You are on page 1of 52

Ustavno pravo

Ustavno pravo prouava politiki sustav i politike institucije koje su ureene pravom. -Ustavno pravo prouava sve ope pravne akte kojima se ureuju politike institucije. Odnos ustavnog prava i ostalih pravnih grana: -U ustavnom pravu sve norme sadre politika rjeenja, a u ostalim pravnim granama postoje i samo tehnike norme. -Ustavno pravo je temeljni okvir svih drugih grana unutranjeg pravnog sustava Metode ustavnog prava: -Normativistika -prouava i analizira ustavne pravne norme na nain da: -objanjava namjere ustavotvorca i ispituje pravno-tehnika rjeenja. -trai praznine i neloginosti u ustavnim i zakonskim tekstovima -Usporedna -usporeuje ustavne norme u razliitim dravama koje reguliraju istu materiju -Povijesna -Prati razvoj neke politike institucije od njenog nastanka -Norme ustavnog prava mogu se podijeliti na tri vee skupine. 1.) Norme kojima se odreuju odnosi ovjeka i graanina i drave -tim normama se ureuju slobode i dunosti ovjeka i graanina -a)Osobna prava i slobode -pravo na ivot, nepovredivost slobode... -b)Gospodarsko-socijalna i kulturna prava -Pravo na rad, pravo na zaradu,pravo na socijalnu sigurnost, trajk, sloboda kulturnog i umjetnikog stvaralatva. -c)prava tree generacije -pravo na zdrav ivot, zatita prirode 2.) Norme kojima se ureuje ustrojstvo dravne vlasti
1

a)Norme kojima se utvruju temeljna naela dravne vlasti -naelo narodnog suvereniteta -naelo diobe vlasti -naelo vladavine prava -naelo predstavnike vladavine -naelo odreenog stupnja decentralizacije b)Norme kojima se utvruje koja su temeljna dravna tijela c)Norme kojima se ureuje izbor odnosno postupak imenovanja temeljnih dravnih tijela. )Norme kojima se ureuju nadlenosti temeljnih dravnih tijela )Norme kojima se utvruju meusobni odnosi temeljnih dravnih tijela. d)Norme kojima se utvruje nain rada i odluivanja temeljnih dravnih tijela. 3.)Norme kojima se utvruje odnos izmeu nedravnih politikih subjekata i drave. Izvori ustavnog prava: 1.) Ustav 2.) Organski zakon -Zakoni koji se tiu odreenih materija (nacionalna prava, temeljna prava, izborni sustav, lokalna samouprava), a za ije je donoenje potrebna dvotreinska veina. 3.)Ustavni zakoni -Zakoni doneseni po postupku za promjenu ustava -U RH postoje 2 ustavna zakona: -Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske -Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske 4.) Zakoni 5.) Podzakonski propisi -Poslovnici temeljnih dravnih tijela -Uredbe 6. Ustavni obiaj -Ustavi obiaj moe se razviti na dva naina: -1.) Kada niti jedan pisani izvor ustavnog prava ne ureuje odreeni politiki odnos ili politiku instituciju.
2

-2.) Kada se nekim pisanim izvorom ustavnog prava neki politiki odnos ne ureuje dovoljno jasno pa ga je mogue razliito tumaiti.

Ustav:
-Ustav u materijalnom smislu su svi izvori ustavnog prava, a ne nuno jedan dokument nazvan ustav. -Ustav u formalnom smislu je akt koji nosi naziv ustav, a obuhvaa preteit broj normi ustavnog prava. Ustav u formalnom smislu se prema nainu donoenja dijeli na: a) Ustavna povelja ili oktroirani ustav -monarh sam ograniava svoju vlast b)Ustavni pakt -dvostrani akt monarha i predstavnikog tijela c)Jednostrani akt naroda Kruti i meki ustav: -Kruti ustav je ustav koji se moe donositi i mijenjati samo na nain razliit od mijenjanja zakona. -Njegove norme su po snazi jae od zakonskih -Meki ustav je ustav ije se norme mogu mijenjati po istom postupku kao i zakoni. Stupnjevi krutosti ustava: 1.) Zabrana svake promjene 2.) Privremena zabrana promjene 3.) Zabrana mijenjanja pojedinih odredbi 4.) Ustavna revizija u posebnom postupku Naini mijenjanja krutog ustava: -Ustavotvorni referendum -apsolutno obvezatan uvijek -relativno obvezatan samo za neke norme -fakultativni predstavniko tijelo odluuje hoe li ili nee biti referenduma -Promjena ustava odlukom predstavnikog tijela -Za promjenu ustava najee se trai kvalificirana ili dvotreinska veina
3

-esto se nakon pokretanja ustavne revizije rasputa parlament, a o promjeni odluuje novi saziv. Tehnike promjene ustava: a) Tehnika ustavnog zakona -njome se mijenja ustav tako da se ukida neki njegov dio i mijenja ga se sa novim. b) Tehnika ustavnih dopuna (dodataka, amandmana) -Prvotni tekst ostaje nepromijenjen, a na njega se dodaju druge norme. Promjena Ustava Republike Hrvatske: a) Promjena ustava odlukom Hrvatskog sabora: -l. 147. Ustava RH kae da: Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. -l. 148. Ustava RH kae da: Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika. -l. 149. kae da: O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. -l. 150. kae da: Promjenu ustava proglaava Hrvatski sabor b) Promjena Ustava odlukom biraa (ustavotvorni referendum) -O raspisivanju referenduma odluuje sabor, ali moe i predsjednik na prijedlog vlade. -za odluku je potrebna veina glasova zastupnika

Struktura i temeljna obiljeja sadraja ustava:


Ustavi se najee sastoje od proslova (preambula) i normativnog dijela. Struktura i temeljna obiljeja hrvatskog ustava:
4

-Ustav Republike Hrvatske donesen je 22. Prosinca 1990., - prvi puta je izmijenjen 18. Prosinca 1997 Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama ustava republike Hrvatske. -2000. Godine izvrena je revizija hrvatskog Ustava -2001. Je izvrena jo jedna promjena ustava -2011. Je izvrena jo jedna promjena ustava Ustav danas obuhvaa 9 dijelova: 1.) Izvorine osnove 2.) Temeljne odredbe (1- 13) -Hrvatska je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava. 3.) Zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda (14- 70) 4.) Ustrojstvo dravne vlasti (71 - 125) 5.) Ustavni sud Republike Hrvatske (126 - 132) 6.) Mjesna, lokalna i regionalna samouprava (133 - 138) 7.) Meunarodni odnosi (139 - 142) 8.) Europska Unija (143 - 146) 8.) Promjena ustava (147 - 150) 9.) Zavrne odredbe (151 -152)

Promjene ustava Republike Hrvatske:


Ustavni zakon o izmjenama i dopunama Ustava Republike Hrvatske 18. Prosinca 1997. : -Ukinut je lanak 140. u kojem je pisalo da Republika Hrvatska ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma Jugoslavenskih zemalja ili dok sabor ne odlui drugaije. -Ukinuti su i lanci 141. i 142. -Obrisani su i jezini i formalni ostatci biveg sustava -lanak 135. Je dopunjen drugim stavkom koji zabranjuje udruivanje Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. -Sabor republike Hrvatske je promijenio ime u Hrvatski dravni sabor.
5

Ustavne promjene od 9. Studenog 2000. godine: -Hrvatski dravni sabor je promijenio ime u Hrvatski sabor. -Umjesto polupredsjednikog sustava uveden je parlamentarni sustav. Ustavne promjene od 28. Oujka 2001. Godine: -Ukinut je upanijski dom Hrvatskog sabora

Pojam i razvitak ustavne vladavine:


Ustavna vladavina je oblik ureenja politike zajednice u kojemu je vlast ograniena ustavom i pravom. Vladavina prava je politiki sustav utemeljen na potivanju ustava, zakona i drugih propisa, za vladavinu prava je potrebno i da ustav i zakoni sadrajem tite i potuju temeljna prava i vrednote. Konstitucionalizam je pojam koji obuhvaa -skup teorija koje zahtijevaju da vlast mora potovati ustavna i zakonska ogranienja te djelovati u interesu lanova zajednice. -sustav ustavnih institucija koje osiguravaju ograniavanje i uzajamni nadzor svih nositelja vlasti u dravi -te institucije moraju biti utemeljene na naelima diobe vlasti, neovisnog sudstva, decentralizacije, te ustavnim jamstvima zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda. -zbiljski demokratski sustav -vlast je utemeljena na povjerenju biraa i mogua je mirna
6

promjena vlasti. Razlikovanje ustava prema stupnju ozbiljiteta: a)Normativni ustav -ustav koji se primjenjuje i potuje u politikom ivotu te usmjerava demokratski i politiko proces u zemlji te zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine b)Nominalni ustav -zadovoljava normativne zahtjeva sa stajalita naela ustavne vladavine, ali nije u cijelosti realiziran c)Semantiki ustav -nije uope primijenjen u stvarnom ivotu Naelo dobre vladavine: -Europska komisija je formulirala i usvojila slijedea naela dobre vladavine: 1) Otvorenost -Institucije europske unije moraju djelovati na nain da su otvorene svima i koristiti jezik koji je razumljiv iroj zajednici. 2) Sudjelovanje -Sudjelovanje graana u radu i odluivanju 3) Odgovornost -Uloge u procesima vrenja vlasti moraju biti jasne te svaka institucija mora objasniti i preuzeti odgovornost za ono to ini 4) Djelotvornost -Politike moraju biti djelotvorne i pravovremene 5)Usklaenost -politike i djelovanja moraju biti usklaena i razumljiva. -ta naela se osiguravaju primjenom naela: 6)Naelo razmjernosti ogranienja prava i sloboda -ogranienja prava i sloboda trebaju u svakom pojedinom sluaju biti razmjerna naravi potreba za ogranienje. 7) Supsidijarnost -Naelo da se politike odluke donose na najpogodnijoj razini sa stajalita racionalnosti i djelotvornosti odluivanja.

Razvitak ustavnosti u svijetu:


7

Postoje tri vrste uspostave ustavnog poretka: a) sluajnost -posebne okolnosti koje su odredile ustavni razvitak neke zemlje. b) Nasilje -ustav se namee revolucijom ili od neke vanjske sile c)Ustavni izbor Ustavni izbor: -Ustavni izbor je proces kolektivnog odluivanja na najvioj razini, putem kojeg graani u politikim zajednicama odluuju o temeljnim politikim opredjeljenjima, kao i o sustavu institucija kojima e upravljati zajednikim poslovima.

Ustav Sjedinjenih Amerikih drava: -4. srpnja 1776. II. Kontinentalni kongres je donio deklaraciju nezavisnosti. -Nakon toga pojedine amerike drave su poele donositi svoje ustave -Po prijelaznom ustavu iz 1777. godine - SAD su bile konfederacija sa zajednikim konfederativnim kongresom u kojem je svaka lanica imala po jedan glas. -lanci o konfederaciji mogli su se mijenjati samo jednoglasnom odlukom. -Svaka drava imala je pravo istupiti iz konfederacije. -1878. Na ustavnoj konferenciji u Pensilvaniji donesen je savezni ustav po kojem su uspostavljeni kongres i senat. -Ameriki ustav se sastoji od 7 duih lanaka i do danas 27 amandmana

Britanski ustav:
-Velikom poveljom slobotina iz 1215. g. Odreeno je da se i kralj mora pokoravati zakonima, morao je potovati svoje obveze prema plemstvu, a dano im je i pravo na pobunu. -U 13. Stoljeu uspostavljen je Ogledni parlament koji se sastojao od Doma lordova i donjeg doma. Izvori britanskog ustavnog prava: a)Zakoni parlamenta (Statute Low)
8

-obuhvaa akte parlamenta koji reguliraju materiju ustavnog prava 1. Akti koji utvruju sustav dravnih tijela i njihove meusobne odnose: - Bill of Rights iz 1689. -Act of Settlement iz 1701. -Zakon o uniji sa kotskom iz 1706. -Zakon o parlamentu iz 1911 i 1949. -Zakon o privremenom ureenju Sjeverne Irske iz 1972. -Zakon o Europskoj zajednici iz 1972. - ... 2. Akti koji odreuju odnose dravnih tijela i graana -Bill of Rights iz 1689. -Habeas Corpus Act iz 1679. - Zakon o javnom redu iz 1936. -Zakon o pravosuu iz 1960. - ... b) Jurisprudencija sudova c)Parlamentarni obiaji i pravila (Common Low) d)Ustavni obiaji (konvencije) i radovi priznatih autora -Ustavni obiaji su pravila ponaanja ustavnih imbenika utvrena dugotrajnim postupanjem, koja se smatraju obaveznim, ali ne uivaju sudsku zatitu.

Francuski Ustav:
-1791, nakon francuske revolucije donesen je Ustav ograniene monarhije -1793, nakon ruenja monarhije donesen je Montagnardski ustav -1795, nakon pada Jakobinaca donesen je Direktorijalni Ustav -1815, nakon pada Napoleona I. donesen je Ustav parlamentarne monarhije -1848 - druga republika -1852 - drugo carstvo -1875 - trea republika -1946 - etvrta republika -1858 - peta republika Hrvatska od 1918. Do 1990.g. -do 1941. Hrvatska je bila u sastavu prve jugoslavije.
9

-U sijenju 1946. Donesen je prvi ustav FNRJ -Ustavom iz 1953. Pokuano je uspostavljanje alternative sovjetskom sustavu -Ustav iz 1963. Dodatno je oteao poloaj federalnih republika. -Ustav iz 1974. -6. Republika, dvije ap. -republike imaju pravo na samoodreenje -poglavar SFRJ je predsjednitvo -SRH ima: sabor, predsjednitvo,izvrno vijee, vrhovni i ustavni sud. Uspostava demokratske Hrvatske: Izborni zakon: -Kandidiranje -obavlja se na nain da se na podruju odreene izborne jedinice prikupljaju potpisi ljudi koji imaju prebivalite u istoj. -Nakon to prikupi odreeni broj potpisa i prihvati kandidaturu, kadnidat se upisuje na glasaki listi. -Kandidat mora imati prebivalite u jedinici u kojoj se kandidira. -Zatita izbornog prava -Uvedena je mogunost albe izbornim povjerenstvima, u kojima niti jedna stranka ne moe imati vie od treine lanova. -Izborna povjerenstva u kratkom roku moraju rjeiti prigovore, a albiti se moe okrunom odnosno vrhovnom sudu. -Osnovan je Republiki odbor za nadzor izbora kojim predsjeda predsjednik ustavnog suda, a ini ga jo sedam istaknutih osoba. -Utvrivanje izbornih rezultata -Na izborima pobjeuje onaj tko dobije natpolovinu veinu glasova, uz uvjet da to mora biti najmanje treina svih upisanih biraa. -Ukoliko nema takvog kandidata, u drugi krug idu svi oni koji imaju vie od 7% glasova, a pobjeuje onaj s najvie glasova; ako nema takvog izbori se ponavljaju.

Ljudska prava i temeljne slobode:


Povijesni pregled:
10

-Amerika deklaracija nezavisnosti -Francuska deklaracija o pravima ovjeka i graanina Drugi narataj - Gospodarska, socijalna i kulturna prava: -Javljaju se poetkom dvadesetog stoljea -Ova prava predstavljaju pozitivan zahtjev prema dravi da djeluje, na nain da svima osigura dostojne uvjete za ivot, ispravljajui pritom negativne uinke trita. -Prvi ustav koji je sadravao opsean popis takvih prava bio je Meksiki ustav iz 1917. -Republika Hrvatska je po ustavu: lanak 1. Republika Hrvatska je jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna drava. Prava tree generacije: -Prava za zatitu okolia, prava ivotinja i biljnih vrsta na opstanak

Meunarodni standardi prava ovjeka: -10. Prosinca 1949. godine opa skuptina OUN-a usvojila je Opu deklaraciju o ljudskim pravima. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda: -Usvojena je 1950, a stupila je na snagu 1953. -Dopunjena je sa trinaest dopunskih ugovora, a 11 im je osnovan Europski sud za ljudska prava. -1997. U hrvatskoj je ratificirana i stupila na snagu EKLjP.

Europski sud za ljudska prava -Sastoji je od 45 sudaca iji mandat traje 6 godina. -Sud obuhvaa sve zahtjeve vezane uz primjenu konvencije -Sud najprije pokuava mirenje meu stranama (prijateljsku nagodbu), a ukoliko ona ne uspije postupak se nastavlja.
11

-Odluke suda su obavezne i o njihovoj provedbi vodi rauna Vijee ministara vanjskih poslova Vijea Europe. Ljudska prava i temeljne slobode u Hrvatskom ustavu: -Ustavna jamstva sloboda i prava ovjeka podijeljena su na: 1. Zajednike odredbe o slobodama i pravima 2. Osobne i politike slobode i Prava 3.Gospodarska socijalna i kulturna prava

1.

Zajednike odredbe o pravima i slobodama:


Najvie vrednote Ustava Republike Hrvatske: -lanak 3. Ustava Republike Hrvatske kae sljedee: -Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje ustava. Zabrana diskriminacije u koritenju pravima i slobodama: -Svi dravljani i stranci na podruju Hrvatske su jednaki pred zakonom

Nacionalna prava i zatita nacionalnih manjina: -Nacionalna manjina je skup dravljana Republike Hrvatske iji su pripadnici tradicionalno naseljeni na podruju RH, a njezini lanovi imaju razliita obiljeja od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja.
12

-l. 15. Ustava kae: -U RH se jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. -Zakoni koji reguliraju prava nacionalnih manjina donose se dvotreinskom veinom. -Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. jami im prava: -na sluenje vlastitim jezikom i pismom -odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu -uporabu svojih znamenja i simbola -kulturnu autonomiju -Pravo na oitovanje vjere -pristup medijima -zastupljenost u saboru i pravosuu -sudjelovanje u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina -Zatitu od djelatnosti koje ju ugroavaju. Politike institucije nacionalnih manjina: -Vijee nacionalnih manjina: -lanovi vijea se biraju neposredno u jedinicama sa vie od 1,5% stanovnitva neke manjine, odnosno vie od 200 lanova u lokalnim i vie od 500 u regionalnim. -U opinama imaju 10, u gradu 15, a u upanijama 25 lanova -ovlasti: -predlau tijelima jedinica samouprave mjere za unapreenje poloaja manjina. -istiu kandidate za dunosti u tijelima lokalne samouprave -biti obavijeteni o pitanjima koja ih se tiu -Savjet za nacionalne manjine: -ine ga zastupnici manjina, 7 lanova koje imenuje vlada na prijedlog vijea nacionalnih manjina i 5 koje imenuje na prijedlog manjinskih udruga i vjerskih zajednica. Ravnopravnost spolova: -Ravnopravnost spolova znai da su mukarci i ene jednako prisutni u svim podrujima javnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti i jednaku korist od ostvarenih rezultata. -Diskriminacija na temelju spola je svako normativno ili stvarno, izravno ili
13

neizravno razlikovanje, iskljuivanje ili ograniavanje temeljeno na spolu. -Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova razmatra sluajeve krenja zakona o ravnopravnosti spolova, a moe joj se obratiti svatko.

Granice koritenja pravima i slobodana:


Kriteriji ograniavanje sloboda po Hrvatskom ustavu: -lanak 16. ustava odreuje da se prava i slobode mogu ograniiti zakonom u cilju: -Zatite sloboda i prava drugih -zatite pravnog poretka -zatite javnog morala -zatite zdravlja -lanak 50. ustava odreuje dodatne kriterije za zakonsko ograniavanje poduzetnike slobode i vlasnikih prava: -zatita interesa i sigurnosti RH -zatita prirode i ljudskog okolia -zatita ljudskog zdravlja Ogranienja sloboda i prava u situacijama nude: Po lanku 17. ustava prava i slobode zajamene ustavom mogu se ograniiti u slijedeim situacijama: -Ratno stanje -Neposredna ugroenost neovisnosti i jedinstva RH -Velike prirodne nepogode -Za povredu ljudskih prava i sloboda odgovara se osobno bez obzira to se postupa po nareenju. Onaj tko daje nareenje da se povrijedi ljudsko pravo ili sloboda odgovoran je za zapovjednu odgovornost, ali to ne oslobaa poinitelja.

OSOBNE SLOBODE I PRAVA U HRVATSKOM USTAVU: 1. Temeljne odredbe pravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti 2. Prava uhienika, okrivljenika i osuenika -Presumpcija nedunosti svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom
14

presudom ne utvrdi krivnja. -Uhienje-Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pismenog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. -Redarstvo (policija) moe i bez sudbenog naloga uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo, ali uz obvezu da takvu osobu odmah preda sudu. -Sa uhienikom se mora postupati dostojanstveno i potivati njegovo dostojanstvo. -Pritvorenik se uz zakonsko jamstvo moe pustiti na obranu sa slobode -Prava osumnjienog ili okrivljenog -Pravo na pravino suenje pred nadlenim sudom u razumnom roku -Biti u najkraem roku izvjeten o naravi i razlozima optube -imati odgovarajue vrijeme i mogunost pripreme obrane -uzeti branitelja i s njim nesmetano uspostavljati veze -suenje u njegovoj nazonosti -ne smije se siliti na iskaz protiv sebe ili na priznanje krivnje -Pravne posljedice osude -i nakon izdrane kazne mogu se propisati neka ogranienja u obavljanju nekih poslova ukoliko je to propisano zakonom. -Naelo zakonitosti u kaznenim stvarima -nitko ne moe biti osuen za djelo koje nije utvreno zakonom -nikome se ne moe suditi za isto djelo vie puta. 3.Osobna prava: -Jamstvo osobnog ivota, ugleda i asti. -Sloboda kretanja -Pravo utoita (azila) -Nepovredivost doma -dom se moe pretraiti samo uz sudski nalog ili iznimno bez njega -stanar ili njegov zastupnik i dva obavezno dva svjedoka moraju biti prisutni. 4. Tajnost dopisivanja i zatita osobnih podataka: -Svakome se jami tajnost dopisivanja i zatita osobnih podataka. -Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu se poduzeti temeljem pisanog naloga vrhovnog sudca RH. -Mjere tajnog prikupljanja mogu zapoeti i po nalogu ravnatelja sigurnosne
15

slube, ali mora ih odobriti vrhovni sudac. 5. Sloboda miljenja i pravo izraavanja: -svakome se jami sloboda tiska i sredstava priopavanja, sloboda govora i javnog nastupa, slobodno osnivanje ustanova javnog priopavanja. -Pravo na pristup informacijama se moe ograniiti u sluaju -dravne, slubene ili vojne tajne -sprjeavanja i otkrivanja kaznenih dijela -voenja sudskog postupka -u kojima bi onemoguilo djelovanje upravnog nadzora -kad bi izazvalo tetu za ivot zdravlje ili okoli -onemoguilo provoenje gospodarske i monetarne politike -ugrozilo intelektualno vlasnitvo 6. Sloboda vjeroispovijesti: -sve vjerske zajednice su jednake i odvojene od drave POLITIKA PRAVA I SLOBODE: 1.Sloboda udruivanja: -Graani mogu slobodno osnivati politike stranke, sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati. -pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja ustavnog i demokratskog poretka, te neovisnosti, jedinstva i teritorijalne cjelovitosti RH 2. Politike stranke i periodina smjena vlasti: -za uspostavljanje periodine smjene vlasti potrebno je -Jamstvo povratne karte nastavak borbe za glasove i nakon gubitka izbora. -Suglasje o institucionalnom sustavu -suzdranost pri obavljanju vlasti -Politike stranke su protuustavne ako svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrinjavanju slobodnog demokratskog poretka.

3. Jednaka dostupnost javnih slubi: 4.Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed: -Javni skupovi trebaju se unaprijed prijaviti vlastima. -Moraju biti mirni
16

-Gradovi i opine mogu odrediti mjesta na kojima nije potrebno prijaviti prosvjed 5. Birako pravo: -Tajno, neposredno 6. Pravo peticije: -Nije niim ogranieno 7. Dunost obrane RH: -Obveza obrane RH je dunost svih dravljana. GOSPODARSKA PRAVA: 1. Pravo vlasnitva: -Zajameno -Privatizacija, reprivatizacija 2. Poduzetnitvo i trite: -Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja RH -Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu -Drava potie gospodarski napredak svih krajeva -Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom -Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje kapitala i dobiti 3. Izvlatenje: -Mogue je oduzeti vlasnitvo uz naknadu. 4.Porezni sustav: -Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. 5. Dobra od interesa za RH: -Po ustavu su sljedea dobra: more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva. -Zakonom su navedena dobra: zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog i gospodarskog i ekolokog znaaja. -Zakonom se ureuje nain koritenja i upotrebljavanja tih dobara

SOCIJALNA PRAVA: 1. Pravo na rad i sloboda rada: -Pravo poduzimanja gospodarskih djelatnosti u jednakim uvjetima s ostalim dravljanima.
17

2. Pravedna naknada za rad i uvjeti rada: -Svatko ima pravo na zaradu pod jednakim uvjetima sa drugim radnicima, bez diskriminacije. -Svaki zaposleni ima pravo na tjedni i plaeni godinji odmor. 3. Socijalna sigurnost: -Kolektivni ugovor zakljuuju sindikalna organizacija i organizacija poslodavaca, a drava propisuje granice minimuma radnikih prava. -Slabim, nemonim i drugim zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim graanima drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. 4. Sindikalno organiziranje i pravo na trajk: -Radi zatite svojih prava, zaposlenici kao i poslodavci mogu slobodno osnivati sindikate. Pravo se moe ograniiti u policiji i vojski. -Pravo na trajk je neogranieno, osim u policiji i vojski 5. Ustavnopravna zatita obitelji: -osobito se titi materinstvo, djeca, mlade. KULTURNA PRAVA: 1. Pravo na kolovanje: -Osnovno kolstvo je obvezno i besplatno. Srednjokolsko i visoko obrazovanje dostupno je svakomu pod jednakim uvjetima u skladu s njegovim sposobnostima. -Uz zakonske uvjete graani mogu osnivati privatne kole i uilita 2. Autonomija sveuilita: -Jami se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. -Drava potie i pomae razvitak znanosti kulture i umjetnosti -Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrijednosti. -Prostor sveuilita je nepovrediv, a nadlena tijela mogu djelovati samo uz sudbeni nalog ili uz doputenje elnika. EKOLOKA PRAVA: -svatko ima pravo na zdrav ivot... bla bla MEUNARODNI INSTRUMENTI I DOMAE PRAVO: -Osim ustavnih odredbi o ljudskim pravima, vaei su i meunarodni ugovori koje je RH ratificirala.
18

Nadzor ustavnosti i zakonitosti


Naelo ustavnosti: -zakoni se donose u skladu s razdiobom vlasti, predvienoj u ustavu -zakonodavac potuje predvieni postupak -zakoni moraju biti sadrajno u skladu s odredbama ustava -uspostavljanje nadzora nad potivanjem prethodnih zahtjeva Stupanj snage pravnih propisa odreen je: -poloajem donositelja ustavnopravnih normi -znaajkama posebnog postupka donoenja ili izmjene Naelo zakonitosti: -Opi pravni podzakonski akti moraju biti u skladu sa zakonima. -Akti tijela lokalne samouprave koji se odnose na ustavom propisana podruja nadlenosti lokalne samouprave, ne smiju biti u suprotnosti sa zakonima. - Akti tijela lokalne samouprave koji se odnose na provedbu zakona moraju biti u skladu sa zakonima. -Pojedinani pravni akti se moraju donositi na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i nadlenosti. Formalna i materijalna neustavnost zakona: -Formalna neustavnost je pojava da zakonodavac ne potuje ustavom predvieni postupak donoenja zakona, ili ne potuje odredbe o obliku u kojem se donose. -Materijalna neustavnost zakona je sluaj da su oni po sadraju suprotni ustavu. Formalna neustavnost zakona -Donijelo ih je nenadleno tijelo -Donesen od nadlenog tijela, ali na prijedlog nenadlenog podnositelja -Donesen bez potrebnog kvoruma -Donesen bez potrebne veine zastupnika -Donesen po hitnom ili skraenom postupku, bez uvjeta za to -Donesen, a ne objavljen -Ne proglaen (nije mogue u Hrvatskoj) Materijalna neustavnost zakona -Retroaktivnost
19

-Neposredna sadrajna neusklaenost -Sadrajna suprotnost smislu ustava INSTITUCIJE ZA NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI: -nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa -Nadzor ustavnosti zakona -Nadzor zakonitosti i ustavnosti podzakonski akata Nadzor ustavnosti i zakonitosti u SAD-u: -U SAD-u je pod nadzorom federalnih sudova i vrhovnog suda. -Sudovi se ne uputaju u nadzor ustavnosti samoinicijativno nego na zahtjev stranke u sporu. -Uinak odluke suda odnosi se na konkretan sluaj i ne vaenje zakona ija se ustavnost ispituje. -Odluka nije obvezna za druge sudove, a ni za ud koji ju je donio Ustavni sud Republike Austrije: -Sastoji se od predsjednika, potpredsjednika, dvanaest lanova i est dopunskih lanova. -Predsjednik republike imenuje lanove suda i to tako da -Predsjednika, potpredsjednika, 6 lanova i tri dopunska lana imenuje na prijedlog vlade -est lanova i tri dopunska lana imenuje na prijedlog domova parlamenta. Djelokrug: -Odluuje o ustavnosti i zakonitosti -ispituje ustavnost meunarodnih ugovora -odluuje o sukobima djelokrug -odluuje o konanim upravnim aktima koji povreuju ustavna prava -nadzire zakonitost izbora, referenduma i narodne inicijative -sudi predsjedniku, ministrima i dunosnicima zemalja na temelju optunice parlamenta. -Odluuje o potrebi da se za izmjenu ustava raspie referendum

Savezni ustavni sud SR Njemake: -Sastoji se od dva odvojena vijea i vie manjih vijea koji ukupno imaju 16
20

lanova od kojih polovicu bira Savezno vijee, a polovicu Narodno vijee. Djelokrug -Odluuje o ustavnosti i zakonitosti; Neustavne zakone ponitava. -Nadzire djelovanje politikih stranaka -Odluuje o optubi protiv Predsjednika Republike, parlamentarnih dunosnika i sudaca zbog povrede ustava. -Odluuje o sukobima djelokruga -Nadzire zakonitost izbora i referenduma -titi ustavna prava i slobode -Tumai ustav

POSREDNO I NEPOSREDNO ODLUIVANJE O USTAVNOSTI ZAKONA Posredno odluivanje o ustavnosti zakona je pojava da ono nije bit spora pa zbog toga djeluje samo na stranke u tom sporu. Neposredno odluivanje o ustavnosti zakona je pojava da je ono bit spora te zbog toga ima posljedicu na opstojnost akta. Djeluje prema svima. PRAVNE POSLJEDICE ODLKA O NEUSTAVNOSTI ZAKONA -Ukidanje djeluje samo na budunost, a ne dira se u budue pravne posljedice -Ponitavanje Djeluje retroaktivno od vremena donoenja osporenog akta

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE:


-ustavom i Ustavnim zakonom o ustavnom sudu se propisuju -uvjeti za izbor sudaca -prestanak njihove dunosti -uvjeti i rokovi za pokretanje ocjene ustavnosti -postupak i pravno djelovanje sudskih odluka -zatita prava i sloboda... -unutarnje ustrojstvo ustavnog suda propisuje se njegovim poslovnikom Sastav: -Sastoji se od 13 sudaca koje bira Sabor na prijedlog Odbora za ustav, poslovnik i politiki sustav. -Suci se biraju na 8 godina iz reda istaknutih pravnika s najmanje 15 godina
21

radnog iskustva -Suci ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu niti profesionalnu dunost -Suci se biraju na nain da Odbor za ustav, poslovnik i politiki sustav objavljuje pozive svima da istaknu kandidate ili se kandidiraju sami. Nakon toga vodi se razgovor sa svakim od kandidata i sastavlja se ui izbor od kojeg sudce izabir sabor. -Suci zatim biraju predsjednika ustavnog suda na etiri godine.

Jamstva neovisnosti suda i sudaca: -Sudci su nesmjenjivi osim u sluajevima -da sudac sam to zatrai -ako bude osuen na zatvorsku kaznu -trajno izgubi sposobnost obavljanja svojih dunosti -Suci ne mogu odgovarati za izreeno miljenje ili glasovanje u okviru obavljanja svojih dunosti -protiv suca se ne moe pokrenuti postupak niti ga se moe uhititi bez odobrenja ustavnog suda, osim kad je zateen u vrenju kaznenog djela Akti ustavnog suda: -Odluka se donosio o glavnoj stvari o kojoj sud odluuje, a u svim ostalim sluajevima donosi se rjeenje -Odluka i rjeenje moraju imati uvod, izreku i obrazloenje. -Sudac ima pravo izdvojiti svoje miljenje i objaviti ga Djelokrug: Osnovne nadlenosti 1.)-Odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom -Odluuje o suglasnosti drugih propisa s ustavom i zakonom -moe se utvrivati i ustavnost i zakonitost zakona i drugih propisa koji vie nisu na snazi, ako je izmeu zahtjeva i prestanka vaenja prolo manje od godine dana. 2.)-Odluivanje u povodu ustavne tube kad su povrijeena ljudska prava i slobode 3.)-Prati ostvarenje ustavnosti i zakonitosti te o uoenom izvjetava sabor 4.)-rjeava sukobe nadlenosti izmeu zakonodavne izvrne i sudske vlasti
22

5.)-odluuje o odgovornosti predsjednika republike 6.)-Nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe ih zabraniti 7.)-nadzire ustavnost i zakonitost izbora i referenduma i rjeava izborne sporove Ostale nadlenosti -Nadzor nad donoenjem propisa za provedbu ustava i zakona -primanje prisege predsjednika -odluka o postojanju okolnost kad predsjednik sabora privremeno zamjenjuje predsjednika -Odluka o postojanju okolnosti kojima prestaje mandat predsjednika -Daje odobrenje o pritvoru ili pokretanju postupka protiv predsjednika republike -Odluuje o albi sudca o njegovom razrjeenju. -Odluuje o albi sudca protiv odluke dravnog sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti suca. -Odluuje o ustavnosti pitanja o kojem se putem narodne inicijative zahtjeva raspisivanje referenduma. OCJENA USTAVNOSTI ZAKONA I USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI PROPISA: Pokretanje postupka. -Svaka pravna i fizika osoba moe podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti, ali ustavni sud nije duan pokrenuti postupak. -Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak -Na zahtjev ovlatenih tijela ustavni sud je duan pokrenuti postupak Ovlatena tijela su: -1/5 zastupnika -predsjednik RH -radno tijelo sabora -Vlada u odnosu na podzakonske propise -Vrhovni sud ili drugi sud, ako se pitanje ustavnosti ili zakonitosti nae pred njim -Puki pravobranitelj -Predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave. Postupanje ustavnog suda: 1.) -Ustavni sud najprije ispituje doputenost podneska -dali je nadlean za odluivanje u toj stvari -dali je podnesak pravodoban -postoje li pretpostavke za raspravu o meritumu (glavnoj stvari)
23

-Ukoliko ti zahtjevi nisu zadovoljeni ustavni sud rjeenjem odbacuje zahtjev, prijedlog ili ustavnu tubu. -Ukoliko su ti uvjeti zadovoljeni sud pokree postupak na temelju zahtjeva -sud odluuje o pokretanju postupka na temelju prijedloga i o tome donosi rjeenje. 2.) -Sudac izvjestitelj, kojeg imenuje predsjednik ustavnog suda na sjednici, vodi postupak i priprema predmet za odluivanje. -Djelovanje ustavnog suda je javno, ali se javnost moe iskljuiti na prijedlog sudca izvjestitelja. 3.) Sud odluuje veinom glasova svih sudaca osim u situacijama propisanim ustavom i ustavnim zakonom. Ukidanje ili ponitavanja: -Ukoliko zakonske odredbe nisu u suglasju s ustavnom, ustavni sud e ih ukinuti -Zakonske odredbe ne mogu biti ponitene -Podzakonske odredbe mogu biti ukinute ili ponitene -Ponitene mogu biti u dva sluaja -ako vrijeaju ljudska prava i temeljne slobode zajamene ustavom -ako se pojedinci ili skupine njima stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji poloaj.

Pravne posljedice: -U sluaju ponitavanja svatko moe traiti promjenu akta kojim je povrijeeno njegovo pravo u roku od est mjeseci od objave odluke u Narodnim Novinama. -U sluaju ukidanja samo osoba koja je podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti ima pravo traiti promjenu akta kojim je oteene u roku od 6 mjeseci. USTAVNA TUBA: -Ustavna tuba je dodatno i izuzetno pravno sredstvo koje moe koristiti svatko za zatitu svojih ustavnih prava, koja su povrijeena pojedinanim pravnim aktom tijela sa javnim ovlastima, kada je iscrpljen redoviti pravni put za njihovu zatitu. -Ustavna tuba se moe koristiti i prije nego je iscrpljen redoviti pravni put kada: -o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optubi zbog kaznenog dijela nije u razumnom roku odluio sud -Ustavni sud usvaja tubu i nalae sudu da dovri postupak u roku ne duem od 6 mjeseci.
24

-podnositelj ima pravo na naknadu koja je u prosjeku 7000 kuna. -kada se grubo vrijeaju ustavna prava, a ne pokretanjem bi nastala teka i nepopravljiva teta za podnositelja -Rok za podnoenje ustavne tube je 30 dana od primitka konane odluke. -Ukoliko iz opravdanog razloga nije u to vrijeme podnesena moe se traiti povrat u prijanje stanje -Nakon tri mjeseca ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. -Postupak vodi sudac izvjestitelj; o tubi odluuje vijee od est sudaca; vijee od tri sudca odluuje postoje li postupkovne pretpostavke. -Vijea donose odluke jednoglasno, a ukoliko nisu suglasni onda e odluivati sjednica ustavnog suda. -Tuba se odbacuje, ako: -sud nije nadlean -ako je tuba nepravodobne, nepotpuna, nedoputena ili nerazumljiva. SPOROVI O NADLENOSTI: -Pozitivni sukob nadlenosti vie dravnih tijela svojata nadlenost nad nekim predmetom -Negativni sukob nadlenosti viti jedno tijelo ne eli prihvatiti nadlenost -U oba sluaja i dravna tijela i stranaka koja moe biti oteena moe podnijeti zahtjeva za rjeavanje spora o nadlenosti. ODGOVO RNOST PREDSJEDNIKA REPUBLIKE ZA POVREDU USTAVA: -Hrvatski sabor moe pokrenuti postupak dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, a Ustavni sud o odgovornosti odluuje dvotreinskom veinom glasova svih sudaca. -Ukoliko Ustavni sud proglasi predsjednika odgovornim za krenje ustava, predsjedniku prestaje mandat.

NADZOR NAD USTAVNOU PROGRAMA I DJELOVANJA POLITIKIH STRANAKA:


25

-Zahtjev za zabranu politike stranke moe podnijeti: -Predsjednik RH -Hrvatski sabor -Vlada -Vrhovni sud -tijelo nadleno za registraciju politikih stranaka -dravni odvjetnik Republike Hrvatske -puki pravobranitelj NADZOR IZBORA I DRAVNOG REFERENDUMA TE IZBORNI SPOROVI: -Nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora -Postupak ustavnog suda moe zahtijevati -svaka politika stranka -svaki kandidat -najmanje 100 biraa ili 5% biraa izborne jedinice -Zahtjev se podnosi u toku izbora, a najkasnije 30 dana od objave rezultata. -Ustavni sud obavjetava javnost i nadlena tijela kada netko od sudionika postupa na neustavan ili nezakonit nain. -Ustavni sud moe ponititi nezakonite i neustavne radnje koje mogu utjecati na rezultat izbora. -Nadzor ustavnosti i zakonitosti referenduma -Kada deset posto biraa zahtjeva raspisivanje referenduma ustavni sud nadzire: -jesu li zadovoljene ustavne pretpostavke za njegovo raspisivanje -je li sadraj referendumskog pitanja u skladu s ustavom -Izborni sporovi -albe na odluke izbornog povjerenstva u roku od 48 sati od primitka osporavanog rjeenja. -Ustavni sud odluuje u vijeu od trojice koje imenuje ustavni sud na prijedlog predsjednika ustavnog suda. Odluuje se jednoglasno, a ako ne onda na sjednici.

PUKI PRVOBRANITELJ
26

-Puki pravobranitelj je zasebna parlamentarna institucija izvansudske zatite ljudskih prava. -Djeluje na temelju pritubi koje mu moe uputiti svatko ili na vlastiti poticaj. -Njegove intervencije nemaju pravno obvezujuu snagu -Postoje i pravobranitelj za djecu i pravobranitelj za ravnopravnost spolova -Pukog pravobranitelja bira sabor na osam godina, a moe ga i razrijeiti prije isteka mandata. -Puki pravobranitelj moe predlagati donoenje i izmjenu zakona -Naela njegovog postupanja su: -Neovisnost i samostalnost u djelovanju -Potivanje ustavnosti i zakonitosti -Pravednost i moralnost -Neformalnost postupanja -Mogunost preventivnog djelovanja

SPRIJEAVANJE SUKOBA
-Situacije Sukoba interesa sa: -sukobi privatnih financijskih interesa sa zahtjevima dunosti -sukob javne dunosti i zasebnih politikih interesa -sukobe interesa proistekle iz osobnih veza, poznanstava... Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa: -Sastoji se od sedam lanova koje bira sabor na prijedlog Odbora za izbor imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora. -4 lana su iz redova zastupnika i mandat im traje dokle i mandat u saboru -3 lana su iz reda javnih djelatnika i mandat im traje sedam godina.

TEMELJI DRAVNE VLASTI


27

-Puki (narodni) suverenitet je vlast koja je najvia unutra a neovisna prema van -Nacionalni suverenitet je pravo naroda da sam odluuje o sebi PREDSTAVNIKA VLADAVINA: -LANAK 1. STAVAK 2. ustava propisuje -U RH vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. -STAVAK 3. propisuje da narod ostvaruje svoju vlast izborom svojih predstavnika i neposredno. -LANAK 70. odreuje da je Hrvatski Sabor predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. OBLICI NEPOSREDNOG ODLUIVANJA: -Referendum -Na razini drave -Lokalni Ustavotvorni referendum: -Apsolutno obvezatni uvijek kad se mijenja ustav -Relativno obvezatni samo za neke norme -Fakultativni ovisi o volji ovlatenih tijela -Prikriveni referendum Bira se skuptina koja e donijeti ustav Zakonodavni referendum: -Ista podjela kao i ustavotvorni REFERENDUM U HRVATSKOJ: -U Hrvatskoj je prihvaeno naelo fakultativnog zakonodavnog i ustavotvornog referenduma; moe se raspisati i za druga pitanja iz djelokruga sabora ili za pitanja koja Predsjednik Republike dri vanim za neovisnost, jedinstvo i opstojnost Hrvatske. -Ustavotvorni referendum moe raspisati sabor i predsjednik republike -Zakonodavni referendum moe sabor, a predsjednik samo kada smatra da je zakon vaan za neovisnost, jedinstvo i opstojnost Hrvatske, ali mora imati prijedlog vlade i supotpis predsjednika vlade. -Obavezan je referendum kojim se odluuje o zdruivanju Hrvatske sa drugim zemljama. -Odluka donesena na referendumu je obvezna i nadleno tijelo ne moe u roku od godine dana donijeti akt suprotan ishodu referenduma, a u roku od 6 mjeseci se
28

ne moe raspisati referendum o istom pitanju. Birako pokretanje referenduma -Da bi o nekom pitanju birai raspisali referendum potrebno je da se osnuje organizacijski odbor koji e donijeti odluku u kojoj e biti referendumsko pitanje i rok od najdue 15 dana u kojim e se skupljati potpisi kojih je potrebno skupiti najmanje 10%. -Ukoliko se skupi potreban broj potpisa, organizacijski odbor alje zahtjev za raspisivanjem referenduma i potpise kojima se dokazuje da je referendum zatraio potreban broj biraa. -Na zahtjev sabora ustavni e sud u roku od 10 dana utvrditi dali je referendumsko pitanje u skladu s ustavom i jesu li zadovoljene pretpostavke za pokretanje referenduma. NARODNA INICIJATIVA I PRAVO PETICIJE: -Peticiju se moe provoditi, ali nikoga ne obvezuje. -Zakonodavne narodne inicijative kod nas nema.

IZBORI I IZBORNI SUSTAVI


-Izbori su postupak kojim narod povjerava vlast predstavnikom tijelu na odreeno vrijeme. -Izbori moraju biti slobodni i poteni -Izborni sustav je pravnim propisima ureen skup drutvenih odnosa koji nastaju pri izboru dravnih tijela. Aktivno birako pravo: -Birako pravo je nekad bilo ogranieno imovinskim cenzusom i cenzusom naobrazbe. -Birako pravo obuhvatilo je sve stanovnike -U veini modrenih drava stjee se od 18. do 21. godine -Osobe koje izgube poslovnu sposobnost ga nemaju -Moe se ograniiti posebnim propisima (vrijeme prebivanja, vojnicima, nedostojnim...) -Moe biti nejednako, ali je u svim demokratskim dravama jednako -Nejednakost birakog prava se moe postii nejednakim izbornim jedinicama -Glasovanje moe biti javno ili tajno Neposredni i posredni izbori:
29

-Neposredni izbori su oni u kojima graani sami biraju svoje zastupnike -Posredni su oni u kojima graani biraju tijelo koje e izabrati zastupnike Biraki popisi: -U svakom birakom mjestu postoje stalni i jedinstveni biraki popisi. -Svi koji imaju pravo glasanja nalaze se na birakim popisima. Pasivno birako pravo: -Pravo biti biran. -Moe se ograniiti (da ga imaju samo izvorni dravljani...) -Parlamentarna nepodudarnost je nemogunost obnaanja funkcije zastupnika i neke druge vodee javne funkcije. Odreivanje kandidata na izborima: -Prema ustavnim propisima svatko se moe kandidirani, ali veinom stranaki kandidati najbolje prolaze. -Stranke biraju kandidate na nain da: -1.Vodstvo stranke bira kandidate -2.Kadidate biraju svi lanovi -3.Na predizbornima se biraju stranaki kandidati UTVRIVANJE IZBORNIH REZULTATA: 1.)Sustav veine -apsolutna veina izabran je onaj koji osvoji vie od pola glasova -relativna veina izabran je onaj sa najvie glasova 2.)Sustav razmjernog predstavnitva -Sustav po kojem svaka stranka dobiva razmjerno onoliko mandata koliko je dobila glasova prema drugoj stranci. -Izborni prag ili prohibitivna klauzula je najmanji postotak glasova koji odreena stranka mora imati da bi mogla sudjelovati u podjeli mandata. 3.)Mjeoviti veinsko-razmjerni sustav Izborne liste: -vezane izborne liste kandidati na poetku liste imaju vee anse da budu odabrani -nevezane izborne liste birai mogu mijenjati raspored kandidata na listama. Oblici primjene razmjernog predstavnitva: 1.Izborni kolinik
30

-Ukupan broj glasova dijeli se sa brojem mandata koji se biraju, a sa rezultatom se dijeli rezultat svake pojedine stranke. -Koliki je rezultat tog dijeljenja toliki je i broj mandata koji je odreena politika stranka dobila. 2. D'Hondtov sustav -Dobivene glasove svake strane dijeli se sa 1, 2, 3,....(do broja mandata) i najvei rezultati se poredaju po veliini. 3. Njemaki izborni sustav -U Bundestag se zastupnici biraju tako da se bira istodobno i u malim i u velikim izbornim jedinicama (federalnim jedinicama) -U malim izbornim jedinicama se najprije izabiru zastupnici relativnom veinom, a u velikim izbornim jedinicama se samo nadopunjuje razlika postotka glasova odnosno mandata ukoliko je postotak neke stranke u velikim vei od njenog postotka glasova u malim izbornim jedinicama.

Hrvatski izborni sustav


-Prema ustavu Republike Hrvatske birako pravo je ope i jednako, a imaju ga svi dravljani s navrenih 18 godina u skladu sa zakonom, a ostvaruje se neposrednim izborima i tajnim glasovanjem. IZBOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE -Predsjednik se bira na temelju opeg i jednakog prava glasa na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Raspisivanje izbora: -Predsjednike izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske -Redovne predsjednike izbore raspisuje najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka predsjednikog mandata. -Izvanredni predsjedniki izbori moraju po ustavu biti raspisani u roku od najvie 60 dana od prestanaka mandata. U zakonu je propisano najmanje 30. Kandidiranje: -Kandidate mogu predlagati stranke u skladu sa svojim statutom ili birai. -Kandidat mora skupiti 10 000 potpisa graana da bi postao kandidat za predsjednika.

31

Oblikovanje i objavljivanje liste kandidata: -Prijedlozi kandidata moraju biti dostavljeni dravnom izbornom povjerenstvu u roku od 12 dana od raspisivanja izbora, a ono e u roku od 48 sati od 1steka tog vremena objaviti listu kandidata na HRT-u i u svim dnevnim novinama. -Kandidati su na listi sloeni abecednim redom prezimena, naveden im je matini broj i stranka koja ih je podrala, odnosno da je nezavisni kandidat, ako su ga predloili birai. Izborna promidba: -Od dana objave liste do 24 sat prije odravanja izbora kad poinje izborna utnja. -HRT je duan u sklopu svojih emisija dati jednako vrijeme svakom kandidatu za izlaganje svojeg programa. -Ostali mediji su duni svim kandidatima omoguiti jednake uvjete za promidbu. Izbor: -Predsjednik se bira apsolutnom veinom glasova -Ukoliko niti jedan kandidat ne ostvari veinu glasova, dva sa najvie glasova idu u drugi krug koji se odrava nakon 14 dana. Tijela za provoenje izbora: -lanovi izbornih povjerenstava i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, ali ne smiju biti lanovi niti jedne politike stranke. -Politike stranke mogu odrediti promatrae -I nevladine udruge mogu imati svoje promatrae Zatita izbornog prava: -Ustavni sud nadzire ustavnost i zakonitost izbora i rjeava izborne sporove odluujui na temelju albe na odluke Dravnog izbornog povjerenstva. Pravo albe ustavnom sudu ima: -Svaka politika stranaka -svaki kandidat za predsjednika -najmanje 100 biraa ili najmanje 5% biraa -Prigovor dravnom izbornom povjerenstvu podnosi se u roku od 48 sati od isteka dana kad je izvrena radnja na koju je stavljen prigovor. DIP duno je donijeti rjeenje u roku
32

od 48 sati od primitka materijala koji sadri prigovor. DIP moe: -Odbiti prigovor -uvaiti prigovor i ponititi nepropisne radnje i odrediti da se one isprave -uvaiti prigovor i ponititi izbor za predsjednika ako je radnja takva da moe znatno utjecati na rezultat izbora. -Na odluke DIP-a mogua je alba ustavnom sudu u roku od 48 sati od primitka albe. -Politike stranke, kandidati i najmanje 100 odnosno najmanje 5% biraa iz neke izborne jedinice mogu podnijeti albu ustavnom sudu najmasnije 30 dana nakon objave rezultata izbora. IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR -Zastupniki dom hrvatskog sabora izabirao se je od 1992 do 1999 po mjeovitom veinsko razmjernom sustavu. -2001 ukinut je upanijski dom hrvatskog sabora koji se je birao razmjernim sustavom po trojica iz svake upanije. Izborni sustav: -Podruje RH podijeljeno je na 10 izbornih jedinica u kojima se na temelju lista bira pa 14 zastupnika. -Broj biraa u izbornim jedinicama ne smije se razlikovat iza vie od 5% -Pretvaranje glasova u mandate obavlja se pomou D'Hondtovog sustava. -Izborni prag je 5% -Primjenjuje se sustav vezane liste -Birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj biraju 3 zastupnika -Nacionalne manjine biraju 8 zastupnika s tim da srbi biraju 3, maari 1, talijani 1, esi i slovaci zajedno jednog, ostali narodi bive jugoslavije i albanci 1, ostali 1. -Srbi, maari i talijani biraju zajedno zastupnika i zamjenika, a ostali biraju tako da onaj sa najvie glasova postaje zastupnik, a slijedei zamjenik. -Zastupnici nacionalnih manjina biraju se po principu relativne veine.

33

Raspisivanje izbora: -Izbore raspisuje Predsjednik Republike Hrvatske -Izbori se odravaju najranije 30 dana od dana raspisivanja izbora Kandidiranje: -Kandidiraju se liste, a ne zastupnici pojedinano. -Listu moe predloiti stranka ili vie stranaka u skladu sa svojim statutom -Neovisne liste moe predloiti najmanje 500 biraa -DIP mora u roku od 48 sati od predaje izbornih lista objaviti sve pravovaljano predloene liste u svim dnevnim novinama i na HRT-u. Izborna promidba: -Poinje danom objave lista izbornih jedinica, a zavrava 24 sata prije odravanja izbora. -Sve politike stranke imaju pravo pod istim uvjetima izlagati svoje programe -Politike stranke i neovisni kandidati koji su bili u prolom sazivu sabora i oni koji su osvojili vie od 5% glasova imaju pravo na naknadu trokova. -Izborna utnja traje 24 sata prije izbora pa do zatvaranja biralita. Tijela za provedbu izbora: 1.)Dravno izborno povjerenstvo -Sastoji se od predsjednika, 4 potpredsjednika i 4 lana -Predsjednik DIP-a je predsjednik Vrhovnog suda, -2 potpredsjednika biraju se na sjednici vrhovnog suda iz reda lanova tog suda -1 potpredsjednika i 2 lana bira sabor veinom svih zastupnika na prijedlog oporbene koalicije. -1 potpredsjednika i dva lana bira sabor veinom glasova svih zastupnika na prijedlog oporbenih stranaka sukladno sastavu sabora. 2.)izborna povjerenstva izborne jedinice;opinska i gradska izborna povjerenstva -Sastoje se od predsjednika, zamjenika predsjednika, 2 lana i 2 zamjenika lanova. -Imenuje ih DIP iz reda istaknutih pravnika -Proireni sastav ine i dva predstavnika veinske stranke i koalicije i dva predstavnika oporbe.

34

3.) Biraki odbori -Izravno provode izbore na birakim mjestima -ine ga predsjednik, 4 lana te zamjenici lanova. -po dva lana i zamjenike predlau vladajua koalicija i oporba. -Predsjednik birakog odbora ne smije biti lan politike stranke Provedba izbora: -10 dana prije izbora DIP e za biraka mjesta u inozemstvu, a povjerenstva izborne jedinice za mjesta u Hrvatskoj objaviti koja su i koji glasai imaju pravo na njima glasati. -Najkasnije osam dana prije odravanja izbora biraima e biti dostavljen izvadak iz popisa biraa koji se odnosi na njega. Glasovanje i utvrivanje rezultata: -Glasanje se obavlja osobno, glasakim listiem -Glasaki listi sadri -naziv liste -ime i prezime nositelja liste -serijski broj -Glasaki listi popunjava se tako da se zaokrui redni broj ispred liste. -Vaei su svi oni listii iz kojih se moe protumaiti volja glasaa -Glasovanje traje od 7 do 19 sati, a u diplomatsko-konzularnim predstavnitvima dva dana s tim da zavrava kad i u Hrvatskoj. -Nakon zavretka izbora biraki odbori prebrojavaju i zapeauju neupotrjebljene glasake listie; Potom prema zapisniku utvruje broj glasaa, a nakon toga prelazi na prebrojavanje glasova. -U roku od 12 sati od zatvaranja biralita biraki odbori dostavljaju opinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu. -Opinsko odnosno gradsko izborno povjerenstvo duno je najkasnije 18 sati od zatvaranja biralita rezultate i izvjetaj o svom radu dostaviti izbornom povjerenstvu izborne jedinice, a ono zbraja rezultate najkasnije 24 sata od zatvaranja biralita i dostavlja ih DIP-u. -Slubene rezultate objavljuje DIP nakon to proteknu svi rokovi za podnoenje albi.

35

Zatita izbornog prava: -Prigovor zbog nepravilnosti moe podnijeti DIP-u svaka politika stranka, nositelj liste, kandidat za zastupnika najmanje 100 ili 5% biraa. -Prigovor se moe podnijeti u roku od 48 sati od dana kad je izvrena radnja na koju se stavlja prigovor. -DIP je duan donijeti rjeenje u roku od 48 sati od dostavljanja materijala. -Na odluke DIP-a mogue je podnijeti prigovor ustavnom sudu u roku od 48 sati od dostavljanja odluke DIP-a -Ustavni sud ima i pravo nadzora nad ustavnou i zakonitou izbora isto kao i na predsjednikim izborima. Etiko povjerenstvo: -Etiko povjerenstvo ima predsjednika (predsjednik HAZU-a) i 6 lanova od kojih po tri predlau vladajua koalicija i oporba. -lanove na prijedlog stranaka imenuje Ustavni sud od nestranakih istaknutih javnih osoba. Nevladine udruge: -Zainteresirane udruge moraju u roku od osam dana od raspisivanja izbora zatraiti doputenje od DIP-a IZBOR LANOVA PREDSTAVNIKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE: -Izbore raspisuje vlada RH -Izbori se odravaju tree nedjelje u svibnju svake etiri godine -prijevremeni izbori odravaju se u roku od 60 dana od rasputanja predstavnikog tijela; od raspisivanja do izbora mora proi najmanje 30 dana. -Ukoliko se predstavniko tijelo raspusti u kalendarskoj godini redovitih izbora, prijevremeni se nee odrati. -lanovi predstavnikih tijela biraju se razmjernim sustavom, a cijelo podruje jedinice je jedna izborna jedinica. Manjine: -U jedinicama lokalne samouprave nacionalne manjine sa od 5-15% imaju pravo na 1 zastupnika, a sa vie od 15% imaju pravo na razmjeran broj

36

zastupnika -U jedinicama podrune samouprave manjine sa vie od 5% stanovnika imaju pravo na razmjernu zastupljenost. -Ukoliko po D'Hondtovom sustavu manjine ne dobiju dovoljno mandata broj mandata e se poveati koliko je potrebno za zastupnike manjina, a zastupnici postaju oni koji su najbolji po rezultatima od te manjine. -Ukoliko opet ne dobiju dovoljno odrat e se u roku od 90 dana dopunski izbori za manjine.

TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRAVNE VLASTI


PREDSTAVNIKA TIJELA STRUKTURA, USTROJSTVO, FUNKCIJE: Predstavniko tijelo je ustavna i politika institucija, sastavljena od jednog ili vie domova s relativno velikim brojem lanova, koja obavlja zakonodavnu funkciju U federalnim dravama predstavnika tijela su veinom dvodomna, a u unitarni jednodomna iako to ne mora biti sluaj. Struktura Hrvatskog sabora: Dvodomni sustav 1990. 2001. godine -Po ustavu iz 1990. sabor bio dvodoman, a sastojao se od Zastupnikog doma i upanijskog doma. -Zastupniki dom se je sastojao od izmeu 100 i 160 zastupnika, a samostalno je odluivao o svim pitanjima u nadlenosti Hrvatskog dravnog sabora -upanijski dom se je sastojao od po tri izravno izabrana zastupnika iz svake upanije; predsjednik Hrvatske je imao pravo imenovati pet zastupnika u upanijski dom. -upanijski dom je imao savjetodavne i suspenzivne ovlasti naspram zastupnikog doma. -Ustavnim promjenama 2000. godine upanijskom domu su proirene ovlasti na ravnopravno odluivanje u pitanjima ljudskih prava,
37

izbornih zakona i ustrojstva drave i vlasti. -2001. godine je ukinut upanijski dom USTROJSTVO RADA I DJELATNOST PREDSTAVNIKIH TIJELA: Zasjedanje i sjednice: -Sjednica je okupljanje zastupnika u sklopu zasjedanja da bi raspravili i odluilo o nekom pitanju. -Zasjedanje je stalno ili odreeno razdoblje u kojem se predstavniko tijelo, u skladu s ustavom, moe sastajati i obavljati svoje ovlasti. -Sustav stalnog zasjedanja znai da se predstavniko tijelo moe sastati kad god to smatra potrebnim. -Sustav vremenski odreenih razdoblja znai da se predstavniko tijelo moe sastajati unutar za to predvienih razdoblja, a izvanredno izvan njih. -Hrvatski sabor se sastaje izmeu 15. sijenja i 30. srpnja te izmeu 15. rujna i 15. prosinca. -Sabor se izvanredno sastaje na prijedlog -Predsjednika Drave -Predsjednika Vlade -Veine zastupnika -Predsjednika sabora uz suglasnost klubova zastupnika Obnavljanje sastava: -Potpuno obnavljanje znai da se svi zastupnici biraju odjednom -Djelomino obnavljanje znai da se dio zastupnika bira na jednim izborima, a dio na drugim. Radna tijela: -Ustroj i funkcija radnih tijela ureuje se poslovnikom predstavnikog tijela -Predsjednik predstavnikog tijela -Bira se iz redova zastupnika u predstavnikom tijelu -brine se o sazivanju i o dnevnom redu predstavnikog tijela -osigurava odvijanje rasprave -usklauje rad odbora

38

-Odbori i povjerenstva -Osnivaj se da bi se unutar njih odvijala prethodna rasprava o nekom pitanju. -Odbori mogu biti stalni ili posebni (ad hoc) Zastupniki imunitet: -Zastupniki imunitet neodgovornosti znai da zastupnik ne moe kazneno odgovarati za miljenje, stav ili glas dan u predstavnikom tijelu. -Zastupniki imunitet nepovredivosti znai da zastupnik ne moe biti uhien niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja predstavnikog tijela. -U pravilu je predviena iznimka ukoliko je zastupnik zateen u injenju teeg kaznenog djela. Ustavni poloaj i temeljne ovlasti predstavnikih tijela: -Osnovna ovlast predstavnikih tijela je donoenje zakona, ali i drugih opih akata kao npr. proraun. Zakonodavni postupak: -Zakonodavni postupak se ureuje poslovnikom predstavnikog tijela, na temelju osnovnih odredbi propisanih u ustavu. -U veini drava razlikuje se redoviti i hitni postupak. Redoviti postupak 1.) faza inicijative -Pravo inicijative najee imaju zastupnici, odbori i vlada 2.) faza rasprave u odborima -zastupnici lanovi odbora, raspravljaju daju svoje primjedbe i predlau amandmane na zakon 3.) faza rasprave u predstavnikom tijelu -Vodi se rasprava tokom koje se mogu predloiti i amandmani; -glasa se o prijedlogu zakona i o amandmanima

39

Odredbe Ustava Republike Hrvatske o zakonodavnom postupku: -Pravo predlaganja zakona ima -svaki zastupnik -klubovi zastupnika -radna tijela Hrvatskog sabora -vlada Republike Hrvatske -Ako ustavom nije drukije odreeno sabor donosi odluke veinom glasova na sjednici nazonih zastupnika ako ukoliko je nazona veina zastupnika. - Veinom glasova svih zastupnika sabor donosi zakone kojima se ureuju -ljudska prava i temeljne slobode, -izborni sustav, -ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela -ustrojstvo lokalne samouprave -Dvotreinskom veinom sabor donosi zakone koji ureuju nacionalna prava POSLOVNIKE ODREDBE O ZAKONODAVNOM POSTUPKU: 1.)Pokretanje zakonodavnog postupka -Postupak donoenja zakona pokree se dostavom prijedloga zakona predsjedniku sabora. -Sadraj prijedloga zakona mora sadravati navedene -ustavnu osnovu za donoenje zakona -ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e iz zakona proistei. -ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona -tekst prijedloga zakona sa obrazloenjem -tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju odnosno dopunjavaju, ako se predlae izmjena ili dopuna zakona. -Predsjednik sabora upuuje prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku vlade, kad Vlada nije predlagatelj. 2.) Razmatranje prijedloga u radnim tijelima: -Predsjednik matinog radnog tijela i odbora za zakonodavstvo duni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. -Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze, sabor ne moe odluivati prije nego se na temelj izvjea odbora za financije i dravni proraun utvrdi mogu li se osigurati sredstva.
40

-Ako su u prijedlogu obuhvaena pitanja iz djelokruga drugih radnih tijela, prijedlog mogu razmotriti i ta radna tijela. -Radna tijela, osim za zakonodavstvo i osim za ustav poslovnik i politiki sustav, koja su razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja miljenja matinom radnom tijelu. -Matino radno tijelo podnosi izvjee saboru sa svojim miljenjima. 3.) Prvo itanje zakona: -Prvo itanje zakona obuhvaa -izlaganje predlagatelja -opu raspravu u prijedlogu zakona -raspravu o pojedinostima -raspravu o stajalitima radnih tijela -Prijedlog zakona moe biti prihvaen ili odbijen 4.)Konani prijedlog zakona: -Ako sabor prihvati prijedlog predlagatelj e nainiti konani prijedlog zakona. -Podnosi se u roku od 6 mjeseci od dana prihvaanja prijedloga zakona -Obuhvaa -razloge donoenja zakona -pitanja koja se njime rjeavaju -objanjenje odredbi predloenog zakona -podatke o potrebnim financijskim sredstvima i nainu njihovog osiguranja. -Ukoliko je dolo do nekih promjena u prijedlogu mora ih navesti i objasniti. 5.) Drugo itanje zakona: -Drugo itanje obuhvaa -raspravu o tekstu konanog prijedloga, -stajalitima radnih tijela -raspravu o amandmanima -odluivanje o amandmanima -donoenje zakona. 6.) Tree itanje zakona: -Provodi se po odluci sabora ili na zahtjev predlagatelja kada su amandmani brojni ili se njima bitno mijenja sadraj zakona.

41

Donoenje zakona po hitnom postupku: -Kada za to postoje osobito opravdani razlozi. -Predlagati donoenje zakona po hitnom postupku ima -Zastupnik uz podrku jo 25 zastupnika -Klub zastupnika sa 15 ili vie lanova -Klubovi zastupnika koji zajedno imaju 15 ili vie lanova -Prijedlog se podnosi predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrivanja dnevnog reda na sjednici. -Objedinjuje se prvo i drugo itanje zakona. Ostale nadlenosti predstavnikih tijela: -Ratifikacija meunarodnih ugovora -Odluuje o ratu i miru -Imenuje vladu i nadzire njezin rad -Zastupnika pitanja moe postavljati svaki zastupnik svakom ministru o radu njegovog resora i predsjedniku vlade o radu vlade. -Interpelaciju moe podnijeti vie zastupnika i njome traiti objanjenje ministra ili predsjednika vlade o nekom postupku. -O odgovoru raspravlja sabor. -Sabor moe osnovati istrana povjerenstva koja imaju pravo ispitivati aktivnosti vlade ili uprave. Temeljne ovlasti Hrvatskog sabora: -odluuje o donoenju i promjeni ustava -donosi zakone -donosi dravni proraun -odluuje o ratu i miru -donosi akte kojima izraava politiku sabora -donosi strategiju nacionalne sigurnosti i strategiju obrane RH -ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti -odluuje o promjeni granica -raspisuje referendum -obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu sa ustavom i zakonom -nadzire rad vlade i drugih nositelja javnih dunosti -daje amnestiju -obavlja druge poslove utvrene ustavom

42

RAZLIKOVANJE DRAVNIH FUNKCIJA I USTROJSTVO VLASTI Razlikuju se tri shvaanja -1.) Dualistiko -Dravna vlast ostvaruje se kroz funkcije nareivanja i izvravanja 2.)Trijalistiko -Dravna vlast ostvaruje se kroz zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast 3.) Kvadrijalistiko -Dravna vlast ostvaruje se kroz zakonodavnu, sudsku, upravnu i izvrno upravnu funkciju. Kriteriji za razlikovanje zakonodavne upravne i sudske funkcije 1.) Formalni kriterij - prema tijelima koja donose pravne akte karakteristine za odreenu funkciju. 2.) Materijalni kriterij prema sadraju pravnih akata a)Zakonodavnu funkciju obiljeava donoenje zakona -Zakon u formalnom smislu je svaki pravni akt koji je donijelo predvieno tijelo po predvienom postupku i koji nosi naziv zakon -Zakon u materijalnom smislu je svaki opi pravni akt koji je imperativan za sve koji se nau u odnosu koji on regulira. b)Upravnu funkciju obiljeava donoenje upravnih akata -Upravni akt je u formalnom smislu svaki pravni akt donesen prema upravnom postupku i koji nosi naziv upravni akt. -Upravni akt u materijalnom smislu je svaki pojedinani pravni akt kojim se na temelju zakona u materijalnom smislu rjeava pojedinani sluaj. c)Sudsku funkciju obiljeava donoenje sudskih akata. -Sudski akt je u formalnom smislu svaki akt to ga donese sudsko tijelo prema propisanom postupku i koji nosi odgovarajui naziv. -Sudski akt u materijalnom smislu je odluka da je povrijeen opi pravni akt i odluka o sankciji.

43

Sadraj izvrne funkcije: -Poslovi koje obavljaju dravni poglavar i vlada su 1.) Poslovi ustroja i usmjeravanja primjene zakona a) Omoguavanje primjene zakona njihovom prilagodbom upravnim i sudskim tijelima -To obavlja donosei uredbe za primjenu ili izvravanje zakona b) Brine o tome da se zakoni primjenjuju na jedinstven i djelotvoran nain -Donoenjem propisa o unutarnjem ustroju i nainu rada upravnih tijela -Usklaivanjem i usmjeravanjem rada tijela koja primjenjuju zakone 2.) Zakonodavna inicijativa 3.)Voenje vanjske politike -Obuhvaa -raspolaganje oruanim snagama i voenje rata -pravo poslanstva i diplomatskog saveza -pregovaranje i potvrda meunarodnih ugovora Pravni i politiki akti izvrne vlasti: -Pravni akti izvrne vlasti su oni akti koji ustrojavaju i usmjeravaju primjenu zakona. -Politiki akti ili akti vlade su oni akti ije je donoenje predvieno ustavom, ali nisu poblie ureeni pravom; sudovi nemaju pravo nadzora nad njihovom zakonitou. -Akti koji proizlaze iz odnosa izvrnih tijela i predstavnikog tijela -Akti kojima se daje pomilovanje i podjela odlija -Kojima se poduzimaju mjere sigurnosti u kriznim situacijama -akti kojima se odvijaju diplomatski odnosi -akti kojima se u ratnoj situaciji raspolae oruanim snagama i voenje rata

44

UPLITANJE IZVRNIH TIJELA U ZAKONODAVNU FUNKCIJU: Pojam poremeaja nadlenosti: -Poremeaj nadlenosti pojava da tijelo koje obavlja jednu od temeljnih dravnih funkcija preuzme dio nadlenosti tijela koje obavlja drugu dravnu funkciju. -Do poremeaja nadlenosti izmeu zakonodavnog i izvrnog tijela dolazi u situacijama koje zahtijevaju brzo djelovanje. -Tri su osnovna poremeaja nadlenosti: 1.)U sluaju nude -Predsjednik republike moe donositi uredbe i poduzimati izvanredne mjere u sluaju: -Ratnog stanja -neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti. -Kad su tijela dravne vlasti onemoguena u obavljanju svojih funkcija 2.) Na temelju neposredne ustavne ovlasti -Kada su neke ovlasti koje bi naelno trebale pripadati zakonodavcu pripadnu izvrnoj vlasti 3.) Na temelju ovlasti samog zakonodavnog tijela -Zakonodavno tijelo moe ovlastiti izvrno da uredbama na temelju zakonske ovlasti regulira neke drutvene odnose. -Prema ustavu sabor moe ovlastiti vladu da na godinu dana uredbama ureuje sva pitanja osim onih koja se ureuju organskim zakonima. -Ako nakon godine dana sabor ne potvrdi te uredbe one prestaju vaiti.

45

NAELO DIOBE I NAELO JEDINSTVA VLASTI I NJIHOVE PRIMJENE


NALO JEDINSTVA VLASTI I SUSTAV SKUPTINSKE VLADE: Obiljeja sustava skuptinske vlade: -Izvrna vlast je podreena zakonodavnoj Ustrojstvo savezne vlasti u vicarskoj: -Najvie tijelo vlasti je Savezna skuptina koja se sastoji od dva doma: -Nacionalnog vijea -Vijea kantona -Da bi se neka odluka prihvatila ona mora biti izglasana u obadva doma -Savezna skuptina odluuje o svim pitanjima iz djelokruga federacije, a to su sva koja nisu dodijeljena kantonima. -Savezna skuptina obavlja nadzor nad saveznim vijeem, saveznim sudovima i drugim tijelima kojima su povjerene ovlasti iz nadlenosti federacije. -Savezno vijee je najvie izvrno i upravljako tijelo federacije -Sastavljeno je od 7 lanova koje bira savezna skuptina na 4 godine na zajednikoj sjednici domova. -Svaki lan ujedno je i naelnik jednog resora, ali odluivanje je kolektivno -Ono je kolektivni dravni poglavar Naelo jedinstva vlasti i sustav skuptinske vlade u komunistikim dravama: -Sve ostale vlasti su birane i opozive od strane skuptine SUSTAV PREDSJEDNIKE VLADE U SAD-u: Temeljne ustavne znaajke: 1.)Neposredan izbor predsjednika od graana 2.)Jedinstvena izvrna vlast 3.)Odsutnost politike odgovornosti jedne vlasti prema drugoj 4.)Dioba vlasti -Predsjednik SAD-a, Kongres i Vrhovni sud su ravnopravni, svaki u svojem podruju nadlenosti, ali s predvienim mehanizmima utjecaja jedni na druge.

46

Kongres: -sastoji se od predstavnikog doma i senata -Predstavniki dom se bira na dvije godine, a senatori na 6 s tim da se svake dvije bira treina senatora. -Zakone i proraun donose oba doma ravnopravno, a ako bude nesuglasica u amandmanima usklauju se na zajednikom odboru. -pravo predlaganja zakona pripada zastupnicima -Predsjednik predstavnikog doma je lan veinske stranke, a predsjednik senata potpredsjednik SAD-a Predsjednik i potpredsjednik SAD-a: -Predsjednik mora imati najmanje 35 godina i mora biti roen u SAD-u -Bira se na 4 godine, a moe biti izabran najvie dva puta -Predsjednika biraju izbornici (elektori) kojih po saveznoj dravi ima onoliko koliko i senatora i zastupnika. -Povjerena mu je: -Izvrna vlast -vrhovno zapovjednitvo oruanih snaga -poloaj dravnog poglavara -voenje vanjske politike Sudstvo: Vrhovni sud -Najvii federalni sud -Ustrojstvo sastav i nadlenosti federalnih sudova ureuje kongres -Federalne sudce imenuje predsjednik SAD-a uz suglasnost senata na neodreeno. -Vrhovni sud ima 9 lanova Federalni sudovi -Okruni i albeni sudovi Konice i ravnotee: -Predsjednik ima pravo suspenzivnog veta, ali ga se moe zaobii usvajanjem zakona dvotreinskom veinom u oba doma. -Kongres raspolae proraunom

47

USTROJSTVO VLASTI REPUBLIKE HRVATSKE


PREDSJEDNIK REPUBLIKE I NJEGOV ODNOS PREMA VLADI I SABORU: -Predsjednik Hrvatske se brine za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Formiranje vlade: -Kada niti jedna stranka niti koalicija nema vrstu veinu u saboru, predsjednik odluuje kome e povjeriti mandat. -Ukoliko vlada ne bude sastavljena u skladu s uvjetima za sastavljanje, predsjednik e imenovati privremenu nadstranaku vladu i raspisati prijevremene izbore. Nepovjerenje vladi i pravo rasputanja sabora: -Predsjednik Republike Hrvatske moe raspustiti sabor na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade, a nakon razgovora sa predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka, ukoliko je vladi izglasano nepovjerenje ili ukoliko sabor u roku od 120 dana od predlaganja ne donese proraun. Suradnja predsjednika i vlade u obavljanju izvrne vlasti: -Predsjednik i vlada surauju o oblikovanju vanjske politike -Predsjednik i Predsjednik vlade uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora sabora imenuju elnika sigurnosnih slubi. -predsjednik moe predloiti vladi da odri sjednicu i da raspravi odreena pitanja. -Predsjednik moe sudjelovati i raspravljati na sjednici vlade. Samostalne ovlasti predsjednika: -Odgovoran je za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. -Vrhovni zapovjednik oruanih snaga -Na temelju odluke sabora predsjednik objavljuje rat i zakljuuje mir -Moe donositi uredbe sa zakonskom snagom, u za to propisanim situacijama

48

VLADA: -vlada obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom -vladu RH ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri -Pri vladi djeluju i: -Ured predsjednika vlade -Obavlja strune i administrativne poslove po nalogu predsjednika vlade. -Ured za zakonodavstvo -Daje miljenje o usklaenosti prijedloga zakona s ustavom RH -Brine se o objavi propisa u narodnim novinama -Obavlja druge poslove za koje ga ovlasti vlada -Ured za odnose s javnou -Izvjeuje javnost o radu vlade -Ured za nacionalne manjine -Obavlja strune i druge poslove u vezi sa manjinama i ostvarenjem njihovih prava. SREDINJA DRAVNA UPRAVA: -Sredinja dravna uprava zaduena je za -neposredna provedba zakona -donoenje propisa za provedbu zakona -obavljanje upravnog nadzora te drugi i struni poslovi -Tijela dravne uprave su: -Ministarstva -Sredinji dravni uredi -za e-Hrvatsku -za upravljanje dravnom imovinom -za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU -Dravne upravne organizacije -Dravna geodetska uprava -Dravna uprava za zatitu i spaavanje -Dravni hidrometeoroloki zavod -Dravni inspektorat -Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
49

-Dravni zavod za mjeriteljstvo -Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost -Dravni zavod za statistiku

SUDBENA VLAST: Vrhovni sud Republike Hrvatske najvii je sud i osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. -Predsjednika vrhovnog suda bira (i razrjeuje) sabor na 4 godine na prijedlog predsjednika republike uz pribavljeno miljenje sjednice vrhovnog suda. Stabilnost poloaja sudaca: -Sudce imenuje dravno sudbeno vijee -Sudaki poloaj je stalan, a prestaje sa najvie 70 godina ivota -Sudac ne moe obavljati slubu koju je zakon odredio kao nespojivu -sudci imaju imunitet u skladu sa zakonom -Sudac moe biti razrijeen: -ako sam zatrai -ako trajno izgubi sposobnost -ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim -ako zbog poinjenog kaznenog dijela odlui dravno sudbeno vijee -kad navri 70 godina -Sudac ima pravo u roku od 15 dana podnijeti albu ustavnom sudu -Sudac ne moe biti premjeten protiv svoje volje. Dravno sudbeno vijee: -Dravno sudbeno vijee je tijelo sudbene vlasti koje se bavi imenovanjem, razrjeavanjem, te odluivanjem o disciplinskoj odgovornosti sudaca i dravnih odvjetnika. -Ima 11 lanova od kojih su veina sudci, a ostali mogu biti odvjetnici i sveuilini profesori. -lanove bira sabor, a predsjednika lanovi dravnog sudbenog vijea. predsjednik dravnog sudbenog vijea bira se na dvije godine.

50

Temelji sustava ustrojstva sudova Opinski sudovi, upanijski sudovi, trgovaki i visoki trgovaki sudovi, upravni sud. Prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sudovi, Vrhovni sud. Dravno odvjetnitvo: -Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno: -Postupati protiv poinitelja kaznenih dijela -poduzimati pravne radnje radi zatite imovine RH -podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona -Glavnog dravnog odvjetnika RH imenuje na 4 godine sabor na prijedlog vlade uz prethodno miljenje nadlenog odbora sabora. -Zamjenike dravnih odvjetnika imenuje dravnoodvjetniko vijee koje bira sabor

LOKALNA I PODRUNA SAMOUPRAVA: -Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi -Jedinice podrune samouprave su upanije -Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga

SLOENE DRAVE I DRAVNE ZAJEDNICE


FEDERACIJA I KONFEDERACIJA Razlika izmeu federacija i konfederacija temelji se na: 1.) Pravnom temelju zajednice -Konfederacije nastaju meudravnim ugovorom -Temeljni akt federacije je ustav federacije 2.)Odnos tijela zajednice prema graanima -Konfederacije nemaju izvrnih tijela, a odluke zajednikih tijela ne obvezuju graane dok ne budu unesene u zakonodavstvo lanica. -Federacije imaju izvrna tijela, a odluke zajednikih tijela obvezuju graane. 3.)Status u meunarodnom pravu -Konfederacije nisu subjekti meunarodnog prava, nego njihove lanice
51

ISPRAVNA PRIMJENA FEDERALNOG NAELA: -ravnopravnost sudionika -potivanje temeljnog sporazuma o stvaranju zajednice -uzajamno priznanje integriteta svakog lana zajednice -potivanje razliitosti -mirno i sporazumno rjeavanje sukoba interesa -uvaavanje zajednikih i posebnih interesa lanova -dobrovoljnost sudjelovanja u savezu -pravo na mirno istupanje iz saveza

TEMELJNE INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE: Europsko vijee: -ine ga dravni poglavari odnosno predsjednici vlada drava lanica Vijee europske unije: -ine ga ministri vanjskih poslova europske unije odnosno ministri onog o emu se raspravlja. -Zakonodavno tijelo EU Europska komisija: -Priprema i predlae odluke koje donosi vijee EU Europski parlament: -Savjetodavno tijelo kojeg biraju graani EU -U nekim podrujima dobiva i zakonodavne ovlasti Europski sud pravde (u Luksenburgu): -Nadzire potivanje prave EU -Sastoji se od 25 sudaca i 8 pravobranitelja. -Za izbor sudaca potrebna je jednoglasna odluka svih drava lanica -Mandat im traje est godina

52