Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost. svesno ubijajući ljude. Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. energetskim postrojenjima i aerodromima. Na kraju. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. onda kada sam bio ekonomski ubica. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. bio deo relativno male grupe. trošimo i još više trošimo. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati. izlazi na scenu. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. na 74:1 u 1995-toj. Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. onda izazivamo vraga. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. rekla bi. banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. Moj zadatak je. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 . uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji. Korporatokratija nije zavera. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali.“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. Kamo sreće da je tako jednostavno. preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje. Ideja je naravno pogrešna. odgovarajuću ishranu. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. čineći genocid nad starim kulturama. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. ţivotinje i rastinje. ekonomske ili vojne potrebe.

EHM-i. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao. porodice i zemlju. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. priča kako o tvom svetu tako i o mom. koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi. Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo. To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. naftnim radnicima. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 . novca i prirodnih izvora. Ispovedanje greha je početak spasa. moramo preuzeti odgovornost. Zaparen grad. glavni grad Ekvadora. Stanovnici grada. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. Najka. o prvoj istinski globalnoj imperiji. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu. Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. granična ispostava i vojna baza. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. zagaĎenju i nasilju. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. krči svoj put niz Ande. glavna pritoka Amazone. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. udaljenog više od tri hiljade milja. nastanjen uglavnom vojnicima. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. Dţeneral Motorsa. Godine 2003. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito. dok je za nas to bio rat zbog moći. demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. Imperije ne traju večno. Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. ali dojmljiv. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi. Zaparima i Sinhiarima . Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. sna o globalnoj imperiji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. Dţeneral Elektrika. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. Grad Šel. Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo.

EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu. Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM.više 6 .5 biliona dolara. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina. grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. 1968. našom vladom i bankama. Naţalost. U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. nedodirnut i nevin. Ako je neki EHM sasvim uspješan. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. a cijena servisa . One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod. Danas je za novih 1. aerodroma ili industrijskih postrojenja. kao što su nafta ili Panamski kanal. Znoj mi je navlaţio košulju. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. Ekvador nije iznimka. i iznos glavnice i kamatu. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. maja 2003.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. U suštinmi. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. autoputeva. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. dug tri stotine milja.i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita). duţnik nam i dalje duguje novac . teškim metalima i karcinogenima. zemlja primatelj mora sve to vratti. god. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. 7. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. Od 1970. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima. Naravno. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. ona upravlja našim najvećim kompanijama. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika. u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. makaoi i jaguari su iščezli. ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. voda zagaĎenih naftom. on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku. Na primjer. U doba moje prve posjete. Hjustonu ili San Franciscu. a u ţelucu sam osjećao kruljenje. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru. nezaposlenost se popela sa 15% na 70%. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake. i 1992. bankarstva i inţenjerstva. više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. luka.

Tada smo ostavili Banos iza sebe. kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički. Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. 7 . Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. Uistinu. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. Uz nas su trčkarala djeca. milijardama po cijelom planetu . onima čiji su ţivoti najviše ometani branama. Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. mamutski sivi zid. godine . sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi. MeĎu svim tim ljudima . obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan. manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. Venecuela. poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua.što ostavlja oko 2. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . godišnje .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom.5 dolara za zdravstvo. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon. Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. Njegov beton bio je potpuno neumjestan. Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške.5 biliona dolara.nalaze se potencijalni teroristi. skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći. Naravno. kao i njihovi susjedi.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004. potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita. Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji. za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue. septembra 2001. naš treći najveći dobavljač nafte. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. čija je snaga 156 megavata.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. Ipak sam se najeţio. 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji. neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza.milionima u Ekvadoru. Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. U meĎuvremenu. prijete ratom protiv naftnih kompanija. Uz to. a cijena servisa . a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku. Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru. a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne. Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. bušenjima i naftovodima. ali su uspjeli u Ekvadoru. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2.

koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu. Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi. ponosno . (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice.ako ne uspijemo. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima. savezna drţava Nju Hempšire. ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka.kada će ti ljudi krenuti u akciju. Ipak . razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo. 8 . otvorene osobe. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata. Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. Kad sam roĎen u Hanoveru. na pozornicu stupa mnogo mračniji soj. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. njihovi strogi. Činimo se skromnima i normalnima. Mi smo javne. Karakasa. moralistički. Kad sam prošao pokraj čudovišta. godine. Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom. Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. Bio sam jedinac. Šakali su ovdje uvijek. Oba moja roditelja bila su Jenkiji. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku.a to je vrlo bitna opomena . nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka. on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu. po svakom stepenu devet do dvanaest. Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku. Zauzimamo se za čovjekoljublje. vijeku. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava.kao toliko puta svagdje u svijetu . jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Gledajući tu branu. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. Bostona i Nju Jorka. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka.kao toranj iznad istoimenog grada. Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete .uz stipendije. vrebaju u sjeni. Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet. naučili smo to iz istorije. poput Amerikanaca. Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. pitao sam se .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni. oni koje mi EHM-i zovemo šakalima. Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. i 19. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino. porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske. Danas više ne nosimo mač. Na taj način sistem djeluje. Mi smo EHM vješti. a po definiciji je legitiman. RoĎen sam u srednjoj klasi 1945. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru.reklo bi se arogantno . U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati.

i ja sam popustio.i strašno frustriran. Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Nismo imali komšija. a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. voda. ja sam ih odbacio. drvosječe i fabrički radnici.pa čak i sklonija tajnosti. i izdavao peškire u svlačionici. Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno.graĎanima. Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. stanovanje. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. Kad se šakali pojave. kojoj je moj otac bio trener. oni su više voljeli Midlbarz. Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona. No. Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. pitao me otac. Postao sam počasni student. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". Pronaći ću savršenu ţenu. a gotovo svi su bili bogati. U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. koju je 1921. kapitan dvije univerzitetske ekipe. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama. On o tome nije ţelio ni čuti. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. Bio sam osamljen . Po mom utisku. ostajao bih sam na breţuljku. hranio sam se u blagovaonici osnovne škole. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ). a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume. sagradio djed. u meni je kipjelo. Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima.za seksom. Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo. Ipak. a one su me zaboravile. no ipak sam slijedio njihove ţelje. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. pa iako je Braun bio u Ivz ligi. 9 . pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna. Istina. ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. "Šta će biti ako slomiš nogu". ali ja sam bio siromašan. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom. no mi se nismo smatrali siromašnima. Prisilu i Dţuds. Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere . Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate. koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama". Počevši od mog četvrtog roĎendana. Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. Znao sam da je to bilo i više nego šala. grijanje. urednik studentskih novina. pitao je. a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En. bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. a ja nisam imao djevojku. Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. bio je namijenjen studentima i studentkinjama. čeznuo sam za ţenskim društvom . Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". uzimao lopte za fudbalsku ekipu. Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama.

sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. valovite crne kose i očiju boje lješnika. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. Farhad je uletio meĎu nas. En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. gdje su se nekada vodile borbe te francuski. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći. izgubio sam stipendiju. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti. Otac mi je prijetio da će me se odreći. Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo . a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. sjajan inţenjer.a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku. 10 . na Fakultet za poslovnu administraciju. a on me mnogo čemu naučio. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor. Vjenčali smo se. Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete. uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. koga ću zvati Farhad.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca.kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. Jedna se pojavila u liku Iranca. On je na svaki način bio potpuno suprotan meni. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. U stvari. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. indijanski i revolucionarni ratovi. Moje su ocjene naglo pale. Prvi. podigao me i zavitlao u zid. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. Farhad me naučio piću. Enin otac. ona me ipak primila pod svoje okrilje. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. Kasnije iste 1965. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. Pijani farmer. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. Obojica smo se preselili u Boston. Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku. Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. gdje smo dijelili stan. Farhad me podrţavao. Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo. Ipak je Farhad bio izbačen. Meni je godila njena paţnja. Njegov najbolji prijatelj. gorostas od čovjeka. koja je bila u zemlji dosta nepoznata . optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. napolje na greben visoko iznad Oter Krika. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. igrao je fudbal profesionalno u Rimu. Bio je to ključni trenutak mog ţivota. Diplomirala je 1967. Upoznao sam i En. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet.

kako je on isticao. Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja . gdje. osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. s profinjenijom titulom. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu. bio sam siguran da neću proći na testiranju.ljudi koji razumiju domorce. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota. a ako jesam. "Prepuna je nafte". Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. stavove prema roditeljima. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili. Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA. Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena. Jedno od njih bila je amazonska šuma. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. Nazvao sam strica Frenka. Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti. što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. Ljutnja na roditelje. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk. rekao je. MeĎutim. Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima. koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu." promrmljao je. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. takoĎe kasnije. 11 . ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu. a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti . a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki.što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . moja zadnja pobuna protiv oca. Začudo. Otkrio sam. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu. bio sam povodljiv. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti.upravo Amazon postati pravo mjesto. uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga.

" (MAIN). Radili smo u Andima s potomcima Inka. pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. imenom Einar Greve. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet. a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. T. pomislio sam. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo. on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA. Main Inc. spustio avionom u našu zajednicu. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . Ma ne. Prihvatili smo ponudu. Bio je potpredsjednik u "Chas. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim. Ja sam traţio Amazon. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. kao ni nekoliko godina poslije. Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. ali da njegov najveći klijent. U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. Svjetska banka. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje. a ipak sluţe interesima imperije. Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. s profinjenijom titulom. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968. a ne Afriku.

Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. MeĎutim. jedan s doktorskom titulom. Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. "Halliburton" i "Bechtel". uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje. Indonezije. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. koji su imali savršene preporuke . Konsultovao sam se s Eninom porodicom. Tako se dogodilo da sam u januaru 1971. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. nego su i dobro zaraĎivali. Razgovor sa štampom bio je tabu. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine. O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora. Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. kao što su "Arthur D. Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. pucati od zavisti. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. To se jednostavno nije tolerisalo. ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe. Little". oni su mi savjetovali da prihvatim posao." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao. "Brown & Root". otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije. Iako su sve to bile samo maštarije. a poloţaj im je bio zavidan. Einar me angaţovao kao ekonomistu. Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište. a moj ego je narastao. jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike". Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. Angaţovan sam kao ekonomista. da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. Diskrecija im je bila simbol.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. 13 . Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. oni su strašno zakazali. koji se izleţava uz hotelske bazene. "Stone & Webster".dva s magistraturom.

ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 . moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove. rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola.. a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora. Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi. "Ne moraš biti zabrinut"." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Ipak.i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. su bile samo četiri ţene." običavao je reći Einar. Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu. Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka. Kad je bio u kancelariji. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. Pitao je za En. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu. Vaša je odluka konačna. MeĎutim. za naš novi stan. imamo velik projekt u Kuvajtu. nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. običavao je reći Einar. "Tačno po planu. "Točno po planu". Jednom prilikom čudno me pogledao. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. MAIN je bila mačo korporacija. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao. Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu. "imamo za tebe velike planove. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu.. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. rekao je. Procijenio sam da je malo starija od mene.pa čak ni Vaša supruga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. Kad jednom uĎete. a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu. znaš. Bio sam nedavno u Vašingtonu. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor. Na profesionalnoj poziciji 1971. "Svakako. ostajete zauvijek.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu . Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor. bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica .

Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten . 15 . uključujući i vojne baze. T. Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica.i karticu s njenim imenom. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima. Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. Vaša je odluka konačna. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. bili smo jednostavno EHM-i. Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a.znam samo da ih je koristila znalački." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon. Sada znam ono što tad nisam znao ." rekla je. Tada ćete morati birati. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". Pojma nemam ko ju je plaćao. Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata. a ona mi je pruţila ruku.osim nje. Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom. posebni konsultant "Chas. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga. (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. i s titulom. Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa. Pogledao sam njene njeţne zelene oči. bio je skrojen na poseban način samo za mene. Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti. Kad jednom uĎete. A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni . iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN. u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu . Točnije. kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. Njen pristup. da se ponašam indiferentno. nasmijala se. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. Prije svega. Klaudin Martin. "Halliburton".da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA. "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. Inc". U to sam vrijeme bio previše naivan.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno.pa čak ni Vaša supruga. Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a. Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju. NSA. s Prudential Centera.Einar." Zatim se uozbiljila. ostajete zauvijek. "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji. kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu. "Biću potpuno iskrena prema Vama. Main. "Niste jedini".

Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji. Bićete dobro nagraĎeni. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna." 16 . "Moramo pridobiti Indoneţane.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. koji se bore za svoj dio zemlje. Ili. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. Ako se pridruţe komunističkom bloku." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška. Što viši iznos kredita to bolje. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. Ipak. Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima. autoputeve i luke. Bogati se bogate. To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. a siromašni postaju sve siromašniji. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". tako je to sročila Klaudin. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. onda. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu.. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. Uprkos svojim vjerodajnicama. zapravo Ďavolje sluge. Primjera radi. ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod.za to su oni plaćeni. koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti. "Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija. to se razumije. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane.. Kao uglavnom svi američki graĎani. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom. kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu. Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza . zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a. dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u. Uprkos tome.

Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. "Mi smo malen.da zadovoljimo svoje političke. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME). Posao je obavio briljantno. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka. "Oni su inţenjeri". Razumijete li.dobro plaćeni . Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. ekskluzivan klub". umjesto da pošalje mornaricu. a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. 17 .i visinu kredita. Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin. Uvjerila me da ne. ključ je u vašim rukama. Mohamed Mosadeg. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. nakon više iskustva moći bolje objasniti . "Plaćeni smo . Odlučni trenutak bio je 1951. pitao sam se radim li pravu stvar. Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . Za nekoliko mjeseci. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila. Zbog toga je Vašington.da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma". Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju. Vi ste onaj koji prejudicira budućnost. MAIN je.dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". više ne moţeš izaći. elektrane i aerodrome. vojno rješenje postalo je previše rizično. Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti. od Sjedinjenih Drţava. ona bi me zbunjeno pogledala. Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. privredne i vojne potrebe. "Oni izraĎuju projekte za elektrane. poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta). rekla je. demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951. ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt. današnji BP. rekla je. nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu. Kad si jednom u to ušao. "Nemoj biti lud. pridobivši ljude novcem i prijetnjama. No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja. jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana. prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje. činilo mi se. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. Istovremeno. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. kad saznam više. Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću. Vrlo popularan. Konačno.

Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. Osim toga. Raspustio je parlament 1960. izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina). Java sa svojim prirodnim bogatstvima. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi. meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja. istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. imenovan je doţivotnim predsjednikom. kompanija koja ih zaposli. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor. umjesto toga. Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. postalo je jasno da. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. a posebno oni na Javi. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. Njene sam riječi uzeo k srcu. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt . one bi se pripisale pohlepi kompanija. strašno patili. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika). Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima.kao agent CIA" već je bilo razraĎeno. vidite. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. Američke izvještajne agencije . Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. Da je bio uhvaćen. a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. većeg od onog u obje Amerike. posljedice bi bile pogubne. uključujući zaštitni znak. savjetovala mi je Klaudin. Postojao je ipak jedan problem. Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington.uključujući i NSA . Do 1968. Na sreću tih stratega. holandskim. jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima. oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. decembra 1949. portugalskim i britanskim pustolovima. (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije. Sukobi su bili česti i brutalni. one godine kad su me provjeravali u NSA. Sve prije nego homogen. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama. Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. Četri godine borbi završilo je 27. a postojali su izgledi da će slijediti i druge. a ne politici vlade. Tako su Indoneţani. Holandija je izišla kao pobjednik 1750. On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. a 1963. Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku. Kermit Ruzvelt radio je za CIA. s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera.500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura. arhipelag sa 17. 1968. korporacijama i multinacionalnim organizacijama. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona). koje su pomagale u stvaranju imperija.

Naravno. Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima. Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. ali ona je to osjećala.a zatim se hladno nasmijala. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. Svakako. godine. (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima. Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. godine. godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. Nisam mogao s En o tome razgovarati. raslo je moje uzbuĎenje. godine. Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju. "Ako budete nekome govorili o nama. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. Indonezija ima i naftu. oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima. nasmiješila se. Ukoliko to nije dovoljan podsticaj. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. "Sada ste jedan od nas". kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. činilo se predobrim da bi bilo istinito. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. Komandant vojske. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953. Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja." 19 .to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti . Do 1971. ključna je bila Indonezija. Značajno je uprla pogled u mene . Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje. ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. "Uspjeli ste". mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. godine. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru. general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. Jednog dana 1971. to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. Ona mi je nazdravila. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala". Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965.

u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. morao sam priznati sam sebi da je shema pametna. Ali. No kasnije. Taksi na biciklima s prizorima duginih boja. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. duhovno i profano. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. Zapravo. a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale. koji još plove u vodama arhipelaga. Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. Poput drugih iz lanca "InterContintala". Borneo. mašta i san. postojala je i ruţna. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu. egzotičnih plesačica sa Balija. tragična strana grada. Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama.zavodila su um. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. oslikanim na stranama visokih sjedala. prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. nazdravio "dobrom ţivotu". Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. Celebes . ali ga nije nikada pronašao. Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića. podiţući čašu šampanjca. Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. bili su šokantni. ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. Egzotične plesačice s ostrava Bali. ljeta 1972. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. zapalio je cigaru i. Skloništa od kartona.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. naravno. mita i erotične ljepote. Bila je ovo zemlja mistike. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu. zmajeva. plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama. Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo. u otmenom restoranu na najvišem spratu. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. 20 . Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge. Ljepota je svakako bila prisutna. Indonezija nam nudi blaga. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom. elegantno i prostačko. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva . kraljevina koju su opsjedali Španci."InterContinental Indonesia". Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo. Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. Naša grupa bila je. raštrkanih po zemaljskoj kugli.Java. To je bila Dţakarta. kao što sam očekivao. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. Sumatra. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima. Portugalci ni Japanci. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. Uţasno sam se osjećao. Lijepo i ruţno. Kao i Kolumo. Kao i obično. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. smještena u najljepšem hotelu u zemlji . Čarli je bio znalac o ratu. Otvorila ga je "Pan American Airways". kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. Već sam i prije upoznao siromaštvo.

ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti." rekao je vaţno klimnuvši glavom. ponovo se nalazi na ispitu. koji je glumio generala Patona. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi. (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu. naftovodi. korporatokratija. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju.ili svoju vlastitu krv. govorio sam si. Jedna mi je riječ pala na pamet. već ih gura još niţe. Da iko od mojih nastavnika to zna. podsjetio me na Dţordţa C. "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma. Dakle.najnastanjenije zemlje svijeta. "Da. Skota. visoko nad gradom. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji. rekao je Čarli. graĎevinske firme . a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. dok razvijate taj stručni projekt. to je samo vrh ledenog brijega. Zaista. Kao što znate. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. Napokon. On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se. Prokazivanje istine bi 21 ." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. Ali. pred očima mi se pojavi slika Klaudin.luke. Oko njega je kruţio dim cigare. kao i ljudi iz Ambasade SAD. Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija". ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave . Kambodţe i Laosa. Integrisan električni sistem je ključni element. Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer. Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte). a Čarli je prostoriju obišao pogledom. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina." Izraz lica mu se uozbiljio. jednog od Čarlijevih heroja. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. u izobilju prvoklasnog apartmana. Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece . Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti. Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu. Sada. vijek. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . dok ništa ne mijenja za one pri dnu. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene.

Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. koje su dane provodile uz bazen. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia". Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture. a razonode mnogo manje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . Osim stana. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. u vlasništvu Vlade. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane". Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. vrtlarom i brojnom poslugom. takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. prijavljujući se Ambasadi SAD. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. oni vrhunski svjetski izvori. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota. objasnio je Čarli. a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. puteva. svako vozilo s vozačem i prevodiocem. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom. Klima je tamo bila blaţa. sa šefom. a zvali su je njisma. susrećući mnoge funkcionere. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. ali i odmarajući se uz bazen. Usprkos svemu. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene. ţeljezničkih pruga i tih stvari. Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". odnosno njenog sistema elektrifikacije. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. siromaštvo ne tako očito. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima.upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. On. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme. dali su nam je u cjelini. Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka". a bila je pravo prirodno sklonište. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera." Usmjerio je cigaru prema meni. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. Čarli je pušio debelu cigaru. Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . locirajući. Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. organizujući se. kapacitete luka. planirajući elektrocentrale. kuvarom. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. "Moraš brzo djelovati. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske.

"Mnogo godina. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. rekao bi uvijek iznova. rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu.podijeljenih po regijama. očito nesvjestan scene dolje pred nama. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko. "Pogledaj samo šta se dogaĎa. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda. "Ta će privreda svakako bujati". To će biti kritično. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra. "Ti si već prihvatio njihovu strategiju. ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu." Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. Stvari se brzo mijenjaju." "O. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa. Nema više vraćanja. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. "Bio sam okolo po svijetu". to je moj moto." "Vidi ga". rekao sam. Reći ću ti nešto. Natjeran je da ode u penziju. zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju. spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u. ni u kakvom razdoblju s potporom. takozvano Čudo Masačusetsa. Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu. "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". promrmljao je. Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. u vremenima procvata i lomova. Bio je to već njegov drugi raspored. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. pokvarenog i osvetoljubivog. Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a.u doba depresije. Puno je razboritiji porast od šest odsto. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne. Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda. reče on posprdno. Skupićemo glave. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom. ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. Drugog svjetskog rata. "Moţda jesam mlad. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. "Čarli je nemilosrdan. Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe. ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. prihvatio se konsultantskog posla za MAIN. a tada. ali se nije dala omesti. a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. nastavila se kupati. ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo." 23 . reče. a bio je odlučan da ne postane talac. učinila za Boston. I to su podaci za najbolja vremena. On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni. pa i ja sam bio po svijetu". Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. "Ovo je meĎu nama". Mlada ga je ţena vidjela. reče Hauard tihim glasom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda. mladiću. Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. konačno.

Ti . Nabori na vodi su nestali. Znao sam da ga moram uvjeriti." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen. Bacio je olovku i zurio u mene. Stariji je čovjek nekuda nestao. "Nesavjesno! To je to. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati." reţao je. Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno. (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde. U tome ste za novac. ali osjećao sam se defanzivno. "Samo naprijed. Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. odglumio je smiješak." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku. ovo nije Boston. Stao je i promatrao dječake.s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji . a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu. "Vi ste u tome za novac.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega. Odmah sam osjetio olakšanje. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. Mlada se ţena penjala od kanala. Ja sam još mlad i tek na početku. moţda bismo zajedno došli do rješenja." To me streslo do srţi. Pitao sam se šta da učinim. Ovdje su stvari drugačije." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju. Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama.svi vi". Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela. Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. Sigurno sada neće popustiti. Sada". "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem. a svakako ne ţelim završiti kao on. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu. Hauard je star i ogorčen. Znao sam da to ne mogu učiniti. a isto tako i moja euforija. Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. Krenuo sam i stao uz njegov sto. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom. jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. "Učini sve. Pogodio me u ţivac. Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. "prodali ste duše Ďavolu. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše. a pruţio ruku pod košulju. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala. Borio sam se sa suzama. U grlu sam osjetio veliku knedlu. "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju . Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga. a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje. druga je prala rublje.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". Polako se smirila tuţna činjenica. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 . On je već propustio prilike da napreduje u karijeri.

Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. MeĎutim. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti. rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. stricu Franku . Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. Počeo me podučavati jeziku bahasa. to je bilo izvjesno. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. Tipično. vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. Čvrsto sam zaspao. 25 . Klaudin. Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. "Nema potrebe za namještanjem brojeva". Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. zmijama i nekvalitetnom vodom. Čarliju. Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada. Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan.pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao. Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. rekao mi je. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica. ali je za sve osim majke bio Rasz. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. Zvao se Rasmon. Velik mi je teret skinut s leĎa.Hauardu. Odredili su da ja ispunim taj uslov. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare. Utemeljen je na malajskom. Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo. Einaru. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka. koji je sluţbeni u Indoneziji. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji. znaš kako se ponašati s insektima. En. ne duţa od dva ili tri dana.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim. ali nemaju pravo. nezavisno od mojih zaključaka. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni.

bioskopima i skupim samoposlugama. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti. Kad bi me. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. šalim se i smijem se s njima zajedno. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. Potajno sam. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. koje sam prije jedva i primjećivao. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka. Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. 26 . da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. gutača vatre. Nisam znao odgovor. Tu veče ću zauvijek upamtiti. Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada. postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. koji su. bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. No kad sam tamo prispio. udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. dijelim s njima grad. na primjer. Kako je postajalo kasno. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli. šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. predstavljali jedan drugome. oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. u otmenim restoranima. To je. zagrlili se i otišli u svoje sobe. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. Toga sam i prije bio svjestan. muziku. čija bi odjeća. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. prema mom riječniku. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska. Osim toga. Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. Još sam nešto zapazio. sada su bile mrska pojava. meĎutim. hranu. opet.

Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. a drugi sjedili u prenosivim stolicama. ali čiste saronge od batika. Niko . Ljudi su očito bili siromašni. Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. i tada bi odredio vrijeme sastanka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako. Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga. bankar. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena. nije 27 . planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. Drţali smo skrivene karte. gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. Kad smo stali. a kad se konačno i odigrao. traţilo se od nas da popunimo neke formulare. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa. morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. ali su se ponosno s tim nosili. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom.nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak." Rasz je sjao od sreće. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. ta je igra bila smrtno ozbiljna. Kako su telefoni rijetko funkcionisali. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima. nude me čajem. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. Imali su na sebi rijetko tkane.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima. Bilo je to kao da igramo poker." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. Bilo je to kao da igramo poker. nešto mi je jako smetalo. koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova. Što sam više vremena provodio s tim ljudima. bankari su imali tabele i grafičke prikaze. Veče je bilo vedro i lijepo. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda. general ili američka ambasada. Kad bismo stigli. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju. Kad sam se opet uputio u Bandung. Ipak. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. Drţali smo skrivene karte. Konačno bi se pojavio sekretar . Na primjer.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati ." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo. Bez izuzetka. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang. "Znate. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra. neki su stajali.

kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima. Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara.magičan zvuk gamalona. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače." Bila je to sjajna predstava." Rasz mi objasni. Mi ćemo vam prevoditi. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. Osjetio sam i strah. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni." Gomila se jako uzbudila. Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. Pošto je dovršio izbor iz klasike. Saudijska Arabija. Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće. iz starih tekstova Ramajane. Nikson je odmah prišao karti. "Daj ovo Svjetskoj banci. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka . viši od svih ostalih. kikirikija i klinčića. Imao je oko stotinu lutki. tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. "Popularni političar iz Bandunga. Viknuo je: "Stani. šok i bijes. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. kolačićima i satejem. sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. sitno prugasto odijelo. stajao sam u toj gomili ljudi. Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru. Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. "Vrlo svjeţe meso. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. Kuvajt. "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima. Indonezija je suverena. Rasz mi šapne. "Dalang svira svu muziku sam".Palestina. pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. Nudili su me vrućim čajem. Irak. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku. "Muslimanski psi. ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije." 28 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta. Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara. Sirija i Iran." nasmijala se. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. muhamedanska čudovišta i islamski vragovi." Tada je započela muzika . instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. na nekoliko jezika. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je. Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha. "tek skuvano. cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima.

vriskali i prijetili šakama. "Svakako". Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora. Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje. pištali. "Jer takav je plan. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. A odbaci Indoneziju. Pokušao sam se braniti. "kao što je Holandija bila za naciste." dodala je druga. je li tako". Moţeš izabrati. Zadrţi Englesku. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas. pojedi Kinu. koja je diplomirala engleski jezik. "Tipično za Amerikance. "U redu je." Traţila je pravu riječ. Pokušao sam se braniti. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina. Hrpa groţĎa. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast. Kasnije smo se svi povukli u kafić.Svjetska banka. Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. primijeti jedan od mladića. "muslimanski svijet." "Pošto uzmete svu našu naftu.. sjedila je meni nasuprot preko stola. Početna stepenica. ali nisam bio dorastao zadatku. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson ." jedan od njenih prijatelja pomogne. Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga." reče. "Mislim da bih morao otići. Naklonili su se i nestali s pozornice." Ja nisam baš bio tako siguran." rekao sam Raszu. pitala me. On stavi zaštitnički ruku meni na rame. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa. "Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara". "Ali Vi radite za Svjetsku banku. "GroţĎa. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar. Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego. dodao jedan od muških. da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor. nastavi ţena. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim. "Tačno. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to. ali nisam uopšte bio dorastao zadatku. Ljudi iz publike su negodovali.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz." "Vijetnam je samo jedna dionica". "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske. "Indoneţani su vrlo svjesni politike. protestovao sam. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar." 29 .." "Prava je meta".

Nije preostalo puno vremena.Britanca imenom Toznbee. Toznbee je to vidio. Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari. U sjećanju mi je ostao taj dalang. uvjeravao sam sebe da Einar. Istorija dokazuje da je vjera . čak i više od hrišćana. Već su dosta blizu uspjeha. Narodi kao naš tonu u siromaštvu. da postane najveća imperija u istoriji. ali Sovjeti neće izdrţati. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči." "Arnold Toznbee je to rekao". Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. tvrdio je jedan od njih. "Da. Zovete ih radikalima ili komunistima.odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. bio sam zapanjen.duša. sudbinu neće izbjeći". Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice." "Kako strašna misao". Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". "Jer". vjeru. "a tada ćemo navaliti kao zmija.esencijalno. tvrdio je jedan od njih. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu. Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski. Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. reče ona sporo. primjere iz istorije i biološki imperativ. taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija. Svi su se oko stola pogledali. a vi se brinete o nafti za svoje automobile.a posebno njegov voĎa. Ljudi umiru od gladi. "a tada ćemo navaliti kao zmija. "Zapad . Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. reče. Mi muslimani to imamo. a ni supstancu iza svoje ideologije. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. vjerovanje u više sile ." "Doći će i naše vrijeme". Oni nemaju religiju. SAD. meĎutim. čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. . da vidim i drugi aspekt tog pitanja. Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. Mi jačamo. "Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima". podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. Ukoliko se ne promijenite. "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku. Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje. već izmeĎu hrišćana i muslimana. Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. pitala je. "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove. Dakle mi čekamo. Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode. pitao sam. Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 . Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista. Kako se pokazalo.

prostitutkama i uličnim deranima. Osim toga. Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. jedno od najbogatijih u istoriji. nije faktor te formule. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu. kriminalu pokazuju da naše društvo. za gradnju elektrana. Svakako.ili direktno ili indirektno . Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. Uvjeravao sam sebe da Einar. da . ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci. koji hrane gotovo sve naše poslove. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora.ali jesu li nevini? Naravno. zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. Naše vlastite statistike o nasilju. 31 . a moraće i štedjeti na obrazovanju. aerodroma i industrijskih postrojenja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine. oni nerazvijeni su nas opskrbljivali. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju. Prirodni izvori i jeftina radna snaga. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore. bi li se moglo promijeniti. davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje. Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore. a dolaze iz zemalja poput Indonezije. nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. depresiji. ali nemaju moć. Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost. Lutao sam gradskim ulicama. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih. razvodima. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). ostavivši po strani intelektualne argumente. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. zloupotrebi droga. u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC). a ako nije. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća. Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. milioni nas zavise . moţda s muslimanima u prvim redovima. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu.

vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. a poput Britanaca sedamdesetih godina 18. zašto u Indoneziju." Pitao sam zašto. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. utemeljivači ove zemlje. a sve bi to postojalo samo za Amerikance. slobodu i traţenje sreće. Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov. Tad sam se sjetio sna. u Parizu. Mjesec je sjao. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. a miris orhideja ispunjavo je vazduh. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. On se uspravio. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. saznao sam da je Mek Hol. ali nisam imao pojma koliko drastično. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. Očekivao sam krst. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam.ideju. sjeo na krevet i upalio svjetlo. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. Bio je i elokventan. En i ja sreli smo se. a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata. dakle. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental". ali nisam imao pojma koliko drastično. En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava. kako bismo se pokušali pomiriti. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. Sada sam. Uz to. zaštitili izvore vode. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . Znao sam da mi se ţivot izmijenio. imali viziju o pravu na ţivot. prema dogovoru. Čini se da se istorija ponavlja. Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. On se sagnuo i podigao nešto na rame. Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO). S čela mu je kao krv kapala mast. ti bi vidio drugačijega. uključujući i naše. Razumio se u ekonometriju. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. na mom putu kući. tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu.upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima. Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. zagonetni osamdesetogodišnjak. zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. Poput kolonijalista. u Oregonu. Izgledao je poput Karza Granta. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao .kao onaj u Vijetnamu .

"Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto." Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. Bilo je doba ručka. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u . Obuzela me malodušnost. rekli su da ništa o njoj ne znaju. Odagnao sam tu sliku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. "Osam odsto godišnje. Konačno sam se uspio pribrati. Ustao sam. Ţena je prišla bliţe. Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije. već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. "Otpuštam Hauarda Parkera. kad njegov mentor. Leţao sam. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. No na pameti mi je bila Klaudin. uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. Ustao je i pruţio mi ruku. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno. Uza sve ostalo pojavila se bolest. Odlučan da se ne prepustim tjeskobi. čak i više. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste.ili čak sam. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". "Dobre vijesti. Upravo ste unaprijeĎeni. "Čestitam. Otišao sam da je potraţim. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam. ali mislim da sam ih digao iz kreveta. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. rekao je. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. ali nije to bila ona. Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. 33 . ali me podsticao da doĎem već poslije podne. Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona. Tada sam zurio kroz prozor. Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam. Ne moramo ulaziti u detalje. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. čini se. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. Klaudin me iskoristila i odbacila. Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. ubijena. očito ljutiti. Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom. (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. potisnuo sam svoje osjećaje. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram.

Uprkos svemu. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom. Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično. Beč i Vašingon. Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. Gvatemalu. Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne. To me ipak malo razveselilo. Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i.a neki od njih bili su dvostruko stariji . Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. Istinu govoreći. Sve leţi u povjerenju. na matematičkim modelima. Upoznao sasm vaţne osobe. sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije. Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti. Kad me neki mladi drski ekonomista.i moja tjeskoba . Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama. na teoriji vjerovatnoće. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. konačno. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran.su se izgubile. ukočenom predsjedniku Svjetske banke. ministru odbrane Dţonu Kenedsa. moja je ekspertiza bila jako ograničena. Mormino je bio u pravu. 34 . London. smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. i ." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi . sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. pitala je tada. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. Moja bolest . promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta. Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo. "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". Ona će me nazvati. Karakas. sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto. I to je funkcionisalo. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. (XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. uključujući i iranskog šaha. Dok sam tamo sjedio.sumnjao sam . sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću.na svojoj vrlo razmetljivoj taštini.

Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko.i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti. ako ništa drugo. činilo se da su istog kova. Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. materijalne. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima. da svijet preobrate u kapitalizam. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije. kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 . Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar. Lideri modernih oligarhija. umjesto u skloništu od kartona. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja." da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. Grčke. Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta. o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima.moji pretpostavljeni i ja . industrija je nicala poput cvijeća. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos. Konačno se i ta perspektiva izmijenila. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. Rima i krstaških ratova.čini se imamo koristi. Tada sam postao razočaran. Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti. čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima. Naravno da mi nismo prvi koji to radimo. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide . Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata. budućim pokoljenjima i prema Bogu. te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo.

ali uz velike finansijske probleme . I tako sam postao uvjeren. Kolumbija je odbila. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac. "Da bismo pokazali kako to cijenimo. nego kao glavnog ekonomistu. godine. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. Kako je tamo bilo uobičajeno. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa. Godine 1903. govorio je medenim glasom. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. 1889. a budući da govorim španski. istrebljenja vrsta i genocida. Francuzi su se snaţno potrudili. Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. "Napravio si odličan posao". Počevši 1881." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972.ipak. Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija. U stvari. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 . i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. gotovo uvjeren. Konačno. projekt je završen. Bili su diktatori. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi. Vojnici su se iskrcali. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju. Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. umiranja od gladi. zagaĎenja. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. To je zvučalo tako legitimno. usko povezanih s Vašingtonom. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. zlopotrebe droga i nasilja. koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom. nešto što malo ljudi ikad dobije. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova. Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. za vrijeme pravoga tropskog potopa. Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije. Uspostavljena je marionetska vlada. dajemo ti priliku tvog ţivota. Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe.u retrospektivi to je bio proročanski početak. a ako bih trebao kakvu potvrdu. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. iz privatne kompanije. inspirisao je san Teodora Ruzvelta. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica.

Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima. Za razliku od Kastra. Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. Gvatemalu. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. Monroeva doktrina. Njegov malobrojni narod. Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu. panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. Nikaragvu. posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. Kubu. šuma. isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. zaustavljen na semaforu. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . MeĎutim. Argentinu. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. godine. Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. a ne ljudi. godine. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . bizona. Svoje prve večeri u Panami. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras.lijep. harizmatičan i hrabar. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. W. da je bog. Salvador. koji broji dva miliona ljudi. ali nije se zalagao za komunizam. Buš). Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. Kolumbiju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. odredio uništenje Indijanaca. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. virio sam meĎu bučne brisače stakla. Peru. Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga. Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih. Čile i Paragvaj. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. gdje su mu roditelji bili učitelji.

ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija. Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime." rekao je. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. transportni i agronomski sektor te male. svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama. Bio je visok i vitak. nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine. objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu. imovine naftnih i drugih privatnih kompanija. Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi. Mogu postati bogat. "Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama. Mislio sam o svom poloţaju. On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . Tropska oluja lupala je prednje staklo. Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi . Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove. takoĎe.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata. uključujući i Vijetnam i Indoneziju. tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle. prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala. Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim. izvrdavanje.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike. ali sam je suspregnuo. Bilo je to. Znao sam da on nije prvi . upustio se u rizik.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. naravno.na suverenitet nad svojim narodom. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera. vojne komandante u njihove ustanove . Cijeli niz budućih predsjednika SAD . slavan i uticajan.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili. očito se ponosio svojom zemljom. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju. ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom. u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. Vilson i Frenklin Ruzevelt . na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca . a sve to samo jednim udarcem. Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike ."Omarov ideal je sloboda. Torihos je.najzapaţeniji Taft. a nisu se ni potrudili da ga nauče. a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. moţda i tragičnim razdobljem. Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu. Kad se taksi počeo kretati kroz noć. 38 . Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku. sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status. Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica.lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega .osjetio sam drhtanje niz kičmu. Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama. Govorio je engleski. ali vrlo vaţne zemlje. Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. provala krivnje bljesnula je u meni. svladale su ga emocije. Napokon.

"Hvala. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama". Fidel mi je prišao. "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi. traktora koji su vukli brodove preko ustava. "Ja ne govorim njihov jezik." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama. Kad smo se vratili u grad. Opasan čovjek. odgovorio je smijući se. Otac. (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. mati. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom." rekao je. a oni su se nasmijali. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. Kad smo prolazili. stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo. Pitao sam jesu li turisti. Onaj despot Torijos puno toga preduzima. onaj par nam je mahnuo. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku." Kasno poslijepodne. "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta. Zona Kanala je teritorij SAD." rekao je. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. Pitao sam jesu li drţavljani SAD. "Naravno. objasni on ponosno. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik." On me pogledao s gaĎenjem. Čovjek nam je prišao. kako mi se činilo. 39 . a ja sam krenuo njegovim stopama." Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios." Priznao sam da je to za mene novost." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova." rekao je. Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela. Neka se porodica pripremala na večernji piknik. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. vladao meĎu ovih pet ljudi. Pogledao me s nevjericom. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša. nasmiješio se i pozdravio na engleskom. "Djed je bio inţenjer. On je bio gonič mazge. "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. Lijep je ţivot u Zoni. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave. "To me ne iznenaĎuje.

raskošni domovi." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali. svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza. reče. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu. "Sada druga strana"." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. Tamo preko"." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu. ošišane tratine. gringo. Svi poslovi ." "Prestani srati po našem kanalu". "Fakti". Do nas je šepajući došao neki starac. reče Fidel. prodavnice i kazališta. a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći. Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima. reče. 40 . On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude. "Imam sluţbene papire. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu. "Ako doĎeš ovamo." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. ali reći ću ovo: Torijos pokušava." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. uzmi taksi do kućnih vrata. Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova. restorani. saloni ljepote." Slogan koji mi je posebno ohladio srce." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala. Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu. ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama. Na mnogim su zidovima bili grafiti.velike bijele zgrade." "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti. a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. To je moja dama. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam. to ipak nije bilo dovoljno. Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. sloţio se. igrališta za golf." Zatim mu je dao novčanicu. Kad smo usporili. "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora". "Da".samoposluge. okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac. "Ujak Sam. Fidel se osmijehnuo. "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. rekao je: "Hajde da nešto večeramo. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu. pokazao je nazad prema gradu. "Idi kući. "Dobro pazi. američki sudovi i škole. a teško da iko ima posao. Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta . Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka. "dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname. "To je prilično odgovarajuća riječ. To me podsjetilo na Dţakartu. ali siguran sam da daje sve što ima. To stvarno i jest zemlja u zemlji. "ali osjetićete ukus. Ma koliko mislio da sam spreman." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. brijačnice. moţda će to biti njegov kraj.

Grupa mladića to je paţljivo promatrala. Muzika. Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva. Izgledalo je kao da se igraju." "Da. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. Kad smo se smjestili. objasnio je. koncentrirali su se na plesačice. "On je gringo general u Zoni Kanala. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu. Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale." "Idite onda". vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji. Jedan je lupio Fidela po nozi. "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. Hvala. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali. Dok smo hodali dalje. 41 . Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja." "Sve je u redu".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima. "Nije me povrijedio. Konobarica nas je odvela u ugao. potpuno gole. Jedna je imala mornarsku kapu. jedino što su bile gole. a treća kaubojski šešir. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. Ona se okrenula. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. način kako su plesale. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode. "Šankerica je. zapuhano je promumljao na španskom. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. jedino su imale nešto na glavi. Imale su prekrasna tijela i smijale su se. Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu. pozornica . Tamo su plesale tri mlade ţene. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija. ali ne smiju prodavati svoje tijelo." Fidel me pogleda krajičkom oka. druga zelenu beretku. kao da se takmiče u plesu." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu." I otrčali su. "Ţao nam je. moj čovječe". Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname. Ostanite na svjetlu. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro. Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu. "Mogu raditi za šankom i plesati. "Ali budite oprezni. Stavio je ruku zaštitnički oko maloga. Fidel dade svakom od njih po novčić." Dječaci su se pogledali. "Moj brat". Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada. "Ništa se nije dogodilo. Fidel se njeţno nasmiješi." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. gospodine.mogao je to biti neki disko u Bostonu. "Oprostite gospodine". Stariji se nasmiješio. Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju. rekao je. To je ostavljeno strankinjama.

sjedajući u krila. okrenuo sam se k Fidelu." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu. kao psi koji paze na stada ovaca. Lice joj se iskrivilo od boli. braću." "Ne isključivo. kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci. Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. visoke potpetice." "Ne". Neki su sjedili za stolovima." "Susjedi. "molim te. rekla je. ali bilo je i drugih. Većina ovih djevojaka nema više porodicu . Druga je pak nosila samo bikini. Pogledao sam Fidela. vičući konobaricama. majice. Činilo se da su stalno na oprezu. "Ma hajde. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. Svi su se smijali. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti. "Osim. Nikaragva i Gvatemala. Klarisa je ispruţila desnu ruku. reče on ozbiljno." Pokazao je na konobarice." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. Ona je vrisnula i pala na koljena. kupiti malu prodavnicu. ove su prema ritmu zbacile odijela. rekao je." Prekinula ga je neka strka oko bara. One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. otvoriti kafić. pripijene haljine. "Istina. Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. On je zavinuo još jače. "Drago mi je da Vas upoznajem". Nosile su tijesne suknje. drugi se oslanjali o zidove. On je kimnuo. Neprestano su se kretale." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše. plešući i izmjenjujući se na bini. farmerke. muţeve.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski. Ţene su švrljale oko stolova. zar ne. Donijeću još nekoliko balboa piva. Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim. one su ovdje za dolare". momke." Dao je znak glavom u smjeru pozornice. Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje. "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku.. Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. "One su Panamke. i kad su one nove plesale. 42 . a onda početi iznova negdje drugdje. Salvador. "Klarisa". On joj je njeţno trljao leĎa. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše. Odrastale su uz mučenje i umiranje. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. Smijao se i vikao svom društvu.očeve. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke.. "Volio bih da je šala. Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu. "Ne šališ se. Muzika se promijenila u salsu. rekao sam.

Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi. Bio je visok i zgodan. "Pošto je šah ponovo ustoličen". Fidel je skočio na noge i uputio se k baru. Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata. dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici." Poziv je bio potpuno neočekivan. "Konobarice su izvan vašeg djelokruga." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. Te su ga tri zemlje fascinirale." Visok. prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče. šibica koja je upalila poţar globalnog carstva. Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki. mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu. Kao većina svijeta. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion. ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu. nastavi Torijos.ili barem nije spominjao . "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji. nije znao . hermano". Razgovarali smo o tome kako su se 1951. priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu." rekli su. Enrike. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin. Bio je sportski odjeven. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat. On. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. brate." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast. "Dobro. "Tranquilo. koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. meĎutim. dok ga je druga polila čašom vode po licu. 43 . Šah je došao na vlast 1941. "Moţete li zamisliti". "Smiri se. Prišli su grupi Panamaca. reče. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. Gvatemali i Iranu. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil. "Odvedite ga odavde. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Konobarica je pobjegla. upita Torijos. svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. "Sredićemo to. Enrike ima kontrolu. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo. Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom.

SAVAK. Jamajci. "Mi imamo Kanal." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav. organizovala udar.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema". "Bilo je to političko ubistvo. Vlada je promijenila proces agrarne reforme." Nasmješio se. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice. pa je okrenuo očima. reče Torijos. u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa. Kostarici. Kako bi se oduţila. Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan. Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako. Nikaragvi. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. On neće više dugo potrajati"." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. napravio je pauzu. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. Ukoliko preţivi. vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. Ali i mi smo zadrţali dah. i ja ih imam nekoliko. "Arbenz je ubijen". Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit". CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale. Santa Domingu i ovdje u Panami. nastavi Torijos. Kubi. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima." Torijos mi uputi ciničan pogled." "I najbolje svjetske tjelohranitelje. Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom. Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. "On je lično bio jedan od mojih heroja. "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit. "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu". To ne stvara puno prijatelja.o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA . 44 . Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit". Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme. "Njegova tajna policija. U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje." Namršti se. odgovori on. Političko ubistvo neće biti dovoljno. CIA je 1954. "Tjelohranitelji. "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici ." Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost. To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'." Znao sam šta slijedi.ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali. nemilosrdnim desničarskim diktatorom. ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima.

bez brana. Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj . Meni je potrebna vaša pomoć. Kine ili Kube. "Ţelimo učiniti ono što nam treba. našeg ambasadora u UN-u. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. pitao sam. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac ." "Oni su najjači klijenti Kanala.i zloglasnu narav.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci. kaţe Torijos "Tačno. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno. "Generale"." To me pogodilo." Naslonio se opušteno na svoju stolicu. 'Bechtelu'. "'Zapata Oil'. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu. novac od Svjetske banke i Banke za 45 . sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. čini se da se susreće s mamutskim zidom. "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se. Panama treba vašu pomoć. kompanija Dţordţa Buša. "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima. On bi mogao primati veće brodove. Električna energija. Moj zadatak. Kine ili Kube. Torijos je progovorio prvi." To me uzbudilo. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori. "Da. "'Bechtel' će biti izvan igre.vaš novac. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. Ali to nije dosta. Naravno." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana." On je zastao." Prekrstio je noge." "Ambiciozan čovjek. uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti. da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja. "Mi moramo posluţiti i kao primjer. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. jednog na nivou mora. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. da ." Mi moramo posluţiti i kao primjer. 'Bechtel' je pun Niksonovih. Niksonov ministar finansija. Isto vrijedi za promet i komunikacije. Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao. Fordovih i Bušovih prijatelja. "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal." Bio sam zabezeknut. svako u svojim mislima. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a." Nagnuo se naprijed i stišao glas. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc.

kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega.šire ulice. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. "Omarov ideal je bio sloboda. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite. kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. Ako je on. Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji. Morao je biti na oprezu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja. Arbenz. Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . Aljende. Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. svijet će pripaziti. odlučan da zauzme svoj stav. dublje luke.morao je to znati. već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim. MeĎutim." Ponovo se nagnuo naprijed. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja. Moţda ideali ne umiru. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake. veće elektrane. Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj. Dajte mi što je najbolje za moj narod.ili moţda baš zbog činjenice . Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. a njegovu zemlju okovala u dugove. pa me i šokiralo i uzbudilo. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . Kako će sistem reagovati? Tačnije. ovaj put je drukčije." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano. Gledao me je u oči. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu. iako je šah dugovao svoj poloţaj. Bez sumnje. a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio.morao je to znati. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Bez sumnje. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. kartel zemalja koje proizvode naftu. Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli. poput svoga idola Arbenza.

Neki od tih ljudi su radili za mene .postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha . moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi. Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala. a jedan je bio pomoćnik kongresmena. uglavnom mladih ljudi. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu.ili bliţu 1973. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. U tim danima izgledalo je da "mali igrači". godinu. saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . Ako sada razmišljam o tim razgovorima.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac. ponekad bi nas bilo samo dvoje. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje. Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi. Mi smo svakako imali svoje teorije. Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt". ipak. uključivši i zemlje OPEC-a. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 . mudre glave profesora s lokalnih fakulteta. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam. To su bili neformalni sastanci. morao sam se jako suzdrţavati. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti. meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac." Fascinirala su me svjetska zbivanja.moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena. uzimaju veći "dio kolača. naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD. koji svijetom putuje u prvoj klasi. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu. vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. u perspektivi gledajući unazad. U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije. Ipak. profesorskim statusima i doktoratima . poznate pod imenom "Sedam sestara". Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973. Postala je to zbunjena nacija. ali i frustracije. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. (XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena. Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. većinom su mislili svojom glavom. barem prema uobičajenim standardima. On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se. Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine.

a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. V. Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. Buša. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva. prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen. Buša mlaĎeg. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Meknamara je napravio i presedan. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave. a posebno načinom na koji je bila proučavana. bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare.M. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. bio je predsjednik Bechtela. ali tek se kasnije potvrdilo . To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V. mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane. do njenog predsjednika 1960. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova . Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo. u Vladinom kabinetu. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks. usprkos OPEC-u . nikad prije nije viĎeno. Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana.naravno u odsutnosti. nego i rukovodioca u kompanijama. Osim toga. ne samo menadţera u Vladi. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju. Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak.baš uz pomoć OPEC-a." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji. i 1930.ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja. Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika." Tako šta. MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT). dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane. sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa. 48 . razmjerno. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H. Na primjer. predsjednika Svjetske banke. Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima. analizirana i percipirana. i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka.

" Dana 16. Kazne za prekršioce bile su stroge. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva. bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona.39 dolara po barelu 1. Bio je potreban vodeći član OPEC-a. Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel. na 8. "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad". Saudijska Arabija. Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete.V. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći. U 18. "Mi to ostavljamo ţivotinjama. MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade. zapanjuje me nevinost onoga doba. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet. oktobra 1973. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. a njegov me odgovor šokirao. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka. januara 1974. torbu. Gledajući unazad. Dana 6. da to promijeni. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom. Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. ali ne i zaključan. To je bio početak Oktobarskog rata . na Jom Kipur. najveći meĎu ţidovskim praznicima. rekao je. uključujući najsvetije gradove islama . diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. Činilo se nevjerovatnim.Meku i Medinu. "Lopovima sijeku ruke. Godine 1974. kralja Saudijske Arabije. koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje. Mi.32 dolara 1. januara 1970. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem. Pitao sam ga o tome. uključujući Saudijsku Arabiju. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. javna smaknuća i kamenovanja uobičajena. Odbio sam poziv. rekao je." Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno.četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. glavnog grada svoje zemlje. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu. U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize. EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador.i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće.

ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama.povezali su se kao nikad. Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. a ono raste poput gljive. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. januara 1974.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. Ta će veza potrajati. Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. meĎutim. tri njena stuba . odnosno SAD.velike kompanije. na 8.39 dolara po barelu 1. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. Nadalje. a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije. Na dugi rok. Kratko je trajao. oktobra traţio je od Kongresa 2. Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. ali mu je učinak bio velik. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. Predsjednik Nikson 19. ta je komisija bila krajnje nezavisna. januara 1970. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike. Poznata kao JECOR. marta 1974. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar.32 dolara 1. Naftni embargo završio je 18. vijeku. Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga. ali su 17. Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač. Kongres u toj situaciji 50 . Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu. a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu. Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama. Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. a nakon 1973. Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma . posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama. postala je opsesija.a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. budući da je embargo završio. Gotovo odmah.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. meĎunarodne banke i vlada SAD . ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju.

treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to. Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje. Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo. a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. Koze su svakako bile samo polazna tačka. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana. meĎutim." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena. Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije. formula za uspjeh u očima kraljevske porodice.opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti . Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN. učesnike svjetskog dţet-seta. novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih . Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji. Kad sam već započeo. Budući da su detaljno proučili JECOR. Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. Prema toj formuli. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. one su bile bolna tačka za Saudijce. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti". a koji je postavio presedan. Ukratko.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta. njena privreda sve više isprepletena s našom. nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. jedino ulogu riznice. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena. Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine.i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus.

znači da. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine. drugo. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj. a bili su tehnički toliko 52 . Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama . mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema. kao primjerice. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta. naftovoda. oni bi bili potpuno irelevantni. barem ne u ovoj fazi. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku. stambenog prostora. Pakistana ili Jemena. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. bolnice. Prirodno je da će takav projekt. sjetio sam se onih koza. Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije. kanalizacije. pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. mikrotalasni sistemi. kad bi istorijski podaci i postojali. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani. I opet. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. bilo ih je premalo. postrojenja za desalinizaciju. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . širiće nam hvalospjeve. a oko njih ogromne industrijske zone. zatim trgovački centri. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. zatim. primjerice. komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti. ureĎene morske luke. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. Saudijci. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske. Kao prvo. Egipta. sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. autoputeva. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena . Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. takoĎe. Palestine. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a. dok sam radio na tim zamislima. Ako je moguće. Ti će nas lideri. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz.onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove. Zapravo. veličina zadatka . Saudijci mogu upravljati drugima. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije.

preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo. kako sam napredovao u tom poslu. ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency). Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. konzervativni muslimani biće bijesni. bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. "Bechtel". mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA . Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad.i to tihim tonovima. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. ali na sasvim jedan drugi način. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. dobiti i najbolji izbor ugovora.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati. "Halliburton". koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni. Osim čisto ekonomskog. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju.i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. Shvatio 53 . bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. MAIN. Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio. više nego kaubojskih krava. Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. "Brown & Root". "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze. čini se. Zapravo. a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju." Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima. uopšte. administrativni obračun. Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti. odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili. To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. ali oni potpredsjednici." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza. Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. bili su uvjereni i u isplativost. bazama za projektile.

Iraku. Štaviše. Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD. . a na 54 .odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. Naravno. Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas. s druge strane. Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. U retrospektivi. Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu. To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka.i vojnu podršku. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD. biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata). nego nekoliko dana intenzivno . a pojavile su se i glasine. Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo. industrijalizovani svijet. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku . Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. koje iznose milijarde dolara. nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu. Svakako. ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . Irak.djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. tj.koji se na početku pokazao tako kobnim .iako nikad duţe odjednom. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. Drugim riječima. mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . kamate na naftni prihod kraljevine. Ako druge zemlje kao Iran. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona. prije svega u Iraku. Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja. ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov. da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom. Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA. većina ostalog arapskog svijeta.a ako bude potrebno . UzbuĎenje je postalo veće. Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima. Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao. Siriji i Izraelu. uzevši u obzir ljudsku prirodu. Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj.

stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa. ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer. Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata. On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju.vrlo povjerljiva misija. Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu. ako odbiju . da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. A da bi nagodba bila još bolja. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. Zapravo.mogu ići putem Mosadegha. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti. Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju. pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije. naučnik na Institutu za Srednji istok.. ili." Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam. Nikad nisam bio sasvim siguran. a nekadašnji novinar. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN. Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona. Godine 1975. Princ V. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta. 55 . Lipman. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi.proces koji su korporacije mrzile. Postojala je samo jedna sitna prepreka. Tomas V. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije.. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo. vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike. To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane. što se nas tiče bio je u pravu. koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim. mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. Ipak. Informisali su nas da je to porodično pitanje.

Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. postajao je hrabriji. Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak.slabost prema lijepim plavušama. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora. odlazile bi kući punih bankovnih računa. Pristala je da kraljević V. Od mene je samo traţio da to organizujem. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje. kraljević V. Kako je vrijeme prolazio kraljević V. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. vjerujem.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju. imao je jednu slabost . Srećom po mene. Konačno. a kad bi ono proteklo. Moji su se sastanci s kraljevićem V. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj. pilot "United Airlinesa". a morao bih spomenuti i da je kraljević V. Libanci su postali basnoslovno bogati. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge. ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. s njom pokuša. Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. Na sreću. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama. bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. MeĎutim. i Sali. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom. To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka.. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. 56 . Cijenila je njegova visoka primanja. odrţavali tajno. Kraljević V. a ne kao sada računari. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok. Ljubavna veza kraljevića V. Njen suprug. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. koji je puno putovao i poslovno i privatno. stvorila je za mene poseban niz problema.. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. Robert Baer. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati. Od samog početka kraljević V. Davao sam velike napojnice.

koje su dostupne i u invalidskim kolicima. Ipak. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747. koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije. Planovi koje smo zamislili 1974. prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe. elegantnih hotela. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. 57 . na odredište. uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD. Ali. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija. Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje. modernih bolnica. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje. Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. Kraljević V. Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći.svi iskusni u meĎunarodnim projektima .pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. satelitske televizije. računara. Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok. ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc". (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. sve se moralo slati iz SAD. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima. restorana s brzom hranom. Troje ljudi koji su za mene radili . napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. bio je kompleksna osoba. Konačno je popustio. Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi.

u Jidahu od bubreţne bolesti u 80. garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori. Počevši krajem osamdesetih . poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. godini ţivota. nabavu oruţja i regrutiranje novih članova.. SAD su tiho protestovale. drţavni sekretar Dţejm A.. Krajem 2003. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. a zatim šef CIA (od 1976. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine. Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota.. omogućen mu je ţivot u izobilju. Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa. postala je. Umro je 2003. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa. Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud. vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu.. ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. MeĎutim. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima. Buš i njegov dugogodišnji saveznik. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group". (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy". dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu.000 ljudi.V. loveći ribe i šećući po plaţi. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni. "epicentar" finansiranja terorista. a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok. uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud. Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu. Milijarde dolara za ugovore. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata. U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija. do 1973. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija... Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila. Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3.. 58 . što je počelo 1974. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći.000 do 300.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca.. dvije najmoćnije dinastije na svijetu.. Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971. Baker Treći. i u razdobljima kad je Dţordţ H. čak i sekretarice kabineta.5 milijardi dolara. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije. tako kaţu neki obavještajci veterani. imale su bliske lične. Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100.). To je očito u slučaju Idi Amina. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. šefovi CIA na terenu. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma.nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao.. do 1977). U oktobru 2003. Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca".

a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar .da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. Brak mi se doduše već raspao. postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje. septembra bogati Saudijci. Niko nije provjeravao letove ni putnike. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. Osim toga. Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj. ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada. Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu. mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology).ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu.i mi. samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke. Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama. Do 1977. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima. Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam. Moja je već bila dobro krenula. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. i dao mu u ruke budţet. Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek. Ti ugovori uključivali su prvo . Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. Osim titule glavnog ekonomiste. već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj. Ti naši radovi . Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme. uključivši i članove porodice Bin Laden. Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne. TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole . ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune. "Old Ironsides.

a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala. Prvo. Ali sada. a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine . Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca. Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami. počelo mi je to odgovarati. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe"." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima. nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim. Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena. ukrašenim drvenim pločicama. posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u. sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice." Drugo. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan. Torijos će biti zadovoljan. Spustio sam "New York Review of Books"." Taj me govor nadahnuo. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova. Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima. Kad sam se vratio u Boston. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom." 60 . jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. Ipak. septembra 1975.na strani brane Gatun. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet). Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. one koje misle da je Torijos socijalista. Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. a gradnja je bila veoma bučna. Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane. gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. I treće. MAIN je prilično konzervativna kuća. Kolonijalizmu nema mjesta u 1975.djelo samo jednog čovjeka . Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina. Članak naslovljen 1975. Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen. te šaljivčine ovdje u kancelariji. uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. nadam se da mu svakako šalješ kopiju. predvidio je Omar Torijos 1975. a nije još postao partner. Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak. ovog simbola ingenioznosti SAD.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo. "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu. godini. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta. "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala. MeĎutim. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. Danas nema opravdanja. Dobro.

Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. ali on je odavno preminuo. Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books". ako bude nuţno. a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti. 61 . Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. ali naš se posao višestruko povećao. naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. ona nije pridonosila napretku globalne imperije. U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. Karter u je Bijeloj kući. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima. Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. jer "ako ih ne platim. Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . Ipak. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću. Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. koje se odnosilo na onaj dan 1972. Onda sam pomislio da me oči varaju. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu. pa će. Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi. a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti . "Time" ili "Newsweek". platit će ih CIA. Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima. Bacio sam pogled uokolo." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera. Svijet je motrio tog čovjeka. Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu. Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako. autor djela "Ponos i slava". Sad je 1977. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. dok će istodobno okovati zemlju u dugove.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu . Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. "Komičari". negdje u rubrici časopisa "People". Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa.a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore. Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. a ima u njega povjerenja. Grin je načas oklijevao. kao što su bolji uslovi stanovanja. dok će istodobno okovati zemlju u dugove.

Ali zapamtite." Osmijehnuo se." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike. rekao sam domaćici. Gledao me ravno u oči. zar ne?" "Pa. Tad sam se oslobodio. Vijetnam. Neće to biti beletristika . "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice." Pogledao me intenzivno." Bio sam zapanjen. Haiti.ili mi se barem tako činilo. "To upravo radim. "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera". Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola. Tad je on digao glavu da malo popije. Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu. "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja. "Hrabro. Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname. a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom. "Vaţno je pisati o bitnim stvarima.. Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama. rekao je. Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja. On se zagledao u mene . ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor. Revolucija u Meksiku." Bilo je očito da se divio Torijosu. "To je u vama. uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega." Toplo se osmijehnuo. kad se uzme u obzir vaš poloţaj"." Pokazao je na stolu "New York Review of Books". Ona mi pruţa puno više slobode. 62 . "Uz to volim pisati beletristiku. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. ali vi ste Graham Grin." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac. rekao mi je. ako se dobro sjećam. "Oprostite". Naručio sam kafu i kroasan s medom. Torijosu i problemu Kanala. jesam. "Lijepa knjiţevnost je sigurnija". "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji". Romanopisac se udubio u svoje novine." Tad je morao otići.. rekao sam. "Većina mojih tema je kontroverzna. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja. "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje. "U 'Boston Glabeu'. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'. odgovorio je. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih. da. "Da?" "Nerado vam smetam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo".

"Ne brinite se".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me. Kini. reče. No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude. Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa. Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. od Kermana do Bandar Abasa. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima." Okrenuo se i otišao. u Nikaragvi. Gledao me ravno u oči. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina. koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. nije arapsko. Libiji. On će vratiti Kanal. Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo. Ali zapamtite. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". Osim toga." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno. Salvadoru i Panami". njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili. često sam posjećivao Iran. Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka. MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. rekao je kad je ustao te smo se rukovali. Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. 63 . Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva. prošao ruševine Perzepolisa. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname. Konzervativci su se zaklinjali na osvetu. Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. Slijedila je duga i oštra prepirka. Iste te 1977. pišite o vaţnim temama. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore. a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Od 1975. "To je u vama. Godine 1962. do 1978. "General će opstati.

Barem to tvrdi. Libiji. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu . Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. Sve što nam sada preostaje uraditi. u vrlo odijeljenu nišu. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom. Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Kad su mi se oči konačno privikle. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. kao i okolina. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. Odveo me pored nekoliko stolova. Znao sam da puno riskiram. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. a ne nekim tko ima skrivene motive. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja. Vi predstavljate našu nadu. Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara. jest posaditi na milione stabala. vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom. "Vrlo ste mladi. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. Tokom vladavine Aleksandra Velikog. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj. Kini. Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. zračenjem koje zasljepljuje. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke." 64 . s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal. Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa." Vaţno se nasmiješio. za razliku od većine u vašoj profesiji. Nikad ga nisam upoznao. po riječima šaha. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme." "Pustinja je simbol. Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio.tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima." rekao je. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. po toj tezi." Sve to. Zamin je bio vrlo srdačan. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. Predstavio se kao Zamin.

Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva. "Da. "Vrlo stara oaza". Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama. objasnio je. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje. Mi jesmo pustinja. Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman. Ne traţim to lako. Tada se okrenuo meni. a kad su ljudi smješteni u rezervate." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara. gospodine Perkins. istina je. reče on. nastavio mi je drţati ruku. Sve to. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda .beduina . Zamin je nastavio birati. Puno ćete time dobiti. Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije. meĎu ostalima.dio smo pustinje." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji. Moţda će vas on šokirati. Ali još više. Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj. "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane. Odgovorio je ciničnim smijehom. "Pustinja je naš okoliš. dodao je Zamin. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje.moj narod ." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba. ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena. Kad je večer odmaknula." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. i pohlepa i bolje naoruţanje. otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. "Pitanje za vas. Traţeći najprije moj pristanak. "Vidite. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade. on ipak polaţe nadu u budućnost. na primjeri bizoni. "vijekovima prije Marka Pola. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. zar nije došlo i do uništavanja okoline". "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar". "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi". onda propadaju i temelji kulture. Moţete ga zvati Dok. ovdje je tako isto"." 65 . "Mi . Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju. Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio. "Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda.i pustinje.

njegovu čupavu bradu. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima.šahova i moja. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu. "Šah šahova.plosnatost. Mala prostorija nije imala prozore. i nešto je izustio kao da kašlje. ja više ne postojim. Činilo se da je to naša sudbina . "Vrlo jednostavno. U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. u sobi nije bilo drugog namještaja. kralj svih kraljeva. Sluţbeno. On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade. pomislio sam. gospodine.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati." "Zašto je to tako"." "Dobro došli." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj. "Vidite. Sluţbeno. Nisam oduvijek takav. A tamo nema ni nafte. Vaše naftne kompanije . gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu. "Vjerovao sam šahu. Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. vi svakako imate Izrael. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. ako ne vidim profil. MeĎutim. Tako ste vezani uz Izrael.koje imaju još veću moć nego 66 . Vjerovao sam njegovoj rječitosti." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih. "Nije lijep pogled. i svih nas koji smo ispunili tu misiju. ključan je Iran. oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo. Sjedio je u invalidskim kolicima. da će Persija odrţati svoje obećanje. Osjetio sam olakšanje. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. a osim stola. ja više ne postojim." Gomila pokrivača se pomjerila. Ajzenhauer. vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. i . Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. a zatim se vrati i sjedne do mene. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili. gospodine Perkins.tada sam spazio . Nikson i De Gol. kolica su zaškripala i lagano se pokrenula. upitao sam. Uistinu je groteskno". Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. koja je na Srednjem istoku. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa." Slijedila je duga pauza. Kad mi se oči priviknuše. Da. Zamin gurne vrata i povede me unutra. Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu. ali to vam je više teret nego imovina. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo. "Sigurno se. On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka. gospodine Perkins. ali sam ja to shvatio kao smijeh. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito. pitate zašto smo vas pozvali ovamo. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. Šah je u mene imao povjerenja". On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. šta kaţete. reče. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati.

"Isti je slučaj s vašom štampom. "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. osim šačice ljudi iz klase trgovaca. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj. to bi započelo novi trend. to je sve samo iluzija. taj šah neće više dugo trajati. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu. njegov vlastiti persijski narod. "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima. Čuo sam samo njegovo teško disanje. Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije. Vi trebate našeg šaha . Glas mu je bio miran i tih. Tako se čuje ono što se ţeli čuti. primijeti Zamin. Ako ode samo jedna firma kao vaša. kao da ga je iscrpilo naprezanje." Uslijedila je tišina. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio. nego svi muslimani svagdje . a zatim je opet sjeo. Ova vlast neće potrajati." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore. ali šah mora otići. ali najviše baš ovdje. nećemo vam platiti. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran.one nas trebaju. a piše se ono što njihovi ţele pročitati." "U to ne sumnjam"." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji . i da vam odgovorim na pitanje. mi ovdje ne ţelimo krvoproliće. Ali Dok je . a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak.ili mislite da ga trebate. rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju." "Zašto vam mi sve ovo govorimo." "Vi ne razumijete persijski jezik". "Moramo ovaj razgovor privesti kraju. Naravno. Vi ćete obaviti sav taj posao. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje. Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. Vidite." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu. da.izuzetak. s ljudima u njegovom krugu. Ako ode samo jedna firma kao vaša. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena.sada ." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. šaha više neće biti." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. vašu štampu većinom usmjerava i nafta. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu. Sjedinjene Drţave.Indonezija. to bi započelo novi trend. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. Ne samo Arapi." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. Vidite. Tome se nadamo. Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima. odgovorio sam. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama. Muslimanski ga svijet mrzi.

Rekao je: "Znate.kao i ja.nas. Nisam ni trenutka posumnjao. Rekoše mi da je taj klerik. Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak. Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja. reče dok smo naručivali naše drugo pivo. svoju pohlepu i aroganciju. Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku. (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima. penzionisani iranski general." Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni.šah u početku pedesetih. Ali se sad to vraća i progoni vas . ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha. "Upamtite moje riječi". Zahtijevali su njegov povratak. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. General je okrivio politiku SAD . Moraš otići odavde. "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini. Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. Ovdje se stvari raspadaju. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. "Da preĎemo odmah na stvar". čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". Poslije toga 68 . Znao sam da je moja informacija o vama tačna ." Uz večeru. Slao je pisma. Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . Jedne večeri 1978. Farhad. Zagrlili smo se i sjeli. Tamo mi ţive roditelji.posebno njenu podršku Izraelu. a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. kojeg nisam vidio duţe od deset godina. zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast. To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren. "Šahov pad bit će samo početak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom. ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960. Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot. roĎen 1902. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. rekao je svečano. kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. MeĎutim. gdje postaje priznati voĎa opozicije." Dodao mi je avionsku kartu. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom. čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. kad ste uništili Mosadegha. sve je dobilo novo značenje. Imam za tebe kartu za isti avion. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima. Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. Uskoro će doći do erupcije. Tada ste mislili da je to vrlo mudro . čovjek na sredini. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. general je bio nepokolebljiv." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. da vi razumijete istinu. Njegov otac. ali kad je to izjavio ovaj čovjek. "Sutra letim u Rim.

koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje. Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD. MeĎutim. onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. odobrio je misiju vojnog spasavanja. Čak i oni meĎu nama. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom. one nisu odgovarale normama. koji je opisivao Farhadov otac. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. nisu bili upućeni. svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. bile su to ujedno i iznimke od pravila.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. Bijes. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane. bez ikakve sumnje. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. Iran je pokazao. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. kad je izvještavao za štampu. Bila je to katastrofa. a kad mu je dijagnosticiran rak. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju. 69 . Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama. ipak. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. a zbog Panamskog kanala u trećoj. Dokova su se predviĎanja ostvarila. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. svrgnuti mule. u kompanijama kao što je MAIN. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. gdje je umro od raka. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. kao i mnogi naši konkurenti. koja je započela u aprilu 1980. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. U novembru 1979. i pokazalo se. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. predsjednik SAD. Kad to nije uspjelo. Za mene su te pouke bile neosporne." Nikad tu priču nisam provjerio. Dok su Saudijska Arabija. Pokazavši na kartu. Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. krenuo je u bolnicu u Njujork.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

