinju smotru pratilo je preko tisuu posjetitelja, oboavatelja starih narodnih plesova i obiaja. Zabavljalo ih je preko 350 izvoaa razvrstanih u 9 kulturno-umjetnikih drutava, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz Republike Hrvatske. Osim domaina HKUD Sv. Ivan Krstitelj, sudjelovali su KUD Sitan Tanac iz ujice, KUD Uzdol iz Rame, potom HKUD Donji Mamii, KUD Sloga iz Gorice, KUD Bobovac iz Kaknja, HKUD Sv. Ante iz

Mostara, HKUD Koerin, te novoosnovano HKUD Tihaljina iz Tihaljine, kojem je ovo bio i prvi javni nastup. Iz Trilja, Republika Hrvatska, doputovalo je HKUD Tijara kojima je pripala ast da izvedu zadnju toku programa Ero s onoga svijeta. Pripreme za jedan ovako sadrajan dogaaj traju mjesecima, mogli bismo rei cijelu godinu, a sve se dogodi u jednom danu (veeri). Svim lanovima naeg drutva, i meni kao voditelju, drago je i sretni smo da je i ove godine uspjeno pripremljena i odrana smotra folklora i druenja uz narodne plesove i obiaje. Vjerujem da su podjednako uivali i sudionici programa i publika koja je cijelom programu davala peat osebujnosti, rekao nam je Ivan Ilii voditelj HKUD Sv. Ivan Krstitelj Ruii. O drutvu HKUD Sv. Ivan Krstitelj djeluje od 2003. godine, a osnovano je s ciljem ouvanja narodnih obiaja hercegovakog kraja. Prije tri godine izdali smo i nosa zvuka pod nazivom U Ruiim rodila me mati, posveen ruikoj upi. Govorei o buduim planovima i projektima, Ilii istie da su organizatori mnogih manifestacija i dogaanja, izmeu inih i Ruikog sila u Zagrebu, a nositelji su i programa Dani Slunja, koji se odrava u prvim danima kolovoza. Danas drutvo broji 70 aktivnih lanova to se s punim pravom istie kao jedna od najveih vrijednosti. 25

Povodom blagdana Sv. Kate, nebeske zatitnice grudske upe, u Grudama odrana Meunarodna smotra folklora

Grudska Kamena ljepotica zablistala po etvrti put

Pie: eljko ANDRIJANI GRUDE Povodom etvrte godine postojanja Drutva i blagdana Sv. Kate, nebeske zatitnice upe Grude, u Gradskoj portskoj dvorani u Grudama je odrana etvrta Meunarodna smotra folklora Kamena ljepotica Grude 2011. Nastupilo je osam folklornih skupina: HKUD Sveta Kata Grude, Folklorna skupina Poloneza Orebi, KUD Kralj Tomislav Tolisa, KUD Zvir Jelenje, KUD Sveti Ivo Podmilaje Jajce, KUD Ante Zaninovi Katel Kambelovac, Folklorni ansambl Lisinjski Vinkovci i KUD Humski glas Neum.

uvanje naslijea - Cilj nam je ouvati kulturno naslijee i oteti zaboravu znane i neznane prethodnike bez kojih danas ne bismo imali tako bogatu tradicijsku kulturu. Zahvalio bih se svima koji su na bilo koji nain doprinijeli tome da Kamena ljepotica i po 4. put zablista u svom punom sjaju, rekao nam je Svetomir Mari Kepalo, predsjednik HKUD-a Sveta Kata. Smotra folklora Kamena ljepotica Grude 2011. poela je intoniranjem Lijepe nae a otvorio ju je naelnik opine Grude pro-

26

HRVATSKA GRUDA
fesor Viktor Mari. Raznovrsnost programa U programu, koji je vodila naa Gruanka Zorica Zori, uistinu se moglo vidjeti mnotvo raznovrsnih plesova i kulturnih obiaja, koje su na bogato ukraenoj pozornici prezentirali lanovi brojnih kulturnoumjetnikih drutava. Smotru je pozorno pratilo i dvolano prosudbeno povjerenstvo u sastavu, Danijel ota, voditelj dravne smotre folklora Vinkovake jeseni, te Antun Boi, glazbeni voditelj folklornog ansambla Lisinski. Povjerenstvo je istaknulo zadovoljstvo nainom rada u brojnim drutvima, pohvalivi i Gruane, kao izvrsne domaine, ije je drutvo u ovih nekoliko godina postojanja napravilo uistinu mnogo za tradicionalne plesove i glazbu. Druenje se nastavilo, po tradiciji, u restoranu Hotela Otok u Grudama, a sve to se moglo uti bile su rijei hvale na raun domaina i HKUD Sveta Kata iz Gruda.

27

HRVATSKA GRUDA

U palai Matice hrvatske na Strossmayerovom trgu okupilo se oko 300 ljudi koji su doli uti i vidjeti uvare narodne batine na djelu

Grudsko pivanje preplavilo Zagreb

Pie: eljko ANDRIJANI U palai Matice hrvatske u Zagrebu okupilo se oko 300 ljudi koji su doli uti i vidjeti uvare narodne batine. Manifestacijom je u razgovoru i pjesmi ispriana povijest gange koja se prenosi s generacije na generaciju, ili, to bismo rekli, s koljena na koljeno. Govorili su potpredsjednik Matice hrvatske podrunice Grude Petar Maji, a u ime gradonaelnika Zagreba Milana Bandia proelnica Ureda za kulturu, profesorica Katarina Milkovi, koja je iskrenim rijeima osvojila sve nazone. - Osjeam se Gruankom. Moja mama je iz Ruia i vjerujte mi da imam najveu tremu do sada jer prvi put gov orim pred svojim Gruanima, kazala je prof. Milkovi. Povijest gange O gangi, njezinoj povijesti i njezinu opstanku kroz razliita vremena, govorio je dr. sc. Damir Zori, gospodarski tajnik Matice hrvatske. Zori je posebno istaknuo Tomislava Matkovia, koji je najvie uinio da bi ganga bila zatiena kulturna batina. Nakon njega uslije28

dio je govor mr. sc. Joka alete, ije je poznavanje glazbe meu najboljima u regiji. Govorio je o svojim istraivanjima gange, putnikog pjevanja i dotavice. Osobito nadahnut govor imao je prof. Jozo Mari, koji je spomenuo priu o majci i sinu koji su 60-ih godina dvadesetog stoljea jedno drugom slali pisma dok je sin bio u tuini. Pria je govorila o prolaznosti vremena, iji se sadraj brzo mijenja. Sin iz ove prie vjerovao je kako e njegov rodni kraj ostati onakvim kakvog ga je upamtio, no majka mu je jednim tunim pismom opisala promjenu koja se u tako malom razdoblju dogodila. Zaiskrila je suza u oku Zvonka Buia Taika i njegove Julienn. Pogled na iskrene suze tih velikih ljudi pobudio je emocije u mnogima. uvano bogatstvo Posljednji govornik bio je legendarni Tomislav Matkovi, na Tomo. Popularni Tomo, koji u Hercegovini uiva status zvijezde i

HRVATSKA GRUDA
iji osebujan glas i prirodna genijalnost godinama zabavljaju sluatelje Radio Gruda, ujedno je i urednik knjige Grudsko pivanje. Kratko i jasno nazonima je objasnio bit gange, putnikog pjevanja i dotavice ije blago godinama skuplja i koristi uistinu u dobre svrhe. Ipak, najvie vrijedi istaknuti gangaice i gangae jer su upravo oni ti koji su ovo bogatstvo vjerno i ljubomorno uvali u srcima, zapisivali u mislima i nosili zapreteno u dui, da bi sve to prije nekoliko mjeseci predoili u knjizi Grudsko pivanje. Nastupio je i mladi grudski diplar Jure Milo, polufinalist Supertalenta, svestrani umjetnik na razliitim glazbenim instrumentima. U trenutku kada su gangai ispred palae Matice hrvatske zapjevali U Zagrebu hrvatskome gradu, tri ulice Gruani imadu, izgledalo je kao da je cijeli grad stao na trenutak da uje neto drukije, neto posebnije. Neto nae! U Zagrebu hrvatskome gradu, tri ulice Gruani imadu Mnogi su se prisjetili trojca ije su ulice u glavnom gradu Hrvatske posebno lijepe, a to su Antun Branko imi, general Blago Zadro i Pakal Buconji. I danas Gruani u Zagrebu imaju velike ljude. Zadovoljni su svi sudionici projekta Grudsko pivanje. Zagreb se jo jednom pokazao kao krasan domain s ljudima velikog srca koji su pustili da im u duu uu stihovi u kojima je sazdan velik dio ljudskog ivota. O tom ivotu svjedoi upravo ganga haiku s kamena!

29

HRVATSKA GRUDA

Uenici Srednje kole Antuna Branka imia ureuju kolu i okoli

Ambijent vrijedan truda

Zidovi oslikani umjetnikim slikama, oslikane uionice, u hodniku etno-muzej, figurice s plafona udesno!
predstavljaju pravi etno muzej. Na stropu se opet lagano ljuljaju razne figurice, koje kolski ambijent ine dodatno ugodnim. - Premda su svi profesori i uenici zasluni to smo ovaj prostor uinili ugodnim za boravak, posebice bih istaknuo angairanje nae profesorice likovne umjetnosti Andrijane Mlinarevi-Cvetkovi. Svojim darom, strunou i neumornim zalaganjem te svesrdnim angairanjem naih uenika uinila je udo od hodnika, ali i uionica, a ovih dana i od kolskog dvorita, okolia kole, kae nam Mladen Leko, ravnatelj Srednje kole Antuna Branka imia u Grudama. Provirili smo kriom u nekoliko uionica i zatekli nesvakidanji prizor; posebno bojani zidovi, oslikani, obojani, ukraeni Iznenaeni smo namjetajem. On nije bojan, on je neoteen ili nov te se ni po emu ne bi moglo rei da kola radi skoro pet desetljea. Obojana je i ograda oko kole to djeluje impresivno.

Pie: Pero ZELENIKA Samo po veselom agoru uenika vidi se da je rije o koli, a po uzrastu uenika vidljivo je da je rije o srednjoj koli i srednjokolcima. No, gledajui duge hodnike, prije bi se reklo da se radi o nekom galerijskom ili pak muzejskom prostoru. Zidovi su oslikani umjetnikim slikama, a na desetke likovnih radova popunjava slobodne prostore izmeu oslikanih zidova.

