UMJETNOST RANOG SREDNJEG VIJEKA ( SVJETSKA

)

KASNA ANTIKA -pojam KASNA ANTIKA nastaje kasno u Beĉkoj školi-nova povijest umjetnosti -definiranje po prostoru kojem pripada, velike promjene, nema jasnog stila -umjetnost kroz 2., 3. i 4. st., izmeĊu carskog Rima i raĊanja jedne Europe -izmeĊu 3. i 7. st. dogaĊaju se promjene, relativno spori procesi -dva sukobljena stava : negativan - kraj ere, pozitivan - zapoĉet novi razvoj Europe -podruĉje Mediterana -Rimsko Carstvo temelj za KASNU ANTIKU -1. st. razdoblje Augusta - pax romanum - procvat na svim razinama -Trajanovo vrijeme- najveća ekspanzija, širenje -na velikom podruĉju RC standard ţivota za sve- jedna administracija- razvoj prometa, kazališta, kupališta -rimski zakoni temelji danas -carstvo iz centra Rima uspjelo organizirati sustav -umjetnost produkt društva; u bogatom društvu cvate i ima je se ĉime financirati, suprotno stagnira i dolazi do promjena -ĉinjenica, kriza i promjena- raspodjela RC u provincije -u 2. st. dolazi do promjena- velike migracije, dolazi masa sa istoka i pritišće RC – sredinom 2. st. -novi etnosi/narodni «barbari» okruţuju RC, ne poštuju rimsku tradiciju -oni su nomadi, pale i pljaĉkaju -gaţenje rimske civilizacije- gaţenje umjetniĉkih temelja -car – centar – August - Oktavijan se proglasio AUGUSTOM- drugaĉija definicija caraprikaz u idealnoj pozi, u vojnoj odori- prioriteti carske osobe- on je vojskovoĊa- usmjerenost na dobro voĊenje politike- carevi nakon njega preuzimaju taj portret- neuredna frizura, jaka muskulatura, vojniĉka odora -portreti odliĉnika - izraz vremena u kojem nastaju -portretne karakteristike bitne- prikaz osobe koja se zaista prikazuje -u 3. st.- dodaju se emotivni portreti- pogled uprt u daljinu

1

-Filip Arapski - razbarušen- portret osobe koja odaje zabrinutost, stvarnost i realnost- rezultat promjena u rimskom društvu - strah i nesigurnost - poduzimanje mjera - muškarci u vojsku, financiranje i opterećenje blagajne -od 2. st. kreće - prije bitno da je vladar pripadnik carske rimske obitelji ali dolazi do velike promjene, na vlast dolaze vojni carevi –vojne sposobnosti, osobe ne nuţno iz aristokratskih obitelji, dolaze iz provincija -dinastija Septimija Severa - sirijska dinastija -drugaĉiji kriteriji organizacije drţave - umjetnost i kultura -provincijski vladari donose sredstva u svoj kraj- diţu se hramovi i gradovi -portreti do kraja 2. st. i poĉetkom 3. st.- nove definicije u društvu i umjetnosti- manje narudţba spomeniĉkih i monumentalnih, kult cara se polako ruši, carska osoba postaje realna i pokušava spasiti drţavu -osobe naborane, namrgoĊene, nema idealne carske liĉnosti, zabrinuta lica -nova filozofija u 3. st. koju predvodi Plotin koji smatra da je uloga umjetnosti da prikaţe stvari ne idealne nego da prikaţe unutarnjeg ĉovjeka i njegov doţivljaj stvarnosti - prikaz refleksije što gleda, trenutno stanje u drţavi u kojoj vlada -car Dioklecijan - u 4. st. dijeli vlast - 2 augusta i 2 zamjenika - tetrarhija- ugraĊena skulptura u zid crkve sv. Marka u Veneciji – TETRARSI - 2 cara i 2 zamjenika - gubici veliki u carstvu, barbari uništavaju -sigurnost u gradu zbog fortifikacije, ne obraĊuje se zemlja, pad svih standarda koje je poznavao rimski svijet - bolesti, smrad, barbari ruše akvadukte -ĉuvanje granica, teritorija, carevi odlaze iz Rima i sele u provincije - Konstantinopol, Trier = koja su bliţe vojsci i granicama -portret Seneke -3. st. – konaĉni preokret - više nema zaglaĊenih formi, brzi pokreti, razliĉiti poloţaji, 1000 faseta, dok gledamo oko bjeţi - izaziva nemir, naglašene oĉi, pogled uprt u daljinu, intenzivni, likovi gledaju svijet koji dopire do njihove duše, otklon od poznatih umjetniĉkih portreta -djeĉaĉki portreti - melankolija, ozbiljnost, pitanje povijesne nesigurnosti -nova uĉenja i filozofije, i religije - sa Istoka - razliĉita magijska vjerovanja -kult Kibele, Ozirisa (boga sunca) - doticaj na istoĉnim granicama carstva - plodno tlo u Rimu u 3. st. i poĉetkom 4. st. - maknimo se od ovoga svijeta -najbolje kršćanstvo - nudilo konkretan odgovor - vaţan pravi ţivot nakon zemaljskog nevaţnog i nebitnog -zabiljeţeno kroz umjetnost i gdje su se provodili kultovi - kult boga Mitre najviše u Rimu 2

-promjena u definiciji tijela - Rimljani svoje mrtve palili a pod utjecajem kultova zadrţavali tijela - prostori izvan grada – nekropole - gradovi mrtvih - pokapanje Rimljana, nekršćana, i pogana - od 2. st. kult mrtvih – sarkofag = grĉ. sarkofagus - kamen koji jede tijelo - bili vrlo skupi -najbogatiji dali ukrasiti prostor za pokapanje - niz radionica koje rade sarkofage (3. i 4. st.) -sarkofazi sa novom ikonografijom - na boĉne ploĉe - dosta sadrţaja -pokazati što je ĉovjek za ţivota poĉinio - jedna tema – vojnici - prikazi bitaka - figura onoga koji je glavni lik -sarkofag Barberini - Kapitolijski muzej Rim - reljefni prikaz - gusti nabijen prikaz, kanona više nema - izbacivanje iz sebe što zanatlija vidi i što ţeli prikazati -prikaz kao snaţne nabijene osobe, detalji lica - razliĉiti izrazi, bol i patos - nov pristup, horor vakui -smrt kao smirenje - razmišljanje o onome nakon smrti - filozof i njegova muza - prikaz na sarkofagu - smisao predmeta u kojem leţi tijelo- sve ovo RIMSKI SARKOFAZI -3 skupine sarkofaga: 1.RIMSKI - S se razlikuju se tamama i obradama -sa S krivuljom - strigili, strigilirani sarkofazi - boĉno flankiraju centralni prikaz, u centru prikazi razni - pastoralni, filozof s muzom, vezano uz Dioniza -u centru sa TONDOM/KLIPEUSOM – zaokruţen prikaz - imageo klipeata – u krugu portret, prikazati sebe na mjestu poĉivališta - supruţnici, braća i sestre -sarkofazi jako moderni - serijska izrada, radionice -krilati geniji na sarkofagu - ţivot s one druge strane -imali gotove sarkofage samo dodali sa boĉnih strana portrete - rimski sarkofazi uza zid, uvijek ukrašena prednja strana i boĉne, straţnja ne jer se naslanjalo na zid -poklopci dvoslojni, imali akroterije kod velikih -mramorni, porfirni, od obiĉnog lokalnog vapnenca -saĉuvano puno mramornih - bogato društvo - mramor sa grĉkih provincija, sa Afrike(?) najskuplji i najteţe obradiv 2.ATIĈKI -u Atici na grĉkom prostoru, pokraj velikih kamenoloma na Atici, jako prepoznatljivi zbog poklopca, sanduk - na poklopcu prikaz umrlog - u paru - sliĉe na etrurske, utjecaj etrurske umjetnosti velik - nova forma - moda i ideja 3

sadrţaj vezan sa smrću -naĉin izrade . monumentalni. ne obnaša se paţnja kanonu. detalji paţljivo obraĊeni -prinošenje ţrtve . nego funkcija prikazati realnost i stvarnost na naĉin koji je umjetnik sam izabrao 4 .druga kategorija umjetnina – SLAVOLUCI .u ĉast careva nakon velikih bitaka na razliĉitim prostorima grada kao prolazi blizu foruma i centra -forma se bitno nje mijenjala .slavoluk Septimija Severa . vještina klesanja i jake veze sa helenistiĉkom umjetnosti ali promjene u ikonografiji -SIDAMARA grupa . reljefima vani i unutra -stavljaju se Viktorije . gornji dio – atika = natpis. punim skulpturama. akcija i dogaĊanja.uspostavljaju snaţnu dinastiju vojniĉkih vladara -forma karakteristiĉna za kasnija razdoblja -donji dio . nema toĉnosti. poput punih skulptura u prekrasnoj obradi -u Rimu. povratak u Rim.zašto? . MALOAZIJSKI -postavljeni u središte prostorije. pad proizvodnje zbog barbara 3.putovanje. doĉek graĊana -nama jasnog reda. likovi u arhitektonskom okviru koji je pomno obraĊen. nema natrpanosti koja smeta. saĉuvano svega nekoliko -na jednoj strani FORUMA i Viae Sacre .nije bitno prikazati kanon idealne ljepote. horor vacui -potreba punjenja plohe sa velikim likovima .nalazište u Siriji gdje je pronaĊen veliki broj iz MA -lijepo laborirani likovi. tu su da ispriĉaju vrijednost dogaĊanja unutar povijesnog konteksta . mijenjala se forma i motivi reljefa -damenaco menore . izvuĉeni u prostor.priĉanje priĉe .nose lovorov vijenac i vetrixe -prikaz bitke. za koga i u koju svrhu piše -ukrašavanje na svim plohama. jer se gase kamenolomi. shematski. pogotovo helenistiĉkim razdobljem . vrata. tko.prekrasna tijela. anatomija i odnosi dijelova tijela pomno napravljeni. puno likova u kompoziciju. jako duboki reljefi. Heraklo.na poĉetku rimskog foruma .novi car srušio S prethodnog cara.-pokazuju veću vezu s klasiĉnom umjetnosti. velika paţnja detaljima.sa 1 ili 3 luĉna prolaza.gubi se prikaz lijepog . kroz 3. stupovi. nisu bitni. zabati.izvuĉen reljef. samo se jednim dijelom drţe za površinu -puno kraćeg razdoblja. ukrašeni sa svih strana. Eleuzijske sveĉanosti. lukovi.sadrţaji iz mitologije. likovi oblikovani jako grubo. rudimentalno. pa se gasi . drugaĉija kompozicija od klasiĉne umjetnosti.postiment. st.

lagan.njegova majka Helena predana i zaluĊena za relikvijama – poticala izgradnju crkava u Svetoj Zemlji .borba za vlast i teritorij.gornji dio – opus latericium – od cigle.u 3.anĊeo na nebu upro prstom u kriţ i rekao da će po tome pobijediti . najjadniji prvi prihvatili kršćanstvo – najsiromašniji -zbog svog univerzuma.no poganska rimska elita vodeća . gajio odreĊene simpatije.vrh nije prihvatio kršćanstvo ( temelji Rima na mitologiji i kultu) – teška borba i teţak prelazak . «sklepan». opus incertum. sjeverni ulaz u sam grad -vrijeme tetrarhije. vrlo nesigurno. na S doneseni razliĉiti elementi iz razliĉitih podruĉja RC -radilo se na brzinu ili nešto drugo uvjetovalo takvoj gradnji -dva dijel – luĉni dio – opus kvadratum – od kamena.-s druge strane u periodu kasne antike paralelno sa slavolucima djela vezana uz tradiciju nove umjetnosti koja prikazuje drugaĉije sadrţaje i formu -Viktorije uz lik – uvijek -one su krilati glasnici . na ulazu u Rim na Milvijskom mostu koji je povezivao dvije strane Tibra . bio je okrutan -legenda i te peĉate jaĉanja kršćanstva vidimo u umjetnosti -bitka – za pobjedu mu narod Rima gradi S – potvrda. sve drugo porušio. pokrstio se zbog dobrog izlaza. prenose dobru vijest. st. iskoristio temelje. kršćanstvo se već jako proširilo. veliki kameni blokovi . vodeća religija u Rimu i RC . opus mixtum – mix opeke i kamena -cigle – tanke i dugaĉke – imale peĉate – rimska cigla – tvornice za izradu – peĉat tvornice i vrijeme nastanka – puno proizvodnje cigle – cigla temeljni materijal 5 .K sebe pokazao kao kršćanskog cara . predstavlja povijesnu ĉinjenicu .dva vladara . st. pun detalja -podignut nakon velike povijesne bitke 312. posrednici izmeĊu cara i ljudi -KONSTANTINOV S -uz Kolosejum. jer se obraćalo ĉovjeku.Konstantin se tek na kraju svog ţivota pokrstio. na izlazu s Foruma s Viae Sacre. brzo se širilo po slojevima rimskog društva . sukob njih dvojice. Zapadnim carstvom vladaju Konstantin i Maksencije . obuĉen sa mramornim ploĉama – laţan osjećaj -razliĉite tehnike graĊenja – opus reticulatum.krajem 3. u konaĉnom okršaju Konstantin dolazi u Rim i pobjeĊuje i proglašava se jedinim carem jedne i druge polovice RC -legenda .prije bitke usnuo san .graĊen na mjestu starijeg S ( Damnacijevog ) .

dolazak na most. s druge prikaz ţrtvovanja = hrabrost.na reversu uz simbole rimske vojske simbol kriţa. ne pridrţavanje kanona. paţnja draperije koja teško pada. shematizirano RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST -uvoĊenje novih simbola kršćanstva u monumentalnu umjetnost -zna se da kršćani postoje. 4 s druge str. tonde u parovima – s jedne strane prikaz lova – medvjed . pol. umjetnost poĉinje ulaziti na velika vrata -carevi na novac postavljaju svoje portrete. vaţna priĉa Konstantinovog vraĉanja straog poretka i reda -Konstantinovo ustoliĉenje u Rimu – grubost likova u fizionomiji i draperiji tijela. na straţnjoj element. Marka Aurelija i Konstantinovog razdoblja ( viktorije ) TRAJANOVI SPOMENICI – figure Daĉana – prazno. jasno HADRIJANOVI – HADRIJANOVA TONDA – sa H S – sadrţajno druga priĉa. jednina vaţnost na prikazu što se dogaĊa – K S primjer za KA – dokinuće kanona. hrpa likova malih tijela. najvećih rimskih careva = vaţna poruka. 4. misao -moglo je biti bolje izraĊeno ali to nije bilo bitno. Foruma – figure Daĉana). carev odlazak u bitku. nastavljanje puta. Konstantin to prihvatio. razgovor s vojskom. tek kad K donosi MILANSKI EDIKT 313. ne prednjoj strani je uvijek portret cara.nova povijest -Konstantin kroz ove simbole otvorio put kršćanstvu da od 2. anatomsko nepoštovanje. st. uredno. sve je moguće. muţevnost i onaj koji poštuje tradiciju ţrtvovanja MARKA AURELIJA – reljefi gore. vojnici s leĊa – gotovo skulptura. meĊutim i zbog spolija velikih vladara. postane vladajuća 6 . 4 s jedne. dijeli novac narodu – libertatis – bijedno . reljedi na boĉnim stranama – prikaz bitke. natpis koji spominje bitku KONSTANTINOVI – friz reljefa – od sjeverne strane koja je kraća – car sa svojom vojskom ide prema Rimu. vepar i priprema za lov. kao vojnik u ruci nosi viktoriju – prednja strana -Kristov monogram – IHR – na novcu – potvrda i peĉat novoj vjeri. sjedanje na tron. simbol vladavine rimskih careva -K kuje novĉiće – na reversu – kao pobjednik. S od SPOLIJA.-substrukture ranijih spomenika – od elemenata iz Trajanovog ( sa T. Hadrijanovog ( tonda na dugim stranama po 2 u paru.. ţrtvovanje. nema detalja – forma potpuno izgubila vaţnost. velikih glava. nema odnosa. priprema. . helenistiĉko klasiĉni stil. ulazak u Rim. psihologizacija lika. 8. osvajanje Verone.

a sve manje uz poganske motive -osnovne forme gotovo nepromjenjive. – zbirka 40 S + ulomci -sarkofag – tema anastazis – Kristovo uskrsnuće – rijetka tema na S – zarobljavanje. mijenja se scena. prvi takvi u Siriji – grad. potreba za grupacijom a opet da se zadrţi velik broj prikaza. ima anatomske pogreške ali pridodaje paţnju detaljima -najbolji primjeri u Vatikanu. 7 . pol. Krist s apostolima.-na aversu – na konstantinovu šljemu kristov monogram – najpoznatiji novĉić -prave promjene u 2. u formalnom smislu kvalitetan rad. stablo ili biljka stvara odvojenosti. 4. ulaskom kršćanskog svijeta -ranokršćanska umjetnost – od 2. 4. u muzeju Pape Pija II. st. po.u središtu kriţ. kod Pilata . monumentalan. materijalnih ostataka prvih kršćana nema puno -pronaĊene crkve nastale prije Konstantinovih. Krist kao Dobri Pastir -strigile. ĉuda ĉeste teme – najveće kad je uskrisio Lazara – rana Crkva se koristila ĉudima kao potvrdom i dokazom vjere kroz umjetnost – promoviraju se ĉuda kao dokaz Krista -rimske S od poĉ. saĉuvan sloj s kraja 2. – SARKOFAZI – kršćani se sad ne skrivaju. prostori prvih kršćanskih zajednica – DOMUS AURELIA – crkva/kuća – DURA EUROPAS. K na prijestolju predaje zakone ili kljuĉeve Petru ili Pavlu. ispod dva usnula vojnika – kriţ prikaz Uskrsnuća -kršćanstvo poĉinje u Maloj Aziji. st. sa kršćanskom tematikom. ali nema muke – raspeća .iskupljenje i ţrtva -teme su ograniĉene. na obalama Palestine. tradicija dobrog klesarstva. . akroteriji – 100% rimska radionica -prikaz Adama i Eve i Kristova ĉuda skromno. 4. smještaju se unutar arhitektonskih elemenata u niše -S JUNIJA BASSA – rimski perfekt ( gradonaĉelnik ) – javno dokazao pripadnost kršćanskoj zajednici – bogat. postaju naruĉitelji S. i poĉetkom 3. prepoznajemo po redu u prikazima ( scene ) . st. st. prikaz Kristove muke rijetki meĊutim na tom ti prikazi. S sa kolonadama ( tip S ). biblijski sadrţaji ili jasni simboli kršćanskog svijeta -KRIST sa apostolima – glavna tema – nastavljaju ţivjeti rimski i maloazijski S -ima ih svugdje ali su centri generirali formu i sadrţaj -te teme nekada jako nejasne.krilati geniji više ne stoje nego nešto rade – beru groţĊe – simbol Kristove ţrtve – vizualizacija psalma.

Ivana i Pavla – prostori u kojima se nekad ţivjelo ali su dati kršćanima na korištenje -titulus – domus eclesia u Rimu – prostor darovan kršćanskoj crkvi. TITULUS ANASTASIAE. isnule. uskrsenje Lazara -kršćani u Rimu rade u ilegali i formiraju u stambenim zonama Rima – domus eclesia – TITULUSI – tipiĉni prostor za Rim – nastaje kasnije crkva nad tim prostorima -dobivali imena po vlasnicima koji bi im ustupili prostor -jedan ispod crkve Sv. pronaĊena 3 aktivna prostora kulta – mitrin. ĉovjek drţi krevet. sinagoga i kult kršćanstva = DOMUS ECLESIA -prostorno naglašen. pljaĉkanje -DOMUS ECLESIA. velika prostorija za molitvu. atrij povezivao prostorije. govor kakav je bio kult kršćanske zajednice – ljudi ustupili prostore kuća zajednici. stambeni i drugi objekti. hoda.-pravilni raspored ulica. ţidovska povijest uništenje hrama. bogatiji ostavljali -neki nose imena po vlasniku neki po muĉeniku – TITULUS CLEMENTIS. na ţivotu nakon smrti -preseljenje na onaj svijet vaţan. Krist vrši i drugo ĉudo. jednostavan prostor na jednom kraju niša i bazen sa uranjanjem – vrlo jasni tragovi kršćanske umjetnosti – prikaz Krist Dobar Pastir. ostaci danas prenešeni u muzej u Damasku -sinagoga. kršćani preuzimaju tu tradiciju. ukapali mrtve i ovijali u plahte i stavljali u grob – poput Krista -u poganskim religijama se osjeća prijelaz s paljenja mrtvih na ostavljanje tijela -poznate ceste u Rimu – povezivanje s provincijom. TITULUS CHRYSGONI -naglasak na smrt. dolazak Marije na Kristov grob – Uskrsnuće. za vjeronauk – dobro poznavanje vjere -krstionica – najstariji pronaĊen dokaz. ali bili 8 . samo u poĉetku na jednom katu -kasno antiĉka kuća. prostor za naobrazbu. izlijeĉio hromog. iznad sarkofaga – Krist napravio ĉudo. via – grade se uz prometnice nekropole – prostori za pokapanje mrtvih tijela -rimsko pravo ne dopušta pokapanje u gradu nego van grada -graĊenje nekropola uz glavne prometnice – obiĉaj Rimljana da se mrtvima daje poĉast – nastavljaju kršćani -kolombarij – zajedniĉke grobnice – velike niše sa grobnim urnama -grobno mjesto oznaĉavalo status -hodajući cestama Rimljani se zaustavljali i odavali poĉast umrlima – svijet mrtvih paralelan sa svijetom ţivih – zapoĉinje u poganskom Rimu.najbolje saĉuvani u Dura Europas-u. TITULUS CECILIANE.Stari Zavjet.

st. što je umrli radio – na svim jezicima -mraĉni uski hodnici. no nisu pronašli ništa je ĉlanovi kršć. – rješenje za gradove mrtvih prvih kršćanskih zajednica -na juţnom prostoru u poĉetku ( Rim ) -dogovor izmeĊu kršćanske zajednice i vlasti koja je dozvolila -mukotrpan proces kopanja tunela.siromašni i u poĉetku zazirali od velebnih mjesta. jednako za sve -preuzimaju naĉin pokapanja koji nije kršćanski – kopanje podzemnih prostora – KATAKOMBE – zapoĉinje u 2. niša. danas otkriveno oko 60 % grobnica ( K ) -bile magnet za barbare koji su mislili da će pronaći blago.4 razine -tufo – mekan kamen kada stupi u vezu sa zrakom je krhak i tvrd – jednostavan za kopanje -u kopanju sudjelovala cjela kršćanska zajednica. samo za ritus -crteţi na K – urezi. molitve. – moglo stati nekoliko tijela – obiteljske grobnice -kubikula – soba. primaju ljubav Boţju – materijalizirana misao – Krist je svijetlo – 1. simboli da obiljeţe mjesto svog boravka. na 2. jako dugaĉki. – nalazimo kamene stoliće sa pravokutnim stupićima . nisu se tamo vršili liturgijski obredi nego pogrebni ritusi – 1. prikaz ţene s ispruţenim dlanovima prema van – orantica – preuzeto iz antiĉke narikaĉe – duga haljina i veo – prikaz molitve – kroz dlan kršć. st. 2. bogatiji – natpis na ploĉi. simbol drugog svijeta – poganski motiv. interes za K kada zapoĉinju prve kampanje traţenje prvih K sve do danas -nisu se vidjele na površini. gornji dio luĉna ukrašena površina – arkosolij – arkos luk lat. Dobri Pastir – preuzet od moshoforosa . mali prostor razliĉitih veliĉina ( ovisi o tijelu – muškarac/dijete ). peĉati – dva dupina. spavaonica – obiteljske grobnice -ploĉe ostaci 1. slikarije = opada jednakost -izdubljen u zidu. u bijeloj plahti tijelo i prostor se zatvarao – siromašni – obiĉnom vapnenaĉkom ploĉom. kršć. st. kršćanske umjetnosti 1. preuzeli od pogana taj ritual -ritus aapea ili dr. st. Zajednice nisu bili ukopani sa niĉim vrijednim – barbari razbijali -ukapanje u K do 4. sa 2 ovĉice – to znamo da je ĉisto kršćanski 9 . za najsiromašnije kršćane. pol. obaveza svakog -unutar tunela. obiĉnom ĉovjeku osigurati praktiĉno mjesto. i 2.mense – kao oltari ali ne. carevi zahtijevali da budu dole. obiĉne rake – lokulusi – rupa.3. u Rimu – natpisi koji nose imena. -u 16. ali ulazni prostor obiljeţen – priĉe da se kršćani tu skrivali neistinite.

samo oploĉeni. ţivotinje – nema kršćanskih. najznaĉajniji i najljepši – freske – pokazuju jasno kruţnicama ( upisane jedna u drugu ) – najidealniji . ne postoje nove kršćanske umjetniĉke forme – jedino sadrţaj ima novo znaĉenje -na vrhu svoda glava meduze. Svetih Marcelina i Petra. posude sa voćem i cvijećem.okviren u lovorovu vijencu – pobjedniĉkim vijencem – nije ĉisto kršćanski. euharistijska slavlja – 3. gornji prostor je svetiji. mjesto gdje su bili ukopani vaţni pripadnici – biskupi – ploĉa sa natpisom ili se pokapali 1. poploĉeno mramorom -vrijednost materijala simboliĉki znaĉaj – prostori ukrašeni freskama i natpisima – kao prostori za odrţavanje kulta na dan muĉenikove smrti – vršene mise. rajski prostor. gornji se ukrašava. i 4. na sarkofazima ili freskama -K Via Latina – sjajni prostor. st. Svetog Kalista. martiri – tijelo muĉenika – svi se otimali da tijela muĉenika pokopaju u svoju katakombu – kasnije pomama za relikvijama. Prosciline – bogate ţene koje su dale novac i prostor -diţu se crkve na prostoru K martira – na podruĉju K Sv. rajska ptica – domena drugog svijeta -prostori nisu strogo definirani – kršćanski i poganski elementi – vokabular koji su poznavali umetali elemente kršćanstva -kripta – prostor u ranokršćanskim katakombama. svi elementi unutar antiĉkog likovnog vokabulara – grilande. moliteljica. podijeljen dijagonalama koje se ukrašavaju -u centru – Danijel s lavovima. Sebastijana – podignuta crkva nad K 10 . kasnije izlaze na površinu i postaju monumentalni sklopovi kršćanske umjetnosti -svodovi unutar kripti i kubikula – jasno se odreĊuje što je gore što dolje ( lijepo opisao Plotin ) – jasna distrikcija – donji dijelovi se na ukrašavaju. Svete Agneze = muĉenici . ispod zemlje. simboli kršćanske vjere -K u Rimu – Svetog Sebastijana. ali neki jasno kršćanski – kantaros flankiran paunima – paun. orantice -Prisciline K – Dobri Pastir u centru freske. ostali saĉuvani kubikuli i prostori hodnika. mjesto ukopa ( arkosolij ili sarkofag ) vrlo naglašeno.-monogrami Krista – Jesus Hristos .Domitilline. prostor kubikula ukrašen – forma klasiĉne antiĉke umjetnosti – geometrijske plohe. trgovina i turizam -neki od muĉenika bivaju pokopani u K namijenjene samo njima – prostori izdvojeni – poploĉen pod. Jona. paţljivo rasporeĊeno. preuzimaju od pogana – simbol pobjednika – Krist je pobjednik – jednostavni. Adam i Eva – simboli ali i sliĉice Starog i Novog Zavjeta. Comodilline.

bazilika sa transeptom – tlocrt orginalne crkve Sv. nadprostor. RIM -pokret štovanja mjesta grobnica u kojemu su pokopani martiri – prostor znaĉajan – što se bliţe pokopa do muĉenika. Sebastijana – bazilikalni prostor. Transtebereja – vrlo rano se naselili Ţidovi. st. 2. mensa za agape i poĉast umrlom – magnet i fokus kršćanskog svijeta 11 . na ulazu u grad supstruktura od velikih graĊevnih kompleksa -crkve na mjestu puteva. st. st. s druge strane Tibra. povišen od boĉnih brodova. longitudinalni prostor. pr. – edikula kao malo svetište u dva dijela – donji. završava apsidom. cemeterijalne od gradskih -bazilika Sv. velika peterobrodna c. ploĉa sa otvorom. Petra -rekonstrukcija groba – arheološki potvrĊena 60 – tih godina 20. martir. gore velika memorijalna prostorija – kapela sa polukruţnom apsidom – smatra se da je primila tijela Pavla i Petra 4. razvili nekropolu.st. st. izgledala kao antiĉka – donosi se tijelo Sv. ima moć – kult od sredine 3. za podzemne grobove kršćana – naziv potjeĉe iz srednjeg vijeka – u 4. uzrokujete prazninu – u juţnom Rimu se vadio kamen ( 1. boĉni brod nastavlja svoje kruţenje – boĉni brod koji prerasta u deambulatorij – centar martirov grob – svetac je svet. ). Sebastijana – iznad groba Sv. kao oltar. ostaci nekropole veliki – veliko ţidovsko groblje na podruĉju Vatikana. njegov grob referenca muĉenika na Kristovu smrt -grob Sv. srednji brod izdignut. bolje mjesto na onom svijetu -kult muĉenika obiljeţio arhitekturu. i 1. st. pogani za stavljanje tijela. se taj prostor puni. ) – napušten i stvaraju se prva ukopna mjesta – iskoristili Ţidovi. u cemeterijalnim bazilikama -okolo mauzoleji bogatijih koji su si mogli priuštiti grobnicu i pribliţiti se martirovom grobu -najznaĉajniji martirij u centru – grob Krista – 1. Petra – smatra se da je zapoĉeo Konstantin. ali dali crkvi – grobna mjesta uz depresiju. st. iznad edikula gdje je gorjela svijeća.-katakomba – art katakumbus – velika rupa kada berete zemlju. Petra – znalo se gdje je pokopan ( kr. katakomba ( groblja ) – grobne bazilike koje se grade iznad grobova – CEMETERIJALNE BAZILIKE – da saĉuvaju mjesto muĉenika – ulazak u dva razliĉita prostora – prvenstvene mjesta ukopa u te crkve van grada ( gradske u gradu ! ) – potpuno razliĉiti prostori. Kr. po Kr.

prozorima. vrlo monumentalno i lijepo. rimskog biskupa – ne gradi blizu centra. sa stupovima koji okruţuju bazen. uliĉice -poganska kubikula – male nišice za urne -Rim – unutar. oko bazena postavljeni bronĉani jeleni koji su ispuštali vodu i u koje je voda ulazila – voda temelj 12 . dodana Venancijeva bazilika. jednom na godinu. Petra – kao gradovi. središnji viši radi statike -sakristije sa strane – boĉni pomoćni prostor. gospodarskog i poslovnog centra nego izvan. apside na kraju. donosi relikvije kriţa Krista – Santa Croce = 1. naglašen centralni brod sa testudom . Petra – da se ukapaju kršćani i vrše pogrebni rituali te na dan sveĉeve smrti liturgija -prostor grobnica ispod Sv. privatnu kapelu – velika trobrodna. Konstantin pobjeĊuje. zid. baptisterij -njegova majka Helena daje sagraditi u isto vrijeme crkvu. K poklanja taj prostor Crkvi. kubus – najjdenostavniji prostor za velik broj ljudi – unutrašnji prostor vaţan. 4. dva broda sa svake strane. postaje jedan car. vaţno pokrštavanje i proći obuku odricanja sotone. s arkadama boĉni -Lasencijeva bazilika – centralni i boĉni prostor. vanjski neugledan -podijeljenost – prostor za kler i za vjernike – polukruţna niša eksedra gdje sjedi kler – preuzeli rimsku formu sa novim sadrţajem -freska kako je izgledala Lateranska bazilika – crteţ prije rekonstrukcije -baptisterij – uz biskupske crkve.-zbog velike mase ljudi koji su dolazili trebalo promijeniti – na nagovor pape Konstantin pristaje izgraditi cemeterijalnu crkvu – nekad to brdovit prostor. 312. velike crkve u Rimu – prostori odmaknuti i nisu smetali vladajućoj oligarhijskoj eliti -Lateranska bazilika – peterobrodna. 313. odvojene od crkve . uz same zidine gdje su se nalazile konjušnice. kompleksni prostor. pol. biskupski dvor. zatrpala se cjela nekropola. blizu administrativnog. glavna. na noć prije Uskrsa. – crkva Sv. diţe se crkva -u s. proglašava MILANSKI EDIKT – pravi kultni prostor poglavara. brodovi razdijeljeni sa arhitravnom gredom. veliki slobodan prostor s vinogradima i parkovima – biskupski kompleks – crkva. centralni prostor – B svi centralnog tlocrta. st. pokrštavanje u krsnim zdencima -tlocrt Lateranskog baptisterija – preureĊen ali zadrţao svoj oblik . pokrštavao samo biskup.

urezivana dekoracija. Sebastijana – deambulatorij -Sv. Kriţa Jeruzalemskog – Amerikanci srušili iluziju. freske dekoracija. ĉeka se uskrsnuće. muškarci na jednu ţene na drugu stranu. ali negdje nije – nego pojam veliĉanstvenosti i veliĉine se mora odnositi na Boţju kuću -predprostor. Konstance – uz crkvu Sv. propileji. spominje Krista. ulazak po redu. prst Sv. trnova kruna. profilirani i kvalitetni stupovi. oko sebe mauzolej Sv. ima izvor – prvi kršćani se peru da ĉisti uĊu u crkvu kroz narteks u prostor bazilike.-osoba koja se priprema za ulazak u crkvu – katakumen – ne moţe prisustvovati euharistiji. Petra – rekonstrukcija izvornog – ima transept. Agneza – longitudinalna. Tome – smještene u prostor s relikvijama – komad drvene ploĉe – zapis na latinskom. sudjeluju u cjelom euharistijskom procesu -oprema vrlo bogata – mramorni stupovi. dokazali da je falsifikat i srednjovjekovna krivotvorina – ali kršćanski povjesniĉari tvrde da je to kopija pravog natpisa -Bazilika Sv. ikonografija krštenja. donose povijesni podaci – dnevnik Egerije iz Španjolske koja je išla na hodoĉašće u Jeruzalem i govori o ploĉi sa kriţa koja se je štovala – otkrili su u crkvi Sv. bazeni kriţni. krštenik se uranja. nema deambulatorij . dva antiĉka mauzoleja -prve bazilike monumentalni prostori zbog dosta kršćana. vrijeme pokrštavanja – u jednoj se skidali i dobivali bijele haljine. odricanje sotone -kredo – svećenik izgovara prilikom krštenja. izlazili bi van. kriţne – zbog martirija Kristovog groba -uranjanje u vodu jest smrt i ponovo roĊenje -Lateranska bazilika središte biskupa do 13. -Santa Croce – postaje prvi reflektorij relikvija – crkva Helene – crkva Sv. spominje Isusa Krista Nazarećanina. hebrejskom i grĉkom. ciborij iznad bazena. transept razlika sa Lateranskom bazilikom. kad se svi pokrste ulaze na misu i ĉekaju do 12 sati naveĉer. pravilni prstenovi. Agneze prilijepio uz martirij – Konstantin potvrdio njen ulazak u onaj svijet – klasiĉan i antikan. djeca na jednu – jasna prostorna dispozicija -šema za kasnije ranokršćanske crkve -cemeterijalna bazilika Sv. deambulatorij – kršćanski 13 . osmerokuti ili šesterokuti. mozaici – niše. broj velika vaţnost – simboliĉko kod planiranja prostora – 6 i 8 – apokaliptiĉki – baza osmerokuti ili šesterokuti -centralne – poligonalne. pomazivanje uljem. st. Kriţa Jeruzalemskog – Helena boravila u svetoj zemlji i skupljala relikvije i donijela u Rim – komadić kriţa Kristovog. ĉavao kojem je bila probijena Kristova ruka. ulazak u atrij. jedini transept u tom ranom razdoblju da regulira promet oko sveĉeva groba – grobovi oko crkve.

Sv.ali. Petra i Marcelina – mauzolej Sv. vinova loza u središtu portret. dva osnovna oblika – bazilikalni longitudinalni –unutar gradskih zidina cemeterijalne – bazilikalni oblici nešto drugaĉiji. na mjestu martirija./540. koja se ne mora uvijek vidjeti izvana -bazilika Sv.. Lovre ( Lrenzo ) – podignuta u 5. crkva na Maslinskoj gori -monumentalna arhitektonska baza. glavni brod i boĉni brodovi – razdjeljuju se dalje po spolu ili pokršteni ili ĉak po socijalnom statusu – prostor za kler – vizualno odvojen – kanelumom – oltarnom ogradom. razlikuju se po tipologiji – matroneji / galerije – istoĉne crkve sa brodovima ( na katu ). jedna od netaknutih u Rimu. razliĉiti pokopi unutar i uokolo svog prostora -bazilike – naglašeni srednji brod. faze obrade groţĊa – tiještenje groţĊa. jer nisu imale transept -narteks – natkriven. pretvaranje u vino – simbol Kristovog uskrsnuća -bazilika Sv. Konstance. za okupljanje svećenika pred ulazom u liturgiju -crkve od razliĉitih materijala. groba Sv. Irenu. Helene uz ( Konstantinova majka ) -bazilika Sv. st.. kapitel ali okrenut – negiranje postojanja u funkciji koju je imao prije – 4 stupića kao stol – primanje krvi/vina i tijela/kruh -ciborij – 530. st. Lovre =Konstantinova arhitektura -u Bizantiju gradi Sv. kiborijum 14 . jedan centralni stup ili arhitektonski element rimske arhitekture. Apostola – jednako monumentalno. da odredi granicu do koje vjernik moţe doći -santuarij – prezbiterij – svetište = svetište ili na glavnu osobu prezbitera – fokus oltar – jednostavan. poĉiva na preuzetom obliku rimskih bazilika ali joj daje nove sadrţaje. se pojavljuje unutar Liber Pontifikalis – nastaje na osnovu utjecaja s Istoka – baldahin – naglašava se vaţnost osobe koja sjedi – kiborij. st. Uznesenja. lik Sv.. pregraĊena u 6. nije barokizirana. za okupljanje katakumena. fokus prema svetištu koje završava apsidom . zapadne bez -unutrašnjost uvijek jasno razdijeljena na prostor za vjernike – ulazni dio. Petra nije karakteristiĉna za ranokršćanske bazilike. crkva Anastazis. a preureĊena u 12. ali ništa saĉuvano -gradi u prostoru Svete zemlje – crkva RoĊenja u Betlehemu. najĉešće jednostavne mense – kamena ili drvena ploĉa koju nose postamenti.

380. Irena. darovi u naturi. Septimije Sever izgradio prvu palaĉu. st. pilastri imaju utore da sjednu i flankiraju ih. ) se seli u Konstantinopol ( 330. Pisma – sve se temeljilo na tekstu. Sv. ( 28. 4. Apostola – crkve. u ranokršćanskim crkvama niske ograde. ) sa 2 edikta – proglasio kršćanstvo jedinom drţavnom religijom 380. hipodrom. neki iskorišteni za gradnju novih crkava – razliĉite informacije o tome. Sofija. centralnu stolicu na kojoj sjedi biskup – biskup se u ranokršćanskoj liturgiji nije micao. element vrlo tradicionalan u Rimu. jeleni piju iz kantarosa. – bogat i plodan rast novoga grada . ukrašavaju se – kriţ. ) – naziva se Novi Rim -preseljenje dvora. na samom vrhu imao zlatni kriţ – kršćanski car -potkraj stoljeća stupa TEODOZIJE ( 379. Sv. carevi se nikad nisu vratili u Rim – 2. st. saĉuvan Konstantinov stup – carski stup. – jako malo znamo o meĊusobnim relacijama tih dvaju smjera. klupe za sjedište klera – sintronom – sintronos – ima katedru. prikaz slavnih djela. Konstantin pregraĊuje prostor carske palaĉe.-prostor do same apside. uništavanje kultnih mjesta od strane kršćana 15 . briga za svakog ĉlana zajednice – svaki morao nešto priloţiti – biskup bio postavljen od Krista kao onaj koji se brine o najzanemarenijima -fiksna podjela – biskupi slobodni ali liturgijski namještaj fiksno podijeljen. komentirao dijelove Sv. ĉitalo se -liturgijska godina podijeljena na datume – ostali datumi obiljeţeni muĉenicima – biskup se na njih referirao -Ċakoni vodili liturgiju. prostori srušeni ostali razrušeni. jeleni – osnovna poruka kršćanstva -kasnije se crkveni prostor bitno smanjuje – pregrada doslovno postaje pregrada – dijeli se na svetište i prostor za vjernike -Konstantin ( 306. 2. postavljaju se kolumne. ali znamo za strašni rat. – 395. za destrukciju. iznenaĊenja nije smjelo biti -oltarne ograde – od pluteja. malo toga saĉuvano. jako korodirao. Sv. pol. drugi edikt o progonu pogana – svi se morali pokrstiti.337. . proglašava taj dio kulta neprijateljskim – kraj 4. hodali po crkvi – gastalci – stajale Biblije – stalci -kadilo se i pjevalo – statiĉan proces -najsvetiji ĉin – euharistija – oltar dolazi u funkciju – donosi se hostija i vino – Krist prebiva na misi -u boĉnim dijelovima na kraju mense – pastoforije – za odlaganje darova. hrana za siromašne. ). izvan grada gradi put Mese koji se odvaja u dva dijela – otvaraju se na tom putu trgovi. govorio s trona.znaĉajno mjesto -zidine.

ukidanje onoga što je napravila rimska civilizacija – carski dekret -Rim – kraj 4. st. iznad Petra ţena koja kruni njega i iznad Pavla. San Pietro in Vincoli. nota netipiziranih likova – izdvajaju se Petar ( Ţidovima ) i Pavao ( svima. ĉak do 6. nema detalja. gradi crkve. poĉetak 5. ne gase se. grade bogati pripadnici rimske vlastele. solidan mozaik u naĉinu tehnike prikaza. rimski biskupi – ĉitav niz crkava -od kraja 4. arene . kupališta. st. nebeski Jeruzalem. Mariji. crkva posvećena Bogorodici – nije se prije slavila. kasno antiĉki izriĉaj. mnogo se toga promijenilo . pomaci jedino gore. gentibus. razvija carski dio – hipodrom –u ranom razdoblju aktivan. priredbe. -grade i neke crkve koje nisu nastale na mjestu titulusa . st. 1. simboli apostola – jasan volumen i jasna ocrtna linija. Marije Velike -Santa Pudenziana – nastaje na jednom od titulusa. ureĊuje se. stvara raskošan Novi Rim. se proglašava Marija majkom Isusovom – teološke rasprave o Kristu. terme. oko 370.-Teodozije jedan od prvih koji je uvidio da Rimu prijeti opasnost ( Germani ) barbari – diplomatskim putem rješavao. nema prekida i dalje nastoje kroz svoju aktivnost – uloga sakupljanja vjernika u tom djelu grada. i dalje ţivi kao centar ali slabi ekonomska moć. nema prostornosti. ujedinitelje Ţidova i neţidova kao vjernike – bliskost 16 .mjesta titulusa ( domus ecclesia u Rimu ) prerastaju u crkve – Sv. st. st. koja vodi nova religija -djeluju veliki kršćanski mislioci koji zabranjuju te prijašnje stvari. ukrašen sa sve 4 strane – prikaz Teodozija koji u svojoj loţi drţi krunu i daje ju pobjedniku – likovni jezik. otvara put barbarima. Krist na tronu okruţen apostolima. San Stefano Rotondo -Santa Maria MaĊore se gradi na temelju jednog sna – 1. -mjesta titulusa i dalje djeluju. se gradi ta crkva za kult Marije – Sv. papa. prikaz Viktorija – ţene koje krune apostole kao misionare. novaĉio barbare -Teodozije boravi u Konstantinopolu. postavljaju se razliĉite statue – obelisk na mramornom postamentu – razliĉiti prikazi. – prikaz – formalni jezik. najvaţniji. – nalaze se najznaĉajniji martiri. s desne ( l ) strane Pavao a s lijeve ( d ) Petar. vaţna uloga. ostalim narodima ) – centralni prikazi. tek od 5. pada standard ali jaĉa kršćanska crkva – boom u izgradnji monumentalnih prostora. st. Sabinu ( gradi Petar Ilirikus iz Dalmacije ). razliĉiti prikazi iz carskog ţivota -sam Teodozije donosi zakon ukidanja javnih velikih zabava – utrke. tipiĉne fizionomske karakteristike. nema trodimenzionalnosti. senatori. Josipu i svecima – u 5. jer se to protivi kršćanstvu nove crkve.Santa Maria MaĊore. taj rad – nema pomaka. tipizirana lica. ostao mozaik u konhi same crkve – rana monumentalna umjetnost mozaika – ukrašavanje prostora s poĉetka 5.

Honorije seli u Ravenu. stoljeće pljaĉka i upada u gradove -etniĉka grupa zapadnih Gota – kreću i naseljavaju se u blizini Konstantinopola IRC Teodozije dozvolio ulazak u carsku vojsku. naglašavali boţansku osobu Krista -novi barbarski narodi uglavnom arijevci – crkve se na posvećuju Mariji. ostao na milosti i nemilosti. strah i promjena -u Rimu Teodorikova kćer Gala Placidija. i 5. najznaĉajnija luka za carsku flotu. zaokruţen muljevitim tlom – vrlo teško osvojiva. njezin sin postaje rimski car jer Honorije nije imao nasljednika. ortodoksna. velika pljaĉka Rima – šok. ĉesto boravi u Konstantinopolu -sukobi u 1. jezikom diplomacije se pokušao ustanoviti odnos -410.arijanci. nove religije -mozaik jedan od najskupljih medija – crkva bogata ako ima mozaik -Teodozije dijeli carstvo izmeĊu Honorija i Arkadija ( sinovi ) – Istok i Zapad – podjela carstva -politiĉki vaţan ali i zbog pritiska i razliĉitosti. arijevci – slijedili uĉenja Arija – Krist ne moţe biti bog i ĉovjek. razlog tomu ( 4. Gala preuzima vlast -gradi se carska rezidencija. njezin si maloljetan. boravi i biskup Ambrozije. st. protivnik Teodozija. grad na Jadranskoj obali. nakon smrti Alarika one ne odlazi u Rim nego u Ravenu – postaje novi veliki centar. no u jednom trenutku vrlo opasan. pohod za otuĊivanjem teritorija. administrativni centri -GP gorljiva kršćanka.sa poganskim – ţene personifikacija Viktorija – poruka jedinstva svih u okviru Crkve. Teodozija s Vizigotima. st. vjernike na dva tabora – ortodoksni – prihvatili dvojnost Krista . ) novi etnosi koji ulaze u RC. oteo ju Alarik Vizigot. ona sestra Honoriju i Arkadiju -na prostoru Španjolske osnovali Tuluzijsku drţavu. spalili i opljaĉkali pod Vizigotskim voĊom – Rim više nije carski centar. se vraća. Alarik oţenio Galu Placidiju .ĉinjenica pogodovala odnosu Honorija. velika bazilika Ursina – katedralni centar. neprijateljski pohod. veliki carski centar – u doba tetrarhije Milano jedan od centara za vrijeme Dioklecijana. seli u Ravenu – prolaz samo morskim putem. za sigrurnost -Gala Placidija 480. neki ortodoksni sveci manje naglašeniji 17 . oko teološkog mišljenja o Kristu – podijelila ranokršćanske oce. razliĉite povijesne priĉe obiljeţene razliĉitim vladarima i sposobnostima. udaje se za magistra Milituma. kratko vrijeme nisu ratovali.

Lovre – saĉuvana od kompleksa crkve Sv. Kriţa. Kriţa – Santa Croce – u obliku latinskog kriţa – prilagoĊava ideju relikvije crkvenoj formi -crkva Sv. pokapanje unutar gradski zidina – nema martira nego relikvija. gradilo se ciglom – karakteristiĉno za prostor sjeverne Italije – ali nisu se saĉuvale slikarije -veliki široki srednji brod sa jasnom kolonadom stupova. -crkve u Raveni – bazilikalne trobrodne sa istaknutim brodom.. elementi unutrašnje dekoracije na zid – novo – utjecaj sa Istoka – rastvaranje zida – Ravena u vrijeme GP pod utjecajem iz K – dovela i graditelje iz K -kapela Gale Placidije = kapela Sv. lezene – razbija ziĊe. nema ukrasa. uz crkvu – lijepa izvana ali i iznutra – unutrašnjost – razlika izmeĊu prostora dolje i gore – donji dijelovi goli. bolje oĉuvani spomenici iz 5. Ivana EvanĊelista – GP potakla izgradnju u 5. Ravena posljednja gubi znaĉaj. bogati lisni motivi akantusa. niše pravokutne – sarkofag s tijelom umrlog – ne nalazi se van zidina grada nego unutra – najraniji primjer – najvjerojatnije namijenjen GP i njezinim potomcima – ostaci sarkofaga – nova stvarnost zakona koji dozvoljava ali skromno. ispred crkve 2 grobne kapele – u nišama kriţno oblika i duboke. istak – linija stvara razliku izmeĊu dijela koji nosi. – dobio gotiĉki prilaz i srednjovjekovni zvonik. samo za carsku obitelj.-GP u Konstantinopolu pokupila novi trend. Konstantinopola -Ravena iznimka u ZRC u 5. ukras se nije saĉuvao -kapitel – prikaz klasiĉne forme. st. – prenijela duh Konstantinopola u veoma latinski grad Italije -kriţni oblika kapela ( referira na relikviju ) sa istaknutim centralnim dijelom – obrada vanjskog zida – slijepe arkade. zaluĊenost relikvijama – Zapad vrlo strogo oko relikvija. Kriţa – saĉuvana samo kapela. 5. koji je nošen – jaki debeli zidovi nose. presvuĉeni tankim mramornim ploĉama. grafiĉki ili figurativni motivi – jer po tome hodamo -crkva Sv. st. vijenac. referira na relikviju koju ima. velika bazilika u obliku kriţa. prozori osvjetljavaju prostor. ima impost ukrašen sa Kristovim monogramom ili biskupskim monogramom – kao forma se serijski proizvode -saĉuvan mali ulomak podnog mozaika – natpis – spominje donatora muţa i ţenu – bez bogate figurativne dekoracije. široki luk vodi u prostor apside. rast u jednom trenutku da bi se u jednom trenutku napravila linija i nalijeţe na ono dolje – remek 18 ./6. ali ostala saĉuvana -GP poticala umjetnost. st. nema vaţnog korpusa za ukop kršćana -donijela relikviju i tu će se GP pokopati – to je martirij – relikvija postaje jednaka liku – to donijela sa Istoka. no GP to donosi u Ravenu – donosi komad kriţa Kristovog – gradi crkvu Sv. izgradnju i kult. st. postamenti. trijumfalni luk dijeli glavni dio broda od apside.

Lovro nego Krist pobjednik – ima pobjedniĉku knjigu. nesposobni ) do 476. nadgradnja. rešetke i vatra. ili za muĉenje Sv. on je rex. – smjenjuje ga vojnik Got – Ostrogot Odoakar – dolazi na prijestolje ZRC – Goti postaju dijelom. meĊutim Odoakar je pametan i sebe nije proglasio carem nego kraljem. vojskovoĊa. natpis – novi element u jasnu imperijalnu formu – prikaz frontalno. ali Zenon se vara jer O proširuje svoju vlast. materijalan. majstori i GP vodi u ZRC -bogat mozaik. nošen. kulture i tradicije. jasno definiran prostor oko Krista – ĉvrsti likovi . neke teritorije otpustio ali uspostavio dobru vladavinu – odnosi izmeĊu barbara i Rimljana. stvori snaţno Kraljevstvo Ostrogota koje je ugrozilo Zenona i IRC – O sve manje poslušan zakonima IRC – donio svoje zakone. šalje insignije caru Zenonu ( IRC ) – savjetuje Zenonu da se ponovo ujedine. vrlo nesposoban. na njoj viktorija koja potvrĊuje njegovu titulu. mlad i obrazovan. nosi kugli insigniju. kralj – prikazuje se kao imperator. okrenute prema Kristu. Dobrog Pastira – forma još uvijek koja poĉiva na tradiciji – kasnorimski mozaik – plastiĉnost i volumen.s druge strane u glavno dijelu u centralnoj apsidi nasuprot Dobrom Pastiru – nove interpretacije otkrivaju nove tenzije prikaza – ne na prikazu Sv. svaka ovĉica u drugom poloţaju. Svaki djelić gornjeg dijela prevuĉen mozaikom – figuralni prikaz Apostola.djelo zanatstva – prikaz dvojnosti u dekoraciji – nosi. Lovra -GP umire prije nego provaljuju Huni i Avari. uvoĊenje germanskog elementa – unutar samog središta na podruĉju srca ZC unosi se novi element barbarskog naroda. ortodoksa i arijanaca 19 . nikako se to ne sviĊa velikom Justinijanu -T stupa na kraljevsko prijestolje. Odoarak bi bio njegov podanik i kralj Italije. njen sin kasnije kada vlada vrlo nesposoban. drugi elementi – nije drago IR caru – Zenon šalje svog sugovornika Gota TEODORIKA koji se nalazio na podruĉju Balkana. uglavnom pripadnici vojnog staleţa sve dok ne sjeda na prijestolje posljednji vladar Romul Augustul ( carska linija. odlazi i svrgava O i postaje kraljem -prikaz Teodorika na novĉići – ima brkove i dugu kosu – oznaka barbara – sve drugo isto u prikazu. carsko odijelo. sukob vojnog i aristokratskog dijela. vrlo sposoban. geometrijski i vegetabilni ukras – freska. nasljeĊuje Odoakrovo carstvo. sposoban. najĉešća mozaik -ideja odnosa prema arhitekturi roĊena na Istoku u K . car -Teodorik će se ţeljeti odvojiti od IRC. kasnije smjena vladara vrlo brza. likovi iz biblijske mitologije – Krist i sveci – lijep prostor. gore arijanske knjige. Valentijan. pogotovo u domeni prava.

prozorski lijepi zid.prazno prijestolje. 3. zaluĊen ali dozvoljava da se paralelno vrše dvije konfesije -katedrala i biskupski dvor Arijanaca – dvojna religijska vlast paralelno -napravio nosi sklop palaĉe. juţni brod – NZ – okupan -Teodorikovi prikazi u mozaiku i kuĉice sa lukovima – promjena kolora – nedostaje okvir. st. gornja – oratorij za molitvu – sav u kamenu. stoje strogo i simetriĉno. najvećem i najljepšem – prikazi vezani uz arijanske svece. crnom površinom i povorkama svetica i svetaca – predstavnici najvećih ortodoksa – crkva bila posvećena Isusu Spasitelju ( posvetio Teodorik ). Konstantinopola od kojeg ništa nije ostalo ali se vidi po ZRC – širenje ideja -Teodorikova grobnica – izvan grada na putu prema Classeu – od istarskog vapnenca. . a Justinijan posvetio Sv. prikaz Teodorikove palaĉe – lukovi. jako tipizirano – promjena -u donjem dijelu. poziva se na Lateranski b. Teodorik ga uvezao iz Afrike – Goti i Istra – Istra se pojavljuje kao znaĉajan lokalitet – bogata ostavština Kasiodora – T osobni tajnik. sagradio San Apolinare Nuovo ( Ravena ) – dvorska kapela uz palaĉu – biskupski arijanski sklop -San Apolinare Nuovo – razliĉito u dekoraciji u odnosu na ortodoksne – nema Bogorodice i nekih svetaca -jednostavna jasna bazilikalna struktura sa širokim brodom i apsidom. iznad povorke Apostoli i Proroci. od granita. male kockice sa vegetabilnom dekoracijom + prikazi iz S i N ZAVJETA – sjeverni brod – SZ – hladan. pisac. nema arhitekture. u centru prikaz krštenja -utjecaj Istoka. u nišama ostaci likova – kad je Justinijan osvojio Ravenu ušao u crkvu i naredio da se ti mozaici skinu jer su vrvjeli arijanstvom – zamijenili zavjesama. kroniĉar. zavjese nisu orginalne. bizantsko-gotskih ratova i Justinijana . Martinu – borac protiv arijanstva -baptisterij Arijanaca – Santo Spirito kasnije – klasiĉan. donja etaţa – sarkofag. likovi frontalni. radili Istarski majstori – u unutrašnjosti centralan sarkofag oblika sjeverno-afriĉkog tipa. ukoĉeni likovi. pozlaćen apstraktan prostor. Eufrazijeva bazilika – veza 20 . forma rimskog mauzoleja. plastiĉnosti i volumena.-arijanac kao i većina barbara. hetimasija – Arijanski baptisterij – zlatna pozadina. apostoli nose vijence i ruke su im prekrivene. donesen. volumen i prostor – likovi na zlatnoj pozadini – figurativni prikazi pokazuju zlatnu. stupovi sa kapitelima i impostom vegetabilne dekoracije -mozaikalni ukrasi u 3 razine – prostor praznog zida – povorke svetaca i svetica – NIJE Teodorikovo – 2. od 2 kata. savjetnik – povijest T carstva – ĉesto se spominje Istra – prekrasan kulturan prostor sa divnim vilama – Istra u 6. nema psihologizacije i specifiĉnih detalja. centralni dio sa ophodom + piscina iznad koje je mozaik sa prikazom Kristovog krštenja .Poreĉ.

uspio proširiti granice – ponovo prostor Italije osvojio od Gota – u sagi Prokopijevog djela o tom ratu – protjerao Vandale – ponovo zaokruţio Mediteran -trgovina. spremnici za vodu i ţito – spremao se za opsade barbara. vertikalna. carski grad na Zapadu ). brojne. – 580. sudjelovao u crkvenim raspravama o umjetnosti -razvijao Konstantinopol – ne širi ga. da proširi i stvori ĉvrstu drţavu. graditelj. iluzija ponovo vraćene snage obnovljenog RC – procvat u gospodartvu i kulturnom smislu ( umjetnosti ) – veliki mecena. ( pala Ravena – 2. provincije -umjetnost kasne antike provincija – unutar granica RC.( 526. ostaje unutar Teodozijevih zidina. svaki dio prilagoĊava svome centru -npr. Akvileja ( jedan od najvećih centara umjetnosti. ne pripada velikom centru. vrlo bogata. pokrenuo ideju rekonstrukcije RC. ). arheološki dokazi da se širenjem kršćanske zajednice širi novi jezik. pretvorili u dţamije -graditelj korpusa svjetovnih graĊevina – voĊa i car – da bi saĉuvao grad od upada barbara – podzemni prostori – bazilike. st. velika luka. drugi – vodoravno širenje ( slikarstvo. kopira centar -umjetnost centara. – mirno razdoblje. promet – vladar Mediterana vladar cjele Europe -nakon osvajanja. periferije. st. obraĊuje razliĉite teme njegove vladavine ( govori o njemu kao i o teologu ) -ideja da ponovo obnovi RC. – pokrenuo velik broj projekata. zbog 21 . jak gospodarski centar – dvojna bazilika – centar za širenje kršćanstva i umjetnosti za ĉitav prostor Jadrana ) – izvorište formi i širenja kršćanske misli RAZDOBLJE JUSTINIJANA . drugi mediji pokazuju zajedniĉko prepoznatljive odlike -slikarske radionice – mozaik i fresko slikarstvo – crkveno ureĊenje -razlike u mediju – arhitektura – statiĉna. ali puno gradi ( 38 crkava ) – malo saĉuvano. vratiti veliki sjaj RC -kroniĉari ostavili bogate zapise – arhive – Prokopije. Arhitektura – statiĉna i prepoznaju se najviše razliĉitosti. 540. 540. Turci u 15.PROVINCIJSKA UMJETNOST – ne nosi negativnu konotaciju. 6. kiparstvo i primijenjena umjetnost ) -2 velika centra koji generiraju forme na naše podruĉje – Milano ( carski grad ). znaĉajne.

Pobuna Nika – uništavanje palaĉa i crkava. Apostola -Sv. ĉvrst zid. gore elementi za otvaranje – spoj teoretiĉara Justinijanovog doba – simboliĉko znaĉenje javno i zapisano – kanon – što se treba poduzeti. st. Sv. prostor koji nosi – zatvoren. ne samo hod od ulaza prema oltaru nego i rast – mraĉno prema svjetlu kupole. godina slabi – Langobardi zauzimaju. najvišom arhitekturom. zemlja. – crkva mora biti izraz prostora u kojem obitava Bog i mora biti sasvim razliĉita od prostora za ljude -Bog – Svjetlost – logos nasuprot materiji. st. iz glavnog ulaza na glavna vrata iz narteksa. 2 narteksa – egzonarteks i endonarteks -novo – velika kupola. nema muĉenika – dvije ruševine – Justinijanova obnova – iznova na temelju starih bazilika – pozvao najvrsnije arhitekte – danima se raspravljalo kakve trebaju biti da prikaţu sav sjaj njegove politike i temelje crkve – program koji mora pokazati veliĉinu kršćanske crkve i misli – Plotinovo uĉenje – kanon za umjetnost 6. carski centar ali teško i slabo prihvaćeno izvan centra – promjena kompletnog naĉina gradnje -njegov utjecaj nakon 50. Sv. zbog toga jer je carska crkva ( krunidba i druge stvari carske politike ) – prikazala se moć J. meĊutim Justinijanovi arhitekti uvode vertikalu – emanacije svjetlosti. polukrug iznad centralnog prostora – spajanje klasiĉnog longitudinalnog sa novom idejom prostora – jasna referenca na prostor neba – novi fokus. stradala Sv. Mir ) – temeljne dogme. teţnja prema svjetlu – horizontala + vertikala -Sveta Sofija – zabiljeţeno u dokumentima 6. – arhitekti grade pravokutni bazilikalni prostor od središnjega dijela koji je viši i od boĉnih brodova. Irena. Sofija. pobuna frakcija – mali graĊanski rat. st. ( bizanstka crkva gdje je ta ideja razvijena od 9. do prezbiterija do svog mjesta 22 . na Zapadu prestaje ta ideja. morao imati nešto posebno. spektakl – Mali i Veliki ulaz.zaliha se oduprli mjeseĉnim opsadama – ti prostori opremljeni mramornim stupovima. vrijedno samo ako je okupano Boţjom svijetlošću -prije samo jedna putanja u crkvi – fokus oltar. cisterne -6. vrh kupole. mraĉan. iznutra polukruţnom. izvana poligonalnom. Mudrost i Sv. Sofija – zasebna. poţari. ĉovjek – mraĉno. – obnova crkava unutar carske rezidencije koje je naslijedio iz Konstantinovog vremena. Sv. ali to je ideja stvorena u vrijeme Justinijana i trebat će vremena – teško i vrlo sporo. Sergija i Bakha. st. Sofija i Sv. Irena ( Sv. mali arhitektonski biser ispod zemlje – skladišta. vrste liturgija – Mali ulaz – svećenici sa pratnjom. Istok nastavlja tu ideju tek u 9 st. ). ali i moć biskupije u K -promjena unutrašnjeg rasporeda – glavni patrijarh imao drugaĉiju liturgiju. središnji brod završava apsidom. tvar. nastavlja tradiciju longitudinalnosti -Sv.

vrlo blizu Sv. lijepo i da nije osjetljivo. st. ĉipkasti ornament. oni tambur koji nosi elipsastu kupolu ( izduţeni oblik ne krug ) – zahtjevno. dodatno uĉvršćenje -novi element – lukovi koji poĉivaju na stupovima i ĉine polukrug – eksedra –u prostoru. od ulaza prema istoku. -ukrasi – znamo iz izvora – kronike iz 6. donji zidovi obloţeni mramornim ploĉama. – kapitel Justinijanovog razdoblja – ne izlazi iz kamene površine – dubljenjem – posebna svrdla ne klešu kamenu površinu nego buše i dube. glavni ulaz za glavne svećenike i za njegovu pratnju – solea – sveti put od ulaza do oltara ( prostor kroz koji Ċakoni prolaze pri prinošenju darova na oltar ) -povećava se oltarni prostor – Veliki ulaz – donošenje hostije – kriţanja. Sofije – korištena od konstantinopolskih biskupa i po uzoru. pjevanja – bogat proces = promjene -do koje mjere su provincijalna podruĉja uzimala utjecaj centra. razbija oštrinu longitudinalnog prostora. narteks. skidanje oplata i pojavljuje se mozaik izvornog 6. lukovi – ranobizantski kapitel 6. izgradili 2. st. kolonade. ostali dijelovi arhitektonske dekoracije – stupovi. poput plašta prekriva. kapiteli. zoomorfni i vegetabilni motivi – lakše i brţe za napraviti i lakše transportirati – veliki boom – ali za opremu crkava mramor. oltaru – osnovni put – kupola na 4 ogromna stupa koji nose pandative. tipovi kapitela – obrnuta piramida. perforiranje i bušenje i na luĉnim prostorima i na svim prostorima gdje se to moglo uvesti ( raniji – Teodozijanski do 5. brzo. samo luk sa stupovima. Sofije – mala kopija Sv. da se obogati prostor razbijen dodatnim elementima -danas muzej. 1. posebno znaĉenje 23 . st. temeljno longitudinalno. veliki atrij. nabavljanje mramora iz carskih kamenoloma i radionicama specijaliziranim manofakturama . ali mramor/kamenolomi pod carem – Peloponez i Pentelikon ( Mramorno more ) – carske radionice. prijevoz brodom. negira teţinu kamena kao materijala – novi naĉin.) -J obnovio crkvu Sv. velik i znaĉajan utjecaj crkve I i Z umjetnosti ranog srednjeg vijeka -osnovni elementi Sv. ravne samo se buši. st. ekfrazis – vrsta pisanja umjetniĉkih djela gdje se koristi rjeĉnikom mašte i što su ţeljeli vidjeti – neupotrebljivi -podni mozaik. kaĊenja. ali takvi kapiteli dolaze takav kakav jest do odredišta – negiranje teţine i funkcije oblika. Sofije – 4 polukupole i kupola. pala. longitudinalni brodski prostor sa kupolom u središtu. gornji dio mozaici i štukature – najvrsniji majstori -podni i zidni ukras. jer bi se u transportu lako okrznulo. i postavili 4 manje.-otvaraju se boĉna vrata kroz koja ulaze vjernici ( pastva ) . Irene.

širi se i na I i na Z -plutej oltarne ograde – oltarna ploĉa okrenuta prema vjernicima. se izdvaja – naglašavanje osobina majke.-više se odjeća spoj longitudinalnog i kupole koja je puno manja.dekoracija ziĊa i namještaja prenosi poruku =razlika namjene.rasprave – 431.forma i naĉin jasna -dekoracija – arhitektonski element koji ne nosi nuţno poruku – ne komunicira poruku . Majka Boţja – scena – Navještenja. kupola bez dodatnih podupiraĉa. posvećenosti – postaje 1. forme i ideje -uvoĊenje Marije – Bogorodica dobija u 6. gornji zatvoren zavjesama . naglasak na prezbiteriju. puno praznog prostora – 3 elementa – centriĉna kompozicija. stoje na luĉnim dijelovima. poligonalna izvana polukruţna iznutra -galerijski prostor – široki matroneji ( galerijski prostor ) – Istoĉna crkva i K -crkva Sv. kao propovjedaonica – element crkvenog namještaja s 2 stepenice – jedne za ulazak. izdiţe se tambur sa kupolom. moć sveca ili Krista. dodatni -dvokatna. proglašena Theotokos. brodovi se upisuju. preobrazba kruha u tijelo. pravilna kruţna. skulptura i slika – novi odnos – ista stvar kao oni na zlatnoj podlozi apside – rajski prostor – jasan okvir. završava u apsidi. više prostora – diţe se oltarna ograda. Sergija i Bakha – napravljena iskljuĉivo centralno. – u kristološkom sklopu – u 6. strogo simetriĉna. rade eksedre. ĉistoće. djevice. ono što predstavlja. odnos izmeĊu likova i pozadine – kanon u umjetnosti Bizanta do današnjih dana -krizmon flankiran sa 2 pauna . zaštitnica K i cijelog « Bizantskog carstva « . st. jasniji osjećaj kombinacije. od centralnog broda okruţen velikim stupovima. diţu se stupovi povezani arhitravom – visoka pregrada zatvara pogled u svetište – donji plutejima.njezina pojava ĉesta u umjetnosti. u monumentalnoj – glavni lik u apsidama ( i u Poreĉu ) i intimnije uporabe primijenjene umjetnosti – moda na I carstvu – ikone – svete slike – ne slika u smislu predmeta nego u ikonografskom. Pisma – stalak. jedne za silazak – za ĉitanje Sv. st. Poklonstva itd. za dekoraciju – elementi koje ţelite postaviti u svetištu. polukruţni lukovi.euharistija – mora biti mistiĉna da nitko osim svećenika ne vidi – spuštaju se zavjese. dijeli svetište od prostora za vjernike – ukrašavanje jednostavno – jezik jednostavan od krizmona ( 2 kriţa ) povezana. posebno mjesto u ikonografiji . iznutra polukruţan izvana poligonalan -povećanje prostora svetišta – novo – povećava se od glavnog broda. ili Marija u prostoru u kojem im moţete prići i gdje ih fiziĉki dodiruju – na drvu ili freska – posebnim nadahnućem direktno od 24 . najranija centralna na Icarstvu -stupovi oko kvadrata diţe se kupola. vina u krv -solea ograĊena s oltarnim ploĉama diţe se ambon.

pobjednik. unutrašnjost – široki visoki glavni brod. ciborij. gledaju prema gledatelju -Krist kao vojnik. prazna površina. apstraktne. najznaĉajnija uloga u gradu u kojem stoluje -Justinijan se ponaša kao car na naĉin boţanstva. puno posvećeno Mariji – najkorištenije u jednom trenutku. mozaik trijumfalnog luka. istaknut središnji brod. dolaskom J gradi se nekoliko crkava. konhe i apside i izmeĊu prozora. završava apsidom iznutra polukruţna izvana poligonalna. proširenje svetišta -nadbiskupska kapela – mozaici. na Istoku zatvoren unutar « Bizanta « . s druge strane svijeta – simboliĉan mozaik nosi puno poruka – program prikaza – razliĉite razine ĉitanja. ambon. kompleks nadbiskupske kapele. puno zlata. sveci i biskupi s podruĉja Ravene -kanon prikaza umjetnosti 6. narteks. ponovo poprište. nadbiskupija -Justinijan šalje Maksimijana ( pulski ) i postavlja ga za nadbiskupa u Raveni. lezene izvana. najveća kolekcija ikona Zapad – Ravena -padom Rima Bizant zauzima prostor Jadrana. arheološka zona i saĉuvane -San Vitale. odozgo prema dolje. novi namještaj u skladu s novim idejama. lokalni svetac. potvrda – ne u figurativnom obliku nego kao kriţ na plavoj pozadini sa zvijezdama. dogodilo se suprotno. centriĉna kompozicija – u centru kriţ i Sv. prostor raja. st. dekor nastaje na temelju promišljene ideje -transfiguracija – temeljni prikaz. ţeli odrediti sve. atrij. da pomogne u nevolji – u 6.samostan Sv. likovi oštra crta. osjeća se kolaps..Boga. st. teološko znanje. glavni brod naglašen otvorom u gornjoj zoni prozorskim zidom. apsida saĉuvana. gazi zmiju i lava -Stolica od bjelokosti nadbiskupa Maksimijana – prikazi S i NZ -San Apolinare in Classe – Classe ravenska luka – ravan prostor. kompleksni program. st. pod Justinijanovim patronatom i zahvaljujući potpori bogatih graĊana. gaĊaju ga sa trulim povrćem i kamenjem – opiranje društva da kralj postavlja nadbiskupe. opet procvat. od centra prema rubnim stranama – poruke. iz oblaka izvire Boţja ruka. Katarine. u procesijama. polovica 6. nezadovoljstvo zbog ţelje uspostave prisilnog jedinstva. veliki široki trijumfalni luk. Apolinar u donjem dijelu. simetriĉna. ukoĉeni. praksa da se te ikone nose u vojne pohode. otpor prema centralnoj vladavini J – to srušilo Bizant. Zapad. apostoli kao ovĉice – jasnoća. – zlatna. dolaskom Bizanta na ove prostore – klasiĉni bazilikalni objekt. jedna ovĉica s jedne ( Petar ) i 2 s druge 25 . iskoristio papa – buna protiv Justinijana. široka apsida.

Vital . hijerarhijsko. fokus . bliske veze sa carskim dvorom.centralni prikaz – Krist na kugli/kozmosu okruţen anĊelima. Jakov ) – apostoli koji su bili s Kristom. tambur. jedan biskup nosi model crkve u ruci. J ima aureolu. znaĉaj tog prostora. sjeverna. 26 . boĉno . mogućnost otvora zida i u donjoj zoni – okupana u svjetlosti. centralni prostor od unutrašnjeg broda. os kretanja prema boĉnoj kapeli. ravenskom biskupu usmjerena os narteksa. donose se darovi ( obiĉni puk nosi hranu. sa impostima i štuko dekoracijom na lukovima -apsida – mozaikalni ukrasi. dugaĉko svetište.Krist. prikaz boĉno ( 2 boĉno i iznad apside ). citati koji upućuju na Krista. drţi zlatnu posudu/pladanj. Ecclesius. on je taj ispod u stavu molitve. predstavlja crkvu na zemlji. s druge crkvena pratnja na ĉelu s Maksimijanom. kontrafori. svjetlo – anĊeli nose krizmon. grobne kapele dva velika biskupa. nakon zona oslikavanja -centralni brod. svodni dio – Krist kao Janje nose 4 anĊela. namjerno u planu narteks ukoso na u osi. a crkvu dao sagraditi sam Justinijan. 2 osi. moţda namijenjena Julianu Argentariju – prema 1.prikaz 2 ţrtve – ţrtva Izaka i Abela + Melkisedeka – jedna s jedne druga s druge strane boĉno -u konhi – « slike « .strane ( Ivan. potpornji. krizmon flankiran elementima rogova obilja s jedne i druge strane. mauzoleji – juţna kapela. krizmon nose 2 anĊela. razbija monotoniju ophoda. trenutak ulaska pratnje i J u crkvu.Justinijan sa pratnjom – jedna strana svjetovna pratnja. Vitala – financirao Julian Argentarijus ( Argentarije ) bankar. kombinacija -unutar – poštuje elemente kanona ukrašavanja – donji dio. narteks od osi. vanjski. carska fundacija. prsten. unutrašnji luk apside . obuĉen u purpur – boţanstvo. Ursicinius. Mojsije i Ilija – s jedne i druge strane s gornje strane kriţa -Apolinar obuĉen kao biskup. prikaz prenosi poruku/ideju a ne dogaĊaj -crkva Sv. Eklesijas s D ( l ) strane. gornji dio. 2 ulaza. odmaknut od osi – atrij se širi. s L Sv. usmjeren ulazak u crkvu. mramor s prekrasnim kapitelima i lukovima. obojani kapiteli – dokaz da su bili obojani ( restauracija ). ophodni brod poligonalan -eksedre – niše u prostoru nose stupove. graditelji došli iz Kutjecaj K -lezene se proteţu s cjelom visinom. anĊeli odjeljuju zemaljski svijet od rajskog. Victor. apostoli ga nadahnjuju – simboliĉka scena.zidovi sa strane.

– 490. jasno komponirano -San Apolinar u Raveni – posvećena Sv. ulaz s jedne strane cara s druge carice. pogled prema poĉetku s desne strane – zavjese. Teodora već mrtva kad je to napravljeno. predvodnik. Eufemija. crkva se ( u 6. samo dio Panonije. stvarno bogatstvo i sjaj Bizantskog dvora. sve dio jedne drţave. Italiju. pritisak Gerpida i Langobarda. ukoĉeni likovi. predvodi ih Sv. 480. zlatna podloga NACIONALNA UMJETNOST -granica Uĉkom preko Karlovca i Siska do Drine. kraljica. Spasitelja – J zatiĉe dekoraciju arijanstva u toj crkvi. ubaĉen u prikaz 3 kralja. gornji ostaje. flankirana pratnjom anĊela. nije povijesni prikaz nego simboliĉki. na rubu Teodorina plašta prikaz Poklonstva kraljeva -frontalni. pripadaju Zapadnom Carstvu -kultura ţivljenja ostaje ista. prikaz Ravene 1. simetrija i centriĉnost . dolazak Germana. skidaju se ukrasi centralnog dijela. Spasitelju. slijedi Bogorodica s Kristom na prijestolju. pristojne scene – postavlja se s juţne strane Povorka svetaca. Martin. do Dunava dio neosvojen. zlato. relikvijar ) – nije nikad bio u Raveni. jasnoća i mirnoća gesta. prostor nije apstraktan jer su ljudi. poredano i tipološki. sjaj u prikazu. lijepe kreću prema oltaru. pogled prema naprijed. crkva Sv. tipološka ali i fizionomska lica. Dalmacija bizantska provincija ( Venecija kasnije pravo na Istru zbog toga jer je bila bizantska ) -izgradnja velikih crkava i kompleksa 27 .car darove. Dalmacija pošteĊena -Justinijan nije uspio osvojiti ĉitavo podruĉje. prvi do Krista Sv. Hispaniju ) -ratovi s Ostrogotima. borac protiv arijanstva i hereza. sjevernu Afriku i dio juţne Španjolske.Teodora sa pratnjom dvorskih dama – nosi kaleţ/kantaros. zauzimanje Sirmija -Dalmacija – rekonkvista cara Justinjana. st. usudio se pribliţiti Kristu u najsvetijem prostoru . sloj Teodorikova palaĉa -sa sjeverne strane niz svetica obuĉene u zlato i bijele plašteve i svetaĉke krune – Kristove nevjeste. ) posvećuje Sv. u Ostrogotsko kraljestvo -krajem 520 – tih Justinijan ţelio obnoviti RC ( povratio cjelu Dalmaciju. bogatstvo tkanina. Panonija i Dalmacija graniĉne provincije prema Istoku. frontalno sa muĉeniĉkim krunama idu prema oltaru ali ih doĉekuje Krist na prijestolju flankiran anĊelima. Martinu.

trjemovi na ulicama. juţno krilo – rastvoreno portikatom . st. zatvoreno – istovremeno ladanjski i fortifikacijski – posluga i vojna posada + udoban ţivot za cara – podijeljena na dvije polovica – juţni rezidencijalni dio – raskoš i udobnost. ispod cele kripta -stupovi nose greĊe – vijenac s obratima – vijenac sa stupovima istiĉe se prema van + gornji stupovi. car uselio u nju -gradili majstori sa Istoka. raskošno -obrambeno dvorište. sliĉna organizacija -po središtu ulaz flankirale 2 oktogonalne kule. ali uzor na castrum i na urbanistiĉko planiranje Rima -jasna podjela. cela – kasetirani baĉvasti svod – ispred hrama 2 kruţna hrama. Certisa ( pored Đakova ). u dva pravca – kroz podrum – pristanište za laĊe. sjeverni dio – za poslugu i vojnu posadu. stupovi u 2 nivoa. Trsatica. Ostrogota. zapadna strana – unutar dvorište. reprezentativne svrhe -peristil – interkolumnij zapunjen plutejima. – 4.. u dijelu atike. ţenskim boţicama. Vizigota. ladanjsko ostalo fortifikacijsko. Avara. oko 305. Cibale. ostaci u tragovima -Salona. prema gore u carsku loţu – luĉne arkade. ostaci lukova – lijevo. vojna posada. Kibeli i Veneri 28 .kriţanje – otvoreno predvorje i pristup kultnom dijelu i carskim odajama -plastiĉki oblikovani likovi na ulazu. st. osmerokutna zgrada centralnog tlocrta – stupovi i vijenci. Narona. kipovi Tetrarha i Jupitera – istaknuti dijelovi ulaza dekoracije. istoĉna strana – podni mozaici. zaseban i jedinstven primjer. Krk. Dioklecijan gradi svoju vilu/palaĉu -Dioklecijanova palaĉa – kraj 3. Mursa. na krilu po 6 obrambenih kula . stoljeću zbog Huna. Vanjane – Panonija.cardo ( s – j ) – glavna komunikacija od glavnog ulaza prema peristilu . Rab. dobro klesano -na vijencu – prizori lova. pitka voda i pogodna za mlinove. ostali trjemovi arhitravi. eroti u lovu. ulaz u mauzolej i hramove. ortogonalna mreţa. Jader. u blizini krajem 3. Fulfinium pokraj Omišlja – Dalmacija -Salona – sigurna luka uz rijeku Jadro. i 7. Osor. 2 sa strane. ravno greĊe -mauzolej – istoĉno krilo. Senj. car iselio iz Nikomedije + domaći majstori -nema uzora. 6. Slavena – razoreno i oštećeno -Siscia. st.. u nišama kipovi.-Panonija – pregraĊena u 5. portret cara i carice -detalji nadvratnika – naĉin rovašenja --kripta – carev sarkofag izgubljen – pokapanje u porfirnom mramornom sarkofagu -hram posvećen Jupiteru i Janusu – 4 stupa u proĉelju.

i 533. kasnije kao kamenolom u srednjem vijeku. sredinom 18. -preko puta crkava dvorana sa stupovima. st. dvorište sa atrijem i kantarosom – ostaci odvoda – 1. st.? spavaonice za careve goste – velika dvorana sa apsidom rašĉlanjena nišom – za audijencije – za primanje gostiju -istoĉno krilo – centralna prostorija rašĉlanjena nišama – tiklinij – blagovaonica -Vila u Mogorjelu – s ugaonim kulama. Bosna. opasan zidinama. Justinijan prikljuĉuje Dalmaciju B – koncili u Dalmaciji 530. u oratorij pristup i odstraga. 1. obnavljane i nadograĊivane zbog opasnosti od barbara -forum sa kapitolijem i teatrom. u 5. palaĉa namjesnika provincije. crkva sa 1 apsidom. piscina u baptisteriju kriţna -katekumejon ostao. pisani podaci -Dyggve – sustavni pregled – od 3 dijela – urbs antiqua u središtu – pravilni -pravilno širenje prema zapadu a zatim neuredno prema istoku. nekoliko terma. predvorje – kruţna dvorana sa nišama presvoĊena kupolom. supselij – polukruţna klupa za svećenike. – biskup Honorije dao preurediti – umjesto juţne crkve gradi kriţnu s apsidom – utjecaj Bizanta. st. sveĉana sa apsidom za takve sastanke -oktogonalan baptisterij – ziĊe rašĉlanjeno sa stupovima. skupocjen i bogata dekoracija = Epsikopalni centar -sredina 6. grad nekoliko ulaza -ranokršćanski dio – biskupski kompleks – salonitanska katedrala – u poĉetku ne velik prostor – domus eclesia toĉno uz rub zidina – nikomu vidljivo – stambena isnula sa privatnim kućama – 1. Simferije i Euzebije grade 2 bazilike na tom mjestu – monumentalno – sjeverna kao katedrala – bazilika gemina – dvojna bazilika – trobrodne obje sa širokim apsidama -baptisterij – pravokutna prostorija s heksagonalnom piscinom.-terme do kultnog dijela – za samog cara – juţni dio. arena. ukrašena podnim mozaikom. dvorana za molitvu podijeljen prostor ogradom. istoĉni – pristup ostali -carki stan juţno krilo – raspored prostorija u podrumu oslikava i preslikava izgled kata – vestibul. baptisterij = Oratorij A -Oratorij B – ne zna se ĉemu je sluţio – moţda hram ili baptisterij -lomljenje kruha i vina samo sjećanje na Posljednju Veĉeru -1. oratorij – sa ulice u privatnu kuću domus eclesia. katekumejon – za poduku vjere -biskupska palaĉa sjeverno. rezidencijalno i gospodarsko -Salona – napuštena. mozaik – nakon kroz tablinum – prolazna prostorija vodi do šetnice istoĉno i zapadno od tablinuma niz od 6 prostorija . vestibul zajedniĉki za jednu i drugu crkvu 29 .

– ravni. baptisterij iznutra kriţan. st. narteks natkriven -sarkofazi – s prikazom Hipolita i Fedre – Manastirine – atiĉki . Anastazije – Sv. – bazilika – Gradina – crkva u Gradini – justinijanski program crkve – apsida + 2 apsidiole. – pokopan muĉenik Sv. – raskošan -nekoliko bazilika u samom gradu i memorijalni prostor – u Areni – muĉeni Dujam. u pregraĊenom zidu – rešetke – kontakt . Asterije. istoĉna -6. st. u poĉetku pogansko. Marusinac ( poganska zapadno od grada ) -Kapljuĉ – najstarija cemeterijalna bazilika – sredina 4. izvana oktogonalan ) -izvan grada – nekropole – Manastirine. odjenuli bijelu tuniku. Asterije i Anastazije – Oratorij u Areni – za odavanje poĉasti. put sa preokrenutom bakljom 6. Staš – tijelo pokopala bogata Esklepija – Esklepijin mauzolej – s jakim istaknutim kontraforima.Dobri Pastir – sa dvoslivnim krovom – na boĉnoj strani. subota prije Uskrsa -mozaik u katedrali – 6. na 2 razine – kripta – u apsidi u sarkofagu pokopan Anastazije. iz predvorja crkve ulazili u crkvu – na noć krštenja. centralni tlocrt ( sve široke sa širokom polukruţnom apsidom. nagi ulazili u baptisterij u piscini. oslikan freskama s prikazom muĉenika -bazilike u gradu iz 5. – u juţnom dijelu – Basilica Justa Portum – pokraj luke. st. u niši prostorija za posmrtni kult – grob u apsidi. Kapljuĉ. zaobljeni -Marusinac – najsjevernije groblje.pokopan Esklepijin muţ i ona -velika trobrodna bazilika – iz mauzoleja Anastazijev sarkofag prebaĉen u apsidu bazilike -basilica discoperta – bazilika bez krova – u središtu atrij okruţen trjemovima – pokopani kršćani u atriju -dvojna bazilika – bazilike gemine 30 . st. upisane u zaĉelni zid. uz pristanište -druga – bazilika i baptisterij – Arijanska katedrala – Ostrogoti zavladali Salonom – zasebna crkva za arijance – blizu ostrogotska palaĉa namjesnika – baptisterij poligonalan s piscinom -bazilika Occidentalis – zapadna i Orientalis. st.-u biskupskoj palaĉi u prizemlju gospodarski a na katu biskupski stan -mozaici raskošniji – radionice mozaika i klesarske radionice – Vis – bogat grad -iz katekumejona u ĉekaonicu pa u garderobu.

Šimuna ) – kolonada. st. Marije Velike – 3 broda sa apsidom Sv. Toma – 3 broda – uz crkvu Sv. ) – na forumu – oratorij u javnom prostoru. kapitolij sa hramom. Stjepan – kasnije Sv. Krševana Sv. prva katedrala – sjeda u gradski prostor – dodiruje oratorij. kršćanstvo u Zadru kasnije. cemeterijalne bazilike -oktogonalni rast insula – gradski forum : u središtu sa kapitolijem okruţen tabernama ( dućanima ). bijeli i zeleni stupovi. st. katekumenej ( + baptisterij ) -katedrala – apsida šira od glavnog broda – kasnije utjecaj na okolicu Zadra. Petra. supselij nije u osi prostora – sredina 4. kriţna -mjesto oratorija – katekumej – 6. – prebjegli u Dioklecijanovu palaĉu dopuštenjem cara – grad odumirao. bogati mozaici -baptisterij – šesterokut. heksagon izvana.-Salona pada sredinom 7. st. otvoreni prozori na juţnom zidu – bifore sa impost kapitelima + boĉna vrata – uz apsidu prislonjen supselij. malo šira od glavnog broda. trijem sa visokim stupovima. pristup oratoriju sa zaĉelja – podruĉje 3 taberni – dvoranska prostorija sa polukruţnim supselijem ( klupom ) – jeftiniji mozaik.crkva sa dozidanim dvobrodnim prostorom Sv. juţni dio zauzeo ulicu sve do decumanusa. kad je već bilo legalizirano – taberne zazidane prema trgu. izvan grada arena i nekropole. st. = oratorij -kasnije uz oratorij u 5. – izvana poligonalna prije apside polukruţne – epsikopij -mozai iz katekumeneja – 2 kantarosa i jelen -druge kršćanske zgrade u Zadru – bazilika Sv. Ivan izvan Zadra – 5. oratorij na forumu – zaĉetak katedralnog kompleksa ( sredina 4. st. bazilika sa trţnicom -1. supselij od zida apside. . trijumfalni lukovi ( po modi ) – modu diktirala katedrala – stupovi s jedne kanelirani s jedne ĉisti Sv. ostale taberne se ruše. st. st. na 2 razine i 2 dijela – heksagonalni tambur podrţan s kontraforima. cemeterijalna 31 . unutrašnjost rašĉlanjena od 6 niša – piscina. zbog nesigurnosti Zadar i okolica -na poluotoku antiĉki grad. Šimun ( raka Sv. ispred narteks i atrij – zadnja taberna se prereĊuje u episkopij – do episkopija baptisterij i oratorij koji je ostao u memorijalnoj funkciji = u 6.

– poligonalna apsida izvana iznutra polukruţna -Sv. memorija s grobovima i pokraj bazilika – kratki trobrodni prostor uz narteks. baptisterij sa heksagonalnom piscinom 6. st. st. sjela na prostor antiĉkih termi. juţni trijem. juţni se prigraĊuje – izduţen jednobrodni prostor. st. polukruţna apsida isto kao brod. Toma. Andrije – troapsidalnost – kraj 6. Marije – u samom gradu – 6. supeslij dotiĉe zaĉelni zid. pokraj još jedna – dvojna -Sv. – pregraĊuje se – stupci – 3 broda. narteks. st. lezene. katedrala omeĊena ulicama zato apsida plitka i « uvuĉena « zidovima u glavni brod.Okolica Zadra -NIN( Enona ) – pod zadarsku biskupiju – 3 crkve : -Ţupna crkva – jednobrodna. narteks se otvarao na cardo -FULFINIUM – pored Omišlja – jednobrodna. st. Ivan EvanĊelista ( supselij odmaknut od zida ) -OSOR – 2 faze gradnje – rano 5. široka apsida. Sv. pravokutni prostor u baptisteriju dobio apsidu. apsida ponovo napravljena šira od broda -PRIDRAGA – trikonhalna crkva – sa 3 apside – izvana lezene. na prostoru palestre. sa lezenama. kapela ( dvojna ) -KRK – katedrala – u 5. obiĉan dvoranski prostor s ravnim zaĉelnim zidom. -MULINE – mauzolej. transept – niski – patuljasti -TRSATIKA – katedrala i 2 cemeterijalne nekropole 32 . prostor za supselij povišen. na apsidi plitke lezene povezane lukovima + baptisterij blizu KVARNER -RAB – 3 ranokršćanske crkve : Sv. po 2 bifore na juţnom zidu – 3 široke apside .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful