Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe. izlazi na scenu. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati. Kamo sreće da je tako jednostavno. Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. Moj zadatak je. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. svesno ubijajući ljude. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. na 74:1 u 1995-toj. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama. onda kada sam bio ekonomski ubica. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. Ideja je naravno pogrešna. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status. energetskim postrojenjima i aerodromima. uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. ţivotinje i rastinje. rekla bi. Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. bio deo relativno male grupe. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. onda izazivamo vraga. čineći genocid nad starim kulturama. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 . Korporatokratija nije zavera. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. ekonomske ili vojne potrebe. Na kraju. odgovarajuću ishranu. trošimo i još više trošimo. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera.

Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi. granična ispostava i vojna baza. Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. Dţeneral Elektrika. Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. krči svoj put niz Ande. Grad Šel. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. nastanjen uglavnom vojnicima. glavni grad Ekvadora. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. Stanovnici grada. Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. priča kako o tvom svetu tako i o mom. moramo preuzeti odgovornost. porodice i zemlju. demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. glavna pritoka Amazone. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. novca i prirodnih izvora. Najka. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. Imperije ne traju večno. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao. naftnim radnicima. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi. Zaparima i Sinhiarima . o prvoj istinski globalnoj imperiji. Dţeneral Motorsa. To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo. koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. dok je za nas to bio rat zbog moći. Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. sna o globalnoj imperiji. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. udaljenog više od tri hiljade milja. zagaĎenju i nasilju. EHM-i. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. ali dojmljiv. Ispovedanje greha je početak spasa. Zaparen grad. Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. Godine 2003. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 .

a u ţelucu sam osjećao kruljenje. nezaposlenost se popela sa 15% na 70%.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. god. EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. U doba moje prve posjete. zemlja primatelj mora sve to vratti. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. Danas je za novih 1. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. a cijena servisa . Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. autoputeva. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru. Na primjer. 7. One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala. a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM. Od 1970. Naravno. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika.i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita). postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. teškim metalima i karcinogenima. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD. i 1992. U suštinmi. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. aerodroma ili industrijskih postrojenja. grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. Hjustonu ili San Franciscu. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. Ako je neki EHM sasvim uspješan. Ekvador nije iznimka. u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. luka. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. Znoj mi je navlaţio košulju. ona upravlja našim najvećim kompanijama. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. nedodirnut i nevin. maja 2003. voda zagaĎenih naftom. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2.5 biliona dolara. a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake. Naţalost. duţnik nam i dalje duguje novac . tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. našom vladom i bankama. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. i iznos glavnice i kamatu.više 6 . kao što su nafta ili Panamski kanal. ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. makaoi i jaguari su iščezli. bankarstva i inţenjerstva. dug tri stotine milja. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. 1968. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati.

Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. bušenjima i naftovodima. Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. Tada smo ostavili Banos iza sebe. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . Venecuela. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. onima čiji su ţivoti najviše ometani branama. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći. Ipak sam se najeţio. Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. a cijena servisa .milionima u Ekvadoru. za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. godišnje . mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače. U meĎuvremenu. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2. sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi. skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet. 7 . Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške. zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru. Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. čija je snaga 156 megavata.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne. Uz nas su trčkarala djeca. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom. manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. septembra 2001. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli. kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue. stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji. mamutski sivi zid. godine . Uistinu. potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. milijardama po cijelom planetu . Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita. Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. kao i njihovi susjedi. Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. prijete ratom protiv naftnih kompanija. poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. Naravno. naš treći najveći dobavljač nafte.5 dolara za zdravstvo. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički.što ostavlja oko 2.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza. neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. MeĎu svim tim ljudima . ali su uspjeli u Ekvadoru. a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku. 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji. Njegov beton bio je potpuno neumjestan. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. Uz to.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan.5 biliona dolara. a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina.nalaze se potencijalni teroristi.

ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu. godine. odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice.a to je vrlo bitna opomena . vijeku. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka. Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. Karakasa. Ipak . Bio sam jedinac. Bostona i Nju Jorka. na pozornicu stupa mnogo mračniji soj. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava. nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka. Danas više ne nosimo mač. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata. Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet.kao toranj iznad istoimenog grada. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila. Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete . Gledajući tu branu.kada će ti ljudi krenuti u akciju. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino.reklo bi se arogantno . 8 . Šakali su ovdje uvijek. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima. Mi smo javne. oni koje mi EHM-i zovemo šakalima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni. Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi. Činimo se skromnima i normalnima. jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. savezna drţava Nju Hempšire. koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira. Na taj način sistem djeluje. pitao sam se . U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati. vrebaju u sjeni. Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. a po definiciji je legitiman. RoĎen sam u srednjoj klasi 1945. i 19. otvorene osobe. Mi smo EHM vješti.uz stipendije. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. poput Amerikanaca.kao toliko puta svagdje u svijetu . Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom. porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske. Zauzimamo se za čovjekoljublje. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. njihovi strogi. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru. Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku. Oba moja roditelja bila su Jenkiji. Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo. on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu. Kad sam prošao pokraj čudovišta.ako ne uspijemo. naučili smo to iz istorije. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. ponosno . Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku. Kad sam roĎen u Hanoveru. moralistički. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. po svakom stepenu devet do dvanaest. Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju.

Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. Pronaći ću savršenu ţenu. Istina. ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. voda. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume.i strašno frustriran. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. No. ja sam ih odbacio. pa iako je Braun bio u Ivz ligi. Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". kojoj je moj otac bio trener. Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate.za seksom. U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. Bio sam osamljen . Znao sam da je to bilo i više nego šala. i izdavao peškire u svlačionici. Počevši od mog četvrtog roĎendana. a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. Postao sam počasni student. ostajao bih sam na breţuljku. "Šta će biti ako slomiš nogu". a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En. u meni je kipjelo. ali ja sam bio siromašan. čeznuo sam za ţenskim društvom . Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. Kad se šakali pojave. grijanje. Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. koju je 1921. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna.pa čak i sklonija tajnosti. (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama. koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama". "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno. Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ). sagradio djed. jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima. On o tome nije ţelio ni čuti. 9 . bio je namijenjen studentima i studentkinjama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. no mi se nismo smatrali siromašnima. urednik studentskih novina. drvosječe i fabrički radnici. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. hranio sam se u blagovaonici osnovne škole. "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona. a one su me zaboravile. Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona. kapitan dvije univerzitetske ekipe. i ja sam popustio. Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". Nismo imali komšija. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama. Prisilu i Dţuds.graĎanima. pitao me otac. Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere . oni su više voljeli Midlbarz. stanovanje. a ja nisam imao djevojku. Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . uzimao lopte za fudbalsku ekipu. Ipak. pitao je. a gotovo svi su bili bogati. no ipak sam slijedio njihove ţelje. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. Po mom utisku. Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje.

Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete. Prvi. On je na svaki način bio potpuno suprotan meni. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". Meni je godila njena paţnja. valovite crne kose i očiju boje lješnika. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). Bio je to ključni trenutak mog ţivota. uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. Ipak je Farhad bio izbačen. gdje smo dijelili stan. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet. Farhad me podrţavao. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. sjajan inţenjer. koja je bila u zemlji dosta nepoznata . Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam. Pijani farmer. U stvari. ona me ipak primila pod svoje okrilje. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. Obojica smo se preselili u Boston. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . Jedna se pojavila u liku Iranca. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. Moje su ocjene naglo pale. Diplomirala je 1967. koga ću zvati Farhad. gorostas od čovjeka. Farhad je uletio meĎu nas. gdje su se nekada vodile borbe te francuski. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. Vjenčali smo se. Kasnije iste 1965. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor.a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . podigao me i zavitlao u zid. Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. Farhad me naučio piću. Upoznao sam i En. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. igrao je fudbal profesionalno u Rimu. Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo . Njegov najbolji prijatelj. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Otac mi je prijetio da će me se odreći. napolje na greben visoko iznad Oter Krika. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. na Fakultet za poslovnu administraciju. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći. Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. 10 . optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti.kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. izgubio sam stipendiju. a on me mnogo čemu naučio. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. Enin otac. Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku. indijanski i revolucionarni ratovi.

Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. moja zadnja pobuna protiv oca.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti . Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti. a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili. 11 . Ljutnja na roditelje. Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena. Nazvao sam strica Frenka." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku. a ako jesam. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. kako je on isticao. Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu.ljudi koji razumiju domorce. s profinjenijom titulom.upravo Amazon postati pravo mjesto. Otkrio sam. gdje. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja . uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana. stavove prema roditeljima. Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. bio sam povodljiv. moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. bio sam siguran da neću proći na testiranju. takoĎe kasnije. rekao je. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga. MeĎutim. Začudo." promrmljao je.što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. "Prepuna je nafte". Jedno od njih bila je amazonska šuma. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu. što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki. ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga. osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi.

Svjetska banka. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. s profinjenijom titulom. on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu. ali da njegov najveći klijent. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje. Ma ne. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. Bio je potpredsjednik u "Chas. Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. a ne Afriku. Radili smo u Andima s potomcima Inka. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968." (MAIN). U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora. Main Inc. a ipak sluţe interesima imperije. T. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. Ja sam traţio Amazon. spustio avionom u našu zajednicu. Prihvatili smo ponudu. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. pomislio sam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. kao ni nekoliko godina poslije. imenom Einar Greve.

Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. Einar me angaţovao kao ekonomistu. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Tako se dogodilo da sam u januaru 1971. Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. "Brown & Root". jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. kao što su "Arthur D. koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. Angaţovan sam kao ekonomista. oni su mi savjetovali da prihvatim posao. To se jednostavno nije tolerisalo. a moj ego je narastao." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao. Indonezije. no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi. panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. oni su strašno zakazali. Iako su sve to bile samo maštarije. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. a poloţaj im je bio zavidan. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. Diskrecija im je bila simbol. nego su i dobro zaraĎivali.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora. Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište.dva s magistraturom. jedan s doktorskom titulom. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. Little". otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine. Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. Konsultovao sam se s Eninom porodicom. dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. koji su imali savršene preporuke . otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci. pucati od zavisti. "Stone & Webster". MeĎutim. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike". Razgovor sa štampom bio je tabu. "Halliburton" i "Bechtel". 13 . ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. koji se izleţava uz hotelske bazene. da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje.

Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave." običavao je reći Einar. Na profesionalnoj poziciji 1971. Kad je bio u kancelariji. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora. Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje)." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način. Ipak. uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. ostajete zauvijek. "Tačno po planu. su bile samo četiri ţene. rekao je.. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica . Vaša je odluka konačna. rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Pitao je za En. imamo velik projekt u Kuvajtu. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. za naš novi stan. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. Procijenio sam da je malo starija od mene. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu. moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove. običavao je reći Einar. Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu. U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka. Jednom prilikom čudno me pogledao. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. znaš. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. MAIN je bila mačo korporacija. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor. Bio sam nedavno u Vašingtonu. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu.i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila. a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu. Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi. a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu .pa čak ni Vaša supruga. "Svakako. MeĎutim. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao. "imamo za tebe velike planove. ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 . "Točno po planu". Kad jednom uĎete. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. "Ne moraš biti zabrinut". bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu.. koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu. Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo.

Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju. Main. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata. Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten . (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. Pogledao sam njene njeţne zelene oči. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu .i karticu s njenim imenom. uključujući i vojne baze. 15 . Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a. Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti. Tada ćete morati birati.znam samo da ih je koristila znalački. Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a. s Prudential Centera. NSA. iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. ostajete zauvijek. T. u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. Prije svega.pa čak ni Vaša supruga. U to sam vrijeme bio previše naivan. Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa." Zatim se uozbiljila. Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . "Biću potpuno iskrena prema Vama. nasmijala se. i s titulom. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga. Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti. Klaudin Martin. Njen pristup. Točnije. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon. Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale. "Halliburton". "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima. Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom." rekla je. bili smo jednostavno EHM-i." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom.osim nje. nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. da se ponašam indiferentno. "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata. "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni .da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA. kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. a ona mi je pruţila ruku. Kad jednom uĎete. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". Pojma nemam ko ju je plaćao. posebni konsultant "Chas. naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica. Vaša je odluka konačna. bio je skrojen na poseban način samo za mene. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu.Einar. Sada znam ono što tad nisam znao . "Niste jedini". Inc".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije.

Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza . koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti. Uprkos tome. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. Bićete dobro nagraĎeni. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". Uprkos svojim vjerodajnicama. a siromašni postaju sve siromašniji." 16 ." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima. Ipak." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška. Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti.. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod. koji se bore za svoj dio zemlje. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u. To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. Ili. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam. "Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija. autoputeve i luke. Primjera radi. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. Bogati se bogate. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. onda. zapravo Ďavolje sluge. Ako se pridruţe komunističkom bloku. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. Što viši iznos kredita to bolje. Kao uglavnom svi američki graĎani. kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane.za to su oni plaćeni. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom. to se razumije. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. tako je to sročila Klaudin. Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima. ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20.. "Moramo pridobiti Indoneţane.

Kad si jednom u to ušao. vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka. "Plaćeni smo . "Oni su inţenjeri". rekla je. "Mi smo malen.dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". Zbog toga je Vašington. Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. Uvjerila me da ne. rekla je. Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME). Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca. ekskluzivan klub". Odlučni trenutak bio je 1951.i visinu kredita. umjesto da pošalje mornaricu. pitao sam se radim li pravu stvar. MAIN je.da zadovoljimo svoje političke. Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban.dobro plaćeni . a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. elektrane i aerodrome. Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. "Oni izraĎuju projekte za elektrane. Istovremeno. ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana.da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. "Nemoj biti lud. vojno rješenje postalo je previše rizično. Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma". Razumijete li." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila. nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu. saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. današnji BP. od Sjedinjenih Drţava. ona bi me zbunjeno pogledala. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja. prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. 17 . Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta). Mohamed Mosadeg. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata. Posao je obavio briljantno. demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951. činilo mi se. Konačno. ključ je u vašim rukama. pridobivši ljude novcem i prijetnjama. jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo. Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. privredne i vojne potrebe. Za nekoliko mjeseci. kad saznam više. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. Vi ste onaj koji prejudicira budućnost. nakon više iskustva moći bolje objasniti . više ne moţeš izaći. Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću. Vrlo popularan. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana.

meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja. s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao". istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. Java sa svojim prirodnim bogatstvima. kompanija koja ih zaposli.uključujući i NSA . godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). Holandija je izišla kao pobjednik 1750. Osim toga. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama. decembra 1949. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington. arhipelag sa 17. posljedice bi bile pogubne. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina). većeg od onog u obje Amerike.500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. Da je bio uhvaćen. Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona). Sve prije nego homogen. savjetovala mi je Klaudin. holandskim. Američke izvještajne agencije . Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku. one godine kad su me provjeravali u NSA. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt . moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera. izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. uključujući zaštitni znak. jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima. Do 1968.kao agent CIA" već je bilo razraĎeno. Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". koje su pomagale u stvaranju imperija. Tako su Indoneţani. one bi se pripisale pohlepi kompanija. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. Postojao je ipak jedan problem. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom. Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima. a postojali su izgledi da će slijediti i druge. 1968. Na sreću tih stratega. postalo je jasno da. (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle. portugalskim i britanskim pustolovima. ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. umjesto toga. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika). a 1963." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. vidite.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije. korporacijama i multinacionalnim organizacijama. Kermit Ruzvelt radio je za CIA. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. Njene sam riječi uzeo k srcu. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. Sukobi su bili česti i brutalni. strašno patili. imenovan je doţivotnim predsjednikom. Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor. a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. Raspustio je parlament 1960. a ne politici vlade. Četri godine borbi završilo je 27. a posebno oni na Javi.

Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. Ona mi je nazdravila." 19 . godine. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. Značajno je uprla pogled u mene . (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953. kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. "Ako budete nekome govorili o nama. raslo je moje uzbuĎenje. Ukoliko to nije dovoljan podsticaj. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. godine. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. nasmiješila se. Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali. mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala".a zatim se hladno nasmijala. "Sada ste jedan od nas". godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. ključna je bila Indonezija. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu. Svakako. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. ali ona je to osjećala. Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. Naravno. Indonezija ima i naftu. oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. Nisam mogao s En o tome razgovarati. a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima. Komandant vojske.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. Do 1971. a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima.to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti . godine. to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru. "Uspjeli ste". godine. Jednog dana 1971. činilo se predobrim da bi bilo istinito. Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965.

egzotičnih plesačica sa Balija. Borneo. Već sam i prije upoznao siromaštvo. Bila je ovo zemlja mistike. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. Uţasno sam se osjećao. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima. Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. bili su šokantni. Čarli je bio znalac o ratu. Naša grupa bila je. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. duhovno i profano. Celebes . elegantno i prostačko. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. Skloništa od kartona. Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata. u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom. ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. Otvorila ga je "Pan American Airways". Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića. kao što sam očekivao. kraljevina koju su opsjedali Španci. Portugalci ni Japanci. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. mita i erotične ljepote. koji još plove u vodama arhipelaga. naravno. Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. Zapravo. u otmenom restoranu na najvišem spratu. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu. smještena u najljepšem hotelu u zemlji ." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. oslikanim na stranama visokih sjedala. Taksi na biciklima s prizorima duginih boja. kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu. Lijepo i ruţno. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. morao sam priznati sam sebi da je shema pametna. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim. ljeta 1972. 20 . Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu.zavodila su um. To je bila Dţakarta. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva . Egzotične plesačice s ostrava Bali. postojala je i ruţna.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. Kao i obično. mašta i san. prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. ali ga nije nikada pronašao. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji. plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama. Indonezija nam nudi blaga. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. Ali. Ljepota je svakako bila prisutna. Kao i Kolumo. Sumatra. No kasnije. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. tragična strana grada. raštrkanih po zemaljskoj kugli."InterContinental Indonesia". zapalio je cigaru i. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. nazdravio "dobrom ţivotu". Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama. zmajeva. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. podiţući čašu šampanjca. Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge.Java. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. Poput drugih iz lanca "InterContintala". a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo.

"Da. a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. a Čarli je prostoriju obišao pogledom.luke. to je samo vrh ledenog brijega. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". podsjetio me na Dţordţa C. Kambodţe i Laosa. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. Da iko od mojih nastavnika to zna. u izobilju prvoklasnog apartmana. Ali. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti. jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija". ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi. Sada. Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima. Prokazivanje istine bi 21 ." Izraz lica mu se uozbiljio. Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode. Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga. ponovo se nalazi na ispitu. Kao što znate. Integrisan električni sistem je ključni element. Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece . Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu. visoko nad gradom. Jedna mi je riječ pala na pamet.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se. naftovodi. On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. vijek. Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene. Dakle. govorio sam si. dok razvijate taj stručni projekt. Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio. Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte).najnastanjenije zemlje svijeta. koji je glumio generala Patona. rekao je Čarli. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. graĎevinske firme . kao i ljudi iz Ambasade SAD. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji." rekao je vaţno klimnuvši glavom. Zaista. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama. "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma. Oko njega je kruţio dim cigare. ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni. (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. Napokon. jednog od Čarlijevih heroja. ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave . Skota. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju. dok ništa ne mijenja za one pri dnu. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . pred očima mi se pojavi slika Klaudin. već ih gura još niţe. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu.ili svoju vlastitu krv. korporatokratija.

Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. siromaštvo ne tako očito. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane"." Usmjerio je cigaru prema meni. Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. objasnio je Čarli. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. u vlasništvu Vlade. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. organizujući se. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. Osim stana. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. prijavljujući se Ambasadi SAD. odnosno njenog sistema elektrifikacije. "Moraš brzo djelovati. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. a razonode mnogo manje. a zvali su je njisma.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima. On. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia". Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom. oni vrhunski svjetski izvori. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera. Klima je tamo bila blaţa. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. planirajući elektrocentrale. svako vozilo s vozačem i prevodiocem. Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture. takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. kapacitete luka. Usprkos svemu. Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. kuvarom. vrtlarom i brojnom poslugom. ţeljezničkih pruga i tih stvari. puteva. Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. dali su nam je u cjelini. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. a bila je pravo prirodno sklonište. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina. sa šefom. koje su dane provodile uz bazen. Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. ali i odmarajući se uz bazen. susrećući mnoge funkcionere. Čarli je pušio debelu cigaru. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka". locirajući.upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene.

pa i ja sam bio po svijetu". Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a. konačno. koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. "Moţda jesam mlad. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. nastavila se kupati. Drugog svjetskog rata. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko. "Ovo je meĎu nama". Reći ću ti nešto. Bio je to već njegov drugi raspored. reče on posprdno. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to. To će biti kritično. Puno je razboritiji porast od šest odsto. U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni. "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. "Mnogo godina. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. u vremenima procvata i lomova. dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman." 23 . Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. reče Hauard tihim glasom. Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo.podijeljenih po regijama. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. I to su podaci za najbolja vremena. očito nesvjestan scene dolje pred nama. reče. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom. Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje." Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu. učinila za Boston. Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe. ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. "Ti si već prihvatio njihovu strategiju. promrmljao je." "O. prihvatio se konsultantskog posla za MAIN. to je moj moto. Natjeran je da ode u penziju." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda." "Vidi ga". ali se nije dala omesti. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra. rekao sam. rekao bi uvijek iznova. Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. mladiću. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. Skupićemo glave.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda. "Čarli je nemilosrdan. ni u kakvom razdoblju s potporom. "Pogledaj samo šta se dogaĎa. "Bio sam okolo po svijetu". a bio je odlučan da ne postane talac. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u. ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. pokvarenog i osvetoljubivog. takozvano Čudo Masačusetsa. "Ta će privreda svakako bujati". Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim. zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju. rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu. Stvari se brzo mijenjaju. Mlada ga je ţena vidjela. a tada.u doba depresije. Nema više vraćanja.

a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu. Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. Ti . a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje. Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. "Učini sve. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati. druga je prala rublje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega. "prodali ste duše Ďavolu. Polako se smirila tuţna činjenica. U grlu sam osjetio veliku knedlu. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju ." reţao je. ali osjećao sam se defanzivno. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. Mlada se ţena penjala od kanala. a isto tako i moja euforija. ovo nije Boston. Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati. Hauard je star i ogorčen. jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno. Znao sam da to ne mogu učiniti. Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu. Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda. "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem. Stariji je čovjek nekuda nestao. Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga.svi vi". a svakako ne ţelim završiti kao on. "Samo naprijed. Stao je i promatrao dječake. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 . Borio sam se sa suzama. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom. Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. "Nesavjesno! To je to. Pogodio me u ţivac." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela. Krenuo sam i stao uz njegov sto. Bacio je olovku i zurio u mene. Znao sam da ga moram uvjeriti. očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. odglumio je smiješak. U tome ste za novac.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". Ja sam još mlad i tek na početku. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. moţda bismo zajedno došli do rješenja. Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala. "Vi ste u tome za novac." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju. Sigurno sada neće popustiti. Nabori na vodi su nestali. Sada".s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji ." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku. On je već propustio prilike da napreduje u karijeri." To me streslo do srţi. Pitao sam se šta da učinim. Ovdje su stvari drugačije. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen. a pruţio ruku pod košulju. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. Odmah sam osjetio olakšanje. (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde. "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi.

Tipično. Počeo me podučavati jeziku bahasa. "Nema potrebe za namještanjem brojeva". vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. koji je sluţbeni u Indoneziji. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. to je bilo izvjesno. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni. En. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. ne duţa od dva ili tri dana. U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu. Zvao se Rasmon. zmijama i nekvalitetnom vodom. Klaudin. Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge. 25 .pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti. Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. stricu Franku . Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. Utemeljen je na malajskom." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. Odredili su da ja ispunim taj uslov. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. rekao mi je. U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim.Hauardu. Čarliju. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan. rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. Čvrsto sam zaspao. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. ali je za sve osim majke bio Rasz. Einaru. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. MeĎutim. ali nemaju pravo. iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. Velik mi je teret skinut s leĎa. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu. a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada. ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. znaš kako se ponašati s insektima. nezavisno od mojih zaključaka. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo.

Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada. Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih. u otmenim restoranima. koje sam prije jedva i primjećivao. ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. muziku. Tu veče ću zauvijek upamtiti. Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. čija bi odjeća. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. opet. Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. na primjer. hranu. Kako je postajalo kasno. Toga sam i prije bio svjestan. Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva. predstavljali jedan drugome. Još sam nešto zapazio. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. zagrlili se i otišli u svoje sobe. gutača vatre. šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. šalim se i smijem se s njima zajedno. meĎutim. No kad sam tamo prispio. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. sada su bile mrska pojava. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. To je. 26 . Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu. Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. Nisam znao odgovor. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti. bioskopima i skupim samoposlugama. oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska. Kad bi me.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima. da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. Osim toga. kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli. Potajno sam. koji su. veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. prema mom riječniku. dijelim s njima grad.

djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. ali čiste saronge od batika.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako. Kad bismo stigli." Rasz je sjao od sreće. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. Konačno bi se pojavio sekretar .nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. Kad smo stali. Bez izuzetka. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta. nude me čajem. morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova. i tada bi odredio vrijeme sastanka. gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. Kako su telefoni rijetko funkcionisali. ali su se ponosno s tim nosili. "Znate. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom. Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda. nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim. Ljudi su očito bili siromašni. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo. Veče je bilo vedro i lijepo. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. a drugi sjedili u prenosivim stolicama. Drţali smo skrivene karte. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina. a kad se konačno i odigrao. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. Bilo je to kao da igramo poker. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang. Kad sam se opet uputio u Bandung. nešto mi je jako smetalo. bankari su imali tabele i grafičke prikaze. Drţali smo skrivene karte. ta je igra bila smrtno ozbiljna. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. Niko . Imali su na sebi rijetko tkane. Na primjer. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. Bilo je to kao da igramo poker. traţilo se od nas da popunimo neke formulare. planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. Ipak. Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati . Što sam više vremena provodio s tim ljudima.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. nije 27 . neki su stajali. general ili američka ambasada. bankar. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima.

Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava. instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. kolačićima i satejem. tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni. kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima." Gomila se jako uzbudila.Palestina. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave." nasmijala se. Kuvajt. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. "tek skuvano. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao. Irak. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio. "Muslimanski psi. Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. "Daj ovo Svjetskoj banci.magičan zvuk gamalona." 28 . Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije. sitno prugasto odijelo." Tada je započela muzika . sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. Pošto je dovršio izbor iz klasike. iz starih tekstova Ramajane. pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima. Indonezija je suverena. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. muhamedanska čudovišta i islamski vragovi. Nudili su me vrućim čajem." Bila je to sjajna predstava. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta. na nekoliko jezika. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka . Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta. Osjetio sam i strah. "Popularni političar iz Bandunga. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. Imao je oko stotinu lutki. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je. "Dalang svira svu muziku sam". Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara. Mi ćemo vam prevoditi. Saudijska Arabija. viši od svih ostalih. Nikson je odmah prišao karti. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama. Viknuo je: "Stani. Sirija i Iran." Rasz mi objasni. "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima. stajao sam u toj gomili ljudi. "Vrlo svjeţe meso. kikirikija i klinčića. Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara. Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače. Rasz mi šapne. ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. šok i bijes. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije.

"muslimanski svijet. ali nisam bio dorastao zadatku. "Tačno. Pokušao sam se braniti. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz." "Prava je meta". "U redu je. Kasnije smo se svi povukli u kafić.." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast. protestovao sam. "Mislim da bih morao otići. Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga. Moţeš izabrati. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson . "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara". Početna stepenica. nastavi ţena. pištali. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću. vriskali i prijetili šakama. "Jer takav je plan. Ljudi iz publike su negodovali. je li tako"." jedan od njenih prijatelja pomogne. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa. pitala me. "Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari." Traţila je pravu riječ. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas." dodala je druga. "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske. "Svakako".. Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora. dodao jedan od muških. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj. Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje.Svjetska banka. "GroţĎa." 29 . "Tipično za Amerikance. Zadrţi Englesku. Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego. koja je diplomirala engleski jezik." reče." "Vijetnam je samo jedna dionica". Pokušao sam se braniti. ali nisam uopšte bio dorastao zadatku. sjedila je meni nasuprot preko stola. On stavi zaštitnički ruku meni na rame. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar. primijeti jedan od mladića." "Pošto uzmete svu našu naftu." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. A odbaci Indoneziju. Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. "Ali Vi radite za Svjetsku banku. Hrpa groţĎa. "kao što je Holandija bila za naciste. "Indoneţani su vrlo svjesni politike. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično." Ja nisam baš bio tako siguran. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina." rekao sam Raszu." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. pojedi Kinu. Naklonili su se i nestali s pozornice. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor.

"Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima". Oni nemaju religiju. Toznbee je to vidio. Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". "Zapad . "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. Ukoliko se ne promijenite. "a tada ćemo navaliti kao zmija. meĎutim. "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . reče ona sporo." "Kako strašna misao". taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija. uvjeravao sam sebe da Einar. a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove. Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu. a ni supstancu iza svoje ideologije. Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. tvrdio je jedan od njih. . Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje. Svi su se oko stola pogledali. Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice. Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. primjere iz istorije i biološki imperativ. Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. da postane najveća imperija u istoriji.a posebno njegov voĎa.esencijalno. Zovete ih radikalima ili komunistima. Ljudi umiru od gladi." "Arnold Toznbee je to rekao". čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. "a tada ćemo navaliti kao zmija. već izmeĎu hrišćana i muslimana. Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski. Narodi kao naš tonu u siromaštvu. bio sam zapanjen.duša." "Doći će i naše vrijeme". SAD. Dakle mi čekamo. Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. vjerovanje u više sile . ali Sovjeti neće izdrţati. Istorija dokazuje da je vjera . Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari. da vidim i drugi aspekt tog pitanja. Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće. pitao sam. reče. tvrdio je jedan od njih. U sjećanju mi je ostao taj dalang. sudbinu neće izbjeći". Nije preostalo puno vremena.odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom. Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 . a vi se brinete o nafti za svoje automobile. "Jer". Već su dosta blizu uspjeha. Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". Mi jačamo. Kako se pokazalo. vjeru. pitala je. Mi muslimani to imamo. "Da. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku. čak i više od hrišćana.Britanca imenom Toznbee. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči.

Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. a ako nije. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. Uvjeravao sam sebe da Einar. a moraće i štedjeti na obrazovanju. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). razvodima. da . ali nemaju moć. a dolaze iz zemalja poput Indonezije. Svakako. Naše vlastite statistike o nasilju. ostavivši po strani intelektualne argumente. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. zloupotrebi droga. Lutao sam gradskim ulicama. Osim toga. depresiji. jedno od najbogatijih u istoriji. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. oni nerazvijeni su nas opskrbljivali. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci.ali jesu li nevini? Naravno. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC). je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta. sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu. nije faktor te formule. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora. davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima.ili direktno ili indirektno . Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. prostitutkama i uličnim deranima. Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore. ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. aerodroma i industrijskih postrojenja. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. moţda s muslimanima u prvim redovima. milioni nas zavise . 31 . Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća. koji hrane gotovo sve naše poslove. Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine. Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Prirodni izvori i jeftina radna snaga. bi li se moglo promijeniti. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. kriminalu pokazuju da naše društvo. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. za gradnju elektrana. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju.

a sve bi to postojalo samo za Amerikance. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental"." Pitao sam zašto. sjeo na krevet i upalio svjetlo. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . S čela mu je kao krv kapala mast. zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. a poput Britanaca sedamdesetih godina 18. zagonetni osamdesetogodišnjak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao . Poput kolonijalista." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. ti bi vidio drugačijega. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO). saznao sam da je Mek Hol. slobodu i traţenje sreće. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna.upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. En i ja sreli smo se. En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. Mjesec je sjao. On se sagnuo i podigao nešto na rame. u Parizu. imali viziju o pravu na ţivot. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. Izgledao je poput Karza Granta. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. zašto u Indoneziju. unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. u Oregonu.ideju. zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. Očekivao sam krst. Razumio se u ekonometriju. On se uspravio. Uz to. uključujući i naše. Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. ali nisam imao pojma koliko drastično. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam. Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. dakle. Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede.kao onaj u Vijetnamu . Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. Bio je i elokventan. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . Tad sam se sjetio sna. ali nisam imao pojma koliko drastično. Čini se da se istorija ponavlja. prema dogovoru. na mom putu kući. a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata. Sada sam. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija. zaštitili izvore vode. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. kako bismo se pokušali pomiriti. a miris orhideja ispunjavo je vazduh. mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka. utemeljivači ove zemlje. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri.

Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin. Tada sam zurio kroz prozor. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. Otišao sam da je potraţim. ubijena. No na pameti mi je bila Klaudin. 33 . Odlučan da se ne prepustim tjeskobi. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona. Obuzela me malodušnost. Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste. ali nije to bila ona. "Čestitam. Ţena je prišla bliţe. Upravo ste unaprijeĎeni. Ustao je i pruţio mi ruku. Bilo je doba ručka. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. Uza sve ostalo pojavila se bolest. Ne moramo ulaziti u detalje. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u ." Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. Klaudin me iskoristila i odbacila. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. ali mislim da sam ih digao iz kreveta. potisnuo sam svoje osjećaje. Konačno sam se uspio pribrati. već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. očito ljutiti. "Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto. Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. kad njegov mentor. rekli su da ništa o njoj ne znaju. rekao je. "Dobre vijesti. čak i više. Leţao sam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. Ustao sam. "Otpuštam Hauarda Parkera. Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. Odagnao sam tu sliku. čini se. Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. "Osam odsto godišnje. (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije. Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam.ili čak sam. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. ali me podsticao da doĎem već poslije podne.

pitala je tada. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto. Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin.sumnjao sam .na svojoj vrlo razmetljivoj taštini. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. ukočenom predsjedniku Svjetske banke. Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom. Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti. uključujući i iranskog šaha. Upoznao sasm vaţne osobe. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. na teoriji vjerovatnoće.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. Uprkos svemu. i . Moja bolest . Karakas. konačno. Dok sam tamo sjedio. sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran. Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo.su se izgubile.i moja tjeskoba . (XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne. moja je ekspertiza bila jako ograničena. 34 . sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije. na matematičkim modelima. I to je funkcionisalo. To me ipak malo razveselilo. Istinu govoreći. ministru odbrane Dţonu Kenedsa. sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored. Ona će me nazvati. Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila.a neki od njih bili su dvostruko stariji . promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. London. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama. "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću. Beč i Vašingon. Kad me neki mladi drski ekonomista. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. Gvatemalu. sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. Sve leţi u povjerenju. Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. Mormino je bio u pravu. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi .

osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih.čini se imamo koristi. industrija je nicala poput cvijeća. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide . zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti. Naravno da mi nismo prvi koji to radimo. oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere. Grčke. Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima. materijalne. ako ništa drugo. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane. Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta. kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa. o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost.moji pretpostavljeni i ja . te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. Konačno se i ta perspektiva izmijenila. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije. Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja. umjesto u skloništu od kartona. Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same. Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade.i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko. od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture. Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti. Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . budućim pokoljenjima i prema Bogu. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima. Lideri modernih oligarhija. činilo se da su istog kova. Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 . čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos. kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. da svijet preobrate u kapitalizam. Rima i krstaških ratova." da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. Tada sam postao razočaran.

Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. nešto što malo ljudi ikad dobije. umiranja od gladi. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi. dajemo ti priliku tvog ţivota. Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. To je zvučalo tako legitimno. Počevši 1881. Kako je tamo bilo uobičajeno. legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. nego kao glavnog ekonomistu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. zagaĎenja. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac. Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe. godine. "Napravio si odličan posao". odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. I tako sam postao uvjeren. Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije. U stvari. "Da bismo pokazali kako to cijenimo. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. zlopotrebe droga i nasilja. Konačno. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. a ako bih trebao kakvu potvrdu. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica. projekt je završen. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju. Vojnici su se iskrcali. Bili su diktatori. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. a budući da govorim španski. Uspostavljena je marionetska vlada. za vrijeme pravoga tropskog potopa. usko povezanih s Vašingtonom. Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu.u retrospektivi to je bio proročanski početak. Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija. 1889. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil". iz privatne kompanije. Godine 1903. Kolumbija je odbila. istrebljenja vrsta i genocida. i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. ali uz velike finansijske probleme . gotovo uvjeren. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 . koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala. Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava. govorio je medenim glasom. inspirisao je san Teodora Ruzvelta. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972.ipak. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. Francuzi su se snaţno potrudili.

isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. Gvatemalu. Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji. koji broji dva miliona ljudi. Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. Buš). harizmatičan i hrabar. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio. Argentinu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. virio sam meĎu bučne brisače stakla. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . Peru. godine. Kolumbiju. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. odredio uništenje Indijanaca. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. Kubu. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici. W. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras. da je bog. Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. Za razliku od Kastra. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . bizona. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga. vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. Nikaragvu. Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir. Svoje prve večeri u Panami. panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. Čile i Paragvaj. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. Monroeva doktrina. od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . godine. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. zaustavljen na semaforu. a ne ljudi. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. Njegov malobrojni narod. ali nije se zalagao za komunizam. MeĎutim. gdje su mu roditelji bili učitelji.lijep. šuma. Salvador.

Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi . ali sam je suspregnuo.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili. imovine naftnih i drugih privatnih kompanija. Mogu postati bogat. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica. transportni i agronomski sektor te male. Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. slavan i uticajan. upustio se u rizik. Bilo je to. naravno.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. Govorio je engleski. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala. Bio je visok i vitak. nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove. sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status. Kad se taksi počeo kretati kroz noć. a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. Znao sam da on nije prvi . moţda i tragičnim razdobljem. Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. očito se ponosio svojom zemljom. Vilson i Frenklin Ruzevelt . Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama. tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle. Cijeli niz budućih predsjednika SAD . Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata. a sve to samo jednim udarcem. uključujući i Vijetnam i Indoneziju. svladale su ga emocije. provala krivnje bljesnula je u meni. Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu. Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao." rekao je. na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca . a nisu se ni potrudili da ga nauče.najzapaţeniji Taft.ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija.osjetio sam drhtanje niz kičmu. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju. Torihos je. objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea. Tropska oluja lupala je prednje staklo. Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime. On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . 38 . Napokon."Omarov ideal je sloboda.lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega . svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama. Mislio sam o svom poloţaju.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike. vojne komandante u njihove ustanove .na suverenitet nad svojim narodom. izvrdavanje. takoĎe. prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima. Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom. "Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama. ali vrlo vaţne zemlje. Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku. Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu. u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike .

Onaj despot Torijos puno toga preduzima. "Hvala. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom. Neka se porodica pripremala na večernji piknik. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave. "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. Fidel mi je prišao. Kad smo se vratili u grad. Lijep je ţivot u Zoni. traktora koji su vukli brodove preko ustava. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina. a ja sam krenuo njegovim stopama." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela. "To me ne iznenaĎuje." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova. Pitao sam jesu li turisti. "Naravno. odgovorio je smijući se. 39 . Pitao sam jesu li drţavljani SAD. Čovjek nam je prišao." rekao je. "Ja ne govorim njihov jezik. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. mati. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta. (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku. Kad smo prolazili. stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala". Otac. Pogledao me s nevjericom." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci." rekao je." Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios." On me pogledao s gaĎenjem. Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. kako mi se činilo. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. onaj par nam je mahnuo." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik. "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu. "Djed je bio inţenjer." rekao je." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama. Zona Kanala je teritorij SAD.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama". On je bio gonič mazge. a oni su se nasmijali. objasni on ponosno. nasmiješio se i pozdravio na engleskom." Kasno poslijepodne. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom. vladao meĎu ovih pet ljudi. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed. Opasan čovjek." Priznao sam da je to za mene novost.

" "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu. Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. Tamo preko"." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. To je moja dama. ošišane tratine. "Dobro pazi. Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu. prodavnice i kazališta. ali siguran sam da daje sve što ima." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu. svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam. brijačnice. to ipak nije bilo dovoljno. "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima." Slogan koji mi je posebno ohladio srce." "Prestani srati po našem kanalu". ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama. 40 . Ma koliko mislio da sam spreman. "Ako doĎeš ovamo. "Imam sluţbene papire. Fidel se osmijehnuo. "To je prilično odgovarajuća riječ. okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac. gringo. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara. saloni ljepote. pokazao je nazad prema gradu. igrališta za golf. a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu. "Ujak Sam. "Fakti". "ali osjetićete ukus. Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta . restorani. ali reći ću ovo: Torijos pokušava. To stvarno i jest zemlja u zemlji. "Sada druga strana"." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala. moţda će to biti njegov kraj. On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. "dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje. Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima. raskošni domovi. uzmi taksi do kućnih vrata. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka. Svi poslovi .velike bijele zgrade. reče. rekao je: "Hajde da nešto večeramo. reče Fidel. a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali. reče. sloţio se. a teško da iko ima posao." Zatim mu je dao novčanicu. To me podsjetilo na Dţakartu. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu.samoposluge.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora". "Da". Kad smo usporili. "Idi kući. Na mnogim su zidovima bili grafiti. Do nas je šepajući došao neki starac. američki sudovi i škole.

Izgledalo je kao da se igraju." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. Tamo su plesale tri mlade ţene. Fidel dade svakom od njih po novčić. "Ţao nam je. Ona se okrenula. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac. "On je gringo general u Zoni Kanala. "Šankerica je. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame. Hvala. moj čovječe". Kad smo se smjestili. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali. rekao je. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju. Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače. način kako su plesale. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja. Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale. gospodine. Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. ali ne smiju prodavati svoje tijelo. jedino što su bile gole.mogao je to biti neki disko u Bostonu. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. zapuhano je promumljao na španskom. 41 ." "Da. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu. "Moj brat". Imale su prekrasna tijela i smijale su se. Fidel se njeţno nasmiješi. Jedna je imala mornarsku kapu. Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski. Ostanite na svjetlu. Konobarica nas je odvela u ugao. a treća kaubojski šešir." Fidel me pogleda krajičkom oka. objasnio je. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname. Stariji se nasmiješio." Dječaci su se pogledali. Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu. "Ništa se nije dogodilo. Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva. kao da se takmiče u plesu. "Oprostite gospodine"." "Sve je u redu". Stavio je ruku zaštitnički oko maloga. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu. "Nije me povrijedio. Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. Muzika. "Mogu raditi za šankom i plesati.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima." "Idite onda". pozornica . "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. Grupa mladića to je paţljivo promatrala. koncentrirali su se na plesačice." I otrčali su. Jedan je lupio Fidela po nozi. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro. "Ali budite oprezni. To je ostavljeno strankinjama. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. jedino su imale nešto na glavi. Dok smo hodali dalje. druga zelenu beretku. Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata. potpuno gole.

" Pokazao je na konobarice. kao psi koji paze na stada ovaca. farmerke. Nosile su tijesne suknje. Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu. Pogledao sam Fidela." "Ne". majice. On je kimnuo." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. Većina ovih djevojaka nema više porodicu . "Volio bih da je šala. Ţene su švrljale oko stolova. Lice joj se iskrivilo od boli. Smijao se i vikao svom društvu. Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. "Istina. "molim te. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje. Ona je vrisnula i pala na koljena. ali bilo je i drugih. kupiti malu prodavnicu. ove su prema ritmu zbacile odijela.očeve. "Ne šališ se. "Osim." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu. Nikaragva i Gvatemala. Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. "Klarisa". One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. Svi su se smijali. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. a onda početi iznova negdje drugdje. otvoriti kafić." Dao je znak glavom u smjeru pozornice. one su ovdje za dolare". Klarisa je ispruţila desnu ruku. "One su Panamke. rekao sam. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše. plešući i izmjenjujući se na bini. Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. vičući konobaricama. Salvador. Muzika se promijenila u salsu. 42 . "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku. Odrastale su uz mučenje i umiranje." "Susjedi. rekao je. rekla je. On joj je njeţno trljao leĎa. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti.. braću. muţeve. okrenuo sam se k Fidelu. Činilo se da su stalno na oprezu. "Drago mi je da Vas upoznajem". i kad su one nove plesale." Prekinula ga je neka strka oko bara. Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše. momke. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke. "Ma hajde.. Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim. drugi se oslanjali o zidove. reče on ozbiljno. Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće. zar ne. Neki su sjedili za stolovima." "Ne isključivo. kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski. Neprestano su se kretale. On je zavinuo još jače. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. pripijene haljine. Druga je pak nosila samo bikini." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. sjedajući u krila. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. visoke potpetice. Donijeću još nekoliko balboa piva.

promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil. "Dobro." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972. Bio je visok i zgodan. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo. Bio je sportski odjeven. nastavi Torijos. 43 . Prišli su grupi Panamaca. Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda. Konobarica je pobjegla. dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici. koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju. Gvatemali i Iranu. Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin." Poziv je bio potpuno neočekivan. Enrike ima kontrolu. hermano".ili barem nije spominjao . promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. "Odvedite ga odavde. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru. pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. Te su ga tri zemlje fascinirale." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. "Pošto je šah ponovo ustoličen". svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. "Moţete li zamisliti". Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom. brate. šibica koja je upalila poţar globalnog carstva." rekli su. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat. Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast. dok ga je druga polila čašom vode po licu. reče. Kao većina svijeta. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu. "Sredićemo to. "Tranquilo. nije znao . mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu. Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata. Enrike. On. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Šah je došao na vlast 1941. prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče. Fidel je skočio na noge i uputio se k baru. meĎutim. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji. "Smiri se. ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom. upita Torijos. "Konobarice su izvan vašeg djelokruga. Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki." Visok.

Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima. Kubi. Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme. nemilosrdnim desničarskim diktatorom. "Bilo je to političko ubistvo. Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. Kako bi se oduţila. ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima. CIA je 1954.o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA . To ne stvara puno prijatelja. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom. U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje. vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit". i ja ih imam nekoliko. SAVAK. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. 44 .ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice. Ali i mi smo zadrţali dah. To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'. "Mi imamo Kanal. Vlada je promijenila proces agrarne reforme. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19. nastavi Torijos. Političko ubistvo neće biti dovoljno. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. "Arbenz je ubijen". Jamajci. pa je okrenuo očima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema". odgovori on. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali. Kostarici." "I najbolje svjetske tjelohranitelje. napravio je pauzu. Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit". "Njegova tajna policija. CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom." Namršti se. organizovala udar. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi." Nasmješio se. reče Torijos." Torijos mi uputi ciničan pogled. "Tjelohranitelji. "On je lično bio jedan od mojih heroja. "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu". Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti. On neće više dugo potrajati"." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa." Znao sam šta slijedi. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. Nikaragvi." Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost. "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici . Santa Domingu i ovdje u Panami. Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale. Ukoliko preţivi.

" To me pogodilo. Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj . Kine ili Kube. Isto vrijedi za promet i komunikacije. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori." On je zastao. "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala. uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD." Bio sam zabezeknut. Moj zadatak. "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije." "Ambiciozan čovjek. "'Bechtel' će biti izvan igre. Naravno. Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao. sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. "Ţelimo učiniti ono što nam treba." "Oni su najjači klijenti Kanala.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini. "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci. 'Bechtelu'. novac od Svjetske banke i Banke za 45 . jednog na nivou mora. bez brana. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno. da . čini se da se susreće s mamutskim zidom. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. kaţe Torijos "Tačno. Torijos je progovorio prvi.i zloglasnu narav." Nagnuo se naprijed i stišao glas. "Mi moramo posluţiti i kao primjer. "'Zapata Oil'. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu." Mi moramo posluţiti i kao primjer. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti." Prekrstio je noge. da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih. našeg ambasadora u UN-u. Kine ili Kube. 'Bechtel' je pun Niksonovih.vaš novac. "Da. Električna energija. Niksonov ministar finansija." To me uzbudilo. Panama treba vašu pomoć.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac . kompanija Dţordţa Buša. pitao sam. Ali to nije dosta. svako u svojim mislima. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima. "Generale". Meni je potrebna vaša pomoć. Fordovih i Bušovih prijatelja. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. On bi mogao primati veće brodove. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja." Naslonio se opušteno na svoju stolicu.

ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. Dajte mi što je najbolje za moj narod. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake. iako je šah dugovao svoj poloţaj.morao je to znati. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem. Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. pa me i šokiralo i uzbudilo. već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. kartel zemalja koje proizvode naftu.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu.morao je to znati. nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja. Gledao me je u oči. U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. Bez sumnje. odlučan da zauzme svoj stav.ili moţda baš zbog činjenice . svijet će pripaziti. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim. kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli. Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj. a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja. a njegovu zemlju okovala u dugove. ovaj put je drukčije. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. poput svoga idola Arbenza. Ako je on. Arbenz. MeĎutim. veće elektrane. Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. dublje luke. Moţda ideali ne umiru. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . Morao je biti na oprezu.šire ulice. "Omarov ideal je bio sloboda. Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Aljende. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. Kako će sistem reagovati? Tačnije. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem." Ponovo se nagnuo naprijed. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . Bez sumnje. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano.

Ipak. ponekad bi nas bilo samo dvoje. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac. Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha . On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se. meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac. ali i frustracije. (XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena. Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije." Fascinirala su me svjetska zbivanja. Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine. Postala je to zbunjena nacija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno. Mi smo svakako imali svoje teorije. Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi. To su bili neformalni sastanci. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 . Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD. u perspektivi gledajući unazad.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi. morao sam se jako suzdrţavati. U tim danima izgledalo je da "mali igrači".moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena. Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu. Neki od tih ljudi su radili za mene . zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. poznate pod imenom "Sedam sestara". vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje. Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. profesorskim statusima i doktoratima . mudre glave profesora s lokalnih fakulteta. godinu. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu. uglavnom mladih ljudi. nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . a jedan je bio pomoćnik kongresmena. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset.postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt". saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . barem prema uobičajenim standardima.ili bliţu 1973. uključivši i zemlje OPEC-a. koji svijetom putuje u prvoj klasi. većinom su mislili svojom glavom. ipak. Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. uzimaju veći "dio kolača.

baš uz pomoć OPEC-a. nikad prije nije viĎeno. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V. predsjednika Svjetske banke. Osim toga. ali tek se kasnije potvrdilo . Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju. mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane. Meknamara je napravio i presedan. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije." Tako šta. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. Buša mlaĎeg. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen. analizirana i percipirana. 48 . bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare. Na primjer. ne samo menadţera u Vladi. usprkos OPEC-u . do njenog predsjednika 1960. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. i 1930. razmjerno. bio je predsjednik Bechtela. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks. Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo. Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. a posebno načinom na koji je bila proučavana. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji. To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. V.ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. nego i rukovodioca u kompanijama. a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji. sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva. a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika.M.naravno u odsutnosti. prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima. Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. u Vladinom kabinetu. MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT). i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka. Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane. Buša. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana.

" Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. javna smaknuća i kamenovanja uobičajena. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva. kralja Saudijske Arabije. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom. Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. Kazne za prekršioce bile su stroge. Dana 6." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće. Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu. pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. uključujući Saudijsku Arabiju. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete. Godine 1974. EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador. januara 1970. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. uključujući najsvetije gradove islama . "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". zapanjuje me nevinost onoga doba. U 18. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje. Bio je potreban vodeći član OPEC-a. a njegov me odgovor šokirao. na 8. rekao je.V. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet. To je bio početak Oktobarskog rata . Mi. diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . Činilo se nevjerovatnim. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka. najveći meĎu ţidovskim praznicima. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom. da to promijeni." Dana 16. Gledajući unazad. a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu.četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći. januara 1974. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru.Meku i Medinu. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva.32 dolara 1. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu. na Jom Kipur. torbu. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno. MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. Pitao sam ga o tome. oktobra 1973. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize. "Lopovima sijeku ruke.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad".i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem. ali ne i zaključan. "Mi to ostavljamo ţivotinjama.39 dolara po barelu 1. glavnog grada svoje zemlje. Odbio sam poziv. Saudijska Arabija. rekao je.

ta je komisija bila krajnje nezavisna. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač.velike kompanije. vijeku. januara 1974. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. a nakon 1973. Nadalje. ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga.a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. postala je opsesija. a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. meĎutim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. tri njena stuba . posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar. a ono raste poput gljive. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. ali mu je učinak bio velik. Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom. Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. odnosno SAD. ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. ali su 17. Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. na 8. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. Naftni embargo završio je 18. oktobra traţio je od Kongresa 2. PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama.32 dolara 1. marta 1974. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. Kratko je trajao. Predsjednik Nikson 19. Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama.39 dolara po barelu 1. Na dugi rok.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu. Ta će veza potrajati. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama. Poznata kao JECOR. budući da je embargo završio. Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo.povezali su se kao nikad. Gotovo odmah. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. januara 1970. meĎunarodne banke i vlada SAD . ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju. Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi. Kongres u toj situaciji 50 . Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma . a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike. trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu.

ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN. Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih . formula za uspjeh u očima kraljevske porodice. novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu. njena privreda sve više isprepletena s našom. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti". učesnike svjetskog dţet-seta. Ukratko. Budući da su detaljno proučili JECOR. meĎutim. Prema toj formuli." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena. Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca.opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti .i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. Koze su svakako bile samo polazna tačka. Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine. (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija. Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . one su bile bolna tačka za Saudijce. a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. a koji je postavio presedan. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to. Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo. jedino ulogu riznice.treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije. Kad sam već započeo. Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana. Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije. ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji.

Saudijci mogu upravljati drugima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz. oni bi bili potpuno irelevantni. Zapravo. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije. Kao prvo. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće. bolnice. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama. dok sam radio na tim zamislima. ureĎene morske luke. pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama . postrojenja za desalinizaciju. kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika. stambenog prostora. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. a bili su tehnički toliko 52 .onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. a oko njih ogromne industrijske zone. Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani. mikrotalasni sistemi. Palestine. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta. zatim trgovački centri. zatim. snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. barem ne u ovoj fazi. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis. veličina zadatka . kao primjerice. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. Ti će nas lideri. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. primjerice. Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize. Pakistana ili Jemena. Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove. bilo ih je premalo. Prirodno je da će takav projekt.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena ." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. kad bi istorijski podaci i postojali.znači da. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. Egipta. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti. širiće nam hvalospjeve. autoputeva. Saudijci. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske. sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo. kanalizacije. pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. drugo. naftovoda. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije. I opet. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a. takoĎe. mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. Ako je moguće. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. sjetio sam se onih koza.

Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. konzervativni muslimani biće bijesni. bili su uvjereni i u isplativost. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA . To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. Zapravo.i to tihim tonovima. (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. "Halliburton". ali oni potpredsjednici. bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni. bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati. uopšte. čini se. Shvatio 53 . Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. "Bechtel". Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. "Brown & Root". Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio." Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima. Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. MAIN. ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency). bazama za projektile. dobiti i najbolji izbor ugovora. svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze. više nego kaubojskih krava. administrativni obračun. Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti. počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo. kako sam napredovao u tom poslu. odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji.i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. ali na sasvim jedan drugi način. Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju. preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring. Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. Osim čisto ekonomskog.

onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama. da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas. Ako druge zemlje kao Iran. kamate na naftni prihod kraljevine. Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona.a ako bude potrebno . biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata). s druge strane. Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo. tj. prije svega u Iraku.odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj. ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov. nego nekoliko dana intenzivno . Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA. nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku . Siriji i Izraelu.iako nikad duţe odjednom. Štaviše. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni. Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD. Irak. UzbuĎenje je postalo veće.i vojnu podršku. ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. većina ostalog arapskog svijeta. To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka.koji se na početku pokazao tako kobnim . mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. Drugim riječima. industrijalizovani svijet. Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao. a pojavile su se i glasine. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. a na 54 . Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD. uzevši u obzir ljudsku prirodu. Svakako.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu. Naravno. . Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima. Iraku. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. koje iznose milijarde dolara. U retrospektivi. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu.djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila.

" Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam. što se nas tiče bio je u pravu.mogu ići putem Mosadegha. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. ako odbiju . Lipman. pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona. pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije. vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike. Postojala je samo jedna sitna prepreka. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . A da bi nagodba bila još bolja. mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. ili. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. a nekadašnji novinar. ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom. On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača. Nikad nisam bio sasvim siguran. stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije. Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja. koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim. Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti. Zapravo.. Ipak. Tomas V. Informisali su nas da je to porodično pitanje. naučnik na Institutu za Srednji istok. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer.proces koji su korporacije mrzile. a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda. Princ V. da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. 55 . Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili. Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju.vrlo povjerljiva misija. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata.. iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta. To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane. Godine 1975. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi.

a kad bi ono proteklo. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. a morao bih spomenuti i da je kraljević V. Libanci su postali basnoslovno bogati. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno.slabost prema lijepim plavušama. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. kraljević V. Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak. ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. MeĎutim.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. imao je jednu slabost . njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. Robert Baer. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj. Moji su se sastanci s kraljevićem V. To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom. neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju. Cijenila je njegova visoka primanja. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo. koji je puno putovao i poslovno i privatno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je. s njom pokuša. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu. odrţavali tajno. Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. Konačno. bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama. Od samog početka kraljević V. stvorila je za mene poseban niz problema. Kako je vrijeme prolazio kraljević V. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune. vjerujem. Ljubavna veza kraljevića V. Njen suprug. ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. Od mene je samo traţio da to organizujem. 56 . Srećom po mene. Na sreću. Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . a ne kao sada računari. Kraljević V. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge. odlazile bi kući punih bankovnih računa. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. pilot "United Airlinesa". (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. postajao je hrabriji.. i Sali. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora.. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv. Pristala je da kraljević V. Davao sam velike napojnice.

Troje ljudi koji su za mene radili . Ipak. Konačno je popustio. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. Kraljević V. poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. sve se moralo slati iz SAD. elegantnih hotela. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. Planovi koje smo zamislili 1974. modernih bolnica. koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. 57 . Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747. odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju. Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. na odredište. satelitske televizije. nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. računara. koje su dostupne i u invalidskim kolicima. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja. Ali. napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju. kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe.pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije. Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. bio je kompleksna osoba. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje. Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima.svi iskusni u meĎunarodnim projektima . Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok. Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. restorana s brzom hranom. uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju. ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc". prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje.

imale su bliske lične. a zatim šef CIA (od 1976. Krajem 2003. loveći ribe i šećući po plaţi. što je počelo 1974. Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija. šefovi CIA na terenu. "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". MeĎutim. dvije najmoćnije dinastije na svijetu. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa.000 ljudi. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. Buš i njegov dugogodišnji saveznik. Milijarde dolara za ugovore. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije. dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu. tako kaţu neki obavještajci veterani. čak i sekretarice kabineta.. "epicentar" finansiranja terorista. Počevši krajem osamdesetih . Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu. postala je.). U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje.000 do 300. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca".. Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila. Umro je 2003... SAD su tiho protestovale. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam. a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok. nabavu oruţja i regrutiranje novih članova. garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori. uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud. do 1977).. Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3..V. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni.5 milijardi dolara. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima.. 58 . Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971.nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao.. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći. godini ţivota. u Jidahu od bubreţne bolesti u 80. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata. To je očito u slučaju Idi Amina. Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979. drţavni sekretar Dţejm A.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca. Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa.. Baker Treći. (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy". do 1973. poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu.. U oktobru 2003. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma. omogućen mu je ţivot u izobilju. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100. Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina. i u razdobljima kad je Dţordţ H. "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group". ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine.

Niko nije provjeravao letove ni putnike. Ti ugovori uključivali su prvo . TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu. Osim titule glavnog ekonomiste. Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji. Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole . ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. septembra bogati Saudijci. a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama.da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek. Ti naši radovi .i mi. ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje. i dao mu u ruke budţet. Osim toga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. Moja je već bila dobro krenula. Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne. Brak mi se doduše već raspao. već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj. Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. "Old Ironsides. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme.ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor. Do 1977. Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar . brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima. uključivši i članove porodice Bin Laden. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune. Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada. a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate. Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke.

Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala. Prvo. počelo mi je to odgovarati. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom. MAIN je prilično konzervativna kuća. Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. Spustio sam "New York Review of Books". uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. ukrašenim drvenim pločicama. Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena. Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen. Članak naslovljen 1975. nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja. Danas nema opravdanja. Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima.na strani brane Gatun. te šaljivčine ovdje u kancelariji. "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala. gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka. godini. I treće. nadam se da mu svakako šalješ kopiju.djelo samo jednog čovjeka . Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima." Drugo. Ali sada. Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet). Dobro. Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe". jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. a gradnja je bila veoma bučna. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova. Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina." Taj me govor nadahnuo. a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine . a nije još postao partner." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim. Kad sam se vratio u Boston. Ipak. MeĎutim. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. Torijos će biti zadovoljan. Kolonijalizmu nema mjesta u 1975. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom. "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo. nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice." 60 . one koje misle da je Torijos socijalista. septembra 1975. ovog simbola ingenioznosti SAD. Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. predvidio je Omar Torijos 1975. sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak.

koje se odnosilo na onaj dan 1972. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu. Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera. kao što su bolji uslovi stanovanja. Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books". prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti. autor djela "Ponos i slava". ali naš se posao višestruko povećao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. ona nije pridonosila napretku globalne imperije. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. 61 . Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. "Komičari".a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore. bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu. Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. ako bude nuţno. negdje u rubrici časopisa "People". Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima. Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti . Grin je načas oklijevao. ali on je odavno preminuo. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. a ima u njega povjerenja. Ipak. Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi. Sad je 1977.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu . Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. jer "ako ih ne platim. pa će. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima. Bacio sam pogled uokolo. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. "Time" ili "Newsweek". a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. Karter u je Bijeloj kući. platit će ih CIA. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem. Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. Onda sam pomislio da me oči varaju. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a. Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu. njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako. Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa. Svijet je motrio tog čovjeka. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću.

Torijosu i problemu Kanala. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami. "Vaţno je pisati o bitnim stvarima. "To upravo radim. "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja." Toplo se osmijehnuo.ili mi se barem tako činilo.. "Hrabro." Pogledao me intenzivno. "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice. a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. ako se dobro sjećam. Neće to biti beletristika . "Lijepa knjiţevnost je sigurnija"." Bio sam zapanjen. "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po. Ona mi pruţa puno više slobode. "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji". Vijetnam. Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja. 62 ." Bilo je očito da se divio Torijosu. "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike. uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega. rekao sam domaćici. zar ne?" "Pa. odgovorio je. Gledao me ravno u oči." Pokazao je na stolu "New York Review of Books"." Tad je morao otići. Ali zapamtite. Romanopisac se udubio u svoje novine. On se zagledao u mene . "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. Tad je on digao glavu da malo popije. Haiti." Osmijehnuo se. "Uz to volim pisati beletristiku. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'. "Većina mojih tema je kontroverzna. jesam. ali vi ste Graham Grin. Naručio sam kafu i kroasan s medom. Revolucija u Meksiku. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom. Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola. rekao je. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera". Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname. rekao sam. ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor. "Da?" "Nerado vam smetam. rekao mi je. kad se uzme u obzir vaš poloţaj". Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu. "Oprostite". da. "U 'Boston Glabeu'." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo". Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu. Tad sam se oslobodio. "To je u vama.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja..

bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. Salvadoru i Panami". Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja. pišite o vaţnim temama. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore. "General će opstati. Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. Slijedila je duga i oštra prepirka. Godine 1962. a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije. u Nikaragvi. 63 . Konzervativci su se zaklinjali na osvetu. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me. od Kermana do Bandar Abasa. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima. MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva." Okrenuo se i otišao. Od 1975. Kini. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. Ali zapamtite. prošao ruševine Perzepolisa. njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa. Osim toga. Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname. Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. "To je u vama. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. Libiji. On će vratiti Kanal. demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. "Ne brinite se". reče. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo. Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. rekao je kad je ustao te smo se rukovali. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. nije arapsko. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . Iste te 1977. do 1978. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. Gledao me ravno u oči. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka. Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude. Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera. često sam posjećivao Iran. godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno.

Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio. Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. jest posaditi na milione stabala. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke. Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom. u vrlo odijeljenu nišu. po riječima šaha. Nikad ga nisam upoznao. Zamin je bio vrlo srdačan." Sve to." Vaţno se nasmiješio. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara. Kini. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. a ne nekim tko ima skrivene motive. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. kao i okolina. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj. "Vrlo ste mladi." "Pustinja je simbol. Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi. Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa. vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Sve što nam sada preostaje uraditi. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom." rekao je. za razliku od većine u vašoj profesiji. Odveo me pored nekoliko stolova." 64 . Tokom vladavine Aleksandra Velikog. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri. po toj tezi. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu .tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega. zračenjem koje zasljepljuje. Predstavio se kao Zamin. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima. Vi predstavljate našu nadu. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost. Znao sam da puno riskiram. Barem to tvrdi. Libiji. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin. s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal. Kad su mi se oči konačno privikle. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti.

otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj. Zamin je nastavio birati. ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda. ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena. objasnio je. "Pitanje za vas. Mi jesmo pustinja." 65 . Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva. "Pustinja je naš okoliš." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji. zar nije došlo i do uništavanja okoline".moj narod . a kad su ljudi smješteni u rezervate. meĎu ostalima. "Da. istina je. Moţda će vas on šokirati. "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu. Odgovorio je ciničnim smijehom. na primjeri bizoni. nastavio mi je drţati ruku." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara. Kad je večer odmaknula. "Vidite. Ali još više.i pustinje. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda . onda propadaju i temelji kulture. Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba. ovdje je tako isto".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. Tada se okrenuo meni. Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman. Sve to. on ipak polaţe nadu u budućnost. "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar". "Mi . "Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. gospodine Perkins. "Vrlo stara oaza". dodao je Zamin. Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju. Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije. i pohlepa i bolje naoruţanje. "vijekovima prije Marka Pola. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje. Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama. reče on. Traţeći najprije moj pristanak." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade. Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti.beduina . Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio. Ne traţim to lako. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi".dio smo pustinje. Puno ćete time dobiti. Moţete ga zvati Dok.

Mala prostorija nije imala prozore. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo. ja više ne postojim. gospodine Perkins. i svih nas koji smo ispunili tu misiju." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu. Sluţbeno." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. reče. šta kaţete. koja je na Srednjem istoku. gospodine. u sobi nije bilo drugog namještaja. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. "Vjerovao sam šahu. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo. Vaše naftne kompanije . vi svakako imate Izrael. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". Sluţbeno. ali to vam je više teret nego imovina." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito. "Vrlo jednostavno." "Dobro došli. Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja." Slijedila je duga pauza. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa. "Nije lijep pogled. Tako ste vezani uz Izrael. Sjedio je u invalidskim kolicima. njegovu čupavu bradu.plosnatost. a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi. Osjetio sam olakšanje. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo. Kad mi se oči priviknuše. Vjerovao sam njegovoj rječitosti. a osim stola. gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu. Da. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu. A tamo nema ni nafte. Šah je u mene imao povjerenja". Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. kralj svih kraljeva. Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu. "Vidite." Gomila pokrivača se pomjerila. U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. upitao sam." "Zašto je to tako". Ajzenhauer. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . a zatim se vrati i sjedne do mene. ako ne vidim profil. Zamin gurne vrata i povede me unutra. jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. kolica su zaškripala i lagano se pokrenula. i nešto je izustio kao da kašlje. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. "Sigurno se. ali sam ja to shvatio kao smijeh. "Šah šahova. On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade. ja više ne postojim.koje imaju još veću moć nego 66 . Uistinu je groteskno". Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. gospodine Perkins. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera. i . Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko.šahova i moja. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. Činilo se da je to naša sudbina ." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj. oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor. On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. ključan je Iran.tada sam spazio . Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu. "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. Nisam oduvijek takav. Nikson i De Gol. On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka. da će Persija odrţati svoje obećanje. vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima. pomislio sam. pitate zašto smo vas pozvali ovamo. MeĎutim. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam.

a zatim je opet sjeo. Tako se čuje ono što se ţeli čuti. a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio. Ne samo Arapi. rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju. Ova vlast neće potrajati. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. Tome se nadamo." "Zašto vam mi sve ovo govorimo. da. s ljudima u njegovom krugu. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije. Sjedinjene Drţave. "Isti je slučaj s vašom štampom.ili mislite da ga trebate.sada . Ali Dok je . Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima. šaha više neće biti. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu.izuzetak. "Moramo ovaj razgovor privesti kraju." "Vi ne razumijete persijski jezik". Glas mu je bio miran i tih. Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski. njegov vlastiti persijski narod." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . a piše se ono što njihovi ţele pročitati. odgovorio sam. Vi ćete obaviti sav taj posao. Ako ode samo jedna firma kao vaša. i da vam odgovorim na pitanje." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. nego svi muslimani svagdje .one nas trebaju. Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. to bi započelo novi trend." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. Ako ode samo jedna firma kao vaša. Naravno. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji . vašu štampu većinom usmjerava i nafta." Uslijedila je tišina. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj.Indonezija. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje. primijeti Zamin. Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha. "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima. Vidite. nećemo vam platiti. Čuo sam samo njegovo teško disanje. "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. osim šačice ljudi iz klase trgovaca. mi ovdje ne ţelimo krvoproliće. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena. to bi započelo novi trend. ali najviše baš ovdje." "U to ne sumnjam". Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. taj šah neće više dugo trajati. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka. Muslimanski ga svijet mrzi. Vi trebate našeg šaha . ali šah mora otići. Vidite. to je sve samo iluzija. kao da ga je iscrpilo naprezanje. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak.

kao i ja. čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot.nas. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku.posebno njenu podršku Izraelu. General je okrivio politiku SAD . Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. rekao je svečano. čovjek na sredini. "Sutra letim u Rim. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima. Tada ste mislili da je to vrlo mudro . Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. Zahtijevali su njegov povratak. da vi razumijete istinu. zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. Slao je pisma. roĎen 1902. Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. Zagrlili smo se i sjeli. "Upamtite moje riječi". Uskoro će doći do erupcije. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. Jedne večeri 1978. Ali se sad to vraća i progoni vas . Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. svoju pohlepu i aroganciju. To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren. general je bio nepokolebljiv." Uz večeru.šah u početku pedesetih." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. ali kad je to izjavio ovaj čovjek. penzionisani iranski general. kojeg nisam vidio duţe od deset godina. Njegov otac. MeĎutim. gdje postaje priznati voĎa opozicije. "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini. "Šahov pad bit će samo početak." Dodao mi je avionsku kartu. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. "Da preĎemo odmah na stvar". kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom. Nisam ni trenutka posumnjao." Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni. u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana. Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja. Tamo mi ţive roditelji. Ovdje se stvari raspadaju. ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka. Moraš otići odavde. Farhad. a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . sve je dobilo novo značenje. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu. Imam za tebe kartu za isti avion. Rekao je: "Znate. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom. Poslije toga 68 . Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu. čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. Znao sam da je moja informacija o vama tačna . kad ste uništili Mosadegha. Rekoše mi da je taj klerik. ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960. reče dok smo naručivali naše drugo pivo.

a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. Dokova su se predviĎanja ostvarila. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom. Pokazavši na kartu. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane." Nikad tu priču nisam provjerio. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama. bez ikakve sumnje. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. a zbog Panamskog kanala u trećoj. u kompanijama kao što je MAIN. 69 . nisu bili upućeni. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. U novembru 1979. predsjednik SAD. svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. odobrio je misiju vojnog spasavanja. MeĎutim. koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. ipak. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. kad je izvještavao za štampu. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD. gdje je umro od raka. Dok su Saudijska Arabija. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. krenuo je u bolnicu u Njujork. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. bile su to ujedno i iznimke od pravila. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. one nisu odgovarale normama. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. kao i mnogi naši konkurenti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. Bijes. koja je započela u aprilu 1980. Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu. i pokazalo se. Kad to nije uspjelo. Za mene su te pouke bile neosporne. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat. Bila je to katastrofa. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. Iran je pokazao. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. svrgnuti mule. onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. Čak i oni meĎu nama. a kad mu je dijagnosticiran rak. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. koji je opisivao Farhadov otac. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

meni . a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo. Oni su stajali na ivicama. Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali. Dţone?" Nisam znao odgovor. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. Paula se njeţno nasmiješila. najbogatijim Kolumbijcima. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. sloţila se.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto." Spustila je svoju kafu s mlijekom. Električna energija pomoći će samo nekolicini. "Mrzim ga"." Uzela me za ruku. rekao sam konačno. Uvuklo se u mene nešto čudno." Podigla je kašičicu i naoko je promatrala. a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole. promiješala. Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike. Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. "S nekima od njih išla sam u školu. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini." Oklijevala je i gurnula šoljicu." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. nastavio sam. gusarima i graničarima. "Moj brat se pridruţio tom pokretu. Ali. Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji. a ne po sredini. "U redu". Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost. Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju. "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. a ţelio sam ja biti jedan od njih. (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam. pitao sam je." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama . Čak i gore. već mene. Odjednom sam stiskao vlastite ruke. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje. o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata." Popila je gutljaj kafe. čovjeka u sredini. znao sam da ni sam u to ne vjerujem. a zatim polako liznula kašičicu. "Što je s tobom". i . "Pod jednim uslovom. "Što ćeš učiniti. samo s tim što sam to priznao." 73 . izabrali su stvarne svjetove. Odmah sam osjetio neko olakšanje. Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama. "Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako. "Sebe.bio je to razlog zašto sam se grčio.

Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja. pa i ratova . ali bio je druga osoba kad je izišao.on i nekoliko njegovih prijatelja. (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija. Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima. 1968. Republika je svijetu pruţala nadu. To je dobar znak.'Occidental'. mahali plakatima i pjevali.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to. to je sistem utemeljen na merkantilizmu." Pogledala je kroz prozor.koje prijete republici. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo. Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički. u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem ." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam.koje prijete korporacijama.. Mora biti vrlo oprezan. ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. sluţi sama sebi. je istorijska nemeza. Napala ih je vojska. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina. pohlepna je i materijalistička. Iznad mojih vlastitih dvojbi. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo. samo su stajali ispred zgrade. Osjetio sam se potpuno smlavljen. prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva. "Nisam ga vidjela već dvije godine. mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. Same institucije .a nisu učinili ništa protivzakonito. Naravno. mislim. pitao sam." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu. sa druge strane. 74 . pokušavajući shvatiti razliku." Zastala je. "Kako je postao jedan od njih". Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva. bankama i vladinoj birokraciji . Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. Bila je to inspiracija. ali ovo. istukli su ih i bacili u zatvor . ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim. gladi. podsjećam te. velikodušna tvorevina. Mislio sam da znam sve o njoj. jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih. "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim. Poput nekadašnjih carstava. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci. Duša mi se razdirala. Ona je usredotočena sama na sebe.. akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima. "Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije . jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu.

Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. Moje lično carstvo neprestano se širilo. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. a ja sam se na kraju sloţio s njom. ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. Ipak. u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala. ako još duţe ostanem. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. imao sam više zaposlenika. nikada više ne moţeš izaći. pitala je. "Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja. nije još bila sigurna. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 . pak. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole. Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći. Panama. Trebalo je i strpljenja. ali ono što smo sprovodili tim novim. ljubavi. "To je bilo davno. ţivot se mijenja. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu. u tamnim rupama Evrope. poput ţene kakva je bila Paula.učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo. profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. krivnju i stres. Priznao sam i sebi i njoj da sav novac. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede. Bilo kako bilo. onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan. često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to. biti trajno zarobljen. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . i ličnih dogaĎanja. šta ona zna?" Ja sam.

a da se sakrije realnost u pozadini svega toga. umjesto toga. "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". Dok sam još bio u Kolumbiji. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada. doda Paula. "Onda učini to". Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978. 76 . savjetovala me. kao predsjednik MAIN-a. jednostavno sam ţelio van. Kao što se očekivalo. Šokirao me." Dok sam boravio u Kolumbiji. Ako imalo liči onome na engleskom. moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula. "Tvoj je ţivot laţ.pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio. GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen. otišao u penziju. na turistička putovanja. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju." Ovo je uistinu imalo smisla . mislim da će ti biti vrlo zanimljivo. godine. Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj. ako ne i laţ. oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. Neću postati krstaš. Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. Zapravo. Bilo mi je dosta. na kraju. otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu. biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno. Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak. Nemoj im dati razloga da te progone." Smiješila se velikodušno. nemoj zamutiti vodu. "Sve što te Klaudin naučila je prevara". stigla je vijest da je Dţejk Dauber. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika. slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. A imali su i dublji smisao. daj im sve šanse da te puste na miru.

a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. Aziji. 77 . Kraljevina Saudijska Arabija. Banku za razvoj Azije. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. Ali ono što mi je privuklo paţnju. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. na Srednjem istoku. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. ISKUSTVO Dţon M. moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline. ekonomske prognoze. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere. No. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. Ministarstvo energije Irana. u Aziji i Latinskoj Americi. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. na Srednjem istoku. ipak. Slijedio je dug popis klijenata. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. Na primjer. potrebe za energijom itd. u Aziji i Latinskoj Americi. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. Vladu Kuvajta. iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. Kad god bi se tako radilo. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi.

U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. Osim toga. Inţenjerstvo i ekonomika. analizu lokacija goriva. ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. marketinške studije. Društvo za meĎunarodni razvoj. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. Ekonometrija. Metode vjerovatnoće. JEZICI Engleski. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. lociranje tvorničkih postrojenja. Univerzitet Boston. studije ekonomske isplativosti. OBRAZOVANJE Poslovna administracija. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. ekonomske prognoze.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja. prognoze potreba za energijom. španski. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. studije o učincima ekonomike i okoline.

Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija. Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 .

januara 1971.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. koji je sada rukovodilac. ali nikada nije dospio u novine. 80 . Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi. Dţona Perkinsa. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op". koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao. Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". autorka Paulin Kvelet. demografe. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. izravnim potomcima Inka. koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer. Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop". Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. "Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca". Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). posao koji je izmijenio tok svjetske istorije. rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. Rezultat: dobici su narasli za 60%. pomaţući Kečunama. Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. Dţona Perkinsa. Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima.

kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. Postali smo uspješniji i još štetniji. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. pa čak ni za EHM. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. mučeći se tim problemima. Dok je sa mnom razgovarao. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća. Sada su ti muškarci i ţene. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 . Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret. znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. Pisao sam. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. velikih kredita. gledajući ljude koji za mene rade." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. sjedeći za svojim radnim stolom. a korporatokratija je napredovala. pisanje mi je uvijek išlo od ruke. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. Njihove plate. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu. Svijet se pomaknuo. Ja sam ih doveo. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. boţićni bonusi. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora.

Stvari su se izmijenile. Na neki način. 82 . Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a. San Francisku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta. Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova. vodeći ekonomista. Ako to ne mogu. sociolog. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija. ekonomista. Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. znao sam u dubini duše da to nije tako.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. itd. Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju. ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . ta zemlja bila je potpuna banana republika. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. nije nešto čega se kupac mora čuvati. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo. Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. a svi su sluţili interesima globalne imperije. poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot. ekonometrijski stručnjak. Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku. Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. činilo se. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje.imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. o prividu naspram stvarnosti. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani.ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu. kao posljednje sredstvo. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi. onaj koji će nas dovesti do propasti . koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi. MeĎutim. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD. Londonu i Tokiju. Kad duţnici ne mogu da plate. Čikagu. vani. Gusari su odbacili koţne jakne. stručnjak za cijene.finansijski analitičar. Navevši me na čitanje izmeĎu redova. Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. Konačno. Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije. Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem. . Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Primjer organizovanog kriminala. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali. Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao. na svoj poseban način svako od njih bio je EHM. nudi metaforu. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica.ne samo u moralnom pogledu.od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu . pojavljuje se oruţje. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. već i u fizičkom i kulturnom .

Bio je privlačna i harizmatična osoba. osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro. One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte. Ponovo . a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. tamo će dobiti besplatnu hranu. Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. počeo kampanju za predsjednika. privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno. sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji. a ja sam ga susreo nekoliko puta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina. Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa . Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno. brane hidroelektrana. Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu.bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila.često u helikopteru naftne kompanije.obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije. a njena posljedica bila je talas kupovine. privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell". 83 . a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije. smještaj. On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama. Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin. Putevi i industrijska postrojenja. ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . Bio je. odjeću. Stekao je ugled kao populista i nacionalista. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika. pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . na primjer. Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. Kad je 1978. Rekao sam to dijelom u šali.

meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. ipak. jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme. Rejčel Seint. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva. znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica. nikad neće ostvariti svoje programe. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. i da. U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije. Te poruke nisu imale odjeka. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller". u predsjedničku palatu u Kitu. "Exxon" i "Mobil". Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. ali ne i protivamerički raspoloţeni. Bili su nacionalno osviješteni.najvaţnije korporacije. potomak porodice Dţon D. za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka ." 84 . Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta. Ovi ljudi bili su popularni. On je zacrtao temelje te politike 10. inteligentni.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. avgusta 1979. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje. Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa. sestra jednog od ubijenih ljudi. Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava. Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". Kao ni Torihos. ni Roldos nije bio komunista. već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. Torihos je ţelio vratiti Kanal. Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni.koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". Kao što su predvidjeli za Torihosa. Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. Morao je hodati po tankoj ţici. pragmatični umjesto dogmatski. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. ako i uspije pobijediti bez njih. ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom. harizmatični lideri. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani.republikanca ili demokrate. Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom.

rekao je misleći na Hala. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti.. a bio je stručnjak za matice i vijke. Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje. (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo. Dţone. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. Za mene je Brunin odlazak bio razoran. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama. "Budi na oprezu". Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni." Kao da bi ţelio dokazati te teorije. moramo biti spremni na svakojake pritiske. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora. a da će Hal ostati bez posla. Usprkos tome. "Pa dobro. "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je. nisam više ništa mogao učiniti." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve. godine donio sam odluku. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim. moramo biti tvrdi u borbi. usredotočio se na domaće poslove i znao je malo." 85 . Bruno je imao odreĎen broj protivnika.. sa druge strane.posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. Mek Hol ga je otpustio. Sa stajališta profitabilnosti. savjetovao je.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima. iznenada i bez upozorenja. On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. ili iskorištavati područja naftne koncesije. Bio je to početak novog desetljeća. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco". ako uopšte i jest nešto znao. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama." reče jedan od njih. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi. Pridi. dogodilo se nešto šokantno. sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima. Bio je to vrlo teţak odnos. on je znao da nema nikakva razloga". ali mu to niko ne ţeli reći . Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina." Prvog dana 1980. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a. Po mome je mišljenju bio mutan. "Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću. Osim toga. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni.

mlada ţena koja je radila za MAIN.ostrvo Great Thatch na sjeveru. slobodni i bez predrasuda. uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje. pretrpanim zatvorskim brodovima. Dţordţ Vašington. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. Često sam se pitao. pribliţavajući se planinama. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja. Osjećao sam se savladan ljubomorom. koji su napadali i pljačkali. da nabrojim imena samo nekih . Emocije me nisu napuštale. Kolumbija i Ekvador.onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. Ipak. robove i zemlje koje nisu pripadale njima. ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. kao što su Drejk i ser Henri Morgan. to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. ali me ruka nije poslušala.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St. Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme. u bitki kod Montreala. ali su ipak bili hvaljeni . jedan par potpuno go bio je na pramcu. Bio je ratni zarobljenik. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. pitala je. Sada. 86 . Kako smo jedrili po Kanalu. Otvorio sam drugo pivo. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. Daniel Bune. još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva. Toliki od mojih heroja Itan Alen. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Tomas Dţeferson. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu. Johns na jugu . Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva. a St. Tomas Dţeferson. bio sam ljut. Panama. Pridruţila mi se Meri. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos. Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. Dejvi Kroket. Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari. jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu.čak i proglašeni vitezovima . Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. diţući se iz mora . sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. Pokušao sam to odbaciti. Popio sam pivo na brzinu. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja. Daniel Bune. zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed. vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra.iskorištavali su Indijance. Luis i Klark. većinom prikovan u teške ţeljezne okove. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton .za svoja djela. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote. a zatim više puta u britanskoj tamnici.nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im. uhapšen 1775. Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune.

zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. a brod se zaustavio. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. bio sam ja sam. Moj je pristup bio znatno moderniji. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi. rekla je. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. ona koju sam prezirao. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. Ali. mislio sam da. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao. Jedrio sam bliţe njima. ali dvostruko duţu. Ali nije mi uspijevalo. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. Okrenuo sam se od mora. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu.puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. Meri je nešto viknula. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. Po nebu se prostro širok crveni luk. Skočio sam. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. Moj. kad mojoj zemlji treba nafta. "Linester Bej". Nije bila stvar u mojim roditeljima. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. tijela. Kad sam otvorio oči. zaliva i purpurno crvenog neba. ljudsko meso i krikove. tako opuštenu i punu povjerenja. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot. Odgovorna osoba. Meri se odmarala na palubi. I zarobljeni su. Sve je izgledalo vrlo idilično. Pokušao sam sve to isključiti. profinjeniji . Ja sam bacio sidro preko ruba. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama. ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. Ona je vješto spustila glavno jedro. Kad smo se smjestili. Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja. Tiltonu ili Meku Holu. istrgnuti iz svojih afričkih domova. na ljude koje sam ja iskoristio. "Sidrište za večeras. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade. debelu kao palica za bejzbol. More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob. znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici. ali bez njene iskrenosti. zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 . A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni. a oni su. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. stotine afričkih robova tamo su preminule . bivali sve više okovani tim sistemom. kao i ja. Došla mi je bliţe. ipak. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. ulazeći u prekrasan zaliv. lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. U tom trenutku. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala. Pokazivala je preko luka krme." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. zurio sam u veliku palicu. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima.

Što duţe ostanem. Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao. nije sve baš išlo tako. Namignuo je i rekao: "Prvi april. Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja. sudski vještak . Naveo sam svoju cijenu . "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. pristao je. Prvog aprila 1980. ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. Povišice plate. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom." rekao je. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. Pol Pridi nije mi povjerovao.prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije." Puno sam o tome razmišljao. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . Naţalost. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak. Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. i to je bio početak moje karijere. (LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. No. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku. Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. to teţe će biti izvući se. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a. Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. nisam više imao posao. Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam. April je u Bostonu bio hladan i sumoran. barem djelimično. penzije. ali ni o čemu vezanom za politiku. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem. Konačno je Pol popustio.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove. Bio sam svjestan. osiguranja i sl. Začudo. Postao sam rob. ja sam već odlučio. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom. biću zauvijek izgubljen. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. Istina je. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja. Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku.

Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. nekog statusa na granici ropstva. Ričarda Čeneza. on je anomalija. ministra odbrane Kaspara Veinbergera. Karter je izgubio na izborima. ali zapravo vode Vladu . ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje. Jaime Roldos je napredovao. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. bio je to novi zaokret sudbine. Paulom. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a. Po mnogim standardima. kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. S druge strane. To bi bila njegova oznaka. to mi još nije bilo jasno. Buša. američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. on se sada čini naivno arhaičnim. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu. U novembru 1980. On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. Regan je definitivno tvorac globalne imperije. Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao. Moţda je Karter bio neefikasan političar. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. MeĎutim. U retrospektivi. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. Kako sam čitao i novinske članke o njemu. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala.zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike. sluga korporatokratije. Početkom 1981. Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj. bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. Ako bude primijenjen. Šta je sve to značilo na dugi rok. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom. Pobijedio je Ronald Regan. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. On je svakako imao za cilj da 89 . svijet koji odgovara naredbama takve Amerike. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. Kad sam pogledao u budućnost.V. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti. Znao sam da mi je tempiranje ispravno. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama.

bio sam šokiran. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. Aljendeu. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. kad bi spominjao Roldosa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. Odmah su krenule u napad. preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte . I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. jer su se pobunili protiv korporatokratije. ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli. protivnicima korporatokratije.moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD. Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa.uklonile su sve prepreke. Znao sam sve o Arbenzu. u gradu Kito. Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka. Usprkos tome. s torbama punim prijetnji i isplata. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu. 90 . Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. Nova Reganova administracija. Usprkos reakcijama iz svijeta. biti prisiljeni da odu iz zemlje. u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. da će. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a. Omar Torihos. Svijet je bio šokiran. Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt. Nisam nipošto bio naivan. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige.i religije. Sad vidim da nisam bio u pravu. Bilo je to tako eklatantno. Ali Torihos nije oklijevao. upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. a ponekad i prekinuti. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora. odbio je da bude preplašen. Poput Roldosa. Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti . Bio sam zapanjen Roldosovom smrću. Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima. U Latinskoj Americi bili su bijesni. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. Ali se Roldos nije dao zaplašiti. Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. Nikad ništa nije dokazano. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora.naftne kompanije. Mosadeghu. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . ne isključivši ni naftne kompanije. ali moţda nije trebalo da budem. 24. maja 1981. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA. ali ţivoti su im bili uništeni. On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore . a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe. A taj je eksplodirao. To je bilo proročanstvo.

Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD. ili Hozea de Hesusa Martineza. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. sa šarmom i smislom za šalu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu. jula 1981. boksita i poljoprivrednog zemljišta. MeĎutim. a učinio je to na fin način. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. Poginuo je u avionskoj nesreći. ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom. bakra. drveta. i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije. "Bechtel group Inc. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta. uključivši i iranskog šaha. Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu. ruda. harizma i inteligencija. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa. Dobro sam poznavao "Bechtel". Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981. koji je prezirao Torijosa. komunikacija. Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. nije bilo suĎeno da se to dogodi. kako mnogi vjeruju. Bilo je to 31. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. Bio je pravi šampion ljudskih prava. koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. Sada je mrtav. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. pukovnika Čučua. koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih. brodarstva i prometa. moga prijatelja i domaćina. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. u panamskim planinama i nema preţivjelih. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim.nafte. čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi . Tako su šefovi imali ozbiljan problem. Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima. Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. profesora matematike i pjesnika.što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. 91 . ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade. Ja znam da je u avionu bila bomba. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka. Torijos se suprotstavio tim ljudima. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera.

svoje porodice i domove. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade. svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma. znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze.nešto što CIA. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti. U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć. u Vest Palm Bič i iznajmili stan. posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. kao i one olujne noći.i to pod zakletvom pred sudom. voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa. Da je Torijos poţivio. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. Izlazio sam sa drugim ţenama. meĎu ostalima i s Vinifred Grant. Bila je veliki zaštitnik okoline. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. mladom koleginicom. Naš se odnos razvio. što sam se duţe bavio tim pitanjem. Znala je slobodno misliti. ljudskoj sklonosti greškama. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. koju sam upoznao u MAIN-u. a naša kći Dţesika roĎena je 17.za koje sam bio plaćen . Istovremeno sam se uvjerio da 92 . Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. Meni je bilo trideset i šest godina. Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi. Naţalost. u Berkliju. maja 1982. obrazovanju operatera. stručnjakom za planiranje okoline. Poslije smo odjedrili na Floridu. Ostali smo prijatelji. Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe. Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci. Vjenčali smo se. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru. ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu. Africi i Aziji . a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi.

zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". Dokazale su jednom zauvijek da se tzv.. proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. spasile "koincidencije. Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka.direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. I naša kompanija je. a većina naših konkurenata na kraju je propala. Godine 1986. Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije. Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist. uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu. koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša. IPS i "Bechtel" istodobno . 93 . Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću.ali nezavisno jedan od drugoga . Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. Kao što je Bruno i predvidio. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja. a niko mu se to nije usudio reći. da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja. izmeĎu ostalog.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu. Vinifred me potpuno poduprla. To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike. takoĎe. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. lobistima. meĎutim. MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. "Prudential Insurance Company". dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. čija je misija bila." Zapravo.ili barem da budu konkurenti . Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola. Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu. u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski). Godine 1982. Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". Deregulacija je bila parola dana. Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji. "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu. Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. Nas su. a pravila su se mijenjala preko noći. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust". a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj. Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . Kao dodatni kvalitetu. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). Imao sam i prednost što je moj punac. umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje. te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija. bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao. osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi). Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. "ESI Energy". a ne stvarati kiselu kišu. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija. Bio je to posao visokog rizika. a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima.

" rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. a spasena je 1984. Davno sam radio s vladama Kuvajta. "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale.000 dolara. Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično. a bio je i pristalica Republikanske stranke. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. "Pitam se je li to zaista vrijedno". a nikad podalje od obale u arapskom svijetu. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. Dţordţ V. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe. Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti. A znao 94 . o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. spajanjem s firmom "Spectrum 7". MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli. Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti. Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha. Buš. Izrazio je čuĎenje. kupila ga je "Harken Energy Corporation". natoče kafu i sloţe svoje papire. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav. u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike. "Nadam se da Dţ.50 na 5. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. a 1986.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu.50 dolara po dionici. za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna. bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. ali je onda napušteno. konsultant u Stejt departmentu. Saudijske Arabije. sa 4. V. Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru. tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije. "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari . Egipta i Irana. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita.nove investicije. na vrhu Svjetskog trgovačkog centra. Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada." Godine 1989. nastavio je tuţno klimajući glavom. To je bilo dotad nečuveno. Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. "Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. Dok sam ja 1980.

Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. a zatim ih kupile. i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. pak. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. ali su obavljali slične funkcije. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki. kakva je bila i moja. odnosno doktrinom J. odnosno imali su svoj udio. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. Druge su. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja. Namjera zakona bila je jasna .ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh. Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke. a ne 95 . naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni. izvršni organi korporacija. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male. U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. Briga za društveno blagostanje.o cjelokupnoj nafti. Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. nezavisne kompanije. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978. MeĎutim. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. Naposljetku. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. a ne samo onoj uvezenoj. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. M. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku .Pinoče u Čileu. govoreći da je. kao i G-2. a prema izvještajima. juna 1986. a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. još trebaju. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. Somosa u Nikaragvi. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala." Taj ekspoze koji je napisao reporter. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način. ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava. a završila 1989. Povezano s ostalim problemima. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12. suverene Paname . One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga. Posljedica je bio razorni napad. Šulc i Vajnberger 99 . najjača grana vlade u njegovoj zemlji." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala. Prema izvještajima. Vjerovao je da je CIA. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja. Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. takoĎe. vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi.svijet bi vjerovatno to razumio. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije. Panama nije počinila ništa slično. Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi. W. To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika.. koji je patio od problema slike u javnosti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington. decembra 1989. Noriega je. vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava.poduprte Japanom. nosilac Pulicerove nagrade. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti. invazijom na Panamu. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji. SAD napale Panamu. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu. na primjer . u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu. Političari.. Buša. Stroesner u Paragvaju. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986. bio opterećen američkim predsjednikom. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim. dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti. tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike.

u razdoblju od 225 godina. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. ima jednu zanimljivu primjedbu. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. čudovište koje diluje drogu. bio je Noriega. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima. naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način. koja je dugo trajala. odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik. da zapale veliki dio grada Paname. Dejvis Haris. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. On je opisan kao zlo.. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. Znao sam da Noriega ima ličnu gardu. takoĎe. osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu. kaţe: Od svih hiljada vladara. Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu. ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora. SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. snaţnih ljudi. izgradili propagandnu kampanju da me uklone. kao narodni neprijatelj. da je cilj u Panami. da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . U svojoj knjizi iz 2001.. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu". Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu. Noriega je uhapšen. hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. Činilo se. suverene Paname .koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi.poduprte Japanom. dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. moćnika. izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. 100 . Nakon bombardovanja. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington. pogotovo što se tiče nekretnina. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada. Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju.

donose ljudi podstaknuti ličnim motivima. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner". objavljenoj 1997. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu. Dok sam radio u Panami jako su me se 101 .uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa.. Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner. odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti. kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. išli su u korak za njima. urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN. izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. dok sam bio u središtu svega toga. koje ostavljaju trag na milionima ljudi . Tome je doprinio niz faktora. toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive. Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. uključujući i Vladinu politiku. Eisner piše: Smrt. Zapravo.. izopačenog diktatora. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili. Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći. Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi. Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se. Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima. a ne objektivnost.

kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname. unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. ubija još ljudi i konačno očvrsne. Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. patike. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. Kartageni ili Havani. čak i gladuju. Na početku je naivan. Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. rezervne dijelove za automobile. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. MAIN mi je isplaćivao platu. noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. Još i danas imamo trgovce robovima. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. rezervne dijelove za automobile. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. Tada krenu u potragu za očajnicima. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . Pretvara se u profesionalnog vojnika. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi. Ona u meni priziva sliku vojnika. Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. ipak.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno. Ti ljudi o sebi misle dobro. na Filipine. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 . Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. Ali kako vrijeme prolazi. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. Još i danas imamo trgovce robovima. umjesto toga. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu. patike.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru. koliko je podmukla priroda tih iskustava. traperice. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi. Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. on učestvuje u mnogim bitkama. zonu Kanala i diskoteku. u Bocvanu. I ja sam postao profesionalni vojnik. traperice. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci.

Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo. Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece. 103 . Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja. Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. U stvari. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa . kao i s ljudima iz "Beshtela". jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. Riječ je i o vodi i o geopolitici. Napokon. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila. njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu .mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . Otkad je taj posao sklopljen. a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. u Iraku se ne radi samo o nafti. Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak. Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda. Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. Nije bilo bitno je li on patološki tiranin. za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. Uistinu. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne.i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. USAID. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom. Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. u Iraku se ne radi samo o nafti. kako smo radili u toliko drugih zemalja. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. sistema odvodnje. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto .

prelazila je sve granice. vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad. U 18. Graniči s Iranom. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize. Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. napredovanja u poslu i povišica plate. Kuvajt je bio osiguran. Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada. projektili. Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni. vijeku Francuzi. proizvoĎači računarskih sistema. Saudijskom Arabijom.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. Sadam mu ga je sam donio. U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima. Početkom 1991. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. činilo se. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom. Ljudi u cijeloj zemlji. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. a ima i obalu u Persijskom zalivu. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima .jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu. ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. Jordanom. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu. Svi glavni igrači . Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu.usredotočili su se na Irak. Kuvajtom. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera.projektne i graĎevinske kompanije. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu. Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen. Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. U avgustu 1990. Globalna imperija je postala upravo takva. Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. vazduhoplovstvo. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije . Sirijom i Turskom. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. Dok je Buš traţio izlaz. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 . U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu.

Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima.ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja. Riječi kao demokracija. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. Osim ublaţavanja dosade. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition). ipak mi je to bilo vrlo teško. prodao IPS. SWEC je odobravao takav filantropski posao. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. a da ćemo se prodajom obogatiti.i vrlo neredovno . da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. Godine 1991. No. počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali . Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti. ipak. U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. I ja sam napisao još knjiga. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo. 105 . Dobivati sav taj novac. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. Nastavio sam raditi kradomice . ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. dugovima koje nikad neće moći isplatiti. pa čak i s pravnog gledišta. Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele. Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. jedan se dio mene osjećao kao izdajica. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno.

Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet. Desetog septembra 2001. Zapravo sam upravo tamo bio 11. Bojali su se. ako iznesem na vidjelo svu istinu. voĎen da bi ih snabdio naftom. Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. nisam preduzeo sljedeći korak. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. tek je nedavno rezolucija postala hitna. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. govorili su mi. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. prije svega. bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. Kad sam se sutradan probudio. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. septembra 2001. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo. Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi. Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. John's. Došao je novi čovjek. suautorom moje knjige "Duh Shuara". 106 . te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena. Bilo mi je jasno da. Granice je trebalo definisati. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. Tako sam ponovo prestao pisati. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. ali on je. Stigao sam tamo kasno noću. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Vrativši se kući. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN.

uţeţen miris dima. Bio je sunčan dan u novenmbru. ruševine. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi. I bilo je to više od jezika. "Vi ste naši prijatelji". pa sam organizovao let u Njujork. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica.. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače. "Ne mogu se na ovo priviknuti". Dok sam s njima razgovarao. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka. područje oko Vol strita. Uništili su im šume. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima. Moj nećak je umro tamo gore. Kao i svi ostali. Gledali su se u oči. Sve sam to vidio na televiziji. sada poznato pod nazivom Graund ziro." Pokazao je na plavo nebo. Kad sam se vratio kući na Floridu. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti. 107 . mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra. ali drugačije je biti ovdje. začuo sam povik. Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom. "Izgubio sam puno mušterija. Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela. Iako mrki. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji. Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma. u nevjerici je klimao glavom. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom.. taj trenutak nikad neću zaboraviti. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. septembra "Da. uvjeravao me. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi. izmjenjivali su poglede saosjećanja. "Moj Boţe. moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave. Ne znam. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. Prošlo je dva mjeseca. Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju. Za ovo nisam bio spreman . Kako sam se pribliţavao. naravno. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama." Nastavio je to objašnjavati. ugljenisane ruševine i spaljeno meso. neobično blag za godišnje doba. Toliko ih je skakalo. govorio je. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile." rekao je. "Njujork je napadnut. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini. "ali naţalost. puno prijatelja. a još su bili naokolo. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured." krikne čovjek na drugoj strani radija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada.posebno ne na ljude. oni koji su preţivjeli.

Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. alarm se ugasio. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Ni neba ni svjetla. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. Imao je sijedu. Trebalo je ići tako visoko. Na početku nisam mogao to zamisliti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto." "Divno. zavijen sjenom. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu." Akcent mu je bio jak. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. "Lijepo poslijepodne. ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. a onda mi je sinulo svjetlo. Policajac krikne na prespori automobil. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Znao sam da je iz Avganistana. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange. one na broju četrnaest. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. "Je li to tako očito?" 108 . Sad je bilo ovdje na nivou ulice. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. Neki su hodali udvoje i razgovarali." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je. Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World". mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. Nije se dogodilo. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. Tada sam ga ugledao. Nazad u stari dio Njujorka. Promatrao sam ljude. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. Većinom su bili sami i tihi. Pogledao me. "U ovakva vremena ţelimo sunce.

"Sve moje drveće i kanali. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. "Ili je moţda stvar u ekonomiji. činilo se da se izgubio u mislima. jedne od najbogatijih finansijskih institucija. Svojevremeno najviša bankarska zgrada. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao. Privredni savjetnik. Marka u Veneciji. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta.000 ljudi svakodnevno umire od gladi." "Da. On se okrene prema zgradi njujorške berze. "Ja sam zamalo postao jedan od njih. a ne u religiji." "Kašmir. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine).to je koncept nacrta iza Vol strita br. ali mislim da sam se sjetio. "Ovo je bilo moje oruţje. Dijete mi umire pa uzgajam mak." Klimao je glavom. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio. "Brojke." Povukao je svoju bradu. Ţelio sam da ostane. Indija i Pakistan. hinduisti i muslimani. Njegove su bile tamnosmeĎe. Došli su Rusi. Uspio sam se dići i poći za njim." Osjetio sam knedlu u grlu. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu." "Ja sam bio jedan od njih. "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom." Spustio je ruke. 14. Učinile su mi se mudrima i tuţnima. Na dnu stepenica zaustavio me znak. Podstiče na razmišljanje o vjeri." "Poslije toga. a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom." Dodao sam mu papir sa statistikom." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao. a da se ne smijuljim. Nedavno sam posjetio Himalaje. Jedini način da prehranim porodicu. "Oko osamdeset miliona u svijetu. Kašmir." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu. a onda se malo nasmijao." Pogledao je popis. sve je uništeno. depresivan osjećaj tuge i krivice. "Nema drveća. zar ne?" Oči nam se sretoše." "Svjetska statistika. "Ne znam čitati. "Zasjeda. Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio. "Borbe. "Brojke nam govore da 24." Pruţio je ruku i uzeo papir. mislim. "Ne volim prosjačiti." "Opijum?" Slegnuo je ramenima. "Ne. gotovo crne. 109 ." Vratio mi je papir. što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci. Dugim. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv. "Bili ste vojnik". ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. nema vode." Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku. na raskrskici Vol strita i Brod strita .

a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. Ta banka. dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu. Ja sam bitan dio svoje baštine . već i o uništenim farmama šipka i o onih 24. na više načina bila je simbol korporatokratije. gdje se 30. Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. aprila 1789. Ta riječ me zaustavila. 110 . tako blizu Vol strita. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. ali njemu nisam ušao u trag. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan. one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu. Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla. Pogledao sam uokolo. ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja. Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima.baštine vojnika .ne o onomu na televiziji. Vol strit br. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote. Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. Pitao sam se i šta misle o onih 24. Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. Koincidencija. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. savijen metal i veliko oštećenje na tlu. već o Avganistanu onog starca. Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana. Sada kamena oko vrata više nema. na adresi Vol strit br. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije.ne samo o razaranju tornjeva. 26.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960. gotovo s odbojnošću. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima. bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot. Nisam mogao odrediti uzrok. zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci. To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. Zanimalo me što znaju o Avganistanu . institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. banke koja je raspolagala novcem od nafte. Udomljavala je i Bankers Trust. Tako blizu Graund ziroa. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj. Ali nije mi uspijevalo. a koristili su ga ljudi poput mene. Nastavio sam hodati sporo. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara.000 koji svakodnevno skapaju od gladi. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku.

kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. Ekvadorom. zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. Gvatemalom. našu vojsku. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. Indonezijom. decembra 1922. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana. Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije. politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele. Iranom. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike. Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. dugovječnost ljudi. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. Govorio je o Ugu Čavezu. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. Malen. o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. Poslovi su prosperirali. Preuzevši industriju. zaposlenost. Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. "Petroleos de Venezuela". Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Nafta je u velikoj količini 14. a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. Godine 2002. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva. Pitao sam se šta je s Panamom. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. Osim toga. "Venecuela je na ivici revolucije". Do 1930. trube automobila i ljudsku vrevu. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. 111 . preţivljavanje dojenčadi. To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. u varijantu korporacija. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. Stao sam. derao se nadjačavši buku saobraćaja. ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. obrazovanje.

Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio. pojačavala se ljutnja. septembar promijenio sve prioritete. je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. ali dok sam to radio. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. cijene nafte su skočile prema nebu. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. a budţet Venecuele se učetvorostručio. EHM-i su krenuli na posao. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat. srednja klasa je radila protiv siromašnih. Opet sam počeo pisati. Kako je siromaštvo raslo. EHM-i su promašili. činilo mi se da je moja priča već prestara. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. demografsko se stanje radikalno promijenilo. MMF je 1989. Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. koji su Čaveza 112 . ponovo su intervenisale okolnosti. Moj neprofitni posao odveo me 2002. Što se mene tiče. u Juţnu Ameriku nekoliko puta. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. Morao sam je nekako učiniti savremenijom. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob. Razmišljao sam da odem u Avganistan. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi. psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). Venecuela je stavljena u pozadinu. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. Polarizacija je imala posljedicu. Neposredno prije 11. Od 1978. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. Kad je došao na vlast. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. do 2003. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. koji nose sportske pantalone. Shuar. bez bušenja . Neki su danima pješačili dţunglom. Ako nastavimo s tom strategijom. Godine 1990. a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. MeĎutim. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. u dţungli. iznenada sam još nešto shvatio. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. "Promijenite taj san". jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. Svjetska banka. pa i onima za koje sam radio ja. godine do 74 prema jedan godine 1995.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. MMF. lični stav. tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. To je bilo posebno komplikovano pitanje. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. savjetovali su mi Shuari. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. majice i sportske cipele. Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. Mi osuĎujemo ropstvo. iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. potiho me odvedoše na sastanak. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu. Akuar.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. Ipak. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. Ipak. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue. kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. opremljenih samo kopljima. MeĎutim. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. automobila i velikih nebodera. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. sjetio sam se plemena Shuara. Vozeći se putem. ostale banke. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. mogli su otići gdje su htjeli. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. 116 . U decembru 2002. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. ipak. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. to je bio moj subjektivni. Shiviar i Zaparo. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. Dok su se posjetioci častili.

Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. Pristojno su ga plaćali. Kad dolijeću u jatima. Pucali su na ptice. njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe. a naftne kompanije naziva našim prijateljima. "On nije više jedan od nas. U zamjenu za 300. Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. Za vrijeme pauza. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane. Konfiskovali su puške domaćih lovaca.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. jedan od njih mi je brat. On je to nazvao postom. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata. radnike dočekali ekvadorski vojnici." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. Oni su nam rekli da su. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori". Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji. seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada." reče čovjek. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo. a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda. ptice su ekstremno ranjive. tj. One su bušile u mnogim predjelima uokolo. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . tokom ručka ili naveče. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. kopali nepropisne javne toalete. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. Osim toga." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima. Koristili su eksploziv za ribolov. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni. pustošili su porodične vrtove.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. kad sam s ljudima privatno razgovarao. uključujući rijetke i ugroţene vrste. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku. Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore. Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali." Stresla se. nasade banana i polja manioke. Dok sam tamo sjedio i slušao. kao kad pas trese sa sebe vodu. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće... što je privlačilo insekte i gamad. "Znate. Ali. "Imali smo samo dvije mogućnosti. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. rekao je. objasnila je jedna ţena. Moj sin. "Ja bih valjda znao. zagaĎivali rijeke loţivim uljem. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu. iz zabave i za hranu. kada ima plodova čonta." Neki stariji gospodin je ustao. čim bi se vratili u kompanije. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju.

Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. Oni drugačije govore o novom dobu. vratio iz Ekvadora. Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. Kao ljudska bića. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. kakav nikad prije nije viĎen. a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca. o trećem milenijumu. nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande. Tada u devedesetim godinama. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. Moramo se trgnuti i probuditi. jer ima misiju koju treba da izvrši. oni će kreirati savršenog potomka. vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. EHM-ovi nisu uspjeli. nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". čak i "divljacima". da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku. U posljednjoj deceniji 15. što nam. Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi. U samostanima na Himalajima.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. Ni šakali nisu bili efikasni. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi. iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. a "proročanstvo kondora i orla" je tipično. nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. ali mislim da bi ga rijetki 118 . ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. ipak imaju mnogo toga zajedničkog. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla". kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju. petsto godina kasnije. mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu. Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti. Vozeći se na odlasku iz Šela. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. o eri vodolije. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . fudbalskih utakmica. o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. Ako kondor i orao prihvate tu priliku. racionalno i materijalno). usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. počeće nova epoha. MeĎutim. Nedugo nakon što sam se 2003. Uprkos različitim nazivima.djela orla .

MeĎutim. računare.000 dolara po svakom drţavljaninu. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje . Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. a očekivao se i rast. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. Ako SAD preuzme Irak. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. posebno na Japan i Kinu. čini se. sjeo za pisaći sto. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. učinak bi bio golem. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24. To. U stvari. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć. taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji.uključivši elektroniku. znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni . 18. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu. aprila 2003. U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. naše okolnosti nisu normalne. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe. Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. upalio računar i kao obično potraţio 119 . Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje. moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. Sadamov kraj. automobile. OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak.te naftne porodice . Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. izmeĎu ostalog. januara 2002.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. kućanske aparate i odjeću . Do početka 2003. na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. situacija bi se drastično promijenila. naša funta mesa. a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador. No. onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter.Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak.

raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom." Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda. a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane. Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada. da se uredi zemlja. ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao. kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi. 120 .gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba. ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji. da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz. Zaskočio me naslov. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom. Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču. tj. bila je to samo slutnja. (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam..američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji. Bila bi to vrlo zgodna pogodba . Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003. To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja. odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama. Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom. g. Ali danas je objavljena. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". nacionalnom dugu i evrima.zapravo dao mandat ." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost. Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine. Istina. Bečtela. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. Šulc. institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj. ali se činilo da se priča pojavljuje.. mi bismo mu ih izgradili. Članci su imali samo naznake saţetaka. a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana.. i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske." . koji je dozvolio . U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji. aprila 2003. odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju. posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. Vijest od 18. Rileza P. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA).. članicu "Halliburton Co. uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa". slično onome što sam lično poznavao. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud. Šulc. koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela". na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka. Jedan je direktor Dţordţ P.

Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. još sam oklijevao. za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 . Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. zlostavljanja djece. što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. Nisu otkrili ni da je ta priča. zloupotrebe droge. ali ipak sam odgaĎao. Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. To je bio spoljašnji sjaj. Kao i toliki drugi. stara kao i carstvo. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine. jednostavno izbaciti te ljude. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati. porobljavanju. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka. razvoda brakova. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast . Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni. bila nastavak sramotne priče. A to. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora . kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. ekonometrije i statistike. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. zloupotrebe droge. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš.meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. priče su jedva dotaknule površinu. ali sve će biti dobro.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. zlostavljanja djece. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. a vrlo je povezana s nama. Panami. eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. Prava priča je da ţivimo u laţi. gotovo nevoljko. prevari.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. ostao bih zauvijek. podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta.ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. Unatoč nedostacima. nacionalnih banaka i vlada. dušama ljudi po cijelom svijetu. Iraku i drugdje. umovima. silovanja i ubistava. bol i krivica nisu neprestano mučili. naravno. Konačno. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike. EHM-i.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra. ali kao i saţetak o meni u MAINu. Ipak. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja . kao što naša kultura nastavlja oklijevati. Ta je priča prejednostavna. Kolumbiji.dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu. Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. Prava priča o modernoj imperiji.

svjesni sljedbenici revolucionarnog rata. električnu struju i zdravstvenu njegu . 18. a milioni te mrze. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara. otvorilo im srca i duše. Pitao sam se šta ih je motiviraso.korporatokratija .000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu. A onda sam se dosjetio: riječi. a lojalni su Amerikanci reagovali. potpalilo je maštu domorodaca patriota.mi dozvoljavamo da se ona dogodi . Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ . Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja. Jedva da je neko sada ţiv. koji je sadrţavao tu iskru. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. Ta smo korporatokratija mi sami . U njemu je bio isti članak Bechtel . korporacija i vlada . još tada. A oni su postavljali mnoga pitanja. neka energija ili katalizator. maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo.pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24. Zaustavili su imperiju. ali ne moţemo. sedamdeset i pete.što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. april. Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. Mnogi su od njih bili imućni. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea. shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše.ali ne radi se o uroti. zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke. To je vaţan datum. hranu i odjeću.Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera. Ko se sjeća tog slavnog dana i godine. da prepile granu na kojoj sjede. Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. djeco moja. ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga.da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi. ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao. barem za Novu Englesku. vara i zarobljava. Razabrali su istinu ispod patine. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe. U svojim srcima svi osjećamo bol. da izgledi za bolji 122 . koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson. Glasno traţimo izmjene. Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. Počeli su se pitati. Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. 11. aprila.

poslovnih ljudi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske. pisaca i govornika nije progovorila istinu. da se pročistim. Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. Sad ću krenuti naprijed. Ţivimo u vrijeme strašne krize . Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena. koji izvikuje svoje upozorenje. novac i moć da sve to promijeni. farmera i ribara.i velike prigode. Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota.. Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije. priču treba objaviti jer danas. da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina. (Kraj) 123 . graničara. Riječi. a na štetu većine. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. podignuće se i boriti za bolji svijet. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom. Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu.a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. da priznam .. dok šačica filozofa. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave. slobode i ţudnje za srećom. Riječi. Najvaţnije je. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima.. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost..i da napišem riječi ove knjige. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi . Ovaj put neću se zaustaviti. Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati. Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful