You are on page 1of 5

PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti

i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćne kulture. Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje. Rasprostranjenost i proizvodnja Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno. Najveću proizvodnju ostvaruje Turska - 71% svijetske proiz vodnje, Italija - 13%, Španjolska 3% i u Oregonu i Washingtonu 5%. Hrvatska. Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada. Važnije vrste Običan lješnjak - C. avellan L., Stablo je obično visoko (oko 4 - 6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Raširen je u cijeloj Europi i Maloj Aziji. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. Nejednakim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. Razlikuju se podgrupe, ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjeta njem i izduženim plodovima. Istarski dugi - populacija od Corylus maxima. Grm ove sorte je dosta bujan više ide u širinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj, zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss, vrlo dobro sortama northampthon, rimski lješnjak i ludolf, a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune. Omotač je duži od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen, tako da se plod ne vidi. Omotač je sastavljen od 2 lista, koji su s jedne strane spojeni. Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvođen. Kapica mu je velika, okruglog oblika, pravilno zasvođena. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima. Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najčešće 2 ploda.

3 zajedno. još u studenom. -gnojidba. koji na temelju uzoraka daje rezultate analize i preporuke kako tretirati površinu za sadnju. Uzimanje uzoraka tla za analizu Prije podizanja nasada važno je analizom utvrditi sadržaj fosfora. ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre.768 mm.489 %. Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi. Kako bismo to utvrdili moramo uzeti uzorke tla.5 cm. List je velik. Omotač je ravan sa vrhom ploda..492 g.34%. Zajedno su do 3 ploda. okruglastog oblika. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama.25 cm.7 mg% nezasićenih masnih kiselina. da bismo ih odnijeli na ispitivanje. nije dobra za trebizonde.430 mm.62% i invertnog šećera 3. Biofizičke osobine su: masa 1. Sadrži 64% masti. Priprema tla -analiza. Agromeliorativna gnojidba je zahvat koji se izvodi u sklopu svih operacija u neposrednoj .07%. avellane. dimenzija 20x20x32 mm. s tamnijim prugama. neprevilnog okruglog oblika. koje ponekad dopiru do njegove sredine.Ljuska ploda je tamno smeđa. Ima vrlo bujno stablo. Šav je slabo izražen.12 g..78 kg na cm 2 . Plodovi su teški oko 3. bjelančevina 16. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 . 17% bjelančevina. sa izraženim šiljkom. Nastala je od C. što joj je inače značajniji nedostatak. Redosljed poslova koji vas očekuju pri podizanju plantaže 1. kako se uzimaju uzorci tla i koliko je uzoraka potrebno? Uzorci se šalju u ovlašteni laboratorij. Ova sorta ponekad prerodi. izdrži oko 31. pa alternativno rađa. kalija i fiziološki aktivnog vapna. malo izduženi..20 godina) grančice prevladavaju od 1 . Rimski.38%. širina 13. Formira malo izdanaka. dužina 19. Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42. teško lomljiva. Ljuska je debela. dok kod starijih stabala (16 . Tu se postavlja vrlo logično pitanje. Jezgra je krupna.07 do 33. Slabo formira izdanke. Samosterilna sorta. o bično su u grupi 2 . i 5. Debljina joj iznosi 1. bez izraženog šiljka. izdužena.806 mm. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte. Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43. pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom ko rijenu. Iako je grm. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju. raste uspravno. Ne formira mnogo resa.

sredinom 11. Pored toga njome se utječe da se grane pravilno razgranjavaju. U novije vrijeme sve se više koristi nova tehnologija koja osigurava maksimalnu mehanizaciju agrotehničkih operacija. odnosno prema rezultatu analize zemljišta. U zemljišta sa preko 15 mg nije potrebno unošenje kalija. Prema iskustvu iz SAD (Oregon) agromeliorativnom gnojidbom u zemljište koje sadrži do 7.cijena sadnice za 2009. 3m je razmak između sadnica u redu. Rezidba mladih stabala lješnjaka svodi se na reguliranje pravilnog razvoja osnovnih grana.veći razmak).5 do 15 mg na 100 g zračno suhog zemljišta 325 do 330 kg K2O. 5m ili 6m je razmak između redova.pripremi zemljišta. treseta.50 cm.5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O. Sadnja . Na osnovi tih zahtjeva danas se u Italiji i Španjolskoj preporuča uzgoj lijeske u obliku vaze s visinom stabla od 80 cm. a 4m. Francuski stručnjaci ističu da je uvjet za rentabilnu proizvodnju lješnjaka uzgoj lijeske u gustom nasadu. vaza na visokom deblu. analogno tome.zaštita. Najčešće se izvede po jedno zimsko i 3 -4 tretiranja u toku svibnja i lipnja protiv pjegavosti. uključujući i difuznu svjetlost koja se odbija od površine zemlje i vode. . 2. veći gabariti . zašto baš ovaj uzgojni oblik? Danas većina istraživača i praktičara smatra da je fiziološka osnova redovite i obilne rodnosti u uzgoju lijeske osigurana krošnjom u obliku vaze. odnosno pojedinih hranjiva zavisi od toga da li je zemljište u njima siromašno ili nije. Uzgoj . 3. mjeseca ili u rano proljeće (početkom 3. . sa starošću stabla se njen intenzitet povećava. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgajanju lješnjaka. Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje treba zemljištu dodati vrši se prema zemljištu. te tanjuranje.) . i to 80% glavna sorta te 20% oprašivača. truleži plodova. budući da lješnjak vrlo rano počinje vegetirati preporuča se sadnja u jesen.manji razmak između redova.najproduktivnije sorte. Razmak između redova se prilagođava u ovisnosti od vrste mehanizacije s kojom mislite obrađivati nasad (manji gabariti radnih strojeva . u obliku vaze s visokim deblom (80cm) radi potpunije mehanizacije svih agrotehničkih operacija i radi boljeg korištenja svjetlosti. komposta. za područje kontinentalne Hrvatske preporuča se sorta Istarski duguljasti u kombinaciji sa sortom oprašivačem (Rimski okrugli) . . . je 14 kn/kom + PDV. uzgajanjem biljaka za zelenu gnojidbu i dr.razmak. Zaštita u periodu uzgajanja svodi se uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. rezervacija uz akontaciju od 3 kn/sadnici. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvalitete zemljišta. Nakon tretiranja zemljišta gnojivima. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka. potrebno je izvršiti oranje na dubini od 40 .lisnih uši i sl. tj.obrezivanje. uključujući i mehaniziranu berbu. da se suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. U biti u prvim godinama rezidba stabala lješnjaka je neznatna. mj. ako zemljište sadrži 7.uzgojni oblik.vrijeme. . Unošenje mineralnih gnojiva.

svaka poljoapoteka ima sredstva kojim se pošprica stablo te ga divljač ne oštećuje (primjerice KUNILENT R-12) OPREMA ZA ODRŽAVANJE NASADA Da biste pripremili površinu za sadnju. isplativije je ugovoriti uslugu oranja i tanjuranja nego kupovati navedene traktorske priključke. Strojevi. alati i priključci koji će Vam biti potrebni za održavanje nasada. zaštita od divljači .4. nakon unošenja gnojiva. KOŠNJA TRAVE Košnju trave možete obaviti strižnim kosilicama. vapna i sl. VOĆARSKI MALČER . Pošto je oranje i tanuranje potrebno samo jednom i to pri podizanju nasada.površinu preorati i istanjurati. rotacionim kosilicama ili malčirati voćarskim malčerima. razvrstani su po vrsti posla koji ćete njima obavljati. Strižne kosilice i roto kosilice se pretežno koriste u slučajevima kada se pokošena trava koristi za ishranu stoke. pa mlada trava sporije raste.. potrebno je. MOTOKULTIVATOR SA STRIŽNOM KOSILICOM Prednost voćarskih malčera je što trava ostaje na tlu i pokriva ga.

Preporuka je koristiti atomizer sa usmjerivačima. a lješnjak pada u posudu na dnu stroja. Vrlo je važno koristiti zaštitna opremu pri tretiranju sredstvima za zaštitu. Vrlo je važno točno slijediti upute proizvođača o količinama sredstva na jedinicu površine. Prevelikom količinom neće se poboljšati učinak. Za starije nasade i veće površine potrebno je koristiti atomizer. štitimo nasad od štetnika i bolesti. pokretane ručno ili motorne. Za mlade nasade i manje površine može se koristiti leđne prskalice. kojima se sredstvo usmjerava na stabla. MOTORNI USISAVAČ . Zamjenjuje tri berača.NOŠENI BERBA Za branje plodova lješnjaka koristi se motorni usisavač. izbacuje lišće i grančice.TRETIRANJE SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU Pravovremenim tretiranjem sredstvima za zaštitu. ATOMIZER AGROMEHANIKA .