You are on page 1of 4

METODIKA ISTRAIVANJA TERORIZMA Aspekt - finansiranje terorizma

Terorizam okvirna definicija Planska politiki motivisana upotreba kriminalnog nasilja. Moe biti uperen protiv drave, protiv lanova vodeih drutvenih grupa ili proizvoljnih graana, ali moe uslijediti kao dravni terorizam od strane drave ili vojske. Nasilne akcije se poduzimaju sistematski, bilo to sporadino ili kontinuirano, uopte u jednom duem vremenskom razdoblju. One treba da nainom izvoenja, izborom rtve ili veliinom tete pobude veliku panju. One stalno imaju za cilj da zbog politikih ciljeva prestrae stanovnitvo. Vrste terorizma: Separatistiko-nacionalistiki Nacionalno-revolucionarni Dravni terorizam Medjunarodno-revolucionarni Fanatiko-religiozni Aktivnosti terorizma: Bombaki napadi Otmice Upotreba otrova Zasjede Kidnapovanje Uzimanje talaca Vrste oruja: Konvencionalno-klasino oruje Nuklearno oruje Hemijsko oruje Bioloko oruje U budunosti je oekivati sve veu upotrebu biolokog oruja. Odreena istraivanja pokazuju da je proizvodnja biolokog oruja najjeftinija i najisplativija. Trokovi proizvodnje oruja se odreuje na osnovu standarda propisanih od strane US Army: odnos neutralisane ive sile na povrini od jednom km2 = troak proizvodnje oruja. Troak za proizvodnju biolokog oruja po ovim parametrima iznosio je 1999. godine manje od jednog dolara. Mehaniszmi dravne kontrole: Norme, obiaji Graansko pravo Krivino pravo Unutar drutva postoji konstantni konflikt, zavisno od nivoa tog konflikta zavisi i efikasnost mehanizama kontrole. to je razina konflikta vea to su i kompleksni oblici ugroavanja sigurnosti drutva vei. (Mehanizmi dravne kontrole su u funkciji odravanja poeljne sigurnosne atmosfere) Slabljenjem kontrole pojavljuju se odreeni oblici ugroavanja:

Kriminalitet Organizirani kriminalitet Neredi i bune Terorizam Gerilski rat Rat niskog intenziteta Kontrolirani konvencionalni rat Neogranieni konvencionalni rat Selektivno masovno unitavanje Masovno unitavanje

Finansiranje terorizma Finansiranje terorizma predstavlja osiguravanje, prikupljanje sredstava ili uestvovanje u istom od strane pojedinaca, organizacija ili drave koje bilo kojim modusom, legalno ili ilegalno, direktno ili indirektno, sa namjerom ili nehatom, ukljuujui i nesvjesni nehat (unutar organizacija nehat i namjera se odnosi na odgovorne pojedince ) da e sredstva biti upotrijebljena u potpunosti ili djelomino za izvrenje teroristikih aktivnosti Nain finansiranja teroristikih aktivnosti 1. Pranje novca Putem dnevnih transakcija izmeu banki, npr. (izmeu banke matice iz inostranstva koja odobrava kredite i depozite bankama u vlastitom vlasnitvu u nekoj od zemalja). 2. Samofinansiranje Pojedinaca ili grupa putem legalnih prihoda npr. mjesene plate, prihoda od nekretnina itd., ili pak putem nelegalnih prihoda koja se ostvaruju uglavnom sitnim kriminalom. 3. Donacije bogatih pojedinaca Naroito sa Bliskog Istoka npr. Saudijska Arabija, koji se slau i podravaju ciljeve i ambicije teroristikih grupa. 4. Donacije pojedinih drava Na listi Ministarstva vanjskih poslova SAD-a se nalaze: Iran, Sudan, Sirija i donedavno Sjeverna Koreja, Irak, Libija. 5. Prodaja dijamanata i drugih plemenitih metala npr. Al Qaida koristi dijamante kao nain plaanja radi lakek premjetanja svojih fondova sa mjesta na mjesto. 6. Proliferacija Prodajom oruja starije generacije raznim pobunjemikim grupama u Aziji i Africi Al Qaida i druge teroristike grupe dolaze do znaajnih sredstava 7. Krijumarenje narkotika Neke grupe povezane su sa meunarodnim trgovcima i krijumarima narkotika. Npr. Al Qaida preprodajom heroina iz Afganistana dolazi do ogromnog profita. 8. Iznuivanje Jedan od osnovnih oblika iznuivanje je otmica visokih politikih zvaninika, novinara, turista, vojnika kojom teroristi nastoje ostvariti velike prihode putem otkupnine. Npr. Irak, Afganistan,Filipini... 9. Internet Teroristike organizacije viestruko mogu iskoristiti prednosti i koritenje interneta. Neke od njih su: regrutovanje istomiljenika, prezentacija svojih humanitarnih organizacija, traganje za donatorima humanitarnih programa, edukacija ali i klasinih kriminalnih radnji kao to su krae kreditnih kartica i njihova zloupotreba. 10. Finansiranje teroristike organizacije od strane druge teroristike organizacije: Npr. pomo Hamasu od strane Hezbuloha, IRA I od strane PLO Finansiranje terorizma po vremenskim etapama PRVA ETAPA - 1960 1981. godina

U vrijeme blokovske podjele svijeta, veliki broj teroristikih organizacija su kontrolisali i finansirali blokovski sistemi sigurnosti sa zadaom postizanja ogranienih i kontroliranih ciljeva na tetu suprotnog bloka DRUGA ETAPA - 1982 1984. godina Glavni sponzori terorizma bile su drave. Koristili su obavjetajnim slubama, veleposlanstvima i dravnim zranim kompanijama, omoguavajui uvjebavanje i osiguravale su opremu, s ciljem izvoenja smrtonosnosnih napada. Na taj nain su male drave uz ograniena sredstva izazivale teke posljedice u velikim dravama. TREA ETAPA -1990 11.09.2001. godina Kao glavni nosioci finansiranja terorizma takoe se pojavljuju drave. Na listi MVP SAD-a se nalaze Iran, Sudan i Sirija, te donedavno Irak, Libija i Sjeverna Koreja. Vremenom se razvila i infrastruktura koja podupire savremeni terorizam. Jedan od vanih elemenata je ee pribjegavanje iznuivanju kao mogunosti prikupljanje novca, uzimanjem talaca, velikim prevarama, reketu i korupciji, prevare kreditnim karticama. ETVRTA ETAPA nakon 11. septembra 2001 godine. Nakon 11-og septembra postalo je jasno da je terorizam evoluirao u svojim temeljnim obiljejima i postao politika i sigurnosna pojava globalnih razmjera. Prevaziena je premisa da je teroristima potrebna globalna finansijska mrea podrke. Terorizam je postao samoodriv, bilo kroz legitimno zaposlenje ili kroz sitni kriminal pripadnika teroristikih grupa. Npr. (napadi u Londonu 77). Mnogi teoretiari tvrde, a i oigledno je, da je cjelokupna regulativa koja ima za cilj spreavanje finansiranja terorizma pogreno postavljena jer se provjerava background velikih svota novca. Npr. u BiH taj iznos iznosi 30 000 KM, u SAD 10 000 $ a primjera radi napadi u Londonu kotali su 2000 $. BiH i terorizam inicijalni uslovi Agresija, Etniki sukobi, Vjerski i ideoloki sukobi, Siromatvo, Stres izazvan modernizacijom, Politika neravnopravnost Nedostatak normalne drutvene komunikacije Tradicija nasilja, Postojanje ekstremistikih grupa, Nemo i nesposobnost dravnih organa, Nepovjerenje u vladajui reim, Duboke podjele unutar vladajuih elita Finansiranje terorizma u BiH Ako uzmemo sve faktore u obzir u BiH je specifina situacija. Velike koliine oruja su ostale u privatnim rukama poslije rata. Postoji zanemariva potreba za finansijskim sredstvima, jer se ista obino koriste za nabavljanje oruja ili sredstava za izradu neke vrste oruja (bombi ili drugih eksplozivnih naprava). U BiH postoji mogunost primjene svih naina finansiranja a posebno zabrinjava postojanje potencijala za samofinansiranje teroristikih aktivnosti od strane samih aktera tih dogaaja. Finansiranje terorizma u BiH Krivini zakon

Ko bilo na koji nain, neposredno ili posredno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajui da e se upotrijebiti, u cjelini ili djelimino, za uinjenje: a) krivinog djela iz lana 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugroavanje osoba pod meunarodnopravnom zatitom), 194. (Neovlateno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda), 198. (Ugroavanje sigurnosti zrane ili morske plovidbe), 199. (Unitenje i uklanjanje znakova koji slue sigurnosti zranog saobraaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova) i 201. (Terorizam) BiH Terorizam nije, ni blizu razvijen, u BiH kao to se to pretpostavljalo da e biti. Dva su osnovna, povezana, razloga to terorizam u BiH ne dostie vee razmjere: 1. Ratna dejstva su u BiH iscrpila stanovnitvo, pa ono nije spremno da se uputa u intenzivnije oruane poduhvate, barem ne jo. 2. Dominantni oblik ugroavanja jeste organizirani kriminalitet, sa elementima nereda i buna koje se javljaju tek u zadnje vrijeme u BiH. Pred kraj rata i neposredno nakon njega, a na osnovu podataka kojima raspolae FMUP, za samo 3 godine (od 1996. do 1998. godine) zadokumentovana su 262 takva djela. Ona su po nekim svojim obiljejima odgovarala teroristikim aktima, od kojih je rasvijetljeno 18 ili 6,9%. Skoro sva ova djela imaju kriminalne motive. To je razlog da o terorizmu u Bosni i Hercegovini razmiljamo kao o nadolazeem trendu, s obzirom na veoma sloenu i teku politiku situaciju koja je prisutna u naoj zemlji. Pitanja Koja je najvei problem kod otkrivanja i dokazivanja terorizma? Bokovi materijalni dokazi koji potiu od uinioca ili sredstva izvrenja, i veliki znaaj linih dokaza u daljnjem procesuiranju! Utvrivanje namjere i motiva pri izvrenju k.d.! Korist situacionih vjetaenja viestruka!!! Do sada su mete bile? A danas su?