You are on page 1of 40

SVEUILITE U RIJECI GRAEVINSKI FAKULTET Sveuilini diplomski studij

GEOTEHNIKE KONSTRUKCIJE

seminarski rad

Tema:

GEOTEHNIKA SIDRA

Izradili:

Karlo imi Danijel Vuk

DATUM:

sijeanj 2012.

Nastavnik: Prof. dr.sc. eljko Arbanas

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Sadraj
1. 2. 3. Uvod ...............................................................................................................................3 Upotreba geotehnikih sidara ..........................................................................................4 Vrste i dijelovi sidara.......................................................................................................8 3.1. Injektirana sidra ...........................................................................................................8 3.2. Sidra s mehanikim usidrenjem .................................................................................. 10 3.3. Samobuea injektirana sidra ..................................................................................... 10 3.4. Sidra koja nose na trenje (frikcijska sidra) ..................................................................11 3.5. Popustljiva sidra......................................................................................................... 12 4. 5. Materijali i proizvodi .....................................................................................................14 Projektiranje geotehnikih sidara ................................................................................... 16 5.1. Openito .................................................................................................................... 16 5.2 Granino stanje nosivosti............................................................................................ 17 5.3 Granino stanje uporabljivosti.................................................................................... 19 6. Zatita elinih natega i napregnutih elinih komponenti od korozije ........................... 21 6.1 Openito ..................................................................................................................... 21 6.2 Uobiajeni sustavi i materijali za korozijsku zatitu .................................................... 22 6.3 Primjena korozijske zatite .......................................................................................... 25 7. Izvedba .......................................................................................................................... 28 7.1 Buenje ....................................................................................................................... 28 7.2. Proizvodnja, transport, rukovanje i instalacija natega ................................................. 30 7.3. Napinjanje ................................................................................................................. 33 8. 9. Ispitivanje, nadzor i monitoring ..................................................................................... 34 Dokumentiranje ............................................................................................................. 38

10. Zakljuak ...................................................................................................................... 39 11. Literatura ....................................................................................................................... 40

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

1. Uvod
Znaajniji razvoj tehnologije sidrenja u geotehnici tijekom vremena doveo je do razvoja mnogih sustava sidrenja, vrsti sidara i tehnologija izvedbe ija kvaliteta i primjenjivost ovisi o vie imbenika. U sluaju da je pred geotehniara postavljen zahtijev odabira vrste sidrenja vano je da ima osnovu iz koje moe dobiti povratnu informaciju za rjeavanje konkretnog problema s kojim se susree. Cilj seminara je prikazati tipove sidara koja se najvie primjenjuju, vrste materijala koji su optimalni osobito u odnosu na injekcijske smjese i zatite od korozije, nain skladitenja, transporta, instaliranja i napinjanja sidara te pristup projektiranju injektiranih sidara prema EC7. Svrha je osigurati korisniku saeti uvid na temelju kojega je mogue odluiti gdje, kada i koje sidro koristiti te kako projektirati.

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

2. Upotreba geotehnikih sidara

Armiranje tla sidrima najefikasniji je i najekonominiji nain za podgraivanje iskopa u rudarstvu i graevinarstvu. Koristi se za kontrolu svih tipova nestabilnosti izuzev u ekstremno slabom i mekanom tlu. Sidra se jednostavno i brzo ugrauju te su relativno jeftina, a mogu se i jednostavno kombinirati s drugim nainima podgraivanja (mlazni beton, elina pletiva, betonske obloge). Raspored i duljina sidara se mogu tijekom ugradnje mijenjati ovisno o lokalnim uvjetima. Kod potpornih konstrukcija sastavljenih od betonskih elemenata i geotehnikih sidara, sidra preuzimaju cjelokupnu ili samo dio sile za osigurava stabilnost u svim fazama graenja i u fazi upotrebe. Betonski dio (blokovi, grede, rotilj, zid) slui da se sila iz sidara prenese u tla i lokalno osigurava padinu. Neke od potpornih konstukcija s geotehnikim sidrima: a) sidreni blokovi

Slika 2.1 sidreni blokovi (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

b) sidrene vertikalne grede

Slika 2.2 sidrene vertikalne grede (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

c) sidrene horizontane grede

Slika 2.3 sidrene horizontalne grede (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

d) sidreni rotilj

Slika 2.4 sidreni rotilj (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

e) sidreni zid

Slika 2.5 sidreni zid (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

f) sidreni zid graen od gore prema dolje

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Slika 2.6 sidreni zid graen od gore prema dolje (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

g) sidreni zid od buenih pilota

Slika 2.7 zid od buenih pilota sa sidrenjem na vrhu (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

Sidra se takoer koriste i za stabilizaciju pokosa u kombinaciji s varenim elinim mreama ili ianim pletivom.

Slika 2.8 varena ica i iano pletivo (Vrkljan, 2002.)

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Sidra se koriste i kao primarna podgrada u tunelima i podzemnim graevinama, u kojima dominiraju od poetka primjene tzv. Nove austrijske tunelske metode.

Slika 2.9 analogija sidrenja i podupiranja s kotaem bicikla i drvenim kotaem (Vrkljan, 2002.)

Sidra se primjenjuju i kod hidrotehnikih konstrukcija kod kojih treba osigurati opu stabilnost objekta na utjecaj uzgona ili klizanja. Koriste se i kod sidrenih blokova viseih mostova.

Slika 2.10 sidrenje za preuzimanje sila uzgona i sidreni blok viseeg mosta (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

3. Vrste i dijelovi sidara

Ovisno o tome da li se sidro tijekom ugradnje prednapinje ili ne, razlikuju se aktivno sidro (prednapeto) i pasivno sidro (neprednapeto).

Slika 3.1 aktivno i pasivno sidro (Vrkljan, 2002.)

3.1. Injektirana sidra

Sidra se injektiraju smjesom na bazi cementa ili ljepilima na bazi epoksija. Prednost injekcijske smjese na bazi cementa je ta da je efikasna u vrlo tvrdoj stijenskoj masi, a nedostaci su: punu nosivost postie nakon nekoliko dana teko je kontrolirati i zadrati kvalitetu injekcijske smjese ne mogu se koristit u buotinama u koje dotie voda

Prednosti injekcijske smjese na bazi epoksija: efikasna su u vrlo tvrdoj stijenskoj masi djeluju odmah nakon ugradnje jednostavniji postupak prednapinjanja u odnosu na cementnu injekcijsku smjesu Nedostaci injekcijske smjese na bazi epoksija:

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

buotina mora biti tonih dimenzija kako bi mijeanje komponenti bilo uspjeno i kako bi se postigla dobra popunjenost prostora izmeu ipke i stijene

ogranieno vrijeme uporabe ljepila uvjeti u podzemlju mogu loe djelovati na postojanost ljepila

Slika 3.2 dijelovi prednapetog injektiranog sidra prema Eurokodu 7 (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

Slika 3.3 injektirani ipka i kabel (Vrkljan, 2002.)

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

3.2. Sidra s mehanikim usidrenjem

Rotacijom sidrene ipke konusni dio na kraju sidra se iri pritiskajui zid buotine. Konusni dio je nazubljen i, ako tvrdoa stijene dopusti izboeni dijelovi se utiskuju u stijenu. Na taj se nain mobilizira posmina vrstoa kontakta sidra i stijene. Ovaj tip sidra ne preporuuje se u vrlo tvrdoj stijenskoj masi, a ako se koriste kao trajni sistem armiranja nakon ugradnje moraju biti injektirana radi zatite od korozije. Prednosti sidara s mehanikim usidrenjem: jeftina djeluju odmah nakon ugradnje koriste se u srednje tvrdo i tvrdoj stijenskoj masi

Nedostaci sidara s mehanikim usidrenjem: ograniena upotreba u vrlo tvrdoj stijeni mogu izgubiti efikasnost armiranja uslijed vibracija izazvanih miniranjem

3.3. Samobuea injektirana sidra

Kod ovih sidara sidrena ipka je ujedno u buea ipka. Nakon buenja se kroz sidrenu ipku izvri injektranje prostora izmeu ipke i stijenke buotine. Primjenjuje se u tekim geolokim uvjetima kada se ne moe ostvariti stabilnost buotine.

Slika 3.4 samobuee sidra (Vrkljan, 2002.)

10

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

3.4. Sidra koja nose na trenje (frikcijska sidra)

Danas se uglavnom koriste 2 tipa frikcijskih sidara: split set sidra swellex sidra

Slika 3.5 split set sidra (Stillobrg, 1994.)

Prednosti split set sidara su: jednostavna ugradnja djeluju odmah nakon ugradnje jednostavna oprema za ugradnju

Nedostaci split set sidara su: relativno skupa buotina mora imati toan promjer tekoe pri ugradnji duljih sidara ne mogu se koristiti kao trajna sidra bez posebne antikorozijske zatite

11

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Slika 3.6 swellex sidro (Stillobrg, 1994.)

Prednosti swellex sidara: jednostavna ugradnja djeluju odmah nakon ugradnje mogu se koristiti u razliitim stijenskim masama jednostavna oprema za ugradnju

Nedostaci swellex sidara: relativno skupa ne mogu se koristiti kao trajna bez posebne antikorozijske zatite potreba za visokotlanom pumpom

3.5. Popustljiva sidra

Ako se oekuju vei radijalni pomaci konture tunela ugrauje se tzv. popustljiva podgrada. Sidra se takoer mogu izvesti s popustljivom glavom koja doputa pomake do 20cm. sidro kod graninog optereenja popusti i odrava nosivos tijekom pomaka glave sidra.

12

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Slika 3.7 - popustljiva sidra (Vrkljan, 2002.)

13

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

4. Materijali i proizvodi

U upotrebi su sidra koja su provjerena u praksi te certificirana i s kojima imamo pozitivna iskustva s obzirom na svojstva i trajnost. Materijali za izradu sidara moraju biti meusobno kompatibilni te nepromjenljivi tijekom vijeka trajanja, pogotovo u smislu gubitka uporabljivosti. Natege trebaju biti u skladu s odgovarajuom europskom normom za konstrukcijski elik, armaturni elik ili prednapeti elik. Glava sidra treba omoguiti da se natega moe napeti, izmjeriti eljeno naprezanje i ukotviti nategu. Osim toga, treba omoguiti da se po potrebi natega moe otpustiti i ponovno napeti. Glava sidra treba nositi karakteistino vlano optereenje u iznosu 100% P tk te biti konstruirana tako da tolerira kutne devijacije do 3 s 97% Ptk. Glava sidra treba prenesti optereenje iz natege na glavnu konstrukciju ili tlo sukladno s projektnom dokumentacijom graevine. Glava sidra s podlonom ploicom treba omoguiti deformiranje koje se oekuje u ivotnom vijeku graevine. Spojevi trebaju biti u skladu s EC 2 te ne smiju smanjiti vlanu vrstou natege. Natege se ne smiju spajati odnosno nastavljati u veznoj duini sidra. Spoj ne smije ograniiti slobodno natezanje natege, a njegova antikorozivna zatita treba biti u skladu s antikorozivnom zatitom same natege. Kako bi se usidrila natega u veznoj duini sidra trebaju se koristiti profilirane ili rebraste natege, sajle ili stlaene cijevi. Natege u buotini na sebi trebaju imati najmanje 10 mm injektirane smjese. Kako bi se ispunio ovaj uvjet koriste se distanceri, koji ne smiju ometati injektiranje. Pri konstruiranju distancera treba uzeti u obzir oblik rupe, teinu natege te osjetljivost tla na poremeaje pri umetanju natege. Za oblaganje natega koriste se cementne buke za injektiranje, ija se svojstva trebaju kontrolirati kako bi se sprijeilo izlijevanje i skupljanje. buke za injektirnje trebaju biti u skladu s EN 445, EN 446, EN 447. Vodocementni omjer za buke za injektiranje trebaju se odabrati s obzirom na uvjete u tlu. Cementi s visokim udjelom sulfida ne smiju se doi u kontakt s prednapetim elikom. Kada se bira vrsta cementa za buku za injektiranje koja e 14

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

biti u dodiru s okolnim tlom, treba paziti na prisutnost agresivnog tvari u tlu. Agresivnost okolia se treba definirati prema ENV 206. Aditivi se mogu koristi, ali trebaju biti bez sastojaka koje mogu otetiti elik za prednapinjanje ili samu buku za injektiranje. Kada je mogue, u buku mogu se ugraditi inertni filteri (npr. pijesak) kako bi se smanjilo curenje buke za injektiranje iz buotine. Smjesa za injektiranje se treba provjeriti u labaratoriju prema odredbama EN 445. Uporaba smola i buka na bazi smole je dozvoljena kao zamjena za cementnu buku ako je dokazana prikladnost njezine primjene.

15

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

5. Projektiranje geotehnikih sidara

5.1. Openito

Minimalni broj graninih stanja koja se razmatraju u projektiranju geotehnikih sidara dan je u Eurokodima 1, 2 i 7. Dodana granina stanja koja treba provjeriti su: vlano otkazivanje sidara otkazivanje sidara zbog posminih sila, deformacija u glavi sidra ili korozije gubitak unesenog predoptereenja zbog prevelikih pomaka glave sidra ili zbog puzanja i relaksacije otkaz ili pretjerana deformacija dijelova graevine zbog sile u sidrima

Za projektiranje sidara potrebno je napraviti sljedee provjere i proraune: provjera unutranje otpornosti sidra provjera vanjske otpornosti sidra provjera uporabljivosti i trajnosti sidra proraun potrebne slobodne sidrine duine odreivanje predoptereenja u sidru

Vanjska otpornost sidra treba se odrediti na temelju testova prikladnosti, terenskih istraivanja ili na temelju iskustva sa slinim uvjetima u tlu. Minimalna slobodna sidrina duina i sila prednapinjanja dobivaju se iz projekta graevine koja se sidri. Silu prednapinjanja P0 treba uzeti tako da tijekom projektiranog vijeka trajanja graevine ostane u granici: P 0.65 Ptk gdje je Ptk karakteristina sila poputanja natege 16

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Poetna sila prednapinjanja treba zadovoljiti: P0 0.60 Ptk

5.2 Granino stanje nosivosti

Kada se razmatra granino stanje statike ravnotee ili ukupnih pomaka konstrukcije kao krutog tijela (globalna stabilnost), treba provjeriti: Ed,dst Ed,stb gdje je Ed,dst - projektna vrijednost uinka destabilizirajueg djelovanja Ed,stb - projektna vrijednost uinka stabilizirajueg djelovanja

Kada se razmatra granino stanje sloma ili prekomjernih deformacija presjeka, sidra ili spoja, treba provjeriti: Ed Rd gdje je: Ed projektna vrijednost efekata djelovanja, kao to je sila prednapinjanja Rd projektna vrijednost odgovarajue otpornosti Projektne vrijednosti efekata stabilizirajuih djelovnja E d,stb i projektne otpornosti sidrene graevine Rd trebaju se proraunati koristei projektne vrijednosti vrstoe tla prema EC 7 i projektne vrijednosti materijala prema EC 2 i EC 3. Treba uzeti u proraun nepovoljniju vrijednost vrstoe tla. Projektna vrijednost otpornosti sidra Rd ovisi o nainu na koji je sidro optereeno. Kada je sidro optereeno samo na vlak: Rd = Rk/R 17

GF gdje je

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Rk nia vrijednost karakteristine unutarnje ili vanjske opornosti sidra R parcijalni faktor za otpornost sidra Parcijalnim faktorom za otpornost sidra uzeto je u obzir: razlike u uvjetima u tlu na pojedinoj lokaciji razlike u dimenzijama u svojstvima materijala dijelova sidara razlike u izvedbi sidara

Ako je sidro osim na vlak, napregnuto i na posmik i na savijanje: Rd = q P0 gdje je q varijacijski faktor za silu prednapinjanja Varijacijski faktor za silu prednapinjanja uzima u obzir promjene naprezanja u sidru tijekom vremena zbog: relaksacije natege puzanja u veznoj duini sidra pomaka graevine u razini glave sidra pomaka graevine kao krutog tijela

Faktor q obino se nalazi u granicama: 0.8 q 1.1 ali moe imati i vee vrijednosti. Za sva sidra parcijalni faktor R iznosi: R 1.35 Karakteristina unutarnja otpornost sidra Rik: Rik = Ptk = At ftk 18

GF gdje je

Geotehnika sidra

imi, Vuk

At povrina poprenog presjeka natege ftk karakteristina vlana vrstoa natege Projektriranjem i izvedbom sidara treba osigurati da je otpornost glave sidra i otpornost spoja smjese za injektiranje i natege vea ili jednaka od Ptk. Vanjska otpornost sidra Ra je otpornost na spoju injektriane smjese i tla. Karakteristina vrijednost vanjske otpornost sidra Rak dobije se iz rezultata ispitivanja i obino se uzima da je jednaka ili vea od unutarnje otpornosti sidra: Rak Rik

5.3 Granino stanje uporabljivosti

Provjera graninih stanja uporabljivosti za graevine sa sidrima treba se izvriti tako da se provjere odgovarajue projektne situacije, koristei karakteristine vrijednosti djelovanja, parametara tla i geometrijskih karakteristika. Granine vrijednosti doputenih pomaka i deformacija graevine i okolnog tla treba uzeti prema EC 7, uzimajui u obzir tolerancije graevina na pomake i deformacije. Procjene deformacija i pomaka graevina sa sidrima treba bazirati na usporedivom iskustvu. Ako procijenjeni pomaci prijeu granine vrijednosti, projekt se treba opravdati detaljnijim ispitivanjem, ukljuujui proraun pomaka. Ako procijenjeni pomaci prijeu 50% graninih vrijednosti, treba napraviti detaljnije ispitivanje ukljuujui proraun pomaka u sljedeim situacijama: kada su oblinje graevine neobino osjetljive na pomake kad su usidrene graevine na mekoj glini kad nije mogue primjeniti usporedivo iskustvo

Proraun pomaka treba uzeti u obzir krutost tla, sidra i ostalih konstruktivnih elmenata i dijelova graevine.

19

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Za provjeru uporabljivosti graevine, silu u sidrima treba uzeti kao djelovanje ili se sidra trebaju modelirati kao prednapete elastine opruge. Kod razmatranja utjecaja sidrenja kao djelovanja, treba koristi nepovoljniju vrijednost sile u sidru (promjena sile u vremenu), dok kod razmatranja sidara kao prednapetih elastinih opruga treba uzeti najgoru kombinaciju najmanje i najvee krutosti sidra i najmanje i najvee prednaprezanje.

Slika 5.1 naini otkazivanja izvlaenjem sidara

20

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

6. Zatita elinih natega i napregnutih elinih komponenti od korozije

6.1 Openito

Ne postoji dovoljno precizan i siguran nain za odreivanje korozijskih uvjeta kako bi se mogao predvidjeti razmjer korozije elika u tlu. Sve eline komponente koje su izloene naprezanjima trebale bi tijekom proraunskog vijeka trajanja biti zatiene protiv korozije. Standard korozijske zatite je odreen proraunskim vijekom trajanja sidra: Privremena sidra u tlu definirana su kao ona koja bi trebala biti u upotrebi ne due o dvije godine Trajna sidra u tlu definirana su kao ona iji proraunski vijek trajanja traje due od dvije godine PRIVREMENA SIDRA U TLU eline komponente privremenog sidra u tlu trebaju biti opremljene zatitom koja e onemoguiti ili sprijeiti koroziju tijekom minimalnog projektnog vijeka trajanja od dvije godine. Ako postoji mogunost da se projektni vijek produlji ili ako je sidro ugraeno u tlu u kojem postoje agresivni uvjeti za koroziju, tada moraju biti poduzete mjere za zatitu svih dijelova sidra od korozije. TRAJNA SIDRA U TLU Minimalna korozijska zatita oko zatege sidra trebala bi biti jednoslojna kontinuirana opna materijala za zatitu od korozije, koji se nee degradirati tijekom projektnog vijeka trajanja. Zatega bi trebala biti opremljena s jednom od sljedeih zatita: a) dvije zatitne ovojnice protiv korozije tako da ukoliko se jedna oteti tijekom instalacije ili optereivanja, druga ostaje netaknuta b) jedna ovojnica protiv korozije ija cjelovitost se mora dokazati in situ testiranjem svakog sidra c) sustav zatite od korozije tipom sidra sa elinom cijevi i manetom 21

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

d) sustav zatite od korozije tipom sidra sa naboranom plastinom cijevi s manetom e) sustav zatite od korozije tipom sidra koje je opremljeno elinim kompresijskim kanalom

6.2 Uobiajeni sustavi i materijali za korozijsku zatitu

PLASTINE ZATITNE CIJEVI I KANALI Plastine zatitne cijevi i kanali moraju biti odabrani po odgovarajuim europskim standardima a posebno se zahtjeva da budu kontinuirane, vodonepropusne, elastine i otporne na ultraljubiasto zraenje tijekom skladitenja, transporta i instalacije. Spojevi izmeu plastinih komponenti moraju biti u potpunosti hermetiki zabrtvljeni. Kada se koristi PVC treba biti otporan na starenje i ne smije oslobaati slobodne kloride. Minimalna debljina cijevi: 1,0mm za unutarnji promjer <80mm 1,5mm za unutarnji promjer >80mm ali <120mm 2,0mm za unutarnji promjer >120mm

Minimalna debljina stjenke uobiajene vanjske opne ili cijevi trebala bi biti 1mm vea nego ona zahtijevana za naborane cijevi ili bi trebala biti armirana (ojaana). Minimalna debljina unutarnje opne treba biti 1mm i naborane unutarnje opne 0.8mm. Pri prijenosu optereenja plastina cijev e se naborati i deformirati. Amplituda i razmak deformacija ili nabora trebaju u skladu sa debljinom stjenke omoguiti da cijev bude sposobna za prihvat naprezanja, te onemoguiti gubitke zbog klizanja. Kada naboranu cijev , koja se koristi za injektiranje pod pritiskom, promatramo kao zatitnu barijeru tada bi trebalo pokazati da ulaz za injektiranje ne doputa ulaz vodi nakon injektiranja. Cijev ne bi trebala biti tanja od 3mm a amplitude i razmaci nabora bi trebali biti odgovarajui za prijenos optereenja a to se mora dokazati sistemskim ispitivanjem. Integritet zatitne barijere bi takoer trebalo dokazati sistemskim ispitivanjem. Kada jedna zatitna cijev formira jedinu zatitnu barijeru trajnog sidra treba napraviti jedan in situ test kako bi se provjerio integritet plastine cijevi po duini sidra.

22

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Prethodna provjera se moe izvesti pomou ispitivanja sa elektrinim otporom poslije buenja i nakon optereivanja kako bi se uspostavila cjelokupna izolacija eline zatege od tla. TOPLINSKI SKUPLJAJUE OPNE Toplinski skupljajue opne se mogu koristiti za zatitu spojeva za korozijsku zatitu na povrini elinog elementa. Toplina se dovodi tokom skupljanja na nain da ostali elementi korozijskog sustava zatite ostanu unutar zahtijevanih ogranienja npr. da se ne deformiraju, zapale ili otete na tetu uporabljivosti. Omjer skupljanja treba biti takav da sprijei otvaranje pukotina kroz dui period. Debljina stjenke nakon skupljanja ne smije biti manja od 1mm BRTVE Mehaniki spojevi su zabrtvljeni O-prstenima, vezicama ili toplinski skupljajuim opnama. Brtva ili ekvivalentna naprava treba sprijeiti curenje sadraja, prodiranje vode izvana i kakav god relativni pomak izmeu prijanjajuih zabrtvljenih dijelova.

CEMENTNA MJEAVINA Doputeno je da cementna smjesa injektirana u buotine kao privremena zatita osigura da obloga natege bude debela najmanje 10mm po cijeloj duini. Gusta cementna smjesa injektiranja pod kontroliranim ili tvornikim uvjetima moe biti kao jedna od dvije trajno zatitne barijere koja osigurava da sloj izmeu natege i vanjske barijere nije manji od 5mm, i da irina pukotina tijekom uporabnog optereenja ne prelazi 0.1mm. U sluaju sidra tipa cijevi sa manetom gdje je elina ili plastina naborana cijev minimalne debljine 3,0mm, okruena s najmanje 20mm injekcijske smjese pod pritiskom ne manjim od 500kPa, irina pukotina izmeu natege i cijevi ne smije prijei 0,2mm pod uporabnim optereenjem. Distribucija pukotina i njihova irina, u odreenim uvjetima, moe biti uvjetovana rasporedom rebara na ipki natege. SMOLE Smolaste smjese injektirane ili na kontrolirani nain nanesene s minimalnim slojem od 5mm na nategu. Te smolaste smjese doputene su kao trajne zatite koje osiguravaju izolaciju, nisu pod naprezanjem i ne pucaju.

23

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

SUSTAV KOROZIJSKE ZATITE Sustav korozijske zatite baziran na petrolejskim voskovima i mazivima se esto upotrebljava. Znaajke sustava korozijske zatite trebale bi ukljuivati stabilnost protiv oksidacije i otpornost prema bakterijskim i mikrobiolokim napadima. Sustav korozijske zatite za trajne antikorozijske barijere mora biti unutar snanih paronepropusnih opni, cijevi ili pokrova koji i sami moraju biti otporni na koroziju. U takvim se uvjetima ovi sustavi takoer ponaaju kao maziva i punjai praznina koji su sposobni neutralizirati vodu i plinove. Sustav korozijske zatite bez zatitne opne se mogu koristiti kao privremena antikorozijska barijera kada se efektivno nanesu kao premaz. Vrpca impregnirana sustavom antikorozijske zatite moe se koristiti jedino kao privremena antikorozijska zatita s obzirom da postoji tendencija da se pokvari tokom izloenosti zraku i vodi. OSTALA ZATITA ELINIH DIJELOVA Epoksi bitumen, bitumenski poliuretan i taljenjem vezana epoksi zatita se mogu nanijeti na eline povrine koje su prethodno ispjeskarene i oiene. One mogu biti koritene kao korozijska zatita nategama privremenih sidara ako su kontrolirano postavljene. One su prihvatljive kao antikorozijska zatita trajnih sidara je sloj nanesen tvorniki a debljina nije manja od 0.3mm i ako su pogreke kao npr. rupice iskljuene tvornikom kontrolom. Presvlaenja su doputena jedino na duini sidrenja ako je veza i integritet antikorozijske zatite osiguran ispitivanjem.

ELINE CIJEVI I KAPE elini dijelovi mogu osigurati trajne antikorozijske barijere kada su i sami izvana antikorozijski zatieni. Takva zatita moe biti osigurana gustom cementnom smjesom ili betonom, pocinavanjem ili viestrukim presvlaenjem dozvoljenim materijalima. elini dijelovi sa presvlakama koje tijekom naprezanja sidra dolaze u stanje naprezanja doputeni su jedino ako su veza i integritet antikorozijske zatite provjereni ispitivanjem. Tamo gdje se cijev koritena za injektiranje injekcijskom smjesom smatra kao zatitna barijera mora biti, ispitivanjem, dokazano da ulaz za injektiranje nakon injektiranja nee dozvoliti ulazak vode. Cijev treba biti najmanje 3mm debela okruena s najmanje 20mm injekcijskog omotaa a kapacitet veze i integritet antikorozijske zatite mora biti dokazan sistemskim ispitivanjem.

24

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Svaka potencijalna opasnost degradacije eline presvlake treba biti uzeta u obzir pri projektiranju debljina i dimenzija elemenata sidra

6.3 Primjena korozijske zatite

Principi zatite isti su za sve dijelove sidra, ali sa razliitim detaljima izvedbe koji su neophodni za veznu duinu natege, slobodnu duinu natege i glavu sidra. Sustav zatite ne smije ograniiti operacije napinjanja i oputanja niti smije tim operacijama biti oteen. Maziva ili nevezani kontakt koristi se kod individualnih i zajednikih zatitnih cijevi kako bi osigurali slobodno klizanje natege tijekom napinjanja. Posebna panja mora biti posveena brtvljenju prijelaznih dionica od jedne zatitne komponente do druge te na krajevima. Rukovanje sidrom i njegovim dijelovima treba biti takvo da se ne oteti sustav antikorozijske zatite. SLOBODNA DUINA NATEGE I VEZNA DUINA Natege bi trebale osobito biti osigurane protiv tokaste korozije kada su presvuene antikorozijskim sustavom zatite. Mala povrinska oksidacija je dozvoljena uz uvjet da moe biti oiena i da je povrina djelomino pokrivena cementnom injekcijskom smjesom. Zatita natege na slobodnoj duini privremenog sidra moe biti nanijeta in situ ili prije isporuke. Zatita natege na veznoj duini privremenog sidra se u principu nanosi in situ. Kada je antikorozijska zatita trajnih sidara osigurana u vidu plastinih zatitnih cijevi, trajnih zatitnih cijevi natega, smolom ili cementnim smjesama i sustavima antikorozijske zatite prije instalacije natege u buotini, to bi trebalo biti uinjeno ili pod tvornikim uvjetima ili na mjestu izvedbe u posebnim radnim prostorima gdje mogu biti osigurani isti uvjeti i suhi zrak. Kada je antikorozijska zatita trajnih sidara nanijeta in situ pomou plastinih zatitnih cijevi, zatitne cijevi trajnih natega, smole ili cementne smjese i sustava antikorozijske zatite trebalo bi osigurati da se natega i metalna zatitna cijev odravaju istima od korozijskih materijala tokom provoenja te operacije. Injektiranje cijevi trajnih sidara treba se provoditi od nieg kraja zatitne cijevi i treba biti kontinuirano do kraja. Natega ne smije biti izloena tetnim lutajuim strujama.

25

GF GLAVA SIDRA

Geotehnika sidra

imi, Vuk

U agresivnim uvjetima glavu sidra potrebno je rano zatititi i kod privremenih i kod trajnih sidara. Smisao unutranje zatite glave je osiguranje efektivnog preklapanja sa zatitom slobodne duljine, zatita kratko izloene duine od natege ispod i prolazi kroz nosivu plou. U sluaju koritenja injekcijskih tehnika, nii injekcijski ulaz i vii izlazni oduak (otvor) treba osigurati kompletno punjenje praznina. Gdje nema pristupa za izvedbu donjeg ulaza mora se koristiti prethodno instalirani sustav antikorozijske zatite. Gdje ponovno napinjanje ili kontrola optereenja nije potrebna, smole, injektiranja i ostali sustavi brtvljenja mogu biti koriteni unutar sidrene kape. Kada je ponovno napinjanje ili provjera optereenja potrebna, vanjska zatita glave ukljuujui kapu glave sidra i njezin sadraj moraju biti zamjenjivi. Treba biti omogueno ponovno napuniti kapu sustavom antikoroziva. Odgovarajua brtva i mehaniki spoj trebaju biti osigurani izmeu kape i nosive ploe. Kada se to koristi kod trajnih sidara, podlona ploa i ostale izloene eline komponente na glavi sidra trebaju biti zatieni sukladno odgovarajuoj EN za presvlaenje elinih elemenata prije transporta na lokaciju. eline kape za trajna sidra moraju imati minimalnu debljinu stjenke od 3mm. Armirane (ojaane) plastine kape minimalne debljine 5mm mogu biti koritene po posebnom odobrenju. Sustav zatite unutarnje i vanjske glave sidra mora biti podvrgnut sistemskom ispitivanju. TESTIRANJE ZATITE OD KOROZIJE ZA TRAJNA SIDRA SISTEMSKIM ISPITIVANJEM Svi sustavi antikorozivne zatite trebaju biti podvrgnuti barem jednom sistemskom ispitivanju kako bi se provjerila sposobnost sustava. Rezultati ispitivanja moraju biti dokumentirani. Tip provedenog sistemskog ispitivanja za svaki sustav sidra mora biti potvren s obzirom na prethodno utvrene principe od tehnikog predstavnika klijenta koji e procijeniti dokumentirane rezultate ispitivanja korozijske zatite da bi verificirao da je ponuena zatita svakom od barijera postignuta. Rubni uvjeti kod ispitivanja vezne duine trebali bi simulirati one koji se susreu u tlu bilo ono zemljano ili stjenovito. U sluaju provoenja in situ ispitivanja, procedura instalacije treba simulirati proceduru koja se koristi pri proizvodnji. Nakon optereivanja sidra za ispitivanje se paljivo otkopavaju da bi analizirali efekti naprezanja na sustav antikorozijske zatite. Inspekcija mora procijeniti sljedee karakteristike antikorozijske zatite: Debljinu stjenke i cjelovitost plastinih zatitnih cijevi 26

GF Cjelovitost spojeve i brtvi

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Oblogu injekcijskom smjesom i djelotvornost distancera Lokaciju i razmak pukotina u injekcijskoj smjesi u sluaju kada je ona antikorozijska barijera

Stupanja punjenja injekcijskom smjesom, smolom i sustavima korozijske zatite u zatitnim cijevima te volumen sadraja

Oteenje obloga Stupanj veze ili gubitak veze po duini Pomicanje komponenti tijekom instalacije i optereivanja

Treba primijetiti da u odreenim sustavima cjelovitost unutranje zatitne barijere ovisi o odravanju cjelovitosti vanjske barijere. U sluaju koritenja plastinih zatitnih cijevi kao barijere na veznoj duini trajnih sidara, sistemsko ispitivanje treba pokazati cjelovitost predinjektirane kapsule. Ispitivanje treba simulirati optereene uvjete predoptereivanjem u okruenju koje aproksimira uvjete u tlu. Pregled plastike nakon optereivanja treba pokazati da zatita nije oteena. U sluaju jedne zatitne plastine cijevi kojoj je zatita upotpunjena kontroliranim injektiranjem sa kontrolom pukotina, sistemsko ispitivanje treba ustanoviti razmak pukotina unutar injektirane kapsule. Iz elastinih karakteristika natege i uoenih razmaka pukotina treba pokazati da irina pukotina ne prelazi 0.1mm pod uporabnim optereenjem na ispitivanju. Pregled plastine cijevi nakon optereivanja treba dokazati da zatita nije oteena. Kada jednoslojna, elina, 3mm debela zatitna cijev ili naborana plastina cijev tipa manete, napunjena injekcijskom smjesom sa kontrolom pukotina i minimalnim slojem smjese od 20mm, sistemsko ispitivanje treba ustanoviti razmak pukotina unutar kapsule. Iz elastinih karakteristika natege i uoenih razmaka pukotina, trebalo bi dokazati da irina pukotina ne prelazi 0.2mm pod uporabnim optereenjem.

27

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

7. Izvedba
7.1 Buenje
Rupe za sidra bue se unutar dozvoljenih ogranienja. U sluaju nepredvienih uvjeta na mjestu izvedbe, u obzir se mogu uzeti projektne modifikacije ili izvedbene alternative. Tijekom izvedbe promjer rupe se moe poveati zbog neophodne upotrebe zatitne cijevi. Uobiajeno se horizontalne buotine izbjegavaju zbog problema ispunjavanja injekcijskom smjesom. Promjer rupe treba osigurati odreenu debljinu sloja du cijele uvrene natege. Doputenje za produbljivanje rupe treba biti dozvoljeno kada se otpadni materijal sa dna rupe ne moe izvaditi na drugi nain. Ukoliko nije drugaije odreeno izbor i postavljanje buae opreme treba zadovoljiti sljedee uvjete: Opseg rupe na glavi sidra svojim osima smije radijalno odstupati max. 75mm Poetno poravnanje pri postavljanu buae platforme ne bi smjelo odstupati vie od 2 od odreene osi rupe Odstupanja je potrebno provjeriti nakon izbuene dubine od 2m. tijekom buenja ukupna odstupanja su ograniena na 1/30 duine sidra. U posebnim sluajevima uvjeti u tlu mogu diktirati potrebu naputanja ovih tolerancija. Buea platforma mora biti vrsta i stabilna ako se eli postii eljena tonost. U sluaju nesigurnosti, poravnanje treba prekontrolirati tijekom buenja. Usklaenost sa kutnim ogranienjima je vano zbog interakcije sa utvrenom duinom sidra. Dua sidra mogu zahtijevati manje kutne tolerancije. Usklaenost sa tolerancijama u odstupanjima je vana ako je teko osigurati navoenje, ako postoji neeljeno trenje tijekom naprezanja i interakcija izmeu uvrenih sidara koja se moraju izbjegavati. Mjerenje odstupanja rupe nije uobiajena praksa ali u posebnim se sluajevima moe koristiti inklinometar. Odstupanja kod buenja je mogue smanjiti upotrebom vrstih buaih ipki veeg promjera i odgovarajue zatitne cijevi. Odstupanja vrstih sustava uobiajeno rezultiraju zakoenjima.

28

GF METODE BUENJA

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Metoda buenja odabire se u odnosu na uvjete u tlu to uzrokuje ili minimalne modifikacije u tlu ili najkorisniju modifikaciju kapaciteta sidra kako bi se mobilizirala nosivost sidra (Rd). Razlozi za minimalnu modifikaciju tla: kako bi se sprijeio gubitak nosivosti buae stjenke tijekom buenja i instalacije natege kako bi se minimiziralo oputanje okolnog tla u kohezivnim tlima kako bi se minimizirale promjene nivoa podzemne vode kako bi se minimiziralo omekavanje povrine stjenke rupe u kohezivnim tlima i razgradivim stijenama Modifikacije tla treba ograniiti kako bi se smanjili negativni efekti kao npr. cijepanje, prekonsolidacija, postkonsolidacija, povezane sa svakom operacijom. Buei fluid i aditivi ne smiju imati nepovoljan uinak na nategu, zatitu natege, injekcijsku smjesu ili na stjenke rupe osobito na na duini vezanja natege. Specijalni pristup treba koristiti u sluaju da se bui ispod razine artekog pritiska vode. Tehnike suzbijanja pritiska vode i sprjeavanja erupcije vode, uruavanja rupe i erozije tokom buenja, instalacije i injektiranja, moraju se predvidjeti unaprijed i upotrijebiti u sluaju potrebe. U sluaju visoke razine vode u tlu moe biti prikladno koristiti teke fluide za buenje. Mogue metode zatite ukljuuju: Koritenje posebne pomone opreme za buenje kao to su brtve Sniavanje razine podzemne vode, nakon procjene rizika generalnog slijeganja Predinjektiranje tla

Operacije buenja treba izvoditi tako da svaka velika varijacija u karakteristikama tla, od onih na kojima je projektiranje sidra u tlu bazirano, moe odmah otkriti. Zapis buenja preko dijagrama treba omoguiti jednostavno oitavanje podataka koje upravlja buenja moe lako interpretirati. Bilo koji zapis koji upuuje na promjene u odnosu na pretpostavljeno stanje treba odmah biti priopen projektantu.

29

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

7.2. Proizvodnja, transport, rukovanje i instalacija natega


PROIZVODNJA Tijekom proizvodnje i skladitenja, natege i njihove komponente treba uvati iste od korozije i mehanikih oteenja. Natege ne smiju biti namotane na radijus manji od specificiranog od proizvoaa. Kada se koriste razrjeivai za ienje mora se uzeti u obzir da ne budu agresivni prema ostalim dijelovima sidra i da nakon instalacije bude omoguen prijenos vlane sile bez proklizavanja. Distanceri sposobni osigurati zahtijevanu zatitu sidru moraju biti vrsto uvreni na sidro.

TRANSPORT, RUKOVNAJE I INSTALACIJA Tijekom optereivanja, transporta i instalacije natege, treba pripaziti da se natega ne zapetlja ili prouzroi tetu ostalim komponentama ili elementima antikorozijske zatite. Prije ugradnje buotinu treba oistiti. Instalaciju treba provesti paljivo kako bi se izbjegli relativni pomaci komponenti. Kod natega prema gore pod kutom potrebno je pripaziti da natega bude fiksirana te se sprijei njezino pomicanje tijekom injektiranja. Vremenski razmaci izmeu pojedinih operacija instaliranja sidra trebaju biti to krai. Ugraivanje sidra se moe izvesti runo, pomou razliitih dizalica ili pomou posebnih strojeva koje se upotrebljavaju za ugraivanje sidara.

Slika 7.1 ugraivanje sidara; runo, pomou krana, pomou autodizalice (RS-FB&H/3CS DDC 433/94)

30

GF INJEKTIRANJE

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Injektiranje objedinjuje sljedee funkcije: formira vezanu duina sidra kako bi se optereenje moglo prenijeti iz natege i okolno tlo titi nategu od korozije ojaati tlo u blizini prethodno ugraenog sidra radi poveanja sidrenog kapaciteta tla ojaati tlo u blizini prethodno ugraenog sidra kako bi se smanjili gubici deformiranjem Kako bi se formirala uvrena duina sidra bez nekontroliranih gubitaka deformiranjem izvan ove duine, u obzir se mogu uzeti slijedee operacije: ispitivanje buotine predinjektiranje injektiranje sidra

TESTIRANJE SIDRA Nakon buenja ili tijekom injektiranja sidra moraju se poduzeti mjere radi provjere je li vezna duina potpuno ispunjena. To se moe izvesti testiranjem vodom, ispitivanjem injektiranjem sa padajuom glavom ili injektiranjem pod pritiskom.

PREDINJEKTIRANJE Predinjektiranje bi trebalo provesti ispunjavanjem buotine injekcijskom smjesom na bazi cementa. esto se pjeskovito cementna smjesa upotrebljava kod stijena i vrlo ilavih do jako kohezivnih slojeva sa djelomino ispunjenim ili otvorenim pukotinama i u propusnim ne kohezivnim tlima kako bi se smanjilo upijanje injekcijske smjese. PREDINJEKTIRANJE STIJENA U mekanim stijenama, vrijeme ponovnog buenja i brzina ovravanja injektrajue smjese kljuna je za buenje. Kemijsko injektiranje nije neophodno u normalnim uvjetima ali 31

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

ako ga trebamo izvesti treba dokazati da kemikalije nee imati tetan uinak na sidro ili okoli. Kad ispitivanje vode ukazuje na hidrauliku povezanost sa susjednim nenapetim sidrom tada se sidro ne smije napeti prije stvrdnjavanja smjese za injektiranje. PREDINJEKTIRANJE TLA Kada ispitivanje buotine pokae da je tlo veoma propusno ili da injekcijska smjesa moe biti injektirana bez pritisaka tada je potrebno provesti predinjektiranje. To ne mora biti rutinska procedura, ali se moe uzeti kao predostrona mjera ako se sumnja da e uvjeti tla iznad prevladati. U posebnim sluajevima moe biti potrebno izvesti specijalno punjenje pukotina prije ojaanja tla. U tom sluaju takav se posao ne smatra dijelom rutinske instalacije sidra. INJEKTIRANJE SIDRA Injektiranje bi trebalo provesti to prije nakon izvedbe buenja. Kada se injektira kontraktor postupkom, kraj cijevi za injektiranje mora ostati uronjen u injekcijsku smjesu unutar vezne duine sidra i injektiranje se nastavlja dok konzistencija smjese koja izlazi ne bude jednaka onoj koja ulazi. Injektiranje treba poeti na najnioj toki buotine. Za horizontalne i prema gore zakoene rupe potrebno je postaviti brtvu kako bi se sprijeio gubitak injekcijske smjese iz vezne duine sidra ili cijele rupe. Mora postojati mogunost izbacivanja zraka i vode radi potpunog injektiranja. Kada se postavljaju gotovo horizontalna sidra, moraju se koristiti specijalne mjere kao viefazno injektiranje pod tlakom kao bi se sprijeio zaostatak neispunjenih pukotina u zoni gdje se to ne smije dogoditi. U posebnim uvjetima u tlu gdje je stupac za injektiranje adekvatno obrubljen na slobodnoj duini moe se odreeno optereenje prenijeti sa vezne duine na slobodnu duinu i na pozadinu konstrukcije. Tamo gdje je pogodno moe se upotrijebiti i jedna i vie slijedeih opereacija: ispuniti buotinu injektiranjem sa zadnje strane konstrukcije zamijeniti slobodnu duinu injektiranja sa materijalom koji ne prenosi optereenje postaviti brtvu na priblian kraj vezne duine

Viefazno injektiranje pod pritiskom moe se upotrijebiti za poveanje otpornosti sidra uvoenjem novog injektiranja u tlo i poveanjem normalnih naprezanja na spoju injekcijske smjese i tla. Ovo se moe izvesti prije ili nakon instalacije natege.

32

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

7.3. Napinjanje
Naprezanje se zahtijeva kako bi se ispunile sljedee dvije funkcije: kako bi se ustanovilo i registriralo ponaanje nosivosti sidra kako bi se napela natega i usidrila u zakljuno optereenje

Naprezanje i praenje treba provoditi kompetentno osoblje pod kontrolom odgovarajue kvalificiranog suprvisor-a. OPREMA Oprema za optereivanje mora biti kalibrirana u intervalima manjim od 6 mjeseci i potvrda o kalibriranju mora bit dostupna inspekciji. Oprema za optereivanje ipkastih ili vlaknastih natega treba napinjati cijelu nategu istodobno. Naprezanje sa opremom koja napinje pojedinana vlakna (ice) ne simultano mora biti opremljena sa ureajima koji ujednauju ukupno optereenje u pojedinanim vlaknima (icama) u bilo kojem trenutku tijekom ispitivanja. Oprema mora biti takva da omogui sigurno naprezanje natege do specificiranog optereenja unutar granica hidraulike pree. PROCEDURA NAPREZANJA (NAPINJANJA) Sidrena konstrukcija mora bit projektirana tako da osigura provoenje probnog optereenja. Metode optereivanja i registriranja optereenja, koje e se koristi kod svakog ispitivanja ili operacije optereivanja, moraju se prethodno determinirati. Oprema se mora odabrati prema uputi proizvoaa. Naprezanje ili ispitivanje ne smije se provoditi dok se ne dostigne dovoljno ovrenje injektirane smjese na veznoj duini, u normalnim uvjetima za to je potrebno 7 dana. U osjetljivim kohezivnim tlima moe biti prikladno ustanoviti minimalno vrijeme oporavka tla nakon dovretka instalacije sidra prije naprezanja sidra. Tijekom ispitivanja ili naprezanja sidara ne smiju nastati zarezi ili udubljenja od alata za stezanje na natezi ispod glave sidra te nikakva oteenja na antikorozijskoj zatiti.

33

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

8. Ispitivanje, nadzor i monitoring

EC 7 predvia 2 klase ispitivanja sidra, ocjenjujua ispitivanja i ispitivanja prihvatljivosti. Ocjenjujua ispitivanja se dijele na istrana ispitivanja i ispitivanja prikladnosti. Istrana ispitivanja kojim se ispituju ugraena sidra: otpornost sidra Ra na spoju injektirane smjese i tla kritino optereenje klizanja sidra svojstva klizanja sidrenog sustava na optereenja do otkaza gubitak optereenja P0 na sidrenom sustavu za granino stanje uporabljivosti stvarna slobodna duina natege Lapp

Ispitivanjima prikladnosti se za odreenu proraunsku situaciju utvruje: sposobnost zadravanja pokusnog optereenja Pp klizanje ili gubitak optereenja sidrenog sustava do pokusnog optereenja stvarna slobodna duina natege Lapp

Ispitivanje prihvatljivosti potvruje za pojedino sidro: mogunost sidra da odri pokusno optereenje klizanje ili gubitak optereenja u graninom stanju uporabljivosti kada je to potrebno stvarna slobodna duina natege Lapp

Nadzor i ocjena svih ispitivanja treba provesti inenjer s iskustvom sa sidrenom tehnologijom. Opisane metode ispitivanja mogu se koristiti za stalna i privremena sidra. Kada je u ispitivanje ukljueno mjerenje klizanja tonost izmjerenih pomaka mora biti 0.05 mm, a u ostalim sluajevima dovoljana tonost izmjere pomaka je 0.5 mm. Usvojeno poetno referentno optereenje Pa od kojeg poinje mjerenje obino iznosi 10% pokusnog optereenja. Vea poetna referentna optereenja su doputena u ispitivanjima s ciklikim optereenjima gdje se pojavljuju neobino veliki pomaci natege. Tri primjera metoda ispitivanja koje se primjenjuju :

34

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

metoda ispitivanja 1: Sidro se optereuje u koracima od poetnog referentnog optereenja do pokusnog optereenja. Mjeri se pomak glave sidra u vremenu. metoda ispitivanja 2: Sidro se optereuje ciklino u koracima od poetnog referentnog optereenja do pokusnog optereenja ili do sloma. Mjeri se gubitak optereenja u glavi sidra u vremenu za svaki ciklus.

metoda ispitivanja 3: Sidro se optereuje u intervalima od poetnog referentnog optereenja do maksimalnog optereenja. Mjeri se pomak glave sidra pod opteenjem u svakom koraku.

Optereenje se treba nanositi polagano, tako da ne doe do udara i dinamikih optereenja. Istrana ispitivanja moe traiti projektant kako bi osigurao da ugraena sidra imaju dostatnu otpornost u skladu s uvjetima u tlu i koritenim materijalima, kako bi se provjerio izvoa ili kako bi se dokazala nova vrsta sidra. Istrana ispitivanja bi se trebala provoditi kada se sidra prvi put koriste u nekim uvjetima u tlu ili kada su sidra vie optereena od onih koja su ispitana u slinim uvjetima u tlu. Sidra koja se koriste za istrana ispitivanja vie su optereena od sidara u ispitivanjima prihvatljivosti, pa moe biti potrebno poveati povrinu poprenog presjeka natege. Promjer buotine i dimenzije ostalih dijelova, osim natege trebaju ostati iste kao kod ugraenih sidara. Kada nije mogue poveati nosivost natege, moe se ispitati kraa vezna duina sidra kako bi se inducirao slom na spoju injekcijske smjese i tla. Ako se povea promjer buotine ponaanje sidara u istranom ispitivanju ne moe se usporediti s ponaanjem ugraenih sidara. Sidro treba opteretiti do sloma (Ra) ili do pokusnog optereenja (Pp) koje treba biti ogranieno na manje od 0.80 P tk ili 0.95 Pt0.1k. Ciljevi ispitivanja prikladnosti su: Ako su provedeni istrana ispitivanja, ispitivanja prikladnosti potvruju prihvatljivo klizanje ili gubitak optereenja pri pokusnom i zavrnom optereenju, to se koristi u ispitivanjima prihvatljivosti. Ako nisu provedena istrana ispitivanja i ako nisu dostupna istrana ispitivanja sa slinim sidrima u slinim uvjetima u tlu, ispitivanja prikladnosti iskazuju prihvatljivo klizanje ili gubitak optereenja pri pokusnom i zavrnom optereenju i iskazuju prihvatljivo klizanje ili kriterij gubitka optereenja pri pokusnom optereenju pri ispitivanju prihvatljivosti. Odreivanje stvarne slobodne duljine natege.

35

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Treba se izvesti najmanje tri ispitivanja prikladnosti na sidrima identinim ugraenim sidrima. Svako ugraeno sidro treba podvrgnuti ispitivanju prihvatljivosti. Ciljevi ispitivanja prihvatljivosti su: pokazati da sidro moe izdrati pokusno optereenje, koje ovisi o metodi ispitivanja odrediti stvarnu slobodnu duljinu natege osigurati da je zavrno optereenje na projektnoj razini, zanemarujui trenje klizanje ili gubitak optereenja u graninom stanju uporabljivosti

Maksimalna zavrno optereenje P0 treba se ograniiti na 0.60 Ptk, kada klizanje ili gubitak optereenja ne prelazi dozvoljenu granicu. Kada to nije sluaj, zavrno optereenje treba smanjiti na razinu pri kojoj e zadovoljiti kriterij klizanja i gubitka optereenja. Stvarna slobodna duina sidra Lapp proraunava se iz izmjera produljenja natege s od toke privrenja sidra do pree. Ovo mjerenje definira lokaciju fiktivne toke usidrenja koja se usporeuje s krajem slobodne duljine natege na poetku vezne duine sidra. Za proraun slobodne duljine sidrenja najee se koristi sljedea jednadba: Lapp = (At Et s)/ P gdje je Lapp stvarna slobodna duina natege At povrina poprenog presjeka natege Et modul elastinosti sidrene natege s elastino produljenje natege P razlika pokusnog optereenja i referentnog poetnog optereenja Granice za Lapp su: - gornja granica (vea vrijednost) Lapp Ltf + Le + 0.5 Ltb Lapp 1.10 Ltf + Le - donja granica Lapp 0.80 Ltf + Le

36

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

Ugraena geotehnika sidra mogu biti povezana sa sreditem za monitoring iz kojeg se prati njihovo ponaanje tijekom projektiranog ivotnog vijeka. Ovo se posebno preporua u sluaju kada je graevina osjetljiva na promjenu optereena ili pomake tla. Treba se odrediti interval izmeu mjerenja. Periodino se treba pregledavati antikorozijska zatita vidljivih dijelova glave sidra i po potrebi sanirati oteenja.

37

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

9. Dokumentiranje

Plan ugradnje sidara sa specifikacijama sidrenog sustava treba biti pripremljen i dostupan na gradilitu Plan ugradnje sidara treba sadrati sljedee: tip sidra s deklaracijom broj sidara lokaciju i orijentaciju pojedinog sidra i tolerancije slobodnu duljinu sidrenja i veznu duljinu sidrenja potrebni nosivi kapacitet sidra i njegovo optereenje tehniku ugradnje (buenje, smjetaj, injektiranje i prednapinjanje) poznate rizike

Dokumentiranje ugradnje sidara treba biti u skladu s EC 7, to znai da treba obuhvatiti: vremena dopreme svih cementnih materijala, smola i injekcijskih smjesa na bazi cementa i smole istrane radove na lokaciji tehniku buenja ugradnju i geometriju sidara datum i vrijeme ugradnje svakog sidra za injektirana sidra: materijal, pritisak, volumen injektirane smjese , duinu injektiranja i vrijeme injektranja ugradnju odabrane antikorozijske zatite injektranje prednapinjanje ispitivanje sidara

Za ugradnju svakog sidra treba imati potpisanu dokumentaciju, koju treba uvati nakon zavretka radova. Dokumentaciji treba priloiti i eventuane potrebne certifikate o ugraenim materijalima. Kopije dokumentacije treba arhivirati da budu dostupne u budunosti. 38

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

10. Zakljuak
Kroz seminar donijeli smo prikaz u kojim projektnim uvjetima se najee primjenjuje sidrenje, a seminar moe posluiti za odabir vrste sidra, jer su prikazane mane i prednosti pojedinih sustava sidrenja te sustava antikorozijske zatite, na koji smo stavili poseban naglasak zbog osiguranja trajnosti, a time i funkcije geotehnikog sidra u projektnom vijeku sidra. Posebno je prikazan nain projektiranja injektiranih sidara po EC7 te pripadna ogranienja i pravila primjene. primjetili smo da je potrebno obratiti pozornost na mnoge detalje prilikom proizvodnje, transporta, ugradnje i napinjanja sidra kako bi se osigurala optimalna nosivost i uporabivost sidara. Vie vrsta sidara, kao, primjerice, frikcijska sidra, nisu u potpunosti obuhvaene europskom normom, ve su za dokaz njihove pouzdanosti i uporabljivosti potrebna dokumentirana ispitivanja i certifikacija od strane ovlatenih tijela.

39

GF

Geotehnika sidra

imi, Vuk

11. Literatura
1. HRN EN 1537:1999: Izvedba posebnih geotehnikih radova sidra u tlu i stijeni 2. RS-FB&H/3CS DDC 433/94: Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, JP Direkcija cesta Federacije BIH, preuzeto s http://www.jpdcfbh.ba, sijeanj 2012.

40