Neto metode za ocenu matematičke rezerve

1.Knjigovodstvena metoda
 Matematička rezerva, knjigovodstveno

se definiše kao, razlika između osiguranikovih uplata i osiguravačevih isplata pod pretpostavkom da su sve dospele uplate u obračunskoj godini naplaćene i da su sve osiguravačeve isplate izvršene onako kako je to predviđeno tablicama smrtnosti.

Prilikom obračuna koristićemo sledeće oznake: .

njihova rezerva će iznositi: l x +t −1 ⋅t −1 V x .t Vx Pretpostavimo da nam je data rezerva t −1 Vx i na osnovu ove rezerve ćemo izračunati rezervu t Vx Kako l x+ t −1 predstavlja broj živih lica od lx osiguranih lica posle (t – 1) godina.

Kada ovu matematičku rezervu saberemo sa neto premijom koju će l x +t −1 lica platiti u toku (t – 1) godine. što će matematički biti: l x +t −1 ⋅t −1 V x + l x +t −1 ⋅ Px uvećano za interes do kraja (t ) godine. lica će biti: lx +t ⋅t Vx = lx +t −1 ⋅( Odavde je t− 1 Vx + Px ) ⋅ r − d x +t −1 lx +t −1 ⋅ ( t −1Vx + Px ) ⋅ r d x +t −1 − tVx = l x +t lx +t . kako je u toku godine umrlo d x +t −1 Matematička rezerva na kraju godine t za l x +t lica. daje: (lx + t −1⋅t −1Vx + l x + t −1 ⋅ Px ) ⋅ r = lx + t −1 ⋅(t −1Vx + Px ) ⋅ r Sa druge strane.

a drugi član sa r x + t r lx +t −1 r x +t −1 d x +t −1 r x +t ⋅ x +t −1 ⋅ ( t−1Vx + Px ) ⋅ r − ⋅ x +t tVx = lx + t r l x +t r Sledi da je t Vx = D x +t −1 C ( t −1V x + Px ) − x +t −1 D x +t D x +t . diskontovanog broja živih lica starih x godina . pomnožićemo i podelićemo prvi član desne strane sa odnosno: x +t −1 .Dx i broja diskontovanih umrlih lica u toku (x + 1) godina starosti .Da bismo rezervu izrazili pomoću komutativnih brojeva.

Analogno rezervi t Vx . možemo odrediti i rezervu t +1 Vx . pa je rezerva l x + t ⋅t V x Ova rezerva se u tekućoj godini povećava za neto premiju koju moraju da plate osiguranici. osoba. lx + t ⋅ Px tako da je l x +t ⋅t V x + l x +t ⋅ Px Do kraja godine će doći do uvećanja ovog iznosa za određenu kamatu: ( l x +t ⋅t V x + l x+t ⋅ Px ) ⋅ r . Pretpostavke su iste: osiguralo se pri čemu je nakon t godina živo lx l x +t osoba.

biće: t +1 Vx = l x +t l x +t +1 d x +t ⋅ ( t V x + Px ) ⋅ r − l x +t +1 . tako da je za do tada l x +t +1 živih osoba rezerva: lx + t +1 ⋅t +1 Vx = lx +t ⋅( tVx + Px) ⋅ r − d x +t Deljenjem sa l x +t +1 . ukoliko se rizik smrti dogodi. osiguravajuća kompanija mora smanjiti iznos rezerve na kraju (t + 1) godine.Međutim. društvo za osiguranje mora ispuniti svoje obaveze prema tim licima Za iznos ovih obaveza.

. d x +t r x +t +1 r x +t +1 ⋅ x +t ⋅ ( t Vx + Px ) − ⋅ x +t + 1 t +1Vx = lx +t +1 r lx +t +1 r lx +t Na osnovu komutativnih brojeva i d x +t = C x +t r x +t +1 Vx = dobijamo l x +t = Dx +t x +t r l x + t +1 = D x +t +1 x + t +1 r t +1 Dx +t C ( t Vx + Px ) − x+ t Dx +t +1 Dx+ t+ 1 Ova formula se obično koristi za ocenjivanje rezerve sa promenljivom premijom i naziva se rekurzivna formula.Kada a l x +t l x +t +1 pomnožimo i podelimo sa pomnožimo i podelimo sa r x +t r x +t +1 dobijamo d x +t l x + t +1 .

Polazeći od rezerve l x +t živih lica. možemo izračunati Px lx + t ⋅t Vx = l x +t −1 ⋅( odavde je t Vx = t− 1 Vx + Px) ⋅ r − d x +t − 1 lx +t −1 d ⋅ ( t −1Vx + Px ) ⋅ r − x+ t− 1 lx +t l x+ t iz čega sledi t Vx + d x +t −1 lx+ t −1 = ⋅ r ⋅ ( t −1Vx + Px l x +t l x+ t ) i dolazimo do  l l 1 d 1 Px =  tVx ⋅ x + t ⋅ + x +t −1 ⋅ x +t ⋅  − t−1Vx lx + t −1 r lx +t lx +t −1 r   .

Imajući u vidu da je l x +t l x +t −1 = p x +t −1 d x +t −1 = l x +t −1 − l x +t l x +t −1 − l x +t = 1 − p x +t −1 = q x +t −1 l x +t −1 čijom zamenom u relaciji dobijamo: p x +t −1 = 1 − q x +t −1 1 1 Px = ⋅ tVx ⋅ p x +t −1 + ⋅ q x +t −1 − t −1 x V r r odnosno 1 1 Px = ⋅ tVx ( 1− q x +t −1 ) + ⋅ q x +t −1 − t −1 x V r r .

riziko kapitala 1− t V x .Konačna formula 1 Px =  ⋅ tVx − r Odavde je: t  1 Vx+ ⋅ qx +t ⋅ 1 − ( 1tVx −1 −  r ) 1 ⋅ tVx −t −1 Vx r .štedni deo premije 1 . r Udeo u isplati koji pripada jednom osiguraniku sastoji se iz dva dela: 1 q x +t −1 r prirodne premije za jedinicu kapitala lica starog (x+t-1) god.deo koji se izdvaja za isplate šteta koje su nastale q x +t −1 (1− t V x ) u tekućoj godini (riziko premija).

svedeno na vreme za koje tražimo rezervu. matematičku rezervu možemo definisati kao razliku između svih dosadašnjih osiguranikovih uplata i svih dosadašnjih isplata osiguravajuće kompanije.2 Retrospektivna metoda  Prema retrospektivnoj metodi. .

t gde je: ax . jednaka je uplati jednokratne premije za temporarno osiguranje kapitala za slučaj smrti kroz t godina. računata na početku osiguranja. Ax . t ¬ .t -sadašnja vrednost jednokratne premije za ličnu rentu od 1 dinara za vreme trajanja života osiguranog lica u toku t godina ax .Ako je Px .neto premija. onda je na početku osiguranja vrednost svih premija koje će dospeti ili su dospele u toku t godina: Px ⋅ ax . vrednost isplate usled smrti koja se očekuje u tih t godina. n = n ax U skladu sa ovim.

u momentu ocenjivanja rezerve. Iznos od 1 dinara u osiguranju za t godina se poveća na Ako postavimo zadatak: Dx Dx+ t .t i Ax .Vrednosti Px ⋅ ax . iz proporcije proizilazi da je: Dx + n Dx : 1 = 1 : K D x +n Dx osiguran je kapital 1 dinar. D K ⋅ x +n = 1 → Dx K= Dx D x +n Za n godina iznos od 1 dinara tehnički naraste na Dx Dx + n Ovaj izraz se i naziva osiguravajućim tehničkim faktorom.t su poznate u momentu početka osiguranja. međutim nama su te vrednosti potrebne posle t godina.uz premiju od 1 dinar osiguran je kapital K. .uz premiju .

t i Ax .t ⋅ x ( ) Dx Dx +t . posle t godina iznosi će postati: Px ⋅ ax .t ⋅ Dx +t Njihova razlika predstavlja premijsku.t ⋅ Dx Dx +t i Dx Ax .U skladu sa ovim.t Px ⋅ a x .t − Ax . odnosno matematičku rezervu: t Vx = P ⋅ a x .

za slučaj smrti sa ograničenim trajanjem plaćanja premija .za mešovito osiguranje (za slučaj smrti i za slučaj doživljenja).za slučaj smrti sa doživotnim plaćanjem godišnjih premija . .za temporarno osiguranje . Na osnovu prethodne formule mogu se izračunati i individualne matematičke rezerve za sledeće vrste osiguranja: .Matematičku rezervu možemo predstaviti i kao t Vx = Px ⋅ ( N x − N x +t ) − ( M x − M x +t ) Dx +t Ova jednačina predstavlja razliku diskontovanih uplata i isplata od momenta kada je osigurano lice bilo staro x godina do momenta kada je lice postalo staro (x + t) godina.

matematička rezerva u određenom momentu. .3 Prospektivna metoda  Prema ovoj metodi. treba da bude jednaka razlici sadašnje vrednosti svih budućih isplata i sadašnje vrednosti svih budućih uplata (premija). odnosno očekivana sadašnja vrednost budućih rashoda umanjena za očekivanu sadašnju vrednost budućih prihoda daje prospektivnu vrednost polise.

  r r   . x godina starosti.− Px r r r lx+ t+ 1 lx+ t+ 2   lx+ t + + 2 + .. osigurano za slučaj smrti sa jednakim godišnjim premijama .. posle t godina matematička rezerva će biti: d x +t d x+ t + 1 d x+ t+ 2 lx +t ⋅t Vx = + 2 + 3 + . Px sa doživotnim plaćanjem...Vrednost jednokratne premije označavamo sa Ax +t a vrednost budućih uplata je proizvod neto premije i doživotne rente za lice staro (x + t) godina Px ⋅ ax + t Ako je l x +t lica.

.  t  r ⋅ l x +t r r ⋅ l x +t r r ⋅ l x +t r  l x +t r  . − Px ⋅ x+ t Dx +t Dx+ t M x +t N − Px x+ t Dx +t Dx+ t t Vx = . sređivanjem izraza dobijamo: t Vx = C x +t + Cx+ t + 1 + .....  l  r ⋅ l x +t r ⋅ l x +t r ⋅ l x +t  x +t r ⋅ l x +t  Množenjem i deljenjem desne strane relacije sa r x +t dobićemo:  l x +t r x +t  d x +t r x +t d x +t +1 r x + t l x +t +1 r x + t  Vx = ⋅ x +t + 2 ⋅ x + t + .. D + Dx+ t+ 1 + . − Px  ⋅ x +t + ⋅ x + t + ..Ukoliko jednačinu matematičke rezerve podelimo sa lx + t dobićemo: tV x = l  d x +t d d l + 2 x +t +1 + 3 x + t + 2 + .... − Px  x +t + x + t +1 + ...

Kako je. -diskontovana vrednost svih godišnjih premija koje jedno lice (x + t) godina treba da plati osiguravaču do kraja osiguranja. M x+t = Ax + t D x+t N x+t = a x+t D x+t relaciju možemo zapisati i kao: t Vx = Ax +t − Px ⋅ ax+t . gde je: Ax +t Px ⋅ ax + t .diskontovana vrednost 1 dinara osiguranog kapitala posle t godina.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful