DRUTVENE NEJEDNAKOSTI I STRATIFIKACIJA

Socioloko shvaanje nejednakosti polazi od nejednakosti ivotnih ansi1. Thomas H. Marshal smatra da se ideja jednakosti javlja kao ideja graanstva. Graanstvo je status osobe koja je punopravni lan zajednice, a obuhvaa 3 komponente: o graanska prava (i obveze) individualne slobode i jednakost pred zakonom o politika prava birati i biti biran o socijalna prava prava na odreene ivotne standarde (obrazovanje, socijalna skrb) pojam graanstva obuhvaa i 3 koncepcije jednakosti: jednakost ansi svi poloaji moraju biti doneseni na temelju zasluga (prelazak s askripcije na postignue; obrazovanje sredinji mehanizam) jednakost starta ljudi startaju s istog poloaja jednakost rezultata svi trebaju uivati isti standard i ivotne anse; nagrade koje dobivaju uspjeniji na smiju biti vee od onih koje dobivaju gubitnici univerzalizam tretiranje svih ljudi na jednak nain partikularizam ograniavanje punog sudjelovanja u drutvenom ivotu tte mogunosti odreenim drutvenim grupama.

DRUTVENI POLOAJ drutveni poloaj kategorija ljudi koji obavljaju sline funkcije drutveni (socijalni) status drutveni poloaj rangiran vie ili nie na nekoj ljestvici vrijednosti pripisani (askribirani) drutveni poloaji onaj koji drutvo dodjeljuje pojedincu bez obzira na njegove sposobnosti, napore, izbor ili rezultate. Najee se pridaju pri roenju. Pripisuje se na osnovi: dobi, spola, rasne, vjerske i etnike pripadnosti te srodstva i obiteljskog podrijetla. postignuti poloaj rezultat osobne nadarenosti, znanja, upornosti ili izbora. Nije fiksiran nasljedstvom. Drutvo svima prua jednaku ansu, a uspijevaju samodiscipliniraniji i marljivi S obzirom na prevladavajui nain na koji neko drutvo regulira zauzimanje drutvenih poloaja razlikujemo: o stratifikacijski prevladavaju pripisani poloaji; drutvo odreuje koju e funkciju pojedinac obavljati o funkcionalni prevladava postignuti poloaj; funkcija koju pojedinac obavlja odreuje njegov drutveni poloaj

DRUTVENA DIFERENCIJACIJA I DRUTVENA STRATIFIKACIJA drutvena diferencijacija drutvene nejednakosti nastale zahvaljujui tome to lanovi drutva obavljaju razliite djelatnosti i tako postaju razliiti jer imaju razliite uloge (razliite drutvene uloge i drutveni poloaji nejednakost; takoer proizlazi i iz sluajnih ili nebitnih osobina ljudi: tjelesne ljepote, inteligencije) drutvena stratifikacija strukturirana, stabilna i trajna nejednakost meu skupinama u nekom drutvu. Rije je o hijerarhijski poredanim drutvenim skupinama. Nejednakost proizlazi iz razliite dostupnosti drutvenim resursima (materijalnom bogatstvu, prestiu i moi)

ivotne anse mogunosti i izgledi osobe da stekne prihode, obrazovanje, stanovanje, zdravlje i ostale vrijedne stvari.

drutveni sloj (socijalni stratum) osnovna komponenta stratifikacije; skup pojedinaca koji imaju sline ivotne anse povezanih socijalnim odnosima i interakcijama koje iz ine zbiljskom i kohezivnom drutvenom grupom. sistemi drutvene stratifikacije: o ropstvo sistem ekstremne nejednakosti u kojoj pojedinac posjeduje druge ljude o kaste temelji se na religiji, u Indiji o stalei znaajka europskog feudalizma, doputena je individualna pokretljivost izmeu stalea brakom ili dodjeljivanjem plemikog statusa o klase velike skupine ljudi koje imaju sline ekonomske resurse (ne uspostavljaju se na religijskoj ili zakonskoj osnovi, pripadnost klasi je barem djelomice individualno postignuta, zasnivaju se na ekonomskim razlikama, djeluje neosobnim odnosim)

TEORIJE STRATIFIKACIJE SUVREMENIH DRUTAVA FUNKCIONALISTIKA teorija o stratifikacija je nuna kako bi osigurala popunjavanje najvanijih poloaja u drutvu najsposobnijim pojedincima o svaki aspekt sistematizacije drutva pridonosi opstanku drutva kao sistema o naglaavaju motivacijski znaaj stratifikacije o zamjerke: moemo li stupnjevati drutvene poloaje s obzirom na njihovu vanost za cjelokupno drutvo kako moemo rei da je jedan poloaj u drutvu motivirajui od drugoga MARXOVA (KONFLIKTNA) teorija o stratifikacija se shvaa kao izrez suprotstavljenih interesa razliitih drutvenih grupa o Marx je drutvene klase odredio kao grupe ljudi koji imaju zajedniki odnos prema sredstvima za proizvodnju. o stratifikacija proizlazi iz stalne borbe za oskudne resurse meu pojedincima i grupama o najvaniji drutveni resurs jest ekonomsko vlasnitvo o s obzirom na ro, Marx razlikuje 2 klase u kapitalistikom drutvu: vlasnike sredstava za proizvodnju proleterijat ili radniku klasu o klasa po sebi skupina ljudi u istom ekonomskom poloaju sve veom koncentracijom radnici se povezuju i razvijaju klasnu svijest svijest o svojem poloaju neprestanim borbama s kapitalistima radnici razvijaju svoju klasnu svijest i postaju klasa za sebe (organizirana drutvena grupa koja se bori za promjenu drutva) o zamjerke: ekonomski determinizam objanjavanje stratifikacije iskljuivo na temelju ekonomskih odnosa odnosi se samo na promjene to su se dogodile od Marxovih dana do danas teorija stratifikacije MAXA WEBERA o stratifikacija je za Webera trajni oblik raspodjele moi u drutvu o pogodnosti koje ljudi imaju kao pripadnici drutvenih slojeva predstavljaju vidove njihove moi o Weber razlikuje 3 sfere drutvenoga ivota: ekonomski, socijalni i politiki poredak 2

