You are on page 1of 13

1. MJERE ZA SMANJENJE ISPUNIH PLINOVA OTTO MOTORA 2. MJERE ZA SMANJENJE ISPUNIH PLINOVA DIESEL MOTORA 3.

MJERE ZA SMANJENJE BUKE NA VOZILU I IZVAN VOZILA 4. ZNAENJE HOMOLOGACIJE CESTOVNIH VOZILA 5. FAZE PLANIRANJA PROMETA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA 6. ALTERNATIVNA GORIVA U CESTOVNOM PROMETU 7. KATEGORIJE ZRAKOPLOVA PO ANEKSU 16 ICAO-A 8. TRI TOKE MJERENJA BUKE U ZRAKOPLOVSTVU 9. NAINI SMANJENJA BUKE U ZRAKOPLOVSTVU 10. EKOLOKA TEHNOLOGIJA IZGRADNJE ZRAKOPLOVA
11. UTJECAJ ZRANE LUKE NA OKOLI

12. NAJTETNIJI SPOJEVI U ZRANOM PROMETU 13. ISPUNI PLINOVI U ZRANOM PROMETU 14. ALTERNATIVNO GORIVO U ZRAKOPLOVSTVU (tekui vodik) 15. PREDNOSTI I NEDOSTACI ELJEZNIKOG PROMETA 16. BUKA U ELJEZNIKOM PROMETU 17. HERBICIDI 18. ALTERNATIVNA GORIVA U ELJEZNIKOM PROMETU 19. SAR 20. ELEKTROSMOG 21. ZAKON O ELEKTROSMOGU 22. PROMETNI INFARKT I KORACI U CILJU EKOLOKOG PROMETNOG SUSTAVA

1. MJERE ZA SMANJENJE ISPUNIH PLINOVA OTTO MOTORA Zahvati unutar motora: upotreba elektronikog sustava za ubrizgavanje, sustavi elektronikog paljenja, optimizranje prostora za izgaranje i zahvati na razvodnom mehanizmu motora regulacijom vremena prekrivanja ventila. Zahvati izvan motora: upotreba katalizatora, zagrijavanje katalizatora, upuhivanje sekundarnog zraka, toplinske izolacije ispunog sustava. Katalizatori prema nainu djelovanja: oksidacijski, redukcijski, dvostruki i trostruki. Proces u katalizatoru se odvija u 3 faze: adsorpcija, kemijske reakcije i desorpcija. Katalizator se zagrijava na potrebnu radnu temperaturu: elektrinim grijaem, plamenikom ili primjenom aktivnog ugljena. Elektrino zagrijavanje moe biti izravno iz akumulatora ili izravno iz alternatora njegove prednosti su brzo zagrijavanje na radnu temperaturu, nizak protutlak, jednostavna dijagnostika i ekoloki povoljna rjeenja dok su nedostaci velika potronja energije, poveanje cijene i mase vozila i mala trajnost akumulatora. Trostruki katalizator zajedno sa lambda sondom smanjuje emisije do 90%. Uvjeti za rad: 0. bezolovni benzin 1. stehiometrijski omjer goriva i zraka (=1, regulirano lambda sondom, koja mjeri sadraj kisika te dovodi do pravilnog omjera smjese kisika i goriva, za koju je optimalna temperatura 600C, a minimalna 300C), 2. radna temperatura katalizatora (300C 450C, postie se nakon 2km 4km, odnosno 150s nakon starta motora) 3. starenje i zaprljanje (zamjena nakon 100 000 km)

2. MJERE ZA SMANJENJE ISPUNIH PLINOVA DIESEL MOTORA Zahvati unutar motora: poetak dobave, predubrizgavanje, punjenje, hlaenje usisnog zraka i povratno voenje ispunih plinova (AGR, EGR ventili)

Zahvati izvan motora (kemijske reakcije): TERMIKE REAKCIJE, KATALITIKE REAKCIJE (selektivna nekatalitika redukcija, selektivna katalitika redukcija, neselektivna katalitika redukcija, Denox katalizator, oksidacijski katalizator), upotreba proistaa za au

Keramiko monolitni proista - visok stupanj proiavanja, temperaturna postojanost keramike, relativno mali prostor zapremanja, zbog taloenja estica na proista potrebna regeneracija proistaa Denox katalizator je predvien za rad u podruju siromane smjese (<1) i smanjuje emisije NOx preko 30%. Oksidacijski katalizator omoguuje oksidaciju CO i HC pri temperaturi iznad 170C.

3. MJERE ZA SMANJENJE BUKE NA VOZILU I IZVAN VOZILA Mjere za smanjenje buke na vozilu provode se na 3 mjesta: 1. na izvoru buke upravljanje procesom izgaranja, smanjenje buke konstrukcijom
motora, smanjenje buke oklopa oko motora, zidovi kuita motora od visokoprigunih materijala i to krui (od lijevanog magnezija), Active Noise Control sustav (ANC)

2. na prijenosu buke prigunim aluminijskim poklopcem 3. na prijamniku upotrebom panelnih ploa


Smanjenje buke pojedinih izvora na vozilu: hlaenje, usis, ispuh, motor, pneumatici.

Mjere za smanjenje buke izvan vozila: 1. Uzduni nagib ne smije biti vei od 3%, jer kod uzdunog nagiba izmeu 4% i 6% poveava se buka za 3dB 2. Voenjem prometnice u tunelu buka se smanjuje za 20dB. 3. Pri brzini od 90 km/h buka se poveava za 3 dB, pa treba odabrati odgovarajuu brzinu. 4. Gradnja prirodnih zvunih barijera zidovi, zatitni nasipi, poumljeni pojasevi

4. ZNAENJE HOMOLOGACIJE CESTOVNIH VOZILA

Homologacija je postupak utvrivanja sigurnosnih i ekolokih sposobnosti vozila. Ukupno je doneseno 109 ECE pravilnika koja se odnose na uvjete aktivne sigurnosti, pasivne sigurnosti, zatite okolia (emisije ispunih plinova, buka, itd.) i opih uvjeta sigurnosti (mjerenje snage motora, potronje goriva, itd.). Navedimo bitne ECE pravilnike: ECE R-15 (kontrola emisije ispuha iz Otto i diesel motora osobnih i lakih teretnih vozila); ECE R-83 (zamijenio ECE R-15, uveo strou kontrolu); ECE R-24 (dimnost ispunih plinova diesel motora), ECE R-49 (emisije ispuha srednjih i velikih dieselovih motora za motorna vozila); ECE R-84 (emisija ispunih plinova motornih vozila s obzirom na mjerenje potronje goriva); ECE R-101 (emisija ugljik-dioksida i potronja goriva).

5. FAZE PLANIRANJA PROMETA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Prva faza faza automobila obuhvaa obnovu s davanjem prioriteta automobilu i traje do sredine 60-tih godina, zanemaren javni gradski prijevoz. Druga faza faza razmiljanja pojavljuju se zahtjevi za integralnim planiranjem svih oblika prometa (Njemaka), i istie se zahtjev za ogranienjem stupnja motorizacije u gradu (Engleska). Trea faza zapoela 70-tih godina, prevladala je teza preglednog manjeg rasta gradova, dolo je do razvitka sustava JGPP (visee i magnetske eljeznice), te se javljaju prijedlozi o mjerama smirivanja prometa. etvrta faza krajem 70-tih. Ulau se daljnja sredstva i poinju izgradnje podzemnih i nadzemnih eljeznica, ipak nema bitnije promjene u podjeli koritenja javnog i individualnog prometa, smirivanje prometa nastavlja se na irim zonama. Peta faza od sredine 80-tih godina, zakljuuje se da se usprkos svim naporima nije uspio rijeiti problem grada i prometa.

6. ALTERNATIVNA GORIVA U CESTOVNOM PROMETU

Osnovni kriteriji za ocjenjivanje potencijalnog goriva su: 1. mogunost masovne proizvodnje 2. specifinost pripreme smjese 3. utjecaj na okoli 4. ekonomski uvjeti - konkurentnost cijene 5. stupanj opasnosti pri manipulaciji
PRIRODNI PLIN + UNP (LPG) i SPP (CNG) prednosti: ekonomske prednosti (jeftiniji i do 65%), raspoloivost (slijedeih 200 godina), laki od zraka, via temperatura zapaljivosti, znaajno manje emisije CO, SO2, NMVOC, nekodljiv za ljudsko zdravlje.

Nedostatci: emisija NOx kao kod benzinskih motora, SPP poveava teinu spremnika 5 - 7 puta. REPIIN METIL ESTER ILI BIO DIESEL (RME) Prednosti: zatvoren CO2 kruni tok manje emisija svih tetnih tvari osim NOx, nema emisije sumpornih spojeva, bioloki dobro razgradivo, industrijska proizvodnja, obnovljiv izvor energije;

Nedostatci:

manja ogrjevna mo, vea potronja goriva za oko 10 %, manja snaga motora porast emisije NOx za 12 % razgrauje lakirane povrine jak miris ispunih plinova (aldehidi).

7. KATEGORIJE ZRAKOPLOVA PO ANEKSU 16 ICAO-A Kategorija 1. Neodgovarajui zrakoplovi koji ne mogu dobiti certifikat o plovidbenosti (DC-8, B707...) Kategorija 2. Zrakoplovi koji djelomino odgovaraju doputenom stupnju buke radi ega ih treba utiati ili izbaciti iz uporabe (B 727-100, B 727-200, DC-10, B 747-100 i dr.) Kategorija 3. Zrakoplovi koji odgovaraju doputenom stupnju buke, tzv. tihi zrakoplovi Kategorija 4. Zrakoplovi koji imaju razinu buke niu za 10dB od postavljenih granica stupio na snagu 2006. godine

8. TRI TOKE MJERENJA BUKE U ZRAKOPLOVSTVU


toka A (preletna toka) - nalazi se na produenoj sredinjici USS-e, udaljena 6500m od poetka zaleta pri polijetanju - u ovoj toki se mjeri razina buke pri uzlijetanju toka B (prilazna toka) - nalazi se na produenoj crti USS-e, 2000m od praga USS-e - u ovoj toki se mjeri razina buke pri slijetanju toka C (lateralna toka) - nalazi se na paralelnoj sredinjici USS-e, udaljenoj od sredinjice 650m, gdje je razina buke najvea za vrijeme uzlijetanja zrakoplova

9. NAINI SMANJENJA BUKE U ZRAKOPLOVSTVU Naini smanjenja buke su tehniki (utiavanje motora u eksploataciji, izmjena motora,

zamjena bunih zrakoplova novim modelima) i organizacijsko tehnoloki (reguliranje lokalne gustoe prometa, racionalizacija poetno zavrnih operacija u zranim lukama). Po rezoluciji ICAO-a iz 2001., etiri su glavna elementa balansiranog pristupa u reguliranju zrakoplovne buke: redukcija buke na izvoru (hush-kit), operativne restrikcije za zrakoplove na granici udovoljavanja chapter 3 standarda, prostorno planiranje i menadment aerodroma i operativne procedure smanjenja buke.

10. EKOLOKA TEHNOLOGIJA IZGRADNJE ZRAKOPLOVA Kod ekoloke tehnologije izgradnje zrakoplova mogu se definirati 2 pristupa: izravni (poboljanje konstrukcije i performansi zrakoplovnih motora) i posredni (reguliranje prometa tako da se minimizira lokalna gustoa prometa i reguliranje operativnih faza leta, tj. poetno zavrnih operacija na zranim lukama). Nove generacije zrakoplova izrauju se od tzv. kompozitnih materijala. Njihove prednosti su smanjenje teine zrakoplova, poveanje nosivosti, dugotrajna izdrljivost i vea otpornost na optereenje. U uporabi su najee plastika ojaana vlaknima, staklena vlakna, fiberglas, karbon kompozit i super legure. Postoje jo i nemetalni kompoziti koji se rabe u suvremenoj industriji.

11. UTJECAJ ZRANE LUKE NA OKOLI

Utjecaj zrane luke na okoli oituje se u: buci zrakoplova, emisijama zrakoplovnih motora, planiranju namjene i uporabi okolnog zemljita, tretiranju otpada i oneienju tla i vode na zranoj luci i njezinoj okolini. Oneienje zraka nastaje od ispuha zraka motora, otvora za gorivo zrakoplova, motornih vozila putnika i osoblja, zemaljske opreme i graevinskih aktivnosti. Rjeenja se nalaze u zahtijevanju da su motori ugaeni u blizini ulaza/izlaza, koritenju manjeg broja motora s velikim brojem okretaja radi smanjenja emisija CO i HC, i sreivanju izlaska goriva. Oneienja voda nastaju od strane sanitarnog otpada, industrijskog otpada, olujnog vremena i kanalizacije, ienja zrakoplova i punjenja goriva te popravaka i odravanja zrakoplova. 12. NAJTETNIJI SPOJEVI U ZRANOM PROMETU
Najveu brigu zadaju duini oksidi (NOx) zbog dva tetna klimatska efekta:

1. u gornjoj troposferi poveavaju koliinu ozona koja na ovim visinama stvara efekt
staklenika

2. u stratosferi (gdje lete nadzrani zrakoplovi) izaziva oteenja prirodnog ozonskog sloja
Vodena para (H2O) iz zrakoplova u stratosferi ima takoer posredno klimatsko djelovanje: - tvorba kondenzacijskog kruga (koji tvore ledene cirrus oblake) - poveanje staklenik efekta - tvorba stratosferskih oblaka koji razgrauju ozonski omota

13. ISPUNI PLINOVI U ZRANOM PROMETU


1. Predmetom kontrole prema Anexu 16 ICAO su: CO, NOx, HC i koksne estice tj. dimnost ispunih plinova 2. Najznaajnije oneienje na visinama reima leta (8-12km) odnosno podruje troposfere i tropopauze gdje su zrakoplovi jedini antropogeni zagaivai. 3. Sveukupno 1/5 zrakoplovima emitiranih polutanata u donjim stratosferskim slojevima, dok je ostalih 4/5 unutar troposfere.

14. ALTERNATIVNO GORIVO U ZRAKOPLOVSTVU (tekui vodik) Tupoljev 154 je prvi zrakoplov na svijetu koji je nedaleko od Moskve poletio na tekui vodik. Optimalna komora za izgaranje vodika treba iskoristiti njegove prednosti: mogunost izgaranja siromanih gorivih smjesa, nie temperaturne granice paljenja, dobro mijeanje sa zrakom i velika reaktivnost (kratko zadravanje zraka) Emisije NOx pri izgaranju vodika mogu se smanjiti na 1/3. Projektiranje nove kompatibilne infrastrukture je vrlo skupo (ukapljivanje, spremnici za pohranu i sl.)

15. PREDNOSTI I NEDOSTACI ELJEZNIKOG PROMETA Prednosti:

eljezniki promet je najpovoljniji oblik prometa jer zauzima najmanje prostora (dvokolosjena pruga zahtijeva 3.2Ha/km, a autocesta s 4 trake 9.1Ha/km), ima najmanje oneienje zraka (emitira 8.3 puta manje tetnih tvari u okoli nego osobni automobil, odnosno 30 puta manje tetnih tvari nego teretno vozilo za isti obujam prometa) te utroak energije je najmanji (utroena energija po jedinici obavljenog rada je 3.5 puta manja nego u cestovnom putnikom, odnosno 8.7 puta manja nego u cestovnom teretnom prometu). Nedostaci: - buka kod vlakova velikih brzina - prijevoz opasnih i tetnih tvari - tretiranje pruge herbicidima - ionizacija zraka kod elektrovue

16. BUKA U ELJEZNIKOM PROMETU


Buka se pojavljuje jedino u trenutku prolaska vlaka i mjeri se u sekundama. Sustav za ocjenu buke ima 3 granine vrijednosti: imisijsku, plansku i alarmnu. Glavni problem postaje buka kod vlakova velikih brzina koji se kreu na umjetnim objektima (tuneli, mostovi) te je potrebno razmotriti poloaj trase u odnosu na teren. Tri tehnike mjere zatite: - smanjivanje buke na izvoru - spreavanje prijenosa buke - smanjivanje buke na mjestu prijenosa Rjeenje: - uporabom izolacijskih materijala ugraenih u gornji ustroj pruge - gradnja zidova oblaganih apsorpcijskim materijalima - oblikovanje zatitnih barijera od prirodnog tla u kombinaciji s vegetacijskim pruge (zatitni pojas irine do 200m nasadima du

17. HERBICIDI
Herbicidi su kemijska sredstva koja suzbijaju rast neeljenih biljaka (korova). Mogu biti

organskog ili neorganskog porijekla, u krutom ili tekuem stanju. Prema opsegu djelovanja: totalni i selektivni ( unitavaju samo odreene biljke). U vicarskoj i nekim zemljama EU potpuno je zabranjena primjena herbicida koji djeluju na korijen biljaka. Usvojeni propisi trae selektivnu primjenu herbicida u najnioj moguoj koncentraciji koja je uinkovita, uklanjanje raslinja samo u krajnjoj nudi (a ne redovito kao do sada), primjenu samo odreenog broja herbicida ije djelovanje nije previe tetno za okoli (glifosat), kolovano osoblje za provedbu tretmana, ogranienje podruja primjene na najmanju moguu mjeru. Na mrei H-a koristi se samo 6 vrsta herbicida u razliitim kombinacijama.

18. ALTERNATIVNA GORIVA U ELJEZNIKOM PROMETU


REPIIN METIL ESTER ILI BIO DIESEL (RME) Prednosti: zatvoren CO2 kruni tok manje emisija svih tetnih tvari osim NOx, nema emisije sumpornih spojeva, bioloki dobro razgradivo, industrijska proizvodnja, obnovljiv izvor energije;

Nedostatci: manja ogrjevna mo, vea potronja goriva za oko 10 %, manja snaga motora porast emisije NOx za 12 % razgrauje lakirane povrine jak miris ispunih plinova (aldehidi).

ZEMNI PLIN Prednosti:

- zalihe vrlo velike - oko 80% manje emisije CO - oko 70% manje emisije NOx - oko 45% manje emisije HC - nema emisije SO2 - nema ae - nema mirisa

nedostatak: mala jedinina energija pri okolinom stanju; 2 mogunosti: - komprimiranje zemnog plina na oko 200 bara (CNG) - ukapljivanje zemnog plina hlaenjem na -162C (LNG)

19. SAR
SAR (Specific Absorbtion Rate, specifini stupanj apsorpcije), koji je jednak:

SAR =

P 2 1 2 = E = j m

gdje je prvi izraz jednak derivaciji deponirane snage po masi tkiva, a koji se u praksi rauna pomou dvije potonje formule. = JE SPECIFINA VODLJIVOST TKIVA = JE GUSTOA TKIVA E = JE EFEKTIVNA VRIJEDNOST ELEKTRINOG POLJA j = GUSTOA PROMJENJIVE STRUJE

SAR je energetska veliina i kao takvo naelo moe biti izmjeren kalorimetrijskom metodom, izbjegavajui mjerenje polja, to je na ovim frekvencijama u blizini rasprenog objekta dosta teak zadatak.

20. ELEKTROSMOG Elektrosmog je elektromagnetsko zraenje u itavom spektru statikih polja koje u ljudskom organizmu proizvodi elektrostres. Elektromagnetska zraenja izazivaju biokemijske promjene, stalan stres u sredinjem ivanom sustavu, poremeaje funkcija mozga i psihika oteenja. Elektromagnetska se zraenja mijeaju u zbivanja u stanicama, utjeu na genetske informacije, ime mogu prouzroiti rak, oteenje nasljednih svojstava i defektnu novoroenad. Svojstvo elektrosmoga je da ga ne moemo osjetiti, ali njegovo tetno djelovanje na organizam osjeamo. Nuno je provesti zatitu i to u dvije faze: - ograniavanjem poveanja jakosti tih polja - provedbom mjera za smanjenje jakosti tih polja

21. ZAKON O ELEKTROSMOGU Kada i gdje? Njemaka, 1997. Tri glavna razloga: 1. Proirenje brzih eljeznikih linija kroz Njemaku i njihove veze sa susjednim eljeznikim upravama, to za posljedicu ima izgradnju velikih infrastrukturnih postrojenja za opskrbu elektrinom energijom kao i telekomunikacijskih i signalno sigurnosnih postrojenja. 2. Kao rezultat preureenja komunikacijskog trita u Njemakoj se skokovito poveao broj korisnika mobilnih telefona, a time i broj prijamnih postaja za prenoenje njihovih poziva. 3. Stvaranje prekograninih veza izmeu njemakih opskrbljivaa energijom i njihovih europskih partnera.

22. PROMETNI INFARKT (strategije i koraci) Prometni infarkt

Tri strategije rjeenja: 1. staru gradsku jezgru zatvoriti za automobile 2. oteati prilaz osobnom vozilu u centru grada 3. ponuditi kvalitetne i raznovrsne alternative osobnom vozilu Koraci u cilju ekolokog prometnog sustava 1. postepeno uklanjanje automobila grad kraih udaljenosti voditi takvu prometno-urbanistiku politiku da se smanji relacija putovanja unapreenje nemotoriziranog i javnog gradskog prometa destimulativno djelovati na koritenje vozila

2. preusmjeravanje prometa

3. poboljati tehniku i tehnoloki aspekt vonje 4. mjere smirivanja prometa