You are on page 1of 40

ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 3

SADRŽAJ:

UVOD………………………………………………………………………………………….4
1. OPĆENITO O TURISTIČKOJ DESTINACIJI…………………………………..……..5
1.1 OSNOVNO ZNAČENJE TURISTIČKE DESTINACIJE……………………….5
1.2 ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE……………………………..6
1.3 MOGUĆNOST HRVATSKE S OBZIROM NA RAZVOJ SUVREMENIH
TIPOVA TURIZMA………………………………………………………………….7
2. OPĆENITO O HRVATSKOM ZAGORJU.......................................................................8
2.1 KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA………………………………………...8
3. TURISTIČKA PONUDA HRVATSKOG ZAGORJA…………………………………10
3.1 TOPLIČKI TURIZAM……………………………………………………….....10
3.2 SEOSKI TURIZAM…………………………………………………………….11
3.3 KULTURNI TURIZAM………………………………………………...………14
3.4 HODOČASNIČKI TURIZAM…………………………………………..……...15
4. ZAGORJE KAO CIKLO TURISTIČKA DESTINACIJA……………………………17
4.1 BICIKLISTIČE RUTE ZA AVANTURISTE…………………………………..18
4.2 BICIKLISTIČKE RUTE ŽUPANIJSKIM CESTAMA………………..……….19
4.3 LOKALNE BICIKLISTIČKE STAZE ZA BRDSKE BICIKLE……………….20
5. DVORCI U TURISTIČKOJ PONUDI HRVATSKOG ZAGORJA…………………..22
6. TURISTIČKO – KULTURNE MANIFESTACIJE………………………………...….27
7. VAŽNOST TURISTIČKIH ZAJEDNICA………...........................................................29
7.1 TZO MARIJA BISTRICA………………………………...............................….32
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………......33
KORIŠTENA LITERATURA I WEB STRANICE……………..……………………......34
SAŽETAK NA ENGLESKOM JEZIKU………….……………..…………………….......35
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 4

UVOD
Kad se izdizalo i slijegalo tlo u vrijeme kad je svijet nastao, Zagorje je izvuklo
glavnu premiju – tisuće malih brežuljaka okruženih Medvednicom, Strahinjščicom i
Ivanščicom kao krunom. Ponekad, ni sami nismo svjesni koliko ta ljepota vrijedi, koliko je
ona urasla u naše duše. Tek u jutro kad u oku nema te slike postajemo svjesni kako nedostaje
istinski pozdrav novo probuđenoga dana u obliku zagorskih brežuljaka. Tu ljepotu treba
iskoristi i na pravilan način ponuditi gostima. Treba samo mudro spojiti ponudu utemeljenu na
prirodnim i kulturnim resursima kraja s potrebama i željama onih turista koji imaju novaca da
plate posebne, kvalitetne usluge, ali i potrebe da dožive nešto što nemaju u sredinama u
kojima žive. Turizam Hrvatskog Zagorja i njegov razvoj zasniva se na skromnoj ponudi
sadašnjih toplica, sramežljivo se spominju dvorci i kurije, a još tiše kruna crkvica koje su
gotovo poslagane poput biserja po svim našim bregima. Iako je danas to skromna ponuda, ne
znači da će i sutra biti. Tko zna, možda će i Zagorje već sutra postati najomiljenija destinacija
turista, a ponuda koju će sačinjavati postane posebna atrakcija. Sa sigurnošću mogu reći da je
Zagorje samo po sebi posebno, baš takvo kakvo jest, netaknuto. Čista priroda, obilje zelenih
šuma, dugih vijugavih steza i poljskih puteva, zatim mnoštvo starih drvenih kuća, seoskih
gospodarstava i imanja, prava je to rijetkost danas u svijetu. Uvijek sam se pitala čemu većina
ljudi teži prilagođavanju većini, zašto bi svi trebali nuditi isto i to onda na isti način
promovirati. Pa zar se ljudi ne bi brzo zasitili svega toga? Vrlo vjerojatno bi. Iz tog razloga, a i
iz još mnoštva razloga, Zagorje bi trebalo sačuvati tu svoju prirodnost, atraktivnost koja je na
mnogo načina privlačna. Ipak, Hrvatsko Zagorje nudi različite turističke mogućnosti. U
prirodnom smislu to su zelene zagorske gore koje privlače izletnike gorskim stazama i
šumskim krajolicima s panoramskim vidicima. Prirodnim blagodatima pripadaju brojna
termalna vrela s najvećom koncentracijom u Hrvatskom zagorju, gdje su Stubičke, Tuheljske,
Krapinske, Sutinske i Varaždinske toplice. Svi ti izvori ljekovite vode prirodna su osnova za
razvoj zdravstvenog turizma, a neki od njih su bili poznati još u antičko doba. Turističku
ponudu upotpunjuju brojni društveni činitelji, među kojima najveće značenje imaju kulturno-
povijesno naslijeđe i gradovi. U živopisnom Hrvatskom zagorju najzastupljeniji su
srednjovjekovni vlastelinski dvorci. Na žalost, najveći broj dvoraca zapušten je i prepušten
propadanju, a uz samo malo truda i financijske pomoći ti bi dvorci jednoga dana mogli biti
fenomenalni hoteli.
Ono što sam shvatila pišući ovaj rad jest to da Hrvatsko Zagorje ima puno
potencijala za vrlo snažan razvoj turizma. Tko zna, možda za nekoliko godina, netko od nas
hotelijersko turističkih tehničara pripomogne u njegovu razvoju. Mislim da govorim u ime
svih nas kad kažem da Hrvatsko Zagorje to zaslužuje. Toliko je neotkrivenih mjesta u njemu
koja samo čekaju da ih se otkrije, a toliko ljudi željnih otkrivanja, željnih novih doživljaja.
I na kraju, ili s druge strane, na početku, cilj mi je ovim radom upoznati vas sa
ljepotama koje pruža turistička destinacija Hrvatsko Zagorje. Puno je riječi kojima bi se
Zagorje moglo opisati. Vi odlučite koje Vama najviše odgovaraju, a ja sam sebi izabrala one
koje mi se osobno nekako najviše sviđaju;
NAŠE ZAGORJE…

1. OPĆENITO O TURISTIČKOJ DESTINACIJI
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 5
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 6

1.1 OSNOVNO ZNAČENJE TURISTIČKE DESTINACIJE
Destinacija u izvornom značenju sinonim je za odredište, cilj. Riječ destinacija (lat.
destinatio – odredište) rabi se u svim odgovarajućim oblicima romanskih jezika, no vrlo je
raširena i u anglosaksonskim zemljama. U svom izvornom značenju sinonim je za odredište,
pa i cilj, krajnji ili usputni. Smatra se kako je u turizam ušla posredstvom zračnog prometa.
Taj uži pojam se u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća postupno širi i na
područje turizma. Destinacija često postaje istoznačnica za turistički lokalitet, zonu, regiju,
zemlju, skupinu zemalja, pa čak i kontinent. Prve definicije turističke destinacije svode se na
određenu prostornu cjelinu ili jedinicu pod nazivom Tourist Destination Zone – TDZ,
(turistički destinacijski predio), ili Tourist Destination Area - TDA (turističko destinacijsko
područje), bez obzira na veličinu. Možemo reći da postoji više definicija objašnjenja pojma
turističke destinacije. Ovdje su navedena neka od njih.
Turistička destinacija (engl. tourism destination, njem. touristische(s) Reiseziel)
je prostorna jedinica koja svojim komplementarnim turističkim sadržajima odgovara
zanimanju jednog ili više segmenata turističkih korisnika. Pri tome se traži njezina dovoljna
privlačna snaga i odgovarajuća opremljenost za dolazak i boravak turista. Taj prostor mora
raspolagati ponudom koja će zadovoljiti zahtjeve posjetitelja, u pravilu vrlo heterogenih po
dobi, nacionalnosti, socijalnim ili profesionalnom statusu i drugom. Zatim, turistička
destinacija kao svako odredište turističkog putovanja, od samostalnog turističkog objekta,
aerodroma ili luke, do turističkog mjesta, regije, i turističke zemlje.
Turističku destinaciju je moguće raščlaniti s obzirom na vrstu i karakter njezinih
sastavnih elemenata. Čimbenici neke turističke destinacije, s obzirom na trajnost u određenom
vremenu, pokazuju različite stupnjeve varijabilnosti. Na taj način moguće je sve čimbenike
neke turističke destinacije razlikovati kao: fiksne i varijabilne ulazne čimbenike.
Fiksni čimbenici su određeni time što njihova količina uvrštenja ne ovisi o
proizvodnoj količini, već je fiksno zadana te najčešće zbog toga vezana za određeno mjesto.
To su oni čimbenici koji se uopće ne mogu mijenjati ili se vrlo dugoročno mijenjaju. Kao
primjer za to mogu se uzeti slike krajolika, znamenitosti, atraktivnosti i slično. Među iste
treba ubrojiti i one proizvedene koji se mogu poistovjetiti s turističkom infrastrukturom,
suprastrukturom (hoteli, objekti za sport i zabavu, kulturni objekti, restorani, bazeni, turistički
uredi i sl.).Ovi čimbenici korisnicima daju određene mogućnosti djelovanja, koje se mogu
odrediti i kao prostor za turističke aktivnosti. Pri tome se misli na one prilike i opcije koje su
dodatno sadržane u konkretnim stvarima, uslugama i pravima ponude odmora. Za to bi rabili
pojam lokalna mogućnost turističkog djelovanja i time podrazumijevali sve aktivnosti, utiske i
doživljaje koje može pružiti određena turistička destinacija.Varijabilni čimbenici turističke
destinacije su turističke robe i ulaganja rada potrebnog za odgovarajuće povezivanje tih roba
i njihovo plasiranje na tržište.
Turistička destinacija prelazi od jedne točke promatranja različita eksploatacijska
stanja i stanja razvoja. Ta pojava nastaje zbog utjecaja izravnih ili neizravnih čimbenika
nestabilnosti bez obzira utječu li ti čimbenici iz okruženja ili iz same destinacije. Uočavanjem
i označavanjem stanja u kojima se nalazi destinacija dobiva se u odnosu na vrijeme životni
ciklus (životna krivulja) turističke destinacije. Dakle, destinacije prolaze kroz ciklus evolucije
koji je sličan životnom ciklusu svakog drugog proizvoda gdje prodaja raste kako se proizvod
razvija kroz plasman, razvoj, zrelost i propadanje. Navedena krivulja će varirati, ali će za
svaku destinaciju ovisiti o čimbenicima kao što su stupanj razvoja, vladina politika, tržišni
trendovi, konkurentnost destinacije, čimbenici ponude, način upravljanja ponudom destinacije
i slično.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 7

Turističke destinacije su dinamične s promjenjivom ponudom i ovise o tržištu koje se
razvija u kvantitativnom i kvalitativnom smislu njenim oscilacijama doprinose tipovi turista
sa svojim željama i motivima. Na turističku će destinaciju u budućnosti utjecati puno
čimbenika, ali najvažniji će biti zahtjevi novih turista i način upravljanja svim segmentima
ponude turističke destinacije.

1.2 ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE
Atraktivnost turističke destinacije odražava osjećaje, vjerovanja, i stavove koje
pojedinac ima o mogućnostima destinacije u zadovoljenju specifičnih turističkih potreba.
Varijable koje se najčešće primjenjuju pri mjerenju atraktivnosti destinacije su važnost
pojedinih elemenata turističkog proizvoda destinacije za posjetu toj destinaciji, kao i
zadovoljstvo posjetitelja.
Turističke destinacije su dinamične s promjenjivom ponudom i ovise o tržištu koje se
razvija u kvantitativnom i kvalitativnom smislu.Destinacija se sve više shvaća kao polazište
turističke budućnosti neke zemlje pa je treba stalno razvijati i promovirati. Pri tome je važna i
njezina specijalizacija kao odraz sličnih trendova na svjetskom tržištu koje preferira različita
tematska putovanja, za zahtjevnije goste.
Turistička destinacija prelazi od jedne točke promatranja različita prolazna stanja. Ta
pojava nastaje zbog utjecaja izravnih ili neizravnih čimbenika stabilnosti, bez obzira utječu li
ti čimbenici iz okruženja ili iz same destinacije. Označavanjem tih stanja pomoću pokazatelja
rasta, dobije se krivulja životnog ciklusa destinacije koja je vrlo slična svakoj drugoj krivulji
životnog ciklusa proizvoda.Taj proizvod je složeni proizvod koji mora zadovoljiti zaista
različite potrebe gosta u posjeti destinaciji. Sve te usluge i proizvode jednim imenom
nazivamo turistički proizvod. Koncept cjelovitog turističkog proizvoda glavni je za
razumijevanje značenja i praksu upravljanja turističkom destinacijom.
Prostorna distribucija pojedinačnih uvjeta određuje njihovu zajedničku vrijednost.
Ovisno o značajkama turističkih atraktivnosti stvaraju se među njima različiti odnosi u
prostoru. To sve pripada širem, turistički atraktivnom prostoru u koji su složeni fiksni
čimbenici koji stvaraju različite mogućnosti turističkog djelovanja. Rezultat je prostorna,
turistički atraktivna cjelina koja se može prikazati kao turistički lokalitet (destinacija),
turističko mjesto (destinacija), turistička regija (destinacija), turistička država (destinacija).
Jedan od važnih ciljeva vezanih za hrvatski turizam je povećanje udjela
visokoobrazovanih kadrova u turizmu, te inzistiranje na stalnoj edukaciji kadrova na svim
razinama, kako bi održali korak sa suvremenim tehnologijama i trendovima u svjetskom
turizmu. Tu su, na primjer, kvalitetne prometnice i raznovrsna turistička ponuda uz njih, koje
pretvaraju i samo putovanje do krajnjeg odredišta u pozitivno iskustvo. Podizanje kvalitete
prometne infrastrukture pridonijet će većem broju izletnika i turista, koji ujedno postaju
potencijalni potrošači svih usluga i sadržaja koji se nalaze uz magistralne pravce kojima se
kreću. Osim što omogućava brzo i udobno putovanje, moderna i kvalitetna prometna
infrastruktura istovremeno pruža mogućnost regijama kroz koje prolazi da putnicima za
vrijeme putovanja prezentiraju svoju ostalu ponudu i znatno povećaju prihode od turizma.

1.3 MOGUĆNOST HRVATSKE S OBZIROM NA RAZVOJ
SUVREMENIH TIPOVA TURIZMA
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 8

Kulturna je ponuda u Hrvatskoj, iako se često spominje, nedovoljno kvalitetno
prezentirana. Poboljšanjem označavanja kulturno-povijesnih spomenika, postavljanjem
informativnih tabeli, prilagođavanjem radnog vremena muzeja, dvoraca i te atraktivnom
prezentacijom značajno bi se povećala kvaliteta kulturne turističke ponude.
S obzirom na kulturno-povijesne i druge mogućnosti Hrvatske, možemo navesti
nekoliko tipova turizma prisutnih i kod nas a ne samo u svijetu.
Tematski turizam je postao jedan od najvažnijih čimbenika razvitka. Uglavnom se
temelji na 3-E principu: zabava, uzbuđenje, te obrazovanje («Entertainment, Excitement,
Education»), te uključuje turističku ponudu i sadržaje koji kombiniraju ta tri elementa.
Hrvatska svoj ogromni potencijal kulturne baštine te prirodnih ljepota može na
različite načine kombinirati, te privući turiste jedinstvenim doživljajima.
Avanturistički turizam postaje sve više atraktivniji. Budući da je danas turistima
dostupan gotovo svaki kut na planetu, ovaj segment – po riječima Svjetske turističke
organizacije – želi danas istraživati visine planina, svemir, Antarktik i dubine mora. Primjer
atraktivnosti te turističke niše je više od 2 milijuna putnika koji su sudjelovali u vožnji
podmornicama.
Hrvatska ima prirodne potencijale za razvoj vrlo raznolike ponude avanturističkog
turizma, kao što su rafting, canuing, cayaking, paragliding, let balonima, slobodno penjanje,
off-road ture te mnogi drugi.
Hrvatska također ima potencijale za hodočasnički turizam, koji je i do sada bio
prisutan u Međugorju i Mariji Bistrici, o kojem ću više pričati u daljnjem nastavku.
Kružna putovanja nude kao gotovo nijedan drugi način putovanja mogućnost da se
u kratkom vremenu puno vidi. To objašnjava i velike stope porasta kod kružnih putovanja i
izglede za proširenjem tog segmenta.
Zahvaljujući dugoj obali i bogatstvu otoka, hrvatska obala je savršena za intenzivni
razvoj nautičkog turizma i kružnih putovanja. Zadovoljavanje potreba ovog segmenta
potražnje ima potencijal postati značajan doprinos ukupnom turističkom prometu Hrvatske.
Jedan od do danas neiskorištenih potencijala je iskorištavanja riječnih puteva u ponudu
kružnih putovanja.
Zdravstveni turizam, jedan od značajnih trendova današnjeg turizma, također može
pronaći svoje mjesto u hrvatskoj turističkoj ponudi. Morski zrak, talasoterapija te brojni izvori
ljekovite termalne vode u unutrašnjosti trebaju odgovarajuću infrastrukturu da bi se
pozicionirali na tržištu kao kvalitetna turistička ponuda. Jedna od velikih prednosti takvog
turizma je mogućnost poslovanja tokom cijele godine.
Usko povezan sa „kongresnim“, ali specifičan po svojoj dinamici i image-u koji
stvara, u Hrvatskoj se razvija i „znanstveni turizam“. Podupiranje institucija u organizaciji
međunarodnih znanstvenih skupova i istraživačkih projekata, utjecalo bi na razvoj Hrvatske
kao regionalnog akademskog i znanstvenog centra, koji će privlačiti sve više stranih
stručnjaka, znanstvenika, profesora i istraživača. Nužan preduvjet za razvoj „kongresnog i
znanstvenog turizma“ je izgradnja kvalitetnih kongresnih centara u Zagrebu i Dubrovniku.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 9

Turisti su danas mnogo iskusniji i zahtjevniji nego što su bili prije par godina.
Turističko tržište svojom dinamikom čini da se ponuda i potražnja međusobno u značajnoj
mjeri uvjetuju i sukladno tome mijenjaju. S jedne strane, ponuda prati promjene u
preferencijama potražnje; s druge strane, potražnji, naviknutoj na ispunjavanje svojih želja i
potreba, rastu očekivanja i sve teže ju je zadovoljiti. Mnoge destinacije unapređenjem
turističke ponude podižu standarde i razinu očekivanja turista.

2. OPĆENITO O HRVATSKOM ZAGORJU
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 10

Hrvatsko zagorje, prirodni i kulturni fenomen Hrvatske, nalazi se na sjeverozapadu
države između planina Ivančice i Medvednice, Sutle i Kalničkog gorja. Prije svega obuhvaća
Krapinsko-zagorsku, te Varaždinsku i djelomično Zagrebačku županiju, koje predstavljaju
turističke regije. Hrvatsko zagorje odlikuju turističke mogućnosti koje su iz nama
nerazumljivih razloga neiskorištene. Na ovom malom području nalazi se gotovo polovica
hrvatskih toplica: krapinske, stubičke, sutinske, šemničke i tuheljske s vrlo velikom
tradicijom, predivni dvorci i crkve od kojih neke blistaju u obnovljenom sjaju te prekrasno
selo u Kumrovcu s rodnom kućom Josipa Broza Tita – velikana svjetske povijesti. Nedaleko
je i Veliko Trgovišće s rodnom kućom prvog predsjednika Hrvatske, Franje Tuđmana. Osim
svega toga, važno je istaknuti sve bolje vinare i dobre početke seoskog turizma. A sve to je
okruženo predivnim zelenim zagorskim bregima.
Na razmjerno malom prostoru Hrvatskoga zagorja sagrađena su remek-djela
neprocjenjive nacionalne vrijednosti. Prema gustoći spomenika graditeljstva ono je
najbogatije spomeničko područje u Hrvatskoj. U Hrvatskom zagorju je zaštićeno oko 275
objekata spomenika kulture, od čega devedesetak dvoraca i kurija. Povijesni kontinuitet
tisućljetne prisutnosti čovjeka na ovom tlu potvrđuju brojna prethistorijska nalazišta, antičke
terme i putovi, srednjovjekovne crkve i kapele, trgovišta, dvorci i kurije, razbacana sela i
zaseoci. Zagorski kraj obiluje prirodnim ljepotama i zanimljivostima.
Zavičaj je to znanih obitelji i imena koja su ostavila tragove u kulturnom,
umjetničkom i političkom životu Hrvatske.Velik je dio hrvatske povijesti vezan uz Hrvatsko
zagorje. Prema ostacima paleolitskih ljudi u Hušnjakovoj špilji kraj Krapine te brojnih nalaza
oruđa iz kamenoga i brončanoga doba. Hrvatsko je zagorje bilo naseljeno već u prethistoriji.
U srednjem vijeku Hrvatsko zagorje se spominje kao župa i kraljevska županija sa središtem u
Varaždinu. Od 12. do 16. stoljeća u Hrvatskom zagorju nastaju brojni utvrđeni gradovi od
kojih su neki očuvani u cijelosti, a od nekih su ostale ruševine. 17. i 18. stoljeće doba je
baroka u Hrvatskom zagorju i grade se mnoge crkve. U 19. stoljeću uz klasicizam i
romantizam u umjetnosti graditeljstva nastavlja se tradicija prošlih stoljeća u gradnji dvoraca,
kurija i sakralnih objekata. Bezbrojna graditeljska djela minulih stoljeća, srednjovjekovni
gradovi, crkve, dvorci i kurije, bjelasaju se u lijepom i pitomom krajoliku Hrvatskoga zagorja
koji je stoljećima uzbuđivao i poticao, izazivao divljenje i inspirirao.

2.1 KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA
OSNOVNA ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA
Ako biste tražili mjesto za život primjeren čovjeku, mimo industrijskih i urbanih
sklopova svijeta u kojem živimo, zacijelo biste među mnogima odabrali Zagorje. To je jedna
prekrasna oaza sačuvane prirode, zelenila, čistoga zraka i blagih i zdravlju ljekovitih voda.
Kulturno nasljeđe feudalizma na ovom području označava sklad arhitekture mnoštva burgova
i dvoraca sa idiličnošću prirode. Uz njih vezane priče i legende daju duhovnom ozračju
Zagorja tzv. „aureolu mističnosti“ što iz prošlosti isijava u naše doba. Krapinsko-zagorska
županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru
središnje Hrvatske. To je geografska cjelina koja se proteže od vrhova Macelja i Ivančice na
sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadni i sjeverni dio je i granica sa Republikom
Slovenijom na rijeci Sutli, dok na istoku graniči sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Jug je granica sa gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom. U njoj živi 148 799
stanovnika, što iznosi 3,1 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Sjedište
Krapinsko-zagorske županije je Krapina. Krapinsko-zagorska županija obuhvaća 25 općina i
7 gradova.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 11

Gradovi su: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok, Zlatar i
Krapina koja je sjedište Krapinsko-zagorske županije.
Općine krapinsko-zagorske županije su: Bedekovčina, Budinščina, Desinić,
Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli,
Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec,
Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sv.Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska
Sela i Zlatar Bistrica .
Površinom spada u red manjih županija te je, uz Međimursku i Varaždinsku županiju,
najgušće naseljeno područje Republike Hrvatske. Na području Krapinsko-zagorske županije
prevladavaju naselja ruralnog obilježja, dok naselja predstavljaju područja koja imaju
prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela, te zbog prostorno-planerskih,
gospodarskih, socijalnih i političkih aktivnosti se pokušava usmjeriti k urbanizaciji i razvoju
malih gradskih područja.
Centar Krapinsko-zagorske županije je grad Krapina gdje su 1899. godine otkriveni
fosilni ostaci čovjeka (na Hušnjakovom brijegu) koji pripadaju vrsti Homo sapiens
neanderthalensis - poznatijoj kao neandertalski čovjek. Šestogodišnjim istraživanjem pod, za
ono vrijeme iznimno stručnim, vodstvom dr. Dragutina Gorjanovića - Krambergera nađeno je
ukupno 876 pojedinačnih fosilnih ostataka ljudi čime je Krapina uvrštena u svjetsku
znanstvenu baštinu kao najbogatije svjetsko nalazište neandertalaca. Zbirka krapinskog
pračovjeka dio je svjetske znanstvene baštine koja predstavlja jednu od najvećih zbirki kosti
fosilnog čovjeka ikad prikupljenih na jednom lokalitetu. Upravo zbog toga ona je možda
najpodesniji uzorak za proučavanje mogućih populacijskih odnosa fosilnih ljudi općenito, a
posebno neandertalaca. Vrlo je pogodna za morfološka istraživanja i određivanje varijabilnih
uzoraka. Eto, još jedan razlog da se posjeti ova prekrasna turistička destinacija, Hrvatsko
Zagorje.
Mnogi s pravom govore da je Hrvatsko Zagorje mjesto za život po mjeri čovjeka,
daleko od industrije i vreve velegrada. To je istinska oaza prirodne ljepote, čist zrak, zdrava
termalna voda a kad se tome pridoda bogato kulturno nasljeđe i tradicija, dobije se idealna
kombinacija. Mnogobrojni dvorci i plemićke kurije, vinske ceste sa romantičnim kletima i
zeleni brežuljci sa uređenim vinogradima predstavljaju idealni scenarij za atraktivnu turističku
destinaciju. Hrvatsko zagorje sve se više budi u svim svojim ljepotama, a Zagorci i Zagorke
spremno vas i gostoljubivo dočekuju kao putnike dobronamjernike željne životnih radosti i
prirodne ljepote…
POVIJESNI UTJECAJ
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 12

Katkad u ne tako davnim vremenima činilo se kao da Hrvatsko zagorje spava ili kao
da je, uspavano nekim čudnim snom, preseljeno negdje drugdje, tu u blizini, a zaboravljeno.
Nije to ništa čudno, najsjajniji biseri često su znali biti zaboravljeni ili jednostavno uspavani
vremenom. Od davnina Hrvatsko zagorje kao da se sakrilo iza Medvednice, a s druge strane
dičio se Mandin grad. Uostalom, nisu li mnogi rekli da je Hrvatsko zagorje jedna od bisernih
ogrlica sjeverozapadne Hrvatske. Za to su zaslužni prije svega zaista bajkoviti dvorci. Veliki
Tabor i Trakošćan okruženi božanskom prirodom ponosito stoje kao čuvari slavne i burne
srednjovjekovne prošlosti. Čuvaju priče o prelijepoj i nesretnoj Veroniki Desiničkoj, o
okrutnom grofu Celjskom, čuvaju zaboravljene ljubavi. Istinska romantika prepuna
hedonizma i ugode očekuje vas u dvorcu Bežanec i nisu to jedini dvorci koji će vas dočekati u
Hrvatskom zagorju. Neko davno, zaboravljeno vrijeme možete pronaći i ispod Gupčeve lipe
okružene prekrasnom prirodom. Sve je to na kraju obogatilo Hrvatsko zagorje i dalo mu
vrijednost koja će tek doći do izražaja.

PROMETNA POVEZANOST
Zbog reljefne raznolikosti županije važna je prometna povezanost, odnosno
mogućnost intermodalnog korištenja prometnica cijelog područja. Lokalni autobusni
prijevoznici trebali bi biti spremni u vozila prihvatiti i putnike sa biciklom što je od izuzetne
važnosti za prelaske udaljenosti od mjesta do mjesta, ili ruta, ukoliko se radi o cikloturistima
manje sklonim fizičkim naporima. Središnjim prostorom Krapinsko - zagorske županije
prolaze cestovno - željeznički pravci šireg značaja preko kojih se prostor Republike Hrvatske
povezuje sa europskim prometnim sustavom, a to ovoj Županiji daje važnu posredničku
ulogu, ali je i brendira kao područje tranzita. Potrebno je ponuditi turistima u tranzitu
zadržavanje na području županije dulje od nekoliko sati. Najznačajniji cestovni pravac koji
prolazi Županijom na pravcu transverzalnog koridora sjever-jug je državna cesta D1 koja se
poklapa sa međunarodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste ) Nurnberg -
Linz - Grac - Macelj - Zagreb - Split. Ostali državni koridori koji se nadovezuju na ovaj
osnovni pravac čine poveznice sa Varaždinskom i Zagrebačkom županijom, te gradom
Zagrebom i Republikom Slovenijom. Autocesta Zagreb - Krapina - Macelj je izgrađena u
punom profilu iz pravca Zagreba do Velike Vesi (Krapina).
Željeznički promet u Krapinsko - zagorskoj županiji ima stogodišnju tradiciju.
Mnogi đaci srednjih škola, ali i mnogi studenti koriste se željezničkim prijevozom u svrhu
školovanja i to upravo zbog toga jer je najpovoljniji. Željezničkim prometom povezana su
sljedeći gradovi/mjesta:
Zagreb ­ Zaprešić – Varaždin
Zabok – Krapina
Zabok ­ Gornja Stubica
Krapina ­ đurmanec ­ granica R. Slovenije
Savski Marof ­ Kumrovec
Kumrovec ­ granica R. Slovenije

3. TURISTIČKA PONUDA HRVATSKOG ZAGORJA
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 13

3.1 TOPLIČKI TURIZAM
Prirodni resursi termalnih izvora dobra su osnova za razvitak zdravstvenog i
sportsko-rekreativnog turizma.
KRAPINSKE TOPLICE - "AQUAE VIVAE"
Krapinske Toplice imaju dugu tradiciju liječenja ljekovitim termalnim izvorima
vode. Postojale su još od antike pod imenom Aquae Vivae. Zbog blage klime i izvora
termomineralne vode čija je temperature 39˚C - 41˚C jedna od najvažnijih djelatnosti
razvojnog značenja za Toplice je zdravstveni i kupališni turizam. Hotel Aquae Vivae sa svojih
245 kreveta pruža ugodan smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama uz mogućnost
korištenja trećeg ležaja, kao i dva apartmana. Medicinski programi temelje se na primjeni
prirodnih ljekovitih sredstava ( ljekovita hipertermalna voda i prirodno ljekovito blato –
fango) i primjeni svih modernih postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije. Bolnica
raspolaže s kompletnom modernom medicinskom dijagnostikom koja je potrebna u svrhu
liječenja i praćenja rezultata liječenja. U Krapinskim Toplicama osnovana je i privatna klinika
“Magdalena” za invazivnu kardiologiju.
STUBIČKE TOPLICE
Stubičke Toplice nalaze se podno Medvednice, a prvi puta se spominju 1209. godine
kao termalno vrelo. Brži razvoj toplica počinje početkom 19. stoljeća kada je zagrebački
biskup Maksimilijan Vrhovec kupio Toplice i ondje izgradio bazene i toplice.
Hotel “Matija Gubec” raspolaže s 220 postelja s TWC, TV, direktnom telefonskom
linijom, restoranom za 500 osoba, kongresnom dvoranom od 250 mjesta s 4 manja radna
prostora za 15-40 osoba. Termalni izvori ljekovite vode s temperaturom od 43 do 63°C
ispunjavaju tijekom čitave godine zatvoreni i poluzatvoreni bazen s vodenim slapovima,
topovima, hidro-masažama u različitim nivoima. U sklopu njih je wellness centar, fitness
dvorana, saune, masaže, solariji te još mnogo toga.
Stubičke toplice posebice su poznate po Specijalnoj bolnici za medicinsku
rehabilitaciju. Bolnica raspolaže s kapacitetom od 340 postelje u tri objekta: Maksimilijan,
Toplice i najnovija Dijana s kapacitetom od 63 kreveta.
TUHELJSKE TOPLICE - TERME TUHELJ
Tuheljske Toplice poznate su iz rimskog doba pod nazivom ”smrdeče topljice” radi
jakog mirisa sumporovodika. Bile su u posjedu Josipa Brigljevića. Terme Tuhelj smještene su
na samom izvoru termalne vode i ljekovitog blata i okružene su zelenilom netaknute prirode
zagorskih brežuljaka. Udaljene tek 40-tak kilometara od Zagreba nude bogatu turističko-
ugostiteljsku ponudu za aktivan odmor ili opuštanje i obnavljanje u izvornoj prirodi. Termalna
voda, prirodno ljekovito blato, masaže i saune, vanjski i unutarnji bazeni, izbor sportskih
terena (tenis, košarka, nogomet, stolni tenis, fitness i sportska dvorana, mini golf), dvorac
Mihanović; iz 18.st, kongresni centar, bogati animacijski program i netaknuta priroda i mir
Hrvatskog Zagorja pružaju odmor, zabavu ili rekreaciju. prostora za seminare. Vodeni planet
tik do zemlje, novouređeno je kupalište s više od 3.200 m2 vodene površine vanjskog
kupališta i više od 1.200 m2 unutarnjeg kupališta.
TERME JEZERČICA
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 14

Terme Jezerčica u Donjoj Stubici ( u srcu Hrvatskog zagorja ), na samom izvoru
prirodne ljekovite termalne vode otvorene su 01.07.2005. godine. Smještene su u mirnoj
okolici uz sam Park prirode Medvednica. Hotel Terme Jezerčica raspolaže sa 108 kreveta.
Kroz cijeli kompleks hotela sprovedena je prirodna izvorska termalna voda temperature
36ºC. Hotelski restoran svoju ponudu bazira na lokalnim jelima i zdravoj hrani, s time da chef
organizira i raznovrsna tematska događanja. Tik do restorana nalazi se lounge bar čiju ponudu
posebno krasi bogat izbor alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Wellness centar od 2150 m2 - indoor i outdoor wellness, sa saunama, whirpoolom,
vanjskim hladnim bazenom,prostorijama za razne vrste masaža, ayurvedske tretmane i
bazenom s termalnom vodom.Wellness VIP zona zadovoljit će sve u potrazi za ekskluzivnim
doživljajem. Terme Jezerčica razvijaju i kongresni turizam. Raspolažu s tri tehnički izvrsno
opremljene dvorane, u kojima može ugodno raditi od 40 do 200 ljudi. Dvorane su opremljene
za održavanje poslovnih sastanaka, seminara i kongresa. Za sada Terme raspolažu s tri
otvorena bazena, jednim plivačkim, olimpijskih dimenzija, jednim dječjim, s kornjačom
toboganom, te masažnim s tri tobogana.
SUTINSKE TOPLICE
Sutinske Toplice potječu iz 18. stoljeća, čiji vlasnik grof Sermage uređuje bazene s
poratnim zgradama. Danas su Toplice u vlasništvu UTP “Ivančica “ Zlatar, koji raspolažu s 3
otvorena bazena, bez smještajnih kapaciteta.
ŠEMNIČKE TOPLICE
Šemničke Toplice su lokalitet koji se ne koristi u turističke svrhe. Stoga su otvorene
za kvalitetne programe i investicije da zaposle lokalno stanovništvo i počnu privređivati.
BEDEKOVČANSKA JEZERA
Bedekovčanska jezera su kompleks od pet jezera, koja su nastala iskopom mineralnih
sirovina za potrebe ciglarske industrije. U vlasništvu su poduzeća “Zagorje” Zabok.

3.2 SEOSKI TURIZAM
GREŠNA GORICA
Taborgradska klet smještena je na istoimenom brijegu nasuprot Velikog Tabora,
dvorca iz XV. stoljeća i pruža gostu - namjerniku ugođaj pravog seljačkog zagorskog
ambijenta, gdje će mu se učiniti da je u samom srcu romantične, ali burne prošlosti Hrvatskog
zagorja. Ljubazni će Vam domaćin gospodin Damir Podboj, dok budete uživali u biranim
zagorskim specijalitetima, rado ispričati legendu o tragičnoj i zabranjenoj ljubavi plemića
Fridrika Celjskog i lijepe pučanke Veronike Desiničke zbog kojih se ovaj živopisni brijeg i
naziva Grešna gorica.Stoljetna hrastova šuma, miris livada, razigranost srna i jelena koji
neometano pasu na obronku Grešne gorice, učinit će vaš boravak radosnim i ugodnim, a djeci
upotpuniti igru na prostoru uređenom baš za njih.Blizina dvorca Miljana, svetišta Vinagora,
Krapinskih Toplica, "zdravilišča" u susjednoj Sloveniji, Etno - sela u Kumrovcu, te nadasve
Velikog Tabora dvorca spomenika nulte kategorije kojeg je UNESCO uvrstio u kulturnu
baštinu čovječanstva, pružit će ponešto svakom posjetitelju. Mnogi navraćaju u ovaj kraj zbog
svega tog i zbog kulinarskog užitka u taborgradskoj kleti Grešna gorica.
VUGLEC BREG - SEOSKI TURIZAM
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 15

Četrdesetak kilometara od Zagreba, u samom srcu Hrvatskog zagorja, među
prelijepim zagorskim bregima, smjestio se najljepši, "Vuglec breg". Nalazi se na području
grada Krapine, u pitoresknom selu Škarićevo, udaljenom samo 4 km od autoputa Zagreb-
Macelj, a isto toliko i od termalno-kupališnog središta, Krapinskih Toplica.
"Vuglec breg" prostire se na preko 12 hektara površine i koliko plijeni svojom razvedenošću i
ljepotom, toliko nesebično sa svog vrha pruža prekrasan pogled na okolinu i ostale zagorske
"brege".Tu je i malo naselje u kojem se nalaze četiri autohtone zagorske hiže, restoran i vinski
podrum, a kako bi još više dočarali tradiciju Zagorja, sagradili smo sjenicu sa krušnom peći i
roštiljem, obnovili stare bunare koji su nekad služili za opskrbljivanje vodom, te staru
zagorsku klet kojoj smo po bivšem vlasniku nadjenuli ime "Imbra". Za ljubitelje dobrih i
dugih šetnji po svježem zraku nudimo bezbroj staza i šetnica, a sve u okruženju vinograda,
voćnjaka, šuma i pašnjaka.
Restoran „Pri kleti“
U ugodnom ambijentu našeg restorana "Pri kleti" pravo je mjesto za vrhunski
gastronomski doživljaj. Otvoreni kamin i brižno rješavani detalji, kao i terasa pod slamnatim
krovom daju osjećaj topline i poseban domaći ugođaj. Zaboravljeni, stari recepti "bakinih
jela" ponovo su zaživjeli u kuhinji i na stolovima našeg restorana.
Sjenica i krušna peć "Bake Roze"
Kao nadopuna restoranu tu je sjenica sa ljetnom terasom u samom okruženju
vinograda, u sklopu koje je i prava krušna peć i roštilj na drva, kao i ljetni šank.Specijaliteti iz
krušne peći "Bake Roze", kao što su razne vrste domaćeg kruha, zagorski štrukli, janjeći but,
guska, purica ili slično, sigurno će uvelike obogatiti ukupnu gastronomsku ponudu.

Bar "Pelnica"
Uz dobra jela svakako je potrebno ponuditi i dobar izbor pića. Široka paleta domaćih
vina iz našeg podruma, kao i domaće rakije i drugi napitci najvažniji su dio cjelokupne
ponude pića. Bar "Pelnica" u sklopu prostora restorana simpatični je kutak za prijateljsko
ćaskanje uz dobru "kapljicu".
LOJZEKOVA HIŽA
Seoski turizam "Lojzekova hiža" smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog
zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado
posjećivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim
kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden ne nudi samo kvalitetnu pripremljenu
hranu i ljubazno osoblje nego i stari već pomalo zaboravljen autentičan kutak zagorske
povijesti i vraćanja gotovo još netaknute prirode.
Poseban je doživljaj predivan pogled na obližnju Medvednicu i malene šumovite
brežuljke koji kao vječni i vjerni čuvari čuvaju i odvajaju "Lojzekovu hižu" od vanjskog
svijeta.Ukoliko poželite pobliže upoznati taj predivan okoliš, rado će Vam upregnuti vranca u
kočiju i povesti vas u razgledavanje prirode i priuštiti vam doživljaj koji će vam sigurno
zauvijek ostati u sjećanju. Ispod restorana uz mali potočić nalazi se dječje igralište
prilagođeno svim uzrastima, ali i nogometno i odbojkaško igralište koje omogućuje rekreaciju
na čistom zraku.
DOMAĆI TURIZAM "MASNEC"
Na području Zagorskih sela razvilo se domaćinstvo “Masnec”, koje nudi domaću
hranu, jela i smještaj gostiju.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 16

VINOTOČJE COHA
Vinotočje Coha smješteno je u centralnom podsljemenskom dijelu Hrvatskog zagorja
na nadmorskoj visini od 250 m. Podrum je izrađen 1995. godine, a iznad njega je izrađena
autentična zagorska drvena hiža. Na gospodarstvu gostima se nudi domaća hrana i piće,
hladni narezak sa sirom i vrhnjem, domaće kobasice, špek, šunka i posebna poslastica : meso
iz banjice. Za ručak gostima nude zagorsku juhu, puricu i racu s mlincima, zapečeni grah,
sezonske salate i zagorske štrukle. U sezoni kolinja nude pečenice i krvavice. Uz dobru hrane
nude vino graševinu - kvalitetno vino s kontroliranim porijeklom, vino “Sv. Hubert”, te razne
vrste rakija.
VINOTOČJE "LIPOVEČKA KLET"
Lipovečka klet je u vlasništvu Nadice Zimić smještena u Andraševcu kod Oroslavja.
U svojoj ponudi imaju domaća jela i pića - rakije i vina.
VINOTOČJE "ZAGORSKA KLET"
Zagorska klet je smještena u Pregradi u vlasništvu Marijana Hohnjeca, a gostima
nude kušanje rakije i vina, te spremaju domaća jela.
SELJAČKI TURIZAM "TRSEK"
Pruža usluge domaćih zagorskih jela i pića te mogućnosti noćenja u 6 dvokrevetnih
soba sa vlastitom kupaonicom i prekrasnim pogledom na Desinić u dolini i okolne brežuljke.
Nudi se mogućnost obilazaka okolnih dvoraca i kurija.Raznolike poslovice i pjesmice u
samom restoranu čine seljački turizam Trsek posebnim odmorištem poželjnim za ponovni
posjet.

3.3 KULTURNI TURIZAM
Kulturni turizam mogao bi se definirati kao oblik turizma u kojem prevladava interes
potražnje za objektima i sadržajima kulturnog karaktera, tj. materijalnom (kulturno-povijesni
spomenici, muzeji, galerije) i nematerijalnom (kulturne priredbe, kulturne manifestacije)
kulturnom baštinom.
Mnoge građevine svojim raskošnim izgledom privlače turiste na dolazak u
destinaciju. Primjerice palača Prassinsky-Sermage u Varaždinu iz 17. stoljeća, a težnja za
lijepim vidljiva je i u hortikulturi gradskog parka i groblja. Varaždinsko groblje je ukrašeno
visokom živicom koje stoga djeluje poput parka. Brojni nalazi iz prošlosti i umjetnička djela
pohranjeni su u muzejima koji postoje u gotovo svakom gradu. Razvijeno je slikarstvo pa je
tu mnogo galerija, kao što je Galerija Stančić u Varaždinu, posvećena najpoznatijem
varaždinskom slikaru.
Grad Varaždin ima posebno mjesto među gradovima u središnjoj Hrvatskoj zbog
očuvane i vrijedne baštine, najviše muzeja i brige za posjetitelje. Ona osobito dolazi do
izražaja tijekom održavanja Špancirfesta, tipično srednjoeuropskog festivala uličnih šetača.
Na Špancirfestu svake se godine potkraj kolovoza zna skupiti blizu 200 000 posjetitelja s više
od tisuću izvođača iz dvadesetak zemalja. Zaštitni znak Špancirfesta tradicionalne su odore iz
prošlosti i kostimirane priredbe. Tu do izražaja dolaze obnovljeni stari zanati i za Varaždin
znakovita glazbena kultura. Na licu mjesta mogu se kupiti različiti tradicionalni proizvodi,
kušati specijaliteti gastronomske baštine, a Špancirfest dobra je prigoda i za kupnju slika.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 17

Mnogo slavnih naivnih umjetnika ima vlastite galerije u rodnim mjestima, primjerice
Ivan Lacković Croata u podravskom selu Batinske, Ivan Rabuzin u selu Ključu u Hrvatskom
zagorju, a Matija Skurjeni iz Veternice u Zaprešiću kod Zagreba. Većina glavnih djela naivnih
umjetnika Hrvatske danas se nalazi u Muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu pa tako i poznata
djela Mije Kovačića, Ivana Rabuzina i Matije Skurjenija.
U Hrvatskom Zagorju nalazi se prekrasna utvrda Veliki Tabor, izgledom gotovo
nepromijenjen od 16. stoljeća kada je izgrađena. Poznata je kao okupljalište mačevalaca i
sokolara koji vole srednjovjekovni ugođaj podno njegovih zidina i u dvorištu unutar utvrde.U
Hrvatskom zagorju ima i novijih dvoraca kao što je Oršić u Gornjoj Stubici u kojem je uređen
zanimljiv Muzej seljačkih buna. Upravo je ovdje u 16. stoljeću organizirana jedna od najvećih
seljačkih buna u Hrvatskoj, tako da spomenik njezinom vođi Matiji Gupcu krasi prostor ispod
dvorca. U novije dvorce pripada i Bežanec kod Pregrade, pretvoren u ekskluzivni hotel.
Upravo ti dvorci predstavljaju glavnu ponudu Hrvatskog Zagorja. Među njima, ipak
prvo mjesto zauzima dvorac Trakošćan. Smješten je usred guste šume iznad romantičnog
jezera. Građen je kao mala utvrda u 13. stoljeću, a današnji oblik dobio je potkraj 19. stoljeća
u vrijeme grofova Draškovića.
Raskoš Trakošćana posebno dolazi do izražaja kod njegovih kula i ulaza u dvorac, a
pažnja graditelja vidi se i pri uređenju pomoćnih zgrada i dvorišta. Za popularnost ovog
dvorca zaslužan je i muzej u njegovim odajama koji ima najvrjedniju zbirku oružja i stare
vojne opreme u Hrvatskoj. Nju je velikim dijelom opremio osobno grof Drašković, a osim
mnogobrojnih starih pušaka nalazimo i stare srednjovjekovne oklope. U muzeju je izloženo i
vrijedno staro pokućstvo, a ima tu i mnogo starih knjiga i spisa.
Godine 1899. otkriveni su fosilni ostaci čovjeka na Hušnjakovom brijegu u Krapini
koji pripadaju vrsti Homo sapiens neanderthalensis - poznatijoj kao neandertalski čovjek.
Šestogodišnjim istraživanjem pod, za ono vrijeme iznimno stručnim, vodstvom dr. Dragutina
Gorjanovića - Krambergera nađeno je ukupno 876 pojedinačnih fosilnih ostataka ljudi čime je
Krapina uvrštena u svjetsku znanstvenu baštinu kao najbogatije svjetsko nalazište
neandertalaca. Zbirka krapinskog pračovjeka dio je svjetske znanstvene baštine koja
predstavlja jednu od najvećih zbirki kosti fosilnog čovjeka ikad prikupljenih na jednom
lokalitetu. Upravo zbog toga ona je možda najpodesniji uzorak za proučavanje mogućih
populacijskih odnosa fosilnih ljudi općenito, a posebno neandertalaca. Vrlo je pogodna za
morfološka istraživanja i određivanje varijabilnih uzoraka. Sadrži ujedno i najveću zbirku
zubiju fosilnog čovjeka.

3.4 HODOČASNIČKI TURIZAM
MARIJA BISTRICA
Marija Bistrica je najveće marijansko svetište, smješteno u jugoistočnom dijelu
Hrvatskog zagorja na sjevernim obroncima Zagrebačke gore, udaljeno 30-tak km od glavnog
grada.Svetište Majke Božje Bistričke ima kroz vjekove važno središnje mjesto u vjerskom
životu hrvatskog naroda. Pri spomenu Marije Bistrice svatko će prvo pomisliti na hodočašća
čudotvornoj Majci Božjoj Bistričkoj. Čudotvorni kip crne Bogorodice koji se prvotno nalazio
u kapelici na Vinskom Vrhu iznad Marije Bistrice, zbog opasnosti od turskog oskvrnuća
zazidan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici, gdje je ponovno otkriven 1684. godine, dovodi u
Mariju Bistricu već više od tri stoljeća rijeke hodočasnika iz domovine i svijeta. Godišnje
Mariju Bistricu pohodi oko 800.000 hodočasnika. Zbog svog vjerskog i nacionalnog značaja
Marija Bistrica je od strane Hrvatske biskupske konferencije proglašena Hrvatskim
nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 18

Evo jedne prigodne pjesme koja me se posebno dojmila, a koja najbolje opisuje Mariju
Bistricu i Majku Božju Bistričku:

„Marija Bistrička“

Vre duga leta s tronuša glediš
betežniku, siromaku milošču deliš.
I vnoga duša moli te i prosi
s Bistrice doma radost v srcu nosi.

Kaj tako je lepo pri materi biti,
zato saki rado želi k tebi iti.
Lepu reč za svakoga navek ti imaš,
betežnika, siromaka, žalosnoga primaš.

Sa seh strana Božji puti u Bistricu vode:
mlado, staro, muško, žensko, svi k Mariji hode.
Ni im težak dalek put, prašina, vrućina
na Bistricu ide dedek, tatek vodi sina.

Tu se zbere Boži narod s cele domovine,
sa Hrvatska Božu Majku slavi od davnine.
Vsem Hrvatom Marija Bistrička je Mati,
vsakom more blagoslov, milost svoju dati.

Čuvaj sveta Boža Mati zemlu, narod, veru,
familiju, mladež, cirkvu, da nam ne zateru.
I v življenju celom našem budi pomoćnica,
to te saki od nas moli, o Marijo Bistrička!!

(Vito Cipriš)
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 19

Svetište Majke Božje u Bistrici u Hrvatskom zagorju ima dugu, višestoljetnu
povijest. Samo se mjesto Bistrica spominje godine 1209. kao feudalni posjed župana
Vratislava, a 1334. kao sjedište župne crkve sv. Petra i Pavla. Hrvatski sabor 1710. godine čini
zavjet da će u crkvi Blažene Djevice Marije podići dostojan glavni oltar, a godine 1715.
ispunjava taj zavjet i daje urediti veliki glavni oltar. Crkva je proširena i 1731. posvećena
Majci Božjoj Snježnoj.
Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. godine i 1882.
prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova učenika Hermana Bolléa.
Djelomično je izgrađena na starim temeljima i proširena u neorenesansnom stilu; podignute
su i nove arkade, a proširen je i novi župni dvor. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22
čudotvorna uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, a D. Novak izradio kipove Krista
raspetoga i sv. Kristofora. Za vrijeme gradnje uoči blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar
u kojem je oštećena cijela unutrašnjost crkve, osim velikoga oltara i čudesnog kipa Majke
Božje. Novi je oltar posvećen 1883. godine. Bistrička crkva 1923. godine dobiva naziv manje
bazilike (basilica minor), a dodijelio joj ga je papa Pio XI. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer
1935. okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio Majku Božju
Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. 15. kolovoza 1971. održan je u
Mariji Bistrici XIII. Internacionalni marijanski kongres te je tom prigodom Biskupska
konferencija proglasila Bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog
naroda. 1971. godine održao se u Mariji Bistrici Prvi hrvatski nacionalni marijanski kongres.
9. rujna 1984. godine održana je veličanstvena proslava završetka višegodišnjeg slavlja –
trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke
Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres. Najsvečaniji dan bio je 3. X. 1998. kada je
papa Ivan Pavao II posjetio Mariju Bistricu povodom proglašenja blaženim mučenikom
zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.
U Bistricu vodi pet hodočasničkih smjerova, a gostoljubivi stanovnici Marije Bistrice
brinu se o udobnosti i sigurnosti svih hodočasnika. Vjerske svetkovine – proštenja – odraz su
tradicionalnih običaja Hrvatskog zagorja. Pored crkve – bazilike sa čudotvornim kipom
Majke Božje Bistričke treba obići brežuljak “Kalvariju” sa postajama Križnog puta koja je
svaka za sebe vrijedno umjetničko djelo poznatih hrvatskih kipara. Pobožnost Križnog puta sa
upaljenim svijećama nezaboravan je doživljaj za svakog posjetitelja. Iza brda Kalvarije, u oazi
mira, nalazi se samostan Bosonogih sestara karmelićanki. Kamen temeljac samostana
blagoslovio je Sveti Otac prigodom 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije 11. rujna 1994.
godine u Zagrebu, a 11. rujna 1995. godine položio ga je kardinal Franjo Kuharić u temelje
budućeg Karmela u Mariji Bistrici. Hotel “Salve Regina” je u vlasništvu Zagrebačke
nadbiskupije, raspolaže sa 113 kreveta i restoranom s 350 sjedećih mjesta, no nažalost
trenutačno je zatvoren za javnost. Mnoštvo ljudi, šareni štandovi s rukotvorinama i
suvenirima, ukusna domaća jela i pića i prekrasan krajolik jamstvo su lijepe uspomene na
pohod Mariji Bistrici.
CRKVA MAJKE BOŽJE JERUZALEMSKE
Crkva predstavlja jednu od najljepših baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske s
bogato izrađenim oltarima iz zagrebačke radionice Antona Merzia, umjetničkim slikama
Antona Lerchingera iz Rogateca te rijetkim orguljama majstora Antona Romera iz Graza.
Uokolo crkve nalazi se cinktura građena u obliku osmerokuta, a u svakom kutu podignuta je
mala kula za kapelicu.
Crkva Majke Božje Jeruzalemske proštenjarska je crkva sagrađena u 18. st. kako bi u
nju bio smješten čudotvoran Marijin kipić donesen 1669. iz Svete Zemlje. Uz Trsat i Mariju
Bistricu crkva Majke Božje Jeruzalemske najveće je hrvatsko proštenište.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 20

LEGENDA: Kako je Majka Božja postala zaštitnica Hrvatskog Zagorja
Diljem Zagorja građena su svetišta Majci Božjoj, ali priča u Loboru na osebujan
način tumači kako je Hrvatsko zagorje pripalo Majci Božjoj.Vrag i Majka Božja nisu se mogli
nagoditi čije je Hrvatsko zagorje. Vrag je tvrdio da je njegovo, a majka Božja da Zagorje
pripada njoj. Na kraju su postigli sljedeći dogovor: vrag će graditi branu na najužem tjesnacu
u tzk. Zazidju, a kada brana bude dovršena zaustavit će vodu i potopiti cijelo Zagorje, što će
značiti da je Zagorje njegovo. Istovremeno Majka Božja počet će graditi crkvu i zazvone li
zvona sa zvonika nove crkve prije nego što vrag završi branu Hrvatsko zagorje će zauvijek
pripasti Majci Božjoj. Započela je užurbana gradnja. Činilo se da Majka Božja neće uspjeti
završiti velebnu građevinu prije nego vrag sagradi branu. Kada je uvečer vrag nosio zadnji
kamen koji će pregraditi Zagorje, veseleći se kako mu Zagorje pripada, s obližnjeg brda
zazvonila se zvona nove veličanstvene crkve Majke Božje Gorske.
I, eto, od tada je Majka Božja vlasnica i zaštitnica Hrvatskog zagorja.

4. ZAGORJE KAO CIKLO TURISTIČKA
DESTINACIJA
Diljem Hrvatskog Zagorja napravljene su biciklističke staze koje prolaze najljepšim
dijelovima tog kraja, povezujući mnoga naselja gradova kroz koje prolaze. Staze obilaze
mnoge crkve i kapele, dvorce, kljeti, seoska gospodarstva, šumarke, polja i vinograde. Kako
bi bile što atraktivnije, one ulazi u polja, u šumarke, vode kroz vinograde te svakim
kilometrom drastično mijenjaju vizuru kojom se u potpunosti otkrivaju sve ljepote zagorskog
okoliša. Mnoge staze tako daju mogućnost svakom biciklistu da sam odluči da li će nastaviti
glavnom prometnicom ili određenom stazom. S druge strane obilaze i upoznaju vozača sa
svim crkvama i kapelama te dvorcima i sačuvanim zaselcima na ovome području.

4.1 BICIKLISTIČE RUTE ZA AVANTURISTE
Donja Stubica – Gornja Stubica – Oroslavje – Stubičke Toplice
Staza je dugačka 35 km i njezina velika prednost je što se na nju može priključiti bez
velikih dodatnih prijevoza, na više mjesta presijeca ju željeznička pruga, na nju se ulazi iz
svakog naselja na ovom području.
Opis staze
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 21

Početak u centru Stubičkih Toplica kod romaničke crkve Sv. Katarine smještene
nasuprot lječilišnog kompleksa koji skriva prekrasan osmerokutni bazen Maksimilijaneum,
danas urušen, malčice zanemaren kulturni biser. Vozi se glavnom cestom prema naselju
Strmec u kojem se kod raspela skreće na makadam te nastavlja do kapele Sv. Petra u
Krušljevom Selu i tu počinje nizinski dio gdje se spušta makadamom uz kuriju u Mokricama
(Kanjiža), a onda asfaltnom cestom dalje do dvorca i župne crkve Uznesenja Blažene Djevice
Marije u Oroslavju. Nizinski dio biciklističke staze završava kod željezničke stanice
Oroslavje, a tada započinje najteži, ali i najatraktivniji dio kroz naselje Andraševec, vinskom
cestom uz mnoštvo vinograda i kleti. Vrlo je atraktivna lokacija Lipovečka klet, objekt s
ponudom domaćih jela i pića. Stazom se dalje dolazi do kapele Sv. Antuna u Matencima.
Prekrasni vidici velika su nagrada svima koji prođu tim dijelom s neponovljivom zagorskom
arhitekturom, a to se nastavlja i nakon blagog uspona i ulaska u naselje Modrovec te do
dvorca Oršić u Gornjoj Stubici. Ponovno počinje čitav niz uspona započevši od Gupčeve lipe
i župne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici prema naselju Brezje, a onda u Milekovom selu
počinje mirniji dio u smjeru dvorca Stubički Golubovec. Biciklistička staza dalje se spušta u
Donju Stubicu do župne crkve, a napuštanjem centra slijedi lagani uspon koji vodi do
zanimljive vodenice i Hrvatskog vrta perunike s preko 3000 rizoma perunika. Slijedi manji
uspon prema obroncima Medvednice i onda lagani silazak kroz naselje Pustodol prema
Stubičkim Toplicama.
Staza Zlatar – Belec – Ivanščica – Zlatar
Ova staza vodi vas kroz prekrasne krajolike Hrvatskog Zagorja i dvorce koje možete
posjetiti. Ono što čini zagorski krajolik interesantnim su njegovi svima poznati brežuljci
(bregi). Između brežuljaka smještena su mnoga mala i veća naselja koja svojom privlačnošću
daju dodatnu ljepotu vožnje biciklom kroz Zagorje. Ako ste rekreativni biciklist i želite laganu
vožnju s lijepim pogledima na krajolik i dvorce onda svakako trebate odvoziti ovu stazu.
Kod crkve Marije Snježne u Belcu odvaja se uska cesta prema gradini, te je njome
moguće doći i na stazu koja vodi na vrh Ivanščice (skrenuti desno malo prije gradine).
Udaljenost od Beleca do vrha je 7.9 km. Put je pogodan za vožnju biciklom osim što
poteškoće mogu predstavljati žljebovi (posebno nakon kišnog vremena) budući da tim putem
domari doma na Ivanšćici voze snabdijevanje. Putem se obilno služi i šumarija. U Belecu
možete produljiti dalje za uspon na Ivanščicu, posjetiti planinarski dom (1061 met n/m , te
nakon toga vratiti se u Belec i nastaviti kružni put natrag u Zlatar.

4.2 BICIKLISTIČKE RUTE ŽUPANIJSKIM CESTAMA
Županijske rute su cijelim svojim dijelom asfaltirane kako bi se njome mogli koristiti
svi ciklo turisti bez obzira na vrstu bicikla. Također povezuju županiju koristeći se najkraćim,
najatraktivnijim lokalnim prometnicama sa smanjenim prometom motornih vozila. pruža se i
mogućnost korištenja lokalnih autobusnih linija ili željeznice između pojedinih gradova
(mjesta) za koje ciklo turisti smatraju da nadmašuje njihove fizičke mogućnosti. U daljnjem
nastavku navela sam popis ruta koje na najbolji mogući način obuhvaćaju trenutnu turističku
ponudu, ali i zanimljivosti koje traže ciklo turisti, tako da od poveznica gradova povezuju
prirodne ljepote i kulturnu baštinu. Rute prolaze rubnim područjem ili središtem kroz
zaštićene krajolike županije, ali i vode do najatraktivnijih (turističkih) destinacija unutar
županije.
Ruta br. 1
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 22

Krapinske Toplice Krapinske Toplice – Veliko Trgovišće – Luka – Strmec
Sutlanski –Klanjec – Risvica – Kumrovec – Zagorska sela – Plavić –Veliki Tabor –
Desinić – Velinci – Tuhelj – Tuheljske Toplice – Krapinske Toplice.
Dužina rute 82 140 m
Najniža točka 137 m
Najviša točka 265 m
Visinska razlika 128 m
Ova ruta pogoduje za sve vrste ciklo turista. Zbog mogućnosti kombinacije sa
lokalnim cestama moguće ju je skraćivati prema vlastitoj fizičkoj pripremljenosti.Osnovna
obilježje atraktivnosti na ruti kao što su toplice, muzeji, dvorci, rodne kuće biti će razlogom
više da se ruta i koristi.
Ruta br. 2
Krapina – Đurmanec – Lupinjak – Hum na Sutli – Druškovec Humski –Pregrada –
Valentinovo – Krapinske Toplice – Gornja Pačetina –Krapina.
Dužina rute 60 320 m
Najniža točka 160 m
Najviša točka 294 m
Visinska razlika 134 m
Rutu br. 2 također mogu koristiti sve vrste ciklo turista. Smjer rute određen je tako da
napori koji se zahtijevaju prilikom uspona od Huma na Sutli budu „nagrađeni“ spustom
gotovo do Pregrade. Također je rutu moguće koristiti kao spoj između Krapine i Krapinskih
Toplica, te se može na nekoliko mjesta kratiti, odnosno produljiti na rutu br. 1. Osnovna
obilježja atraktivnosti na ruti su Hušnjakovo, obilazak Krapine, vožnja uz rijeku Sutlu,
prekrasni zagorski dvorci. Moguće je koristiti lokalne staze koje su djelomično asfaltirane za
nadopunu rute ili prelazak u republiku Sloveniju.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 23

Ruta br. 3
ZabokZabok – Gubaševo – V.Trgovišće – Stubička Slatina – Oroslavje –Stubičke
Toplice – Donja Stubica – Gornja Stubica – Gusakovec –Poznanovec – Mače – Sutinske
Toplice – Gornja Šemnica – Sveti Križ Začretje – Zabok.
Dužina rute 72 000 m
Najniža točka 142 m
Najviša točka 241 m
Visinska razlika 99 m
Ruta je pogodna za sve vrste ciklo turista zbog male visinske razlike. Osobito u
donjem dijelu moguće ju je kratiti povratkom za Zabok od Oroslavja, te kombinirati sa
lokalnom stazom Donje Stubice.Spaja Zabok kao prometno ishodište, te Stubičke i Sutinske
toplice,kao i Terme Jezerčica. Ujedno je poveznica za posjetu spomeničkoj baštini Gornje
Stubice.
Ruta br. 4
ZlatarZlatar – Zlatar Bistrica – Tugonica – Marija Bistrica – Poljanica
Bistrička– Konjščina – Budinščina – Pažurovec – Donja Selnica – Završje Belečko –
Belec – Gornja Batina – Zlatar.
Dužina rute 47 800 m
Najniža točka 163 m
Najviša točka 288 m
Visinska razlika 125 m
Ova ruta ima veliku visinsku razliku, te u svom drugom dijelu zahtijeva određenu
fizičku kondiciju za uspon do mjesta Belečko Završje.

4.3 LOKALNE BICIKLISTIČKE STAZE ZA BRDSKE BICIKLE
(mountain bike)
Staze za brdske bicikle služe kao nadogradnja ciklo turističke ponude. Da bi se više
razvio ovaj način ciklo turizma, potrebno je educirati lokalnu upravu o označavanju
biciklističkih staza jer trenutne oznake koje se nalaze uz staze nisu u funkciji bez karte ili
tekstualnog objašnjenja. Oznake moraju biti svrsishodne same po sebi. Informacija na kojem
se kilometru staze nalazite ne znači ništa ako nemate uz nju objašnjenje. Daleko se
kvalitetnije informacije koliko vam još kilometara preostaje do kraja rute ili prvog većeg
mjesta. (Podaci o lokalnim stazama preuzeti su iz elaborata Županijske uprave za ceste
Krapinsko-zagorske županije).
Staza br. 1 Biciklistička staza općine Kumrovec (Kumrovec – Veliki Tabor)
Dužina staze 12 000 m
Najniža točka 180 m
Najviša točka 342 m
Visinska razlika 162 m

Staza br. 2 Biciklistička staza općine Marija Bistrica
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 24

(Lukeci – Srebačići – Lukeci)
Dužina staze 9 600 m
Najniža točka 147 m
Najviša točka 216 m
Visinska razlika 69 m.
Staza br. 3 Biciklistička staza općine Tuhelj
(Tuheljske Toplice – Lenišće – Tuheljske toplice)
Dužina staze 18 600 m
Najniža točka 155 m
Najviša točka 282 m
Visinska razlika 127 m
Staza br. 4 Biciklistička staza općine Krapinske toplice
(Krapinske toplice – Vrtnjakovec – Viča Sela – Jalšje – Ravnice –Tuheljske toplice)
Dužina staze 14 900 m
Najniža točka 147 m
Najviša točka 155 m
Visinska razlika 8 m
Staza br. 5 Biciklistička staza općine Stubičke toplice
(Stubičke toplice – Mokrice – Oroslavje – Hruševec – Gornja Stubica –Milekovo selo –
Podgora – Donja Stubica – Pustodol – Stubičke toplice)
Dužina staze 30 500 m
Najniža točka 150 m
Najviša točka 290 m
Visinska razlika 140 m
Staza br. 6 Biciklistička staza općine Hum na Sutli
(Klenovec –Orešje – Hum – Mali Tabor – Brezno – Druškovec Gora –Košenine – Hum na
Sutli – Rusnica – Klenovec)
Dužina staze 48 500 m
Najniža točka 206 m
Najviša točka 499 m
Visinska razlika 293 m

Staza br. 7 Biciklistička staza (Miljana – Donje Brezno)
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 25

Dužina staze 19 200 m
Najniža točka 188 m
Najviša točka 298 m
Visinska razlika 110 m
Staza br. 8 Biciklistička staza (Miljana – Zagorska sela – Razvor)
Dužina staze 27 900 m
Najniža točka 177 m
Najviša točka 298 m
Visinska razlika 121 m
Staza br. 9 Biciklistička staza (Razvor – Kumrovec – Zelenjak)
Dužina staze 13 300 m
Najniža točka 175 m
Najviša točka 222 m
Visinska razlika 47 m

5. DVORCI U TURISTIČKOJ PONUDI HRVATSKOG
ZAGORJA
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 26

U mnogim zemalja, poput Irske, Velike Britanije, Francuske, Španjolske ili
Njemačke, dvorci su jedan od najvažnijih elemenata turističke ponude; U Hrvatskom zagorju
velik je broj dvoraca, njih pedesetak, posebno iz razdoblja baroka; Oni su podsjetnici visoke
razine kulturnog življenja i graditeljskog umijeća proteklih stoljeća, a ističu se i kao ponuda
Hrvatskog Zagorja. Na spomen Hrvatskog zagorja uvijek nam na pamet prvo padnu toplice,
Hušnjakovo kod Krapine, Kumrovec, Marija Bistrica ili pak Zelenjak. Neki se možda sjete i
Gornje Stubice sa spomenikom Matiji Gupcu, Bedekovčanskih jezera. No, možda su jedan od
važnijih aduta turističke ponude upravo feudalni dvorci i ruševine srednjovjekovnih utvrda
koje su raštrkane Hrvatskim zagorjem. Mnogi su od njih danas u cijelosti zapušteni, izloženi
propadanju i „posjetama“ lopova koji vrlo često odnose i ono malo vrijednosti što je u njima
ostalo. Neki su u privatnom vlasništvu (Miljana, Donja Bedekovčina, Bežanec, Šćrbinec kod
Zlatara), neki služe kao domovi za nemoćne i stare (dvorac Keglevića kod Lobora), bolnice
(Klenovnik) ili kao socijalne ustanove (dvorac Gornja Bedekovčina), u nekima su smještene
škole i fakulteti (Maruševec).
Do danas su značajnije vrednovani i uvršteni u turističku ponudu tek dvorci
Trakošćan sa park-šumom i jezerom, Veliki Tabor i Bežanec. Barokni dvorac Mihanović, koji
se nalazi u okviru Tuheljskih toplica, te dvorac Đalski kod Zaboka preuređeni su i pretvoreni
u ugostiteljske objekte. Gradnja utvrda, odnosno utvrđenih gradova na prostoru Hrvatskog
zagorja započela je u kasnom srednjem vijeku, osobito u razdoblju od XII. do XVI. st. Tek su
neki do danas očuvani u cijelosti, a mnogi su u ruševinama. Tijekom XV. i XVI. st.
intenzivnije počinje gradnja burgova, zamkova i kaštela, i to zbog turske opasnosti. Razdoblje
baroka (XVII. i XVIII. st.) u Hrvatskom je zagorju bilo obilježeno gradnjom dvoraca,
ljetnikovaca i kurija. Ta je tradicija nastavljena i tijekom XIX. st., a krajem stoljeća je i
završena. Mnogi su dvorci Hrvatskog zagorja nastali pregrađivanjem već postojećih utvrđenih
stambenih objekata i srednjovjekovnih burgova (Šćrbinec, Veliki Tabor, Bisag, Mirkovec i
dr.). Neki su pak dvorci, poput Novih Dvora u Klanjcu i Klenovnika nedaleko Ivanca,
sagrađeni u ravnicama, nakon što su feudalci napustili svoje burgove na povišenim
brežuljcima. Najveći broj zagorskih dvoraca datira upravo iz razdoblja XVII. i XVIII.
stoljeća, a građeni su pod neposrednim utjecajem srednjoeuropske, austrijske graditeljske
škole.

DVORAC TRAKOŠĆAN
Najpoznatiji, najposjećeniji, a zasigurno i najatraktivniji dvorac Hrvatskog zagorja
bez sumnje je Trakošćan. Dvorac je od 1568. gotovo tri i pol stoljeća (s malim prekidom
između 1645. i 1651. godine, kada je bio u posjedu Nikole Zrinskog) bio u vlasništvu grofova
Drašković, koji su slovili za najpopularnije plemiće iz feudalnih vremena. Osim obitelji
Drašković, Trakošćanom su gospodarili grofovi Celjski, Jan Vitovec sa sinovima (1456-
1488), Korvini (1496-1503) i obitelj Gyulay (1503-1568).
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 27

Dvorac uistinu predstavlja savršen sklad prirode i arhitekture. Podaleko od većih
mjesta, pomalo izoliran u brežuljkastom kraju između Ravne gore, Macelja i Strahinčice,
smješten je na brežuljku s perivojem usred park-šume i spada u spomenike kulture i prirode
najviše kategorije. Neposredno uz dvorac nalazi se i Trakošćansko jezero, koje je nastalo
sredinom XIX. st. izgradnjom brane i pregradnjom izvorišnih dijelova rijeke Bednje. Prema
legendi Trakošćan je ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u
antičkom razdoblju, dok se prema drugoj predaji govori da je ime dobio po vitezovima
Drachenstein, koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili ovim krajevima. Nije poznato tko
je dvorac sagradio i kada, ali je vjerojatno da je podignut u XIV. stoljeću kao manja utvrda u
obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj
dolini. Više je puta proširivan i dograđivan – znatnije 1592., kada su podignute topničke kule
s krovištem. Prvi puta se spominje 1334. godine u popisu župa, a kao srednjovjekovni grad
spominje se 1399. godine kada kralj Sigmund daruje Trakošćan s drugim gradovima Zagorja
svom tastu Hermanu Celjskom.
Današnji izgled potječe iz sredine XIX. st., kada je dotrajali i zapušten
srednjovjekovni dvorac, u jednom od prvih restauratorskih zahvata u Hrvatskoj, temeljito
obnovljen u neogotičkom stilu. Dvorac je nakon 1944. nacionaliziran, a 1953. osnovan je i
otvoren muzej sa stalnim postavom.

DVORAC BEŽANEC
Dvorac Bežanec, s perivojem, nalazi se oko 8 km jugoistočno od grada Pregrade.
Datira iz XVIII. st., a 1830-ih godina obnovljen je u klasicističkom stilu. Tijekom prošlosti
bio je u vlasništvu brojnih velikaških obitelji - Keglevića, Kollenbacha, Schlaum-Lindena,
Ottenfels-Geschwinda. Zbog svoje izuzetne arhitektonske i urbanističke cjeline dvorac
Bežanec sa svojim perivojem ubraja se u spomenike kulture prve kategorije (registriran
1962.). Iako je evidentiran kao takav te tako i službeno upisan još od 1964. godine, dvorac
Bežanec proživio je „burnu“ prošlost; prvo je pokraden, a zatim pretvoren u Dom za
nezbrinutu djecu. Poslije je prepušten na upravljanje lokalnom stanovništvu koje ga je
dodatno devastiralo uzimajući građevni materijal za gradnju svojih gospodarskih objekata, da
bi zatim dvorac pretvorili u sušionicu suhomesnatih proizvoda dok je još u njemu imalo što
gorjeti, a naposljetku je pretvoren u legalni deponij smeća, interijerno i eksterijerno. U dvorcu
je neko vrijeme bio i izložbeni salon namještaja „Šavrić“. Danas je privatno vlasništvo
poduzetnika Siniše Križanca; obnovljen je i preuređen 1990. godine u ekskluzivni hotel
namijenjen elitnom turizmu. Osim samoga dvorca sa kolekcijom vrijednih umjetnina,
turistima je u ponudi i jahanje konja te drugi rekreativni sadržaji.

DVORAC MILJANA
U okolici Pregrade nalazi se još nekoliko dvoraca – kasnorenesansni kaštel Gorica s
kraja XVI. st. koji se ubraja u spomenike kulture prve kategorije, te Dubrava, no niti jedan
nije turistički valoriziran. Miljana, nekadašnji dvorac i ljetnikovac obitelji Ratkay, građen je u
razdoblju od XVII. do XIX. stoljeća. Unutrašnjost dvorca krase brojne slike iz razdoblja
rokokoa. Perivoj oko dvorca od 1971. zaštićeni je spomenik hortikulture. Dvorac je 1979.
privatiziran. Njegovim vlasnikom postaje dr. Franjo Kajfež koji ga u razdoblju 1979-1982. u
cijelosti obnavlja. Dvorac se ubraja u spomenike kulture prve kategorije. Miljana je nekad
bila otvorena za posjetitelje, no danas je zatvorena za javnost.

DVORAC KLENOVNIK
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 28

Renesansni dvorac Klenovnik sa prekrasnim parkom podigli su 1616. grofovi
Drašković. Nalazi se oko 9 km sjeverozapadno od Ivanca i površinom je najveći dvorac u
Hrvatskoj. Dvorac je nekoliko puta pregrađivan i dograđivan, a 1927. H. Ehrlich ga je
adaptirao i preuredio u lječilište. Danas se u dvorcu nalazi bolnica za liječenje tuberkuloze
pluća.

DVORAC HELLENBACH
Nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici, nalazi se prekrasan
dvorac obitelji Hellenbach s perivojem. Jedan je od malobrojnih dvoraca u Hrvatskom
zagorju i Hrvatskoj u kojem se uspio održati kontinuitet življenja i potpuno očuvati interijer
onakav kakav je bio i u prošlosti. Svrstava se među najljepše i najvrednije u Hrvatskoj. Dokaz
tome je i njegova pripadnost visokoj spomeničkoj kategoriji. Perivoj oko dvorca nastao je
nakon izgradnje dvorca, oko sredine XIX. stoljeća. Ženidbenim vezama posjed je postao
vlasništvo grofova Keglević, a zatim grofova Jelačić. Godine 1851. postaje vlasništvo baruna
Hellenbacha čija obitelj i danas živi u dvorcu.

NOVI DVORI KOD KLANJCA
Novi dvori kod Klanjca ruševni je renesansni dvorac, kojeg je podigao hrvatski ban
Toma Erdődy 1603. godine. Na uglovima su nekad stajale kule kružnog presjeka. U dvorcu je
1861. umro Antun Mihanović, autor teksta hrvatske himne „Lijepa naša“. Nažalost, njegova
vrijednost još uvijek nije prepoznata, tako da je od početka 20. stoljeća dvorac izložen
propadanju.

NOVI DVORI ZAPREŠIĆKI
Novi Dvori zaprešićki promijenili su od 17. stoljeća mnoge gospodare. To je dobro
pripadalo mnogim uvaženim plemićkim obiteljima, ali ime posljednjeg vlasnika, hrvatskoga
bana grofa Josipa Jelačića, najviše vežemo uz taj dvorac koji još i danas zovemo Novi Dvori
Jelačićevi. Novi Dvori nastali su iz nekadašnjeg sedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Prvi
vlasnici Novih Dvora spominju se Zrinski. Nakon pogibije Petra Zrinskog 1671. godine ovo
je imanje pripalo plemićkoj obitelji Čikulin. Podno Susedgrada, kojeg su tada zvali Stari
Dvori, Čikulini su podigli objekt i nazvali ga Novi Dvori. Sljedećih godina vlasnici Novih
Dvora su se često mijenjali sve dok ih 1852. godine nije kupio Josip Jelačić. Imanje je bilo
vlasništvo obitelji Jelačić sve do 1934. godine, kada je umrla Ana Jelačić, posljednji potomak
obitelji. Nove Dvore ostavila je hrvatskom narodu, osnovavši četiri zaklade s dobrotvornim
svrhama. Dvorac je tijekom godina doživio radikalne promjene. Današnji oblik dobio je
sredinom 19. stoljeća.

DVOR VELIKI TABOR
Nedaleko od Desinića, na brežuljku (334 m nadm. visine), izdiže se Veliki Tabor,
najbolje očuvana srednjovjekovna utvrda ne samo u Hrvatskom zagorju, već i u čitavoj
Hrvatskoj. Ubraja se među naše najposjećenije dvorce, a prema ocjeni UNESCO-a pripada
najvišoj kategoriji spomenika.
U pradavna vremena jednim od otočića silnog Panonskog mora dominirala je stara
građevina... ili su Rimljani podigli malu utvrdu početkom novog vijeka...ili je ipak sve počelo
(tek) u dvanaestom stoljeću, kad je sagrađena prva kula, a cjelina kakvoj se danas divimo je
završena ulaznim traktom u XIX. stoljeću. Najveći je dio nadograđen tijekom XV. i XVI.
stoljeća. Upravo ova slojevitost u izgradnji i velik vremenski odmak u pojedinim razdobljima,
razlog je zašto se Veliki Tabor smatra najimpresivnijom hrvatskom utvrdom.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 29

Poput svakog značajnijeg dvora, i ovaj obiluje misterijima i skriva razne simbole.
Čak je i nastanak prve građevine na tom brdašcu zapravo nerazjašnjen. Tabor je uvijek bio
utočište tajnovitostima. Uz njega se veže i rad mističnih društava. Nadaleko je poznata i
legenda o Veroniki Desinićkoj. Desinić, mjestašce u blizini Tabora, i danas se sjeća nesretne
sudbine seljanke plemićkog porijekla čija je ljubav s Fridrihom, sinom grofa Hermana II.
Celjskog, tadašnjeg vladara dvora, toliko razbjesnila starog grofa, da je sina zatvorio u visoku
kulu na četiri godine, a Veroniku dao ubiti. Ta kula u Celju i danas nosi spomen ime Fridrihov
stolp, a sudbina Veronike ostaje zaključana u vječnosti kao simbol romantike, mistike i
surovosti starog grada. Ona je zazidana, možda živa, a možda prethodno ugušena, u masivne
zidove. Ova je legenda šaptom prolazila kroz stoljeća, a onda je pri čišćenju zaista otkrivena
ženska lubanja u zidu! Znanstveno se ne može dokazati da to bijaše Veronika, ali pitajte bilo
kojeg stanovnika okolnog kraja i nećete moći razuvjeriti njegove misli da to može biti samo
ona. Ako to i nije Veronika, lubanja ipak podsjeća na negativni aspekt cijelog razdoblja,
strahovladu plemića i okrutnost ljudskog uma koja preživljava sva doba. Kažu da se za
vjetrovitih zimskih noći kroz stare kule čuju i jecaji nemirne duše Veronikine. No, to je ipak
samo legenda…
Veliki Tabor jedan je od rijetkih utvrđenih gradova u Hrvatskoj koji su se sačuvali u
više-manje izvornom obliku, bilježeći razne promjene kroz stoljeća na svojoj arhitekturi.
Smješten u pitoresknom okruženju desinićkog kraja vidljiv je izdaleka i svojim impozantnim
kulama svjedoči o burnoj povijesti svojih graditelja i nekadašnjih stanovnika ali i o svojoj
novoj ulozi nezaobilazne kulturno-turističke destinacije. Turističkoj ponudi Velikog Tabora
pridonosi i obližnje seosko gazdinstvo Grešna gorica, koje osim kulinarskih zagorskih
specijaliteta i domaćih vina, turistima nudi i ZOO vrt, dječje igralište te vidikovac.

STUBIČKI GOLUBOVEC
Dvorac je izgrađen kao trokrilni jednokatni objekt s jednako oblikovanim pročeljima
koja nose obilježja kasno baroknog klasicizma. Godina gradnje nije poznata, ali se zna da je
skromnije zdanje postojalo ovdje još prije 1788. godine, kada Golubovec postaje vlasništvo
Regine Domjanić ud. Drašković (potomak te obitelji je hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić).
Od vlasnika se još spominju članovi obitelji Millakoczy de Szomszedvar, a jedno vrijeme
polovicu kaštela posjedovao je i zloglasni ugarski plemić Franjo Tahy. Zagrebački biskup
Maksimilijan pl. Vrhovec (začetnik zagrebačkog perivoja Maksimir), kupuje dvorac od
obitelji Domjanić. Biskup je vodio posebnu brigu o perivoju, te je u tu svrhu potpisao ugovor
s glavnim vrtlarom o školovanju vrtlarskog pomlatka koji će nastaviti njegovanje novog
perivoja. Od inventara su sačuvane samo kalijeve peći s kraja 19 st., od kojih osobito plijene
pažnju dvije u glavnoj dvorani s medaljonima u kojima su prikazani duhovi zaštitnici noći i
dana. Danas je u dvorcu dio Arhiva Hrvatske i kulturno društvo "Kajkavijana", a od 2004.
godine Javna ustanova «Park prirode Medvednica» uredila je edukativno–informativni centar
sa stalnim postavom.
Veliku važnost dvorcu pridaje i park koji ga okružuje. Park oko dvorca Stubički
Golubovec je pejzažni park osnovan početkom 19. stoljeća po uzoru na engleske pejzažne
parkove. Po svojoj sačuvanoj jezgri predstavlja rijedak primjer vrtne arhitekture iz vremena
prvih početaka osnivanja pejzažnih parkova kod nas.

DVORAC ORŠIĆ
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 30

Gornja Stubica se nalazi na sjevernim obroncima Medvednice, na prijelazu blagih
brežuljaka u ravnicu rijeke Toplice. Spominje se već u 13. stoljeću. Dvorac je sagrađen 1756.
godine. Od 1973. godine u njemu se nalazi Muzej seljačkih buna, a u neposrednoj blizini
dvorca je spomenik kipara Antuna Augustinčića, podignut u čast Matije Gupca i seljačke bune
1573. godine.
Muzej je osnovan i otvoren za javnost u povodu obilježavanja 400. godišnjice velike
iz 1573. godine. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća. Na
Seljačke bune
mjestu srednjovjekovne utvrde dao ga je sagraditi Krsto Oršić, pripadnik stare hrvatske
plemićke obitelji, i njegova bogata supruga Josipa, rođena Zichyi. Dvorac je sagrađen 1756.
godine, što je zabilježeno i na ulaznom portalu dvorca, gdje se ranije nalazio i obiteljski grb.
Tlocrt je u obliku slova L, a treće krilo nekada se nastavljalo na stariji kaštel. Krila su
prema dvorištu otvorena arkadama koje prate hodnik, a vanjska su pročelja jednostavna,
ritmizirana prozorima, ugaonom rustikom i minimalnim akcentima. U 19. stoljeću, nakon
velikog potresa, dvorcu je dodan klasicistički trijem s timpanom i dorskim stupovima.
U dvorcu je sačuvana kapela s iluzionističkim freskama, alegorijskim prikazom četiriju
kontinenata i oslikani barokni oltar s prizorima iz života svetog Franje Ksaverskoga, koji
pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu
Lerhingeru. Posljednji Oršići dvorac su napustili 1924. godine. Neko vrijeme u dvorcu se
nalazila osnovna škola, a njime se koristila i seljačka zadruga. Krajem šezdesetih i početkom
sedamdesetih godina 20. stoljeća dvorac je potpuno obnovljen i u nj je smješten Muzej
seljačkih buna. Uokolo dvorca oblikovan je parterni dekorativni vrt, a okolni je prostor
pejzažni perivoj s domaćim i egzotičnim biljnim vrstama u kojemu je smješten i spomenik
Seljačkoj buni i Matiji Gupcu, rad kipara Antuna Augustinčića.
U kapeli dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne
umjetnosti Hrvatskog zagorja. Novi stalni postav otvoren u ljeto 2002. osim Seljačke bune
1573. prikazuje razvoj feudalizma na području sjeverozapadne Hrvatske. Uredbom o
Muzejima Hrvatskog zagorja Muzej seljačkih buna postaje 1992. godine njihov sastavni dio.
Dugogodišnji ravnatelj Muzeja seljačkih buna i nakon toga Muzeja Hrvatskog zagorja bio je
akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić. Muzej prikuplja građu vezanu za seljačke bune,
život plemića i seljaka te predmete iz kulturne, povijesne i umjetničke baštine Hrvatskog
zagorja. Građa u Muzeju svrstana je u tri zbirke: Kulturno-umjetničku, Likovnu i
Etnografsku, a u muzeju su pohranjeni i arheološki nalazi sa staroga grada Konjšćine.

DVORAC GJALSKI
Za visokih jablana, što pod vjetrom sagibaju tanke svoje vrhove, iza ogromnih
krošnjatih kestena i gorostasnih starih omorika i jela, pokazuje se crven krov staroga doma.
Bio je to dom što je pripadao Gubaševačkima, Komaromyma, a od početka 19. stoljeća
obitelji Babić.
Gredice su neraskidivo vezane uz svojeg najpoznatijeg gospodara, književnika Ljubu
Babića, poznatog pod pseudonimom Ksaver Šandor Đalski. Gredice i Gjalski postali su
sinonim, oličenje duha Hrvatskog zagorja, života u dvorcima i kurijama prošlog stoljeća.
Imanje Gredice nekoć je pripadalo posjedu Gubaševo i obitelji Gubaš-evečki (Gubašoci), po
kojoj se i danas zove selo Gubaševo. Bila je to već od 16. stoljeća ugledna obitelj iz koje
potječe jedan poznati sudac, nekoliko zagrebačkih kanonika, dvorski kancelar i drugi visoki
službenici. Na svom su posjedu Gubaševečki imali drvenu kuriju. Nakon spomenute obitelji
vlasnik posjeda bila je obitelj Komarony. Najuglednji član te obitelji bio je Sigismund,
kraljevski savjetnik, a idelegat Kraljevine Hrvatske na ugarsko-hrvatskom Saboru.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 31

Matija Babić, postaje vlasnik dvorca 1813. g., prodavši djedovsko imanje u
Pokupskom i preselio se u Hrvatsko zagorje. Gredice je nasljedio njegov sin Tito Babić, koji
je obavljao nekoliko visokih funkcija. Tito je imao četiri i tri kćeri: Alberta, Ljubu, Nikolu,
Antona, Mariju, Olgu i Jelku. Nakon ukidanja kmetstva 1848. g. imanje je većim dijelom
rasprodano seljacima, a manji dio vlastelinstva i dvorac ostali su Ljubi Babiću, hrvatskom
književniku, koji je za svoj literarni pseudonim odabrao ime djeda po majci (Ksaver Šandor
Đalski). Gjalski je rođen u Gredicama 1854. g. Tu je i umro 1935. g.
Danas je dvorac Gjalski pretvoren u ugostiteljski objekt te služi u ugostiteljske svrhe.
Često se ondje znaju organizirati koncerti i književne večeri, a svojom uređenošću privlači
mnogobrojne posjetitelje.

6. TURISTIČKO – KULTURNE MANIFESTACIJE
Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se sve više primjećuje razvoj sponzoriranja
kulture. Najvidljivije je to na primjeru različitih kulturnih festivala koji prevladavaju
hrvatskim kulturnim prostorom, i to najviše u ljetnim mjesecima. Najpoznatije takve
manifestacije na području Hrvatskog Zagorja su:
Krapinski kajkavski festival
Danas gotovo svako veće mjesto želi imati neku svoju festivalsku manifestaciju.
Mnogi festivali su izgubili značaj upravo iz razloga što se ni po čemu posebno ne ističu, no
Krapinski festival se oduvijek izdvajao po svojem regionalnom glazbenom izričaju i
ambijentalnim posebnostima koje krasi kajkavski dijalekt i karakterističnost kajkavskog kraja.
Po tome je Krapinski festival bio i ostao prepoznatljiv. Na njemu su predstavljene brojne
pjesme koje su postale naši „evergreeni“. Festival njeguje i poštuje svoju tradiciju te
predstavlja baštinu kajkavskog zavičaja. Narodne nošnje su nešto najvrednije i najljepše što
posjeduje naša tradicija, pa iz tog razloga Krapinski festival mora isticati svoju regionalnu
pripadnost jer ga to izdvaja od ostalih sličnih manifestacija.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 32

Glumački festival u Krapini
Osim po nekoliko tradicionalnih glazbenih festivala, Krapina je od ove godine
poznata i po Glumačkom festivalu.U Festivalskoj dvorani u Krapini od 27. ožujka do 5.
travnja 2008. održao se prvi takav festival u Krapini (GFUK) na kojem su nastupila najveća
hrvatska kazališta i glumačke družine. Glumački festival je održan zbog želje da se potakne
mlade da se približe teatru i stoga su forme koje su se igrale bile lakšeg i zabavnog karaktera:
komedije, mjuzikli, satire, s puno glumačkih imena koja se mogu vidjeti svakodnevno na
televiziji. U dva produžena vikenda odigralo se deset predstava, kazališnih družina iz
Zagreba, Varaždina i Virovitice, a domaćini su se pobrinuli da se nakon spuštanja zastora na
pozornici publika ne raziđe. Druženje se nastavljalo uz bogati domjenak, koji su nakon svake
predstave priređivali ponajbolji zagorski restorani, a točila su se sortna zagorska vina. Uz
zagorske popevke, bogat švedski stol i buteljirana vina druženje Zagoraca i glumaca potraje
do ranih jutarnjih sati.
Zagorska Krijesnica
Krijesnica je potekla iz radijske emisije Zagorska krijesnica (Radio Hrvatsko Zagorje
– Krapina), koju je u programu radija inicirao urednik Ivica Tušek i potrudio se pronaći
dobrog suradnika, voditelja emisije, poznatog zagorskog glazbenika Ivicu Pepelka. Tako je to
počelo pred desetak godina. Kroz tih devet godina Krijesnica je doživljavala ogromne
pomake i promjene... Krenulo se od okupljanja zagorskih glazbenika u festivalskoj dvorani, a
danas se ponosno predstavlja kao jedan od hrvatskih festivala koji zaslužuju veliko
poštovanje, kako u narodnoj, tako i zabavnoj večeri. Krijesnica je potpomognuta brojnim
glazbenim stručnjacima i što se tiče večeri narodne glazbe tamburaške i violinsko cimbulaških
sastava, to je zasigurno najveća i najkvalitetnija priredba kajkavskog podneblja.
Branje grojzdja u Pregradi
Branje grojzdja je višednevna manifestacija koja se održava svake godine u drugoj
polovici mjeseca rujna. Održava se smotra tradicionalnih običaja Hrvatskog Zagorja
posvećenih branju i preradi grožđa, prikaz tradicijske kulture kraja. Manifestacija "BRANJE
GROJZDJA" u Pregradi nastala je iz jednostavne činjenice: jedan sezonski posao, mnogima
posebno zanimljiv - branje ili trganje grožđa - uzdignut je na razinu svečanosti pa simbolizira
obilje i s njim povezanu radost življenja u ovom krajičku naše domovine. Doista, ono čime je
obilježen pregradski kraj, to su vinogradi raspoređeni po okolnim brežuljcima i bregovima.
Oni su od davnine sastavni dio krajolika i sastavni dio života Pregrađana, Sopotljanaca,
Plemenšćana, Kosteljanaca, Vinagorčana i žitelja brojnih okolnih sela i zaselaka. O
dugovječnosti uzgajanja vinove loze govore i brojni običaji vezani uz pojedine radove u
vinogradu i klijeti, zatim tradicionalna klijetna arhitektura s pripadajućim rekvizitima, i brojne
vinske pjesme koje seljaci rado pjevaju u trenucima odmora i opuštanja. U sklopu ove
priredbe, kojom se u Pregradi tradicionalno proslavlja ubiranje plodova mukotrpnog rada
tijekom cijele godine, održavaju se iznimno posjećena gospodarska, sportska i zabavna
događanja. Organizator: Turistička zajednica grada Pregrade.
Dani Ksavera Šandora Gjalskog
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 33

Ksaver Šandor Gjalski /đalski/, pravim imenom Ljubomir Tito Josip Franjo Babić
(Gredice, 26. listopada 1854. - Gredice, 9. veljače 1935.) je jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika druge
polovice 19. i početka 20. stoljeća. Njemu u čast se održava manifestacija "Dani Ksavera Šandora
Gjalskog", na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, nagrada "Ksaver Šandor Gjalski". To je
književna nagrada utemeljena 1979. godine koju dodjeljuje grad Zabok i Društvo hrvatskih književnika na
istoimenoj manifestaciji. Do 1985. godine nagrada se dodjeljivala svake druge godine kao
poticaj neafirmiranim autorima. Nakon 1985. nagrada se dodjeljuje svake godine i to za
najbolje objavljeno prozno književno djelo u Republici Hrvatskoj. Odluku o nagradi donosi
povjerenstvo od 5 članova. Nagradu čini povelje, plaketa s likom K.Š. Gjalskog i novčani iznos.
Tjedan kulture, zabave i športa u Sv. Križ Začretju
To je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine u Sveti Križ Začretju.
Tjedan kulture započinje nastupima folkloraša i uz pjesmu najmlađih Svetokrišćana
okupljenih u zboru Cvrkutići, a završava završnom festivalskom večeri nadaleko poznatog
festivala pjevača amatera "Prvi glas Zagorja". Tradicija i život s "festivalom"
najprepoznatljive su odlike svetokriškog tjedna.. Tjedan kulture, zabave i sporta u Svetom
Križu Začretju do sad se održao 39. put za redom, a Krapinsko-zagorska županija je jedan od
pokrovitelja cijele manifestacije.
Kumrovečke jeseni u Kumrovcu
Kumrovečke jeseni su kulturno-turistička manifestacija tijekom koje se, u mjesecu
rujnu, prezentiraju tradicijski običaji sutlanskog kraja, uz održavanje “Zagorske svadbe” na
osnovama starih regula. Organizator: Muzej “Staro selo”, Kumrovec.
Viteški turnir u G. Stubici
Ovo je turistička manifestacija povijesnog prikaza življenja u kasnom srednjem
vijeku, od prezentacije viteštva (borbi srednjovjekovnim oružjima), starih zanata i obrta
(kovača, oružara, medičara), do zabave (žongleri, gutači vatre, hodači na štulama, copernice) i
degustacije gastronomskih delicija onog vremena... Organizator: Muzeji Hrvatskog zagorja -
Muzej “Seljačkih buna”, Gornja Stubica i TZ Krapinsko zagorske županije.

7. VAŽNOST TURISTIČKIH ZAJEDNICA
Turističke zajednice imaju vrlo važnu ulogu u razvoju i unapređenju turističke
ponude destinacija Da bi se to ostvarilo postoji sustav turističkih zajednica koje se zajedno s
Hrvatskom turističkom zajednicom kao nacionalnom turističkom organizacijom brinu za to.
Temeljne zadaće sustava turističkih zajednica su poboljšanje općih uvjeta za razvoj
turizma u destinacijama, stvaranje prepoznatljivog i atraktivnog turističkog ambijenta,
povezivanje raznolikih elemenata i oblikovanje turističke ponude destinacija, usklađivanje
općih i posebnih interesa u razvoju turističke ponude, promicanju svijesti i kulture građana o
gospodarskom, kulturnom i društvenom značaju turizma i važnosti zaštite okoliša. Zadaća
HTZ-a, uz koordinaciju funkcioniranja cijelog sustava zajednica, je kreiranje i promicanje
identiteta i ugleda hrvatskog turizma, njegova promocija u zemlji i inozemstvu, te podizanje
razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske.
U procesu razvoja turističke ponude destinacije, da bi bio uspješan, moraju
sudjelovati svi poslovni i privatni subjekti aktivno vezani za taj prostor, od privatnih davatelja
usluga te malih obrtnika, do hotelijera, lokalnih turističkih agencija i predstavnika stranih
agencija i turoperatora, javnih poduzeća i gradskih vlasti.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 34

Ovdje su navedene neke od turističkih zajednica Krapinsko – zagorske županije:
TZ Krapinsko-zagorske županije TZ Grada Klanjca
Zagrebačka 6 Trg Antuna Mihanovića 3
49 217 Krapinske Toplice 49290 Klanjec
Tel/fax ++385 49 /233-653 Tel. ++385 49/550-235
e-mail: tzkzz(at)kr.htnet.hr Fax: ++385 49/500-807
www.tz-zagorje.hr e-mail: gkk(at)post.t-com.hr
www.klanjec.hr
TZ Grada Krapine
Magistratska 11 TZ grada Oroslavja
49 000 Krapina Milana Prpića 73
Tel/fax:++385 49 /371-330 49243 Oroslavje
e-mail: tzg-krapina(at)kr.t-com.hr Tel/fax:++385 49/284-370
www.krapina.hr e-mail: tzgo(at)net4u.hr
www.oroslavje.hr
TZ općine Krapinske Toplice
Zagrebačka 2 TZ općine Tuhelj
49 217 Krapinske Toplice Gajeva 4
Tel/fax:++385 49/232-106 49 215 Tuhelj
e-mail: tzo-krapinske-toplice(at)kr.htnet.hr Tel:++385 49/556-630
Fax.++385 49/556-630e
TZ općine Marija Bistrica mail: tz.tuhelj(at)post.t-com.hr
Zagrebačka bb www.tuhelj.hr
49246 Marija Bistrica
Tel:++385 49/468-380 TZ općine Stubičke Toplice
Fax:++385 49/301-011 Viktora Šipeka 24
e-mail: tzo-marija-bistrica(at)kr.t-com.hr 49 244 Stubičke Toplice
www.info-marija-bistrica.hr Tel: ++385 49/282-727
Fax:++385 49/283-404
e-mail: tzo(at)stubicketoplice.hr
www.stubicketoplice.hr
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 35

7.1 TZO MARIJA BISTRICA
Turističke zajednice su vrlo važna udruženja koja svojim radom uvelike pripomažu u
razvitku turizma svojega mjesta. Pomažu u organizaciji raznih festivala i manifestacija koje se
održavaju u tom mjestu, u promociji i oglašavanju… Uzmimo za primjer Turističku zajednicu
općine Marija Bistrica. Protekle je godine TZ Marija Bistrica sudjelovala u brojnim
priredbama, manifestacijama i društvenim događanjima vrlo važnim za razvoj turizma ne
samo krapinsko – zagorske županije, već i za razvoj turizma cijele Hrvatske. Odabrala sam
baš o ovu turističku zajednicu iz tog razloga jer sam ondje obavljala svoju praktičnu nastavu.
Mnogo sam toga naučila radeći u turističkoj zajednici općine Marija Bistrica. Primjerice
koliko je važna komunikacija s ljudima. Komunicirajući s raznim turistima saznala sam
mnogo stvari koje ih smetaju u ponudi Marije Bistrice (na primjer nedostatak smještaja), a s
druge strane i mnoge prednosti, tj. zadovoljstva turista (uređenost okoliša, pristupačnost
ljudi…).
Ovdje je naveden program događanja za 2008. godinu u M. Bistrici, u čijoj
organizaciji sudjeluje i TZO M. Bistrica:
Vincekovo u Mariji Bistrici - 19. siječnja
Udruga vinara i vinogradara, Zlatko Topolovec +385 49 469-119

Recital ljubavne poezije "Željka Boc" - Valentinovo - 14. veljače
Knjižnica i čitaonica +385 49 468-860, Radio Marija Bistrica +385 40 468-696

Susret planinara povodom dana Sv. Bernarda - "Romarskim putem Ivanec - Marija
Bistrica" - 16. ožujka
PD "Grohot", Mirko Fulir +385 98 250-513

Prvenstvo županije u streljaštvu za seniore i seniorke - u ožujku
Streljački klub, Boris Galoić +385 98 250-440

Međunarodni nanbudo kup "Zdravko Mikuš" - krajem svibnja
Nanbudo klub, Zdravko Car +385 98 824-945

Završna svečanost i proslava 30 godišnjice DV "Pušlec" - 29. svibnja
Dječji vrtić "Pušlek" +385 49 468-297; 300-047

Dan Osnovne škole Marija Bistrica - 30. svibanj
Osnovna škola +385 49 469-161

Susret umirovljenika Krapinsko -zagorske županije - 25. lipanj
Udruga umirovljenika, Zlata Bogović +385 49 469-088

Planinarskom obilaznicom oko Marije Bistrice - 06. srpnja
PD "Grohot", Mirko Fulir +385 98 250-513

"Kolonija drvorezbara" - od 07. do 12. srpnja
Društvo "Bistrica", Valentin Kunić +385 98 250-679

Nastup klapa na Bistričkoj Kalvariji kod 12. postaje - 10. srpnja
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 36

20,15 sati, Svetište Majke Božje Bistričke +385 49 469-156

Procesija sa svijećama od Marije Bistrice do Vinskog Vrha - 11. srpnja
Svetište Majke Božje Bistričke +385 49 469-156

"Blagdan Majke Božje Bistričke" - Dan Općine i Župe - "Susret folklornih skupina" 13.
srpnja
KUD "Lovro Ježek", Vesna Brlek +385 49 469-161 - Informacije:Turistička zajednica +385
49 468-380, +385 99 3119-174

Zabavna večer s kuburašima "Barun Hellenbach" - 19. srpnja
Udruga kuburaša "Barun Hellenbach", Željko Milički +385 98 531-443

"Odškrinute dveri bistričke" - 26. i 27. srpnja
Turistička zajednica +385 49 468-380, +385 99 3119-174

Malonogometna liga općine Marija Bistrica (kroz mjesec lipanj i srpanj)- završnica
Ostala sportska natjecanja
Radio Marija Bistrica, Elvis Lacković +385 49 468-696

Susret i hodočašće osoba s invaliditetom - 09. kolovoza
Udruga invalida Donja Stubica, Ivan Petric +385 49 469-243

"Biciklijada Selnica-Gusakovec 2008." - 06. rujna - od 15,00 sati
Turistička zajednica +385 49 468-380

"Hudek art" međunarodna umjetnička kolonija - 14. - 21. rujna
Željko Hudek +385 98 851-538, +43 6769293941

Proštenje kod crkve Sv. Mateja - 21. rujna
Vlč. Tomislav Petranović , župnik +385 91 2512-320 , +385 49 419-515

Tragom starih običaja - 04. listopada
Turistička zajednica +385 49 468-380, +385 99 3119-174

Recital "Josip Ozimec" - 21. listopada
Radio Marija Bistrica +385 49 468-696

Noć bundeva - 31. listopad
Bistro "Mladost" +385 49 469-099

Martinje - 08. studenog
Udruga vinara i vinogradara, Zlatko Topolovec +385 49 469-119

Proslava dana Sv. Huberta - 03. studenog
Lovačko društvo "Fazan", Ivan Lacković +385 98 604-712

Proštenje kod crkve Sv. Andrije na Lazu- 30. studenog
Vlč. Tomislav Petranović , župnik +385 91 2512-320 , +385 49 419-515
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 37

"Nikolinje u dječjem vrtiću" - 05. prosinca
Dječji vrtić "Pušlek" +385 49 468-297; 300-047

"Božićna priredba" - 23. prosinca
Osnovna škola +385 49 469-161

"Božićni koncert"- 26. prosinca
KUD "Lovro Ježek", Osnovna škola, Vesna Brlek +385 49 469-161

ZAKLJUČAK
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 38

I tako je mome radu konačno stigao kraj… Naučila sam mnogo o atraktivnostima i
ljepotama Hrvatskog Zagorja, o mogućnostima razvitka turizma u njemu, o ponudi,
potražnji... Mnogo je prirodnih atrakcija u njemu za koje nisam znala sve do tada, a vjerujem
da ih ima još mnogo više, samo trebam nastaviti istraživati. U jednom sam trenutku čak
zamislila sebe kako lutam prekrasnim zelenilom kojim Hrvatsko Zagorje obiluje. Njegovim
prekrasnim šumama, livadama, brežuljcima, zatim mnogim starim stezama i puteljcima. Sve
su to pozitivne osobine i one glavne, najbitnije. Iako živim u Hrvatskom Zagorju, ipak sada
kada sam pri samom kraju pisanja, imam osjećaj kao da sam još mnogo toga izostavila.
Vjerojatno i jesam, doduše, sigurna sam da jesam. No, ono najvažnije jest to da sam uspjela
uvrstiti sve te ljepote i atrakcije Zagorskog kraja u jednu smislenu cjelinu, te time dokazala da
se i iz Zagorja može mnogo toga naučiti.
Hrvatsko Zagorje ima puno potencijala za vrlo snažan razvoj turizma. Jedino što to
zagorci ne znaju dovoljno dobro iskoristiti. Možda bi se i našlo pojedinaca, ali opet s druge
strane tu je i nedostatak novčanih sredstava za malo veće projekte. Zanimljivo je da se
ostataka nekadašnjeg bogatstva i sjaja može pronaći na području cijele Hrvatske, no najviše
Zagorje krije nevjerojatno bogatstvo. To relativno malo područje, ima, primjerice, isti broj
dvoraca kao i osam puta veće područje od Zagreba do Iloka. U turističkom smislu to je
neprocjenjiv plus, no opet tko je od nas posljednji put bio ili spavao u nekom od zagorskih
dvoraca? Ono što bih htjela natuknuti jest to da dvorci ne smiju biti samo spomenici proteklih
vremena i svjedoci iščezle feudalne i plemićke kulture. Dvorci se moraju uključiti u
suvremeni život. Dvorci-hoteli samo su jedan od prijedloga, doduše možda i jedan od
najboljih. Ljudi iz mnogih krajeva Hrvatske, kao i obližnjih susjednih zemalja već su odavno
otkrili Hrvatsko zagorje kao zanimljivu turističku destinaciju. Možda bi bolje bilo reći
izletničku, jer se u Zagorje obično ide na dan ili dva. Što je dosta negativno i trebalo bi više
raditi na rješavanju tog problema. Trebalo bi smisliti više zanimljivih sadržaja, koji bi
privlačili i mlađi uzrast, a ne samo ljude srednjih godina i umirovljenike. I dok se na sva
zvona reklamira i promovira turistička ponuda naše prelijepe obale, istodobno je turizam u
unutrašnjosti Hrvatske, pa tako i u Zagorju, nažalost prilično zapostavljen. Tako su i zagorske
toplice, što se razvoja tiče, uglavnom prepuštene samima sebi, što, na svu sreću, ne sprječava
goste da dolaze. One naime, uz brojne kulturno-povijesne spomenike, najviše privlače turiste
ljeti i uvijek su prepune kupača. Makar je činjenica da Zagorje svoje turističke potencijale
dovoljno ne koristi, ima nekoliko primjera kao što je dvorac Bežanec u mjestu Valentinovo
nedaleko od Pregrade, koji dokazuje da spoj kulturne baštine i vrhunske turističke usluge i te
kako može gostima biti veoma privlačan. Zeleni obronci s brojnim toplicama i izletištima
smješteni su svega dvadesetak minuta vožnje od Zagreba modernom autocestom, pa stoga ni
ne čudi da je Zagorje omiljeno izletište Zagrepčana. Malo lošije ceste, zavojite i sa nekoliko
rupa, zasigurno neće umanjiti doživljaj čiste prirode koja se pruža na sve strane.
I na kraju se sve vezano uz Zagorje svodi na očuvanu prirodu i kulturnu baštinu koju
su dosad prepoznale i mnoge međunarodne organizacije koje se bave zaštitom prirodne i
kulturne baštine. Kad bi se u Zagorje još barem malo više ulagalo, turistima bi bilo daleko
privlačnije. Trebalo bi poraditi na sadržajima koji bi privukli sve dobne skupine. Pri tome ne
mislim samo na hotele i hotelske usluge, već na smišljanje nekih igara i slično. Na primjer,
mogli bi osmisliti neku igru koja bi privlačila i mlađi uzrast, a prikazivala bi naše običaje i
tradiciju. Postoji još mnogo takvih ideja, koje i nisu tako loše. Na kraju krajeva, tko zna,
možda se i to jednoga dana ostvari. Možda ću biti baš ja ta koja će raditi na boljoj promociji
Hrvatskog Zagorja i na osmišljavanju što atraktivnijih sadržaja.

KORIŠTENA LITERATURA I WEB STRANICE
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 39

Blažević I. i Pepeonik Z., 1995: Turistička geografija, Školska knjiga, Zagreb

Hrvatska – turistički vodič, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1998.

Obad-Šćitaroci M., 1990: Perivoji i dvorci Hrvatskoga zagorja, Školska knjiga

WEB STRANICE

http://www.vjesnik.com/Pdf/2002%5C07%5C14%5C21A21.PDF

http://www.kr-zag-
zupanija.hr/press.asp?HidTrazi_tisak_web=DA&TxtTrazi_tisak_web=%9A%E6itaroci

http://www.potepuh.hr/o_zagorju.html

http://www.sszlatar3.netfirms.com/TURIZAMHRVATSKOGZAGORJA2b_rac8/www8-
2b/seoski%20turizam.htm

http://www.zagorjepublic.com/TURIZAM/MANIFESTACIJE/manifestacije.html

http://kulturniturizam.croatia.hr/Home/DocumentView.aspx?idLanguage=1&idDocument=23
38

http://www.toplice.info/

www.gresna-gorica.com

www.trakoscan.hr

www.veliki-tabor.hr

www.klanjec.hr

www.marija-bistrica.hr

www.tz-zagorje.hr

www.licitar.com.hr

www.svetiste-mbb.hr

Attractiveness of tourist destination – Croatian Zagorje

Green hills dotted with churches, romantic castles and thermal springs, tales and
legends, a return to the old life as recalled in stories and books – Croatian Zagorje, in north-
western Croatia, is this and much more. The region of Croatian Zagorje, close to Zagreb and
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 40

not far from the Slovenian border, is full of villages and small towns set amongst picturesque
landscape. This region has the highest concentration of castles in Europe offering people the
opportunity to escape into a very unique world of romance.

Krapina is the main cultural centre of Hrvatsko Zagorje. The town features very rich
historical and cultural heritage, which makes it also an important tourist centre. The major
tourist attraction of Krapina are the remains of the Pleistocene (prehistoric) man of the
Neanderthal type (Homo Crapiniensis) on Husnjakovo hill, discovered at the end of the 19th
century, which represents one of the most important Neanderthal sites in the world.

The area of Croatian Zagorje boasts millennia of history. It has around 275 protected
cultural monuments, some twenty of which are castles and manors. Remains of Paleolithic
man were discovered on Husnjakovo Mountain near Krapina. There were also many other
discoveries from the Stone and Bronze Age that confirm that this region was inhabited in
prehistoric times. Time has stood still in the unspoiled village of Kumrovec, the only original
Ethno Village in the world, where people have the opportunity to enjoy the demonstration of
old handicrafts. The area also boasts of renowned shrines, such as Marija Bistrica, as
important to Croats as Lourdes is to the French, Fatima to the Portuguese, and Loretto to the
Italians.

Croatian Zagorje is full of thermal water; it has a large number of streams flowing
into the rivers Sutla, Krapina, Bednja and Drava. This whole region has a number of natural
thermal springs which have developed into beautiful resorts. Some of the better known resorts
are Stubicke toplice (springs), Krapinske toplice, Tuheljske toplice and Varazdinske toplice.
They have been known ever since the ancient times because of thermal springs and quality
water with healing properties. Mineral springs of Tuhelj were known in the Roman times by
the name “smrdece toplice” which means “stinking springs”. The name was given because of
an intense smell of minerals. The thermal water from Krapinske Toplice has been ranked as
the 6th best quality thermal water in Europe. Tourism in thermal spa Stubičke Toplice is based
on health care programme provided in Special Hospital. There is also a hotel with an indoor
pool, a wellness centre and outdoor pool complex. In the vicinity there is another, recently
renovated thermal spa, Terme Jezerčica, that offers accommodation and wellness
programmes.

The tourist region of Hrvatsko Zagorje, beside traditional health and thermal
traditions, has many cultural and historic sights (castles, museums) and many other tourist
attractions like country or village objects. Agro tourism or country tourism is especially
developed here and offers everything from accommodation in apartments, inns or rooms to
wonderful traditional cuisine as well as many sports and recreational activities. If you come to
Croatian Zagorje you will discover its tastes and scents.

You could wander off through history; become a researcher putting together a mosaic
from secrets of shrouded castles or museums. The Staro Selo Museum is the only open-air
museum in Croatia that is equipped with all facilities with which to justify its existence as a
European open-air museum. The restored and reconstructed buildings include 25 residential
houses, 9 farm buildings and 8 smaller structures (2 corn sheds, 2 pigsties, and 4 wells),
covering a total area of 12,640 square meters.

Another aspect of tourism in this region is religious tourism. Visitors come from all
over the world to take part in a pilgrimage to Marija Bistrica which is a well known
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 41

pilgrimage center in Croatia. In the church, you can see the miraculous statue of the Madonna
with a child from the fifteenth century. Around the church, there are many stands where you
can buy candles, honey, and biscuits. Not far from here, there is a beautiful, classical style
castle from 1786 (Hellebach) representing typical European architecture from that time.
Croatian Zagorje is rich in cultural and historical heritage.

The area of Hrvatsko zagorje is ideal for all devotees of antiquities and culture, or for
those who long to set out into romantic locations. This is the area where, on very short
distances, you can find majestic castles or splendid old manors - kurije - which have for
centuries been built here by Croatian noblemen's families of Draskovic, Frankopan, Zrinski
and so on. If you want to meet the real side of Croatian Zagorje you just have to visit its
famous castles. For example castle Oršić in Stubica valley, memorial place of the great
Peasants' Revolt dating from year 1573. You will see the statue of Matija Gubec, rebels'
leader, known as „Peasant King“ – the work art of „grand master“ of sculpture Antun
Augustinčić, standing next to the Oršić castle, residency of the aristocrat family Oršić, one of
the leading families of the Croatian nobility. Today, the baroque edifice of ancient medieval
„burg“ houses the Peasants' Revolt Museum which brings you back to the feudal society and
glorious chivalrous history of Hrvatsko zagorje. Another castle is Gjalski Castle, named after
his best known master, writer Ljubo Babić, alias Ksaver Šandor Đalski, which is situated very
close to the town of Zabok. Veliki (Great) Tabor Castle has for centuries kept watch over
Croatian Zagorje. It is a first-class monument of zero category, one of the best-preserved
medieval castles in Croatia and a representative of late-medieval fortification architecture. Of
all the great houses of the Croatian Zagorje, it is Veliki Tabor that excites the most emotion
and takes us back into the mysterious feudal past. Castle Trakošćan, impressively placed on a
conspicuous cone-shaped hill, with a garden in the middle of wooded parkland, is a cultural
monument of the highest category. It has one of the most beautiful and best-maintained parks
with rich and varied vegetation, full of interesting views, panoramas and atmosphere. The
castle and the park Bezanec are in Valentinovo, near Pregrada. It is located on a small hill in
the vicinity of the creek Plemenscina, from where a picturesque Kostelska valley can be seen.
The castle was built at the end of the 17th century and it belonged to the family Ottenfels,
originating from Carinthia, for the longest period of time. If I was asked to name the most
picturesque manor in Zagorje, I would almost certainly say Miljana, the manor of the old
aristocratic Ratkaj family. It lies not far from the village of Veliki Tabor, the seat of the
Ratkajs, on a little hill near the Sutla, ten kilometres north of Kumrovec. In the castle Novi
dvori in Zapresic you'll find the mausoleum of Ban Josip Jelacic and numerous estate
buildings like granary and a gallery of naive art. No other part of Croatia can offer that many
medieval castles and fortifications, churches and abbeys, and archaeological sites that attract
visitors. All those sights build solid foundation for the development of tourism.

There are lots of festivals and cultural manifestations in Croatian Zagorje. For
example "Days of Kajkavian Words" in Zlatar, competition for the best children's song written
in the local Kajkavian dialect. Then, the Festival of Kajkavian Culture in Krapina, the Tabor
film festival in Veliki Tabor, The Actors’ festival in Krapina, Zagorje Krijesnica, also in
Krapina, The Days of Ksaver Šandor Gjalski in Zabok, Kumrovec Autumns in Kumrovec,
Knights’ tournament in Gornja Stubica, and similar festivals. Those who are keen on
recreation will certainly enjoy Zagorje cycling routes. In this way, tourists can also visit all
churches, castles, and see all beautiful views that Croatian Zagorje offers. It is very important
to say that tourist agencies are very important for the development of tourism in Croatian
Zagorje, primarily for the promotion of natural attractions, fascinating castles, incredible
environment, entertainment and similar things.
ATRAKTIVNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE – HRVATSKO ZAGORJE 42

And for the end, Zagorje is a “green park” with numerous castles and manors, with
the most valued church buildings of the Croatian baroque and modest "Zagorje houses". This
is the area of Kajkavian speech and one of the most beautiful and the most romantic parts of
Croatia. It is made for rest and recreation during the whole year: hiking, swimming, skiing,
hunting and fishing. Zagorje, rich in monuments, resorts and thermal springs with indoor and
outdoor pools found in forest valleys, offers something for everyone.