You are on page 1of 17

ELEKTRINE INSTALACIJE EST UZROK POARA

utor:

Mr Nedad Hadiefendi, Elektrotehniki fakultet Beograd

Uzrok velikog broja poara u stambenim, poslovnim i javnim objektima su kvarovi na elektrinim instalacijama. Stare, neodravane, oteene i nestruno izvedene elektrine instalacije predstavljaju latentnu opasnost koja moe izazvati poar. Poslednjih godina u svetu postoji trend istraivanja naina nastanka poetnog poara usled kvarova u elektrinoj instalaciji. Istovremeno se radi i na razvoju detektora koji bi mogli da otkriju potencijalno kritina mesta u elektrinim instalacijama, a zatim i spree pojavu poetnog poara. U radu je prikazan pregled vrsta kvarova na elektrinim instalacijama koji su najei uzrok poara. Za svaki od ovakvih kvarova (elektrini luk, zagrevanje usled poveane omske otpornosti bez elektrinog luka, zagrevanje usled preoptereenosti elektrine instalacije itd.) objanjeni su procesi koji dovode do paljenja elektrine izolacije ili zapaljivih predmeta u blizini elektrinih instalacija.
1. Uvod Veliki broj poara u poslovnim, javnim i stambenim objektima prouzrokovan je starim, neodravanim, oteenim i nestruno izvedenim elektrinim instalacijama. Svi napred navedeni uzroci za posledicu imaju neku vrstu kvara na elektrinim instalacijama. Neke vrste kvarova se na vreme detektuju klasinim zatitnim komponentama, koje u sluaju pojave kvara iskljuuju strujno kolo tako da ne moe doi do poara [1, 2]. Meutim, postoje vrste kvarova pri ijoj pojavi zatitne komponente uopte ne odreaguju, pa se usled trajanja kvara stvaraju uslovi za nastanak poara. Velike materijalne tete, povrede ljudi a neretko i gubitak ljudskih ivota su posledice poara uzrokovanih kvarom na elektrinim instalacijama. U ovom radu je prikazan pregled do sada poznatih i publikovanih informacija o nainima nastanka poara uzrokovanih kvarovima na elektrinim instalacijama u stambenim, poslovnim i javnim objektima. Pregledom dostupne dokumentacije moe se zakljuiti da se ovom problemu naroita panja poklanja u SAD, Japanu i nekim Skandinavskim zemljama (Norveka, vedska,...).

2. Statistika poara u svetu Prema statistikim podacima Nacionalnog Vatrogasnog Drutva SAD [3], prikupljenih u periodu 1993.1997. god., u SAD se tokom ovog perioda u stambenim objektima godinje dogodilo 41200 poara izazvanih nekom vrstom kvara na elektrinim instalacijama. U posmatranim poarima se na godinjem nivou dogodilo 336 smrtnih sluajeva civila, 1446 povreda civila i napravljena je materijalna teta od 643,9 miliona amerikih dolara. Poari nastali usled kvara na elektrinim instalacijama uestvovali su sa 9,7% u ukupnom broju poara nastalih u posmatranom periodu u SAD, zahvaljujui emu su zauzeli peto mesto od ukupno 12 najeih vrsta poara (razvrstanih prema uzroku). Materijalna teta od 643,9 miliona dolara predstavlja 14,4% ukupne materijalne tete nastale u svim poarima u posmatranom periodu, stavljajui kvarove na elektrinim instalacijama na drugo mesto rang liste uzronika, prema visini materijalne tete prouzrokovane poarima. U tabeli 1 prikazan je procentualna raspodela poara u SAD-u izazvanih kvarom na elektrinim instalacijama prema mestu nastanka kvara. Tabela 1. Procentualna raspodela poara izazvanih kvarom na elektrinim instalacijama prema mestu nastanka kvara [3]

MESTO NASTANKA KVARA Provodnici ugraeni u objekat Kablovi i utikai Svetiljke Prekidai, produni kablovi i utinice Izvori svetlosti Osigurai, glavni prekidai, razvodne table Merni ureaji i njihova kuita Energetski transformatori OSTALO

PROCENAT 34,7 17,2 12,4 11,4 8,3 5,6 2,2 1,0 7,3

Meutim, na osnovu velikih materijalnih gubitaka usled poara izazvanih kvarovima na elektrinim instalacijama ne moe se izvui zakljuak da su izvedeni sistemi napajanja prikljuenih potroaa nepouzdani (veza prijemnika preko ugradnih utinica i produnih kablova). Dokaz za ovu tvrdnju se lako izvodi: u SAD, u oko 100 miliona stambenih jedinica sa proseno 5,4 sobe, ivi oko 270 miliona ljudi. Ako u svakoj sobi postoje etiri utinice, onda broj moguih prikljuenih prijemnika iznosi: 45,4100106=2,16 milijardi. Potrebno je izvriti

redukciju dobijenog broja zbog injenice da nisu na svim utinicama uvek prikljueni potroai. Moe se pretpostaviti da je na polovinu ukupnog broja utinica direktno prikljuen prijemnik. Od preostale polovine ukupnog broja utinica, pretpostavimo da su na polovinu prikljueni produni kablovi na kojima u proseku jedna utinica napaja prijemnik. Tako se stvaran broj prijemnika elektrine energije u SAD procenjuje na od 2,16 milijardi, odnosno 1,62 milijarde. Kako se prema napred pomenutim statistikama vidi da 0,114412004700 poara godinje nastaje usled kvara na prekidaima, produnim kablovima i utinicama, i kako prema istim statistikama [3] prekidai uestvuju sa samo 30% u navedenom broju poara (4700), zakljuuje se da je 3290 poara godinje nastalo usled kvara na vezi prijemnika i utinice. Verovatnoa da u vremenskom periodu od godinu dana konkretna veza prijemnik-utinica izazove poar, procenjuje se na 3290/1,62x109 ili 2x10-6. Veoma mala verovatnoa nastanka poara uzrokovanih ovakvim kvarovima pokazuje da su izvedeni sistemi napajanja prikljuenih potroaa pouzdani sa aspekta izazivanja poara. Meutim, problem nije u velikoj verovatnoi nastanka ovakvih kvarova ve u injenici da je na elektrinu distributivnu mreu prikljuen ekstremno veliki broj prijemnika, koji raste iz dana u dan. U evropskim dravama, u kojima postoji statistika o uzrocima poara, utvreno je da su kvarovi na elektrinim instalacijama uzronici 1520% ukupnog broja poara [7]. Prema istim statistikama iz 11 evropskih zemalja (Bugarska, eka Republika, Francuska, Maarska, Italija, Poljska, Rumunija, Rusija, Turska i Ukrajina), u periodu od 1988.1998. godine, broj poara koji su uzrokovani kvarom na elektrinim instalacijama poveao se za 25%, a postoji i tendencija njegovog daljeg rasta. Zanimljivo je da je u istom periodu porast broja poara izazvanih neelektrinim uzrocima iznosio samo 5%. 3. Vrste kvarova na elektrinim instalacijama koji mogu uzrokovati poar

Ispitivanju kvarova na elektrinim instalacijama koji su izazvali poar mogue je pristupiti na vie razliitih naina: 1. utvrivanjem radnji ili propusta koji su doveli do kvarova na elektrinim instalacijama, 2. klasifikovanjem kvarova prema funkcionalnoj prirodi ureaja, ili nekog njegovog dela, na kome se kvar dogodio, i 3. prouavanjem fizikih osnova nastanka poara uzrokovanih kvarovima na elektrinim instalacijama. Prvi i drugi nain ispitivanja kvarova su nezaobilazni pri rekonstrukciji dogaaja, ali u ovom izlaganju panja e biti okrenuta ka treem nainu ispitivanja kvarova na elektrinim instalacijama. Naime, ovaj nain ispitivanja moe biti dobra osnova za dalji rad na razvoju algoritama detekcije kvarova na elektrinim instalacijama koji se ne mogu detektovati i izolovati klasinim zatitnim komponentama (automatski osigura, ZS prekida, ZN prekida, prekostrujno rele, bimetalno rele itd. [2]).

Glavni uzroci koji pri nastanku kvara na elektrinim instalacijama mogu dovesti do paljenja elektrine izolacije ili zapaljivih materijala u blizini elektrinih instalacija su [3, 4]:

1. elektrini luk (redni i paralelni), 2. veliko omsko zagrevanje bez elektrinog luka, i 3. spoljanje zagrevanje. Vano je napomenuti da neki poari nastaju kombinacijom gore navedenih uzroka koji se nikako ne smeju smatrati meusobno iskljuujuim. 3.1 Elektrini luk Elektrini luk predstavlja proticanje struje kroz nepotpuno jonizovanu plazmu nastalu udarnom jonizacijom gasova i para, stvorenih zagrevanjem do viih temperatura delova oko vrhova elektroda (dva provodnika na razliitim elektrinim potencijalima). vrst materijal vrhova elektroda prevodi se, preko tene i gasovite faze, u fazu nepotpuno jonizovane plazme. U referenci [5] dat je opis fizikog procesa u elektrinom luku. U normalnim uslovima, pod uticajem potencijalne razlike izmeu dve blisko postavljene elektrode razdvojene izolatorom, u elektrinom kolu se registruje protok elektrine struje. Temperatura izolatora raste, usled ega on isparava i broj slobodnih nosioca naelektrisanja u njemu raste, to rezultuje smanjenjem otpornosti i porastom struje. Kada temperatura kontakta progresivnim procesom dostigne odreenu vrednost, formiraju se uslovi za odravanje luka. Potrebno je da postoji gasna sredina koja omoguava intenzivno kretanje nosilaca elektriciteta kako bi se elektrini luk uspostavio i odrao. Karakteristike luka su velika gustina struje, mali katodni pad napona i visoka temperatura u jonizovanoj oblasti (od 2000 do 6000oC [8]). Po svom poloaju u elektrinim instalacijama elektrini luk moe biti serijski redni (slika 1) ili paralelni otoni (slika 2). Serijski ili redni elektrini luk se moe javiti na bilo kom mestu strujnog kola od razvodne table do elektrinog prijemnika, ukljuujui razvodnu tablu i elektrini prijemnik. Paralelni ili otoni elektrini luk se moe javiti izmeu faznog i neutralnog provodnika ili izmeu faznog provodnika i mase.

Slika 1. Redni (serijski) elektrini luk

Slika 2. Paralelni (otoni) elektrini luk

Treba istai da, sa gledita opasnosti od nastanka poara, postoji veoma bitna razlika izmeu rednog i paralelnog elektrinog luka. Naime, u sluaju pojave serijskog rednog luka, u strujnom kolu u kome se luk pojavio struja opada, pa se sa sigurnou moe oekivati da prekostrujna zatita kola nee odreagovati i iskljuiti napajanje. Kako kvar ovakvog tipa moe neometano da traje, verovatnoa nastanka poara je velika. Zbog injenice da je praktino nevidljiv od strane svih klasinih zatitnih komponenti, upravo je redni elektrini luk jedan od najeih uzroka poara izazvanih kvarovima u elektrinim instalacijama [6]. Najee koriena zatitna komponenta u elektrinim instalacijama je zatitni prekida (tzv. automatski osigura). On se sastoji od jednopolnog, dvopolnog ili tropolnog prekidaa sa oprugom zategnutom pri njegovom zatvaranju, kome su dodati bimetalno i prekostrujno zatitno rele. Njihove poluge deluju na okida opruge, koja otvara kontakte prekidaa. Strujnovremenska karakteristika njegovog delovanja data je na slici 3.

t In Im I

Slika 3. Strujno-vremenska karakteristika zatitnog prekidaa

Sa slike 3 moe se videti da za struje In I Im reaguje bimetalno zatitno rele, a za struje I > Im prekostrujno rele (za vreme t). Napomenimo da je prekostrujno rele podeeno da reaguje pri jaini struje jednakoj ili neto manjoj od maksimalne dozvoljene struje bimetalnog relea. Na istom grafiku prikazane su dve zone u kojima zatitni prekida nee odreagovati. Pri pojavi rednog elektrinog luka, u strujnom kolu protiu struje manje od nominalnih (leva, zatamnjena oblast), a pri pojavi intermitentnog paralelnog luka, u strujnom kolu protiu struje vee od nominalnih, ali ne traju dovoljno dugo da zatitni prekida odreaguje (desna, rafirana oblast).

Na osnovu ovog izlaganja moe se zakljuiti da zatitni prekida ne predstavlja zatitu od pojave rednog elektrinog luka, a da je u veem broju sluajeva, ali ne u svim, efikasna zatita pri pojavi paralelnog luka. Zbog toga je potrebno primeniti posebnu vrstu zatite iji razvoj je jedna od aktuelnih tema [6].
Najei uzroci pojave elektrinog luka su: 1. ugljenisanje izolacije (tzv. trasiranje luka), 2. spolja izazvana jonizacija vazduha (plamenom ili prethodnim elektrinim lukom), i 3. kratak spoj.

3.1.1 Ugljenisanje izolacije U naizmeninim elektrinim kolima nije teko izazvati i odrati elektrini luk ako postoji ugljenisana provodna putanja. Pokazuje se da ima vie naina da se stvori takva putanja u ili na izolacionom materijalu. Najjednostavniji nain je da se izolacija izloi visokom elektrinom naponu, usled ega dolazi do njenog proboja. Drugi nain ukljuuje kombinovan efekat vlage i neistoe na povrini izolacije, usled ega dolazi do curenja struje preko povrine izolacije provodnika, to vremenom moe da dovede do formiranja ugljene putanje. Verovatnoa da do ovakve pojave doe znaajno je vea na starim i neodravanim elektrinim instalacijama. Izolacioni materijali se meusobno veoma razlikuju prema otpornosti na trasiranje luka. U niskonaponskim instalacijama uglavnom se koriste provodnici sa PVC izolacijom, ali, naalost, PVC je jedan od najloijih polimera u pogledu otpornosti na stvaranje putanje za elektrini luk. Pri izlaganju PVC izolacije temperaturama od 200300C u njoj se odigrava proces ugljenisanja, a deo izolacije koji je ugljenisan dobija poluprovodnike osobine, ime se omoguavaju pojave struje curenja i elektrinog luka [3, 4]. Kada se PVC izolacija jednom oteti pregrevanjem (tzv. termika degradacija izolacije), njena dielektrina vrstoa znaajno opada, pa moe doi do elektrinog proboja izolacije i pri nominalnim naponima i standardnim sobnim temperaturama. Mogue je da se na provodnicima sa termiki oteenom PVC izolacijom dogodi paralelan kratak spoj i uspostavi sledei samoodravajui ciklini proces: poetni tok struje curenja se deava zbog postojanja ugljenisanog sloja izolacije, izolacija se zagreva usled struje curenja i dodatno ugljenie, ime se dodatno smanjuje otpor izolacije, usled smanjenja otpora izolacije struja curenja se poveava, sve do pojave paralelnog elektrinog luka,

elektromagnetne sile na mestu uspostavljenog elektrinog luka raspruju istopljene delove provodnika, kada se istopljeni delovi provodnika koji su formirali elektrini luk raspre, otpornost uspostavljenog kontakta se trenutno povea a jaina struje smanji, meutim, struja curenja i dalje tee kroz ugljenisani materijal, to opet moe dovesti do smanjenja otpora, topljenja metala i poveanja struje.

Iako ciklian, ovaj proces se ne odigrava svaki put u istom vremenskom intervalu, niti sa istim maksimalnim jainama struja. Tipine maksimalne jaine struja koje se uspostavljaju u toku objanjenog procesa nisu vee od 50A, mada, dodue retko, mogu dostii vrednosti i do 250A. Stoga je zatitnoj komponenti potrebno odreeno vreme da reaguje pri opisanoj pojavi (videti sliku 3). Usled toga, kvar moe da traje dovoljno dugo da se stvore uslovi za nastanak poara. Vreme potrebno da osigurai reaguju zavisi i od jaine struje pre nastanka kvara, tj. od otpornosti konkretnog strujnog kola u kome se kvar dogodio. 3.1.2 Spolja izazvana jonizacija vazduha Prirodna dielektrina vrstoa vazduha je 3MVm-1, ali elektrini proboj moe da se dogodi i pri znaajno manjim vrednostima elektrinog polja ako je vazduh jonizovan. Vazduh se moe jonizovati plamenom ili ranije uspostavljenim elektrinim lukom. Eksperimenti su pokazali da u plamenu dielektrina vrstoa vazduha pada na oko 0,11MVm-1 [1]. Ako se, na primer, kvar u obliku elektrinog luka pojavi u distributivnom vodu, stvorie se velika koliina jonizovanih gasova koji mogu da preu relativno veliko rastojanje za kratko vreme. Ukoliko jonizovani gas na svom putu rasprostiranja naie na drugo elektrino kolo, moe da izazove novi kvar i pojavu novog elektrinog luka na drugoj lokaciji. 3.1.3 Kratki spojevi Kratak spoj je naziv za iznenadan kvar koji nastaje usled naglog smanjenja otpora i poveanja struje u strujnom kolu. Moe da ima dva oblika: 1. direktan kratak spoj, kod kojeg je ostvaren dobar kontakt metala sa metalom preko punog poprenog preseka tzv. metalni kratak spoj, i 2. varnienje, kod kojeg ne postoji poetni kontakt metala sa metalom, ve struja tee kroz elektrini luk tzv. kratak spoj preko elektrinog luka. Kod direktnog kratkog spoja, grejanje nije lokalizovano na mestu kvara, ve je rasporeeno du celog elektrinog kola. Automatski prekida (osigura) obino prekine napajanje strujnog kola pre nego to se bilo ta upali usled poveanja temperature. Zapravo, veoma je teko direktnim kratkim spojem izazvati poar u dobro projektovanim i izvedenim elektrinim instalacijama.

Kratak spoj preko elektrinog luka je rezultat trenutnog kontakta dva ogoljena provodnika. Pri njihovom dodiru trenutno se uspostavlja velika struja koja izaziva topljenje materijala i jonizovanje gasova u oblasti oko ostvarenog kontakta. Magnetne sile tee da razdvoje provodnike, ali dok se oni potpuno ne razdvoje struja protie kroz provodni most od tenog metala i jonizovanih gasova (elektrini luk). Uspostavljeni provodni most se ipak magnetnim silama prekida rasprivanjem uarenih kapljica metala (varnica). Po zavretku pojave kratkog spoja sa elektrinim lukom, mogu se videti oteene povrine na provodnicima veeg prenika, dok provodnici manjeg preseka mogu biti potpuno uniteni na mestu pojave luka.

Eksperimenti su pokazali da kratak spoj preko elektrinog luka moe lako biti uzrok poara ukoliko kapi uarenog metala dou u dodir sa zapaljivim materijalima, kao to su npr. papir ili platno [3]. Ovakav kratak spoj moe da nastane na mestu presecanja ili kidanja napojnog energetskog kabla, izmeu ogoljenih provodnika kabla. Verovatnoa pojave kratkog spoja na mestu presecanja kabla se poveava ako pravac reza zaklapa otar ugao sa osom kabla, jer su u tom sluaju dodirne povrine ogoljenih provodnika vee. Degradacija izolacije takoe moe da bude uzrok nastanka kratkog spoja preko elektrinog luka. 3.2 Omsko pregrevanje Mogui uzroci omskog pregrevanja mogu biti: 1. strujno preoptereenje elektrine instalacije, 2. dodatna toplotna izolacija, 3. lutajue struje i zemljospojevi, 4. znaajan porast napona iznad nominalne vrednosti, i 5. lo kontakt provodnika. 3.2.1 Strujno preoptereenje provodnika i ostalih komponenti elektrinih instalacija Eksperimentima je pokazano da se strujnim preoptereenjem komponente elektrinih instalacija mogu zagrejati do visokih temperatura, ali da bi dolo i do nastanka poetnog poara, jaina struje koja protie kroz njih mora da bude ak 37 puta vea od nominalne [3]. Poto je veina strujnih kola na niskom naponu zatiena automatskim prekidaima ili osiguraima nominalne struje od 10 do 20A, ija je uloga da iskljue napajanje ukoliko se strujno preoptereenje dogodi, moe se smatrati da je ono veoma redak uzrok poara u elektrinim instalacijama niskog napona. Meutim, problem nastaje ako je elektrina komponenta nekvalitetno izraena i ne moe da podnese svoju, od proizvoaa deklarisanu, nominalnu struju. Praksa u naoj zemlji je pokazala da se na tritu mogu nai nekvalitetne elektrine komponente, npr. produni kablovi

kineske proizvodnje, koji se, iako deklarisani za nominalnu struju od 16A, pregrevaju i pale pri manjim strujnim optereenjima. 3.2.2 Dodatna toplotna izolacija Do pregrevanja provodnika moe doi i pri normalnim strujnim optereenjima, ukoliko se sprei odvoenje toplote tj. povea toplotna izolacija, to se npr. moe ostvariti namotavanjem provodnika ili postavljanjem nekog oblika spoljne toplotne izolacije. Laboratorijskom demonstracijom je pokazano da se energetski kabl moe zapaliti u toku normalnog rada ukoliko se smota i prekrije odeom [3]. Ovakve situacije su veoma este u stambenim i poslovnim objektima u naoj zemlji (slika 4).

Slika 4. Primer nekorektno postavljenog produnog kabla

3.2.3 Lutajue struje i zemljospojevi Pod lutajuim strujama se podrazumevaju elektrine struje koje se, usled kvara nekog dela elektrine instalacije (npr. usled zemljospoja), pojave u provodnim delovima u kojima nisu oekivane. Takvi provodni delovi mogu se ozbiljno pregrejati, ime se stvaraju uslovi za nastanak poara. Zemljospojevi nastaju pri dodiru ogoljenog dela faznog provodnika sa metalnim predmetom (metalnim krovom, merdevinama itd), usled ega temperatura provodnika, a posebno ostvarenog kontakta, znaajno raste, ak i pri malim jainama struje kvara. Na slici 5 prikazana su dva dela istog provodnika (oznaeni slovima A i B), istopljenog i prekinutog usled proboja njegove izolacije i pojave zemljospoja preko kuita razvodnog ormana [4]. Vidi se da je

ostalim provodnicima takoe izgorela izolacija usled poara, ali da se nisu istopili, to jasno ukazuje na to da je upravo istopljeni provodnik izazvao poar u razvodnom ormanu, koji se ubrzo proirio na ceo poslovni objekat. U sluajevima kada su strujna kola zatiena pomou zatitnih ureaja diferencijalne struje, napajanje mesta kvara se u sluaju pojave zemljospoja veoma brzo iskljuuje, pa je verovatnoa nastanka poara znaajno smanjena [2].

Slika 5 Primer kvara zemljospoja kojim je prouzrokovaon veliki poar u jednom poslovnom objektu [4] 3.2.4 Znaajan porast napona iznad nominalne vrednosti Porast napona iznad nominalne vrednosti je redak uzrok paljenja elektrinih instalacija. Izolacioni materijali koji se koriste za provodnike i ostale komponente elektrinih instalacija sposobni su da izdre manja poveanja napona, koja su redovan dogaaj u elektrodistributivnom sistemu. Ipak, pojava paljenja je mogua ukoliko se napon povea usled: 1. udara groma, 2. kvara u prenosno-distributivnom sistemi, pri kome se niskonaponska elektrina instalacija spoji direktno na visok napon, i 3. prekida nultog provodnika.