ekonomski poredak nain raspodjele ekonomskih dobara i usluga u drutvu klase ljudi koji se nalaze u slinoj klasnoj situaciji (dostupnost materijalnim dobrima) o socijalni poredak nain na koji su u drutvu raspodijeljeni socijalno potovanje, ugled, poasti i priznanja drutveni prestii skupine pojedinaca koje imaju slinu statusnu situaciju ine statusnu grupu te imaju zajedniki stil ivota i osjeaj pripadnosti o politiki poredak nain raspodjele politike moi u drutvu partija (stranka) drutvena grupa usmjerena na stjecanje drutvene moi. lanovi partije imaju zajednike interese koje nastoje provesti unato otporu drugih grupa o Weberova teorija naglaava da je stratifikacija multidimenzionalna pojava; osnovne dimenzije nejednakosti su: vlasnitva i poloaja na tritu rada, drutvenog ugleda i stila ivota i koliine drutvene moi teorija SOCIJALNOG ZAATVARANJA Franklina Parkina o drutveno zatvaranje proces kojim grupa nastoji zadrati iskljuivo kontrolu nad resursima ograniavajui im pristup. o iskljuivanje postupci kojima grupa sprjeava nepripadnicima grupe pristup vrijednim resursima o uzurpacija nastojanja manje povlatenih da prisvoje resurse to su iz drugi monopolizirali o

STRATIFIKACIJA MOI I IVOTNE ANSE zanimanje posao koji pojedinac obavlja; to pretpostavlja odreena znanja i vjetine steene tijekom kolovanja ili na samom poslu profesije zanimanja utemeljena na sistemskim i formalnim zanimanjima; to su bolje plaeni i ugledni poslovi. 4 bitne znaajke profesionalizma su: specijalizirano znanje, briga za zajednicu, etiki kodeks i drutveni ugled.

EMPIRIJSKO ISTRAIVANJE STRATIFIKACIJE u empirijskom istraivanju sociologije rabe se 3 metode: subjektivna, reputacijska i objektivna subjektivna metoda o temelji se na ispitanikovom osjeaju pripadnosti stratifikacijskoj grupi o korisna je u istraivanju i predvianju politikog ponaanja o potekoe: percepcija vlastite klasne pripadnosti moe, ali ne mora tono odraavati klasni poloaj izraen objektivnim pokazateljima reputacijska metoda o ispitanika se pita koko klasificira druge o prikladna je za istraivanje drutvenih razlikovanja u malim grupama i malim zajednicama i predvianje obrazaca asocijacije u takvim sredinama o nedostaci: nepouzdanost, tekoe glede uopavanja i nemogunost primjene na velike skupine (jer pretpostavlja da se ljudi meusobno poznaju ili barem znaju jedni za druge) objektivna metoda 3

o o o

kao pokazatelj klasne pripadnosti uzimaju se prihodi, obrazovanje i zanimanje prednosti tih pokazatelja su u njihovoj mjerljivosti i primjenjivosti na velik broj pojedinaca najjednostavnija i najjeftinija metoda velik broj podataka se moe prikupiti iz slubenih izvora (dravnih zavoda za statistiku)

SOCIJALNA POKRETLJIVOST (MOBILNOST) otvorena drutva drutva s takvim stratifikacijskom sustavom unutar kojega se poloaji relativno lako mijenjaju. zatvorena drutva oteavaju i ograniavaju mobilnost; drutveni se poloaji najee nasljeuju meritokratska drutva otvorena drutva u kojima poloaj pojedinca ovisi o njegovom postignuu, trudu i zaslugama socijalna pokretljivost pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu razliitih socioekonomskih poloaja vertikalna mobilnost pomicanje prema gore ili dolje na stratifikacijskoj ljestvici (poveanje ili smanjenje bogatstva, prestia ili moi) horizontalna mobilnost kretanje u prostoru: selidbe u drugi grad ili regiju, migracija u inozemstvo intargeneracijska (unutargeneracijska) mobilnost koliko se pojedinac pomicao navie ili nanie tijekom svojega radoga vijeka intergeneracijska (meugeneracijska) mobilnost u kojoj mjeri djeca imaju isti tip zanimanja kao njihovi roditelji 2 pristupa prouavanju mobilnosti o statusna analiza promatra socijalnu mobilnost u kontekstu fino stupnjevane drutvene hijerarhije unutar koje se pojedinci mogu rangirati s obzirom na prihod, obrazovanje i presti zanimanja o klasna analiza promatra socijalnu mobilnost u okviru klasne strukture u kojoj su drutveni poloaji odreeni odnosima na tritu rada i u proizvodnji, a ne individualni postignuem apsolutna mobilnost postotak pojedinaca u nekoj kategoriji koji su bili mobilni. Posljedica je promjena u strukturi zanimanja modernih drutava. Na osnovi uistinu poveane apsolutne mobilnosti neki zakljuuju da su moderna drutva otvorena i sve vie meriokratska relativna mobilnost anse za mobilnost jedne grupe u usporedbi s drugom. Izraunava se statistiki kao koeficijent vjerojatnosti