SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Najznaajniji tetnici, bolesti i korovi u voarstvu i vinogradarstvu

OSIJEK, 2010.
1

UREDNICA Prof. dr. sc. Mirjana Brme tetnici u vinogradarstvu i voarstvu SURADNICI Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi Bolesti u vinogradarstvu i voarstvu Prof. dr. sc. Edita tefani Najznaajniji korovi u vonjacima i vinogradima Prof. dr. sc. Davor amota Dr. sc. Renata Balievi Sredstva za zatitu u vinogradarstvu i voarstvu Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajec Ekonomski aspekti zatite vonjaka i vinograda RECENZENTI Mr. sc. Vladimir Juki Poljoprivredni fakultet u Osijeku Doc. dr. sc. Aleksandar Stanisavljevi Poljoprivredni fakultet u Osijeku
LEKTORICA Snjeana Radi-uti, prof.

Predgovor Zatita vonjaka i vinograda podrazumijeva pravovremenu i optimalnu primjenu svih, kako preventivnih, tako i kurativnih mjera, kako bi vinogradar, odnosno voar, zatitio svoj vinograd ili vonjak od mnogobrojnih tetnika, bolesti i korova koji ga ugroavaju. Kako bi uspjeno provodio zatitu, proizvoa mora poznavati osnove biologije tetoinja, nain ivota i optimalne uvijete za razvoj bolesti, kao i fenofaze biljke, radi to uspjenijih provoenja preventivnih, a po potrebi i kurativnih mjera borbe protiv tetoinja. Takoer treba znati osnove strune terminologije u zatiti bilja (npr. karenca, toleranca, koncentracija, dozacija i sl.). Nuno je pratiti savjete savjetodavne i prognozne slube, svakodnevno pratiti meteoroloke podatke o temperaturi zraka, tla, relativnoj vlazi zraka, te podatke o padalinama. Napose, najvanije za svakoga proizvoaa je svakodnevno praenje zdravstvenoga stanja vonjaka ili vinograda, a sve u svrhu pravovremenoga reagiranja i sprijeavanja irenja tetoinja. Ovaj prirunik, mali je doprinos struke, koji bi trebao posluiti poljoprivrednim proizvoaima, vinogradarima i voarima, u borbi protiv najrairenijih i najopasnijih tetnika, bolesti i korova na naem podruju. Prof. dr. sc. Mirjana Brme

SADRAJ

tetnici u vinogradarstvu i voarstvu.. Bolesti u vinogradarstvu i voarstvu.......... Najznaajniji korovi u vonjacima i vinogradima.

1 15 30 45

Sredstva za zatitu u vinogradarstvu i voarstvu

Ekonomski aspekti zatite vonjaka i vinograda. 55

TETNICI U VINOGRADARSTVU I VOARSTVU Prof. dr. sc. Mirjana Brme TETNICI VINOVE LOZE
Lozine grinje - Eriophyes vitis (izaziva erinoze) i Celepitrimerus vitis (izaziva akarinoze)

Eriophyes vitis duga je 0,2 mm i na zadku ima karakteristine niti. Prezimljuju pod ljuskama pupova vinove loze, u proljee ulaze dublje u pupove gdje sisaju tek razvijene listie. Lie se deformira, javljaju se ike na listu a kasnije prerastaju u mjehuraste izrasline. Na naliju se javlja bjeliasta prevlaka. Posebno je opasna u hladna proljea, dok za toplog proljea vegetacija brzo napreduje, te grinja nije toliko opasna.

Eriophyes vitis simptomi na listu Calepitrimerus vitis duga je 0,2 mm, a prezimljuje ispod kore i ljuske pupa. Oteuje zeleni pup i izboje, a zadravaju se i na liu (zvjezdolika mjesta uboda). Izboji atrofiraju, internodiji se skrauju, a grozdovi zakrljaju. Aktivna je od travnja do listopada, a glavne tete priinja u rano proljee. Vee tete ini u hladnija proljea.

Calepitrimerus vitis simptomi na listu

Crveni voni pauk Panonycus ulmi Simptomi se javljaju u vidu ukastih tokica koje kasnije poprimaju ljubiasto-smeu boju i smjeteni su uz ile. Ove se tokice spajaju i list se sui, a esto i deformira. Pri kasnijem napadu lie je svjetlije, uti i sui se, a moe posmeiti i otpasti. Zimska su jaja na rozgvi crvena, te se njihove nakupine, koje su najvie koncentrirane uz pupove i koljenca, vide i golim okom. Liinke su isprva naranaste, a kasnije crvene, dok su odrasli oblici jarko crvene boje. Zadravaju se na naliju lia u finoj pauini. Ljetna se jaja nalaze na naliju lia uz ile, svijetlo crvene su do naranaste boje, katkada i bezbojna. U posljednjih tridesetak godina svuda u svijetu, pa tako i u nas, naglo je porasla pojava crvenih pauka, kako na vinovoj lozi, tako i na vokama. Zimsko se prskanje preporua kada se na dunom metru nae vie od 500-1000 jaja, kod nekih sorti ak 5000. U vrijeme razvoja izboja suzbijanje se smatra potrebnim ako je zaraeno preko 60-70% listova, a ljeti kad je zaraeno preko 30-45% listova.

Cigara - Byctiscus betulae Tijelo ove pipe je zelenozlatne boje i sjajno. Mujaci imaju na prednjem dijelu prsita, sa svake strane, po jedan iljak. Cigara je tetnik koji priinja tete u vinogradima i vonjacima tako to njegova enka pravi poznate cigare od lia, a nagriza i pupove i lie. Kornai se javljaju u proljee, a enke odlau jaja u cigare od lia u kojima se dalje razvijaju liinke. Kad se cigara osui, ona otpadne te se u njoj na zemlji dalje razvijaju liinke koje se kukulje u zemlji, a kornjai izlaze, uglavnom, idueg proljea.

Cigare na vinovoj lozi

Pipe vinove loze Javlja se vie vrsta pipa: lozina pipa, crna vinova pipa, arena vinova pipa te prugarsta vinova pipa u Istri. Sve izgrizaju pupove i ine relativno velike tete. Mogu izgristi i lie. tete nanose smo odrasle pipe, dok liinke ive u tlu. Suzbijaju se uglavnom sabiranjem, jer ne mogu letjeti, a vrlo su otporne na kemijska sredstva.

Gusjenica grba korak Grba korak gusjenica je sivosmee boje, vrlo slina rozgvi. Kada se umiri, zauzima takav poloaj da se vrlo teko moe pronai (mimikrija). Naraste 5-6 cm. Ima tri para prsnih nogu i samo dva para trbunih pa hoda grbei se po emu je i dobila ime. Leptir je sivo-smee boje, raspona krila oko 5 cm. Najvee tete pravi izgrizanjem pupova koji su poeli bubriti. Tijekom vegetacije oteuje lie, no tete su male. Osim navedenih tetnika lozu napada i lozin trips koji sie na mladim izbojima te oni zaostaju u rastu. Pred kraj vegetacije napada i zaperke. Pragom odluke smatra se 2-3 liinke po listu. Javljaju se i lozin pupar, lozin savija, lozin ljiljak, lozin zlatar te zelena lozina stjenica. Naroito su znaajni grozdovi moljci. U nas se javljaju dvije vrste: Pepeljasti grozdov moljac (Lobesia botrana) te uti grozdov moljac (Clysia ambiguella).

Grba korak

Pepeljasti grozdov moljac i tete na grozdu

8

Oba moljca ive na slian nain i nanose slinu tetu. Dok je uti moljac tetnik hladnijih i vlanijih podneblja, pepeljasti voli toplija i sunija, u kojima je potisnuo utog moljca i vaniji je od njega u naoj zemlji. Pepeljasti moljac je povremeni-periodiki tetnik kod nas. Naglo se javlja, godinu-dvije a rjee tri, i naglo, sam od sebe, iezava. Jaina napada i veliina tete zavisi od meteorolokih prilika. U pojedinim godinama i 50-70% berbe biva uniteno od ovog tetnika. Zasada se cjelokupna borba protiv ovog tetnika sastoji u suzbijanju gusjenica raznim insekticidima. Obino se preporuuje praenje leta leptira i polaganja jaja, kako bi se odredili termini tretiranja. Za dobar uspjeh najvanije je glavno suzbijanje gusjenica provesti u proljee. Cilj je suzbiti prvu generaciju moljaca (prije cvatnje) kako bismo umanjili opasnost od napada druge (opasnije) generacije. TETNICI JABUKE I KRUKE Jabuni cvjetojed - Anthonomus pomorum Pripada skupini najvanijih tetnika jabuke u RH. Vrlo esto i intenzivno napada vonjake u blizini uma. Spada u skupinu dugorilaa. Odrasli tetnik je smekast, dug oko 5-6 mm, izrazito dugog rila. Odloena jaja u cvjetnim pupovima i u unutranjosti cvijeta su bijela. Liinke su bijele, duge 5-6 mm. Porast temperature >10C potie ih na aktivnost, a posljedica su ubodeni pupovi s jasno vidljivom rupom iz koje ponekad izlazi sluzava tekuina. Nakon ove dopunske ishrane poinju odlagati jaja u pupove i unutar otvorenog cvijeta. Jedna enka u prosjeku dnevno odloi samo 1 jaje. Ukupno odloi oko 30 jaja.

Jabuni cvjetojed i simptomi na cvijetu

Stadij jaja traje 5-10 dana, nakon ega izlaze liinke. One izgrizaju tuak i pranike. Napadnuti pup prestaje se razvijati, a latice ostaju zatvorene, posmee pa izgledaju kao da su ofurene mrazom. Napadnuti cvijet otpada, a samo iznimno se iz oteenog cvijeta razvije krljavi plodi. Kornjai tijekom ljeta ne prave znaajnije tete ve se spremaju na prezimljenje. Jabuni savija - Cydia pomonella

tete na jabuci od jabukovog savijaa

10

Jabuni savija je na najopasniji tetnik jabuke i kruke. Uzrokuje otpadanje nezrelih plodova ak i do 50 %, te preostalima znaajno smanjuje kavalitetu. Jabuni savija je leptir sive boje, s karakteristinom arom na kraju krila. Njegove liinke oteuju plodove i uzrokuju crvljivost ploda. tetnik ima dvije generacije. Krajem travnja i poetkom svibnja gusjenice se preobraze u kukuljice. Iz kukuljica se u svibnju pojave mali leptiri. Kada gusjenice izau van, 8-10 dana nakon polaganja jaja, ubue se u plod i to obino kod aice ili peteljke ploda. Gusjenica se hrani mesom ploda i razvija se oko 20 dana. Nakon toga napusti plod, spusti se na zemlju pomou "pauinastog konca, zaprede se u zapredak i preobrazi u kukuljicu. Lisni mineri Postoji vie vrsta lisnih minera: moljac vijugavih mina, moljac krunih mina, moljac tokastih mina, moljac vreastih mina te patuljasti moljac miner. Svi lisni mineri su mali leptirii. Raspon krila im ne prelazi 9 mm, a kod nekih vrsta niti 5 mm.

Mine moljca krunih mina

11

Liinke su prozirne, zlelenkaste, ukaste ili bijele, duge oko 5 mm. Unitavaju zeleni dio lista dok pokoica ostaje itava. Unutar hodnika ostavljaju izmet. Imaju 2-5 generacija godinje, a najvee tete priinjavaju u kolovozu i rujnu. Obradom tla ispod voaka i unitavanjem otpalog lia, unitavaju se moljci. Zimsko prskanje se primjenjuje samo za vrste koje prezimljuju na vokama (moljci vijugavih i krunih mina). Insekticidi se primjenjuju odmah nakon cvatnje i to ako se u tijeku proljea na deset listova nae jedna mina ili u tijeku ljeta na jednom listu dvije mine. Kaliforniska titasta u - Aspidiotus perniciosus Spada u grupu najopasnijih tetoinja voaka. enka raa ive mlade vrlo je plodna.U naim uvjetima ova u se javlja u tri generaacije godinje. Prezimljuje u vidu liinke. tete priinjava siui vone sokove uslijed ega cjela voka oslabi.

tete na jabuci
Jabuna i krukina buha Psylla mali i Psylla pyri Najvee tete prave liinke u proljee. Uzrokuje krljavost pupova, te oni ostaju slijepljeni. Lie se kovra i otpada, plodovi zakrljaju, a na naliju lista nalazimo brojne buhe. Jabuna buha je zelenkaste boje, a kasnije posmei, duga je oko 3 mm i ima jednu generaciju godinje. Krukima buha je naranaste boje, duga 2-4 mm, i ima vie generacija godinje. Budui da prezime kao jaje na jabuci ili kruki
12

korisno je kasno zimsko prskanje ili tretiranje insekticidima u vrijeme pojave mladih liinki.

Buha na jabuci i krukina buha

TETNICI LJIVE ljivina titasta u - Eulecanium corni ljivina titasta u javlja se kao tetnik periodiki. Nakon 5-10 pa i vie godina kada se ovaj tetnik gotovo ne zapaa, dolaze 2-4 godine vrlo jake pojave i velikih teta. Prezimi kao liinka na granama i stablu.Vrlo je otporna na niske temperature u toku zime. titaste ui siu sokove iz svih organa gdje se nalaze, to dovodi do suenja jae zaraenih grana, pa i itavih voaka, pogotovo ako napad uiju traje 2-3 godine. Ui izluuju slatkasti sok-mednu rosu, na koju se nasele gljive aavice pa itava voka dobije tamni (aavi) izgled. enke legu vie stotina pa i preko tisuu jaja. Ima jednu generaciju godinje.

13

ljivina osica - Hoplocampa minuta ljivina osica je jedan od najznaajnijih tetnika ljive i javlja se svake godine. Najee su prisutne dvije vrste ovog tetnika: crna ljivina osica i uta ljivina osica.

Crna i uta ljivina osica

ljivine osice prezimljuju u tlu, a odrasli oblici izlijeu u proljee, pred sam poetak cvatnje ljiva. Jaja odlau u aku cvijeta. Nakon 1-2 tjedna iz jaja izlaze pagusjenice koje se u buuju u plodie, i izgrizaju sjemenke, to izaziva opadanje plodova. ljivu obvezno treba tretirati svake godine protiv osice, a u vrijeme pupanja i cvatnje pregledavati listie ake. Kritian broj je ako se utvrdi 5% oteenih cvjetova ili plodova. Za praenje leta preporuuju se bijele ljepljive ploe. Kemijsko tretiranje moe se izvriti odmah nakon cvatnje. TETNICI BRESKVE Breskvina zelena u - Myzus persicae Tijelo joj je duguljasto, duine 1,2 mm. Maslinastozelene je boje a moe biti i zeleno zute, zeleno crvenkaste te crvene boje. Krila imaju tamnu pjegu. Prezime kao zimska jaja koja su sjajno crna, odlaena oko pupva. U rujnu i listopadu enke se vraaju na breskvu na kojoj
14

stvaraju generaciju enki koje e kopulirati sa krilatim mujacima. Odlaganje jaja nastupa u 10 mj. tete sa sastoje u uvijanju vrnog lia, deformaciji izboja i neoploenosti cvjetova. Od ostalih tetnika, na breskvi se moe javiti i breskvin trips (nedovoljno istraen kod nas). On se u vrijeme cvjetanja hrani dijelovima cvijeta, oteuje plod i nastaju nekroze nepravilna oblika. Koica ploda postaje hrapava, plodovi izoblieni, smanjene trine vrijednosti. Suzbijanje treba provoditi u vrijeme opadanja latica, pred vee ili u rano jutro, dok pele ne lete. TETNICI JAGODE Jagodin cvjetoder - Anthonomus rubi

Jagodin cvjetoder i tete na jagodi

To je pipa, duga 2-4 mm, tamno sive boje. Izlazi u proljee i hrani se mladim liem i cvijetom, onda nastupa diapauza, te se sklanja ispod kore. enke ostavljaju jaja u sredite floralnog tkiva, na mlade pranice i antere. Zatim pregrizu stabljiku cvijeta, ime sprijeavaju cirkulaciju. Od ostalih tetnika na jagodi se javlja kalifornijski trips, rovac, injaci, grinje, a moe se javiti i jagodina nematode Aphelenchoides fragarie. To je tetnik koji ivi u tlu, hrani se na korijenu, a moe se hraniti i listom jagode, naroito za vlanih dana.
15

Crvolika je oblika, dugo oko 1 mm. Simptomi na jagodi su smanjeno lie, iskrivljeno i pocrvenjelo. TETNICI TRENJE I VINJE Trenjina osica Caliroa limacima Ovaj tetnik pojavljuje se u proljee i na kraju ljeta. Izgriza zelene dijelove izmeu ila. Odrasla osica je crno sjajne boje, dok je pagusjenica tamnozelene boje, duga oko 10 mm. Pokrivena je crnom sluzi. Ima dvije generacije godinje. Trenjina muha - Rhagoletis cerasi Proirena je u svim dijelovima Hrvatske. Napada srednje i kasne sorte. Osim trenje napada i vinju te izaziva crvljivost ploda, koji time gubi na kvaliteti. Kukuljica prezimi u tlu, u povrinskom sloju od 3-5 cm te nakon to temperatura tla poraste iznad 10 stupnjeva kukuljica zavrava svoju preobrazbu u odraslu muhu. Muha se hrani slatkastim sokom biljke, a jaja odlae u plodove koji su poeli dozrijevati. Jedna anka odloi 20 do 80 jaja, iji razvoj traje 6-10 dana, ali najee se izlee samo jedna liinka, koja se hrani tim plodom i dopire od kotice. Razvoj te liinke traje desetak dana,te se ona nakon toga sputa na zemlju, gdije se kukulji, te na proljee opet iz kukuljice izlazi odrasla muha. Pojava muhe se kontrolira utim mamcima.

Trenjina muha
16

TETNICI LJESKE Ljeskoto Balaninus nucum Najpoznatiji tetnik lijeske, koji uzrokuje crvljivost i opadanje plodova. Ljeskoto je pipa koja u rodnim nasadima napravi tetu na plodovima 10-40%. Crvenkasto-smee je boje, pokriven ukastim dlaicama i ima glavu produljenu prema naprijed na vrhu koje se nalazi usni ustroj. Ima jednu generaciju godinje, a odrasli se pojavljuju od poetka svibnja do kolovoza. enke se prije odlaganja jaja dodatno hrane, izgrizajui male rupice u liu, a pogotovo buei mlade, tek zametnute plodove, koji poslije toga otpadnu.

Ljeskoto i tete na plodu

Na ljeski mogu biti opasne i stjenice. Jaja odlau tijekom ljeta na donju stranu listova lijeske. Liinke siu sok iz plodova, a pred jesen odlaze na plodove pitomog kestena. tete na drveu su zanemarive. Opasni tetnici su i zelene lisne ui Znaju prelaziti s jedne biljke na drugu i tako prenositi opasne bolesti. One siu najsonije i najnjenije djelove biljke, oduzimaju joj hranjiva, a istivremeno
17

svojom slinom zaraze mjesto uboda. Izazivaju uenje lista. Utrvrivanje potrebe za kemijskim suzbijanjem se izvodi metodom zimskog pregleda granica. Uzimamo nekoliko uzoraka iz vonjaka (jedan uzorak predstavlja 10 dvogodinjih granica duljine 20cm). Prag tolerantnosti je 3-25 jaja lisnih uiju/m. TETNICI MALINE Malinov pupar Byturus tomentosus

Malinov pupar, imago i liinka

Malinov pupar pravi tete na malini i kupini, te kotiavom i jezgriavom vou. Imago je svjetlo smee boje, dug 4 mm.Liinka je smea, 8 mm duga. Javlja se u proljee te izgriza cvjetne pupove i cvjetove. Ima jednu generaciju godinje.

18

BOLESTI U VINOGRADARSTVU I VOARSTVU Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi BOLESTI VINOVE LOZE
Plamenjaa Plasmopara viticola Simptomi Javljaju se na svim nadzemnim (zelenim) dijelovima loze i u osnovi su jednaki. Na liu, jo prije cvjetanja se vide ute tzv. uljne pjege koje dostiu 1-3 cm u promjeru. Nakon 5 do 12 dana uz povoljnu temperaturu i vlagu, na naliju lista razvijaju se relativno rijetko bjeliaste prevlake sporonosnih organa. Ove spore raznosi vjetar te se bolest sve vie iri. Tkivo lista posmei i odumire, a kod jaih zaraza list se sui i otpada. Zarazu grozdia u cvjetanju prepoznaje se po bijeloj prevlaci koja ih potpuno prekriva. Oni posmee, smeuraju se, osue i otpadnu. Ako su zaraene sitne bobice (oko 1/3 ukupne veliine) prekriva ih bijela prevlaka koja se nakon nekoliko dana izgubi. Bobice se osue i uglavnom otpadnu. Kod zaraze krupnijih bobica nema bijele prevlake. One se smeuraju, posmee, osue i

Simptom na licu lista

Simptom na naliju lista

Simptom na bobama
19

dijelom otpadnu. Suhe bobice obino imaju boju koe. Kada bobice prijeu 2/3 ukupne veliine, nema vie uvjeta za zarazu. Mladice i vitice takoer mogu biti zaraeni, djelomino ih pokriva bijela prevlaka, posmee i mogu se osuiti. Razvoju bolesti pogoduje toplo i vlano vrijeme. Suzbijanje Agrotehnikim mjerama (sadnja na osunanim i ocjeenim terenima, odabir otpornijih sorata, gnojidba ne preobilna, rezanje na vrijeme obaviti, uklanjanje zaperaka), moemo smanjiti vjerojatnost nastanka zaraze. Usprkos provedenim mjerama loza se mora tretirati fungicidima (preventivni s povrinskim djelovanjem ili sistemici) Uspjenoj borbi protiv plamenjae pomae prognozna tzv. antiperonosporna sluba. Ona se temelji na poznavanju uzronika bolesti, meteorolokim podatcima i fungicidima koji e se koristiti u zatiti. Pepelnica Uncinula necator Simptomi Vide se na liu, bobicama i mladicama (izboji, ljetorasti). Na liu s obje strane (vie s gornje), uoava se prevlaka koja moe prekriti cijelu plojku. Zaraeno lie je tvre, uti i na kraju posmei, moe se uvijati, a Prevlaka na listu rub je ponekada naboran. Bobice mogu biti napadnute od zametanja do poetka aranja. Pokriva ih jednolino pepeljasta prevlaka, mlade bobice se osue, a starije pucaju sve do sjemenki to je vrlo karakteristian simptom. Raspucane bobice trunu jer ih Raspucane bobice napadaju brojni saprofiti. Obino tijekom kolovoza pepelnica napada mladice. U jesen se na njima vide smee pjege koje su tamnije od zrele rozgve.
20

Suzbijanje Sve preventivne mjere koje mogu utjecati na slabije zaraze. To je teko postii pa se pepelnica vrlo uspjeno suzbija fungicidima. Siva plijesan Botrytis cinerea Simptomi Vide se na grozdiima (prije, u vrijeme i iza cvatnje), peteljicama i bobama na grou. Moe zaraziti lie i mladice. U pravilu zaraze zapoinju u vrijeme precvjetavanja, a uvjeti za napad na mlade grozdie je dugotrajno Zaraza grozdova vlano (kiovito) i prohladno vrijeme. Bolesni grozdii imaju vodenasti izgled, vremenom se osue i propadnu. Ako je vrijeme vlano i toplo grozdie prekriva obilna siva prevlaka sporonosnih organa. Taj je simptom poznat kao siva plijesan. Zaraza grozda Razvoj bolesti tee kroz tri faze: I faza precvjetavanje gljiva naseli ocvali grozdi i ivi kao saprofit, ali u tom stadiju treba poeti sa zatitom II faza zatvaranje i zbijanje grozdia, tzv. zelena ili kisela faza nastaje infekcija peteljice i same bobe groa III faza dozrijevanje siva plijesan u uem smislu, dolazi do propadanja dijelova grozda ili cijelog grozda i tete mogu biti vrlo znaajne. Suzbijanje Unato brojnim istraivanjima nema potpuno uinkovitog rjeenja. Pored klasinih preventivnih mjera (agrotehnike mjere) suzbijanje se u veini zemalja provodi po
21

fenolokim fazama i to fungicidima botriticidima: 1. prskanje fenofaza I-J; 2. prskanje fenofaza K; 3. prskanje fenofaza L- ara; 4. prskanje fenofaza M. Crna pjegavost vinove loze Phomopsis viticola Simptomi Razvijaju se na mladicama, rozgvi i vrlo rijetko na liu. Rano u proljee na mladicama uoavaju se pjege (poput irih crtica) tamno ljubiaste boje. One su ovalnog oblika i zailjenih krajeva. Spajanjem pjega nastaju prstenovi Piknidi na kori oko mladice, tkivo se esto raspuca. Na odrvenjeloj rozgvi tijekom zime dolazi do izbjeljivanja vanjskog dijela kore, a do proljea na njoj se pojavljuju crne tokice plodita sa sporama. Spore raznose vjetar i kia. Na zaraenom trsu lisni pupovi se ne otvaraju istovremeno, a neki uope ne prolistaju, to Izbjeljena kora utjee na prinos. Suzbijanje Nije jednostavno, a uspjeh se postie zatitom tijekom vie godina. Rezidbom treba, koliko je mogue, odstraniti zaraene dijelove i spaliti ih. Gnojidba duikom treba biti umjerena. Saditi manje osjetljive sorte i koristiti zdrav sadni materijal. Neophodna je primjena fungicida: zimsko prskanje pred kraj vegetacije te jedno
22

prskanje u stadijima B-C (vunasti zeleni pup) i D-E (pojava listia razvijeni listovi).

BOLESTI JABUKA I KRUAKA

Krastavost jabuka Venturia inaequalis Simptomi Vide se na liu, plodovima, rijetko na cvijetu i mladicama. Na liu se od proljea do jeseni razvijaju maslinasto-zelene pjege koje vremenom dobivaju skoro crnu boju. Nastaju i na licu i na naliju, ipak preteno na liu. Pjege na listu Bolesni dio nije otro odijeljen od zdravog dijela pa se zbog toga ovakve pjege nazivaju i mrlje. Pjege se spajaju, lie je esto deformirano i moe biti uvijeno. Bolesno lie izvor je zaraze za plodove. Simptomi na plodovima variraju, to ovisi o sorti i vremenu zaraze. Pjege su i na plodovima u poetku maslinasto-zelene. Sredinji dio starih pjega je smee boje, a rub tamno- sme do crn. Jako zaraeni plodovi su Zaraza ploda deformirani, sitniji i mogu otpasti. Pri ranim zarazama u okviru krasti, tkivo se raspuca pa takve plodove naseljavaju saprofiti ili Monilia zbog ega oni trunu. Kasno zaraeni plodovi ne otpadaju. Gljiva prezimljuje u zaraenom otpalom liu. Kia je neophodan imbenik za pojavu bolesti, temperatura je manje znaajna iako ona odreuje trajanje inkubacije (vrijeme od zaraze do pojave simptoma). Jak razvoj bolesti treba oekivati u godinama s estim kiama u travnju i svibnju uz relativno toplo vrijeme.
23

Suzbijanje - Temelji se na kulturalnim mjerama kao to su pravilan izbor tla za nasad, sorte su razliite otpornosti pa treba saditi manje osjetljive, prorjeivanje kronje, njega voaka (uklanjanje liajeva i mahovine), pravilna gnojidba, unitavanje otpalog lia (u jesen) jer u njemu parazit prezimljuje, suzbijanje korova u nasadu. Meutim, teite suzbijanja krastavosti je na primjeni fungicida. Preporuuje se obaviti zimsko tretiranje te dva prskanja prije cvjetanja (faza mije ui i poetkom cvjetanja), ako nije neophodno u cvatnji ne bi trebalo prskati nasad, ali obaviti tretiranje im latice otpadnu, a zatim svakih 12-14 dana ovisno o jaini zaraze, sorti i vremenskim prilikama. U nekim godinama treba obaviti i ljetnu zatitu (od polovine srpnja do kraja kolovoza) te kod kasnih sorti jo i poetkom jeseni. Krastavost kruaka Venturia pirina Simptomi Bolest je vrlo slina krastavosti jabuka, a razlike su sljedee: - pjege nastaju u pravilu s doljnje strane lista - zaraza lista nastaje vrlo rano dok je jo uvijen zbog ega su pjege locirane uz glavnu ilu - ranu i jaku zarazu plodova prate jake deformacije i raspucavanje tkiva (izraenije nego kod jabuka) - parazit esto prezimljuje na kori mladih izboja zbog ega i nastaju rane zaraze

Simptom na plodu

Suzbijanje kao i kod jabuka. Preporuuju se dva prskanja prije cvjetanja te nakon cvatnje jo etiri ili vie u nekim godinama.

24

Pepelnica jabuke Podosphaera leucotricha Simptomi im se otvori lie, razvije se jednolina bjeliasta prevlaka. Lie je tvrdo, uspravno, ponekada ljevkasto uvijeno, sui se i otpada. Nikada ne otpadaju listovi na vrhu Prevlake na listu granice. Uvijek su zaraeni svi listovi iz jednog pupa. Lapovi (zeleni listii ake) su prekriveni bjeliastom prevlakom, lattice su sitnije bez karakteristine ruiaste boje. Cvjetovi su u pravilu sterilni, a zaraeni su svi cvjetovi iz jednog pupa. Mladice su napadnute samo dok ne odrvene, one se sue i nose mnogo mrtvih pupova. Zaraza plodova se ne uoava lako, a mogu biti napadnuti plodovi svih sorata. Kod vrlo osjetljivih sorata nastaje mreasta navlaka kao posljedica djelominog odumiranja kutikule (pokoice). Pepelnica prezimljuje u pupovima (cvjetni i lisni) ili kao posebno plodite. Zaraza pupa nastaje prije nego se zatvore. Od zdravih pupova se razlikuju po tome to su pri vrhu vie otvoreni, tanji su i manje vrsti. Oni lake izmrzavaju tijekom zime pa je napad pepelnicom jai iza blage zime. Suzbijanje Preporuuje se rezidbom odstraniti to vie izboja s poluotvorenim pupovima i tretiranje fungicidima. Bakterijska pale kruaka i jabuka Erwinia amylovora Simptomi Uoavaju se u vrijeme cvjetanja. Latice cvjetova naglo posmee, lapovi su prvo vodenasti, a zatim smei, skoro crni. Cijeli vrni dio granice sa svim cvjetovima potamni i osui se. Karakteristian simptom je savijanje izboja poput drke kiobrana ili kuke. Takvi izboji ostaju
25

sve do sljedee godine. Na kori grana ili debla vide se neto ulegnute tamne pjege u kojima je tkivo u poetku mekano, a zatim se osui i esto raspuca (rak-rane). Na bolesnim mjestima pojavljuju se kapljice bakterijskog eksudata (sluz) prvo prozirne, a kasnije jantarne boje. To je izvor zaraze u sljedeoj godini. Bolest se javlja i na plodovima pjege smee boje i bakterijski eksudat. Kod kruaka plodovi se mogu osuiti i slino kao kod Monilije mumije ostaju na granama.

Simptom na granici

Suzbijanje Nije lagano jer posve uinkovitih mjera nema. Preporuuje se redoviti pregled nasada kako bi se zaraeni plodovi iznijeli iz vonjaka te uoile promjene na granama i deblu. Bolesne grane treba odrezati najmanje 20 cm ispod mjesta na kojem se vide simptomi. Na deblu treba odstraniti zaraeni dio i ranu premazati voarskim voskom ili 2% otopinom fungicida na osnovi bakra. Sve lie (u jesen), odrezane grane i Bakterijski eksudat plodove treba sakupiti i spaliti. kare i pile kojima se ree treba prilikom svakog zahvata sterilizirati potapanjem u 90% alkohol ili u varikinu. Danas ima vie fungicida koji se mogu koristiti u zatiti, ali tek nakon provedenih opisanih mjera. Vrlo osjetljive voke su dunja i mumula, neke sorte kruaka dok su jabuke manje osjetljive (ali i na njima tete mogu biti velike).
26

BOLESTI BRESKVE
Kovravost lia Taphrina deformans Simptomi U stadiju zavretka listanja na liu se vidi jako nakovrano ili mjehuravo lie blijedo zelene do crvenkaste boje. Bolesno lie se lako lomi, sui i otpada. Zahvaen moe biti dio ili cijeli list. S doljnje strane mjehura formira Kovravost lia se lagana bijela prevlaka koju ine sporonosni organi gljive. Iako se spore noene vjetrom ili kiom ire u vegetaciji nema novih zaraza jer starije, potpuno razvijeno lie ne moe biti zaraeno. Opasne su spore koje se zadre na kori stabla ili u pupovima koji e listati sljedeeg proljea. Ukoliko je vrijeme u fazi listanja suho, bolesti nema ili je ima malo. Suzbijanje Treba koristiti fungicide jedno tretiranje pred zimu, drugo u proljee neposredno pred bubrenje pupova. Pepelnica breskve Sphaerotheca pannosa var. persicae Simptomi Javljaju se na liu, plodovima i mladicama. Na naliju, rjee na licu, lia razvija se karakteristina bjeliasta prevlaka. Zaraeno lie uti, deformirano je, osui se i otpada. Plodovi su takoer manje-vie prekriveni bijelim nakupinama, esto pucaju,

Zaraeni listovi
27

naseli ih Monilia pa trunu. Ukoliko zbog zaraze ne propadnu mladice imaju malo cvjetnih pupova. Suzbijanje Preporuuje se orezivanje zaraenih stabala u malim vonjacima. U nasadima gdje se peplnica javlja svake godine treba preventivno koristiti fungicide, a tamo gdje se javlja povremeno tretirati samo kada se bolest pojavi.

Simptom na plodu

Trule plodova, suenje mladica i plodova Monilia fructigena, Monilia laxa Simptomi Trule plodova preteito se javlja na jezgriavom vou (jabuka, kruka, dunja) i uzrokuje ju M. fructigena. Monilia laxa uglavnom izaziva suenje mladica i cvjetova kotiavog voa (trenje, vinje, breskve, kajsije, ljive). To ne znai da se na kotiavom vou ne javlja trule plodova. Dapae, taj tip bolesti moe biti vrlo tetan. Na pokoici plodova razvijaju se smee pjege ispod koje meso ploda takoer mijenja boju. Na pjegama se pojavljuju kroz neko vrijeme ukasto-smee nakupine sporonosnih organa poredanih najee u Monilia na dunji koncentrine krugove. Zaraeni plodovi ili potrunu ili se osue i ostaju na stablima kao mumije. Takvi plodovi su izvor zaraze u sljedeoj godini. Suenje mladica javlja se u cvjetanju ili iza cvatnje. Cvjetovi naglo posmee i osue se, a to se proiri i na mladice. U punoj vegetaciji mogu se vidjeti stabla s puno osuenih mladica bez roda.
28

Suzbijanje Ukloniti sve zaraene plodove (trule i mumije), voditi rauna o drugim bolestima i tetnicima koji mogu ozljediti plodove koji tako postaju pogodna sredina za razvoj Monilia vrsta. Kotiavo voe ne podnosi jau rezidbu pa se ona ne preporuuje, ali ju kod jezgriavog voa Mumije na ljivi treba provoditi. Fungicidi se ne koriste no kada se npr. jabuke tite od krastavosti djelomino se suzbija i Monilia.

BOLESTI VINJE I TRENJE

Koziavost Blumeriella japii Simptomi Vide se na liu kao vrlo sitne (1 mm) okrugle, crvenoljubiaste pjege. Vremenom sredinji dio pjege odumire i ispada tako da na plojci ostaju rupice. Broj pjega moe biti vrlo velik tako da cijela plojka ima crvenu boju. Zbog opadanja lia stablo u punoj Koziavost vinje vegetaciji ostaje golo. Suzbijanje Sakupiti i unititi zaraeno otpalo lie. Ako se sade osjetljive sorte treba ih zatiti fungicidima. Prvo tretiranje obaviti iza cvjetanja, a sljedea u razmacima 8-14 dana. Koziavost je prvenstveno bolest vianja, na trenjama ne priinjava tetu pa ih ne treba prskati fungicidima.
29

upljikavost lia Clasterosporium carpophilum Simptomi Najee se javlja na trenji, ali gljiva napada sve kotiavo voe (kajsija, breskva, ljiva, vinja). Na liu se ve od poetka vegetacije vide malene (2-6 mm) crvene pjege s tamnijim rubom. Sredinji dio odumire i ispada pa se na liu vide rupice. Jae zaraeno lie otpada (lipanj-srpanj). Na plodovima pjege su ulegnute, smee boje s esto crvenim rubom. Rano zaraeni plodovi Zaraza uzronikom upljikavosti lista otpadaju ili samo zakrljaju i deformirani su. Na mladicama se razvijaju malo produene rak-ranice. Gljiva prezimljuje u pupovima, kori grana, rak-ranicama, zaraenim plodovima i liu. Spore uzronika bolesti ire se uglavnom kinim kapima. Suzbijanje - Bolest se uspjeno suzbija fungicidima. Jedno tretiranje se obavlja prije cvjetanja, te 1 do 2 nakon cvatnje.

30

BOLESTI JAGODE
Obina ili siva pjegavost lia Mycosphaerella fragariae Simptomi Najoitiji su na liu, ali se mogu vidjeti i na peteljkama lia ili ploda i na vrijeama. Izgled pjega znaajno varira, a ovisi o starosti lia te temperaturi i vlazi. Sredinji dio pjega je svjetlije sivkasto smee boje i uvijek su Pjege na listu oiviene crvenoljubiastim rubom. Veliina im u prosjeku iznosi 3-5 mm. Pjege su prvo pojedinane, a kasnije se mogu spajati to uzrokuje njegovo prijevremeno suenje. Bolest se obino javlja kasno u vegetaciji i ne utjee bitno na urod, ali slabi biljke to se kasnije odraava na plodonoenje u sljedeoj godini. Suzbijanje Uglavnom se provodi preventivno. Treba uzgajati otporne sorte. Dobra je mjera ljetno obnavljanje nasada kada se konjom starog i zaraenog lia i njegovim unitavanjem (spaljivanjem) smanjuje mogunost prezimljenja parazita i infekcije sljedee godine. Kod jakih zaraza moe se obaviti zatita fungicidima.
31

Crna pjegavost (mrljavost) lia Diplocarpon earliana Simptomi U poetku male (2-3 mm) crvene pjege koje do sredine vegetacije dobivaju 510 mm u promjeru, intenzivno su crvenosmee boje pa u sluaju jakih zaraza njihovim spajanjem dolazi do odumiranja lia. Lie Simptom na liu moe i otpasti. Ukoliko bolest zahvati cvjetove (lapovi, cvjetne stapke) oni odumiru, a time je znaajno smanjeno formiranje plodova. Optimalna temperatura za razvoj bolesti je 2025C. Iako se smatra da se bolest javlja pri kraju vegetacije utvreno je da se simptomi mogu nai ve u travnju i svibnju to ovisi o agroekolokim uvjetima. Suzbijanje: Isto kao i kod obine pjegavosti lia jagoda. Siva plijesan plodova Botrytis cinerea Simptomi Iako se mogu vidjeti na liu i cvjetovima najkarakteristiniji i najtetniji su na plodovima. Zaraeni plodovi brzo trunu. Prvo se pojave smee, ponekada vodenaste pjege koje ubrzo pokriju cijeli list ili plod. Simptom na plodu Ukoliko je vrijeme vlano svi napadnuti organi prekriveni su gustom sivom prevlakom sporonosnim organima koji omoguuju irenje bolesti. Plodovi propadaju i u transportu i u skladitu. U nasadu najvie stradaju plodovi koji su pri tlu.
32

Suzbijanje Zaraze se mogu smanjiti indirektnim mjerama: jagode saditi na foliji ili oko njih rasporediti slamu kako plodovi ne bi doli u doticaj s tlom, ne gnojiti obilno duikom i obaviti ju u jesen, u manjim nasadima ukloniti bolesne plodove, ne saditi pregusto (meuredni razmak). Uz sve navedeno tretiranje botriticidima je obvezna mjera. Treba znati da su stari nasadi jae zaraeni pa se pri intenzivnom uzgoju nasadi obnavljaju svake godine.

BOLESTI LJIVE
arka ljive Plum pox virus Simptomi ute pojedinane ili grupirane pjege, razliite veliine i oblika. Karakteristine su one u obliku prstena ili poluprstena 2-5 mm u promjeru. Na zaraenim plodovima vide se Zaraeni plodovi ispupenja ili udubljenja u obliku mree obino polukrunog ili prstenastog oblika. Meso ploda je smee, bezukusno, ilavo, neprijatnog mirisa. Plodovi esto ranije otpadaju i nisu pogodni niti za preradu. Virus prenose lisne ui, a bolest se iri uzimanjem plemki sa zaraenih stabala, umnaanjem ljiva izdancima iz korijena, a ini se i koticama. Virus se moe odrati i u zemlji. Osjetljivost sorata je razliita, najbolje sorte su i najosjetljivije. Suzbijanje krenje bolesnih stabala, unitavanje izdanaka iz korijena, kontrola proizvodnje sadnica.

33

NAJZNAAJNIJI KOROVI U VONJACIMA I VINOGRADIMA

Prof. dr. sc. Edita tefani Suzbijanju korova u vonjacima i vinogradima mora se posvetiti duna pozornost jer nanose voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji ogromne tete. Prisutnost korova u vonjacima i vinogradima iznad praga tetnosti moe dovesti do znaajnog smanjenja uroda i kvalitete plodova. Pored toga, korovi troe znaajne koliine vode pa time isuuju i osiromauju tlo. Nadalje, intenzivnom transpiracijom poveavaju vlanost zraka i stvaraju povoljne uvjete za infekciju i razvoj biljnih bolesti. Mnogobrojni korovi su i prijelazni domaini i prenosioci biljnih bolesti i tetoina. Suzbijanje korova u vonjacima i vinogradima moe se provoditi agrotehnikim i kemijskim mjerama. Agrotehnike mjere ukljuuju viekratnu obradu tla kako izmeu tako i unutar redova voaka i vinove loze. Pored obrade tla, u dopunske mjere ubrajaju se konja i uporaba mala. Primjena herbicida moe biti preventivna i kurativna. Preventivno tretiranje vri se tijekom jeseni, zime ili ranog proljea tj. Prije kretanja vegetacije. Najee se koriste selektivni herbicidi translokacijskog djelovanja. Dopunsko tretiranje herbicidima, kao kurativna mjera, koristi se tijekom vegetacije kada su iznikli korovi prosjeno visoki 1 20 cm. Najee se koriste totalni herbicidi kontaktnog ili translokacijskog djelovanja.

34

Obini sedmolist Aegopodium podagraria L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 20-70 cm Cvatnja: VII.-VIII. mj.

Hrapavi ir

Amaranthus retroflexus

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 15-100 (150) cm Cvatnja: VI. IX. mj.

35

uta vuja stopa Aristolochia clematitis L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 50-100 cm Cvatnja: V. VIII. mj.

Obini pelin Artemisia vulgaris L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 30-210 cm Cvatnja: VII. IX. mj.

36

Bijela loboda

Chenopodium album

Jednogodinji irokolisni korov Visina: 20-120(200) cm Cvatnja: VII.-IX. mj.

Divlja vodopija Cichorium intybus Viegodinji irokolisni korov Visina: 30 50 (150) cm Cvatnja: VII. IX. mj.

37

Poljski osjak

Cirsium arvense.

Viegodinji irokolisni korov Visina: 50-200 cm Cvatnja: VI.-IX. mj.

Obina pavitna Clematis vitalba L. Viegodinja Visina: do 12 m Cvatnja: VII. VIII. mj.

38

Poljski slak

Convolvulus arvensis

Viegodinji irokolisni korov Visina: 20 120 (200) cm Cvatnja : VI.-IX. mj.

Conyza canadensis

Kanad. hudoljetnica

Jednogodinji (dvogodinji) korov Visina:20-100 cm Cvatnja: VI.-X. mj.

39

Prstasti troskot Cynodon dactylon (L.) Pers. Viegodinji travni korov Visina: 10 50 cm Cvatnja: VI. VII. mj.

vorasta otrica Dactylis glomerata L. Viegodinji travni korov Visina: 30 100 cm Cvatnja: V. VI. mj.

40

Divlja mrkva Daucus carota L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 30 80 cm Cvatnja: VI. IX. mj.

Ljubiasta svraica
Digitaria sanquinalis

Jednogodinji travni korov Visina:10-30 (65) cm Cvatnja: VI.-VII. mj.

41

Obini apljan Erodium cicutarium L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 -50 cm Cvatnja: IV. VI. mj.

Sitna konica Galinsoga parviflora C. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 80 cm Cvatnja: V. X. mj.

42

Mrtva kopriva

Lamium purpureum

Jednogodinji irokolisni korov Visina:10-30 cm Cvatnja: IV. X. mj

Menta Mentha sp. Visina: 15 70 cm Cvatnja: VI. IX. mj.

43

Ptiji dvornik Polygonum aviculare L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 50 cm Cvatnja: V. X. mj.

Divlja kupina Rubus caesius L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 30 150 cm Cvatnja: V. X. mj.

44

Kovrava kiselica Rumex crispus L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 50 100 cm Cvatnja: VI. VIII. mj.

Zeleni muhar
Setaria viridis

Jednogodinji uskolisni korov Visina: 20-80 cm Cvatnja: VI.-VII. mj.

45

Ostak Sonchus spp. Jednogodinji (viegodinji) irokolisni korovi Visina: 60 100 cm Cvatnja: V. X. mj.

Crna pomonica Solanum nigrum L. Jednogodinji irokolisni korov Visina: 10 -50-(100)cm Cvatnja: VI. X. mj. .

46

Srednja mijakinja Stellaria media L. Jednogodinji (viegodinji) irokolisni korov Visina: 10 40 cm Cvatnja: tijekom cijele godine

Maslaak Taraxacum officinale Web Viegodinji irokolisni korov Visina: 20 -50 cm Cvatnja: IV. X. mj.

47

Velika kopriva Urtica dioica L. Viegodinji irokolisni korov Visina: 30 -150 cm Cvatnja: VI. IX. mj.

Grahorice Vicia spp. Visina: 30 -120 cm Cvatnja: VI. VIII. mj.

48

SREDSTVA ZA ZATITU U VINOGRADARSTVU I VOARSTVU Prof. dr. sc. Davor amota Dr. sc. Renata Balievi Sredstva za zatitu bilja su posebno formulirani pripravci koji sadre kemijske spojeve ili ive agense i slue za zatitu biljaka od tetoinja. Sadre odreeni postotak djelatne tvari ili vie djelatnih tvari, te druge potrebne dodatke (otapalo, razrijeiva, emulgator, boju i dr.). Pesticidi su iri pojam koji obuhvaaju osim sredstva za zatitu bilja i sredstva za primjenu u veterini, javnom zdravstvu, industriji i kuanstvima. Prema namjeni sredstva za zatitu bilja dijele se na zoocide (suzbijanje tetnika), fungicide (suzbijanje uzronika bolesti) i herbicide (suzbijanje korova). Prema nainu primjene sredstva za zatitu bilja dijelimo: Primjena u TEKUEM OBLIKU 1. tekua sredstva (koncentrati) za emulziju (EC ili E) koja s vodom daju bijelu emulziju. 2. tekua sredstva (koncentrati) za otopinu (SL) koja s vodom daju obojenu tekuinu (nije doputeno bezbojnu). 3. tekua sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (SC, FL, KS) koja s vodom daju suspenziju. 4. praiva za suspenziju ili moiva praiva (WP, S) koja s vodom daju suspenziju. 5. praiva za otopinu ili topiva praiva (SP) koja s vodom daju obojenu otopinu. 6. dispergirajue granule (SG, WG, DF) koje s vodom daju suspenziju. Zajedniki naziv nakon razrijeenja sredstava za zatitu bilja s vodom jest KROPIVO.

49

Primjena u KRUTOM OBLIKU 1. praiva za zapraivanje (P) koja se ne razrijeuju, koriste se zapraivanjem. 2. granule (mikrogranule), (G,MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm, rasipaju se po povrini tla ili se deponiraju u redove. Posebnu skupinu ine sredstva za tretiranje sjemena (praiva za zapraivanje i vlana primjena), razliiti mamci za glodavce. KOMBINIRANA SREDSTVA Kombinirana sredstva za zatitu bilja sadre vie aktivnih tvari. Kod nekih kombinacija sredstava za zatitu bilja postoji sinergizam aktivnih tvari koji omoguava sniavanje doze, titi okoli i poveava ekonominost primjene. MIJEANJE SREDSTAVA Sredstva za zatitu bilja mogu se mijaati, a mogunosti se navode u uputstvima za upotrebu. Postoje sredstva koja se ne mogu mijeati zbog svoje kemijske i fizikalne specifinosti, pa dolazi do pojave fitotoksinosti. PRIPREMA SREDSTVA Praiva za zapraivanje i granulirana sredstva primjenjuju se u obliku u kojem se nabavljaju. Sredstva za zatitu koja se primjenjuju prskanjem i rasprivanjem treba prije primjene razrijediti s vodom do odreene koncentracije. Tekua sredstva (za emulziju, za otopinu), mijeaju se s vodom u samoj prskalici. Praiva za suspenziju mijeaju se u manjoj posudi s vodom dok se ne dobije kaa, postupnim dolijevanjem vode stvara se gusta suspenzija, koja se ulijeva u prskalicu preko sita, uz stalno mijeanje. Primjer: koncentracija 0,1 % znai 1 ml ili 1g na 1 litru vode Primjer: koncentracija 0,01 % znai 0,1 ml ili 0,1g na 1 litru vode

OTROVNOST-svojstvo nekog pesticida da uzrokuje oteenja u organizmu.

50

OPASNOST-vjerojatnost da doe do oteenja u organizmu nakon propisane primjene otrova. Svako sredstvo za zatitu bilja moe u veoj ili manjoj mjeri biti otrovno za ljude, domae ivotinje, ptice, ribe i pele. Mjerilo otrovnosti sredstava za zatitu bilja je srednja letalna (smrtonosna) doza (LD50). Srednja letalna doza oznaava broj miligrama (mg) sredstva na kilogram (kg) tjelesna teine pokusne ivotinje, potreban da ubije 50% tih ivotinja. Otrovnost ovisi o svojstvima pesticida i organizma na kojeg djeluje, a opasnost pored toga i o nainu primjene, da li se radi u prirodi ili u zatvorenom prostoru o formulaciji i sl. Podjela sredstava za zatitu bilja prema otrovnosti: Skupina I najotrovnija sredstva (mrtvaka glava, oznaka T+, natpis Vrlo jak otrov) Skupina II oralna LD50 izmeu 25 i 200mg/kg; dermalna LD50 izmeu 50 i 400 mg/kg (znak mrtvake glave, oznaka T, natpis otrov). Prodaja uz evidenciju kupca. Skupina III srednja oralna otrovnost via od 200, a dermalna via od 400 mg/kg (oznaka andrijin kri, oznaka Xn i natpis tetno za zdravlje ili oznaka XI i natpis nadraujue. REZIDUI - koliina djelatne tvari pesticida, njegovih dodatnih tvari i derivata na ili u biljci, biljnom dijelu ili animalnom proizvodu koji se nalazi u prometu, a namijenjen je ishrani. Mjere se dijelovima pesticida na milijun dijelova hrane-ppm (mg/kg ili g/t). TOLERANCA (maksimalno doputena koncentracija, MDK)najvea dozvoljena koliina pesticida ili njegovih metabolita koja se smije nalaziti u ili na namirnicama u trenutku njihova stavljanja u promet. Izraava se u ppm (mg/kg). KARENCA- najkrai vremenski period koji mora protei od zadnje primjene pesticida do prve berbe, etve, otkosa ili putanja stoke na ispau. Izraava se u danima. RADNA KARENCA - najkrai vremenski period koji mora protei od zadnje primjene pesticida do ulaska na tretiranu povrinu ili u prostor.
51

FITOTOKSINOST - negativni utjecaj sredstava za zatitu na korisne biljke odnosno, oteenje kulturne biljke nakon primjene istih. Postoje tri grupe biljaka koje moemo otetiti, a to su biljke koje tretiramo, susjedne biljke ako u trenutku tretiranja pue vjetar i sljedee biljke koje e biti uzgajane na istom tlu. REZISTENTNOST - pojava postepenog sniavanja djelotvornosti nekog prije djelotvornog sredstva na odreenu vrstu, izazvana neeljenom selekcijom prirodno otpornih jedinki. PERZISTENTNOST - stupanj odrivosti tvari u prirodnim uvjetima odnosno mjera kojom se izraava koliko dugo sredstvo ostaje u aktivnoj formi na mjestu tretiranja ili u okoliu. DOZA - odreena koliina sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuje na jedinicu povrine, tonu robe i sl. (kg,l/ha, kg/t) odnosno koliina sredstva za zatitu bilja koja je potrebna kako bi se postigao odreeni uinak. KONCENTRACIJA - koliina djelatne tvari sredstva za zatitu bilja u datom volumenu ili teini formulacije izraena u postotcima (%). Sredstva protiv bolesti vinove loze 1. Plamenjaa (Plasmopara viticola) Za suzbijanje plamenjae vinove loze dozvolu u Hrvatskoj ima veliki broj fungicida od kojih se navode samo neki: Bordoka juha 20 WP, Champion tekui, Cuprablau Z ultra, Rame Caffaro 32 WP, Galben C, Galben M, Galben F, Curzate F, Curzate B, Eclair 49 WG, Quadris, Delan 700 WDG, Folpan 80 WDG i mnogi drugi. 2. Pepelnica (Uncinula necator) Koriste se fungicidi Thiovit jet, Cumulus DF, Chromosul 80, Sumpor moivi, Collis, Karathane, Sabithane, Rubigan EC, Flamenco, Punch 10 EW, Bumper, Gong EC, Stroby WG, Eclair 40 WG. 3. Siva plijesan (Botrytis cinerea) Za suzbijanje sive plijesni dozvolu imaju sljedei fungicidi: Euparen multi WP 50, Shavit F, Botril 300 SC, Mythos, Cezar, Kidan, Lupo, Ronilan DF, Sumilex 50 PL, Switch 62,5 WG, Teldor SC 500,
52

Cantus, bioloki preparat -Trichodex WP. Posljednja tri pripravka mogu se koristiti bez ogranienja jer nema unakrsne rezistentnosti s drugim pripravcima. Veina navedenih fungicida koristi se za suzbijanje sive plijesni na jagodama i drugom vou. 4. Crna pjegavost (Phomopsis viticola) Crna pjegavost moe se suzbijati u vrijeme mirovanja fungicidima Cuprablau Z i Crvenim uljem. U vegetaciji mogu se koristiti fungicidi: Nordox super 75, Dithane M-45, Polyram DF, Quadris, Euparen multi WG 50, Mikal, Atilla, Mikal premium F. Bolesti voaka 1. Krastvost jabuke i kruke (Venturia inaequalis, V. pirina) Izbor fungicida za suzbijanje krastavosti je vrlo velik, a kako je pepelnica druga vana bolest jabuke neki imaju djelovanje i na tog parazita (na pr. Merpan 80 WDG, Captan 80 WG, Stoper, Stroby WG, Euparen multi WP 50 i Systane 12 E). Koriste se takoer fungicidi: Bakreno vapno WP 50, Kupropin, Champion, Antracol WP 70, Delan SC 500, Delan SC 700, Delan SC 750, Rubigan EC, Chorus 75 WG, Baycor WP 25, Anvil 5 SC, Rotondo, Score 250. 2. Pepelnica (Podosphaera leucotricha) Osim fungicida navedenih kod krastavosti, pepelnica jabuke uspjeno se suzbija sumpornim fungicidima od kojih su neki navedeni kod vinove loze. Takoer se mogu koristiti: Clarinet, Topas C, Stroby WG, Zato 50 WG, Folicur multi, Mystik EC, Systhane 12 E, Topas 100 EC, Score 250, Cros, Trifmine 30 WP. 3. Bakteriska pale (Erwinia amylovora) U suzbijanju ove bolesti koriste se fungicidi: Kokcide DF, Cuprablau Z, Avi, Avi WG, Topic. 4. Trule plodova, suenje mladica i plodova (Monilia fructigena, M. laxa)
53

Ove gljive suzbijaju se fungicidima: Ronilan DF, Konker, Kidan, Lupo, Sumilex 50 FL, Teldor SC 500, Bavistin FL, Zino, Folicur WP 25, Signum, Octave 50 WP. 5. Kovravost lia breskve (Taphrina deformans) U vrijeme mirovanja prskati bakrenim fungicidima ili Modrim uljem. Takoer se mogu koristiti Delan SC 500, Delan SC 700, Delan SC 750, Dodine S-65 ili Daconil 720 SC. 6. upljikavost lia (Clasterosporium carpophilum) Za suzbijanje ove bolesti mogu se koristiti fungicidi: Bakreno vapno WP 50, Rame Caffaro 32 WP, Champion, Stoper, Captan 50, Euparen multi WG 50. Sredstva protiv tetnika koji napadaju vie vrsta voaka Lisne ui Preventivno suzbijanje obavlja se sredstvima za zimsko prskanje voaka (jesen-proljee): mineralna ulja, bijela ulja, crveno i plavo ulje. Kurativno suzbijanje (proljee-ljeto) najbolje se obavlja sisteminom insekticidima (aficidi): Aktara, Mospilan, Acelan, Calypso, Congo, Vantex, Boxer, Rapid, Magnum, Pirimor, Confidor, Chromgor, i dr., a mo,e uz uvijet dobrog prekrivanja biljaka (kupanja) i kontaktnim insekticidima: Zolone, Reldan, Pyrinex i dr. Zbog pojave otpornosti koristiti razliite vrste i grupe insekticida! titaste ui Ui su pokrivene titiem ili votanom prevlakom pa se njihovo suzbijanje obavlja agresivnim sredstvima za zatitu bilja: u vrijeme mirovanja vegetacije (zima-proljee) - uljnim pripravcima, a u vegetaciji (proljee-ljeto) najbolje kada se pojave prve liinke: Boxer, Actara, Mospilan, Rapid, Pirimor, Enduro, Vantex, Acelan, Calypso, Radotion, Basudin, Rogor, Chromgor. Panja! Izbor sredstva izvriti nakon itanja uputstva, koje vrste ui suzbija, u koje vrijeme se primjenjuje (u mirovanju, pred vegetaciju
54

ili u vegetaciji), na koje stadije djeluje (jaja, liinke, odrasle), prema doputenju za pojedine vrste voaka. tetnici golobrsta tetnici golobrsta su gusjenice raznih insekata (gubar, zlatokraj, dudovac, suznik, glogov bijelac) koje intenzivno jedu (brste) lie. Periodiki se javljaju u velikim populacijama (golobrst) a prezimljavaju na vokama u stadiju jaja ili gusjenice (zapredak). Preventivno se suzbijaju u vrijeme mirovanja (zima-proljee) skidanjem zapredaka, orezivanjem i spaljivanjem grana. Kurativno suzbijanje (u vegetaciji) obavlja se insekticidima najbolje dok su gusjenice male (do 2 cm): na svim vrstama voaka: BT-pripravcima (Biobit, Baturad, Dimilin,), a ostale insekticide primjeniti sukladno uputstvu (za pojedine tetnike ili za pojedine vrste voaka): Dursban, Pirifos, Dipterex, Decis, Fastac, i dr. Lisni mineri Moljci krunih i vijugavih mina prezime na voki pa se suzbijaju zimi, uljnim insekticidima. Ostale vrste minera suzbijaju se u vegetaciji, kada je napadnuto vie od 10% biljaka, (paljivo pregledavati lie im se liinke ponu piliti iz jaja, a prije nego se ubue pod pokoicu lista najuspjenije suzbijanje) ekoloki povoljnim sredstvima kao: Insegar, Nomolt, a po potrebi i jaim, sisteminim sredstvima kao Pirimor, Confidor, Chromgor, Laser, Success Bait, Zagor, Ritam, Rogor, Rotor, Decis, Rimon, Runner, Vantex, Skud. Glodavci i divlja Samo se voluharice smiju suzbijati kemijskim sredstvima (zatrovani mamci: Brodilon, Klerat, Faciron, Ratox i dr.), a zeevi samo odbijajuim sredstvima (repelenti: Kunilent R-12, prskanjem stabla tijekom mirovanja vegetacije). Zatita od ostale divljai obavlja se postavljanjem zatitnih mrea ili ograda oko vonjaka. tetnici jabuke i kruke Savijai Prognoza napada moe se izvriti praenjem leta leptiria (bolje
55

lovnim pojasevima s ljepilom, ili zamkama s feromonima ovim nainom obavlja se i preventivno suzbijanje postavljanjem u kasnu jesen). Kurativno suzbijanje obavlja se u proljee, nakon izlijetanja, tj. dmah na poetku izlaska gusjenica, a prije njihovog ubuivanja, slijedeim sredstvima: Insegar, Sonet, Nomolt, Dimilin, Du-Dim, zatim Rimor, Runner, Vantex, Rogor, Rogor, Zagor,Chromgor, Reldan, Rotor, Decis, Fastac, Karate. Jabuni cvjetar Poetkom proljea u vrijeme formiranja cvjetnih pupova insekticidima kao Zolone, Nomolt, Karate, Decis, Rogor, Chromgor, Zagor, Calypso, Actara i dr. Crveni voni pauk Preventivno se suzbija zimskim prskanjem mineralnim uljima, a kurativno u vrijeme vegetacije akaricidima: Prima, Vertimec, Demitan, Apollo, Ortus, Envidor, Kraft, Acarstin. Krukine buhe Preventivno se suzbijaju kasnim zimskim (rano proljetnim) prskanjem uljnim sredstvima, a kurativno za vrijeme vegetacije insekticidima kao Nomolt, Reldan, Pyrinex, Fastac, Karate, Decis, Lambda, Protekt, Karis, Pirimor, Enduro u ovim tretmanima vano je dobro prekrivanje voaka (kupanje), poto se buhe zavlae u skrivene dijelove biljke. Kod izbora insekticida za jabuku i kruku, provjeriti u uputstvu ogranienja, jer neka sredstva mogu izazvati oteenja (npr. mreavost ploda) na jednoj ili drugoj voki! tetnici ljive ljivine osice Suzbijanje se provodi primjenom insekticida im otpone opadanje latica (a pele prestanu posjeivati cvijetove!); koristiti prvo insekticide manje opasne za pele: Chromorat, Laser, Zolone, Chromgor, Decis, Lebaycid, Rogor, Calypso.
56

ljivin savija i ljivin moljac Imaju vrlo slinu biologiju kao i jabuni savija, odnosno, moljac, pa se i suzbijanje obavlja jednako kao kod suzbijanja ovih tetnika na jabuci! tetnici breskve Breskvin moljac i breskvin savija Suzbijaju se kao i drugi voni moljci: preventivno suzbijanje obavlja se kasnim zimskim prskanjem, uljnim insekticidima. Kurativno suzbijanje treba provesti odmah po pilenju gusjenica (prije ubuivanja) insekticidima kao Insegar, Nomolt, Dimilin, Reldan, Karate, Fastac, Direkt, Alfa, Decis, Rogor, Zagor, Vantex, Rotor, Ritam i dr. tetnici trenje i vinje Trenjina muha Muhe se lako mogu uoiti postavljanjem utih ljepljivih ploa pa se kod jaeg napada odmah mogu suzbijati insekticidima kao Decis, Rogor, Dipterex, Chromgor, Fastac, Vertimec, Kraft i dr. Kod izbora sredstva paziti na karencu. tetnici vinove loze Grodani moljci Let i parenje moljaca mogu se pratiti ljepljivim zamkama (ute ploe) ili feromonima, te pravovremeno suzbijati od pojave prvih gusjenica na cvatovima (kada je napadnuto vie od 10% cvjetova, tj. 2-5% grozdova!). Suzbijanje se obavlja ekoloki povoljnim BTpripravcima (Biobit, Baturad), kao i kemijskim pripravcima; Laser, Success, Boxer, Insegar, Nomolt, Cascade, Decis, Basudin, Reldan, Karate i dr. Lozine grinje ikarice Suzbijaju se zimskim tretmanom uljani organo-fosfornim insekticidima, a u vegetaciji akaricidima (Nissorun, Apollo, Ortus, Nomolt, Cascade, Demitan, i dr.). Na smanjenje populacije ovih tetnika znaajno utjeu svi sumporni fungicidi (najbolje S u prahu).
57

HERBICIDI Jezgriavo voe (jabuke i kruke) Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (trgovakog naziva: Focus ultra EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon SL); fluroksipir (Starane 250 EC, Patrol EC, Tomigan 250 EC, Comet 250 EC), glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL, Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL); napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC); oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus EC); parakvat (Gramoxone SL); glifosat+terbutilazin. Kotiavo voe Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (Focus ultra EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon SL); glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL, Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL); napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC); oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus EC); parakvat (Gramoxone SL). Vinova loza Herbicidi na osnovi djelatnih tvari: cikloksidim (Focus ultra EC); diklobenil (Casoron G); dikvat (Reglon forte SL, Fortelon SL); flazasulfuron (Chikara 25 WG); flumioksazin (Pledge 50 WP); glifosat (Cidokor SL, Herbocor SL, Glyphogan 480 SL, Herkules 480 SL, Dominator SL), glufosinat (Basta 15 SL); napropamid (Devrinol 45 FL, Razza SC, Devil SC); oksifluorfen (Goal EC, Galigan 240 EC, Verton EC, Gallus EC); parakvat (Gramoxone SL); glifosat+diuron; glifosat+terbutilazin.

58

EKONOMSKI ASPEKTI ZATITE VINOGRADA Doc. dr. sc. Ljubica Ranogajac

VONJAKA

Ekonomski uspjeh poljoprivredne proizvodnje ovisi s jedne strane o ostvarenoj trinoj vrijednosti proizvodnje, a s druge o visini uinjenih trokova koji su obuhvaeni kalkulacijom. Ako je ostvarena pozitivna razlika ovih vrijednosti vea, postignut je povoljniji ekonomski rezultat proizvodnje. Kako su trokovi segment na koji proizvoai mogu izravno djelovati, tako je potrebno analizirati njihovu strukturu i uinak na proces proizvodnje kroz stvaranje novih vrijednosti. U voarskoj proizvodnji kalkulacijom je potrebno obuhvatiti i uraunati prihode vrijednosti voa koje opada prije berbe ako ima vrijednost sporednog proizvoda. Obino se uzima njihova trina vrijednost. Zbrajanjem s trinom vrijednou godinjeg uroda izraunava se ukupan prihod.Nasuprot prihodu su ukupni trokovi proizvodnje ija je struktura slina drugim vrstama biljne proizvodnje. Postizanje visokih prinosa esto zahtijeva vea ulaganja u reprodukcijski materijal i u radnu snagu. Intenzivna voarska proizvodnja je nezamisliva bez primjene pesticida. Stoga je potrebno utvrditi njihov udjel, ekonomsku uinkovitost i opravdanost. Po ekonomskim rezultatima vinogradarstvo predstavlja dugotrajnu visokovrijednu proizvodnu orijentaciju. Temeljem kalkulacija ocjenjuje se isplativost ulaganja u vinogradarsku proizvodnju u ukupnom iznosu, ali i pojedinano. Kako su bolesti i tetnici u vinogradarskoj proizvodnji intenzivni, tako je zatita bilja neupitna. Vrijednost teta (gubitaka) kojeg nanose tetoine viegodinjim nasadima, svake godine je sve znatnija, emu treba pridodati i tete do kojih dolazi smanjenjem kakvoe proizvoda, poveanjem trokova proizvodnje i prodaje, tekoama u prometu itd. Manja i srednja obiteljska gospodarstva temelje ekonomsku analizu proizvodnje i poslovanja na podatcima jednostavnog knjigovodstva koje ne daje preciznu sliku o uspjenosti pojedinih linija poljoprivredne proizvodnje. Stoga je preporuka proizvoaima
59

primjena jednostavne evidencije trokova primjenom kalkulacije na temelju varijabilnih trokova prema knjizi kalkulacija koji je izdao HZPSS. Varijabilni trokovi su trokovi koji ovise o stupnju iskoritenja kapaciteta, a to su: - materijalni trokovi (sjeme, mineralno i stajsko gnojivo, sredstva za zatitu bilja), - trokovi mehanizacije i - trokovi ljudskog rada. Drugu skupinu trokova ine fiksni trokovi koji ne ovise o opsegu proizvodnje (amortizacija, kamate, osiguranje, zakupnina i sl.). Pokazatelj ekonomskog uspjeha svake linije proizvodnje (ili svake parcele) utvruje se kao razlika ukupnih prihoda (UP) ostvarenih realizacijom proizvoda na tritu i uinjenih varijabilnih trokova (VT). Ta se razlika zove Doprinos za pokrie (Dzp) preostalih fiksnih trokova. Dzp = UP - UT Trokovi zatite u strukturi reprodukcijskog materijala u voarskoj proizvodnje iznose oko 35%, a u strukturi ukupnih trokova od 1520%. Visina tete zbog smanjene ili izostavljene zatite je zasigurno daleko vea. U vinogradarskoj proizvodnji trokovi zatite iznose do 80% od trokova reprodukcijskog materijala dok u strukturi ukupnih trokova proizvodnje, njihov udjel je 15-20%. Prema novijim podacima tetnici smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, u Europi za 28%, a u Hrvatskoj za 29%. Iako voarska i vinogradarska proizvodnja zahtijevaju razmjerno velika ulaganja, iskustvo je pokazalo da voarska i vinogradarska proizvodnja moe donijeti i do 30 puta vei dobitak s odreene povrine u odnosu na oraninu povrinu zasijanu penicom.

60

61

62

63

64