Ali." Uzela me za ruku. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje. a zatim polako liznula kašičicu. "U redu". i . Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali. već mene." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. rekao sam konačno. a ne po sredini. Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe. a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. najbogatijim Kolumbijcima." Oklijevala je i gurnula šoljicu. Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama.meni . a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. "Moj brat se pridruţio tom pokretu. "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam. Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji." 73 . "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. Uvuklo se u mene nešto čudno. "Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako. sloţila se.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo. Dţone?" Nisam znao odgovor. Električna energija pomoći će samo nekolicini. "Što je s tobom". "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. Odjednom sam stiskao vlastite ruke. "Mrzim ga". Paula se njeţno nasmiješila. "Sebe. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike." Spustila je svoju kafu s mlijekom. "Što ćeš učiniti." Popila je gutljaj kafe. Oni su stajali na ivicama. a ţelio sam ja biti jedan od njih. Odmah sam osjetio neko olakšanje. pitao sam je. Čak i gore. čovjeka u sredini. da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost. o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata. promiješala." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama . Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana. nastavio sam. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. gusarima i graničarima.bio je to razlog zašto sam se grčio. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini. "S nekima od njih išla sam u školu. izabrali su stvarne svjetove. Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta. Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro. znao sam da ni sam u to ne vjerujem. "Pod jednim uslovom. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. samo s tim što sam to priznao. (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao." Podigla je kašičicu i naoko je promatrala. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao.

jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu. pa i ratova . mahali plakatima i pjevali. Bila je to inspiracija.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate. Poput nekadašnjih carstava. 74 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to. prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. Naravno.'Occidental'. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci. gladi. to je sistem utemeljen na merkantilizmu. bankama i vladinoj birokraciji . jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji." Zastala je. podsjećam te. Same institucije . ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Mislio sam da znam sve o njoj. Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički. Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja. sluţi sama sebi. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo.koje prijete korporacijama. Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima. 1968. akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima.. njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva.. "Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije . mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene. Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. pohlepna je i materijalistička.koje prijete republici. Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva." Pogledala je kroz prozor. Duša mi se razdirala. pitao sam.a nisu učinili ništa protivzakonito. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo. (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija.on i nekoliko njegovih prijatelja. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina. Republika je svijetu pruţala nadu. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu. Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. velikodušna tvorevina. u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem . moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva. samo su stajali ispred zgrade. Mora biti vrlo oprezan. To je dobar znak." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam. ali ovo. mislim." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. "Kako je postao jedan od njih". ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. "Nisam ga vidjela već dvije godine. ali bio je druga osoba kad je izišao. "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim. istukli su ih i bacili u zatvor ." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. je istorijska nemeza. Osjetio sam se potpuno smlavljen. Iznad mojih vlastitih dvojbi. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim. Ona je usredotočena sama na sebe. pokušavajući shvatiti razliku. Napala ih je vojska. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima. sa druge strane.

poput ţene kakva je bila Paula. Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći. Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala. mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. i ličnih dogaĎanja. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. krivnju i stres. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 . onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan. kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja. nikada više ne moţeš izaći. šta ona zna?" Ja sam.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu. Trebalo je i strpljenja. Bilo kako bilo." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede. ako još duţe ostanem. a ja sam se na kraju sloţio s njom. u tamnim rupama Evrope.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. Panama. profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. "To je bilo davno. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to. ali ono što smo sprovodili tim novim. Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri. Moje lično carstvo neprestano se širilo. naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. ljubavi. pitala je. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija.učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole. "Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. ţivot se mijenja. Ipak. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. biti trajno zarobljen. nije još bila sigurna. pak. imao sam više zaposlenika. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. Priznao sam i sebi i njoj da sav novac.

ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika. otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo. oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. godine. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. Kao što se očekivalo. A imali su i dublji smisao. Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". jednostavno sam ţelio van. Šokirao me. Dok sam još bio u Kolumbiji. Bilo mi je dosta. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju." Ovo je uistinu imalo smisla . a da se sakrije realnost u pozadini svega toga. stigla je vijest da je Dţejk Dauber. Nemoj im dati razloga da te progone. doda Paula. nemoj zamutiti vodu. 76 . daj im sve šanse da te puste na miru." Smiješila se velikodušno. Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978. savjetovala me. na turistička putovanja. "Onda učini to". Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno. "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen. mislim da će ti biti vrlo zanimljivo. otišao u penziju. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu. Zapravo. "Tvoj je ţivot laţ. ako ne i laţ. "Sve što te Klaudin naučila je prevara". biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota. GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru. slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. kao predsjednik MAIN-a." Dok sam boravio u Kolumbiji. moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula. umjesto toga. Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. na kraju. Ako imalo liči onome na engleskom.pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada. Neću postati krstaš.

na Srednjem istoku. Banku za razvoj Azije. iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. u Aziji i Latinskoj Americi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. Kraljevina Saudijska Arabija. 77 . u Aziji i Latinskoj Americi. ISKUSTVO Dţon M. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. Ali ono što mi je privuklo paţnju. Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. ekonomske prognoze. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. na Srednjem istoku. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. No. Na primjer. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru. Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline. ipak. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. Vladu Kuvajta. Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Ministarstvo energije Irana. potrebe za energijom itd. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal. Kad god bi se tako radilo. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere. Aziji. moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. Slijedio je dug popis klijenata.

studije ekonomske isplativosti. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. analizu lokacija goriva. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. Univerzitet Boston. Društvo za meĎunarodni razvoj. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. studije o učincima ekonomike i okoline. mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. OBRAZOVANJE Poslovna administracija. JEZICI Engleski. Metode vjerovatnoće. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela. marketinške studije. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. Osim toga. 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja. španski. Inţenjerstvo i ekonomika. lociranje tvorničkih postrojenja. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. ekonomske prognoze. prognoze potreba za energijom. Ekonometrija.

Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija. Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije.

januara 1971. Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. "Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. izravnim potomcima Inka. koji je sada rukovodilac. 80 . ali nikada nije dospio u novine. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima. pomaţući Kečunama. Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. demografe. Dţona Perkinsa. Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op". a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer. Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop". Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. autorka Paulin Kvelet. Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. Dţona Perkinsa. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. posao koji je izmijenio tok svjetske istorije. Rezultat: dobici su narasli za 60%. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi.

osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu. Njihove plate.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 . znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. a korporatokratija je napredovala. Svijet se pomaknuo. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret. Postali smo uspješniji i još štetniji. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande. pa čak ni za EHM. kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. pisanje mi je uvijek išlo od ruke. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. velikih kredita. sjedeći za svojim radnim stolom. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika. Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin. drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao. boţićni bonusi. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Dok je sa mnom razgovarao. Ja sam ih doveo. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. gledajući ljude koji za mene rade. Sada su ti muškarci i ţene. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. mučeći se tim problemima. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. Pisao sam. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim.

ta zemlja bila je potpuna banana republika. nudi metaforu. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. nije nešto čega se kupac mora čuvati.imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. . poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom. činilo se. o prividu naspram stvarnosti. ekonomista. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . vani.ne samo u moralnom pogledu. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. vodeći ekonomista. na svoj poseban način svako od njih bio je EHM. sociolog. već i u fizičkom i kulturnom . Stvari su se izmijenile. da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica. Čikagu. Konačno. itd. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. Kad duţnici ne mogu da plate. Primjer organizovanog kriminala. Navevši me na čitanje izmeĎu redova. Londonu i Tokiju. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot. koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi. 82 .ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. MeĎutim. Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao. Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. San Francisku. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi.finansijski analitičar. Gusari su odbacili koţne jakne. Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. onaj koji će nas dovesti do propasti . Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija.od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. Ako to ne mogu. Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova. pojavljuje se oruţje. stručnjak za cijene. Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD. Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu. Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. kao posljednje sredstvo. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo. a svi su sluţili interesima globalne imperije. Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. ekonometrijski stručnjak. Na neki način. znao sam u dubini duše da to nije tako.

Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina.često u helikopteru naftne kompanije. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva.obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije. Ponovo . Putevi i industrijska postrojenja. privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell". Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije. Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. odjeću. a njena posljedica bila je talas kupovine. Rekao sam to dijelom u šali. Bio je privlačna i harizmatična osoba. pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte.bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom. snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina. Kad je 1978.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila. Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno. Stekao je ugled kao populista i nacionalista. Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa . On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin. a ja sam ga susreo nekoliko puta. tamo će dobiti besplatnu hranu. a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . smještaj. privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro. Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. Bio je. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. na primjer. (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava. počeo kampanju za predsjednika. u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu. sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama. 83 . brane hidroelektrana. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama.

Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. ako i uspije pobijediti bez njih. inteligentni. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos.republikanca ili demokrate. nikad neće ostvariti svoje programe. potomak porodice Dţon D. Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. On je zacrtao temelje te politike 10. jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. u predsjedničku palatu u Kitu. "Exxon" i "Mobil". avgusta 1979. harizmatični lideri. ali ne i protivamerički raspoloţeni. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. Kao ni Torihos. Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. i da. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. Ovi ljudi bili su popularni.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. Bili su nacionalno osviješteni. Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller". za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. Te poruke nisu imale odjeka. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. Torihos je ţelio vratiti Kanal. Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa. Kao što su predvidjeli za Torihosa.najvaţnije korporacije. ni Roldos nije bio komunista. pragmatični umjesto dogmatski. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava." 84 . Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje. tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. Morao je hodati po tankoj ţici. ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje. Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije. Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka . ipak. Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni. meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom. Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. Rejčel Seint.koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta. sestra jednog od ubijenih ljudi. znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica. nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom.

a da će Hal ostati bez posla. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim. Mek Hol ga je otpustio. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. Sa stajališta profitabilnosti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost. "Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. on je znao da nema nikakva razloga". Pridi." reče jedan od njih. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri. savjetovao je. moramo biti tvrdi u borbi. dogodilo se nešto šokantno. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. usredotočio se na domaće poslove i znao je malo. iznenada i bez upozorenja. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski. sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. Po mome je mišljenju bio mutan. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji. a bio je stručnjak za matice i vijke. Bruno je imao odreĎen broj protivnika. Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco". Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje. Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora. moramo biti spremni na svakojake pritiske. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama. sa druge strane. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. rekao je misleći na Hala. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi. godine donio sam odluku. On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je." Kao da bi ţelio dokazati te teorije.. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni.. Bio je to vrlo teţak odnos. ili iskorištavati područja naftne koncesije. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti. o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. ako uopšte i jest nešto znao. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. Bio je to početak novog desetljeća. (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa. "Pa dobro. Usprkos tome. nisam više ništa mogao učiniti. "Budi na oprezu"." 85 . Osim toga. Za mene je Brunin odlazak bio razoran." Prvog dana 1980. a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima.posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a. Dţone. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni. ali mu to niko ne ţeli reći . Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina.

vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra. pitala je. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. Bio je ratni zarobljenik. Toliki od mojih heroja Itan Alen. u bitki kod Montreala. Popio sam pivo na brzinu. diţući se iz mora . a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva.onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. Sada. Pridruţila mi se Meri. Panama. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka.nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. a zatim više puta u britanskoj tamnici. kao što su Drejk i ser Henri Morgan. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja. koji su napadali i pljačkali. ali su ipak bili hvaljeni . Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. Tomas Dţeferson. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote. robove i zemlje koje nisu pripadale njima. Emocije me nisu napuštale. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja. Pokušao sam to odbaciti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. pretrpanim zatvorskim brodovima. Dţordţ Vašington. mlada ţena koja je radila za MAIN. Daniel Bune. na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. da nabrojim imena samo nekih . Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed. sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. Daniel Bune. uhapšen 1775. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton . pribliţavajući se planinama. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos. ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. slobodni i bez predrasuda. Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak.ostrvo Great Thatch na sjeveru. zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". većinom prikovan u teške ţeljezne okove. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im. Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St. još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva. Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. bio sam ljut. Često sam se pitao. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. ali me ruka nije poslušala. Dejvi Kroket. Kako smo jedrili po Kanalu. jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu.iskorištavali su Indijance. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. Kolumbija i Ekvador. a St. 86 . Johns na jugu . Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari. jedan par potpuno go bio je na pramcu. Osjećao sam se savladan ljubomorom. to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. Ipak. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu.čak i proglašeni vitezovima . Otvorio sam drugo pivo. uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje. Luis i Klark. Tomas Dţeferson. Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme.za svoja djela.

"Linester Bej". Nije bila stvar u mojim roditeljima. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu. Tiltonu ili Meku Holu. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. Kad smo se smjestili. na ljude koje sam ja iskoristio. mislio sam da. Ja sam bacio sidro preko ruba. Ali. Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati. Ona je vješto spustila glavno jedro. ali dvostruko duţu. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. stotine afričkih robova tamo su preminule . Ali nije mi uspijevalo. ali bez njene iskrenosti. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. Kad sam otvorio oči. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala. I zarobljeni su. "Sidrište za večeras. ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. ipak. bio sam ja sam. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot. Jedrio sam bliţe njima. Meri se odmarala na palubi. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. ona koju sam prezirao. Moj. Došla mi je bliţe. tijela. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama. A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 . More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob. zaliva i purpurno crvenog neba.puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. profinjeniji . zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući. Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. Odgovorna osoba. Pokušao sam sve to isključiti. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni. Sve je izgledalo vrlo idilično. Okrenuo sam se od mora. rekla je. Skočio sam. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. bivali sve više okovani tim sistemom. znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. ljudsko meso i krikove. kad mojoj zemlji treba nafta. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija. kao i ja. lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima. istrgnuti iz svojih afričkih domova. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. Pokazivala je preko luka krme. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu. ulazeći u prekrasan zaliv. zurio sam u veliku palicu. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. Meri je nešto viknula. tako opuštenu i punu povjerenja. U tom trenutku. Po nebu se prostro širok crveni luk. debelu kao palica za bejzbol. a brod se zaustavio. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro. a oni su." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. Moj je pristup bio znatno moderniji.

Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene. barem djelimično.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove. Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju. ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. No. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja. Istina je." Puno sam o tome razmišljao. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. Konačno je Pol popustio. Prvog aprila 1980. Povišice plate. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja.prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. ja sam već odlučio. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . biću zauvijek izgubljen. "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. penzije. Bio sam svjestan. Postao sam rob. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao. ali ni o čemu vezanom za politiku. Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. osiguranja i sl. Naveo sam svoju cijenu . Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. to teţe će biti izvući se. Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. (LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku. nije sve baš išlo tako. Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom." rekao je. Naţalost. sudski vještak . Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. Namignuo je i rekao: "Prvi april. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam. Pol Pridi nije mi povjerovao. Što duţe ostanem. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja. Začudo. pristao je. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. April je u Bostonu bio hladan i sumoran. nisam više imao posao. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja. i to je bio početak moje karijere.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak.

Karter je izgubio na izborima. američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti.zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori. Znao sam da mi je tempiranje ispravno. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. U retrospektivi.V. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao. Ako bude primijenjen. Paulom. bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama. Jaime Roldos je napredovao. bio je to novi zaokret sudbine. Kad sam pogledao u budućnost. to mi još nije bilo jasno. Moţda je Karter bio neefikasan političar. A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. On je svakako imao za cilj da 89 . Buša. Ričarda Čeneza. Kako sam čitao i novinske članke o njemu. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. ministra odbrane Kaspara Veinbergera. Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . Pobijedio je Ronald Regan. ali zapravo vode Vladu . Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu. svijet koji odgovara naredbama takve Amerike. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. Početkom 1981. on je anomalija. MeĎutim. Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. S druge strane. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje. sluga korporatokratije. Po mnogim standardima. Regan je definitivno tvorac globalne imperije. Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a. U novembru 1980. On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije. nekog statusa na granici ropstva. To bi bila njegova oznaka. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. on se sada čini naivno arhaičnim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom. Šta je sve to značilo na dugi rok. Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj.

Nova Reganova administracija. ne isključivši ni naftne kompanije. biti prisiljeni da odu iz zemlje. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. maja 1981.naftne kompanije. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA. a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu.i religije. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu. u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe. Mosadeghu. Bio sam zapanjen Roldosovom smrću. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. A taj je eksplodirao. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt. Bilo je to tako eklatantno. Nikad ništa nije dokazano. Odmah su krenule u napad. Omar Torihos. Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora. Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa. Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. u gradu Kito. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. a ponekad i prekinuti. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora. Ali se Roldos nije dao zaplašiti. ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD.moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. Znao sam sve o Arbenzu. Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti . On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore . Aljendeu. Sad vidim da nisam bio u pravu. U Latinskoj Americi bili su bijesni. preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera. ali ţivoti su im bili uništeni. Usprkos reakcijama iz svijeta. odbio je da bude preplašen. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. 90 . kad bi spominjao Roldosa. vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. Svijet je bio šokiran. Nisam nipošto bio naivan. upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. 24. To je bilo proročanstvo. bio sam šokiran. bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka.uklonile su sve prepreke. protivnicima korporatokratije. Poput Roldosa. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". jer su se pobunili protiv korporatokratije. s torbama punim prijetnji i isplata. Ali Torihos nije oklijevao. Usprkos tome. ali moţda nije trebalo da budem. Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte . ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. da će.

Poginuo je u avionskoj nesreći." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu. 91 . jula 1981. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi . Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. profesora matematike i pjesnika. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. Dobro sam poznavao "Bechtel". Sada je mrtav. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta. nije bilo suĎeno da se to dogodi. Ja znam da je u avionu bila bomba. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . sa šarmom i smislom za šalu. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. a učinio je to na fin način. Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD. ili Hozea de Hesusa Martineza. brodarstva i prometa.nafte. bakra. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije. on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka. jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa. i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA. komunikacija. MeĎutim. moga prijatelja i domaćina. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo. Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu.što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. Bio je pravi šampion ljudskih prava. uključivši i iranskog šaha.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. harizma i inteligencija. ruda. boksita i poljoprivrednog zemljišta. ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". pukovnika Čučua. već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu. koji je prezirao Torijosa. drveta. kako mnogi vjeruju. Tako su šefovi imali ozbiljan problem." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami. "Bechtel group Inc. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom. Torijos se suprotstavio tim ljudima. u panamskim planinama i nema preţivjelih. Bilo je to 31. trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981.

što sam se duţe bavio tim pitanjem. Vjenčali smo se. u Berkliju.nešto što CIA. voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa. Meni je bilo trideset i šest godina. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom. a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". maja 1982. U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć.i to pod zakletvom pred sudom. a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. meĎu ostalima i s Vinifred Grant. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. Da je Torijos poţivio. Istovremeno sam se uvjerio da 92 . Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska. Izlazio sam sa drugim ţenama. Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. Africi i Aziji . obrazovanju operatera. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. Naš se odnos razvio. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru. posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. Bila je veliki zaštitnik okoline. Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . Poslije smo odjedrili na Floridu. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. svoje porodice i domove. Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi. Ostali smo prijatelji. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. u Vest Palm Bič i iznajmili stan. znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze. Znala je slobodno misliti. stručnjakom za planiranje okoline. ljudskoj sklonosti greškama. Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi. Naţalost. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti.za koje sam bio plaćen . a naša kći Dţesika roĎena je 17. koju sam upoznao u MAIN-u. kao i one olujne noći. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata. mladom koleginicom.

Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. IPS i "Bechtel" istodobno . Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja. proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. a ne stvarati kiselu kišu. Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). "ESI Energy". Vinifred me potpuno poduprla. Kao što je Bruno i predvidio. To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. a niko mu se to nije usudio reći. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija.direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto. 93 . Bio je to posao visokog rizika. zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". spasile "koincidencije. Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj." Zapravo. Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. lobistima. Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji.. MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka. Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. Imao sam i prednost što je moj punac. a većina naših konkurenata na kraju je propala. Deregulacija je bila parola dana. "Prudential Insurance Company". Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije. bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša.ali nezavisno jedan od drugoga . takoĎe. Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. Dokazale su jednom zauvijek da se tzv. a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima.ili barem da budu konkurenti . Nas su. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". meĎutim. Kao dodatni kvalitetu. I naša kompanija je. osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi). da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola. umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje. Godine 1986. Godine 1982. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu. čija je misija bila. Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina. a pravila su se mijenjala preko noći. preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN. uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu. nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike. dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski). Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću. izmeĎu ostalog. "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu.

a nikad podalje od obale u arapskom svijetu. Egipta i Irana. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. konsultant u Stejt departmentu. MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. ali je onda napušteno. ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije. a spasena je 1984. Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna. Davno sam radio s vladama Kuvajta. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120. a bio je i pristalica Republikanske stranke. ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti. Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe. Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto. Dok sam ja 1980. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. Izrazio je čuĎenje." Godine 1989. Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično.50 na 5. A znao 94 . za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. Saudijske Arabije. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav. Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada. V. "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari . "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen. a 1986. Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. sa 4. spajanjem s firmom "Spectrum 7". Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu. Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti. To je bilo dotad nečuveno. Buš. tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". "Pitam se je li to zaista vrijedno". natoče kafu i sloţe svoje papire.nove investicije.50 dolara po dionici. bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. "Nadam se da Dţ. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita.000 dolara. Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. Dţordţ V. "Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. nastavio je tuţno klimajući glavom. kupila ga je "Harken Energy Corporation". na vrhu Svjetskog trgovačkog centra." rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli.

A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. odnosno doktrinom J. kakva je bila i moja. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male. i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. nezavisne kompanije. Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. Briga za društveno blagostanje. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga. a zatim ih kupile. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora.ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978. U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. odnosno imali su svoj udio. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. Druge su.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. a ne samo onoj uvezenoj. Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije. M. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . izvršni organi korporacija. Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. pak. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom. Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili. ali su obavljali slične funkcije. Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo. Namjera zakona bila je jasna . koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke.o cjelokupnoj nafti. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. MeĎutim. a ne 95 . Naposljetku.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

decembra 1989. Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H. ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. SAD napale Panamu. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala. koji je patio od problema slike u javnosti. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. a prema izvještajima. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija." Taj ekspoze koji je napisao reporter. Panama nije počinila ništa slično. govoreći da je. a završila 1989." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim. Povezano s ostalim problemima. Posljedica je bio razorni napad. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga. Političari. Somosa u Nikaragvi. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta.. invazijom na Panamu. dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti. njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington.Pinoče u Čileu. Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga. Vjerovao je da je CIA. Stroesner u Paragvaju. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi. tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike. bio opterećen američkim predsjednikom.poduprte Japanom. kao i G-2. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti. To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika. suverene Paname . Buša.. nosilac Pulicerove nagrade. D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku . na primjer . vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava. One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu. najjača grana vlade u njegovoj zemlji. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Šulc i Vajnberger 99 . juna 1986. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala. Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan. još trebaju. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način.svijet bi vjerovatno to razumio. takoĎe. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986. Noriega je. W. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. Prema izvještajima.

Znao sam da Noriega ima ličnu gardu. u razdoblju od 225 godina. da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. pogotovo što se tiče nekretnina. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju.poduprte Japanom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu. Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. Nakon bombardovanja. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju.. On je opisan kao zlo. snaţnih ljudi. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. moćnika. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. takoĎe. da je cilj u Panami. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi. izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik. koja je dugo trajala. Noriega je uhapšen. ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa. Činilo se. naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". izgradili propagandnu kampanju da me uklone. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. čudovište koje diluje drogu. Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu.koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. suverene Paname . osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD. ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora.. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. kaţe: Od svih hiljada vladara. U svojoj knjizi iz 2001. ima jednu zanimljivu primjedbu. ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način. Dejvis Haris. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. da zapale veliki dio grada Paname. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu". hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. bio je Noriega. dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . 100 . kao narodni neprijatelj. Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu. Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington.

Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN. Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). izopačenog diktatora. moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige. odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD. koje ostavljaju trag na milionima ljudi . Eisner piše: Smrt.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji. Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa. U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner".. Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi. dok sam bio u središtu svega toga. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu. išli su u korak za njima. Dok sam radio u Panami jako su me se 101 . urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju. uključujući i Vladinu politiku..uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. Tome je doprinio niz faktora. toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive. objavljenoj 1997. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje. Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . a ne objektivnost. Zapravo.donose ljudi podstaknuti ličnim motivima. Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog.

I ja sam postao profesionalni vojnik. Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje. Kartageni ili Havani. u Bocvanu. Još i danas imamo trgovce robovima. traperice. Još i danas imamo trgovce robovima. Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled. on učestvuje u mnogim bitkama. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi. Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. Na početku je naivan. na Filipine. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. patike. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci. Ali kako vrijeme prolazi. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. Tada krenu u potragu za očajnicima. zonu Kanala i diskoteku. Pretvara se u profesionalnog vojnika. Ti ljudi o sebi misle dobro. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. rezervne dijelove za automobile. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu. ipak.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno. Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. čak i gladuju. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. rezervne dijelove za automobile. koliko je podmukla priroda tih iskustava. ubija još ljudi i konačno očvrsne. MAIN mi je isplaćivao platu. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi. Ona u meni priziva sliku vojnika. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. patike. traperice. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. umjesto toga. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima.

Irak nam je bio neizmjerno vaţan. Uistinu. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on.i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. kako smo radili u toliko drugih zemalja. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji. Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. sistema odvodnje. Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. u Iraku se ne radi samo o nafti. jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne. Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. Nije bilo bitno je li on patološki tiranin. da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza. a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa .mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda. Napokon. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. U stvari. u Iraku se ne radi samo o nafti. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud. USAID. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto . Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca. On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece. Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. Riječ je i o vodi i o geopolitici. MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo. 103 . Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. Otkad je taj posao sklopljen. kao i s ljudima iz "Beshtela". puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja. njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu .

Početkom 1991. Globalna imperija je postala upravo takva. prelazila je sve granice. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. U 18. projektili. Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu. Graniči s Iranom. vazduhoplovstvo. U avgustu 1990. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu. proizvoĎači računarskih sistema. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije . Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu. Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize.usredotočili su se na Irak. Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. Kuvajt je bio osiguran. Sadam mu ga je sam donio. napredovanja u poslu i povišica plate.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. Kuvajtom. Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. Sirijom i Turskom. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata.jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. a ima i obalu u Persijskom zalivu. čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. Jordanom. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela. Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad. Saudijskom Arabijom. U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni. Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. Svi glavni igrači . Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen. vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima . vijeku Francuzi. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga. ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. Ljudi u cijeloj zemlji. činilo se. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 .projektne i graĎevinske kompanije. Dok je Buš traţio izlaz. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto.

Godine 1991. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. Osim ublaţavanja dosade.i vrlo neredovno . Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. ipak. ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. 105 . Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti. ipak mi je to bilo vrlo teško. Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost. prodao IPS. Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. pa čak i s pravnog gledišta. a da ćemo se prodajom obogatiti.ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition). Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja. Dobivati sav taj novac. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali . nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990. počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno. Riječi kao demokracija. dugovima koje nikad neće moći isplatiti. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele. ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. I ja sam napisao još knjiga. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. jedan se dio mene osjećao kao izdajica. Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima. No. SWEC je odobravao takav filantropski posao. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. Nastavio sam raditi kradomice . Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama. Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja.

Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. Granice je trebalo definisati. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo. suautorom moje knjige "Duh Shuara". Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. voĎen da bi ih snabdio naftom. bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. Desetog septembra 2001. Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš. To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. septembra 2001. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja. govorili su mi. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. Bilo mi je jasno da. Vrativši se kući.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN. Došao je novi čovjek. Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. Stigao sam tamo kasno noću. Bojali su se. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena. 106 . Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. ali on je. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. prije svega. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Kad sam se sutradan probudio. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. ako iznesem na vidjelo svu istinu. Tako sam ponovo prestao pisati. nisam preduzeo sljedeći korak. John's. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. tek je nedavno rezolucija postala hitna. Zapravo sam upravo tamo bio 11.

" Nastavio je to objašnjavati. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured. Sve sam to vidio na televiziji. Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju. "ali naţalost. pa sam organizovao let u Njujork. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. govorio je. izmjenjivali su poglede saosjećanja. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku. Toliko ih je skakalo. "Ne mogu se na ovo priviknuti". Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi. sada poznato pod nazivom Graund ziro. svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada. ruševine. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma. u nevjerici je klimao glavom. uţeţen miris dima. ali drugačije je biti ovdje. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji. ugljenisane ruševine i spaljeno meso. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. Ne znam. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti. I bilo je to više od jezika. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama. moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave.. Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima. začuo sam povik. oni koji su preţivjeli.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11. a još su bili naokolo. Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka. Iako mrki. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana. "Izgubio sam puno mušterija. Kao i svi ostali. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica. Dok sam s njima razgovarao. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače. taj trenutak nikad neću zaboraviti. Za ovo nisam bio spreman . puno prijatelja. "Vi ste naši prijatelji". uvjeravao me. neobično blag za godišnje doba. Bio je sunčan dan u novenmbru. septembra "Da." krikne čovjek na drugoj strani radija. mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra.posebno ne na ljude. "Moj Boţe. Prošlo je dva mjeseca.. Moj nećak je umro tamo gore. 107 . područje oko Vol strita." rekao je. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju. naravno. Kad sam se vratio kući na Floridu. Gledali su se u oči." Pokazao je na plavo nebo. "Njujork je napadnut. Kako sam se pribliţavao. Uništili su im šume.

Nazad u stari dio Njujorka. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. Većinom su bili sami i tihi. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Imao je sijedu. Neki su hodali udvoje i razgovarali. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. one na broju četrnaest. Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je. Znao sam da je iz Avganistana. ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. Promatrao sam ljude.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto. Trebalo je ići tako visoko." "Divno. Pogledao me. zavijen sjenom. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange." Akcent mu je bio jak. "Lijepo poslijepodne. koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. Policajac krikne na prespori automobil. Tada sam ga ugledao. Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. Na početku nisam mogao to zamisliti. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Sad je bilo ovdje na nivou ulice. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World". Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. Nije se dogodilo. Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. Ni neba ni svjetla. "Je li to tako očito?" 108 . "U ovakva vremena ţelimo sunce. a onda mi je sinulo svjetlo. alarm se ugasio. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu.

"Ovo je bilo moje oruţje. "Ne volim prosjačiti. mislim. Marka u Veneciji. a onda se malo nasmijao." Povukao je svoju bradu. gotovo crne." "Kašmir. "Sve moje drveće i kanali. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu. Ţelio sam da ostane. "Borbe. nema vode. hinduisti i muslimani. "Brojke. Kašmir." Osjetio sam knedlu u grlu. ali mislim da sam se sjetio. Nedavno sam posjetio Himalaje. "Oko osamdeset miliona u svijetu. "Brojke nam govore da 24. a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom. Učinile su mi se mudrima i tuţnima." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao. 109 . zar ne?" Oči nam se sretoše. Privredni savjetnik. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao. jedne od najbogatijih finansijskih institucija. depresivan osjećaj tuge i krivice. a da se ne smijuljim. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara. "Bili ste vojnik". "Nema drveća. Podstiče na razmišljanje o vjeri. Došli su Rusi. ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. Svojevremeno najviša bankarska zgrada." Pruţio je ruku i uzeo papir. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio. Na dnu stepenica zaustavio me znak. Uspio sam se dići i poći za njim." Vratio mi je papir. što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv." "Opijum?" Slegnuo je ramenima." Klimao je glavom. "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom." "Poslije toga. Indija i Pakistan. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. "Ili je moţda stvar u ekonomiji. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice. 14. Jedini način da prehranim porodicu. a ne u religiji." Spustio je ruke. činilo se da se izgubio u mislima. "Ne znam čitati." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu." Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku. sve je uništeno." Pogledao je popis. "Zasjeda. On se okrene prema zgradi njujorške berze. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu." "Svjetska statistika.000 ljudi svakodnevno umire od gladi. Njegove su bile tamnosmeĎe. "Ne." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo." "Ja sam bio jedan od njih." Dodao sam mu papir sa statistikom.to je koncept nacrta iza Vol strita br." "Da. Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta. "Ja sam zamalo postao jedan od njih. Dugim. Dijete mi umire pa uzgajam mak. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao. na raskrskici Vol strita i Brod strita .

Koincidencija.ne o onomu na televiziji. Ta riječ me zaustavila. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. Vol strit br. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote. već o Avganistanu onog starca. Nisam mogao odrediti uzrok. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava. tako blizu Vol strita. Nastavio sam hodati sporo. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. na adresi Vol strit br. a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine.ne samo o razaranju tornjeva. Tako blizu Graund ziroa. one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara. Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj. bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. 26. institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci. To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku. Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana. Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. već i o uništenim farmama šipka i o onih 24.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu. Zanimalo me što znaju o Avganistanu . Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. Pogledao sam uokolo. ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja.baštine vojnika . 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. Ali nije mi uspijevalo. a koristili su ga ljudi poput mene. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji. Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima. dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu. ali njemu nisam ušao u trag. banke koja je raspolagala novcem od nafte. aprila 1789. Udomljavala je i Bankers Trust. na više načina bila je simbol korporatokratije. Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson. savijen metal i veliko oštećenje na tlu. Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. Ja sam bitan dio svoje baštine . gdje se 30. 110 .000 koji svakodnevno skapaju od gladi. Sada kamena oko vrata više nema. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. Pitao sam se i šta misle o onih 24. Ta banka. gotovo s odbojnošću. Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan.

Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. Do 1930. Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. Malen. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. dugovječnost ljudi. Govorio je o Ugu Čavezu. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu. Nafta je u velikoj količini 14. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam. zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. Stao sam. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana. trube automobila i ljudsku vrevu. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. Godine 2002. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. Preuzevši industriju. Indonezijom. crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. obrazovanje. derao se nadjačavši buku saobraćaja. 111 . Gvatemalom. politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. Pitao sam se šta je s Panamom. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. Osim toga. Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. "Venecuela je na ivici revolucije". Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. našu vojsku. a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. preţivljavanje dojenčadi. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. Ekvadorom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. Poslovi su prosperirali. "Petroleos de Venezuela". o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. u varijantu korporacija. Iranom. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. decembra 1922. zaposlenost. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje.

psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). Polarizacija je imala posljedicu. Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio. ponovo su intervenisale okolnosti. Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu. činilo mi se da je moja priča već prestara. Opet sam počeo pisati. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. koji su Čaveza 112 . Morao sam je nekako učiniti savremenijom. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. u Juţnu Ameriku nekoliko puta. septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. srednja klasa je radila protiv siromašnih. cijene nafte su skočile prema nebu. Moj neprofitni posao odveo me 2002. a budţet Venecuele se učetvorostručio. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici. Što se mene tiče. do 2003. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu. EHM-i su promašili. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. Neposredno prije 11. septembar promijenio sve prioritete. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. Od 1978. Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. Razmišljao sam da odem u Avganistan. pojačavala se ljutnja. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. Kad je došao na vlast. demografsko se stanje radikalno promijenilo. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi. MMF je 1989. Kako je siromaštvo raslo. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. ali dok sam to radio. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob. EHM-i su krenuli na posao. Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. Venecuela je stavljena u pozadinu. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

koji nose sportske pantalone. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. Ipak. Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. savjetovali su mi Shuari. 116 . Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. Neki su danima pješačili dţunglom. Ako nastavimo s tom strategijom. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. Vozeći se putem. Ipak. sjetio sam se plemena Shuara. "Promijenite taj san". a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. potiho me odvedoše na sastanak. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. majice i sportske cipele. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. U decembru 2002. Dok su se posjetioci častili. iznenada sam još nešto shvatio. To je bilo posebno komplikovano pitanje. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika. to je bio moj subjektivni. MeĎutim. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. ostale banke. Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. MeĎutim. iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. Mi osuĎujemo ropstvo. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. Shiviar i Zaparo. Svjetska banka. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. Akuar. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. automobila i velikih nebodera. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. godine do 74 prema jedan godine 1995. kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. pa i onima za koje sam radio ja. bez bušenja . jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. Shuar. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu. mogli su otići gdje su htjeli.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. u dţungli. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995. MMF. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. lični stav. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. ipak. Godine 1990. opremljenih samo kopljima. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue.

Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali. Za vrijeme pauza. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. čim bi se vratili u kompanije. kad sam s ljudima privatno razgovarao. što je privlačilo insekte i gamad. "On nije više jedan od nas. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. radnike dočekali ekvadorski vojnici. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. On je to nazvao postom. objasnila je jedna ţena. nasade banana i polja manioke. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica. "Znate. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce. kao kad pas trese sa sebe vodu.. Koristili su eksploziv za ribolov." reče čovjek." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku. "Imali smo samo dvije mogućnosti. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. Moj sin. Pucali su na ptice. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama. jedan od njih mi je brat. ptice su ekstremno ranjive. iz zabave i za hranu.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori". pustošili su porodične vrtove. Osim toga. Konfiskovali su puške domaćih lovaca. Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu." Neki stariji gospodin je ustao. uključujući rijetke i ugroţene vrste. Ali.. rekao je." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje. kada ima plodova čonta." Stresla se. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće. tj. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. "Ja bih valjda znao. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. Oni su nam rekli da su. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. Kad dolijeću u jatima. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika. tokom ručka ili naveče. seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada. Pristojno su ga plaćali. kopali nepropisne javne toalete. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. One su bušile u mnogim predjelima uokolo. zagaĎivali rijeke loţivim uljem. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe. Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. U zamjenu za 300. a naftne kompanije naziva našim prijateljima. Dok sam tamo sjedio i slušao. a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda.

djela orla . čak i "divljacima". Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. U samostanima na Himalajima. MeĎutim. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi. o trećem milenijumu. petsto godina kasnije. Oni drugačije govore o novom dobu. jer ima misiju koju treba da izvrši. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. Uprkos različitim nazivima. vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli. Moramo se trgnuti i probuditi. Vozeći se na odlasku iz Šela. Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. Ni šakali nisu bili efikasni. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. racionalno i materijalno). Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. ipak imaju mnogo toga zajedničkog. počeće nova epoha. iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme. Nedugo nakon što sam se 2003. ali mislim da bi ga rijetki 118 . Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu. tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. Ako kondor i orao prihvate tu priliku. Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku. I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti. a "proročanstvo kondora i orla" je tipično. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju. nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. fudbalskih utakmica.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla". Tada u devedesetim godinama. Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. vratio iz Ekvadora. Kao ljudska bića. usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. oni će kreirati savršenog potomka. a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca. o eri vodolije. o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. što nam. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. EHM-ovi nisu uspjeli. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. kakav nikad prije nije viĎen. U posljednjoj deceniji 15.

učinak bi bio golem. Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak. MeĎutim. računare. nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava. posebno na Japan i Kinu.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe. znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni . Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu. naša funta mesa. a očekivao se i rast. aprila 2003. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje.te naftne porodice .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. sjeo za pisaći sto. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava.uključivši elektroniku. na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja. ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila.Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. Ako SAD preuzme Irak. To. U stvari. taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji. januara 2002. dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. No. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. izmeĎu ostalog. kućanske aparate i odjeću . Sadamov kraj. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje . Do početka 2003. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti. Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. 18. situacija bi se drastično promijenila. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. upalio računar i kao obično potraţio 119 . OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1. U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija.000 dolara po svakom drţavljaninu. čini se. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24. moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. automobile. naše okolnosti nisu normalne.

na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka. Članci su imali samo naznake saţetaka. odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama. ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji. aprila 2003. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka. Vijest od 18.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa". Ali danas je objavljena. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA). Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. g. Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj. mi bismo mu ih izgradili. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera. Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina. Šulc. 120 . Zaskočio me naslov. da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz. i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske." . odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova.gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. Bila bi to vrlo zgodna pogodba . Jedan je direktor Dţordţ P.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost. koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela"..zapravo dao mandat . Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. Bečtela. Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom. tj." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada. Rileza P.. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima. raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom. koji je dozvolio . uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR). kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi." Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom.. da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud. kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane. ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao. da se uredi zemlja. "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine. nacionalnom dugu i evrima. To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju. Istina. Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču. članicu "Halliburton Co. slično onome što sam lično poznavao.. posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. Šulc. ali se činilo da se priča pojavljuje. U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana.američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. bila je to samo slutnja.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. porobljavanju. podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta. za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. bol i krivica nisu neprestano mučili. kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. bila nastavak sramotne priče. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora . Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. još sam oklijevao. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. To je bio spoljašnji sjaj. prevari. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra. ekonometrije i statistike. a vrlo je povezana s nama. priče su jedva dotaknule površinu. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. Prava priča o modernoj imperiji. umovima. nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. zloupotrebe droge. Kao i toliki drugi. EHM-i. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. Unatoč nedostacima. Ta je priča prejednostavna. ali kao i saţetak o meni u MAINu. eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 . dušama ljudi po cijelom svijetu. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji. stara kao i carstvo. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava. ali sve će biti dobro. silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast . ostao bih zauvijek. zlostavljanja djece. ali ipak sam odgaĎao. zlostavljanja djece. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. gotovo nevoljko.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. A to. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van. Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. nacionalnih banaka i vlada. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. Kolumbiji. zloupotrebe droge. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš. razvoda brakova. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu.meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . Ipak. Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska.ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi. Panami. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike.dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. naravno. Prava priča je da ţivimo u laţi. silovanja i ubistava. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. Iraku i drugdje. jednostavno izbaciti te ljude. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati. Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja . što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. Konačno. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni. Nisu otkrili ni da je ta priča. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine. kao što naša kultura nastavlja oklijevati.

sedamdeset i pete. otvorilo im srca i duše. koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. još tada. A onda sam se dosjetio: riječi. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo. Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. a lojalni su Amerikanci reagovali. zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak.pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24. da prepile granu na kojoj sjede. Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ . ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga. Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson.Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". djeco moja. shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše. Ko se sjeća tog slavnog dana i godine. Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. Ta smo korporatokratija mi sami . da izgledi za bolji 122 . A oni su postavljali mnoga pitanja. Zaustavili su imperiju. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske. maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. Glasno traţimo izmjene.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. električnu struju i zdravstvenu njegu . neka energija ili katalizator. (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara. U njemu je bio isti članak Bechtel . korporacija i vlada . Pitao sam se šta ih je motiviraso.ali ne radi se o uroti. Jedva da je neko sada ţiv. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera. ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. 11. aprila.mi dozvoljavamo da se ona dogodi . vara i zarobljava. Mnogi su od njih bili imućni. hranu i odjeću.000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. ali ne moţemo. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge. Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja. Razabrali su istinu ispod patine. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe. Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. april. svjesni sljedbenici revolucionarnog rata.korporatokratija .da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi.što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. barem za Novu Englesku. U svojim srcima svi osjećamo bol. potpalilo je maštu domorodaca patriota. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. 18. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao. Počeli su se pitati. koji je sadrţavao tu iskru. korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea. To je vaţan datum. a milioni te mrze.

Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije. da se pročistim. Sad ću krenuti naprijed.. poslovnih ljudi. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati. Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. farmera i ribara. Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota. priču treba objaviti jer danas.i da napišem riječi ove knjige. Ovaj put neću se zaustaviti. a na štetu većine. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost.. Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu. da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina. Riječi. da priznam .. novac i moć da sve to promijeni. graničara. (Kraj) 123 . pisaca i govornika nije progovorila istinu. koji izvikuje svoje upozorenje.i velike prigode. Riječi. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom. dok šačica filozofa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune.. Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse. Ţivimo u vrijeme strašne krize . slobode i ţudnje za srećom. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. podignuće se i boriti za bolji svijet.a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi . Najvaţnije je. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave. vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful