Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. onda kada sam bio ekonomski ubica. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. ekonomske ili vojne potrebe. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. svesno ubijajući ljude. Na kraju. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. ţivotinje i rastinje. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama. izlazi na scenu. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 . Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. Kamo sreće da je tako jednostavno. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji. preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. Korporatokratija nije zavera. Moj zadatak je. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status. odgovarajuću ishranu. Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. čineći genocid nad starim kulturama. trošimo i još više trošimo. Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije. rekla bi. energetskim postrojenjima i aerodromima. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. bio deo relativno male grupe. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe.“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. Ideja je naravno pogrešna. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. na 74:1 u 1995-toj. onda izazivamo vraga. Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati.

Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. Dţeneral Motorsa. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. novca i prirodnih izvora. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. priča kako o tvom svetu tako i o mom. o prvoj istinski globalnoj imperiji. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi. Ispovedanje greha je početak spasa. Stanovnici grada. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. Godine 2003.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. udaljenog više od tri hiljade milja. Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. moramo preuzeti odgovornost. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo. naftnim radnicima. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 . Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. Najka. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi. dok je za nas to bio rat zbog moći. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora. koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. zagaĎenju i nasilju. EHM-i. Zaparen grad. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. Dţeneral Elektrika. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao. sna o globalnoj imperiji. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. Zaparima i Sinhiarima . Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. granična ispostava i vojna baza. ali dojmljiv. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. krči svoj put niz Ande.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. Imperije ne traju večno. glavni grad Ekvadora. Grad Šel. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. glavna pritoka Amazone. Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. porodice i zemlju. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. nastanjen uglavnom vojnicima.

a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM. U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. i 1992. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina.i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu. postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. nedodirnut i nevin. grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. a cijena servisa . U suštinmi. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2. 1968. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. Od 1970. Danas je za novih 1. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara. autoputeva. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika. god. aerodroma ili industrijskih postrojenja. zemlja primatelj mora sve to vratti. Znoj mi je navlaţio košulju. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD. 7. Ako je neki EHM sasvim uspješan. Naravno. prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. makaoi i jaguari su iščezli. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. bankarstva i inţenjerstva. više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. Naţalost. teškim metalima i karcinogenima. maja 2003. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. Na primjer. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati.više 6 . nezaposlenost se popela sa 15% na 70%. a u ţelucu sam osjećao kruljenje. duţnik nam i dalje duguje novac . kao što su nafta ili Panamski kanal. EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. našom vladom i bankama. Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . ona upravlja našim najvećim kompanijama.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. luka. voda zagaĎenih naftom. One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala. ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. U doba moje prve posjete. i iznos glavnice i kamatu. Hjustonu ili San Franciscu. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. dug tri stotine milja. on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade.5 biliona dolara. Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. Ekvador nije iznimka. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita). On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake.

MeĎu svim tim ljudima . potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. Venecuela. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . godišnje . U meĎuvremenu. bušenjima i naftovodima. Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći. Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. Naravno. a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004. onima čiji su ţivoti najviše ometani branama.što ostavlja oko 2. a cijena servisa . poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua. sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004. milijardama po cijelom planetu . ali su uspjeli u Ekvadoru. Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače. Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički. stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne. Uz to. prijete ratom protiv naftnih kompanija.5 biliona dolara. a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku. zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli. manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. mamutski sivi zid. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. Uistinu. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2. 7 . Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. septembra 2001.nalaze se potencijalni teroristi. Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške. neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet.milionima u Ekvadoru. Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. Ipak sam se najeţio. Uz nas su trčkarala djeca. naš treći najveći dobavljač nafte. Tada smo ostavili Banos iza sebe. Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza. čija je snaga 156 megavata. godine . za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. Njegov beton bio je potpuno neumjestan. Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom. 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji. obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima. kao i njihovi susjedi.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue.5 dolara za zdravstvo.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje.

onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru. Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete . Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. Ipak . Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. savezna drţava Nju Hempšire.kao toliko puta svagdje u svijetu . nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka. Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi. Bostona i Nju Jorka.a to je vrlo bitna opomena . Zauzimamo se za čovjekoljublje. pitao sam se . Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom.uz stipendije. Mi smo EHM vješti. koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira. oni koje mi EHM-i zovemo šakalima. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino.kao toranj iznad istoimenog grada. naučili smo to iz istorije. ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Kad sam roĎen u Hanoveru. RoĎen sam u srednjoj klasi 1945. jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. vrebaju u sjeni. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju. otvorene osobe. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima. odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice. Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. Na taj način sistem djeluje. Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata. razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila.kada će ti ljudi krenuti u akciju. a po definiciji je legitiman. poput Amerikanaca. Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku.reklo bi se arogantno . porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske. Činimo se skromnima i normalnima. Danas više ne nosimo mač. (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. vijeku. moralistički. Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet. i 19. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati.ako ne uspijemo. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka. Kad sam prošao pokraj čudovišta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni. Bio sam jedinac. 8 . Gledajući tu branu. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. godine. ponosno . on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu. Mi smo javne. na pozornicu stupa mnogo mračniji soj. Šakali su ovdje uvijek. Oba moja roditelja bila su Jenkiji. Karakasa. njihovi strogi. Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu. po svakom stepenu devet do dvanaest.

ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ). On o tome nije ţelio ni čuti. Bio sam osamljen . urednik studentskih novina. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. oni su više voljeli Midlbarz. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. "Šta će biti ako slomiš nogu". Pronaći ću savršenu ţenu. čeznuo sam za ţenskim društvom .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". Po mom utisku. u meni je kipjelo. a one su me zaboravile. Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate. Prisilu i Dţuds. i izdavao peškire u svlačionici. Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere .i strašno frustriran. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume. Nismo imali komšija.pa čak i sklonija tajnosti. Istina. kapitan dvije univerzitetske ekipe. drvosječe i fabrički radnici. bio je namijenjen studentima i studentkinjama. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo. Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. no ipak sam slijedio njihove ţelje. jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". ostajao bih sam na breţuljku. (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona. Znao sam da je to bilo i više nego šala. i ja sam popustio. Ipak. ja sam ih odbacio. Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno. pa iako je Braun bio u Ivz ligi. pitao me otac. a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada.graĎanima. kojoj je moj otac bio trener. Kad se šakali pojave. Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna. Počevši od mog četvrtog roĎendana. U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. no mi se nismo smatrali siromašnima. a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En. Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona. uzimao lopte za fudbalsku ekipu. bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. No. Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. grijanje. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. pitao je. a gotovo svi su bili bogati. stanovanje. sagradio djed. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom. koju je 1921. 9 . a ja nisam imao djevojku. voda. Postao sam počasni student. koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama".za seksom. Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama. a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. ali ja sam bio siromašan. hranio sam se u blagovaonici osnovne škole.

uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. valovite crne kose i očiju boje lješnika. izgubio sam stipendiju. a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. sjajan inţenjer. Diplomirala je 1967. U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. Njegov najbolji prijatelj. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En.kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. Moje su ocjene naglo pale.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku. Bio je to ključni trenutak mog ţivota. Farhad me naučio piću. optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. Pijani farmer. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. a on me mnogo čemu naučio. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Upoznao sam i En. Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo. Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. 10 . kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene. Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu. Farhad me podrţavao. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. podigao me i zavitlao u zid. Jedna se pojavila u liku Iranca. gdje su se nekada vodile borbe te francuski. Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. gorostas od čovjeka. Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. Ipak je Farhad bio izbačen. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. gdje smo dijelili stan. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo. ona me ipak primila pod svoje okrilje. koga ću zvati Farhad. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet. Kasnije iste 1965.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. igrao je fudbal profesionalno u Rimu. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. Vjenčali smo se. Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo . koja je bila u zemlji dosta nepoznata . Meni je godila njena paţnja. Obojica smo se preselili u Boston. U stvari. Otac mi je prijetio da će me se odreći. indijanski i revolucionarni ratovi. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. Farhad je uletio meĎu nas. On je na svaki način bio potpuno suprotan meni.a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . Enin otac. Prvi. na Fakultet za poslovnu administraciju. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled. En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. napolje na greben visoko iznad Oter Krika.

Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk. "Prepuna je nafte". Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima. Otkrio sam. 11 ." promrmljao je. a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA.upravo Amazon postati pravo mjesto. a ako jesam. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. Začudo. koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti. stavove prema roditeljima. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. gdje. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre. bio sam siguran da neću proći na testiranju. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota. kako je on isticao. s profinjenijom titulom. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu. MeĎutim. moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. rekao je. Ljutnja na roditelje. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu. moja zadnja pobuna protiv oca. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti .što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga. osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja ." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu. Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena. bio sam povodljiv. Nazvao sam strica Frenka. takoĎe kasnije. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu.ljudi koji razumiju domorce. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana. Jedno od njih bila je amazonska šuma. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio.

Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. spustio avionom u našu zajednicu. ali da njegov najveći klijent. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968. Bio je potpredsjednik u "Chas. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. Main Inc. Ma ne. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. imenom Einar Greve. pomislio sam. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. a ne Afriku. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. Svjetska banka. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije." (MAIN). pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. T. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. Ja sam traţio Amazon. a ipak sluţe interesima imperije. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. kao ni nekoliko godina poslije. Radili smo u Andima s potomcima Inka. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora. Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim. s profinjenijom titulom. Prihvatili smo ponudu. a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom.

"Halliburton" i "Bechtel". Tako se dogodilo da sam u januaru 1971. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine. a poloţaj im je bio zavidan. kao što su "Arthur D. 13 . Angaţovan sam kao ekonomista. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. koji se izleţava uz hotelske bazene. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. Indonezije. "Brown & Root". jedan s doktorskom titulom. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. pucati od zavisti. a moj ego je narastao. Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi.dva s magistraturom. Razgovor sa štampom bio je tabu. Konsultovao sam se s Eninom porodicom. "Stone & Webster". Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. To se jednostavno nije tolerisalo. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. MeĎutim. Iako su sve to bile samo maštarije. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci. uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje. otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije. oni su strašno zakazali. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. Diskrecija im je bila simbol. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike". koji su imali savršene preporuke . panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. oni su mi savjetovali da prihvatim posao. Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. nego su i dobro zaraĎivali.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe. Little". dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora. Einar me angaţovao kao ekonomistu." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao.

Pitao je za En. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor. Kad je bio u kancelariji. znaš. Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo. bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica . Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. običavao je reći Einar. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao. Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu. "imamo za tebe velike planove. ostajete zauvijek. a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu. "Točno po planu". rekao je. za naš novi stan. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju. "Tačno po planu. bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu.i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila. su bile samo četiri ţene. ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 . Procijenio sam da je malo starija od mene. MAIN je bila mačo korporacija. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Vaša je odluka konačna. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt. koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu.. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu. Ipak. "Svakako.. moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove. Jednom prilikom čudno me pogledao. MeĎutim. Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. imamo velik projekt u Kuvajtu. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. Bio sam nedavno u Vašingtonu. TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu." običavao je reći Einar. "Ne moraš biti zabrinut". uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave.pa čak ni Vaša supruga." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način. rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi. Kad jednom uĎete.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu . nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. Na profesionalnoj poziciji 1971. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje).

Tada ćete morati birati. "Halliburton". uključujući i vojne baze. Main." Zatim se uozbiljila. posebni konsultant "Chas. s Prudential Centera. i s titulom. Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti. "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. Inc". nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa. Klaudin Martin.Einar. naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon. bio je skrojen na poseban način samo za mene. u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. "Niste jedini".pa čak ni Vaša supruga." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom. a ona mi je pruţila ruku. Kad jednom uĎete. NSA. kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije. Prije svega. ostajete zauvijek. Pojma nemam ko ju je plaćao. "Biću potpuno iskrena prema Vama. 15 . Pogledao sam njene njeţne zelene oči. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata. Vaša je odluka konačna. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu .znam samo da ih je koristila znalački. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno. A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale. Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. T. iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN. Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu . bili smo jednostavno EHM-i. Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a.osim nje. kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. Sada znam ono što tad nisam znao . Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom. Točnije. Njen pristup. Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten . U to sam vrijeme bio previše naivan.da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA." rekla je. Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju. "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. da se ponašam indiferentno. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga.i karticu s njenim imenom. Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti. "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. nasmijala se. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata.

"Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija. ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu. to se razumije. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". Uprkos svojim vjerodajnicama. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. Uprkos tome. Kao uglavnom svi američki graĎani." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. Ako se pridruţe komunističkom bloku. Bićete dobro nagraĎeni. Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. tako je to sročila Klaudin. a siromašni postaju sve siromašniji. Ili. a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti.za to su oni plaćeni. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam. Što viši iznos kredita to bolje. Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane.. "Moramo pridobiti Indoneţane.. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom. Bogati se bogate. kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. Ipak. Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima. To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. zapravo Ďavolje sluge. Primjera radi." 16 . koji se bore za svoj dio zemlje. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a. autoputeve i luke. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza . onda. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji.

Uvjerila me da ne. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban. Za nekoliko mjeseci." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana. "Oni su inţenjeri". Odlučni trenutak bio je 1951. ona bi me zbunjeno pogledala." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila. Zbog toga je Vašington. nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME). Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana. Konačno. Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma".dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". ključ je u vašim rukama. rekla je. Istovremeno. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka. vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca.dobro plaćeni . Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta). prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. vojno rješenje postalo je previše rizično. činilo mi se. demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata. "Oni izraĎuju projekte za elektrane. rekla je. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. ekskluzivan klub". Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . elektrane i aerodrome. MAIN je. Mohamed Mosadeg. Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. umjesto da pošalje mornaricu. kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja. 17 . ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje.da zadovoljimo svoje političke. Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja. nakon više iskustva moći bolje objasniti . privredne i vojne potrebe. Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin. Kad si jednom u to ušao. od Sjedinjenih Drţava. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. Vi ste onaj koji prejudicira budućnost. Razumijete li. današnji BP. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt. Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. "Plaćeni smo . Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon. Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. "Nemoj biti lud.i visinu kredita. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo. kad saznam više. Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću. Vrlo popularan. pitao sam se radim li pravu stvar. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. više ne moţeš izaći. pridobivši ljude novcem i prijetnjama.da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. Posao je obavio briljantno. "Mi smo malen.

a postojali su izgledi da će slijediti i druge. Sve prije nego homogen. kompanija koja ih zaposli. Postojao je ipak jedan problem. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika). Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. portugalskim i britanskim pustolovima. Holandija je izišla kao pobjednik 1750. moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera. koje su pomagale u stvaranju imperija. Raspustio je parlament 1960. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . većeg od onog u obje Amerike. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona). ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao". vidite. Američke izvještajne agencije . Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. savjetovala mi je Klaudin. a 1963. Njene sam riječi uzeo k srcu. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. Java sa svojim prirodnim bogatstvima. istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. Do 1968. Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima. Da je bio uhvaćen. meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja. Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. Tako su Indoneţani.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije. one godine kad su me provjeravali u NSA. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. 1968. Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor.uključujući i NSA . a posebno oni na Javi. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom. jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina)." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. holandskim. Na sreću tih stratega.500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. umjesto toga. Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. korporacijama i multinacionalnim organizacijama. Četri godine borbi završilo je 27. Sukobi su bili česti i brutalni. arhipelag sa 17. oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. posljedice bi bile pogubne.kao agent CIA" već je bilo razraĎeno. postalo je jasno da. one bi se pripisale pohlepi kompanija. izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington. a ne politici vlade. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. Kermit Ruzvelt radio je za CIA. godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). strašno patili. Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama. On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. imenovan je doţivotnim predsjednikom. Osim toga. decembra 1949. uključujući zaštitni znak. (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi. Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt .

general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. Značajno je uprla pogled u mene . to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. činilo se predobrim da bi bilo istinito. "Sada ste jedan od nas". ključna je bila Indonezija. a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. Jednog dana 1971. ali ona je to osjećala.to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti . Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje. Nisam mogao s En o tome razgovarati. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. Svakako. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali.a zatim se hladno nasmijala. Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. Indonezija ima i naftu. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. nasmiješila se. Do 1971. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima. raslo je moje uzbuĎenje. mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. godine. Naravno. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot." 19 . oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. godine. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953. ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. godine. Ona mi je nazdravila. kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. godine. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala". "Uspjeli ste". Ukoliko to nije dovoljan podsticaj. (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima. "Ako budete nekome govorili o nama. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. Komandant vojske. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja.

Egzotične plesačice s ostrava Bali. o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo. naravno. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim. Ali. Sumatra. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama. Taksi na biciklima s prizorima duginih boja. Borneo. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu. ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji.Java. morao sam priznati sam sebi da je shema pametna. mita i erotične ljepote. kao što sam očekivao. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. Naša grupa bila je. Čarli je bio znalac o ratu. elegantno i prostačko. raštrkanih po zemaljskoj kugli. koji još plove u vodama arhipelaga. 20 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. To je bila Dţakarta. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. Ljepota je svakako bila prisutna. plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama. Uţasno sam se osjećao. No kasnije. ljeta 1972. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. Zapravo. Otvorila ga je "Pan American Airways". mašta i san. gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva . Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. u otmenom restoranu na najvišem spratu. Već sam i prije upoznao siromaštvo. duhovno i profano. Indonezija nam nudi blaga. smještena u najljepšem hotelu u zemlji . Portugalci ni Japanci. ali ga nije nikada pronašao. prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. egzotičnih plesačica sa Balija. Lijepo i ruţno. zmajeva. Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo. postojala je i ruţna. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima.zavodila su um. bili su šokantni. Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge. Bila je ovo zemlja mistike. Celebes ."InterContinental Indonesia". kraljevina koju su opsjedali Španci. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale. Poput drugih iz lanca "InterContintala". Kao i Kolumo. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. podiţući čašu šampanjca. tragična strana grada. oslikanim na stranama visokih sjedala. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu. Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom. Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata. zapalio je cigaru i. kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. Kao i obično. Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. Skloništa od kartona. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. nazdravio "dobrom ţivotu".

govorio sam si. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga.najnastanjenije zemlje svijeta. (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". Integrisan električni sistem je ključni element. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji.luke. Sada. Ali. Kao što znate. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama. a Čarli je prostoriju obišao pogledom. Zaista. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. u izobilju prvoklasnog apartmana. već ih gura još niţe." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi. Dakle. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer. Da iko od mojih nastavnika to zna. naftovodi. Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu. svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti. jednog od Čarlijevih heroja. visoko nad gradom. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio. Skota. Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece . dok ništa ne mijenja za one pri dnu. korporatokratija. Prokazivanje istine bi 21 . Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte). "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma." rekao je vaţno klimnuvši glavom. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. Jedna mi je riječ pala na pamet.ili svoju vlastitu krv. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. ponovo se nalazi na ispitu. On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. pred očima mi se pojavi slika Klaudin. "Da. ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. rekao je Čarli. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni. Napokon. a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. graĎevinske firme . ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se. Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene. to je samo vrh ledenog brijega. koji je glumio generala Patona. vijek. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode. jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija". dok razvijate taj stručni projekt." Izraz lica mu se uozbiljio. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. kao i ljudi iz Ambasade SAD.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina. Kambodţe i Laosa. podsjetio me na Dţordţa C. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti. Oko njega je kruţio dim cigare. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave .

Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. puteva. Čarli je pušio debelu cigaru. susrećući mnoge funkcionere. Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka".upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske. Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. objasnio je Čarli. vrtlarom i brojnom poslugom. Klima je tamo bila blaţa. locirajući. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. On. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene. svako vozilo s vozačem i prevodiocem. organizujući se. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia". oni vrhunski svjetski izvori. Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane". takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. kuvarom. njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. ali i odmarajući se uz bazen. Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima. prijavljujući se Ambasadi SAD. a zvali su je njisma. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. u vlasništvu Vlade. "Moraš brzo djelovati. Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. sa šefom." Usmjerio je cigaru prema meni. koje su dane provodile uz bazen. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina. kapacitete luka. dali su nam je u cjelini. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. a razonode mnogo manje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . a bila je pravo prirodno sklonište. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera. ţeljezničkih pruga i tih stvari. planirajući elektrocentrale. Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. Usprkos svemu. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. Osim stana. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom. odnosno njenog sistema elektrifikacije. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. siromaštvo ne tako očito. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota.

prihvatio se konsultantskog posla za MAIN. Stvari se brzo mijenjaju. a tada. koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. u vremenima procvata i lomova." "O. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje. Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman. Drugog svjetskog rata. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim. Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . Reći ću ti nešto. a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. "Ta će privreda svakako bujati". Mlada ga je ţena vidjela. Nema više vraćanja. reče Hauard tihim glasom. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. pokvarenog i osvetoljubivog. ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. reče on posprdno. ali se nije dala omesti. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko. "Čarli je nemilosrdan. to je moj moto. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. ni u kakvom razdoblju s potporom. očito nesvjestan scene dolje pred nama. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". konačno. zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju. učinila za Boston. rekao sam. Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni. U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. "Mnogo godina. Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda. I to su podaci za najbolja vremena. "Bio sam okolo po svijetu".podijeljenih po regijama. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra." Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. a bio je odlučan da ne postane talac. Skupićemo glave. nastavila se kupati. ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe. Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu. "Pogledaj samo šta se dogaĎa. Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa. Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to. Natjeran je da ode u penziju. rekao bi uvijek iznova. pa i ja sam bio po svijetu". Bio je to već njegov drugi raspored.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda. mladiću." 23 . takozvano Čudo Masačusetsa. Puno je razboritiji porast od šest odsto. Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. "Moţda jesam mlad. "Ovo je meĎu nama". rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu. To će biti kritično. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne.u doba depresije. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u. promrmljao je. ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. "Ti si već prihvatio njihovu strategiju." "Vidi ga". "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". reče.

a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje. Krenuo sam i stao uz njegov sto. "Vi ste u tome za novac. "Nesavjesno! To je to. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše. U grlu sam osjetio veliku knedlu. Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega.svi vi". jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku. Stariji je čovjek nekuda nestao. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen. "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju . U tome ste za novac." To me streslo do srţi. Polako se smirila tuţna činjenica. Bacio je olovku i zurio u mene. Mlada se ţena penjala od kanala. Pogodio me u ţivac." reţao je. Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati. Znao sam da ga moram uvjeriti. Pitao sam se šta da učinim. Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. a svakako ne ţelim završiti kao on. Ja sam još mlad i tek na početku. Borio sam se sa suzama. Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga. Sada". "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi. Ovdje su stvari drugačije. Znao sam da to ne mogu učiniti. a isto tako i moja euforija. Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. ovo nije Boston. Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. druga je prala rublje. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. Ti . očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. Nabori na vodi su nestali. Stao je i promatrao dječake. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. a pruţio ruku pod košulju. odglumio je smiješak. van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva.s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji . "Učini sve. Hauard je star i ogorčen. (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde. a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". On je već propustio prilike da napreduje u karijeri. Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda. Sigurno sada neće popustiti. Odmah sam osjetio olakšanje. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. "prodali ste duše Ďavolu. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. moţda bismo zajedno došli do rješenja. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. ali osjećao sam se defanzivno. "Samo naprijed.

a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje. Utemeljen je na malajskom. "Nema potrebe za namještanjem brojeva".pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica. Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. Velik mi je teret skinut s leĎa. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti. Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. zmijama i nekvalitetnom vodom. Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. Tipično. Odredili su da ja ispunim taj uslov. En. nezavisno od mojih zaključaka. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim. to je bilo izvjesno. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. rekao mi je.Hauardu. rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. ne duţa od dva ili tri dana. vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. Čvrsto sam zaspao. Čarliju. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. MeĎutim. stricu Franku . Einaru. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni. Zvao se Rasmon. Klaudin. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge. U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu. koji je sluţbeni u Indoneziji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . Počeo me podučavati jeziku bahasa." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. ali nemaju pravo. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. 25 . Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. ali je za sve osim majke bio Rasz. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan. znaš kako se ponašati s insektima. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora.

gutača vatre. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima. Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu. u otmenim restoranima. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. sada su bile mrska pojava. Tu veče ću zauvijek upamtiti. Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti. predstavljali jedan drugome. Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. Kako je postajalo kasno. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli. veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. na primjer. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih. Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. bioskopima i skupim samoposlugama. Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada. opet. dijelim s njima grad. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka. Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. koje sam prije jedva i primjećivao.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. prema mom riječniku. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. To je. muziku. hranu. udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. Osim toga. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. šalim se i smijem se s njima zajedno. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom. Još sam nešto zapazio. koji su. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. čija bi odjeća. Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva. Potajno sam. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima. Nisam znao odgovor. Toga sam i prije bio svjestan. zagrlili se i otišli u svoje sobe. postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. 26 . No kad sam tamo prispio. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska. Kad bi me. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. meĎutim.

Na primjer." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. Veče je bilo vedro i lijepo. a kad se konačno i odigrao. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. traţilo se od nas da popunimo neke formulare. a drugi sjedili u prenosivim stolicama. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. Kako su telefoni rijetko funkcionisali.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. Što sam više vremena provodio s tim ljudima. Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga. i tada bi odredio vrijeme sastanka. kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. Kad smo stali. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. general ili američka ambasada. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena. Drţali smo skrivene karte. djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim. gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima. koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim." Rasz je sjao od sreće. nešto mi je jako smetalo. nije 27 . bankari su imali tabele i grafičke prikaze. Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. ali su se ponosno s tim nosili. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra. Bilo je to kao da igramo poker. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. Ipak. Ljudi su očito bili siromašni. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa. neki su stajali. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. ta je igra bila smrtno ozbiljna. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda. Drţali smo skrivene karte. Bilo je to kao da igramo poker. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati . Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. nude me čajem.nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak. bankar. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta. Konačno bi se pojavio sekretar . morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. Kad bismo stigli. Bez izuzetka. "Znate. ali čiste saronge od batika. planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. Imali su na sebi rijetko tkane. Kad sam se opet uputio u Bandung. Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. Niko .

kolačićima i satejem." Rasz mi objasni. Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara. Viknuo je: "Stani. Mi ćemo vam prevoditi. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava.Palestina. pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. Saudijska Arabija. Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće. Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara." Gomila se jako uzbudila." nasmijala se.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka . cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima. Rasz mi šapne. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. "Vrlo svjeţe meso. šok i bijes. Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. Sirija i Iran. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače. viši od svih ostalih. "Popularni političar iz Bandunga. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave.magičan zvuk gamalona. Irak. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta. Imao je oko stotinu lutki. kikirikija i klinčića. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio. Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice. Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku. "Daj ovo Svjetskoj banci. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije. "Dalang svira svu muziku sam". sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija. stajao sam u toj gomili ljudi. Pošto je dovršio izbor iz klasike. Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. "tek skuvano. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara. Indonezija je suverena. Osjetio sam i strah." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je. Nudili su me vrućim čajem. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao. "Muslimanski psi." 28 . Kuvajt. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. Nikson je odmah prišao karti. iz starih tekstova Ramajane." Bila je to sjajna predstava. kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima. tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije." Tada je započela muzika . sitno prugasto odijelo. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima. muhamedanska čudovišta i islamski vragovi. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona. ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta. instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. na nekoliko jezika.

Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar. ali nisam uopšte bio dorastao zadatku. primijeti jedan od mladića. Moţeš izabrati. Ljudi iz publike su negodovali. "Tipično za Amerikance." reče. "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara"." "Pošto uzmete svu našu naftu. A odbaci Indoneziju. Zadrţi Englesku." "Prava je meta". pojedi Kinu." "Vijetnam je samo jedna dionica". "Mislim da bih morao otići. Naklonili su se i nestali s pozornice. "U redu je.Svjetska banka. Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar. "Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično. "muslimanski svijet. nastavi ţena. On stavi zaštitnički ruku meni na rame.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz." jedan od njenih prijatelja pomogne.. "Tačno. Kasnije smo se svi povukli u kafić." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. "kao što je Holandija bila za naciste. vriskali i prijetili šakama. da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari. je li tako"." 29 ." Traţila je pravu riječ. "GroţĎa. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to. Hrpa groţĎa. ali nisam bio dorastao zadatku. Pokušao sam se braniti.. "Ali Vi radite za Svjetsku banku. Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću. pitala me. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas." Ja nisam baš bio tako siguran. "Svakako". protestovao sam. Pokušao sam se braniti." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim. koja je diplomirala engleski jezik. sjedila je meni nasuprot preko stola." rekao sam Raszu. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj. "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske. dodao jedan od muških. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson ." dodala je druga. "Jer takav je plan. Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje. pištali. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa. Početna stepenica. "Indoneţani su vrlo svjesni politike.

čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista.esencijalno. Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. meĎutim. Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu. "Zapad ." "Kako strašna misao". Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode. Ukoliko se ne promijenite. Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 . a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove. Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". pitao sam. sudbinu neće izbjeći".odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom. da postane najveća imperija u istoriji. Toznbee je to vidio. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja. Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. Dakle mi čekamo.a posebno njegov voĎa. "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . Ljudi umiru od gladi. Već su dosta blizu uspjeha. Mi jačamo." "Arnold Toznbee je to rekao". a ni supstancu iza svoje ideologije. U sjećanju mi je ostao taj dalang. tvrdio je jedan od njih. već izmeĎu hrišćana i muslimana. pitala je. Mi muslimani to imamo. "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski." "Doći će i naše vrijeme". "Jer". Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće. Narodi kao naš tonu u siromaštvu. "Da. tvrdio je jedan od njih. Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. Kako se pokazalo. "a tada ćemo navaliti kao zmija. "Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima". Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. SAD. bio sam zapanjen. a vi se brinete o nafti za svoje automobile. reče. "a tada ćemo navaliti kao zmija. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. Svi su se oko stola pogledali. uvjeravao sam sebe da Einar. reče ona sporo.Britanca imenom Toznbee. vjerovanje u više sile . da vidim i drugi aspekt tog pitanja. . Oni nemaju religiju. Istorija dokazuje da je vjera . Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. Nije preostalo puno vremena. Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. čak i više od hrišćana. Zovete ih radikalima ili komunistima. vjeru. ali Sovjeti neće izdrţati.duša. primjere iz istorije i biološki imperativ. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči.

Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. kriminalu pokazuju da naše društvo. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. da . moţda s muslimanima u prvim redovima. Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. za gradnju elektrana. nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. nije faktor te formule. u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC). jedno od najbogatijih u istoriji. a ako nije. milioni nas zavise . Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost. Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost. prostitutkama i uličnim deranima. a dolaze iz zemalja poput Indonezije. davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima. koji hrane gotovo sve naše poslove. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci. 31 . ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. Naše vlastite statistike o nasilju.ali jesu li nevini? Naravno. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. ostavivši po strani intelektualne argumente. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. Osim toga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine. Uvjeravao sam sebe da Einar. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. Lutao sam gradskim ulicama. bi li se moglo promijeniti. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu. razvodima. a moraće i štedjeti na obrazovanju. Prirodni izvori i jeftina radna snaga. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu.ili direktno ili indirektno . aerodroma i industrijskih postrojenja. zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. zloupotrebi droga. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. ali nemaju moć. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. Svakako. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli. Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje. depresiji. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. oni nerazvijeni su nas opskrbljivali.

On se sagnuo i podigao nešto na rame. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. S čela mu je kao krv kapala mast. na mom putu kući. Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. Sada sam. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . prema dogovoru. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. Bio je i elokventan. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental". mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka.ideju. a poput Britanaca sedamdesetih godina 18.kao onaj u Vijetnamu . tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio. Tad sam se sjetio sna. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. zaštitili izvore vode. Čini se da se istorija ponavlja. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO). Znao sam da mi se ţivot izmijenio. Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. ti bi vidio drugačijega. Izgledao je poput Karza Granta.upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. dakle." Pitao sam zašto. Mjesec je sjao. Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede. Očekivao sam krst. Poput kolonijalista. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. imali viziju o pravu na ţivot. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. saznao sam da je Mek Hol. En i ja sreli smo se. unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. Uz to. vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. Razumio se u ekonometriju. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. a sve bi to postojalo samo za Amerikance. a miris orhideja ispunjavo je vazduh. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri. Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov. zagonetni osamdesetogodišnjak. u Parizu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao . a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata. kako bismo se pokušali pomiriti. Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. uključujući i naše. zašto u Indoneziju. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna. slobodu i traţenje sreće. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. utemeljivači ove zemlje. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. On se uspravio. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. ali nisam imao pojma koliko drastično. Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. sjeo na krevet i upalio svjetlo. u Oregonu. ali nisam imao pojma koliko drastično. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija. zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava.

rekao je. "Čestitam. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. Otišao sam da je potraţim. Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. rekli su da ništa o njoj ne znaju. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. kad njegov mentor. "Otpuštam Hauarda Parkera. Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. Leţao sam. uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. Bilo je doba ručka. Klaudin me iskoristila i odbacila. Ţena je prišla bliţe. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram. Odagnao sam tu sliku. "Osam odsto godišnje. Ustao je i pruţio mi ruku. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. potisnuo sam svoje osjećaje. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. Upravo ste unaprijeĎeni. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. ali me podsticao da doĎem već poslije podne. "Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto.ili čak sam. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam. "Dobre vijesti. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Odlučan da se ne prepustim tjeskobi. No na pameti mi je bila Klaudin. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. Konačno sam se uspio pribrati. čak i više. 33 . Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. ali mislim da sam ih digao iz kreveta." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u . Ustao sam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. Uza sve ostalo pojavila se bolest. ali nije to bila ona. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije. Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. Tada sam zurio kroz prozor. Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona." Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno. Obuzela me malodušnost. očito ljutiti. ubijena. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin. čini se. Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. Ne moramo ulaziti u detalje.

Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti.a neki od njih bili su dvostruko stariji . sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored. Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin. Moja bolest . Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila. Beč i Vašingon. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. Ona će me nazvati. Uprkos svemu. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama. Upoznao sasm vaţne osobe. Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću. (XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. Karakas. konačno. Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom. "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo. ministru odbrane Dţonu Kenedsa. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran. Mormino je bio u pravu. bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. moja je ekspertiza bila jako ograničena. Kad me neki mladi drski ekonomista. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. pitala je tada. na matematičkim modelima.na svojoj vrlo razmetljivoj taštini.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate.sumnjao sam . Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama. sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično. Gvatemalu. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. ukočenom predsjedniku Svjetske banke.su se izgubile. na teoriji vjerovatnoće. London.i moja tjeskoba . I to je funkcionisalo. Sve leţi u povjerenju. To me ipak malo razveselilo. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i. sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta. Istinu govoreći. uključujući i iranskog šaha. Dok sam tamo sjedio. 34 . i . Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti.

" da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade. Grčke. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere. čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos. ako ništa drugo. Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide . Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta. kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. činilo se da su istog kova. Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih. te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. Naravno da mi nismo prvi koji to radimo. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije. budućim pokoljenjima i prema Bogu. od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture.čini se imamo koristi. To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu. Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 . o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima.moji pretpostavljeni i ja . Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti. Lideri modernih oligarhija. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. Konačno se i ta perspektiva izmijenila. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima. Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja. umjesto u skloništu od kartona. Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same. Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar. osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. materijalne. industrija je nicala poput cvijeća.i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. Tada sam postao razočaran. zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti. Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. Rima i krstaških ratova. da svijet preobrate u kapitalizam. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane.

kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. nego kao glavnog ekonomistu. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa.u retrospektivi to je bio proročanski početak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica. Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi. i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. "Da bismo pokazali kako to cijenimo. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. U stvari. Kolumbija je odbila. pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 . Francuzi su se snaţno potrudili. govorio je medenim glasom.ipak. "Napravio si odličan posao". Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. To je zvučalo tako legitimno. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972. Godine 1903. nešto što malo ljudi ikad dobije. istrebljenja vrsta i genocida. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil". Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. iz privatne kompanije. U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija. Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. projekt je završen. 1889. koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala. a ako bih trebao kakvu potvrdu. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. zlopotrebe droga i nasilja. Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. zagaĎenja. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . inspirisao je san Teodora Ruzvelta. Uspostavljena je marionetska vlada. Bili su diktatori. a budući da govorim španski. ali uz velike finansijske probleme . Konačno. Kako je tamo bilo uobičajeno. Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. godine. gotovo uvjeren. dajemo ti priliku tvog ţivota. Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije. I tako sam postao uvjeren. usko povezanih s Vašingtonom. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a. umiranja od gladi. Vojnici su se iskrcali. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac. za vrijeme pravoga tropskog potopa. Počevši 1881. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju. Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava.

Monroeva doktrina. Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. da je bog. Salvador. harizmatičan i hrabar. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova. panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. gdje su mu roditelji bili učitelji. šuma. koji broji dva miliona ljudi. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. virio sam meĎu bučne brisače stakla. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao. MeĎutim. od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi. Njegov malobrojni narod. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. a ne ljudi. zaustavljen na semaforu.lijep. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. Kubu. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. bizona. Buš). Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. godine. Nikaragvu. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga. Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji. Kolumbiju. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. Za razliku od Kastra. vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. Gvatemalu. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. Svoje prve večeri u Panami. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. godine. Peru. ali nije se zalagao za komunizam. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . Argentinu. W. posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. Čile i Paragvaj. odredio uništenje Indijanaca. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio.

Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim. a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove. svladale su ga emocije. u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. Bilo je to. Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime. ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom. očito se ponosio svojom zemljom. provala krivnje bljesnula je u meni.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. Vilson i Frenklin Ruzevelt . slavan i uticajan. Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu. uključujući i Vijetnam i Indoneziju. Bio je visok i vitak. Znao sam da on nije prvi .najzapaţeniji Taft. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike . Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi.na suverenitet nad svojim narodom." rekao je.ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija. svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata. transportni i agronomski sektor te male. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao. "Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama. Torihos je. objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. a nisu se ni potrudili da ga nauče. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera.lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega . nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle. Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi . Mogu postati bogat. vojne komandante u njihove ustanove . sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike. Napokon."Omarov ideal je sloboda. Tropska oluja lupala je prednje staklo. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju. Kad se taksi počeo kretati kroz noć.osjetio sam drhtanje niz kičmu. imovine naftnih i drugih privatnih kompanija. Govorio je engleski. ali sam je suspregnuo. Mislio sam o svom poloţaju. ali vrlo vaţne zemlje. upustio se u rizik. naravno. prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima. On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. Cijeli niz budućih predsjednika SAD . Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili. izvrdavanje. Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama. Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku. na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca . takoĎe. moţda i tragičnim razdobljem. Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku. Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine. a sve to samo jednim udarcem. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu. 38 .

Čovjek nam je prišao. Kad smo se vratili u grad. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala". "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu." Priznao sam da je to za mene novost. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku." Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. a oni su se nasmijali." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik. "To me ne iznenaĎuje." On me pogledao s gaĎenjem. Zona Kanala je teritorij SAD. Lijep je ţivot u Zoni. Otac." rekao je. "Hvala. 39 . Opasan čovjek. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina. Pitao sam jesu li turisti." rekao je. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. Pogledao me s nevjericom. "Ja ne govorim njihov jezik. (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. Onaj despot Torijos puno toga preduzima. a ja sam krenuo njegovim stopama. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi. Pitao sam jesu li drţavljani SAD. Fidel mi je prišao." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama. Kad smo prolazili." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova. "Naravno. "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. objasni on ponosno. On je bio gonič mazge. "Djed je bio inţenjer.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama". onaj par nam je mahnuo. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku. odgovorio je smijući se. Neka se porodica pripremala na večernji piknik. kako mi se činilo." Kasno poslijepodne." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. mati. vladao meĎu ovih pet ljudi. stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo. "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša. nasmiješio se i pozdravio na engleskom. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave." rekao je." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela. Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike. traktora koji su vukli brodove preko ustava.

"Ujak Sam." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude. brijačnice. reče. To stvarno i jest zemlja u zemlji. prodavnice i kazališta. Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. "Sada druga strana". ali siguran sam da daje sve što ima. Kad smo usporili. a teško da iko ima posao. Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka. Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima. ali reći ću ovo: Torijos pokušava." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova. "Ako doĎeš ovamo. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara." Zatim mu je dao novčanicu. "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. "Idi kući. igrališta za golf." "Prestani srati po našem kanalu". to ipak nije bilo dovoljno. a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu. svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza." Slogan koji mi je posebno ohladio srce. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu. reče. restorani. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći. Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu. "dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora"." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. Svi poslovi . To je moja dama. gringo." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. Ma koliko mislio da sam spreman. "Imam sluţbene papire. Do nas je šepajući došao neki starac. pokazao je nazad prema gradu.velike bijele zgrade. To me podsjetilo na Dţakartu.samoposluge. američki sudovi i škole." "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti. sloţio se. rekao je: "Hajde da nešto večeramo. saloni ljepote. "ali osjetićete ukus. "Dobro pazi. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu. raskošni domovi. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam. 40 . uzmi taksi do kućnih vrata. "Da". Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta . "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam. "Fakti". okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac. "To je prilično odgovarajuća riječ. reče Fidel. Fidel se osmijehnuo. Tamo preko"." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali. Na mnogim su zidovima bili grafiti. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname. ošišane tratine. moţda će to biti njegov kraj. ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama.

Ona se okrenula. Izgledalo je kao da se igraju. Jedna je imala mornarsku kapu. jedino su imale nešto na glavi. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. Fidel dade svakom od njih po novčić. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. rekao je. kao da se takmiče u plesu. Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. druga zelenu beretku. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame. Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače." Fidel me pogleda krajičkom oka. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode. "Ţao nam je. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva. moj čovječe". Stavio je ruku zaštitnički oko maloga. Stariji se nasmiješio. Hvala. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. ali ne smiju prodavati svoje tijelo. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. koncentrirali su se na plesačice.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima. Jedan je lupio Fidela po nozi. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro. Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski. "Moj brat"." Dječaci su se pogledali. "Oprostite gospodine". Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu. Grupa mladića to je paţljivo promatrala. objasnio je." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija. Muzika." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu.mogao je to biti neki disko u Bostonu. Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada. "Šankerica je. gospodine. "On je gringo general u Zoni Kanala." "Da. potpuno gole. Tamo su plesale tri mlade ţene. način kako su plesale." I otrčali su. Kad smo se smjestili. "Mogu raditi za šankom i plesati. Imale su prekrasna tijela i smijale su se. Dok smo hodali dalje. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac. jedino što su bile gole. To je ostavljeno strankinjama. Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata. "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. 41 . Fidel se njeţno nasmiješi." "Sve je u redu". pozornica . Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu. zapuhano je promumljao na španskom. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju. Ostanite na svjetlu. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali. Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja." "Idite onda". vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji. "Ali budite oprezni." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. "Nije me povrijedio. "Ništa se nije dogodilo. a treća kaubojski šešir. Konobarica nas je odvela u ugao. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu.

Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće. sjedajući u krila." Prekinula ga je neka strka oko bara. visoke potpetice. Nosile su tijesne suknje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski. "One su Panamke. otvoriti kafić. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše. Druga je pak nosila samo bikini. majice. Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim. pripijene haljine. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti. i kad su one nove plesale. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. vičući konobaricama. "Volio bih da je šala.." "Ne isključivo. Lice joj se iskrivilo od boli. On je kimnuo.očeve. kupiti malu prodavnicu. ove su prema ritmu zbacile odijela. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu.." Pokazao je na konobarice. Većina ovih djevojaka nema više porodicu . Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. rekla je. momke. reče on ozbiljno. "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. rekao sam. Klarisa je ispruţila desnu ruku. One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. zar ne. Ţene su švrljale oko stolova. Činilo se da su stalno na oprezu. "Ma hajde." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu." Dao je znak glavom u smjeru pozornice. kao psi koji paze na stada ovaca. a onda početi iznova negdje drugdje. muţeve. Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta. On je zavinuo još jače. ali bilo je i drugih. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. "Osim. drugi se oslanjali o zidove. Salvador. Ona je vrisnula i pala na koljena. "Drago mi je da Vas upoznajem"." "Susjedi. "Istina. Pogledao sam Fidela. one su ovdje za dolare". "molim te. Neki su sjedili za stolovima. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. Muzika se promijenila u salsu. Smijao se i vikao svom društvu. Odrastale su uz mučenje i umiranje. Donijeću još nekoliko balboa piva. Svi su se smijali. Neprestano su se kretale. farmerke. plešući i izmjenjujući se na bini. On joj je njeţno trljao leĎa." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. Nikaragva i Gvatemala. 42 . okrenuo sam se k Fidelu. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke. rekao je." "Ne". "Klarisa". kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci. "Ne šališ se. braću. Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše.

" Poziv je bio potpuno neočekivan. nije znao . prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče. "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje. priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. "Sredićemo to. Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki. Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat. Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom. Bio je sportski odjeven. "Konobarice su izvan vašeg djelokruga. Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata." rekli su. Prišli su grupi Panamaca. pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. On. "Pošto je šah ponovo ustoličen". Fidel je skočio na noge i uputio se k baru. "Tranquilo. meĎutim. Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom. ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion. Gvatemali i Iranu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo. Te su ga tri zemlje fascinirale. upita Torijos. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Bio je visok i zgodan. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom. dok ga je druga polila čašom vode po licu. Kao većina svijeta. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru." Visok. 43 . Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju. Enrike. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil. nastavi Torijos." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu.ili barem nije spominjao . Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. šibica koja je upalila poţar globalnog carstva. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972. reče. Konobarica je pobjegla. mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu. hermano". Šah je došao na vlast 1941. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo. brate. "Dobro.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda. "Smiri se. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. Enrike ima kontrolu. "Odvedite ga odavde. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji. "Moţete li zamisliti".

Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti. CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom. Ali i mi smo zadrţali dah. i ja ih imam nekoliko. nemilosrdnim desničarskim diktatorom. Vlada je promijenila proces agrarne reforme. Kostarici." Torijos mi uputi ciničan pogled. U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje. "Mi imamo Kanal. CIA je 1954. "Bilo je to političko ubistvo." Znao sam šta slijedi. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19." "I najbolje svjetske tjelohranitelje." Namršti se. Kubi. Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. Santa Domingu i ovdje u Panami. odgovori on. Kako bi se oduţila. reče Torijos. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom. Nikaragvi. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale. organizovala udar. "Arbenz je ubijen"." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. "Njegova tajna policija. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema". To ne stvara puno prijatelja. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice. u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa. nastavi Torijos. Jamajci. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali. Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit". Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. "Tjelohranitelji. 44 . SAVAK. "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav.ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. Političko ubistvo neće biti dovoljno. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. pa je okrenuo očima." Nasmješio se.o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA . "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu". ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima. Ukoliko preţivi. On neće više dugo potrajati". vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako. "On je lično bio jedan od mojih heroja." Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost. napravio je pauzu. "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici . Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit". Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan.

čini se da se susreće s mamutskim zidom. da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori. "'Bechtel' će biti izvan igre. 'Bechtel' je pun Niksonovih. jednog na nivou mora. kompanija Dţordţa Buša." On je zastao. sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac ." Naslonio se opušteno na svoju stolicu. Električna energija. Moj zadatak. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. "Generale". "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala." To me uzbudilo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini. Isto vrijedi za promet i komunikacije." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. Panama treba vašu pomoć. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a. 'Bechtelu'. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno.vaš novac. pitao sam. "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal. Kine ili Kube. Kine ili Kube. Niksonov ministar finansija." Nagnuo se naprijed i stišao glas." Mi moramo posluţiti i kao primjer. "Mi moramo posluţiti i kao primjer. Ali to nije dosta. "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se. kaţe Torijos "Tačno. Fordovih i Bušovih prijatelja." "Oni su najjači klijenti Kanala." Bio sam zabezeknut.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja. "'Zapata Oil'. Naravno. novac od Svjetske banke i Banke za 45 ." "Ambiciozan čovjek. Torijos je progovorio prvi. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc. Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj . svako u svojim mislima. "Ţelimo učiniti ono što nam treba. On bi mogao primati veće brodove. Meni je potrebna vaša pomoć. bez brana. našeg ambasadora u UN-u. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu. da .i zloglasnu narav. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. "Da." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno." To me pogodilo." Prekrstio je noge. uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao.

znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite. poput svoga idola Arbenza. MeĎutim. Bez sumnje. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. dublje luke. Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji." Ponovo se nagnuo naprijed. kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem. Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja. Dajte mi što je najbolje za moj narod. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija. Arbenz. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . Ako je on. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt.ili moţda baš zbog činjenice .šire ulice. već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . kartel zemalja koje proizvode naftu.morao je to znati. Aljende. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. a njegovu zemlju okovala u dugove. Kako će sistem reagovati? Tačnije. Moţda ideali ne umiru.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. pa me i šokiralo i uzbudilo. Bez sumnje. svijet će pripaziti. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega. Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli. Morao je biti na oprezu.morao je to znati. ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. Gledao me je u oči. a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja. U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . odlučan da zauzme svoj stav. "Omarov ideal je bio sloboda. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim. veće elektrane. Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano. Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. iako je šah dugovao svoj poloţaj. ovaj put je drukčije.

(XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. Ipak. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. Postala je to zbunjena nacija. barem prema uobičajenim standardima. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. To su bili neformalni sastanci. Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt". većinom su mislili svojom glavom. morao sam se jako suzdrţavati. Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala." Fascinirala su me svjetska zbivanja. Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije. ponekad bi nas bilo samo dvoje. saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu. vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno. moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi. Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine.moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena. Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi. a jedan je bio pomoćnik kongresmena. mudre glave profesora s lokalnih fakulteta. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac.ili bliţu 1973. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. profesorskim statusima i doktoratima . uglavnom mladih ljudi. nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Mi smo svakako imali svoje teorije. meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac. poznate pod imenom "Sedam sestara". Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se. Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. ali i frustracije. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. u perspektivi gledajući unazad. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje. Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije. koji svijetom putuje u prvoj klasi. Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu.postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. ipak.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 . Neki od tih ljudi su radili za mene . Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha . Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. uzimaju veći "dio kolača. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti. uključivši i zemlje OPEC-a. U tim danima izgledalo je da "mali igrači". godinu. naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi.

Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima. a posebno načinom na koji je bila proučavana." Tako šta. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. 48 . a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. Buša mlaĎeg. a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V. V. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane.M. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare. Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. Osim toga. ne samo menadţera u Vladi. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. predsjednika Svjetske banke. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji. ali tek se kasnije potvrdilo . MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT). analizirana i percipirana.ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova . Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak. sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa.naravno u odsutnosti. Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare. nikad prije nije viĎeno. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. razmjerno. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. usprkos OPEC-u . mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane. Na primjer. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja. do njenog predsjednika 1960. bio je predsjednik Bechtela. i 1930.baš uz pomoć OPEC-a. Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika. i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka. u Vladinom kabinetu. Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. Meknamara je napravio i presedan. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike. Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks. nego i rukovodioca u kompanijama. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva. dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. Buša. Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo.

U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru. kralja Saudijske Arabije. Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel. Odbio sam poziv. EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador. Bio je potreban vodeći član OPEC-a. U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva. Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu. Gledajući unazad. na 8. rekao je. oktobra 1973. Saudijska Arabija.39 dolara po barelu 1. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje. glavnog grada svoje zemlje. torbu. Pitao sam ga o tome. pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete. najveći meĎu ţidovskim praznicima. "Mi to ostavljamo ţivotinjama." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće. uključujući najsvetije gradove islama . Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet.32 dolara 1.Meku i Medinu. ali ne i zaključan. MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade." Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva.i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu. januara 1970. Mi. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad". bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada. Godine 1974. zapanjuje me nevinost onoga doba. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. Činilo se nevjerovatnim. U 18. "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". Dana 6. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći. a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. na Jom Kipur. a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem. Kazne za prekršioce bile su stroge. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. rekao je. To je bio početak Oktobarskog rata . uključujući Saudijsku Arabiju. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . januara 1974. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno." Dana 16. posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka.četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. javna smaknuća i kamenovanja uobičajena. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1.V. "Lopovima sijeku ruke. a njegov me odgovor šokirao. da to promijeni. oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu.

na 8. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. Kongres u toj situaciji 50 .velike kompanije. Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu. Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. tri njena stuba .a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. marta 1974. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike. odnosno SAD.39 dolara po barelu 1. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo. ali mu je učinak bio velik. Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. Predsjednik Nikson 19.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije.povezali su se kao nikad. PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. meĎunarodne banke i vlada SAD . trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. a ono raste poput gljive. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar. a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma . Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga. Nadalje. a nakon 1973. Gotovo odmah. postala je opsesija. ali su 17. budući da je embargo završio. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač. dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi. Ta će veza potrajati. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. Kratko je trajao. Naftni embargo završio je 18. Na dugi rok. ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti.32 dolara 1. vijeku. oktobra traţio je od Kongresa 2. januara 1970. Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina. ta je komisija bila krajnje nezavisna. Poznata kao JECOR. januara 1974. meĎutim.

Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara. Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze. Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta. Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena. Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine. jedino ulogu riznice. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije.i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji. Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . Budući da su detaljno proučili JECOR. Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije. ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana. U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. Koze su svakako bile samo polazna tačka.treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca. formula za uspjeh u očima kraljevske porodice. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija. meĎutim. Prema toj formuli. Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. Kad sam već započeo. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije. Ukratko. učesnike svjetskog dţet-seta. Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo. one su bile bolna tačka za Saudijce. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti".opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti . a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to. ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN. nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. njena privreda sve više isprepletena s našom. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. a koji je postavio presedan.

znači da. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. veličina zadatka . sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. I opet. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti. Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji. snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. a oko njih ogromne industrijske zone. kanalizacije. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine. autoputeva. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku. stambenog prostora. Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije. pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. zatim. a bili su tehnički toliko 52 . postrojenja za desalinizaciju. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama.onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. Saudijci mogu upravljati drugima. naftovoda. kad bi istorijski podaci i postojali. dok sam radio na tim zamislima. pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama . Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani. mikrotalasni sistemi. zatim trgovački centri. Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize. kao primjerice. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. Saudijci. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. Egipta. kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. drugo.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. Pakistana ili Jemena. Kao prvo. Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu. bilo ih je premalo. barem ne u ovoj fazi. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena . oni bi bili potpuno irelevantni. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta. bolnice. širiće nam hvalospjeve. sjetio sam se onih koza. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. Palestine. Zapravo. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije. Ako je moguće. Prirodno je da će takav projekt. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . ureĎene morske luke. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. Ti će nas lideri. takoĎe. primjerice.

" Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji. konzervativni muslimani biće bijesni. Osim čisto ekonomskog.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati. Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti. Zapravo. počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo. "Brown & Root". više nego kaubojskih krava. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. "Halliburton". uopšte. Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili. mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA .i to tihim tonovima. Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. administrativni obračun. Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. MAIN. To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili. ali oni potpredsjednici. bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. kako sam napredovao u tom poslu. "Bechtel". ali na sasvim jedan drugi način. Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency). bazama za projektile. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju. bili su uvjereni i u isplativost. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad. preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring.i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju. (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. Shvatio 53 . Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. čini se. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. dobiti i najbolji izbor ugovora. "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze.

prije svega u Iraku. a pojavile su se i glasine. nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD.a ako bude potrebno .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. uzevši u obzir ljudsku prirodu. Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD. Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. tj. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni. Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas.iako nikad duţe odjednom. Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata). U retrospektivi. Siriji i Izraelu. Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo. Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA.djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila. UzbuĎenje je postalo veće. Svakako. Drugim riječima.odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama. s druge strane.koji se na početku pokazao tako kobnim . ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. kamate na naftni prihod kraljevine.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu. OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona. da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom. Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao. industrijalizovani svijet. koje iznose milijarde dolara. Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. a na 54 . Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj. nego nekoliko dana intenzivno . Iraku. Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima.i vojnu podršku. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku . To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka. Irak. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. Ako druge zemlje kao Iran. . Naravno. većina ostalog arapskog svijeta. Štaviše. Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja.

vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike. iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. 55 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije. Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti." Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju. ako odbiju . da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. a nekadašnji novinar.. Tomas V. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo. ili. Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja. a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta. Postojala je samo jedna sitna prepreka. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda. pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju. Lipman. Zapravo. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti. Ipak. ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom. Godine 1975. A da bi nagodba bila još bolja. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata. To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili. Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu. pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona. Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim. On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta.mogu ići putem Mosadegha. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva. mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. Informisali su nas da je to porodično pitanje. Princ V. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN.vrlo povjerljiva misija. što se nas tiče bio je u pravu. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . naučnik na Institutu za Srednji istok. koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim.proces koji su korporacije mrzile. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer. Nikad nisam bio sasvim siguran. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti..

neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom.slabost prema lijepim plavušama. To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka. Kako je vrijeme prolazio kraljević V. odlazile bi kući punih bankovnih računa. Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. 56 . a kad bi ono proteklo. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. Konačno.. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje. Kraljević V. kraljević V. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. koji je puno putovao i poslovno i privatno. s njom pokuša. nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru..Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je. postajao je hrabriji. ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. Libanci su postali basnoslovno bogati. ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. Od mene je samo traţio da to organizujem. Moji su se sastanci s kraljevićem V. a morao bih spomenuti i da je kraljević V. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. Srećom po mene. i Sali. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno. vjerujem. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . odrţavali tajno. Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge. a ne kao sada računari. Cijenila je njegova visoka primanja. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. Na sreću. Pristala je da kraljević V. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. MeĎutim. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. Od samog početka kraljević V. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. stvorila je za mene poseban niz problema. pilot "United Airlinesa". Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. Njen suprug. Davao sam velike napojnice. Ljubavna veza kraljevića V. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj. (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. Robert Baer. imao je jednu slabost .

satelitske televizije. prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje. elegantnih hotela. Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. koje su dostupne i u invalidskim kolicima.pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. Konačno je popustio. odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju. modernih bolnica. Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. Ali. (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali. Ipak. Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe. 57 . Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. restorana s brzom hranom. Troje ljudi koji su za mene radili . nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. sve se moralo slati iz SAD. Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi. poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. na odredište. računara. bio je kompleksna osoba. Kraljević V. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija. koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje. napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima.svi iskusni u meĎunarodnim projektima . ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc". Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. Planovi koje smo zamislili 1974. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje.

dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca".5 milijardi dolara. (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy". Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni. čak i sekretarice kabineta. loveći ribe i šećući po plaţi.. Počevši krajem osamdesetih .000 ljudi.. drţavni sekretar Dţejm A. MeĎutim.000 do 300. Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100... a zatim šef CIA (od 1976. Krajem 2003.. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group".. šefovi CIA na terenu. Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine. ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu. Baker Treći. godini ţivota.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca. Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. imale su bliske lične. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa. U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje.. Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979.. dvije najmoćnije dinastije na svijetu. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. To je očito u slučaju Idi Amina. postala je. garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori. "epicentar" finansiranja terorista. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa.nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima. Buš i njegov dugogodišnji saveznik. "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud. U oktobru 2003.). 58 . nabavu oruţja i regrutiranje novih članova. u Jidahu od bubreţne bolesti u 80. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije.V. Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971. Umro je 2003. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata. tako kaţu neki obavještajci veterani.. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija. i u razdobljima kad je Dţordţ H. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam. Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila. Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota. Milijarde dolara za ugovore. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma. do 1973. vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu.. što je počelo 1974. do 1977). poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". SAD su tiho protestovale. omogućen mu je ţivot u izobilju. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija. a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok.

već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj. brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima. Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. Osim toga. septembra bogati Saudijci. samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke. postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj. Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada. Osim titule glavnog ekonomiste. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje.i mi. Do 1977. Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor.ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu. Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole . Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar . mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. i dao mu u ruke budţet. Ti ugovori uključivali su prvo . a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. Ti naši radovi . Brak mi se doduše već raspao. Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate. Niko nije provjeravao letove ni putnike. Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. uključivši i članove porodice Bin Laden. Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek.da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. "Old Ironsides. TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam. ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima. ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. Moja je već bila dobro krenula. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme.

nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice. Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima. Ali sada. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet). Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen. Ipak. "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. Članak naslovljen 1975. "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala. I treće. Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo. septembra 1975. Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu. a gradnja je bila veoma bučna." Taj me govor nadahnuo. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. a nije još postao partner. Spustio sam "New York Review of Books".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca. uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe". Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine . Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane. Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima. one koje misle da je Torijos socijalista. nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. Danas nema opravdanja. gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u.na strani brane Gatun. godini." 60 .djelo samo jednog čovjeka . jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta. MAIN je prilično konzervativna kuća. Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka. ovog simbola ingenioznosti SAD. sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. MeĎutim. Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. počelo mi je to odgovarati. Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. te šaljivčine ovdje u kancelariji. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak. predvidio je Omar Torijos 1975. Prvo." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim. Torijos će biti zadovoljan. "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. ukrašenim drvenim pločicama. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". Kolonijalizmu nema mjesta u 1975. Dobro. nadam se da mu svakako šalješ kopiju. Kad sam se vratio u Boston." Drugo.

ali on je odavno preminuo. njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. Svijet je motrio tog čovjeka. Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. Bacio sam pogled uokolo. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem. Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. ako bude nuţno. a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. kao što su bolji uslovi stanovanja. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima. Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. 61 . Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa. koje se odnosilo na onaj dan 1972. "Komičari". pa će. Ipak. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera. Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga. Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. ona nije pridonosila napretku globalne imperije. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću. Grin je načas oklijevao. platit će ih CIA. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. autor djela "Ponos i slava". ali naš se posao višestruko povećao. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu.a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore. a ima u njega povjerenja. Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. Sad je 1977. Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books". "Time" ili "Newsweek". a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti. Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima. dok će istodobno okovati zemlju u dugove.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu . Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje. Karter u je Bijeloj kući. Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti . Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. jer "ako ih ne platim. prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . Onda sam pomislio da me oči varaju. negdje u rubrici časopisa "People". U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu.

"U 'Boston Glabeu'. Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja. Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu. ali vi ste Graham Grin. "Vaţno je pisati o bitnim stvarima. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja. "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice. "Da?" "Nerado vam smetam. Naručio sam kafu i kroasan s medom. kad se uzme u obzir vaš poloţaj". On se zagledao u mene . uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera". Neće to biti beletristika . "Oprostite"." Tad je morao otići. Torijosu i problemu Kanala. odgovorio je. "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'. Tad je on digao glavu da malo popije.. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom. Vijetnam. rekao sam domaćici. zar ne?" "Pa. rekao sam. "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje. "To upravo radim." Bio sam zapanjen. Tad sam se oslobodio. Ali zapamtite. "Lijepa knjiţevnost je sigurnija". ako se dobro sjećam. a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. da. "To je u vama. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami. rekao mi je. Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname. ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor." Osmijehnuo se." Toplo se osmijehnuo. "Većina mojih tema je kontroverzna. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih. Romanopisac se udubio u svoje novine. "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji"." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike. 62 .. Gledao me ravno u oči. Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama." Pogledao me intenzivno. Revolucija u Meksiku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo". "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po. Ona mi pruţa puno više slobode. rekao je." Bilo je očito da se divio Torijosu." Pokazao je na stolu "New York Review of Books"." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac.ili mi se barem tako činilo. "Hrabro. "Uz to volim pisati beletristiku. jesam. Haiti.

Libiji. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. Gledao me ravno u oči. Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera. Iste te 1977. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka." Okrenuo se i otišao. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude. "General će opstati. nije arapsko. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije. reče. od Kermana do Bandar Abasa. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. u Nikaragvi. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja. Od 1975. Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me. do 1978. Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa. Osim toga. Godine 1962. No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore. legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina. Konzervativci su se zaklinjali na osvetu. često sam posjećivao Iran. Slijedila je duga i oštra prepirka. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija. Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". Kini. Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. pišite o vaţnim temama. prošao ruševine Perzepolisa." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. rekao je kad je ustao te smo se rukovali.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname. On će vratiti Kanal. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. 63 . MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka. Ali zapamtite. "Ne brinite se". Salvadoru i Panami". "To je u vama.

Vi predstavljate našu nadu." 64 . Tokom vladavine Aleksandra Velikog. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara. Libiji. kao i okolina. za razliku od većine u vašoj profesiji." Sve to. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi. Kad su mi se oči konačno privikle. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom.tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega." Vaţno se nasmiješio. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. po riječima šaha. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu . Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri. Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj. Odveo me pored nekoliko stolova. po toj tezi. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. a ne nekim tko ima skrivene motive. zračenjem koje zasljepljuje. Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. Nikad ga nisam upoznao. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. Predstavio se kao Zamin. Znao sam da puno riskiram. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. u vrlo odijeljenu nišu. Barem to tvrdi." rekao je. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku." "Pustinja je simbol. Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Sve što nam sada preostaje uraditi. "Vrlo ste mladi. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. Kini. Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. jest posaditi na milione stabala. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom. Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio. Zamin je bio vrlo srdačan. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake.

beduina . istina je." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara. ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. Odgovorio je ciničnim smijehom. on ipak polaţe nadu u budućnost. "Vidite. a kad su ljudi smješteni u rezervate. meĎu ostalima. Mi jesmo pustinja. Moţda će vas on šokirati.moj narod . Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman.i pustinje. Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva. Puno ćete time dobiti. Kad je večer odmaknula. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda . "vijekovima prije Marka Pola. "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi". reče on. Ali još više. na primjeri bizoni. "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar". ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba. zar nije došlo i do uništavanja okoline". i pohlepa i bolje naoruţanje. objasnio je. otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. Zamin je nastavio birati." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje. ovdje je tako isto"." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji. Tada se okrenuo meni. nastavio mi je drţati ruku. Traţeći najprije moj pristanak. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane. Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje. Sve to. Ne traţim to lako. gospodine Perkins. Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. "Da." 65 . "Pitanje za vas. Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio. Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. Moţete ga zvati Dok. onda propadaju i temelji kulture. "Pustinja je naš okoliš. dodao je Zamin. "Mi . "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu. "Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. "Vrlo stara oaza". Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti. Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj. Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju.dio smo pustinje.

vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. Nikson i De Gol. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo. Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. Ajzenhauer. "Vidite. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu. ako ne vidim profil. pitate zašto smo vas pozvali ovamo. Osjetio sam olakšanje. i nešto je izustio kao da kašlje.plosnatost. Nisam oduvijek takav." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo. jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. Sluţbeno. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. Tako ste vezani uz Izrael. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. reče. Šah je u mene imao povjerenja". oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor. Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu. gospodine. gospodine Perkins. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu. Vjerovao sam njegovoj rječitosti." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih. U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. da će Persija odrţati svoje obećanje. On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu. i svih nas koji smo ispunili tu misiju. kolica su zaškripala i lagano se pokrenula. A tamo nema ni nafte. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". ključan je Iran. Uistinu je groteskno". "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. Zamin gurne vrata i povede me unutra. i . Vaše naftne kompanije . a osim stola. Da. vi svakako imate Izrael.koje imaju još veću moć nego 66 . pomislio sam. "Vjerovao sam šahu. Mala prostorija nije imala prozore. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu. Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. upitao sam. "Šah šahova. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. MeĎutim. Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi. "Nije lijep pogled. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo." Gomila pokrivača se pomjerila. Činilo se da je to naša sudbina . ja više ne postojim. kralj svih kraljeva. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . gospodine Perkins." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. Sjedio je u invalidskim kolicima. On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera." "Zašto je to tako". Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. u sobi nije bilo drugog namještaja. "Vrlo jednostavno. šta kaţete. ali to vam je više teret nego imovina. Kad mi se oči priviknuše. ja više ne postojim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka." "Dobro došli. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima. ali sam ja to shvatio kao smijeh. a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi." Slijedila je duga pauza.tada sam spazio . Sluţbeno. a zatim se vrati i sjedne do mene. Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja. koja je na Srednjem istoku." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj.šahova i moja. njegovu čupavu bradu. On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade. "Sigurno se. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa.

vašu štampu većinom usmjerava i nafta. Muslimanski ga svijet mrzi." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio. nego svi muslimani svagdje . Sjedinjene Drţave." "Vi ne razumijete persijski jezik"." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore. Tako se čuje ono što se ţeli čuti. "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. s ljudima u njegovom krugu. a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. "Moramo ovaj razgovor privesti kraju." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj. ali najviše baš ovdje. Naravno. taj šah neće više dugo trajati. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama. "Isti je slučaj s vašom štampom. Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima. Ako ode samo jedna firma kao vaša.izuzetak. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo. ali šah mora otići. Vi trebate našeg šaha . i da vam odgovorim na pitanje. njegov vlastiti persijski narod. a zatim je opet sjeo. Vidite. Vi ćete obaviti sav taj posao. Ali Dok je . Ne samo Arapi. Tome se nadamo." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje. Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski. "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu." "Zašto vam mi sve ovo govorimo. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. to bi započelo novi trend.ili mislite da ga trebate." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . Glas mu je bio miran i tih. kao da ga je iscrpilo naprezanje. šaha više neće biti. Ova vlast neće potrajati. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu." "U to ne sumnjam". Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha.one nas trebaju. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite. to je sve samo iluzija. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak. nećemo vam platiti." Uslijedila je tišina. Čuo sam samo njegovo teško disanje. da. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu.Indonezija. primijeti Zamin. Vidite. to bi započelo novi trend. osim šačice ljudi iz klase trgovaca. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu. Ako ode samo jedna firma kao vaša. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji .sada . mi ovdje ne ţelimo krvoproliće. a piše se ono što njihovi ţele pročitati. odgovorio sam. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist.

MeĎutim. Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. penzionisani iranski general. čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". "Šahov pad bit će samo početak. ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha. dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren." Dodao mi je avionsku kartu. Njegov otac. Farhad. "Upamtite moje riječi". ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960. kojeg nisam vidio duţe od deset godina.nas. "Sutra letim u Rim. Tamo mi ţive roditelji. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku.šah u početku pedesetih.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. Znao sam da je moja informacija o vama tačna .kao i ja. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak. Zagrlili smo se i sjeli. General je okrivio politiku SAD . Jedne večeri 1978. svoju pohlepu i aroganciju. Zahtijevali su njegov povratak. da vi razumijete istinu. "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini. Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. Slao je pisma. čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. čovjek na sredini. a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. kad ste uništili Mosadegha. Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima. Tada ste mislili da je to vrlo mudro . gdje postaje priznati voĎa opozicije." Uz večeru. rekao je svečano. Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. Poslije toga 68 . iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. Rekao je: "Znate. "Da preĎemo odmah na stvar". Imam za tebe kartu za isti avion." Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot. u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana. Moraš otići odavde. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. reče dok smo naručivali naše drugo pivo. Ovdje se stvari raspadaju. Rekoše mi da je taj klerik. kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. ali kad je to izjavio ovaj čovjek. Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. Uskoro će doći do erupcije. roĎen 1902. zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast. Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom. sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima. Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . general je bio nepokolebljiv. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka. Ali se sad to vraća i progoni vas .posebno njenu podršku Izraelu. Nisam ni trenutka posumnjao. sve je dobilo novo značenje.

kao i mnogi naši konkurenti. Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. u kompanijama kao što je MAIN. Za mene su te pouke bile neosporne. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. Iran je pokazao. krenuo je u bolnicu u Njujork. Kad to nije uspjelo. Bijes. i pokazalo se. Bila je to katastrofa. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. 69 . svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. Dok su Saudijska Arabija. a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. ipak. nisu bili upućeni. MeĎutim. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. a zbog Panamskog kanala u trećoj. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. svrgnuti mule. bez ikakve sumnje. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. odobrio je misiju vojnog spasavanja. bile su to ujedno i iznimke od pravila. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane. Čak i oni meĎu nama. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. kad je izvještavao za štampu. Pokazavši na kartu. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. a kad mu je dijagnosticiran rak. predsjednik SAD. U novembru 1979. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju." Nikad tu priču nisam provjerio. gdje je umro od raka. koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. koji je opisivao Farhadov otac. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. Dokova su se predviĎanja ostvarila. koja je započela u aprilu 1980. onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama. Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. one nisu odgovarale normama.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

"Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako. "U redu". a ţelio sam ja biti jedan od njih. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. Paula se njeţno nasmiješila." Oklijevala je i gurnula šoljicu.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto. i . da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. najbogatijim Kolumbijcima. "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam." Uzela me za ruku. Uvuklo se u mene nešto čudno. Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro." Spustila je svoju kafu s mlijekom. sloţila se. Oni su stajali na ivicama." Popila je gutljaj kafe. znao sam da ni sam u to ne vjerujem. Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost.bio je to razlog zašto sam se grčio. Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama. Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana." 73 . gusarima i graničarima. o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata. Odmah sam osjetio neko olakšanje. pitao sam je. "Što je s tobom". Električna energija pomoći će samo nekolicini.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo. već mene. a ne po sredini. Dţone?" Nisam znao odgovor. "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. "Što ćeš učiniti. "Pod jednim uslovom. a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini. rekao sam konačno. "Moj brat se pridruţio tom pokretu.meni . Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju. Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama . (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. Čak i gore. Odjednom sam stiskao vlastite ruke. izabrali su stvarne svjetove. čovjeka u sredini. "Mrzim ga". "S nekima od njih išla sam u školu. a zatim polako liznula kašičicu. Ali." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali. Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole." Podigla je kašičicu i naoko je promatrala. promiješala. nastavio sam. "Sebe. samo s tim što sam to priznao.

to je sistem utemeljen na merkantilizmu.koje prijete republici. mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene. sluţi sama sebi. istukli su ih i bacili u zatvor . Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu. prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam. Naravno. Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja. mislim. "Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije ." Zastala je." Pogledala je kroz prozor. Mora biti vrlo oprezan..'Occidental'. One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva. Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva. "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim. "Kako je postao jedan od njih". pitao sam. podsjećam te. velikodušna tvorevina. gladi. Bila je to inspiracija. samo su stajali ispred zgrade. jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih. moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva.koje prijete korporacijama. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina.on i nekoliko njegovih prijatelja. pokušavajući shvatiti razliku. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci. (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija. bankama i vladinoj birokraciji . Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim. Same institucije . Napala ih je vojska." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. Osjetio sam se potpuno smlavljen. u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem . mahali plakatima i pjevali. Ona je usredotočena sama na sebe. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo. je istorijska nemeza. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji. Poput nekadašnjih carstava. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate. akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima. Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. To je dobar znak. "Nisam ga vidjela već dvije godine.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to..a nisu učinili ništa protivzakonito. Mislio sam da znam sve o njoj. pa i ratova . sa druge strane. ali bio je druga osoba kad je izišao. pohlepna je i materijalistička. Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički. Republika je svijetu pruţala nadu. Iznad mojih vlastitih dvojbi. 1968. Duša mi se razdirala." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. ali ovo. ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo. 74 .

mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. biti trajno zarobljen. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. nije još bila sigurna. ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. Bilo kako bilo. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 . ţivot se mijenja. "To je bilo davno. imao sam više zaposlenika. Trebalo je i strpljenja. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole. naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. ljubavi. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to. uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. Priznao sam i sebi i njoj da sav novac. krivnju i stres. kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom. u tamnim rupama Evrope. Panama. u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu. "Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći. onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. ako još duţe ostanem. a ja sam se na kraju sloţio s njom. pak. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri. šta ona zna?" Ja sam. Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. Ipak. pitala je. poput ţene kakva je bila Paula. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. nikada više ne moţeš izaći. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede.učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile. ali ono što smo sprovodili tim novim. i ličnih dogaĎanja. Moje lično carstvo neprestano se širilo." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija. Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala.

Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. daj im sve šanse da te puste na miru. jednostavno sam ţelio van. nemoj zamutiti vodu. stigla je vijest da je Dţejk Dauber. oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo. Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj. savjetovala me. doda Paula. GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru. Ako imalo liči onome na engleskom. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu. 76 . "Sve što te Klaudin naučila je prevara". "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. "Onda učini to". mislim da će ti biti vrlo zanimljivo. "Tvoj je ţivot laţ. na turistička putovanja. Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". Neću postati krstaš.pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio. Šokirao me. slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju. ako ne i laţ. A imali su i dublji smisao." Smiješila se velikodušno." Dok sam boravio u Kolumbiji." Ovo je uistinu imalo smisla . kao predsjednik MAIN-a. biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. umjesto toga. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. Zapravo. moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno. ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak. Nemoj im dati razloga da te progone. na kraju. otišao u penziju. Kao što se očekivalo. Bilo mi je dosta. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. Dok sam još bio u Kolumbiji. godine. Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada. a da se sakrije realnost u pozadini svega toga.

Kad god bi se tako radilo. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). potrebe za energijom itd. 77 . Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Ministarstvo energije Irana. na Srednjem istoku. kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. Kraljevina Saudijska Arabija. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. ekonomske prognoze. moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. Slijedio je dug popis klijenata. iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim. u Aziji i Latinskoj Americi. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. u Aziji i Latinskoj Americi. na Srednjem istoku. Ali ono što mi je privuklo paţnju. Aziji. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. No. Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. Banku za razvoj Azije. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu. Vladu Kuvajta. Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. Na primjer. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. ISKUSTVO Dţon M. ipak. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere.

Društvo za meĎunarodni razvoj. španski. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. studije o učincima ekonomike i okoline. marketinške studije. Ekonometrija. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. studije ekonomske isplativosti. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela. analizu lokacija goriva. ekonomske prognoze. OBRAZOVANJE Poslovna administracija. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. JEZICI Engleski. Inţenjerstvo i ekonomika. prognoze potreba za energijom. Metode vjerovatnoće. lociranje tvorničkih postrojenja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja. U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. Osim toga. PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. Univerzitet Boston.

Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija. Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije.

"Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca". rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). demografe. koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao. koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. Dţona Perkinsa. izravnim potomcima Inka. 80 . Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. autorka Paulin Kvelet. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke. ali nikada nije dospio u novine. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". pomaţući Kečunama. koji je sada rukovodilac. januara 1971. Rezultat: dobici su narasli za 60%. Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima. Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op". Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi. posao koji je izmijenio tok svjetske istorije. Dţona Perkinsa. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer.

kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. mučeći se tim problemima. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. Njihove plate. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Postali smo uspješniji i još štetniji. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. boţićni bonusi. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. velikih kredita. Dok je sa mnom razgovarao. drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. pa čak ni za EHM. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. Svijet se pomaknuo. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća. osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora. a korporatokratija je napredovala. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. Pisao sam. Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 . Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. gledajući ljude koji za mene rade. sjedeći za svojim radnim stolom. Ja sam ih doveo. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. Sada su ti muškarci i ţene. pisanje mi je uvijek išlo od ruke.

Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. Konačno. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu. znao sam u dubini duše da to nije tako.ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. ekonomista. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo. nije nešto čega se kupac mora čuvati. Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani. Na neki način. poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. onaj koji će nas dovesti do propasti .imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. . Kad duţnici ne mogu da plate. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. MeĎutim. Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a. da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. itd. ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa. Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. a svi su sluţili interesima globalne imperije.od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu . kao posljednje sredstvo. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot.ne samo u moralnom pogledu. Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi.finansijski analitičar. Ako to ne mogu. Primjer organizovanog kriminala. vani. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija. činilo se. Čikagu. pojavljuje se oruţje. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. Londonu i Tokiju. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje. ta zemlja bila je potpuna banana republika. ekonometrijski stručnjak. na svoj poseban način svako od njih bio je EHM. Stvari su se izmijenile. Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao. već i u fizičkom i kulturnom . sociolog. Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . o prividu naspram stvarnosti. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju. Gusari su odbacili koţne jakne. vodeći ekonomista. Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. Navevši me na čitanje izmeĎu redova. San Francisku. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi. nudi metaforu. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije. Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. stručnjak za cijene. Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD. Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. 82 .

On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin. Putevi i industrijska postrojenja. Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa .obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije. 83 . privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell".bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. počeo kampanju za predsjednika.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila. snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika. osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro. One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte. odjeću. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom. optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). Rekao sam to dijelom u šali. Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. a ja sam ga susreo nekoliko puta. Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno. Bio je. Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. Stekao je ugled kao populista i nacionalista. brane hidroelektrana.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama. a njena posljedica bila je talas kupovine. On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao.često u helikopteru naftne kompanije. Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. na primjer. a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. tamo će dobiti besplatnu hranu. a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu. smještaj. ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji. privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava. Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva. (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno. Bio je privlačna i harizmatična osoba. Kad je 1978. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama. Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina. Ponovo . SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte.

koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje. inteligentni. Morao je hodati po tankoj ţici. harizmatični lideri. Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava." 84 . Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. potomak porodice Dţon D. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. u predsjedničku palatu u Kitu. meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . Te poruke nisu imale odjeka. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. Torihos je ţelio vratiti Kanal. ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom. ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . ipak. Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta. U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. Bili su nacionalno osviješteni. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. "Exxon" i "Mobil".republikanca ili demokrate.najvaţnije korporacije. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa. nikad neće ostvariti svoje programe. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller". nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni. ni Roldos nije bio komunista.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. Ovi ljudi bili su popularni. Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije. pragmatični umjesto dogmatski. ako i uspije pobijediti bez njih. Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva. tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. i da. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . sestra jednog od ubijenih ljudi. Rejčel Seint. ali ne i protivamerički raspoloţeni. On je zacrtao temelje te politike 10. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje. Kao što su predvidjeli za Torihosa. Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica. Kao ni Torihos. Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka . Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa. avgusta 1979. jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme.

Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina. rekao je misleći na Hala. Bio je to početak novog desetljeća." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. Sa stajališta profitabilnosti." 85 . o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. Po mome je mišljenju bio mutan. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni. Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje." Prvog dana 1980. Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama. (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa. on je znao da nema nikakva razloga".posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo.. Osim toga. Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi. "Budi na oprezu". sa druge strane. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. "Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću. Dţone. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve.. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. savjetovao je. a da će Hal ostati bez posla. nisam više ništa mogao učiniti. ili iskorištavati područja naftne koncesije. dogodilo se nešto šokantno. Bio je to vrlo teţak odnos. moramo biti tvrdi u borbi. sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima. ali mu to niko ne ţeli reći . "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je. Za mene je Brunin odlazak bio razoran. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti. ako uopšte i jest nešto znao. "Pa dobro. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni. Bruno je imao odreĎen broj protivnika." reče jedan od njih. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama." Kao da bi ţelio dokazati te teorije. On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. Pridi. Usprkos tome. godine donio sam odluku. moramo biti spremni na svakojake pritiske. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim. Mek Hol ga je otpustio. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco". usredotočio se na domaće poslove i znao je malo. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. iznenada i bez upozorenja. a bio je stručnjak za matice i vijke. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji.

koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. pitala je. Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme. Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak. Kolumbija i Ekvador. ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. Tomas Dţeferson. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja. slobodni i bez predrasuda.ostrvo Great Thatch na sjeveru. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. Daniel Bune. uhapšen 1775. Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed. Luis i Klark. jedan par potpuno go bio je na pramcu. još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva. mlada ţena koja je radila za MAIN. Pridruţila mi se Meri. Sada. Daniel Bune. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja. većinom prikovan u teške ţeljezne okove. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im.za svoja djela. pribliţavajući se planinama. Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari. Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. Popio sam pivo na brzinu. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. ali su ipak bili hvaljeni . sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. a St. uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje. zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. Emocije me nisu napuštale. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. robove i zemlje koje nisu pripadale njima. Dejvi Kroket. Dţordţ Vašington. Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva. Toliki od mojih heroja Itan Alen. bio sam ljut. a zatim više puta u britanskoj tamnici. Često sam se pitao. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu. Johns na jugu . Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. Osjećao sam se savladan ljubomorom. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos. Kako smo jedrili po Kanalu. Ipak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980. da nabrojim imena samo nekih . Otvorio sam drugo pivo. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote. u bitki kod Montreala. 86 . Bio je ratni zarobljenik. Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. Tomas Dţeferson. pretrpanim zatvorskim brodovima.iskorištavali su Indijance. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Panama. vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra. kao što su Drejk i ser Henri Morgan. ali me ruka nije poslušala. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune.onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton .nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka.čak i proglašeni vitezovima . Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St. koji su napadali i pljačkali. Pokušao sam to odbaciti. diţući se iz mora .

zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 . znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu. Ona je vješto spustila glavno jedro. Došla mi je bliţe. Pokazivala je preko luka krme. zurio sam u veliku palicu. zaliva i purpurno crvenog neba. bio sam ja sam. bivali sve više okovani tim sistemom. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. Nije bila stvar u mojim roditeljima. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. tijela. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama. Odgovorna osoba. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. ljudsko meso i krikove. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro. Skočio sam. a oni su. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. Kad smo se smjestili. "Linester Bej". A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. ali bez njene iskrenosti. Ali. mislio sam da. debelu kao palica za bejzbol. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja. stotine afričkih robova tamo su preminule . rekla je. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade. na ljude koje sam ja iskoristio. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. Okrenuo sam se od mora. ona koju sam prezirao. istrgnuti iz svojih afričkih domova. "Sidrište za večeras. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. Tiltonu ili Meku Holu. ipak. U tom trenutku. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu. Po nebu se prostro širok crveni luk. Kad sam otvorio oči. Meri se odmarala na palubi. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. kad mojoj zemlji treba nafta. Pokušao sam sve to isključiti. Moj je pristup bio znatno moderniji. Moj. I zarobljeni su. tako opuštenu i punu povjerenja. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. ali dvostruko duţu. ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. a brod se zaustavio. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi. Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. profinjeniji . Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala. Jedrio sam bliţe njima. kao i ja.puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. Ja sam bacio sidro preko ruba. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. ulazeći u prekrasan zaliv. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. Ali nije mi uspijevalo. Meri je nešto viknula.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. Sve je izgledalo vrlo idilično. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući. More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob.

Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. nisam više imao posao. Naveo sam svoju cijenu . Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju. "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. osiguranja i sl. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir. No. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. Postao sam rob. Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. Pol Pridi nije mi povjerovao. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. nije sve baš išlo tako.prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije. Bio sam svjestan. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku. biću zauvijek izgubljen. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja. to teţe će biti izvući se. Namignuo je i rekao: "Prvi april. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. ja sam već odlučio. Naţalost. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. Konačno je Pol popustio. pristao je. Istina je. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak." rekao je. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom. Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu." Puno sam o tome razmišljao. ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. sudski vještak . ali ni o čemu vezanom za politiku. Povišice plate. penzije. Što duţe ostanem. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. Začudo. (LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku. Prvog aprila 1980. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja. barem djelimično. i to je bio početak moje karijere. April je u Bostonu bio hladan i sumoran.

zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. Znao sam da mi je tempiranje ispravno. Pobijedio je Ronald Regan. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom. on se sada čini naivno arhaičnim. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije. bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. bio je to novi zaokret sudbine. Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. sluga korporatokratije. Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a. Kako sam čitao i novinske članke o njemu. Po mnogim standardima. Početkom 1981. Ako bude primijenjen. U retrospektivi. on je anomalija. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. Karter je izgubio na izborima. to mi još nije bilo jasno. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . Regan je definitivno tvorac globalne imperije. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao. Paulom. Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj. Kad sam pogledao u budućnost. Moţda je Karter bio neefikasan političar. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. Buša. Šta je sve to značilo na dugi rok. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. ali zapravo vode Vladu . MeĎutim. Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. U novembru 1980. Jaime Roldos je napredovao. A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. On je svakako imao za cilj da 89 . Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu.zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike.V. Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. To bi bila njegova oznaka. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. S druge strane. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. Ričarda Čeneza. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. nekog statusa na granici ropstva. ministra odbrane Kaspara Veinbergera. svijet koji odgovara naredbama takve Amerike.

vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli. biti prisiljeni da odu iz zemlje. Znao sam sve o Arbenzu. Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . Nikad ništa nije dokazano. Usprkos reakcijama iz svijeta. Ali Torihos nije oklijevao. Nova Reganova administracija. Bio sam zapanjen Roldosovom smrću. 90 . Nisam nipošto bio naivan. maja 1981. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA. odbio je da bude preplašen. Svijet je bio šokiran. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige. u gradu Kito. Sad vidim da nisam bio u pravu. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. kad bi spominjao Roldosa. s torbama punim prijetnji i isplata. Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka.moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. Odmah su krenule u napad. ali moţda nije trebalo da budem. Poput Roldosa. jer su se pobunili protiv korporatokratije. Usprkos tome. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera. To je bilo proročanstvo. 24. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora. da će. ali ţivoti su im bili uništeni. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte . Omar Torihos. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". Ali se Roldos nije dao zaplašiti. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. a ponekad i prekinuti. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt.uklonile su sve prepreke. Bilo je to tako eklatantno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. ne isključivši ni naftne kompanije. Aljendeu. Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu.naftne kompanije. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a.i religije. u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. Mosadeghu. bio sam šokiran. ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore . Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa. U Latinskoj Americi bili su bijesni. Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti . upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD. a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu. bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora. Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. A taj je eksplodirao. Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima. I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. protivnicima korporatokratije. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu.

kako mnogi vjeruju. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . Tako su šefovi imali ozbiljan problem." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa. već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. komunikacija. moga prijatelja i domaćina. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu. Bio je pravi šampion ljudskih prava. Bilo je to 31. jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade. MeĎutim. a učinio je to na fin način. Poginuo je u avionskoj nesreći. Sada je mrtav. Torijos se suprotstavio tim ljudima. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu. drveta. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. Dobro sam poznavao "Bechtel". koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih. Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. u panamskim planinama i nema preţivjelih. sa šarmom i smislom za šalu. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. pukovnika Čučua.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije. Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD. trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. profesora matematike i pjesnika. harizma i inteligencija. 91 .što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. ili Hozea de Hesusa Martineza. ruda. Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima. jula 1981. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. nije bilo suĎeno da se to dogodi. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo. koji je prezirao Torijosa. a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi . Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu. ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom. koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma. brodarstva i prometa." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra. Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. boksita i poljoprivrednog zemljišta. "Bechtel group Inc. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981. Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta. i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA.nafte. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. Ja znam da je u avionu bila bomba. Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu. uključivši i iranskog šaha. bakra.

Vjenčali smo se. Meni je bilo trideset i šest godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. Ostali smo prijatelji. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze. ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi. u Vest Palm Bič i iznajmili stan.za koje sam bio plaćen . Africi i Aziji . a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa. Izlazio sam sa drugim ţenama. Istovremeno sam se uvjerio da 92 . Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. kao i one olujne noći. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. stručnjakom za planiranje okoline. U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć. Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. Naţalost. u Berkliju. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe. Poslije smo odjedrili na Floridu. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti. a naša kći Dţesika roĎena je 17. obrazovanju operatera. Da je Torijos poţivio. Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska. maja 1982.i to pod zakletvom pred sudom. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. ljudskoj sklonosti greškama. Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma.nešto što CIA. svoje porodice i domove. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. što sam se duţe bavio tim pitanjem. meĎu ostalima i s Vinifred Grant. Bila je veliki zaštitnik okoline. koju sam upoznao u MAIN-u. Naš se odnos razvio. Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. mladom koleginicom. Znala je slobodno misliti.

a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". "Prudential Insurance Company". proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša. Godine 1982. Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja. a niko mu se to nije usudio reći. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj. Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. Kao što je Bruno i predvidio.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola.ili barem da budu konkurenti . Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka. Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. Godine 1986. Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu. koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu. I naša kompanija je. 93 . osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi). Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice. "ESI Energy"." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN. a većina naših konkurenata na kraju je propala. IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. Bio je to posao visokog rizika.. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. takoĎe. a ne stvarati kiselu kišu. meĎutim. zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu. bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao. Imao sam i prednost što je moj punac. spasile "koincidencije. razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto. Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije. Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist. a pravila su se mijenjala preko noći. preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust".direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. izmeĎu ostalog. nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike. Kao dodatni kvalitetu. u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski). Dokazale su jednom zauvijek da se tzv. Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima." Zapravo.ali nezavisno jedan od drugoga . Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji. te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija. Nas su. Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. Deregulacija je bila parola dana. To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. čija je misija bila. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. lobistima. umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje. Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja. Vinifred me potpuno poduprla. Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija. IPS i "Bechtel" istodobno .

nastavio je tuţno klimajući glavom. To je bilo dotad nečuveno. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. "Nadam se da Dţ. A znao 94 . Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna. spajanjem s firmom "Spectrum 7". kupila ga je "Harken Energy Corporation". tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli. "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav. Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru. ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. Dok sam ja 1980. Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. Buš. konsultant u Stejt departmentu. za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. Egipta i Irana. a 1986." Godine 1989. Izrazio je čuĎenje. u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen. "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari ." rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično. Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada. Saudijske Arabije. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto. Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. sa 4. na vrhu Svjetskog trgovačkog centra. MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije. Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha. "Pitam se je li to zaista vrijedno". Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe. Davno sam radio s vladama Kuvajta. natoče kafu i sloţe svoje papire.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu.000 dolara. Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita. a nikad podalje od obale u arapskom svijetu. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". a spasena je 1984. "Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. V.50 dolara po dionici. ali je onda napušteno.nove investicije. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti. a bio je i pristalica Republikanske stranke. Dţordţ V.50 na 5. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike.

Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. pak. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije. ali su obavljali slične funkcije. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki. a zatim ih kupile. i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. kakva je bila i moja. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. a ne 95 . MeĎutim. Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. odnosno doktrinom J. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. Namjera zakona bila je jasna . nezavisne kompanije. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga. Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. Naposljetku. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom. odnosno imali su svoj udio. naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni. Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji. Druge su. U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. izvršni organi korporacija. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili. M. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije.o cjelokupnoj nafti. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. a ne samo onoj uvezenoj. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. Briga za društveno blagostanje. Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo.ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu.. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji. koji je patio od problema slike u javnosti. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan.. vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija. Šulc i Vajnberger 99 . To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington. takoĎe." Taj ekspoze koji je napisao reporter. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način. juna 1986. nosilac Pulicerove nagrade. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12. tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike. D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku . To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H. njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. Somosa u Nikaragvi. na primjer . govoreći da je. Prema izvještajima. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Panama nije počinila ništa slično. a završila 1989. Posljedica je bio razorni napad. najjača grana vlade u njegovoj zemlji. invazijom na Panamu.svijet bi vjerovatno to razumio. ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava. Buša. Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti. decembra 1989. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986. SAD napale Panamu. bio opterećen američkim predsjednikom. One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi.Pinoče u Čileu. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta. vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. Političari. W. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga. suverene Paname . a prema izvještajima.poduprte Japanom. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. još trebaju. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu. Noriega je." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim. Stroesner u Paragvaju. dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije. kao i G-2. Povezano s ostalim problemima. Vjerovao je da je CIA." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala.

Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. pogotovo što se tiče nekretnina. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora. suverene Paname . hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa. izgradili propagandnu kampanju da me uklone. odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. takoĎe. ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada. kao narodni neprijatelj. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. Činilo se. ima jednu zanimljivu primjedbu. SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji. U svojoj knjizi iz 2001. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. koja je dugo trajala. da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. snaţnih ljudi. general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način.. On je opisan kao zlo. kaţe: Od svih hiljada vladara.koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. Nakon bombardovanja.. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu". sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. u razdoblju od 225 godina. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. 100 . Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu. Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju. moćnika. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. Znao sam da Noriega ima ličnu gardu. osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu. Noriega je uhapšen. Dejvis Haris. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington. da zapale veliki dio grada Paname. Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. da je cilj u Panami. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu.poduprte Japanom. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi. bio je Noriega. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. čudovište koje diluje drogu.

Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. objavljenoj 1997. Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. Zapravo. Dok sam radio u Panami jako su me se 101 . dok sam bio u središtu svega toga. Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner. uključujući i Vladinu politiku. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. Tome je doprinio niz faktora. izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu. išli su u korak za njima. Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se.. (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige. Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa. U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner". odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN. urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu. toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive. kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi. izopačenog diktatora. Eisner piše: Smrt. a ne objektivnost. Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. koje ostavljaju trag na milionima ljudi . Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji.uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći.. ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje.donose ljudi podstaknuti ličnim motivima.

MAIN mi je isplaćivao platu. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci. Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. on učestvuje u mnogim bitkama.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. koliko je podmukla priroda tih iskustava. Još i danas imamo trgovce robovima. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. u Bocvanu. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. umjesto toga. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. Ali kako vrijeme prolazi. kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. Na početku je naivan. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. Ti ljudi o sebi misle dobro. Kartageni ili Havani. rezervne dijelove za automobile. I ja sam postao profesionalni vojnik. patike. ipak. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. patike. rezervne dijelove za automobile. čak i gladuju. Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu. ubija još ljudi i konačno očvrsne. Pretvara se u profesionalnog vojnika. traperice. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. traperice. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 . dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru. Tada krenu u potragu za očajnicima. zonu Kanala i diskoteku. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. na Filipine. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled. ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. Ona u meni priziva sliku vojnika. Još i danas imamo trgovce robovima. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije.

kako smo radili u toliko drugih zemalja. Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. Riječ je i o vodi i o geopolitici. a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu. da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima. Otkad je taj posao sklopljen. Napokon. Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto . njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu .i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. kao i s ljudima iz "Beshtela". za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. 103 . USAID. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa . pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. u Iraku se ne radi samo o nafti. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. Uistinu. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne. osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece.mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom. Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku. jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila. a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca. Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak. U stvari. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca. Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on. Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja. u Iraku se ne radi samo o nafti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. sistema odvodnje. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. Nije bilo bitno je li on patološki tiranin.

U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima. prelazila je sve granice. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. vijeku Francuzi. Dok je Buš traţio izlaz. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. Ljudi u cijeloj zemlji. Globalna imperija je postala upravo takva. vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. Saudijskom Arabijom. Sadam mu ga je sam donio. To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima . Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto. Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen. a ima i obalu u Persijskom zalivu.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. proizvoĎači računarskih sistema. Sirijom i Turskom. Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada. vazduhoplovstvo. Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga.jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.projektne i graĎevinske kompanije.usredotočili su se na Irak. ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. projektili. Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. Svi glavni igrači . Jordanom. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. Početkom 1991. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera. Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 . čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. U avgustu 1990. Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije . Kuvajt je bio osiguran. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu. Graniči s Iranom. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. činilo se. Kuvajtom. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. U 18. Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize. napredovanja u poslu i povišica plate.

Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja. Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. pa čak i s pravnog gledišta. da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti. ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. Riječi kao demokracija. ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi. Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene. nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. I ja sam napisao još knjiga. Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. ipak mi je to bilo vrlo teško. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja. pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama. Nastavio sam raditi kradomice . SWEC je odobravao takav filantropski posao. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost.ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele. Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali .i vrlo neredovno . Osim ublaţavanja dosade. Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. dugovima koje nikad neće moći isplatiti. prodao IPS.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti. No. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. ipak. U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. jedan se dio mene osjećao kao izdajica. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. a da ćemo se prodajom obogatiti. Godine 1991. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest. 105 . koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. Dobivati sav taj novac.

To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. septembra 2001. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. ali on je. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. Bilo mi je jasno da. Desetog septembra 2001. Bojali su se. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. tek je nedavno rezolucija postala hitna. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN. Tako sam ponovo prestao pisati. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem. Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. suautorom moje knjige "Duh Shuara". Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. Došao je novi čovjek. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. prije svega. Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. Kad sam se sutradan probudio. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. Granice je trebalo definisati. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. voĎen da bi ih snabdio naftom. Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš. Stigao sam tamo kasno noću. Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. ako iznesem na vidjelo svu istinu. nisam preduzeo sljedeći korak. govorili su mi. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. 106 . bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. John's. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. Zapravo sam upravo tamo bio 11. Vrativši se kući.

107 . "Njujork je napadnut. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom. Iako mrki. Kad sam se vratio kući na Floridu. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. naravno." Nastavio je to objašnjavati. Prošlo je dva mjeseca. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju." rekao je. Uništili su im šume. Toliko ih je skakalo. oni koji su preţivjeli. govorio je. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. uţeţen miris dima. Kako sam se pribliţavao. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured. Kao i svi ostali." Pokazao je na plavo nebo. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani. sada poznato pod nazivom Graund ziro. a još su bili naokolo. "Ne mogu se na ovo priviknuti". mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima. izmjenjivali su poglede saosjećanja. Gledali su se u oči. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi. u nevjerici je klimao glavom. Sve sam to vidio na televiziji. moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave. Za ovo nisam bio spreman . "Vi ste naši prijatelji". svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka. Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela." krikne čovjek na drugoj strani radija. puno prijatelja. ali drugačije je biti ovdje." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku. Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom. Moj nećak je umro tamo gore. začuo sam povik. Dok sam s njima razgovarao.. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi.. Bio je sunčan dan u novenmbru. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. područje oko Vol strita.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11. ugljenisane ruševine i spaljeno meso. septembra "Da." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. taj trenutak nikad neću zaboraviti. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače. Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje.posebno ne na ljude. neobično blag za godišnje doba. "ali naţalost. "Izgubio sam puno mušterija. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne. I bilo je to više od jezika. Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju. Ne znam. pa sam organizovao let u Njujork. uvjeravao me. "Moj Boţe. ruševine.

Neki su hodali udvoje i razgovarali. Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. Pogledao me. Nazad u stari dio Njujorka. koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. a onda mi je sinulo svjetlo. Znao sam da je iz Avganistana. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. Većinom su bili sami i tihi. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. "Je li to tako očito?" 108 . Imao je sijedu. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. zavijen sjenom. one na broju četrnaest. ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. alarm se ugasio." Akcent mu je bio jak. Tada sam ga ugledao. Sad je bilo ovdje na nivou ulice. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Trebalo je ići tako visoko. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. Na početku nisam mogao to zamisliti. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. Promatrao sam ljude. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange. "Lijepo poslijepodne." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. Policajac krikne na prespori automobil. Nije se dogodilo." "Divno. Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. Ni neba ni svjetla.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto. "U ovakva vremena ţelimo sunce. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu. Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World".

" Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao. što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci. "Ili je moţda stvar u ekonomiji. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta. a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom. nema vode. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice." Klimao je glavom. "Ja sam zamalo postao jedan od njih." "Poslije toga." "Svjetska statistika. a da se ne smijuljim. "Ne volim prosjačiti. Uspio sam se dići i poći za njim. "Ne. hinduisti i muslimani. Dijete mi umire pa uzgajam mak. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. "Brojke. mislim. Učinile su mi se mudrima i tuţnima. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao. Svojevremeno najviša bankarska zgrada." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu. na raskrskici Vol strita i Brod strita . "Borbe. Privredni savjetnik. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine). činilo se da se izgubio u mislima. 14. a ne u religiji." "Da. Podstiče na razmišljanje o vjeri. Njegove su bile tamnosmeĎe. Marka u Veneciji. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu. "Ovo je bilo moje oruţje. Ţelio sam da ostane. "Bili ste vojnik". sve je uništeno. "Brojke nam govore da 24. "Oko osamdeset miliona u svijetu." Dodao sam mu papir sa statistikom." Pogledao je popis. Indija i Pakistan. "Ne znam čitati. Jedini način da prehranim porodicu." Spustio je ruke.to je koncept nacrta iza Vol strita br." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao. gotovo crne. ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara." Pruţio je ruku i uzeo papir. Kašmir." "Opijum?" Slegnuo je ramenima. "Sve moje drveće i kanali. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio. Došli su Rusi. "Nema drveća.000 ljudi svakodnevno umire od gladi. depresivan osjećaj tuge i krivice." Povukao je svoju bradu. "Zasjeda. Dugim." Vratio mi je papir." "Kašmir." "Ja sam bio jedan od njih. Nedavno sam posjetio Himalaje." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu. zar ne?" Oči nam se sretoše. 109 . jedne od najbogatijih finansijskih institucija. Na dnu stepenica zaustavio me znak. a onda se malo nasmijao. ali mislim da sam se sjetio." Osjetio sam knedlu u grlu. On se okrene prema zgradi njujorške berze. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv. "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom. Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio.

Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana. Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima. Ta banka. Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot. Ja sam bitan dio svoje baštine . Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku. Sada kamena oko vrata više nema. 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. Tako blizu Graund ziroa. banke koja je raspolagala novcem od nafte. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan. 110 . Pitao sam se i šta misle o onih 24. Koincidencija.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana. aprila 1789. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. a koristili su ga ljudi poput mene. Ali nije mi uspijevalo. zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci. Udomljavala je i Bankers Trust. na adresi Vol strit br. ali njemu nisam ušao u trag.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. Ta riječ me zaustavila. one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. Nisam mogao odrediti uzrok. institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara.baštine vojnika . savijen metal i veliko oštećenje na tlu. Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. Zanimalo me što znaju o Avganistanu . dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu. Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. na više načina bila je simbol korporatokratije. tako blizu Vol strita. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. gotovo s odbojnošću. već o Avganistanu onog starca. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote. već i o uništenim farmama šipka i o onih 24. 26. ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja. Nastavio sam hodati sporo. Pogledao sam uokolo. Vol strit br.ne o onomu na televiziji.000 koji svakodnevno skapaju od gladi.ne samo o razaranju tornjeva. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji. To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. gdje se 30. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije.

Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. Pitao sam se šta je s Panamom. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. preţivljavanje dojenčadi. Ekvadorom. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije. o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. 111 . a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Godine 2002. trube automobila i ljudsku vrevu. Nafta je u velikoj količini 14. Govorio je o Ugu Čavezu. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan. Iranom. decembra 1922. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike. Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. Indonezijom. Malen. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. Poslovi su prosperirali. Preuzevši industriju. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema. Gvatemalom. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. Stao sam. našu vojsku. politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva. obrazovanje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. zaposlenost. dugovječnost ljudi. "Venecuela je na ivici revolucije". ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam. Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. Do 1930.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. Osim toga. "Petroleos de Venezuela". prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu. u varijantu korporacija. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. derao se nadjačavši buku saobraćaja.

do 2003. a budţet Venecuele se učetvorostručio. ali dok sam to radio. Polarizacija je imala posljedicu. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio. Opet sam počeo pisati. Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama. Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. demografsko se stanje radikalno promijenilo. Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa. MMF je 1989. EHM-i su promašili. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. koji su Čaveza 112 . septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. Morao sam je nekako učiniti savremenijom. septembar promijenio sve prioritete. Venecuela je stavljena u pozadinu. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. Neposredno prije 11. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda. u Juţnu Ameriku nekoliko puta. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob. cijene nafte su skočile prema nebu. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. Razmišljao sam da odem u Avganistan. EHM-i su krenuli na posao. srednja klasa je radila protiv siromašnih. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu. Što se mene tiče. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. Kad je došao na vlast. Moj neprofitni posao odveo me 2002. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. ponovo su intervenisale okolnosti. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat. Od 1978. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih. psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. činilo mi se da je moja priča već prestara. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto. je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. pojačavala se ljutnja. Kako je siromaštvo raslo. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

lični stav. To je bilo posebno komplikovano pitanje. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. ostale banke. pa i onima za koje sam radio ja. ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. to je bio moj subjektivni. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. Svjetska banka. MeĎutim. u dţungli. kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. sjetio sam se plemena Shuara. Ako nastavimo s tom strategijom. Akuar. potiho me odvedoše na sastanak. 116 . a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela. Dok su se posjetioci častili. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. Neki su danima pješačili dţunglom. iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. Ipak. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. "Promijenite taj san". To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. opremljenih samo kopljima. automobila i velikih nebodera. Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. iznenada sam još nešto shvatio. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. MMF.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. Vozeći se putem. Shiviar i Zaparo. U decembru 2002. Godine 1990. jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. majice i sportske cipele. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. MeĎutim. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. godine do 74 prema jedan godine 1995. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. savjetovali su mi Shuari. koji nose sportske pantalone. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. Mi osuĎujemo ropstvo. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. Ipak. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. mogli su otići gdje su htjeli. Shuar. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. bez bušenja . ipak.

Ali. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju. Pucali su na ptice. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. zagaĎivali rijeke loţivim uljem. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce. Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. Oni su nam rekli da su. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. "Znate. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore. "Imali smo samo dvije mogućnosti. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu." Neki stariji gospodin je ustao. pustošili su porodične vrtove. kad sam s ljudima privatno razgovarao. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . U zamjenu za 300. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe. tj. Osim toga. a naftne kompanije naziva našim prijateljima. nasade banana i polja manioke. njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. Za vrijeme pauza. Kad dolijeću u jatima. kao kad pas trese sa sebe vodu. Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". Moj sin. On je to nazvao postom. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima. radnike dočekali ekvadorski vojnici. tokom ručka ili naveče. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika. čim bi se vratili u kompanije. Konfiskovali su puške domaćih lovaca.. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. iz zabave i za hranu. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku. objasnila je jedna ţena. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori". Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. jedan od njih mi je brat." reče čovjek. seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada. kopali nepropisne javne toalete.. Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama. kada ima plodova čonta. Dok sam tamo sjedio i slušao. One su bušile u mnogim predjelima uokolo. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu. Koristili su eksploziv za ribolov. "Ja bih valjda znao. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca. Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. što je privlačilo insekte i gamad. Pristojno su ga plaćali. uključujući rijetke i ugroţene vrste. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće. rekao je. a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane." Stresla se. "On nije više jedan od nas. ptice su ekstremno ranjive. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva.

a "proročanstvo kondora i orla" je tipično. Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju. ali mislim da bi ga rijetki 118 . vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla". ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. Ako kondor i orao prihvate tu priliku. o eri vodolije. Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. što nam. o trećem milenijumu. nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. fudbalskih utakmica. Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku. Ni šakali nisu bili efikasni. Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli. a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi. o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. U posljednjoj deceniji 15. Tada u devedesetim godinama. racionalno i materijalno). Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande. "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. vratio iz Ekvadora. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. počeće nova epoha. Uprkos različitim nazivima. usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. Oni drugačije govore o novom dobu. da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". ipak imaju mnogo toga zajedničkog. oni će kreirati savršenog potomka. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. MeĎutim. jer ima misiju koju treba da izvrši. kakav nikad prije nije viĎen.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. EHM-ovi nisu uspjeli. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca. Moramo se trgnuti i probuditi. Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu. Nedugo nakon što sam se 2003.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". Vozeći se na odlasku iz Šela. kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. Kao ljudska bića. čak i "divljacima". petsto godina kasnije. najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. U samostanima na Himalajima. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi.djela orla . iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme.

izmeĎu ostalog. Sadamov kraj. taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji. OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti. januara 2002. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava. a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador. na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja. Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. naše okolnosti nisu normalne. nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje . Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. No. To. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. računare. 18. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe.te naftne porodice . znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni . onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava. sjeo za pisaći sto. Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . situacija bi se drastično promijenila. dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. U stvari. čini se. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. učinak bi bio golem. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak.Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. Ako SAD preuzme Irak. naša funta mesa. Do početka 2003. automobile. a očekivao se i rast. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. posebno na Japan i Kinu. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove.000 dolara po svakom drţavljaninu. Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje. aprila 2003. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter. kućanske aparate i odjeću . MeĎutim. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. upalio računar i kao obično potraţio 119 . moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć.uključivši elektroniku.

posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom. Jedan je direktor Dţordţ P. da se uredi zemlja. Rileza P. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima. a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane." Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003. g. mi bismo mu ih izgradili. tj. članicu "Halliburton Co. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA). slično onome što sam lično poznavao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa".. Bečtela. koji je dozvolio . To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja. Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. Istina." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada. Ali danas je objavljena. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske. odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama. a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. Članci su imali samo naznake saţetaka... institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj. U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost.zapravo dao mandat .gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera." . ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao.američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela". ali se činilo da se priča pojavljuje. kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda. odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova. aprila 2003. (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam. "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji. ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji. Vijest od 18. Šulc. bila je to samo slutnja. Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. Bila bi to vrlo zgodna pogodba . Zaskočio me naslov. 120 . Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču. Šulc. Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom. da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz. kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi. Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". nacionalnom dugu i evrima. da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud. na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka. uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR).. Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka.

a vrlo je povezana s nama. ali sve će biti dobro. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . zlostavljanja djece. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast . nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni. Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. ali ipak sam odgaĎao. Ipak. bol i krivica nisu neprestano mučili. prevari. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati.ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 . Prava priča o modernoj imperiji.dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta. nacionalnih banaka i vlada.meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. kao što naša kultura nastavlja oklijevati. stara kao i carstvo. Nisu otkrili ni da je ta priča. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora . To je bio spoljašnji sjaj. Prava priča je da ţivimo u laţi.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. gotovo nevoljko. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike. Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. zloupotrebe droge. eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava. Ta je priča prejednostavna.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra. silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. još sam oklijevao. što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. Kolumbiji. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. porobljavanju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu. Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji. naravno. zloupotrebe droge. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja . bila nastavak sramotne priče. silovanja i ubistava. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. Konačno. Unatoč nedostacima. umovima. zlostavljanja djece. A to. ostao bih zauvijek. ekonometrije i statistike. jednostavno izbaciti te ljude. Kao i toliki drugi. Iraku i drugdje. Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. Panami. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. priče su jedva dotaknule površinu. EHM-i. razvoda brakova. za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. dušama ljudi po cijelom svijetu. Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. ali kao i saţetak o meni u MAINu.

koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. da izgledi za bolji 122 .mi dozvoljavamo da se ona dogodi . To je vaţan datum. Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. još tada. Mnogi su od njih bili imućni. Ta smo korporatokratija mi sami . korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu. Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. aprila.ali ne radi se o uroti. vara i zarobljava. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara.što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak. ali ne moţemo. (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. Zaustavili su imperiju. hranu i odjeću. ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. potpalilo je maštu domorodaca patriota. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao. Ko se sjeća tog slavnog dana i godine. sedamdeset i pete. 11. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera. Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson.Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". da prepile granu na kojoj sjede. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. U svojim srcima svi osjećamo bol. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ . U njemu je bio isti članak Bechtel . a lojalni su Amerikanci reagovali. da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge.pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24. Razabrali su istinu ispod patine. Jedva da je neko sada ţiv. A oni su postavljali mnoga pitanja. Počeli su se pitati. otvorilo im srca i duše." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea. 18. barem za Novu Englesku. koji je sadrţavao tu iskru. a milioni te mrze. električnu struju i zdravstvenu njegu . Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja. Glasno traţimo izmjene.korporatokratija .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. Pitao sam se šta ih je motiviraso. neka energija ili katalizator. april. Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše.da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi. svjesni sljedbenici revolucionarnog rata.000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. korporacija i vlada . Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. djeco moja. A onda sam se dosjetio: riječi. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo. ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe.

novac i moć da sve to promijeni.. Ţivimo u vrijeme strašne krize . dok šačica filozofa. podignuće se i boriti za bolji svijet. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi . vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. da priznam . priču treba objaviti jer danas. Najvaţnije je. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina. Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu. Ovaj put neću se zaustaviti. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske.i da napišem riječi ove knjige. da se pročistim. Sad ću krenuti naprijed.a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. (Kraj) 123 .. Riječi. Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune. slobode i ţudnje za srećom.. Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena. poslovnih ljudi. Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota. a na štetu većine. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima. Riječi..i velike prigode. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost. koji izvikuje svoje upozorenje. pisaca i govornika nije progovorila istinu. Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse. Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. graničara. farmera i ribara. Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.