P. 1
SEMINAR - fundamentalna analiza

SEMINAR - fundamentalna analiza

|Views: 378|Likes:
Published by Katarina Kapš

More info:

Published by: Katarina Kapš on Feb 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/03/2015

pdf

text

original

UVOD Kroz ovaj seminarski rad dati e se uvid u osnove financijskih izvje taja, objasniti razliku izme u analiza

, tehni kih i fundamentalnih, te vi e pa nje posvetiti na problematiku fundamentalne financijske analize. Analiza financijskih izvje taja je bitan imbenik u poslovanju poduze a i kao takva se provodi u odre enom vremenskom razdoblju i razmacima. Sadr i osnovne financijske i ostale pokazatelje koji slu e financijskim menad erima za itanje financijske situacije poduze a kojim se i bave. Postoji nekoliko bitnih zna ajki koje se trebaju pri analizi i itati te navesti kao osnovne financijske pokazatelje. U prvo dijelu seminarskog rada op enito e se definirati pojmovi kao to su financijski izvje taji, analiza izvje taja, podjela izvje taja, razlika izme u tehni ke i fundamentalne analize, definicija fundamentalne financijske analize, zatim podjela fundamentalne analize na horizontalnu i vertikalnu, i zaklju ak na teorijski dio. U drugom dijelu seminarskog rada je primjer fundamentalne analize na primjeru poduze a ÄVarteks d.d.³ koriste i se temeljnim
financijskim izvje tajima preuzetih sa web stranica Zagreba ke burze i podacima preuzetim sa web stranice Varteksa d.d. Analiza obuhva a poslovni ciklus od etiri godine i to u periodu od 2005. do 2008. godine.

Financijski izvje taji rade se sa svrhom da olak aju posao poduzetnicima, menad erima i svim poslovnim subjektima koji su nadle ni za podru je financija unutar nekog poduze a, korporacije, organizacije i ire. Temeljni financijski izvje taji su bilanca, ra un dobiti i gubitaka, izvje taj o nov anom toku (tijeku), izvje taj o promjenama glavnice, te bilje ke uz financijske izvje taje. Bilanca predstavlja financijski sa etak o rezultatima poslovanja poduze a ne odre eni period. Ra un dobiti i gubitka predstavlja sumarno izvje e poduze a odnosno njenu financijsku poziciju u danom trenutku. Izvje taj o nov anom toku daje informacije pove anju ili pak smanjenju neto imovine za vrijeme izme u dva datuma bilance. Bilje ke uz financijske izvje taje sadr e sve detalje koji rastere uju financijske izvje taje npr. izvje taj o strukturi i veli ini zaliha, broj emitiranih dionica i sl. Znati itati financijska izvje a zna i zna ajnu pretpostavku kvalitetnog procesa upravljanja. Jedan od kriterija uspje ne analize financijskih izvje taja je poznavanje cjelokupnog poslovanja poduze a, primijenjenih ra unovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja. Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvje taja pozitivno utje e na kvalitetu tuma enja dobivenih rezultata, a samim time i na odluku donesenu na temelju analize. Financijski izvje taji predstavljaju vrlo va an informacijski potencijal za itav niz razli itih korisnika. U primjeru fundamentalne analize u drugom dijelu seminarskog rada, izvr ena je analiza poduze a ÄVarteks d.d.³ koji predstavlja vode u modnu kompaniju u Hrvatskoj sa ak 90godi njim iskustvom i preko 2000 zaposlenika, te ini jednog od najve ih poslodavaca sjeverne Hrvatske. Uz vlastite trendovske marke, posjeduje i prodavaonice i veliki svjetskih trendova, te tako er uz doma e tr i te, kompanija vodi i izuzetno aktivnu izvoznu poslovnu politiku, te vi e od polovine prihoda ostvaruje na me unarodnom tr i tu. Varteks u posljednjih desetak godina prolazi proces restrukturiranja u emu je prioritet prilagodba tr i nim uvjetima te ostvarivanje konkurentske prednosti i pozitivnog poslovanja.

1. FINANCIJSKI IZVJE TAJI I NJIHOVA SVRHA Financijski izvje taji polaze od tri temeljne pretpostavke: prvo, od same osnovice nastanka poslovnog doga aja, drugo, od neograni enosti trajanja poslovanja, te tre e, od ± dosljednosti, a cilj im je pru iti svrhovite obavijesti o financijskom polo aju, uspje nosti i o promjenama u financijskom polo aju poduze a irokom krugu korisnika koji donose poslovne odluke.1 To ne uklju uje samo odluke o pribavljanju, ve i odluke o kupnji, dr anju ili prodaji ulaganja u glavnicu, odluke o mogu nosti poduze a da plati i pru i ostale povlastice svojim zaposlenicima, te odluke o sigurnosti nov anih iznosa posu enih poduze u i sl.2 U tu svrhu sastavljaju se prikladni financijski izvje taji koji bi trebali pru iti relevantne informacije: a) menad mentu, b) vjerovnicima, c) vlasnicima, te d) dr avnim institucijama.3 Kvalitetna obilje ja koja informacije iz financijskih izvje taja ine upotrebljivim za njihove korisnike su: 1) razumljivost, 2) va nost, 3) pouzdanost i 4) usporedivost.4 Kada se govori o vremenu sastavljanja financijskih izvje taja, onda mo e se re i da se oni sastavljaju za svaku poslovnu godinu koja je u nas izjedna ena s kalendarskom godinom.5 Obveznici objavljivanja financijskih izvje taja su svi veliki poduzetnici i srednje veliki poduzetnici ako su organizirani kao dioni arska dru tva, dok svi ostali poduzetnici sami odlu uju dali e objaviti izvje a ili ne.6 Iznimno, poduzetnici koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera mogu financijska izvje a sastaviti za poslovnu godinu koja je kra a od kalendarske. Rje enje o tome izdaje ministar financija na zahtjev poduzetnika. Poduzetnik kod kojeg nastanu statusne promjene (spajanje, pripajanje) sastavlja financijska izvje a s datumom nastanka doti ne promjene. Temeljna financijska izvje a sastavljaju se i prilikom ste ajnog postupka i likvidacije trgova kog dru tva. Prema Zakonu o ra unovodstvu (NN 109/07) poduzetnik je du an sastavljati godi nje financijske izvje taje u obliku, sadr aju i na na in propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.7 Strukturu i sadr aj godi njih financijskih izvje taja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u »Narodnim novinama«. Financijska izvje a i godi nje izvje e predo avaju se vlasniku odnosno vlasnicima poduze a ± dru tva i to do 30.05. u malim i srednjim poduze ima, a do 30.05. u velikim poduze ima, a predaju se u sudski registar nadle nog okru nog suda gdje je poduze e registrirano. Rok za predaju financijskih izvje a je najkasnije devet mjeseci nakon isteka poslovne godine.8 Rezultati financijskih izvje taja upu eni su menad erima tvrtki, vlasnicima, bankama, investicijskim fondovima, potencijalnim dioni arima i sl. Financijski izvje taji mogu se definirati i kao skup podataka organiziranih prema logi noj i konzistentnoj ra unovodstvenoj proceduri. Dok svrha financijskih izvje taja je osiguranje razumijevanja odre enih financijskih aspekata poslovanja tvrtke korisnicima financijskih izvje taja.

Z., Ivanovi , Financijski mened ment, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str. 71. 2 ibidem str. 72. 3 ibidem 4 ibidem 5 Grupa autora, Ra unovodstvo poduzetnika, ra unovodstvene politike i financijska izvje a, knjiga II., RRIF, Zagreb, 1993., str. 4. 6 ibidem str. 14. 7 Fina. Hr, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=915, 07.04.2010. 8 ibidem str. 335.

1

nov anom tijeku dru tva za jednogodi nje poslovanje. da bi se poduze a mogla me usobno ocjenjivati i uspore ivati. a vjerovnici su zainteresirani za povrat plasiranih sredstava ili za naplatu potra ivanja. Na pasivnoj strani posebno se ozna uje vlasni ki kapital. ak i ako je sastavljena uz najstro u primjenu ra unovodstvenih na ela i uz uspje no poslovno prosu ivanje. uspje nosti poslovanja (izvje taj o dobiti) i promjenama financijskog polo aja subjekta (izvje taj o nov anom toku). Financijski su izvje taji zavr na etapa ra unovodstvene obrade podataka. Bilanca i njena svojstva Bilanca se izra uje tako da olak a prou avanje likvidnosti i solventnosti poduze a. itd.10 Imovinske vrijednosti iskazane su u aktivi. ve proizlazi iz injenice da vlastiti kapital. Financijski izvje taji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti menad menta za povjerene im resurse. udjele) subjekta ili ih zadr ati.9 Bilanca se tako er i naziva bilancom stanja. Investitori su zainteresirani ho e li vratiti ulo eni iznos u budu nosti iz dividendi ili udjela ili kamata. 70. ibidem str. poslovnim partnerima i dr avi.cit. Ciljevi financijskog izvje tavanja jesu pru anje informacija o financijskom polo aju (bilanca). 11 ibidem 12 ibidem 13 ibidem 10 . Financijski izvje taji slu e za dono enje odluka. op.13 9 Z. a ne mi ljenje. npr. Me utim. u smislu obaveza. 1. str. te predstavlja jedan od temeljnih financijskih izvje taja koji na odre eni dan prikazuje vrijednost imovine poduze a te prava vjerovnika i vlasnika na tu imovinu. S obzirom na vremensku dimenziju financijski pokazatelji se mogu svrstati u dvije osnovne skupine: a) one koji obuhva aju poslovanje unutar odre enog razdoblja (naj e e godinu dana) b) one koji se odnose na odre eni trenutak. ak ni u pravilu dugovanja su jednaka potra ivanjima. menad erima. Korisnici informacija trebaju financijske izvje taje zbog ocjene efikasnosti menad menta kao i ocjene njihove odgovornosti. a daju informacije o financijskom polo aju. prodati ulaganje (dionice. ne predstavlja strogo odre eni iznos.2.Financijski pokazatelji su nositelji informacija o poslovnim rezultatima poduze a koji predstavljaju podlogu za dono enje poslovnih odluka. te da bi dr ava imala kontrolu nad ekonomskim aktivnostima i njihovim zakonitostima potrebno je bilo uspostaviti odre enu razinu zajedni tva. predstavlja izvje taj o injenicama. 79. koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance i koji govore o financijskom polo aju poduze a u tom trenutku. i sli no. da li dati povjerenstvo menad mentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim menad mentom. odnosno usugla enost u poslovnim rezultatima iskazanim upravo u financijskim izvje tajima. treba li ulagati u neke poslovne subjekte.12 Za bilancu se mo e re i da prikazuje financijski polo aj i poslovanje poduze e po zavr etku poslovnog dana u smislu kraja poslovne godine ili kraja nekog obra unskog razdoblja. a obaveze u pasivi bilance. vlasnicima. ve smo vi ak imovine nad obavezama. uspje nosti. to je korisno irokom krugu korisnika u dono enju ekonomskih odluka.11 Razlog to su ove dvije strane jednake nije u nekakvom magi nom iniocu. Investitori i vjerovnici trebaju informacije o budu em nov anom toku iz nekoliko prakti nih razloga. Ivanovi .

Od nje se o ekuje priljev budu ih ekonomskih koristi. 80. bilan na ravnote a koja se o ituje jednako u aktive i pasive. ibidem str.16 Zakon o ra unovodstvu (ZOR) l. Pokazuje kako su resursi tvrtke (imovina) osigurani kapitalom od kreditora (obveze) i vlasnika (glavnica). Temeljno je obilje je bilance tzv. Razlikovanje bilan nih pozicija omogu ava procjenu financijskoga zdravlja tvrtke. Osnovni prikaz bilance Izvor: obrada autora Bilanca je sastavljena od osnovnih elemenata.Ocjena financijskoga potencijala tvrtke donosi se na temelju analize bilance stanja. i kratkoro nu imovinu. a to su: a) imovina. odnosno dugoro ne izvore. a pasiva (vlasni ku) glavnicu i obveze. 16 ibidem 14 15 . Mali poduzetnici sastavljaju bilancu po skra enoj shemi.15 Vlastiti kapital predstavlja ostatak imovine poduze a nakon odbitka svih njegovih obaveza.14 Obaveze predstavljaju aktualne obligacije poduze a koje su proizi le iz pro lih poslovnih doga aja i za ije se namirenje o ekuje odljev resursa poduze a koji utjelovljuju ekonomske koristi.12. tj. Slika 1. Imovina predstavlja resurs koji poduze e posjeduje i koristi kao rezultat pro lih poslovnih doga aja. na dan 31. Bilanca kao temeljno financijsko izvje e obavezno se stavlja pri osnivanju trgova kog dru tva i na kraju obra unskog razdoblja. odnosno kratkoro ne izvore. a mogu je sastavljati prema ibidem str. Aktiva bilance sadr ava imovinu (sredstva). b) glavnica i c) vlastiti kapital. Bilanca je slika financijske situacije tvrtke na kraju ra unovodstvenog perioda.17 propisuje formu bilance. Ona se nadalje dijeli na dugoro nu imovinu. 79.

strukovnim asopisima ili nekom drugom sredstvu javnog informiranja. cit. Priprema se u skladu sa zakonom i op eprihva enim ra unovodstvenim na elima te usvojenim ra unovodstvenim politikama poduze a. te radi ispravne interpretacije pojedinih stavaka. Utvr uje se su eljavanjem ostvarenih prihoda i nastalih priznatih rashoda tijekom obra unskog razdoblja. Ivanovi .17 1. Obavljanjem poduzetni kih aktivnosti nastaju poslovne promjene koje mijenjaju vrijednost stanja i oblika imovine.cit. koliko se u promatranom periodu pove ala ili smanjila masa kapitala poduze a. poduzetnik ostvaruje prihode ako se prodani proizvodi. usluge i roba mogu izmjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potra ivanja. op. sastavlja u skra enom obliku te objavljuje u dnevnom tisku. rezultat e biti gubitak tog razdoblja. 20 ibidem 21 ibidem 22 Grupa autora. cit.19 On pokazuje npr. 353. usluge i roba namijenjeni tr i tu za zadovoljenje proizvodnih potreba. U tom slu aju bilanca se. Ra un dobiti i/ili gubitka 19 Z. efekte kamata i poreza te neto dobiti tvrtke ostvarenu tokom izvje tajnog razdoblja. Tako er je i slika financijskih performansi tvrtke.21 RDG prikazuje prihode i rashode. Prema tome. 18 17 . Ra un dobiti i gubitka Ra un dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode poduze a za odre eno vremensko razdoblje. str. bez obzira na veli inu dru tva. Ra un dobitka i gubitka prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat ostvaren u odre enom obra unskom razdoblju. RDG sadr i vjerojatno najzna ajnije pojedina ne informacije o poslovanju. 96. kao to je neto dobit. Tako nastaju rashodi kao smanjenje imovine ili pove anje obveza. kao to je mjesec ili godina dana. te da je prodavatelj prenio na kupca zna ajni dio rizika i koristi od prodanih proizvoda usluga i roba i da se tro kovi u svezi s obavljenom prodajom mogu to no izmjeriti.potpunoj shemi ako tako odlu i uprava dru tva. RDG18 naziva se jo i izvje taj o uspje nosti poslovanja.2. Ra un dobiti i gubitka mo e se definirati kao instrument koji izra ava stupanj uspje nosti poslovanja poduze a u izvjesnom periodu. Redoviti rashodi ili tro kovi poslovanja nu na su ulaganja da bi se postigli korisni u inci: proizvodi. obveza i kapitala. koji kao vra eni film prikazuje poslovanje poduze a tijekom razdoblja. ali ne i njeno stanje prije i nakon toga perioda. Ra un dobitka i gubitka temeljno je financijsko izvje e koje krajem obra unskog razdoblja iskazuje uspje nost (profitabilnost) poslovanja trgova kog dru tva. izra unana kao razlika prihoda i rashoda. Prema MRS-u 18 ± prihodi. ra un dobiti i gubitak se Grupa autora. str. str.20 Zna i mo e se re i da RDG iskazuje stupanj uspje nosti poslovanja u odre enom periodu. op.22 Radi jasnijeg prikaza raznovrsnih imbenika koji doprinose neto promjeni vlastitog kapitala u odre enom periodu. iskaz u inkovitosti tvrtke. op. Velika i srednje velika trgova ka dru tva obvezna su najmanje jednom godi nje objaviti rezultate financijskog poslovanja. 353. potreba stanovni tva i javne potro nje. Ako su u izvje tajnom razdoblju rashodi ve i od prihoda.

04. Bilje ke uz financijske izvje taje Za ostvarivanje odre enih poslovnih ciljeva koji zahtijevaju suptilniju financijsku analizu. 24 23 .2010. op. Svrha ovog izvje a je osigurati informacije o tokovima novca vezanim uz poslovanje odre enog subjekta.aspx?id=32753&Page=3. njem.hr/main.. 405. http://limun.3..mo e podijeliti u dvije kategorije: 1) prihodi i rashodi iz redovnih poslovnih aktivnosti i 2) prihodi i rashodi iz izvanrednih poslovnih aktivnosti. 07.hr/revizija4. 07.cit. 26 Limun hr.23 1.24 Izvje taj o promjenama u financijskom polo aju pru a informaciju o promjenama financijskog polo aja tijekom obra unskog razdoblja.htm.2010. uz financijske izvje taje poduze a. 27 ibidem 28 Grupa autora. http://www. 2) ukazati na sposobnost poduze a da ispuni svoje financijske obaveze i isplati dividende. 07.2010. Korisnicima pru a informacije i osigurava saznanja o promjenama u financijskom polo aju poduzetnika u tijeku obra unskog razdoblja za koje se sastavlja ovo izvje e.25 Izvje taj o nov anom toku (engl. porezne i financijsko-ra unovodstvene savjete.26 Izvje taj o nov anom toku iskazuje neto nov ani tok ostvaren poslovanjem u odre enom razdoblju. http://limun. kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostima subjekta tijekom tog razdoblja.aspx?id=32753&Page=3. 104. 110. Izvje taj o promjenama u financijskom poslovanju Upotreba i prakti na vrijednost izvje taja o promjenama u financijskom polo aju poduze a. Izvje taj o promjenama u financijskom polo aju treba utvrditi porijeklo nov anih aktivnosti odnosno da li se radi o operativnim. Izra uje se na osnovi promjene novca i nov anih ekvivalenata (ulaganja do tri mjeseca) u odre enom razdoblju. op.04.04. cash flow statement. 2) s ra unom dobitka ili gubitka i 3) s izvje tajem o promjenama u Z. str. ili kako se jo naziva izvje taj o nov anom toku. Sadr aj i oblik iskazivanja izvje a nije Zakonom o ra unovodstvu precizan. o ituje se u tome to bi taj izvje taj svojim korisnicima treba: 1) ukazati na sposobnost poduze a da generira pozitivne tokove novca. cit. po eljno je. str.27 Ovo izvje e jedno je od temeljnih izvje a koje ra unovodstvo. Ivanovi . to mo e u prakti noj izradi izazvati dosta problema i pote ko a. jedan od temeljnih financijskih izvje taja poduze a (uz bilancu stanja i ra un dobiti ili gubitka). 4) razlu iti neto prihode i neto nov ane tokove operativnih aktivnosti i 5) istaknuti u inke nov anih i nenov anih investicijskih i financijskih djelatnosti poduze a. Cashflow-Bericht).4. investicijskim ili financijskim aktivnostima. 29 Limun hr. 25 Trgova ko dru tvo za reviziju. 3) upozoriti na budu e potrebe poduze a za vanjskim financiranjem. sastavljati i odre ene financijske bilje ke. te dodatne tablice koje moraju biti zasnovane ili izvedene na bilanci i za koje se o ekuje da se itaju: 1) s bilancom.hr/main. ibidem str.28 Izvje taj sadr i dijelove koji su:29 a) nov ani tok od poslovne aktivnosti b) nov ani tok od investicijske aktivnosti c) nov ani tok od financijske aktivnosti 1.fiba.

. Tako er trebaju objaviti informaciju koju zahtijevaju MRS-evi i IFRS-i koja jo nije predo ena u financijskim izvje tajima. te preglednost.31 Razlikuju se neka osnovna na ela za sastavljanje bilje ki.financijskom polo aju. 113. ra una dobiti i gubitka i izvje taja o promjenama u financijskom polo aju. te pru iti dodatne informacije koje nisu dane u samim izvje tajima.30 Bilje ke trebaju pru iti informaciju o osnovici za sastavljanje financijskih izvje taja i o odre enim ra unovodstvenim politikama koje su izabrane i primijenjene za zna ajne transakcije i poslovne doga aje. istinitost (podaci prihva eni od revizora) i jasno u. op. a to su: potpunost (svi zakonski propisani podaci i obja njenja koji su za vanjske korisnike relevantni). Tek nakon podataka u bilje kama i obrazlo enja mo emo re i da li je zahtjevu o stvaranju takve slike udovoljilo poduze e. bilje ke u izvje taju za razdoblja tijekom godine sadr e samo obja njenja poslovnih doga aja koji su zna ajni za razumijevanje promjena financijskog polo aja i uspje nosti poslovanja izdavatelja od posljednjeg godi njeg izvje taja. str. 30 31 ibidem str. Bilje ke uz financijske izvje taje predstavljaju potanju razgradnju i dopunu podataka iz bilance. Bilje ke uz godi nji financijski izvje taj objavljuju se u punom sadr aju sukladno odgovaraju im odredbama standarda financijskog izvje tavanja. Bilje ke uz financijske izvje taje sadr e dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane u bilanci. Grupa autora. ra unu dobiti i gubitka. izvje taju o nov anom tijeku i izvje taju o promjenama kapitala sukladno odredbama odgovaraju ih standarda financijskog izvje tavanja. ali su nu ne za fer predo avanje. Uz pretpostavku da su bilje ke uz zadnji godi nji financijski izvje taj javno dostupne. 456. cit.

b) kori tenje usporednih podataka. Ivanovi . str. Finanzanalyse) je zna ajno podru je poslovne analize.04.2010.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/analiza-financijskih-izvjetaja/.34 Financijska analiza (engl. te e) bilje ke uz financijska izvje a. WMD.hr/Kazalo/A/Analiza-financijskih-izvje%C5%A1taja. Korisnici tih podataka mogu biti vlasnici. 33 32 . http://www. analysis of financial statements) je dio poslovne analize. Postupak analize sastoji se od primjene analiti kih pravila i tehnika na financijske izvje taje u namjeri da se kroz njihova mjerenja i me usobne odnose izvedu zna ajne i korisne informacije za dono enje financijskih odluka. dr ava i dr. iznose se realni i objektivni podaci o likvidnosti poduze a. b) ra un dobiti i gubitka kao prikaz prihoda. Analizom se utvr uje sada nje stanje poduze a. definiraju se uzroci i simptomi financijskih problema u poduze u. financial analysis. kreditori. kotiranju obveznica. revizori. 119. Sa stajali ta korisnika razlikujemo eksternu i internu analizu financijskih izvje taja. 07. Tuma enje financijskih informacija odnosi se prete ito na ocjenu i tuma enje financijskih izvje taja i drugih financijskih podataka o poduze u. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJE TAJA Analiza financijskih izvje taja (engl. Kori tenje usporednih podataka omogu uje komparativnu financijsku analizu.moj-bankar. naj e e se rabe usporedni podaci poduze a iste djelatnosti. rashoda i njihove razlike za odre eno razdoblje.04. Financijski management analizira izvje taje da bi utvrdio kakav je image dru tvo steklo u financijskoj sredini te koje korektivne mjere i politike se mogu poduzeti za smanjenje ili potpuno rje avanje financijskih problema.2. http://wmd.32 Analiza financijskih izvje taja je vrednovanje prethodnog financijskog poslovanja nekog dru tva i njegovog budu eg potencijala. provodi se sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage i mogu ih perspektiva u polo aju poduze a. Utvr uju se rizi na podru ja i razmatraju sredstva kojima se imovina mo e u inkovito koristiti posti i vi e zarade. tro ku financiranja i raspolo ivosti ratnih na ina financiranja. Moj bankar. izdataka i njihove razlike za odre eno razdoblje. 34 Z.2010. Osnovni su mu ciljevi: a) tuma enje financijskih informacija. zadu enosti i rentabilnosti. njem.cit. financijskoj stabilnosti. 07.33 Korist od financijskih izvje taja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti u ra unovodstvenom smislu. te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene zna enje prezentiranih ra unovodstvenih podataka. c) analiza financijskih tr i ta. op. Financijski polo aj dru tva temelji se na omjeru cijena i zarada. c) izvje taj o nov anom toku kao prikaz primitaka. d) izvje taj o promjenama vlasni ke glavnice za odre eno razdoblje. Osnovne su podloge te analize: a) bilanca kao prikaz imovine i obveza poduze a na odre eni dan. Ona promatra op enito stanje i rezultate poslovanja.

K. te istra uje itav niz razli itih financijskih pokazatelja. Analiza financijskih tr i ta obuhva a istra ivanje me uzavisnosti cijena dionica poduze a. ili pak ire.35 Slika 2. koja podrazumijeva analizu kretanja i trendova na tr i tu kapitala. 158.2010. osnovno o komparativnoj i tehni koj analizi Financijska analiza je postupak u okviru kojeg se provodi: a) tuma enje financijskih izvje a. str. c) analiza financijskog tr i ta. zbog procjene i predvi anja poslovnih rezultata i vrijednosti poduze a. Analiza financijskih izvje taja. b) upotreba usporednih podataka koji se dobivaju usporedbom s drugim sli nim poduze ima. u okviru iste gospodarske grane.. Prikaz temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvje taja Izvor: L.hr/main.04. ager. onda se moraju spomenuti neke od najva nijih vrsta analiza koje se primjenjuju na osnovna financijska izvje a unutar nekog poduze a ili poslovanja. ager.najja ih konkurenata i djelatnosti kao cjeline. . 1999. http://limun. Zagreb. Vrste financijskih analiza.aspx?id=10419&Page=. nov anom tr i tu. 2. njegovih konkurenata i trendova na tr i tu dionica. prezentiraju i njihovo op enito zna enje. 07. Kada se govori o financijskim analizama.1.. analizom konkurencije i sl. Komparativna financijska analiza jedna je od glavnih metoda u prosu ivanju pripremljenih financijskih izvje taja... Masmedia. Pokazatelj predstavlja mjerilo i mjeru ekonomskih pojava i procesa 35 Limun hr. analizu pozicije poduze a na financijskom tr i tu i sl.

Fundamentalna analiza i pokazatelji Fundamentalna analiza (engl.ve a likvidnost vrijednosnice dovodi do preciznije tehni ke analize.cit. 39 Otp invest.38 Tehni ka analiza prou ava tr i na kretanja. Ukoliko je ekonomska cijena ispod tr i ne onda je ta Z.04.hr/main. prou avanje poslovnih koncepata kompanija.izra enu u obliku relativnog broja. a fundamentalna dugoro na. Financijski stru njaci pretpostavljaju da FA djeluje na slabo razvijenim i srednje razvijenim tr i tima dok na potpuno efikasnim tr i tima ne vrijedi. karte to aka i sl. primarno kori tenjem grafikona. zarade. Fundamentalna analiza.2010. proizvodi ili usluge. 40 Fundamentalna analiza 37 36 . Jedan od glavnih uvjeta TA je likvidnost . primarno kori tenjem grafikona. japanskih svije a. ocjenjivanje sposobnosti management.2. u svrhu predvi anja budu ih cjenovnih trendova. itd. tr i ta i mened ment ( temelji). fundamental analysis) ili temeljna ra lamba je financijska analiza industrija i poduze a temeljena na imbenicima kao to su prodaje.o. Kao i kod ve ine analiza cilj financijske analize je predvi anje kretanja cijena dionica pojedinih kompanija kroz odre eno vremensko razdoblje. Osnovni cilj fundamentalne analize jest da utvrdi ekonomsku cijenu dionice kompanije i da je usporedi sa njenom tr i nom cijenom. str.. u svrhu predvi anja budu ih cjenovnih trendova.credos. Tehni ka analiza prou ava tr i na kretanja. http://www. Kada se spustimo na razinu pojedine kompanije.2010. Za nacionalnu ekonomiju FA40 se bazira na makroekonomskim podacima koji nam kazuju o sada njem rastu nacionalne ekonomije putem kojih analiti ari predvi aju stope budu eg rasta.aspx?id=21. U pravilu TA se prikazuje nizom grafikona poput linija trenda. Tehni ka analiza koristi grafove.aspx?id=119. Putem povijesnih kretanja cijena i koli ina TA37 izra uje trendove te na osnovu dobivenih trendova poku ava predvidjeti i budu a kretanja cijena kao i koli ina. volumene trgovanja. Tehni ka analiza 38 Credos d. imovina. a fundamentalna financijska izvije a. Tehni ka analiza polazi od pretpostavke efikasnog tr i ta (ili efikasnijeg) tj. polazi od pretpostavke da tr i te nije savr eno efikasno te da informacijama dobivenih fundamentalnom analizom investitor mo e pobijediti tr i te. 2.36 Komparativni financijski izvje taji zapravo pokazuju usporedbu horizontalnih i vertikalnih ili pak drugih analiza koje se provode. Tehni ka financijska analiza prati kretanja na tr i tima kapitala. u odre enim (odabranim) vremenskim periodima. Tehni ka analiza je kratkoro na. 07. Ivanovi . fundamentalna analiza predstavlja izra unavanje i istra ivanje financijskih podataka. industrijskih grana i samih kompanija. da na tr i tu nema investitora koji mogu samostalno (ili zajedni kim djelovanjem) formirati cijenu pojedine vrijednosnice te da su tr i ne cijene fundamentalno opravdane i to no odre ene. 121. promjene cijena. op.otpinvest. kao i sve ostale analize.04. http://www.39 Fundamentalna analiza predstavlja rezultate itavih ekonomija.o.hr/default. Za predvi anje cijena dionica u budu nosti fundamentalna analiza kombinira makroekonomske i granske analize kao i analize samih kompanija. 07.

Pokazatelji fundamentalne analize mogu se podijeliti u nekoliko vrsta. njene imovine i poslovnih procesa. iskazanih u nov anim jedinicama. poput likvidnosti tr i ta. Pored ovog osnovnog cilja. Analiza financijskih izvje taja. ager. b) koeficijent ubrzane likvidnosti. str. a nagla ava aspekte poslovanja kompanije koji su kriti ni za njeno pre ivljavanje. likvidnost i profitabilnost. U vertikalnoj analizi ra una dobiti i gubitka vrijednost ukupnih 41 L. Kroz horizontalnu analizu uo ava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvje taja. . Horizontalnom analizom nastoje se sagledati tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvje taja. Fundamentalna analiza te i gledati u budu nost. 1999. Procjena vrijednosti svake kompanije se odre uje prema procjeni njene zarade u budu nosti. Na osnovi sagledavanja tih promjena prosu uje se koliko je uspje no i sigurno poslovanje promatranog poduze a. Vertikalnom analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli ukupne vrijednosti aktive. kao i njene slabosti. Osnovni financijski pokazatelji horizontalne strukture su: a) koeficijent teku e likvidnosti.3. pasive. a temelji se na strukturnim financijskim izvje tajima. K. te makroekonomske i politi ke stabilnosti. ona treba da prepozna osobine analizirane kompanije.41 Mo e se zaklju iti da horizontalna analiza izra ava odnose me u dijelovima aktive i pasive izme u kojih postoji logi na povezanost. Zagreb. izme u dva ili vi e razdoblja donosi zaklju ak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu ega je mogu e utvrditi problemati na podru ja poslovanja. ager. 159. Za procjenu potencijala budu e zarade se koriste fundamentalni pokazatelji kompanije. a to su slijede i: a) Pokazatelji likvidnosti ± mjere sposobnost podmirivanja obveza analiziranog poduze a b) Pokazatelji profitabilnosti ± mjere sposobnost poduze a da kontrolira svoje tro kove te da generira odgovaraju i povrat na inpute upotrjebljene u poslovanju poduze a c) Pokazatelji efikasnosti i aktivnosti ± daju nam informaciju o stupnju uspje nosti poduze a u generiranju profitabilnosti d) Pokazatelji zadu enosti ..dionica precijenjena. Masmedia. tj. a to su prije svega sigurnost i uspje nost. te treba ste i dojam o vrijednosti analizirane kompanije.. Fundamentalni pokazatelji su vezani uz sastav i na in financiranja imovine. optere enje aktive obvezama i sposobnost uzimanja dodatnih (novih) obveza 2. c) koeficijent obaveza. Klju na varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budu i da se usporedbom elemenata financijskih izvje taja. ali ako je ekonomska iznad tr i ne onda je dionica podcijenjena. Horizontalna i vertikalna analiza. te pokazatelji i pojam kapitalizacije Horizontalna analiza financijskih izvje taja prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvje taja tijekom vi e obra unskih razdoblja.. ali i vanjski faktori. Vertikalna analiza financijskih izvje taja podrazumijeva analizu koja omogu ava uvid u strukturu financijskih izvje taja. efikasnost.mjere stupanj zadu enosti poduze a tj.

prihoda postaje baza usporedbe. Glavni pokazatelji poluge su: a) koeficijent obaveza i b) koeficijent obaveza i vlastitog kapitala dioni ara.45 ibidem Z. a zna ajni su osobito u procjeni sposobnosti poduze a da podmiruje svoje dugoro ne obaveze.44 Pokazatelji financijske strukture se nazivaju Äpokazateljima poluge³.42 Mo e se zaklju iti da vertikalna analiza izra ava strukturu aktive i pasive. Financijski pokazatelji slu e za ocjenu dugoro nog financijskog polo aja. Kapitalizacija predstavlja svako pove anje vlastitog kapitala poduze a. str. Odnos izme u obaveza i vlastitog kapitala naziva se financijskom strukturom. 136. Ivanovi . 44 ibidem 45 ibidem 43 42 . op.43 Pokazatelji poluge govore o podijeli imovine na vlastitu i tu u. bez obzira na to da li se radi o dodatnim ulozima inokosnih vlasnika ili partnera. novoj emisiji dionica ili o zadr avanju neto dobitka. b) pokazatelji aktivnosti i c) pokazatelji profitabilnosti. Vertikalna analiza omogu ava uvid u strukturu financijskih izvje taja. te se mogu grupirati u tri skupine: a) pokazatelji poluge.cit. dok odnos izme u dugoro nih obaveza i vlastitog kapitala nazivamo kapitalnom strukturom.

ÄVarteks d. pri emu je ostvaren promet od 325. to su dobili izvrsnost u odijevanju uz prihvatljivu cijenu proizvoda. je najve i proizvo a odje e u Hrvatskoj i jedan od vode ih u jugoisto nom dijelu Europe. http://zse.2010. te osigurati trajnu lojalnost potro a a svojim proizvodima i uslugama. 07. 07. odje om i galanterijom. Varteks d. Austriji.58 kuna. FUNDAMENTALNA FINANCIJSKA ANALIZA NA PRIMJERU PODUZE A ÄVARTEKS d.2010. Varteks Grupu ineÄVarteks d.74 kune. Izme u 55% i 60% poslovnih prihoda realizira se na me unarodnom tr i tu. ije ruke oblikuju vrhunske proizvode koji zadovoljavaju ukus milijuna doma ih i inozemnih kupaca.04.o. Dru tvo je utemeljeno koncem 1918.. Varteks matica..973.545. godine pod nazivom Tekstilna tvornica Vara din.d. ÄVarteks d.com/hr/korporativno/osnovni-podaci. te po jedno u BiH.³ 85-godi nji razvoj karakterizira dugovje na tradicija proizvodnje tekstila na ovim prostorima.402 dionice prosje ne cijene 28.d.varteks.varteks.46 Poduze e je svoju prvu kotaciju dionica i to u iznosu od 1.04.com/hr/korporativno/dionica .47 Cijena dionice Varteksa u o ujku kretala se u rasponu od 26. Na temelju njih provedena je fundamentalna analiza po klju nim pokazateljima financijskog poslovanja kroz etiri godine poslovnog ciklusa. ugostiteljstvo i pedicija.48 Misija je nastaviti tradiciju proizvodnje i prodaje tekstila i odje e. Proizvodnja je po ela 1922.50 kuna.. te deset povezanih dru tava u zemlji (NIK trgovina d. to zna i da se na prvoj razini koristi kriterij divizijske podjele. 48 Varteks d.d.400 kn i podijeljen je na 1.07.2010. odnosno Vara dinska tekstilna industrija sa sjedi tem u Zgrebu. godine s proizvodnjom vunenog prediva i tkanina.³ izvr iti e se kroz nekoliko godina i to u razdoblju od 2005. Zagreba ka 94. godine uklju uju i i nju.o. Velikoj Britaniji i Italiji).00 do 33.04.) i inozemstvu (dva trgova ka predstavni tva u Sloveniji i Srbiji i Crnoj Gori.d. organizirano je po pravu Republike Hrvatske i upisano u sudski registar Trgova kog suda u Vara dinu. Temeljni kapital Dru tva iznosi 384. 46 47 Zagreba ka burza (Prospekt).807 redovnih dionica. Podaci o temeljnim financijskim izvje tajima preuzeti su sa slu benih web stranica Zagreba ke burze i Varteks poduze a. PJ Varteks Tiskara.o.o.aspx?id=10006&dionica=VART-R-1 .d. http://www. ³Varteks´ d. te daju uvid u osnovna financijska izvje a.161.³ i podru nica Intermarket pedicija d.859 redovnih dionica. .920. svaka nominalne vrijednosti 200 kn. dioni ko dru tvo.³.d.d.hr/default.3. a sporedne izdava ka i tiskarska djelatnost. izvr ila 2003. http://www. Makedoniji. Financijski izvje taji u narednim tablicama su izvje taji dioni arskog dru tva. koja je odgojila majstore privr ene struci. ÄVarteks d. Osnovne djelatnosti su proizvodnja i prodaja tkanina i odje e te trgovina tkaninama.d. koja e zadovoljiti potro a e na na in da budu ponosni to su lijepo i moderno obu eni.d. U navedenom razdoblju protrgovano je sa 11. godine do 2008. Promatrano dioni arsko poduze e svoje poslovanje financira najve im dijelom emisijom vrijednosnih papira. godine.³ Fundamentalna financijska analiza na primjeru poduze a Ä Varteks d. PJ Ugostiteljstvo).³ sastoji se od etiri strate ke poslovne jedinice (PJ Denim proizvodi.

i 2005. Izvor: Varteks d. Slika 5. http://www. .d. godinu Izvor: Varteks d.. 07. Klju ni financijski pokazatelji za 2006.varteks.d.2010.com/hr/korporativno/kljucni-financijski-pokazatelji.04. i 2007.varteks.04. 07..Slika 4. Klju ni financijski pokazatelji za 2008.com/hr/korporativno/kljucni-financijski-pokazatelji.2010. http://www.

likvidnosti i zadu enosti. Iz navedene tablice koja slijedi vidi se analiza po pokazateljima koji su prikazani u apsolutnim iznosima. dok je za 2006. te treba biti manji od 2. kupnji i prodaji dionica. o broju dionica. Po tome po to je broj prikazan u tablici negativan. sa najosnovnijim financijskim pokazateljima koji su predo eni u narednoj tablici. Koeficijent teku e i trenutne imovine predstavlja istu veli inu. Pokazatelji likvidnosti su mjere sposobnost poduze a u smislu podmirenja kratkoro nih obaveza. slijede pokazatelji profitabilnosti koji ozna avaju postotak poslovanja tj. Pokazatelji ekonomi nosti govore o odnosu prihoda i rashoda. izvr ena je fundamentalna analiza. Obzirom da se dosta razlikuje od industrije do industrije ovaj pokazatelj je vrlo koristan pri usporedbi dru tava iz iste grane industrije. EPS predstavlja neto dobit po dionici i govori nam koliko su investitori zaradili po svojoj dionici. poslovne godine Na temelju podataka iz financijskih izvje taja za 2005. godinu i to financijska godi nja konsolidirana izvje a. tj. Bruto mar a profita i neto mar a profita su pokazatelji pomo u kojih se izra unava omjer profitabilnosti. Fundamentalna analiza 2005. U na em slu aju zadovoljava taj uvjet. ukupnom prihodu i rashodu i itanom iz bilance poduze a i ostale op e financijske pokazatelje. Navedeni iznosi su tako er negativni to govori opet o negativnom poslovanju i ne profitabilnosti poduze a. aktivnosti. Pokazatelji aktivnosti ra unaju se na temelju odnosa prometa i prosje nog stanja. Nadalje. negativna. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Kao temeljna tr i na cijena dionica uzet je prosjek najmanje i najve e postignute cijene na tr i tu i to za 2005. Pokazatelji zadu enosti su prikazani sa namjerom da daju uvid u odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz . Koeficijent ubrzane likvidnosti je tako er odre en uvjetom da bude manji od 1 i u na em uvjetu je zadovoljen. odnosno ekonomi nost poduze a i upravljanja financijama. op oj nominalnoj cijeni dionica. P/E predstavlja omjer cijene i zarade. Napravljena je komparativna fundamentalna analiza koja uspore uje dva financijska izvje a na temelju kojih su predo eni osnovni pokazatelji. Prvo su prikazani pokazatelji investiranja. Financijsko konsolidirano izvje e za 2005. Tako je za 2005. Zbog sigurnosti i uspje nosti va no je da koeficijent obrta bude ne to ve i broj.75 kuna. da je vrijeme vezivanja ukupne imovine i pojedine vrste imovine to kra e. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Financijsko konsolidirano izvje e za 2006. tr i noj cijeni. a to su pokazatelji investiranja ili eksterni pokazatelji. i 2006. Bitno je da su dobiveni iznosi to ve i jer to zna i pozitivno poslovanje i isplativost. godinu dobiven iznos od 68. i 2006. Ovi iznosi su tako er negativni i ozna uju negativne dobitke pri poslovanju tj. tj. mo emo zaklju iti da je zarada bila slabija nego pro lih godina. ROA pokazuje to dru tvo mo e u initi sa imovinom koju posjeduje.1. odnosno eksterni pokazatelji koji govore o poduze u generalno. koji su prikazani preko osnovnih pokazatelja. omjer tr i ne cijene dionice. Koeficijent financijske stabilnosti je mjera odre ena uvjetom da mora biti manji od 1 i u ovom slu aju uvjet je zadovoljen. godinu dobiven iznos od 146. Upu uju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. U oba slu aja je negativan to ukazuje na slabo poslovanje i negativno poslovanje poduze a.3. pokazatelji profitabilnosti.00 kuna. ROE Izra unava se kao dobitak nakon oporezivanja podijeljen sa iznosom dioni kog kapitala. i 2006. ekonomi nosti. godinu koja je dobivena zbrajanjem obiju cijena te dijeljenjem na pola. efikasnost i profitabilnost poslovanja poduze a. tj. te prethodno dobivenog iznosa EPS-a.

000 476.48 6.00 -6.545.58% -1.794. U stvari to je odnos tu eg kapitala i vlastitog kapitala. 1.95 0.46 0. VARTEKS d. Pokazatelji ekonomi nosti Ekonomi nost ukupnog poslovanja Ekonomi nost poslovanja prodaje Ekonomi nost financiranja Ekonomi nost iznavrednih aktivnosti 4./06.89 1.64 1.68 1.53 0.62 1. Pokazatelji likvidnosti Koeficijent teku e likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent financijske stabilnosti 6.57 -0. Slika 6.770 200.000 146. Pokazatelji investiranja Ukupan broj dionica (redovnih) Ukupan broj dionica (bez trezorskih) Nominalna vrijednost dionice Neto dobit poduze a Prihodi Rashodi P (prosje na/ tr i na cijena dionice) EPS (neto dobit po dionici) P/E ( omjer cijene i zarade) 2.63 0.a koliko je imovine investirano iz tu eg kapitala (obaveze) .16 72.41 5.182.84 1.D.41 91. koeficijent zadu enosti odnos imovine i ukupnih obaveza. Fundamentalna analiza 2005.39 -4.19 1.62 0. / 2005.55 0.65 1.981.52 67.00 -33.42 0.d. Pokazatelji zadu enosti Koeficijent financiranja Koeficijent zadu enosti Koeficijent vlastitog financiranja Faktor zadu enosti Pokri e tro kova kamata Stupanj pokri a I.859 1.08 -2.64 0.3 0.75 -28. koeficijent vlastitog financiranja i ostali koeficijenti zadu enosti Daju informaciju koliki je dio imovine financiran iz vlastitih izvora a koliko je posu enih sredstava.99 1.994.00 0.57 0.98 1. Vara din Fundamentalna analiza Analiza putem fundamentalnih podataka na osnovi financijskih izvje taja iz 2005.94% -6.42 -846.56 1.92 -1.000. 2005.vlastitog kapitala (glavnica) .1 0. i 2006.97% 0.75% -6.1 -0.88 2. 2006.14 Izvor: Obrada autora .93 0. Naziv poduze a Vrsta analize Opis analize Razdoblje 1. Koeficijent financiranja je odnos rezervi i kapitala. godine FUNDAMENTALNA ANALIZA ZA PODUZE E VARTEKS D.77% 0.74% -1.095 200.50% -10.859 1..000 68.121. Pokazatelji aktivnosti Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta dugotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta zaliha Koeficijent obrta potra ivanja Koeficijent obrta potra ivanja u danima 5.98 3.10 0.000 452.000 510.545. 2006.193.245.62 0.06% -2.6 0.000 459.00 -7.48 0. Pokazatelji profitabilnosti ROA ROE Bruto mar a profita Neto mar a profita 3.41 -22. Stupanj pori a II.79 2.77 1.

likvidnosti i zadu enosti. Pokazatelji likvidnosti su mjere sposobnost poduze a u smislu podmirenja kratkoro nih obaveza. aktivnosti. tj. Po tome po to je broj prikazan u tablici negativan. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Kao temeljna tr i na cijena dionica uzet je prosjek najmanje i najve e postignute cijene na tr i tu i to za 2007. a to su pokazatelji investiranja ili eksterni pokazatelji. o broju dionica. mo emo zaklju iti da je zarada bila slabija nego pro lih godina. EPS predstavlja neto dobit po dionici i govori nam koliko su investitori zaradili po svojoj dionici. Pokazatelji aktivnosti ra unaju se na temelju odnosa prometa i prosje nog stanja. Pokazatelji ekonomi nosti govore o odnosu prihoda i rashoda. kupnji i prodaji dionica. ekonomi nosti. i 2008. te treba biti manji od 2. Nadalje. te prethodno dobivenog iznosa EPS-a. ukupnom prihodu i rashodu i itanom iz bilance poduze a i ostale op e financijske pokazatelje. Obzirom da se dosta razlikuje od industrije do industrije ovaj pokazatelj je vrlo koristan pri usporedbi dru tava iz iste grane industrije. efikasnost i profitabilnost poslovanja poduze a. Bitno je da su dobiveni iznosi to ve i jer to zna i pozitivno poslovanje i isplativost. Iz navedene tablice koja slijedi vidi se analiza po pokazateljima koji su prikazani u apsolutnim iznosima. U na em slu aju zadovoljava taj uvjet. dok je za 2008. Financijsko konsolidirano godi nje izvje e za 2007. tj. op oj nominalnoj cijeni dionica. Zbog sigurnosti i uspje nosti va no je da koeficijent obrta bude ne to ve i broj. negativna. da je vrijeme vezivanja ukupne imovine i pojedine vrste imovine to kra e. poslovne godine Na temelju podataka iz financijskih izvje taja za 2007. sa najosnovnijim financijskim pokazateljima koji su predo eni u narednoj tablici.56 kuna. Koeficijent financijske stabilnosti je mjera odre ena uvjetom da mora biti manji od 1 i u ovom slu aju uvjet je zadovoljen. koji su prikazani preko osnovnih pokazatelja. Navedeni iznosi su tako er negativni to govori opet o negativnom poslovanju i ne profitabilnosti poduze a. Fundamentalna analiza 2007. Prvo su prikazani pokazatelji investiranja. tr i noj cijeni. godinu koja je dobivena zbrajanjem obiju cijena te dijeljenjem na pola.3. Bruto mar a profita i neto mar a profita su pokazatelji pomo u kojih se izra unava omjer profitabilnosti. tj. U oba slu aja je negativan to ukazuje na slabo poslovanje i negativno poslovanje poduze a. P/E predstavlja omjer cijene i zarade. i 2008. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Financijsko konsolidirano godi nje izvje e za 2008. Koeficijent teku e i trenutne imovine predstavlja istu veli inu. Pokazatelji zadu enosti su prikazani sa namjerom da daju uvid u odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz . godinu dobiven iznos od 85. Upu uju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. ROE Izra unava se kao dobitak nakon oporezivanja podijeljen sa iznosom dioni kog kapitala. slijede pokazatelji profitabilnosti koji ozna avaju postotak poslovanja tj. odnosno ekonomi nost poduze a i upravljanja financijama. izvr ena je fundamentalna analiza. Ovi iznosi su tako er negativni i ozna uju negativne dobitke pri poslovanju tj. godinu i to financijska godi nja konsolidirana izvje a. ROA pokazuje to dru tvo mo e u initi sa imovinom koju posjeduje. Koeficijent ubrzane likvidnosti je tako er odre en uvjetom da bude manji od 1 i u na em uvjetu je zadovoljen. godinu dobiven iznos od 242. Tako je za 2007.2. i 2008. Napravljena je komparativna fundamentalna analiza koja uspore uje dva financijska izvje a na temelju kojih su predo eni osnovni pokazatelji. 50 kuna. pokazatelji profitabilnosti. omjer tr i ne cijene dionice. odnosno eksterni pokazatelji koji govore o poduze u generalno.

Slika 7.44 0.859 1.69 2.01 0.51 -0.31 -0.030.33 0.46 -2.449 200.75 2. U stvari to je odnos tu eg kapitala i vlastitog kapitala.18 0. Pokazatelji likvidnosti Koeficijent teku e likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent financijske stabilnosti 6.61 1.d.809 1..247.15 59.920.08 1. Pokazatelji zadu enosti Koeficijent financiranja Koeficijent zadu enosti Koeficijent vlastitog financiranja Faktor zadu enosti Pokri e tro kova kamata Stupanj pokri a I.11 71.000 519.38 105. koeficijent zadu enosti odnos imovine i ukupnih obaveza.6 0.000 85.68 1. Pokazatelji investiranja Ukupan broj dionica (redovnih) Ukupan broj dionica (bez trezorskih) Nominalna vrijednost dionice Neto dobit poduze a Prihodi Rashodi P (prosje na/ tr i na cijena dionice) EPS (neto dobit po dionici) P/E ( omjer cijene i zarade) 2.374.17% 0. godine FUNDAMENTALNA ANALIZA ZA PODUZE E VARTEKS D.656 200.22 0. Fundamentalna analiza 2007.62 0.92 1. Koeficijent financiranja je odnos rezervi i kapitala. 2006. 1.247.23 -0.58 0.13 0. Pokazatelji profitabilnosti ROA ROE Bruto mar a profita Neto mar a profita 3. Naziv poduze a Vrsta analize Opis analize Razdoblje 1.vlastitog kapitala (glavnica) .66% -1.000 471.98 0.43 0.D.11% 0.48% -10.99 0. Pokazatelji aktivnosti Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta dugotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta zaliha Koeficijent obrta potra ivanja Koeficijent obrta potra ivanja u danima 5.99 -71.000 471.56 6.93 1. Stupanj pori a II.35 0.61 0.56 -33.70% -11.01 0. koeficijent vlastitog financiranja i ostali koeficijenti zadu enosti Daju informaciju koliki je dio imovine financiran iz vlastitih izvora a koliko je posu enih sredstava.16% -10. Vara din Fundamentalna analiza Analiza putem fundamentalnih podataka na osnovi financijskih izvjee taja za 2007. / 2005.43 1.18 Izvor: Obrada autora .316.473.37 288.00 -5.56 -6.75 1./08.a koliko je imovine investirano iz tu eg kapitala (obaveze) . Pokazatelji ekonomi nosti Ekonomi nost ukupnog poslovanja Ekonomi nost poslovanja prodaje Ekonomi nost financiranja Ekonomi nost iznavrednih aktivnosti 4.48 0.7 1.64 5.00 -47.926.91 0.13% -12.000 476.432. j 2007.53 -0.50 -3. VARTEKS d. 2008.99 0.000 242.08% -1.545.39 0. i 2008.60 0.

prodati ulaganje (dionice. Korisnici informacija trebaju financijske izvje taje zbog ocjene efikasnosti menad menta kao i ocjene njihove odgovornosti. Me utim.d. uklju uju i i 2008.. odnosno poduze a u svijetu. Financijski izvje taji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti menad menta za povjerene im resurse. ali ipak ih moraju sastaviti. da bi se poduze a mogla me usobno ocjenjivati i uspore ivati. te da bi dr ava imala kontrolu nad ekonomskim aktivnostima i njihovim zakonitostima potrebno je bilo uspostaviti odre enu razinu zajedni tva.. dok mali poduzetnici nisu du ni javno objaviti svoja financijska izvje a. Korist od financijskih izvje taja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti u ra unovodstvenom smislu. izvje taja o nov anom toku i rijetko iz bilje ka uz financijske izvje taje. Pomo u njih izra unavaju se mjere i odnosi koji se i itavaju iz financijskih izvje taja i to bilance. do 2008. Analiza koja je predo ena prikazuje osnovne financijske pokazatelje koji su po standardima ra unovodstva i po prilo enim informacijama iz financijskih izvje taja izra unati. Jedan od kriterija uspje ne analize financijskih izvje a je poznavanje cjelokupnog poslovanja poduze a. udjele) subjekta ili ih zadr ati. iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvje taja pozitivno utje e na kvalitetu tuma enja dobivenih rezultata. npr. treba li ulagati u neke poslovne subjekte. Financijski pokazatelji su vodi i tako er baza u financijske izvje taje koji slu e kao temelj za uspje no vo ene i upravljanje poduze ima. U ovom seminarskom radu detaljno je prou ena i istra ena fundamentalna analiza i to na primjeru poduze a Ä Varteks³ d. odnosno usugla enost u poslovnim rezultatima iskazanim upravo u financijskim izvje tajima. da li dati povjerenstvo menad mentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim menad mentom. primijenjenih ra unovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja. Nadalje. Financijski izvje taji predstavljaju vrlo va an informacijski potencijal za itav niz razli itih korisnika. godinu. U obzir su uzeta izvje a sa Zagreba ke burze i to za razdoblje od 2005. provode se mnoge kontrole i analize kroz financijska izvje a koja se zakonom moraju javno objaviti ako se odnosi to na srednje velike i velike poduzetnike. itd. Financijski izvje taji slu e za dono enje odluka.ZAKLJU AK Na kraju mo e se zaklju iti da financijska izvje e predstavljaju temelj poslovanja i bitnu osnovu za uvid i budu e poslovanje bilo koje organizacije. Tako se razlikuje nekoliko vrsta analiza financijskih izvje taja. od kojih se mo e izdvojiti fundamentalna i tehni ka analiza kao najzastupljenije. a samim time i na odluku donesenu na temelju analize. Znati itati financijske izvje taje zna ajna je pretpostavka kvalitetnog procesa upravljanja. Kroz taj proces vo enja ra unovodstvene politike menad eri i osoblje unutar poduze a treba pomo u svoje kompetencije obratiti pa nju na veliki broj financijskih pokazatelja koji se analiziraju i dalje preko analiza prikazuju u obliku tablica. Kako bi se dobio kompletan uvid u poslovanje. te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene zna enje prezentiranih ra unovodstvenih podataka. . ra una dobiti i gubitka.

http://zse. 3. Moj bankar.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/analiza-financijskih-izvjetaja/. http://www. http://www.2010. L.2010.. http://www. Zagreb. http://www.2010. Varteks d.. 1999.moj-bankar.htm. Credos d. WMD. 9. porezne i financijsko-ra unovodstvene savjete. 8.LITERATURA 1. Trgova ko dru tvo za reviziju. 6.2010.2010.o.. Limun hr. 1997.2010. http://limun. 07.04. 07.hr/revizija4.fiba. RRIF. Masmedia. Fina. Zagreba ka burza (Prospekt).hr/main.credos.fina. 07. Ivanovi . 7.varteks.. 07. drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Otp invest.d. knjiga II.hr/Default. Analiza financijskih izvje taja.04. 07.hr/Kazalo/A/Analiza-financijskih-izvje%C5%A1taja. http://www. http://wmd.com/hr/korporativno/osnovni-podaci. Grupa autora. 07. K.. 07.2010. Opatija.04. Ra unovodstvo poduzetnika. ager..aspx?sec=915. http://www. 12. 1993.2010. Zagreb.04.04.o. Hotelijerski fakultet.aspx?id=32753&Page=3. Z. 10. 11. 07. 2. Financijski mened ment. ager.hr/main.hr/default.04.04. 5.04. 07. 4.aspx?id=119. .04.aspx?id=10006&dionica=VART-R-1 .aspx?id=21.. Hr. ra unovodstvene politike i financijska izvje a.hr/default.2010.otpinvest.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->