Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

ekonomske ili vojne potrebe. onda kada sam bio ekonomski ubica. preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. izlazi na scenu. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. trošimo i još više trošimo. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 . Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. Kamo sreće da je tako jednostavno. bio deo relativno male grupe. odgovarajuću ishranu. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera. na 74:1 u 1995-toj. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. onda izazivamo vraga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. rekla bi. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status. Na kraju. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe. čineći genocid nad starim kulturama.“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Ideja je naravno pogrešna. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje. Korporatokratija nije zavera. uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. energetskim postrojenjima i aerodromima. ţivotinje i rastinje. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije. Moj zadatak je. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. svesno ubijajući ljude. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji.

glavna pritoka Amazone. ali dojmljiv. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora. Zaparen grad. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. novca i prirodnih izvora. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. o prvoj istinski globalnoj imperiji. udaljenog više od tri hiljade milja. Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. granična ispostava i vojna baza. Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. sna o globalnoj imperiji. glavni grad Ekvadora. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi. porodice i zemlju. moramo preuzeti odgovornost. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima. Ispovedanje greha je početak spasa. priča kako o tvom svetu tako i o mom. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. zagaĎenju i nasilju. demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. krči svoj put niz Ande. Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. naftnim radnicima. nastanjen uglavnom vojnicima. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 . To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo. EHM-i.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. dok je za nas to bio rat zbog moći. Najka. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice. Dţeneral Motorsa. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. Stanovnici grada. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. Dţeneral Elektrika. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu. Imperije ne traju večno. Grad Šel. Zaparima i Sinhiarima . Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. Godine 2003. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi.

on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. nedodirnut i nevin. U doba moje prve posjete. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. luka. grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita). kao što su nafta ili Panamski kanal.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade. EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2. nezaposlenost se popela sa 15% na 70%. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. maja 2003. prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. a u ţelucu sam osjećao kruljenje. dug tri stotine milja. Znoj mi je navlaţio košulju. One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina. Naţalost. u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. Ekvador nije iznimka. Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. 7. našom vladom i bankama. Danas je za novih 1. Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . Ako je neki EHM sasvim uspješan. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. i iznos glavnice i kamatu. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim. a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. voda zagaĎenih naftom.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. 1968.5 biliona dolara. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. a cijena servisa . U suštinmi.više 6 . U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. Naravno. god. više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. aerodroma ili industrijskih postrojenja. Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. Hjustonu ili San Franciscu. ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. makaoi i jaguari su iščezli. bankarstva i inţenjerstva. i 1992. autoputeva. Od 1970. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. zemlja primatelj mora sve to vratti. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati. Na primjer.i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu. duţnik nam i dalje duguje novac . ona upravlja našim najvećim kompanijama. teškim metalima i karcinogenima.

Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. 7 . a cijena servisa . godine . Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku.milionima u Ekvadoru.5 biliona dolara. Ipak sam se najeţio. sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi. čija je snaga 156 megavata. poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004.što ostavlja oko 2. septembra 2001. Uz to. prijete ratom protiv naftnih kompanija. milijardama po cijelom planetu .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004. 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji. kao i njihovi susjedi. Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita. naš treći najveći dobavljač nafte.5 dolara za zdravstvo. ali su uspjeli u Ekvadoru. a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru. mamutski sivi zid. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom. Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon. Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. Uistinu. Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje. godišnje . Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. Uz nas su trčkarala djeca. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue. Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. MeĎu svim tim ljudima . obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima. Naravno. mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače. U meĎuvremenu. za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza. bušenjima i naftovodima. potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći. Tada smo ostavili Banos iza sebe. skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. Venecuela. Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške. Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2.nalaze se potencijalni teroristi. Njegov beton bio je potpuno neumjestan.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. onima čiji su ţivoti najviše ometani branama.

Ipak . Činimo se skromnima i normalnima.uz stipendije.kao toliko puta svagdje u svijetu . a po definiciji je legitiman. 8 . njihovi strogi. Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka. oni koje mi EHM-i zovemo šakalima. razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. Danas više ne nosimo mač. poput Amerikanaca.kao toranj iznad istoimenog grada.reklo bi se arogantno . Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. moralistički. Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete . vrebaju u sjeni. po svakom stepenu devet do dvanaest. nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka. U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati. Zauzimamo se za čovjekoljublje. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava. Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku. vijeku. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru. i 19.a to je vrlo bitna opomena . Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. Karakasa. Oba moja roditelja bila su Jenkiji. Gledajući tu branu. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. savezna drţava Nju Hempšire. Šakali su ovdje uvijek. Mi smo javne. pitao sam se . Mi smo EHM vješti. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata. Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni.ako ne uspijemo.kada će ti ljudi krenuti u akciju. naučili smo to iz istorije. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. na pozornicu stupa mnogo mračniji soj. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu. (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku. porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske. ponosno . Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino. otvorene osobe. Bio sam jedinac. Kad sam prošao pokraj čudovišta. Bostona i Nju Jorka. Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet. Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom. odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice. Kad sam roĎen u Hanoveru. koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira. on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu. jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. godine. Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju. Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Na taj način sistem djeluje. RoĎen sam u srednjoj klasi 1945.

a gotovo svi su bili bogati. čeznuo sam za ţenskim društvom . Postao sam počasni student. ostajao bih sam na breţuljku. uzimao lopte za fudbalsku ekipu. bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. a ja nisam imao djevojku. pitao me otac. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. pa iako je Braun bio u Ivz ligi. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama. i izdavao peškire u svlačionici.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ).pa čak i sklonija tajnosti. Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo. (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. On o tome nije ţelio ni čuti. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. pitao je. Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno. sagradio djed. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. oni su više voljeli Midlbarz. "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". "Šta će biti ako slomiš nogu".graĎanima. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume. a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada. Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate. no mi se nismo smatrali siromašnima. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. Počevši od mog četvrtog roĎendana. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom. Po mom utisku. No. stanovanje. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. grijanje. 9 . Istina. Znao sam da je to bilo i više nego šala. Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona. no ipak sam slijedio njihove ţelje. ali ja sam bio siromašan. jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima. Prisilu i Dţuds. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. Bio sam osamljen . Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni. kojoj je moj otac bio trener. koju je 1921. a one su me zaboravile. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. Pronaći ću savršenu ţenu. Ipak. ja sam ih odbacio. kapitan dvije univerzitetske ekipe. Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere . Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje.i strašno frustriran. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. drvosječe i fabrički radnici. Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama.za seksom. bio je namijenjen studentima i studentkinjama. "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. i ja sam popustio. Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". hranio sam se u blagovaonici osnovne škole. u meni je kipjelo. Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama". U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. urednik studentskih novina. ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira. Kad se šakali pojave. voda. pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna. Nismo imali komšija. a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. Ipak je Farhad bio izbačen. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. Otac mi je prijetio da će me se odreći. gdje smo dijelili stan. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam. Upoznao sam i En. U stvari. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. Obojica smo se preselili u Boston. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Farhad me naučio piću. optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete.kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. Meni je godila njena paţnja. Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Enin otac. Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. koja je bila u zemlji dosta nepoznata .a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca. Diplomirala je 1967. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. gdje su se nekada vodile borbe te francuski. Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. valovite crne kose i očiju boje lješnika. Moje su ocjene naglo pale. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći. Vjenčali smo se. Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. igrao je fudbal profesionalno u Rimu. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . sjajan inţenjer. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo. Prvi. ona me ipak primila pod svoje okrilje. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. Bio je to ključni trenutak mog ţivota. na Fakultet za poslovnu administraciju. Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled. indijanski i revolucionarni ratovi. a on me mnogo čemu naučio. a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. izgubio sam stipendiju. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo . zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. 10 . Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz. Jedna se pojavila u liku Iranca. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. Kasnije iste 1965. koga ću zvati Farhad. Farhad je uletio meĎu nas. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. Farhad me podrţavao. En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. Pijani farmer. Njegov najbolji prijatelj. kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti. napolje na greben visoko iznad Oter Krika. gorostas od čovjeka. podigao me i zavitlao u zid. U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. On je na svaki način bio potpuno suprotan meni.

Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. Ljutnja na roditelje. Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti . a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa. Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti.što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . takoĎe kasnije. osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi. moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. a ako jesam. bio sam povodljiv. Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu.ljudi koji razumiju domorce. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. gdje. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga. stavove prema roditeljima. bio sam siguran da neću proći na testiranju. Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu. što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. Začudo. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. moja zadnja pobuna protiv oca. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota." promrmljao je. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki. Nazvao sam strica Frenka. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre. 11 . kako je on isticao. Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. rekao je. Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku.upravo Amazon postati pravo mjesto. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio. moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja . Jedno od njih bila je amazonska šuma. Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. "Prepuna je nafte". Otkrio sam. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. MeĎutim. ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu. s profinjenijom titulom. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk.

a ipak sluţe interesima imperije. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968. Main Inc. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. s profinjenijom titulom. Ja sam traţio Amazon. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije. spustio avionom u našu zajednicu. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. Bio je potpredsjednik u "Chas. a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. T. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. Svjetska banka. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo. kao ni nekoliko godina poslije. Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. pomislio sam. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA. Prihvatili smo ponudu. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. ali da njegov najveći klijent. Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. Ma ne. Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet. imenom Einar Greve. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. Radili smo u Andima s potomcima Inka." (MAIN). a ne Afriku. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje.

Diskrecija im je bila simbol. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. Razgovor sa štampom bio je tabu. oni su mi savjetovali da prihvatim posao. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. nego su i dobro zaraĎivali. Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. jedan s doktorskom titulom. Indonezije. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. kao što su "Arthur D. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. oni su strašno zakazali. ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. Konsultovao sam se s Eninom porodicom. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike". ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. pucati od zavisti. koji su imali savršene preporuke ." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao. "Brown & Root".dva s magistraturom. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. Iako su sve to bile samo maštarije. 13 . koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. "Halliburton" i "Bechtel". Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. Little". no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi. dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. Tako se dogodilo da sam u januaru 1971. Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. a moj ego je narastao. Angaţovan sam kao ekonomista. Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije. otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine. koji se izleţava uz hotelske bazene. To se jednostavno nije tolerisalo. a poloţaj im je bio zavidan. "Stone & Webster". MeĎutim. Einar me angaţovao kao ekonomistu. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci.

Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. "imamo za tebe velike planove.i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu . a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao. imamo velik projekt u Kuvajtu.. Kad je bio u kancelariji. rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu. Na profesionalnoj poziciji 1971. moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način. bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu. su bile samo četiri ţene. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. "Točno po planu". Kad jednom uĎete. običavao je reći Einar. ostajete zauvijek. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt. nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka." običavao je reći Einar. za naš novi stan. ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 . Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor. Ipak. Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo. Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu. MeĎutim. Pitao je za En. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju. rekao je. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi. koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu. TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave..Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). "Tačno po planu. Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica .pa čak ni Vaša supruga. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. Procijenio sam da je malo starija od mene. Bio sam nedavno u Vašingtonu. "Ne moraš biti zabrinut". Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu. uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. "Svakako. Jednom prilikom čudno me pogledao. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Vaša je odluka konačna. Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu. MAIN je bila mačo korporacija. znaš. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju.

Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten .osim nje. iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN. naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica." rekla je. Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno.da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA. bio je skrojen na poseban način samo za mene. U to sam vrijeme bio previše naivan. Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti. Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti.znam samo da ih je koristila znalački. Tada ćete morati birati. Klaudin Martin. Pojma nemam ko ju je plaćao. Inc". Sada znam ono što tad nisam znao . Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije. Vaša je odluka konačna. nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju. A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale. (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. NSA." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata. "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. Main. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima.Einar. bili smo jednostavno EHM-i. 15 . u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu . ostajete zauvijek. "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji." Zatim se uozbiljila. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". nasmijala se. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon. "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni . Njen pristup. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. i s titulom. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata.i karticu s njenim imenom. Prije svega. da se ponašam indiferentno. uključujući i vojne baze. Kad jednom uĎete. T. Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa. "Halliburton". posebni konsultant "Chas. a ona mi je pruţila ruku. Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a. Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . Točnije. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu. kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. "Niste jedini". Pogledao sam njene njeţne zelene oči. s Prudential Centera. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. "Biću potpuno iskrena prema Vama.pa čak ni Vaša supruga. Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a.

kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima. To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. Što viši iznos kredita to bolje." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. Bogati se bogate. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. Ipak. "Moramo pridobiti Indoneţane. Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti. a siromašni postaju sve siromašniji. onda. Bićete dobro nagraĎeni. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu. Ili. zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. Kao uglavnom svi američki graĎani. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu. Primjera radi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza . a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a. tako je to sročila Klaudin. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u. Ako se pridruţe komunističkom bloku." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška. koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". to se razumije. autoputeve i luke. ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima.. obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. Uprkos tome. zapravo Ďavolje sluge. koji se bore za svoj dio zemlje.. dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost." 16 . Uprkos svojim vjerodajnicama. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod. "Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija. Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji.za to su oni plaćeni.

Zbog toga je Vašington. Istovremeno. nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu. više ne moţeš izaći. prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban. pitao sam se radim li pravu stvar. 17 . No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana.da zadovoljimo svoje političke. Razumijete li. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. "Nemoj biti lud. Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin. "Plaćeni smo . Konačno. Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja. Vrlo popularan. rekla je. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo.dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME). Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma".i visinu kredita. nakon više iskustva moći bolje objasniti .da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. MAIN je. ona bi me zbunjeno pogledala." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila. kad saznam više. Posao je obavio briljantno. Kad si jednom u to ušao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti. privredne i vojne potrebe. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca. pridobivši ljude novcem i prijetnjama. vojno rješenje postalo je previše rizično." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja. od Sjedinjenih Drţava. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka. umjesto da pošalje mornaricu. Vi ste onaj koji prejudicira budućnost. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt. današnji BP. jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. "Mi smo malen. Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. ekskluzivan klub". činilo mi se. demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta). Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću. "Oni su inţenjeri". saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući. ključ je u vašim rukama. Mohamed Mosadeg. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata.dobro plaćeni . Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje. Odlučni trenutak bio je 1951." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana. elektrane i aerodrome. Za nekoliko mjeseci. Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. rekla je. Uvjerila me da ne. "Oni izraĎuju projekte za elektrane.

On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. Četri godine borbi završilo je 27. Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima. postalo je jasno da.kao agent CIA" već je bilo razraĎeno. izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". Kermit Ruzvelt radio je za CIA. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona)." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. holandskim. s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. Sve prije nego homogen. Da je bio uhvaćen. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao". savjetovala mi je Klaudin. 1968. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina). Sukobi su bili česti i brutalni. Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije. moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera. Do 1968. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom. (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt . ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva. Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi. Na sreću tih stratega. uključujući zaštitni znak. umjesto toga. imenovan je doţivotnim predsjednikom. koje su pomagale u stvaranju imperija. strašno patili. Postojao je ipak jedan problem. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. one bi se pripisale pohlepi kompanija. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. a postojali su izgledi da će slijediti i druge. Raspustio je parlament 1960. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika).uključujući i NSA . arhipelag sa 17. posljedice bi bile pogubne. vidite. decembra 1949. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. Holandija je izišla kao pobjednik 1750. Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor. istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. Američke izvještajne agencije . one godine kad su me provjeravali u NSA. kompanija koja ih zaposli. Java sa svojim prirodnim bogatstvima. korporacijama i multinacionalnim organizacijama. Tako su Indoneţani. većeg od onog u obje Amerike. Osim toga. Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku. godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima. meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja. a ne politici vlade. a 1963. Njene sam riječi uzeo k srcu.500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura. a posebno oni na Javi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. portugalskim i britanskim pustolovima.

Do 1971. a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu. godine. godine. to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. "Sada ste jedan od nas". ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje.a zatim se hladno nasmijala. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala"." 19 .to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti . godine. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. Jednog dana 1971. "Uspjeli ste". Ukoliko to nije dovoljan podsticaj. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje. Značajno je uprla pogled u mene . godine. Naravno. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima. Komandant vojske. raslo je moje uzbuĎenje. Nisam mogao s En o tome razgovarati. Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. Indonezija ima i naftu. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953. činilo se predobrim da bi bilo istinito. nasmiješila se. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. Ona mi je nazdravila. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. ali ona je to osjećala. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. ključna je bila Indonezija. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. Svakako. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja. Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali. kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru. godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja. "Ako budete nekome govorili o nama.

morao sam priznati sam sebi da je shema pametna. smještena u najljepšem hotelu u zemlji . Ali. raštrkanih po zemaljskoj kugli. Uţasno sam se osjećao. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. Naša grupa bila je. No kasnije. Čarli je bio znalac o ratu. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. Otvorila ga je "Pan American Airways". Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata.Java. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. tragična strana grada. Zapravo. Poput drugih iz lanca "InterContintala". o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. Sumatra. bili su šokantni. kao što sam očekivao. plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama. Portugalci ni Japanci.zavodila su um. prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim. nazdravio "dobrom ţivotu". Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. oslikanim na stranama visokih sjedala. podiţući čašu šampanjca. Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu. Indonezija nam nudi blaga. Skloništa od kartona. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima. Bila je ovo zemlja mistike. mita i erotične ljepote. Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge. kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. To je bila Dţakarta. Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama. Ljepota je svakako bila prisutna. mašta i san. postojala je i ruţna.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. elegantno i prostačko. Celebes . egzotičnih plesačica sa Balija. 20 . Već sam i prije upoznao siromaštvo. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. duhovno i profano. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva . Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. Lijepo i ruţno. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. Kao i obično. zapalio je cigaru i. Borneo. ljeta 1972. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu. Kao i Kolumo. koji još plove u vodama arhipelaga. Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. naravno."InterContinental Indonesia". Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. u otmenom restoranu na najvišem spratu. Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. zmajeva. kraljevina koju su opsjedali Španci. Egzotične plesačice s ostrava Bali. ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. ali ga nije nikada pronašao." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. Taksi na biciklima s prizorima duginih boja.

u izobilju prvoklasnog apartmana. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. Zaista. ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave . Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi. Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene. Prokazivanje istine bi 21 . Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte). Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. to je samo vrh ledenog brijega. Skota. jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija".najnastanjenije zemlje svijeta. Integrisan električni sistem je ključni element. Jedna mi je riječ pala na pamet. dok ništa ne mijenja za one pri dnu. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju." rekao je vaţno klimnuvši glavom. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece . Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji. ponovo se nalazi na ispitu. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. korporatokratija. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . već ih gura još niţe. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. Ali. govorio sam si. vijek. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. Oko njega je kruţio dim cigare. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti." Izraz lica mu se uozbiljio. Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga. On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. visoko nad gradom. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. Dakle. a Čarli je prostoriju obišao pogledom. (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. graĎevinske firme . Kambodţe i Laosa. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode.luke. svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina.ili svoju vlastitu krv. Sada. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju. Kao što znate. rekao je Čarli. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. Napokon. koji je glumio generala Patona. pred očima mi se pojavi slika Klaudin. ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". "Da. ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. jednog od Čarlijevih heroja. Da iko od mojih nastavnika to zna. dok razvijate taj stručni projekt. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. kao i ljudi iz Ambasade SAD. podsjetio me na Dţordţa C. Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio. naftovodi.

Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia".upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. kuvarom. Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. Osim stana. oni vrhunski svjetski izvori. Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane". objasnio je Čarli. svako vozilo s vozačem i prevodiocem. Usprkos svemu. "Moraš brzo djelovati." Usmjerio je cigaru prema meni. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. odnosno njenog sistema elektrifikacije. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. siromaštvo ne tako očito. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. Klima je tamo bila blaţa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . sa šefom. ali i odmarajući se uz bazen. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene. koje su dane provodile uz bazen. locirajući. On. njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. puteva. a zvali su je njisma. planirajući elektrocentrale. Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture. Čarli je pušio debelu cigaru. kapacitete luka. a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. prijavljujući se Ambasadi SAD. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom. dali su nam je u cjelini. susrećući mnoge funkcionere. vrtlarom i brojnom poslugom. organizujući se. Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka". ţeljezničkih pruga i tih stvari. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske. Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. a razonode mnogo manje. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. a bila je pravo prirodno sklonište. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme. u vlasništvu Vlade.

rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu. Stvari se brzo mijenjaju. spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. prihvatio se konsultantskog posla za MAIN. Reći ću ti nešto. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom. Skupićemo glave. U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. "Mnogo godina. "Moţda jesam mlad. Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. to je moj moto. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne. a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim." "O. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. rekao sam. u vremenima procvata i lomova. učinila za Boston. Bio je to već njegov drugi raspored. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. reče. dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. Nema više vraćanja. "Bio sam okolo po svijetu". Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a. Drugog svjetskog rata. "Pogledaj samo šta se dogaĎa. mladiću. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje. konačno. Puno je razboritiji porast od šest odsto.u doba depresije." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda. "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. nastavila se kupati. "Čarli je nemilosrdan. a tada. ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. Natjeran je da ode u penziju. To će biti kritično. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra. ni u kakvom razdoblju s potporom. takozvano Čudo Masačusetsa. On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni. ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju. a bio je odlučan da ne postane talac. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to. reče Hauard tihim glasom. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. "Ovo je meĎu nama". pokvarenog i osvetoljubivog. ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda." Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. "Ti si već prihvatio njihovu strategiju. reče on posprdno. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu. Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu. rekao bi uvijek iznova. "Ta će privreda svakako bujati"." 23 . ali se nije dala omesti. promrmljao je. očito nesvjestan scene dolje pred nama. Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko. Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. Mlada ga je ţena vidjela. I to su podaci za najbolja vremena. pa i ja sam bio po svijetu"." "Vidi ga".podijeljenih po regijama. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo. Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa.

Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. Borio sam se sa suzama. Stao je i promatrao dječake." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju.svi vi". Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu. druga je prala rublje." reţao je. Ja sam još mlad i tek na početku. Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. Ovdje su stvari drugačije. Mlada se ţena penjala od kanala. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. a svakako ne ţelim završiti kao on. Pitao sam se šta da učinim." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku." To me streslo do srţi. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 . "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju . "prodali ste duše Ďavolu. Sigurno sada neće popustiti. Znao sam da ga moram uvjeriti. Ti . Sada". Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda. Pogodio me u ţivac. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom. očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. Odmah sam osjetio olakšanje.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". "Učini sve. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno. Krenuo sam i stao uz njegov sto. a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu. Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. "Vi ste u tome za novac. (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde. moţda bismo zajedno došli do rješenja. a pruţio ruku pod košulju. Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga. U grlu sam osjetio veliku knedlu. Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. Polako se smirila tuţna činjenica. "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem. On je već propustio prilike da napreduje u karijeri. van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. Znao sam da to ne mogu učiniti. Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati. "Samo naprijed. U tome ste za novac. a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. ovo nije Boston. Hauard je star i ogorčen.s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji . Stariji je čovjek nekuda nestao. "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi. odglumio je smiješak. ali osjećao sam se defanzivno. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala. Nabori na vodi su nestali. Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. "Nesavjesno! To je to. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. Bacio je olovku i zurio u mene. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. a isto tako i moja euforija. Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama.

Velik mi je teret skinut s leĎa. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. "Nema potrebe za namještanjem brojeva". Einaru. Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. Odredili su da ja ispunim taj uslov. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. ali je za sve osim majke bio Rasz. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. rekao mi je. koji je sluţbeni u Indoneziji. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. znaš kako se ponašati s insektima. nezavisno od mojih zaključaka. zmijama i nekvalitetnom vodom. Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. 25 . Klaudin. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. Čarliju. En." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. ali nemaju pravo. Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. Zvao se Rasmon. Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. stricu Franku . a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada. MeĎutim. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. Utemeljen je na malajskom. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan.Hauardu. U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu. rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu. Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. Počeo me podučavati jeziku bahasa. Čvrsto sam zaspao. ne duţa od dva ili tri dana. to je bilo izvjesno.pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao. Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni. Tipično. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare.

uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. dijelim s njima grad. Kad bi me. Nisam znao odgovor. gutača vatre. sada su bile mrska pojava. čija bi odjeća. ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. 26 . Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti. Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. Tu veče ću zauvijek upamtiti. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. Još sam nešto zapazio. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. koji su. Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima. značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. predstavljali jedan drugome. No kad sam tamo prispio. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. meĎutim. bioskopima i skupim samoposlugama. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. hranu. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska. To je. kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli. Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. prema mom riječniku. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova. šalim se i smijem se s njima zajedno. Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. Toga sam i prije bio svjestan. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. opet.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka. Potajno sam. Kako je postajalo kasno. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. na primjer. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. u otmenim restoranima. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. Osim toga. Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina. Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu. da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". muziku. Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. koje sam prije jedva i primjećivao. zagrlili se i otišli u svoje sobe. bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva.

nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim. Bez izuzetka. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang." Rasz je sjao od sreće. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. bankar. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. Kad bismo stigli. i tada bi odredio vrijeme sastanka. neki su stajali. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom. nije 27 . ali su se ponosno s tim nosili. Ljudi su očito bili siromašni. nešto mi je jako smetalo. gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima. Ipak. Što sam više vremena provodio s tim ljudima. Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. Veče je bilo vedro i lijepo. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. nude me čajem. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina. Drţali smo skrivene karte." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. Imali su na sebi rijetko tkane.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo. koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova. general ili američka ambasada. kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. a kad se konačno i odigrao. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima.nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak. Konačno bi se pojavio sekretar . bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. a drugi sjedili u prenosivim stolicama. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati . ali čiste saronge od batika. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda. Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra. bankari su imali tabele i grafičke prikaze. Bilo je to kao da igramo poker. Kad smo stali.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim. Kad sam se opet uputio u Bandung. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju. Drţali smo skrivene karte. ta je igra bila smrtno ozbiljna. Niko . traţilo se od nas da popunimo neke formulare. Bilo je to kao da igramo poker. "Znate. Na primjer. Kako su telefoni rijetko funkcionisali. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa.

Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. "Muslimanski psi. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice." Rasz mi objasni.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. na nekoliko jezika. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. Pošto je dovršio izbor iz klasike. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je. pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru. šok i bijes. kikirikija i klinčića. kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. Mi ćemo vam prevoditi. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. Imao je oko stotinu lutki.Palestina. kolačićima i satejem. "Vrlo svjeţe meso. Nikson je odmah prišao karti. Viknuo je: "Stani. Kuvajt. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. "tek skuvano. tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. muhamedanska čudovišta i islamski vragovi. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave. Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio. "Daj ovo Svjetskoj banci. Nudili su me vrućim čajem. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku. iz starih tekstova Ramajane. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače. Rasz mi šapne." nasmijala se. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara. Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka . stajao sam u toj gomili ljudi.magičan zvuk gamalona. Irak. Saudijska Arabija. "Dalang svira svu muziku sam"." Bila je to sjajna predstava. Sirija i Iran. Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara. Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha. cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta. sitno prugasto odijelo. Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. Indonezija je suverena. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao." Tada je započela muzika . instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. "Popularni političar iz Bandunga. viši od svih ostalih. Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije. Osjetio sam i strah." Gomila se jako uzbudila. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni. Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija." 28 . "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima.

"Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga. "Ali Vi radite za Svjetsku banku. "Mislim da bih morao otići. Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina. da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari.Svjetska banka. ali nisam bio dorastao zadatku. primijeti jedan od mladića. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično. Početna stepenica. pojedi Kinu. sjedila je meni nasuprot preko stola. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor. je li tako". Moţeš izabrati." 29 . "Tačno. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu. protestovao sam." dodala je druga. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson ." "Prava je meta". ali nisam uopšte bio dorastao zadatku. "Indoneţani su vrlo svjesni politike. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to." rekao sam Raszu. "muslimanski svijet. "U redu je. Naklonili su se i nestali s pozornice. "kao što je Holandija bila za naciste. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar." jedan od njenih prijatelja pomogne. A odbaci Indoneziju. dodao jedan od muških. pitala me. Ljudi iz publike su negodovali. pištali. koja je diplomirala engleski jezik. Zadrţi Englesku. "Svakako". "GroţĎa." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa.. Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje. Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz." "Vijetnam je samo jedna dionica".. Kasnije smo se svi povukli u kafić. "Tipično za Amerikance. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas. On stavi zaštitnički ruku meni na rame. Hrpa groţĎa." reče. nastavi ţena. "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara"." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim. Pokušao sam se braniti. Pokušao sam se braniti." "Pošto uzmete svu našu naftu. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj." Traţila je pravu riječ. "Jer takav je plan. vriskali i prijetili šakama." Ja nisam baš bio tako siguran. "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske.

Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice. Narodi kao naš tonu u siromaštvu. Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari. "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči. "Da." "Doći će i naše vrijeme". vjeru. vjerovanje u više sile . reče ona sporo. a vi se brinete o nafti za svoje automobile. podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista. taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku. ali Sovjeti neće izdrţati. tvrdio je jedan od njih. U sjećanju mi je ostao taj dalang.esencijalno. "a tada ćemo navaliti kao zmija. Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. da postane najveća imperija u istoriji. Toznbee je to vidio. "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. "Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima".odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom.Britanca imenom Toznbee. tvrdio je jedan od njih. Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode. Nije preostalo puno vremena. Ljudi umiru od gladi. meĎutim.duša. već izmeĎu hrišćana i muslimana. Mi jačamo. primjere iz istorije i biološki imperativ. Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. . reče. a ni supstancu iza svoje ideologije. Dakle mi čekamo. Mi muslimani to imamo. sudbinu neće izbjeći". bio sam zapanjen. da vidim i drugi aspekt tog pitanja. Oni nemaju religiju. Zovete ih radikalima ili komunistima." "Kako strašna misao". "a tada ćemo navaliti kao zmija. Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". "Zapad . Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. "Jer". Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja. uvjeravao sam sebe da Einar. Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. Svi su se oko stola pogledali. Istorija dokazuje da je vjera . Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. čak i više od hrišćana." "Arnold Toznbee je to rekao". pitao sam. Već su dosta blizu uspjeha. Ukoliko se ne promijenite. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu. Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje. Kako se pokazalo.a posebno njegov voĎa. SAD. pitala je.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 .

nije faktor te formule. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. razvodima. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost. prostitutkama i uličnim deranima. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta. zloupotrebi droga. zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. aerodroma i industrijskih postrojenja. oni nerazvijeni su nas opskrbljivali. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. a dolaze iz zemalja poput Indonezije. koji hrane gotovo sve naše poslove.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. za gradnju elektrana. jedno od najbogatijih u istoriji. Svakako. da . davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima. nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. 31 . ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu. sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. Uvjeravao sam sebe da Einar. a ako nije. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Prirodni izvori i jeftina radna snaga. ali nemaju moć.ili direktno ili indirektno . je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli. Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). kriminalu pokazuju da naše društvo. Osim toga. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća.ali jesu li nevini? Naravno. milioni nas zavise . u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC). bi li se moglo promijeniti. Lutao sam gradskim ulicama. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci. Naše vlastite statistike o nasilju. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. ostavivši po strani intelektualne argumente. depresiji. a moraće i štedjeti na obrazovanju. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora. Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje. moţda s muslimanima u prvim redovima. Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore. Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore.

mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao . unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri. ali nisam imao pojma koliko drastično. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. Sada sam. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. Poput kolonijalista. Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. slobodu i traţenje sreće. S čela mu je kao krv kapala mast. zagonetni osamdesetogodišnjak. Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov. a poput Britanaca sedamdesetih godina 18. ali nisam imao pojma koliko drastično. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. saznao sam da je Mek Hol. Uz to." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. Izgledao je poput Karza Granta. u Parizu. Razumio se u ekonometriju. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam. Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede.ideju. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO). a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. imali viziju o pravu na ţivot. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. Očekivao sam krst. uključujući i naše. En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. Mjesec je sjao. dakle. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava.upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima. Čini se da se istorija ponavlja. zaštitili izvore vode. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio." Pitao sam zašto. vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental". zašto u Indoneziju. Bio je i elokventan. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. On se uspravio. kako bismo se pokušali pomiriti. On se sagnuo i podigao nešto na rame. utemeljivači ove zemlje. a miris orhideja ispunjavo je vazduh. Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. prema dogovoru. na mom putu kući. En i ja sreli smo se. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. Tad sam se sjetio sna.kao onaj u Vijetnamu . sjeo na krevet i upalio svjetlo. u Oregonu. zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. a sve bi to postojalo samo za Amerikance. ti bi vidio drugačijega. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata.

Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam.ili čak sam. Konačno sam se uspio pribrati. Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom. ali me podsticao da doĎem već poslije podne. očito ljutiti. čak i više. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije. Tada sam zurio kroz prozor. No na pameti mi je bila Klaudin." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u . Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. ali mislim da sam ih digao iz kreveta. Ustao sam. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. kad njegov mentor. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin. Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. Uza sve ostalo pojavila se bolest. Odagnao sam tu sliku. Obuzela me malodušnost. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona. ali nije to bila ona. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. "Osam odsto godišnje. Upravo ste unaprijeĎeni. čini se. već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. "Otpuštam Hauarda Parkera. 33 . Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. rekli su da ništa o njoj ne znaju. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. Leţao sam. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam. uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. Bilo je doba ručka. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste. "Dobre vijesti. Ne moramo ulaziti u detalje. ubijena. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno. (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. Otišao sam da je potraţim. Klaudin me iskoristila i odbacila. rekao je. "Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto. Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. potisnuo sam svoje osjećaje. Ţena je prišla bliţe." Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. "Čestitam. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. Ustao je i pruţio mi ruku. Odlučan da se ne prepustim tjeskobi.

na teoriji vjerovatnoće. Dok sam tamo sjedio. i . Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen. Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva. Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila. sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored.a neki od njih bili su dvostruko stariji . (XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. Sve leţi u povjerenju. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično. London. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. pitala je tada.su se izgubile. na matematičkim modelima. Upoznao sasm vaţne osobe.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. ministru odbrane Dţonu Kenedsa. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i. Istinu govoreći. uključujući i iranskog šaha. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom.i moja tjeskoba . sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. Karakas. moja je ekspertiza bila jako ograničena. Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama. bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne. Kad me neki mladi drski ekonomista. Beč i Vašingon. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate. Mormino je bio u pravu." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi .sumnjao sam .na svojoj vrlo razmetljivoj taštini. I to je funkcionisalo. Gvatemalu. Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran. Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću. Moja bolest . ukočenom predsjedniku Svjetske banke. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti. 34 . "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". Uprkos svemu. Ona će me nazvati. Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama. promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. konačno. To me ipak malo razveselilo. sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije. sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta.

i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko. Tada sam postao razočaran. te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. Lideri modernih oligarhija. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos. osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost. Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima. kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta." da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata. od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. da svijet preobrate u kapitalizam. Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 .moji pretpostavljeni i ja . Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same. Rima i krstaških ratova. Konačno se i ta perspektiva izmijenila. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . ako ništa drugo. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide . čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar. industrija je nicala poput cvijeća. kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo. o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. materijalne. umjesto u skloništu od kartona. činilo se da su istog kova. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti. budućim pokoljenjima i prema Bogu. Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane. Grčke. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. Naravno da mi nismo prvi koji to radimo.čini se imamo koristi. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti. Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih.

Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. istrebljenja vrsta i genocida. U stvari. Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. "Napravio si odličan posao". zagaĎenja. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu. Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. 1889. U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . umiranja od gladi. nešto što malo ljudi ikad dobije. odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. zlopotrebe droga i nasilja. Kako je tamo bilo uobičajeno. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa. legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi. Uspostavljena je marionetska vlada.u retrospektivi to je bio proročanski početak. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju. Bili su diktatori.ipak. kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 . Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. Konačno. koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. usko povezanih s Vašingtonom. Francuzi su se snaţno potrudili. "Da bismo pokazali kako to cijenimo. Počevši 1881. inspirisao je san Teodora Ruzvelta. I tako sam postao uvjeren. za vrijeme pravoga tropskog potopa. gotovo uvjeren. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil". pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. Vojnici su se iskrcali. i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. ali uz velike finansijske probleme . Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava. nego kao glavnog ekonomistu. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. Godine 1903. a ako bih trebao kakvu potvrdu. projekt je završen. To je zvučalo tako legitimno. godine. Kolumbija je odbila. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. govorio je medenim glasom. iz privatne kompanije. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica. dajemo ti priliku tvog ţivota. a budući da govorim španski.

godine. Nikaragvu. bizona. MeĎutim. koji broji dva miliona ljudi. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. ali nije se zalagao za komunizam. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking. Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. odredio uništenje Indijanaca. Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga. isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih. W. šuma. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu. da je bog. virio sam meĎu bučne brisače stakla. Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. Salvador. Argentinu. Za razliku od Kastra. Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. Kubu. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. Kolumbiju. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. harizmatičan i hrabar.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. Gvatemalu. godine. Svoje prve večeri u Panami. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio. Buš). Peru. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao.lijep. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras. Čile i Paragvaj. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. gdje su mu roditelji bili učitelji. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. Monroeva doktrina. Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima. Njegov malobrojni narod. zaustavljen na semaforu. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . a ne ljudi. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici. od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi.

Bio je visok i vitak.najzapaţeniji Taft.lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega . a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. 38 . Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku. upustio se u rizik. takoĎe. Mislio sam o svom poloţaju. Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike . ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom. a sve to samo jednim udarcem. Znao sam da on nije prvi . očito se ponosio svojom zemljom. Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu. imovine naftnih i drugih privatnih kompanija. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. izvrdavanje. Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine. Tropska oluja lupala je prednje staklo. Bilo je to. Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove. a nisu se ni potrudili da ga nauče. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao. ali sam je suspregnuo. Cijeli niz budućih predsjednika SAD . u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. vojne komandante u njihove ustanove . objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea.osjetio sam drhtanje niz kičmu. Torihos je.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata. Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili. transportni i agronomski sektor te male. Mogu postati bogat.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike. svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama. Vilson i Frenklin Ruzevelt . Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku. Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu. On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima. "Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala. Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi. Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi . Kad se taksi počeo kretati kroz noć. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. slavan i uticajan. na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. Napokon. Govorio je engleski. provala krivnje bljesnula je u meni. sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status. Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica. naravno. nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . uključujući i Vijetnam i Indoneziju. tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle.na suverenitet nad svojim narodom. ali vrlo vaţne zemlje.ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera."Omarov ideal je sloboda. svladale su ga emocije. moţda i tragičnim razdobljem. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju." rekao je.

Otac. "To me ne iznenaĎuje." rekao je.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama". mati. "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša." On me pogledao s gaĎenjem. Zona Kanala je teritorij SAD. Onaj despot Torijos puno toga preduzima. a oni su se nasmijali. Lijep je ţivot u Zoni. Čovjek nam je prišao." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela. On je bio gonič mazge. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku. a ja sam krenuo njegovim stopama. Neka se porodica pripremala na večernji piknik. "Hvala. Pogledao me s nevjericom. "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku." rekao je." rekao je. Kad smo prolazili." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama. Pitao sam jesu li drţavljani SAD. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala". (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci." Kasno poslijepodne. kako mi se činilo." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. "Ja ne govorim njihov jezik. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja. Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike. odgovorio je smijući se." Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios. vladao meĎu ovih pet ljudi. "Djed je bio inţenjer." Priznao sam da je to za mene novost. Opasan čovjek. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave. 39 . objasni on ponosno." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik. traktora koji su vukli brodove preko ustava. Pitao sam jesu li turisti. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi. onaj par nam je mahnuo. "Naravno. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom. "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. Fidel mi je prišao. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina. nasmiješio se i pozdravio na engleskom. Kad smo se vratili u grad.

Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima. 40 . rekao je: "Hajde da nešto večeramo. saloni ljepote. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname. ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. Na mnogim su zidovima bili grafiti. Fidel se osmijehnuo. Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. ali reći ću ovo: Torijos pokušava. Do nas je šepajući došao neki starac. To je moja dama. a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći. Svi poslovi . Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu. raskošni domovi. reče. "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara. "To je prilično odgovarajuća riječ. svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam. ošišane tratine. pokazao je nazad prema gradu. reče Fidel. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. gringo." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala. "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam. a teško da iko ima posao." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu. Ma koliko mislio da sam spreman.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora". ali siguran sam da daje sve što ima." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu.samoposluge." "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti. "Da"." Zatim mu je dao novčanicu. Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta ." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. "Imam sluţbene papire.velike bijele zgrade. Kad smo usporili. moţda će to biti njegov kraj. "ali osjetićete ukus. američki sudovi i škole." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude. sloţio se. to ipak nije bilo dovoljno. "Idi kući. prodavnice i kazališta. "Fakti". "dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje." Slogan koji mi je posebno ohladio srce. igrališta za golf. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu." "Prestani srati po našem kanalu". Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova. To me podsjetilo na Dţakartu. To stvarno i jest zemlja u zemlji." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali. okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac. "Dobro pazi. Tamo preko". reče. "Ujak Sam. Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu. restorani." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. brijačnice. uzmi taksi do kućnih vrata. "Ako doĎeš ovamo. "Sada druga strana". a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto.

objasnio je. Stavio je ruku zaštitnički oko maloga. Kad smo se smjestili. Izgledalo je kao da se igraju. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. kao da se takmiče u plesu. druga zelenu beretku. Stariji se nasmiješio. "Moj brat". Imale su prekrasna tijela i smijale su se. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali. "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. jedino što su bile gole. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. ali ne smiju prodavati svoje tijelo. Ona se okrenula. Hvala. Grupa mladića to je paţljivo promatrala. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro." "Da." I otrčali su. vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji. zapuhano je promumljao na španskom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu. Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski." Fidel me pogleda krajičkom oka. rekao je. "Šankerica je. pozornica . koncentrirali su se na plesačice. Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače. "Nije me povrijedio. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame. Muzika. Fidel dade svakom od njih po novčić. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. To je ostavljeno strankinjama. "Ali budite oprezni. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac. Fidel se njeţno nasmiješi. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. Konobarica nas je odvela u ugao. a treća kaubojski šešir. "On je gringo general u Zoni Kanala." "Idite onda". potpuno gole." Dječaci su se pogledali. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode.mogao je to biti neki disko u Bostonu. "Ţao nam je." "Sve je u redu". 41 . Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. moj čovječe". Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva. Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija. gospodine. Ostanite na svjetlu. "Oprostite gospodine". "Ništa se nije dogodilo. način kako su plesale. Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale. Jedan je lupio Fidela po nozi. Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada. Jedna je imala mornarsku kapu. Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. "Mogu raditi za šankom i plesati." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu. Tamo su plesale tri mlade ţene. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname. Dok smo hodali dalje. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata. jedino su imale nešto na glavi.

Muzika se promijenila u salsu. On je kimnuo. Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu. ove su prema ritmu zbacile odijela. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke. Salvador." "Susjedi." Pokazao je na konobarice." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. ali bilo je i drugih. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti. a onda početi iznova negdje drugdje. Činilo se da su stalno na oprezu. Klarisa je ispruţila desnu ruku. kupiti malu prodavnicu. Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. "Osim. Nikaragva i Gvatemala. Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu. rekla je. zar ne. kao psi koji paze na stada ovaca. 42 . Nosile su tijesne suknje. Ţene su švrljale oko stolova." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. Lice joj se iskrivilo od boli. sjedajući u krila. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. Većina ovih djevojaka nema više porodicu . "Istina. okrenuo sam se k Fidelu. rekao je. pripijene haljine. "Klarisa"." Prekinula ga je neka strka oko bara.. "Volio bih da je šala. One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. i kad su one nove plesale. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. vičući konobaricama. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. Druga je pak nosila samo bikini. Smijao se i vikao svom društvu. reče on ozbiljno. muţeve." "Ne". Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše. Pogledao sam Fidela. drugi se oslanjali o zidove. one su ovdje za dolare".. Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta." "Ne isključivo. "Drago mi je da Vas upoznajem". Svi su se smijali. plešući i izmjenjujući se na bini. Neki su sjedili za stolovima. "One su Panamke. Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. Ona je vrisnula i pala na koljena. visoke potpetice. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci. On je zavinuo još jače. On joj je njeţno trljao leĎa. "Ma hajde.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje. "Ne šališ se. Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim. braću. rekao sam." Dao je znak glavom u smjeru pozornice. Donijeću još nekoliko balboa piva. "molim te.očeve. Odrastale su uz mučenje i umiranje. Neprestano su se kretale. majice. momke. "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše. farmerke. otvoriti kafić.

Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki. Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. upita Torijos. Razgovarali smo o tome kako su se 1951." Poziv je bio potpuno neočekivan. koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju. Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. On. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat. "Tranquilo. "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. Bio je visok i zgodan. Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom. Bio je sportski odjeven. "Moţete li zamisliti". ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. "Dobro." rekli su. Enrike ima kontrolu. "Smiri se. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. dok ga je druga polila čašom vode po licu. "Sredićemo to. Gvatemali i Iranu. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda. "Konobarice su izvan vašeg djelokruga." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji. Te su ga tri zemlje fascinirale. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion. priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu. svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom. meĎutim. reče. Kao većina svijeta. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. "Pošto je šah ponovo ustoličen". dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici. mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru. šibica koja je upalila poţar globalnog carstva.ili barem nije spominjao . pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom. Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast. Šah je došao na vlast 1941." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo. Prišli su grupi Panamaca. Konobarica je pobjegla. nije znao . 43 . "Odvedite ga odavde. Fidel je skočio na noge i uputio se k baru." Visok. prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče. brate. Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi. hermano". promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil. Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata. nastavi Torijos. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972. Enrike.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin.

u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema". To ne stvara puno prijatelja. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. reče Torijos. organizovala udar. "Arbenz je ubijen". nemilosrdnim desničarskim diktatorom.ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan. Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit"." Nasmješio se. "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu"." Namršti se. odgovori on. napravio je pauzu. "Mi imamo Kanal. "Tjelohranitelji. ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima. CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom. "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici . pa je okrenuo očima. Ukoliko preţivi. "Bilo je to političko ubistvo. "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit. Jamajci. Vlada je promijenila proces agrarne reforme. Santa Domingu i ovdje u Panami." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav. To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'. "Njegova tajna policija." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. Kako bi se oduţila. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice. i ja ih imam nekoliko. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. 44 . Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit". Ali i mi smo zadrţali dah. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom.o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA . Političko ubistvo neće biti dovoljno. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale. CIA je 1954. SAVAK. U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje. On neće više dugo potrajati". Nikaragvi." Znao sam šta slijedi. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali. Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti. Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi." Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost." Torijos mi uputi ciničan pogled. nastavi Torijos. Kostarici. Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. "On je lično bio jedan od mojih heroja. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima. Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako." "I najbolje svjetske tjelohranitelje. Kubi.

da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori. jednog na nivou mora." "Oni su najjači klijenti Kanala." Naslonio se opušteno na svoju stolicu. "'Bechtel' će biti izvan igre. Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini." Mi moramo posluţiti i kao primjer. "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se. Električna energija. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno. 'Bechtelu'. "Mi moramo posluţiti i kao primjer. pitao sam. Kine ili Kube. kaţe Torijos "Tačno." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci.i zloglasnu narav. Ali to nije dosta. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a. "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal. da . sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. Moj zadatak. Meni je potrebna vaša pomoć. Panama treba vašu pomoć. uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD.vaš novac. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti. čini se da se susreće s mamutskim zidom. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu. našeg ambasadora u UN-u. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala." Prekrstio je noge. Isto vrijedi za promet i komunikacije.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana. svako u svojim mislima. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac . "Generale". Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj . kompanija Dţordţa Buša. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc. Kine ili Kube. Naravno." To me pogodilo. 'Bechtel' je pun Niksonovih. "Da." On je zastao. Fordovih i Bušovih prijatelja." Bio sam zabezeknut. "'Zapata Oil'. Torijos je progovorio prvi. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. Niksonov ministar finansija. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije." To me uzbudilo." Nagnuo se naprijed i stišao glas. "Ţelimo učiniti ono što nam treba. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima. On bi mogao primati veće brodove. bez brana. novac od Svjetske banke i Banke za 45 ." "Ambiciozan čovjek.

ovaj put je drukčije.ili moţda baš zbog činjenice . U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. svijet će pripaziti. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . Ako je on. nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja. Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Kako će sistem reagovati? Tačnije. dublje luke.morao je to znati. Aljende. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja. kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem. a njegovu zemlju okovala u dugove." Ponovo se nagnuo naprijed. Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli. poput svoga idola Arbenza. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite. Arbenz. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. kartel zemalja koje proizvode naftu. pa me i šokiralo i uzbudilo. "Omarov ideal je bio sloboda. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja.šire ulice. ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje. kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake. odlučan da zauzme svoj stav. MeĎutim. Moţda ideali ne umiru. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u. Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano. veće elektrane. Dajte mi što je najbolje za moj narod. Gledao me je u oči. Bez sumnje. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu.morao je to znati. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. Bez sumnje. Morao je biti na oprezu. iako je šah dugovao svoj poloţaj.

saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . Neki od tih ljudi su radili za mene . Postala je to zbunjena nacija. Ako sada razmišljam o tim razgovorima." Fascinirala su me svjetska zbivanja. većinom su mislili svojom glavom. Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi. Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. uključivši i zemlje OPEC-a. U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju. Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt". On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu. ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno. Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. morao sam se jako suzdrţavati. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 . Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha . nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam.moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena. poznate pod imenom "Sedam sestara". To su bili neformalni sastanci. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac. naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. ali i frustracije. moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. mudre glave profesora s lokalnih fakulteta. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. profesorskim statusima i doktoratima . godinu. uzimaju veći "dio kolača.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi. koji svijetom putuje u prvoj klasi. ponekad bi nas bilo samo dvoje. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. barem prema uobičajenim standardima. Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. Ipak. U tim danima izgledalo je da "mali igrači". Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset.ili bliţu 1973. Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala. ipak. Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973. (XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena. uglavnom mladih ljudi. a jedan je bio pomoćnik kongresmena.postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. u perspektivi gledajući unazad. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. Mi smo svakako imali svoje teorije. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti.

Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja. Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Meknamara je napravio i presedan. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare. Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak.naravno u odsutnosti. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. ali tek se kasnije potvrdilo .ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva. V. a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. a posebno načinom na koji je bila proučavana. Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima. i 1930. analizirana i percipirana. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. nikad prije nije viĎeno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane. nego i rukovodioca u kompanijama. Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike. a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. Osim toga. Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. Buša mlaĎeg. Na primjer. Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji. sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova . usprkos OPEC-u . Buša. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave. 48 . u Vladinom kabinetu. do njenog predsjednika 1960. i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. ne samo menadţera u Vladi. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. razmjerno. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen.baš uz pomoć OPEC-a. To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. predsjednika Svjetske banke. bio je predsjednik Bechtela. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H." Tako šta. Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V.M. MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT).

rekao je. na 8. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom.V. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet. torbu. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru.i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon. Pitao sam ga o tome.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. Mi. a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. oktobra 1973. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. da to promijeni. najveći meĎu ţidovskim praznicima. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu. Kazne za prekršioce bile su stroge. Dana 6. a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje. "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". januara 1970. na Jom Kipur.32 dolara 1. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. ali ne i zaključan. uključujući najsvetije gradove islama . javna smaknuća i kamenovanja uobičajena. Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel. pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. uključujući Saudijsku Arabiju. kralja Saudijske Arabije. bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona.39 dolara po barelu 1. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem. posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka. Saudijska Arabija. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade. To je bio početak Oktobarskog rata . U 18." Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad". Godine 1974. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . "Mi to ostavljamo ţivotinjama.Meku i Medinu. Odbio sam poziv. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom. glavnog grada svoje zemlje. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći. Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. "Lopovima sijeku ruke. Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. Gledajući unazad. diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada. Činilo se nevjerovatnim. a njegov me odgovor šokirao. U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize. januara 1974. rekao je. Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu.četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno. zapanjuje me nevinost onoga doba. Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu. U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva." Dana 16. Bio je potreban vodeći član OPEC-a.

Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom. Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. ali su 17. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. ta je komisija bila krajnje nezavisna. meĎunarodne banke i vlada SAD . ali mu je učinak bio velik. tri njena stuba . Naftni embargo završio je 18. Predsjednik Nikson 19.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. Nadalje. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. marta 1974. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. Na dugi rok. a ono raste poput gljive. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga.39 dolara po barelu 1. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. meĎutim. Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama.povezali su se kao nikad. a nakon 1973. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina. na 8.32 dolara 1. Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. Gotovo odmah. Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu. januara 1970. postala je opsesija.a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma . Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo. januara 1974. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač. oktobra traţio je od Kongresa 2. Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju. Ta će veza potrajati. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. budući da je embargo završio. Kongres u toj situaciji 50 . Kratko je trajao. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije. dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu. ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti. PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama. vijeku. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku. odnosno SAD. Poznata kao JECOR. Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu.velike kompanije.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta. Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine. ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN. one su bile bolna tačka za Saudijce. Kad sam već započeo." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena. formula za uspjeh u očima kraljevske porodice. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti". više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija. jedino ulogu riznice. Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to.treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. Koze su svakako bile samo polazna tačka. meĎutim. a koji je postavio presedan. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca. Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. učesnike svjetskog dţet-seta. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije. (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze. Prema toj formuli. Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. Ukratko. Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . njena privreda sve više isprepletena s našom. a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih . nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana.i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . Budući da su detaljno proučili JECOR. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje.opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti . Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo. U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije.

snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. širiće nam hvalospjeve. Ako je moguće. Kao prvo. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. ureĎene morske luke. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. zatim trgovački centri. kao primjerice. Palestine. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. Prirodno je da će takav projekt. Egipta. pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . a bili su tehnički toliko 52 . Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama . dok sam radio na tim zamislima. Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika. Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a. takoĎe. Saudijci mogu upravljati drugima. zatim. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta. sjetio sam se onih koza. Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije. Ti će nas lideri. Pakistana ili Jemena. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. oni bi bili potpuno irelevantni. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti. postrojenja za desalinizaciju. a oko njih ogromne industrijske zone. bilo ih je premalo. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. kad bi istorijski podaci i postojali. barem ne u ovoj fazi. I opet. drugo. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena . stambenog prostora. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj. Saudijci. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske.znači da. Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji.onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema. veličina zadatka .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo. kanalizacije. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. naftovoda. autoputeva. primjerice. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. Zapravo. bolnice. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine. mikrotalasni sistemi. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis.

odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili. Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring. Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio. "Brown & Root". svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. Zapravo. bili su uvjereni i u isplativost. uopšte. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. konzervativni muslimani biće bijesni. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. čini se. Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora. više nego kaubojskih krava. administrativni obračun. bazama za projektile." Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima. ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency). počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo. "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze. bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti. Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad. Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. dobiti i najbolji izbor ugovora. Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. "Halliburton". Osim čisto ekonomskog." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza. MAIN. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju. ali oni potpredsjednici. Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji.i to tihim tonovima. "Bechtel". kako sam napredovao u tom poslu. ali na sasvim jedan drugi način. Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati.i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA . Shvatio 53 . koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni.

Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja. ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. Irak. Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA.koji se na početku pokazao tako kobnim .djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila. Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima. Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. UzbuĎenje je postalo veće. onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama. mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. prije svega u Iraku. . To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. industrijalizovani svijet.a ako bude potrebno . Ako druge zemlje kao Iran. Štaviše. Drugim riječima. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni. uzevši u obzir ljudsku prirodu. Naravno. Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu. Svakako. Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD. nego nekoliko dana intenzivno . Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas. s druge strane.i vojnu podršku. ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov.iako nikad duţe odjednom. a na 54 . nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu.odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973. da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom. Siriji i Izraelu. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD. koje iznose milijarde dolara. OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. a pojavile su se i glasine.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. Iraku. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj. Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu. da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. većina ostalog arapskog svijeta. kamate na naftni prihod kraljevine. tj. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku . biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata). U retrospektivi. Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo.

Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije. naučnik na Institutu za Srednji istok. Ipak. Godine 1975. mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. a nekadašnji novinar. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. A da bi nagodba bila još bolja. Princ V. da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim. Zapravo. Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti.mogu ići putem Mosadegha. iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim.. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN. Informisali su nas da je to porodično pitanje. pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona. Nikad nisam bio sasvim siguran. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti.vrlo povjerljiva misija. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili.. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. 55 . On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju. To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane. Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom. a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. Tomas V. stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. ili. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative. Postojala je samo jedna sitna prepreka. pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . Lipman.proces koji su korporacije mrzile." Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta. što se nas tiče bio je u pravu. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata. ako odbiju . Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu. vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda.

bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa.. Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune. Od mene je samo traţio da to organizujem. odrţavali tajno. a ne kao sada računari. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom. ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. Moji su se sastanci s kraljevićem V. a kad bi ono proteklo. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je. nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru. Cijenila je njegova visoka primanja. To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka. stvorila je za mene poseban niz problema. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. koji je puno putovao i poslovno i privatno. Ljubavna veza kraljevića V. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. odlazile bi kući punih bankovnih računa. Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak. Pristala je da kraljević V. Davao sam velike napojnice. postajao je hrabriji. Kraljević V." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. a morao bih spomenuti i da je kraljević V. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . kraljević V. Od samog početka kraljević V. i Sali. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. vjerujem. 56 . neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju. pilot "United Airlinesa". njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. Konačno.slabost prema lijepim plavušama. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj.. Kako je vrijeme prolazio kraljević V. MeĎutim. (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. Libanci su postali basnoslovno bogati. Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. Njen suprug. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno. Na sreću. Srećom po mene. Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu. s njom pokuša. Robert Baer. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. imao je jednu slabost . ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama.

koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. elegantnih hotela. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje. Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje. Planovi koje smo zamislili 1974. računara. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi. Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju. restorana s brzom hranom. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju. prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. koje su dostupne i u invalidskim kolicima. Troje ljudi koji su za mene radili . Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe. Kraljević V. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. Konačno je popustio. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. Ali. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. 57 . Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali. Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje. modernih bolnica. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja. poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija. sve se moralo slati iz SAD. bio je kompleksna osoba. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije. Ipak.svi iskusni u meĎunarodnim projektima . ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. satelitske televizije. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok.pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. na odredište. Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD.

do 1973. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima. a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok.). SAD su tiho protestovale. i u razdobljima kad je Dţordţ H. a zatim šef CIA (od 1976. Krajem 2003. postala je. Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu. u Jidahu od bubreţne bolesti u 80.000 do 300. "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija. Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije. To je očito u slučaju Idi Amina.5 milijardi dolara. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3.000 ljudi. godini ţivota... uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud. U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje. što je počelo 1974. tako kaţu neki obavještajci veterani. Baker Treći. "epicentar" finansiranja terorista. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca". Buš i njegov dugogodišnji saveznik. Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971. nabavu oruţja i regrutiranje novih članova. vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu. omogućen mu je ţivot u izobilju... drţavni sekretar Dţejm A. Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979. imale su bliske lične. (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy".. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. U oktobru 2003. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni. Milijarde dolara za ugovore.nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao. 58 . Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa. Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija.. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata.V. "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". čak i sekretarice kabineta. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100. do 1977).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. MeĎutim. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group". dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu. loveći ribe i šećući po plaţi. Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam.. šefovi CIA na terenu.. Umro je 2003. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma. Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. dvije najmoćnije dinastije na svijetu. garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori... ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. Počevši krajem osamdesetih . Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota.

Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji. Ti naši radovi . a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama. samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke. Ti ugovori uključivali su prvo . Brak mi se doduše već raspao. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. Moja je već bila dobro krenula. već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj.da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune. brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima. Osim toga. "Old Ironsides. Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata. Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. Niko nije provjeravao letove ni putnike. Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija. a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu.i mi. Osim titule glavnog ekonomiste. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje. i dao mu u ruke budţet. TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu. mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). septembra bogati Saudijci. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj. Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar . Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate. Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. uključivši i članove porodice Bin Laden. ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. Do 1977.ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu. Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme. Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole .

uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. nadam se da mu svakako šalješ kopiju. a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja. Prvo. "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. Kolonijalizmu nema mjesta u 1975. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. počelo mi je to odgovarati. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet). Spustio sam "New York Review of Books". Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena. predvidio je Omar Torijos 1975. Ipak. a gradnja je bila veoma bučna. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe". Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala. Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami. I treće. jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. septembra 1975. te šaljivčine ovdje u kancelariji. Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka. godini." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19. "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala." Drugo. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu. Dobro. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. ovog simbola ingenioznosti SAD. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim. one koje misle da je Torijos socijalista. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova. Ali sada. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak.na strani brane Gatun. Torijos će biti zadovoljan. posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u. MeĎutim.djelo samo jednog čovjeka . a nije još postao partner. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom. "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta." Taj me govor nadahnuo. Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen. Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima. ukrašenim drvenim pločicama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. MAIN je prilično konzervativna kuća. Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane. a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine . Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. Kad sam se vratio u Boston. Danas nema opravdanja. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775. nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice. Članak naslovljen 1975." 60 . Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo.

ona nije pridonosila napretku globalne imperije. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu . Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. jer "ako ih ne platim. Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. Karter u je Bijeloj kući. Sad je 1977. Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti . Svijet je motrio tog čovjeka.a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga. Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a. naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. ali naš se posao višestruko povećao. Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima. Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću. negdje u rubrici časopisa "People". Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. ako bude nuţno. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. kao što su bolji uslovi stanovanja. Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. Onda sam pomislio da me oči varaju. ali on je odavno preminuo. Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. koje se odnosilo na onaj dan 1972." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima. Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. "Time" ili "Newsweek". Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books". "Komičari". a ima u njega povjerenja. Grin je načas oklijevao. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . 61 . bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu. Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje. platit će ih CIA. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi. prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol. pa će. Bacio sam pogled uokolo. a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti. Ipak. autor djela "Ponos i slava". njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako.

Romanopisac se udubio u svoje novine. Vijetnam.ili mi se barem tako činilo." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac. odgovorio je. "Vaţno je pisati o bitnim stvarima. Neće to biti beletristika . Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu. On se zagledao u mene . rekao mi je." Pokazao je na stolu "New York Review of Books". zar ne?" "Pa. "To je u vama. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola. ali vi ste Graham Grin. "Većina mojih tema je kontroverzna. ako se dobro sjećam. "U 'Boston Glabeu'. kad se uzme u obzir vaš poloţaj". da. Tad sam se oslobodio. Haiti. Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera". 62 . rekao sam domaćici." Tad je morao otići. "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje.. Revolucija u Meksiku. "Oprostite". Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname." Osmijehnuo se. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'. Ali zapamtite. rekao sam. "To upravo radim. "Da?" "Nerado vam smetam. "Uz to volim pisati beletristiku. "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice." Bio sam zapanjen. Gledao me ravno u oči." Toplo se osmijehnuo. Tad je on digao glavu da malo popije." Pogledao me intenzivno. "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji". "Lijepa knjiţevnost je sigurnija"." Bilo je očito da se divio Torijosu. "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike. "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja. Torijosu i problemu Kanala. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih. a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom. Ona mi pruţa puno više slobode. ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor. uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega. Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja.. jesam.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo". rekao je. Naručio sam kafu i kroasan s medom. "Hrabro.

Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina. Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. u Nikaragvi. Od 1975. Salvadoru i Panami". Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. "General će opstati. "Ne brinite se". koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo. Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore. Slijedila je duga i oštra prepirka. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. od Kermana do Bandar Abasa. njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili. što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. prošao ruševine Perzepolisa. Gledao me ravno u oči. nije arapsko. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. "To je u vama. Osim toga. Ali zapamtite. Kini. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. do 1978. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me. legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda. često sam posjećivao Iran. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja. pišite o vaţnim temama. Godine 1962. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude. a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. Konzervativci su se zaklinjali na osvetu." Okrenuo se i otišao. Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. reče. 63 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". On će vratiti Kanal. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima. rekao je kad je ustao te smo se rukovali. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. Libiji. MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. Iste te 1977. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno.

Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. Znao sam da puno riskiram. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin. "Vrlo ste mladi. za razliku od većine u vašoj profesiji. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke. Zamin je bio vrlo srdačan. po toj tezi. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja. Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu . Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Nikad ga nisam upoznao. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. zračenjem koje zasljepljuje." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. u vrlo odijeljenu nišu. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. kao i okolina. s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal." Vaţno se nasmiješio. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost. po riječima šaha. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. Libiji. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara." Sve to. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi. Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri." 64 . Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. Sve što nam sada preostaje uraditi. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake." "Pustinja je simbol. jest posaditi na milione stabala. Kad su mi se oči konačno privikle. Barem to tvrdi. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima. a ne nekim tko ima skrivene motive. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala. Vi predstavljate našu nadu. Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa. Kini. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom. Predstavio se kao Zamin.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. Tokom vladavine Aleksandra Velikog." rekao je.tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme. Odveo me pored nekoliko stolova.

"Vidite." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane. "Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje. Moţete ga zvati Dok. Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti. ovdje je tako isto". Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju. "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar". ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. Ne traţim to lako. Ali još više. "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi". Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama.dio smo pustinje. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade. "vijekovima prije Marka Pola. Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba. Odgovorio je ciničnim smijehom. reče on. Mi jesmo pustinja. onda propadaju i temelji kulture. gospodine Perkins. Moţda će vas on šokirati." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda . meĎu ostalima. i pohlepa i bolje naoruţanje. Zamin je nastavio birati. zar nije došlo i do uništavanja okoline"." 65 . Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj. Tada se okrenuo meni. Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. istina je. "Mi . Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje. "Pitanje za vas. ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena. "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu. Traţeći najprije moj pristanak. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. dodao je Zamin. on ipak polaţe nadu u budućnost.i pustinje. Kad je večer odmaknula. Sve to. Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio. nastavio mi je drţati ruku. "Vrlo stara oaza". Puno ćete time dobiti. na primjeri bizoni. Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva.moj narod ." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. objasnio je. "Da.beduina . a kad su ljudi smješteni u rezervate. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda. "Pustinja je naš okoliš. Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije.

Šah je u mene imao povjerenja". Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. Vjerovao sam njegovoj rječitosti. reče. Nisam oduvijek takav. On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. pomislio sam. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . a zatim se vrati i sjedne do mene. Ajzenhauer. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo. Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka." "Zašto je to tako". i nešto je izustio kao da kašlje. "Sigurno se. da će Persija odrţati svoje obećanje. Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo. Kad mi se oči priviknuše. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. vi svakako imate Izrael.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor. vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi." Slijedila je duga pauza." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj. ja više ne postojim. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera. gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo. Osjetio sam olakšanje. njegovu čupavu bradu. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. šta kaţete. A tamo nema ni nafte. Činilo se da je to naša sudbina . ja više ne postojim. ključan je Iran. "Nije lijep pogled. Sluţbeno. kolica su zaškripala i lagano se pokrenula. Mala prostorija nije imala prozore. a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. Uistinu je groteskno". U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor. upitao sam. On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo. Sluţbeno. MeĎutim. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu. Da. i svih nas koji smo ispunili tu misiju. ali to vam je više teret nego imovina. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". Vaše naftne kompanije .tada sam spazio ." "Dobro došli. "Šah šahova. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu. Zamin gurne vrata i povede me unutra. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko.šahova i moja. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. gospodine Perkins. i . jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima. On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade. "Vidite." Gomila pokrivača se pomjerila. koja je na Srednjem istoku. Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja. Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu.plosnatost. "Vjerovao sam šahu. u sobi nije bilo drugog namještaja. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu. gospodine. kralj svih kraljeva." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka. ali sam ja to shvatio kao smijeh. a osim stola. pitate zašto smo vas pozvali ovamo. Tako ste vezani uz Izrael. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. "Vrlo jednostavno.koje imaju još veću moć nego 66 . Nikson i De Gol. ako ne vidim profil. gospodine Perkins. Sjedio je u invalidskim kolicima." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito.

nego svi muslimani svagdje . Tako se čuje ono što se ţeli čuti. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. primijeti Zamin. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama. Sjedinjene Drţave. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. Tome se nadamo. Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha. "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. kao da ga je iscrpilo naprezanje." "U to ne sumnjam". odgovorio sam." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore. mi ovdje ne ţelimo krvoproliće. Ako ode samo jedna firma kao vaša. a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji .sada . Ako ode samo jedna firma kao vaša. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak. rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju. Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . taj šah neće više dugo trajati. ali šah mora otići. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje. Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski. da. to bi započelo novi trend." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu.izuzetak. to je sve samo iluzija. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka. Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima." Uslijedila je tišina." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo." "Vi ne razumijete persijski jezik". Naravno. Glas mu je bio miran i tih. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio. s ljudima u njegovom krugu.one nas trebaju. Muslimanski ga svijet mrzi. Vidite. Vidite. a zatim je opet sjeo. to bi započelo novi trend. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist. a piše se ono što njihovi ţele pročitati. Vi trebate našeg šaha . "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima.ili mislite da ga trebate." "Zašto vam mi sve ovo govorimo. Ova vlast neće potrajati. Čuo sam samo njegovo teško disanje. vašu štampu većinom usmjerava i nafta. "Moramo ovaj razgovor privesti kraju. Ne samo Arapi.Indonezija. šaha više neće biti." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. Vi ćete obaviti sav taj posao. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije. njegov vlastiti persijski narod." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. "Isti je slučaj s vašom štampom. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. osim šačice ljudi iz klase trgovaca. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu. i da vam odgovorim na pitanje. ali najviše baš ovdje. Ali Dok je . nećemo vam platiti.

" Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni. penzionisani iranski general. ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha. Nisam ni trenutka posumnjao.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak. sve je dobilo novo značenje.kao i ja. (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . Tada ste mislili da je to vrlo mudro . Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast. sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom.posebno njenu podršku Izraelu." Uz večeru. Jedne večeri 1978. Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini. Poslije toga 68 . Farhad. Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. ali kad je to izjavio ovaj čovjek. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima. čovjek na sredini. "Sutra letim u Rim. Tamo mi ţive roditelji. svoju pohlepu i aroganciju. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku. roĎen 1902. dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. reče dok smo naručivali naše drugo pivo. čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". Zahtijevali su njegov povratak. a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. Imam za tebe kartu za isti avion. kad ste uništili Mosadegha. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. rekao je svečano. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu. da vi razumijete istinu. General je okrivio politiku SAD . u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom.nas. Uskoro će doći do erupcije. Ovdje se stvari raspadaju. kojeg nisam vidio duţe od deset godina. čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. Rekoše mi da je taj klerik. Znao sam da je moja informacija o vama tačna . MeĎutim. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima.šah u početku pedesetih. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. Ali se sad to vraća i progoni vas . To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren. "Upamtite moje riječi". "Da preĎemo odmah na stvar". ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960. general je bio nepokolebljiv. kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'. gdje postaje priznati voĎa opozicije. iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. Njegov otac." Dodao mi je avionsku kartu. Slao je pisma. Rekao je: "Znate. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. Zagrlili smo se i sjeli. "Šahov pad bit će samo početak. Moraš otići odavde. Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot.

onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. Dokova su se predviĎanja ostvarila. Pokazavši na kartu. a kad mu je dijagnosticiran rak. 69 . Kad to nije uspjelo. gdje je umro od raka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. a zbog Panamskog kanala u trećoj. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju. Iran je pokazao. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. bez ikakve sumnje. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. odobrio je misiju vojnog spasavanja. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD." Nikad tu priču nisam provjerio. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. one nisu odgovarale normama. krenuo je u bolnicu u Njujork. kad je izvještavao za štampu. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. Bijes. Bila je to katastrofa. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. nisu bili upućeni. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. Za mene su te pouke bile neosporne. i pokazalo se. svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. svrgnuti mule. Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. koja je započela u aprilu 1980. MeĎutim. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu. kao i mnogi naši konkurenti. u kompanijama kao što je MAIN. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. Dok su Saudijska Arabija. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom. ipak. koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. predsjednik SAD. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. bile su to ujedno i iznimke od pravila. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. Čak i oni meĎu nama. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. koji je opisivao Farhadov otac. U novembru 1979. Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

sloţila se. "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole. najbogatijim Kolumbijcima. Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama . samo s tim što sam to priznao. "Mrzim ga". gusarima i graničarima. a ne po sredini. čovjeka u sredini. rekao sam konačno. Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta." Spustila je svoju kafu s mlijekom. a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. a zatim polako liznula kašičicu.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto. "Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako. Odmah sam osjetio neko olakšanje. Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike. "Moj brat se pridruţio tom pokretu. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost. (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao. da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. "Sebe." Popila je gutljaj kafe. izabrali su stvarne svjetove. Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali." Uzela me za ruku.meni . Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama." 73 . Ali. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. već mene. Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana. "Pod jednim uslovom. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje. "U redu". Uvuklo se u mene nešto čudno. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. nastavio sam. promiješala. pitao sam je. "Što je s tobom". Čak i gore." Oklijevala je i gurnula šoljicu. a ţelio sam ja biti jedan od njih. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini. Dţone?" Nisam znao odgovor. "S nekima od njih išla sam u školu. a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju. Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro. znao sam da ni sam u to ne vjerujem. Oni su stajali na ivicama. Odjednom sam stiskao vlastite ruke. o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata. "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. "Što ćeš učiniti. Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji. Električna energija pomoći će samo nekolicini.bio je to razlog zašto sam se grčio. Paula se njeţno nasmiješila. i .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo." Podigla je kašičicu i naoko je promatrala." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao.

pohlepna je i materijalistička. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo. pa i ratova . Duša mi se razdirala. gladi.on i nekoliko njegovih prijatelja.. Osjetio sam se potpuno smlavljen.'Occidental'. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim. One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva. njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina. ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam. Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. 1968. Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene. Republika je svijetu pruţala nadu. To je dobar znak." Pogledala je kroz prozor.koje prijete korporacijama." Zastala je. sa druge strane. to je sistem utemeljen na merkantilizmu. sluţi sama sebi. Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate. Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja.a nisu učinili ništa protivzakonito. jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu.koje prijete republici. u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem ." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. mislim. prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. pokušavajući shvatiti razliku. Mora biti vrlo oprezan. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim. "Kako je postao jedan od njih". je istorijska nemeza. (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija. Napala ih je vojska.. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu. Poput nekadašnjih carstava. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci. Ona je usredotočena sama na sebe. "Nisam ga vidjela već dvije godine. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. pitao sam. "Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije . ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo. velikodušna tvorevina. Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima. mahali plakatima i pjevali. ali bio je druga osoba kad je izišao. ali ovo. 74 . Same institucije . Mislio sam da znam sve o njoj. Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. istukli su ih i bacili u zatvor . podsjećam te. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji. moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva. bankama i vladinoj birokraciji ." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih. akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to. Iznad mojih vlastitih dvojbi. samo su stajali ispred zgrade. Naravno. Bila je to inspiracija. "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim.

učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija. Priznao sam i sebi i njoj da sav novac. uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. poput ţene kakva je bila Paula. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole. Moje lično carstvo neprestano se širilo. "To je bilo davno. pak. profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. ali ono što smo sprovodili tim novim. Bilo kako bilo. Ipak.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. ljubavi. Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći. "Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". Panama. mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu. imao sam više zaposlenika. nije još bila sigurna. kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. ako još duţe ostanem. u tamnim rupama Evrope. šta ona zna?" Ja sam. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. Trebalo je i strpljenja. nikada više ne moţeš izaći. ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri. ţivot se mijenja. onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan. krivnju i stres. često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to. pitala je." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. i ličnih dogaĎanja. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. a ja sam se na kraju sloţio s njom. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 . naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo. biti trajno zarobljen.

Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. "Tvoj je ţivot laţ. otišao u penziju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno.pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio." Ovo je uistinu imalo smisla . stigla je vijest da je Dţejk Dauber. otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo. A imali su i dublji smisao. slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. mislim da će ti biti vrlo zanimljivo. GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru. Šokirao me. na kraju. Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak. Neću postati krstaš. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen." Dok sam boravio u Kolumbiji. doda Paula. Ako imalo liči onome na engleskom. Nemoj im dati razloga da te progone. biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota. Dok sam još bio u Kolumbiji. savjetovala me. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada. na turistička putovanja. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. Kao što se očekivalo. Bilo mi je dosta. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju. Zapravo. nemoj zamutiti vodu. 76 . "Onda učini to". "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. "Sve što te Klaudin naučila je prevara". jednostavno sam ţelio van. godine. Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj. daj im sve šanse da te puste na miru. ako ne i laţ. umjesto toga. kao predsjednik MAIN-a. a da se sakrije realnost u pozadini svega toga. moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula. ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika." Smiješila se velikodušno.

u Aziji i Latinskoj Americi. Kad god bi se tako radilo. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. Ali ono što mi je privuklo paţnju. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim. Aziji. Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). na Srednjem istoku. Vladu Kuvajta. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere. ipak. kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. Ministarstvo energije Irana. Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Na primjer. u Aziji i Latinskoj Americi. Kraljevina Saudijska Arabija. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. ekonomske prognoze. moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. No. potrebe za energijom itd. Banku za razvoj Azije. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. na Srednjem istoku. Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. Slijedio je dug popis klijenata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. 77 . ISKUSTVO Dţon M. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru.

studije ekonomske isplativosti. Ekonometrija. mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije. 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . OBRAZOVANJE Poslovna administracija. Inţenjerstvo i ekonomika. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. analizu lokacija goriva. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela. PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. lociranje tvorničkih postrojenja. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. marketinške studije. španski. Metode vjerovatnoće. prognoze potreba za energijom. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. Osim toga. Univerzitet Boston. ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu. JEZICI Engleski.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. ekonomske prognoze. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. studije o učincima ekonomike i okoline. Društvo za meĎunarodni razvoj.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija. Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije. Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 .

Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. januara 1971. shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. koji je sada rukovodilac.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. 80 . Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop". Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. Dţona Perkinsa. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. posao koji je izmijenio tok svjetske istorije. Dţona Perkinsa. Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. "Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca". autorka Paulin Kvelet. Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. pomaţući Kečunama. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao. Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op". koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer. ali nikada nije dospio u novine. izravnim potomcima Inka. demografe. Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. Rezultat: dobici su narasli za 60%. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi. a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke. Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista.

mučeći se tim problemima. Svijet se pomaknuo. pa čak ni za EHM. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. boţićni bonusi. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 . Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. Ja sam ih doveo. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. sjedeći za svojim radnim stolom. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. gledajući ljude koji za mene rade. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća. Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. velikih kredita. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. pisanje mi je uvijek išlo od ruke. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. Sada su ti muškarci i ţene. Postali smo uspješniji i još štetniji. Pisao sam. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim. kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. Dok je sa mnom razgovarao. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu. a korporatokratija je napredovala. Njihove plate. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika.

Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. ta zemlja bila je potpuna banana republika. Na neki način. koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu. Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. činilo se.finansijski analitičar. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . Ako to ne mogu. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. Navevši me na čitanje izmeĎu redova. Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao. Čikagu. ekonomista.ne samo u moralnom pogledu. ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa.ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali. poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova. Primjer organizovanog kriminala. znao sam u dubini duše da to nije tako. o prividu naspram stvarnosti. . 82 . Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD. stručnjak za cijene. San Francisku. Kad duţnici ne mogu da plate. onaj koji će nas dovesti do propasti . nije nešto čega se kupac mora čuvati. Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. već i u fizičkom i kulturnom .od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu . Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem. Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. MeĎutim. Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. Gusari su odbacili koţne jakne. vodeći ekonomista. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi. nudi metaforu. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija. kao posljednje sredstvo. ekonometrijski stručnjak. sociolog. pojavljuje se oruţje. Konačno. vani. da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica. itd. na svoj poseban način svako od njih bio je EHM. Londonu i Tokiju. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot. Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta.imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. Stvari su se izmijenile. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. a svi su sluţili interesima globalne imperije. Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije.

Ponovo .često u helikopteru naftne kompanije. Bio je. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama. odjeću. Putevi i industrijska postrojenja. privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . a njena posljedica bila je talas kupovine. a ja sam ga susreo nekoliko puta. Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu. Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika. One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte. Bio je privlačna i harizmatična osoba.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila. Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno.obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva. (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno. na primjer. Kad je 1978. privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell". smještaj. tamo će dobiti besplatnu hranu. On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin. Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa . Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. Stekao je ugled kao populista i nacionalista. a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. Rekao sam to dijelom u šali. 83 . Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava. brane hidroelektrana. ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom. Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao. počeo kampanju za predsjednika.bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro.

Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani.najvaţnije korporacije.koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". Te poruke nisu imale odjeka. Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava. Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje. Torihos je ţelio vratiti Kanal. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. Ovi ljudi bili su popularni. Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. ali ne i protivamerički raspoloţeni. Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. Kao što su predvidjeli za Torihosa." 84 . jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme. harizmatični lideri. ipak. nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom. Kao ni Torihos. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller". Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni. znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica. Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa. Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". ako i uspije pobijediti bez njih.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom. Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa. Bili su nacionalno osviješteni. Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. Morao je hodati po tankoj ţici. Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. Rejčel Seint. Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. potomak porodice Dţon D. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje.republikanca ili demokrate. sestra jednog od ubijenih ljudi. Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. inteligentni. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. i da. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. "Exxon" i "Mobil". u predsjedničku palatu u Kitu. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka . pragmatični umjesto dogmatski. meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . ni Roldos nije bio komunista. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije. nikad neće ostvariti svoje programe. već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. avgusta 1979. On je zacrtao temelje te politike 10.

"Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću. Mek Hol ga je otpustio. ili iskorištavati područja naftne koncesije. o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. Dţone. rekao je misleći na Hala." reče jedan od njih. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco". a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima. Bio je to vrlo teţak odnos. Pridi. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski. Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina. (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa." Prvog dana 1980. moramo biti tvrdi u borbi. ali mu to niko ne ţeli reći . Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora. savjetovao je. usredotočio se na domaće poslove i znao je malo. Za mene je Brunin odlazak bio razoran. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje. "Pa dobro. ako uopšte i jest nešto znao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune.. godine donio sam odluku. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo. nisam više ništa mogao učiniti. Osim toga. moramo biti spremni na svakojake pritiske. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim. Sa stajališta profitabilnosti. a da će Hal ostati bez posla. sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. "Budi na oprezu". Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. Usprkos tome. Bruno je imao odreĎen broj protivnika. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. Bio je to početak novog desetljeća.posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. iznenada i bez upozorenja.. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a." Kao da bi ţelio dokazati te teorije. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi. Po mome je mišljenju bio mutan. sa druge strane." 85 . "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je. a bio je stručnjak za matice i vijke. dogodilo se nešto šokantno. on je znao da nema nikakva razloga".

na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". Daniel Bune. kao što su Drejk i ser Henri Morgan. ali me ruka nije poslušala. jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu. Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme. Panama. Johns na jugu . Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak. a zatim više puta u britanskoj tamnici. robove i zemlje koje nisu pripadale njima. slobodni i bez predrasuda. da nabrojim imena samo nekih . u bitki kod Montreala. Popio sam pivo na brzinu. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. mlada ţena koja je radila za MAIN. Daniel Bune. Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja. Toliki od mojih heroja Itan Alen. Kolumbija i Ekvador. još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva. koji su napadali i pljačkali. većinom prikovan u teške ţeljezne okove. uhapšen 1775. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. Osjećao sam se savladan ljubomorom. Kako smo jedrili po Kanalu. Dejvi Kroket.onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje.iskorištavali su Indijance. Pridruţila mi se Meri. pitala je. ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. Često sam se pitao. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka. Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton . Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari. Bio je ratni zarobljenik. Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980. Dţordţ Vašington. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im.za svoja djela. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos. Pokušao sam to odbaciti. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja.nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva. sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. Otvorio sam drugo pivo. jedan par potpuno go bio je na pramcu. Tomas Dţeferson. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. diţući se iz mora . Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. Luis i Klark. Sada. pribliţavajući se planinama. 86 . zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija. a St. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote.čak i proglašeni vitezovima . pretrpanim zatvorskim brodovima. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. Tomas Dţeferson. bio sam ljut. ali su ipak bili hvaljeni . to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed.ostrvo Great Thatch na sjeveru. Emocije me nisu napuštale. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. Ipak. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim.

"Sidrište za večeras. tako opuštenu i punu povjerenja. A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. a oni su. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati. Jedrio sam bliţe njima. Pokušao sam sve to isključiti. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. Ja sam bacio sidro preko ruba. kao i ja. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. Nije bila stvar u mojim roditeljima. I zarobljeni su. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. U tom trenutku. Okrenuo sam se od mora. na ljude koje sam ja iskoristio. zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. Kad smo se smjestili. Moj. ulazeći u prekrasan zaliv. Ona je vješto spustila glavno jedro. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija. profinjeniji . ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. bio sam ja sam. a brod se zaustavio. Skočio sam. bivali sve više okovani tim sistemom. Meri je nešto viknula. Kad sam otvorio oči. ipak. debelu kao palica za bejzbol. kad mojoj zemlji treba nafta. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. istrgnuti iz svojih afričkih domova. Ali nije mi uspijevalo. Ali. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni. Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. Meri se odmarala na palubi. stotine afričkih robova tamo su preminule ." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. rekla je. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. Došla mi je bliţe. znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. tijela. More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob. "Linester Bej".puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. mislio sam da. Pokazivala je preko luka krme. lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. Tiltonu ili Meku Holu. ali bez njene iskrenosti. Po nebu se prostro širok crveni luk. Odgovorna osoba. Sve je izgledalo vrlo idilično. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. ljudsko meso i krikove. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade. ona koju sam prezirao. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući. ali dvostruko duţu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima. Moj je pristup bio znatno moderniji. zaliva i purpurno crvenog neba. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi. zurio sam u veliku palicu. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 .

(LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. osiguranja i sl. nisam više imao posao. biću zauvijek izgubljen. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . Pol Pridi nije mi povjerovao. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. ja sam već odlučio. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak. i to je bio početak moje karijere. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom. Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. Naţalost. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. barem djelimično. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja. Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. Što duţe ostanem. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku." Puno sam o tome razmišljao. Konačno je Pol popustio. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem. Naveo sam svoju cijenu . penzije. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak. Povišice plate. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. nije sve baš išlo tako. Začudo. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom. Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a. ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi. to teţe će biti izvući se. Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. Istina je. Namignuo je i rekao: "Prvi april. April je u Bostonu bio hladan i sumoran. Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju. ali ni o čemu vezanom za politiku. Postao sam rob." rekao je." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. Prvog aprila 1980. Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene. pristao je. No. Bio sam svjestan. Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. sudski vještak .prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije. Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika.

ali zapravo vode Vladu .zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike. američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. To bi bila njegova oznaka. On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje. On je svakako imao za cilj da 89 . On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala. to mi još nije bilo jasno. U retrospektivi. on je anomalija. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. Kako sam čitao i novinske članke o njemu. Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. sluga korporatokratije. kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. Buša.V. Ako bude primijenjen. nekog statusa na granici ropstva. zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj. ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. svijet koji odgovara naredbama takve Amerike. S druge strane. U novembru 1980. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. MeĎutim. Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. Paulom. Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu. Regan je definitivno tvorac globalne imperije. Znao sam da mi je tempiranje ispravno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama. Ričarda Čeneza. A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. on se sada čini naivno arhaičnim. Šta je sve to značilo na dugi rok.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. Početkom 1981. Kad sam pogledao u budućnost. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije. Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro. Moţda je Karter bio neefikasan političar. Pobijedio je Ronald Regan. Po mnogim standardima. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. ministra odbrane Kaspara Veinbergera. Karter je izgubio na izborima. bio je to novi zaokret sudbine. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. Jaime Roldos je napredovao.

kad bi spominjao Roldosa. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. Znao sam sve o Arbenzu. ali moţda nije trebalo da budem. Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. Nova Reganova administracija. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka. U Latinskoj Americi bili su bijesni. 24. Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. odbio je da bude preplašen.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. ali ţivoti su im bili uništeni. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA. Usprkos reakcijama iz svijeta. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore . Nisam nipošto bio naivan. 90 . Ali Torihos nije oklijevao. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora. Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu. maja 1981. Mosadeghu.i religije. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". protivnicima korporatokratije. Nikad ništa nije dokazano. Ali se Roldos nije dao zaplašiti. A taj je eksplodirao. Bio sam zapanjen Roldosovom smrću. s torbama punim prijetnji i isplata. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte .uklonile su sve prepreke. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige. upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD. Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. da će. To je bilo proročanstvo. Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. Usprkos tome. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt. ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. Bilo je to tako eklatantno. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. Poput Roldosa. Svijet je bio šokiran. biti prisiljeni da odu iz zemlje. I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. bio sam šokiran. a ponekad i prekinuti. vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli. Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti .moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa. ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. jer su se pobunili protiv korporatokratije. Aljendeu. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima. preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera. ne isključivši ni naftne kompanije. Odmah su krenule u napad. a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu. u gradu Kito. Omar Torihos. Sad vidim da nisam bio u pravu. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe.naftne kompanije.

Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". Sada je mrtav. Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. komunikacija. trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra. i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu. Tako su šefovi imali ozbiljan problem. Ja znam da je u avionu bila bomba. koji je prezirao Torijosa. uključivši i iranskog šaha. ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih. nije bilo suĎeno da se to dogodi. kako mnogi vjeruju. drveta. "Bechtel group Inc." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka. Dobro sam poznavao "Bechtel". Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. Bilo je to 31.što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. ili Hozea de Hesusa Martineza. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. profesora matematike i pjesnika. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa. Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981. bakra. jula 1981. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi . on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. MeĎutim. a učinio je to na fin način.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera. jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim. čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. Poginuo je u avionskoj nesreći. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. harizma i inteligencija. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima. Torijos se suprotstavio tim ljudima. brodarstva i prometa. ruda. boksita i poljoprivrednog zemljišta. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa.nafte. Bio je pravi šampion ljudskih prava. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. pukovnika Čučua. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo. ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom. u panamskim planinama i nema preţivjelih. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma. sa šarmom i smislom za šalu. moga prijatelja i domaćina. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu. 91 .

Izlazio sam sa drugim ţenama. Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . Meni je bilo trideset i šest godina. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru.za koje sam bio plaćen . a naša kći Dţesika roĎena je 17. u Vest Palm Bič i iznajmili stan. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata. Ostali smo prijatelji. svoje porodice i domove. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. Africi i Aziji . voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa.nešto što CIA. obrazovanju operatera. Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi. stručnjakom za planiranje okoline. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe. Da je Torijos poţivio. kao i one olujne noći. a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze. u Berkliju. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. Naţalost. meĎu ostalima i s Vinifred Grant. Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti. Bila je veliki zaštitnik okoline. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. što sam se duţe bavio tim pitanjem. U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. Naš se odnos razvio. mladom koleginicom. ljudskoj sklonosti greškama. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti. Vjenčali smo se. Istovremeno sam se uvjerio da 92 . Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. Znala je slobodno misliti. ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu.i to pod zakletvom pred sudom. Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi. Poslije smo odjedrili na Floridu. koju sam upoznao u MAIN-u. maja 1982.

koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina. Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj." Zapravo. Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. Nas su. meĎutim. a ne stvarati kiselu kišu. Kao dodatni kvalitetu.. Godine 1986. čija je misija bila. te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust". "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu. Imao sam i prednost što je moj punac.ali nezavisno jedan od drugoga . Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. a pravila su se mijenjala preko noći. Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja. Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist. bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao. uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola. I naša kompanija je. Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice. "Prudential Insurance Company". Godine 1982. a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša. a niko mu se to nije usudio reći. Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću. Dokazale su jednom zauvijek da se tzv. 93 . Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije. Vinifred me potpuno poduprla. osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi). Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . Bio je to posao visokog rizika.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu. lobistima.direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. "ESI Energy". umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija. a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima. MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike. IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). a većina naših konkurenata na kraju je propala. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. Deregulacija je bila parola dana. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja. Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka. spasile "koincidencije. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. takoĎe. Kao što je Bruno i predvidio. u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski). proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. izmeĎu ostalog. Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu.ili barem da budu konkurenti . razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto. IPS i "Bechtel" istodobno .

"Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. Dok sam ja 1980. "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari . Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. spajanjem s firmom "Spectrum 7". Dţordţ V. a bio je i pristalica Republikanske stranke. Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. Izrazio je čuĎenje. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti. Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada. "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično.50 dolara po dionici.000 dolara. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav. za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita. Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha. a 1986. Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. Buš. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti. "Pitam se je li to zaista vrijedno". u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. nastavio je tuţno klimajući glavom. Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. Davno sam radio s vladama Kuvajta. na vrhu Svjetskog trgovačkog centra. natoče kafu i sloţe svoje papire. ali je onda napušteno. tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. a nikad podalje od obale u arapskom svijetu. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike. Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli.nove investicije. sa 4. a spasena je 1984. Egipta i Irana. konsultant u Stejt departmentu. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto.50 na 5. Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120. A znao 94 . Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe." rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. To je bilo dotad nečuveno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen." Godine 1989. kupila ga je "Harken Energy Corporation". Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". V. Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. Saudijske Arabije. ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije. "Nadam se da Dţ.

Namjera zakona bila je jasna . ali su obavljali slične funkcije. M. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. Naposljetku. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. Briga za društveno blagostanje. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke. pak. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki. kakva je bila i moja. izvršni organi korporacija. a ne 95 . A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. a ne samo onoj uvezenoj. Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili. Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. nezavisne kompanije. U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati. Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju.ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh. a zatim ih kupile. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom.o cjelokupnoj nafti. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. odnosno imali su svoj udio. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. odnosno doktrinom J. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . MeĎutim. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. Druge su.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. Prema izvještajima. a prema izvještajima. Povezano s ostalim problemima.svijet bi vjerovatno to razumio. još trebaju. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Političari. vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan. u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986. D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku . kao i G-2. najjača grana vlade u njegovoj zemlji." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim." Taj ekspoze koji je napisao reporter. Noriega je. To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta.Pinoče u Čileu. decembra 1989. nosilac Pulicerove nagrade. Somosa u Nikaragvi. Buša. One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). govoreći da je. a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H. koji je patio od problema slike u javnosti. invazijom na Panamu.poduprte Japanom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington. na primjer . tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike. vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija. juna 1986. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu. suverene Paname . Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne.. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. a završila 1989. takoĎe. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12. bio opterećen američkim predsjednikom. Šulc i Vajnberger 99 . Panama nije počinila ništa slično. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja. ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. Stroesner u Paragvaju. Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi. Vjerovao je da je CIA. njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. W." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Posljedica je bio razorni napad. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji.. SAD napale Panamu. dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti. Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga.

ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada. da zapale veliki dio grada Paname. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. kaţe: Od svih hiljada vladara. izgradili propagandnu kampanju da me uklone.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu.poduprte Japanom. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. koja je dugo trajala. Činilo se. 100 . Nakon bombardovanja. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. kao narodni neprijatelj. Noriega je uhapšen. ima jednu zanimljivu primjedbu. moćnika. Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu. bio je Noriega. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu.koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. u razdoblju od 225 godina. pogotovo što se tiče nekretnina. izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington. general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način. SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji. ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora. U svojoj knjizi iz 2001. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu". da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. Dejvis Haris. odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik.. Znao sam da Noriega ima ličnu gardu. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. čudovište koje diluje drogu. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima. Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . suverene Paname . naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. takoĎe. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju. Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD. ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa.. snaţnih ljudi. Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. da je cilj u Panami. Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. On je opisan kao zlo.

U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner". Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju. uključujući i Vladinu politiku. dok sam bio u središtu svega toga. Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se. Zapravo. Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. objavljenoj 1997. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći. urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu.. koje ostavljaju trag na milionima ljudi . Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa. Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. a ne objektivnost. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. išli su u korak za njima. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner.uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . Tome je doprinio niz faktora. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore.. Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima. odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD. Eisner piše: Smrt.donose ljudi podstaknuti ličnim motivima. Dok sam radio u Panami jako su me se 101 . toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive. izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti. izopačenog diktatora.

patike. noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. Kartageni ili Havani. na Filipine. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. u Bocvanu. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. Ona u meni priziva sliku vojnika. rezervne dijelove za automobile. MAIN mi je isplaćivao platu. Ti ljudi o sebi misle dobro. umjesto toga. rezervne dijelove za automobile.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled. Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu. ubija još ljudi i konačno očvrsne. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . traperice. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru. Tada krenu u potragu za očajnicima. I ja sam postao profesionalni vojnik. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. Ali kako vrijeme prolazi. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 . Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. Na početku je naivan.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju. Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. traperice. Još i danas imamo trgovce robovima. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije. čak i gladuju. patike. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi. koliko je podmukla priroda tih iskustava. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. on učestvuje u mnogim bitkama. Još i danas imamo trgovce robovima. Pretvara se u profesionalnog vojnika. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. ipak. kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima. zonu Kanala i diskoteku.

mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . u Iraku se ne radi samo o nafti. a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja. da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. U stvari.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca. Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji. za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu . Suprotno uobičajenom javnom mišljenju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku. kao i s ljudima iz "Beshtela". Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu. Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto . Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. Riječ je i o vodi i o geopolitici. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece. kako smo radili u toliko drugih zemalja. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. Otkad je taj posao sklopljen. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak. Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza. Nije bilo bitno je li on patološki tiranin. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa .i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. USAID. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud. u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda. Uistinu. sistema odvodnje. Napokon. 103 . Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. u Iraku se ne radi samo o nafti.

projektili. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu. činilo se. Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. Kuvajt je bio osiguran. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. Početkom 1991.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 . Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. proizvoĎači računarskih sistema. U avgustu 1990. U 18. Saudijskom Arabijom. U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu. Sadam mu ga je sam donio. vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. prelazila je sve granice. Graniči s Iranom.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen.usredotočili su se na Irak. Ljudi u cijeloj zemlji. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto.projektne i graĎevinske kompanije. Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada. U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima. Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. Dok je Buš traţio izlaz. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu. Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela. Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. Kuvajtom. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. Sirijom i Turskom. Svi glavni igrači . ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. vazduhoplovstvo. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije . Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera.jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. vijeku Francuzi. napredovanja u poslu i povišica plate. Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima . Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. a ima i obalu u Persijskom zalivu. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata. Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . Jordanom. Globalna imperija je postala upravo takva. Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu.

ipak. Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene.i vrlo neredovno . Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. I ja sam napisao još knjiga. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja. No. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi. Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. ipak mi je to bilo vrlo teško. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. Osim ublaţavanja dosade. ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. a da ćemo se prodajom obogatiti. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990. koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima. Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. Dobivati sav taj novac. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition). prodao IPS. 105 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja. Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti. Nastavio sam raditi kradomice . pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. Godine 1991. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. pa čak i s pravnog gledišta. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. dugovima koje nikad neće moći isplatiti. nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. SWEC je odobravao takav filantropski posao. Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest. da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. jedan se dio mene osjećao kao izdajica. Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali .ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. Riječi kao demokracija.

nisam preduzeo sljedeći korak. Kad sam se sutradan probudio. Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. suautorom moje knjige "Duh Shuara". Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. govorili su mi. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. Tako sam ponovo prestao pisati. Stigao sam tamo kasno noću. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. Došao je novi čovjek. Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem. Vrativši se kući. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN. Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. ali on je. Desetog septembra 2001. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. voĎen da bi ih snabdio naftom. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. Granice je trebalo definisati. septembra 2001. John's. To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. Bojali su se. ako iznesem na vidjelo svu istinu. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. 106 . da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. tek je nedavno rezolucija postala hitna. upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. Bilo mi je jasno da. prije svega. Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. Zapravo sam upravo tamo bio 11. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja.

Sve sam to vidio na televiziji. oni koji su preţivjeli. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi. Kako sam se pribliţavao. "Vi ste naši prijatelji". Ne znam. ali drugačije je biti ovdje. Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom. sada poznato pod nazivom Graund ziro. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju. Iako mrki." krikne čovjek na drugoj strani radija. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi. ruševine. septembra "Da. I bilo je to više od jezika. "ali naţalost. Uništili su im šume.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma. govorio je. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne." rekao je. 107 . svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada. Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje. "Izgubio sam puno mušterija. neobično blag za godišnje doba. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka. Kao i svi ostali. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini. moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave." Pokazao je na plavo nebo. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. Dok sam s njima razgovarao. u nevjerici je klimao glavom. puno prijatelja. Bio je sunčan dan u novenmbru. taj trenutak nikad neću zaboraviti. "Ne mogu se na ovo priviknuti". Toliko ih je skakalo. Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju." Nastavio je to objašnjavati. uţeţen miris dima.. Za ovo nisam bio spreman . mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra. Gledali su se u oči. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile. Moj nećak je umro tamo gore. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani.. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured.posebno ne na ljude. područje oko Vol strita. začuo sam povik. uvjeravao me." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica. naravno. a još su bili naokolo." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku. Kad sam se vratio kući na Floridu. pa sam organizovao let u Njujork. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena. Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela. "Moj Boţe. Prošlo je dva mjeseca. izmjenjivali su poglede saosjećanja. "Njujork je napadnut. ugljenisane ruševine i spaljeno meso. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi.

Sad je bilo ovdje na nivou ulice. a onda mi je sinulo svjetlo. Većinom su bili sami i tihi. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. one na broju četrnaest. Nazad u stari dio Njujorka. mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. "Je li to tako očito?" 108 . alarm se ugasio. Tada sam ga ugledao. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. Na početku nisam mogao to zamisliti. "Lijepo poslijepodne." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je. Znao sam da je iz Avganistana. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. Neki su hodali udvoje i razgovarali." Akcent mu je bio jak. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. Nije se dogodilo. Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. zavijen sjenom. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World". Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. Policajac krikne na prespori automobil. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. Ni neba ni svjetla. "U ovakva vremena ţelimo sunce." "Divno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto. Imao je sijedu. Promatrao sam ljude. Trebalo je ići tako visoko. Pogledao me. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija.

"Ne. Marka u Veneciji." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo. Indija i Pakistan." Klimao je glavom. "Ili je moţda stvar u ekonomiji. Svojevremeno najviša bankarska zgrada. Jedini način da prehranim porodicu. 14. On se okrene prema zgradi njujorške berze. "Ovo je bilo moje oruţje. "Brojke. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine). "Ne volim prosjačiti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao. Uspio sam se dići i poći za njim." Pogledao je popis. što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta. činilo se da se izgubio u mislima. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio. Ţelio sam da ostane. Podstiče na razmišljanje o vjeri. "Borbe." Osjetio sam knedlu u grlu. a onda se malo nasmijao. "Zasjeda.000 ljudi svakodnevno umire od gladi. nema vode. mislim. "Ja sam zamalo postao jedan od njih." "Poslije toga. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara." Spustio je ruke. "Brojke nam govore da 24. a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom. Kašmir. "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom. 109 ." Vratio mi je papir. "Sve moje drveće i kanali. zar ne?" Oči nam se sretoše." Povukao je svoju bradu. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv. a ne u religiji." "Da.to je koncept nacrta iza Vol strita br. "Ne znam čitati. ali mislim da sam se sjetio. Na dnu stepenica zaustavio me znak. hinduisti i muslimani. Dijete mi umire pa uzgajam mak. Došli su Rusi. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu." Pruţio je ruku i uzeo papir." "Kašmir. gotovo crne. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice." "Ja sam bio jedan od njih. Njegove su bile tamnosmeĎe. "Oko osamdeset miliona u svijetu." Dodao sam mu papir sa statistikom. Dugim. Privredni savjetnik. jedne od najbogatijih finansijskih institucija." Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku. "Nema drveća." "Svjetska statistika. Učinile su mi se mudrima i tuţnima. Nedavno sam posjetio Himalaje. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu. "Bili ste vojnik". Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio. a da se ne smijuljim. sve je uništeno. depresivan osjećaj tuge i krivice. ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. na raskrskici Vol strita i Brod strita ." "Opijum?" Slegnuo je ramenima.

To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. banke koja je raspolagala novcem od nafte.baštine vojnika . Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. na više načina bila je simbol korporatokratije. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara. Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima. Ja sam bitan dio svoje baštine . na adresi Vol strit br. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960. već i o uništenim farmama šipka i o onih 24. Udomljavala je i Bankers Trust. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima.000 koji svakodnevno skapaju od gladi. Ta banka. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. aprila 1789. ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja. Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla. a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu. Tako blizu Graund ziroa. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. gotovo s odbojnošću. Ta riječ me zaustavila. Sada kamena oko vrata više nema. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. Ali nije mi uspijevalo. Zanimalo me što znaju o Avganistanu . zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci. bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson. ali njemu nisam ušao u trag. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji. one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. savijen metal i veliko oštećenje na tlu.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. tako blizu Vol strita. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. Pitao sam se i šta misle o onih 24. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot.ne o onomu na televiziji. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote. Nisam mogao odrediti uzrok.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana. Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana. 110 . Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. Nastavio sam hodati sporo. Pogledao sam uokolo. i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. a koristili su ga ljudi poput mene.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine.ne samo o razaranju tornjeva. Vol strit br. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije. 26. Koincidencija. već o Avganistanu onog starca. 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. gdje se 30.

a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. Poslovi su prosperirali. Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. zaposlenost. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. decembra 1922." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. Godine 2002. Nafta je u velikoj količini 14. Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu. zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema. našu vojsku. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje. o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam. trube automobila i ljudsku vrevu. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. Pitao sam se šta je s Panamom. Stao sam. Indonezijom. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. preţivljavanje dojenčadi. obrazovanje. crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. dugovječnost ljudi. "Petroleos de Venezuela". ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. u varijantu korporacija. Gvatemalom. Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. 111 . Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo. politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. Govorio je o Ugu Čavezu. Do 1930. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike. Malen. derao se nadjačavši buku saobraćaja. Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. "Venecuela je na ivici revolucije". To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. Osim toga. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva. Iranom. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. Preuzevši industriju. Ekvadorom.

MMF je 1989. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. Morao sam je nekako učiniti savremenijom. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu. Opet sam počeo pisati. Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak. a budţet Venecuele se učetvorostručio. Moj neprofitni posao odveo me 2002. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat. EHM-i su promašili. Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. pojačavala se ljutnja. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. Razmišljao sam da odem u Avganistan. demografsko se stanje radikalno promijenilo. srednja klasa je radila protiv siromašnih. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. septembar promijenio sve prioritete. Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. Od 1978. do 2003. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. Polarizacija je imala posljedicu. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. Neposredno prije 11. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. ali dok sam to radio. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu. Što se mene tiče. Kad je došao na vlast. u Juţnu Ameriku nekoliko puta. koji su Čaveza 112 . cijene nafte su skočile prema nebu. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio. je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto. činilo mi se da je moja priča već prestara. Kako je siromaštvo raslo. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama. EHM-i su krenuli na posao. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. ponovo su intervenisale okolnosti. Venecuela je stavljena u pozadinu. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

MeĎutim. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. Shuar. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue. sjetio sam se plemena Shuara. a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. bez bušenja . ipak. lični stav. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. Akuar. mogli su otići gdje su htjeli. Ipak. ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. To je bilo posebno komplikovano pitanje. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995. godine do 74 prema jedan godine 1995. kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. koji nose sportske pantalone. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. potiho me odvedoše na sastanak. Svjetska banka. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. Ako nastavimo s tom strategijom. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt. Ipak. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. savjetovali su mi Shuari. tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. ostale banke. To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. "Promijenite taj san". jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. Neki su danima pješačili dţunglom. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. MMF. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela. U decembru 2002. kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. opremljenih samo kopljima. u dţungli. Shiviar i Zaparo. Vozeći se putem. pa i onima za koje sam radio ja. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. Dok su se posjetioci častili. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. MeĎutim. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. majice i sportske cipele. iznenada sam još nešto shvatio. Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. Godine 1990.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. to je bio moj subjektivni. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu. Mi osuĎujemo ropstvo. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. automobila i velikih nebodera. 116 . Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu.

On je to nazvao postom. a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori". ptice su ekstremno ranjive. Pristojno su ga plaćali." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce. Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. kopali nepropisne javne toalete. Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. "On nije više jedan od nas. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica. One su bušile u mnogim predjelima uokolo. Kad dolijeću u jatima. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće. "Znate. kad sam s ljudima privatno razgovarao. rekao je." Neki stariji gospodin je ustao. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju. Konfiskovali su puške domaćih lovaca. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. kada ima plodova čonta." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. Koristili su eksploziv za ribolov. Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama. iz zabave i za hranu. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. a naftne kompanije naziva našim prijateljima.. njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe. U zamjenu za 300. kao kad pas trese sa sebe vodu. čim bi se vratili u kompanije. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". Oni su nam rekli da su. pustošili su porodične vrtove. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. "Imali smo samo dvije mogućnosti. Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. tokom ručka ili naveče. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu. radnike dočekali ekvadorski vojnici. Pucali su na ptice." reče čovjek. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca. tj. Moj sin. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore." Stresla se. "Ja bih valjda znao. Za vrijeme pauza. Osim toga. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. nasade banana i polja manioke. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane. zagaĎivali rijeke loţivim uljem.. objasnila je jedna ţena. Ali. jedan od njih mi je brat. Dok sam tamo sjedio i slušao. što je privlačilo insekte i gamad. Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni. uključujući rijetke i ugroţene vrste. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima.

Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku. nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande. ipak imaju mnogo toga zajedničkog. Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu. a "proročanstvo kondora i orla" je tipično. Moramo se trgnuti i probuditi.djela orla . "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. Vozeći se na odlasku iz Šela. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca. fudbalskih utakmica. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. Oni drugačije govore o novom dobu. usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. kakav nikad prije nije viĎen. mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. o eri vodolije. Uprkos različitim nazivima. Nedugo nakon što sam se 2003. Tada u devedesetim godinama. o trećem milenijumu. počeće nova epoha. MeĎutim. Ni šakali nisu bili efikasni. Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. vratio iz Ekvadora. U posljednjoj deceniji 15. iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme. Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. U samostanima na Himalajima. nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi. Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi. I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti. a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. racionalno i materijalno). što nam. jer ima misiju koju treba da izvrši. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. oni će kreirati savršenog potomka. vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. Kao ljudska bića. Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". petsto godina kasnije. EHM-ovi nisu uspjeli. čak i "divljacima". nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli. ali mislim da bi ga rijetki 118 . Ako kondor i orao prihvate tu priliku.

Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak. čini se. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. aprila 2003. Ako SAD preuzme Irak. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi.te naftne porodice .000 dolara po svakom drţavljaninu. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko. a očekivao se i rast.Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. 18.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. Sadamov kraj. automobile. januara 2002. moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. kućanske aparate i odjeću . ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . MeĎutim. U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. situacija bi se drastično promijenila. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava. To.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. naša funta mesa. Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. posebno na Japan i Kinu. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak. znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni . taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji.uključivši elektroniku. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24. Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć. izmeĎu ostalog. na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter. naše okolnosti nisu normalne. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. No. Do početka 2003. sjeo za pisaći sto. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje . Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe. U stvari. računare. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1. upalio računar i kao obično potraţio 119 . dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija. učinak bi bio golem. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador.

" Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. tj.. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom. Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina. Ali danas je objavljena. institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj.američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi. "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine. Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. Šulc. Istina." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada. na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka." . 120 . raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom. ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji. Jedan je direktor Dţordţ P. bila je to samo slutnja. a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane. Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA).. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima. To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja. Šulc. kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda. odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama. mi bismo mu ih izgradili. g." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost. koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela". odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova. i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske. da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz. aprila 2003. uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR). (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam. Rileza P. Članci su imali samo naznake saţetaka.gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba. nacionalnom dugu i evrima.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji. U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji. slično onome što sam lično poznavao. Zaskočio me naslov. a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču.zapravo dao mandat ." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". članicu "Halliburton Co. koji je dozvolio .. ali se činilo da se priča pojavljuje. Vijest od 18. Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom. Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera. ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa".. da se uredi zemlja. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju. Bečtela. Bila bi to vrlo zgodna pogodba .

Konačno. zlostavljanja djece. kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine. EHM-i. Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji. Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati. podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. zloupotrebe droge. ali kao i saţetak o meni u MAINu. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja . Unatoč nedostacima. gotovo nevoljko. To je bio spoljašnji sjaj. prevari. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast . ekonometrije i statistike. ali ipak sam odgaĎao. silovanja i ubistava. još sam oklijevao. ali sve će biti dobro. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu. jednostavno izbaciti te ljude.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. kao što naša kultura nastavlja oklijevati. za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike. Kolumbiji. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. zloupotrebe droge. ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. nacionalnih banaka i vlada. Nisu otkrili ni da je ta priča. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. Ipak. Iraku i drugdje. priče su jedva dotaknule površinu. stara kao i carstvo. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava.dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. A to. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. a vrlo je povezana s nama. ostao bih zauvijek. zlostavljanja djece. Panami. Ta je priča prejednostavna. eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. Kao i toliki drugi. porobljavanju. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire. Prava priča je da ţivimo u laţi. dušama ljudi po cijelom svijetu. Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 . Prava priča o modernoj imperiji. Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. bila nastavak sramotne priče. razvoda brakova. bol i krivica nisu neprestano mučili. mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni.meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje. naravno. silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora . umovima.ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi.

da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge. vara i zarobljava. Mnogi su od njih bili imućni. električnu struju i zdravstvenu njegu . aprila. ali ne moţemo. Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea. (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ . korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu.pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24.ali ne radi se o uroti. ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga. neka energija ili katalizator.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. U njemu je bio isti članak Bechtel . A onda sam se dosjetio: riječi.korporatokratija . To je vaţan datum.što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. svjesni sljedbenici revolucionarnog rata.mi dozvoljavamo da se ona dogodi . djeco moja. da izgledi za bolji 122 . ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. A oni su postavljali mnoga pitanja. Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja.Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". sedamdeset i pete. otvorilo im srca i duše. U svojim srcima svi osjećamo bol. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara. Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson. Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. 18. Počeli su se pitati. 11. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. da prepile granu na kojoj sjede. a milioni te mrze. koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. april. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. koji je sadrţavao tu iskru. Zaustavili su imperiju. barem za Novu Englesku. Jedva da je neko sada ţiv. ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske. još tada. Ta smo korporatokratija mi sami .000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. Pitao sam se šta ih je motiviraso. hranu i odjeću. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera. a lojalni su Amerikanci reagovali. Razabrali su istinu ispod patine. Glasno traţimo izmjene. korporacija i vlada . zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak. Ko se sjeća tog slavnog dana i godine. shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše.da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi. potpalilo je maštu domorodaca patriota. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke.

a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. (Kraj) 123 . farmera i ribara. a na štetu većine. Ţivimo u vrijeme strašne krize . Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati. podignuće se i boriti za bolji svijet. Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu. da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina. Riječi. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi . Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. pisaca i govornika nije progovorila istinu. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost. novac i moć da sve to promijeni... da priznam . To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom.. graničara. Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama. vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije. Riječi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske. Ovaj put neću se zaustaviti. Najvaţnije je.i velike prigode.i da napišem riječi ove knjige.. poslovnih ljudi. Sad ću krenuti naprijed. Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena. dok šačica filozofa. priču treba objaviti jer danas. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima. Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse. da se pročistim. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. koji izvikuje svoje upozorenje. slobode i ţudnje za srećom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful