You are on page 1of 20

Sveano puten u rad novi objekat Policijske stanice Doboj Jug u Matuziima

DOBOJ ISTOK
l Projekta Uz pomo razvoja opina (MDP) u Doboj Istoku realiziraju tri projekta l Uz softver za trezorsko poslovanje i otkupne stanice za mlijeko
Uz pomo Projekta razvoja opina u Opini Doboj Istok ovih je dana poela re- Sneana Mii, alizacija tri vana projekta vezana izvrna uz instaliranje softverskog paketa direktorica za podrku trezorskom poslo- Projekta razvoja vanju, dodatno opremanje opi Mehmed inske administracije i izgradnja Mehinovi, otkupnih stanica za mlijeko. Ukunaelnik pna vrijednost ovih projekata je Opine oko 110.000 KM, od ega poloDoboj Istok vinu sredstava osigurava Opina. Zbog slabijeg punjenja opinskog budeta i ve odreImajui u vidu injenicu enih rokova blagovremene pripda se stanovitvo opine preteno reme za uvo enje trezorskog posbavi poljoprivredom i proizvodlovanja i u Opini Doboj Istok su njom mlijeka, instaliranje otkupnih posebno vane. stanica trebalo bi sadanju dnevnu prozvodnju od oko 5.000 litara znat- Po Zakonu o finanno poveati. sijama i trezoru, uvodi se sistem U proteklih devet godina trezorskog poslovanja u svim opuz po-mo Projekta razvoja opina u inama od 1.1.2011. godine, tako Doboj Istoku je realizirano vie proda emo, evo, spremni ui u taj jekata vrijednih oko 600.000 KM. projekat - kae Mehmed Mehi- Smatram da je Opina u novi, naelnik Opine Doboj ovom periodu zaista poboljala efiIstok.

Miralem Galijaevi, premijer ZDK, pozdravio goste i policajce

kasnost, efektivnost i transparentnost svog rada. Naroito smo doprinijeli ueu gra ana, dakle kroz njihovo animiranje u mjesnim zajednicama, a i u nevladinom sektoru - istie Sneana Mii, izvrna direktorica Projekta razvoja opina. U finansiranju dosadanjih projekata Opina je uestvovala s treinom sredstava. M. abri

Naelnik Opine Doboj Jug David Alii sa gostima iz Kantona Prvi februar 20l0. godine za uposlenike Policijske stanice Doboj Jug ostae upamen po tome to su nakon jedanaest godina konano razrijeili pitanje trajnog prostornog smjetaja. Da se podsjetimo, nakon formiranja opine Doboj Jug (mart 1998. godine) i preseljenja iz Alibegovaca Policijska stanica Doboj Jug je nekoliko mjeseci imala smjetaj u djelimino adaptiranom Domu kulture u Matuziima, da bi se nakon odluke da se u isti objekat smjesti opinska administracija kao privremeno rjeenje za smjetaj PS naao Dom kulture u Mraviima. Zahvaljujui Vladi Ze-do kantona, rjeenje oko trajnog smjetaja Policijske stanice na eno je kupovinom jednog privatnog objekta u Matuziima. - Za kupovinu i adaptaciju novog

Ve tradicionalno u Jelahu organiziramo

objekta izdvojeno je 460.000 maraka - kazao je u utorak, 11. maja, ministar MUP-a Ze-do kantona Aziz Brtolija prilikom obraanja na sveanoj ceremoniji predaje objekta policiji Doboj Juga. Sveani in presjecanja vrpce obavili su premijer Ze-do kantona Miralem Galijaevi i naelnik Opine Doboj Jug David Alii, nakon ega su gosti i zvanice obili objekat Policijske stanice. Inae, pred otvaranje uslijedila je sveana smotra pripadnika Policijske stanice Doboj Jug koju je obavio ministar MUP-a Ze-do kantona Aziz Brotlija. Njemu je raport predao policijski komesar Fahrudin Beirevi. Na novoj lokaciji PS u Matuziima izmjeen je i centar CIPS-a koji je do sada bio u prostorijama Pote Matuzii.

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

ODRAN ESTI SAJAM PRIVREDE U TENJU


Tenju je u organizaciji Udruenja privrednika Bisnis Centar odran trodnevni, esti po redu, sajam privrede "Bisnis 2010" na kome se na 1.500 kvadratnih metara zatvorenog i otvorenog izlobenog prostora predstavilo 113 kompanija iz BiH, od ega je devet filijala velikih evropskih korporacija. Kuriozitet tradicionalnog sajma u Tenju je i sajamska berza rada gdje je Kantonalna sluba za zapoljavanje sa privrednicima stvorila ansu za zapoljavanje novih radnika. Pored visokih brojnih zvanica iz Kantona i Federacije u Tenju je boravio i Miralem ari, direktor federalne Slube za zapoljevanje. On se na sajmu sastao i sa svim direktorima kantonalnih slubi za zapoljavanje i prisustnim privrednicima. Evo ta je za Nae novine izjavio Miralem Galijaevi, kantonalni premijer: - Ono to me posebno

IZLAGALO 113 NEDJELJA FIRMI IZ BiH 3. OKTOBAR DAN "D"


raduje jeste da u vremenu recesije Teanj u privrednom razvoju ide velikim koracima naprijed. Vidim da se i infrastruktura rjeava. Vlada Zeniko-dobojskog kantona podrava ovakve projekte i svakako da emo nastojati da stvorimo to povoljniji ambijent za privreivanje - rekao je gospodin Galijaevi. Recimo na kraju da je kao partner ovog Sajma bila njemaka organizacija za tehniku pomo GTZ. F.K. Miralem Galijaevi, kantonalni premijer
Podnoenje prijave za ovjeru politikih stranaka i nezavisnih kandidata Ovjera politikih stranaka i nezavisnih kandidata za uee na izborima Podnoenje prijave za ovjeru koalicija i listi nezavisnih kandidata Ovjera koalicija i listi nezavisnih kandidata za uee na izborima Podnoenje kandidatskih listi Konana ovjera kandidatskih listi Podnoenje kompenzacijskih listi Objava konanih listi kandidata i potvr ivanje konanog centralnog birakog spiska Trajanje izborne kampanje (plaeno politiko oglaavanje) Objava prvih preliminarnih rezultata izbora Zvanino potvr ivanje rezultata izbora

IZBORI 2010. U BOSNI I HERCEGOVINI

Centralna izborna komisija (CIK) BiH nakon sjednice na kojoj je donijela odluku o raspisivanju i odravanju ovogodinjih Opih izbora usvojila je i Uputstvo o rokovima i redoslijedu svih izbornih aktivnosti. Tako je sa 5. majem 2010. poeo da tee rok za podnoenje prijava za ovjeru politikih stranaka i nezavisnih kandidata. Na opim izborima koji

e biti odrani u nedjelju, 3. oktobra ove godine, 3.120.778 ukupno trenutno registriranih biraa u BiH imat e priliku da bira nove lanove Predsjednitva BiH, zastupnike u predstavnikim domovima BiH i Federacije, Narodnoj skuptini Republike Srpske, skuptinama kantona, te predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. R.N.N.

ROKOVI I AKTIVNOSTI
Naziv aktivnosti Rokovi
od 5. do 21. maja

do 5. juna

od 5. do 15. juna do 22. juna od 22. juna do 5. jula do 30. jula do 4. avgusta do 19. avgusta od 3. septembra do 2. oktobra u pono, 3. oktobra najkasnije 2. novembra

DETALJ SA SAJMA

ZIJADA ALIHOD@I] PONOVO PREDSJEDNICA KANTONALNOG SUDA ZENICA


Premijer Zeniko-dobojskog kantona Miralem Galijaevi zajedno sa Miroslavom Penkom, ministrom za pravosu e i upravu, upriliio je prijem povodom reizbora Zijade Alihodi na mjesto predsjednice Kantonalnog suda Zenica. Premijer Galijaevi estitao je gospo i Alihodi na ponovnom izboru na poziciju predsjednika Kantonalnog suda i istakao zahvalnost za evidentnu profesionalnost kojom se ovaj sud odlikovao u prethodnom periodu. Naime, to doprinosi uveliko i boljoj slici o Zeniko-dobojskom kantonu, ali je mnogo vanije od toga da su gra ani koji trae ostvarivanje svojih prava putem ovog Suda zadovoljni brzinom i efikasnou rada sudija. Vlada Ze-do kantona, potujui neovisnost svakog suda, nastojala je biti dobra podrka u smislu obezbje ivanja boljih uslova za rad sudija i osiguranja osnovnih preduvjeta da sud moe raditi neovisno i

Predsjednica Kantonalnog suda Zenica Zijada Alihodi nodavne i izvrne vlasti u ovom Kantonu olien u potovanju neovisnosti rada sudova, te istakla da imponuje ope miljenje da se na podruju Federacije BiH sudovi u Zeniko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu smatraju najprofesionalnijim i najuinkovitijim. Ona je, tako er, pomenula da cijeni opu ekonomsku situaciju na podruju Kantona te kompleksnost realizacije budetskih stavki i u tom smislu izrazila nadu da e Vlada i dalje imati sluha za neophodna tehnika i kadrovska jaanja Kantonalnog suda, a posebno za rjeavanje problema nedostatka prostora za neometan rad sudija. Premijer Galijaevi sloio se s konstatacijama predsjednice Kantonalnog suda da je potrebno u narednom periodu ovu pravosudnu instituciju jaati u svakom smislu, jer je to garant pravne drave, i obeao da e u skladu sa mogunostima budeta nastojati izdvojiti odre ena sredstva za proirenje zgrade Suda i obezbje enje sredstava za upoljavanje odre enog broja sudija. Press sluba ZDK

Prijem povodom reizbora Zijade Alihodi na mjesto predsjednice Kantonalnog suda Zenica profesionalno. Predsjednica Alihodi zahvalila je na estitkama i podcrtala da izuzetno cijeni stav zako-

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE

Majska prskalica

NAELNIK KAKNJA POSJETIO OPINU DOBOJ JUG

KINEZI I TABLETE POKLON KNJIGE ZA ZA ANTIFA[IZAM GRADSKU BIBLIOTEKU


znai nita. Na politikoj sceni stvaraju se (ne)oekivane koalicije, pa se mata kako e nam ve 4. oktobra svanuti sunce i nestati dim od zaarenog islandskog vulkana. Prvi, etvrti i deveti maj su najbolji primjeri (ne)bu enja bosanskog duha, drugaije kazano bosanska uspavanka. Zato? Prvog maja ulice u veim gradovima zemlje trebale su da budu prepune protestirajuih radnika, jer se aiare vidi svuda oko nas da im nije dobro. Plae mizerne, poslodavci ih kradu (ne uplauju doprinose, za sitnice se otputaju sa posla, a u posljednje vrijeme na njih se vri politiki pritisak da moraju podravati partije na vlasti, u protivnom - idu na biro). Najave iz Sindikata u zatiti radnika i njihovih prava da e konano progovoriti na protestima za Prvi maj su bile takve da su se radnici trebali probuditi u cijeloj zemlji. Tek aica prevarenih trudbenika (Sarajevo, Biha, Mostar), uvidjevi da je vrag odnio alu, nije imala ta i kome komentarisati, pa su i oni odmaglili negdje u hladovinu kako bi potroili praznini dan. U Sarajevu vele da se na koridi u evljanoviima sakupi blizu sto hiljada posjetilaca koji gledaju Sivonju i Plavotu kako se bodu, a na sarajevskim ulicama, gdje se Prvog maja trebao iskazati opravdani radniki bunt, dii glas za svoja prava i odaslati poruku javnosti, nije dolo ni stotinjak ljudi. Sramota da vea ne moe biti. etvrtog maja navrile su se tri decenije od smrti Josipa Broza (Druga Tita). Izdahnuo je u tri sata i pet minuta, a beogradski portali ovih dana piu da je umro kao musliman (sa Kur'anom u rukama), to potvr uje i tamonji muftija Hamdija Jusufspahi. Tito je izdahnuo u tri sata i pet minuta na Ljubljanskoj klinici. U to vrijeme, u znak sjeanja na rahmetli Tita "bratski" narodi i narodnosti "njegove" Jugoslavije su mu odavali dunu potu tako to su mu, ba tada, poklanjali minutu utnje i poasti, u stavu mirno, ma gdje da su se nalazili. A ovog etvrtog maja, niti je ko zastao, niti su se radnike i vatrogasne sirene oglaavale. I dok se njegovo djelo u posljednje vrijeme sve vie prouava na svjetskim univerzitetima, kod nas, osim asnih izuzetaka, svi su Tita zaboravili. Nije sluajno u Deveti maj strpano nekoliko vanih odrednica. Prije svega to je Dan pobjede nad faizmom 1945. Zatim, to je Dan Evrope, a toga dana poinju i Dani SDPBiH. U Doboju deveti maj je i Dan srednjih kola. Pratei doga aje devetog maja tu, oko nas, uvjerili smo se da i ovaj datum lagano blijedi, jer mu se ne posveuje dovoljno znaenja, osim u Moskvi, gdje je Crveni trg (Krasnaja pload) "pocrvenio" od frike farbe, jer su drugovi (druzja) Medvedev i Putin potroili vie od milijardu dolara za organizaciju spektakularne vojne parade. U Doboju se crvenilo stotinjak veterana i preivjelih uesnika NOR-a prilikom polaganja cvijea na Spomen kosturnicu u gradskom parku. Intonirana je himna "Hej Slaveni" i ula se po neka tiha reenica: Slava im... Istog dana u organizaciji Europlus-a Doboj (Organizacije za

Pie: Miralem Begi


Tema ove kolumne je mjesec maj, mjesec u kome ima toliko simbolike, tako da nije teko sa aspekta aktuelnih zbivanja u zemlji i svijetu izvagati sebe, ili, ako hoete, svakoga od nas. Poinje Meunarodnim praznikom rada, povijesnom dugogodinjom tradicijom u svijetu, pa i kod nas, jer taj praznik rada (trebao bi biti jedini istinski praznik rada, o.a) znai vie od samog praznovanja. Ovaj dan govori o potovanju koje bi svako drutvo moralo imati prema radnicima, ljudima koji ine krvotok svake zajednice. Ovaj datum je prvi istorijski vapaj radnika za svoja prava. Radujemo se ovom danu, jer ga najvei dio zemalja u svijetu podrava. Imperativ svakog, pa i naeg drutva, mora biti borba za rad, obnovu i pokretanje privrednih kapaciteta, zapoljavanje, socijalnu sigurnost i zatitu svakog gra anina, bez obzira na aktuelne trine trendove u kojima se esto zaboravljaju prava radnika. Kod nas, na alost, ve dui niz godina nije ba tako, jer se cifre nezaposlenih stalno poveavaju, drava se prezaduuje, para nema, nestaju, tope se. Nema ni posla, a gdje nema motike - nema ni hljeba. I pored pola miliona nezaposlenih, nai vlastodrci imaju hrabrost da sklapaju aranmane sa stranim firmama, pa ak i sa firmama daleke Kine iz koje e nam u Doboj uskoro doi nekakva specijalizovana firma Dongfang Electric Corporation da gradi termoelektranu Stanari. U Dragalovcima je sve spremno za prihvat dvije hiljade kontejnera za kineske radnike, kao da mi svojih "robova" nemamo. ta e rei optinske vlasti Doboja koje su se uzdale da e poetak gradnje ovog objekta smanjiti nezaposlenost na optini za najmanje osam procenata. Malo morgen, kazao bi Dodik i dodao da se on pita ta e gdje i ko raditi. Kako je - tako je. Kako nam se blie dravni (opti) izbori, stanje u zemlji se zahuktava do usijanja. Evropa tu jo dolijeva ulje na vatru, jer kae: "Mi bismo ukinuli vizni reim, ali neemo do poslije izbora, jer e se predstavnici vae, ove i ovakve vlasti, koji treba da polako odu, hvaliti kako su ba oni bili estiti i kooperativni i kako su oni donijeli bezvizni reim. To se najbolje vidi po izjavi Milorada ivkovia (SNSD), dojueranjeg predsjedavajueg dravnog parlamenta, koji je rotacijom ustupio mjesto Ivi Lozaniu (HDZ). Rekao je da je najvei uspjeh PSBiH Mapa puta, a ona za gra ane BiH bez ukinutih viza ne

Susret naelnika opina Kakanj i Doboj Jug Naelnik Kaknja Mensur Jaarspahi Suri obradovao je itaoce knjiga u Doboj Jugu. Na njegovu inicijativu, Gradskoj biblioteci koja je tek u povoju poklonio je dva paketa izuzetno vrijednih knjiga. - Ova reprezentativna izdanja koja nosim za vau biblioteku neka budu povod za dalju saradnju na svim poljima ivota, rada i djelovanja - kazao je Suri nakon razgovora sa kolegom Davidom Aliiem. Dva naelnika su se dogovorila da e ve u maju Kakanjsko pozorite odrati za uenike O "21. mart" Doboj Jug i za gra ane ove opine neku od pozorinih predstava iz svog repertoara. Osim toga, saradnja ove dvije opine u narednom periodu, kazali su naelnici opina, odvijae se prije svega na kulturnom i sportskom planu, te na privrednom, ako se ukau anse. M.B.

Pro{irena lista esencijalnih lijekova


Na prijedlog Ministarstva, kantonalna Vlada usvojila je Oduku o listi lijekova koji se mogu izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Prema rijeima dr. Miloa Kuzmanovia, ministra zdravstva ZDK, nova lista lijekova sa 132 generika naziva (INN) ura ena je s ciljem uskla ivanja sa odlukom koju je ranije usvojila federalna Vlada. - Na novoj listi nalazi se 18 lijekova vie. Izme u ostalih tu su svi inzulini registrovani u Federaciji BiH - kae ministar Kuzmanovi. Na poduoj listi tzv. esencijalnih lijekova prvi put su uvrteni lijek za hipertrofiju prostate, antikoagulativno sredstvo protiv tromboze, hipofizni i hipotalamiki hormoni (Somatotropin), kao i neki novi lijekovi za astmatiare. Planom Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK kojeg je ranije usvojila Vlada ZDK za realizaciju Oduke o listi lijekova koji se mogu izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2010. godini opredijeljeno je 17.735.000 KM. Predvi a se kako e nova esencijalna lista lijekova u praksi zaivjeti najkasnije za dva mjeseca. N.R.

NAKON JANUARSKIH POPLAVA U ZDK


Vlada Zeniko-dobojskog kantona donijela je odluku o odobravanju sredstava na ime pomoi opinama na podruju ZDK radi saniranja teta nastalih prirodnim nepogodama poplavama koje su se desile od 8. do 11. januara. Kako je izjavio Miralem Galijaevi, premijer ZDK, odobreno je 220.000 KM, a jedina od 12 opina koja nije uvrtena u promociju evropskih vrijednosti) autobus sa oznakama EU i sa pedesetoro dobojskih srednjokolaca provozao se od Bosanskog Broda preko Dervente, Doboja, Tenja, Teslia i Maglaja do Preslice. Ni oni nisu bogzna kako najavljivani, pa su polovino doekivani u pomenutim sredinama. Kostimi koji su simbo-

OP]INAMA RASPORE\ENO 220.000 KM


dodjelu sredstava je opina Teanj, gdje nisu evidentirane tete od poplava. Najvei iznos pripast e opini Zenica - 45.000, a slijede Kalizirali svaku od lanica EU, mladost, arenilo boja, performansi i djeija neiskvarena mata bili su dominantni, ba kao i grah na izletitu Dubrave u Mraviima koji je "pukao" kao halva. Da ne bi u Doboju nekolicine lanova Foruma mladih SDPBiH koji su, kau, napravili tos kanj 40.000, Visoko 35.000, Maglaj i Olovo sa po 20.000, Vare i epe sa po 15.000, Zavidovii i Doboj Jug po 10.000, Breza i Usora po 5.000 KM. dijelei prisutnima tablete za antifaizam, vijest iz dobojskog parka ostala bi nezapaena. Tablete za antifaizam i nisu tos, ve bi ih trebalo to prije unijeti u esencijalne liste, jer jako nedostaju Bosni i Hercegovini. Neki slute da od etvrtog oktobra nee trebati.

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

ZAPOLJAVANJE NA ZDK

FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPO[LJAVANJE ODOBRIO SREDSTVA


turizam. Za ove kategorije mogu aplicirati i one ene koje su se nalazile na naoj evidenciji est mjeseci prije objave poziva. Tako e je objavljen i etvrti javni poziv u dnevnim listovima. To je javni poziv za uee u programu zapoljavanja i samozapoljavanja povratnika u 2010. godini po kome je izdvojen ukupan iznos sa Federalnog zavoda milion i 350 hiljada KM. Radi se o zapoljavanju ukupno 390 nezaposlenih osoba povratnika, s tim to je i ovdje mogue zapoljavanje 300 povratnika kod poslodavaca uz poticaj od tri hiljade KM bespovratno po jednoj osobi i da ostanu u radnom odnosu od 12 mjeseci. Poticaj za samozapoljavanje za 90 povratnika u iznosu od etiri do pet hiljada po jednoj osobi, uz iznose od pet, etiri i po i etiri hiljade KM kao i kod ena. Dakle, to su ukupno ta etiri programa i mi emo pristupiti njihovoj realizaciji kad prispiju aplikacije, a one se predaju u nadleni biro prema mjestu prebivalita ili direktno Slubi za zapoljavanje jer, po ovom programu Federalnog zavoda, sve poslove oko implementacije, odnosno realizacije ovih javnih poziva izvrit e kantonalna sluba Zavoda za zapoljavanje. Miralem ari (desno), direktor Federalne slube za zapoljavanje i Nihad Paali, direktor Kantonalne slube za zapoljavanje u Zenici aplicirati invalidi i ene koji su se nalazili na evidenciji prije objave ovog javnog poziva. Trei program od 28. aprila je zapoljavanje ena starijih od trideset godina, bez obzira na njihovu kolsku spremu, koji vrijedi 2 miliona na nivou Federalnog zavoda, a na naem kantonu je dozvoljen poticaj od 320 hiljada konvertibilnih maraka. Tim poticajem je predvieno da se zaposli 96 ena starijih od trideset godina. Od toga osamdeset zapoljavanja kod poslodavaca gdje je poticaj poslodavcu tri hiljade KM za zapoljavanje od dvanaest mjeseci i 16 ena za samozapoljavanje koje traje tako e 12 mjeseci, uz to da je poticaj za samozapo1javanje pet hiljada za bavljenje poljoprivrednom djelatnou, 4 i po hiljade za proizvodno i usluno zanatstvo i 4 hiljade za domau radinost i seoski RNN Ministrica poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva ZDK Mirzeta onlagi u Doboj Jugu je u ime Ministarstva sa devet sportskih ribolovnih drutava potpisala ugovore o gazdovanju vodama u est ribolovnih zona. Dodjela svojevrsnih koncesija na gazdovanje ribolovnim zonama umnogome e, istie ministrica, poboljati stanje u ovoj oblasti. - Ovaj ugovor znai da e u narednih deset godina ova udruenja koja su dobila ovo ribolovno pravo upravljati i gospodariti i vodama i kompletnim ribljim fondom u svojoj zoni - kazala je ministrica onlagi. - Tih deset godina e nam dati velike mogunosti da planski i na due staze stvorimo to bolje uslove na ouvanju ribolovnog fonda - kae Ilhan Klanevi iz Udruenja graana sportskih ribolovaca "Vare". Iako postoji 13 godina, Sportski ribolovni savez ZDK prvi puta je javno odao priznanje najzaslunijim pojedincima i drutvima. - Poto je na rad volonterski, prilog su dali pojedinci koji su odrali nivo rada ovog saveza, pa smo im se ovom prilikom zahvalili - kae Sidik Uzunovi, predsjednik SRS ZDK kojem je uz Miru Vrlika iz Breze, Salema Skenderovia iz epa (posthumno) i Hilmiju irbegovia iz Tenja uruena Povelja Saveza. Plakete su dobili Fadil Kubat iz UGSR "Bistro" Kakanj, SRD "Jelah-Teanj" i Ermina Bukurevi iz Visokog. - Do sad sam uspjela da se etiri puta plasiram u reprezentaciju BiH. I ove godine je tako. Trebali bismo ii na Svjetsko prvenstvo u Afriku, ali sve je upitno zbog nedostatka novca - kae nam Ermina. Znake su dobili Demal ano iz Visokog i Seand Sarajli iz epa. Po otklanjanju proceduralnih nedostataka i okonanju albenog roka bit e potpisani i ugovori o gazdovanju u ribolovnim zonama u Maglaju, epu, Olovu i Zavidoviima. Prilog fotke: M. abri

Federalni zavod za zapoljavanje je ovih dana objavio javni poziv pravnim i fizikim licima za prijavu za sredstva sufinansiranja programa zapoljavanja osoba sa invaliditetom i drugih tee zapoljivih grupa nezaposlenih osoba u 2010. godini, programa zapoljavanja i samozapoljavanja ena i programa zapoljavanja i samozapoljavanja povratnika. O tome smo razgovarali sa direktorom kantonalne Slube za zapoljavanje Nihadom Paaliem. - Federalni zavod je objavio ukupno etiri javna poziva. U dnevnim novinama 28. aprila najprije su objavljena tri poziva na kojima se potie, odnosno sufinansira samozapoljavanje i zapoljavanje odre enih kategorija. Prvi program je, kako kae gospodin Paali, zapoljavanje mladih bez radnog iskustva, ono to mi obino kaemo pripravnika. Federalni zavod je izdvojio 2 miliona za te namjene. Na podruje Zeniko-dobojskog kantona otpada 321 hiljada KM. Znai, poticaj dobijaju poslodavci u bruto iznosu od 600 KM po pripravniku. Po tom osnovu u naem kantonu bi trebalo da se zaposli oko sedamdeset pripravnika mla ih od trideset godina koji su zavrili fakultet ili viu kolu. Postoji i mogunost i za nie spreme. No vidjet emo kakva je zainteresiranost poslodavaca. Drugi program koji je istog dana objavljen je zapoljavanje invalida i ena rtava nasilja, kao i osoba blago ometenih u razvoju koji vrijedi na nivou Federalnog zavoda milion KM. Na na kanton otpada da damo poticaj od 168 hiljada KM. Programom Federalnog zavoda je predvi eno da zaposlimo 15 invalida kod poslodavaca i pet ena. Ukupno znai 20 osoba. Kada se radi o zapoljavanju kod poslodavaca, poticaj je 700 KM mjeseno uz obavezu poslodavaca da takvo lice zadri 12 mjeseci u radnom odnosu. Kad se radi o samozapoljavanju, poticaj iznosi osam hiljada i etiri stotine po osobi i moe se usmjeriti u poljoprivredu, proizvodno-usluno zanatstvo, domau radinost i seoski turizam. Bitno je za ovu kategoriju naglasiti da mogu

U Doboj Jugu potpisani ugovori o ribolovnim zonama u ZDK

MAGLAJ, @EP^E, ZAVIDOVI]I I OLOVO NA ^EKANJU

Vlada Hrvatske pomae obnovu kua u Maglaju

Planirano ulo`iti 100.000 eura


Ugovore potpisali Anto Relati, Saa Tiri, Marijan Banovi, Drago Dun er, Mirko Markanovi, Ilija Perkovi, An-to Koul, Janja Relota, Anica Mami i Vinko Ezgeta Branko Muina iz Ureda za regionalni razvoj u Vladi Republike Hrvatske potpisao je ugovore sa deset porodica hrvatske nacionalnosti sa maglajskog podruja o pomoi u sanaciji, rekonstrukciji i obnovi njihovih stambenih jedinica. Pomo Vlade za obnovu deset kua hrvatskih porodica u Maglaju iznosi oko 100.000 eura i, kako je istaknuto na prigodnoj ceremoniji, samo je nastavak realizacije programa pomoi ove susjedne zemlje, koju ve od 2001. godine prua Hrvatima u BiH. - Naravno da smo sretni. Hvala Vladi Hrvatske to e nam olakati ivot. Mi smo estolana porodica - supruga, ja, sin, snaha i dvoje unuadi. ivimo u 40-ak kvadrata, neto smo sami zapoeli sanirati, a ova sredstva dobro e nam doi da nastavimo planirano - rekao nam je Anto Relati iz Radojia. Pored Relatia ugovore su potpisali i Saa Tiri, Marijan Banovi, Drago Dun er, Mirko Markanovi, Ilija Perkovi, Anto Koul, Janja Relota, Anica Mami i Vinko Ezgeta. RNN

Ermina Bukurevi, Plaketa

Ribolovci, potpisivanje ugovora

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE

Opina Doboj Jug

RADI]E SE NOVA [ALTER SALA


Naelnik David Alii i projekt menader MDP Dalibor eri potpisali Aneks sporazuma
Ve estu godinu Opina Doboj Jug je partner zajedno sa nekoliko opina regije u Projektu razvoja opina (MDP) na Dobojskoj regiji koji financira vicarska organizacija za me unarodni razvoj SDC, a implementira Centar za menadment, razvoj i planiranje - MDP Inicijative sa sjeditem u Doboju. Ukupna vrijednost implementiranih projekata u ovoj opini iznosi 886.872,00 KM, pri emu je uee MDP 407.861,90 KM. Nastavljajui partnersku saradnju, nedavno je potpisan Aneks sporazuma na realizaciji Projekta MDP kojim se definiu principi sufinanciranja implementacije projekta Opine Doboj Jug odobrenog u okviru direktne budetske podrke. Ovim se Opini Doboj Jug stavlja na raspolaganje 40.000,00 KM za sufinanciranje projekta dogradnje i opremanja alter sale u Opini Doboj Jug ukupne vrijednosti od 60.000,00 KM. Razliku od 20.000 KM za ove namjene obezbijedila je Opina Doboj Jug. M.BEGI

DOBOJ JUG

TR@NI CENTAR BINGO I U MATUZI]IMA


Senad Dambi, vlasnik i direktor preduzea Bingo iz Tuzle i naelnik Opine Doboj Jug David Alii u Matuziima, Opina Doboj Jug, su otvorili novi trni centar. Kako nam je izjavio marketing-menader Binga Read Mehmedagi, u ovom objektu novo zaposlenje je nalo sedamdeset radnika, to ohrabruje, pogotovo u vrijeme recesije. - Ovo je na esnaesti trni centar, a uskoro emo otvoriti nove objekte u Prijedoru, Kaknju i Modrii, s tendencijom prisustva na cijelom podruju nae zemlje - kazao je Mehmedagi i dodao da je na etiri hiljade kvadratnih metara na dvije etae lepeza od pedeset hiljada artikala gdje je zastupljenost roba sa bh. brendom od ezdeset procenata. Firma Bingo ima nekoliko sopstvenih tvornica u Srebreniku, Brkom, Kalesiji... U grupaciji Bingo uposleno je tri i po hiljade radnika. Sveanom otvaranju novog trnog centra u Doboj Jugu prisustvovali su brojni poslovni partneri, te predstavnici javnog, kulturnog i politikog ivota zemlje. Svaki kupac koji je prvog dana ostvario promet u ovom objektu od pedeset i vie maraka dobio je poseban poklon-paket.

Bingo u Matuziima

Nova investicija u Matuziima

U Opini Doboj Jug

Posao za 30 radnika
od dva miliona KM l Zatvaranje razvojnog ciklusa
l Ulaganje

POTPISANI UGOVORI ZA STIPENDIJE MINISTARSTVA BIZ-a ZDK


Ministar za boraka pitanja u Vladi ZDK Sead Nali sa saradnicima boravio je u posjeti Opini Doboj Jug. U ime ovog ministarstva on je potpisao ugovore sa trideset dva studenta ove opine kojima je po kriterijima Ministarstva BIZ-a ZDK odobrena stipendija za kolsku 2009/2010. godinu. - Ukupna sredstva po ovom osnovu iznose tridesetdvije hiljade maraka, to ohrabruje, jer je iz godine u godinu sve vei broj studenata sa ove opine koji ostvaruju pravo na borake stipendije - kazao je naelnik Opine David Alii, estitajui studentima dobijanje stipendija. - Ovo je za sve nas sveani trenutak - kazao je naelnik Alii, poruivi studentima da je njihova osnovna zadaa da dobro ue, to e biti njihova najbolja potvrda ukazanom povjerenju.

Sa sveanog ina polaganja kamena temeljca za novi prodajno-servisni centar u Matuziima Kompanija UNO ozvaniila je poetak izgradnje novog prodajno-servisnog centra u Matuziima, opina Doboj Jug. Prema rijeima vlasnika Izudina Turkea, objekt na dvije etae s oko 3.000 kvadratnih metara kotat e oko dva miliona KM. S obzirom na specifinosti poloaja i teren, njegov zavretak se oekuje u drugoj polovini idue godine. UNO uspjeno posluje 16 godina, a trenutno je u firmi uposleno 49 radnika. Zbog proirenja djelatnosti, do kraja ove godine Turke je najavio upoljavanje novih tridesetak radnika, ime e se upotpuniti planirani razvojni ciklus. - Ovo je za mene veliki dan, jer sam dugo ekao da na podruju ove perspektivne opine imamo vlastiti savremeni centar - kazao je Turke.

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

Opina Doboj Jug i fondacija Mozaik

POTPISALI MEMORANDUM O OSNIVANJU OMLADINSKE BANKE GRA\ANI POZVANI NA SARADNJU SA POLICIJOM


pet u RS-u i pet u Federaciji BiH, me u kojima je i opina Doboj Jug. Na mladima Doboj Juga predstoji zadatak da do kraja aprila oforme desetolani odbor ove banke. lanovi odbora e imati viednevne edukacije iz oblasti pisanja projekata, praenja implementacije projekata i primjene procedura. Nakon toga raspisae se javni poziv za kandidiranje omladinskih projekata koji e se odobravati u skladu sa procedurama banke. Pravo uea imat e mladi od petnaest do trideset pet godina. - Na ovaj nain e mladi preuzeti samoinicijativu i sami o sebi odluivati, i to je ono to je dobro, kazao je naelnik Alii, dajui podrku ovoj inicijativi. Nakon sveanog potpisivanja memoranduma, naelnik Doboj Juga David Alii je uruio Mozaiku opinsko priznanje zahvalnicu u znak podrke brojnim aktivnostima u kojima je ova fondacija bila partner. - Ovo je za Mozaik itekako znaajna potvrda da smo radili u korist lokalne zajednice, posebno projekte za odre ene kategorije lica, kao to su paraplegiari i lica sa inkluzijom. Mladima se tek prua ansa da pokau svoje vrijednosti, u emu emo ih kroz projekat Omladinska banka pomoi, tanije oni e najvie pomoi sebi, a mi emo ih u svemu podrati - kazala je izvrna direktorica Mozaika Vesna Bajanski-Agi, zahvaljujui se na primljenom priznanju. U novim prostorijama Policijske stanice Doboj Jug u Matuziima po prvi puta je odrana sjednica Foruma za bezbjednost gra ana opine Doboj Jug (FBG), inae etrnaesta po redu otkako je mandat ovog nestranakog savjetodavnog opinskog tijela. Po ustaljenoj praksi, na dnevnom redu nala su se pitanja stanja bezbjednosti na podruju opine, te aktuelni problemi iz oblasti narkomanije. Konstatovano je da je kriminalitet u odnosu na 2008. godinu u proloj godini povean za pet krivinih djela (me u ovim djelima su najvei problemi iranata sa mikrokreditnim organizacijama, jer im dunici ne vraaju kreditne anuitete), zatim su tu djela naruavanja javnog reda i mira (28 naruavanja za koja se tereti 36 lica koja su nainila 44 razna prekraja). Zbog toga je PS podnijela tuilatvu 13 zahtjeva na dalje postupanje. to se tie saobraaja, na ovom podruju je registrovano 60 saobraajnih nezgoda sa dva smrtna sluaja i etiri teke tjelesne povrede. Za prva tri mjeseca 2010. godine od est uinjenih krivinih djela etiri su razotkrivena. Zabrinjava podatak da su u izvrenju ovih djela uestvovala maloljetna lica. Osim toga, lanovi FBG su pogledali prezentaciju o tetnom uticaju droge, koja je sve vea prijetnja, pogotovo za mla e uzraste. FBG Doboj Jug je donio niz preporuka me u kojima se izdvaja poziv gra anima opine na saradnju sa Policijskom stanicom u uoavanju svih negativnih pojava, sa posebnim osvrtom na maloljetniku delikvenciju, zatim poziv O.. "21. mart" Matuzii na nastavak ranije uspostavljene saradnje u smislu educiranja uenika i njihovih roditelja na sve veu opasnost od prisustva, distribucije i upotrebe opojnih sredstava. Dogovoreno je da se sjednice FBG odravaju najmanje jedanput u dva mjeseca, a po potrebi i ee.

Odrana 14. sjednica Foruma za bezbjednost gra ana

Sa potpisivanja memoranduma o osnivanju omladinske banke Fondacija Mozaik na podruju opine Doboj Jug djeluje pet godina. Kroz desetak projekata u partnerstvu sa lokalnom zajednicom do sada je ovdje investirano blizu sto hiljada maraka. Dobra saradnja sa ovom organizacijom opredijelila je naelnika Opine Davida Aliia da kandidira otvaranje omladinske banke, pa su nedavno on i izvrna direktorica fondacije Mozaik Vesna Bajanski-Agi potpisali memorandum o osnivanju ove banke u Doboj Jugu. Potpisnici memoranduma su se obavezali da e kao inicijalna sredstva izdvojiti po deset hiljada maraka za sufinansiranje projekata koji budu dolazili od mladih ove opine. Projekat omladinskih banaka je zaivio u Bosni i Hercegovini unazad pet godina. U toku pomenutog perioda u ovom programu je uspjeno sudjelovalo petnaest lokalnih zajednica. Program podrke osnivanju omladinskih banaka daje Amerika organizacija za me unarodnu saradnju USAID koja je do sada izdvojila est stotina hiljada maraka. Lani je kroz ovaj program investirano u razne projekte dvije stotine sedamdeset est hiljada maraka, a tokom ove godine program e obuhvatiti jo deset novih opina,

DOBOJ JUG

Odrana Osma skuptina Udruenja paraplegiara i lica oboljelih od djeije paralize

ORGANIZACIJA ZA PRIMJER DRUGIMA


U prostorijama Udruenja paraplegiara i lica oboljelih od djeije paralize u Matuziima, opina Doboj Jug, odrana je redovna, osma po redu, Skuptina ovog udruenja. Delegati su, izme u ostalog, usvojili financijski izvjetaj i izvjetaj o radu Udruenja za proteklu godinu, zatim o radu Nadzornog odbora za isti period, te plan i program rada za tekuu 2010. godinu. Predsjedavajui Skuptine Edib Skuli se osvrnuo na vrlo uspjene rezultate koji su lani ostvareni, ali su oni plod jednog strpljivog i predanog rada lanova udruenja. To je rezultiralo da je povodom 21. marta - Dana opine Doboj Jug Opinsko vijee dodijelilo upravo njemu opinsku zlatnu znaku, jedno od najviih priznanja ove lokalne zajednice. Naglasio je da je ovo priznanje ujedno priznanje i njemu, ali i svim lanovima udruenja. Sama injenica da su kroz partnerstvo u zajednici, a u saradenji sa nekoliko humanitarnih organizacija, do sada realizovali vie projekata ija vrijednost dostie skoro sto hiljada maraka. Samo lani, zahvasu oni sebi poveali plate i zagarantovali penzije, a nama kako bude - istakao je Muratovi, dodavi da su oboljeli od PTSP-a plutajua bomba koja pluta dravom, pa je samo pitanje njene eksplozije. Od PTSP-a je na podruju Tuzlanskog kantona od rata na ovamo ivot sebi prekratilo hiljaduesto boraca. U toku etiri godine kroz kliniku je prolo vie od etiri stoljujui Fondaciji Mozaik, realizovana su tri projekta, a u sklopu programa ukljuivanja djece i omladine sa inkluzijom u drutvene tokove. Radi se o projektima izgradnje pristupnih rampi za biblioteku kole u Matuziima, te za zgradu podrune kole u Mraviima. Jedan od zahtjevnijih projekata u partnerstvu sa zajednicom je bio izgradnja unutranjeg stropa drutvenog doma u Matuziima. Ve za naredna dva mjeseca najavili su novi iskorak u realizaciji programa Javno zagovaranje, gdje je prevashodno cilj da se u opinskom budetu za 2011. godinu na e prostor za Lokalnu akcionu grupu iz oblasti invaliditeta. Sasvim je sigurno da e lanovi Udruenja nastupiti na predstojeem dravnom prvenstvu za invalidna lica koje e se odrati na stadionu Koevo u Sarajevu od 4. do 6. juna ove godine. Do sada su u Doboj Jug donosili obilje medalja iz raznih disciplina invalidskog sporta.

U Doboj Jugu

Sa okruglog stola u Doboj Jugu

OKRUGLI STO O POJAVI PTSP-a U POSLIJERATNOJ ZAJEDNICI


U organizaciji udruenja mladih Veritas u Matuziima je odran okrugli sto na temu pojave posttraumatskog stresnog poremeaja u poslijeratnoj zajednici na kome su demobilisanim borcima ove opine o ovoj sve eoj pojavi govorili dr. Avdo auki, rukovodilac Klinike za psihijatriju UKC Tuzla, Alija Muratovi ispred Udruenja za mentalno zdravlje Feniks iz Tuzle, te lanovi Udruenja oboljelih od PTRS ivot Sarajevo, Udruenja hranitelja Bosne i Hercegovine i lanovi Centra za razvoj civilnog drutva. - Cilj stola je educiranje i verbalizacija proivljenog doga aja koji vodi izljeenju. Na ovakav nain nastojimo konano osvjeivanje i osnaivanje borake populacije i lanova njihovih porodica, posebno u istrajavanju na zakonskoj legalizaciji ove bolesti. Kroz pozitivne primjere nastojimo razviti to vee razumijevanje i percepciju PTSP-a, a kod oboljelih razviti samopotovanje i samopouzdanje - kazala je moderator okruglog stola dipl. scr Alma Numi. Kako je PTSP odloena reakcija na doivljeni psihiki stres, to je jedan sloeni poremeaj koji na pojedinca ostavlja, pored akutne reakcije (nakon sedamdesetdva sata nakon stresa) naknadne posljedice koje mogu danima, mjesecima, pa i godinama imati zakanjele reakcije, a to pojedinano ovisi od svake linosti ponaosob. Dr. Avdo auki je kazao da se za lica oboljela od PTSP-a u poetnom stadiju utvr uje invalidnost od etrdeset procenata, dok ona, ako bolest uznapreduje, moe biti ezdeset i vie posto. On je pozvao gra ane, demobilisane borce posebno da se ne stide javljati svom ljekaru i objasniti mu simptome. - Nemojte na svoju ruku uzimati lijekove za smirenje - kazao je dr. auki, naglasivi da ve imaju specijalizovane ustanove za medicinske tretmane oboljelih od ove bolesti. U nekoliko primjera koje su iznijeli, prije svega Alija Muratovi, lan udruenja Feniks Tuzla i Kerim Toholj ispred udruenja ivot Sarajevo prozvana je drava kao glavni krivac zato se ova bolest priznavala samo do 23. decembra 2007. godine, kao da se radi o obinim ogrebotinama i povredama. - Pogledajte da je u zemljama Evrope, pa i naeg okruenja (u Hrvatskoj) ova bolest zakonom definirana. Mi smo podnijeli amandmane na izmjenu Zakona o pravima borakih populacija u namjeri da drava prizna ovo oboljenje, ali od toga izgleda nema nita, jer bi ovaj zakon direktno zadirao u novana davanja. Bitno je da

tine ezdeset oboljelih. Uesnici su preporuili borcima da se to vie okupljaju oko udruenja oboljelih od PTSP-a, te da u svojim sredinama formiraju ogranke ili vlastita udruenja i organizacije, jer se mogu na kolektivnoj osnovi vie i bolje iznalaziti pojedinana rjeenja. M.BEGI

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE
IZ ARHIVA NAIH NOVINA
VELIKA BRIJESNICA:

IZVJETAJ SA 16. i 17. SJEDNICE OPINSKOG VIJEA DOBOJ ISTOK

Usvojen Izvje{taj o radu op}inskog na~elnika u 2009. godini


Odrane su 16. i 17. sjednica Opinskog vijea Doboj Istok. Na 16. sjednici pred vijenicima se nalo est taaka, i to: Prijedlog odluke o raspisivanju javnog oglasa za izbor i imenovanje na pozicije predsjednika i lanova upravnih i nadzornih odbora javnih ustanova i javnih preduzea iji je osniva Opina Doboj Istok, zatim Prijedlog odluke o obavljanju volonterskog rada nezaposlenih osoba visoke strune spreme na podruju opine Doboj Istok, kao i Prijedlog odluke o visini prosjene konane gra evinske cijene za jedan metar kvadratni korisne povrine gra evinskog objekta na podruju opine. Prvo, ukratko o Prijedlogu odluke o obavljanju volonterskog rada nezaposlenih osoba visoke strune spreme. Ovom odlukom je odobreno obavljanje volonterskog rada za 30 nezaposlenih osoba visoke strune spreme koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih lica na podruju opine Doboj Istok. Obavljanje volonterskog rada e se obaviti u Opini Doboj Istok (12), Javnoj ustanovi Mjeovita srednja kola (5), Osnovnoj koli "Brijesnica" (4) i JU "Djeije obdanite (1). Klub vijeenika GDS je predloio da se planira obavljanje volonterskog rada i u JZU Dom zdravlja i da se primi bar jedan volonter u sluaju ako se u narednom periodu pojavi zanimanje vezano za Dom zdravlja. Prijedlog Kluba vijenika GDS je prihvaen i usvojena je odluka prema kojoj je odobreno volontiranje za 31 osobu visoke strune spreme. Usvojena je i Odluka u predloenom tekstu o visini prosjene konane gra evinske cijene za jedan metar kvadratni korisne povrine gra evinskog objekta na podruju opine. Ova odluka je,, inae razmatrana i na 15. sjednici Opinskog vijea i nije bila usvojena. Nadlena

PO^ELA REKONSTRUKCIJA [KOLE

DOBOJ ISTOK

opinska sluba je predloila novu gra evinsku cijenu koja iznosi 600 KM. Klub vijeenika NS i LDS se slae da se odluka usvoji, ali da bude uveana 100 posto. Klub vijenika SBiH je predloio da cijena bude 500 KM. Nakon objanjenja Opinskog naelnika i pomonika opinskog naelnika koji su naveli koji je cilj ove odluke i koliko e tano cijena iznositi za privrednike sa podruja opine, klubovi NS i LDS i SBiH su odustali od svojih prijedloga, pa je Odluka usvojena u predloenom tekstu. Na 16. sjednici Opinskog vijea, s obzirom da nije bilo prmjedbi od strane vijenika, usvojen je Izvjetaj o radu Opinskog naelnika za 2009. godinu. Na sjednici su usvojeni i Izvjetaj o rjeavanju upravnih stvari u upravnom postupku u opini Doboj Istok za 2009. godinu, kao i Izvjetaj o radu JKP "isto" za 2009. godinu.

Devastirana osnovna kola uskoro u funkciji: radove na adaptaciji izvodi "Gra evinar" iz Graanice Poetkom oktobra ove godine poeli su radovi na rekonstrukciji Osnovne kole "Brijesnica", koja je zbog ratnih dejstava 1994. godine izgorjela. Radove izvodi "Gra evinar" iz Graanice, a predvi eno je da se zavre do kraja ove godine, ali sve uveliko ovisi i od vremenskih prilika. Sredstva za ovaj projekat obezbijedila je Svjetska banka Fond za obrazovanje. Inae, prvobitni objekat kole sagra en je daleke 1947. godine u sklopu tadanjeg Doma kulture. Od 1958. do 1962. godine, nakon popravke, tu je bila smjetena estogodinja, a potom i osmogodinja kola. Na sportskom igralitu ove kole 1965. godine odigran je prvi rukometni turnir na kojem su uestvovale ekipe "Partizana" i "eljezniara" iz Doboja, "Partizana" iz Graanice, te ekipa Brijesnice. Taj turnir prerastao je u Tadicionalni Meunarodni dobojski rukometni TV turnir. Senada Mrkonji (Dobojske novine, 15. novembar/studeni 1999.)

POGLED ISKOSA

Verifikovana komisija SARADNJA KLUBOVA za izbor predsjednika i ZAJEDNI^KI INTERES upravnih odbora javnih ustanova i preduze}a
Na 17. sjednici Opinskog vijea u Klokotnici na dnevnom redu nalo se 12 taaka. Vijenici su razmatrali etri prijedloga, pet izvjetaja koji su se odnosili na proteklu godinu, dvije informacije, a prihvaena je i Inicijativa Opinskog vijea Tuzla o dopuni Zakona o porezu na promet nepokretnosti i prava. Opinsko vijee Doboj Istok donijelo je zakljuak da prihvata inicijativu OV Tuzla o dopuni Zakona o porezu na promet nepokretnost i prava vezano za osloba anje od plaanja poreza na promet nepokretnosti osoba do 35 godina starosti u cilju rjeavanja njihovog stambenog pitanja ukoliko oni ili lan njihovog porodinog domainstva nisu vlasnici stana, odnosno porodine kue. Opinsko vijee Doboj Istok predlae da se osloba anje poreza na promet nepokretnosti po stopi od 5 posto za mlade koji prvi puta rjeavaju stambeno pitanje pored kupovine stana ili kue odnosi i na kupovinu zemljita (placa) za izgradnju kue, jer bi, po predloenoj inicijativi, Zakon bio prilago en samo osobama koje ive u gradu, dok bi dodavanjem "i placa" bio proiren broj mladih koji bi koristili ovu pogodnost. Zakljuak e se dostaviti Ministarstvu finansija Tuzlanskog kantona i objaviti u "Slubenim novinama opine Doboj Istok". Na 17. sjednici Opinskog vijea prihvaeni su i Prijedloog odluke o zakljuivanju sporazuma izme u Opinskog vijea, Opinskog naelnika i nevladinih/neprofitnih organizacija opine, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvr ivanju kriterija za dodjelu stipendija redovnim studentima, Prijedlog odluke o naknadama lanovima Opinske izborne komisije za 2010. godinu, kao i Prijedlog rjeenja o imenovanju Komisije za izbor predsjednika i lanova upravnih odbora javnih ustanova i javnih preduzea iji je osniva Opina. Opinsko vijee je verifikovalo komisiju i nju sainjavaju Ibrahim Jahi iko (predsjednik) i lanovi Omer Hadi, Ifeta Kari, Sajib Mei i Izet Hodi. Prihvaeni su i Izvjetaj o izvrenju budeta Opine Doboj Istok za 2009. godinu, Izvjetaj o utroku sredstava budetske rezerve za 2009. godinu, kao i Izvjetaj o radu JZU Dom zdravlja Doboj Istok i pregled zdravstvenog stanja stanovnitva opine Doboj Istok za 2009. godinu. Sjednicu je uspjeno vodio zamjenik predsjedavajueg Opinskog vijea Husein Mujki. F.K. Nogomet je na prostorima opine Doboj Istok decenijama najljepa sporedna stvar na svijetu. Na opini postoje dva kluba - jedan u Brijesnici, a drugi u Klokotnici. Iako godinama nastupaju s promjenjivim rezultatima, oba kluba u svojim sredinama uivaju ugled. Naalost, ve godinama ovi klubovi rijetko se sastaju i drue. Ve godinama postoji rivalitet. No, toga ubudue nee biti. Tako su dogovorile uprave ovih klubova. Naime, na inicijativu nekada sportiste i sportskog radnika, a sada naelnika Opine Doboj Istok, Mehmeda Mehinovia dogovorena je saradnja, pa e ubudue klubovi aktivnije saraivati. Ovih dana odigrana je i prva utakmica u okviru opinskog kupa. Slijedi revan. - Rezultat utakmice nije vaan - kae gospodin Mehinovi. - Vano je da se sportisti drue i da zajednikih snagama vrate one sportske vrijednosti po kakvim se pamte nai prostori. Naravno, i naa lokalna zajednica e pomoi u granicama mogunosti da sportisti imaju uslove za treniranje. Moram da kaem da sam jako sretan da ovi klubovi nee biti na margini zbog rivaliteta, ve e graditi uvaavanje i prijateljstva. To je ono to nam je zajedniki interes. F.K.

Ekipe Brijesnice i Klokotnice pred Kup-utakmicu

nae NOVINE
naelnika za Civilnu zatitu Opine Doboj Istok

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

RAZGOVOR S POVODOM: Sulejman Deli, pomonik

MINE I KLIZI[TA VELIKI PROBLEM


- Gospodine Deliu, ni manje opine po kilometrai ni vie klizita i mina... Ponimo od ove konstatacije, jer poesto s proljetnim i jesenskim kiama, kad rijeka Sprea nado e i pomahnita, donosi veliku nevolju spreanskoj dolini. - U pravu ste. No, dozvolite mi da u samom uvodu, na poetku ovog razgovora, kaem da je oblast spaavanja i zatite koja je u nadlenosti ove slube ure ena, rekao bih, na jedan zadovoljavajui nain, u skladu sa Zakonom o zatiti i spaavanju. Naime, formirali smo posebnu slubu u organu uprave, formirali smo Optinski tab civilne zatite kao operativni organ koji djeluje u vrijeme kada su u pitanju nesree. Moram da kaem da je Sluba uradila sve planske dokumente, poevi od procjene ugroenosti, Plan zatite i spaavanja, pa do Programa razvoja 2007-2011. godina na prostoru opine Doboj Istok. Kad govorimo o ugroenosti opine Doboj Istok, potpuno ste u pravu. Naime, i procjena kao osnovni planski dokument to potvr uje, da je opina, kad posmatramo svih petanest mjera zatite i spaavanja, me u najugroenijim na prostoru Tuzlanskog kantona kad se radi o pojavi poplava, klizita i ugroenosti minsko-eksplozivnim sredstvima.

Sulejman Deli, pomonik naelnika za Civilnu zatitu


evinskog zemljita na opini ugroena klizitima. To je oko 11 posto gra evinskog zemljita ili oko pet posto klizita u naseljima. Ukupno, prema Prostornom planu, registrovano je 256 klizita, od ega je Sluba u fazi izrade registra klizita obradila njih 66. Napomenuo bih da smo u dosadanjem periodu imali to ugroenih, to oteenih, to unitenih oko 124 stambena i pomona objekta, na preko 26 lokacija su pokidani lokalni putni pravci, oteene vodovodne instalacije, mezarja i drugi objekti na oko 46 lokacija itd. Ova oblast je veoma kompleksna kad je u pitanju sanacija. To su izuzetno skupi radovi i zahtijevaju poseban pristup. Zbog potekoa u finansiranju naa opina se opredijelila za metodu djelimine sanacije iz vlastitih sredstava onih klizita koja Sluba utvrdi kao prioritet. Do sada smo na ovakav nain uspjeli sanirati 26 klizita, znai prioriteta, gdje je uloeno preko 500 hiljada KM. - este poplave su jedan od najveih problema za ovu opinu i, evo, u kontinuitetu posljednjih petnaest godina imamo poplave u dolini rijeke Spree, priblino na 300-400 hektara poljoprivrednog zemljita, rekao bih najplodnijeg zemljita. To je jedan problem. Drugi problem je to uvijek poplavi izme u 20 i 30 stambenih objekata. To je naroito izraeno u mjesnoj zajednici Klokotnica. tete su ogromne. One su milionske i jedan od razloga zato je Opina Doboj Istok potpisala sporazum sa Vladom Italije zajedno sa opinama Lukavac, Petrovo, Graanica, Doboj i Doboj Istok u cilju regulacije rijeke Spree. Inae, ovaj projekat sa Vladom Italije implementira se na est godina. Dodajmo da je ovaj projekat sa Vladom Italije i provincije Areko koristan jer predmet sporazuma je i deminiranje doline Spree, regulacija njenog vodotoka, ali i opremanje i obuka struktura Civilne zatite, kako na naoj opini tako i na gore pomenutim opinama - rekao je za Nae novine Sulejman Deli, pomonik naelnika za Civilnu zatitu Opine Doboj Istok. F.KAPETANOVI

Minsko-eksplozivna sredstva veliki problem


- Kad se radi o minsko-ekslopzivnim sredstvima tokom prole godine smo od gra ana prikupili 200 komada razliitih neeksplodiranih ubojnih sredstava, imali smo jednu minsku nesreu u kojoj je jedan gra anin Lukavica Rijeke zadobio lake povrede, a moramo pomenuti da je od prestanka rata do danas ukupno stradalo 35 civila, od ega njih 15 sa smrtnim ishodom. Podsjetiu da je podruje opine Doboj Istok povrine 40 kvadratnih kilometara, a pod minskim poljima je 2,83 posto teritorije, ili oko milion i tristo kvadratnih metara povrine. - Upoznati smo da je ve dvije godine u toku akcija razminiravanja uz pomo me unarodne zajednice... - Prole godine smo - kae gospodin Deli - uspjeli realizovati dva projekta, a preneen je i u ovu godinu. Radi se o lokalitetu mjesne zajednice Stani Rijeka, neposredno uz magistralni put. Deminira se lokacija neposredno uz stambene ob-

jekte povrine od oko 35 hiljada kvadratnih metara, vrijednosti oko 200 hiljada KM. Projekat realizira firma Intersos iz Sarajeva, a projekat je doniran od strane Vlade Italije u okviru sporazuma koji je Opina Doboj Istok potpisala sa dravom. - Kad sam se spremao za ovaj razgovor u autobusu me zamolie dvojica saputnika da vas pitam: "Kad e se oistiti od mina ovo nae opinsko podruje?" - Moram da kaem da je to pitanje vrlo teko. Teka su, znate, i vremena za dravu Bosnu i Hercegovinu kad se radi o financijskim sredstvima. Naime, svaki projekat zahtijeva izuzetno velika sredstva, koja u ova vremena nema ni drava, ni kanton, a ni opina, tako da smo oslonjeni na donatorska sredstva u najveoj mjeri. Prema strategiji BH MAK-a i drave, BiH treba da se do 2019. godine oisti od mina. Ja bih bio prestretan da bude do tog roka.

DOBOJ ISTOK

Klizita na opini
- Klizita su poseban problem opine Doboj Istok. Evo, ja u koristiti podatke iz Prostornog plana po kojem je jedna treina gra-

Poplave rijeke Spree


- Rijeka Sprea esto donosi probleme. Recite nam kako se borite sa tim problemima?

U Doboj Istoku

PROMOVISANA KNJIGA RODOSLOVLJE PORODICE KLOKI]


Kada neko napie knjigu o svom porijeklu, o porijeklu svoje "loze" on definitivno podie spomenik i sebi i svojim tragovima. Naravno, knjige ove vrste su vrlo zahtjevni istraivaki poduhvati, jer se u njima uvijek otkriva neto to to drugi nisu do tada dokuili, istraili ili znali. Jedan takav sloeni posao uradio je Haso Kloki iz Tenja, porijeklom iz Male Brijesnice u Opini Doboj Istok, napisavi rodoslov svojih Klokia, poev od svoga pretka, hadi Osmana Klokia (1874-1940) do dananjih dana. Knjiga od trista stranica sa blizu etiri stotine kolor ilustracija i sa hiljadu i pet stotina sedamdeset dva imena loze Klokia znalaki je sloena po mukom i enskom Klokia rodoslovu. O autorovom znalakom pristupu i strpljivom radu na knjizi govorili su Ramiz Brki, glavni i odgovorni urednik svih Planjaksovih izdanja i ujedno recenzent knjige, zatim profesor historije iz Velike Brijesnice, te Osman Brka iz Tenja i Abdulah Hodi iz Graanice. - Srce mi je u ovom trenutku kao bundeva veliko, jer sam jako sretan i zadovoljan, ne samo zbog toga to sam se ja, kao dio familije Kloki, upustio u ovakav izazov i poduhvat, ve to je ova knjiga kao magnet na jednom mjestu okupila pa skoro svu moju rodbinu Klokie - kazao je autor Haso Kloki, dodavi da ovakve knjige nikada nisu zavren posao, pa je preporuio svim buduim pokoljenjima i mla im Klokiima da nastave hronologiju Klokia, jer bar imaju odakle poeti. M.BEGI

Klokii na okupu

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE

PRVOMAJSKA PROSLAVA NA RASTOKAMA

JELAH

SA ZBORA GRA ANA U JELAHU

MJESNA ZAJEDNICA TRA@I SVOJA PRAVA


Vie od osam decenija na Rastokama u Jelahu odrava se narodno veselje, iliti vaar. Nakon derventskog vaara jelaki prvomajski sajam je najstariji u Bosni i Hercegovini. I ove godine okupio se narod opina Doboj, Maglaj, Teanj, Zavidovii... Bilo je i zeniana, visoaka i graanlija. Bilo je dosta i naih gastarbajtera koji ive i rade u zapadnoevropskim zemljama, a zbog praznika stigli su u svoju domovinu. Niko u okruenju Jelaha ne proputa prvomajsku proslavu. I ove godine, prema procjeni novinara, Rastokama je prodefilovalo blizu 20 hiljada posjetilaca. Kupovalo se i pazarilo. Dobro su radili komendijai i zabavni park. Pod atorima se pjevalo i igralo. Odrana su i takmienja u raznim sportskim disciplinama. U hrvanju najbolji megdandija je bio azim Vikovi iz Zavidovia. U bacanju kamena s ramena pobijedio je Miralem Hasanbai iz Tugovia. On je bio pobjednik i u natezanju klipa. Mirza Garibovi je pobjednik u razbijanju upa povezanih oiju. U penjanju na jeli pobijedio je Ferid Spahi iz Zavidovia, u natezanju konopca pobijedila je ekipa Tugovia (opina Teanj). Odrane su i konjske trke bez jahaa. Prvo mjesto pripalo je vrancu Amira Belagia iz Doboja. Na kraju pohvalimo i veoma uspjenu organizacija prvomajske proslave na Rastokama. Naravno, sve estitke Organizacionom odboru i Mjesnoj zajednici Jelah. F.K. U skladu sa Odlukom Skuptine MZ Jelah, a u vezi rjeavanja pitanja vezanih za opinsku Odluku o vodovodu i kanalizaciji, kao i radu uline rasvjete, 26. aprila 2010. godine odran je Zbor gra ana Jelah-Centar na kojem su gra anima predoeni zakljuci Skuptine ove MZ oko rjeavanja vodovodne i kanalizacione mree u Jelahu. Na sjednici je bilo prisutno vie od 200 graana, a nakon provedene rasprave Zbor je uz samo dva suzdrana glasa donio slijedee zakljuke: 1. Daje se podrka odlukama Skuptine MZ Jelah oko vraanja u nadlenost kanalizacione mree u Jelahu Mjesnoj zajednici Jelah od KP "Rad" Teanj, koja je do sada vrila naplatu naknade bez odobrenja i bilo kakvog ugovora sa vlasnikom objekta - Mjesnom zajednicom Jelah. Sa 31. aprilom 2010. godine prestaje pravo KP "Rad" Teanj da vri naplatu naknade za trokove odravanja kanalizacione mree po bilo kom osnovu, kao i Opine Teanj da vri naplatu prikljune takse. Mjesna zajednica Jelah e posebnom odlukom regulisati nain upravljanja i koritenja kanalizacione mree u Jelahu u skladu sa Zakonom. 2. Da se naknada za odravanje kanalizacione mree u Jelahu utvrdi na osnovu zadnjeg rauna od KP "Rad" Teanj koji se odnosi na trokove odravanja kanalizacione mree, a shodno utroku vode po kubnom metru. 3. Da se izvri anketa gra ana po pitanju spremnosti izdvajanja sredstava za odravanje i rad uline rasvjete, odravanja javnih povrina i zimskog odravanja puteva. 4. Daje se puna podrka odlukama Skuptine i Savjeta MZ Jelah vezano za rad Pijace u Jelahu.

JELAH

I ove godine organiziramo

Ra sto Jel ke ah

Program manifestacija "Jelako ljeto 2010"


MANIFESTACIJA
EKO AKCIJA "UVAJMO RIJEKU USORU" IZBOR NAJLJEPE URE ENOG DVORITA I BALKONA NA PODRUJU MZ JELAH TURNIR U MALOM NOGOMETU ULINA KOARKA DJEIJI FESTIVAL "DJECA PJEVAJU HITOVE" TURNIR MAHALA KICK BOXING TURNIR "EHIDI POUSORJA" NOGOMETNI TURNIR "SAKIB SUBAI - MANGA" 10. ME UNARODNI FESTIVAL FOLKLORA DANI AMATERSKE UMJETNOSTI 8. ME UNARODNI MUSIC FEST "RASTOK" 2. ME UNARDONI NOGOMETNI TURNIR PIONIRA"IBRAHIM ONLAGI"

2010

DATUM
06.06.2010. 12.06.2010. 23.06.2010. 27.06.2010. 02.07.2010. 04.07.2010. 10.07.2010. 17. i 18.07. 2010. 24.07.2010. 30.07.2010. 31.07.2010. 08.08.2010.

LOKACIJA ODRAVANJA
Prostor zv. "Rastoke" u Jelahu MZ Jelah (Jelah, Potoani, Cerovac i Jelah-polje) Sportski poligon O "1. mart" Jelah Trg "Branilaca BiH" u Jelahu Trg "Branilaca BiH" u Jelahu Stadion "ibovi" u Jelahu Sportski poligon O"1. mart" Jelah Stadion "ibovi" u Jelahu Trg "Branilaca BiH" u Jelahu Klubana NK "Borac" Jelah-ibovi Sporstki poligon O "1. mart" Jelah Stadion "ibovi" u Jelahu

2. maj 2010.
Foto-album Naih novina

MANIFEST ACIJE U POVODU "DANA MZ JELAH"


CJELOVEERNJI KULTURNO-ZABAVNI PROGRAM U POVODU DANA MZ JELAH IZLOBA STARIH RADIO APARATA ETNO-IZLOBA GA ANJE GLINENIH GOLUBOVA 6. ME UNARODNO TAKMIKENJE TAKMIENJE U LOVU RIBE NA PLOVAK 11.09.2010. 11.09.2010. 11.09.2010. 12.09.2010. 11.09.2010. Trg "Branilaca BiH" u Jelahu Etno muzej u Jelahu Etno muzej u Jelahu Prostor zv. "Rastoke" u Jelahu Ribarska staza u Jelahu

10

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

U DOBOJU OBILJEEN 9. MAJ - DAN EVROPE

BiH TREBAJU TABLETE ZA ANTIFA[IZAM


Ovo su poruili mladi SDP-a BiH koji su pored polaganja vijenaca u parku Narodnih heroja u Doboju, povodom obiljeavanja 9. maja - Dana pobjede nad faizmom, dijelili simboline kutije sa tabletama za antifaizam. Inae, u Doboju se 9. maja tradicionalno okuplja stotinjak preivjelih boraca uesnika NOR-a, za koje je ovaj dan jedan od najveih datuma prolog stoljea, kada su poraeni nacistika Njemaka i Hitlerov reim. O tim danima iz 1945. godine, te o stradanju naroda ovog kraja i borbi za slobodu emotivno je govorio predsjednik SUBNOR-a Doboj Marinko Gojkovi, poruivi dananjim i buduim generacijama da je faizam najvee zlo koje moe zadesiti ovjeanstvo. - Zato danas ne rei u povodu ove sveanosti 9. maja i 65. godinjice pobjede nad faistikim okupatorom i njegovim slugama da su Narodnooslobodilaka vojska i partizanski odredi dali veliki doprinos slamanju kime faistikom okupatoru. Mi borci NOR-a ponosni smo to smo bili u slavnim partizanskim jedinicima pod komadom marala Tita. Sjeajui se tih datuma i doga aja iz herojske prolosti, mi borci NOR-a i njihovi potomci i svi rodoljubi svake godine obiljeavamo ovaj datum i sjeamo se onih koji su nam donijeli slobodu i mir koju smo uivali nepunih pedeset godina u nekadanjoj Jugoslaviji. Poruka mladima: kad imate vremena do ite na ovo mjesto i poklonite se sjenima poginulih boraca i heroja, rtvama faistikog terora i stavite crveni cvijet ili ruu, znak slobode i svjetlosti, jer oni ne smiju biti zaboravljeni. Ti slavni datumi i dogaaji - naglasio je u svom obraanju

Sa sveanosti u parku Narodnih heroja u Doboju

U okviru obiljeavanja ovog datuma izdvajaju se aktivnosti Centra za promociju evropskih vrijednosti Europlus iz Doboja. Ova organizacija je u nedjelju autobusom sa pedeset dobojskih srednjokolaca obila Bosanski Brod, Derventu, Doboj, Maglaj, Teanj i Tesli, gdje su u saradnji sa lokalnim zajednicama i nevladinim organizacijama koje batine evropske vrijednosti dijeliti promo-materijale, te izvodili performanse o temi tolerancije, boljeg me usobnog uvaavanja, upoznavanja, druenja i potovanja, kao i razvoja demokratije na ovim prostorima.

Marinko Gojkovi, predsjednik SUBNOR-a Doboj - stalno upozoravaju da uvamo slobodu, mir i suivot, jer bez toga nema mira ni napretka me u nama, bez obzira ko kojoj naciji pripada. Svima vama elim da se zahvalim to ste doli da zajedno obiljeimo jedan od najradosnijih doga aja iz Drugog svjetskog rata, Dan pobjede nad faizmom. Borcima NOR-a, herojima i rtvama faistikog terora neka je vjena slava i hvala. Sveanom skupu posveenom 9. maju i Danu Evrope obratio se i Enes Suljkanovi, predsjednik Skuptine optine Doboj, koji je, izme u ostalog, rekao: - Drago mi je to sam danas me u vama, a posebno me u preivjelim borcima, i to mogu da vam estitam praznik. Koristim priliku da odam potovanje svim poginulim borcima i rtvama faistikog terora. Danas kada obiljeavamo Dan pobjede i Dan Evrope moram da kaem da Optina ini sve u cilju stvaranja i izgradnje ekonomski to jae zajednice, odnosno tei modernom ure enju i prosperitetu grada Doboja koji e biti komotan za sve koji ele da ive u njemu i da ga grade, ure uju, unapre uju kao svoj grad. Recimo na kraju da su cvijee i vijence na Spomenik u parku Narodnih heroja poloili Delegacija SUBNOR-a Doboj, zatim delegacija Skuptine optine, delegacija Drutva "Josip Broz Tito" iz Doboja, Savez komunista -Optinski odbor Doboj, SDP BiH -Optinski odbor Doboj, Optinski odbor PDP Doboj, Jevrejska optina Doboj i Optinski odbor SDP-a BiH Doboj Jug. FK/MB

DOBOJ

Obiljeeno 18 godina zloina u Grapskoj

NALOGODAVCI I IZVR[IOCI JO[ NA SLOBODI

Aljo Hasanevi
U prisutvu rodbine, prijatelja i brojnih zvanica povratnici u Grapsku kod Doboja i ove su se godine s bolom prisjetili doga aja od 10. maja 1992. godine kada su srpske jedinice u ovom selu ubile 33 mjetana, dok ih je 400 otjerano u logore. Iako je od stravinog zloina u Grapskoj proteklo 18 godina, sjeanja povratnika u ovo naselje su veoma iva. - Meni su tada brata ubili. Da li su ga ubili vani, da li su ga i-

Hamid Hurti
vog bacili u njegovu kuu, ne znam. On i amidi mi jedan u njegovoj kui su zapaljeni. Poslije smo u pepelu pronali kosti - pria nam Hamid Hurti iz Grapske. - Izgubio sam brata tog 10. maja. Ostao je tu u selu, nije se predao. Tu su ga i ubili. Jo se traga za njim - kae Ibrahim Bego Hidi. Tih majskih dana 400 stanovnika Grapske otjerano je u logore. Prva destinacija bio je logor Bare kod Doboja. - Zatim Stara Gradika,

Sa sveanosti otvaranja Doma kulture


Manjaa. Zatim su proli logore Batkovi i Kula kod Sarajeva. U logoru Kula kod Sarajeva ubijeno je 11 momaka iz Grapske, a za 10 momaka koji su odvedeni iz Centralnog zatvora u Doboju 25. maja jo i dan danas se traga - pria nam Aljo Hasanevi, bivi logora iz Grapske. Od 105 ubijenih i poginulih stanovnika Grapske za 35 se jo traga. - to je zabinjavajue je da niko jo nije procesuiran za zloin koji se desio na podruju ove mjesne zajednice 10. maja 1992. godine, mada su imena i prezimena tih osoba itekako poznata - kazao je Adil Osmanovi, potpredsjednik RS. Imena su dobro poznata svima, posebno Grapanima koji istiu da nema sumnje kako su za ovaj zloin najodgovorniji Andrija Bjeloevi, tada naelnik CJB Doboj, Milovan Stankovi, komandant odbrane grada, Borislav Paravac, bivi lan Predsjenitva BiH, u

maju 1992. predsjednik Kriznog taba i Izvrnog odbora u Doboju, kao i Milan Ninkovi, tada predsjednik SDS-a i, u to vrijeme, gospodar ivota i smrti u dobojskom kraju. Uz uenje Fatihe i mevlud u mjesnoj damiji, na upotrebu je predan i Dom kulture iju izgradnju je sa 180.000 maraka finansirala Vlada FBiH. Dom je uz Osmanovia sveano otvorio Ministar za izbjegle i raseljene osobe u Vladi FBiH Edin Mui. M. abri

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE

11

SJE]ANJE

TITO
1980 - 2010

Niko nema pravo da radi na {tetu ve}ine naroda


Pie: Josip Broz Tito
Kod nas, u posljednje vrijeme, naroito se eksponiraju nacionalisti iz redova srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda. Srpski nacionalisti u BiH polaze sa poznatim temama ugroenosti srpskog naroda u BiH, o neravnopravnosti, o tome kako je to trebalo da bude u sastavu Srbije i njihove stare poznate teze. Tu su i nacionalisti iz redova muslimanskog naroda. Oni se najee eksponiraju o ugroenosti Muslimana. O tenjama da se nacionalni fenomen Muslimana postavlja kao me unarodni problem i da se razmatra na me unarodnim relacijama. Tu je djelovanje i Islamskog centra u ikagu. Pojavljuju se i pamfleti, gdje se poziva muslimanski narod da se pripremi i naorua za borbu. Sline su pojave i u redovima nacionalista hrvatskog naroda. Tako e imamo i djelovanje informbirovaca. (...) Te grupe koje ste spomenuli, postaju, vidimo, sve bezobraznije. I vjerovatno emo morati malo otrije da nastupimo. Ja se ne bojim toga ta e mi o tim mjerama vani rei. Da bismo ouvali na narod koji je zadovoljan sa tim to smo postigli i koji eli da se zemlja jo bre razvija, moramo to smee i onaj dra iupati iz korijena. Kada se tu pominju prava ovjeka, treba vidjeti - koga i kakvog ovjeka. A ovo su gadovi koji spadaju me u kriminalce, pozivaju na zloine i kao takvi treba da do u pod udar. U boiju mater... Niko nema pravo da radi na tetu veine naroda. I tu se mi neemo acati da preduzmemo ono na to imamo pravo. Mi sebi doputamo apsurdne stvari. Mi svim tim lopovima dajemo visoke penzije. Oni zatim idu vani, dre predavanja i dobijaju honorare. E, neemo vie tako! Mi emo njima oduzeti stanove i moda dati na nekom drugom mjestu. To mogu oekivati. Moramo se sada svim silama toga dohvatiti. (1978)

Neka nam ne objanjavaju nae vrijeme s Tobom, Mi smo to vrijeme ivjeli i uivali. Neka nam ne objanjavaju nae vrijeme bez Tebe, Mi to vrijeme jedva preivljavamo i ivotarimo. to vrijeme vie odmie, sve vie spoznajemo da je Titovo doba bilo doba sretne zemlje i sretnih ljudi. I danas ga se sjeamo s ponosom i potovanjem. Neka mu je vjena slava i hvala!

OBILJE@ENI DANI SDP BiH U DOBOJ JUGU


I ove, kao i nekoliko prethodnih godina, OO SDP BiH Doboj Jug je u zajednikoj organizaciji sa OO SDP BIH Doboj na Izletitu "Matoeve Dubrave" u Mraviima u jednom danu obiljeio Dane SDP-a BIH, Dan pobjede nad faizmom i Dan Evrope. Manifestaciji je uz prisustvo velikog broja aktivista, lanova i simpatizera SDP-a iz Doboja, Doboj Juga, Zenice, Zavidovia, Kotorskog, Pridjela, evarlija, Potoana i drugih mjesta iz susjednih opina, prisustvovao i veliki broj gra ana. Lijepo vrijeme i prirodni ambijent izletita bili su idealni za

Senaid Begi, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije "Dani SDP-a BiH", sa pobjednikom ekipom SDP-a Zavidovii

zajedniko druenje u pjesmi, igri i veselju uz bogat sportski sadraj koji je uprilien turnirom u malom nogometu. Pobjednik turnira je veoma kvalitetna ekipa OO SDP BIH Zavidovii koja je u finalnoj utakmici bila bolja od ekipe "HAVANE". Poslije ove utakmice odigrana je revijalna utakmica veterana "Doboj Juga" i veterana "Pridjela" u kojoj su slavili domaini, a uzvratna prijateljska utakmica je planirana za petak, 14. maja, u Pri-

djelu. Inae, u sklopu ove manifestacije lan Glavnog odbora SDP BIH i Predsjednik organizacionog odbora manifestacije "Dani SDP-a BiH" Senaid Begi je prisutnim gra anima predstavio i delegaciju Kantonalnog odbora SDP BiH Ze-do kantona na elu sa novoizabranim predsjednikom Mirsadom Meiem, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom i doekom od strane domaina OO SDP BiH Doboj Jug i OO SDP BiH Do-

boj. Aktivisti Foruma mladih SDP BiH su tokom manifestacije prisutnima dijelili simpatine promotivne materijale sa informacijama o potrebi trajne borbe protiv faizma i svega onoga to on nosi. Domaini su tokom cijelog trajanja manifestacije svim posjetiocima obezbijedili besplatan ruak, grah iz velikog kazana spremljen na bosanski nain.

12

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine


vakih knjievnika koji nisu sara ivali sa "Znaenjima", a rastao je i broj zainteresovanih autora iz drugih podruja. Onaj ranije opisani region bio je u cijelosti pokriven. "Znaenja" su ivjela i potvr ivala se kao nezaobilazna i znaajna kulturna injenica. Vremenom mijenjala su i svoj izgled, ini mi se, u pozitivnom smislu.

DOBOJSKA ZNA^ENJA
Sje}anja Bate Pavla Stani{i}a
u mojoj elji. Znao sam da e put biti mukotrpan, ali i sve ostalo je ilo tako, ali je ilo. Sjetio sam se i napada na Aprilski kulturni mozaik. Jedna primjedba je bila da mi tim nazivom elimo da kaemo da je u naoj sredini samo to kulturno, a sve ostalo to drugi rade - nekulturno. Ipak, nisam oekivao da e i naziv asopisa pobuditi itavu lavinu napada. A desilo se upravo tako. Mislio sam da bi mu lijepo stajao naziv "Rukopis". Neka u optim velikim kulturnim tokovima taj asopis bude na autentini, prepoznatljiv rukopis, na nain, na stil. Tu mogunost provjeravao sam i u stvarnosti. Iao sam od kioska do kioska i pitao da li je stigao "Rukopis". "Jeste li dobili posljednji broj asopisa "Rukopis?" Zvualo je stvarno. A kad sam jednom dobio odgovor: "Nismo jo", to jo mi je dalo jo vie nade, bio sam skoro siguran da e ga jednoga dana dobiti. U srpskoj srednjevjekovnoj knjievnosti naao sam biografije, hagiografije, romane, apokrife, filozofske, teoloke i dogmatske spise, crkvene pjesme i kanone, ljetopise, rodoslove, hronografe... ali rukopisa nije bilo. Drug mi je dao spisak Savjeta, Redakcije, ime odgovornog urednika... i rekao mi da izmijenim naziv i da mogu pripremati prvi broj. Objasnio mi je da u ja sve raditi, ali da to nee biti u asopisu naznaeno iz razloga koji su i meni i njemu bili znani: nisam bio pouzdan. Jo ranije sam oznaen kao "politiko podzemlje" u vrijeme onih satirinih veeri "Baki". Pristao sam sa zadovoljstvom, jer elio sam taj asopis. Jednu od rubrika u kojoj je trebalo da se objavljuju originalni knjievni tekstovi, a koju sam bio naslovio "Znaenja", preimenovao sam u "Rukopisi", a asopis je dobio, ipak, pristojno ime: "Znaenja".

Nad ruevinama "Znaenja"


Kad su se krajem osamdesetih desile poznate drutvene (demokratske) promjene, asopis se oslobodio drutvenih tema, postao je asopis za kulturu, a kao izdava potpisivala se Narodna biblioteka, gdje su i do tada obavljani svi poslovi pripremanja, ure ivanja i distribucije asopisa. Ali sljedee promjene (nacionalistike euforije i oruani sukobi) porazno su se odrazile na sve materijalne i duhovne vrijednosti, pa i na "Znaenja". Evo kako danas izgledaju.

Pavle Bato Stanii


osnovi najvrednijih je njegovo nastojanje da ivot uini to bliim svojim najljepim shvatanjima sree i slobode. Taj smisao misaone i praktine akcije ini sutinu i ovog pokuaja..."

Nagovjetaj dugovjenosti
asopis je bio jasno izrubriciran. Njegove rubrike POVODOM, TOKOVI, TEME, RUKOPISI, ZABILJEKE obuhvatale su itav sadraj prvog i svih buduih brojeva. Naravno, sadraj je bio vrlo obojen vladajuom ideologijom i aktuelnom politikom milju, ali je zraio i ozbiljnom strunom i umjetnikom kreativnou i bilo je vidljivo da mu predstoji dugovjenost. Ve prvi broj je pokazao da e sadraj dobojskih znaenja imati univerzalni karakter, ali i snaan i neskriven zaviajni ton. Pored brojnih estitki i pohvala, bilo je i kritikih reagovanja na pojavu dobojskih "Znaenja", esto sasvim neutemeljenih, zasnovanih na naim balkanskim predrasudama o sudbini provincije i njenim mogunostima, ali mislim da smo ih odmah argumentovano javno osporili, a tome su najvie doprinijeli brojevi naeg asopisa.

Traenje novih sadraja


Isticale su posljednje godine sedme decenije onog vijeka, a mi smo se jo bavili kulturom u ovim naim krajevima. Iza nas je ve bio Aprilski kulturni mozaik, manifestacija oko koje smo okupljali mnoge kreatore i istraivae duha, simfonijske orkestre, horove, slikare i vajare, glumce, knjievnike... Bile su to , zaista, sveanosti duha. U "Oslobo enju" je tada V. ubeli, koji se u Doboju zatekao drugim povodom upravo na dan otvaranja Mozaika 1974, godine, pisao: "Dok muzika plovi poput vremeplova, dok poezija otvara naa srca jedno prema drugom, dok hici kuruma razlijevaju drevnu patnju na naa platna, mi u Doboju smo jedna zvijezda, jedna generacija, jedno kucanje srca. Jedan veliki nezaboravni doivljaj u prekrasnoj atmosferi dobojskog kulturnog mozaika." Ve smo imali Umjetniku galeriju, izdavaku djelatnost Knjievnog kluba, koja je imala ve izvjesnu reputaciju, uspjeno Amatersko pozorite, tribinu "Teatar" Radnikog univerziteta, bogato iskustvo Satirine Scene Radnog Naroda (SSRN) i... Nije nam namjera da nabrajamo sve to je bilo znaajno u dobojskoj kulturi. Ali trebalo je osmisliti neke nove sadraje, koji bi objedinili kulturne napore (posebno u suprotstavljanju undu, kiu i improvizacijama) i trasirali puteve novih duhovnih kretanja.

"Znaenja"
Trebalo je napisati prijedlog (bilo je uobiajeno da se kae "elaborat") o pokretanju asopisa mnogim institucijama i organizacijama, ali, prije svega, trebalo je za to privoljeti Druga iz Republike, kako su neki oslovljavali tu linost, ije je miljenje bilo znaajno za sve to se ovdje vano deavalo. I, kada se on, nakon konsultacija u Republici, ivo zainteresovao, krenulo je. Odrani su mnogi sastanci, odre eni izdavai, Savjet od ak 37! lanova. Sjeam se istupa jednog od uvaenih, koji se udio to e nam sad asopis kad ve imamo "Oslobo enje", gdje svak moe da objavi ako napie neto vrijedno. Znam da sam mu tada javno objanjavao da asopisom dobijamo najjeftiniji dom kulture i sl. E, a kada je taj uvaeni drug postao uvaeni gospodin, u jednom kriznom vremenu bio je ak urednik tog asopisa. I to njegovo nerazumijevanje se u tom periodu odrazilo i na asopis. Sve je, ipak, nekako ilo, ali naziv asopisa se pojavio kao nepremostiv problem. Digla se opta hajka. "Rukopis" ne dolazi u obzir. Svi optinski funkcioneri su bili protiv tog prijedloga. A ja pojma nisam imao o emu se zapravo radi. Jednoga dana telefonom me zvao ak izvjesni vrlo ugledni naunik iz sarajevskog Instituta za jezik i knjievnost. Rekao mi je da ga je njegov kolega univerzitetski profesor, koji je imao bliske veze sa Dobojem, obavijestio kako ja hou da asopis za drutvena pitanja i kulturu nazovem "Rukopis", to nikako ne odgovara i to moe samo biti naziv asopisa za grafologiju. Rekao sam mu da taj naziv treba itati i shvatiti kao metaforu, jer ni mostarski "Most" nije asopis za mostogradnju, kao to se ni listovi "Telegraf" i "Telegram" ne bave pitanjima PTT saobraaja. Nita nije vrijedilo. Bio je kategorian. A onda mi je jednoga dana sve postalo mnogo jasnije. Doao je Drug i pokazao mi pismo upueno njemu od tog, ranije pomenutog profesora, koji je imao bliske veze sa Dobojem, u kojem mu profesor pie da nikako ne dozvoli da P.S. i njegovo drutvo daju asopisu naziv "Rukopis", jer je rukopis dobro poznat rod srpske srednjevjekovne knjievnosti. Dakle, podmee mi se nacionalizam. I to srednjevjekovni. A, eto, u onim kasnijim turbulentnim vremenima taj profesor je bio srpski profesor srpskog jezika. Ali, tada me ba bio zabrinuo. Danima sam preturao po sjeanju i starim knjigama.

Prvi broj
A onda se pojavio i prvi broj. Evo prvog primjerka tog broja, koji je u dobojskom "Grafiaru" zavren 14. avgusta 1982. godine. Na pole ini prvog primjerka su se potpisali oni koji su se tog trenutka zatekli u tampariji, radei na njegovom uobliavanju.

U uvodniku smo, pored ostalog, naveli: "Pokuaj okupljanja rijei, misli i drugih napora u korice ovog asopisa motivisan je potrebom da se otkriju i saopte makar samo neke oznake naeg vremena na putu stvaralakog osmiljavanja ovjekove borbe i truda. Tim tekim i lijepim putem, kakvi su svi putevi ljudski, uvijek se ide naprijed, u nove, neotkrivene prostore smisla. Mnogostruka su znaenja ovjekovog djela i govora, a u

Odluka je pala: asopis!


Trebalo je, dakle, otvoriti mogunosti povezivanja duhovnih vrijednosti ovog i znatno irih prostora i kroz tu komunikaciju stvoriti uslove njihovog realnijeg verifikovanja u vremenu. Izai duhom iz provincije. Pala mi je na pamet ideja: asopis! Kultura mi je bila u prvom planu, ali radi neophodne podrke i finansiranja drutvena pitanja se nisu mogla zaobii. Dakle, asopis za drutena pitanja i kulturu. U Bosni i Hercegovini sa tako formulisanim predmetom izlazio je jo samo jedan asopis - mostarski "Most". Dobojski asopis imao bi irok duhovni prostor, koji se geografski prostirao od Save do Sarajeva, ukljuujui tuzlansku i okolne regije. Pa, premda duhovne vrijednosti ne poznaju regionalne i sline granice, dobojski asopis imao bi znaajne pretpostavke i u tom smislu. Odluka je pala! Ali samo

Rubrike u kojima su objavljivani originalni knjievni tekstovi, prevodi i kritiki prikazi knjievnih djela iz broja u broj bile su bogatije i sadrajnije. Bilo je vrlo malo tadanjih bosanskohercego-

Vrhunac kia, politikantskog, sa grbom - poentom alosnog rjeenja i predmetom, koji obuhvata sve oblasti kulture, svih nauka, svih umjetnosti! Izbaena je i svuda koritena i uobiajena formulacija "asopis za..." i uvedena neka nova "asopis iz..." U jednom istom broju moe se itati najstarija i najsavremenija poezija bez ikakve napomene zato je to tako, tu su nauni radovi o bolestima debelog crijeva... sve o emu ovjek moe da pie. A posebno zanimljiv je redoslijed napisa. Poto nema nikakvih rubrika, prilozi se objavljuju redom po UDK sistemu za klasifikaciju knjinog fonda. Tako je u jednom broju prvi prilog prikaz knjige, jer je knjiga iz oblasti koja je po UDK klasifikaciji pod brojem 1. Nevjerovatno! Tako dobijamo univerzalnu svataru, jedinstvenu u svijetu. Svaki broj je tampan na ogromnom (za asopis) broju strana, jer tu novi naunici objavljuju svoje radove iz svih moguih oblasti, poto su im esto objavljeni radovi uslov za sticanje izvjesnih zvanja. Ovo je najtea bolest koja je napala "Znaenja", ali vjerujemo da e ovaj asopis, pokrenut sa najljepim namjerama, i nju preboljeti i da e ponovo postati svojevrsni dom kulture ovog kraja, koji je trenutno temeljno poruen.

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE
legrada koja mame na izlazak i provod, najee ostajem kod kue i "eljam" po You Tube-u pjesme iz tog doba - Sjea li se imena, ili godine ine svoje? - Sjeam se jo onih sa kojima sam radio i koji su me uvodili u posao. To su: Petar Batijanovi, Adem Galijaevi, Anto Stuhli, Luka Petrovi, Novak Nikoli, Safet Silajdi, Hajrudin Mulabdi, Husejin Hrnji... Vrijeme i godine ipak ine svoje, vjerovatno sam neke nenamjerno propustio, neka oproste. Nisu sve mainovo e bile, da kaem, istoga "kvaliteta". Bilo je me u njima asova svog poziva, a bilo je i onih koji su stalno "visili" da budu skinuti na druge poslove, jer su bili nediscipinirani i postojali su podaci da su redovni posjetitelji krme "Usora", "Topole", "Spree", "Tavana" (u eljeznikoj stanici)...

13
nie, ova lokomotiva mora na tokarenje bandaa, vijenci su preotri!", odgovarao sam mu da moramo, ipak, oficijelno sa intrumentom izvriti mjerenje, pa ako je za slanje na strug - poslaemo. "Mjeri ti ta ho', ja sam tebi rek'o!" - skratio bi priu Osman. I stvarno, nakon izvrenih mjerenja lokomotiva je izbacivana iz saobraaja i morala bi na obradu bandaa. Bio je takvog sluha za svoj posao da je dodirom, prstima, mogao osjetiti kakvi su vijenci. Bio je i najbolji ahista u Loionici... - Jakove, ljetos se vraam sa Goranskog jezera i gledam pustu Loionicu, korov po tranicama, naputene lokomotive i vagone. Tuga u meni ree da nee vie ii na tu stranu. Doboj Novi je prolost! - Mislim da su stratezi posljednjeg ratovanja najvie unitili eljeznicu. Moje dugogodinje iskustvo u radu u jednoj od kljunih Sekcija i neka moja ovla procjena kazuje da je moda 70 posto eljeznikog potencijala degradirano, onesposobljeno, uniteno, pokradeno, rasprodato. Vidio sam prije neku godinu kako na dijelu eljeznikog vora, koji se zvao "Stanica Doboj teretna", po kolosjecima rastu nisko bunje i grabii. To je onaj sjeveroistoni dio vora odakle su otpremani dioniki teretni, kao i sabirno-manipulativni vozovi za Vrpolje, Banjaluku i Tuzlu. Mislim da bi jednu stvarnu procentualnu brojku degradacije mogla dati ekspertna grupa sastavljena od onih koji su bili na najviim pozicijama kada je eljeznica bila na vrhuncu svog razvoja, a to su: dr. Simo Mihi, dr. Marjan Mandir, ing. Mesud Mehmedagi, ing. Borislav urii, ing. Miodrag Ra a, ing. Ilija Kljuevi, dr. Ilija Tipura. Koliko mi je poznato, od svih navedenih iv je samo Mandir! Znai, nikada! eljeznicu nema ko da digne iz ove tuge i pustoi. Evo, trebalo je protei 19 godina da ponovo krene voz Beograd -Sarajevo, a i taj "brzi" zbog kvaliteta i voza i pruge sad putuje tri sata due nego onaj na udobni, fantastini "Olimpik". To je na progres - dvije decenije unazad! Bojim se da neemo doekati da vidimo na dobojski eljezniki vor na onom stupnju razvoja kakvog smo ostavili onda kad smo protjerani.

Dobojlije u dijaspori: Jakov Pranji (Austrija)

SASVIM LI^NO I OSOBNO


Pie: Mirko JELE
Onog mjeseca i one godine kad je Jakov Pranji poeo raditi u Sekciji za vuu vozova, moj otac je otiao u penziju. I Jozo je bio eljezniar. Kuu na Usori izgradio je kreditima, kasom uzajamne pomoi, "vikovima", tekim nonim radom i za nas djecu neuhvatljivim "redom vonje" u kome smo jedino razumijevali da nema galame dok on spava danju za svoju slubu nou i da je zviduk parnjae u njegovom zadihanom vozu za Tesli namijenjen nama. Ispred te kue, kao ve odrasli i odkolovani od eljezniarske plate, okupili smo se oko njega, poloenog u lijesu, u jednom augustovskom danu 1986. godine. Odjednom preko Bosne, sa dobojskih kolosijeka, zauo se prodorni pisak lokomotiva. Otac je bolovao dugo i njegov prerani odlazak bio je neizbjean i nasluivan. Suze su potekle tek na taj reski zvuk, na tu otegnutu minutu tano u 15 nula nula, na taj posljednji pozdrav njegovih kolega, njegovih lokomotiva i njegovih vozova. Pomislio sam, sretan je onaj koga ispraaju tako velianstvenim posljednjim pozdravom. Bio sam ponosan na oca, zahvalan eljezniarima. Odlasci i dolasci, nekad tuni, nekad veseli i radosni, posve su oekivani na peronima sudbine. Jakov Pranji, moj drug iz ranog djetinjstva, nije oekivao svoj sopstveni, pogotovo ne takav, odlazak sa dobojskog perona. Danas je u Beu, pati iz carske prestonice za eljezniarskom prestonicom bive Jugoslavije, koju su redovi vonje nazivali Doboj Novi. - Stvarno patim za onim ivotom. Proveo sam 16 godina na dobojskim kolosijecima da bismo danas, supruga Nada, knjigovo a, i ja, eljezniar, postali apotekarski radnici zaposleni u apotekarskom akcionarskom drutvu "Herba Chemosan" u Beu. U mojim snovima sve je jo uvijek isto: vozovi jo uvijek voze kroz Doboj Novi! - Pa nije valjda da bi dao carski Be za mali grad u Bosni? - Bez razmiljanja! Ali, za ondanji Doboj! Nekad smo imali prazne depove a srce puno do vrha. Bili smo zadovoljni to moemo "Tanjugove" vijesti pogledati, u slici i rijei, u onom izlogu-panou ispred kina, kupiti kartu za neki film i da ostane za pice. Milina boja. Razmiljali smo o ivotnom standardu na bajnom Zapadu. I, prosto nevjerovatno, ivot te donese u tu ljepotu. Sve je lako, klima u autu, klima u stanu, pun friider, uivo gleda Tinu Turner, Annie Lenox Uvijek neko gostuje u ovom gradu, a opet sve ti je teko na ovom Zapadu. Nita ne valja, ni doktori, ni kolstvo, ni komiluk, ni komije. Eh, te komije, da li uopte postoje? Mi smo ljudi koji istovremeno ive dva paralelna ivota. U prvom imamo osjeaj kao da smo ovdje ro eni i da smo oduvijek ivjeli ovdje, a u drugom, kao da nikad nismo nikuda otili. Doboj vidi, uje i oslukuje. Sva njegova ljeta i zime, proljea i jeseni, proivi u trenu. Utjeha i sretni trenuci su kad su uz nas djeca, sin Dario i kerka Renata i nai unuci Mateo i Antonio. Sve je usmjereno prema njima. Oni kao da nam produuju ivot tamo negdje do dalekih godina - Do godina tvog sretnog djetinjstva? - ta je ljepe od djetinjstva? Igrali smo lopte na "armanu"

Bivi eljezniar u Beu: Jakov Pranji sa suprugom Nadom tvog djeda Mijata: ti, ja, Josip, Ino i Gao. Iz tog generacijskog tima na male golove dvojica nisu vie me u nama, Drago i Josip Pranjii su se ra ali kao fudbaleri. Josip je desetak godina bio stub i najbolji igra "Sloge", a neki iz mla e generacije su stigli i do ondanje Prve jugoslavenske lige A mi, bosonogi, nakon lopte na ljetnoj vruini, trkom do Usore. U njoj se kupa, a kad oedni, razgrne nogama ljunak, napravi studenac i, im se voda izbistri, pije vodu hladnu kao led sa izvora svog djetinjstva. - Sasvim lino (i osobno): ti si bio sklon "lijepom pisanju", a postao si eljezniar? - Kad je generacija 1970-te stasala za srednju kolu, napustili smo nau osmoljetku na Vili i legendarnog uu-direktora Milivoja Kalabu, ovjeka koji je bio zatitni znak Makljenovca. U nizu moguih odabira donosim pomalo neoekivanu odluku - kolovau se za elektro-tehniara! U to vrijeme samo je u veim be-ha centrima bilo mogue upisati takvu kolu, tako da sam od 1970. do 1974. proveo u Banjaluci, u Elektrotehnikoj koli, energetski smjer, da bi po njenom zavretku, na tadanjem Birou rada u Doboju, bio jedini elektro-tehniar koji trai posao. Zahvaljujui mojoj dragoj eljeznici, pronaao sam ga, sreom brzo, u Sekciji za vuu vozova. - Uporno tvrdi da je Doboj bio eljezniki centar Jugoslavije? - Jest, bez ikakvog pretjerivanja. U vrijeme manuelnog rada na eljeznici, tadanji TP-e Doboj zapoljavao je 5000 radnika. Poetkom 60-tih godina prolog stoljea dolazi do sveobuhvatne modernizacije i reorganizacije. Izgrauje se "ranirna stanica" za automatsko sklapanje teretnih vozova, kapaciteta do 200 vozova u 24 sata, uvodi se centralno postavljanje skretnica, izbacuju se "parnjae" a uvode dizel-lokomotive, koje su eljezniari od milja zvali "Kenedijevke", jer je dio prvog kontigenta lokomotiva bio poklon Amerike narodu Jugoslavije. U tom razvojnom zamahu zapoinje elektrifikacija magistralne pruge Vrpolje - Sarajevo - Ploe, kao priprema za skoro uvo enje elektrinih lokomotiva za vuu vozova. A posebna pria je neto to smo skraeno zvali "Telekomanda". Naime, mnoge Dobojlije nisu znale da smo ve u 60-tim godinama imali najsavremeniju prugu u Evropi! Uvedeno je telekomandno vo enje saobraaja na pruzi od Doboja do Zenice. Telekomandni centar je bio u Doboju iz kojeg se nadziralo kretanje vozova vo enih najsuvremenijom tehnikom onog vremena, a uloga otpravnika vozova je potpuno marginalizovana... Kada sam ja doao u Sekciju za vuu vozova, juna 1974, ve

Sa frikim uspomenama na Doboj - Pranjii u Beu 1992. godine je poela priprema za gradnju konMajstori svog posla bili su vrlo taktne mree u depou Doboj i hale disciplinirani, odlini poznavatelji za dnevni pregled i opravku elektro propisa saobraajne i mainske lokomotiva. Na svim lokomotivama slube, vrlo dobri znalci lokomotive koje su se skidale sa vozova u Dona kojoj su vozili. Veina njih je boju morao se obaviti dnevni prevozila i na parnjai i na dizelki, a gled, gdje su kontolirani svi paraonda i na elektrinoj lokomotivi. metri vue. Kada sam poloio stMainovo e-asovi bili su: Omer runi ispit preuzeo sam ulogu konamdi, Nedim i Salko Arnaut, trole rada servisne brigade, koja je Ljubia Stjepanovi, Jakov i Maobavljala te dnevne preglede. Nato Zubak, Pavo i Mato Jele, kon obavljenog posla, svojim sam Milorad uranovi, Ivica Sui, potpisom garantovao da je lokoRade Vasiljevi, Nenad Pani, Ivo motiva ispravna i bezbjedna za Vrbi, Hazim Sarajli, Taib i Osvonju sljedeeg voza. Ta pozicija man Halihodi, Velibor i Ratko se zvala vanjski nadzornik vue. Od Risti, Sejdo i Hajrudin Topi, mjeseca do mjeseca, obavljao sam i Duan Bjelanovi, Vlado Radeti, posao "unutarnjeg nadzornika". Tu Franjo Babi, Adil Belagi i jo sam morao doekivati mainovo e par njih kojima se u ovom trenutku koji su se javljali za vonju odrene mogu sjetiti ili imena ili prezienog voza, kontrolirati trezvenost i mena. spremnost za slubu, izdavati loSpomena su vrijedni i oni komotivski list, informirati ih o stakoji su radili na pregledima lokonju na pruzi i odrediti lokomotivu motiva. Bilo je i me u tim bravakoja e voziti voz. I sada se sjeam rima, elektriarima i mehaniarima mnogih likova koji su mi se javljali pravih majstora svog posla. Izdvojio u slubu u izapononim satima, ili u bih jednoga: Osman Tahirovi, cik zore. Bio je to teak i zahtjevan, bravar, radio na pregledima tzv. donekle i opasan posao. Nikad ti "treeg stroja" lokomotive. Taj je ljudi nisu bili adekvatno nagra eni majstor poznavao donji stroj, od za odgovornost onoga to su radili. odbojnika do odbojnika, bolje nego Prvi direktor bio mi je Marjan itko drugi. Kada on iza e iz kanala Mandir, ovjek izvanrednih struispod lokomotive i kae: "Nadzornih i organizatorskih sposobnosti. Poeo je od najniih poslova na eljeznici i 80-tih godina stigao do doktora tehnikih nauka. Poslije njega doli su Jasmin Seljubac, Milorad Milievi, Veselin Jakovljevi, ali nisu mogli domaiti Mandiru - Za voz 740, nadzornie! Tako su ti se javljali mainovo e kada su dolazili u slubu. - O tim divnim ljudima, mainovo ama, o njihovim naravima i karakterima, mukama i tekom radu, par puta sam dolazio na ideju da piem knjigu, ali ovaj nain ivota ne daje mi vremena. Ti dobroudni i nadasve mudri ljudi, veliki su izazov da budu "tema". Ako bude volje i snage, u penzionerskim danima, modaTako mi fali ta moja raja, postali su dio mene. I sad kad pogledam kroz prozor u svjetla ve-

***
"Kada sam se vratio u domovinu, shvatio sam da je nostalgija bolje rjeenje." Zna Goran Rubil svojim dobojskim porukama da bocne i eom istinom. I ovo je dovoljno da urazumi, ali srce ne slua! Nastavlja u daljini oslukivati zvukove sa pruge, zvukove kojih nema. Moj Jakove, nai vozovi povratka kasne sedamnaest i po godina!

Dobojski kolosijeci (foto: Maja Stanii-Penava)

14

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

Poslije zastoja - ponovo Susreti

Amir Brka, novi predsjednik Drutva pisaca BiH

PRAZNINA KAO INSPIRACIJA


Kada sam krajem prole godine jednoj naoj sugra anki koja ivi u vedskoj odgovorio da joj ni na koji nain ne mogu pomoi u rjeavanju "njenog problema", ona je razoarano duboko otpuhnula i u telefonsku slualicu rezignirano prosula: "Znala sam"! "A ta to, gospo o?", upitao sam ne, ba, mnogo iznena en. "Znala sam da e nam faliti!" Nisam je pitao zbog ega je bila tako zagonetna, niti na ta i na koga misli, jer sam znao odgovor. I ona i ja mislili smo na isto. Mislili smo na Mensura Zahirovia - SADLIJA! Kad je ovaj neobini, da kaem - tugaljivi, razgovor prekinut, a ja u svom uhu registrovao jo jedno "jah", i sm sam, silinom unutarnjeg nagona, izustio: "Zaista nam fali." Malo potom poeo sam da se pitam: "Zar, zbilja, neke ljude, tek kad preminu, ponemo da otkrivamo, upoznajemo i shvaamo ta su nam, faktiki, znaili u ivotu. Nije li i to jedna od ivotnih nepravdi", pitao sam se.

Bh. pisci zaslu`uju bolji status


Amir Brka dobio je puno povjerenje svojih kolega i novi je predsjednik Drutva pisaca BiH su na njemaki, slovenaki, rumunPotreban menader
ski, engleski, poljski... - Neophodna je reorganizacija Drutva pisaca, to je bila inicijativa i prethodnog saziva Upravnog odbora, a na Skuptini je prihvaena. Pokazalo se u svakom smislu nepotrebnim da Drutvo ima generalnog i tehnikog sekretara, te je ove dvije funkcije neophodno spojiti u jednu i zaposliti osobu koja e uspjeno raditi sve operativne poslove. Drutvu pisaca je potreban dobar menader, vano je znati dobro pripremiti sve neophodne dokumente i projekte koje bi potom organi Drutva usvojili i realizirali. Naravno, ta osoba ne mora nuno biti pisac - kazao je Amir Brka. Brka je ro en prije 47 godina u Tenju, direktor je Centra za kulturu u tom gradu, knjievnou

Mladi pisci
Kako nam je rekao, neophodne su i odre ene izmjene Statuta kako bi se omoguilo produktivnije funkcionisanje Drutva iznutra. - Time bi Drutvo, dakle njegovi lanovi bili spremniji nositi se sa brojnim dananjim nedaama. Nastojat emo i dalje aktivno raditi na afirmaciji knjievnog stvaralatva, ali emo se boriti i za bolji status bh. knjievnika i za bolji status Drutva pisaca BiH - kae Brka i naglaava da e ponovno pokrenuti pitanje statusa zgrade Doma pisaca BiH u Sarajevu koja mora biti na raspolaganju Drutvu, a reaktivirat e i proceduru za obezbje ivanje dravnih naknada istaknutim bh. knjievnicima. - Vano je definisati i to na koji nain emo mlade knjievnike, one koji su objavili prvu knjigu, uvesti u Drutvo, te ta emo im omoguiti u smislu njihovog daljeg stvaralatva, poput mogueg objavljivanja novih knjiga - kae Brka. N.B.

Amir Brka
se dugo bavi i dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Knjievni kritiari svrstavaju ga u najznaajnije bh. pisce, a njegova djela prevo ena

Pie: Ferid EHI


uz Zahirovia, ovu primjernu druinu u tu ini godinama uspjeno vodili. No, dogodi se "novi grom". Ne onaj koji unitava, koji pri zemlju, nego grom razbuenja koji donosi novu nadu i osvjeenje. Dakle, kad se mislilo da e Susreti totalno odumrijeti, da su od njih svi digli ruke, nala se grupa "novih-starih" entuzijasta iji je osnovni cilj bio "da tradiciju susretanja oive, da Susrete Dobojlija u Skandinaviji vrate na stare staze, da im ubrizgaju nove injekcije okrepljenja i uokvire u neke nove ivotne ramove." Pomalo sam i sm bio iznena en kada mi je, prije nekoliko mjeseci, jedan od inicijatora oivljavanja Susreta - Ibrahim Baja Dafi, iz norvekog grada Ski, nadomak Osla, telefonski priopio "da ele Susrete oivjeti, jer bi njihovo umiranje bio veliki grijeh, ne samo prema Sadliju, nego i svima nama koji smo na njih s radou dolazili". Od te prve ideje ubrzo se otilo i mnogo dalje, pa je odran i prvi sastanak u Geteborgu na kome su se nali inicijatori - predstavnici Dobojlija u Skandinaviji. I ne samo nali, nego mnogo toga i konkretno dogovorili, a izme u ostalog - da se budui Susreti odravaju u drugoj polovini maja, da njima uvijek prisustvuje i delegacija iz dobojskog kraja, da se mnogim dobojskim kulturnim i umjetnikim stvaraocima na susretima omogui prezentacija vlastitih ostvarenja, da se obnovi zapoeta saradnja izme u Doboja i Kumle, da se pojaaju aktivnosti u okviru zapoetih privredno-poslovnih kontakata naih i skandinavskih firmi... Nije na odmet istai da e u sve budue aktivnosti biti ukljuena tri Doboja (Doboj, Doboj Jug, Doboj Istok), te po prvi put i opina Usora. Bie uvedena i jedna novina, najvjerovatnije od ovog ljeta. Dogovoreni su, naime, sedmodnevni susreti u Doboju pod nazivom "Dobojsko ljeto". Nosilac tih aktivnosti bie novoformirano Udruenje gra ana u Doboju. I za kraj ono glavno: obnovljeni Susreti Dobojlija u Skandinaviji bie ove godine odrani od 14. do 16. maja u "Prngens campingu" Urlicehamn kraj Jnkpinga na jezeru Vttern.

Ko su lanovi Upravnog odbora


Skuptina Drutva pisaca BiH je za lanove novog Upravnog odbora izabrala Kristinu Mr u, Marinu Trumi, Fadilu Nuru Haver, Ibrahima Kajana, Miru Petrovia, Josipa Muselimovia, Mileta Stojia i Dragana Janjia.

***
Bila je to, u stvari, samo jedna u nizu mnogih drugih telefonskih i inih ali za ovjekom koji nas je, prije neto vie od godinu dana, u naponu line snage i radnog aktiviteta, napustio i ostavio pomalo zabezeknute nad sudbinom to, kao grom iz vedra, nenadano pristie. Sadli nas jest napustio voljom neumitnog usuda, ali nije i otiao. Ostao je da ivi u naim sjeanjima. Ostavio je trag koji ni godinu kasnije, a vjerujem ni ubudue, nije i nee biti niim potrt, jer je Sadli, od prvog dana u tuinstvu, ivio s nama da bi Bosne bilo, da bi se kroz Udruenje "Gradina" i Susrete nas Dobojlija borio da budemo i ostanemo zajedno, da se druimo i tujemo, da opratamo i volimo. Tu njegovu ljudsku nit prepoznali su, ne samo njegovi Dobojlije svih nacija i vjera, uzrasta i obrazovanja, nego i ve ani otkrivajui u Sadliju istinskog ovjeka Bosne, prijatelja vedske i ljudinu Doboja bez kojeg ni u snu nije mogao. I snovima njegovim tekle su Bosna, Usora i Sprea, ali i ive rijeke ljudi koje je, esto, i vie od mogueg, snagom volje i neizmjerljivog htijenja, s radou usmjeravao. A, onda, ti nezaboravni Susreti! Uvjeren sam da neu pogrijeiti ako kaem da su bili i ostali njegova velika zadubina. Kada je u Sarajevu iznenada preminuo, u momentu kad je, po ko zna koji put, uvezivao vedsko-bosanskohercegovako, a dodajmo i dobojsko, prijateljstvo, vrste niti zbliavanja i povezivanja, svi smo mislili -gotovo je. Susreti e propasti. Istina, nastupio je izvjestan zastoj, pa i dezorijentacija u radu Udruenja "Gradina", pogotovo u redovima ljudi koji su,

IZLOG NOVIH KNJIGA

NA TRACI VREMENA MIRUDINA ALDOBA[I]A


U izdanju nezavisnih Naih novina nakon izlaska monografije Doboj u dvadesetom stoljeu i romana Ferida ehia Nema vie, fajront ovih dana izala je i knjiga Na traci vremena poznatog dobojskog novinara Mirudina Aldobaia koji je itav radni vijek zavrio za pisaim strojem. Novinar Aldobai prisutan je u bh. novinarstvu od 1968. godine. Bio je dugogodinji dopisnik izdanja Oslobo enja za podruje dobojskog regiona, potom Radio Sarajeva, a tokom posljednjih ratnih zbivanja djelovao je kao ratni izvjeta s podruja Tenja, Maglaja, Teslia i Doboja. U njegovoj bogatoj novinarskoj biografiji vano je spomenuti da je Aldobai pokrenuo i prvi privatni list Slobodni reporter. Zavidan tira ovog lista prekinut je zbog ratnih zbivanja. Iako je stigao u zasluenu mirovinu, Aldobai nastavlja svoj plodonosni novinarski rad s podruja Tenja, Jelaha, Doboj Juga, Doboj Istoka i Doboja. Knjiga Na traci vremena ugledala je svjetlo ovih dana. Sveana promocija obavljena je u Jelahu u organizaciji Mjesne zajednice i uz financijsku potporu brojnih donatora - njegovih prijatelja. Uz prisustvo brojnih potovalaca pisane rijei novinara i brojnih Aldobaievih prijatelja promocija je odrana u Vatrogasnom domu u Jelahu. Uz prijateljsku besjedu, ali i uz zvuke Jelakih tamburaa, o knjizi su govorili recenzenti

Promotori i recenzenti knjige Miralem Begi i Sakib Kurti sa autorom Mirudinom Aldobaiem (u sredini) knjige - Miralem Begi, uvaeni novinar sa ovih naih prostora i Mr. sc. Sakib Kurti koji je naglasio kako je iz rukopisa vidljivo da autor dobro poznaje fizionomiju trenutne bosanske zbilje. Zato, u tom pogledu on pokazuje smjelost u pristupu i veoma odvano i komotno pie o tome. O knjizi Na traci vremena, koja predstavlja zbornik eseja o ljudima iz svakodnevice, govorio je i poznati novinar Miralem Begi. - Dokuivi rukopise zanimljivog tiva kolege novinara Mirudina Aldobaia, tiva koje u etrdeset sedam iznimno vrijednih zabiljeki sainjenih u periodu 2003-2009. godina, bolje reeno reporterskih kazivanja o ljudima i doga ajima iz tog vakta, svaki italac, pa i ja sam, zakljuio bi da je Aldobai otrgnuo iz zaborava mnoge ljudske prie i sudbine. On je sa zaboravne trake vremena otrgnuo mnoge likove, poneke anonimne, ali izuzetno marljive i vrijedne humaniste, dobrovoljce, darovaoce krvi, ekologe, uvare prirode i nacionalne batine, vatrogasce, znane i neznane umjetnike i ljekare... Knjigu toplo preporuujemo za itanje. Mla im naratajima knjiga moe biti nauk da su ljudi, kako bi to autor istakao, najvrednije blago. F.K.

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE

15

Pie: Branko JOVANOVI

DOBOJ U SRCU I DU[I


Saga o Doboju
Nekadanji glavni i odgovorni urednik "Glasa komuna" u Doboju Rajko Skvarica, koji je ostavio trajni spomen svoga bivstvovanja u ovom "gradu na tri rijeke", za koji je on u svojoj knjizi "Na traci vremena"- "(Meditacije hroniara)", izme u ostalog, napisao: "Ovaj grad na tri rijeke. Slikovitija oznaka za Doboj u novinskim napisima. Ili: grad eljezniara. Ali, to su samo neka od njegovih znamenja. Repertoar moguih epiteta je mnogo iri. Treba samo gledati i zapaati. Tu je uzbudljiva pozornica mijena, otvorena scena vjekovima, milenijima. Akteri su bili Rimljani, Sloveni, Turci, Germani i drugi. Svjedoci toga su antiki kastrum, srednjovjekovna tvr ava." U svojoj pjesmi "Saga o Doboju", objavljenoj u njegovoj zbirci pjesama "Izme u jave i sna" 1987. godine, pisanoj, koliko u modernom stilu pjesnika-slikara, toliko i u prostom, jednostavnom i razgovijetnom stilu i duhu narodnog pjesnika, govori o ljepoti ovog grada "na trome i Spree, Usore i Bosne" i njegovoj istorijsko-vjekovnoj vitekoj i stoikoj postojanosti.

Saga o Doboju
"Pod tvr avom starom, s patinom davnina, gdje je nekad Mujo svoga konja obo, a veeri tekle s mirisom jasmina, grad je drevni - Doboj.

Na trome i Spree, Usore i Bosne, k'o orao suri u visini modroj, nad poljane plodne, rascvjetale, rosne nadvio se Doboj. Jezdile su vojske rimske, turske, vapske, zapamene ne po uspomeni dobroj, nasrtale esto na kapije gradske nadivi ih Doboj."

Pou~na pri~a iz narodnog `ivota


Naa djela idu za nama ili: "to pozajmimo - to nam se i vraa" - Vjena mudrost narodnih poslovica
Ovo je zgoda iz velike nezgode proganjanih dobojskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu i njihovom spasiocu Mustafi Trbakoviu iz Doboja, na koju sam naiao u knjizi "Doboj u dvadesetom stoljeu", odakle vam je u cijelosti prenosim: "Josip Elazar Joa sa sestrom Idom je krenuo da se dokopa Splita, tako e u italijanskoj okupacionoj zoni... iro gamie, a u svakoj stanici ulaze ophodnje i patrole. Trae propusnice, legitimacije i "ausvajse". Sa njima je u kupeu i neki domobranski oficir koji otvara kofere i nudi ih pileim batacima i gurabijama. Ne smiju odbiti i jedu, ali im se sue grla. Kada su na kraju ostali sami, domobran kae: "Ne bojte se. Znam vas, vi ste Elazari. Ja sam Mustafa Trbakovi. Kada sam se ja guio u Bosni, ti si me spasio. Pa red je da ti sada vratim." I proveo je Elazare kroz sve strae tako da su stigli do Splita." Kao to vidite iz ove kratke, ali vrlo napete, uzbudljve i poune prie iz narodnog ivota naa djela idu za nama i od njih ne moemo nigdje pobjei. "to pozajmimo - to nam se i vraa", a naroito "Dobro radi - dobru se nadaj", jer je "zlora enje - gotovo su enje". Prema vjenoj mudrosti ovih narodnih poslovica, pria o doivljaju dobojskig Jevreja i Mustafe Trbakovia je zaista pouna i duekorisna, jer inspirie i podstie na dobra djela. (Iz knjige "Doboj u dvadesetom stoljeu", str. 723, prenosi i komentarie: B.J.)

Rajko Skvarica je u ove tri strofe svoje pjesme "Saga o Doboju" uramio ivopisnu sliku ovoga lijepog grada "s patinom davnina".

Doboj

Primjer ~ojstva i po{tenja


"Da nije bilo Huse Avdia, nikada kuu ne bih sagradio." B. SEKSAN
U svom spomen-tekstu pod naslovom: "Ljudi svoga vremena - Slovo o Husi", objavljenom na 763/764-oj strani knjige "Doboj u dvadesetom stoljeu", novinar i publicista Duan Paravac je, izme u ostalog, napisao: "Nezahvalno je pisati o ljudima koji imaju bogatu biografiju, pogotovo na ogranienom prostoru. Pie, pie, a kada pogleda u notes, ostade sve, reklo bi se ono najvanije. S takvim osjeajem i "kompleksom" zapoinjem, evo, podsjeanje na Husu Avdia, nesummjivo jednog od onih Dobojlija koji su po ojstvu i potenju, po dobroiniteljstvu, po ljepoti i istoti due (koja blista iz lika na fotografiji Huse Avdia u Paravevom tekstu, primjedba: B.J.), trajan pojam, na to bi, pogotovo u sadanjoj stvarnosti, trebalo stalno upozoravati. Tako, eto, otpoeh o Husi Avdiu. "Kreem" od dvadesetih godina kada je nakon smrti polubrata Mustafe naslijedio mali duan u kome je asortiman robe bio toliki da je sve moglo stati u torbu koju su na trbuhu nosile predratne "Mate". Ali, godina po godina, spretni trgovac Huso posta - "Grosista Avdi". Ne samo da je u duanu imao pune rafe svakojake robe, ve je postao snabdjeva preteno sitnih trgovaca, uglavnom onih u selima. Kada se tako solidno "potkoio", umjesto da gradi za sebe i porodicu ljetnikovac i da trezore u bankama puni zlatom, Huso se opredijelio za dobroinstva. Davao je robu na veresiju ("plati kad moe i ako moe"), posu ivao gotov novac Dobojlijama za gradnju kua ("Da nije bilo Huse Avdia, nikada kuu ne bih sagradio" - esto je govorio pokojni Branko Seksan), izdano pomagao siromane, a u dane Bajrama kolima bi se odvozili Husini darovi (zekati) u gradu i u selima, ne samo muslimanskim, ve i hrianskim i drugim porodicama. Evo jedne prie koja lii na anegdotu: prije rata dao Huso na veresiju robu jednom muteriji iz Blatnice, iznad Teslia. Kada je rok za isplatu duga proao, a kako je bio siromaan, dunik odvoji najboljeg ovna i uz pomo supruge dovede ga pjeice pred Avdiev duan. "Evo ovan, para nemam, oprosti mi, Huso!" Humani trgovac, me utim, otvori kesu, dobro plati ovna, a dug mu otpie." Ovaj primjer ojstva i potenja nekadanjeg dobroinitelja, Dobojlije Huse Avdia inspirie i podstie na plemenita, dobroiniteljska i humana djela, "pogotovo", kako to pie Paravac, "u sadanjoj stvarnosti" obezlju enosti, beaa i bezduja u me uljudskim uopte, a naroito u me unacionalnim odnosima. Branko JOVANOVI

Adio - Usora

Ne gazite zelenilo
Kada je Slobodan Miloevi drao govor na Mitingu istorije, mitingu Bratstva i jedinstva na uu Save u Dunav u Beogradu novembar 1988. godine, onda je narod nosio razne transparente i parole. U toj guvi i umi transparenata, po prianju Fahrudina Kapetanovia, koji je u to vrijeme radio kao novinar u Radio Doboju, a koji je to uo po narodu i priao nekolicini svojih kolega novinara u Radio Doboju, gdje sam se i ja zadesio, ila je grupa studenata koja je na obinom kartonu nosila natpis: "Ne gazite zelenilo!" Iz ove narodne mudre dosjetke (ne gazite prirodu i zelenilo, u prenosnom znaenju - ne gazite iptare, jer su iptari Muslimani, a njihova je zastava zelene boje) odie ogromna mudrost i hrabrost, jednaka onoj grkog Diogena, kad je rekao Aleksandru Velikom: "Skloni mi se sa sunca!" Jer je mnogo starije i vanije Sunce i Zelenilo prirode, nego bilo koji zemaljski vladar, ma koliko bio silan i moan. U tome se ogleda velika narodna mudrost. U decembru 2009. godine Prisjetio se i zapisao: Branko JOVANOVI

16

nae NOVINE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

STOMATOLOKA AMBULANTA
SA ZUBOTEHNIKOM LABORATORIJOM
Vl. Trbakovi Mensur
74000 Doboj Ulica Raka 1/a

ZUBNI TEHNIAR
Adresa: Vila (Doboj) Mobitel: 061 147 658 Radimo sve stomatoloke usluge kao i izradu protetike:

Email: doo.glumcevic@gmail.com Telefon: + 387 053 221 700 Fax: +387 053 205 480 Mobitel: + 387 063 996 531 Mobitel: + 387 063 996 529

- obine proteze - metalne proteze - proteze bez kukica - sve vrste keramikih radova

Radno vrijeme: 08-12 sati

Matuzii - Doboj Jug


preko puta Ganjgo Petrola

Tel: 032-692-101 061-885-853 e-mail: memo-ch@hotmail.com memo_ch_servis@yahoo.com

Popravka i prodaja televizora, radio-aparata, kompjutera, monitora, dekodiranje...

Tel: 032 666 711

Zastupnik Lutrije BiH


(BINGO, LOTO, SREKE...) TELEFONSKE KARTICE (ultra, mobis, hei)

OBJEKTI: KIOSK br. 1 Gazi-Ferhadbegova Jelah (032/666-711) KIOSK br. 2

Domaa i inostrana tampa, Titova knjige, asopisi, pribor, Jelah (032/663-180) ribomaterijal, programi za Prodavnica br. 3 raunare, igrake, Mrkoti 53/a kozmetika, satovi ...

MOTEL

AMER PIER
NON-STOP!
Stani Rijeka - Mrevac Tunel, Doboj, BiH

* APARTMANI * SOBE
Tel: 062-209-291 061-716-993

vol te zado bi}e e nas t Posjeti

jni!

KOD TUNELA, NA MAGISTRALNOM PUTU DOBOJ - TUZLA, NA NAJLJEPEM DIJELU OBALE RIJEKE SPREE

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE

17

t SPECIJALISTA ZA PLUNE BOLESTI Prof. Dr. ZEHRA DIZDAREVI NEDJELJOM od 11 SATI t SPECIJALISTA GASTROENTEROLOG Prof. Dr. MUHAREM ZILDI SRIJEDOM od 14 SATI t SPECIJALISTA ZA DJEIJE BOLESTI Prim. Dr. FIKRET HUSKI UTORKOM I ETVRTKOM od 14 SATI t SPECIJALISTA ZA KONE BOLESTI Prim. Dr. AZRA HADIKADUNI NEDJELJOM od 11 SATI, PONEDJELJKOM od 8 SATI t SPECIJALISTA ZA ENSKE BOLESTI Prim. Dr. AMIRA SMAILBEGOVI PONEDJELJKOM od 12 SATI t SPECIJALISTA ZA ENSKE BOLESTI Prim. Dr. NEDIM DUJSI MIMO PETKOM od 12 SATI t SPECIJALISTA HIRURG Prim. Dr. HASAN KILJO SRIJEDOM od 13 SATI t SPECIJALISTA ZA ONE BOLESTI Prim. Dr. EMIR ABRI SVAKIM DANOM od 8 do 12 SATI

VODI^ KROZ OP]INE


RASPORED RADA SPECIJALISTI^KIH SLU@BI JAVNE ZDRAVSTVENE USTANOVE POLIKLINIKE "DOBOJ JUG"

t EMG KABINET (ELEKTROMIOGRAFIJA) SVAKI DRUGI ETVRTAK od 15 SATI t KRVNIH ILA DOPLER PETKOM od 13 SATI t SPECIJALISTA ZA UHO, GRLO, NOS Prim. Dr. MUHEDIN POJSKI t PSIHOLOG KLINIKI Mr. sci. DEMAL ESTAN SUBOTOM od 13 SATI t INTERNISTA Dr. IZETA KURBAI SUBOTOM od 11 SATI t SPECIJALISTA NEUROPSIHIJATAR Dr. DAMIR DEVDETBEGOVI SVAKI DAN t SPECIJALISTA NUKLEARNE MEDICINE (za titnu lijezdu) Prim. Dr. MIRSAD MALOHODI SVAKI DRUGI ETVRTAK od 14 SATI
UTORKOM i ETVRTKOM od 13 SATI

www.poliklinika.dobojjug.ba

e-mail: poliklinika@dobojjug.ba
t EEG KABINET SVAKOGA DANA t ULTRAZVUK SRCA SUBOTOM od 10 SATI t ULTRAZVUK OKA RADNIM DANOM od 8 do 12 SATI

t HITNE MEDICINSKE POMOI SLUBA

NON-STOP

SVE INFORMACIJE I REZERVACIJE TERMINA NA TELEFON/FAX: 032 691-624

Bosnaturist
RED VONJE NA RELACIJI KOTORSKO-DOBOJ-TEANJ
u vrijeme
KOTORSKO-DOBOJ-TEANJ IVIJE-DOBOJ-TEANJ TEANJ-IVIJE-KOTORSKO DOBOJ-IVIJE-KOTORSKO DOBOJ - TEANJ DOBOJ-KOTORSKO 05,50 05,58 07,30 08,02 06,15 18,50 08,30 08,38 10,30 11,02 08,55 19,30 11,25 11,33 13,10 13,42 11,50 14,05 14,13 15,10 15,42 14,30 16,30 16,38 19,10 19,42 16,50

Oaza odmora i razonode. U svako doba gotova jela i jela po narudbi. Bosanski specijaliteti i rotilj. Bogat izbor alkoholnih i bezalkoholnih pia. Usluga brza i kvalitetna. Matuzii/DOBOJ JUG, Kreimir Orli

restoran

RADNO VRIJEME od 7 do 22 sata

Dobro doli!

Linije saobraaju svaki dan osim nedjelje. Sve linije iz Tenja i Doboja polaze sa glavne autobuske stanice. Sretnu i udobnu vonju eli vam Bosnaturist Maglaj i Bosnaturist bus Doboj. Sve informacije na telefone:

Zastupnik Lutrije BiH (BINGO, LOTO, SREKE)


domaa i strana tampa, asopisi...

032-603-549

053-225-365

JKP

PREDUZE]E ZA TRANSPORT, TRGOVINU I USLUGE

VIS

d.o.o. DOBOJ JUG


Telefon-fax: 032 699-390 Direktor: 032 699-391 E-mail: jkpvis@hotmail.com

Kod Kree u Matuziima


VA@NIJI TELEFONI

DOBOJ JUG
032/
JZU POLIKLINIKA 691-624 HITNA POMO 124 691-064 POLICIJSKA UPRAVA ELEKTRODISTRIBUCIJA: 699-210 VATROGASNA SLUBA 691-423 691-335 OPINA DOBOJ JUG 699-390 KOMUNALNO "VIS" 692-220 POREZNA ISPOSTAVA APOTEKA "MEDIFARM" 691-672

OVLA[]ENI SUDSKI TUMA^ ZA ENGLESKI JEZIK

Smail Avdi
profesor engleskog jezika

KLOKOTNICA - DOBOJ ISTOK, BOSNA I HERCEGOVINA Obavljamo Telefoni: 00387 61 142 224; transport robe u 0041 79 722 42 46; 0041 79 463 00 68; inozemstvu 0041 22 733 99 25 i u Bosni i Hercegovini. Uvozimo poljoprivredne maine: traktore, freze, skupljae sijena i ostalo za im imate potrebu.

D`ani}-komerc

74203 MATUZII DOBOJ JUG


Tel: 033 643-510 Mob: 061 781-562

Prevod svih vrsta tekstova sa i na engleski jezik

O B A V J E T E NJ A

Cijena po dogovoru

G L A S I

Brigu o vaim rashladnim ure ajima prepustite majstoru

Mevludinu Skuli, Matuzii - Doboj Jug


Mobitel: 061 152-708

VRLO POVOLJNO!
pogodno za dvije porodice
Kua u Tenju - savremena gradnja, oko 450 m2 (dva 3-sobna i jedan 2-soban stan - odvojene cjeline sa zajednikim ulazom, poslovni prostor, garaa, tri terase), centralno grijanje, termoizolirana, gradski vodovod, telefon, ure eno dvorite s vonjakom, sa 700 m2 okunice, asfalt, blizina kole... Tel: 061 160 736

18

nae NOVINE
Dana 1. maja 2010. navrit e se tri tuna mjeseca od iznenadne smrti nae drage

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

SJEANJE NA NAE NAJMILIJE

MIRSADA MULAOMEROVI ro . SAKI


iz Doboja (1950.-2010.) Iznenada preselila na Ahiret u 60. godini ivota u Kanadi. Denaza je obavljena u Quebecu na groblju Saint-Charles.

ALIJA MEHINOVI (ro . SALIHOVI)


(1999.-2010.)

SELIM MEHINOVI
(2001.-2010.)

Tvoj vedri lik vjeno e ostati u naim srcima.


Oaloeni: Suprug Enis, sin Eldar, kerka Albina, zet Renaud Hbert, unuk Thomas - Mirsad, tetke Razija, Nasiha i Hajrija sa porodicama, dajda Rizah sa porodicom, te porodice Mulaomerovi, Hbert, Kapetanovi, Biser, Istimani, Dananovi, Mulali, uvalija, epan, te ostala brojna rodbina i prijatelji.

Vrijeme prolazi, ali ljubav, dobrota i njihova plemenitost ostaju za trajno sjeanje i spominjanje. S ljubavlju i potovanjem, njihovi najmiliji: sinovi Mehmed, Jasmin i Samir, keri Zahida, Mevlida, Safida, Hava i Vahida, unuad i praunuad, snahe, zetovi i ostala mnogobrojna rodbina.

SJEANJE NA NAE NAJMILIJE

SJEANJE NA NAE NAJMILIJE

Niste u zaboravu. Vjeno smo zahvalni na vaoj dobroti i plemenitosti.

Uspomene i sjeanja ive dok postoje oni koji vas vole.

ANDELIJA FATIMA zv. ZUHRA


iz Doboja (2006.-2010.)

ANDELIJA BAJRO
iz Doboja (2007.-2010.)

S ljubavlju i potovanjem: kerka Fatima, zet Sejfo, unuad Adnan, Minela i Aida, praunuke Daris, Sara, Eldan i familija Glavi.

OSMAN (SMAJE) SPAHI iz Doboja (1991.-2010.)

DIHA SPAHI (ro . LOI ) (2003.-2010.)


S ljubavlju i potovanjem, vai najmiliji: Haler i Slavica, unuci Lara i Denis i praunuk Adrian.

SJEANJE NA DRAGE RODITELJE

Navrilo se est tunih mjeseci otkako je preselio na Ahiret na dragi

EMIN (IBRE) MUJKI


Iz Klokotnice (2009.-2010.)

Neka je rahmet njegovoj plemenitoj dui.

IDRIZ KALABI
iz Doboja (1987.-2010.)

RAZIJA KALABI (r. BELAGI)


(2008.-2010.)
S ljubavlju i potovanjem, sin Enis - eki sa porodicom

Oaloeni: supruga Meva, sin Ibro, kerke Dina i Mihana, brat Hasib, sestre Mina, Hanifa, Havua i Muma, zetovi, unuad, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i komije.

TUNO, ALI LIJEPO, SJEANJE NA NAE DRAGE RODITELJE

TUNO ALI LIJEPO SJEANJE na mog dragog supruga i naeg voljenog tatu i djeda

Didi} Bahrudin
DURMAN MILAN
(1942.-1995.)

74206 Brijesnica Velika Doboj Istok, BiH

HASNIJA HADIEHI (ro . TINJI)


(1934.-2009.)

IBRO HADIEHI
(1931.-2005.)
S velikom ljubavlju i potovanjem: tvoja supruga Samija, sin Saa i kerka Sanja sa porodicom

Tel: 053 229 179 Mob: 061 738 059 061 380 697

S velikom ljubavlju i potovanjem: vai kerka Nermina i sin Fuad (Fuki) sa porodicama

* Prevoz umrlih u BiH * Dovoz umrlih iz inostranstva * Kompletna oprema za d`enaze i sahrane

Broj 95 (138), april/travanj - maj/svibanj 2010. godine

nae NOVINE
Dana 15. maja 2010. godine navrie se est godina od smrti naeg dragog supruga, oca, sina i brata

19
28. maja 2010. godine navrit e se dvije tune godine od kako nas je napustila naa draga baka, prabaka i tetka

SJEANJE NA KOLEGU I PRIJATELJA


Dana 10. maja 2010. godine navrit e se jedanaest godina od smrti naeg dragog kolege i prijatelja

JASMIN (Kasima) ZAJIMOVI


iz Matuzia (2004.-2010.)

DRAGICA KOVA (ro . KONDRO)


(2008.-2010.)
Nemjerljiva je tvoja ljubav koju emo uvijek pamtiti i osjeati, a nikad nee nestati sjeanje na sve drage trenutke provedene s tobom.

ZORAN ILKI ZOKA


novinar RTV Maglaj (1999.-2010.)
Otiao si tiho, iznenada, a nama ostavio tugu. Zoka, nisi u zaboravu. Kolektiv RTV Maglaj i prijatelj Fahrudin Kapetanovi

Neka ti dragi Allah d.. podari lijepi denet.

Tvoji najmiliji: supruga Emira, ki Merima, sin Maid, otac Kasim, majka Dervia, braa Nermin, Nijaz i Zijad, punac, punica, ure i snahe, bratii, bratine, tetke, tetci, dajde i dajdinice, amide i strine, te ostala brojna rodbina, komije i prijatelji.

Oaloeni: unuke Slavica, Dragica i Tea, praunuk Filip, sestrina Kata, te Ferid, Tihomir i Hrvoje, obitelji Dragievi, kondro, Kova i Rado.

SJEANJE NA NAE DRAGE RODITELJE

IN MEMORIAM
NURIJA (HUSO) AVDI
penzionisani uitelj iz Doboja
Preselio na Ahiret 15. aprila 2010. godine u 80. godini ivota. Denaza je obavljena u Sarajevu 17. aprila 2010. godine na mezarju Vlakovo.

MUHAMED SALIHOVI
(1992.-2010.) iz Doboja

ALMASA SALIHOVI
(1986.-2010.) iz Doboja

Neka je rahmet njegovoj plemenitoj dui.

S ljubavlju i potovanjem uvamo uspomenu na vae drage likove. Vaa djeca sa porodicama

OALOENI: supruga, kerke, zetovi, unuad i praunuad, braa i sestre, kao i ostala rodbina, komije i prijatelji.

Dana 10. aprila 2010. godine navrilo se est tunih mjeseci od iznenadne smrti lana naeg kolektiva

Dana 21. maja 2010. godine navrie se pet godina i est mjeseci od smrti naeg dragog brata Navrilo se deset tunih godina od smrti nae drage supruge, majke, sestre, punice, svekrve i nene

EMIN (IBRE) MUJKI


Iz Klokotnice (10.10.2009. 10.04.2010.)

EREFA BISER (ro . LJUBOVI)


iz Doboja (2000.-2010.)

OSMAN TINJI
(1936.-2004.)

Pamtiemo te po dobroti i plemenitosti. OPINSKI NAELNIK sa saradnicima

S ljubavlju koju smrt ne gasi, s tugom koju vrijeme ne lijei, uvijek emo uvati uspomenu na tebe. Tvoji najmiliji

Dragi brate, uvijek e te se s ljubavlju sjeati tvoje sestre Faza i Samija

Dana 21. maja 2010. godine navrie se etrdeset dana odkako je preselila na Ahiret naa draga

Samostalna pogrebna djelatnost

vl. Smajo ahman


ing. civilne zatite

AJIA (HILMO) JUSII


iz Doboja (1958.-2010.) Neka je rahmet njenoj plemenitoj dui. Uvijek e ivjeti u naim srcima.

Maglaj
tel. ++387 (0)32 603 598

IV Ulica 14/16

++387 (0)32 603 787 mob. ++387 (0)61 166 320; 061 431 476

Oaloeni, tvoji: kerka Larisa, braa Muharem i Sejfulah, sestra Safija, te porodice Junuzovi, Jusii, Ljevakovi i Bajri, kolege iz Opine Doboj Jug, te ostala brojna rodbina, komije i prijatelji.

Sve vrste pogrebnih usluga: prijevoz, iskop (exumacija), opremanje i prijevoz posmrtnih ostataka do mjesta ukopa. Vrimo prijevoz umrlih iz inostranstva. Cijena po dogovoru.

PRIJEVOZ PUTNIKA TURIZAM IZLETI LJETOVANJE ZIMOVANJE U ZEMLJI I INOZEMSTVU

U TENJU, JELAHU I MATUZIIMA

Zatitnik vaeg zdravlja


Nabavka i distribucija lijekova i pomonih ljekovitih preparata Izrada magistralnih i galenskih pripravaka

NI: EFOel/fax): TEL nj (t 0 Tea 656-04 2 2/ 56-04 03 6

JELAH Ul. M. Tita b.b. od 7,30 do 15,30 032/666-667

MATUZII: U centru, s lijeve strane Osnovne kole od 8,00 do 16,00 032/691-672

TEANJ, Osmana Pobria b.b. od 7,30 do 19,30

JELAH - ROSULJE

tel: 061 623 982 061 989 871


Nezavisne narodne novine. Izdava: "RADIO-GRADINA", d.o.o. Izdavako-informativno i usluno preduzee Doboj Jug. Upisane u evidenciju javnih glasila u Uredu za informiranje Vlade Federacije BiH pod rednim brojem 890. dana 3.12.1999. godine. Glavni i odgovorni urednik Fahrudin Kapetanovi, zamjenik Raid Muminagi, Mirza Mahmutovi, kolumnista. Stalni dopisnici: Muharem Omerovi (Zenica), Merima Hadimehi (Maglaj), Miralem Begi (Doboj Jug), Kemal Bukvi (Hrvatska), Ferid ehi (vedska), Samir Pukarevi (USA), Rizah Biser (Norveka), Muhamed Spreo (Slovenija), Mirko Jele (Kanada), Nikola Rai (Australija). Tehnika oprema i obrada: Studio "gaMa" Teanj. Tehniki urednik: Kata Mustafi i Elma Topi (enigmatiarka). List izlazi svakog prvog u mjesecu. Adresa redakcije: "Nae novine", 74250 MAGLAJ, Poste Restante, tel/fax: 032/603-416, mobitel: 061/736-750. 061/736-750. E-mail: nasenovine@yahoo.com Raun: 3385502200205110 - UniCredit banka. tampa: GRAFIK-KOMERC Jelah, Mostarska bb, tel. (032)663-151 i 663-521, e-mail: grafikko@bih.net.ba. Za tampariju: Jasmin Bajraktarevi. 663-521, Bajraktarevi.