Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. svesno ubijajući ljude. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. izlazi na scenu. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali. na 74:1 u 1995-toj. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. Korporatokratija nije zavera. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. Ideja je naravno pogrešna. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost. onda kada sam bio ekonomski ubica. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 . Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. onda izazivamo vraga. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. trošimo i još više trošimo.“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama. preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe. banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Moj zadatak je. odgovarajuću ishranu. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. bio deo relativno male grupe. energetskim postrojenjima i aerodromima. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status. ekonomske ili vojne potrebe. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. Na kraju. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. ţivotinje i rastinje. Kamo sreće da je tako jednostavno. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. rekla bi. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. čineći genocid nad starim kulturama.

Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. dok je za nas to bio rat zbog moći. Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. glavna pritoka Amazone. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. Ispovedanje greha je početak spasa. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. glavni grad Ekvadora. Godine 2003. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. ali dojmljiv.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito. udaljenog više od tri hiljade milja. zagaĎenju i nasilju. granična ispostava i vojna baza. nastanjen uglavnom vojnicima. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 . demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo. Dţeneral Motorsa. novca i prirodnih izvora. porodice i zemlju. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu. Zaparima i Sinhiarima . Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. o prvoj istinski globalnoj imperiji. naftnim radnicima. Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. sna o globalnoj imperiji. Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. Grad Šel. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. priča kako o tvom svetu tako i o mom. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. Najka. Stanovnici grada. Dţeneral Elektrika. koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. moramo preuzeti odgovornost. Imperije ne traju večno. EHM-i. Zaparen grad. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. krči svoj put niz Ande. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao.

Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. zemlja primatelj mora sve to vratti. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. našom vladom i bankama. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. duţnik nam i dalje duguje novac . Od 1970. Ekvador nije iznimka. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2. Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod. ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. teškim metalima i karcinogenima. a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . god. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade. tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. i 1992. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. 7. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. voda zagaĎenih naftom. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD. kao što su nafta ili Panamski kanal. a u ţelucu sam osjećao kruljenje. nezaposlenost se popela sa 15% na 70%. luka. U suštinmi.i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu. Danas je za novih 1. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. maja 2003. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim. U doba moje prve posjete.više 6 . u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. nedodirnut i nevin. Naravno. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita). i iznos glavnice i kamatu. Naţalost. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru. EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu. Znoj mi je navlaţio košulju. aerodroma ili industrijskih postrojenja. ona upravlja našim najvećim kompanijama. prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. Na primjer.5 biliona dolara. 1968. postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima. Hjustonu ili San Franciscu. makaoi i jaguari su iščezli.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. bankarstva i inţenjerstva. a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake. grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. Ako je neki EHM sasvim uspješan. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati. autoputeva. dug tri stotine milja. a cijena servisa . više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala.

Uz to. a cijena servisa . 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan. Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. Naravno. potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. Venecuela.5 dolara za zdravstvo. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. milijardama po cijelom planetu . U meĎuvremenu. čija je snaga 156 megavata. Uz nas su trčkarala djeca. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru.nalaze se potencijalni teroristi. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne.milionima u Ekvadoru. MeĎu svim tim ljudima . neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet. kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. Ipak sam se najeţio. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue. obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima. kao i njihovi susjedi. mamutski sivi zid. 7 . manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". onima čiji su ţivoti najviše ometani branama. Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. godine . Njegov beton bio je potpuno neumjestan.5 biliona dolara. godišnje . poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. ali su uspjeli u Ekvadoru. naš treći najveći dobavljač nafte. a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku. a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina. Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške. za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći.što ostavlja oko 2. mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače. Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004. bušenjima i naftovodima. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2. septembra 2001. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom. Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. prijete ratom protiv naftnih kompanija. Uistinu. Tada smo ostavili Banos iza sebe.

odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice. vrebaju u sjeni. Šakali su ovdje uvijek. Gledajući tu branu. ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka. Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi. moralistički. Kad sam roĎen u Hanoveru. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. RoĎen sam u srednjoj klasi 1945. Bio sam jedinac.kao toliko puta svagdje u svijetu . Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Kad sam prošao pokraj čudovišta.a to je vrlo bitna opomena . na pozornicu stupa mnogo mračniji soj. pitao sam se . savezna drţava Nju Hempšire. vijeku. Danas više ne nosimo mač. Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu.kao toranj iznad istoimenog grada. porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske. a po definiciji je legitiman. Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu. godine. Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku.kada će ti ljudi krenuti u akciju.uz stipendije. Bostona i Nju Jorka. (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru.ako ne uspijemo. Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. njihovi strogi. razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo. Oba moja roditelja bila su Jenkiji. Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka. Mi smo javne. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava.reklo bi se arogantno . Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju. nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni. naučili smo to iz istorije. 8 . ponosno . po svakom stepenu devet do dvanaest. Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete . jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom. oni koje mi EHM-i zovemo šakalima. Na taj način sistem djeluje. Činimo se skromnima i normalnima. otvorene osobe. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. Ipak . Mi smo EHM vješti. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima. poput Amerikanaca. Zauzimamo se za čovjekoljublje. Karakasa. Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati. koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira. i 19.

a gotovo svi su bili bogati. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Prisilu i Dţuds.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. ja sam ih odbacio. Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje. a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada. Ipak. i izdavao peškire u svlačionici. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. uzimao lopte za fudbalsku ekipu. Po mom utisku. Bio sam osamljen . pitao me otac. a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira. Kad se šakali pojave. bio je namijenjen studentima i studentkinjama. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom.graĎanima. pa iako je Braun bio u Ivz ligi. drvosječe i fabrički radnici. "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama". kojoj je moj otac bio trener. "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona.za seksom. Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate. Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona.i strašno frustriran. Postao sam počasni student. pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna. Znao sam da je to bilo i više nego šala. voda. Počevši od mog četvrtog roĎendana. Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . u meni je kipjelo. Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. urednik studentskih novina. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume. jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere . Pronaći ću savršenu ţenu. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. oni su više voljeli Midlbarz. On o tome nije ţelio ni čuti. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". pitao je. i ja sam popustio. Istina. stanovanje. "Šta će biti ako slomiš nogu". no mi se nismo smatrali siromašnima. grijanje. ostajao bih sam na breţuljku. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. koju je 1921. Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". kapitan dvije univerzitetske ekipe. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama. hranio sam se u blagovaonici osnovne škole.pa čak i sklonija tajnosti. sagradio djed. Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ). no ipak sam slijedio njihove ţelje. 9 . čeznuo sam za ţenskim društvom . bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama. No. a one su me zaboravile. a ja nisam imao djevojku. ali ja sam bio siromašan. Nismo imali komšija. Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni.

Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti. Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. koga ću zvati Farhad. Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. napolje na greben visoko iznad Oter Krika. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. Vjenčali smo se. Jedna se pojavila u liku Iranca. optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći.kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). gdje su se nekada vodile borbe te francuski. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo . izgubio sam stipendiju. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. igrao je fudbal profesionalno u Rimu. Obojica smo se preselili u Boston. Farhad me naučio piću. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . indijanski i revolucionarni ratovi. Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz. Kasnije iste 1965. Pijani farmer. Otac mi je prijetio da će me se odreći. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. na Fakultet za poslovnu administraciju. sjajan inţenjer. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo. Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. Meni je godila njena paţnja. Moje su ocjene naglo pale. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam. Farhad me podrţavao. valovite crne kose i očiju boje lješnika. uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. Ipak je Farhad bio izbačen. Bio je to ključni trenutak mog ţivota.a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . a on me mnogo čemu naučio. Diplomirala je 1967. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. Prvi. Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. 10 . Farhad je uletio meĎu nas. Upoznao sam i En. podigao me i zavitlao u zid. Njegov najbolji prijatelj. Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Enin otac.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. ona me ipak primila pod svoje okrilje. gorostas od čovjeka. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet. On je na svaki način bio potpuno suprotan meni. U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku. gdje smo dijelili stan. U stvari. koja je bila u zemlji dosta nepoznata . Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca.

Ljutnja na roditelje. Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. a ako jesam. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma." promrmljao je. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu. osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi. takoĎe kasnije. MeĎutim.ljudi koji razumiju domorce. s profinjenijom titulom. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio. gdje. uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana. moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota. Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. rekao je. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti . Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. bio sam siguran da neću proći na testiranju. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. moja zadnja pobuna protiv oca. Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. Otkrio sam. moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. Začudo. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. Jedno od njih bila je amazonska šuma. stavove prema roditeljima.upravo Amazon postati pravo mjesto. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre.što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki. Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA. Nazvao sam strica Frenka. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja . Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk. kako je on isticao. 11 . bio sam povodljiv. "Prepuna je nafte". Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili. ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa. Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti. Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku.

pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. Bio je potpredsjednik u "Chas. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. Svjetska banka. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom. Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim. s profinjenijom titulom. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. T. spustio avionom u našu zajednicu. ali da njegov najveći klijent. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil. Radili smo u Andima s potomcima Inka. a ne Afriku. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. pomislio sam. a ipak sluţe interesima imperije. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. imenom Einar Greve. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. kao ni nekoliko godina poslije. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. Ma ne. U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968." (MAIN). a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo. Ja sam traţio Amazon. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina. Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. Main Inc. Prihvatili smo ponudu. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet.

no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. Diskrecija im je bila simbol." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao. 13 . MeĎutim. panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije.dva s magistraturom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. nego su i dobro zaraĎivali. koji su imali savršene preporuke . O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. "Halliburton" i "Bechtel". ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. Indonezije. Razgovor sa štampom bio je tabu. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. Tako se dogodilo da sam u januaru 1971. ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. Little". kao što su "Arthur D. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. koji se izleţava uz hotelske bazene. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike". Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe. oni su mi savjetovali da prihvatim posao. oni su strašno zakazali. a poloţaj im je bio zavidan. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. To se jednostavno nije tolerisalo. Konsultovao sam se s Eninom porodicom. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. jedan s doktorskom titulom. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. pucati od zavisti. Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. "Brown & Root". Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište. Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. Einar me angaţovao kao ekonomistu. Iako su sve to bile samo maštarije. a moj ego je narastao. Angaţovan sam kao ekonomista. "Stone & Webster". da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine.

koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu. Procijenio sam da je malo starija od mene. MAIN je bila mačo korporacija. su bile samo četiri ţene. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu. Pitao je za En.. ostajete zauvijek. znaš. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu. imamo velik projekt u Kuvajtu. "Ne moraš biti zabrinut". Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi. Ipak." običavao je reći Einar. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Jednom prilikom čudno me pogledao. MeĎutim. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt.pa čak ni Vaša supruga. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. Bio sam nedavno u Vašingtonu. ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 . "Svakako. bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). "imamo za tebe velike planove. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu . "Tačno po planu. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. Kad jednom uĎete. TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). "Točno po planu". običavao je reći Einar. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu. uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo. Na profesionalnoj poziciji 1971. Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu. Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. za naš novi stan. rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao. Vaša je odluka konačna. Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu. Kad je bio u kancelariji. moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor. U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka. Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. rekao je. bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica ..i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila.

u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. Točnije.da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA. nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. T. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a. Prije svega. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni . iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN. Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti. Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . "Halliburton". NSA. Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom. Kad jednom uĎete. Sada znam ono što tad nisam znao . Vaša je odluka konačna. a ona mi je pruţila ruku. Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju. kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. Inc".pa čak ni Vaša supruga. Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu . Njen pristup. i s titulom. "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. Klaudin Martin. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. "Biću potpuno iskrena prema Vama. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon." Zatim se uozbiljila. "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a.osim nje." rekla je. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata. naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica. Pogledao sam njene njeţne zelene oči. s Prudential Centera. U to sam vrijeme bio previše naivan. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata. Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . bili smo jednostavno EHM-i. Pojma nemam ko ju je plaćao. "Niste jedini". ostajete zauvijek.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji. Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten . kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije. Main. A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale.znam samo da ih je koristila znalački.i karticu s njenim imenom. posebni konsultant "Chas. 15 . da se ponašam indiferentno. uključujući i vojne baze. Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa. bio je skrojen na poseban način samo za mene. Tada ćete morati birati. nasmijala se." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu.Einar.

Primjera radi. Bogati se bogate. Ako se pridruţe komunističkom bloku. zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. to se razumije. Što viši iznos kredita to bolje. "Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". Uprkos tome. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna. Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. Ili. Uprkos svojim vjerodajnicama." 16 . Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam. Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti.. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji. Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza ." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. Ipak. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. autoputeve i luke. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod. tako je to sročila Klaudin. zapravo Ďavolje sluge. To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. Bićete dobro nagraĎeni.. a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. onda. "Moramo pridobiti Indoneţane.za to su oni plaćeni. obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. koji se bore za svoj dio zemlje. a siromašni postaju sve siromašniji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. Kao uglavnom svi američki graĎani. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti. ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u.

prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. Posao je obavio briljantno. Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban. "Plaćeni smo . Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma". ključ je u vašim rukama. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata. Konačno. Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju.dobro plaćeni . Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti. elektrane i aerodrome. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću. poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta). vojno rješenje postalo je previše rizično. Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin. "Nemoj biti lud. Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. više ne moţeš izaći. činilo mi se. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja. Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. 17 . saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući. Istovremeno. "Mi smo malen. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje. Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. Razumijete li. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. "Oni izraĎuju projekte za elektrane. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . današnji BP. jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon.da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo. rekla je. Za nekoliko mjeseci. Kad si jednom u to ušao. nakon više iskustva moći bolje objasniti .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. kad saznam više. Vi ste onaj koji prejudicira budućnost." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana. vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. pridobivši ljude novcem i prijetnjama. ona bi me zbunjeno pogledala. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca. Odlučni trenutak bio je 1951." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila. nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME). MAIN je. Mohamed Mosadeg. ekskluzivan klub". demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana. a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. rekla je. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. Vrlo popularan. od Sjedinjenih Drţava. Uvjerila me da ne. "Oni su inţenjeri". nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu.da zadovoljimo svoje političke. pitao sam se radim li pravu stvar. umjesto da pošalje mornaricu.dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja. ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka.i visinu kredita. Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . Zbog toga je Vašington. privredne i vojne potrebe.

umjesto toga. meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja. Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima. moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera. postalo je jasno da. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama. Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. savjetovala mi je Klaudin. imenovan je doţivotnim predsjednikom. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika). izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. a posebno oni na Javi. Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". Holandija je izišla kao pobjednik 1750. Da je bio uhvaćen. godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). Osim toga. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. a ne politici vlade. (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle.uključujući i NSA . On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. arhipelag sa 17. decembra 1949. a postojali su izgledi da će slijediti i druge. Sve prije nego homogen." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. Sukobi su bili česti i brutalni. a 1963. Na sreću tih stratega. uključujući zaštitni znak. Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima. Java sa svojim prirodnim bogatstvima. s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. Američke izvještajne agencije . kompanija koja ih zaposli. one godine kad su me provjeravali u NSA. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi. Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . Kermit Ruzvelt radio je za CIA. Četri godine borbi završilo je 27. portugalskim i britanskim pustolovima. vidite. Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. koje su pomagale u stvaranju imperija. korporacijama i multinacionalnim organizacijama. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao". Do 1968. oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. one bi se pripisale pohlepi kompanija. Njene sam riječi uzeo k srcu. Postojao je ipak jedan problem. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina). Tako su Indoneţani. 1968.500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura. holandskim. Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona). posljedice bi bile pogubne. istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt . strašno patili.kao agent CIA" već je bilo razraĎeno.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije. većeg od onog u obje Amerike. Raspustio je parlament 1960. Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku.

a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. nasmiješila se. ključna je bila Indonezija.to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. Komandant vojske. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. raslo je moje uzbuĎenje. Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju. Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje. Ona mi je nazdravila. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. ali ona je to osjećala. Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima. Naravno. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot. Indonezija ima i naftu. ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965. godine. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja. Do 1971. Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima." 19 . godine. Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali. Značajno je uprla pogled u mene . godine. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. Nisam mogao s En o tome razgovarati. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. Ukoliko to nije dovoljan podsticaj. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953. "Ako budete nekome govorili o nama. godine. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu.a zatim se hladno nasmijala. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima. "Uspjeli ste". Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. Svakako. Jednog dana 1971. godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. činilo se predobrim da bi bilo istinito. mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala". "Sada ste jedan od nas".

Lijepo i ruţno. Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama. elegantno i prostačko. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale.zavodila su um. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva . Taksi na biciklima s prizorima duginih boja. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu. bili su šokantni. To je bila Dţakarta. u otmenom restoranu na najvišem spratu. Sumatra. o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. mita i erotične ljepote. Poput drugih iz lanca "InterContintala". Ljepota je svakako bila prisutna. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. egzotičnih plesačica sa Balija. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom. Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge. podiţući čašu šampanjca. Već sam i prije upoznao siromaštvo. kraljevina koju su opsjedali Španci. smještena u najljepšem hotelu u zemlji . zapalio je cigaru i. No kasnije. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. Skloništa od kartona. Portugalci ni Japanci. ali ga nije nikada pronašao. Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. morao sam priznati sam sebi da je shema pametna.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. Kao i Kolumo. duhovno i profano. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. postojala je i ruţna. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. kao što sam očekivao. Kao i obično. koji još plove u vodama arhipelaga. nazdravio "dobrom ţivotu". plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama. Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. Ali. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. zmajeva. kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu. Zapravo. Borneo. Naša grupa bila je.Java. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. Čarli je bio znalac o ratu. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji. Indonezija nam nudi blaga. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. mašta i san. ljeta 1972. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu. Celebes . 20 ."InterContinental Indonesia". Otvorila ga je "Pan American Airways". ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. Uţasno sam se osjećao. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo. raštrkanih po zemaljskoj kugli. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. tragična strana grada. Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata. a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. oslikanim na stranama visokih sjedala. Egzotične plesačice s ostrava Bali. Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. Bila je ovo zemlja mistike. gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima. naravno.

jednog od Čarlijevih heroja. a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti. Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer. (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. visoko nad gradom. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu.luke. korporatokratija. vijek. pred očima mi se pojavi slika Klaudin. ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji. jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija". ponovo se nalazi na ispitu. dok ništa ne mijenja za one pri dnu. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". Sada. graĎevinske firme . Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte). On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. "Da. Oko njega je kruţio dim cigare. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju. Zaista. Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. koji je glumio generala Patona.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se. svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti. već ih gura još niţe. Da iko od mojih nastavnika to zna. podsjetio me na Dţordţa C. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode. Prokazivanje istine bi 21 ." rekao je vaţno klimnuvši glavom. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu. Kambodţe i Laosa. govorio sam si.ili svoju vlastitu krv. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni. naftovodi. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama." Izraz lica mu se uozbiljio. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave . to je samo vrh ledenog brijega. "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi. a Čarli je prostoriju obišao pogledom. Integrisan električni sistem je ključni element. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. Jedna mi je riječ pala na pamet. Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece . rekao je Čarli.najnastanjenije zemlje svijeta. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu. Kao što znate. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju. Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene. Skota. Ali.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. Napokon. Dakle. kao i ljudi iz Ambasade SAD. Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . dok razvijate taj stručni projekt. u izobilju prvoklasnog apartmana.

njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota. prijavljujući se Ambasadi SAD. kuvarom.upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. locirajući. Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . a bila je pravo prirodno sklonište. siromaštvo ne tako očito. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. organizujući se. puteva. Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera. a zvali su je njisma. odnosno njenog sistema elektrifikacije. koje su dane provodile uz bazen. Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. kapacitete luka. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka". Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. vrtlarom i brojnom poslugom. Osim stana. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. a razonode mnogo manje. oni vrhunski svjetski izvori. a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. dali su nam je u cjelini. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom. Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia". "Moraš brzo djelovati. Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. sa šefom. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. Usprkos svemu. susrećući mnoge funkcionere. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske. Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture. Klima je tamo bila blaţa. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme." Usmjerio je cigaru prema meni. objasnio je Čarli. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. ali i odmarajući se uz bazen. u vlasništvu Vlade. ţeljezničkih pruga i tih stvari. planirajući elektrocentrale. On. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene. Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. Čarli je pušio debelu cigaru. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. svako vozilo s vozačem i prevodiocem.

Puno je razboritiji porast od šest odsto. dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman. spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim. Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu. Bio je to već njegov drugi raspored. a tada. reče. Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo." "O.u doba depresije. On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni. "Moţda jesam mlad." 23 . Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu. Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . "Mnogo godina. pa i ja sam bio po svijetu". I to su podaci za najbolja vremena. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko. rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu. To će biti kritično. "Ti si već prihvatio njihovu strategiju. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. u vremenima procvata i lomova. Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. očito nesvjestan scene dolje pred nama. učinila za Boston. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. reče Hauard tihim glasom. mladiću. rekao sam. ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. nastavila se kupati. rekao bi uvijek iznova. "Čarli je nemilosrdan. Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . prihvatio se konsultantskog posla za MAIN. "Bio sam okolo po svijetu". Nema više vraćanja. ali se nije dala omesti. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to. U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. Mlada ga je ţena vidjela. a bio je odlučan da ne postane talac. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. ni u kakvom razdoblju s potporom. takozvano Čudo Masačusetsa. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa. Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. konačno. "Pogledaj samo šta se dogaĎa. "Ta će privreda svakako bujati"." Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda. Skupićemo glave.podijeljenih po regijama. Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. Reći ću ti nešto. "Ovo je meĎu nama". ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra. reče on posprdno." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom. Natjeran je da ode u penziju. Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda. Stvari se brzo mijenjaju. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u." "Vidi ga". Drugog svjetskog rata. koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. to je moj moto. pokvarenog i osvetoljubivog. promrmljao je.

Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala. Polako se smirila tuţna činjenica. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. Sigurno sada neće popustiti. Sada"." To me streslo do srţi. "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi. van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva. "prodali ste duše Ďavolu. "Učini sve. Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. Ti . "Vi ste u tome za novac. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno. Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše. Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga. ali osjećao sam se defanzivno. ovo nije Boston. Znao sam da to ne mogu učiniti. "Samo naprijed. odglumio je smiješak. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje. Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati. Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda. Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 . Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. Borio sam se sa suzama. a pruţio ruku pod košulju. a isto tako i moja euforija. a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. U grlu sam osjetio veliku knedlu. U tome ste za novac. Nabori na vodi su nestali. Stariji je čovjek nekuda nestao. Odmah sam osjetio olakšanje. Ovdje su stvari drugačije. Pitao sam se šta da učinim. "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju . "Nesavjesno! To je to.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama. moţda bismo zajedno došli do rješenja. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. Mlada se ţena penjala od kanala. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati. On je već propustio prilike da napreduje u karijeri. Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku. Pogodio me u ţivac. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. Ja sam još mlad i tek na početku. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom. Krenuo sam i stao uz njegov sto. a svakako ne ţelim završiti kao on. Bacio je olovku i zurio u mene. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen.svi vi". druga je prala rublje. Znao sam da ga moram uvjeriti. Hauard je star i ogorčen. očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde.s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji . Stao je i promatrao dječake." reţao je.

En. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge. Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. Odredili su da ja ispunim taj uslov. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti. Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. Utemeljen je na malajskom. Tipično. 25 ." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. koji je sluţbeni u Indoneziji. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare. ne duţa od dva ili tri dana. ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. ali nemaju pravo. Klaudin. Velik mi je teret skinut s leĎa. Einaru. Čarliju. to je bilo izvjesno. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka. zmijama i nekvalitetnom vodom.pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao.Hauardu. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni. rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. rekao mi je. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. nezavisno od mojih zaključaka. ali je za sve osim majke bio Rasz. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo. MeĎutim. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. stricu Franku . U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. Čvrsto sam zaspao. vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu. Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. Počeo me podučavati jeziku bahasa. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji. znaš kako se ponašati s insektima. Zvao se Rasmon. Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . "Nema potrebe za namještanjem brojeva". Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje.

Kako je postajalo kasno. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. opet. Nisam znao odgovor. kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . meĎutim. šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. zagrlili se i otišli u svoje sobe. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. muziku. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. u otmenim restoranima. prema mom riječniku. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova. Osim toga. Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka. Toga sam i prije bio svjestan. Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada. Tu veče ću zauvijek upamtiti. Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. predstavljali jedan drugome. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti. Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis. gutača vatre. udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. hranu. postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. No kad sam tamo prispio. Potajno sam. Još sam nešto zapazio. 26 . veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva. čija bi odjeća. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima. To je. bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom. Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. bioskopima i skupim samoposlugama. dijelim s njima grad. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. sada su bile mrska pojava. Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina. Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli. Kad bi me. na primjer. koji su. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. koje sam prije jedva i primjećivao. da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . šalim se i smijem se s njima zajedno. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska.

Ljudi su očito bili siromašni. gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom. nude me čajem. bankari su imali tabele i grafičke prikaze. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. "Znate. Imali su na sebi rijetko tkane. ali su se ponosno s tim nosili. nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim. Bez izuzetka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo. neki su stajali. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. traţilo se od nas da popunimo neke formulare. Kad bismo stigli. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima. a drugi sjedili u prenosivim stolicama. Drţali smo skrivene karte. Bilo je to kao da igramo poker.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati ." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. Kad smo stali. Veče je bilo vedro i lijepo." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. Kad sam se opet uputio u Bandung. bankar. Drţali smo skrivene karte. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. i tada bi odredio vrijeme sastanka. Niko . dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima. Što sam više vremena provodio s tim ljudima. djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta. Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang. Bilo je to kao da igramo poker. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina. nešto mi je jako smetalo. ali čiste saronge od batika. ta je igra bila smrtno ozbiljna. bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. nije 27 . koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim. a kad se konačno i odigrao. kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. Konačno bi se pojavio sekretar ." Rasz je sjao od sreće. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. general ili američka ambasada. Na primjer. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena.nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak. Kako su telefoni rijetko funkcionisali. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju. Ipak. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda.

Imao je oko stotinu lutki. stajao sam u toj gomili ljudi. ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona. kolačićima i satejem. "tek skuvano. viši od svih ostalih. instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima. "Muslimanski psi. "Popularni političar iz Bandunga." Tada je započela muzika . tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. Indonezija je suverena. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije. "Vrlo svjeţe meso." Gomila se jako uzbudila. Saudijska Arabija. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara. "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima. sitno prugasto odijelo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama. Rasz mi šapne. Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru. Nudili su me vrućim čajem. Pošto je dovršio izbor iz klasike. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio.Palestina. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta. na nekoliko jezika." nasmijala se. sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija. Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava. kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima. Sirija i Iran. "Dalang svira svu muziku sam". Nikson je odmah prišao karti. Mi ćemo vam prevoditi. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju.magičan zvuk gamalona. pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. muhamedanska čudovišta i islamski vragovi. Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice. Irak." Rasz mi objasni. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće." 28 ." Bila je to sjajna predstava. šok i bijes. Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. Osjetio sam i strah. Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara. Viknuo je: "Stani. "Daj ovo Svjetskoj banci. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka . Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao. Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. kikirikija i klinčića. Kuvajt. iz starih tekstova Ramajane.

Moţeš izabrati. koja je diplomirala engleski jezik.. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa. dodao jedan od muških. Naklonili su se i nestali s pozornice. "Jer takav je plan. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar. Kasnije smo se svi povukli u kafić. On stavi zaštitnički ruku meni na rame. pojedi Kinu. Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora. Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego. "Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. "kao što je Holandija bila za naciste. nastavi ţena. ali nisam uopšte bio dorastao zadatku.. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson .Svjetska banka. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz." Traţila je pravu riječ. Pokušao sam se braniti. primijeti jedan od mladića." Ja nisam baš bio tako siguran. A odbaci Indoneziju. "Indoneţani su vrlo svjesni politike. protestovao sam. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to. Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas. Hrpa groţĎa. Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje. "Tačno. Zadrţi Englesku. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično. je li tako". "Mislim da bih morao otići. pištali." "Prava je meta". ali nisam bio dorastao zadatku." reče." dodala je druga. Pokušao sam se braniti." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. Početna stepenica. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim." jedan od njenih prijatelja pomogne. Ljudi iz publike su negodovali." 29 . Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga. "Tipično za Amerikance. "Ali Vi radite za Svjetsku banku. pitala me. "GroţĎa. "Svakako"." "Vijetnam je samo jedna dionica"." "Pošto uzmete svu našu naftu. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor. "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara". "U redu je. da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari." rekao sam Raszu. "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske. vriskali i prijetili šakama. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. sjedila je meni nasuprot preko stola. "muslimanski svijet.

Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. Ljudi umiru od gladi. čak i više od hrišćana. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". sudbinu neće izbjeći". "a tada ćemo navaliti kao zmija.a posebno njegov voĎa. "Jer". "a tada ćemo navaliti kao zmija. SAD. čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. primjere iz istorije i biološki imperativ. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči." "Kako strašna misao". Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode. da postane najveća imperija u istoriji. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja. "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . a ni supstancu iza svoje ideologije. tvrdio je jedan od njih. "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. tvrdio je jedan od njih. pitala je. Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. . Zovete ih radikalima ili komunistima. Mi muslimani to imamo. Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista. Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. Već su dosta blizu uspjeha.odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom. vjerovanje u više sile . U sjećanju mi je ostao taj dalang. taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija. bio sam zapanjen. "Zapad .esencijalno. Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 . Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. uvjeravao sam sebe da Einar. ali Sovjeti neće izdrţati. Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski. Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. meĎutim. Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. reče. Kako se pokazalo. "Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima".duša. Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje." "Arnold Toznbee je to rekao"." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. da vidim i drugi aspekt tog pitanja.Britanca imenom Toznbee. Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće. Dakle mi čekamo. "Da. Mi jačamo. pitao sam. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. već izmeĎu hrišćana i muslimana. Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. Ukoliko se ne promijenite. a vi se brinete o nafti za svoje automobile. Oni nemaju religiju." "Doći će i naše vrijeme". Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari. a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove. Nije preostalo puno vremena. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku. Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice. vjeru. Narodi kao naš tonu u siromaštvu. Istorija dokazuje da je vjera . reče ona sporo. Toznbee je to vidio. Svi su se oko stola pogledali.

moţda s muslimanima u prvim redovima. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). razvodima. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. a moraće i štedjeti na obrazovanju. ostavivši po strani intelektualne argumente.ili direktno ili indirektno . nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju. Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu. a dolaze iz zemalja poput Indonezije. Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih. milioni nas zavise . 31 . prostitutkama i uličnim deranima. bi li se moglo promijeniti. u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC).ali jesu li nevini? Naravno. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima. aerodroma i industrijskih postrojenja. Svakako. Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. za gradnju elektrana. nije faktor te formule. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta. jedno od najbogatijih u istoriji. oni nerazvijeni su nas opskrbljivali. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. Osim toga. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća. ali nemaju moć. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. Lutao sam gradskim ulicama. koji hrane gotovo sve naše poslove. a ako nije. Prirodni izvori i jeftina radna snaga. Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore. Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. depresiji. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. kriminalu pokazuju da naše društvo. zloupotrebi droga. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora. sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. Uvjeravao sam sebe da Einar. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. da . Naše vlastite statistike o nasilju. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost.

zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. sjeo na krevet i upalio svjetlo. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . Razumio se u ekonometriju. Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov." Pitao sam zašto. Poput kolonijalista. Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao . En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. a miris orhideja ispunjavo je vazduh. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam. Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. kako bismo se pokušali pomiriti. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio. na mom putu kući.kao onaj u Vijetnamu . a sve bi to postojalo samo za Amerikance. tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu. Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. Bio je i elokventan. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. u Parizu. Sada sam. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. Mjesec je sjao. On se uspravio. zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. ti bi vidio drugačijega. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. Čini se da se istorija ponavlja. saznao sam da je Mek Hol. utemeljivači ove zemlje. zaštitili izvore vode. unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. En i ja sreli smo se. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. Tad sam se sjetio sna.upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. prema dogovoru. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna. a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata. ali nisam imao pojma koliko drastično." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. dakle.ideju. vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. a poput Britanaca sedamdesetih godina 18. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental". zašto u Indoneziju. mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava. Izgledao je poput Karza Granta. Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri. Uz to. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. u Oregonu. On se sagnuo i podigao nešto na rame. zagonetni osamdesetogodišnjak. S čela mu je kao krv kapala mast. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. ali nisam imao pojma koliko drastično. uključujući i naše. imali viziju o pravu na ţivot. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . Očekivao sam krst. slobodu i traţenje sreće.

" Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. 33 . "Dobre vijesti. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. Otišao sam da je potraţim. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. Leţao sam. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. Bilo je doba ručka. rekao je. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Uza sve ostalo pojavila se bolest. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u . Upravo ste unaprijeĎeni. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije. Odlučan da se ne prepustim tjeskobi. Odagnao sam tu sliku. Klaudin me iskoristila i odbacila. ali mislim da sam ih digao iz kreveta. Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. potisnuo sam svoje osjećaje. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno. Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom. kad njegov mentor. Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam. No na pameti mi je bila Klaudin. Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. čak i više. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. čini se. ubijena. Ustao sam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. Ne moramo ulaziti u detalje. "Osam odsto godišnje. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". Konačno sam se uspio pribrati. očito ljutiti. uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. Ţena je prišla bliţe. ali nije to bila ona. "Čestitam. rekli su da ništa o njoj ne znaju. Tada sam zurio kroz prozor. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije.ili čak sam. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. Obuzela me malodušnost. "Otpuštam Hauarda Parkera. "Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. Ustao je i pruţio mi ruku. ali me podsticao da doĎem već poslije podne.

Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva. Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila. London. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično.su se izgubile." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi . ministru odbrane Dţonu Kenedsa. Upoznao sasm vaţne osobe. sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. I to je funkcionisalo. pitala je tada. moja je ekspertiza bila jako ograničena. Mormino je bio u pravu. sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. Dok sam tamo sjedio. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo. Istinu govoreći. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama. na teoriji vjerovatnoće. Beč i Vašingon.i moja tjeskoba . Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije.na svojoj vrlo razmetljivoj taštini. Sve leţi u povjerenju. Ona će me nazvati. Kad me neki mladi drski ekonomista. konačno. Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti. Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate. Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama. a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta. 34 .sumnjao sam . bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne. Gvatemalu. Uprkos svemu. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto. Karakas.a neki od njih bili su dvostruko stariji .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. i . To me ipak malo razveselilo. na matematičkim modelima. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom. promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. ukočenom predsjedniku Svjetske banke. Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. uključujući i iranskog šaha. Moja bolest . Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. (XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran.

Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 . Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same. Rima i krstaških ratova.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu. Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere." da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. industrija je nicala poput cvijeća. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu. činilo se da su istog kova. zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti.i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. Konačno se i ta perspektiva izmijenila. da svijet preobrate u kapitalizam. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar. osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. budućim pokoljenjima i prema Bogu. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane. te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. Naravno da mi nismo prvi koji to radimo. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije. Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta. Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja.moji pretpostavljeni i ja . od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture. To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost. Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade. oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . umjesto u skloništu od kartona. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide . Grčke. čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima. Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo. materijalne. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata.čini se imamo koristi. Lideri modernih oligarhija. o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. Tada sam postao razočaran. ako ništa drugo. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos. Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti.

Francuzi su se snaţno potrudili. kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. nešto što malo ljudi ikad dobije. Vojnici su se iskrcali. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . Bili su diktatori. projekt je završen. istrebljenja vrsta i genocida. Konačno. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. umiranja od gladi. Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi.u retrospektivi to je bio proročanski početak. a budući da govorim španski. gotovo uvjeren. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac. Uspostavljena je marionetska vlada.ipak. Kako je tamo bilo uobičajeno. odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija. "Da bismo pokazali kako to cijenimo. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. Godine 1903. U stvari. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa. za vrijeme pravoga tropskog potopa. zagaĎenja. Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. govorio je medenim glasom. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. iz privatne kompanije. i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica. I tako sam postao uvjeren. Kolumbija je odbila. Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava. koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala. a ako bih trebao kakvu potvrdu. dajemo ti priliku tvog ţivota. zlopotrebe droga i nasilja. Počevši 1881. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. godine. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. To je zvučalo tako legitimno. pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe. Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil". legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. "Napravio si odličan posao"." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. ali uz velike finansijske probleme . Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije. Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. 1889. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova. inspirisao je san Teodora Ruzvelta. usko povezanih s Vašingtonom. Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. nego kao glavnog ekonomistu.

Salvador. Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. Gvatemalu. da je bog. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. godine. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. Čile i Paragvaj.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. Svoje prve večeri u Panami. zaustavljen na semaforu. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . virio sam meĎu bučne brisače stakla. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. godine. Argentinu. Za razliku od Kastra. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. bizona. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova. koji broji dva miliona ljudi. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. Kubu. odredio uništenje Indijanaca. panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji. Nikaragvu. Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. MeĎutim. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. ali nije se zalagao za komunizam. a ne ljudi. Buš). harizmatičan i hrabar. isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. gdje su mu roditelji bili učitelji. šuma. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu. Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. W. Monroeva doktrina. posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici. Peru. Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras.lijep. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih. Kolumbiju. Njegov malobrojni narod.

a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama. ali sam je suspregnuo. Bilo je to. tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle. izvrdavanje. Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku. Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine. ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom. Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama. Kad se taksi počeo kretati kroz noć. naravno. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera. On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . Mislio sam o svom poloţaju. vojne komandante u njihove ustanove ." rekao je. uključujući i Vijetnam i Indoneziju. a sve to samo jednim udarcem. Torihos je. Tropska oluja lupala je prednje staklo. Govorio je engleski. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike . prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima.na suverenitet nad svojim narodom. Bio je visok i vitak. Napokon.lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega . očito se ponosio svojom zemljom. objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea.osjetio sam drhtanje niz kičmu. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju.najzapaţeniji Taft. upustio se u rizik."Omarov ideal je sloboda. Cijeli niz budućih predsjednika SAD . Znao sam da on nije prvi . Vilson i Frenklin Ruzevelt . Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove. sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status. Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi . Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata. Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica. svladale su ga emocije.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili. "Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama. takoĎe. Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. moţda i tragičnim razdobljem. provala krivnje bljesnula je u meni.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi. nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca . a nisu se ni potrudili da ga nauče. Mogu postati bogat.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike. ali vrlo vaţne zemlje. Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu.ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija. transportni i agronomski sektor te male. slavan i uticajan. Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime. imovine naftnih i drugih privatnih kompanija. Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku. u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala. 38 .

Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela." Priznao sam da je to za mene novost. Pogledao me s nevjericom." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik. "Ja ne govorim njihov jezik. "Djed je bio inţenjer. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. nasmiješio se i pozdravio na engleskom. objasni on ponosno. Lijep je ţivot u Zoni. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. mati. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed. "Hvala." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama. On je bio gonič mazge. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave. vladao meĎu ovih pet ljudi. traktora koji su vukli brodove preko ustava." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci. onaj par nam je mahnuo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama". Otac. stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo. Kad smo prolazili. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi." rekao je. "To me ne iznenaĎuje. Pitao sam jesu li turisti. (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. Pitao sam jesu li drţavljani SAD. Neka se porodica pripremala na večernji piknik." rekao je. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša. Kad smo se vratili u grad. odgovorio je smijući se. Čovjek nam je prišao." rekao je. a ja sam krenuo njegovim stopama." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova. Zona Kanala je teritorij SAD. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. "Naravno. Fidel mi je prišao. 39 ." On me pogledao s gaĎenjem." Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja. "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. kako mi se činilo. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom. Onaj despot Torijos puno toga preduzima. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala". "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta." Kasno poslijepodne. "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu. Opasan čovjek. a oni su se nasmijali. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku.

brijačnice. 40 ." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. reče. restorani. ošišane tratine. pokazao je nazad prema gradu. "dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname. "Ujak Sam. "Idi kući. "Imam sluţbene papire. "ali osjetićete ukus. Ma koliko mislio da sam spreman. američki sudovi i škole." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. Tamo preko". a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći. saloni ljepote.velike bijele zgrade. "Da". Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu. uzmi taksi do kućnih vrata. igrališta za golf. reče Fidel. Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka. ali reći ću ovo: Torijos pokušava." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam. Fidel se osmijehnuo." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu. Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova." "Prestani srati po našem kanalu". moţda će to biti njegov kraj. prodavnice i kazališta. "To je prilično odgovarajuća riječ. a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu.samoposluge. Svi poslovi . Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. To me podsjetilo na Dţakartu. ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama. svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. Do nas je šepajući došao neki starac. To je moja dama. a teško da iko ima posao. "Ako doĎeš ovamo. reče. ali siguran sam da daje sve što ima. Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta . gringo. sloţio se. rekao je: "Hajde da nešto večeramo. "Dobro pazi. Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu. Na mnogim su zidovima bili grafiti. On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. to ipak nije bilo dovoljno." "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti. "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam. okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac." Slogan koji mi je posebno ohladio srce." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. raskošni domovi. Kad smo usporili.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora". "Sada druga strana"." Zatim mu je dao novčanicu. "Fakti". "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. To stvarno i jest zemlja u zemlji.

jedino što su bile gole. Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada. Kad smo se smjestili. Muzika." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva." "Sve je u redu". "Oprostite gospodine". potpuno gole. koncentrirali su se na plesačice. a treća kaubojski šešir. "On je gringo general u Zoni Kanala. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro. kao da se takmiče u plesu. druga zelenu beretku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima. "Nije me povrijedio. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode. Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja. Hvala. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. "Ali budite oprezni. pozornica . Izgledalo je kao da se igraju. Tamo su plesale tri mlade ţene. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname." Fidel me pogleda krajičkom oka. Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu. vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji. "Šankerica je. Stariji se nasmiješio." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu. Dok smo hodali dalje. Jedna je imala mornarsku kapu. Imale su prekrasna tijela i smijale su se. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. zapuhano je promumljao na španskom. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju. način kako su plesale. rekao je. ali ne smiju prodavati svoje tijelo. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. 41 . Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače. gospodine. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. "Ţao nam je. Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame. Fidel dade svakom od njih po novčić. To je ostavljeno strankinjama. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. objasnio je. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu." I otrčali su. Jedan je lupio Fidela po nozi. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. jedino su imale nešto na glavi." Dječaci su se pogledali.mogao je to biti neki disko u Bostonu. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu. Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale. "Ništa se nije dogodilo. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. Stavio je ruku zaštitnički oko maloga. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac." "Idite onda". Konobarica nas je odvela u ugao. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija. "Mogu raditi za šankom i plesati. Ostanite na svjetlu. Ona se okrenula. Grupa mladića to je paţljivo promatrala. "Moj brat". Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata." "Da. Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. moj čovječe". Fidel se njeţno nasmiješi.

42 . Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu. kao psi koji paze na stada ovaca. Svi su se smijali. okrenuo sam se k Fidelu.očeve. Salvador. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke. Lice joj se iskrivilo od boli. ali bilo je i drugih. "Osim. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. a onda početi iznova negdje drugdje.. On joj je njeţno trljao leĎa. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. Neprestano su se kretale. sjedajući u krila. Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. pripijene haljine. majice. Nosile su tijesne suknje. "Drago mi je da Vas upoznajem". Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim." Prekinula ga je neka strka oko bara. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti." "Susjedi. Druga je pak nosila samo bikini. ove su prema ritmu zbacile odijela. Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku. "One su Panamke. "Klarisa". Donijeću još nekoliko balboa piva. "Istina. Pogledao sam Fidela. On je kimnuo. Smijao se i vikao svom društvu. On je zavinuo još jače. rekao je. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše. rekla je." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu. vičući konobaricama. kupiti malu prodavnicu." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. "Volio bih da je šala. Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. Ona je vrisnula i pala na koljena.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski." "Ne". Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta. one su ovdje za dolare". Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće. "Ne šališ se. Nikaragva i Gvatemala. farmerke. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje. otvoriti kafić. i kad su one nove plesale. Ţene su švrljale oko stolova. drugi se oslanjali o zidove. Neki su sjedili za stolovima. "molim te. visoke potpetice." Dao je znak glavom u smjeru pozornice. reče on ozbiljno. plešući i izmjenjujući se na bini. Muzika se promijenila u salsu. "Ma hajde. One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. braću. muţeve. Odrastale su uz mučenje i umiranje. Većina ovih djevojaka nema više porodicu ." "Ne isključivo." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. zar ne. momke. rekao sam. Činilo se da su stalno na oprezu." Pokazao je na konobarice.. Klarisa je ispruţila desnu ruku. kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci.

"Dobro. nastavi Torijos. Konobarica je pobjegla. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. Bio je sportski odjeven. "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. Enrike. Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo. prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče. "Pošto je šah ponovo ustoličen". Enrike ima kontrolu. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda. "Tranquilo. ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat. Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom. "Sredićemo to. Razgovarali smo o tome kako su se 1951.ili barem nije spominjao . koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin. svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom. 43 . Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast. Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi." rekli su. Kao većina svijeta. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Gvatemali i Iranu. pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. Te su ga tri zemlje fascinirale." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. nije znao . Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. Šah je došao na vlast 1941. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. "Konobarice su izvan vašeg djelokruga. Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. hermano". mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu. meĎutim. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. "Odvedite ga odavde. priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972. Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki. brate. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo. Fidel je skočio na noge i uputio se k baru. Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. šibica koja je upalila poţar globalnog carstva. On." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. dok ga je druga polila čašom vode po licu. dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici." Poziv je bio potpuno neočekivan. upita Torijos." Visok. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion. reče. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru. Prišli su grupi Panamaca. "Smiri se. "Moţete li zamisliti". Bio je visok i zgodan. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil.

Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti." Nasmješio se. Nikaragvi. pa je okrenuo očima. CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale." Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost. Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit". Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan. odgovori on. "Arbenz je ubijen"." Znao sam šta slijedi. Kubi." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. Ali i mi smo zadrţali dah. On neće više dugo potrajati". To ne stvara puno prijatelja. "Mi imamo Kanal. "Njegova tajna policija. SAVAK. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19. U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje. Ukoliko preţivi. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali.o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA . napravio je pauzu. "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit. To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'. Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit". ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima. Santa Domingu i ovdje u Panami. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako. "On je lično bio jedan od mojih heroja. Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom. "Bilo je to političko ubistvo. nemilosrdnim desničarskim diktatorom. Kostarici.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema"." Namršti se. CIA je 1954." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima. reče Torijos. "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu". "Tjelohranitelji. organizovala udar. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi. vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme. u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa. i ja ih imam nekoliko. nastavi Torijos. Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. Vlada je promijenila proces agrarne reforme.ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. 44 . "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici . Kako bi se oduţila." Torijos mi uputi ciničan pogled. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice. Jamajci." "I najbolje svjetske tjelohranitelje. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. Političko ubistvo neće biti dovoljno.

jednog na nivou mora. "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja. "Da. Naravno. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. Panama treba vašu pomoć. "Mi moramo posluţiti i kao primjer." "Ambiciozan čovjek.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno. Isto vrijedi za promet i komunikacije. Električna energija. "'Zapata Oil'." To me pogodilo." "Oni su najjači klijenti Kanala. "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije." Bio sam zabezeknut. kompanija Dţordţa Buša. Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj . pitao sam. kaţe Torijos "Tačno." Prekrstio je noge. "Generale". novac od Svjetske banke i Banke za 45 . čini se da se susreće s mamutskim zidom. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac . Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije." Nagnuo se naprijed i stišao glas. "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala. "Ţelimo učiniti ono što nam treba. Ali to nije dosta.vaš novac. Kine ili Kube. bez brana. Fordovih i Bušovih prijatelja. našeg ambasadora u UN-u.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini. da ." Naslonio se opušteno na svoju stolicu. uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD." On je zastao. sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. Niksonov ministar finansija. 'Bechtelu'. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno." To me uzbudilo. "'Bechtel' će biti izvan igre. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima. 'Bechtel' je pun Niksonovih. svako u svojim mislima. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti. Meni je potrebna vaša pomoć. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu. Torijos je progovorio prvi. Kine ili Kube.i zloglasnu narav. On bi mogao primati veće brodove. Moj zadatak. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc. da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih." Mi moramo posluţiti i kao primjer.

Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . pa me i šokiralo i uzbudilo. nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja.ili moţda baš zbog činjenice . Bez sumnje. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji.šire ulice. Ako je on. ovaj put je drukčije. kartel zemalja koje proizvode naftu. Kako će sistem reagovati? Tačnije. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . iako je šah dugovao svoj poloţaj. poput svoga idola Arbenza. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite." Ponovo se nagnuo naprijed.morao je to znati. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem.morao je to znati. Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. MeĎutim. dublje luke. U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake. a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio. "Omarov ideal je bio sloboda. Gledao me je u oči. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega. ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu. Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. Aljende. već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. odlučan da zauzme svoj stav. veće elektrane. a njegovu zemlju okovala u dugove. Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja. svijet će pripaziti. Morao je biti na oprezu. Moţda ideali ne umiru. Dajte mi što je najbolje za moj narod. Arbenz. kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem. Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. Bez sumnje. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim.

naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD. profesorskim statusima i doktoratima . U tim danima izgledalo je da "mali igrači". barem prema uobičajenim standardima. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. uzimaju veći "dio kolača. meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac. (XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena.postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha . U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju. Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973. ipak. mudre glave profesora s lokalnih fakulteta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam. ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno. Postala je to zbunjena nacija. Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu. Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt". Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi.moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 .ili bliţu 1973. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije. Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine. uključivši i zemlje OPEC-a. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . To su bili neformalni sastanci. godinu. većinom su mislili svojom glavom. Mi smo svakako imali svoje teorije. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. ponekad bi nas bilo samo dvoje. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. koji svijetom putuje u prvoj klasi. moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi. u perspektivi gledajući unazad. Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. Neki od tih ljudi su radili za mene . Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije. Ipak. ali i frustracije. uglavnom mladih ljudi.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi. Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje. On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset. morao sam se jako suzdrţavati. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti." Fascinirala su me svjetska zbivanja. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. poznate pod imenom "Sedam sestara". a jedan je bio pomoćnik kongresmena.

a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije. Buša mlaĎeg. Meknamara je napravio i presedan.naravno u odsutnosti. Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare.M. Buša. Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. 48 . sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja.baš uz pomoć OPEC-a. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova . analizirana i percipirana. Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. ne samo menadţera u Vladi. a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji. prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford. i 1930." Tako šta. nikad prije nije viĎeno. Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. Osim toga. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju. mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. a posebno načinom na koji je bila proučavana. Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. usprkos OPEC-u .ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji. Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak. do njenog predsjednika 1960. Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT). Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. predsjednika Svjetske banke. ali tek se kasnije potvrdilo . i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka. V. a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. nego i rukovodioca u kompanijama. Na primjer. bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare. To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. u Vladinom kabinetu. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. razmjerno. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H. bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. bio je predsjednik Bechtela. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks.

Gledajući unazad. torbu. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru. koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. "Mi to ostavljamo ţivotinjama. bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće.Meku i Medinu. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje. januara 1970. Pitao sam ga o tome. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. rekao je. U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad". Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete. oktobra 1973." Dana 16. Činilo se nevjerovatnim. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize. zapanjuje me nevinost onoga doba. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći. Kazne za prekršioce bile su stroge. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka. Godine 1974. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. da to promijeni. rekao je. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno. glavnog grada svoje zemlje. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom.i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon. To je bio početak Oktobarskog rata . oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu. javna smaknuća i kamenovanja uobičajena. kralja Saudijske Arabije. Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel." Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. Mi. na 8. Dana 6. pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. najveći meĎu ţidovskim praznicima. U 18. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom. na Jom Kipur. EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador.32 dolara 1. diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. "Lopovima sijeku ruke.39 dolara po barelu 1. "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". uključujući najsvetije gradove islama .četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade. uključujući Saudijsku Arabiju. Saudijska Arabija. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . januara 1974. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet. Bio je potreban vodeći član OPEC-a. a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. a njegov me odgovor šokirao. Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva. ali ne i zaključan.V. Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu. Odbio sam poziv.

Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar. budući da je embargo završio.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga. Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu. Predsjednik Nikson 19. Naftni embargo završio je 18. ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju. odnosno SAD. Kratko je trajao. meĎunarodne banke i vlada SAD . Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom.32 dolara 1. a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. na 8. Nadalje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. januara 1974. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama. vijeku. postala je opsesija. ta je komisija bila krajnje nezavisna. Ta će veza potrajati. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina. ali su 17. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu. a ono raste poput gljive. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. Gotovo odmah. Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama. ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. Kongres u toj situaciji 50 . Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku.velike kompanije. Na dugi rok. januara 1970. ali mu je učinak bio velik. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike.povezali su se kao nikad.a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. a nakon 1973. dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. meĎutim. Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma . Poznata kao JECOR. oktobra traţio je od Kongresa 2.39 dolara po barelu 1. Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. marta 1974. tri njena stuba . PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama. Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije. Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo.

U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca. Koze su svakako bile samo polazna tačka. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to. Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu. Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih . nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. Prema toj formuli. jedino ulogu riznice.opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti . novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . njena privreda sve više isprepletena s našom. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana. Ukratko. Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo. one su bile bolna tačka za Saudijce. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija.i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije. Budući da su detaljno proučili JECOR. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti". ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. učesnike svjetskog dţet-seta. Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine. Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. formula za uspjeh u očima kraljevske porodice. a koji je postavio presedan. ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta. (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze.treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji. a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. meĎutim. Kad sam već započeo.

Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji. bolnice. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. kanalizacije. Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove. mikrotalasni sistemi. Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani. Ti će nas lideri. širiće nam hvalospjeve. snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj. drugo. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine. sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. a bili su tehnički toliko 52 . bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize. Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. ureĎene morske luke. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. I opet. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije.znači da. zatim. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo. Saudijci mogu upravljati drugima. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . sjetio sam se onih koza. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku. postrojenja za desalinizaciju. Saudijci. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis.onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. Prirodno je da će takav projekt." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu. dok sam radio na tim zamislima. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. bilo ih je premalo. Ako je moguće. primjerice. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. a oko njih ogromne industrijske zone. naftovoda. kad bi istorijski podaci i postojali.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena . pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. Pakistana ili Jemena. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske. zatim trgovački centri. stambenog prostora. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. Zapravo. oni bi bili potpuno irelevantni. takoĎe. barem ne u ovoj fazi. veličina zadatka .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz. Palestine. komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika. mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema. Egipta. autoputeva. Kao prvo. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. kao primjerice. pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama .

Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio. bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency). Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. "Bechtel". bili su uvjereni i u isplativost. kako sam napredovao u tom poslu. To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili. Zapravo. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo.i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . "Brown & Root"." Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima. Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. uopšte. mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA . MAIN. čini se. odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili.i to tihim tonovima. dobiti i najbolji izbor ugovora. Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza. administrativni obračun. bazama za projektile. konzervativni muslimani biće bijesni. Osim čisto ekonomskog. Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. ali oni potpredsjednici. preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. ali na sasvim jedan drugi način. koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni. a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati. Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. više nego kaubojskih krava. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. "Halliburton". Shvatio 53 . "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad.

Iraku. koje iznose milijarde dolara. U retrospektivi.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu. biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata).i vojnu podršku. s druge strane. da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom.iako nikad duţe odjednom. tj. Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu. Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. Svakako. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA. onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD. Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao.djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila. Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo. Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. kamate na naftni prihod kraljevine. Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas. Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. a na 54 .koji se na početku pokazao tako kobnim .a ako bude potrebno . Štaviše. Ako druge zemlje kao Iran. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. Siriji i Izraelu. Naravno. Drugim riječima. . OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku .odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu. uzevši u obzir ljudsku prirodu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. Irak. Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD. To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka. mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. a pojavile su se i glasine. industrijalizovani svijet. većina ostalog arapskog svijeta. Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni. nego nekoliko dana intenzivno . Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . prije svega u Iraku. Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj. UzbuĎenje je postalo veće. Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973.

iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju. vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike." Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam.vrlo povjerljiva misija. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda. pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. Zapravo. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja. stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva. a nekadašnji novinar. naučnik na Institutu za Srednji istok. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata. da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom. Lipman. Nikad nisam bio sasvim siguran. a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane. Princ V. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa... Ipak. Tomas V. Godine 1975. što se nas tiče bio je u pravu. Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti. pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona. Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju. A da bi nagodba bila još bolja. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača. Informisali su nas da je to porodično pitanje. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta. ako odbiju . koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim. Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu. 55 . mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. ili. Postojala je samo jedna sitna prepreka. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi.mogu ići putem Mosadegha.proces koji su korporacije mrzile.

stvorila je za mene poseban niz problema. Njen suprug. Robert Baer. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. a morao bih spomenuti i da je kraljević V. Pristala je da kraljević V. Srećom po mene. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje. postajao je hrabriji. s njom pokuša. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je.slabost prema lijepim plavušama. Davao sam velike napojnice. Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge. Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj. Moji su se sastanci s kraljevićem V. njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. 56 . Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak. bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa. Na sreću.. Konačno. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv. vjerujem. koji je puno putovao i poslovno i privatno. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. Od mene je samo traţio da to organizujem. odlazile bi kući punih bankovnih računa. Kako je vrijeme prolazio kraljević V. Ljubavna veza kraljevića V. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. a kad bi ono proteklo. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. Od samog početka kraljević V. nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju. neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju.. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu. pilot "United Airlinesa". Kraljević V. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . imao je jednu slabost . (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. i Sali. Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama. a ne kao sada računari." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. Libanci su postali basnoslovno bogati. kraljević V. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo. Cijenila je njegova visoka primanja. To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka. ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom. odrţavali tajno. MeĎutim.

napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju. Ipak. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. satelitske televizije. 57 . uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju. odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi. modernih bolnica. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. računara. bio je kompleksna osoba.pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. sve se moralo slati iz SAD. Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje. (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. Konačno je popustio. Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali. Planovi koje smo zamislili 1974. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. Kraljević V. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok. na odredište. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. restorana s brzom hranom. Ali. Troje ljudi koji su za mene radili . Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747.svi iskusni u meĎunarodnim projektima . elegantnih hotela. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje. koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje. ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc". prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja. Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. koje su dostupne i u invalidskim kolicima. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima. kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe.

. Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971. 58 . "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". što je počelo 1974. dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu. (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy". do 1977). garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori. Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota. godini ţivota. a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group".000 ljudi. SAD su tiho protestovale. šefovi CIA na terenu. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. dvije najmoćnije dinastije na svijetu.). Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam. Umro je 2003.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca.. Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979. omogućen mu je ţivot u izobilju.5 milijardi dolara. Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila.. Počevši krajem osamdesetih . ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. loveći ribe i šećući po plaţi. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija.. drţavni sekretar Dţejm A. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći. Milijarde dolara za ugovore. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima. "epicentar" finansiranja terorista. i u razdobljima kad je Dţordţ H. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa. U oktobru 2003. To je očito u slučaju Idi Amina. Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu.. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata. Krajem 2003. imale su bliske lične.. u Jidahu od bubreţne bolesti u 80. Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100. MeĎutim. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3.. poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije. Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina. "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca".nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao.000 do 300. postala je. čak i sekretarice kabineta.. U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje. Buš i njegov dugogodišnji saveznik..V. uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija. vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma. a zatim šef CIA (od 1976. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni.. do 1973. nabavu oruţja i regrutiranje novih članova. tako kaţu neki obavještajci veterani. Baker Treći.

mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). uključivši i članove porodice Bin Laden. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima. Brak mi se doduše već raspao. Niko nije provjeravao letove ni putnike. Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune. Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar . Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. Ti naši radovi . Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor. ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata. Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji. Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje. i dao mu u ruke budţet.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole . Osim toga. samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke. Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija. brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj.da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu. Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada.i mi. Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. septembra bogati Saudijci. Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. "Old Ironsides.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj. Ti ugovori uključivali su prvo . Do 1977. Moja je već bila dobro krenula.ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu. Osim titule glavnog ekonomiste. Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu. a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama. Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek.

gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami. a nije još postao partner. Kad sam se vratio u Boston. sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. nadam se da mu svakako šalješ kopiju. Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom. Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen." Taj me govor nadahnuo. Kolonijalizmu nema mjesta u 1975. Dobro. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu.na strani brane Gatun. "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima. Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka. MeĎutim. nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice. Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. I treće." Drugo. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". MAIN je prilično konzervativna kuća." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala. Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane. a gradnja je bila veoma bučna. one koje misle da je Torijos socijalista. Torijos će biti zadovoljan. Spustio sam "New York Review of Books". a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine .djelo samo jednog čovjeka . posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u. predvidio je Omar Torijos 1975. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak. počelo mi je to odgovarati. Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina. septembra 1975. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima. godini. Danas nema opravdanja. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta. "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova. "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja. Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe". nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775. Ali sada. Prvo. Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. Članak naslovljen 1975. te šaljivčine ovdje u kancelariji." 60 ." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. ovog simbola ingenioznosti SAD. ukrašenim drvenim pločicama. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca. Ipak. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena.

kao što su bolji uslovi stanovanja. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu. platit će ih CIA. Sad je 1977. Svijet je motrio tog čovjeka. prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. ali naš se posao višestruko povećao. Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera. naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje. Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books". Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. Grin je načas oklijevao. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi. Onda sam pomislio da me oči varaju.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. negdje u rubrici časopisa "People". Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga. Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. 61 . a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti. ako bude nuţno. Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti .a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore. U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. Bacio sam pogled uokolo. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. pa će. autor djela "Ponos i slava". jer "ako ih ne platim. koje se odnosilo na onaj dan 1972. "Time" ili "Newsweek". bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu. a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a. Karter u je Bijeloj kući.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu . Ipak. Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. "Komičari". ali on je odavno preminuo. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću. ona nije pridonosila napretku globalne imperije. a ima u njega povjerenja. Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa. Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu. Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima.

Ona mi pruţa puno više slobode. Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama. rekao sam. "To je u vama. Tad sam se oslobodio. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja. On se zagledao u mene . Torijosu i problemu Kanala. "To upravo radim. Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu.. ako se dobro sjećam. uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega. "Lijepa knjiţevnost je sigurnija". "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. 62 .ili mi se barem tako činilo. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih. rekao mi je. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami. rekao sam domaćici. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja." Pogledao me intenzivno." Bilo je očito da se divio Torijosu. Vijetnam. Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu. Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola. Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname. rekao je. "Uz to volim pisati beletristiku. "Oprostite". "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje. Neće to biti beletristika . Haiti. Romanopisac se udubio u svoje novine." Toplo se osmijehnuo." Pokazao je na stolu "New York Review of Books". "Hrabro. "Vaţno je pisati o bitnim stvarima." Osmijehnuo se. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera"." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac. jesam. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom. zar ne?" "Pa. da. Naručio sam kafu i kroasan s medom. "U 'Boston Glabeu'. "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice. "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji". Revolucija u Meksiku." Bio sam zapanjen. Ali zapamtite. "Većina mojih tema je kontroverzna. a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor. kad se uzme u obzir vaš poloţaj". Gledao me ravno u oči. Tad je on digao glavu da malo popije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo". ali vi ste Graham Grin." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike. odgovorio je.. "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja. "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po." Tad je morao otići. "Da?" "Nerado vam smetam.

Konzervativci su se zaklinjali na osvetu. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. Gledao me ravno u oči. Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera. Osim toga. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno. često sam posjećivao Iran. Salvadoru i Panami". Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. u Nikaragvi. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore. Godine 1962. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude. "General će opstati. On će vratiti Kanal. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva. godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. rekao je kad je ustao te smo se rukovali. Ali zapamtite. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima. No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije. "To je u vama. Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina. koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me. prošao ruševine Perzepolisa. bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". Kini. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. Libiji." Okrenuo se i otišao. do 1978. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija. reče. nije arapsko. "Ne brinite se". Od 1975. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. od Kermana do Bandar Abasa. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname. Iste te 1977. Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . Slijedila je duga i oštra prepirka." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. pišite o vaţnim temama. demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. 63 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo.

Kad su mi se oči konačno privikle. Znao sam da puno riskiram. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake." rekao je. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu . jest posaditi na milione stabala. a ne nekim tko ima skrivene motive. Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. Odveo me pored nekoliko stolova. kao i okolina. za razliku od većine u vašoj profesiji. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima. Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. Barem to tvrdi. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom. po toj tezi. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. Vi predstavljate našu nadu." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Tokom vladavine Aleksandra Velikog. Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi." Vaţno se nasmiješio. Predstavio se kao Zamin. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala. Nikad ga nisam upoznao. Kini. "Vrlo ste mladi. po riječima šaha. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. Zamin je bio vrlo srdačan. u vrlo odijeljenu nišu." 64 . Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa. zračenjem koje zasljepljuje. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio. Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku.tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja. Sve što nam sada preostaje uraditi. Libiji." "Pustinja je simbol. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke." Sve to.

"Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio. Puno ćete time dobiti. Traţeći najprije moj pristanak. gospodine Perkins. na primjeri bizoni. Kad je večer odmaknula.i pustinje. objasnio je.moj narod . Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva. i pohlepa i bolje naoruţanje. ovdje je tako isto". Odgovorio je ciničnim smijehom. onda propadaju i temelji kulture.beduina . Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje. Tada se okrenuo meni. ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena. Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman. "Vrlo stara oaza". on ipak polaţe nadu u budućnost. otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar"." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji. dodao je Zamin. "vijekovima prije Marka Pola. Ne traţim to lako.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane. Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama. Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara." 65 . nastavio mi je drţati ruku. "Mi . Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju. Sve to. meĎu ostalima. "Pitanje za vas. istina je. Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. Ali još više. Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti. "Pustinja je naš okoliš. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda . a kad su ljudi smješteni u rezervate. "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi". zar nije došlo i do uništavanja okoline".dio smo pustinje. "Da. Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije. Moţete ga zvati Dok. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu. reče on. Moţda će vas on šokirati. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda. ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. "Vidite. Mi jesmo pustinja. Zamin je nastavio birati. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade.

On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo. Da. Kad mi se oči priviknuše. gospodine. Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja. "Vrlo jednostavno. "Šah šahova. u sobi nije bilo drugog namještaja. On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa. ali sam ja to shvatio kao smijeh.tada sam spazio ." "Zašto je to tako". Sluţbeno.koje imaju još veću moć nego 66 . koja je na Srednjem istoku.plosnatost. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili. pomislio sam. Nikson i De Gol. i svih nas koji smo ispunili tu misiju. njegovu čupavu bradu. Mala prostorija nije imala prozore. oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito. Činilo se da je to naša sudbina . On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. "Vidite. Vaše naftne kompanije . A tamo nema ni nafte. a osim stola. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. Uistinu je groteskno". Sluţbeno. Osjetio sam olakšanje. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima. Sjedio je u invalidskim kolicima. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. da će Persija odrţati svoje obećanje. jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. MeĎutim.šahova i moja." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih. Ajzenhauer. "Nije lijep pogled. "Vjerovao sam šahu. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu. Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. Tako ste vezani uz Izrael. a zatim se vrati i sjedne do mene. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu. "Sigurno se.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo." Slijedila je duga pauza. Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi. gospodine Perkins. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. upitao sam. a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi. vi svakako imate Izrael." "Dobro došli. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . kolica su zaškripala i lagano se pokrenula. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka. kralj svih kraljeva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". reče. vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. i nešto je izustio kao da kašlje. ako ne vidim profil. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. ali to vam je više teret nego imovina." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj. šta kaţete. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. ja više ne postojim. gospodine Perkins. i . Vjerovao sam njegovoj rječitosti. Šah je u mene imao povjerenja"." Gomila pokrivača se pomjerila. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. Zamin gurne vrata i povede me unutra. Nisam oduvijek takav. pitate zašto smo vas pozvali ovamo. ključan je Iran. ja više ne postojim. Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu. gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu.

Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha. to bi započelo novi trend." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore. Ova vlast neće potrajati. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena. Tome se nadamo. primijeti Zamin. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. da. ali najviše baš ovdje." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. Tako se čuje ono što se ţeli čuti. Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski. kao da ga je iscrpilo naprezanje. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. Glas mu je bio miran i tih.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji . osim šačice ljudi iz klase trgovaca. "Isti je slučaj s vašom štampom." Uslijedila je tišina. Ne samo Arapi. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio. i da vam odgovorim na pitanje. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu. mi ovdje ne ţelimo krvoproliće. nećemo vam platiti. Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . Sjedinjene Drţave. Vi trebate našeg šaha . vašu štampu većinom usmjerava i nafta. "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu." "Vi ne razumijete persijski jezik". Ako ode samo jedna firma kao vaša." "U to ne sumnjam".izuzetak." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu. Vidite." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. ali šah mora otići. "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. Čuo sam samo njegovo teško disanje. s ljudima u njegovom krugu." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak. Vi ćete obaviti sav taj posao. a zatim je opet sjeo. Ako ode samo jedna firma kao vaša. to bi započelo novi trend. "Moramo ovaj razgovor privesti kraju. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu. to je sve samo iluzija. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije. taj šah neće više dugo trajati. Vidite. Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo. njegov vlastiti persijski narod.one nas trebaju.Indonezija. Naravno. šaha više neće biti.ili mislite da ga trebate. a piše se ono što njihovi ţele pročitati." "Zašto vam mi sve ovo govorimo. Ali Dok je . Muslimanski ga svijet mrzi. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj.sada . nego svi muslimani svagdje . odgovorio sam. rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju.

Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. Rekao je: "Znate. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot. "Šahov pad bit će samo početak. Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. svoju pohlepu i aroganciju. Uskoro će doći do erupcije. Zahtijevali su njegov povratak.kao i ja. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'. da vi razumijete istinu. čovjek na sredini. Tada ste mislili da je to vrlo mudro . sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom.nas. To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. kojeg nisam vidio duţe od deset godina. "Upamtite moje riječi"." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. Rekoše mi da je taj klerik. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu. a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana. dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. ali kad je to izjavio ovaj čovjek. roĎen 1902.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. Ovdje se stvari raspadaju. gdje postaje priznati voĎa opozicije. čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak. Poslije toga 68 . Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom. rekao je svečano. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka." Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. Imam za tebe kartu za isti avion. Farhad.šah u početku pedesetih. General je okrivio politiku SAD . Znao sam da je moja informacija o vama tačna . Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu. general je bio nepokolebljiv. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku. Ali se sad to vraća i progoni vas . reče dok smo naručivali naše drugo pivo. "Da preĎemo odmah na stvar". Tamo mi ţive roditelji.posebno njenu podršku Izraelu. Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. Slao je pisma. penzionisani iranski general. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. sve je dobilo novo značenje. čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". MeĎutim. "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini. Jedne večeri 1978. Moraš otići odavde. ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha." Dodao mi je avionsku kartu. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima." Uz večeru. Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja. "Sutra letim u Rim. Zagrlili smo se i sjeli. Njegov otac. kad ste uništili Mosadegha. Nisam ni trenutka posumnjao.

gdje je umro od raka. predsjednik SAD. bez ikakve sumnje. one nisu odgovarale normama. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. a zbog Panamskog kanala u trećoj. onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. a kad mu je dijagnosticiran rak. i pokazalo se. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu. koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni." Nikad tu priču nisam provjerio. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. Bijes.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju. Dokova su se predviĎanja ostvarila. koji je opisivao Farhadov otac. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. MeĎutim. svrgnuti mule. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. u kompanijama kao što je MAIN. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. kad je izvještavao za štampu. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. odobrio je misiju vojnog spasavanja. bile su to ujedno i iznimke od pravila. Iran je pokazao. ipak. koja je započela u aprilu 1980. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje. nisu bili upućeni. Pokazavši na kartu. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. kao i mnogi naši konkurenti. Čak i oni meĎu nama. Bila je to katastrofa. Dok su Saudijska Arabija. Kad to nije uspjelo. krenuo je u bolnicu u Njujork. svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama. 69 . Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. U novembru 1979. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. Za mene su te pouke bile neosporne. a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

" Podigla je kašičicu i naoko je promatrala.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo. "Sebe. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. Čak i gore. a zatim polako liznula kašičicu. znao sam da ni sam u to ne vjerujem. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. samo s tim što sam to priznao. "S nekima od njih išla sam u školu. nastavio sam. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini. pitao sam je.bio je to razlog zašto sam se grčio. o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata. Ali. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju. rekao sam konačno. "Pod jednim uslovom. "Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako. Dţone?" Nisam znao odgovor. Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama. da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. već mene. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. "Mrzim ga". "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. Paula se njeţno nasmiješila. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao. "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. "Što ćeš učiniti. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole. "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam. najbogatijim Kolumbijcima. Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro. a ţelio sam ja biti jedan od njih. Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta. Uvuklo se u mene nešto čudno. Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. izabrali su stvarne svjetove. "Moj brat se pridruţio tom pokretu. Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana. "Što je s tobom". Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji. gusarima i graničarima. "U redu". promiješala. i . a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. Oni su stajali na ivicama. Odjednom sam stiskao vlastite ruke." Oklijevala je i gurnula šoljicu. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. a ne po sredini. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike. a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali.meni . Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe." Spustila je svoju kafu s mlijekom.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto. Električna energija pomoći će samo nekolicini. (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao." 73 . sloţila se." Popila je gutljaj kafe. čovjeka u sredini." Uzela me za ruku. Odmah sam osjetio neko olakšanje." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama .

njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva. Duša mi se razdirala. mislim." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. sluţi sama sebi. ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina. pohlepna je i materijalistička.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate.. prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. mahali plakatima i pjevali. to je sistem utemeljen na merkantilizmu. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. Mora biti vrlo oprezan.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo. je istorijska nemeza. bankama i vladinoj birokraciji . akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima. "Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije . mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene. "Kako je postao jedan od njih". Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. pokušavajući shvatiti razliku. Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima. Poput nekadašnjih carstava.a nisu učinili ništa protivzakonito. ali ovo. Same institucije . Naravno. jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu. Napala ih je vojska. pa i ratova . Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički. velikodušna tvorevina. 1968. gladi. Mislio sam da znam sve o njoj. Ona je usredotočena sama na sebe." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima." Pogledala je kroz prozor.koje prijete korporacijama.koje prijete republici. ali bio je druga osoba kad je izišao.on i nekoliko njegovih prijatelja. Republika je svijetu pruţala nadu. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo. samo su stajali ispred zgrade. podsjećam te.'Occidental'. Bila je to inspiracija. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim. ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. 74 . (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci. Osjetio sam se potpuno smlavljen. To je dobar znak. jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih. istukli su ih i bacili u zatvor . One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva. Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja. Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. "Nisam ga vidjela već dvije godine. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim. moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam.. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji. Iznad mojih vlastitih dvojbi. "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim." Zastala je. pitao sam. u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem . sa druge strane.

imao sam više zaposlenika. Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. Moje lično carstvo neprestano se širilo. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 . Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . Trebalo je i strpljenja. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . Priznao sam i sebi i njoj da sav novac. biti trajno zarobljen. Bilo kako bilo. Panama. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. "To je bilo davno. u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu. Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja. a ja sam se na kraju sloţio s njom. "Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. i ličnih dogaĎanja. u tamnim rupama Evrope. poput ţene kakva je bila Paula. nije još bila sigurna. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći. uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. krivnju i stres. pitala je. ljubavi. nikada više ne moţeš izaći.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede. ako još duţe ostanem. profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. ţivot se mijenja. često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to. Ipak. ali ono što smo sprovodili tim novim. pak. šta ona zna?" Ja sam. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom. naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo. ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole.učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile.

moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula. ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika. GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru. Ako imalo liči onome na engleskom. Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". A imali su i dublji smisao. "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. stigla je vijest da je Dţejk Dauber. jednostavno sam ţelio van. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. Nemoj im dati razloga da te progone. umjesto toga. daj im sve šanse da te puste na miru. Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. mislim da će ti biti vrlo zanimljivo. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. na kraju. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. Kao što se očekivalo. "Tvoj je ţivot laţ. ako ne i laţ. "Sve što te Klaudin naučila je prevara". Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978. otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo. oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. 76 . otišao u penziju. godine. Šokirao me.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen.pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio. Neću postati krstaš. kao predsjednik MAIN-a." Smiješila se velikodušno. Zapravo. a da se sakrije realnost u pozadini svega toga. biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota. "Onda učini to". slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. Bilo mi je dosta. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju. Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak. nemoj zamutiti vodu." Ovo je uistinu imalo smisla . na turistička putovanja. Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj." Dok sam boravio u Kolumbiji. Dok sam još bio u Kolumbiji. doda Paula. savjetovala me. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu.

Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. Ministarstvo energije Irana. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru. Aziji. Na primjer. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu. 77 . Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere. ekonomske prognoze. ISKUSTVO Dţon M. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. potrebe za energijom itd. Ali ono što mi je privuklo paţnju. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Slijedio je dug popis klijenata. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. na Srednjem istoku. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. Kad god bi se tako radilo. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). u Aziji i Latinskoj Americi. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. Vladu Kuvajta. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. No. ipak. Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal. na Srednjem istoku. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. Banku za razvoj Azije. kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. u Aziji i Latinskoj Americi. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. Kraljevina Saudijska Arabija.

ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu. Ekonometrija. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. Društvo za meĎunarodni razvoj. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. lociranje tvorničkih postrojenja. Univerzitet Boston. Inţenjerstvo i ekonomika. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. JEZICI Engleski. Metode vjerovatnoće. ekonomske prognoze. Osim toga. prognoze potreba za energijom. studije o učincima ekonomike i okoline. studije ekonomske isplativosti. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. analizu lokacija goriva. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. marketinške studije. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela. španski. OBRAZOVANJE Poslovna administracija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja.

Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije. Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija.

Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima. januara 1971. autorka Paulin Kvelet. shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). Dţona Perkinsa. Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. 80 . koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. demografe. Dţona Perkinsa. Rezultat: dobici su narasli za 60%. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer. "Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca". ali nikada nije dospio u novine. Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. pomaţući Kečunama. Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop". Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op". a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. koji je sada rukovodilac. Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. izravnim potomcima Inka. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. posao koji je izmijenio tok svjetske istorije. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao.

pisanje mi je uvijek išlo od ruke. Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. Njihove plate. Sada su ti muškarci i ţene. drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande. Dok je sa mnom razgovarao. Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao. Postali smo uspješniji i još štetniji. pa čak ni za EHM. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. Ja sam ih doveo. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. Pisao sam. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. gledajući ljude koji za mene rade. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća. boţićni bonusi. osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. sjedeći za svojim radnim stolom. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim. a korporatokratija je napredovala. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. velikih kredita. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. mučeći se tim problemima. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. Svijet se pomaknuo. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 .

ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. itd. Konačno. . Na neki način.imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani. pojavljuje se oruţje. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. ekonomista. Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem.od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu .ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. kao posljednje sredstvo. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot. Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu. Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a. onaj koji će nas dovesti do propasti . koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. Ako to ne mogu. na svoj poseban način svako od njih bio je EHM. Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . stručnjak za cijene. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo. 82 . Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao. Londonu i Tokiju. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije. nudi metaforu. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija. Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. vani. Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova. da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica.finansijski analitičar. San Francisku. sociolog. znao sam u dubini duše da to nije tako. Stvari su se izmijenile.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. nije nešto čega se kupac mora čuvati. ekonometrijski stručnjak. već i u fizičkom i kulturnom . Čikagu. činilo se.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. Gusari su odbacili koţne jakne. Kad duţnici ne mogu da plate. MeĎutim. o prividu naspram stvarnosti. Navevši me na čitanje izmeĎu redova. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. ta zemlja bila je potpuna banana republika. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. a svi su sluţili interesima globalne imperije. Primjer organizovanog kriminala. Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD.ne samo u moralnom pogledu. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. vodeći ekonomista. poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom.

sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji. u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno. počeo kampanju za predsjednika. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. Ponovo . On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom. a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. odjeću. smještaj. snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika. Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa . pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . a njena posljedica bila je talas kupovine.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva. On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina.često u helikopteru naftne kompanije. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell". Bio je. Putevi i industrijska postrojenja. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama. brane hidroelektrana. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama. Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije. Stekao je ugled kao populista i nacionalista. privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. a ja sam ga susreo nekoliko puta. Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno.obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije. optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro. Rekao sam to dijelom u šali. 83 . Bio je privlačna i harizmatična osoba. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. na primjer.bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava. Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina. One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila. Kad je 1978. tamo će dobiti besplatnu hranu.

najvaţnije korporacije. Te poruke nisu imale odjeka. Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". Torihos je ţelio vratiti Kanal.koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka . Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. Rejčel Seint. znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni. Bili su nacionalno osviješteni. za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva. On je zacrtao temelje te politike 10. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller". jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme." 84 . ali ne i protivamerički raspoloţeni. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje. Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje. Ovi ljudi bili su popularni. nikad neće ostvariti svoje programe. potomak porodice Dţon D. Kao što su predvidjeli za Torihosa. Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa. nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom. u predsjedničku palatu u Kitu. sestra jednog od ubijenih ljudi. Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. ni Roldos nije bio komunista. Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. avgusta 1979. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos. U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava. meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . ako i uspije pobijediti bez njih. pragmatični umjesto dogmatski. Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom. Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa. i da. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. inteligentni. Kao ni Torihos. tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. ipak. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije. "Exxon" i "Mobil". Morao je hodati po tankoj ţici. harizmatični lideri.republikanca ili demokrate.

Osim toga. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim. "Budi na oprezu". nisam više ništa mogao učiniti." Prvog dana 1980. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. Bruno je imao odreĎen broj protivnika.. "Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski. rekao je misleći na Hala. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti. Usprkos tome. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. ako uopšte i jest nešto znao. a da će Hal ostati bez posla. Dţone." 85 . usredotočio se na domaće poslove i znao je malo. Sa stajališta profitabilnosti.posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. Bio je to vrlo teţak odnos. moramo biti tvrdi u borbi. Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje. ali mu to niko ne ţeli reći . U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora. a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni. on je znao da nema nikakva razloga". savjetovao je. sa druge strane.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost. a bio je stručnjak za matice i vijke. "Pa dobro. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama. Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina." Kao da bi ţelio dokazati te teorije. o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. godine donio sam odluku. iznenada i bez upozorenja. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni. Bio je to početak novog desetljeća. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve. Po mome je mišljenju bio mutan. sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. dogodilo se nešto šokantno. Mek Hol ga je otpustio. (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. ili iskorištavati područja naftne koncesije. Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi.. "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama. Za mene je Brunin odlazak bio razoran. moramo biti spremni na svakojake pritiske. Pridi. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco". On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji." reče jedan od njih.

da nabrojim imena samo nekih . Dejvi Kroket. Tomas Dţeferson. kao što su Drejk i ser Henri Morgan. ali me ruka nije poslušala. Otvorio sam drugo pivo. diţući se iz mora . ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. u bitki kod Montreala. Dţordţ Vašington.čak i proglašeni vitezovima . Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. Luis i Klark. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. jedan par potpuno go bio je na pramcu. robove i zemlje koje nisu pripadale njima.iskorištavali su Indijance. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed. uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje. koji su napadali i pljačkali. vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra. jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. pretrpanim zatvorskim brodovima. Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari. sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak. pitala je. Često sam se pitao. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja. Popio sam pivo na brzinu. slobodni i bez predrasuda. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu. Daniel Bune. Osjećao sam se savladan ljubomorom. Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. Kako smo jedrili po Kanalu. na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. većinom prikovan u teške ţeljezne okove. Toliki od mojih heroja Itan Alen. bio sam ljut. ali su ipak bili hvaljeni . Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme. zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija. pribliţavajući se planinama. Ipak. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. a St. Bio je ratni zarobljenik.nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. Sada. 86 . to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. Pokušao sam to odbaciti. još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva. Daniel Bune. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja. Emocije me nisu napuštale. Pridruţila mi se Meri. Johns na jugu .onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. Kolumbija i Ekvador.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune.za svoja djela. a zatim više puta u britanskoj tamnici. Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. Panama. mlada ţena koja je radila za MAIN. uhapšen 1775. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im. Tomas Dţeferson. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton .ostrvo Great Thatch na sjeveru. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote. Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St.

Jedrio sam bliţe njima. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. Pokazivala je preko luka krme. Ali nije mi uspijevalo. bivali sve više okovani tim sistemom. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. ipak. Ona je vješto spustila glavno jedro. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi. More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. zurio sam u veliku palicu. zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 . Okrenuo sam se od mora. profinjeniji . bio sam ja sam. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. kao i ja. Odgovorna osoba. Pokušao sam sve to isključiti. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. stotine afričkih robova tamo su preminule . Ali. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama. tijela. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima. a brod se zaustavio. Kad smo se smjestili. Moj je pristup bio znatno moderniji. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro. Došla mi je bliţe. ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. rekla je. U tom trenutku. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. Meri se odmarala na palubi. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. "Sidrište za večeras. mislio sam da. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. Nije bila stvar u mojim roditeljima. "Linester Bej". lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. Moj. ali dvostruko duţu. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. ulazeći u prekrasan zaliv. Skočio sam. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade. Kad sam otvorio oči. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. ona koju sam prezirao. zaliva i purpurno crvenog neba. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući. tako opuštenu i punu povjerenja. Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici. kad mojoj zemlji treba nafta. debelu kao palica za bejzbol. istrgnuti iz svojih afričkih domova. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni. ali bez njene iskrenosti. I zarobljeni su. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. a oni su. Po nebu se prostro širok crveni luk. zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. ljudsko meso i krikove. Ja sam bacio sidro preko ruba. Sve je izgledalo vrlo idilično. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot.puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. Tiltonu ili Meku Holu. Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. na ljude koje sam ja iskoristio. Meri je nešto viknula.

ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. penzije. osiguranja i sl." rekao je. "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku. biću zauvijek izgubljen. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. Namignuo je i rekao: "Prvi april. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja. Začudo. Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. i to je bio početak moje karijere. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. Što duţe ostanem. Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. nije sve baš išlo tako. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak. Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. Naţalost.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. Postao sam rob. Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. to teţe će biti izvući se. sudski vještak . pristao je. (LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. No. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju. ja sam već odlučio. Naveo sam svoju cijenu .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. Konačno je Pol popustio. Povišice plate. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem. Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja.prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim." Puno sam o tome razmišljao. ali ni o čemu vezanom za politiku. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom. Prvog aprila 1980. barem djelimično. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. Pol Pridi nije mi povjerovao. Bio sam svjestan. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. Istina je. April je u Bostonu bio hladan i sumoran. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. nisam više imao posao. Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja. Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja.

Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. Buša. Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu. S druge strane.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom.V. bio je to novi zaokret sudbine. Po mnogim standardima. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro. Početkom 1981. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori. Šta je sve to značilo na dugi rok. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. nekog statusa na granici ropstva. ali zapravo vode Vladu . A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. MeĎutim. Ako bude primijenjen. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. svijet koji odgovara naredbama takve Amerike. ministra odbrane Kaspara Veinbergera. Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj. to mi još nije bilo jasno. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. Jaime Roldos je napredovao. on se sada čini naivno arhaičnim. Karter je izgubio na izborima. Ričarda Čeneza. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. Pobijedio je Ronald Regan. Kako sam čitao i novinske članke o njemu.zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike. on je anomalija. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. U retrospektivi. Znao sam da mi je tempiranje ispravno. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. Kad sam pogledao u budućnost. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje. Regan je definitivno tvorac globalne imperije. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama. To bi bila njegova oznaka. Paulom. sluga korporatokratije. U novembru 1980. zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu. Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. Moţda je Karter bio neefikasan političar. Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. On je svakako imao za cilj da 89 . Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a.

Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. ne isključivši ni naftne kompanije. ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. biti prisiljeni da odu iz zemlje. Ali Torihos nije oklijevao. Ali se Roldos nije dao zaplašiti. Aljendeu. bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a.moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. Sad vidim da nisam bio u pravu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". Odmah su krenule u napad. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima. Nikad ništa nije dokazano. 90 . preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti . Bilo je to tako eklatantno. kad bi spominjao Roldosa.naftne kompanije. I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. 24. jer su se pobunili protiv korporatokratije. ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. Nova Reganova administracija. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu. a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu. bio sam šokiran. Usprkos tome. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora. Omar Torihos. protivnicima korporatokratije. u gradu Kito. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. ali moţda nije trebalo da budem. On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore . Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt. a ponekad i prekinuti. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. Usprkos reakcijama iz svijeta. U Latinskoj Americi bili su bijesni. Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. da će. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. Mosadeghu. To je bilo proročanstvo. Znao sam sve o Arbenzu. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte . Bio sam zapanjen Roldosovom smrću.uklonile su sve prepreke. vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli.i religije. maja 1981. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. Poput Roldosa. s torbama punim prijetnji i isplata. Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa. odbio je da bude preplašen. Svijet je bio šokiran. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige. upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. A taj je eksplodirao. Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka. ali ţivoti su im bili uništeni. Nisam nipošto bio naivan. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA.

koji je prezirao Torijosa. uključivši i iranskog šaha. Ja znam da je u avionu bila bomba. 91 . Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu. Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta. profesora matematike i pjesnika. ili Hozea de Hesusa Martineza. kako mnogi vjeruju. sa šarmom i smislom za šalu. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka. harizma i inteligencija. čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. bakra. Sada je mrtav. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra.nafte. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . "Bechtel group Inc. nije bilo suĎeno da se to dogodi. Dobro sam poznavao "Bechtel". a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi . Bio je pravi šampion ljudskih prava. Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD.što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije. Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. u panamskim planinama i nema preţivjelih. jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim. trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. komunikacija. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami. pukovnika Čučua." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade. već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. MeĎutim. a učinio je to na fin način. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. jula 1981. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. drveta. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa. boksita i poljoprivrednog zemljišta. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera. Poginuo je u avionskoj nesreći. Torijos se suprotstavio tim ljudima." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. ruda. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih. brodarstva i prometa. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu. Bilo je to 31. moga prijatelja i domaćina. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo. Tako su šefovi imali ozbiljan problem. koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA. Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima.

ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu.nešto što CIA. Vjenčali smo se. Naţalost. u Vest Palm Bič i iznajmili stan. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. Naš se odnos razvio. mladom koleginicom. kao i one olujne noći. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. ljudskoj sklonosti greškama. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. meĎu ostalima i s Vinifred Grant.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. Istovremeno sam se uvjerio da 92 . Izlazio sam sa drugim ţenama. maja 1982. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom. stručnjakom za planiranje okoline. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. obrazovanju operatera. što sam se duţe bavio tim pitanjem. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade.za koje sam bio plaćen . Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. Da je Torijos poţivio. Meni je bilo trideset i šest godina. Africi i Aziji . Ostali smo prijatelji. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe. voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa. Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze. koju sam upoznao u MAIN-u. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru. Bila je veliki zaštitnik okoline. a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma. svoje porodice i domove. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. a naša kći Dţesika roĎena je 17. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti.i to pod zakletvom pred sudom. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. Poslije smo odjedrili na Floridu. U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". Znala je slobodno misliti. u Berkliju.

uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu. a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima. dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . Deregulacija je bila parola dana. Godine 1986. Kao dodatni kvalitetu. izmeĎu ostalog. Kao što je Bruno i predvidio. Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja." Zapravo. razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto. a ne stvarati kiselu kišu. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj. Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka. I naša kompanija je. bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao. Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola..ali nezavisno jedan od drugoga . u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski). osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi). Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu. Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . spasile "koincidencije. Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. a pravila su se mijenjala preko noći. "Prudential Insurance Company"." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN.direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. meĎutim. Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. Vinifred me potpuno poduprla. Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. lobistima. čija je misija bila. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist. a niko mu se to nije usudio reći.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. IPS i "Bechtel" istodobno . Godine 1982. a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka.ili barem da budu konkurenti . Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću. a većina naših konkurenata na kraju je propala. da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja. Dokazale su jednom zauvijek da se tzv. Nas su. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust". Bio je to posao visokog rizika. To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. takoĎe. preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. "ESI Energy". Imao sam i prednost što je moj punac. koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina. 93 . "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša. nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike. umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje. MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija. IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije.

Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. Dok sam ja 1980. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. "Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna. Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. nastavio je tuţno klimajući glavom. Egipta i Irana. "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari . ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale. Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto. natoče kafu i sloţe svoje papire. Dţordţ V. Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada. Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120. a nikad podalje od obale u arapskom svijetu. konsultant u Stejt departmentu. ali je onda napušteno." rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". "Nadam se da Dţ. Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. A znao 94 . Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". a bio je i pristalica Republikanske stranke. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. sa 4. Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha. To je bilo dotad nečuveno. Buš.50 na 5. MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. spajanjem s firmom "Spectrum 7". Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. Izrazio je čuĎenje. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično. "Pitam se je li to zaista vrijedno".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu. Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. a 1986. kupila ga je "Harken Energy Corporation". na vrhu Svjetskog trgovačkog centra.50 dolara po dionici. za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti.nove investicije. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen." Godine 1989. Saudijske Arabije. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli. V. a spasena je 1984. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav. Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti. Davno sam radio s vladama Kuvajta. ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije.000 dolara.

odnosno imali su svoj udio. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom. a zatim ih kupile. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. MeĎutim. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. izvršni organi korporacija. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. Druge su. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju. U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. a ne 95 . odnosno doktrinom J. Naposljetku. a ne samo onoj uvezenoj. nezavisne kompanije. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga.o cjelokupnoj nafti. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. Briga za društveno blagostanje. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. pak. i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki. koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke. ali su obavljali slične funkcije. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji.ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. Namjera zakona bila je jasna . Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. M. kakva je bila i moja. U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti. bio opterećen američkim predsjednikom. najjača grana vlade u njegovoj zemlji. Političari.Pinoče u Čileu. a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H. koji je patio od problema slike u javnosti. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. W. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta. u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu. a prema izvještajima. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala. SAD napale Panamu. Panama nije počinila ništa slično.. Stroesner u Paragvaju." Taj ekspoze koji je napisao reporter. Noriega je. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga.svijet bi vjerovatno to razumio. suverene Paname . vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija.poduprte Japanom. Posljedica je bio razorni napad. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije. Prema izvještajima." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja. Povezano s ostalim problemima. njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. invazijom na Panamu. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji. Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi. Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu. Somosa u Nikaragvi. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala. Šulc i Vajnberger 99 . još trebaju. a završila 1989. Vjerovao je da je CIA. nosilac Pulicerove nagrade. kao i G-2. na primjer .. juna 1986. tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington. decembra 1989. takoĎe. ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12. govoreći da je. To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava. D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku . To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga. One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). Buša.

Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. u razdoblju od 225 godina. ima jednu zanimljivu primjedbu. Dejvis Haris. On je opisan kao zlo. Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. snaţnih ljudi. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. takoĎe. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. suverene Paname . Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. Nakon bombardovanja. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington.. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju. da je cilj u Panami. ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. 100 .koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. Činilo se. pogotovo što se tiče nekretnina. Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu. sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD. bio je Noriega. U svojoj knjizi iz 2001. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik.poduprte Japanom. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. Noriega je uhapšen. izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. izgradili propagandnu kampanju da me uklone. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi. da zapale veliki dio grada Paname. Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu. moćnika. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima. koja je dugo trajala. Znao sam da Noriega ima ličnu gardu. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. kaţe: Od svih hiljada vladara. kao narodni neprijatelj. čudovište koje diluje drogu. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu".. dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način. ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora.

objavljenoj 1997. dok sam bio u središtu svega toga. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje. Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. Tome je doprinio niz faktora. Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. a ne objektivnost. izopačenog diktatora. išli su u korak za njima. Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji. uključujući i Vladinu politiku.donose ljudi podstaknuti ličnim motivima. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu.uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD. koje ostavljaju trag na milionima ljudi .. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner. Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive. Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa.. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti. Zapravo. urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu. Eisner piše: Smrt. Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN. Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili. ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige. Dok sam radio u Panami jako su me se 101 . izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju. U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner". kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se.

MAIN mi je isplaćivao platu. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi. Na početku je naivan. zonu Kanala i diskoteku. Ona u meni priziva sliku vojnika. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. Još i danas imamo trgovce robovima. ubija još ljudi i konačno očvrsne. rezervne dijelove za automobile. ipak. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima. Još i danas imamo trgovce robovima. patike.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije. Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. Pretvara se u profesionalnog vojnika. koliko je podmukla priroda tih iskustava. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . traperice. Tada krenu u potragu za očajnicima. Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje. Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. Kartageni ili Havani.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju. Ali kako vrijeme prolazi. rezervne dijelove za automobile. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. na Filipine. patike. kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci. traperice. I ja sam postao profesionalni vojnik. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 . unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. u Bocvanu. Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno. on učestvuje u mnogim bitkama. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru. čak i gladuju. umjesto toga. Ti ljudi o sebi misle dobro.

Uistinu. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak. te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja. Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza. a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. Riječ je i o vodi i o geopolitici. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. 103 . da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima. U stvari. osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji. USAID. Napokon. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca.i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa . On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo.mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. u Iraku se ne radi samo o nafti. Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. u Iraku se ne radi samo o nafti. Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. kao i s ljudima iz "Beshtela". Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. sistema odvodnje. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto . Nije bilo bitno je li on patološki tiranin. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. kako smo radili u toliko drugih zemalja. Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece. njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu . a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud. Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera. Otkad je taj posao sklopljen. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda.

Kuvajt je bio osiguran. vazduhoplovstvo. napredovanja u poslu i povišica plate. Početkom 1991. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. vijeku Francuzi. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. Globalna imperija je postala upravo takva.jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. Dok je Buš traţio izlaz. U avgustu 1990. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije .usredotočili su se na Irak. Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. prelazila je sve granice. Jordanom. Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. Ljudi u cijeloj zemlji. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto. U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima. Svi glavni igrači . Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga. Sadam mu ga je sam donio. Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 . Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu. Graniči s Iranom. a ima i obalu u Persijskom zalivu. Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada. Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima . Sirijom i Turskom. proizvoĎači računarskih sistema. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata. U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu. Saudijskom Arabijom. činilo se. Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen. U 18. Kuvajtom.projektne i graĎevinske kompanije. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. projektili.

Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali . Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene. Osim ublaţavanja dosade. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele. Dobivati sav taj novac. Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition). počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. jedan se dio mene osjećao kao izdajica. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost. prodao IPS. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo. Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja. dugovima koje nikad neće moći isplatiti. ipak. Riječi kao demokracija. Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. Godine 1991. ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti.ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno. ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. Nastavio sam raditi kradomice . Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima. a da ćemo se prodajom obogatiti. No. pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. SWEC je odobravao takav filantropski posao.i vrlo neredovno . 105 . I ja sam napisao još knjiga. pa čak i s pravnog gledišta. ipak mi je to bilo vrlo teško.

te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. septembra 2001. bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. Tako sam ponovo prestao pisati. tek je nedavno rezolucija postala hitna. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. ali on je. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. voĎen da bi ih snabdio naftom. suautorom moje knjige "Duh Shuara". upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. Zapravo sam upravo tamo bio 11. da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. Bilo mi je jasno da. Granice je trebalo definisati. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". govorili su mi. John's. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja. Stigao sam tamo kasno noću. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Desetog septembra 2001. Došao je novi čovjek. ako iznesem na vidjelo svu istinu. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. nisam preduzeo sljedeći korak. 106 . Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. prije svega. To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. Vrativši se kući. Bojali su se. Kad sam se sutradan probudio.

taj trenutak nikad neću zaboraviti. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana. Gledali su se u oči. Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje. Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela. uvjeravao me. Sve sam to vidio na televiziji. Kad sam se vratio kući na Floridu. uţeţen miris dima. Uništili su im šume. mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra. naravno. Za ovo nisam bio spreman . moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama. Dok sam s njima razgovarao. Ne znam. Kao i svi ostali. Toliko ih je skakalo. Bio je sunčan dan u novenmbru." rekao je. svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada. u nevjerici je klimao glavom. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima.. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. pa sam organizovao let u Njujork. ugljenisane ruševine i spaljeno meso. ruševine. Prošlo je dva mjeseca. govorio je. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom. puno prijatelja. Moj nećak je umro tamo gore. Kako sam se pribliţavao. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku. "Njujork je napadnut. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi. septembra "Da. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica. a još su bili naokolo. Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi." krikne čovjek na drugoj strani radija. sada poznato pod nazivom Graund ziro. "Moj Boţe. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani. "Vi ste naši prijatelji". "Ne mogu se na ovo priviknuti". I bilo je to više od jezika. ali drugačije je biti ovdje. oni koji su preţivjeli. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile. neobično blag za godišnje doba.posebno ne na ljude. izmjenjivali su poglede saosjećanja. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini.. područje oko Vol strita. "ali naţalost. Iako mrki. "Izgubio sam puno mušterija. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti. 107 . začuo sam povik. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11. Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom." Nastavio je to objašnjavati." Pokazao je na plavo nebo.

mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. Imao je sijedu. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. "Je li to tako očito?" 108 . ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu. Ni neba ni svjetla. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Sad je bilo ovdje na nivou ulice. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. a onda mi je sinulo svjetlo." "Divno. Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. Trebalo je ići tako visoko." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je. Promatrao sam ljude. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. Nazad u stari dio Njujorka. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World". Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. Nije se dogodilo. "U ovakva vremena ţelimo sunce. Znao sam da je iz Avganistana. one na broju četrnaest. alarm se ugasio. Tada sam ga ugledao. koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto. zavijen sjenom." Akcent mu je bio jak. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. Pogledao me. "Lijepo poslijepodne. Neki su hodali udvoje i razgovarali. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. Policajac krikne na prespori automobil. Na početku nisam mogao to zamisliti. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. Većinom su bili sami i tihi. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange.

14. zar ne?" Oči nam se sretoše." "Ja sam bio jedan od njih." Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku. Došli su Rusi. a ne u religiji. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara. "Oko osamdeset miliona u svijetu." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo. Jedini način da prehranim porodicu. činilo se da se izgubio u mislima. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu. 109 ." Osjetio sam knedlu u grlu.000 ljudi svakodnevno umire od gladi. gotovo crne." Klimao je glavom. depresivan osjećaj tuge i krivice. "Ja sam zamalo postao jedan od njih. "Ili je moţda stvar u ekonomiji. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio. ali mislim da sam se sjetio. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao." "Kašmir. Nedavno sam posjetio Himalaje. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv. "Ne volim prosjačiti. a onda se malo nasmijao. Indija i Pakistan. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. Kašmir. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta. "Ne znam čitati." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu. Dijete mi umire pa uzgajam mak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao." "Da. "Zasjeda. nema vode. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice. na raskrskici Vol strita i Brod strita ." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao. ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. Njegove su bile tamnosmeĎe. "Brojke. Ţelio sam da ostane. jedne od najbogatijih finansijskih institucija." Dodao sam mu papir sa statistikom. "Brojke nam govore da 24. Privredni savjetnik." Pruţio je ruku i uzeo papir. "Ovo je bilo moje oruţje. a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom. Podstiče na razmišljanje o vjeri." Vratio mi je papir. sve je uništeno. Na dnu stepenica zaustavio me znak. Učinile su mi se mudrima i tuţnima. Marka u Veneciji." Povukao je svoju bradu. "Nema drveća. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine)." "Opijum?" Slegnuo je ramenima. hinduisti i muslimani." "Svjetska statistika. "Bili ste vojnik"." "Poslije toga. a da se ne smijuljim. Dugim. "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom. mislim. "Borbe." Spustio je ruke. "Sve moje drveće i kanali. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu. Uspio sam se dići i poći za njim." Pogledao je popis. On se okrene prema zgradi njujorške berze. "Ne. što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci.to je koncept nacrta iza Vol strita br. Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio. Svojevremeno najviša bankarska zgrada.

bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. na više načina bila je simbol korporatokratije. Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson. Ja sam bitan dio svoje baštine . Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote. Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana.baštine vojnika . Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . Nisam mogao odrediti uzrok. Ali nije mi uspijevalo. Nastavio sam hodati sporo. ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji. one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960. Ta riječ me zaustavila. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. Pitao sam se i šta misle o onih 24. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan. Udomljavala je i Bankers Trust. banke koja je raspolagala novcem od nafte. Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. Zanimalo me što znaju o Avganistanu . Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla. i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. Tako blizu Graund ziroa. Vol strit br. gotovo s odbojnošću. 110 . Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. već o Avganistanu onog starca. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj.ne samo o razaranju tornjeva. na adresi Vol strit br. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana. Ta banka. Koincidencija. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine. a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. gdje se 30. Sada kamena oko vrata više nema. 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. tako blizu Vol strita. već i o uništenim farmama šipka i o onih 24. a koristili su ga ljudi poput mene. Pogledao sam uokolo. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku. aprila 1789. 26. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije. Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara. dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu.ne o onomu na televiziji.000 koji svakodnevno skapaju od gladi. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. ali njemu nisam ušao u trag. zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci. savijen metal i veliko oštećenje na tlu.

crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. našu vojsku. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele. Poslovi su prosperirali. o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. Stao sam. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike. Iranom. Preuzevši industriju. Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo. Indonezijom. Ekvadorom. trube automobila i ljudsku vrevu. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje. obrazovanje. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije. Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. "Petroleos de Venezuela". To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. Gvatemalom. "Venecuela je na ivici revolucije". 111 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. decembra 1922. Godine 2002. dugovječnost ljudi. Pitao sam se šta je s Panamom. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. Osim toga. Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. zaposlenost. Do 1930. Nafta je u velikoj količini 14. u varijantu korporacija. Malen. prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. derao se nadjačavši buku saobraćaja. Govorio je o Ugu Čavezu. politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. preţivljavanje dojenčadi. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu.

Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih. je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici. Neposredno prije 11. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. Što se mene tiče. ponovo su intervenisale okolnosti. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu. pojačavala se ljutnja. septembar promijenio sve prioritete. Morao sam je nekako učiniti savremenijom. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. cijene nafte su skočile prema nebu. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto. do 2003. EHM-i su promašili. Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. a budţet Venecuele se učetvorostručio. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu. ali dok sam to radio. Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. koji su Čaveza 112 . u Juţnu Ameriku nekoliko puta. Razmišljao sam da odem u Avganistan. srednja klasa je radila protiv siromašnih. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi. demografsko se stanje radikalno promijenilo. činilo mi se da je moja priča već prestara. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. Kad je došao na vlast. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. Od 1978. Venecuela je stavljena u pozadinu. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio. Opet sam počeo pisati. Polarizacija je imala posljedicu. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa. septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. Kako je siromaštvo raslo. EHM-i su krenuli na posao. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. Moj neprofitni posao odveo me 2002. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. MMF je 1989.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. automobila i velikih nebodera. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. MMF. opremljenih samo kopljima. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. MeĎutim. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. Mi osuĎujemo ropstvo. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. Ipak. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. 116 . kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. "Promijenite taj san". iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. Godine 1990. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika. a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue. tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. to je bio moj subjektivni. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. ipak. To je bilo posebno komplikovano pitanje. MeĎutim. iznenada sam još nešto shvatio. To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. mogli su otići gdje su htjeli. Svjetska banka. godine do 74 prema jedan godine 1995. pa i onima za koje sam radio ja. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. Shuar. Neki su danima pješačili dţunglom. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. U decembru 2002. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. lični stav. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. bez bušenja . sjetio sam se plemena Shuara. ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. koji nose sportske pantalone. potiho me odvedoše na sastanak. Ako nastavimo s tom strategijom. u dţungli. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela. majice i sportske cipele. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. Dok su se posjetioci častili. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. Akuar. Shiviar i Zaparo. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. savjetovali su mi Shuari. ostale banke. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995. Ipak. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. Vozeći se putem.

Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. Koristili su eksploziv za ribolov. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori". Pucali su na ptice. Moj sin. njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. rekao je." Neki stariji gospodin je ustao. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. "On nije više jedan od nas. kopali nepropisne javne toalete. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju. Kad dolijeću u jatima. One su bušile u mnogim predjelima uokolo. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore. pustošili su porodične vrtove.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. kad sam s ljudima privatno razgovarao. a naftne kompanije naziva našim prijateljima. Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali. zagaĎivali rijeke loţivim uljem. iz zabave i za hranu. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. objasnila je jedna ţena. tokom ručka ili naveče.. Konfiskovali su puške domaćih lovaca. Ali. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata. jedan od njih mi je brat. tj. radnike dočekali ekvadorski vojnici." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca. "Ja bih valjda znao. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce.. "Znate. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće. Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". Pristojno su ga plaćali. seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. Oni su nam rekli da su." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva. Dok sam tamo sjedio i slušao. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika. a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda. Osim toga. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama. Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. On je to nazvao postom. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe." reče čovjek. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni. U zamjenu za 300. kao kad pas trese sa sebe vodu." Stresla se. Za vrijeme pauza. što je privlačilo insekte i gamad. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo. ptice su ekstremno ranjive. uključujući rijetke i ugroţene vrste. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. kada ima plodova čonta. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. "Imali smo samo dvije mogućnosti. nasade banana i polja manioke. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. čim bi se vratili u kompanije.

I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti. ipak imaju mnogo toga zajedničkog. čak i "divljacima". Moramo se trgnuti i probuditi. Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. Kao ljudska bića. kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. počeće nova epoha. Oni drugačije govore o novom dobu. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi. EHM-ovi nisu uspjeli. a "proročanstvo kondora i orla" je tipično.djela orla . Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku. a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. vratio iz Ekvadora. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande. petsto godina kasnije. Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. Ako kondor i orao prihvate tu priliku.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. fudbalskih utakmica. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi. MeĎutim. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. oni će kreirati savršenog potomka. U samostanima na Himalajima. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme. ali mislim da bi ga rijetki 118 . najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla". U posljednjoj deceniji 15. nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli. što nam. racionalno i materijalno). kakav nikad prije nije viĎen. Vozeći se na odlasku iz Šela. o eri vodolije. Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. Tada u devedesetim godinama. Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu. o trećem milenijumu. da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. jer ima misiju koju treba da izvrši. Nedugo nakon što sam se 2003. a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. Ni šakali nisu bili efikasni. Uprkos različitim nazivima.

upalio računar i kao obično potraţio 119 . 18. naše okolnosti nisu normalne. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. No. Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak. aprila 2003. ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila. onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava. Ako SAD preuzme Irak. sjeo za pisaći sto. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje. čini se. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć.te naftne porodice . automobile. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe. učinak bi bio golem. SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu. a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje . Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. a očekivao se i rast. U stvari. znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni .uključivši elektroniku. izmeĎu ostalog. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko. OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe. kućanske aparate i odjeću . računare. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. MeĎutim. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970. posebno na Japan i Kinu. nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. januara 2002.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti.Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu. Do početka 2003. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava. Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak. moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. To. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove.000 dolara po svakom drţavljaninu. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. naša funta mesa. situacija bi se drastično promijenila. taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24. Sadamov kraj.

Šulc. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa". To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja. slično onome što sam lično poznavao. odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova. članicu "Halliburton Co. Bečtela.. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom. Članci su imali samo naznake saţetaka. Vijest od 18. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA). kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda. uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR).. Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju.zapravo dao mandat . institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima." ." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz. na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka. Šulc. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana. 120 ." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama.. Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču. a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane. bila je to samo slutnja. da se uredi zemlja. (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam. raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom. Istina. Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera. U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji. Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina. Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003. aprila 2003. Zaskočio me naslov. kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi. ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji." Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud. koji je dozvolio . mi bismo mu ih izgradili. Ali danas je objavljena.. tj. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine. posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. g.američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. nacionalnom dugu i evrima. Jedan je direktor Dţordţ P.gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji. Rileza P." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost. ali se činilo da se priča pojavljuje. koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela". Bila bi to vrlo zgodna pogodba . i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske. Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom.

Nisu otkrili ni da je ta priča. Panami. nacionalnih banaka i vlada. zlostavljanja djece. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast .meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . A to. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora . bila nastavak sramotne priče. Prava priča je da ţivimo u laţi. silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. priče su jedva dotaknule površinu. umovima. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 . za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš. Kolumbiji. a vrlo je povezana s nama. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka. Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. ekonometrije i statistike. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine.dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. dušama ljudi po cijelom svijetu. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. Iraku i drugdje. Ta je priča prejednostavna. ostao bih zauvijek. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu.ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi. gotovo nevoljko. naravno.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra. ali ipak sam odgaĎao. Kao i toliki drugi. jednostavno izbaciti te ljude. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati. podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta. Prava priča o modernoj imperiji. Ipak. bol i krivica nisu neprestano mučili. Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje. Unatoč nedostacima. silovanja i ubistava. Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. prevari. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava. stara kao i carstvo. porobljavanju. Konačno. Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska. razvoda brakova. zloupotrebe droge. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja . Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. još sam oklijevao. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire. Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. EHM-i. To je bio spoljašnji sjaj. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni. zloupotrebe droge.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . zlostavljanja djece.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. kao što naša kultura nastavlja oklijevati. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. ali sve će biti dobro. ali kao i saţetak o meni u MAINu. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van.

Mnogi su od njih bili imućni.000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. Zaustavili su imperiju.mi dozvoljavamo da se ona dogodi . aprila. Pitao sam se šta ih je motiviraso. svjesni sljedbenici revolucionarnog rata.da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi. Počeli su se pitati. koji je sadrţavao tu iskru. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak. neka energija ili katalizator. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe. Glasno traţimo izmjene. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao. (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. da izgledi za bolji 122 . Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. a milioni te mrze.ali ne radi se o uroti. da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge. Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ . shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše. potpalilo je maštu domorodaca patriota. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo. djeco moja. Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. ali ne moţemo.korporatokratija .što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. barem za Novu Englesku. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske. još tada. korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu. Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja. da prepile granu na kojoj sjede. otvorilo im srca i duše.pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24. koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. korporacija i vlada . Ta smo korporatokratija mi sami . Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson. Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga. U njemu je bio isti članak Bechtel . Jedva da je neko sada ţiv. A oni su postavljali mnoga pitanja. Ko se sjeća tog slavnog dana i godine. sedamdeset i pete. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. A onda sam se dosjetio: riječi. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke. maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. To je vaţan datum. a lojalni su Amerikanci reagovali. ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. Razabrali su istinu ispod patine." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara. hranu i odjeću. vara i zarobljava. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. U svojim srcima svi osjećamo bol.Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. električnu struju i zdravstvenu njegu . april. 18. 11.

a na štetu većine. Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati.i da napišem riječi ove knjige. Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije. slobode i ţudnje za srećom. vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu.. pisaca i govornika nije progovorila istinu. farmera i ribara. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. Riječi.. Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom. Ovaj put neću se zaustaviti. Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi . Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota. da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina.a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. Riječi. podignuće se i boriti za bolji svijet. Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse. Sad ću krenuti naprijed. graničara. da priznam . Ţivimo u vrijeme strašne krize .. priču treba objaviti jer danas.. da se pročistim. novac i moć da sve to promijeni. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave. Najvaţnije je.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune. poslovnih ljudi. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske. koji izvikuje svoje upozorenje. (Kraj) 123 . dok šačica filozofa.i velike prigode. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful