- ELEKTRIČNA KOLA SA VREMENSKI PROMJENLJIVIM STRUJAMA ( by: M.Omerkić ) 1.

Osnovne razlike između električnih kola sa vremenski konstantnim i vremenski promjenljivim strujama. El.kola sa konstantnim (jednosmjernim strujama) sastoje se od tri elementa: el.izvora(naponskog ili strujnog generatora), provodne veze i potrošača(otpornik). U slučaju vremenski konstantih struja Kirhofovi zakoni su egzaktni tj. formulisani bez bilo kakvih aproksimacija. Ako bi se strogo posmatralo, I Kirhofov zakon bi važio, pod uslovom da je specifična provodnost dielektrika koji okružuje provodnike jednaka nuli. Naravno,ovaj uslov nikada u potpunosti nije tačan. Pored toga,oblik provodnika kojima su međusobno povezani el.elementi kola, ne utiče čak ni teorijski na jačinu struje u granama el.kola. El.kola sa vremenski konstantnim strujama često se koriste u tehničkoj praksi. Ipak,mnogo češće,u raznovrsnim primjenama, susreću se el.kola sa vremenski promjenljivim strujama. Prenos el.energije od mjesta proizvodnje (nuklearne,termoelektrane...) do potrošače obavlja se uglavnom vremenski promjenljivim strujama. U slučaju radija,televizije...prenos signala se ostvaruje uglavnom pomoću vremenski promjenljivih struja. Vremenski promjenljive struje uvijek su praćene pojavom vremenski promjenljivih indukovanih el.polja. Ovo indukovano el.polje indukuje ems u provodnicima koji se u njemu nalaze. Zbog svega toga, svako el.kolo sa vremenskim promjenljivim strujama, predstavlja izuzetno složen sistem za analizu, jer postoji međusobna sprega između svih grana el.kola, koja se ostvaruje podsredstvom indukovanog el.polja. Prema tome, ova međusobna sprega zavisi od oblika grana i njihovog međusobnog položaja. Zbog toga zaključujemo da jačine struja,u svima granama kola sa vremenski promjenljivim strujama, zavise od geometrijskog oblika kola. U velikom broju slučajeva, indukovana ems,usljed sprege između grana kola, mnogo je manja od napona između krajeva elemenata u grani. 2.Uporediti uticaj oblika provodnika/kola na jačinu struja u granama kod el.kola sa vremenski konstantnim i vremenski promjenljivim strujama. - Kod el.kola sa vremenski konstantnim strujam oblik provodnika kojima su međusobno povezani el.elementi kola, ne utiče čak ni teorijski na jačinu struje u granama el.kola. - Svako el.kolo sa vremenskim promjenljivim strujama, predstavlja izuzetno složen sistem za analizu, jer postoji međusobna sprega između svih grana el.kola, koja se ostvaruje podsredstvom indukovanog el.polja. Prema tome, ova međusobna sprega zavisi od oblika grana i njihovog međusobnog položaja. Zbog toga zaključujemo da jačine struja, u svim granama kola sa vremenski promjenljivim strujama, zavise od geometrijskog oblika kola. 3.Površinski – Skin efekat. Površinski efekat predstavlja pojavu neravnomjernog raspoređivanja naizmjenične struje po poprečnom presjeku provodnika, i to tako da je gustina struje u središtu provodnika manja od gustine struje na njegovoj površini. Ova raspodjela smanjuje aktivnu površinu poprečnog presjeka provodnika i povećava njegov otpor. Ako kroz provodnik protiče jednosmjerna struja, gustina struje je ista u svim tačkama poprečnog presjeka provodnika. Međutim,ukoliko kroz provodnik protiče naizmjenična struja i, raspodjela po presjeku je neravnomjerna,i to tako da je najveća na površini,a najmanja u središtu provodnika.

1

Naizmjenična struja obrazuje promjenljivo magnetno polje, odnosno promjenljiv magnetni fluks. Zbog pojave promjenljivog fluksa,unutar provodnika se indukuje promjenljiva ems,pod čijim se uticajem uspostavlja gustina struje,koja se potiskuje prema površini provodnika. Zato se ovaj efekat naziva površinski, ili skin efekat,odnosno površinki efekat prve vrste.Odnosi se na usamljeni provodnik kroz koji protiče promjenljiva struja,i po prirodi je simetričan. Skin efekat je veći ukoliko je brzina promjene fluksa veća. Pored ovoga, postoji i površinski efekat druge vrste, ili efekat bliskosti. Odnosi se na dva provodnika koja su blizu jedan drugom.Npr.provodnici dvožičnog el.voda,kod kojih je I1= -I2. Ako se posmatra raspodjela magnetnog polja dobija se takva raspodjela gje se u jednom dijelu raspodjela prvog i drugog polja podudaraju,a u drugom dijelu su suprtnih smjerova. Pošto je raspodjela nesimetrična,i efekat bliskosti je nesimetričan efekat. 4.Šta su to kvazistaciona stanja u el.kolima? Pored međusobnog uticaja grana el.kola u kolima sa vremenski promjenljivim strujama, postoji još jedan efekat, kojeg nema u kolima sa vremenski konstantnim strujama. To je efekat konačne brzine prostiranja struje duž grana el.kola Duž nekog trakastog voda,zanemarljive podužne otpornosti, em talas (a time i talas struje duž voda) prostire se brzinom jednakoj brzini prostiranja svjetlosti u vakuumu. Može se pokazati da se približno istom brzinom prostire talas struje duž svakog provodnika, koji povezuje elemente el.kola.Ovo znači da u jednom trenutku vremenski promjenljiva struja nije istog intenziteta duž grane. Ovaj efekat primjetan je samo ako je pri datoj brzini promjene struje, grana dovoljno duga. Ako su promjene jačine struje dovoljno spore,da se efekat konačne brzine prostiranja struje duž grana kola može zanemariti, kaže se da je stanje u kolu kvazistacionarno. Riječ "kvazi" je na latinskom "nalik na". 5. Osnovni elementi el.kola sa vremenski promjenljivim strujama. Objasni pojam referentnog smjera u slučaju vremenski promjenljivih struja i napona. U el.kolima sa vremenski promjenljivim strujama, koristi se veliki broj elemenata različitog karaktera, kao što su npr. poluprovodničke diode,el.cijevi,transformatori,zavojnice-kalemi sa i bez feromagnetnog jezgra,tranzistori,kondenzatori sa običnim i nelinearnim dielektrikom,linearni i nelinearni otpornici itd. Neki od ovih elemenat pretvaraju neku drugu vrstu energije u energiju vremenski promjenljivog el.polja (el.cijevi,tranzistor) i njih nazivamo aktivnim elementima.Drugu grupu elementa el.kola čine elementi u kojima se el.energija pretvara u druge oblike energije. Ovo su tzv.pasivni elementi. Osnivna tri elementa u ovakvim el.kolima su otpornici,zavojnice(kalemi) i kondenzatori. Otpornost R simbolizuje proces pretvaranja el.energije u toplotu. Induktivnost L predstavlja karakteristiku pasivnog elementa, i jednaka je odnosu sopstvenog fluksa i struje koja ga je izazvala tj. L = Ф/I . U kalemu (zavojnici) dolazi do nagomilavanja magnetne energije Wm = ½ LI 2. Pad napona na kalemu jednak je nuli UL=0,a to znači da se u kalemu pretvaranje primljene energije,tj.kalem se ponaša kao kratko spojen element u el.kolu. Kapacitivnost C predstavja osnovnu karakteristiku kondenzatora i izražava vezu opterećenja Q i napona na oblogama kondenzatora tj. Q = CUC .Unutar dielektrika kondenzatora dolazi do nagomilavanja el.energije WC = ½ CUC 2.Ne predstavlja prekid kola. Kod vremenski konstantnih struja i napona, referentni kraj potrošača se smatra onaj u koji struja «utiče». Ako se na kraju računa dobije jačina struje,odnosno napona, sa negativnim predznakom,zaključili smo da struja,odnosno napon, ima suprotan smjer od predpostavljenog.

2

Za generatore smo usvojili obrnutu konvenciju. Pojam referentnih smjerova za napon i struju uvodi se i u slučaju vremenski promjenljivih struja,ali je smisao tih ref.smjerova drugačiji. Pod vremenski promjenljivom strujom se podrazumijeva struja koja u toku vremena mijenjabilo intenzitet ili smjer, ili oboje. Za takvu struju kažemo da je pozitivna u onim vremenskim intervalima u kojima joj se stvarni smjer poklapa sa referentnim, a da je negativna u onim vremenskim intervalima u kojima joj je stvarni smjer suprotan od referentnog. 6. Kako bi glasile jednačine u(t) = Ri(t), u(t) = L du(t) kada bi se dt dt usklađeni referentni smjerovi za napon i struju odabrali tako da referentni smjer «izlazi» iz referentnog naponskog kraja elementa. ( - ???????????? -) 7. Objasniti pojam trenutne vrijednosti neke vremenski promjenljive veličine. Vrijednost neke promjenljive veličine u nekom trenutku se naziva trenutna vrijednost te veličine. Trenutne vrijednosti se pišu malim slovom, da se pokaže njihova vremenska zavisnost. Npr. uR(t), iR(t), uL(t), iL(t), uC(t), iC(t).... R,L,C pokazuju da li se radi o struji kroz otpornik,zavojnicu ili kondenzator,odnosno o naponu na njihovim krajevima. 8. Osnovne zakonitosti procesa u el.kolima sa vremenski promjenljivim strujama. (Odgovor - pitanje br. 9) 9.Objasniti fizikalnu suštinu ponašanja elemenataR ,L ,C u kolima s vremenski promjenljivim strujama. Uporediti sa stanjem kada se ovi elementi nalaze u el.kolima sa vremenski konstantnim strujama. Ilustrovati odgovore sa vremenskim dijagramima napona i struje. U kolima sa vremenski promjenljivim strujama, ponašanje elemenata R,L, i C bitno se razlikuje od ponašanja u kolima sa vremenski konstantnim strujama. Otpornost R u ovim kolima karakteriše isti proces pretvaranja el.energije u toplotnu, sa tom razlikom, što je sad brzina pretvaranja energije(snaga) vremenska funkcija. Ovo je posljedica vremenske zavisnosti struje kroz otpornik i napona na njegovim krajevima UR(t)=R iR(t). Po ovoj jednačini, napon između krajeva otpornika je u svakom trenutku proporcionalan jačini struje kroz njega. Ako se jačina struje i napon predstave u zavisnosti od vremena, na istoj slici, to su slične krive i to takve da između njihovih vrijednosti u svakom trenutku postoji stalan odnos.Napon u(t) između krajeva nekog otpornika R, i jačina struje i(t), prikazani su na slici. u(t) i(t)
u(t) i(t)

di(t)

i i(t) = C

t Pod induktivnim kalemom (zavojnicom), kojeg karakteriše induktivnost L, podrazumijeva se takav element za koji je,uz referentne smjerove, veza između napona uL(t),između njegovih krajeva, i jačine struje iL(t) kroz njega, data jednačinom uL(t) = L diL(t) dt 3

koja se permanentno protivi promjenama u el.kolima sa vremenski promjenljivim strujama. Za razliku od pojava u el. ove promjene su stalno prisutne u svim vremenskim trenucima. U el. induktivni kalem u kolu sa vremenski promjenljivim strujama ne predstavlja kratki spoj.u(t) i(t) i(t) 0 t u(t) a) u(t) i(t) u(t) i(t) b) 0 t Slikama su prikazana dva primjera napona između krajeva zavojnice(kalema) koji odgovara oblicima jačine struje kroz zavojnicu. te je ova ems stalno prisutna i opire se promjeni struje. ic(t) + C ic(t) -q(t) +q(t) uc(t) Struja koja protiče kroz granu sa kondezatorom je promjenljiva struja i data je jednačinom: i(t) = dq(t) /dt = C duc(t)/dt. U ovakvom kolu se uspostavlja naponsko ravnotežno stanje uL(t) + eL(t) = 0. uL(t) =L di(t)/dt.kolu. elektrode kondenzatora izložene su djelovanju napona uc(t). usuštini znači da je kroz njegove priključke protekla za to vrijeme količina elektriciteta dq(t). 4 . Promjena opterećenja referentne elektrode kondenzatora za dq(t).polje u dielektriku. Ovo je posljedica ems samoindukcije.kolima sa vremenski konstantnim strujama. a koje je posljedica opterećenja promjenljivog u vremenu qc(t) na elektrodama kondenzatora qc(t) = C uc(t). koji na krajevima kondenzatora izaziva promjenljivo el.

čiji dielektrik nije vakuum.ali ipak postoji promjenljiva struja u njemu.tj.opterećenja zbog deformacije atoma i molekula dielektrika.tj.kolu sa vremenski promjenljivom strujom.kolu sa vremenski promjenljivom strujom. Kada se govori o struji kroz kondenzator. data je kao linearna zavisnost i(t) = u(t)/R. Kroz sam kondenzator. podrazumijeva se struja kroz njegove priključke. odnosno U0 .strujno kolo sa kondenzatorom nije zatvoreno.kroz njegov dielektrik.iako kroz njegove priključke postoji vremenski promjenljiva struja. Kroz sam kondenzator. Kroz granu sa kondenzatorom protiče promjenljiva struja.nema struje.dolaki do vremenski promjenljive polarizacije. Kroz granu sa kondenzatorom protiče promjenljiva struja.tj.dolaki do vremenski promjenljive polarizacije.može se zaključiti da u el. i(t) u(t) i(t) a) t Jednačina između vremenski promjenljivog napona i jačine struje u slučaju otpornika. U slučaju kondenzatora. i(t) u(t) i(t) b) 0 t 10.dok je u kolima sa jednosmjernom strujom zatvoreno.kada se govori o struji kroz kondenzator.kroz njegov dielektrik. Zašto? Opterećenje se zadržava na elektrodama kondenzatora.može se zaključiti da u el.čiji dielektrik nije vakuum. Prema tome.koja je u svakom trenutku povezana sa naponom na njegovim elektrodama-oblogama. Na osnovu predhodnih analiza. odnosno napona na krajevima kondenzatora javlja se konstanta I0.kada se govori o struji kroz kondenzator.nema struje.i struja teče kroz granu u kojoj je kondenzator. Kakav je fizikalni smisao? Pojavljuju li se ove konstante u slučaju prostoperiodičnih napona i struja? di(t) u(t) = L dt 5 . podrazumijeva se struja kroz njegove priključke. 11. Na osnovu predhodnih analiza. Na slikama su prikazani oblici promjene jačine struje kroz kondenzator koji odgovaraju nekim tipičnim oblicima promjene napona na njegovim krajevima.kondenzator ne predstavlja prekid kola.tj.i struja teče kroz granu u kojoj je kondenzator. U slučaju kondenzatora.koja je u svakom trenutku povezana sa naponom na njegovim elektrodama-oblogama. do kretanja el.kondenzator ne predstavlja prekid kola. Prema tome.iako kroz njegove priključke postoji vremenski promjenljiva struja.Opterećenje se zadržava na elektrodama kondenzatora. do kretanja el. Prilikom izračunavanja struje kroz induktivni kalem. podrazumijeva se struja kroz priključke kondenzatora.opterećenja zbog deformacije atoma i molekula dielektrika.nije galvanski povezano.

ali im je suma u svakom trenutku jednaka nuli. Kirchoff-ovi zakoni za el.napon između njih je nula. U slučaju vremenski promjenljivih struja.jednaka je nuli.relativno prost sistem jednačina. prvi Kirchoffov zakon vrijedi pod uslovom da su referentni smjerovi struja u svim granam.kolo sa promjenljivim strujama možemo dobiti kao ∑ u (t) = 0 k Tj.kola u svakom trenutku k=1 za zatvorenu konturu.smjer od čvora. 6 .koji glasi: Algebarska suma trenutnih vrijednosti struja u granama. Za bilo koji čvor u kolu naizmjenične struje može se definisati i primijeniti prvi Kirhofov zakon.koje se stiču u bilo koji čvor kola. kao sumu svih napona duž grana el. U slučaju linearnih el. n II Kirchoffov zakon za el. U ovim jednačinama. Iz ove jednačine. Način određivanja tih struja bi bio znatno otežan.smjer ka čvoru.kolu važi. Za svaki čvor u el.znači od oblika napona koji vlada na krajevima induktivnog kalema. Drugi Kirhofov zakon glasi: Algebarska suma trenutnih vrijednosti napona na svim elementima duž proizvoljne zatvorene konture električnog kola jednaka je nuli.kalemova i kondenzatora.a negativna ako je ref.kolu sastavljenom od generatora.Za induktivni kalem napon na njegovim krajevima dat je jednačinom. dolazimo do jednačine za napon 1 na krajevima kondenzatora uc(t) = i(t)dt + U0 C L ∫ ∫ Objašnjenje je isto kao i predhodno.napon između krajeva elemenata jednak je razlici potencijala između tih krajeva.pomoću Kirhoffovih zakona ne možemo dobiti takav. Kada se tačke A i B poklope.odnosno integrale u vremenu. napon između bilo koje dvije tačke A i B u el. U tom slučaju.kolo sastoji od proizvoljnog broja elemenata i da je brzina promjene ems naponskih i strujnih generatora takva da se stanje u el. pojedini sabirci sa lijeve strane jednačine mijenjaju u toku vremena svoju vrijednost.Pored neke vremenski promjenljive struje i(t). tada vrijedi ∑ i (t) = 0 k=1 k Ovako napisan. Analogno tome Iz jednačine i(t) = C duc(t)/dt. taj napon se uzima sa pozitivnim predznakom.kolu može smatrati kvasistacionarnim.kola sa vremenski promjenljivim strujama.kola sa vremenski konstantnim strujama Kirchoffovi zakoni su omogućavali da se napiše sistem linearnih algebarskih jednačina.kola bile su nepoznate veličine. 12. U slučaju vremenski promjenljivih struja. ∑ i = 0.i matematički komplikovan.koje se stiču u čvoru. Ako se pri kretanju duž grana el. n Neka se u čvoru stiče n struja (grana).kolu jednak je uAB(t) = { ∑ u(t) }od A do B . isti u odnosu na čvor. Usvajamo da je struja sa pozitivnim predznakom ako je ref. jačine struja kroz grane el.bilo ka čvoru.koji bi.u svakom trenutku. U principu kondenzator može biti priključen istovremeno na vremenski promjenljivi i konstantni napon U0.ukupna jačina struje kroz neki kalem bi sada bila i(t)+I0. U nekom el. Ovdje bismo dobili takav sistem.otpornika. postojaće i neka vremenski konstantna struja struja I0. I Kirchoffov zakon.kola od A do B naiđe na referenti kraj elementa. bilo od čvora. Predpostavimo da se el. sadržavao i njihove izvode. Prema tome.pored nepoznatih jačina struja kroz grane. struju i(t) možemo odrediti 1 i(t) = u(t) dt + I0 I0 je konstanta koja najviše zavisi od toga na šta je kalem priključen.

Objasni pri kojim uslovima važi drugi Kirhoff-ov zakon ∑ uk(t) = 0za električna kola k=1 n sa vremenski promjenljivim strujama.sila izvora.kola.gdje je el.snaga potrošača negativna.dio dobijene energije vraća izvoru.snaga vremenska funkcija. i naziva se aktivnim padom napona.kola jednaka je algebarskoj sumi trenutnih vrijednosti padova napona na svim elementia dotične konture.∑ u = 0. U intervalu vremena dt. Jednaka je proizvodu trenutnih vrijednosti napona u(t) i trenutne vrijednosti struje i(t).sile(t) / dt = u(t) · i(t) . Posmatrajmo neki potrošač priključen na izvor napona u(t). može imati i negativnu vrijednost. za razliku od vremenski konstantnih struja. potrošač se ponaša kao generator. kroz potrošač protekne količina naelektrisanja dq(t) = i(t) dt. koja jedva obuhvata čvor.ili rada el.tj. 7 . ∑e = ∑u Napon na krajevima osnovnih parametara povezan je sa strujom koja protiče kroz njih jednačinama: Za aktivni otpor R: uR = R i . Za kapacitet C : uL = L uc = 1 C di dt i dt i naziva se induktivnim padom napona. Neka je i(t) jačina struje kroz priključke potrošača ili prijemnika. Zaključujemo da je el.sile izvora izvršile su rad dAel. ∫ 13.snaga uvijek bila pozitivna i vremenski konstantna veličina (P=RI2). Ili algebarska suma svih trenutnih vrijednosti ems izvora duž proizvoljne zatvorene konture el. Brzina pretvaranja el. p(t) = dAel. u tom vremenskom intervalu el.snaga u pojedinim vremenskim intervalima. Snaga u električnim kolima sa vremenski promjenljivim strujama . Koje su sličnosti i razlike između drugog Kirhoff-ovog zakona za električna kola sa vremenski konstantnim strujama n i tog zakona ∑ uk(t) = 0 ∑E . koju u svakom trenutku karakteriše trenutna vrijednost p(t). i naziva se kapacitivnim padom napona. 14. i kada se primijeni na veliku površ koju provodnici presijecaju daleko od čvora. u kojem stanje nije kvazistacionarno? Odgovor ilustrovati primjerom za sljedeća dva slučaja: kada se prvi Kirhoffov zakon primijeni na malu površ. naziva se snaga. Da li prvi Kirhoff-ov zakon vrijedi za svaki čvor el.sile(t) = u(t) · i(t)dt. U slučaju vremenski promjenljivih struja.rada. Za induktivitet L: . el. U intervalima kada je el. Prema definiciji napona. Da li je taj zakon u takvom slučaju apsolutno tačan ? 15.∑RI = 0? k=1 16.

ω = dα(t)/dt. Ugao ψi predstavlja početnu fazu.faza opisuje trenutni izgled. Prema tome. i one imaju najvažniju ulogu u elektrotehnici. Objasniti fizikalnu suštinu «fazne razlike» vremenski promjenljivih veličina.koja je u toku jednog perioda izvršila sve svoje promjene. gdje je N broj ciklusa. Interval T poslije koga se vrijednosti periodične funkcije ponavljaju.i on je vrijeme. Kod vremenski promjenljivih struja poseban značaj imaju periodične struje. naziva se njen period.odnosno vrijednost prostoperiodične funkcije. Prema tome.struje čije se karakteristične veličine mijenjaju po prosto-periodičnom zakonu (sinusnom ili kosinusnom). SAD 60Hz. a ° ° b Im ° ° Im a’ b ψi 0 T -Im Broj ciklusa u jednoj sekundi definiše učestanost pojave ili frekvenciju f = N/tn . Ipak. «Faza» je grčka riječ i znači izgled ili pojava. ....= i ( t + nt ).struje.kaže se da je izvršila jedan ciklus. Na dijagramu tačka b označava maksimalnu vrijednost koju veličina može dostići. ω ugaona ili kružna učestanost. gdje je n-cijeli broj.) 1Hz predstavlja ušestanost periodične struje. fazna razlika između napona i struje jednaka je φ = αu(t) – αi(t) = θ – ψ.. 1Hz(herc). Pošto period predstavlja neki vremenski interval.čija ke jedinica sekunda s. Na primjeru nekog elementa el. Oblici promjene napona i struje u el...kola. Osnovni pojmovi o periodičnim i prostoperiodičnim veličinama i karakteristične vrijednosti prostoperiodičnih veličina .kroz koji protiče struja i(t) i na čijim krajevima vlada napon u(t).čiji se karakter egzaktno ponavlja nakog određenog perioda.. Ove struje se nazivaju prostoperiodične el.od značaja su el.početni fazni ugao prostoperiodične struje.za period se može reći da predstavlja dužinu trajanja jednog ciklusa periodične funkcije. Matematički izražena ova veličina bi bila: i(t) = Im sin (ωt + ψi). kašnjenje ili prednjačenje jedne u odnosu na drugu . Periodične struje su one el. [rad/s] 18.i naziva se maximalna vrijednost ili amplituda. Obilježavamo je sa αi(t).kolima u praksi su vrlo različiti.. (Evropa 50Hz..a koje se kasnije periodično ponavljaju.čije se vrijednosti u jednakim vremenskim intervalima ponavljaju. Za veličinu.struje ili harmonijske ili sinusoidalne.čiji je period jednak 1sek.. i(t) = i ( t + T ) = i ( t + 2T ) = .a izraz u zagradi definiše trenutnu vrijednost faznog ugla ili faze prostoperiodične struje. Ako je u pitanju samo jedan ciklus f = 1/T.. 8 .a tn vrijeme za koji se ti cikluse izvrše..17. Jedinica za frekvencij je 1/s tj. gdje je Im amplituda. Pod vremenski periodičnim veličinama podrazumijevaju se veličine.

Napon i struja su različite fizikalne veličine. Srednja vrijednost prostoperiodičnoih veličina . i n Isr t T/2 0 T Ako uočimo pravougaonik.nego faznom razlikom.za vremenskim promjenama napona u(t).Fazna razlika jednaka je razlici njihovih početnih faza. 19.onda je površina ovog pravougaonika S'=Isr T/2. U analizi ponašanja prostoperiodične veličine tokom cjelokupnog intervala to i nije baš najpogodnije.kriva napona u(t) je pomjerena udesno u odnosu na krivu i(t) i kažemo da napon kasni za strujom. Maksimalna vrijednost prostoperiodične veičine predstavlja najveću vrijednost koju veličina postiže u bilo kom vremenskom trenutku. Srednja vrijednost prostoperiodične veličine predstavlja algebarski određenu prosječnu vrijednost u toku nekog vremenskog intervala. U tom slučaju neophodno je definisati drugu veličinu.odnosno da struja prednjači naponu. vremenski interval se podijeli na n segmenat. odgovarajući maximum i nule napona u(t) nastupaju nešto ranije od onih za i(t). Isr = 2/T (od 0 do π/2 ) i(t)dt. za vrijeme koje odgovara faznoj razlici φ.uglom. Tada kažemo da napon u(t) prednjači nad strujom i(t). Kašnjenje.ugaona učestanostfrekvencija.odnosno vrijednost koja omogućava analizu periodične veličine u toku nekog cjelokupnog vremenskog intervala. što znači da je kriva napona u(t) pomjerena ulijevo u odnosu na krivu i(t). To znači da će se vremenske promjene struje i(t) javiti kasnije.tj. Kada je θ <ψ slučaj je obrnut tj. Kada je θ >ψ.čija je visina jednaka dužini presječne duži vrijednosti struje Isr. Ima li smisla porediti njihove početne faze? Ima li onda smisla porediti njihove amplitude? 20.uvodi se i pojam apsolutne vrijednosti te veličine koji se od predstavljenog oblika krive razlikuje po tome što je negativni polutalas prebačen 9 ∫ . Radi dređivanja srednje vrijednosti.početni fazni pomak). Za određivanje karaktera neke prostoperiodične veličine.a osnovica koja je jednaka dužini T/2.i dijeljenjem sa sa ukupnim brojem segmenata n se dobija prosječna vrijednost analizirane veličine u nekom vremenskom intervalu.čijim sabiranjem vrijednosti.čak i najsavremenijim sredstvima.odnosno prednjačenje jedne veličine u odnosu na drugu se ne izražava vremenom. neophodno je poznavati osnovne parametre koji definišu ovu veličinu (maksimalna vrijednost-amplituda. Vezano za srednju vrijednost neke veličine.

iznad ose.dobićemo Im ____ I= = 0. pri čemu je vrijednost ove struje određena jednačinom: ∫ I= √1/T ∫ √ ___________________________ (od 0 do T) i2(t)dt Ova vrijednost struje se naziva efektivna vrijednost struje. Naizmjenična struja i(t) izvrši rad u otporniku R za vrijeme T isti kao i jednosmjerna struja I u tom istom otporniku za isto vrijeme T. Primjeri korištenja efektivne vrijednosti u praksi .onda nam je potrebno poznavati maksimalnu vrijednost tog naizmjeničnog napona.7o7 Im Koja će se od karakteristika periodične struje ili napona koristiti.jednaka je nuli. Vrlo je važno istaći da svi laboratorijski elementi pokazuju efektivnu vrijednost prostoperiodičnih veličina.čije se negativne i pozitivne vrijednosti poslije svake poluperiode mijenjaju. Kad se radi o zagrijavanju provodnika. koji se obrće konstantnom brzinom ω u homogenom magnetnom polju.uvrštavnjem u jednačinu za efektivnu vrijednost. Ako se radi o elektrolizi ili npr. Ove dvije jednačine uspostavljaju vezu između srednje vrijednosti i maksimalne vrijednosti prostoperiodičnih veličina.a početni fazni pomak u tom slučaju nema značaja. u slučaju elektrolize. √2 23. U tom slučaju svejedno je hoće li se algebarsko usrednjavanje vršiti za poluperiod ili period prostoperiodične veličine. Ako se postavlja pitanje može li neki kondenzator da izdrži određeni periodični napon. oko ose koja je normalna na linije magnetnog polja. srazmjeran srednjoj vrijednosti prostoperiodične struje ? Odgovor: Pitanje 22 22. Princip rada generatora prostoperiodične struje .punjenja akumulatora i određivanja srednjeg momenta magnetnih sila na strujnu konturu u homogenom.odnosno generator prostoperiodičnog napona predstavlja jedan pravougaoni ram (okvir).srednje vrijednosti struje. Ako se vrijednost struje mijenja po zakonu i(t) = Im sinωt. Srednja vrijednost takve veličine izračunava se sljedećom jednačinom: Isr = 1/T (od 0 do T ) i|(t)|dt. Na osnovu kojih zaključujemo da je srednja vrijednost prostoperiodičnih veličina jednaka nuli. 10 . Srednja vrijednost svake periodične veličine.od interesa je poznavanje tzv. Zbog čega je efekat periodične struje.vremenski konstantnom magnetnom polju.najjednostavnije ga je proračunati ako se koristi efektivna vrijednost napona ili struje. o punjenju akumulatora. Najprostiji izvor. Efektivna vrijednost prostoperiodičnih struja. 21. zavisi od toga šta se posmatra.

ako se u jednoj minuti ima n obrtaja rama.linija.položaj rama α=ωt=3π/2 odgovara nultoj vrijednosti fluksa. Pošto se vremenom mijenja položaj rama. 24.položaj rama α=ωt=0.koji je se razlikuje za svaki položaj rama. 4.polja ne presijecaju površinu rama. karakteriše položaj kada on zahvata maksimalan fluks.fluks je maksimalan.otpornik R se zagrijava.i gdje vlada napon u(t) prikazano je na slici.kolo sa otpornikom R kroz koji protiče promjenljiva struja i(t) i(t). e(t) =Em sinωt.položaj rama α=ωt=π odgovara maksimalnoj negativnoj vrijednosti fluksa. gdje je Φm-max.zbog toga što su vektori normale i linije indukcije kolinearni vektori suprotne orijentacije.struje u kolu ima za posljedicu pretvaranja el.te je magn.položaj rama α=ωt=π/2 odgovara trenutku kada linije magn. Prosto el.a ems = 0.znači da i fluks zavisi i mijenja se za svaki vremenski trenutak.koristi se njih N.fluks u tom trenutku jednak nuli.tada će broj ciklusa promjene ems u jednoj sekundi biti f = n/60. (1. Otpornik u električnom kolu prostoperiodične struje . Zaključak je da između magn. + 11 R . ωt=α-ugao između normale i magn. u tom slučaju je indukovana ems e=Nω·Φm·cosωt.U toku okretanja ram prolazi kroz različite položaje i u svakom trenutku njegov položaj u odnosu na linije magnetnog polja je drugačiji.41 je korijen iz 2) Za vremenski interval.koji odgovara jednom punom obrtaju rama.44 fΦmN. 3. 5. Φ.fluksa i indukovane ems postoji fazni pomak u iznosu od π/2. Time se mijenja njegov fluks.položaj rama α=ωt=2π odgovara početnom položaju.a indukovana ems ima maksimalnu negativnu vrijednost. U skladu sa Faradejevom em. A ako polje nije homogeno Φ = ∫BS cosα. E = Em /1.indukcijom. Kod realnih generatora u praksi.odnosno namotaja. izvide se sljedeći zaključci: 1. ems=0. ems učini jedan puni ciklus promjene u trajanju jednog perioda T. Ako je ram u homogenom magnetnom polju. umjesto jednog rama. 2.41 = 4. Proticanje el.fluks.fluks fazno prednjači indukovanoj ems za π/2 . Em=N·2πf·Φm . tada za sve elementarne površine ds vrijednost magnetne indukcije konstantna pa je Φ = BS cosα. Prema tome.dt e = ωΦm sinωt.energije u toplotu na otporniku R. Magn.pri čemu je sada ukupni fluks Φuk = NΦ = N·Φm·cosωt .a ems je maksimalna. Φm=BS.e Em π/2 e Φ ωt π 3π/2 2π Analizirajući oblik krivih koje su date na slici. tj.promjena magnetnog fluksa kroz zatvorenu konturu ima za posljedicu pojavu indukovane ems po zakonu dΦ e= .ems je jednaka nuli.

Ovi odnosi daju važne karakteristike el.Ako se napon mijenja po zakonu u(t)=Umsin(ωt+θ).kolu. a da struja dostiže maksimum kada je i napon maksimalan. El. El. Analizirajuću zadnju jednačinu. koja je jednaka struji kroz čitavo kolo 12 . Srednja snaga se još baziva i aktivna snaga. to se poređenjem ove dvije jednačine dobija Im = Um/R .koja se na otporniku R pretvara u toplotu.energije u toplotu. Njena maksimalna vrijednost se određuje po Omovom zakonu Im = Um / R. pR(t) = uR(t) i(t) = Um sin(ωt + θ)· Im sin(ωt + Ψ) = Um Im sin2 (ωt + θ) = = U I [1-cos(2(ωt + θ)] ≥ 0.i da naizmjenična struja i(t). Vrije dnosti U i I su efektivne vrijednosti napona i struje. Induktivni kalem-zavojnica u električnom kolu prostoperiodične struje . Ovo znači da je smjer kretanja energije od izvora ka potrošaču. Kada se induktivni kalem(zavojnica) nađe u kolu naizmjenične struje pod djelovanjem promjenljivog napona. koja izaziva pojavu promjenljivog magnetnog fluksa.struja u ovom kolu prati promjene priključenog napona tj. Sa dijagrama se čita i to da u kolu nema struje kada je napon jednak nuli. 25. Ovaj zaključak upućuje da se u ovakvom el. Za ovo el. Ψ=θ.za razliku od omskog otpornika u kolima stacionarne struje.a otpornik u el.kola sa aktivnim otporom u kolu naizmjenične struje karakteriše energetski proces pretvaranja el.kolo se kaže da su struja i napon u fazi. Na krajevima kalema javiće se promjenljivi napon koji se određuje jednačinom: diL(t) uL(t) = L Ako predpostavimo da se priključeni napon mijenja po prostoperiodičnom zakonu dt u(t)=Umsin(ωt + θ) tada iz jednačine za napon na krajevima induktivnog elementa određujemo struju kroz zavojnicu. Srednja snaga ovog kola je Psr = U·I = U2/R ≠ 0.po Omovom zakonu bi struja u ovom kolu bila jednaka: i(t) = Um u(t) = sin(ωt+θ) R R Kako je opšti oblik promjene struje dat jednačinom i(t)=Im sin(ωt+ψ). naziva se aktivni otpornik. javiće se u kolu promjenljiva struja.kolu odigravaju aktivni procesi. Na vremenskom dijagramu napon i struja izgledaju tako što je početni fazni pomak ovih veličina jednak nuli. čiji je smjer suprotan uzroku nastanka. Za analizu energetske pojave neophodno je odrediti funkcijuj trenutne snage.mijenja se i predznak struje.zaključujemo da je u svakom vremenskom trenutku snaga pozitivna.tj.ima isti fazni pomak kao napon Ψ = θ.a kada se promijeni znak napona izvora.a to je da je maksomalna vrijednost struje određena odnosom maksimalne vrijednosti napona i otpornosti provodnika.prati promjenu napona. Fluks u kalemu indukuje ems samoindukcije. da se u njemu vrši nepovratno pretvaranje el.kola sa otpornikom R.energije u toplotu na aktivnom otporniku otpornosti R.koja protiče kroz kolo.

Ove oscilacije karakterišu se tzv. Struja raste do maksimalne vrijednosti.nema nepovratnog pretvaranja el.Za čisto prostoperiodični režim ova konstanta je jednaka nuli. reaktivnom snagom.energija se periodično privremeno deponuje u kalemu i u sljedećem vremenskom intervalu se cjelokupna vraća izvoru.i(t)=1/L u(t)dt + I0 .energije u toplotnu (kao kod R). U i(t) i(t) = m sin (ωt + θ – π/2) ωL i(t) = Im sin (ωt +ψ) L uL (t) u(t) Im = Um ωL ∫ Prva jednačina podsjeća nas na Omov zakon. u. Indukovana ems samoindukcije se protivi promjeni struje kroz kalem.ali pod uslovom da imenilac ima karakter otpornosti. iz ove druge jednačine proizilazi da je početni fazni stav struje ψ= -π/2. Kondenzator u električnom kolu prostoperiodične struje . U ovoj jednačini I0 predstavlja moguću. Ta otpornost se naziva induktivna otpornost ili induktivni otpor XL=ωL [Ω] UL=XLIL –efektivne vrijednosti. Ovo praktično znači da energija osciluje između izvora i kalema. Dakle. a rad el. i(t) 26.samo što su sada suprotni smjerovi napona i struje.To znači da struja fazno zaostaje za ugao π/2. Psr = 0 ukazuje da se u zavojnici ne razvija aktivna snaga.promjena snage u ovakvom kolu je dva puta brža od promjene napona.energije. Induktivni kalem je reaktivni potrošač. usljed čega dolazi do kašnjenja struje u odnosu na priključeni napon.vremenski konstantnu. Znači.polja kalema. komponentu struje kroz induktivni kalem.prema tome.odnosno u drugoj četvrtini perioda. Opadanjem struje dolazi do opadanja magn. Struja fazno zaostaje za naponom za π/2. Nema nepovratnih gubitaka energije u kalemu. U drugoj polovini perioda proces se ponavlja. + u(t) C uc (t) 13 . Druga jednačina pokazuje da u ovom slučaju struja i napon nemaju isti početni fazni stav. Ako predpostavimo da je početni fazni stav napona jednak nuli.do njenog vraćanja izvoru (negativna snaga).θ=0.i i el p(t) u t 0 π/2 U prvoj četvrtini perioda su napon i struja pozitivni.sila izvora prelazi u energiju magn. Snaga p(t)=UI sin 2ωt .a u el.odnosno struje.sve do maksimalne vrijednosti Wm=½LI2m.kolu nema aktivnih procesa i nema nepovratnih gubitaka energije.

Dakle. pri djelovanju priključenog promjenljivog napona.pretvara se u rad. P=Psr=0. Rad el.iz druge jednačine proizilazi da je u tom trenutku početni fazni stav struje ψ=π/2. u. vidjeli smo da struja i napon nisu u fazi i nemaju isti početni fazni stav.te kroz granu(priključke) dolazi do proticanja el. Snaga se mijenja dvostruko bržom učestanošću: p(t) =UI sin2ωt. U drugoj četvrtini perioda napon opada. Im = 1m ωL Prva jednačina podsjeća na Omov zakon. U ovom periodu kondenzator se prazni.polje.te će se kondenzator periodično puniti i prazniti.Kondenzator je priključen na izvor promjenljivog naizmjeničnog napona. dobijamo U sljedeće: ψ = θ + π/2 .ems kondenzatora takođe raste i sve ovo kao rezultat daje da se u kondenzatoru pojačava el. Snaga izvora je pozitivna. 14 . pod uslovom da imenilac ima karakter otpornosti.koja predstavlja struju punjenja i pražnjenja kondenzatora.sila izvora se pretvara u elektrostatičku energiju el.i ovdje imamo oscilovanje energije između izvora i kondenzatora.kolu će proticati naizmjenična struja.Ovo ukazuje da struja kroz kondenzator fazno prednjači naponu na njegovim krajevima za ugao π/2 .kolu naizmjenične struje ne predstavlja prekid u kretanju elektriciteta. a u el. Uz predpostavku da je početni fazni stav napona θ=0.i time se smanjuje elektrostatička energija kondenzatora. 1 Xc = [Ω] . ωC Ova otpornost izaziva uticaj ems kondenzatora na struju kroz kondenzator.vrijednosti.polja kondenzatora.a elektrostatička energija kondenzatora se mijenja po zakonu: Wcm=½CU2cm .odnosno za ¼ perioda.struje. Ems kondenzatora se protivi priključenom naponu.i u ec p(t) i ωt 0 π/2 Sa slike možemo zaključiti: Kad napon izvora raste od 0 do max. on održava struju u kolu. Kod druge jednačine ψ = θ + π/2 . i(t) = dqc(t) dt =C du(t) dt Poređenjem jednačina promjene napona po prostoperiodičnom zakonu i struje u kolu. On se naziva kapacitivna otpornost. koji se predaje izvoru.Kondenzator u el.kondenzator prima energiju od izvora i ponaša se kao prijemnik (potrošač) (prva četvrtina perioda). UC = XCIC .

dt 1 1 uC = idt = I cosωt = XC Im sin(ωt – π/2).energije u toplotnu.a već u sljedećoj četvrtini se vraća izvoru. Pod djelovanjem ovog promjenljivog napona u el.ili čisto reaktivno kolo predstavlja idealan slučaj nekog realnog el. XL>XC – pretežno induktivno kolo 0 < φ ≤ π/2 .kolo sadrži elemente sa aktivnim i reaktivnim karakteristikama.redno el. Zbog toga se za kondenzator kaže da je reaktivni prijemnik-potrošač. Dakle. 27.kolo sastavljeno od aktivnog otpornika otpornosti R. uR =R·i(t)=RImsinωt . Ovi elementi su priključeni na izvor promjenljivog napona u(t)=Umsin(ωt + θ).koja se mijenja po zakonu i(t)=Imsin(ωt + ψ).nego ga karakteriše i određeni iznos koeficijenta samoinduktivnosti.kola.U ovom kolu nema nepovratnih gubitaka energije. Električno kolo sa otpornikom.kola sa reakivnim elementima (L i C) nema nepovratnog pretvaranja el. Električna energija se periodično privremeno deponuje između obloga kondenzatora u ¼ perioda. zaključujemo da čisto aktivno. uL =L di =Lω Im cosωt = XL Im sin(ωt + π/2) . S obzirom na to da svaki aktivni element nije idealan. ωC m C ∫ I= 2 U √R +(X -X ) L C 2 Z= √R +(X -X ) 2 L C 2 Impedanda (prividna otpornost) Za analizu el. Na krajevima svakog od ovih elemenata ima se napon ima se poseban napon.već ona osciluje između izvora i reaktivnih elemenata. pa se može koristiti za «razdvajanje» periodične struje od jednosmjerne.induktivnim kalemom i kondenzatorom .kola sa parametrima R. Kod el. Razmatramo slučaj kada je početni fazni stav struje jednak nuli. R L C i(t) uR(t) uL(t) uC(t) + u(t) Na slici je prikazano jedno redno vezano el.induktivnog elementa-zavojnice induktivnosti L i kondenzatora kapaciteta C. Kondenzator pri dovoljno visokim učestanostima predstavlja kratak spoj. 15 . i(t)=Imsinωt. nema aktivnih procesa.tj.kolu će se pojaviti struja.L i C važno je proučiti tri karakteristična slučaja: 1.

ali je njihova suma jednaka nuli. napon između krajeva kondenzatora i kalema nisu jednaki nuli.naponske rezonance. Do pojave prenapona dolazi u suštini zbog velike (teorijski) maksimalne struje kroz el. Redno rezonantno kolo. a za kolo se kaže da je u rezonanciji.kolo.filterima za propuštanje signala određenih učestalosti. tj. U slučaju rezonance naponi izmeđuz krajeva kondenzatora i kalema nisu jednaki nuli. Rezonanca na latinskom znači odjek. XL=XC – čisto aktivno kolo.zbog čega se ova rezonanca i naziva naponska rezonanca.po kojoj je efektivna vrijednost struje kroz kolo najveća. Pri ovoj učestanost fazna razlika između napona i struje je jednaka nuli (φ=0).nego mogu biti i znatno veći od napona izvora na koji je el. XL-XC = 0. Rp L C 16 U . Primjena: Prosto rezonantno kolo se često koristi u praksi. Kaže se da je kolo u rezonanciji.kolo priključeno. 3. Zašto se ovaj slučaj naziva strujna rezonanca? Dati fizikalno I + objašnjenje ove pojave.Rezonantne pojave se koriste u tzv. ωC Tada je najveća vrijednost struje definisana jednačinom I = U/R.čija je rezonantna učestanost jednaka učestanosti napona napona koji želimo da odstranimo. Paralelno rezonantno kolo.napon između krajeva potrošača one učestanosti koju želimo odstraniti biće jednak nuli. Zadatak je da nekom potrošaču dovedemo napon samo jedne učestanosti. a to znači da je ωL – 1/ωC = 0. U tom cilju paralelno sa potrošačem vežemo redno rezonantno kolo. XL<XC – pretežno kapacitivno kolo –π/2 < φ < 0 . 30. Ovaj treći izaziva pojavu tzv. što ne znači da je napon između krajeva kondenzatora i krajeva kalema jednak nuli. ako u nekom kolu djeluju generatori dvije učestanosti.ali je njihova suma jednaka nuli. Kada je ωL - √R +(X -X ) L C 2 √ 29. Prema jednačini za struju u ovakvom kolu I= 2 U 1 = 0.2. Naponi između krajeva kalema i kondenzatora ne samo da nisu jednaki nuli u slučaju naponske rezonance. Npr. 28.pa se ova učestanost i naziva rezonantne ugaona učestanost. U tom slučaju ima se najveća efektivna vrijednost struje kroz kolo I = U/R .kalema i kondenzatora. U slučaju rezonancije. Pošto za svoju rezonantnu učestanost redno rezonantno kolo predstavlja skoro kratak spoj. Nacrtati vremenski i fazorski dijagram struje i napona između krajeva sva tri elementa za rednog RLC kola u slučaju da je kolo u a)rezonanci i b)van rezonance . 1 1 ω= ω2 = LC LC Ovo je ugaona učestanost. Da li su u slučaju rezonancije naponi između krajeva kondenzatora i kalema jednaki nuli ? Pod prostim rezonantnim kolom podrazumijeva se redna ili serijska veza otpornika. U tom slučaju naponi uC i uL se nazivaju prenaponi.zbog čega se ova rezonanca i naziva naponska rezonanca.

2. Svaki rezonantni sistem karakterišu dvije energije: 1.mada postoji struja u samom el. da li je prikladan naziv za rezonancu u rednom kolu «naponska rezonanca».energiju. Očigledno.pa je njihova suma jednaka nuli. Imajući u vidu da riječ «rezonanca» znači «odjek».jedna za π/2 unaprijed (kroz granu sa kondenzatorom).koji predstavlja izvor energije.Tu ulogu ima napon U.Otpornost grane sa kondenzatorom je obočno veoma mala i može se zanemariti. Pošto su obje grane priključene na naponU.nasuprot rezonanci rednog kola. Međutim.magn. Kada kolo ne bi bilo vezano za napon U. obje ove struje su jednakog intenziteta. U realnom slučaju.kola se naziva antirezonancija. U I= Z Najčešće je otpornost R znatno manja od reaktanse ωL. Gubici u dielektriku kondenzatora se mogu približno uzeti u obzir.kada je jačina struje maximalna. Objasni razlog pojave prenapona u kondenzatoru i kalemu prostog rezonantnog kola .nego mogu biti i znatno veći od napona izvora na koji je el.sistem može duže da osciluje.a druga za π/2 unazad (kroz granu sa kalemom).kolu. Ako su reaktivni otpori pri rezonansi XL = XC>>R. 31.tj. Fizikalno objašnjenje: Energija sadržana u antirezonantnom kolu razmjenjuje se između kondenzatora i kalema. Učestanost tog napona mora biti ista kao učestanost oscilacija struje u kolu kada tog napona nema.kolo priključeno. Recipročna vrijednost impedanse Z 1 biće realna. koji je u fazi sa naponom izvora.otpornost R nije nula. a u paralelnom kolu «strujna rezonanca» ? √ 17 . Pri tome između krajeva kondenzatora i kalema postoji promjenljivi napon. U tom slučaju jačina struje I kroz zajedničku granu jednaka je nuli.naizmjenično se pretvara u el.kroz zajedničku granu zbog toga ne može da bude struje.energija koja je sadržana u sistemu. energija sadržana u kolu ubrzo bi se pretvorila sva u toplotu. ωL ω = 1 0 LC Ova ugaona učestanost naziva se antirezonantna učestanost.kolo (detaljnije u pitanju 28.Pri antirezonanciji.i oscilacije bi prestale.ove su pomjerene u odnosu na napon.ako je ωC = 0.ali je njihova suma jednaka nuli. u kolu se izvjesna količina energije pretvori u toplotu.) 32. U slučaju rezonance naponi između krajeva kondenzatora i kalema nisu jednaki nuli. promjenom otpornosti R otpornika u grani sa kalemom. Ova rezonancija često se naziva i strujna rezonancija.energija koja se u sistemu gubi u toku jednog perioda. Neka je R=0 (što praktično nikad ne može biti). a ovaj slučaj el. Oscilacije će postojati jedino ako se se nadoknađuje energija pretvorena u toplotu. Do pojave prenapona dolazi u suštini zbog velike (teorijski) maksimalne struje kroz el.zbog čega se ova rezonanca i naziva naponska rezonanca. ali R može biti vrlo malo.Što je njihov odnos veći. Naponi između krajeva kalema i kondenzatora ne samo da nisu jednaki nuli u slučaju naponske rezonance. u tom slučaju naponi uC i uL se nazivaju prenaponi. U toku svakog perioda prostoperiodične struje. Pri učestanosti ω = ω0 jačina struje kroz zajedničku granu je skoro minimalna.to znači da kroz obje grane teče struja.

Jedinica je vat W. i L induktivni pad napona na zavojnici uL = L di/dt. Redna (serijska) veza otpornika i kalema priključena je na prostoperiodični napon. Uspostavljena struja na aktivnom otporu stvara pad napona uR = Ri. Prividni otpor ili impedansa Z se dobija iz relacije: √R +(ωL) Z = √R +(ωL) = √ R +X Um/Im = U/I = 2 2 2 2 2 2 L Fazni stav φ napona i struje mijenja se od nule do π/2 . prednjači.postoji i reaktivna snaga Q =UI sinφ. Faktor snage: cosφ= Psr /UI. fazno prednjači struji. a ULm=ωLIm . Jedinica su reaktivni voltampermetri Var. u kolu će se uspostaviti naizmjenična struja. prirodno je predpostaviti da napon u odnosu na referentni položaj struje. 33. –koeficijent manji od jedinice. Da li struja u takvom el. sinφ predstavlja faktor reaktivnosti.kolu kasni. Srednja snaga je jednaka: Psr = U I cosφ .za ugao φ. Maximalna vrijednost napona se dobija kao Um2=URm2+ULm2.Rezonansa predstavlja režim na dijelu kola. u kome je fazni stav između napona i struje jednak nuli.kolu kasni.polju zavojnice. i = Im sinωt.koji pokazuje koliki se dio od ukupne snage nepovratno pretvara u snagu Džulovih gubitaka. Q predstavlja snagu koja se u procesu uspostavljanja struje nagomilava u magn. Prividna snaga: S =UI = P2+Q2 Jedinica je voltampermetar. u=Um sin(ωt+ φ). U opštem izrazu za trenutnu vrijednost napona napajanja. Pored aktivne snage P.prednjači ili je u fazi sa priključenim naponom ? i R u C 18 . ili je u fazi sa naponom ? i R Prikazana je serijska(redna) veza optornika i kalema. Trenutna vrijednost snage iznosi p=ui=UI 2sinωt sin(ωt + φ)=UI [cosφ – cos( 2ωt+ φ)].koja je zajednička za oba parametra. Kada se kolo priključi na izvor naizmjeničnog napona.VA. iz tg φ= ULm/ URm . a početni fazni stav φ. Detaljnije: Pitanje 28. √ 34. Da li struja u takvom el. koji se u skladu sa drugim Kirhofovim zakonom uravnotežuju sa naponom napajanja u: u = uR + uL = R i + L di/dt = RIm sinωt + ωLIm cosωt = =URm sinωt + ULm cosωt. Redna (serijska) veza otpornika i kondenzatora priključena je na prostoperiodični napon. u Gdje su URm=RIm . i 30.

i kapacitivni pad napona na kondenzatoru: uC = 1 i dt. p = UI [ cosφ – cos( 2ωt + φ )].prednjači ili je u fazi sa priključenim naponom ? ∫ 37.za fazni stav φ. -Trenutna vrijednost snage kod ovog kola je data relacijom : p = u i = UI 2sin(ωt + φ). Im Gdje su URm=R Im .Kada se kolo priključi na izvor naizmjeničnog napona.UCm = . u odnosu na referentni smjer struje. -Srednja vrijednost snage Psr = UI cosφ. Da li struja u takvom kolu kasni. Da i li struja kroz zajedničku granu može da bude u fazi s naponom ? + iR iL iC u R L C 19 . Ova struja na aktivnom otporu izaziva pad napona: uR= R i. koji se. i UCm= . iz UCm tgφ= = . ωC Prirodno je predpostaviti da napon. u kolu će se uspostaviti naizmjenična struja: i=Im sinωt.tj.kolu kasni. . .prednjači ili je u fazi sa priključenim naponom ? 36.= URm sinωt – UCm cosωt. a početni fazni stav φ. fazno zaostaje u odnosu na struju. . u=Um sin(ωt+ φ). Da li struja u takvom el. u=uR+uC = .1 URm ωCR Um cosφ = R Im . Um sinφ = .kalem i kondenzator vezani su u paralelno na izvor prostoperiodičnog napona. Otpornik.Im ωC Pa je Um2=Z2Im2. Paralelna veza otpornika i kondenzatora priključena je na prostoperiodični napon. . u skladu sa drugim Kirhofovim zakonom C uravnotežuju sa naponom napajanja u. . Paralelna veza otpornika i kalema priključena je na prostoperiodični napon. 35. Maximalna vrijednost napona se dobija kao Um2=URm2+UCm2 = Z2Im2 .

i(t) = Im sin( ωt + ψ) Im = e jωt (*) Im = |Im| e jψ 20 . onda će se uspostaviti i sinusoidalna raspodjela struje. Simbolička metoda. ukupna struja i jednaka jesumi trenutnih vrijednosti struja u granama: i = iR + iL + iC . ako je B=0. i označava se štampanim slovom Y. odnosno. -kolo je kapacitivnog karaktera ako je BL < BC .a sa B reaktivna provodnost ili supceptansa. važi: G= Y= 1 R 2 ∫ . ako je B>0. R ωt Im = I = 1 koji predstavlja recipročnu vrijednost impedanse ima dimenziju Um U Z Provodnosti. ICm = ωCUm . ILm = . Npr: -kolo je induktivnog karaktera ako je BL > BC . u Usinωt = IRm sinωt iR = = m R R Ucosωt = -ILm cosωt C u dt = m L ωL iC = C du ωC Um cosωt = ICm cosωt = dt iL = Maksimalne vrijednosti struja u granama su: Um Um IRm = .odnosno. Ovako dobijena provodnost naziva se prividnom provodnošću ili admitansom kola. B= 1 = ωC = BL – BC ωL . -kolo ima aktivni karakter ako je BL = BC. Predstavljanje prostoperiodičnih veličina kompleksnim brojem. ako je B<0. Na osnovu dobijenog i još nekih specifičnih podataka. 38. procjenjuje se karakter kola. U skladu sa prvim Kirhofovim zakonom.Ako se kolo napaja sinusoidalnom raspodjelom napona: u = Um sinωt. √G +B 2 B2=(BL – BC )2 . odnosno.ωC)2 ] ½ Z R ωL Odnos Ako se sa G označi aktivna. 1 1 1 Y= =[ +( .čiji je opšti izraz za trenutnu vrijednost: i = Im sin(ωt + φ).

kojim je predstavljena ta veličina.a argument početnom faznom stavu struje.kola prostoperiodičnih struja u kompleksnom obliku.o.kao: Z= (cosφ+jsinφ) Z.dat jednačinom (*).kola. gdje je R komponenta koja se nanosi po realnoj osovini. i naziva se realnom komponentom. u kome je Ik = Ik e jφ. II Kirhofov zakon : Algebarska suma trenutnih vrijednosti svih ems izvora duž proizvoljne zatvorene konture el.pa da ne bi dolazilo do zabune. i u elektrotehnici omogućava jednostavnije rješavanje el.snage predstavljaju kompleksnim brojem.kola jednaka nuli.kola mogu se predstaviti u kompleksnom obliku. Sa fazorskog dijagrama impedanse Z . Ova metoda omogućava da se vektori naizmjeničnih veličina struje. I = |I| e jψ Iz kompleksnog broja neke prostoperiodične veličine može se odrediti trenutni oblik. vidimo da je Z = R2+X2 √ +j Z φ 0 -j R X r. n Izraz Σ I = 0 . a ugao φ = arctg X R Realna i imaginarna komponenta kompleksnog broja se mogu predstaviti i pomoću modula i argumenta: R=Z cosφ. Predstavljanje prostoperiodičnih veličina kompleksnim brojem naziva se simbolička metoda. Kompleksni broj Z bi se mogao prikazati i u eksponencijalnom obliku: Z = Ze jφ 39. Osnovni zakoni el.kola jednaka je algebarskoj sumi trenutnih vrijednosti padova napona na svim ostalim elementima te konture. Omov zakon u kompleksnom obliku je dat jednačinom: (za efektivne vrijednosti) .ems. X=Z sinφ. trenutni oblik određuje se nalaženjem njegovog imaginarnog dijela tj.čiji je moduo jednak maksimalnoj vrijednosti struje. Ili npr. Tako npr. za Z : Z = R + jX.Ovaj izraz predstavlja kompleksnu amplitudu struje. za kompleksni oblik struje. Prema tome. j2 = -1 .dok je X komponenta koja se nanosi po imaginarnoj osovini (±j) i naziva se imaginarnom komponentom. može i pomoću Eulerovog obrasca cosφ + sinφ = e jφ. dok se u elektrotehnici označava sa j. trenutni oblik neke prostoperiodične veličine jednak je imaginarnom dijelu kompleksnog broja. i to zbog toga što je i rezervisano za struju. svi ranije razmatrani zakoni el. kompleksna efektivna vrijednost. Tako npr. To je konpleksan broj. i(t) = Im dio { Im ejωt} . U matematici se imaginarna jedinica označava sa i. Taj zakon bi u kompleksnom obliku izgledao: k=1 21 . pa se kompleksni broj može prikazati i u trigonometrijskom obliku. U I= Z I Kirhofov zakon definiše da je algebarska suma struja koje se stiču u neki čvor el. k predstavlja prvi Kirhofov zakon u kompleksnom obliku.napona. Z = R + jX. Koristeći simboličku metodu. U elektrotehnici se češće umjesto kompleksne amplitude prostoperiodične veličine uvodi tzv.

k=1 Ako se trenutna vrijednost struje izrazi pomoću imaginarnog dijela njene kompleksne n n predstave.tako da se kompleksni izrazi za padove napona mogu prikazati u obliku: UR = R I . koji predstavlja izraz prvog Kirhofovog zakona u kompleksnom obliku. koja se uspostavlja u kolu je ista kroz sve elemente kola.a kapaciticni fazno zaostaje za π/2. Prvi Kirhofov zakon definiše da je algebarska suma struja koje se stiču u neki čvor el. Aktivni pad napona je u fazi sa strujom. I U R L C Kompleksna efektivna vrijednost napona napajanja U. UL = ω L I e jπ/2 = jωL I . dobijena formula se jednostavno svodi na oblik: k=1 k=1 ________________________________________________________________ Σ Imk = 0 . znajući ___ n n Σ Imk = 0 . uravnotežena je sa kompleksnim efektivnim vrijednostima pa dova napona UR. Σ ek = Σ u i k=1 i=1 Drugi Kirhofov zakon je definisan jednačinom ili u obliku: Σ ek . k=1 i=1 n m n m U kompleksnom obliku se predstavlja jednačinom: Σ Ek = Σ U i k=1 i=1 n m (nepotpuno) 41. dobija se: Jk [ Imk e jφ i e jωt] = Σ Jk [ Imk e jωt] = 0 . UL i UC. Kompleksna efektivna vrijednost struje I .Σ u i = 0. Ako se uvede pojam kompleksne efektivne vrijednosti struje i. Izvesti jednačine za prvi i drugi Kirchoffov zakon u kompleksnom obliku . 22 .Σ Ek = Σ U i k=1 i=1 n m Gdje su Ek i U i kompleksne vrijednosti ems i napona.kola jednaka nuli: n Σ ik = 0 . 40. pa je U = UR+UL+UC . Izvesti jednačine za napon na krajevima kondenzatora u kompleksnom obliku . Σ k=1 k=1 Ili n e jωt [ Σ Imk ] =0 Odnosno k=1 da je odnos maksimalne i efektivne vrijednosti √2 . induktivni pad napona faznom prednjači struji za π/2.

.. 45...koje se stiču u nekom čvoru.. U = Z1 I + Z2 I + .. gdje su: Ze = Σ Zi = Σ (Ri + jXi) = ΣRi + jΣXi = Re + jXe Re = ΣRi ....+ZnI = (Z1+Z2+.......(nepotpuno) 43... dok je napon. Pošto za svoju rezonantnu učestanost redno rezonantno kolo predstavlja skoro kratak spoj..kolu analizirati posebno za jednu i drugu učestanost.napon između krajeva potrošača one učestanosti koju želimo odstraniti biće jednak nuli. _________________________________ Za mješovitu vezu sa slike..... Npr... Be = ΣBi ...... dok je struja.. U = U1 + U2 +.. ako u nekom kolu djeluju generatori dvije učestanosti. _________________________________ Kod paralelne veze admitansi Y1. u skladu sa drugim Kirhofovim zakonom...+Zn) = ZeI.... a zatim stvarno stanje dobiti sabiranjem ta dva stanja ? Prosto rezonantno kolo se često koristi u praksi.. Zadatak je da nekom potrošaču dovedemo napon samo jedne učestanosti.. Prvo treba riješiti paralelne grane : Z1 I I1 1 I2 U Z2 I3 Z3 = U Ze 23 .kolu sa linearnim elementima djeluju generatori napona dviju učestanosti...Izvesti jednačine za napon na krajevima induktivnog kalema u kompleksnom obliku ..+ In = Y1 U + Y2 U + . neprostoperiodične ? 44..Rezonantne pojave se koriste u tzv...+ Yn ) U = Ye U . poznate su impedanse i napon napajanja. i Xe = ΣXi . U tom cilju paralelno sa potrošačem vežemo redno rezonantno kolo... napon na krajevima je isti za sve admitanse... + Yn U = ( Y1 + Y2 +...... Može li prvi Kirchoffov zakon u komleksnom obliku da se napiše ako su jačine struje. struja je ista kroz sve impedanse..paralelna i mješovita veza impedansi ... u skladu sa prvim Kirhofovim zakonom: I = I1 + I2 + .UC = 1 1 j I e –jπ/2 = I = I ωC jωC jωC 42.. U nekom el...... pitanje 41..+ Un...Y2..čija je rezonantna učestanost jednaka učestanosti napona napona koji želimo da odstranimo.Yn ...filterima za propuštanje signala određenih učestalosti. jednak sumi padova napona na impedansama.... Može li se stanje u ovom el... Redna(serijska) . odnosno Ge = ΣGi . gdje je: Ye = Σ Yi = Σ ( Gi – jBi ) = ΣGi – jΣBi = Ge – jBe . Kod serijske veze..

Neka u kolu naizmjenične struje djeluje napon u =Um sin ( ωt + φu ).Y23 =Y2 + Y3 = Z23 = 1 + Z2 Z +Z 1 = 2 3 Z3 Z2Z3 Z2Z3 1 = Y23 Z2+Z3 Ze = Z1+Z23 = Z1 + Z2Z3 Z2+Z3 Ekvivalentna impedansa kola je: Pa su struje: I1 = I2 = I3 = U = Ze Z2+Z3 Z1Z2 + Z2 Z3 + Z3Z1 U. čija je efektivna vrijednost U = U e jφu . Z3 Z1Z2 + Z2 Z3 + Z3Z1 Z2 Z1Z2 + Z2 Z3 + Z3Z1 U 46. u kolu se uspostavlja struja: 24 . Izvesti izraze. Za prikazani spoj trougao-zvijezda važe analogni odnosi: Spoj trougao: 1 Z1Z2 Z12 = Z1 + Z2 + Z3 ZZ Z12 Z1 Z31 Z23 = Z2 + Z3 + 2 3 Z1 Z2 Z3 0 Z3Z1 Z31 = Z3 + Z1 + Z2 2 Spoj zvijezda: Z1 = Z3 = Z12 Z31 Z12 + Z23 + Z31 Z23 Z31 Z12 + Z23 + Z31 . 47. . Izvesti izraze za snagu u kompleksnom obliku . U Z3 I = 1 Z2+Z3 . Pod uticajem napona. Transfiguracija trougla impedansi u zvijezdu i obrnuto. Z2 I = 1 Z2+Z3 . Z2 = Z23 3 Z12 Z23 Z12 + Z23 + Z31 .

motor je primjer u kojem je potrošač uvijek i aktivan (el. nego kao U I* ? (pitanje 47.i = Im sin ( ωt + φu –φ ) = Im sin ( ωt + φi ). Da bi se ostvarili takvi izrazi u kompleksnoj predstavi napona i struje. posljedica su razmjene energije između potrošača i izvora-generatora duž voda. gdje je φ fazni stav između napona i struje. Cilj je da se ovi gubici eliminišu ili svedu na najmanju moguću mjeru. El. Reaktivna snaga predstavlja snagu koja se u procesu uspostavljanja struje. φi = φu –φ. Pa se za snagu dobija: S = U I e jφ = U I cosφ + j U I sinφ. kojih nema ukoliko je relativna snaga nula. a rastu kad se ona povećava. ili S = U I* = P + jQ. u napojnom vodu se javljaju dodatni gubici. Odnosno izraz za kompleksnu prividnu snagu treba prikazati u obliku: S = U I* = U I e jφu e –jφi = U I e j (φu – φi) . nagomilava u magnetnom polju zavojnice i u procesu uspostavljanja napona. Zbog čega je reaktivna snaga potrošača od interesa u praksi ? Reaktivna snaga opisuje razmjenu energije između potrošača i izvora-generatora. U praksi su potrošači rijetko čisto aktivni ili čisto reaktivni. kojima se potrošač napaja (npr. u el. Moduo kompleksne prividne snage je S = P Ako se umjesto konjugovano-kompleksne struje upotrijebi konjugovano-kompleksni napon. Aktivna i reaktivna snaga u tom slučaju iznosi: 1 2 Q= 1 2j P= P = Re { S }= U I cosφ .energija se pretvara u mehaničku). Ova razmjena energije vrši se podsredstvom struja duž provodnika. i fazne razlike između njih. čas u jednom. i reaktivan(zbog induktivnosti namotaja motora). Kompleksna efektivna vrijednost struje se može prikazati u obliku: I = I e jφi . Zbog ove komponente struje.energetski vodovi dugi više km). treba upotrijebiti konjugovano-kompleksni izraz za struju: I* = I e –jφi .čas u drugom smjeru.) 25 . Q = Im { S } = U I sinφ . Šta predstavlja kompleksna snaga potrošača i generatora? Zašto se kompleksna snaga ne računa kao U I. Relativna snaga je mjera koliko su ti dodatni nepotrebni gubici.U* I ) S φ P Q √P 2 +Q 2 . 48.polju kondenzatora. jer je φ = φu – φi . ( U I* + U* I ) ( U I* . a argument φ = arctg Q cosφ –faktor snage potrošača 49. dobija se: U *I = U I cosφ – U I sinφ = P – jQ. Poznato je da snaga zavisi od proizvoda efektivnih vrijednosti napona i struje. Ovi gubici. zbog relativne snage potrošača.

52. Može se definisati odnos: P cosφ = UI Faktor snage predstavlja koeficijent.koji se mogu prikazati kao redna veza otpornika i kalema.pri čemu se faktor snage sinφ naziva faktorom reaktivnosti. Zašto? Može li se desiti da paralelna veza otpornika.koji treba da bude što bliže jednak jedinici.7 aktivna snaga znatna nekoliko kW. 0. Kondenzator i kalem su reaktivni potrošači. Da li faktor snage potrošača može biti negativan ? Faktor snage ne može biti negativan. kalema i kondenzatora bude "čisto"aktivan potrošač ? 26 . uobičajeno se ona naziva aktivnom snagom. Ovo dodavanje reaktivnih elemenata. Za el. Q sinφ = UI 54. Šta je aktivna snaga potrošača ? Pošto se na aktivnom otporu energija nepovratno pretvara u toplotnu.snagu Džulovih gubitaka.motore. i uprocesu uspostavljanja napona u el.a za čisto aktivni. i označava se sa P.i definisana je relacijom: Q = U I sinφ Reaktivna snaga predstavlja snagu koja se u procesu uspostavljanja struje nagomilava u magnetnom polju zavojnice. Za čisto reaktivni potrošač (kondenzator i kalem) je jednak nuli. Faktor snage i popravka faktora snage .polju kondenzatora. naziva se popravka (projekcija) faktora snage.50.9. Pošto se transformacija ostvaruje u aktivnom parametru R kola. u cilju povećanja faktora snage.otporni potrošač je jednak nuli.7 do 0. On pokazuje koliki se dio ukupne snage pretvara u energiju magnetnog i električnog polja. cosφ –faktor snage potrošača S φ P Q Kada je faktor snage potrošača mali npr. 51. cosφ se kreće u granicama od 0. 53. Šta je reaktivna snaga potrošača ? Reaktivna snaga se označava štampanim slovom Q. varira između 0 i 1.tada se dodatnim reaktivnim elementima postiže faktor snage cijelog sistema (stvarni potrošač i dodatni reaktivni elementi). koji je manji od jedinice i koji pokazuje koliki se dio od ukupne snage (UI) nepovratno pretvara u snagu Džulovih gubitaka.ustvari.očigledno je da srednja snaga predstavlja.

. Naravno.efektivnim vrijednostima ovih veličina..ove metode uključuju vezu trenutnih vrijednosti napona i struja duž pojedinih grana kola.druge.koja je posebno prikladna za složena kola..kolima sa vremenski konstantnim strujama..kola sa vremenski konstantnim strujama..kolo sa prostoperiodičnim strujama mogu biti primijenjene iste metode proračuna. Postavlja se pitanje da li se ove metode mogu koristiti pri proračunu stanja u el.. proizvoljno treba odabrati smjer obilaska konture.druge.kolima sa prostoperiodičnim strujama.onda EMS u jednačinama imaju pozitivan predznak. Pri proračunu struja u el.ekvivalentnog generatora... do metoda napona čvorova.....Broj nezavisnih kontura nk složenog kola sa nč čvorova i ng grana je: nk = ng – (nč – 1) U skladu sa ovom metodom.Enn suma svih EMS prve..ako se ne podudaraju..kola sa vremenski promjenljivim strujama..i obrnuto... Z11.+ Z1n In = E11 Z21I1 + Z22I2 +...pod uslovom da je zadovoljen prvi Kirhofov zakon u čvorovima kola.mogu se koristiti i kod proračuna struja u el.+ Z2n In = E22 ...dok impedanse tipa Zkp= Zpk predstavljaju impedanse zajedničkih grana...što se ostvaruje primjenom simboličke metode... Metode proračuna stanja složenih električnih kola sa prostoperiodičnim strujama...u kojima je broj grana znatno veći od broja čvorova... Postupak je identičan sa onim u kolima jednosmjernih struja..druge.. Ova metoda... Skuo jednačina u kojima egzistiraju trenutni oblici prostoperiodičnih veličina težak je i nepogodan za rješavanje. E11...metode konturnih struja...+ Znn In = Enn _________________________________ gdje su I1.odnosno n-te konture.... Struje u zajedničkim granama za dvije ili više kontura dobijaju se kao sume kompleksnih izraza konturnih struja. Primjena metode konturnih struja svodi se na primjenu drugog Kirhofovog zakona na nezavisne konture kola..... Zn1I1 + Zn2I2 +.n-te konture.. Prije konstituisanja jednačina. koristile su se različite metode.odnosno n-te konture.... koje treba konstituisati u skladu 27 . 56 Objasniti postupak rješavanje električnih kola prostoperiodičnih struja metodom konturnih struja .I2.. Na ovaj način sve korištene metode kod el.Z21...odnosno. .i sl..In konturne struje prve..E22.odnosno kompleksnog računa.... Ako se pozitivni smjer obilaženja konture podudara sa smjerom djelovanja EMS.. i što se otpornosti u ovim jednačinama pojavljuju kao kompleksne vrijednosti impedanse......počevši od Kirchoffovih zakona..treba napisati isto toliki broj jednačina u kompleksnom obliku: Z11I1 + Z12I2 + ..imaju negativan predznak.koji je istovremeno i pozitivan smjer konturne struje.. Jedina razlika je u tome što su vrijednosti napona i struja izražene kompleksnim.. primjenjuje se na (nč – 1) nezavisnih jednačina. primjenom drugog Kirhofovog zakona..kolu jednoznačeno su definisana.. U kolu sa n nezavisnih kontura. Za svaki vremenski trenutak. u jednoj konturi protiče samo jedna struja i naziva se konturna struja... Ovo znači da za složeno el. Objasniti postupak rješavanje električnih kola prostoperiodičnih struja metodom napona čvorova .. ravnotežna stanja u el. primjenom drugog Kirhofovog zakona....Znn ukupne impedanse prve.55. I tog oblika treba preći u algebarski oblik jednačina. 57.....superpozicije.

pri čemu. Ovaj fluks se naziva sopstveni fluks.2...... ona će u prostoru oko sebe stvarati neki ukupni promjenljivi fluks Φ1... u kolu djeluju i strujni generatori..Induktivnom spregom preko magnetnog fluksa..čije je električno djelovanje orijentisano prema čvoru..Y12I2 . Kod sčoženih el. Φ1 Φ12 Φ1r N1 u1 N2 Induktivna sprega između dva kola ili njihovih pojedinih dijelova može se razumjeti iz definicije sopstvenog i međusobnog fluksa dva el. j = 1.Y1n Un = I1 -Y21U2 + Y22U2 -.jer nastaje usljed proticanja struje kroz prvu zavojnicu sa N1 zavojaka....+ Ynn Un = In __________________________________ gdje su U j napon čvorova j.. u slučaju da kolo sadrži samo naponske generatore oblika: Y11U1 . galvanski odvojene.... j = 1.....Osnovne karakteristike.. 58..a one koje su svojim djelovanjem orijentisane od čvora sa negativnim predznakom..te se na taj način kola 1 i 2 mogu posmatrati kao dva induktivno spregnuta kola..... 3... j = 1.zavojnice u homogenoj i izotropnoj sredini. Yjk – suma admitansi svih grana između čvorova j i k...kola. Predpostavimo da postoje dvije. Ukoliko pored naponskih.. koji je jednak razlici ova dva fluksa nazivamo fluks razipanja prve zavojnice Φ1r . Jedan dio fluksa. Magnetne linije su spregnute u obje zavojnice.. .proporcionalan struji koja ga izaziva.uzimaju sa pozitivnim predznakom. Jedan dio ovog fluksa prolaziće kroz zavojnicu 2. ako je referentni smjer struje Is prema čvoru j.i druga koja ima N2 zavojaka.pri čemu se EMS....Y2n Un = I2 .s tom razlikom što će 28 ..struja Is se uzima sa pozitivnim predznakom. j≠k.. Sličan proces odigraće se i za slučaj kada kroz drugu zavojnicu proziče struja i2.. Yjj – suma kompleksnih admimtansi svih grana koje se stiču u čvor j..tada važi: I j = ( Σ E Y )j + ( Σ I s )j . koje su.Yn2U2 -.. 2.n....Kapacitivnom ili dielektričnom spregom preko kondenzatora C.2.n. Jedna koja ima N1. Ako prvom zavojnicom protiče promjenljiva struja i1(t)...n I j = ( Σ E Y )j suma proizvoda EMS generatora u granama koje se stiču u čvor j sa admitansom odgovarajuće grane.μ=const.....Galvanskom ili konduktivnom vezom preko otpora R ili induktiviteta L.što se može označiti sa Φ12.uzima se sa negativnim predznakom...Električna kola sa induktivnom spregom(magnetno spregnuta)kola. Yn1U1 ...sa prvim Kirhofovim zakonom.2.a u slučaju da je orijentisana od čvora j.. Ovaj fluks je za zavojnicu sa linearnom karakteristikom magnetiziranja.kola međusobna veza između njih ili njihovih pojedinih dijelova može se ostvariti na tri načina: 1.....

fluks se mijenja linearno sa strujom.magn. Negativan znak u jednačini slijedi iz osnovnog zakona el.te njihovog međusobnog položaja.znak će biti pozitivan.kao: di1 e =-M 12 dt Koeficijent sopstvene induktivnosti L je uvijek pozitivan. Magn. Jedinica mu je 1H. Indukovana ems je izvor u drugoj zavojnici. Zavisi od geometrijskog oblika prve i druge zavojnice.jer su smjerovi fluksa i struje koja ga stvara uvijek usaglašeni. Ako se sopstveni fluksevi podudaraju sa fluksevima međusobne indukcije. 61. L1 = N1 Φ1 Φ1 = L1 i1 i1 N1 Ovdje smo sa L1 označili ukupnu induktivnost prve zavojnice.što za posljedicu ima pojavu indukovanih ems u zavojnici. i pošto Φ12 linearno zavisi od struje izraz ne mora biti napisan u diferencijalnom obliku: M12 = N2 Φ12 M21 = N1 Φ21 i1 i2 Koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan.zavisno od izbora referentnog smjera struje u primarnom i sekundarnom namotaju i načina na koji su oni namotani.pa će ukupni fluks prve zavojnice biti Φ1= Φ1r+ Φ12.zavisno od izbora referentnog smjera struje u primarnom i sekundarnom namotaju i načina na koji su oni namotani. Dakle zavisi od referentog smjera struja. Kada će i pod kojim uslovima indukovan ems e2 u drugoj-sekundarnoj zavojnici biti maksimalna ? 62. kao i L od geometrije magnetnog kola i broja navojaka.i obratno.tj. i smjerova flukseva.Kada kroz namotaje zavojnice protiče jednosmjerna struja.koji će težiti da smanji fluks kroz prvo kolo.koja se može izraziti u zavisnosti od promjene struje i1.ova da izazove fluks Φ2. ona teži da izazove struju i2.a određeni broj magnetnih linija zahvataće i prvu zavojnicu Φ12. Dokazati jednakost M12 = M21 = M ? 29 .(henri) 60. Zavisi i od toga da li porast struje i2 povećava ili smanjuje ukupni fluks. induktivna sprega dva kola ne dovodi do prenosa energije iz jednog u drugo kolo. Međusobna induktivnost M zavisi. Unutar druge zavojnice dolazi do pojave ems.indukcije. 59.Proticanjem promjenljive struje dovodi do pojave Faradejeve el. indukcije. Ovdje je M12 uzajamna ili međusobna induktivnost između dvije zavojnice.magn.i pošto su obje zavojnice z vazduhu može se napisati N1 Φ1=L1i1. i šta sve na taj znak utiče ? Koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan.dok koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan.zavojnica2 zahvatati sopstveni fluks Φ2. Iz predhodne jednačine dobijamo. Objasniti smisao algebarskog znaka uzajamne-međusobne induktivnosti M. Definisati koeficijent uzajamne-međusobne induktivnosti M.

66.i uvijek je manji od jedinice. Njegova vrijednost se kreće kod transformatora do 0. Ako napravimo proizvod jednačina L1 i L2.ako bi imali jedan sa N1. Međusobna induktivnost dva zavojka je M12. 67. Međusobna induktivnost može biti pozitivna i negativna.jer su smjerovi fluksa i struje koja ga stvara uvijek usaglašeni.koga je u praksi teško postići. Međutim. Ako sa Φ12 označimo dio fluksa koji obuhvata sekundarni namotaj. kao i L od geometrije magnetnog kola i broja L1 = N1 Φ12 L2 = N2 Φ21 navojaka. Da bismo odredili znak ems međusobne induktivnosti. Kolika bi bila međusobna induktivnost dva tanka kalema istog oblika i isto postavljena jedan u odnosu na drugi. a k2 je od sekundara. kao i smjerove struja u namotajima. √L1L2 L1L2 = = = i1 i2 k1 i1 k2 i2 k1k2 k= M ____ √L L 1 2 Sačinilac sprege je bezdimenzionalan broj.63. 65. i ako sa Φ1 označimo primarni fluks.(a ΦΦ je fluks rasipanja) onda je: 1r 21 Φ12 = Φ12 k1 = k2 = = Φ21 21 Φ1 Φ1r+Φ12 Φ2 Φ2r+Φ21 Ovaj koeficijent k1 predstavlja karakterističnu veličinu primara i naziva se sačinilac sprege. Međusobna induktivnost M zavisi.99.obrazlažući to na dva načina: preko magnetnog fluksa i preko indukovane ems . potrebno je posmatrati smjerove namotaja. jer postoji uvijek određeno rasipanje fluksa na primaru i sekundaru. Definisati sačinilac sprege induktivno spregnutih kola .u šemama el.kola ne koristi se ovaj 30 . Pokazati da je međusobna induktivnost tanka dva voda jednaka nuli. Dva dvožična voda prelaze jedan preko drugog («ukrštaju se») pod pravim uglom. 64.dok koeficijent međusobne induktivnosti M može biti i pozitivan i negativan.a stvoren je od primarnog namotaja. M = ____ √L1L2 i1 i2 Posljednja jednačina predstavlja idealan slučaj magnetne sprege. Načini označavanja spregnutih namotaja . Da li samoinduktivnost može biti i pozitivna i negativna ? Koeficijent sopstvene induktivnosti L je uvijek pozitivan. dobijamo: M = k ____ N1Φ1 · N2Φ2 N1Φ1· N2Φ2 M2 . a drugi sa N2 tijesno priljubljenih zavojaka tanke žice? Odgovor obrazložiti na dva načina: preko magnetnog fluksa i preko indukovane ems .

sekundar. Za transformator su karakteristična tri režima: Režim praznog hoda( Z = . di dt Uređaji.impedanse Z .koji imaju osobinu da mijenjaju iznos napona i struje sa jednog na drugi nivo pri istoj učestanosti. Linearni transformator . M R1 R2 i1 ● ● i2 u1 L1 L2 u2 Z 69.a jedan od njihovih krajeva sa tačkom ili zvjezdicom.. Pri ovome se uzimaju sljedeća pravila: Ako struje i jednog i drugog namotaja ulaze u krajeve označene sa punom tačkom (zvjezdicom) ili izlaze iz krajeva označenih punom tačkom. Da bi se pojačala magnetna sprega.kola.feromagnetni materijali. koja R1 R2 je nastala iz induktivnoL spregnute šeme. i2≠0 ).namotani primar. U suprotnom slučaju ems ima negativan predznak. I 0 Ia Im E1 E2 ● ● U1 U2 Z 31 . Ekvivalentna šema linearnog transformatora .pri čemu se energetski odnosi u kolu.za magnetno kolo se biraju materijali sa najvećom magnetnom propustljivošću.tercijar. Princip rada i osnovne osobine linearnog transformatora pod opterećenjem se mogu analizirati na primjeru dvonamotajnog transformatora sa željeznim jezgrom.ne mijenjaju.. Pod ekvivalentnom šemom transformatora podrazumijeva se konduktivno spregnuta šema.a indukovana ems ima pozitivan predznak. njihovo djelovanje u odnosu na zajednički fluks se podudara. U el.u odnosu na I1 I1' I2 L22 11 napojni sistem. i1≠0. Transformator predstavlja induktivnu ili magnetnu spregu dva el. i1 ● ● i2 i1 ● ● i2 e =+M di dt i1 i2 i1 ● ● i2 ● ● e = -M 68.tj. i2=i2max ).blisko jedna drugom. Oko jezgra su.način utvrđivanja krajeva spregnutih namotaja.a time i ostvarila i bolja trasformacija struja i napona.itd. režim kratkog spoja( Z = 0. Linearni transformator se odlikuje osobinom da se može opisati linearnim algebarskim i diferencijalnim jednačinama.nazivaju se transformatori. i režim pod opterećenjem ( Z ≠ 0. i1=i1max.šemama namotaje prikazujemo ukršteno. U njemu se vrši promjena naizmjeničnih napona i struja induktivnim putem. i1=i0. i2=0).

32 . R1 L2-M i1 i2 L1-M a R2 c u1 M u2 Na slici je prikazana ekvivalentna šema.Na slici je prikazan idealni transformator. Višefazni sistemi.kola k<<1.koja je pogodna za transformatore bez željeza tj. Vezano za sliku iznad: u1 = R1i1 + ( L1-M ) . 70.u2 = R2i2 + ( L2-M ) di1 dt di1 dt + M + M d( i1-i2) dt d( i1-i2) dt b d VIŠEFAZNI SISTEMI 1.za nedovoljno spregnuta magn. Uproštena ekvivalentna šema i linearni transformator definisan sa L i M .

polje.postoji fazna razlika od 2π/3 ili vremenska od 1/3 perioda (T/3). .koji se sastoji od određenog broja faznih namotaja međusobno prostorno pomaknutihč.a u trećem kad se obrne još za 2π/3.polju brzinom ω.trofazne mašine i aparati su jednostavnije konstrukcije i ekonomičniji su u eksploataciji.a njihove trenutne vrijednosti su: e1 = Em sinωt e2 = Em sin (ωt . .sjeverni magn. Ako su namotaji statora identični sa istim brojem zavojaka.polje najjače i uprvom namotaju indukuje ems e1.pol N rotora se nalazi naspram prvog namotaja. Veliki doprinos u njihovom otkrivanju dao je Tesla.omogućava snažno i konstantno usmjereno obrtno magn. Višefazni generator je analogan jednofaznom. 4. . 2π/m.kod prenosa i distribucije el.šestofazni.višefazni generatori proizvode više ems sila istih učestalosti. Zaključujemo da između ovih ems koje se indukuju u namotajima statora. gdje je m broj faza.ali su i one međusobno fazno pomjerene.vrijednosti ems jednake.postoji fazna razlika od 2π/3 ili vremenska od 1/3 perioda (T/3).kola.umjesto jednog rama sa prstenovima.magnet.tj. Maksimalna vrijednost ems u drugom namotaju nastaje kad se rotor obrne za 2π/3 i sjeverni pol N dođe naspram drugog namotaja. Trofazni sistemi .s tim da bi ovaj.pod uglom 2π/3.a obrtni dio.bolje rješenje generatora je ako su namotaji postavljeni nepokretni na statoru.Za razliku od jednofaznih el.rotor.vrijednosti ems jednake. u njima se indukuje ems istih učestanosti.polje presijeca namotaje na statoru.u kojima djeluju ems istih učestalosti. Obrtanjem rotora. 2. predstavlja el.4π/3). Prednosti višefaznih sistema u odnosu na jednofazne.ovakav simetričan sistem se naziva direktan.2π/3) e3 = Em sin(ωt . Međutim. Višefazni sistemi naizmjenične struje predstavlja udruženo djelovanje više el. A ako svaka naredna ems fazno zaostaje za predhodnom. U datom trenutku.ali različitih faznih pomaka.vodove.kod kojih el.koji se napaja jednosmjernom strujom i obrće na osovini generatora.a njihove trenutne vrijednosti su: 33 . Dokazati za trofazni sistem da je zbir trenutnih vrijednosti ems u sistemu jednak nuli .a ako prednjači u odnosu na predhodnu-inverzan.ali različitih faznih pomaka u zavisnosti od ugla pod kojim su pomaknuti fazni navoji. Trofazni sistem predstavlja udruženo djelovanje tri el.polju ugaonom brzinom ω. indukovane ems će u njima biti jednakih amplituda i njihove efektivne vrijednosti će biti međusobno jednake. U tom trenutku i na tom mjestu je magn. U praksi se inače koriste dvofazni.koji proizvodi jednu ems. Ako se predpostavi da su svi namotaji jednake konstrukcije. 3.kola naizmjenične struje.i u njima indukuje ems.kola protiču struje istih učestalosti.njegovo magn.tada su i max. Kroz ova el. Ovakav generator se naziva simetrični generator.energije postižu se značajne uštede materijala za el.koja dostiže maksimalnu vrijednost Em. Ove ems mogu se dobiti pomoću generatora.tada su i max. Zaključujemo da između ems koje se indukuju u namotajima statora.trofazni sistemi posjeduju konstantnu snagu.trofazni.međusobno pomjerenih za ugao 2π/m.48-fazni sistemi.kao kod jednofaznih kola.u kojima djeluju ems iste učestanosti i međusobno fazno pomjerene za ugao 2π/3.imao njih tri pod uglom od 2π/3 i obrtali bi se u magn. .struju izaziva generator ems.12-fazni.a uglovi između njih takođe jednaki. Ako su namotaji statora identični sa istim brojem zavojaka. Obrtanjem ovih namotaja u homogenom magn.kola.

Ovakav način vezivanja namotaja naziva se veza u trougao. Kada se vežu tri namotaja generatora.. Simboličkom metodom dobijamo ems u kompleksnom obliku: E1 = E e j0 E2 = E -j2π/3 E3 = E e -j4π/3 = E j2π/3 – direktni j0 j2π/3 E1 = E e E2 = E E3 = E e j4π/3 = E j2π/3 .j√3/2 a3 = e j6π/3 = 1 ______________________________________ Sabiranjem E1.na ulaz namotaja treće faze. a pošto je 1 + a + a2 = 0.½ + j√3/2 _ j4π/3 = .i generatora u cjelini nije poremetio. Ovakav način vezivanja se naziva veza ili spoj u zvijezdu.(zato što je suma struja jednaka nuli-I Kirchoffov zakon).nulti sistem .npr. A B C p(w) 34 trougao N zvijezda .½ . Ukupna ems ovako vezanog el.kola biće nula. Ova osobina praktično znači da se sva tri ulaza (ili izlaza) namotaja trofaznog generatora mogu zajedno vezati u jedan čvor.uvodi se u račun kompleksni operato a : a = e j2π/3. zaključak je da je zbir trenutnih vrijednosti ems u sistemu jednak nuli. Struje u trofaznom simetričnom kolu su pomjerene za isti fazni ugao u odnosu na napon odgovarajuće faze. Vezivanje namotaja generatora u trougao režim generatora se ne mijenja i ne remeti se rad bilo kojeg namotaja.2π/3) e3 = Em sin(ωt . Kod trofaznih kola. iako svaki namotaj ima svoju ems i svoju struju. Tada se sistem može napisati u obliku: E1 = E e j0 E2 = a2E ______________________________________ a=e a =e 2 j2π/3 E3 = a E (direktni) = .radi jednostavnijeg kompleksnog prikazivanja osnovnih parametara. za direktni sistem: E1 + E2 + E3 = ( 1 + a + a2 ) E = 0. Obrazložite načine spajanja namotaja trofaznog generatora . Isto tako ukupna vrijednost ovako vezanog kola biće jednaka nuli.tako da je suma struja u svakom trenutku jednaka nuli.tako da se izlaz jednog namotaja.čije su vrijednosti različite od nule. Pri ovome se rad svakog namotaja pojedinačno.inverzni E1 =E2 =E3 =E e j0 .zatim izlaz namotaja druge.E2 i E3 . U tom slučaju napajanje trofaznog potrošača ne mora se izvoditi sa šest provodnika.nego samo sa tri.prve faze veže na ulaz namotaja druge faze.i na kraju se izlaz namotaja treće veže na ulaz namotaja prve.4π/3).e1 = Em sinωt e2 = Em sin (ωt . 5.

z● I 31 I1 (1) ●u U12 U31 I2 U23 w● 3● I 12 P (2) I 23 ●x 2● 35 I3 (3) . Drugi krajevi istih faznih namotaja izvode se na priključke generatora na koje se spaja potrošač.zvjezdište generatora ili neutralnu tačku. U ovom spoju linijski naponi nisu jednaki sa faznim naponima. Amplituda linijskog napona za √3 puta veća od amplitude faznog napona.kao nosilac jedne faze.V. 6.zato što je linijski napon određen rezlikom vektora faznih napona.zato što su provodnici linije vezani u seriju sa namotajem generatora. Trofazno električno kolo vezano u trougao. U trofaznim kolima.2 i 3. struje koje protiču kroz linijske provodnike nazivaju se linijske struje.i označavaju se Ef i Uf.Namotaji generatora se najčešće vezuju u zvijezdu.naziva se fazni namotaj. 8. Svaki namotaj generatora. Krajevi faznih zvjezdišta se spajaju u jednu tačku tzv. Linijski provodnici su označeni brojevima 1. 17..W. Mogu li se kod veze trofaznog generatora u trougao definisati fazni naponi ? 7. Izlazi namotaja prve. Objasniti zbog čega je poželjno da fazni sistem bude simetričan . 1 ● 18. Trofazno električno kolo vezano u zvijezdu. Tačka 1 je na višem potencijalu od tačke 2.druge i treće faze su označeni slovnim oznakama U.). Struja u namotaju je fazna struja i označava se sa If. Linijski napon je fazno pomjeren u odnosu na fazni napon za ugao π/6.čime je označen polaritet. U spoju zvijezda su linijske i fazne struje jednake. Da li je u slučaju veze potrošača u trougao (generator je uglavnom vezan u zvijezdu) moguće definisati fazne napone . x y z Uf1 Uf2 Uf3 U V W 0 1 2 I1 I2 I3 (1) (2) (3) P ● Čvor 0 je zvjezdište ili nulta tačka.(U12 = U1 – U2. 9. Objasniti da li je moguće kod veze potrošača u trougao definisati fazne napone . a ems i pad napona na krajevima namotaja je fazna ems i fazni napon..

Uporediti veze trofaznog kola u zvijezdu i trougao. Linijske struje jednake su razlici dvije fazne koje se stiču u jedan čvor.jer se kod manjih vrijednosti linijskih struja koriste provodnici manjeg presjeka. 19. Odavde se izvodi vrlo važan zaključak za simetrično trofazno kolo.tj. Odavde zaključujemo da je za isti prenos el. Veza u zvijezdu je ekonomičnija. Znači. Amplituda linijske struje je za √3 puta veća od amplitude fazne struje i fazno je pomjerena u odnosu na faznu struju za –π/6. Kod veze u trougao struja kroz vodove je √3 puta veća od fazne struje.fazno zaostaje za njom.koji vežu odgovarajuće krajeve generatora sa potrošačem.Očigledno je sa slike da je fazni napon na krajevima faznog namotaja generatora ujedno i linijski napon između linijskih provodnika.energije moguće upotrijebiti približno √3 puta manje materijala. posebno kod utroška materijala prenosnoih vodova.efektivna vrijednost linijske struje je√3 puta veća od efektivne vrijednosti fazne struje. 36 .a to je da je linijski napon jednak faznom.dok su kod zvijezde ove struje jednake.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.