Poznato je da udar groma moe da prouzrokuje paljenje, ne samo elektrinih instalacija, ve svih vrsta zapaljivih materijala. Problem kvara u prenosno-distributivnom sistemu, pri kome se niskonaponska elektrina instalacija spoji direktno na visok napon, veoma retko se deava. Za razliku od njega, prekid nultog provodnika nije retka pojava. Ukoliko je neutralni provodnik u prekidu, na prikljunim kontaktima potroaa, koji je predvien za rad na naponu od 220V, moe se pojaviti napon izmeu 0 i 380V (tana vrednost napona je u tom sluaju odreena impedansama posmatranog i ostalih potroaa u razvodnom sistemu [2]). Ukoliko je napon na prikljuku prijemnika vei od nominalnog, struja u prijemniku e takoe biti vea od nominalne i prouzrokovati pregrevanje. Kako je u tom sluaju izolacija prijemnika izloena poveanom termikom i naponskom naprezanju, postoji mogunost njenog elektrinog proboja. Paljenja i poari u ovakvim okolnostima uopte nisu iznenaenje. 3.2.5 Loi kontakti Ukoliko elektrini kontakt nije dobro privren i nije male otpornosti, on vremenom moe da postane progresivan kvar. Proces esto ima osobine nestabilne pozitivne povratne sprege. Posledica velike otpornosti kontakta je lokalno zagrevanje, usled ega se pospeuje proces oksidacije kontakta i vri relativno mikropomeranje njegovih delova. Spoj postaje labaviji, sloj oksida ima manju provodnost, pojavljuju se lokalna elektrina mikropranjenja u kontaktu i otpornost na mestu kontakta raste, usled ega se disipacija energije na njemu poveava, a temperatura nastavlja da raste. U odreenom trenutku temperatura loeg kontakta poraste dovoljno da se stvore uslovi za paljenje zapaljivih materijala koji bi se nali u njegovoj neposrednoj okolini. Inae, elektrini kontakt dva provodnika se ponaa kao nelinearan element kola, pogotovo ako su napravljeni od razliitih materijala. Pri strujama veim od 10A pad napona na loem kontaktu je oko 2V, a za male struje moe da bude i nekoliko desetina volti (slika 6). Ovo je u velikoj meri posledica injenice da se pri jainama struje od 46A pojavljuju elektrina mikropranjenja na kontaktima, koja se ne mogu pojaviti pri manjim strujama. Pri struji jaine 20A, snaga disipacije na spoju bakar/mesing je oko 50W, a na spoju bakar/gvoe oko 35W. Zanimljivo je da snaga disipacije zavisi samo od vrste upotrebljenih materijala, a ne i od efektivne veliine ostvarenog kontakata.

Slika 6. Snaga disipacije i pad napona na spoju dva provodnika od razliitih materijala

Proputanjem struje razliitih jaina kroz kontakt bakar/bakar uoeno je da se priblino 15W disipira na njemu pri struji jaine 1A, a oko 25W pri struji jaine 2,5A. Analizom povrine kontakta pomou X-zraka utvreno je da je velika otpornost na loem spoju bakar/bakar posledica progresivnog formiranja sloja Cu2O, koji je dielektrik male provodnosti. Protok naizmenine struje preko kontakta i poveanje temperature pospeuju proces stvaranja metal-oksida na povrinama oba dela kontakta. Kada su dva metala razdvojena slojem metaloksida, prikljueni napon moe da izazove lokalne elektrine proboje u njemu. Ova ranije pomenuta elektrina mikropranjenja lokalno poveavaju temperaturu kontakta, koja u nekim takama dostigne vrednost temperature topljenja metal-oksida (tipina temperatura toplih taaka kontakta Cu/Cu spoja je oko 1250C, a temperatura topljenja Cu2O 1230C). Kroz sloj metal-oksida se, njegovim topljenjem, stvaraju metalni mostovi bez neistoa. U nastalim metalnim mostovima male otpornosti protie struja velike jaine, ali zbog njihove ograniene mogunosti za prenos struje, ubrzo se pregrevaju, tope i raspadaju. Ukoliko je struja dovoljne jaine, proces je samoodriv zbog visoke temperature, jer se nastavlja oksidacija metala, ime se nadoknauje koliina metal-oksida pretvorena topljenjem u ist metal. Usled opisanog procesa otpornost kontakta se ciklino menja izmeu visoke i niske. Pri struji jaine 1A, na rastojanju 10mm od kontakta u kome se odigrava pomenuti proces, registrovane su temperature od 200350C, koje su dovoljne da izazovu paljenje zapaljivih materijala. U strujnim kolima kroz koja protie struja jaine 20A snaga disipacije e na loem kontaktu, usled opisanog procesa, biti 2040W, a na dobrom kontaktu 0,080,2W. Primeeno je da su elini zavrtnji podloniji opisanom procesu od mesinganih. Primer topljenja dela sabirnice usled oslobaanja toplote na loem kontaktu prikazan je na slici 7.

Slika 7. Topljenje dela sabirnice usled oslobaanja toplote na loem kontaktu [4]

Posebno treba istai da veliki broj poara izazivaju elektriari amateri, pravei spojeve na elektrinim instalacijama tako to prosto spoje provodnike i obmotaju ih izolacionom trakom, bez lemljenja ili upotrebe rednih klema (slika 8).

Slika 8. Primer nestruno izvedene elektrine instalacije u jednom stambenom objektu u naoj zemlji Eksperimenti su pokazali da temperatura ovakvih elektrinih spojeva dostie 5095C pri struji jaine 10A, a 130300C pri struji jaine 20A. Primeeno je da se u ovakvim sluajevima kvarovi ne deavaju samo na spoju, ve se mogu dogoditi i na rastojanju od nekoliko centimetara od spoja, usled korozivne degradacije metala. Naime, usled pregrevanja na loem spoju, oslobaa se korozivni HCl gas iz PVC izolacije provodnika. Posle odreenog vremenskog perioda dolazi do prekida provodnika usled korozivne razgradnje metala, a mesto prekida provodnika postaje potencijalno mesto pojave rednog elektrinog luka. Usled zagrevanja loeg elektrinog kontakta moe doi do paljenja: predmeta od materijala sa malom termikom inercijom (posteljine, prekrivaa, jastuka) postavljenih direktno uz utinicu (snaga disipacije potrebna za paljenje je 28W), plastinih delova komponenti elektrinih instalacija (snaga disipacije potrebna za paljenje je 30W), i drvenih konstrukcija i predmeta (snaga disipacije potrebna za paljenje je 3550W).

Ukoliko je snaga disipacije na loem elektrinom kontaktu 4550W moe doi do topljenja aluminijumskih provodnika. Uarene kapljice metala mogu izazvati poar ukoliko dou u kontakt sa zapaljivim materijalima. 3.3 Spoljanje zagrevanje U veini sluajeva spoljanjeg zagrevanja provodnici i ostale komponente elektrine instalacije su rtva, a ne uzrok poara, jer se elektrini luk u mnogim sluajevima javlja kao posledica degradacije izolacionog materijala i jonizacije okolnog vazduha, uzrokovanih spoljanjim zagrevanjem. Eksperimenti su pokazali da se kvar (kratak spoj) na elektrinim provodnicima izolovanim umreenim polietilenom deava na temperaturama od oko 270C, a na provodnicima sa PVC izolacijom i PVC omotaem na 250C [3]. Slian kvar se moe desiti i u svetiljkama u stambenim objektima, koje su predviene za rad na temperaturama manjim od 60C. U okviru eksperimenta [3], ovakva svetiljka je zagrejana do temperature 202205C. Kvar na elektrinoj instalaciji se pojavio za manje od 65 sati neprekidnog rada na toj temperaturi. Izolacija provodnika je postala krta, lomila se i otpadala sa provodnika, to je dovelo do kratkog spoja. 4. Kombinovani kvarovi Poar uglavnom nastaje kombinacijom vie opisanih uzroka. Veina poara uzrokovanih kvarom na elektrinim instalacijama nastaje tako to prvo doe do pregrevanja komponente, koje je potom praeno varnienjem, a na kraju i paljenjem. Na primer, provodnik se moe pregrejati

usled strujnog preoptereenja ili postojanja loeg elektrinog spoja. Pregrevanje moe da smanji dielektrinu vrstou izolacije provodnika, usled ega moe doi do pojave kratkog spoja na mestima gde je provodnik savijen ili prelazi preko metala. Kombinovani efekat nastanka poara se najbolje uoava na loem spoju utika-utinica, pogotovo kod termikih prijemnika koji su podvrgnuti estim ukljuenjima i iskljuenjima, usled ega se troi kontaktni materijal, stvara lo spoj i lokalno zagreva PVC izolacija. Na kraju procesa degradacije metala i izolacije, dolazi do pojave elektrinog luka, koji je sposoban da izazove poetni poar na spoju utika-utinica (slika 9). Koraci koji vode ka paljenju usled loeg spoja utika-utinica su sledei: 1. strujno preoptereenje i loi kontakti prouzrokuju zagrevanje provodnika i porast temperature, 2. termika degradacija PVC izolacije, 3. oslobaanje korozivnog HCl gasa iz PVC izolacije, 4. upijanje vlage usled higroskopske aktivnosti kalcijum-karbonatne ispune kabla, 5. pojava inicijalnih povrinskih i unutranjih varnienja, 6. formiranje ugljenisanih putanja na povrini i u unutranjosti PVC izolacije, 7. pojava elektrinog luka, i na kraju 8. paljenje.

Slika 9. Primer paljenja loeg spoja utika-utinica [7] Verovatnoa pojave poara se poveava ako, osim elektrinih, postoje i mehaniki poremeaji u elektrinim instalacijama. Eksperimentima sprovedenim u Norvekoj [8], utvreno je da se

temperatura dobrog spoja utika-utinica, u takama kontakta, stabilizuje na oko 60C. Meutim, kada je u toku rada sa normalnim strujnim optereenjem spoj utika-utinica bio izloen slabim vibracijama, temperatura u takama kontakta je za kratko vreme porasla na 400450C, to je izazvalo topljenje metala i pojavu elektrinog luka. 5. Zakljuak Pregledom dostupne svetske statistike o uzrocima poara, utvreno je da broj poara uzrokovanih kvarom na elektrinim instalacijama uestvuje sa 1020% u ukupnom broju poara. Zbog stalnog porasta broja elektrinih potroaa u stanovima i starenja elektrine instalacije u stambenim, poslovnim i javnim objektima, postoji tendencija rasta broja poara ovog tipa. Meutim, ponekad se postavlja pitanje da li je svaki poar koji se pripie kvarovima na elektrinoj instalaciji zapravo uzrokovan njima. Stoga su sistematina istraivanja nastanka poara usled kvarova na elektrinim instalacijama neophodna kako bi se pospeile metodologije istraivanja poara, ali i nali naini da se ovakvi kvarovi na vreme spree. U ovom radu je izloen pregled svih kvarova na elektrinim instalacijama koji mogu biti uzrok poara. Moe se zakljuiti da su dva tipa kvara pregrevanje loeg elektrinog kontakta i redni elektrini luk, najkritiniji sa aspekta mogunosti nastanka poara, zato to ih nijedna klasina zatitna komponenta ne detektuje. Treba naglasiti da najvea panja ovom problemu posveuje u SAD-u. U toj dravi je patentiran ureaj koji detektuje redni elektrini luk i u sluaju njegove pojave iskljuuje napajanje, a zakonom je propisana njegova obavezna ugradnja u razvodne table. Cena ovakvog ureaja na amerikom tritu iznosi oko 50$. Kako u naoj zemlji broj stambenih, poslovnih i javnih objekata, kao i ukupan broj elektrinih potroaa u njima, neprekidno raste, poveava se i broj lokacija na kojima moe doi do poara uzrokovanih kvarom na elektrinim instalacijama. Ako se tome dodaju injenice da se na naem tritu elektrinih komponenti pojavljuju nekvalitetni proizvodi, ije se elektrine karakteristike ne podudaraju sa deklarisanim, kao i da veliki broj neovlaenih lica vri izvoenje, popravke i prepravke elektrinih instalacija i ureaja, moe se zakljuiti da je verovatnoa nastanka poara usled kvarova na elektrinim instalacijama u naoj zemlji vea nego u zemljama u kojima postoji stroija zakonska regulativa. Predlae se donoenje stroije zakonske regulative u naoj zemlji, koja se odnosi na: kriterijume za periodinost pregleda elektrine instalacije, dozvole za plasiranje elektrinih proizvoda na trite i kaznene mere pojedincima koji neovlaeno vre izvoenje, popravke i prepravke elektrinih instalacija i ureaja. Potrebno je organizovati programe usmerene ka edukaciji stanovnitva, u okviru kojih bi se stanovnitvu ukazalo na potencijalne posledice nepotovanja zakonske regulative iz pomenute oblasti. U svim navedenim naporima, snage treba da udrue nauno-istraivake ustanove Republike Srbije, Kriminalistika policija i nadlena Ministarstva, kako bi zajedno sticali nova iskustva o najeim uzrocima poara uzrokovanih kvarovima na elektrinim instalacijama i na osnovu steenih saznanja radili na unapreenju zakonske regulative.

6. Reference

[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7]

Radakovi Z., Jovanovi M., Specijalne elektrine instalacije, Akademska misao, Beograd, 2008. Kosti M., Teorija i praksa projektovanja elektrinih instalacija drugo, proireno izdanje, Akademska misao, Beograd, 2005. Babrauskas V.,How Do Electrical Wiring Faults Lead to Structure Ignitions? pp. 39-51 in Proc. Fire and Materials 2001 Conf., Interscience Communications Ltd., London, 2001. Gillman T.H., Le May I.,Mechanical and Electrical Failures Leading to Major Fires, Engineering Failure Analysis, Vol. 14, pp. 995-1018, 2007. Hot E., Elektrino zagrevanje, Svetlost, Sarajevo, 1989. Hadiefendi N, tetni efekti pojave rednog elektrinog luka u niskonaponskim elektrinim instalacijama, Magistarski rad, Elektrotehniki fakultet u Beogradu, 2002. European Copper Institute,Overview of electrical safety in 11 countries, Barcelona, 2002.

[8] SINTEF, Fire in electrical installations, Norwegian Institute of Technology, January 28, 2008.

You might also like