You are on page 1of 20

NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU REZOLUCIJE VIJEA SIGURNOSTI UN-a 1325 (2000) O ENAMA, MIRU I SIGURNOSTI I SRODNIH REZOLUCIJA

( za razdoblje 2011. do 2014.) UVOD Temeljne informacije (I) Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda je 31. listopada 2000. jednoglasno usvojilo rezoluciju 1325 (2000) - ene, mir i sigurnost (dalje u tekstu: rezolucija VS 1325) kojom ono po prvi puta prepoznaje nerazmjeran i jedinstveni utjecaj oruanog sukoba na ene. U svojoj sri, rezolucija VS 1325 afirmira pristup ljudskoj sigurnosti, ukazujui na nedovoljno cijenjen doprinos ena u sprjeavanju i rjeavanju oruanog sukoba te u izgradnji i ouvanju mira kao i na nunost jednakog i punog sudjelovanja ena u ulozi zastupnica mira i sigurnosti. Time je ukazano na postojei raskorak izmeu stvarnog poloaja i mogue uloge ena u domeni mira i sigurnosti, dok je daljnje pogoranje stanja potaknulo donoenje drugih srodnih rezolucija na ovom podruju: rezoluciju VS 1820 (2008) o uklanjanju spolno utemeljenog nasilja u oruanim sukobima, rezoluciju VS 1888 (2009) o borbi protiv seksualnog nasilja nad enama i djecom u oruanim sukobima i rezoluciju VS 1889 (2009) o ulozi ena i njihovim potrebama u izgradnji mira nakon oruanih sukoba. Rezolucija VS 1325 poziva drave lanice UN-a na poduzimanje mjera na svim razinama od sudjelovanja ena u donoenju odluka i mirovnim procesima, preko sveobuhvatne zatite ena do provedbe obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti u izgradnji i ouvanju mira. Rezolucija je pridonijela afirmaciji cjelokupne domene - ene, mira i sigurnosti u rad Vijea sigurnosti kao i zatiti ljudskih prava ena u cjelini. Rezolucija trai jaanje nacionalnih mjera i ispunjavanje uvjeta za rodnu ravnopravnost i provedbu rodne politike u cilju ouvanja mira u svijetu. (II) Slijedei sadraj rezolucije VS 1325 te njoj srodnih rezolucija kao i indikatore usvojene na sjednici Vijee sigurnosti u listopadu 2010., Nacionalni akcijski plan za provedbu rezolucije Vijea sigurnosti UN-a 1325 (2000) o enama, miru i sigurnosti i srodnih rezolucija (dalje u tekstu: NAP) obuhvaa i razrauje sljedea kljuna podruja u domeni ene, mir i sigurnost: prevenciju participaciju zatitu i post-konfliktni oporavak.

prijedlog

Takoer je kao poseban cilj ukljuena razrada provedbe i praenja rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija. (III) Osnovni cilj NAP-a je podrka i praenje provedbe rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija, koje e se promicati na svim razinama na lokalnoj razini, kroz ublaavanje posljedica konflikata i kriza i jaanje rodne osvijetenosti lokalnog stanovnitva, na nacionalnoj razini kao dio Vladinih programa i na meunarodnoj razini kroz aktivno sudjelovanje RH u aktivnostima meunarodnih organizacija koje se bave podrujima u dosegu predmetnih rezolucija.

(IV) U kontekstu mjera za podrku i praenje implementacije rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija, Hrvatska e: poticati razmjenu iskustava na nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini o provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija; suraivati s udrugama civilnog drutva na provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija; provoditi zajednike aktivnosti svih ukljuenih aktera za promicanje mjera iz NAP-a, ukljuivi odravanje javnih tribina; kampanja, okruglih stolova i drugih oblika izvjeivanja javnosti; izraditi sustav izvjeivanja o provedbi NAP-a; poticati opi interes javnosti za provedbu rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija. Pozadina rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija (I) Sudbina ena u zonama sukoba u svijetu i postkonfliktnoj tranziciji tradicionalno se zanemaruje - ene i djevojice bivaju mnogostruko pogoene u oruanim sukobima, pa su i este rtve nasilja pripadnika vojske i/ili dobrovoljnih oruanih snaga. S druge strane, sve dosadanje inicijative na globalnoj razini poduzete u cilju adresiranja stvarnih potreba ena tijekom oruanih sukoba, oporavka i izgradnje mira kao i za ukljuivanja ena u pratee procese na ovim podrujima pokazale su se nedovoljno uinkovitima. Aktualna situacija ukazuje na injenicu, da su ene nedovoljno ukljuene u aktivnosti za sprjeavanje oruanih sukoba kao i u izgradnju mira, a posebice u odnosu na specifine kapacitete kojima one raspolau. Primarnim ciljevima rezolucije VS 1325, iitavaju se: zatita prava ena za vrijeme oruanih sukoba, procesuiranje zloina utemeljenih na spolu, uvoenje naela ravnopravnosti spolova u mirovne operacije i sudjelovanje ena u svim procesima izgradnje mira. Dodatno, Rezolucija VS 1325 u svojim okvirima istovremeno ukazuje i na aspekt potreba koje su enama i djevojicama imanentne po spolu, a o emu se posebice treba voditi rauna pri njenoj implementaciji. Karakter rezolucije VS 1325 predstavlja znaajan doprinos borbi protiv izmijenjene prirode rata i sve vee izloenosti civila, posebice ena i djece ratnim stradanjima. ene i djevojice uvuene su u oruane sukobe, a njihovo zlostavljanje i silovanje postaje orujem rata za kojim se esto posee. Ovakav zakljuak potvren je vie puta u praksi kroz donoenje odluka u regionalnim organizacijama, ukljuujui EU, NATO i OESS, koje se odnose na implementaciju ove i njoj srodnih rezolucija. (II) Bavei se portfeljem koji ukljuuje specifinu dimenziju ene, mir i sigurnosti, Vijee sigurnosti je u svom djelovanju postupno ugraivalo i dopunjavalo zatitu ena i njihovih prava u sukobima temeljem razradbi pojedinanih aspekata. Slijedom navedenog, nastavno na polazinu rezoluciju VS 1325, donesene su i ostale rezolucije, kao slijedi: - Rezolucija VS 1820 (2008) o uklanjanju spolno utemeljenog nasilja u oruanim sukobima jasno prepoznaje spolno nasilje kao taktiku rata i prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom se osuuje koritenje silovanja i drugih oblika spolnog nasilja, te se pozivaju drave na procesuiranje odgovornih za spolno nasilje i osiguravanje zakonom predviene zatite za rtve takvog nasilja. Rezolucija mijenja zakonodavno i politiko okruenje u pristupu spolnom nasilju u oruanom sukobu odreujui da je takvo nasilje taktika rata za ije suzbijanje se zahtjeva plansko vojno i policijsko djelovanje.

- Rezolucija VS 1888 (2009) o borbi protiv seksualnog nasilja nad enama i djecom u oruanim sukobima prua alate za jau provedbu rezolucije VS 1820 te je korak naprijed u globalnim naporima suzbijanja nasilja nad enama i djecom u podrujima sukoba. Rezolucijom je upuen poziv glavnom tajniku UN-a na imenovanje posebnog predstavnika/ce za seksualno nasilje u sukobu, a od drava lanica UN-a zatraena je prilagodba zakona i sudske prakse u cilju kaznenog gonjenja poinitelja seksualnog nasilja u ratu. - Rezolucija VS 1889 (2009) o ulozi ena i njihovim potrebama u izgradnji mira nakon oruanih sukoba prepoznaje nizak udio ena u procesima izgradnje mira kao i financiranje ena u postkonfliktnom razdoblju. Trai vei broj imenovanja ena unutar mehanizama UN-a i razvoj globalnih indikatora koji bi pratili implementaciju rezolucije VS 13251. (III) Na sastanku Vijea sigurnosti u listopadu 2010. obiljeena je desetogodinjica rezolucije VS 1325 te je usvojen poseban set indikatora na 4 kljuna podruja rezolucije - prevencija, participacija, zatita i oporavak s ciljem unaprjeenja njene provedbe u praksi, posebice glede jaanja poloaja ena tijekom oruanih sukoba i voenja pregovora kao i snaenja koncepta ravnopravnosti spolova te zadovoljavanja specifinih potreba ena u skladu s rodnom perspektivom. (IV) Takoer, u krilu UN-a je 2010. stvoreno novo tijelo za rodnu ravnopravnost i osnaivanje ena, naziva UN ene (UN Women) sa zadaom promicanja enskog vodstva ukljuujui i domenu ene, mir i sigurnost. Ono podrava koherentnost i koordinaciju u sustavu UN-a pri stvaranju sigurnog okruenja za ene tijekom i poslije oruanih sukoba kao i za sudjelovanje ena u prevenciji sukoba i izgradnji mira, uzimajui u obzir ensku perspektivu i specifine potrebe ena. Republika Hrvatska podrala je njegovo osnivanje. Djelovanje Republike Hrvatske (I) Republika Hrvatska, kao zemlja koja slijedom pretrpljene agresije i injenice Domovinskog rata posjeduje znaajno iskustvo na ovom podruju, i u razdoblju mira aktivno doprinosi ostvarivanju ciljeva rezolucije VS 1325 i njoj srodnih rezolucija - ispunjavajui preuzete obveze te predstavljajui stajalita i napredak pri njihovom provoenju na relevantnim meunarodnim forumima. Takoer, aktivnosti koje se poduzimaju slijede ve prihvaenu orijentaciju u zatiti i snaenju uloge ena, a koju Hrvatska batini kao drava stranka UN Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW). U okviru doprinosa meunarodnom miru i sigurnosti Hrvatska sve vie sudjeluje u mirovnim operacijama2, pri emu se dri da je uloga ena u ouvanju mira posebna i jedinstvena. Nadalje, hrvatska se politika u znatnoj mjeri usmjerava prema zapoljavanju ena u mirovnim operacijama, kako pripadnica hrvatskih oruanih snaga tako i pripadnica policije. Njihova prisutnost snai aspekt enske perspektive te predstavlja dodanu vrijednost inicijativama, a specifinost se u navedenom pristupu posebice odraava kroz aktivno pruanje podrke civilnom drutvu te primarnu usmjerenost na probleme obiteljskog nasilja i maloljetnikog kriminala kao problema koji u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama imaju posebnu teinu.
1

Napomena: indikatori su u meuvremenu usvojeni vidi pod (III).

Naziv proistie iz Zakona o sudjelovanju pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, policije, civilne zatite te dravnih slubenika i namjetenika u mirovnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

(II) Prostor implementaciji rezolucije VS 1325 u Hrvatskoj otvorila je Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.-2010 koja je sadravala konkretne mjere za njenu primjenu, a koje su se odnosile na ukljuivanje rodne perspektive u sigurnosnu politiku kao i na participaciju strunjakinja za pitanja roda u politike aktivnosti pri izgradnji mira, regionalnoj suradnji i sigurnosti. Nadalje, predviene su i mjere za ukljuivanje rodne perspektive u obuke za pripadnike/ce sigurnosnih slubi koji sudjeluju u provedbi politika sigurnosti. (III) U cilju jaanja dosadanjih aktivnosti i sukladno preporukama UN-a, Hrvatska je u kolovozu 2010. donijela Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog akcijskog plana (NAP) provedbe rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) 1325 (2000) o poloaju ena, miru i sigurnosti te njoj srodnih rezolucija 1820 (2008) o uklanjanju spolno utemeljenih nasilja u oruanim sukobima, 1888 (2009) o borbi protiv seksualnog nasilja nad enama i djecom u oruanim sukobima i 1889 (2009) o ulozi ena i njihovim potrebama u izgradnji mira nakon oruanih sukoba, a kojom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. (/V) U proteklom razdoblju, Hrvatska je ojaala institucionalne mehanizme i zakonski okvir rodne ravnopravnosti u cilju spreavanja diskriminacije na osnovi spola. Zakon o ravnopravnosti spolova (iz 2008.) usklaen je s meunarodnim standardima na podruju ravnopravnosti spolova i jednakih mogunosti kao i s pravnom steevinom Europske unije. Osnovni strateki dokument - Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova donosi se kontinuirano s ciljem uklanjanja diskriminacije ena kao i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova. (V) Prema podacima iz prosinca 2010., u Ministarstvu obrane (MO) i Oruanim snagama Republike Hrvatske (OS RH) je 15,9% ena od ukupnog broja zaposlenih. Uoava se trend daljnjeg porasta, a to je posljedica i sve veeg interesa ena za vojnu slubu. U OS RH je 12,6%, a u upravnom dijelu MO ak 51,8% ena od ukupnog broja zaposlenih. Na voditeljskim i zapovjednim dunostima ene su zastupljene sa 7,6%, a meu viim asnicima ena je 12,3%. U okviru priprema i osposobljavanja pripadnika/ca OS RH za sudjelovanje u mirovnim operacijama, od 2005. se uvode posebni UN programi obuke koji uz pitanja roda, ukljuuju i teme, kao to su: spolno zlostavljanje i iskoritavanje, ljudska prava i zatita prava djeteta, a iji su temelji u provedbi rezolucije VS 1325 i njoj srodnih rezolucija. Edukacija obuhvaa UN teajeve za vojne promatrae (UNMOC) i teajeve o civilno vojnim odnosima (CIMIC), te obuke obuavatelja, teajeve za asnike kao i logistike i preduputne obuke, a ukljuuje i obuku o kulturnoj razliitosti kako bi se adresirao specifini poloaj ena u podrujima na koje se upuuju sudionici/ce mirovnih operacija. U okviru suradnje NATO i UN-a navedene teme su sastavni dio edukacija za sudionike/ce koji se upuuju u NATO misije ili stoere. Hrvatska biljei brojna iskustava i pozitivne primjere o sudjelovanjima pripadnica OS RH u operacijama odravanja mira, a s obzirom na to da su hrvatske ene aktivno i dragovoljno angairane u operacijama UN i NATO snaga. Pripadnice OS RH u meunarodnim aktivnostima rade kao vojne promatraice, stoerne asnice raznih specijalnosti u zapovjednitvima i zapovjednice te obavljaju vojnopolicijske, medicinske i druge vojno-specijalistike poslove. Primjerice, vie od 9% hrvatskih ena sudjelovalo je u misiji ISAF u Afganistanu, to je iznad NATO prosjeka te zadovoljavajue u odnosu na zastupljenost ena iz ostalih zemalja lanica NATO i EU. Takoer, hrvatska vanjska i sigurnosna politika je u visokoj mjeri usklaena sa zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije. Republika Hrvatska aktivno doprinosi meunarodnim naporima u ouvanju mira kroz sudjelovanje ena u mirovnim misijama EU: kao to

su EUPOL - Policijska misija Europske unije u Afganistanu, te EULEX - misija vladavine prava na Kosovu, a koje na terenu pomau lokalnim vlastima u izgradnji sustava vladavine prava. (VI) Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) vodi evidenciju o zastupljenosti ena, uz napomenu da MUP-a nije utvrdio kvote za prijem ena. U MUP-u je 13,5% policijskih slubenica u odnosu na ukupan broj zaposlenih slubenika. Na rukovodeim mjestima strateke razine (naelnice policijskih uprava, ravnateljice uprava i naelnice sektora u sjeditu MUP-a) u omjeru od 12,5% su ene; na srednje-koordinacijskoj razini (naelnice odjela) u omjeru 10,5%; na operativnoj razini (voditeljice odsjeka do efica smjene) u omjeru 13,85%. Hrvatska se ukljuila u rad Mree ena policijskih slubenica jugoistone Europe. (VII) U Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje vodi evidenciju po poloajima prema spolu, vidljivo je da je u 2010. u odnosu na 2008. za 3% porastao broj ena na srednje rukovodeim poloajima (naelnice Odjela /Slube, odnosno voditeljice). Trend rasta uoen je i na poloajima imenovanja za mjesto veleposlanice te je u 2010. u odnosu na 2008. povean za 2%. (VIII) Prema Jedinstvenom registru hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ukupno je sudjelovalo 23.081 ena, od kojih 1.103 ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida, a 127 ena sa statusom hrvatskog branitelja je stradalo. Takoer, Hrvatska skrbi o 5.334 supruga smrtno stradalih hrvatskih branitelja3. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti provodi dva vladina programa znaajna za otklanjanje i ublaavanje traumatizacije: - Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoi sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata (2005.) na lokalnoj, odnosno upanijskoj razini utemeljeni su centri za psihosocijalnu pomo kao okosnica sustava psihosocijalne skrbi u domeni nepatolokih potreba (pravna, socijalna, psiholoka pomo, informiranje, kolovanje, zapoljavanje), a u svrhu psihosocijalne integracije korisnika. Djeluju i etiri regionalna centra za psihotraumu koja se primarno bave terapijskim djelovanjem na psihopatoloke posljedice rata, ratne psihotraume i popratne fenomene, te Centar za krizna stanja koji prua pomo osobama u akutnoj psihikoj krizi. Centri za psihosocijalnu pomo imali su ukupno: 59.358 (2008.), 59.794 (2009.) i 57.304 (2010.) intervencija, kojima je obuhvaen i znaajniji broj ena, kako slijedi: za supruge smrtno stradalih branitelja 1.227 (2008.), 1.209 (2009.), 1.168 (2010.) intervencija; za supruge razvojaenih hrvatskih branitelja 2.787 (2008.), 2.662 (2009.), 2.724 (2010.) intervencija; za supruge hrvatskih ranih vojnih invalida 1.934 (2008.), 1.940 (2009.), 2.303 (2010.) intervencija. - Program za poboljanje kvalitete ivljenja u obiteljima smrtno stradalih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a (od 2008. do 2011.) predvia sistematske preglede za etiri ciljne skupine: supruge i djecu smrtno stradalih hrvatskih branitelja, supruge najteih Hrvatskih vojnih invalida supruge branitelja oboljelih od PTSP-a. Do kraja 2010. pregledima je pristupilo 6.222 osobe, od ega 5.623 (90,37%) ena. U znanstvenoistraivakom dijelu Programa cilj je istraiti najea oboljenja, psihiko i ukupno zdravstveno stanje osoba koje su tijekom Domovinskog rata i nakon njega bile izloene traumatskim stresnim iskustvima, kako bi se potaknula briga o zdravlju i omoguilo provoenje preventivnih programa.

Podaci iz sijenja 2011.

Zbog velikog broja osoba izloenim izravnom ratnom stresu te jo veeg broja sekundarno traumatiziranih osoba, meu kojima je znaajan broj ena (majki, supruga i djece), postoji potreba za organiziranom emocionalnom podrkom, socijalnom, psiholokom i zdravstvenom pomoi ratom traumatiziranim osobama i poduzimanje mjera u cilju ublaavanja i otklanjanja traumatizacije. (IX) Donoenje NAP-a za implementaciju rezolucije VS 1325 pridonijet e provoenju konkretnih zadaa na konzistentniji i koordiniraniji nain, uz postavljanje mjerljivih primjerenih indikatora. Zadaa NAP-a je poveati interes za poloaj ena i njihovu participaciju u temama vezanim za mir i sigurnost. NAP ujedno predstavlja i vodi Vlade RH u provedbi grupe rezolucija Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda pod zajednikim nazivom ene, mir i sigurnost koji priznaju i prepoznaju vrijednost iskustva ena i djevojica u sukobima i post-konfliktnim situacijama. (X) NAP obuhvaa etverogodinje razdoblje od 2011. do 2014., nakon ega e sukladno postignutim dosezima biti revidiran. Za provedbu mjera u okviru zadanih ciljeva odreeni su konkretni nositelji. Takoer, postavljeni su i rokovi za izvravanje mjera. Slijedom karaktera NAP-a koji ima za cilj promicati uinkovitu implementaciju rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija kao stvarnih drutvenih vrijednosti i promicati poloaj ena i zatite njihovih prava u predmetnoj domeni, ocijenjeno je da je veina mjera trajnog karaktera te da e se njihova provedba protezati na njegovo cjelokupno etverogodinje vaenje. Slijedom navedenog, veina rokova je tako i postavljena. U sluaju kada je pojedine mjere mogue provesti i u kraem vremenu, rokovi su vremenski specificirani. Takoer sastavi dio NAP-a je i njemu priloena tablica s indikatorima. U kontekstu potivanja odredbi Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenje zakona, drugih propisa i akata (NN, broj: 140/2009), MVPEI je nacrt Nacionalnog akcijskog plana postavilo na svoje javne stranice te uputilo poziv za oitovanje na njegov tekst. (XI) Takoer, sukladno sadraju odreenih mjera iste su prikladne za provedbu u suradnji s organizacijama civilnog drutva kao i vjerskim zajednicama koje se bave pruanjem humanitarne pomoi, a na ije iniciranje se posebice potiu nadlena tijela. S obzirom na to, da u tijelima dravne uprave djeluju koordinatori/ce za ravnopravnost spolova pozivaju se nositelji mjera da sukladno svojim procjenama pri donoenju i provedbi NAP-a iste konzultiraju. Radna skupina u sadanjem sastavu, uz mogue budue promjene istog, sustavno e pratiti realizaciju mjera NAP-a, pripremati godinja izvjea s procjenom uinjenog te o navedenom izvjetavati Povjerenstvo za ljudska prava Vlade Republike Hrvtske.

CILJEVI I MJERE 1. PREVENCIJA CILJ 1: Snaenje rodne perspektive kroz dokumente i kroz sudjelovanje u meunarodnim aktivnostima u provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija Mjere: 1. preispitati postojee dokumente koji se odnose na primjenu rodne perspektive u skladu provedbom rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija; - Nositelji: MORH, MUP, MVPEI - Rok: posljednji kvartal 2012. 2. integrirati rodnu perspektivu u meunarodne aktivnosti u kojima e sudjelovati Republika Hrvatska i izvjeivati o istima prema kriterijima rodne statistike; - Nositelji: MORH, MUP i MVPEI - Rok: trajno

CILJ 2: Integriranje rodne perspektive u programe edukacije u provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija Mjere: 1. poticati sudjelovanje ena u svim oblicima izobrazbe vezane za provedbu rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija; - Nositelji: MORH, MUP - Rok: trajno 2. provoditi kroz preduputne obuke, u suradnji s organizacijama civilnog drutva, edukaciju o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama, na teme: ene u ratnim i poratnim situacijama, nasilje nad enama i djecom, specifine potrebe lokalnih ena; - Nositelji: MORH, MUP - Rok: trajno 3. provoditi kroz preduputne obuke, u suradnji s organizacijama civilnog drutva, edukaciju o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama na podruju ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava, koja obuhvaa: rodno utemeljeno nasilje, seksualno nasilje, trgovanje ljudima; - Nositelji: MORH, MUP, Ured za ljudska prava VRH - Rok: trajno

4. provoditi edukacije o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama u okviru Diplomatske akademije MVPEI i u okviru priprema za odlazak na mandat u diplomatsko - konzularnu mreu Republike Hrvatske; - Nositelji: MVPEI - Rok: trajno 5. provoditi edukaciju pravosudnih dunosnika/ca u svrhu podizanja svijesti o enama rtvama oruanih sukoba, te o vanosti implementacije rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija u rad pravosudnih tijela; - Nositelj: Ministarstvo pravosua, Pravosudna akademija Rok: trajno 6. provoditi edukaciju strunog osoblja u zdravstvenim ustanovama o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama; - Nositelj: MZSS; - Rok: trajno 7. nastaviti s obukom glede podizanja svijesti voditelja/ica meunarodnih mirovnih operacija o potrebi zatite sigurnosti ena i djevojaka, te djece kao i njihovih ljudskih prava; - Nositelji; MORH, MUP - Rok: trajno 8. uvoditi edukaciju o elementima rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija unutar kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja u kolama; - Nositelj: MZOS - Rok: trajno

2. PARTICIPACIJA CILJ 1: Uvoenje rodne ravnotee u aktivnosti sigurnosnog sustava Mjere: 1. poveavati broj ena na viim i elnim poloajima unutar sigurnosnog sustava - Nositelji: MORH, MUP, Ured za nacionalnu sigurnost, SOA - Rok: trajno 2. poveavati udio ena, kao podzastupljenog spola unutar sigurnosnog sustava pri promaknuima pohvalama i nagradama, u skladu sa zakonom i drugim propisima; - Nositelji: MORH, MUP, Ured Vijea za nacionalnu sigurnost, SOA - Rok: trajno

Cilj 2: Poveanje zastupljenosti ena u aktivnostima i u procesima donoenja odluka na podruju sigurnosti i izgradnje mira Mjere: 1. poveati broj ena vojnih izaslanica u veleposlanstvima i stalnim misijama Republike Hrvatske pri meunarodnim organizacijama u iju nadlenost pripadaju poslovi meunarodne sigurnosti; - Nositelji: MVPEI, MORH - Rok: trajno 2. poveati broj ena visokih diplomatkinja - veleposlanica u veleposlanstvima i stalnim misijama Republike Hrvatske pri meunarodnim organizacijama u iju nadlenost pripadaju poslovi meunarodne sigurnosti; - Nositelji: MVPEI, MORH - Rok: trajno 3. kandidirati ene na vodee pozicije u meunarodnim organizacijama u iju nadlenost pripadaju poslovi meunarodne sigurnosti; - Nositelji: MVPEI, MORH, MUP - Rok: trajno 4. poveati prisutnost ena na svim razinama odluivanja u nacionalnim, regionalnim i meunarodnim institucijama i mehanizmima za sprjeavanje, voenje i rjeavanje sukoba; - Nositelji: MORH, MUP, MVPEI - Rok: trajno CILJ 3: Provoenje programa meunarodne razvojne pomoi u svrhu obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti i o ulozi ena u zatiti njihovih prava i postkonfliktnom oporavku Mjere: 1. kroz program meunarodne razvojne pomoi u zemlji primateljici provoditi posebne projekte za edukaciju ena u lokalnoj zajednici, kao i ena u dravnim, vojnim, policijskim i strunim strukturama (zdravstvo, obrazovanje, mediji) i ena predstavnica civilnog drutva, o rodnoj ravnopravnosti i o ulozi ena u zatiti i njihovih prava i postkonfliktnom oporavku; - Nositelj: MVPEI - Rok: trajno 2. kroz program meunarodne razvojne pomoi u zemlji primateljici provoditi posebne projekte za realizaciju strunih posjeta ena iz lokalnih zajednica, kao i nacionalnih struktura, te predstavnica civilnog drutva Republici Hrvatskoj, odnosno institucijama koje se bave implementacijom rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija i enama koje imaju specifino iskustvo Domovinskog rata i postkonfliktnog oporavka; - Nositelj: MVPEI - Rok: trajno

3. ZATITA I POSTKONFLIKTNI OPORAVAK CILJ 1: Promicanje zatite prava ena i djevojica - rtava rodno utemeljenog nasilja u podrujima oruanih sukoba i nakon sukoba u inozemstvu Mjere: 1. nastaviti provoditi smjernice i pravila ponaanja o sprjeavanju rodno utemeljenog nasilja i iskoritavanja koje se odnose na osoblje u mirovnim operacijama te podizati svijest o nultoj toleranciji prema seksualnom nasilju; - Nositelji: MORH, MUP - Rok: trajno 2. osigurati da su poinitelji rodno utemeljenog nasilja, ukljuujui i osoblje koje sudjeluje u mirovnim operacijama, primjereno kanjeni u skladu s teinom poinjenog djela; - Nositelji: MP - Rok: trajno CILJ 2: Provedba zatite prava ena i djevojaka rtava ratnih stradanja u Republici Hrvatskoj u cilju njihovog postkonfliktnog oporavka Mjere: 1. sustavno prikupljati i analizirati podatke o enama i djevojkama u ratnim stradanjima i o posljedicama rata na ene i djevojke u Republici Hrvatskoj; - Nositelji: MOBMS, MZSS - Rok: trajno 2. sustavno ukazivati na opasnost od mina, kazetnog streljiva i drugih eksplozivnih ostataka rata zbog njihovog neprihvatljivog humanitarnog uinka na civilno stanovnitvo, posebice ene i djecu - Nositelji: MVPEI, Hrvatski centar za razminiranje - Rok: trajno 3. stvoriti i ojaati kapacitete te u suradnji s organizacijama civilnog drutva provoditi programe psihosocijalne rehabilitacije za ene i djevojke rtve ratnih stradanja; - Nositelji: MOBMS i MZSS u suradnji s civilnim drutvom - Rok: trajno 4. integrirati rezultate i preporuke provedenih programa u socijalnu i razvojnu politiku, potujui pritom razliitost potreba mukaraca i ena u ratnim stradanjima kao i postkonfliktnom oporavku; - Nositelji: MOBMS, MZSS, Ured za ravnopravnost spolova VRH - Rok: trajno

10

4. PROVEDBA I PRAENJE CILJ 1: Unaprjeenje suradnje u provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija Mjere: 1. poticati razmjenu iskustava na nacionalnoj razini o provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija; - Nositelji: nositelji mjera u suradnji s organizacijama civilnog drutva; - Rok: trajno 2. poticati razmjenu iskustava na meunarodnoj i regionalnoj razini o provedbi rezolucije VS1325 i srodnih rezolucija te sudjelovati u raspravama; - Nositelji: MVPEI, Ured za ravnopravnost spolova VRH - Rok: trajno 3. suraivati s organizacijama civilnog drutva kao i vjerskim zajednicama koje se bave pruanjem humanitarne i druge pomoi na provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija (prevencija sukoba, izgradnja mira, sudjelovanje ena u mirovnim pregovorima) te o provedenom izvjeivati javnost; - Nositelji: svi nositelji mjera - Rok: trajno CILJ 2: Podravanje provedbe rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija Mjere: 1. Radna skupina zaduena za izradu prijedloga NAP-a djeluje u funkciji nadzornog mehanizma, te redovito odrava godinje sastanke - Nositelj: MVPEI kao koordinator u suradnji s nositeljima mjera - Rok: trajno 2. Radna skupina jednom godinje izvjeuje Povjerenstvo za ljudska prava VRH o provedbi mjera NAP-a - Nositelji: MVPEI kao koordinator, temeljem izvjea zaduenih nositelja - Rok: trajno

11

NACIONALNI AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU REZOLUCIJE VIJEA SIGURNOSTI UN-a 1325 (2000) O ENAMA, MIRU I SIGURNOSTI I SRODNIH REZOLUCIJA ( za razdoblje 2011. do 2014.)

PREVENCIJA Cilj 1. Snaenje rodne perspektive kroz dokumente i kroz sudjelovanje u meunarodnim aktivnostima u provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija
Mjere 1 Opis mjera Preispitati postojee dokumente koji se odnose na primjenu rodne perspektive u skladu s provedbom rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija Integrirati rodnu perspektivu u meunarodne aktivnosti u kojima e sudjelovati Republika Hrvatska i izvjeivati o istima prema kriterijima rodne statistike Nositelj MORH MUP MVPEI MORH MUP MVPEI Indikator Rok

Dokumenti usklaeni u skladu sa smjernicama Posljednji o rodnoj ravnopravnosti kvartal 2012.

Podaci o meunarodnim aktivnostima kroz aspekt rodne statistike

Trajno

12

Cilj 2. Integriranje rodne perspektive u programe edukacije u provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija
Opis mjera Mjere 1. 2. Poticati sudjelovanje ena u svim oblicima izobrazbe vezane za provedbu rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija MORH MUP Broj ena koje su sudjelovale u programima izobrazbe Broj preduputnih obuka provedenim po temama Trajno Trajno Nositelj Indikator Rok

Provoditi kroz preduputne obuke, u suradnji s organizacijama civilnog MORH drutva, edukaciju o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama na MUP teme: ene u ratnim i poratnim situacijama, nasilje nad enama i djecom, specifine potrebe lokalnih ena Provoditi kroz preduputne obuke, u suradnji s organizacijama civilnog drutva, edukaciju o rezoluciji VS 1325 i srodnih rezolucija na podruju ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava, koja obuhvaa: rodno utemeljeno nasilje, seksualno nasilje, trgovanje ljudima MORH MUP Ured za ljudska prava VRH

3.

Trajno Broj provedenih preduputnih obuka po temama

4.

Provoditi edukacije o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama u okviru Diplomatske akademije MVPEI i u okviru priprema za odlazak MVPEI na mandat u diplomatsko-konzularnu mreu Republike Hrvatske Provoditi edukaciju pravosudnih dunosnika/ica u svrhu podizanja svijesti o enama- rtvama oruanih sukoba te o vanosti implementacije rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija u rad pravosudnih tijela Provoditi edukaciju strunog osoblja u zdravstvenim ustanovama o rezoluciji VS 1325 i srodnim rezolucijama MP

Trajno Broj odranih predavanja o rezolucijama

5.

Trajno Broj provedenih edukacija

Pravosudna akademija MZSS Broj provedenih edukacija Trajno

6.

13

7.

Nastaviti s obukom glede podizanja svijesti voditelja/ica meunarodnih mirovnih operacija o potrebi zatite sigurnosti ena i djevojaka, te djece kao i njihovih ljudskih prava Uvoditi edukaciju o elementima rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija unutar kurikuluma graanskog odgoja i obrazovanja u kolama

MORH MUP

Broj provedenih aktivnosti Trajno

8.

MZOS

Broj odranih nastavnih sati

Trajno

2. PARTICIPACIJA Cilj 1. Uvoenje rodne ravnotee u aktivnosti sigurnosnog sustava


Mjere 1. Poveati broj ena na viim i elnim poloajima unutar sigurnosnom sustavu 2. Poveati udio ena, kao podzastupljenog spola unutar sigurnosnog sustava pri promaknuima, pohvalama i nagradama u skladu sa zakonom i drugim propisima Opis mjera Nositelj MORH MUP Ured Vijea za nacionalnu sigurnost SOA MORH MUP Ured Vijea za nacionalnu sigurnost SOA Indikator Rok

Broj ena na rukovodeim poloajima

Trajno

Broj ena koje su promaknute (pohvale,nagrade)

Trajno

14

Cilj 2. Poveanje zastupljenosti ena u aktivnostima i u procesima donoenja odluka na podruju sigurnosti i izgradnje mira
Mjere 1. Poveati broj ena vojnih izaslanica u veleposlanstvima i stalnim misijama RH pri meunarodnim organizacijama u iju nadlenost pripadaju poslovi meunarodne sigurnosti 2. Poveati broj ena visokih diplomatkinja-veleposlanica u veleposlanstvima i stalnim misijama RH pri meunarodnim organizacijama u iju nadlenost pripadaju poslovi meunarodne sigurnosti MVPEI Broj ena-vojnih izaslanica MORH Trajno Opis mjera Nositelj Indikator Rok

MVPEI MORH

Broj ena-visokih diplomatkinja

Trajno

3. Kandidirati ene na vodee pozicije u meunarodnim organizacijama u iju nadlenost pripadaju poslovi meunarodne sigurnosti

MVPEI MORH MUP

Trajno Broj ena koje su podnijele kandidaturu za vodee pozicije u meunarodnim organizacijama Broj ena koje su sudjelovale u donoenju odluka Trajno

4.

Poveati prisutnost ena na svim razinama odluivanja u nacionalnim, MORH regionalnim i meunarodnim institucijama i mehanizmima za MUP sprjeavanje, voenje i rjeavanja sukoba MVPEI

15

Cilj 3. Provoenje programa meunarodne razvojne pomoi u svrhu obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti i o ulozi ena u zatiti njihovih prava i postkonfliktnom oporavku
Mjere 1. Kroz program meunarodne razvojne pomoi u zemlji primateljici provoditi posebne projekte za edukaciju ena u lokalnoj zajednici, kao i ena u dravnim, vojnim, policijskim i strunim strukturama (zdravstvo, obrazovanje, mediji) i ena predstavnica civilnog drutva, o rodnoj ravnopravnosti i o ulozi ena u zatiti njihovih prava i postkonfliktnom oporavku 2. MVPEI Broj provedenih projekata Trajno Opis mjera Nositelj Indikator Rok

Kroz program meunarodne razvojne pomoi u zemlji primateljici provoditi posebne projekte za realizaciju strunih posjeta ena iz lokalnih MVPEI zajednica, kao i nacionalnih struktura, te predstavnica civilnog drutva Republici Hrvatskoj odnosno institucijama koje se bave implementacijom rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija i enama koje imaju specifino iskustvo Domovinskog rata i postkonfliktnog oporavka

Broj ostvarenih posjeta

Trajno

16

3. ZATITA I POSTKONFLIKTNI OPORAVAK Cilj 1. Promicanje zatite prava ena i djevojica - rtava rodno utemeljenog nasilja u podrujima oruanih sukoba i nakon sukoba u inozemstvu
Mjere 1. Nastaviti provoditi smjernice i pravila ponaanja o sprjeavanju rodno MORH utemeljenog nasilja i iskoritavanja koje se odnose na osoblje u mirovnim operacijama te podizati svijest o nultoj toleranciji prema MUP seksualnom nasilju Broj prijavljenih sluajeva rodno utemeljenog nasilja Broj odranih obuka u cilju edukacija pripadnika/ica mirovnih operacija 2. Osigurati da su poinitelji rodno utemeljenog nasilja, ukljuujui i osoblje koje sudjeluje u mirovnim operacijama, primjereno kanjeni u MP skladu s teinom poinjenog djela Broj prijavljenih sluajeva rodno utemeljenog nasilja Broj provedenih postupaka i izreenih sankcija Trajno Trajno Opis mjera Nositelj Indikator Rok

17

Cilj 2. Provedba zatite prava ena i djevojaka rtava ratnih stradanja u Republici Hrvatskoj u cilju njihovog postkonfliktnog oporavka
Mjere 1. Sustavno prikupljati i analizirati podatke o enama i djevojkama u MOBMS ratnim stradanjima i o posljedicama rata na ene i djevojke u Republici Hrvatskoj MZSS Broj ena i djevojaka ukljuenih u analizu Broj provedenih analiza Broj ena i djevojaka poginulih od djelovanja mina i kasetnog streljiva Broj odranih konferencija, okruglih stolova u cilju podizanja svijesti Trajno Opis mjera Nositelj Indikator Rok

2.

MVPEI Sustavno ukazivati na opasnost od mina, kazetnog streljiva i drugih eksplozivnih ostataka rata zbog njihovog neprihvatljivog Hrvatski centar za humanitarnog uinka na civilno stanovnitvo, posebice ene i djecu razminiranje

Trajno

3. Stvoriti i ojaati kapacitete te u suradnji s organizacijama civilnog MOBMS drutva provoditi programe psihosocijalne rehabilitacije za ene i djevojke rtve ratnih stradanja MZSS u suradnji s civilnim drutvom 4. Integrirati rezultate i preporuke provedenih programa u socijalnu i MOBMS razvojnu politiku, potujui pritom razliitost potreba mukaraca i ena u ratnim stradanjima kao i postkonfliktnom oporavku MZSS Ured za ravnopravnost spolova VRH Broj implementiranih programa u socijalnu i razvojnu politiku Broj rtava ukljuenih u programe Trajno Broj provedenih programa psihosocijalne rehabilitacije Broj sudionica u programima Trajno

18

4. PROVEDBA I PRAENJE Cilj 1. Unaprjeenje suradnje u provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija
Mjere 1. Opis mjera Nositelj Indikator Broj odranih aktivnosti Rok Trajno

Poticati razmjenu iskustava na nacionalnoj razini o provedbi Nositelji mjera u rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija suradnji s organizacijama civilnog drutva Poticati razmjenu iskustava na meunarodnoj i regionalnoj razini o provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija te sudjelovati u raspravama MVPEI Ured za ravnopravnost spolova VRH

2.

Broj odranih aktivnosti

Trajno

3.

Suraivati s organizacijama civilnog drutva kao i vjerskim zajednicama koje se bave pruanjem humanitarne i druge pomoi na Svi nositelji mjera provedbi rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija (prevencija sukoba, izgradnji mira, sudjelovanje ena u mirovnim pregovorima) te o provedenom izvjeivati javnost

Broj zajednikih aktivnosti

Trajno

CILJ 2. Podravanje provedbe rezolucije VS 1325 i srodnih rezolucija


Mjere 1. Opis mjera Nositelj Indikator Rok

19

Radna skupina zaduena za izradu prijedloga NAP-a djeluje u funkciji nadzornog mehanizma, te redovito odrava godinje sastanke

MVPEI kao Zapisnik s godinjeg sastanka koordinator u suradnji s nositeljima mjera

Trajno

2.

Radna skupina jednom godinje izvjeuje Povjerenstvo za ljudska prava VRH o provedbi mjera NAP-a

MVPEI kao koordinator, temeljem izvjea zaduenih nositelja

Godinje izvjee

Trajno

20