Metalno doba

Izvor: Wikipedija Skoči na: orijentacija, traži Metalno doba je razdoblje ljudske prapovijesti u kojem čovjek od metala izrađuje oružje, oruđe i predmete
svakodnevne upotrebe

Prapovijest Paleolitik Kameno doba Mezolitik Neolitik Bakreno doba Metalno doba Brončano doba Željezno doba

Periodizacija

Širenje obrade bakra od najstarijeg razdoblja do 4300. pr. Kr.

Vix krater, brončana grčka vaza zapremine 1,100 litara - najveća ikada pronađena (Châtillonsur-Seine, Burgundija).

• •

Bakreno doba ili eneolitik - razdoblje u kojem se još upotrebljavaju predmeti od obrađenog kamena, ali sve više prodire upotreba bakra; oko 3500. pr. Kr. - oko 2200. pr. Kr. Brončano doba - Razdoblje u kojem se predmeti izrađuju od bronce; o.2200.g.pr.Kr. o.1200.g.pr.Kr. Željezno doba - razdoblje u kojem se predmeti izražuju od željeza; od o.1200.g.pr.Kr

Poslije najnovijeg istraživanja na neolitskom nalazištu Pločnik, kod Prokuplja (Srbija), starom 7,500 godina, arheolozi su još jednom potvrdili tezu da je metalno doba u Europi počelo mnogo ranije nego što se do sada smatralo. Prema riječima arheologa Dušana Šljivara, pronalaženje raznih metalnih predmeta upućuje na zaključak da je metal počeo da se koristi 500 do 800 godina ranije nego se prije vjerovalo[1].

Arheološki nalazi [uredi]

Zidali su peći od gline visoke oko dva metra. Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba.. stijenama i na površini zemlje.. bakreno doba – oko 3000 pr.Kr. Iberska brončana fibula iz oko 1100. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. a taj se omjer pokazao najboljim pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. a zatim u srednju i sjevernu Europu oko 2000 pr.bronca. Brojni rudnici bakra i kositra iz brončanog doba u raznim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali tu vještinu. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu. Kr.). Europa 4000 pr. . Kr. Legura bronce pravi se od 90% bakra i 10% kositra. bakar.Kr. Kr. tako da se i dalje najviše koristilo oružje od kamena.) i iz Rima (4. Ta utvrđena naselja na brežuljku nazivamo citadelama (gradinama). srednja Azija 5000 pr. Vještina pravljenja bronce pojavila se na srednjem istoku oko 3000 pr.. zapadna Azija 1000 pr.kovani bakar. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi legure bakra i kositra = bronce. ali sve više i oružje (vrhovi strijela i koplja.željezo.. sasvim slučajno. Zlato i bakar bili su prvi metali otkriveni još u neolitu.Zanimljivo je vidjeti i znati starost prvih predmeta od nekog metala kroz povijest i regije: • • • • • • 9000 pr.zlato.željezo. Kr.Kr. u kojima su topili rudu i pravili kalupe koji su služili za oblikovanje istopljenog metala.). mačevi i bodeži). st. Vjerovatno je pračovjek. milenijumu prije Krista prvi savladali vještinu izdvanja metala iz rude. pr. Sječiva od bakra su se lako krivila i tupila jer je bakar mekan metal.. Bliski istok 2300 pr. jer se pored zemljoradnika i ratara javlja i treće zanimanje – ratnik. Europa Osobitosti Nakon mlađeg kamenog doba (neolita) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv.Kr. pr.. Radi obrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuje kamenim suhozidom. Europa 1500 pr. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih izuma: kotača i lončarskog kola.bronca. srpovi).Kr. Stanovnici Male Azije su u 6. naložio vatru te je u ohlađenom pepelu pronašao grumuljice metala.Kr. i odatle je prešla u Europu. Kr. st. Topljenje rude i daljna obrada metala predstavljaju početak razvoja metalurgije. Od bronce radi se razno oruđe (npr. Ovi metali nalaze se u rijekama.

Željezno doba se nastavlja na brončano. s nalazištima kraj Virovitice. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom Vučedolska golubica. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Na prostoru kraj Dunava pronađena su kuće pravokutnog oblika. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij. U Egiptu tragovi uporabe željeza datiraju iz 4. Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prethistorije. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja novca. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Liburni. Donja Dolina na Savi i Ripač na Uni. Japodi. Ostala važnija nalazišta su Nezakcij u Istri. na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Zagreba i Velike Gorice. Metalno doba na prostoru Hrvatske. U Mezopotamiji široka primjena željeza počinje oko 1000 pr. a početak i trajanje je različito na različitim područjima. milenija pr. Kr. Kr. Iliri su živjeli na prostoru južno od Save. a do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300 pr. a živjeli su na području sjeverno od Save i Kupe. . a najvažniji narodi su Histri. a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana. a na tlu južne Hrvatske cetinska kultura.. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika. Delmati i Ardijejci. Kr. Keltski narodi pojavili su se u IV. Najvažnija kultura ranog brončanog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkovačka kultura. oružje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje barenih sjekira. Vučedolska golubica Na prijelazu iz mlađeg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala se Vučedolska kultura. Obje od njih. U kasnom brončanom dobu proširila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa žarama. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Rimljani su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne. U željeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. stoljeću prije Krista.

). Njemačka. ali i kao primitivni kalendar. bronca. Vještina pravljenja bronce pojavila se na srednjem istoku oko 3000 pr. Kr. bakreno doba – oko 3000 pr. Umjetnost brončanog doba Primjeri oružja od bronce. Saska.) i željezno doba (1300 pr. • Umjetnost eneolitika [uredi] Nakon mlađeg kamenog doba (neolita) slijedi prvo doba kovina koje nazivamo eneolitik (tzv. Kr. Nebra disk. pr. Ovaj disk je najvjerojatnije služio za religijske obrede. potječe iz vremena oko 1000. Ono je zapravo prijelazno razdoblje iz neolitika u metalno doba jer je bakar premekan i oblikuje se na sličan način kao i kamen. a zatim u srednju i sjevernu Europu oko .Umjetnost metalnog doba Berlinski zlatni šešir pronađen 1996. Bronca najprije dolazi u jugoistočnu Europu. Nebra.-800. Pravo metalno doba obuhvaća dva perioda: brončano doba (oko 2000 pr. Umjetnost metalnog doba je umjetničko razdoblje nakon kamenog doba koje završava pojavom prvih civilizacija s kojima se jedno vrijeme i preklapa. Rumunjska. Kr.). promjer 30 cm. Kr.. pr. i odatle je prešla u Europu. oko 1600. Kr. Kr.

Kad se počelo proizvoditi kovinsko posuđe. Brojni rudnici bakra i kositra iz brončanog doba u raznim krajevima Europe dokazuju da su tadašnji ljevači brzo svladali tu vještinu. To je bilo vrijeme dvaju najvažnijih izuma: kotača i lončarskog kola[1]. Cikladsku kulturu. Radi odbrane od napadača naselja se premještaju iz dolina na teže osvojive brežuljke i utvrđuje kamenim suhozidom. mačevi i bodeži). a taj se omjer pokazao najboljim pa se i danas primjenjuje kod umjetničkih odljeva. Zapadno-Europski krug i Istočno-Europski krug. Hallstattska kultura. Kako je oružje simbol ratovanja. srpovi). Unutar svakog kruga postoji niz manjih lokalnih kultura. U brončanom dobu javljaju se i prve civilizacije u Mezopotamiji i Egiptu. Helatsku kulturu i Maloazijsku kulturu. Kr. Od bronce radi se razno oruđe (npr. poput naselja nuraghi na Sardiniji (npr. Umjetnost željeznog doba [uredi] Ogrlica od jantara. agresije i pljačke. Nordijski krug. pr. Spiralna fibula iz brončanog doba s Iberskog poluotoka.-6. 8. uz praktičnu namjenu i znak bogatstva.. Legura bronze pravi se od 90% bakra i 10% kositra. Brončano doba dobilo je naziv po uporabi legure bakra i kositra = bronce. tako su velike fibule. a izum lončarskog kola doveo je do usavršavanja lončarstva[2]. Ta utvrđena naselja na brežuljku nazivamo citadelama (gradinama)[4]. Austrija . Ciparsku kulturu. Citadela Nuraghi na Sardiniji. st. jer se pored zemljoradnika i ratara javlja i treće zanimanje – ratnik. Izum kotača donio je brojne blagodati i olakšao čovjeku rad. ali sve više i oružje (vrhovi strijela i koplja. U brončano doba sve je više nakita. Srednje-Europski krug. Ona su bila rasprostranjena diljem Europe i oko njih nastajale su brojne kulture brončanog doba od kojih razlikujemo 5 glavnih: Egejski kulturni krug. te je posuđe bivalo sve tanjih i glatkijih zidova. Kr. Su Nuraxi). pa tako Egejski kulturni krug obuhvaća: Kretsku (Minojsku) kulturu. osobito kopči ili fibula za kopčanje odjeće spiralnim žičanim ukrasima[3]. nastali su i novi oblici oštrih bridova koji se nisu mogli napraviti od gline.2000 pr.

Arheološki muzej Valladolid. zeleni malahit ili kao crvena stijena. Balkan i Bliski Istok. patrijarhat i prodiranje indoeuropskih skupina s istoka. a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos = 'bakar kamen') zbog usporedne uporabe bronce i kamena. U stručnoj literaturi najčešće se koristi pojam eneolitik. U europskoj povijesti i arheologiji povezuje se s početkom formiranja indoeuropskih plemenskih zajednica na područjima koja obuhvaćaju Pricrnomorje (Crno more). • O bakru [uredi] Bakar je mekani metal koji je lako obradiv materijal i primitivnim kamenim alatom. razvoj bakrene metalurgije. a postoje realne teorije da je taj bakar bio prodavan i Egiptu i drugim Bliskoistočnim zemljama posredništvom takozvanih "Naroda s mora". Španjolska. budući da je njime bolje određen prijelazni karakter ovog razdoblja.Bakreno doba Bakreno doba ili češće eneolitik (4. pr.000 mjesta od kojih neka potječu iz 3000. čiji grumeni su mogli dosegnuti težinu od 100 kilograma. nalazila su se okolo velikih jezera na granici SAD i Kanade i bilo je pronađeno više od 10. Povijest uporabe [uredi] . tisućljeće prije Krista) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba.. gdje se eksploatirao bakar. lovom i ribolovom. Karakteriziraju ga prevladavanje stočarstva nad poljodjeljstvom. Prapovijest Paleolitik Kameno doba Mezolitik Neolitik Bakreno doba Metalno doba Brončano doba Željezno doba Vrhovi kopalja od bakra iz San Román de Hornija. Geokemijska analiza je potvrdila da je taj bakar bio eksportiran do Južne Amerike jer su njegovi tragovi nađeni u grobu Inka. Kr. snažnije povezane plemenske skupine. Na zemljinoj površini se najčešće pojavljuje kao plavi azurit. Jedna od takvih najvećih nalazišta. i 3.

Stadtmuseum Bruchsal. pa sama prisutnost i kakva-takva proizvodnja nije dovoljan rezlog za izdvajanje novog prapovijesnog razdoblja ukoliko to ne povlači i promjene u načinu života. Njemačka. Cayonu Tepesi. čija šira upotreba uvodi čovječanstvo u Brončano doba. čime su dobili alat i oružje potrebne tvrdoće.. Francuska. Jedina mana te obrade je bila krhkost. metalurga. pr. kada je od slitine bakra i kositra dobivena bronca. a time i stvaranje znatnijih materijalnih bogatstava. srebra i olova. pr. Lijevanje bakra otvorilo je mogućnost za slijedeću stepenicu u razvoju čovjeka. rudara. iz Turske. "Ötzija. Sve važnija je bila potraga za rudom. kovača. godine otkrivaju arsen koji dodaju bakru. Bakar je pri tome hladno kovan ili lijevan. Zbog svoje mekoće. Pa tako u gospodarstvu dolazi do prevlasti stočarstva nad poljoprivredom. Pojavile su se skupine prvih specijalista. bakar su poznavale i rabile neke neolitičke kulture. Paralelno s bakrom. čime povećavaju njegovu tvrdoću. Osobitosti [uredi] Rekonstrukcija tzv. pr.Nalazi "Kulture zvonolikih pehara". ledenog čovjeka" u muzeju Bélesta (Ariège). Kr. proširila upotreba bakra po cijelom Mediteranu i obalama Atlantika. a ono brže stvara viškove.. No. Oko 3500. Osim toga snaga životinja u bakrenom dobu se sve . Tako se s vremenom do 3800. bakar se u početku koristio za nakit. oko 1800. Kr. no otkrićem obrade hladnim postupkom dobili su dvostruku tvrdoću. te omogućuje intenzivniju trgovine. a time nastaje arsenova bronca. kojeg je relativno jednostavno pronaći u prirodi bez potrebe za tehnologijom rudarstva. pr. Bakreno doba označava razdoblje kojem je čovjek stekao znanje izrade metalnih predmeta od bakra. Sve veća upotreba bakra uzrokovala je promjene u tadašnjem društvu. u blizini kojeg se nalaze rudnici bakra koji se i danas eksploatiraju. Najstariji dokazi korištenja bakra potječu iz 8000. došlo je i do eksploatacije zlata. Kr. Kr.

spremni da se izbore pod svaku cijenu. s vrlo jakim naglaskom na metalurgiju i društvene promjene koje će krajem eneolitika dovesti do stvaranja plemenskih i rodovskih aristokracija. koji ukazuje na kontinuirani razvoj neolitika u bakreno doba. čije su populacije prisiljene tražiti nove krajeve za život. Kr. nisu imale revolucionarno obilježje neolitika. kojima su bila potrebna nova prostranstva za stoku. duhovnom i gospodarskom smislu. Svemu se tome nisu mogle oduprijeti konzervativne poljodjelske populacije preživjelog neolitika. tj. U društvenom pogledu formiraju se čvršće povezane i organizirane patrijarhalne rodovske i plemenske zajednice.češće rabi u poljoprivredi i transportu. kao i u neolitiku. Granice između ranog. Rani eneolitik određuju kulture još čvrsto utemeljene u neolitiku. Iz tih krajeva pristizali su brzi. Sam razvitak gospodarstva dovodi do užih specijalizacija unutar pojedinih gospodarskih grana. stepskog grobnog humka (tumul) u Rusiji. pa se prebacuju na europsko tlo. a put vodi preko Šumovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. da je pored novih elemenata još uvijek vrlo prepoznatljiva tradicija neolitika u svim sferama života.). Regionalne odlike [uredi] Europa [uredi] . jest egejski i maloazijski prostor. Tallinn. Presjek kurgana. Zakavkazja i južnoruskih stepa. pokretljivi stočari[1]. Arheološki muzej. kulture vrpčaste kermike ili kulture ratnih sjekira sa sjevera Europe (oko 2000. pa se stoga za bakreno doba često služi izraz eneolitik. No u ovome trenutku pojavljuje se novo ishodište migracija. Isto vrijedi i za termine halkolitik (rabi se uglavnom u kontekstu egejskog i maloazijskog svijeta) i kuprolitik. novi povijesni put koji će imati veliku ulogu u svim kasnijim razdobljima povijesti . Estonija. Nalazi tzv. Srednji i kasni eneolitik predstavljaju udaljavanje od neolitičkih tradicija.područje Ponta. Područje napretka i inovacija u eneolitiku. pr. u materijalnom. Iako su sve te promjene bile izuzetno značajne. a nije nevažno ni to da su oni već dobro ovladali metalurgijom. srednjeg i kasnog eneolitika nisu jasno definirane.

zajedno s prodorom Proto-Indo-Europskih jezika. pr.).200 grobova). započelo oko 5. što metalurgiju u Europi čini još starijim. dinastije (oko 1500. uz desnu obalu Dunava. pr.-2200.. koja je imala središte u istočnoj Slavoniji. Rudnik bakra iz bakrenog doba u dolini Timna. Kr. Kr. Varna i kompleks Durankulak koji je najveća prapovijesna nekropola u jugoistočnoj Europi (do danas istraženo 1. Kr. Subsaharska Afrika se razvijala odvojeno od ostatka svijeta jer je Sahara djelovala kao prepreka koja je ovo područje odsjekla. gdje su kamene sjekire klesali u obliku izlivenih sjekira.. Egipat Nova država). pr. Uz njegov leš pronađena je bakrena sjekira koja dokazuje da se bakar iskapao u Europi 5. odakle potječe tzv.500.[6] Kultura Varna u sjevernoj Bugarskoj pripada novijem bakrenom dobu (oko 4400. kr.-3000.). Odavde se proširila obrada bakra i bronce u ostatak Europe. Megalitski hramovi na Malti su djelo dvije faze bakrenog doba: tzv. pr.) i vrhunac tijekom trajanja hramskog kompleksa u Tarxienu koji je ostao u uporabi sve do 2500. Tako se bakrene i brončane kulture javljaju sporadično i nepovezano.300 godina (500 godina prije no što se vjerovalo). kao imitaciju bakrenih sjekira[4] Primjeri bakrenih kultura su Vila Nova de São Pedro i Los Millares na Iberskom poluotoku[5]. Kr. milenija pr. pr Kr. pr.[3] Da je saznanje o uporabi bakra bilo raširenije od same uporabe svjedoči kultura ratnih sjekira (Kultura vrpčaste keramike) iz sjeverne Europe. pustinja Negev.[2] Još starija bakrena sjekira pronađena je u Prokuplju u Srbiji (datirana oko 5. faza Ġgantija (3600. a pojedina plemena ostaju na razini kamenog doba (Bušmani) sve do pojave kolonijalnih osvajača u 18. Afrika [uredi] Bakreno doba u Starom Egiptu. i 19. pr.-4100. Kr. Vučedolska kultura. Kr. Azija [uredi] . kultura zvonolikih vrčeva iz razvijenog bakrenog doba. Izrael.Ötzi (ledeni čovjek) pronađen je u Ötztalskim Alpama i njegovi ostaci su datirani u 3300. tj. je trajalo duboko u Srednje Kraljevstvo kada je bronca postala popularna tek za 18. stoljeću. imala je svoj vrhunac od 3000. a karakteriziraju ga obojena keramika i bogate nekropole (npr.

bakarni arsenik. pr. do 3300. Kr. bronca (bakar-kositar) i bakar-arsenik-kositar). Kr. Amerika [uredi] Neovisna i sporadična pojava obrade bakra i bronce se javila među Inkama u južnoj Americi i među mezoameričkim kulturama u zapadnom Meksiku. u kulturama Jiangzhai i Hongshan. navodi na zaključak kako je u bakrenom dobu bila razvijena zavidna robna razmjena.[7]. Prema nalazima A. kada je prevladala uporaba bronce. Parpole. Kr.. Željezno doba . a u široj uporabi oko 800. južnog Turkmenistana i sjevernog Irana od 4300. no ne u široj uporabi. Kr. Odmah se javljaju regionalne razlike u obradi metala između središnje i južne Amerike (gdje nastaju razne vrste legura: bakarno srebro. pr. U Južnoj Aziji su pripadnici Mehrgarh kulture koristili oruđa od lokalnog bakra od 7700. godine).–3300.-3100. milenija pr. U poređenju s ostatkom svijeta. a morskim putovima proširila se prema sjeveru. ona je trajala usporedo s uporabom kositra sve do 4. pr.U području plodnog polumjeseca (od Levanta do Mezopotamije). Najvažnija kultura bakrenog doba je mezopotamska kultura grada Uruka (4000.). to se dogodilo relativno kasno (oko 600. sličnosti lončarije civilizacije u dolini Inda. Kr. prva ljudska civilizacija. dok se na Dalekom Istoku bakreni predmeti javljaju oko 4000. gdje se i pojavila uporaba bakra. pr.

kada se znanje o taljenju željeza proširilo Bliskim Istokom i Grčkom. Oko 1500. a prve su Kobanska kultura i Novočerska kltura iz oko 900. a na području srednje i zapadne Europe kraj je vezan uz dolazak Rimljana. na sjeveru živjeli su rani Germani i Baltički narodi na obalama Baltičkog mora. Dačani i Grci. Kr. Dio halštatskog brončanog pojasa iz Vače (Slovenija) s prikazom bitke Ilira i Kelta (5.. Izvan tog prstena. a početak i trajanje je različito na različitim područjima. Četiri njihove grane razvile su se u znamenite skupine povijesnih naroda: Kelti na zapadu. Kr. Tako se za početak željeznog doba drži 1000. U srednjoj i zapadnoj Europi ono traje kroz cijeli milenij. a oko 4000. pojavljuju se predmeti izrađeni od željeza iz meteorita. Kr.Prapovijest Paleolitik Kameno doba Mezolitik Neolitik Bakreno doba Metalno doba Brončano doba Željezno doba Johann Georg Ramsauer (1795. stoljeće pr. Kr. željezni mačevi pronađeni u Hallstattu. do opće uporabe željeza dolazi tek oko 1300.). Kr. koje su karakteristične po sahranjivanju elite u kurgane.). Italci na jugu i Iliri na jugoistoku (glasinačka kultura).. dok su se na jugoistoku nalazili Tračani. pr.pr. pr. Kr. • Željezno doba u Europi [uredi] Rane kulture željenog doba u Europi su obradu željeza naučile od naroda s Pontskih (Kaspijskih) stepa i Kavkaza. Obrada željeza hladnim kovanjem počinje negdje na Bliskom istoku oko 6000. Iako u Egiptu postoje tragovi uporabe željeza još iz 4. pr. pr. Kr. pr. Hetiti. do 800. koji su živjeli na području današnje Turske. Kr.-1874. ljubomorno su čuvali tajnu obrade željeza. Njihova kultura je navodnom selidbom Tračana i Kimerijaca na zapad udarile temelje halštatskoj C kulturi. Kraj željeznog razdoblja znači i kraj prapovijesti. Slaveni na sjeveroistoku. Željezno doba se nastavlja na brončano. tisućljeća pr. .

st. Rano skandinavsko željezno doba ovisilo je o nečistom željezu iz tresetišta koje se skupljalo već prije 3000 godina. Građevine iz ovog razdoblja su impresivne.) i kasna željezna latenska kultura (prema mjestu u Švicarskoj.–450. prije svega sjevernoj Njemačkoj i Danskoj. Dun Carloway. Kr. pr. premda je ova kultura pretežito bila brončana. Kr. poput tornjeva (broch) i citadela (dun) na sjeveru Škotske i bezbrojnih utvrda na otocima. Ova rudača je ponekad pronađena uz željezne sjekire i mistične azbestne posude kulture Ananjino. a obrađivali su većinom željezo iz crnog pijeska (iz crvenice) s velikim postotkom fosfora. pr. pr. . te pravo željezno doba započinje s pojavom Etruščana. željezno doba je podijeljeno u dvije faze u kojima dominiraju Kelti: rana željezna halštatska kultura (prema mjestu u Austriji. do rimskih osvajanja. Hallsttatu. pr. Škotska. Etruščanska civilizacija je cvala sve do rimskih osvajanja i nestala je njihovim osvajanjem posljednjeg etruščanskog grada Velzna 265. za koje se smatra da je bilo metalurško središte drevne Skitije. Metalurgija i azbestna keramika je postojala od ranog doba jer su Skandinavci znali postići visoke temperature. te sve do 5. dok je u južnoj Skandinaviji dominirala veoma slična Gregan kultura. Većina predmeta skitske umjetnosti iz 5.. st. U sjevernoj Europi.[1][2] U središnjoj Europi. i 4. pr. stoljeća u onim dijelovima koje nije osvojio Rim. HaC i D. u današnjoj Ukrajini. Kr.Uz te kulture. 800. prije Kr.[3] do rimskog osvajanja. Skiti su proširili obradu željeza još od 7. vladala je Jastorf kultura. Kr. La Tène) koja traje od 450. Kr. broch u Lewisu. pronađeni su u Nikopolu (Kamensko Gorodišče). Podrobniji članak o temi: Povijest Italije U Italiji željezno doba započinje s vilanovskom kulturom (Toskana). Podrobniji članak o temi: Povijest Velike Britanije Na Britanskim otocima. željezno doba traje od 800.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times

Cancel anytime.