Od slika do izloaka Tu su i razni izloci, koji u kutovima hodnika

Zajedniki rad - To nije samo moje djelo, zapravo to su uradili uenici koji su likovnu umjetnost uzeli kao izborni predmet te lanovi likovne sekcije koji rade pri naoj koli. Osim toga to smo na ivotni prostor uinili udobnim, uenici razvijaju osjeaj za lijepo, ali i praktino primjen-

30

HRVATSKA GRUDA
juju steeno znanje iz likovne umjetnosti, tvrdi glavni krivac to je boravak u koli postao ugodniji i uenicima i profesorima, ali i svima onima koji u bilo kojoj prigodi prijeu prag ove ustanove. Zar je mogue da niti jedan uenik nije doao u iskuenje otetiti sliku, zaarati hodnik, razbiti figuru ili napraviti bilo kakvo drugo oteenje, zbog kojih veina kola uvodi videonadzor, kanjava uenike, poziva roditelje na izmirenje dugovanja zbog oteenja i slino? Tvrde, posljednjih godina nije zabiljeeno bilo kakvo oteenje. Uenici su svjesni i savjesni, vjerojatno i zbog injenice to su obilato sudjelovali u ureenju kolskog prostora. RAVNATELJ Nai gospodarstvenici imaju puno razumijevanja i svesrdno pomau nau kolu Osim angamana uenika i profesora, za ureenje kole su izdvojena i golema sredstva. - Zahvalan sam naim gospodarstvenicima koji su nali razumijevanja i omoguili ureenje kole. Tako primjerice Bilo trade, Pino staklo, Feal, Probeton, Violeta, Putovi, Grafotisak, majser comerc, Ax Soling, Toming, Euro benz i mnogi drugi rado se odazovu na molbe nas iz uprave i naih uenika. Tako smo u vie navrata dobili znaajnije koliine materijala koji vrijedne ruke naih uenika pod dirigentskom palicom profesorice Mlinarevi pretvore u mala remek-djela. Tako je prole godine skupina privrednika opremila namjetajem jednu uionicu za trideset uenika. Modernu nadstrenicu nad ulaznim vratima poklonio nam je FEAL. Ovom prigodom iskrena zahvalnost gospodinu Jozi Bogdanu, vlasniku Feala, u ime 580 uenika i 65 djelatnika nae kole. Gradonaelnik Zagreba Milan Bandi darovao je bistu Antuna Branka imia koja je uz prigodnu sveanost postavljena na ulazu u kolsko predvorje. Hvala svim navedenim i svima koje nismo naveli a svojom su materijalnom i inom potporom pomogli da naa kola izgleda ovako impresivno, naglasio je ravnatelj Leko. Prema njegovim rijeima kola je osmislila i prigodne zahvalnice kojima zahvale svojim podupirateljima.

31

10. OBLJETNICA POSTOJANJA I DJELOVANJA DVD-a GORICA

POSJET NJEMAKIH
VATROGASACA DVD-u GORICA

I ove je godine od 20. do 24. lipnja petnaest njemakih vatrogasaca iz DVD SCHWABENHEIM posjetilo DVD Gorica. DVD Gorica uspjeno djeluje ve deset godina. S tim u vezi je ove godine, po drugi put, prijateljstvo ova dva dragovoljna vatrogasna drutva istinski potvreno darom njemakih vatrogasaca gorikim kolegama. Naime, ve godinu dana vatrogasci njemakog grada Schwabenheima bili su u akciji nabavljanja vatrogasnog vozila marke Mercedes koje ima cisternu i bogato je opremljeno potrebnim vatrogasnim oruem. Ostvarilo se to prigodom 10. obljetnice postojanja i rada DVD-a Gorica. Posjetom njemakih vatrogasaca stigla je i vrijedna poiljka, vatrogasno vozilo i oprema. Goriani su kao i do sada bili veoma gostoljubivi, a sredinje obiljeavanje 10. obljetnice
32

DVD-a Gorica zbilo se u Galia bristu uz prigodnu vatrogasnu vjebu, u srijedu 22. lipnja 2011. godine kad su na obljetnici uz Goriane bili mnogi gosti i drugi zasluni za unaprjeenje vatrogastva te su im u ovom prigodom bile uruene i zahvalnice. Najvee zasluge za dosadanji uspjeh DVDa Gorica i ostvareno prijateljstvo s njemakim vatrogascima, uz pojedine istaknute vatrogasce, ima predsjednik Darko Paradik Brajo koji uporno i samozatajno ve godinama uspjeno vodi ovo vatrogasno drutvo. Njemake kolege predvodi njihov vatrogasni zapovjednik Thomas Mller. Prigodom 10. obljetnice svog rada goriki vatrogasci su zahvalili svima na pomoi i dosadanjoj suradnji, posebice prijateljima iz Njemake i izrazili dakako elju za sretnom budunou.

Ovdje donosimo estitarski govor predsjednika DVD-a Gorica Darke Paradika Braje na hrvatskom i njemakom jeziku: Govor predsjednika DVD-a Gorica o 10. obljetnici Potovana gospodo! Potovani prijatelji iz prijateljskog nam njemakog grada Schwabenheima, dragi uzvanici i gosti koji ste doli na ovu 10. obljetnicu naega DVD-a Gorica, sve Vas najsrdanije pozdravljam. Kao to vidite, naa dva DVD-a, Gorica i Schwabenheim, poluila su odline prijateljske odnose. To se ove godine manifestiralo tako da su nam prijatelji iz Njemake dovezli vatrogasno vozilo s cisternom i svom potrebnom opremom, na emu smo im od srca zahvalni. Ovo vozilo koje nam ele darovati znak je neizmjerne ljubavi prema nama i naem hrvatskom narodu. Vozilo je kupljeno prikupljanjem novanih sredstava naih prijatelja iz Schwabenheima i naih radnika u inozemstvu. Prole godine smo takoer dobili na dar zavidnu koliinu opreme za vatrogastvo, a ove godine, evo, i ovo vozilo. Iskreno i od srca kaem HVALA. Time je na nama kao DVD-u jo vea zadaa i odgovornost pomagati na svim humanitarnim razinama kad su u pitanju ljudi i ljudski ivoti. elimo pomagati i svim okolnim vatrogasnim drutvima, naim susjedima, koliko je u naoj mogunosti, budui da vatra nije imala niti e imati granica. Na kraju elim zahvaliti svima koji su naem drutvu pomagali na bilo koji nain, a posebice Opini Grude na elu s gosp. Viktorom Mariem, Naelnikom; upaniji zapadnohercegovakoj; Civilnoj zatiti upanije zapadnohercegovake i gosp. Tomislavu uiu, ravnatelju; Mjesnoj zajednici Gorica, Hrvatskom lovakom drutvu Mali Grude i svima ostalima. Neka se ne uvrijedi netko ako ga zaista nenamjerno nisam spomenuo. Svima emo na ovoj proslavi podijeliti zahvalnice kao znak zahvalnosti i priznanja za doprinos naem DVD-u Gorica. Na kraju

hvala i upnom uredu Gorica i upniku fra eljku Grubiiu i naem kapelanu fra Vinku Mikuliu Bajeviu kojega molim da molitvom blagoslovi ovo vozilo i na sve nas vatrogasce zazove Boji blagoslov. elim Vam dobru zabavu. ivjeli! PREDSJEDNIK Darko Paradik-Brajo Ansprache des Obmannes vor der Freiwilligen Feuerwehr Gorica anlsslich ihrer Grndung Werte Freunde aus Schwabenheim, sehr geehrte Damen und Herren geschtzte Gste, verehrte Freunde unserer Freiwilligen Feuerwehr! Ich darf euch alle hier im Namen unserer Freiwilligen Feuerwehr, Ortsverband Gorica, begrssen, die heute zehn Jahre ihrer Grndung feiert! Unsere Feuerwehr ist mit der von Schwabenheim aus Deutschland sehr verbunden. Im Laufe der Zeit, wo wir miteinander Kontakte aufnehmen und uns dadurch besser kennen lernen und austauschen konnten, haben uns unsere lieben Freunde aus Schwabenheim ein Lschfahrzeug zur Verfgung gestellt bzw. grosszgig gespendet, wofr wir der Feuerwehr Schwabenheim unseren herzlichen Dank ausprechen drfen. Dieses Feuerwehrfahrzeug betrachten wir als Zeichen tiefer Freundschaft und Liebe diesem Ort und unserem kroatischen Volk gegenber! Es gilt auch zu erwhnen, dass der Ankauf des Fahrzeuges auch krftig von den kroatischen Arbeitern aus Gorica untersttzt wurde. Es ist bereits ein Jahr her, als wir die fr die Feuerwehreinstze bentigte Ausrstung von unseren Deutschen Freunden aus Schwabenheim bekammen, und nun sind wir sehr froh und zugleich stolz, dass unsere Freiwillige Feuerwehr Gorica ber dieses Lschfahrzeug verfgt! Dort, wo Not ist, werden wir einsatzsbereit sein und mit diesem Lschfahrzeug zur Hilfe herbei eilen und versuchen den Menschen in der Lebensbedrohung beizustehen und die Not

abzuwenden. Zum Schluss sagen ich allen ein herzliches Danke, die unsere Freiwillige Feuerwhr untersttzt haben, insbesondere mchte ich meinen Dank an unseren Herrn Brgermeister Viktor Maric ausprechen: Ferner sage ich Danke dem Komitt West Herzegovina, Herrn Tomislav Cuzic vom Zivildienst, der Gemeinde Gorica, dem Jgerverein Mali Grude, und allen anderen, denen unsere Freiwillige Feuerwehr am Herzen liegt. Es werden im Rahmen dieser Feier die Urkunde unserer Freiwilligen Feuerwehr als Zeichen unserer Dankbarkeit fr die Untersttzung zuerkannt. Ich darf nun Herrn Pfarrer eljko Grubii um die Segnung des Fahrzeuges bitten! Wnsche allen eine schne Unterhaltung! Boravei u Gorici vatrogasci iz njemakog grada Schwabenheima su prema rasporedu obilazili i nau Hercegovinu. Evo kratkog ljetopisanja: 20. lipnja 2011. (ponedjeljak) Uprilien je doek prijatelja i vozila kod Vatrogasnog doma u Gorici. -21. VI. 2011. (utorak) Svako se jutro dorukovalo kod Mirjane Bui Iine, kojoj od srca zahvaljuje DVD Gorica. Poslije doruka bila je obuka za cisternu (od 8-9 sati). Sedam gorikih vatrogasaca bilo je na obuci (a dru-

gi promatrahu. To su oni koji su se ve bili uvjebali na fapu-cisterni (imena su poznata), 4 vozaa c-kategorije i 3 pomonika. Jedan dio gostiju je trimaa vozilima naih vatrogasaca otiao na izlet u Mostar. Popodne, oko 17 sati poloili smo cvijee, zapalili svijee i pomolili se na grobovima pokojnih vatrogasaca Ike Buia Peina i Darke Sose. Od 18 sati bijae druenje uz veeru kod lovake kue na Zavali. 22. VI. 2011. (srijeda) - Nakon doruka kod Mirjane u jutarnjim satima, od 11 sati je predvieno cjelodnevno druenje u Galia bristu (ruak je bio oko 14 sati). Bilo je mnogo zabave (nogomet, boanje, potezanje konopa, kamena s ramena, ijavica, karte itd. Pridruili su se i mnogi gosti iz politikog i javnog ivota. Bila je i sveana pokazna vjeba na novom vozilu kojeg je fra Vinko Mikuli Bajevi blagoslovio. Dodijeljene su i zahvalnice uglednim vatrogascima i prijateljima: upanija zapadnohercegovaka (ili upanija ZH) Opina Grude Uprava Civilne zatite upanije ZH HLD Mali Grude Mjesna zajednica Gorica Violeta Grude Prodex Grude Jerko Boban - Piba Zvonko Gali Vici Restoran Roko Gorica (Ivica Bonjak Murta)

34

HRVATSKA GRUDA
umsko gospodarstvo upanije ZH Denis Kapural Tihomir Sosa Draen Bonjak - Dao Ivica Gali, okulov Ferdo Paradik Ante Marki Ante Bui - Jole Draen Bui - Ako Mario Sosa Jozo Bui Vinko Jasak - oso Mario Bui, Nikia Stipe Voki - Crni Ivica Gali, Joziin Damir Vuli Ivica Gali - Divo upni ured Gorica Mirjana Bui Freiwillige Feuerwehr Schwabenheim 23. VI. 2011. (etvrtak-Tijelovo) - Ujutro doruak kod Mirjane kao i obino. Ruak je bio u Jure Tomasa u Tihaljini na Rici, a astila je Civilna zatita upanije ZH i njezin ravnatelj Tomislav ui. Svratilo se i razgledalo jezero Krenicu. Svi su bili oduevljeni. Na kraju ovoga dana, oko 20 sati bila je sveana veera kod Braje u organizaciji prijatelja vatrogasaca iz Njemake (njihove delicije, jelo i pie). Prema njihovim obiajima, elja im je bila da tu veer dou i ene, meutim na hercegovaki mentalitet je prevladao. Tu i tamo bijae pokoja ena, ali muko drutvo nadvlada. 24. VI. 2011. (petak-Ivandan) - Nakon doruka kod Mirjane oko 8 sati nai su dragi gosti trima vozilima naih vatrogasaca otputovali do zrane luke u Zadru i vratili se sretno u Njemaku. Toga jutra goriki vatrogasci su ispratili svoje kolege i prijatelje ispred Vatrogasnog doma u Gorici. Najsrdanije im hvala! Na usluzi su bili mnogi ili svi vatrogasci, i Goriani, i drugi. Svima hvala! Posebno zahvaljujemo obitelji Bui Pijukanovi (Ii i Kuvaru, Mirjani i njihovim obiteljima), koji su sve ovo vrijeme bili prvi pri ruci. Obiteljima koje su darovale svoju kuu za prenoite naim prijateljima iz Njemake iskreno i od srca zahvaljujemo. Vjerujemo da e im dragi Bog svima stostruko platiti za sve uinjeno; poruili su iz DVD-a Gorica. Hvala ponajvema Darki Paradiku Braji! M. Bui

35

HRVATSKA GRUDA

Izumi koji su
promijenili svijet

Pismo
Priredio: Mladen LEKO, prof. Pismo je jedno od najveih dostignua ljudskoga duha. Njegovo je savrenstvo u jednostavnosti jer su za uporabu pisma potrebne samo tri stvari: smiljen pismovni sustav, pismenost korisnika (poznavanje jezika i pismenoga sustava) te izrijek napisan na nekoj podlozi (tehniko ostvarenje pisma). Pismo je jedno od ostvarenja jezika, pri emu je crteom predoen jezik. Slogom se takvih pojednostavljenih crtea ili nacrtanih znakova zapisuju podatci i cijele ljudske misli, tako prenose meu ljudima te uvaju za budunost. Za to se upotrebljavaju stanoviti grafiki znakovi koji su vidljivo zamjetljivi znakovi za prijenos informacije, neovisno o jeziku. Mogu nastati crtanjem, tiskanjem ili na drugi nain. Pismenost ukljuuje istodobno dva

umijea: pisanje i itanje. U hrvatskom jeziku rije pismo (od staroga glagola pisati u znaenju crtati, arati, od tuda pisanica) ima vie znaenja: skup dogovorenih znakova ili grafema, napisana cjelovita misao, posebni tekstovi ili knjige (npr. Sveto pismo), a tipografsko pismo naziv je za grafiku izvedbu pisma. Postanak pisma Pismo je nastalo iz potrebe da se izgovorena rije, osim u pamenju, na neki nain trajno ostvari i prenese onima koji ju nisu uli ili da se sauva za buduu uporabu. Brojna su pisma nastajala u poetcima civilizacije, a iz tih su se poetnih pisama razvila dananja pisma. Prva su zapisivanja rijei, pa i cijelih misli bili pojedini pojednostavljeni podsjeajui predmeti ili crtei. Skup takvih znakova inio je slikovno pismo, kakvo je bilo pismo drevnih Egipana, tzv. hijeroglifi. Od poetnih oko tri tisue hijeroglifnih znakova broj se znakova

36

HRVATSKA GRUDA
tijekom vremena smanjivao, tako da su znakovi predoavali prvo neke slogove suglasnika, a konano samo pojedine glasove. To je dovelo do glasovnoga ili fonetskoga pisma od samo 24 znaka. Mi i danas rabimo mnoga slikovna pisma s odreenim, nedvojbenim znaenjima pojedinih znakova, veinom neovisnima o razliitosti jezika. To su mnogi ideogrami: razni znakovi obavijesti i upozorenja (smjer, izlaz, stubite, muko, ensko i dr.), prometni znakovi, matematiki znakovi, tehniki znakovi i dr. Pismo drevnih Feniana bilo je dosljedno glasovno pismo. inili su ga pojednostavljeni znakovi koji su izgubili vezu s predmetima ili pojmovima koje su prikazivali, predstavljali su prvi glas te rijei odreenoga jezika. Pojednostavljeni je crte glave goveda predstavljao glas (a) /sematski alef: govedo, bik/, crte kue predstavljao je glas (b) /bet: kua/, crte sjekire /gimel: sjekira/ predstavljao je prvotno glas (g), a znatno poslije u latinskom jeziku glasove (k) ili (c) itd. Svaki grafem predouje jedan glas, s time da su se u poetku zapisivali samo suglasnici, a samoglasnici su se podrazumijevali (kako se i danas radi u nekim pismima). Do Feniana su se uglavnom zapisivali samo vani tekstovi (vjerski, dravniki, spomeniki, povijesni i sl.). Feniani su zapisivali i obine stvari (na primjer zapise o trgovanju, putovanju, posjedovanju), a pismo su trgovinom raznijeli po cijelom Sredozemlju, pa se kae kako su Feniani svijet nauili pismenosti. Sastavnice pisma Osnovne su sastavnice pisma glifi, grafemi i slova, koji se esto razgovorno poistovjeuju ili zamjenjuju. Glif je u tipografiji naziv za rezove, ureze ili poteze kojima su ostvareni grafemi kao tipografski znakovi slova, brojki, interpunkcija i dr. O glifima ovise razliitosti znaenja mnogih znakova vie nego to mislimo. Sjetimo se samo kako razliita znaenja imaju vrlo jednostavni znakovi sastavljeni od samo dvaju prekrienih poteza (glifa), koje openito nazivamo kriem. Prema inaicama tih glifa mnogi grafemi, ploni likovi i prostorne oblikovine imaju razliita, ali u naoj kulturi jasna znaenja, kao to su brojni vjerski znakovi razliitih krieva, slova t, slova x, znak zbrajanja (+), znak mnoenja (x), prometni znakovi i dr. Grafemi (prema gr. grafein: pisati) su nacrtani znakovi glasova ili pojmova stanovitoga sustava pisanja (slavopisa ili grafije), ostvareni razliitim glifima. Grafem kojim se oznaava glas (fonem) ili glasove je fonogram, a ostavruje se slovima, a grafem koji oznaava pojam (zamisao, ideju) je ideogram, a ostvaruje se brojkama, interpunkcijama, matematikim znakovima i dr. Tipografski su grafemi slova, brojke, interpunkcije te razni posebni znakovi. Slova ili pismena su grafemi (fonogrami) koji u fonemskom slovopisu oznaavaju glasove

37

HRVATSKA GRUDA
nekog jezika. Slovo je u dananjem hrvatskom jeziku vieznaan naziv. Znai grafem u alfabetskom pismu (veinom oznaava po jedan glas, a samo se iznimno s dvama slovima oznaava jedan glas), u olovnom tisku to je bio olovni odljevak negativa grafema, a u staroslavenskom je znaio rije (sloviti je znailo govoriti). Trag je toga u rijeima osloviti, blagosloviti, naslov, proslov, slovo zakona i dr. U fonemskom slovopisu, kakav je suvremeni hrvatski, veinom se jedan glas zapisuje grafemom koji je jedno slovo /a=(a), b=(b), c=(c) itd., uz poneku iznimku, kada se jedan glas zapisuje grafemom sastavljenim od dvaju slova /lj, nj, d/. Stoga smo u hrvatskom jeziku skloni alfabetske grafeme nazivati samo slovima. U nekim pak jezicima poneko slovo oznaava nekoliko glasova (na primjer, slovo x oznaava dva glasa: x = /k/ + /s/ ili jedno slovo u razliitim rijeima oznaava nekoliko razliitih glasova (na primjer slovo a u engleskom jeziku oznaava etiri samoglasnika, pa ima etiri izgovora) ili su glasovi oznaeni s po nekoliko slova, ili poneko slovo nema uvijek glasovnu vrijednost (ne izgovara se). U dananjim se pismima iznimno rijetko jednim grafemom (koji nije slovo i ne pripada nekom alfabetu) prikazuje niz razliitih glasova, na primjer grafem & (kaligrafska inaica spojenih slova et) oznaava u hrvatskom i francuskom po jedan glas, /i/, odnosno /e/ (kao izgovor za et), u latinskom dva glasa: /et/, u engleskom i njemakom po tri glasa: /and/, odnosno /und/. Iznimno se rijetko jednim grafemom, koji je inaica slova, oznaavaju pojmovi kao to je, na primjer, grafem $ kao znak za dolar, grafem kao znak za britansku funtu, grafem kao znak za euro (inaica grkog slova epsilon , u kojem dvije vodoravne crte oznauju vrijednosnu stabilnost). Alfabeti i abecede U veini su se pisama slova u njihovu popisu navodila ustaljenim redoslijedom koji
38

se naziva prema prvim slovima. Redoslijed slova fenikoga i njemu srodnih, pa i iz njega proiziloga grkoga pisma, poinje slovima koji se semitski nazivaju alfa, beta pa se naziva alfabetom, koji je danas i openit naziv popisa slova bilo kojega pisma. Alfabet latininoga pisma prema nazivima se prvih slova (a, be, ce, de) naziva abecedom, a alfabeti irilice ili glagoljice prema nazivima prvih slova (az, buky) nazivaju se azbukom. Razgovorno su pismo, alfabet, abeceda i azbuka gotovo istoznanice. U Europi se danas upotrebljavaju sljedea pisma, odnosno alfabeti: grki alfabeti, latinine abecede, iriline azbuke, sasvim iznimno njemaka gotica (inaica latinice) i u Hrvatskoj povijesna glagoljica, a u posebnim podrujima Braileovo pismo za slijepe, te veinom naputeni Morseovi znakovi i stenografska pisma. Grko pismo ili grki alfabet najstariji je potomak fenikoga pisma. Upotrebljava se za pisanje klasinoga starogrkoga i novogrkoga jezika te za pisanje matematikih, prirodoznanstvenih i tehnikih pojmova. (Hrvatska norma HRN ISO 80 000-1). Latinino pismo, latinina abeceda ili latinica, pismo je koje su stvorili Etrurci preinakama grkoga pisma, negdje od 7. st. pr. Krista., a preuzeli ga drevni Rimljani. Njihovim se osvajanjima latinica proirila po veem dijelu Europe, dijelu Bliskog istoka i sjeverne Afrike, odakle su ju potisnula arapska osvajanja, te je uz latinski jezik postala i pismom Zapadne crkve. Prvotno je imala 23 slova, koja su se nazivala najblie njihovu izgovoru, tako da su se suglasnicima radi izgovora dodavali samoglasnici. Suglasnik se prema grkom naziva i jota. Danas razliita slova razliitih glasova I i J te U iV bila su do 17. st. znakovi istoga glasa (i), odnosno (u) (npr. rije populus; puk, pisala se POPVLVS). Danas je latinica u svijetu najrasprostranjenije pismo koje upotrebljavaju gotovo svi pismeni ljudi, pa sve vie i tamo gdje se upotre-

HRVATSKA GRUDA
bljavaju druga velika pisma. Suvremenu latinicu ine dvije inaice starorimske latinice: kapitalno pismo (lat. caput, glava) ili majuskula, od koje su nastala verzalna slova, verzal ili velika slova (lat. versus; stih), kao to su A, B, C, D itd. Svaka bi od tih inaica latinice bila dovoljna za zapisivanje glasova, kao to su:a, b, c, d itd. Svaka bi od tih inaica latinice bila dovoljna za zapisivanje glasova, ali ta dvostrukost omoguava preglednost zapisa i primjenu mnogih pravopisnih pravila, kojima se obogauje zapisivanje (npr. imenica Hrvatska, a pridjev hrvatska). Europski su narodi dopunjavali latinicu slovima potrebnim za oznaavanje posebnih glasova svojih jezika. Tako su nastala slova s naglascima, preglasima, dijakritikim znakovima i sl., inaice slova i dr. Takve se abecede nazivaju prema jezicima, na primjer hrvatska latinica, njemaka latinica, francuska latinica i dr. U suvremenoj hrvatskoj latinici, tzv. gajici, osim obinih slova latinice upotrebljava se pet jednografemskih slova s dodanim tzv. dijakritinim znakovima (, , , , , , , , , ), dva dvografemska slova (LJ, Lj, lj, NJ, Nj, nj) te jedno dvografemsko mjeovito slovo (D, D, d). Hrvati su u srednjem vijeku upotrebljavali hrvatsku ili zapadnu irilicu, tzv. poljiicu (njome je pisan Poljiki statut), bosanicu ili bosanicu, koja se prilino razlikovala od ostalih irilica, te glagoljicu. Glagoljsko pismo, glagoljska azbuka ili glagoljica (prema staroslav. glagoljati: govoriti), slavensko je glasovno pismo za koje se dri da ga je u 9. st. sastavio Konstantin Filozof (sv. iril Solunski) pri prijevodu osnovnih liturgijskih tekstova na slavenski jezik. Od 12. st. se razvijala uglata ili hrvatska glagoljica. Najstariji su pisani spomenici na hrvatskome jeziku Valunska ploa iz 11. st. s natpisom latinicom na latinskom i glagoljicom na hrvatskom jeziku, te znamenita Baanska ploa, nastala oko 1100. godine., s natpisom glagoljicom na hrvatskom jeziku. Na njoj je najstariji spomen hrvatskog vladara i hrvatskoga nacionalnog imena na hrvatskome jeziku ( Zvonimir, kralj hrvatski). Prva tiskana knjiga na hrvatskome jeziku je glagoljski Misal iz 1483. god. U Hrvatskoj se glagoljica najdue zadrala, osobito u Istri i Hrvatskome primorju, za liturgijske tekstove, sve do poetka 20. stoljea. Osim znanstvenika koji prouavaju glagoljicu, danas je gaje potovatelji hrvatske batine, koji organiziraju uenje pisanja glagoljice i itanja glagoljskih tekstova, a glagoljska su slova sve ee osnova likovnih izraaja. Prema Ljudevitu Gaju, koji ju je uveo u reformi hrvatskoga pravopisa 1830-ih godina.

39

HRVATSKA GRUDA GRUDE Odrani Dani kruha u podrunoj Osnovnoj koli Ruera Bokovia u Dragiini

Maliani prikupili
novac namijenjen djeci bez roditeljske skrbi

Pie: Josip ORLUKA DRAGIINA - Ovogodinja manifestacija Dani kruha imala je posebnu dra upravo zato to su je pripremala djeca zajedno sa svojim uiteljicama. Sredinja manifestacija uenika Osnovne kole Ruera Bokovia Grude upriliena je u podrunoj koli u Dragiini gdje je tridesetak djevojica i djeaka 1. i 2. razreda devetogodinje osnovne kole i djeca 3. i 4. razreda osmogodinje osnovne kole izvelo dvadeset i dvije toke programa. Recitirali su prigodne pjesme, izvodili igrokaze i prenosili poruke nazonima kojih je bilo preko 50. Prvo je u 9 sati u mjesnoj crkvi u Dragiini za sve uenike i njihove roditelje sluena sveta misa
40

koju je predvodio grudski upnik fra Stanko Pavlovi. Priredba je poela tono u 10 sati. Djeca su svojim znanjem, talentom i uenjem pokazala da imaju svijetlu budunost, ako ostanu na pravom putu kojim ih sada vode njihovi roditelji i uiteljice Marija orluka, Antonija Leko i Ivana Milo, koje su ih s puno truda i pripremile za nastup. Uiteljice uglas istiu profesoricu Lidiju Boban i vjerouitelja Jerku Majia, koji je sa svim razredima otpjevao prekrasne pjesme Primi ove darove i Na oe. Prikupljen je i novac namijenjen potrebitima u Majinu selu. Na ulazu u jednu od uionica bila je postavljena kasica u koju su svi nazoni dragovoljno ubacivali priloge za pomo djeci

HRVATSKA GRUDA
koja su okrutnom igrom sudbine ostala bez roditeljske skrbi, a smjetena su u Majinu selu. - Od poetka kolske godine djeca izdvajaju jedan dio svog deparca za svoje vrnjake i to ih ini izuzetno sretnima. Ponosni su to mogu initi ovako dobro djelo. Kao njihova uiteljica zadovoljna sam i sretna zbog dobrog djela kojim emo bar na trenutak vratiti radost djeci u Majinu selu i bar na trenutak uljepati im ivot, kazala nam je Marija orluka, jedna od uiteljica u osnovnoj koli u Dragiini. Mali su Dragiani ovaj kini dan svojom izvedbom uinili podnoljivim i ljepim. Na kraju su sve nazone darivali suvenirima koje su sami izradili. Da nitko kolske prostore ne bi napustio gladan, pobrinule su se bake i majke naih uenika domaina, koje su pripremile bogatu trpezu.

41

HRVATSKA GRUDA

TKO KOGA ODGAJA?Kako

Kako upropastiti svoje dijete?
- Ispunite mu svaku elju, odgojit ete ga u uvjerenju da se sav svijet okree oko njega. - Kada izgovori neku psovku ili prostu rije, nasmijte mu se od srca pa e vae dijete povjerovati da je vrlo zabavno i duhovito. - Nemojte mu nikada govoriti o moralu; to smije, to ne smije; to valja, to ne valja uiniti; ne govorite mu o dunostima i obvezama prema drutvu i Crkvi. - Uvijek pospremajte za njim i oslobodite ga svake obveze. - Svaajte se stalno pred djetetom pa se nee zauditi da se bilo to dogodi u obitelji. - Dajte mu novac kad god zatrai i neka ga troi kako god hoe. Kad ste ve vi patili, neka ne pati vaa maza. - Ispunite mu svaku elju kad se radi o jelu i piu. - Kad upadne u kakve neprilike, recite da ste vi krivi i tako ete ga osloboditi svake odgovornosti. - Ako uinite 80% od navedenoga, budite zadovoljni!

Postigli ste cilj UPROPASTILI STE VLASTITO DIJETE!

42

HRVATSKA GRUDA

Dobre vijesti..

AKTIVNOSTI Crveni kri

Maturanti Srednje kole Antuna Branka imia darovali krv

Pie: Anela MARI GRUDE Na Dan borbe protiv HIV-a, nakon to im je dr. Vinka evenica proteklih dana odrala struno predavanje o opasnosti koja dolazi od ove bolesti, grudski su maturanti u petak 2. prosinca 2011., pristupili darivanju krvi. Crveni kri Grude, uz asistiranje Zavoda za transfuzijsku medicinu Klinike bolnice Mostar, u prostorijama srednje kole u Grudama organizirao je akciju dobrovoljnog darivanja krvi grudskih maturanata. Akciji se odazvalo njih 67, a krv su darovala 44 maturanta. Ovim djelom su po tko zna koji put pokazali svoju ljudsku zrelost i brigu za ovjeka. Darovali su neto najvrjednije a to je krv, ne traei nikakvu protuuslugu. Valja spomenuti injenicu da je ovaj vid akcije ustaljen ve dulji niz godina i da maturanti dva puta godinje svojim darivanjem na najbolji nain pokazuju razinu svoje humanosti. Hvala im!

43

HRVATSKA GRUDA

Moto klub Veterani Hercegovina darivao malog Marka Misira

Motoristi po tko zna koji put potvrdili da imaju veliko i nesebino srce

Pie: Ivan MARI U ovoj godini klub je sudjelovao u obiljeavanju 11 obljetnica, koje su vezane za stradanje Hrvata /hrvatskog naroda/ GRUDE - Da motociklisti imaju veliko srce, u kojem se krije hrabrost i spremnost pomoi drugima, odavno je poznato. Neki ih, dok prolaze na svojim paklenim strojevima obueni u kone jakne, s tamnim naoalama i kacigama, ne gledaju s oduevljenjem, da ne upotrijebimo neki tei izraz. Ali, njihovo vozilo na dva kotaa dio je njihova ivota i njihove ivotne filozofije. A njihov ivot na kotaima uvelike je ispunjen dobrotom i plemenitou. Moto klub Veterani Hercegovina u suradnji s Moto klubom iroki, darivao je malog Marka Misira, djeaka koji boluje od cerebralne paralize. Marko je roen 2004. godine, a zbog teke bolesti na lijeenje odlazi dva puta godinje. Trokovi lijeenja su veliki, godinje iznose oko 13 tisua eura i svaka pomo obitelji Misir je dobrodola. Velikoduni motoristi, po tko zna koji put pokazali su svoje veliko plemenito srce. Darovali su mu motor na etiri kotaa i novac koji e bar donekle pomoi u lijeenju ovog hrabrog djeaka. Skup motorista odran je u Caffe baru Zdena u Grudama.
44

- Na inicijativu naih lanova u Grudama, odluili smo se na ovaj humani potez. Sretan sam to sam sa svojim kolegama imao prigodu pomoi malom Marku. Ovo je gesta koja ispunjava srce svakog ovjeka i zato je moto klub Veterani Hercegovina, uvijek spreman pomoi. Trudimo se initi dobra djela i zasad nam dobro ide, rekao nam je Tihomir Tijo Jurilj, predsjednik Veterana Hercegovina. Klub broji 30 lanova iz cijele zapadne Hercegovine. Veterani Hercegovina su u zajednici s moto klubovima Veterana Croatie. Djelujemo na razini Zapadnohercegovake upanije u svim segmentima drutva koji se tiu obljetnica i humanitarnog rada. Tijekom godine sudjelovali smo u obiljeavanju 11 obljetnica koje su vezane za stradanje Hrvata kroz povijest. - Prije otprilike mjesec dana, ili smo u Haag pozdraviti hrvatske generale i dati im potporu u njihovoj borbi za slobodom i istinom. Dobili su mnoge bitke, ali im je ova sigurno najtea. Uvjereni smo da e, kao i iz mnogih bitaka dosad, i iz ove izii kao pobjednici. - Koristim ovu prigodu zahvaliti Moto klubu TNT Polog, Moto klubu iroki i naelnicima Miri Kraljeviu i Viktoru Mariu, te predsjedniku Vlade ZH-a Zdenku osiu, koji su nam pomogli u radu naeg kluba, kazao je Jurilj.

EKO KUTAK
Pie: Pero ZELENIKA DRAGIINA Du prostrane asfaltne trake, koja povezuje Dragiinu s Grudama, skupina od tridesetak osoba neumorno radi. Raznolika je to skupina, gledano po generacijskom kodu. Glavninu ine uenici osnovne i srednje kole, a izmeu njih raspoznajemo i nekoliko starijih osoba, ali i onih koji e za koju godinu krenuti u osnovnu kolu. U rukama su im kare, krampovi, lopate i druge alatke, a Romeo Leko je dovezao i traktor; neka se nae. Od starijih tu je i Miro Bonjak te Mladen Leko, predsjednik Eko udruge Kadulja. Trodnevni rad - Odluili smo urediti prostor oko prometnice. Trsimo, pravimo bankinu, istimo

lanovi Eko udruge Kadulja iz Gruda vode brigu o svom okruenju

smee neodgovornih, sklanjamo kamenje koje bi im ponu prve kie, vjerojatno zavrilo na cesti, kae nam predsjednik Udruge. Mladi ekolozi istiu da su tu ve trei dan. Nakon nastave, umjesto uz televizor i igrice, slobodno vrijeme provode ureujui prostor oko prometnice. Posebno su ponosni na drvored koji se protee na oko tristo metara duljine, a zasadili su ga prije etiri godine, kada je dananja moderna prometnica bila tek vijugavi puteljak prekriven asfaltom. Drvored lanovi Udruge esto posjeuju, iste, obrezuju, a za vrijeme velikih vruina kojih ne manjka i zalijevaju. - Ovdje gdje vidite ovo krasno drvee, nekad je bilo divlje odlagalite, gdje su nesavjesni graani (a nije ih mali broj, nap. aut.) odbacivali smee. Nakon to su strojevi zatrpali smee, posadili smo ovo drvee i danas se s pravom divimo svom djelu. Tu je i nekoliko

45

HRVATSKA GRUDA

golemih kamenja, koje e sluiti kao stolovi, a predsjednik mjesne zajednice Dragiina nam je obeao postaviti klupe za odmaranje. Bit e to pravo odmaralite, kao uz prometnice u Hrvatskoj, ponosno izjavljuje jedan od srednjokolaca i lanova udruge Kadulja.

Cesta ko magistrala
Cesta je danas prostrana magistrala, kako je s ponosom zovu mjetani ima i horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, upozoravaju ekolozi. Dok skupina radove polako privodi kraju, ve se glasno planiraju nove aktivnosti.

Sudei po ovoj, na nju nee dugo ekati. - Uloga Udruge je stvaranje svijesti i navika kod graana svih uzrasta, od najmlaih do najstarijih, o uvanju ivotne sredine i svekolike biljne i ivotinjske raznolikosti. Smeta nam kad nas prozivaju da negdje ima smea i to bi trebala biti naa briga. Mi nismo pandan komunalnom poduzeu niti bilo kojoj tvrtki koja se bavi komunalnim problemima. Naa je uloga prije svega edukacija mladih i jaanje svijesti o brizi za zajednike nam prirodne resurse koje svojim nemarnim odnosom esto na najgrublji nain naruavamo, napominje Leko.

Sretan Boi i Nova Godina

46

HRVATSKA GRUDA

OBLJETNICE

Maoretkinje obiljeile 10. godinjicu postojanja

Pie: eljko ANDRIJANI GRUDE Prije deset godina Grudama su prvi put prodefilirale prekrasne djevojke u utim haljinama i plavim sakoima. Naravno, to su bile grudske maoretkinje. U jednom desetljeu cure su osvojile pregrt medalja, primile mnotvo priznanja i nastavile raditi u kontinuitetu. Maoretkinje danas vode nae djevojke: Marta Zadro i Ana Mikuli, pod rukovodstvom predsjednice Drutva Marine Zadro. - Osnovane smo 2001. godine i ove godine obiljeavamo okruglih deset godina postojanja.

Lijepa obljetnica, zar ne?! U ovih desetak godina prole smo uspjeno sve oblike krize i kriznih situacija i unato brojnim tekoama, nikada u pitanje nije doao rad Drutva i njegovo djelovanje. Drutvo od njegovih poetaka krasi optimistian duh lanica, djevojica i djevojaka, koje su svojom upornou koju poznaje samo mladost, i s bezgraninom ljubavlju svladale sve prepreke koje su im se nale na putu, govore nam ove dvije prekrasne mlade Gruanke. Djevojke su u raznim natjecanjima stekle mnoga prijateljstva, upoznale druge drave i kulture, te vidjele kako ive drugi. Velik je broj djevojaka koje su u ovih deset godine

47

HRVATSKA GRUDA

prodefilirale kroz ovo Drutvo nosei sa sobom najljepe uspomene. Vremenom se promijenio i itav niz trenerica, a svaka od njih je ostavila dubok trag u radu Drutva. - Neke djevojke su se udale, danas imaju djecu, druge studiraju, a one najupornije su i danas s nama. Prve trenerice bile su Nataa Puhalo, koja je trenirala timove za natjecanja i naa djevojka Josipa Juki, koje je vodila brigu o djejem sastavu. Nakon njih, jedno vrijeme, trenerice su bile Matea oki, Antonija Mikuli, Anja Puhalo i Paula Peji. Prva predsjednica kluba bila je Mila Leko, nakon nje klubom je predsjedavao profesor Mladen Leko, a kasnije Senka Zori i Marina Zadro, koja i danas vodi ovo Drutvo. Ljubav prema plesu je ono to je zajedniko djevojkama. Drutvo Grudske maoretkinje biljei mnoge uspjehe i svakako je meu najuspjenijim u Grudama. Zahvaljujui plasmanu na europsko prvenstvo proputovale su pola Europe. Imaju zlato iz Rumunjske i Francuske s duo pom ponom, te srebrnu medalju iz Hrvatske. Posebno u sjeanju nose dravno prvenstvo iz 2008. odrano u Grudama. Tada su pred svojom

publikom osvojile 5 zlatnih kolajni, 6 srebrnih i jednu bronanu. Drutvo trenutno broji 70 djevojaka rasporeenih u tri tima: djeji sastav, kadetkinje i juniorke. to se tie planova u 2012. godini, uz europsko i dravno prvenstvo, djevojke su pozvane i na Internacionalni festival koji e se odrati u Ohridu u Republici Makedoniji te na Radee open u Republiku Sloveniju. Na sljedeem prvenstvu oekujemo dobre rezultate i povratak starog sjaja po kojem su postale prepoznatljive. Potrudit e se da i nadalje budu ponos naih Gruda, predstavljajui se u najboljem svjetlu. Uostalom takve su svih ovih deset godina.

48

HRVATSKA GRUDA

PORTAL boboska.com
Najuspjeniji grudski internet medij obiljeava

etvrtu godinu svog postojanja

vanosti za opinu Grude i njene itelje, govori nam Josip orluka, jedan od pokretaa portala. Danas se portal moe pohvaliti s pet novinara/kolumnista, to je impozantna brojka kada govorimo o internet portalima. - Odlini smo na svim pozicijama. Treba enormno mnogo ulaganja, truda i odricanja kako bi se stvorio jedan respektabilan portal koji e rado posjeivati velik broj itelja Bosne i Hercegovine. Veseli nas injenica da velik broj posjetitelja iz stranih zemalja, iz inozemstva, u kojima ive nai Hercegovci i Gruani redovito posjeuje nae stranice. Mnoge je u poetku zbunjivalo ime, kao odakle portal Boboka? No, ime je nastalo s namjerom da napravimo jedan kvartovski portal, koji se vrlo brzo izdigao na viu razinu, a danas je dobrano prerastao lokalni karakter. Portal je bogat sadrajima i brzinom svjeih vijesti koje na njemu objavljujemo. Ponosni smo na odlinu suradnju s najjaim tvrtkama u zemlji. U samim Grudama smo davno postigli svoj cilj: Gruani odavno imaju portal na kojem mogu doznati sve i iskazati svoje miljenje o odreenoj temi. Vjerujemo da emo u vremenu koje je pred nama, nastaviti dananji trend i odlino praenje naeg portala. Uloit emo potrebne napore kako bismo ostali broj 1 u mnogim sferama drutvenog ivota nae opine i veeg dijela Hercegovine. (a)

BOBOKA U prosincu 2007. godine u Grudama je pokrenut internet medij. Zahvaljujui ovom dogaaju Gruani su dobili veinu informacija na dohvat ruke. Stvoren je portal boboska.com, hercegovaki portal sa sjeditem u Grudama. U godinama svog djelovanja potvrdio je kvalitetu i mo informiranja. Portal krasi odlian dizajn, brzina vijesti i visokokvalitetno praenje svih dogaaja iz Gruda. To su injenice koji ovaj portal ine boljim od veine ostalih. - Portal je na besplatnoj domeni pokrenut 2006. godine. Glavni razlog zbog kojeg sam se odluio na taj potez bio je naim ljudima koji ive dalje od Gruda pribliiti vijesti i dogaaje. Svakodnevno sam se trudio donijeti to vie novih vijesti. Godinu dana kasnije pridruio mi se je moj prijatelj eljko Andrijani te nas dvojica zajedniki, punim pluima, kreemo u ovaj medijski projekt. Projekt je od iznimne

49

LJUDI I DOGAAJI

Dvanaest godina Bratovtine

Pie: Ivan PEJI GORICA Davne 1856., fra Petar Bakula, tadanji upnik u Gorici, sagradio je sa svojim mjetanima, upljanima, crkvu sv. Stjepana Prvomuenika. Malo tko je kroz godine povijesti mogao vjerovati da e ta crkva ove, 2011. godine slaviti 155 godinu svog postojanja i da e u njoj udruga Bratovtina sv. Stjepana Prvomuenika ovih dana obiljeiti prvih dvanaest godina svog postojanja. U sklopu Dana Matice hrvatske u Grudama, ovo drutvo je proslavilo svoj roendan. Godine 1999., tonije 3. prosinca, skupina mladih ljudi uz svekoliku potporu fra Ante Maria i fra Vinka Mikulia, osnovala je udrugu Bratovtina. U ljetopisu Bratovtine iz 2009. godine Damir Marki i Ante Peji piu da je to bilo vrijeme kad su ljudi traili promjene. - Mladima je trebao vjetar u lea, koji bi ih usmjerio na okupljanja i druenja, to je osnivanjem udruge i postignuto, govore nam njeni osnivai. Djelovanjem kroz programe Bratovtine mnogi njeni lanovi su pronali smisao ivljenja, a kako i ne bi kad je ova udruga donijela toplinu i radost u srca onih koji su na bilo koji nain bili povezani s njom. - Od poetka se ozbiljno pristupilo radu u udruzi. Svaki na susret poinjao je molitvom, pjesmom i razgovorom o mnogim temama, a tematska predavanja su bila barem dva puta mjeseno.
50

Bratovtina je u dvanaest godina uradila, uz Maticu hrvatsku, najvie na programu razvoja kulture u opini Grude. Ovaj podatak najbolje govori o njenoj vanosti za ouvanje kulturne batine na ovim prostorima. - Bratovtina i danas ima pokretaku snagu u upi, uvijek je na raspolaganju svim ljudima. Iz nje je izrasla i klapa, a u klapi pjevaju uglavnom lanovi upnog zbora, koji su pjevanjem u zboru izbrusili svoje glasove. Klapa ove godine obiljeava sedam godina svog djelotvornog rada i postojanja. Za obiljeavanja 12. roendana sluena je sveta misa u upnoj crkvi u Gorici. Nakon sv. mise u Galeriji Bratovtine i upe Gorica Sovii, u staroj kapeli u Gorici, uslijedilo je otvaranje izlobe slika akademske slikarice mr. Vesne Vuge-Suac. U programu su sudjelovali prof. Dragana Nui Vukovi, mr. Vesna Vuga Suac, predsjednik Bratovtine Ante Peji i upnik fra eljko Grubii. Poslije izlobe slijedilo je razgledavanje Hrvatske franjevake arheoloke zbirke sv. Stjepana u Gorici, a zbirku je tumaio kustos fra Vinko Mikuli. - Rijetka su mjesta koja se mogu podiiti muzejom u svojoj sredini, a Gorica se svojim muzejom uistinu moe diiti, rekao je izmeu ostalog fra Mikuli.

HRVATSKA GRUDA

51

HRVATSKA GRUDA

DRAGIINA Trardicionalno proslavljen blagdan Sv. Jure, zatitnika

Zajedniki objed cijelog sela dvanaestu godinu zaredom

Pie: Ivana MIKULI Mjetani se danima pripremaju za ovaj dogaaj. Svako kuanstvo doprinese koliko moe. DRAGIINA Davne 1922. godine u malom selu u Hercegovini svakodnevno je ugibala stoka koja je za mjetane doslovno znaila ivot. Pomor je bio toliko velik i neizdriv da su se mjetani odluili zavjetovati svetom Juri kako bi ova poast prestala. I zaista, kako i danas rado prepriavaju, pomor stoke je prestao, a mjetani Dragiine su 1925. godine izgradili zavjetnu kapelicu u ast svetom Juri, koji od tada postade njihovim nebeskim zatitnikom. Pria se prenosila s koljena na
52

koljeno i u svakom djetetu izazivala potovanje prema ovom svetcu. Ni mnogo godina kasnije taj osjeaj nije zamro. Tradicionalna proslava Naime, dvanaesti put zaredom u Dragiini, opina Grude, sveano se proslavlja dan njihova zatitnika. Pripreme za taj veliki dogaaj u Dragiini traju danima prije, jer, po obiaju, cijelo selo objeduje zajedno. ene peku kolae, kuhaju razliita jela, mukarci pripremaju stolove, klupe, namjetaju golem ator, peku janjce Djeca takoer svojim radom doprinose sveanosti. Jednostavno, cijelo mjesto radi zajedno kako bi na blagdan Sv. Jure sve bilo kao po koncu, pod liver. - Nakon svete mise okupimo se i zajedno objedujemo. Skupi se oko 500 itelja Dragiine, ali i njihovih prijatelja, gostiju.

HRVATSKA GRUDA
Svako kuanstvo doprinese koliko moe kako bismo to dostojanstvenije obiljeili blagdan naeg zatitnika, sv. Jure. Ove godine, peklo se ak 35 janjaca kako bi hrane bilo dovoljno za sve jer proslava traje cijeli dan do duboko u no. Domai zbor Dragiina kao i ganga su nezaobilazni, ali i tamburai 5+1 iz itluka, kae nam Mario Leko, predsjednik mjesne zajednice Dragiina, dodavi kako je najstarija mjetanka Iva Leko roena 1915. godine, a najmlaa Karla Palac, nema jo ni pun mjesec dana. Kod Dragiana je davno zaivjela ona narodna: Bolje da propadne selo nego obiaji! Projekti Izgradnja zvonika visokog 19,5 metara Na incijativu naeg upnika fra Stanka Pavlovia ove su godine krenuli u izgradnju crkvenog zvonika visokog 19,5 metara i proirivanje mjesne crkve, tonije oltara i kora. - Toliko se djece rodilo i upa nam raste da smo jednostavno morali proiriti crkvu, govore mjetani.No, osim crkve, proirili su cestu, a prije nepun mjesec dana dovren je ostatak asfaltiranja. Takoer, Dragiani se mogu pohvaliti i modernom rasvjetom koja selu daje dimenziju vie. Mjesno groblje dobilo je novi proireni parking. Pa nek netko kae da je recesija! - Sve ovo radimo kako bismo naim mladima osigurali uvjete da mogu graditi budunost na svojoj djedovini.

Sve vie djece - Ponosni smo to natalitet iz godine u godinu raste u naoj mjesnoj zajednici i to je svake godine sve vie djece, kae Mario Leko. Kako to i obino biva, oni mjetani koji ne mogu doi iz bilo kojih razloga na zajedniki objed nisu zaboravljeni. Naime, njima se uvijek odnese hrana i pie u njihove domove. Jednostavno, mjetani Dragiine mogu se pohvaliti neim to malo koje mjesto ima, a to je zajednitvo.

53

HRVATSKA GRUDA

LJUBITELJI PIVA DOLI NA SVOJE Prvi festival piva u Hercegovini

Prima fest odran u Grudama privukao brojne posjetitelje koji su uivali u odlinom pivu i glazbi
Pie: . ANDRIJANI GRUDE Prima fest oduevio Hercegovinu! Ovom bi se reenicom mogao opisati odrani Prima Fest, Prvi hercegovaki dani piva. Dvorana u Boarskom domu Biberon bila je prepuna posjetitelja i ljubitelja piva koji su uivali u odlinom pivu i nita manje dobroj hrani. Tamburaki sastav Kristali iz upanje oduevio je goste izvedbom, a posebice tamburakim obradama poznatih hercegovakih pjesama koje su sve nazone u vie navrata dizali na noge i potaknuli na zajedniko pjevanje. Roker i bear Krunoslav Kio Slabinac po tko zna koji put je pokazao zato je legenda i ljubimac svih generacija. Pjevanjem starih rock hitova i slavonskog bearca puna dva sata je drao ruke u zraku posjetiteljima koji su svaku pjesmu s Kiom pjevali zajedno. Kio je pokazao da je majstor pozornice i da se, bez obzira na godine, nije promijenio. Na noge je digao i jednu generaciju grudskih maturanata kojima je prije dvadesetak godina pjevao ovdje u Grudama. Mnogi gosti su poneseni dobrom atmosferom i zaplesali. Tijekom prve veeri Dana piva u Grudama razgovarali smo s vlasnikom grudske pivovare Marinkom Zadrom. U javnosti ga nazivaju hrvatskim kraljem eera. Vlasnik je upanjske Sladorane, a postoji jo niz tvrtki koje vodi i koje odlino

54

HRVATSKA GRUDA
posluju na tritu. Ima vie od 500 zaposlenih, a samo u grudskoj pivovari tijekom sezone radi i preko njih 60. Kada sam prije 12 godina poeo graditi grudsku pivovaru, ljudi nisu uope vjerovali u ovaj projekt. Da se neto ovako sloeno radi u jednom malom mjestu, za mnoge je bilo ravno utopiji. Nakon uspjene izgradnje, mnogi su vidjeli potencijal Gruda, ali tada su se javili novi problemi. Konkurencija je vrila stranu antipropagandu, ali to me nije ni za trenutak obeshrabrilo. Doveli smo renomirane strunjake iz ove brane, pronali smo visokokvalitetnu vodu na dubini od 120 metara, iste temperature i u sijenju i u kolovozu. Mekoa vode ja toliko kvalitetna da joj nije potrebna kemijska obrada,

Zanimljiva je injenica da je glavni pivski kuhar za Primu i Zubr eh Pavel Bekeny. Nakon uspjenih dana piva, vjerujem da emo svi zadovoljni zakljuiti da je ovo bio i odlian marketinki potez kojim su Prima i Zubr, najbolje eko pivo u proloj godini, Hercegovini darovali uistinu izvrsnu priredbu. Ostaje elja da Dani piva u Hercegovini (Grude, nap. a.) postanu tradicija!

to dodatno podie kvalitetu piva. Gospodin Zadro nam je u nekoliko reenica objasnio zbog ega se odluio na Dane piva u Hercegovini i koliko je ovo ozbiljan projekt. - Ideja da krenemo s Danima piva u Hercegovini je niknula iz elje da ovdje, gdje se to pivo proizvodi, ljudi iz prve ruke vide kako mi radimo i kako organiziramo pivovaru. Na ovaj se nain pribliavamo ljudima, koji na licu mjesta mogu vidjeti i osjetiti to je vrhunsko pivo i vrhunski rad. U budunosti namjeravamo organizirati posjete kola naoj pivovari. Neka to vie mladih ljudi i buduih potencijalnih strunjaka vidi koliko je ovo ozbiljan posao i koliko je sofisticirana i sloena tehnologija kojom se koristimo u proizvodnji piva.

55

HRVATSKA GRUDA

Biljna ljekarna
Gospina trava lijek za rane
Pripremila: Iva Zadro, mr. ph. Iz trajnog i razgranjenog podanka gospine trave (Hipericum perforatum) raste vie 30 do 70 cm visokih i okruglih stabljika s listovima protkanim s vrlo mnogo providnih i za tu biljku karakteristinih tokica. Te tokice su lijezde napunjene eterinim uljem, zbog kojih list izgleda kao fino izbuen. Cvjetovi su ute boje, smjeteni u cvatove i trljanjem meu prstima iz njih istjee crveni sok koji dolazi od crvene smole. Vrijeme cvatnje je itavo ljeto, a najbujnije u srpnju. Biljka je svuda rairena: raste na sunanim livadama, na pustim i neobraenim zemljitima, na krevinama i rubovima uma i ikarama. Sabire se itava biljka u cvatu, a kada se osui mora zadrati svoju zelenu boju i ute cvjetove. itav niz ljekovitih i djelotvornih tvari ini gospinu travu veoma vrijednom i ljekovitom biljkom. Sadri obilnu koliinu gorke tvari, zatim tanin, eterino ulje i ugljikohidrate, a dokazani su i smola, bjelanevine i neke kiseline. Gospina trava (kantarion, ivanje zelje) stoljeima je naem narodu poznata zbog svoje ljekovitosti, a iz zapisa je poznato da je zbog svoje ljekovitosti bila vrlo obljubljena ve u starom vijeku. Jo je Paracelsus bio veliki pristalica gospine trave koju je preporuivao kao ljekovitu biljku za ienje krvi i zarastanje rana. Gospina trava je osobito ljekovita u oblozima za lijeenje rana jer ima svojstva umiruje bolove i da stee tkivo. Hvaljena je i kao izvrstan lijek za ivce, a djeluje i na smanjenje greva te na rastvaranje sluzi. Ulje gospine trave preporuujemo kod lijeenja opekotina, pritia, ireva i oteklina. Cijenjena je kao sredstvo za njegu koe, osobito kod napuklina, te ljuskave i suhe koe. Osim za kou, ulje je odlino i kao sredstvo za masau te u lijeenju kriobolje i bolova izazvanih gihtom i reumatizmom. Ulje se moe uzimati i oralno, i to 10 do 15 kapi na pola ajne lice vode. Primjenjuje se i kod bolova u trbuhu i upale crijeva, kod nekontroliranog mokrenja u krevetu kod djece i odraslih te kod prekomjerne sluzi u pluima. ajni oparak se primjenjuje u lijeenju eluane sluznice, ivanih smetnji, a posebice je izvrsno sredstvo kod bolnih menstruacija, nesanice i slabokrvnosti. aj se pije topao i u gutljajima i to ujutro i uveer prije spavanja po jednu alicu.

56

HRVATSKA GRUDA

Matica hrvatska Ogranak Grude

POZIVAMO VAS NA KULTURNU MANIFESTACIJU VI. DANE MATICE HRVATSKE U GRUDAMA 2011.
etvrtak, 1. prosinca 2011. Predstavljanje nakladnitva RECIPE Hercegovake franjevake provincije u kinodvorani u Grudama u 19 sati. (Sudjeluju: provincijal dr. fra Ivan Sesar, povjesniar dr. fra. Robert Joli i knjievnik fra Ante Mari; glazbeni dio programa uenici Osnovne glazbene kole Grude) Petak, 2. prosinca 2011. Obiljeavanje 12. obljetnice Bratovtine sv. Stjepana Prvomuenika Gorica Sovii. U upnoj crkvi u Gorici u 19 sati sluit e se sveta misa. U Galeriji Bratovtine i upe Gorica Sovii, u staroj kapeli u Gorici u 20 sati je otvaranje izlobe slika akademske slikarice mr. Vesne Vuge Suac. (Sudjeluju: prof. Dragana Nui Vukovi, mr. Vesna Vuga Suac, predsjednik Bratovtine Ante Peji i upnik fra eljko Grubii. Glazbeni
58

program - klapa Bratovtina) Nakon izlobe bit e uprilieno razgledavanje Hrvatske franjevake arheoloke zbirke sv. Stjepana u Gorici /Zbirku tumai kustos fra Vinko Mikuli/ Petak, 9. prosinca 2011. U kinodvorani u Grudama u 19 sati predstavljanje knjige djejih pria Zagrljaj, autorice, knjievnice Ive Nui. (Sudjeluju: autorica Iva Nui, predsjednica DHK HB Marina Kljajo-Radi, knjievnik Kreimir ego i prof. Stjepan Glava. Glazbeni dio programa ispunit e uenici Osnovne glazbene kole Grude). Petak, 16. prosinca 2011. U kinodvorani u Grudama u 19 sati predavanje Hrvata s najvie lanstava u meunarodnim akademijama, akademika Radoslava KATIIA: Tragom svetih pjesama nae pretkranske starine; potom slijedi predstavljanje triju knjiga

HRVATSKA GRUDA
akademika Radoslava Katiia: Boanski boj, Zeleni lug i Gazdarica na vratima. O knjigama e govorit: prof. dr. Tomo VINAK, Filozofski fakultet Zagreb; prof. dr. Vitomir BELAJ, Filozofski fakultet Zagreb; Kreimir KRNI, urednik Katiieve trilogije; dr. sc. Damir ZORI, gospodarski tajnik Matice hrvatske Zagreb. Glazbeni dio: kantautorica Lidija BAJUK i grudski gangai). Utorak, 20. PROSINCA 2011. u dvorani upnog ureda u Drinovcima u 18 sati predstavljanje nakladnitva Ogranka Matice hrvatske Grude, posebice najnovijih izdanja: Godinjaka Matice hrvatske Grude SUSRETI 5 i Zbornika o biskupu fra Pakalu Buconjiu. (Sudjeluju: prof. dr. fra Andrija Niki i lan urednitva Petar Maji. Glazbeni dio programa: Frama Drinovci).

Foto: Ivan KORDI

Utorak, 20. prosica 2011. U upnoj crkvi u Drinovcima s poetkom u 19 sati Boini koncert upnih zborova i drugih glazbenih organizacija s podruja opine Grude. (Sudjeluju zborovi sljedeih upa i glazbenih organizacija iz opine Grude: Drinovci, Ruii, Gorica-Sovii, Osnovna glazbena kola Grude, Osnovna kola Grude, Frama Ruii, Frama Drinovci i klapa Bratovtina). Pozivamo Vas i radosno Vas oekujemo!

www.probeton.ba

Sretan Boi i nova Godina

59

HRVATSKA GRUDA

SVIJET JE LOPTA ARENA

Kad se smijah, tad i bijah
Kaput
Doe Mujo kui i odjednom se uje: - Bum! Pita Fata: - Mujo, ta je to palo? - Kaput odgovori Mujo. - Kako se kaput toliko uje? - Bio ja u njemu.

Obiteljska tradicija
Dvije cimerice u domu peku hrenovke. Ona koja pee, uzme hrenovke, odree im komadi s oba kraja i stavi ih u tavu. Odjednom druga cimerica upita prvu: uuj, a zato ree hrenovke na oba kraja? Nemam pojma, odvrati druga. Moja mama uvijek to tako radi Doe vikend, cura doe doma pa u jednom trenutku pita mamu: uuuj, a zato ti kad pee hrenovke uvijek odree oba kraja? Ne znam zato, odvrati mama, - ali baka je to uvijek tako radila Pita cura baku i ispadne da je to obiteljska tradicija jer je i prabaka (koja sad ivi u domu) isto prije peenja rezala krajeve hrenovki! Sutradan ode junakinja nae prie kod prabake u dom, oboruana cvijeem i strpljenjem. Stara je sva oduevljena da ju je netko doao posjetiti i u jednom trenutku mala skupi hrabrost i upita: Bakice, a zato se prije peenja moraju odrezati krajevi hrenovki? PA ZAR JO NISTE KUPILI VEU TAVU???

60

HRVATSKA GRUDA

Ispit
Polae student usmeni ispit. Za to vrijeme profesor se ljulja na stolici. U jednom trenutku stolica se slomi i profesor padne na pod. Student ne izdri i pone se smijati. Profesor e na to polako ustajui se i istei odijelo: Eh, kolega, danas padosmo obojica!

Odnosi
Istraitelj ispituje optuenog za privredni kriminal: Kakvi su odnosi u vaem poduzeu? Odnosi tko to stigne.

Burza
Burzovni broker lei bolestan, a ena govori lijeniku: - Cijelo vrijeme ima trideset osam, trideset devet Broker se ubaci: - Kad bude etrdeset, prodaj.

Ljubav
Dolazi Kinez kui i vie: Tata, tata, ja volim ping-pong! Pa, oeni je onda, sine.

61

HRVATSKA GRUDA

PORT Mali nogomet malonogometni turnir Ruii 2011.

Na finalnoj utakmici 2500 ljudi, na turniru sudjelovalo 400 igraa

Pie: Toni ILII RUII Velianstvenom finalnom utakmicom izmeu ekipa Real i Franck zavren je deveti ivandanski turnir u malom nogometu Ruii 2011. Turnir je trajao dulje od dva tjedna, a okupio je vie od 400 igraa, sudionika malonogometne vjetine. Finalna utakmica pred 2500 gledatelja zoran je pokazatelj vrijednosti i vanosti sada ve tradicionalnog malonogometnog turnira. Turnir su u cijelosti obiljeile izvrsne izvedbe malonogometnih virtuoza, kako mladih uzrasta tako i onih starijih. Za, rekli bismo, savrenu organizaciju sve estitke pripadaju lanovima portskog drutva Real Ruii. Desna ruka Realovcima bili su neumorni lanovi Frame Ruii. Uz konstantan rast kvalitete turnira primjetan je i nagli porast broja gledatelja, posjetitelja turnira. Ove injenice stvorile su organizatorima slatke brige pa danas ozbiljno razmiljaju o proirenju kapaciteta portskog centra (sredinji teren). Uz portski dio iao je i onaj glazbeni koji je gledatelje drao u dobrom raspoloenju cijele veeri. Tako su posjetitelji mogli uivati u etno obradama HEO-a, kao i u modernijim hercegovakim regge melodijama poznatog Zostera, a uz bok su im bile izvrsne klapske obrade. U finalnoj utakmici seniora pobjeda je zaslueno pripala ekipi Real Ruii dok je drugo mjesto zaslueno osvojio Franck Grude centar.

Tree mjesto je pripalo ekipi Seline Rudi. U kategoriji pionira prvo mjesto je pripalo ekipi iz Koerina Totalno drugaiji od drugih koji su u finalu pobijedili HNK Grude. Prvo mjesto meu mlaim uzrastima osvojila je ekipa Ledinac, dok je drugo mjesto osvojila ekipa Drinovci. Najboljim igraem i strijelcem turnira proglaen je Ante orluka Tusi. Najbolji vratari turnira su Ivan Bandi i Andrija orluka.

62

HRVATSKA GRUDA

PORT

Grupos uvjerljivo do

prvoligake elite

Pie: Jakov MARIJANOVI jakov.marijanovi@gmail.com GRUDE Boari BK Grupos novi su boarski prvoligai. Dobrim igrama i zalaganjem u drugoj ligi izborili su vii rang natjecanja i tako postali drugi klub iz Gruda koji e svoje snage sljedee natjecateljske godine odmjeravati u prvoj boarskoj ligi. Nakon prva dva kola i dva neodluena rezultata kao da su momci Nediljka ulja (trener BK Grupos, nap. aut.) ubacili u viu brzinu i na krilima ponajboljeg igraa Zdravka Miloa Kalia ostvarili nekoliko uzastopnih pobjeda koje su im osigurale prvo mjesto i plasman u polufinale razigravanja za ulazak u elitni razred prvu ligu. Osim prvoplasiranog BK Grupos, borbu za prvo mjesto i prvu ligu osigurali su BK iroki Brijeg, BK Neum i ekipa BK Zenica iz Zenice. Kao prvoplasirana ekipa prvu
64

polufinalnu utakmicu BK Grupos igrao je s etveroplasiranom Zenicom gdje su igrai Gruposa bez veih tekoa osigurali daljnje natjecanje. U drugom polufinalnom susretu bilo je neto neizvjesnije, no ipak su Gusari iz Neuma osigurali plasman u finale gdje ih je ekao BK Grupos, koji je ve ranije osigurao svoje mjesto u finalu. Prva utakmica, po mnogima najvanija, odigravala se na boalitu u Neumu gdje je domain nakon poetne dominacije Gruana uspio vratiti rezultat u svoju korist i ostvario pobjedu od 15:9. Nakon povratka kui malo tko je vjerovao da se moe dogoditi udo u Grudama, jer je u uzvratnom susretu trebalo pobijediti s veom gol razlikom. Uzevi u obzir svoj cilj vidjelo se da e ovaj put Gusari ostati bez plijena. Poslije klasinih disciplina slijedile su trkake gdje je u pobjedu Gruposa svoj obol unio mladi dvojac Mikuli Toli, inae

HRVATSKA GRUDA
odlian par tijekom cijele natjecateljske sezone. U zadnjim disciplinama je iskustvo brae Milo te ostatka ekipe dolo do izraaja i Grupos u konanici biljei zlata vrijednu pobjedu od 20:4. Ovom pobjedom postaje prvakom II. lige i novim prvoligaem. Zasluge za prvo mjesto pripadaju sljedeim igraima: Zdravko Milo Kali, Petar Milo Piljo, Nikica Mikuli, Zoran Mikuli - Zoka, Ljubo Toli Pautassi, Ivan Milas, Mladen orluka - Zvoni, Mladen orluka - Manjac, Milorad Bonjak - Mida, Ante Lukenda, Nediljko ulj - Nedo i predsjednik kluba legendarni Vlado Brai - Vlada. Uspjeh BK Grupos nije samo uspjeh igraa ve i cijele uprave koja ve dulji niz godina dri ekipu na okupu. BK Grupos elimo da provede puno godina u I. ligi i da budu uspjeni kao i dosad. Mi se obvezujemo i dalje pratiti njihove igre i uspjehe i izvjeivati Vas o njima.

Predsjednik BK Grupos Vlada Brai

Sretan Boi i Nova 2012 godina

65

HRVATSKA GRUDA

Ivica Alpeza: od Vijea uenika do Vijea Europe

Srednja kola Antuna Branka imia u Grudama u listopadu 2005. godine je po prvi put osnovala Vijee uenika iji su lanovi, po prvi put okupljeni, izabrali i predsjednicu Vijea uenika s mandatom od dvije kolske godine Ivicu Alpeza. Vijee uenika kao reprezentativno tijelo svih uenika, sa svojom postavkom se ukljuivalo u sve aktivnosti koje su bile vezane za srednjokolce, poevi od lokalne do nacionalne razine, tako da je predsjednica Vijea uenika, Ivica Alpeza uskoro postala i predsjednicom Unije uenika Zapadnohercegovake upanije i s tim mandatom postala i jedan od osnivaa krovne organizacije za sve srednjokolce u Bosni i Hercegovini Asocijacije srednjokolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) u Sarajevu, zauzimajui poziciju predsjednice Upravnog odbora s punim mandatom od dvije godine, to je rezultiralo visokim pozicioniranjem Vijea uenika Srednje kole Antuna Branka imia na nacionalnoj razini i donoenju odluka koje se tiu srednjokolske populacije na podruju Bosne i Hercegovine, kao i na europskoj razini gdje je Ivica odravala meunarodne odnose Asocijacije srednjokolaca u Bosni i Hercegovini. Nakon pohaanja brojnih meunarodnih konferencija, seminara, treninga i sastanaka naslovljenih na teme izravno vezane za srednjokolsko obrazovanje, u lipnju 2010. godine je nominiralo Ivicu Alpezu od strane Asocijacije arednjokolaca u Bosni i Hercegovini za poziciju lana Upravnog odbora Europske Unije Srednjokolaca (The Organising Bureau of European School Student Unions OBESSU) u Briselu, Belgija gdje je na istu poziciju i izabrana uz potporu lanica organizacija s mandatom od dvije godine, koji istie u lipnju 2012. godine. tovie, u studenome 2011. godine Ivica Alpeza je uz nominaciju OBESSU-a i potporu organizacija lanica Europskog omladinskog foruma (European Youth Forum) izabrana na poziciju lana Savjetodavnog Vijea za mlade Vijea Europe (Advisory Council on Youth of the Council of Europe) gdje e s mandatom od dvije godine, sve do poetka 2014. godine zajedno s ostalim predstavnicima i vladinim dunosnicima raspravljati o pitanjima i donositi odluke koje se izravno tiu mladih za sve zemlje lanice Vijea Europe. Srednja kola Antuna Branka imia je oduvijek bila potpora svojim uenicima i shodno Iviinim rijeima idelna podloga za razvoj mladih ljudih koji vjeruju da mogu biti promjena koju ele vidjeti u svijetu i moe biti ponosna to je u svojim klupama imala ovu uenicu koja je od Vijea uenika stigla do Vijea Europe!

66

Grafotisak