Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji. Na kraju. odgovarajuću ishranu. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. svesno ubijajući ljude. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. Ideja je naravno pogrešna. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost. bio deo relativno male grupe. Kamo sreće da je tako jednostavno. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. čineći genocid nad starim kulturama. energetskim postrojenjima i aerodromima. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. onda izazivamo vraga. Moj zadatak je. Korporatokratija nije zavera.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. izlazi na scenu. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. na 74:1 u 1995-toj. ţivotinje i rastinje. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. ekonomske ili vojne potrebe. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. rekla bi. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. onda kada sam bio ekonomski ubica. trošimo i još više trošimo. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status.“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 .

Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. naftnim radnicima. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. glavni grad Ekvadora. o prvoj istinski globalnoj imperiji. udaljenog više od tri hiljade milja. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi. Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. porodice i zemlju. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. Godine 2003. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. sna o globalnoj imperiji. Dţeneral Motorsa. zagaĎenju i nasilju. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 . koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao. Grad Šel. Najka. Dţeneral Elektrika. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. Imperije ne traju večno. nastanjen uglavnom vojnicima. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. dok je za nas to bio rat zbog moći. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. Ispovedanje greha je početak spasa. moramo preuzeti odgovornost. granična ispostava i vojna baza. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. glavna pritoka Amazone. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. Stanovnici grada. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. krči svoj put niz Ande.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. priča kako o tvom svetu tako i o mom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu. Zaparima i Sinhiarima . Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. ali dojmljiv. novca i prirodnih izvora. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. EHM-i. Zaparen grad. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice.

ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. zemlja primatelj mora sve to vratti. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. i 1992. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima. prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. našom vladom i bankama. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu. 1968. U suštinmi. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod. Naravno. Naţalost. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. a cijena servisa . on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2. grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. ona upravlja našim najvećim kompanijama. Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . maja 2003. Ekvador nije iznimka. Od 1970. teškim metalima i karcinogenima. god. i iznos glavnice i kamatu. Hjustonu ili San Franciscu. voda zagaĎenih naftom.5 biliona dolara. Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. aerodroma ili industrijskih postrojenja. U doba moje prve posjete. luka. nezaposlenost se popela sa 15% na 70%. a u ţelucu sam osjećao kruljenje. Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD. On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita).i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. Danas je za novih 1. Ako je neki EHM sasvim uspješan. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. 7. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade. kao što su nafta ili Panamski kanal. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. dug tri stotine milja. U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim. bankarstva i inţenjerstva. a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM. autoputeva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. makaoi i jaguari su iščezli. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. duţnik nam i dalje duguje novac . a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. Na primjer.više 6 . više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. nedodirnut i nevin. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina. Znoj mi je navlaţio košulju.

Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. čija je snaga 156 megavata. mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan. Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške. Ipak sam se najeţio. neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom. Uistinu. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . Tada smo ostavili Banos iza sebe. Venecuela. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. septembra 2001.milionima u Ekvadoru. sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". kao i njihovi susjedi. manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. U meĎuvremenu. Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. MeĎu svim tim ljudima . obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći. ali su uspjeli u Ekvadoru. godine .nalaze se potencijalni teroristi. kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. a cijena servisa . 7 . zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue. godišnje . Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. Naravno. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli. Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. bušenjima i naftovodima. a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina. Uz nas su trčkarala djeca.što ostavlja oko 2. Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita.5 dolara za zdravstvo. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji. naš treći najveći dobavljač nafte. Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. Njegov beton bio je potpuno neumjestan. mamutski sivi zid. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza. poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004. skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje. za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. prijete ratom protiv naftnih kompanija. potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički. stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji. milijardama po cijelom planetu . Uz to. onima čiji su ţivoti najviše ometani branama. a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku.5 biliona dolara.

Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom. vijeku. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila. Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka. Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. Kad sam roĎen u Hanoveru. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino. Oba moja roditelja bila su Jenkiji.reklo bi se arogantno . Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi. Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku. po svakom stepenu devet do dvanaest. nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka. Bostona i Nju Jorka. a po definiciji je legitiman. Ipak . moralistički. i 19. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske. Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet. Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. na pozornicu stupa mnogo mračniji soj. Bio sam jedinac. Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete . Gledajući tu branu. razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo.a to je vrlo bitna opomena . Činimo se skromnima i normalnima. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. Mi smo EHM vješti. 8 . Mi smo javne. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni. Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju. savezna drţava Nju Hempšire. pitao sam se . oni koje mi EHM-i zovemo šakalima.ako ne uspijemo. Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata.kao toliko puta svagdje u svijetu . RoĎen sam u srednjoj klasi 1945. Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu.kada će ti ljudi krenuti u akciju.uz stipendije. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. ponosno . Šakali su ovdje uvijek. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava. Na taj način sistem djeluje. odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice. Danas više ne nosimo mač. Kad sam prošao pokraj čudovišta.kao toranj iznad istoimenog grada. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku. otvorene osobe. Karakasa. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima. godine. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. Zauzimamo se za čovjekoljublje. U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati. njihovi strogi. (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. vrebaju u sjeni. ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka. koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira. naučili smo to iz istorije. poput Amerikanaca.

Ipak. Po mom utisku. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume. jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada. Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate. grijanje. Bio sam osamljen . Nismo imali komšija. i izdavao peškire u svlačionici. kojoj je moj otac bio trener. i ja sam popustio. a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En. urednik studentskih novina. Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. Pronaći ću savršenu ţenu. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ). a gotovo svi su bili bogati. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. kapitan dvije univerzitetske ekipe.pa čak i sklonija tajnosti. bio je namijenjen studentima i studentkinjama. ali ja sam bio siromašan.i strašno frustriran. "Šta će biti ako slomiš nogu". oni su više voljeli Midlbarz. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama. Počevši od mog četvrtog roĎendana. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama. Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje. ja sam ih odbacio. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. pitao me otac. On o tome nije ţelio ni čuti. Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". hranio sam se u blagovaonici osnovne škole. Postao sam počasni student. no ipak sam slijedio njihove ţelje. 9 . pitao je. pa iako je Braun bio u Ivz ligi. Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere . voda. drvosječe i fabrički radnici. Kad se šakali pojave. pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna. koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama". Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona. Znao sam da je to bilo i više nego šala. Istina.za seksom. a one su me zaboravile. ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom. no mi se nismo smatrali siromašnima. "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona. U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. čeznuo sam za ţenskim društvom . stanovanje. Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno. bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. a ja nisam imao djevojku. Prisilu i Dţuds. No. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. u meni je kipjelo. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. uzimao lopte za fudbalsku ekipu. Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni.graĎanima. a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. sagradio djed. ostajao bih sam na breţuljku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. koju je 1921. Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo.

U stvari. igrao je fudbal profesionalno u Rimu. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. sjajan inţenjer. napolje na greben visoko iznad Oter Krika. Bio je to ključni trenutak mog ţivota. podigao me i zavitlao u zid. optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći. a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Pijani farmer. Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. Otac mi je prijetio da će me se odreći. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. ona me ipak primila pod svoje okrilje. Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). Meni je godila njena paţnja. 10 . Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". On je na svaki način bio potpuno suprotan meni. izgubio sam stipendiju. Diplomirala je 1967. Upoznao sam i En.kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. a on me mnogo čemu naučio. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet. valovite crne kose i očiju boje lješnika. Vjenčali smo se. Farhad me podrţavao. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. gdje su se nekada vodile borbe te francuski. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo . En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. koja je bila u zemlji dosta nepoznata . Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. Farhad me naučio piću. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene. Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. indijanski i revolucionarni ratovi. Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. gdje smo dijelili stan. Enin otac. Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo. Prvi.a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. gorostas od čovjeka. Njegov najbolji prijatelj. Kasnije iste 1965. Obojica smo se preselili u Boston. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. Farhad je uletio meĎu nas. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. Ipak je Farhad bio izbačen. kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti. Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled. Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete. Jedna se pojavila u liku Iranca. Moje su ocjene naglo pale. na Fakultet za poslovnu administraciju. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. koga ću zvati Farhad.

koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu. Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku." promrmljao je. kako je on isticao. 11 . Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. bio sam povodljiv. a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa.upravo Amazon postati pravo mjesto. Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA. takoĎe kasnije. Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. Začudo. s profinjenijom titulom. moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima.što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . Jedno od njih bila je amazonska šuma. a ako jesam." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja . Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. moja zadnja pobuna protiv oca. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. bio sam siguran da neću proći na testiranju. što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti . ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki. uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana. Nazvao sam strica Frenka. gdje. stavove prema roditeljima. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu. Otkrio sam. "Prepuna je nafte". moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk. Ljutnja na roditelje. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio.ljudi koji razumiju domorce. Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. rekao je. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti. Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti. osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga. MeĎutim.

Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet. s profinjenijom titulom. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. spustio avionom u našu zajednicu. Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. Main Inc. a ne Afriku. Ja sam traţio Amazon. a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. T. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. Prihvatili smo ponudu. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA." (MAIN). ali da njegov najveći klijent. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje. Ma ne. kao ni nekoliko godina poslije. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. a ipak sluţe interesima imperije. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. Bio je potpredsjednik u "Chas. imenom Einar Greve. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu. pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. pomislio sam. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. Radili smo u Andima s potomcima Inka. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. Svjetska banka.

uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. Diskrecija im je bila simbol. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. 13 ." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao. koji su imali savršene preporuke . ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. Indonezije. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. jedan s doktorskom titulom. oni su mi savjetovali da prihvatim posao. Angaţovan sam kao ekonomista. dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. Little". Razgovor sa štampom bio je tabu. Iako su sve to bile samo maštarije. Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. "Brown & Root". nego su i dobro zaraĎivali. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. koji se izleţava uz hotelske bazene. MeĎutim. oni su strašno zakazali. otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije. Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike". koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. a poloţaj im je bio zavidan. Einar me angaţovao kao ekonomistu. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci. "Stone & Webster". To se jednostavno nije tolerisalo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine. Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora. Konsultovao sam se s Eninom porodicom. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. "Halliburton" i "Bechtel". a moj ego je narastao. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe.dva s magistraturom. kao što su "Arthur D. no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi. pucati od zavisti. Tako se dogodilo da sam u januaru 1971.

znaš. su bile samo četiri ţene.pa čak ni Vaša supruga. Kad jednom uĎete. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt. koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu. Jednom prilikom čudno me pogledao. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu. Vaša je odluka konačna. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. MAIN je bila mačo korporacija. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju. za naš novi stan. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. "Svakako. običavao je reći Einar. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao. "Točno po planu". "Ne moraš biti zabrinut". TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu. Procijenio sam da je malo starija od mene. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor. imamo velik projekt u Kuvajtu. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora. U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka. "Tačno po planu. Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi.." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način. ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 .i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila. bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu. "imamo za tebe velike planove. uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Pitao je za En. Bio sam nedavno u Vašingtonu. bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica ." običavao je reći Einar. Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu . Ipak.. Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . Na profesionalnoj poziciji 1971. a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove. Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu. MeĎutim. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Kad je bio u kancelariji. rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka. rekao je. Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu. ostajete zauvijek.

Klaudin Martin. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata. kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. Pogledao sam njene njeţne zelene oči.znam samo da ih je koristila znalački.Einar. "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima. Vaša je odluka konačna. iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN. Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata. bio je skrojen na poseban način samo za mene." Zatim se uozbiljila. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga. posebni konsultant "Chas. T. "Niste jedini". ostajete zauvijek. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. 15 . Točnije. "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji. Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a. Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. Prije svega. Tada ćete morati birati. Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti. i s titulom." rekla je.pa čak ni Vaša supruga. naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica. U to sam vrijeme bio previše naivan.da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA. Inc". "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. "Halliburton". Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni ." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom. Main.i karticu s njenim imenom. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu. Pojma nemam ko ju je plaćao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. Kad jednom uĎete.osim nje. kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije. s Prudential Centera. da se ponašam indiferentno. uključujući i vojne baze. a ona mi je pruţila ruku. Sada znam ono što tad nisam znao . Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom. Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . bili smo jednostavno EHM-i. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno. Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten . nasmijala se. u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. Njen pristup. Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". "Biću potpuno iskrena prema Vama. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu . Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju. NSA. A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale.

koji se bore za svoj dio zemlje. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna. tako je to sročila Klaudin. "Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. Kao uglavnom svi američki graĎani. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. Primjera radi. zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu. a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima. Ako se pridruţe komunističkom bloku.za to su oni plaćeni. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji. Ili. Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima. Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza . obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". zapravo Ďavolje sluge. "Moramo pridobiti Indoneţane. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. a siromašni postaju sve siromašniji. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a.. Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. Što viši iznos kredita to bolje. Bićete dobro nagraĎeni. To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. Uprkos svojim vjerodajnicama. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam. Bogati se bogate.." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška. Ipak. kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. autoputeve i luke. Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti. onda. Uprkos tome. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod." 16 . to se razumije.

saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja. ona bi me zbunjeno pogledala. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. ekskluzivan klub". "Mi smo malen. "Oni izraĎuju projekte za elektrane. Odlučni trenutak bio je 1951. Razumijete li. Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana. elektrane i aerodrome. Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. nakon više iskustva moći bolje objasniti . poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta).da zadovoljimo svoje političke. prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. od Sjedinjenih Drţava.dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". Uvjerila me da ne.i visinu kredita. demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951. Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt. današnji BP. "Plaćeni smo . Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin. Istovremeno. privredne i vojne potrebe. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca. rekla je.dobro plaćeni . ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. Kad si jednom u to ušao. Za nekoliko mjeseci." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo. Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata. Mohamed Mosadeg. Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. više ne moţeš izaći. Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME).da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. Posao je obavio briljantno. vojno rješenje postalo je previše rizično. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . 17 . jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon. Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja. Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma". Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. ključ je u vašim rukama. Vi ste onaj koji prejudicira budućnost. MAIN je. nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. kad saznam više. Konačno. Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje. umjesto da pošalje mornaricu. pitao sam se radim li pravu stvar.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. činilo mi se. pridobivši ljude novcem i prijetnjama. rekla je." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila. Vrlo popularan. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban. "Nemoj biti lud. vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka. Zbog toga je Vašington. "Oni su inţenjeri".

500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura. moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera. Njene sam riječi uzeo k srcu. uključujući zaštitni znak. godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja. On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . umjesto toga. decembra 1949. Java sa svojim prirodnim bogatstvima. Američke izvještajne agencije . a posebno oni na Javi. većeg od onog u obje Amerike. Sve prije nego homogen. Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". korporacijama i multinacionalnim organizacijama. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika).kao agent CIA" već je bilo razraĎeno. Holandija je izišla kao pobjednik 1750. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina). ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva. 1968. Četri godine borbi završilo je 27. Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima. izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. posljedice bi bile pogubne. savjetovala mi je Klaudin. Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. kompanija koja ih zaposli. strašno patili. Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington. imenovan je doţivotnim predsjednikom. koje su pomagale u stvaranju imperija. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. portugalskim i britanskim pustolovima. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. a ne politici vlade. Postojao je ipak jedan problem. Tako su Indoneţani. s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao". jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima. a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. arhipelag sa 17. Sukobi su bili česti i brutalni. a postojali su izgledi da će slijediti i druge.uključujući i NSA . one godine kad su me provjeravali u NSA. Raspustio je parlament 1960. Osim toga. istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. Na sreću tih stratega. Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku. Kermit Ruzvelt radio je za CIA. vidite.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. Da je bio uhvaćen. Do 1968. postalo je jasno da. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. holandskim. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona). (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle. one bi se pripisale pohlepi kompanija. Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor. a 1963. Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt .

a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. Jednog dana 1971. Nisam mogao s En o tome razgovarati. general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja. (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima. godine. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru. Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. Značajno je uprla pogled u mene . Indonezija ima i naftu. Svakako. to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. Naravno. Do 1971. "Uspjeli ste". godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. godine." 19 . Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. "Sada ste jedan od nas".to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti . Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953.a zatim se hladno nasmijala. oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. nasmiješila se. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. raslo je moje uzbuĎenje. Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. Ona mi je nazdravila. ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje. ključna je bila Indonezija. a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala". godine. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. ali ona je to osjećala. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. Ukoliko to nije dovoljan podsticaj. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. "Ako budete nekome govorili o nama. godine. činilo se predobrim da bi bilo istinito. Komandant vojske. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu.

Lijepo i ruţno. Zapravo. Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića. a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. oslikanim na stranama visokih sjedala. u otmenom restoranu na najvišem spratu. zmajeva. Egzotične plesačice s ostrava Bali. Portugalci ni Japanci. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. Ali. Naša grupa bila je. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji. Bila je ovo zemlja mistike. Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. smještena u najljepšem hotelu u zemlji . Indonezija nam nudi blaga. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. 20 . Već sam i prije upoznao siromaštvo. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. raštrkanih po zemaljskoj kugli. ljeta 1972. Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. elegantno i prostačko. duhovno i profano. u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. kraljevina koju su opsjedali Španci. zapalio je cigaru i. gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima. No kasnije. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu.zavodila su um. Borneo. morao sam priznati sam sebi da je shema pametna. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. Poput drugih iz lanca "InterContintala". nazdravio "dobrom ţivotu". Sumatra. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale. bili su šokantni. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo. mita i erotične ljepote. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva ."InterContinental Indonesia". plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama. mašta i san. postojala je i ruţna. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim.Java. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. Skloništa od kartona. Taksi na biciklima s prizorima duginih boja. koji još plove u vodama arhipelaga. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. naravno. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom. Celebes . tragična strana grada. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. Čarli je bio znalac o ratu. kao što sam očekivao. ali ga nije nikada pronašao. prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama. Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge. To je bila Dţakarta. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. Uţasno sam se osjećao. kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. Ljepota je svakako bila prisutna. Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu. Kao i obično. egzotičnih plesačica sa Balija. Otvorila ga je "Pan American Airways". podiţući čašu šampanjca. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu. Kao i Kolumo. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu.

Sada. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga. Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. kao i ljudi iz Ambasade SAD. (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . korporatokratija. Dakle. Kao što znate. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu. Kambodţe i Laosa. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode. Zaista. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti. Jedna mi je riječ pala na pamet. Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". Prokazivanje istine bi 21 . Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene. jednog od Čarlijevih heroja." Izraz lica mu se uozbiljio. Integrisan električni sistem je ključni element. to je samo vrh ledenog brijega. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju. vijek. graĎevinske firme . Oko njega je kruţio dim cigare. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. u izobilju prvoklasnog apartmana.ili svoju vlastitu krv. "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma. naftovodi. svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti. Skota. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. "Da. a Čarli je prostoriju obišao pogledom. dok razvijate taj stručni projekt. ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave . Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi.najnastanjenije zemlje svijeta. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti. Da iko od mojih nastavnika to zna. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. podsjetio me na Dţordţa C. dok ništa ne mijenja za one pri dnu. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju. rekao je Čarli. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama. pred očima mi se pojavi slika Klaudin.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina.luke. Ali. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima." rekao je vaţno klimnuvši glavom. Napokon." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji. visoko nad gradom. već ih gura još niţe. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. ponovo se nalazi na ispitu. Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni. jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija". a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. govorio sam si. koji je glumio generala Patona. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte).

Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. ţeljezničkih pruga i tih stvari. takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. "Moraš brzo djelovati. a zvali su je njisma. dali su nam je u cjelini. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. sa šefom. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. kuvarom. Osim stana. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske. Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. Klima je tamo bila blaţa. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom." Usmjerio je cigaru prema meni. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. objasnio je Čarli. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia". Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. puteva. oni vrhunski svjetski izvori. On. Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". ali i odmarajući se uz bazen. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. siromaštvo ne tako očito. vrtlarom i brojnom poslugom. Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. kapacitete luka. svako vozilo s vozačem i prevodiocem.upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. a bila je pravo prirodno sklonište. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane". koje su dane provodile uz bazen.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . susrećući mnoge funkcionere. Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. prijavljujući se Ambasadi SAD. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka". u vlasništvu Vlade. planirajući elektrocentrale. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme. Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. organizujući se. Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. locirajući. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. a razonode mnogo manje. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. Čarli je pušio debelu cigaru. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. odnosno njenog sistema elektrifikacije. Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture. Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima. Usprkos svemu. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota.

spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. mladiću. rekao sam. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . reče on posprdno. ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu. reče. Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo. prihvatio se konsultantskog posla za MAIN." "Vidi ga". zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne. rekao bi uvijek iznova. "Bio sam okolo po svijetu". "Pogledaj samo šta se dogaĎa. "Čarli je nemilosrdan. rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu. konačno. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u. nastavila se kupati. reče Hauard tihim glasom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda. Nema više vraćanja. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. Skupićemo glave." 23 . "Ti si već prihvatio njihovu strategiju. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. "Ovo je meĎu nama". pokvarenog i osvetoljubivog. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. a tada. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje." Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. Drugog svjetskog rata. Stvari se brzo mijenjaju. očito nesvjestan scene dolje pred nama.u doba depresije. Bio je to već njegov drugi raspored. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. to je moj moto. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko.podijeljenih po regijama. Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra. koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. "Mnogo godina. Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim. ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a. Reći ću ti nešto. promrmljao je. dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman. I to su podaci za najbolja vremena. Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa. "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda. a bio je odlučan da ne postane talac. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. Natjeran je da ode u penziju. Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. Puno je razboritiji porast od šest odsto. Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. takozvano Čudo Masačusetsa. učinila za Boston." "O. pa i ja sam bio po svijetu". "Ta će privreda svakako bujati". Mlada ga je ţena vidjela. "Moţda jesam mlad. ali se nije dala omesti. ni u kakvom razdoblju s potporom. Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu. On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda. u vremenima procvata i lomova. U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. To će biti kritično.

Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati." To me streslo do srţi. Ja sam još mlad i tek na početku. Sada". "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala." reţao je. Borio sam se sa suzama. U grlu sam osjetio veliku knedlu. ovo nije Boston. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati.s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji . Znao sam da to ne mogu učiniti. On je već propustio prilike da napreduje u karijeri." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku. "Vi ste u tome za novac. Ti ." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju. Hauard je star i ogorčen. a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu. Bacio je olovku i zurio u mene. moţda bismo zajedno došli do rješenja. Polako se smirila tuţna činjenica.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega. Nabori na vodi su nestali. ali osjećao sam se defanzivno. Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu. Pitao sam se šta da učinim. a pruţio ruku pod košulju. (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. Stao je i promatrao dječake. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. "Nesavjesno! To je to. a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje. druga je prala rublje. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. U tome ste za novac. jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom. "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. a isto tako i moja euforija.svi vi". "Samo naprijed. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga. odglumio je smiješak. Sigurno sada neće popustiti. "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju . Odmah sam osjetio olakšanje. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. "Učini sve. Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama. Mlada se ţena penjala od kanala. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno. Stariji je čovjek nekuda nestao. a svakako ne ţelim završiti kao on. Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. Krenuo sam i stao uz njegov sto. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 . Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. Pogodio me u ţivac. "prodali ste duše Ďavolu. Ovdje su stvari drugačije. Znao sam da ga moram uvjeriti. Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda.

Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. 25 . nezavisno od mojih zaključaka. Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. ne duţa od dva ili tri dana. Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. ali je za sve osim majke bio Rasz. Tipično. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. Odredili su da ja ispunim taj uslov. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. Utemeljen je na malajskom.Hauardu. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. znaš kako se ponašati s insektima. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. Zvao se Rasmon. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni. Čarliju. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. koji je sluţbeni u Indoneziji. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . Počeo me podučavati jeziku bahasa. stricu Franku . ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. En. ali nemaju pravo. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. rekao mi je. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. zmijama i nekvalitetnom vodom. U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo. "Nema potrebe za namještanjem brojeva". Čvrsto sam zaspao. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare. Velik mi je teret skinut s leĎa. Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. MeĎutim. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka.pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. Klaudin. U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu. Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. Einaru. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. to je bilo izvjesno.

bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. Osim toga. Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. No kad sam tamo prispio. Kako je postajalo kasno. Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. bioskopima i skupim samoposlugama. koji su. Toga sam i prije bio svjestan. Kad bi me. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih. zagrlili se i otišli u svoje sobe. opet.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima. sada su bile mrska pojava. predstavljali jedan drugome. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka. Još sam nešto zapazio. uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli. Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima. Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. prema mom riječniku. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. To je. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom. Potajno sam. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina. Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. 26 . oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. hranu. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti. gutača vatre. Nisam znao odgovor. Tu veče ću zauvijek upamtiti. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis. Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. šalim se i smijem se s njima zajedno. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. čija bi odjeća. veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. muziku. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. u otmenim restoranima. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". na primjer. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. meĎutim. koje sam prije jedva i primjećivao. dijelim s njima grad.

a kad se konačno i odigrao. gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. Drţali smo skrivene karte. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju. Kad bismo stigli. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina. Ipak. nije 27 . Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. Kad smo stali. koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova. dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima. neki su stajali. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. ali čiste saronge od batika. Što sam više vremena provodio s tim ljudima. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda. Drţali smo skrivene karte. ali su se ponosno s tim nosili. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. Na primjer. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra. nude me čajem. Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. bankari su imali tabele i grafičke prikaze." Rasz je sjao od sreće. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa. i tada bi odredio vrijeme sastanka. Niko . kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim. "Znate. nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako. bankar. traţilo se od nas da popunimo neke formulare. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena. Bilo je to kao da igramo poker. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. Bilo je to kao da igramo poker.nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. Kako su telefoni rijetko funkcionisali. general ili američka ambasada. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta. a drugi sjedili u prenosivim stolicama." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. nešto mi je jako smetalo.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati . djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. Kad sam se opet uputio u Bandung. Ljudi su očito bili siromašni. Imali su na sebi rijetko tkane. Bez izuzetka. planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. ta je igra bila smrtno ozbiljna. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. Veče je bilo vedro i lijepo. Konačno bi se pojavio sekretar . Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga.

pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju.Palestina. Sirija i Iran. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice. Nikson je odmah prišao karti. instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije. Rasz mi šapne. muhamedanska čudovišta i islamski vragovi. Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha." Gomila se jako uzbudila. stajao sam u toj gomili ljudi. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona. iz starih tekstova Ramajane." Rasz mi objasni. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta. viši od svih ostalih. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta." Bila je to sjajna predstava. "Popularni političar iz Bandunga. tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. Indonezija je suverena. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače. šok i bijes. "Vrlo svjeţe meso. Mi ćemo vam prevoditi. sitno prugasto odijelo. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave. Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija. Viknuo je: "Stani. Kuvajt. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni. Irak. Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara. Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. na nekoliko jezika." 28 .magičan zvuk gamalona. "Dalang svira svu muziku sam". ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima." nasmijala se. Saudijska Arabija. Pošto je dovršio izbor iz klasike. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava. "tek skuvano." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. Nudili su me vrućim čajem. "Muslimanski psi. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru." Tada je započela muzika . kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima. "Daj ovo Svjetskoj banci. kolačićima i satejem. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka . Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara. cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. Imao je oko stotinu lutki. kikirikija i klinčića. Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao. Osjetio sam i strah.

Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje. Pokušao sam se braniti." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas. "muslimanski svijet. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj. Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego. Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora. ali nisam bio dorastao zadatku. Ljudi iz publike su negodovali." Traţila je pravu riječ. Hrpa groţĎa." jedan od njenih prijatelja pomogne. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast. Pokušao sam se braniti. dodao jedan od muških. On stavi zaštitnički ruku meni na rame. "Indoneţani su vrlo svjesni politike. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar. "Ali Vi radite za Svjetsku banku." "Vijetnam je samo jedna dionica". "Svakako".. A odbaci Indoneziju." dodala je druga.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz. "kao što je Holandija bila za naciste.Svjetska banka. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično. Naklonili su se i nestali s pozornice. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor. vriskali i prijetili šakama. "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara". pištali. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa. je li tako". da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari. koja je diplomirala engleski jezik. "Tipično za Amerikance." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to." reče. "Mislim da bih morao otići." "Pošto uzmete svu našu naftu. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina.. sjedila je meni nasuprot preko stola. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću. "GroţĎa. "Tačno." "Prava je meta". "Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. ali nisam uopšte bio dorastao zadatku. nastavi ţena." Ja nisam baš bio tako siguran. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar. "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske. Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga. Kasnije smo se svi povukli u kafić." 29 . primijeti jedan od mladića. pojedi Kinu." rekao sam Raszu. Početna stepenica." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. "U redu je. Moţeš izabrati. "Jer takav je plan. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson . Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. pitala me. Zadrţi Englesku. protestovao sam.

čak i više od hrišćana. primjere iz istorije i biološki imperativ. Kako se pokazalo.Britanca imenom Toznbee. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Mi muslimani to imamo. Toznbee je to vidio. vjerovanje u više sile . Već su dosta blizu uspjeha. sudbinu neće izbjeći". Narodi kao naš tonu u siromaštvu. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja. Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista. da vidim i drugi aspekt tog pitanja. Dakle mi čekamo.duša. a ni supstancu iza svoje ideologije. Mi jačamo. Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. već izmeĎu hrišćana i muslimana. Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 . "a tada ćemo navaliti kao zmija." "Arnold Toznbee je to rekao". Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku." "Doći će i naše vrijeme". Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari. Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". bio sam zapanjen. "Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima". a vi se brinete o nafti za svoje automobile. Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. pitao sam. uvjeravao sam sebe da Einar. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči. Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. vjeru.odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom. podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. U sjećanju mi je ostao taj dalang. meĎutim." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. tvrdio je jedan od njih. "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. Istorija dokazuje da je vjera . "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . tvrdio je jedan od njih. "Zapad . Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje. . reče. čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. reče ona sporo. Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski. a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove.esencijalno. Ljudi umiru od gladi. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. "Jer". Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. Ukoliko se ne promijenite. Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće. Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice. "a tada ćemo navaliti kao zmija." "Kako strašna misao". pitala je. "Da. Nije preostalo puno vremena. da postane najveća imperija u istoriji.a posebno njegov voĎa. Oni nemaju religiju. Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode. Svi su se oko stola pogledali. ali Sovjeti neće izdrţati. taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija. SAD.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". Zovete ih radikalima ili komunistima.

nije faktor te formule. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci. 31 . kriminalu pokazuju da naše društvo. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. razvodima.ali jesu li nevini? Naravno. prostitutkama i uličnim deranima. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. za gradnju elektrana. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine. Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore. da . Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore.ili direktno ili indirektno . Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. Lutao sam gradskim ulicama. bi li se moglo promijeniti. a moraće i štedjeti na obrazovanju. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju. sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost. zloupotrebi droga. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). Naše vlastite statistike o nasilju. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli. oni nerazvijeni su nas opskrbljivali. ali nemaju moć. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost. Prirodni izvori i jeftina radna snaga. Osim toga. jedno od najbogatijih u istoriji. milioni nas zavise . ostavivši po strani intelektualne argumente. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. Uvjeravao sam sebe da Einar. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC). koji hrane gotovo sve naše poslove. depresiji. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. a dolaze iz zemalja poput Indonezije. moţda s muslimanima u prvim redovima. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu. aerodroma i industrijskih postrojenja. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora. Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. a ako nije. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih. Svakako.

slobodu i traţenje sreće. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. Znao sam da mi se ţivot izmijenio." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. Razumio se u ekonometriju. zašto u Indoneziju. Uz to. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava. u Parizu. kako bismo se pokušali pomiriti. a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. On se uspravio. imali viziju o pravu na ţivot. sjeo na krevet i upalio svjetlo. prema dogovoru. mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri. Očekivao sam krst. Mjesec je sjao. zaštitili izvore vode. En i ja sreli smo se. a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata. zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. a sve bi to postojalo samo za Amerikance. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. zagonetni osamdesetogodišnjak. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. a poput Britanaca sedamdesetih godina 18. Izgledao je poput Karza Granta. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. ti bi vidio drugačijega. utemeljivači ove zemlje. na mom putu kući. Sada sam. Znao sam da mi se ţivot izmijenio." Pitao sam zašto. zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. saznao sam da je Mek Hol. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental". Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov. ali nisam imao pojma koliko drastično. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. S čela mu je kao krv kapala mast. ali nisam imao pojma koliko drastično. Poput kolonijalista. Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. uključujući i naše. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio.kao onaj u Vijetnamu . Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. Tad sam se sjetio sna. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. u Oregonu. dakle. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO). Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede. unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. Bio je i elokventan.ideju. Čini se da se istorija ponavlja. Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . a miris orhideja ispunjavo je vazduh.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao .upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima. vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. On se sagnuo i podigao nešto na rame.

Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. Odagnao sam tu sliku. "Čestitam. Klaudin me iskoristila i odbacila. potisnuo sam svoje osjećaje. kad njegov mentor. "Dobre vijesti. rekli su da ništa o njoj ne znaju." Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. Odlučan da se ne prepustim tjeskobi. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. Leţao sam. već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. Konačno sam se uspio pribrati. "Osam odsto godišnje. Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam.ili čak sam. rekao je. Ne moramo ulaziti u detalje. Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". čak i više. čini se. Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. "Otpuštam Hauarda Parkera. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. očito ljutiti. Ţena je prišla bliţe. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. Bilo je doba ručka." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u . (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. Obuzela me malodušnost. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. Tada sam zurio kroz prozor. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. Ustao je i pruţio mi ruku. Ustao sam. ubijena. No na pameti mi je bila Klaudin. ali mislim da sam ih digao iz kreveta. 33 . Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Upravo ste unaprijeĎeni. ali me podsticao da doĎem već poslije podne. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. Otišao sam da je potraţim. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. ali nije to bila ona. Uza sve ostalo pojavila se bolest. "Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto.

(XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom. 34 . Ona će me nazvati. London. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen. pitala je tada. ministru odbrane Dţonu Kenedsa. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti. Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću. Karakas. I to je funkcionisalo. Mormino je bio u pravu. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama.i moja tjeskoba . smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored. Istinu govoreći. Gvatemalu. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično.a neki od njih bili su dvostruko stariji . Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila. "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta. sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. Beč i Vašingon. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto. Uprkos svemu. To me ipak malo razveselilo.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo. Dok sam tamo sjedio. Sve leţi u povjerenju. Kad me neki mladi drski ekonomista. uključujući i iranskog šaha. Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. na teoriji vjerovatnoće." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi . Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva.sumnjao sam . Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin. moja je ekspertiza bila jako ograničena. Moja bolest .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran. i . sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije. ukočenom predsjedniku Svjetske banke. Upoznao sasm vaţne osobe. Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama.na svojoj vrlo razmetljivoj taštini. na matematičkim modelima. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i.su se izgubile. konačno. bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne.

od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu. Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko. Rima i krstaških ratova. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih. čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima.moji pretpostavljeni i ja . Naravno da mi nismo prvi koji to radimo. Lideri modernih oligarhija. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. budućim pokoljenjima i prema Bogu. ako ništa drugo.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . umjesto u skloništu od kartona. industrija je nicala poput cvijeća. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. da svijet preobrate u kapitalizam. kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. materijalne. oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere. Tada sam postao razočaran. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane. o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade. Grčke. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos. te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost. zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti. činilo se da su istog kova. Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti. Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije.i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 . Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata. kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima. To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima. Konačno se i ta perspektiva izmijenila." da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide .čini se imamo koristi. Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta.

Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi. "Da bismo pokazali kako to cijenimo. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. a budući da govorim španski. Francuzi su se snaţno potrudili. Uspostavljena je marionetska vlada. projekt je završen. godine. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . I tako sam postao uvjeren. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil". iz privatne kompanije. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 . Kolumbija je odbila. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972. Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava. Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu. U stvari. Godine 1903. To je zvučalo tako legitimno. 1889. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju. Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. "Napravio si odličan posao". U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija. kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. ali uz velike finansijske probleme . za vrijeme pravoga tropskog potopa. Bili su diktatori. Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. Vojnici su se iskrcali. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom. umiranja od gladi. govorio je medenim glasom. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe. Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije. istrebljenja vrsta i genocida.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova.u retrospektivi to je bio proročanski početak. zagaĎenja.ipak. usko povezanih s Vašingtonom. inspirisao je san Teodora Ruzvelta. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. Konačno. zlopotrebe droga i nasilja. Počevši 1881. dajemo ti priliku tvog ţivota. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. gotovo uvjeren. i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica. Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. a ako bih trebao kakvu potvrdu. nego kao glavnog ekonomistu. Kako je tamo bilo uobičajeno. nešto što malo ljudi ikad dobije. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa.

godine. Kolumbiju. a ne ljudi. Argentinu. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . zaustavljen na semaforu. Čile i Paragvaj. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. ali nije se zalagao za komunizam. Monroeva doktrina. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. Buš). Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih. harizmatičan i hrabar. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio. Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima. Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. Njegov malobrojni narod. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking. godine. MeĎutim. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. virio sam meĎu bučne brisače stakla. Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. Nikaragvu. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. Salvador. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir. Peru. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu. Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. gdje su mu roditelji bili učitelji. Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. Svoje prve večeri u Panami. vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. šuma. W. Gvatemalu.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. odredio uništenje Indijanaca. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. Kubu. da je bog. Za razliku od Kastra. koji broji dva miliona ljudi. od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. bizona. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga.lijep. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova.

Cijeli niz budućih predsjednika SAD . ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. svladale su ga emocije. Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove. Govorio je engleski. Bilo je to. Vilson i Frenklin Ruzevelt . Napokon. Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku.ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera.najzapaţeniji Taft. Mogu postati bogat. izvrdavanje. uključujući i Vijetnam i Indoneziju. transportni i agronomski sektor te male. Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi . Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi. Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama. prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima.lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega . upustio se u rizik. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao. ali vrlo vaţne zemlje. objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea. nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . vojne komandante u njihove ustanove . imovine naftnih i drugih privatnih kompanija. provala krivnje bljesnula je u meni. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku. Kad se taksi počeo kretati kroz noć. Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu. ali sam je suspregnuo. takoĎe. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike . "Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. slavan i uticajan. Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine. Torihos je." rekao je. On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . Znao sam da on nije prvi . Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime. svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama. Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu. a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. moţda i tragičnim razdobljem. 38 . tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle. Mislio sam o svom poloţaju. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. Bio je visok i vitak.osjetio sam drhtanje niz kičmu. sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status. Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju. Tropska oluja lupala je prednje staklo. Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica. a sve to samo jednim udarcem.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala. a nisu se ni potrudili da ga nauče. na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca . očito se ponosio svojom zemljom.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata."Omarov ideal je sloboda. u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim. naravno.na suverenitet nad svojim narodom.

" Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom. nasmiješio se i pozdravio na engleskom. (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. Pitao sam jesu li drţavljani SAD. Čovjek nam je prišao. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku. On je bio gonič mazge. "Hvala. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. vladao meĎu ovih pet ljudi." rekao je. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina." Kasno poslijepodne. Fidel mi je prišao. a oni su se nasmijali." On me pogledao s gaĎenjem. a ja sam krenuo njegovim stopama. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja. onaj par nam je mahnuo. kako mi se činilo." Priznao sam da je to za mene novost. Opasan čovjek. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi. "Naravno. mati." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša. Kad smo prolazili." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed. Pitao sam jesu li turisti. Pogledao me s nevjericom. "Djed je bio inţenjer. "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu. Onaj despot Torijos puno toga preduzima." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama." rekao je. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi. traktora koji su vukli brodove preko ustava. 39 . "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta." rekao je. Lijep je ţivot u Zoni. Kad smo se vratili u grad. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. Neka se porodica pripremala na večernji piknik." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom. Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama". "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. "To me ne iznenaĎuje. Otac. objasni on ponosno. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala". stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo. "Ja ne govorim njihov jezik. odgovorio je smijući se. Zona Kanala je teritorij SAD.

"Idi kući. "Fakti". raskošni domovi." "Prestani srati po našem kanalu". pokazao je nazad prema gradu. Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu. a teško da iko ima posao." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam." Zatim mu je dao novčanicu. a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu. ali reći ću ovo: Torijos pokušava. "Da". ošišane tratine. Svi poslovi . Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta . "Imam sluţbene papire. Do nas je šepajući došao neki starac. prodavnice i kazališta. uzmi taksi do kućnih vrata. To stvarno i jest zemlja u zemlji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora". to ipak nije bilo dovoljno. "To je prilično odgovarajuća riječ. Ma koliko mislio da sam spreman. reče Fidel. "Ako doĎeš ovamo. To me podsjetilo na Dţakartu. sloţio se. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu." Slogan koji mi je posebno ohladio srce. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu. Tamo preko". restorani. američki sudovi i škole." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala. okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac. Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. Kad smo usporili. moţda će to biti njegov kraj. gringo." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. "Sada druga strana". Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima. rekao je: "Hajde da nešto večeramo. On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude. "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. igrališta za golf. svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza. Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova. a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći. brijačnice. Fidel se osmijehnuo. To je moja dama. Na mnogim su zidovima bili grafiti. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. "Ujak Sam." "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. saloni ljepote. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu. "ali osjetićete ukus. reče.velike bijele zgrade. reče. 40 . "Dobro pazi. Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. ali siguran sam da daje sve što ima. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima. ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama.samoposluge. "dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje.

Stariji se nasmiješio. Fidel dade svakom od njih po novčić. Stavio je ruku zaštitnički oko maloga. jedino su imale nešto na glavi. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. Muzika. "Nije me povrijedio. "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. ali ne smiju prodavati svoje tijelo. Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. Izgledalo je kao da se igraju. Jedan je lupio Fidela po nozi. vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji." I otrčali su. Ona se okrenula. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu. a treća kaubojski šešir. objasnio je. gospodine. "Šankerica je. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima. Kad smo se smjestili." Dječaci su se pogledali. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu. Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame." "Sve je u redu".mogao je to biti neki disko u Bostonu. Fidel se njeţno nasmiješi. Ostanite na svjetlu." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. "Oprostite gospodine". rekao je." "Da. Imale su prekrasna tijela i smijale su se. Tamo su plesale tri mlade ţene. 41 . Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada." "Idite onda". Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače. Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. "Mogu raditi za šankom i plesati. "Ništa se nije dogodilo. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. druga zelenu beretku. "On je gringo general u Zoni Kanala. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija. Grupa mladića to je paţljivo promatrala. kao da se takmiče u plesu. Jedna je imala mornarsku kapu. "Ţao nam je. koncentrirali su se na plesačice. Hvala. jedino što su bile gole. To je ostavljeno strankinjama. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac. moj čovječe". Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu. Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. potpuno gole. "Ali budite oprezni." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu. "Moj brat". Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu." Fidel me pogleda krajičkom oka. zapuhano je promumljao na španskom. Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale. Konobarica nas je odvela u ugao. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro. način kako su plesale. Dok smo hodali dalje. pozornica .

pripijene haljine. "Volio bih da je šala. Smijao se i vikao svom društvu. kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci. Većina ovih djevojaka nema više porodicu . On je kimnuo. "Ne šališ se. muţeve. On je zavinuo još jače. Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše.. Ţene su švrljale oko stolova. "molim te. reče on ozbiljno. "Drago mi je da Vas upoznajem"." "Ne isključivo. rekao sam. "Istina." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. braću. Svi su se smijali. Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim. okrenuo sam se k Fidelu. majice. Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće. ali bilo je i drugih. Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. "Klarisa". Klarisa je ispruţila desnu ruku. momke. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje.očeve.." Dao je znak glavom u smjeru pozornice. Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu. "Ma hajde. visoke potpetice." Prekinula ga je neka strka oko bara. kupiti malu prodavnicu." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. rekla je. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. Nikaragva i Gvatemala. otvoriti kafić. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. "One su Panamke. Muzika se promijenila u salsu. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke. vičući konobaricama. a onda početi iznova negdje drugdje. sjedajući u krila. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. Neprestano su se kretale. ove su prema ritmu zbacile odijela. zar ne. Donijeću još nekoliko balboa piva." Pokazao je na konobarice. rekao je. Činilo se da su stalno na oprezu. one su ovdje za dolare". Odrastale su uz mučenje i umiranje. "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku. 42 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski. Ona je vrisnula i pala na koljena." "Ne". On joj je njeţno trljao leĎa. kao psi koji paze na stada ovaca. Salvador. Lice joj se iskrivilo od boli. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti. i kad su one nove plesale. farmerke. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. "Osim." "Susjedi. Neki su sjedili za stolovima. plešući i izmjenjujući se na bini. Druga je pak nosila samo bikini. Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše. Pogledao sam Fidela. Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta. Nosile su tijesne suknje. drugi se oslanjali o zidove." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu.

priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda. Razgovarali smo o tome kako su se 1951." Poziv je bio potpuno neočekivan. brate. meĎutim." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji. nije znao . Prišli su grupi Panamaca. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion. Gvatemali i Iranu. Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata. 43 . "Konobarice su izvan vašeg djelokruga.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom. Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. Enrike. Kao većina svijeta. Enrike ima kontrolu. pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast. "Smiri se. upita Torijos. dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici. Šah je došao na vlast 1941. Bio je sportski odjeven. Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat." rekli su. Te su ga tri zemlje fascinirale. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil.ili barem nije spominjao . šibica koja je upalila poţar globalnog carstva. hermano". Bio je visok i zgodan. "Sredićemo to. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo. Konobarica je pobjegla. ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi. "Pošto je šah ponovo ustoličen". svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom. prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. reče." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje. dok ga je druga polila čašom vode po licu. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. "Tranquilo. "Odvedite ga odavde." Visok. Fidel je skočio na noge i uputio se k baru. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. nastavi Torijos. "Moţete li zamisliti". On. Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. "Dobro. Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom.

nastavi Torijos.ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. Kako bi se oduţila. Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme. Ukoliko preţivi. Jamajci.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema". Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan." Znao sam šta slijedi. "Tjelohranitelji." Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost. "Mi imamo Kanal. Političko ubistvo neće biti dovoljno. CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav. reče Torijos. Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. Ali i mi smo zadrţali dah. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19. "Njegova tajna policija. odgovori on. "Bilo je to političko ubistvo. CIA je 1954. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi. Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit". To ne stvara puno prijatelja. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. i ja ih imam nekoliko. On neće više dugo potrajati". nemilosrdnim desničarskim diktatorom. pa je okrenuo očima. Vlada je promijenila proces agrarne reforme. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale. Santa Domingu i ovdje u Panami. "On je lično bio jedan od mojih heroja. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice." Torijos mi uputi ciničan pogled. Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit"." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. "Arbenz je ubijen". U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje. Kubi. organizovala udar. ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima. Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom." "I najbolje svjetske tjelohranitelje. 44 . "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici . napravio je pauzu." Namršti se. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima. "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit." Nasmješio se.o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA . Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti. SAVAK. "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu". To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'. Nikaragvi. Kostarici. u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako.

uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD. da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu. "Generale". Fordovih i Bušovih prijatelja. sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. 'Bechtel' je pun Niksonovih. Ali to nije dosta." On je zastao. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja. On bi mogao primati veće brodove. kaţe Torijos "Tačno. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. Kine ili Kube." To me uzbudilo. "Da. "'Bechtel' će biti izvan igre. "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala. čini se da se susreće s mamutskim zidom. Meni je potrebna vaša pomoć." Bio sam zabezeknut. jednog na nivou mora." Mi moramo posluţiti i kao primjer. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. Isto vrijedi za promet i komunikacije. 'Bechtelu'. "Ţelimo učiniti ono što nam treba." Nagnuo se naprijed i stišao glas.vaš novac. "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno." "Oni su najjači klijenti Kanala." Naslonio se opušteno na svoju stolicu.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori. Električna energija. bez brana. Niksonov ministar finansija. svako u svojim mislima. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima.i zloglasnu narav. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci." Prekrstio je noge. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac . "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. Kine ili Kube. novac od Svjetske banke i Banke za 45 . Moj zadatak. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a. Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao. našeg ambasadora u UN-u. pitao sam. da ." "Ambiciozan čovjek.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini. Naravno." To me pogodilo. "'Zapata Oil'." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno. Torijos je progovorio prvi. kompanija Dţordţa Buša. "Mi moramo posluţiti i kao primjer. Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj . Panama treba vašu pomoć.

Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj. U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. Moţda ideali ne umiru.šire ulice. Morao je biti na oprezu. Bez sumnje. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake. Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. odlučan da zauzme svoj stav. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u. MeĎutim. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . a njegovu zemlju okovala u dugove. Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. ovaj put je drukčije. veće elektrane. dublje luke. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja. Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana .morao je to znati." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano.ili moţda baš zbog činjenice ." Ponovo se nagnuo naprijed.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega. Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem. "Omarov ideal je bio sloboda. Kako će sistem reagovati? Tačnije.morao je to znati. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. kartel zemalja koje proizvode naftu. nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. Ako je on. Gledao me je u oči. Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje. Bez sumnje. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . poput svoga idola Arbenza. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt. svijet će pripaziti. Aljende. pa me i šokiralo i uzbudilo. Dajte mi što je najbolje za moj narod. već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija. Arbenz. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite. iako je šah dugovao svoj poloţaj. kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli.

meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac.ili bliţu 1973. vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije. mudre glave profesora s lokalnih fakulteta. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. morao sam se jako suzdrţavati. (XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena. moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi. Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije. Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. a jedan je bio pomoćnik kongresmena.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt". barem prema uobičajenim standardima. Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha .moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena. Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi. uglavnom mladih ljudi. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala. godinu. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu. Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti. u perspektivi gledajući unazad. Ipak. uključivši i zemlje OPEC-a. Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. To su bili neformalni sastanci. profesorskim statusima i doktoratima . ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno. U tim danima izgledalo je da "mali igrači". poznate pod imenom "Sedam sestara". naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. koji svijetom putuje u prvoj klasi. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 . Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje. većinom su mislili svojom glavom. ponekad bi nas bilo samo dvoje. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Neki od tih ljudi su radili za mene . nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . ipak. Mi smo svakako imali svoje teorije. ali i frustracije. uzimaju veći "dio kolača.postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset. U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu. Postala je to zbunjena nacija." Fascinirala su me svjetska zbivanja. Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine.

48 . Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. ali tek se kasnije potvrdilo . Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. i 1930.ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana. ne samo menadţera u Vladi. usprkos OPEC-u . a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. Buša. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks. MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT). Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak. Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika. V. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave. mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. u Vladinom kabinetu. Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane. predsjednika Svjetske banke. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. Osim toga. bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji. Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. Meknamara je napravio i presedan. nego i rukovodioca u kompanijama. To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. do njenog predsjednika 1960. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja. bio je predsjednik Bechtela. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. analizirana i percipirana. i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka. Buša mlaĎeg. Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji.M. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova . prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford. Na primjer. a posebno načinom na koji je bila proučavana.naravno u odsutnosti. razmjerno. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen. a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare.baš uz pomoć OPEC-a. nikad prije nije viĎeno." Tako šta.

posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka." Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. na Jom Kipur. Saudijska Arabija. oktobra 1973. a njegov me odgovor šokirao. Kazne za prekršioce bile su stroge.32 dolara 1. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva.39 dolara po barelu 1. javna smaknuća i kamenovanja uobičajena. glavnog grada svoje zemlje. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje." Dana 16. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem. "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće. a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. uključujući najsvetije gradove islama . Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel. kralja Saudijske Arabije. Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom.četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. Godine 1974. najveći meĎu ţidovskim praznicima. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno. U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva. januara 1970. torbu. ali ne i zaključan. a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade. pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. Bio je potreban vodeći član OPEC-a. Mi. "Mi to ostavljamo ţivotinjama.Meku i Medinu. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad". oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu. na 8. To je bio početak Oktobarskog rata . uključujući Saudijsku Arabiju. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . zapanjuje me nevinost onoga doba. "Lopovima sijeku ruke. da to promijeni. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. rekao je. U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru. Dana 6.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. Odbio sam poziv. rekao je. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći. bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona. januara 1974. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom. diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada.i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet. Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete. Pitao sam ga o tome. koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu. U 18.V. Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. Gledajući unazad. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". Činilo se nevjerovatnim.

tri njena stuba . a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. budući da je embargo završio. Nadalje.32 dolara 1. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom. januara 1970. ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. januara 1974. meĎunarodne banke i vlada SAD . dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi. a ono raste poput gljive. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. ali mu je učinak bio velik. marta 1974. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. ta je komisija bila krajnje nezavisna. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. vijeku. oktobra traţio je od Kongresa 2. Naftni embargo završio je 18. Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. Predsjednik Nikson 19.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu.39 dolara po barelu 1. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. Kratko je trajao. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma . ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. Na dugi rok. ali su 17. Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu. PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač. Gotovo odmah. Ta će veza potrajati. Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu. Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar. odnosno SAD. meĎutim. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju.povezali su se kao nikad. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. na 8. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom.a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije. postala je opsesija. a nakon 1973. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1.velike kompanije. Poznata kao JECOR. Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. Kongres u toj situaciji 50 . Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku.

i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus.opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti . (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze. Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca. ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. meĎutim. Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to.treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. Ukratko. a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN. Koze su svakako bile samo polazna tačka. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji. njena privreda sve više isprepletena s našom. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih . Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije. a koji je postavio presedan. učesnike svjetskog dţet-seta. Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine. Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu. Budući da su detaljno proučili JECOR. Kad sam već započeo. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. jedino ulogu riznice. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje. U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. Prema toj formuli. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana. novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti". Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. one su bile bolna tačka za Saudijce. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. formula za uspjeh u očima kraljevske porodice." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena.

komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis. Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. a bili su tehnički toliko 52 . pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama . naftovoda. Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće. Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena .onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. Ako je moguće. Zapravo. veličina zadatka . snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. barem ne u ovoj fazi. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. bilo ih je premalo. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. Saudijci. drugo. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. Saudijci mogu upravljati drugima. mikrotalasni sistemi. dok sam radio na tim zamislima. Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji. autoputeva. Kao prvo. primjerice. Ti će nas lideri. bolnice. takoĎe. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama. sjetio sam se onih koza. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove. Prirodno je da će takav projekt. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. postrojenja za desalinizaciju. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. ureĎene morske luke. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. kad bi istorijski podaci i postojali. kanalizacije. I opet. zatim trgovački centri. Palestine. kao primjerice. oni bi bili potpuno irelevantni. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. širiće nam hvalospjeve. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj.znači da. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije. zatim.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a. a oko njih ogromne industrijske zone. pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije. Pakistana ili Jemena. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta. stambenog prostora. Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo. Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu. Egipta.

"Bechtel".i to tihim tonovima." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati. Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. MAIN. čini se. odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. ali na sasvim jedan drugi način." Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima. Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni. mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA . (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. "Halliburton". konzervativni muslimani biće bijesni. preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring. ali oni potpredsjednici. dobiti i najbolji izbor ugovora. Osim čisto ekonomskog. Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. Shvatio 53 . Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. bazama za projektile. "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze. Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. više nego kaubojskih krava. Zapravo. To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili. svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. administrativni obračun. ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency).i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. bili su uvjereni i u isplativost. kako sam napredovao u tom poslu. bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju. uopšte. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo. Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora. a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju. Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti. "Brown & Root". bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad.

Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao.iako nikad duţe odjednom. kamate na naftni prihod kraljevine. uzevši u obzir ljudsku prirodu. većina ostalog arapskog svijeta. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni.djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila. UzbuĎenje je postalo veće. . a pojavile su se i glasine. prije svega u Iraku. da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. s druge strane. Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD. koje iznose milijarde dolara. Iraku. tj.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. Naravno. Štaviše. a na 54 . Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD. industrijalizovani svijet. Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu. Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas.a ako bude potrebno . ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. U retrospektivi.odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. nego nekoliko dana intenzivno . nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu. OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona. mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov. Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA. Svakako. Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973. biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata). Irak. Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo. Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama. Siriji i Izraelu.i vojnu podršku. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku . Drugim riječima.koji se na početku pokazao tako kobnim . Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja. Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj. Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. Ako druge zemlje kao Iran.

pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije.vrlo povjerljiva misija. ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom.. a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim. vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike.mogu ići putem Mosadegha. ako odbiju . Tomas V. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN. Lipman. mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju. Nikad nisam bio sasvim siguran. Postojala je samo jedna sitna prepreka. Princ V. 55 . Ipak.. Godine 1975. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili. Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda. To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane. što se nas tiče bio je u pravu. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi. Zapravo. Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative. Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije. Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta. pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju. Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja." Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . A da bi nagodba bila još bolja. a nekadašnji novinar. Informisali su nas da je to porodično pitanje. On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata.proces koji su korporacije mrzile. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti. da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti. ili. naučnik na Institutu za Srednji istok. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti. iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača.

ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje. Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak. postajao je hrabriji. Srećom po mene. Libanci su postali basnoslovno bogati. stvorila je za mene poseban niz problema.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju. Kako je vrijeme prolazio kraljević V. a ne kao sada računari.slabost prema lijepim plavušama. To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka. Od samog početka kraljević V. Od mene je samo traţio da to organizujem. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati. Cijenila je njegova visoka primanja. Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune. 56 . Na sreću.. Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje. Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. Njen suprug. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. i Sali. kraljević V. Kraljević V. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu. odlazile bi kući punih bankovnih računa. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. pilot "United Airlinesa". njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama. MeĎutim. Pristala je da kraljević V. Robert Baer. neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju. vjerujem. Ljubavna veza kraljevića V. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj. odrţavali tajno. koji je puno putovao i poslovno i privatno. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. imao je jednu slabost . s njom pokuša. a morao bih spomenuti i da je kraljević V.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru.. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. a kad bi ono proteklo. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. Davao sam velike napojnice. Konačno. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. Moji su se sastanci s kraljevićem V. bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa. ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv.

kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. na odredište. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje. Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi. (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. Ipak. Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. sve se moralo slati iz SAD. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD.pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. koje su dostupne i u invalidskim kolicima. uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju. satelitske televizije. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije. prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. Kraljević V. Planovi koje smo zamislili 1974. bio je kompleksna osoba. Troje ljudi koji su za mene radili . Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje. 57 . restorana s brzom hranom. Ali. poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc". Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747. modernih bolnica. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali.svi iskusni u meĎunarodnim projektima . Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje. računara. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok. odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija. Konačno je popustio. elegantnih hotela. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja.

V. imale su bliske lične. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija. do 1973. omogućen mu je ţivot u izobilju. uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud. "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam. Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota. u Jidahu od bubreţne bolesti u 80. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3. "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine... što je počelo 1974.000 ljudi. Milijarde dolara za ugovore. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima. Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. godini ţivota. "epicentar" finansiranja terorista. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca... i u razdobljima kad je Dţordţ H..5 milijardi dolara. Umro je 2003..000 do 300. 58 . vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu. poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. Krajem 2003.. Buš i njegov dugogodišnji saveznik. (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy". U oktobru 2003. ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. Počevši krajem osamdesetih . Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina. dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu. postala je. MeĎutim. SAD su tiho protestovale. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. Baker Treći. šefovi CIA na terenu. Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. To je očito u slučaju Idi Amina. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni. Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100. loveći ribe i šećući po plaţi. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa. nabavu oruţja i regrutiranje novih članova. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći. drţavni sekretar Dţejm A. dvije najmoćnije dinastije na svijetu.). a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok. do 1977).. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije.. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca". Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979. tako kaţu neki obavještajci veterani. čak i sekretarice kabineta.nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao. Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971. a zatim šef CIA (od 1976. Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila. Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa.. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group". U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma.

samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke. uključivši i članove porodice Bin Laden. Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Moja je već bila dobro krenula. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne. Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek. Ti ugovori uključivali su prvo .ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu. "Old Ironsides. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima. TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu. Niko nije provjeravao letove ni putnike. Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada. Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam.da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme. brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj. Osim titule glavnog ekonomiste. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje. Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija. Do 1977. Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj. Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata. a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole . Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . Osim toga. Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor. Brak mi se doduše već raspao. postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune. Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. septembra bogati Saudijci. i dao mu u ruke budţet. mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). Ti naši radovi .i mi.

Dobro." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja. "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom." 60 . "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala.na strani brane Gatun. Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. ukrašenim drvenim pločicama. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u. a nije još postao partner. Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan." Taj me govor nadahnuo. Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami.djelo samo jednog čovjeka . Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka. godini. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova. septembra 1975. jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. a gradnja je bila veoma bučna. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. one koje misle da je Torijos socijalista. Članak naslovljen 1975. Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo. nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima. Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena. gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima. te šaljivčine ovdje u kancelariji. I treće. sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe". Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane." Drugo. a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine . "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. Kolonijalizmu nema mjesta u 1975. ovog simbola ingenioznosti SAD. Prvo. nadam se da mu svakako šalješ kopiju. MeĎutim. počelo mi je to odgovarati. MAIN je prilično konzervativna kuća. Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen. Ali sada. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala. Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. predvidio je Omar Torijos 1975. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet). Danas nema opravdanja. Ipak. uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak. Spustio sam "New York Review of Books"." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim. Torijos će biti zadovoljan. Kad sam se vratio u Boston. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta.

ali on je odavno preminuo. jer "ako ih ne platim. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a. Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . Svijet je motrio tog čovjeka. Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. negdje u rubrici časopisa "People". Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. Ipak. autor djela "Ponos i slava". Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem. Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako. platit će ih CIA. Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books". pa će. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima. Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. ali naš se posao višestruko povećao. Karter u je Bijeloj kući. Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću. "Komičari". dok će istodobno okovati zemlju u dugove. Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti . "Time" ili "Newsweek".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu. Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. kao što su bolji uslovi stanovanja. koje se odnosilo na onaj dan 1972. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol. Onda sam pomislio da me oči varaju. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje. Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu. ona nije pridonosila napretku globalne imperije. Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa. Grin je načas oklijevao. a ima u njega povjerenja. Bacio sam pogled uokolo." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu .a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu. a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi. Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. 61 . Sad je 1977. ako bude nuţno. U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti.

Torijosu i problemu Kanala. a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. Tad sam se oslobodio. On se zagledao u mene . ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor." Pogledao me intenzivno. Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama. "Oprostite". "Lijepa knjiţevnost je sigurnija". Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja. Haiti. Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname. "Uz to volim pisati beletristiku. Tad je on digao glavu da malo popije. Vijetnam. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'. kad se uzme u obzir vaš poloţaj".. Ona mi pruţa puno više slobode. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. ali vi ste Graham Grin. "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje. da. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami. ako se dobro sjećam. Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola. "Hrabro." Pokazao je na stolu "New York Review of Books". "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja." Tad je morao otići. Neće to biti beletristika ." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac. "Većina mojih tema je kontroverzna." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja." Toplo se osmijehnuo. rekao mi je.ili mi se barem tako činilo. "To upravo radim. "U 'Boston Glabeu'. Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu." Bilo je očito da se divio Torijosu. rekao sam domaćici. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih.. Gledao me ravno u oči. "Da?" "Nerado vam smetam." Osmijehnuo se. 62 . "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice. jesam. rekao je. Romanopisac se udubio u svoje novine. Ali zapamtite. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera". rekao sam. "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po. uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega. "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji". odgovorio je. Revolucija u Meksiku. Naručio sam kafu i kroasan s medom. "To je u vama. "Vaţno je pisati o bitnim stvarima." Bio sam zapanjen. zar ne?" "Pa. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo".

što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata. pišite o vaţnim temama. nije arapsko. 63 . njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina. Osim toga. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. često sam posjećivao Iran. Libiji. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima. Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. Konzervativci su se zaklinjali na osvetu. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. Ali zapamtite. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude. bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Slijedila je duga i oštra prepirka. Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. "General će opstati. On će vratiti Kanal. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. do 1978. demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. Gledao me ravno u oči. MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. Od 1975. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. Iste te 1977. u Nikaragvi. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija. "Ne brinite se". Salvadoru i Panami". Godine 1962. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore." Okrenuo se i otišao. "To je u vama. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka. reče. prošao ruševine Perzepolisa. Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. od Kermana do Bandar Abasa. Kini. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . rekao je kad je ustao te smo se rukovali. a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo. koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera.

kao i okolina. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima. Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku. Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi. Nikad ga nisam upoznao. Predstavio se kao Zamin. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu . "Vrlo ste mladi. Barem to tvrdi. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj. Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost." "Pustinja je simbol. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme. Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. zračenjem koje zasljepljuje. po toj tezi." 64 . s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. Libiji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. Kad su mi se oči konačno privikle. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. po riječima šaha. a ne nekim tko ima skrivene motive." Sve to. vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara.tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. Tokom vladavine Aleksandra Velikog. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom. jest posaditi na milione stabala. Vi predstavljate našu nadu. Odveo me pored nekoliko stolova. Znao sam da puno riskiram. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. Zamin je bio vrlo srdačan. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio." Vaţno se nasmiješio. Kini. u vrlo odijeljenu nišu. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode. Sve što nam sada preostaje uraditi." rekao je. za razliku od većine u vašoj profesiji. Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku.

beduina . "Vidite." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji. Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade. reče on. Moţete ga zvati Dok. otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. "Da. zar nije došlo i do uništavanja okoline". "Vrlo stara oaza"." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. Ne traţim to lako. ovdje je tako isto". Traţeći najprije moj pristanak. "Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. meĎu ostalima. i pohlepa i bolje naoruţanje." 65 . on ipak polaţe nadu u budućnost. Mi jesmo pustinja. dodao je Zamin. Puno ćete time dobiti. "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi". ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. "Mi . Tada se okrenuo meni. Sve to.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane.i pustinje. Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda .moj narod . Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije. Kad je večer odmaknula. "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar". Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti. Ali još više. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda. Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju. onda propadaju i temelji kulture. "Pustinja je naš okoliš. "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje. gospodine Perkins. Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje. Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva. objasnio je. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. nastavio mi je drţati ruku." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba. na primjeri bizoni. a kad su ljudi smješteni u rezervate. "Pitanje za vas. Zamin je nastavio birati. Odgovorio je ciničnim smijehom. ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena. Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj. Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio.dio smo pustinje. istina je. "vijekovima prije Marka Pola. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. Moţda će vas on šokirati.

"Sigurno se. Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka. On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo. Zamin gurne vrata i povede me unutra." "Zašto je to tako". "Vidite. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. Mala prostorija nije imala prozore. reče. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. i svih nas koji smo ispunili tu misiju. Sluţbeno. vi svakako imate Izrael. Ajzenhauer." "Dobro došli. da će Persija odrţati svoje obećanje. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. A tamo nema ni nafte. jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. "Nije lijep pogled. Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam.plosnatost. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. Kad mi se oči priviknuše. vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. njegovu čupavu bradu. Sjedio je u invalidskim kolicima. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili. pitate zašto smo vas pozvali ovamo." Gomila pokrivača se pomjerila. ključan je Iran. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu. Šah je u mene imao povjerenja". Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera. gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj. Tako ste vezani uz Izrael. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Činilo se da je to naša sudbina . Sluţbeno. MeĎutim. ja više ne postojim. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima. ako ne vidim profil. šta kaţete. Nikson i De Gol. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo. On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor. "Vjerovao sam šahu. Vaše naftne kompanije . "Šah šahova. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. a zatim se vrati i sjedne do mene. Uistinu je groteskno". kralj svih kraljeva. Da. "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. gospodine Perkins. a osim stola.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka. On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. gospodine Perkins. i . Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". gospodine. kolica su zaškripala i lagano se pokrenula. Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi. koja je na Srednjem istoku. oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor." Slijedila je duga pauza." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih. "Vrlo jednostavno. Vjerovao sam njegovoj rječitosti. i nešto je izustio kao da kašlje. ja više ne postojim. Osjetio sam olakšanje. U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. Nisam oduvijek takav. ali sam ja to shvatio kao smijeh. u sobi nije bilo drugog namještaja. pomislio sam. upitao sam. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito.tada sam spazio . ali to vam je više teret nego imovina. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa.šahova i moja.koje imaju još veću moć nego 66 . a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi.

kao da ga je iscrpilo naprezanje. ali najviše baš ovdje. Ova vlast neće potrajati." "U to ne sumnjam". a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. Vi ćete obaviti sav taj posao. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji . "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. "Moramo ovaj razgovor privesti kraju. šaha više neće biti. Ali Dok je . Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski. Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu.ili mislite da ga trebate. to je sve samo iluzija. Tako se čuje ono što se ţeli čuti. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena. Vidite. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu.one nas trebaju. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist.sada . Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu. Naravno." "Zašto vam mi sve ovo govorimo. a piše se ono što njihovi ţele pročitati. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu. taj šah neće više dugo trajati. Ne samo Arapi. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije. "Isti je slučaj s vašom štampom. Ako ode samo jedna firma kao vaša. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. Vi trebate našeg šaha . Muslimanski ga svijet mrzi. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. Glas mu je bio miran i tih. nećemo vam platiti. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio. Tome se nadamo." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. Čuo sam samo njegovo teško disanje. to bi započelo novi trend." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore." Uslijedila je tišina. primijeti Zamin. a zatim je opet sjeo. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo. odgovorio sam. vašu štampu većinom usmjerava i nafta. ali šah mora otići. Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha.izuzetak. osim šačice ljudi iz klase trgovaca. Sjedinjene Drţave. s ljudima u njegovom krugu. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama. Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. i da vam odgovorim na pitanje. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. Vidite. mi ovdje ne ţelimo krvoproliće." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . njegov vlastiti persijski narod.Indonezija. to bi započelo novi trend. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka. "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima. nego svi muslimani svagdje . da." "Vi ne razumijete persijski jezik". rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju. Ako ode samo jedna firma kao vaša.

čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot. To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom. dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. Znao sam da je moja informacija o vama tačna . general je bio nepokolebljiv.šah u početku pedesetih. Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. "Šahov pad bit će samo početak. ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960.kao i ja. sve je dobilo novo značenje.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. Poslije toga 68 . Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. ali kad je to izjavio ovaj čovjek. zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast. Uskoro će doći do erupcije. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka. Tada ste mislili da je to vrlo mudro . Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. Rekao je: "Znate. Tamo mi ţive roditelji. Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja." Uz večeru. "Da preĎemo odmah na stvar". "Sutra letim u Rim. Ali se sad to vraća i progoni vas . kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'. u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana. gdje postaje priznati voĎa opozicije. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu. Zagrlili smo se i sjeli. Imam za tebe kartu za isti avion. čovjek na sredini. Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima. Rekoše mi da je taj klerik. Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima. "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini." Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni. rekao je svečano. da vi razumijete istinu. Zahtijevali su njegov povratak. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. General je okrivio politiku SAD .posebno njenu podršku Izraelu. Nisam ni trenutka posumnjao. Farhad. svoju pohlepu i aroganciju. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku. roĎen 1902. iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha. Njegov otac. Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . Moraš otići odavde. Ovdje se stvari raspadaju.nas. Slao je pisma. reče dok smo naručivali naše drugo pivo. MeĎutim. Jedne večeri 1978.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom. kad ste uništili Mosadegha. penzionisani iranski general." Dodao mi je avionsku kartu. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. "Upamtite moje riječi". kojeg nisam vidio duţe od deset godina.

Iran je pokazao. Dokova su se predviĎanja ostvarila. i pokazalo se. Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama." Nikad tu priču nisam provjerio. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Bila je to katastrofa. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. U novembru 1979. gdje je umro od raka. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje. kad je izvještavao za štampu. Dok su Saudijska Arabija. Pokazavši na kartu. krenuo je u bolnicu u Njujork. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. svrgnuti mule. Za mene su te pouke bile neosporne. svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. predsjednik SAD. Čak i oni meĎu nama. u kompanijama kao što je MAIN. MeĎutim. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. kao i mnogi naši konkurenti. koji je opisivao Farhadov otac. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. odobrio je misiju vojnog spasavanja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. koja je započela u aprilu 1980. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. bile su to ujedno i iznimke od pravila. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. Kad to nije uspjelo. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju. a zbog Panamskog kanala u trećoj. 69 . a kad mu je dijagnosticiran rak. Bijes. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. nisu bili upućeni. ipak. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. one nisu odgovarale normama. bez ikakve sumnje. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. i . "Sebe. Odjednom sam stiskao vlastite ruke. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje. a zatim polako liznula kašičicu. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji. Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama. već mene. Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali. sloţila se. rekao sam konačno. Uvuklo se u mene nešto čudno." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama ." Popila je gutljaj kafe." Uzela me za ruku. Ali. "Mrzim ga"." Spustila je svoju kafu s mlijekom. gusarima i graničarima. "Pod jednim uslovom. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini. Dţone?" Nisam znao odgovor. promiješala. Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe." 73 . o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. Paula se njeţno nasmiješila. Čak i gore." Podigla je kašičicu i naoko je promatrala. izabrali su stvarne svjetove. Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta. "Što je s tobom". "Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako.bio je to razlog zašto sam se grčio. znao sam da ni sam u to ne vjerujem. Oni su stajali na ivicama. čovjeka u sredini." Oklijevala je i gurnula šoljicu. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole. "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo.meni . nastavio sam. da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. "U redu". "S nekima od njih išla sam u školu. (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto. Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro. a ne po sredini. Odmah sam osjetio neko olakšanje. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. najbogatijim Kolumbijcima. Električna energija pomoći će samo nekolicini. Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao. "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju. pitao sam je. Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. samo s tim što sam to priznao. a ţelio sam ja biti jedan od njih. "Što ćeš učiniti. "Moj brat se pridruţio tom pokretu. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost.

koje prijete korporacijama. 74 ." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. ali ovo. Poput nekadašnjih carstava. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. podsjećam te. jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu. sa druge strane. Iznad mojih vlastitih dvojbi. pitao sam." Zastala je. Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja. moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu. gladi. 1968. Republika je svijetu pruţala nadu. Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima. Duša mi se razdirala. to je sistem utemeljen na merkantilizmu. je istorijska nemeza. istukli su ih i bacili u zatvor . "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim.. Naravno. Bila je to inspiracija.on i nekoliko njegovih prijatelja. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji." Pogledala je kroz prozor. mislim. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci. u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem . mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene. ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. Mislio sam da znam sve o njoj. ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. pohlepna je i materijalistička. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim. One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva. akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina. Napala ih je vojska. ali bio je druga osoba kad je izišao. Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. "Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije .koje prijete republici. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo. Same institucije . njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva. Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima..'Occidental'. Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. Mora biti vrlo oprezan. Ona je usredotočena sama na sebe. To je dobar znak. "Kako je postao jedan od njih". mahali plakatima i pjevali. pokušavajući shvatiti razliku. jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam. bankama i vladinoj birokraciji . prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. velikodušna tvorevina. pa i ratova .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo.a nisu učinili ništa protivzakonito. (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija. "Nisam ga vidjela već dvije godine. Osjetio sam se potpuno smlavljen. samo su stajali ispred zgrade. sluţi sama sebi.

a ja sam se na kraju sloţio s njom. imao sam više zaposlenika. Bilo kako bilo. biti trajno zarobljen. ako još duţe ostanem. pak. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. krivnju i stres. u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu. mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole. Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. "Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". Trebalo je i strpljenja. Moje lično carstvo neprestano se širilo. u tamnim rupama Evrope. Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede. često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to.učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile. Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. Priznao sam i sebi i njoj da sav novac. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. i ličnih dogaĎanja. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. nije još bila sigurna. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja. Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri. ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. nikada više ne moţeš izaći. ţivot se mijenja. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 . kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala. naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. Ipak. ljubavi. poput ţene kakva je bila Paula. onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan. šta ona zna?" Ja sam. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . pitala je. ali ono što smo sprovodili tim novim. "To je bilo davno. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. Panama.

moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula." Dok sam boravio u Kolumbiji. biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. Dok sam još bio u Kolumbiji. Kao što se očekivalo. na turistička putovanja.pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio. Neću postati krstaš. oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada." Ovo je uistinu imalo smisla . otišao u penziju. ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika. mislim da će ti biti vrlo zanimljivo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno. na kraju. Nemoj im dati razloga da te progone. doda Paula. Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978." Smiješila se velikodušno. godine. "Tvoj je ţivot laţ. "Sve što te Klaudin naučila je prevara". Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu. Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. jednostavno sam ţelio van. Šokirao me. nemoj zamutiti vodu. slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. 76 . savjetovala me. A imali su i dublji smisao. Ako imalo liči onome na engleskom. ako ne i laţ. Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. Bilo mi je dosta. umjesto toga. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo. stigla je vijest da je Dţejk Dauber. "Onda učini to". kao predsjednik MAIN-a. "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju. a da se sakrije realnost u pozadini svega toga. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen. Zapravo. daj im sve šanse da te puste na miru.

Na primjer. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). Kad god bi se tako radilo. 77 . iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. No. Slijedio je dug popis klijenata. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. na Srednjem istoku. Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Kraljevina Saudijska Arabija. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere. kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. Ali ono što mi je privuklo paţnju. Ministarstvo energije Irana. u Aziji i Latinskoj Americi. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. u Aziji i Latinskoj Americi. Banku za razvoj Azije. Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline. ISKUSTVO Dţon M. moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. Vladu Kuvajta. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. ipak. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru. na Srednjem istoku. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. ekonomske prognoze. Aziji. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. potrebe za energijom itd.

prognoze potreba za energijom. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . Univerzitet Boston. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. Inţenjerstvo i ekonomika. Ekonometrija. marketinške studije. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. lociranje tvorničkih postrojenja. analizu lokacija goriva. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. Društvo za meĎunarodni razvoj. studije ekonomske isplativosti. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. studije o učincima ekonomike i okoline. JEZICI Engleski. španski. ekonomske prognoze. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja. OBRAZOVANJE Poslovna administracija. mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. Osim toga. Metode vjerovatnoće. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija. Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 . Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije.

ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. pomaţući Kečunama. koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. ali nikada nije dospio u novine. 80 . a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke. Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima. Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. demografe. izravnim potomcima Inka. Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. Dţona Perkinsa. Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. autorka Paulin Kvelet. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". koji je sada rukovodilac. Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. Rezultat: dobici su narasli za 60%. Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer. Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop". Dţona Perkinsa. "Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca". Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). januara 1971. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao. shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. posao koji je izmijenio tok svjetske istorije.

drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. Postali smo uspješniji i još štetniji. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. pa čak ni za EHM. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. Ja sam ih doveo. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika. velikih kredita. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. Njihove plate. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 . Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. pisanje mi je uvijek išlo od ruke. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. Svijet se pomaknuo. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune. gledajući ljude koji za mene rade. boţićni bonusi. znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. Dok je sa mnom razgovarao. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. mučeći se tim problemima. Pisao sam. sjedeći za svojim radnim stolom. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. Sada su ti muškarci i ţene. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim. a korporatokratija je napredovala. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća.

sociolog. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo.ne samo u moralnom pogledu. MeĎutim. ta zemlja bila je potpuna banana republika. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. . ekonomista.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani. Gusari su odbacili koţne jakne. San Francisku. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije. Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . činilo se. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali. Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta. već i u fizičkom i kulturnom . ekonometrijski stručnjak. onaj koji će nas dovesti do propasti .finansijski analitičar.od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu . a svi su sluţili interesima globalne imperije. vani. Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a. ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa. 82 . na svoj poseban način svako od njih bio je EHM. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica. znao sam u dubini duše da to nije tako. Na neki način. o prividu naspram stvarnosti. Primjer organizovanog kriminala. nudi metaforu. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje. Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu.imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. Navevši me na čitanje izmeĎu redova. Londonu i Tokiju. vodeći ekonomista. Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku. Čikagu. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot. kao posljednje sredstvo. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija. Kad duţnici ne mogu da plate. itd. Ako to ne mogu. Konačno. stručnjak za cijene. Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju.ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD. pojavljuje se oruţje. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. Stvari su se izmijenile. nije nešto čega se kupac mora čuvati. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi. koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi. Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao.

privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina. Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno. brane hidroelektrana.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte. Rekao sam to dijelom u šali.bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama.često u helikopteru naftne kompanije. Kad je 1978. sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama. Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika. osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro. Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. Ponovo .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava. tamo će dobiti besplatnu hranu.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva. na primjer. Stekao je ugled kao populista i nacionalista.obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije. a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. počeo kampanju za predsjednika. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell". odjeću. Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije. smještaj. u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. a ja sam ga susreo nekoliko puta. Bio je privlačna i harizmatična osoba. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu. ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa . Bio je. a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. 83 . a njena posljedica bila je talas kupovine. Putevi i industrijska postrojenja. On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin. On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao.

ali ne i protivamerički raspoloţeni. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa. potomak porodice Dţon D. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. Kao što su predvidjeli za Torihosa. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. sestra jednog od ubijenih ljudi. Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje.koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". Torihos je ţelio vratiti Kanal. Ovi ljudi bili su popularni. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. inteligentni. Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni. Morao je hodati po tankoj ţici. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. On je zacrtao temelje te politike 10. u predsjedničku palatu u Kitu. Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. Bili su nacionalno osviješteni. Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka . Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta. Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . Te poruke nisu imale odjeka. za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. Rejčel Seint. ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom.republikanca ili demokrate. ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. ni Roldos nije bio komunista. Kao ni Torihos. i da. pragmatični umjesto dogmatski. "Exxon" i "Mobil". harizmatični lideri. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller".najvaţnije korporacije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva. Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje. nikad neće ostvariti svoje programe. Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije. U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme. znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica. ipak. već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. avgusta 1979." 84 . Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava. ako i uspije pobijediti bez njih.

"Budi na oprezu". (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa. Bruno je imao odreĎen broj protivnika. Bio je to vrlo teţak odnos. moramo biti tvrdi u borbi. Mek Hol ga je otpustio.. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama. Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. Bio je to početak novog desetljeća. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima. usredotočio se na domaće poslove i znao je malo. dogodilo se nešto šokantno." Kao da bi ţelio dokazati te teorije. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni. Dţone. moramo biti spremni na svakojake pritiske. Usprkos tome. ako uopšte i jest nešto znao. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. iznenada i bez upozorenja." reče jedan od njih. On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. a da će Hal ostati bez posla. godine donio sam odluku.." Prvog dana 1980. sa druge strane. rekao je misleći na Hala. o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. ili iskorištavati područja naftne koncesije. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi. Za mene je Brunin odlazak bio razoran. ali mu to niko ne ţeli reći . "Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. a bio je stručnjak za matice i vijke. Osim toga. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim. "Pa dobro. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve." 85 . on je znao da nema nikakva razloga". Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. Pridi. Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco". Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski.posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. savjetovao je. Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje. Po mome je mišljenju bio mutan. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. Sa stajališta profitabilnosti. "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost. nisam više ništa mogao učiniti.

Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. a zatim više puta u britanskoj tamnici. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu. Dejvi Kroket. na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. pribliţavajući se planinama. Tomas Dţeferson. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. Luis i Klark. pitala je. Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed. Često sam se pitao. jedan par potpuno go bio je na pramcu. Bio je ratni zarobljenik. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja.nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980. Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. Pridruţila mi se Meri. još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva.ostrvo Great Thatch na sjeveru. diţući se iz mora . Kolumbija i Ekvador.za svoja djela. Daniel Bune. da nabrojim imena samo nekih . sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. Pokušao sam to odbaciti. ali me ruka nije poslušala. pretrpanim zatvorskim brodovima. Osjećao sam se savladan ljubomorom. Kako smo jedrili po Kanalu. Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva. Daniel Bune. Dţordţ Vašington. Ipak. ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. bio sam ljut. Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak. Toliki od mojih heroja Itan Alen. robove i zemlje koje nisu pripadale njima. u bitki kod Montreala. vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra. Panama. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari. koji su napadali i pljačkali. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton . Sada. većinom prikovan u teške ţeljezne okove. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Tomas Dţeferson. slobodni i bez predrasuda. Emocije me nisu napuštale. uhapšen 1775. jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu. Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". ali su ipak bili hvaljeni . Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. 86 . uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. Popio sam pivo na brzinu. Otvorio sam drugo pivo. mlada ţena koja je radila za MAIN.iskorištavali su Indijance.čak i proglašeni vitezovima . a St. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka. zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija.onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. Johns na jugu . kao što su Drejk i ser Henri Morgan. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi.

Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici. Sve je izgledalo vrlo idilično. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. Jedrio sam bliţe njima. I zarobljeni su. Nije bila stvar u mojim roditeljima. zurio sam u veliku palicu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 . ali dvostruko duţu. ulazeći u prekrasan zaliv. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu. Moj je pristup bio znatno moderniji. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. Pokušao sam sve to isključiti. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja. ali bez njene iskrenosti. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. tijela. "Sidrište za večeras. ljudsko meso i krikove. Skočio sam. stotine afričkih robova tamo su preminule . Po nebu se prostro širok crveni luk. a oni su. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. Meri je nešto viknula. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. Ona je vješto spustila glavno jedro. tako opuštenu i punu povjerenja. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima. mislio sam da. a brod se zaustavio. zaliva i purpurno crvenog neba. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija. znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob. A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. Došla mi je bliţe. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni.puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući. Meri se odmarala na palubi. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. Moj. Ja sam bacio sidro preko ruba. Odgovorna osoba. Tiltonu ili Meku Holu. ona koju sam prezirao. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. "Linester Bej". zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. Ali nije mi uspijevalo. Okrenuo sam se od mora. kad mojoj zemlji treba nafta. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. Ali. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati. istrgnuti iz svojih afričkih domova. ipak. bio sam ja sam. bivali sve više okovani tim sistemom. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. na ljude koje sam ja iskoristio. U tom trenutku. kao i ja. rekla je. debelu kao palica za bejzbol. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro. profinjeniji . Kad smo se smjestili. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi. Pokazivala je preko luka krme. Kad sam otvorio oči. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama.

Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu. Naţalost. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja. Prvog aprila 1980. Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. No. Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja. ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. osiguranja i sl. Konačno je Pol popustio. Što duţe ostanem. ja sam već odlučio. sudski vještak . pristao je. Istina je. to teţe će biti izvući se. Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom. Naveo sam svoju cijenu ." rekao je. April je u Bostonu bio hladan i sumoran. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam. ali ni o čemu vezanom za politiku. Bio sam svjestan. i to je bio početak moje karijere. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. Namignuo je i rekao: "Prvi april.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja. nije sve baš išlo tako. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. nisam više imao posao. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika. biću zauvijek izgubljen. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak. Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. penzije. Povišice plate. Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. (LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. barem djelimično. Začudo.prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem." Puno sam o tome razmišljao. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Postao sam rob. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao. Pol Pridi nije mi povjerovao.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi.

bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. on je anomalija. on se sada čini naivno arhaičnim. američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. Kad sam pogledao u budućnost. Ričarda Čeneza. Buša. MeĎutim. Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj. Karter je izgubio na izborima. Znao sam da mi je tempiranje ispravno. Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. Kako sam čitao i novinske članke o njemu. ministra odbrane Kaspara Veinbergera. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. Pobijedio je Ronald Regan. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. Ako bude primijenjen. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. svijet koji odgovara naredbama takve Amerike. Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. U retrospektivi. Regan je definitivno tvorac globalne imperije. Šta je sve to značilo na dugi rok. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti. Početkom 1981. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. Moţda je Karter bio neefikasan političar. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. On je svakako imao za cilj da 89 . Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala. nekog statusa na granici ropstva. Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. sluga korporatokratije. zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama. Paulom. to mi još nije bilo jasno. ali zapravo vode Vladu . On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. Jaime Roldos je napredovao. ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . To bi bila njegova oznaka. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao. bio je to novi zaokret sudbine. Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu.zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike. Po mnogim standardima. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. U novembru 1980. S druge strane.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom.V.

ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. Ali se Roldos nije dao zaplašiti. protivnicima korporatokratije. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. Nova Reganova administracija. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige.uklonile su sve prepreke. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. 24. Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte . kad bi spominjao Roldosa. Svijet je bio šokiran. ne isključivši ni naftne kompanije. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora. preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt.moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA. bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka. odbio je da bude preplašen. maja 1981. U Latinskoj Americi bili su bijesni. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. Aljendeu. u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. Nisam nipošto bio naivan. I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. Omar Torihos. Bio sam zapanjen Roldosovom smrću.naftne kompanije. Usprkos reakcijama iz svijeta. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. s torbama punim prijetnji i isplata. ali ţivoti su im bili uništeni. da će. Ali Torihos nije oklijevao. To je bilo proročanstvo. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD. Odmah su krenule u napad. Mosadeghu. u gradu Kito. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima. a ponekad i prekinuti. Usprkos tome. Bilo je to tako eklatantno. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti . vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli. bio sam šokiran. Sad vidim da nisam bio u pravu. a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu. 90 . Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. ali moţda nije trebalo da budem. biti prisiljeni da odu iz zemlje. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe. Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. Znao sam sve o Arbenzu. Poput Roldosa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. jer su se pobunili protiv korporatokratije. On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore .i religije. ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora. A taj je eksplodirao. Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. Nikad ništa nije dokazano.

boksita i poljoprivrednog zemljišta. Sada je mrtav. harizma i inteligencija. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra. Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA. Tako su šefovi imali ozbiljan problem. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo.što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera. moga prijatelja i domaćina. "Bechtel group Inc. ili Hozea de Hesusa Martineza. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. Bilo je to 31.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . komunikacija. koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. drveta. u panamskim planinama i nema preţivjelih. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. koji je prezirao Torijosa. a učinio je to na fin način. bakra. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi . Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih. Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. MeĎutim. sa šarmom i smislom za šalu. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD. Poginuo je u avionskoj nesreći. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade. kako mnogi vjeruju. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". pukovnika Čučua. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. Ja znam da je u avionu bila bomba. nije bilo suĎeno da se to dogodi. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa. uključivši i iranskog šaha. on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu. ruda. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta.nafte. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. profesora matematike i pjesnika. jula 1981. brodarstva i prometa. Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima. čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. 91 . Dobro sam poznavao "Bechtel". jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu. Torijos se suprotstavio tim ljudima. Bio je pravi šampion ljudskih prava.

Istovremeno sam se uvjerio da 92 . posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru. obrazovanju operatera. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. Naš se odnos razvio. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. mladom koleginicom. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. Da je Torijos poţivio. voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa. znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze. koju sam upoznao u MAIN-u. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade. a naša kći Dţesika roĎena je 17. Poslije smo odjedrili na Floridu. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . meĎu ostalima i s Vinifred Grant. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. Izlazio sam sa drugim ţenama. u Berkliju. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti. kao i one olujne noći. stručnjakom za planiranje okoline. Meni je bilo trideset i šest godina. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi.za koje sam bio plaćen . svoje porodice i domove. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. Bila je veliki zaštitnik okoline. Ostali smo prijatelji. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć. Africi i Aziji . svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. Naţalost. maja 1982. ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu. Znala je slobodno misliti. u Vest Palm Bič i iznajmili stan.i to pod zakletvom pred sudom. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata. ljudskoj sklonosti greškama. Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi. Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska.nešto što CIA. Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti. što sam se duţe bavio tim pitanjem. Vjenčali smo se.

nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša." Zapravo. Bio je to posao visokog rizika. da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja. Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". I naša kompanija je. preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. Deregulacija je bila parola dana. "ESI Energy". u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski).ili barem da budu konkurenti . Kao dodatni kvalitetu. takoĎe.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola. Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. a pravila su se mijenjala preko noći. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. čija je misija bila. Kao što je Bruno i predvidio." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN. Dokazale su jednom zauvijek da se tzv. a niko mu se to nije usudio reći. "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu. Imao sam i prednost što je moj punac. Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću. Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja. a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka. uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu. a većina naših konkurenata na kraju je propala. izmeĎu ostalog. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust". "Prudential Insurance Company". bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao. koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina. a ne stvarati kiselu kišu. Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka. Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist. spasile "koincidencije. Godine 1986. lobistima. IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice. Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. 93 . Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji.. Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. IPS i "Bechtel" istodobno . a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima. Vinifred me potpuno poduprla.direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. Nas su. Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje. razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto.ali nezavisno jedan od drugoga . Godine 1982. osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi). proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije. meĎutim.

" rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. a 1986. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično. konsultant u Stejt departmentu.000 dolara. Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. Buš. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. a bio je i pristalica Republikanske stranke." Godine 1989. ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije. Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. natoče kafu i sloţe svoje papire. na vrhu Svjetskog trgovačkog centra.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu. V. Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto. Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. "Nadam se da Dţ. a nikad podalje od obale u arapskom svijetu. "Pitam se je li to zaista vrijedno". Dţordţ V. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. nastavio je tuţno klimajući glavom. Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita. Egipta i Irana. To je bilo dotad nečuveno. kupila ga je "Harken Energy Corporation". Davno sam radio s vladama Kuvajta. Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. "Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli. Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha.50 dolara po dionici. Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120.50 na 5. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. ali je onda napušteno. tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna.nove investicije. Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada. spajanjem s firmom "Spectrum 7". Izrazio je čuĎenje. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen. Saudijske Arabije. sa 4. a spasena je 1984. "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari . MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti. Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru. "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale. A znao 94 . Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti. Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". Dok sam ja 1980.

Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo. Naposljetku. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji. Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja. A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki.ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. nezavisne kompanije. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. kakva je bila i moja. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. MeĎutim. M. odnosno doktrinom J. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978. U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru. Druge su. Namjera zakona bila je jasna . Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom. Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. a ne 95 . Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. pak. a ne samo onoj uvezenoj. a zatim ih kupile. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni. odnosno imali su svoj udio. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male.o cjelokupnoj nafti. izvršni organi korporacija. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. ali su obavljali slične funkcije. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. Briga za društveno blagostanje. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

Vjerovao je da je CIA. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta. Posljedica je bio razorni napad. Šulc i Vajnberger 99 . a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. invazijom na Panamu. Somosa u Nikaragvi." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim. juna 1986.. Političari. One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). Prema izvještajima. tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga. Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti.. a završila 1989. u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu. još trebaju. W. decembra 1989. na primjer . Panama nije počinila ništa slično. takoĎe. ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji. govoreći da je. nosilac Pulicerove nagrade. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington. bio opterećen američkim predsjednikom. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu.svijet bi vjerovatno to razumio. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način.poduprte Japanom. Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala. Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi. a prema izvještajima. njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. Stroesner u Paragvaju. SAD napale Panamu. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi. najjača grana vlade u njegovoj zemlji. vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija. Noriega je. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja." Taj ekspoze koji je napisao reporter. vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava. Buša. To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika. koji je patio od problema slike u javnosti. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan.Pinoče u Čileu. suverene Paname . D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku . Povezano s ostalim problemima. kao i G-2.

dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. pogotovo što se tiče nekretnina. ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa. On je opisan kao zlo. da zapale veliki dio grada Paname. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. Nakon bombardovanja. Činilo se. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju. sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu. moćnika. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi. Znao sam da Noriega ima ličnu gardu..koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. snaţnih ljudi. kao narodni neprijatelj. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington. Noriega je uhapšen. da je cilj u Panami. Dejvis Haris. hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji. U svojoj knjizi iz 2001. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora. Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju. koja je dugo trajala. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. kaţe: Od svih hiljada vladara. čudovište koje diluje drogu. naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu". izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. ima jednu zanimljivu primjedbu. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. bio je Noriega. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. 100 . Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način. u razdoblju od 225 godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu. osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. izgradili propagandnu kampanju da me uklone.poduprte Japanom.. suverene Paname . Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu. takoĎe. ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada.

Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili.. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti. Zapravo. Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. izopačenog diktatora. urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu. odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD. Tome je doprinio niz faktora. U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner". Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. išli su u korak za njima. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu. Dok sam radio u Panami jako su me se 101 . ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. objavljenoj 1997. toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive.. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći. Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju.uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. koje ostavljaju trag na milionima ljudi . Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi. Eisner piše: Smrt. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. dok sam bio u središtu svega toga. izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige. a ne objektivnost. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. uključujući i Vladinu politiku. Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa.donose ljudi podstaknuti ličnim motivima. Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima.

Tada krenu u potragu za očajnicima. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 . Ti ljudi o sebi misle dobro. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru. Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju. čak i gladuju. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci. Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. MAIN mi je isplaćivao platu. patike. Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno. Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled. Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. on učestvuje u mnogim bitkama. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. Ona u meni priziva sliku vojnika. Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. rezervne dijelove za automobile. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje. Još i danas imamo trgovce robovima. unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. Pretvara se u profesionalnog vojnika. Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. traperice. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije. ubija još ljudi i konačno očvrsne. umjesto toga. patike. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. zonu Kanala i diskoteku. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . koliko je podmukla priroda tih iskustava. na Filipine. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . Ali kako vrijeme prolazi. Na početku je naivan. traperice. Kartageni ili Havani. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. u Bocvanu. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. ipak. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. rezervne dijelove za automobile. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. I ja sam postao profesionalni vojnik.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. Još i danas imamo trgovce robovima.

Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne. Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. u Iraku se ne radi samo o nafti. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa . Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. Nije bilo bitno je li on patološki tiranin. kao i s ljudima iz "Beshtela". Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza. a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila. sistema odvodnje. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo. jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji. Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. Napokon. u Iraku se ne radi samo o nafti. Irak nam je bio neizmjerno vaţan.mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu . Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. Riječ je i o vodi i o geopolitici. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on. Uistinu. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak. USAID. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto . Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. U stvari.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. Otkad je taj posao sklopljen. a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. kako smo radili u toliko drugih zemalja. 103 . te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja.i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda. da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima.

Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni.projektne i graĎevinske kompanije.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. Ljudi u cijeloj zemlji. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . Svi glavni igrači .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. napredovanja u poslu i povišica plate. Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu. čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. a ima i obalu u Persijskom zalivu. Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto. Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu. Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada.usredotočili su se na Irak. vijeku Francuzi. proizvoĎači računarskih sistema. Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga. Globalna imperija je postala upravo takva. Kuvajt je bio osiguran. projektili. Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu. U avgustu 1990. Saudijskom Arabijom. prelazila je sve granice. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad. Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. činilo se. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije . Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. Sadam mu ga je sam donio. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. Kuvajtom. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. Graniči s Iranom. Dok je Buš traţio izlaz. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. Početkom 1991. Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima . Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize. Jordanom. vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima. U 18. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela.jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 . vazduhoplovstvo. Sirijom i Turskom. U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu.

Riječi kao demokracija. Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama.ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest. Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. ipak.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. I ja sam napisao još knjiga. Nastavio sam raditi kradomice . SWEC je odobravao takav filantropski posao. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima. Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali . ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. Osim ublaţavanja dosade. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo. koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti. jedan se dio mene osjećao kao izdajica. Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja. Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. Dobivati sav taj novac. U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. Godine 1991. pa čak i s pravnog gledišta. Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti. ipak mi je to bilo vrlo teško. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno.i vrlo neredovno . Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition). a da ćemo se prodajom obogatiti. No. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele. prodao IPS. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. 105 . Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. dugovima koje nikad neće moći isplatiti. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi.

Zapravo sam upravo tamo bio 11. bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. ali on je. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. nisam preduzeo sljedeći korak. ako iznesem na vidjelo svu istinu. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. tek je nedavno rezolucija postala hitna. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš. voĎen da bi ih snabdio naftom. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja. To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. John's. Došao je novi čovjek. upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. Vrativši se kući. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. Stigao sam tamo kasno noću. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. Kad sam se sutradan probudio. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". Bojali su se. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. Tako sam ponovo prestao pisati. 106 . Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. Bilo mi je jasno da. Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet. govorili su mi. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. septembra 2001. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. Desetog septembra 2001. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. suautorom moje knjige "Duh Shuara". Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. Granice je trebalo definisati. prije svega.

moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana. Moj nećak je umro tamo gore. Iako mrki. Kako sam se pribliţavao." Nastavio je to objašnjavati. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima. Ne znam. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti.. I bilo je to više od jezika. u nevjerici je klimao glavom. svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada. puno prijatelja. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma." Pokazao je na plavo nebo. Uništili su im šume.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. Prošlo je dva mjeseca. ali drugačije je biti ovdje. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače. začuo sam povik. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju. sada poznato pod nazivom Graund ziro. mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra. "Ne mogu se na ovo priviknuti". neobično blag za godišnje doba. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi." krikne čovjek na drugoj strani radija. Bio je sunčan dan u novenmbru. Sve sam to vidio na televiziji. septembra "Da. oni koji su preţivjeli. pa sam organizovao let u Njujork. naravno. ugljenisane ruševine i spaljeno meso. područje oko Vol strita. uţeţen miris dima. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama. "Vi ste naši prijatelji". Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela.. 107 . a još su bili naokolo. Dok sam s njima razgovarao. Kao i svi ostali. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. govorio je. Toliko ih je skakalo. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi. Gledali su se u oči. Kad sam se vratio kući na Floridu.posebno ne na ljude. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani. "ali naţalost. Za ovo nisam bio spreman ." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica. izmjenjivali su poglede saosjećanja. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom. Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. taj trenutak nikad neću zaboraviti. uvjeravao me. "Izgubio sam puno mušterija. ruševine. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi." rekao je. Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured. "Njujork je napadnut. "Moj Boţe. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini.

koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu. Promatrao sam ljude. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. a onda mi je sinulo svjetlo. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. Nazad u stari dio Njujorka. "U ovakva vremena ţelimo sunce." "Divno. Trebalo je ići tako visoko. Ni neba ni svjetla. "Lijepo poslijepodne. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. zavijen sjenom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. Neki su hodali udvoje i razgovarali." Akcent mu je bio jak. Imao je sijedu. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. Na početku nisam mogao to zamisliti. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. Znao sam da je iz Avganistana. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Policajac krikne na prespori automobil. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World". Nije se dogodilo. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu. Većinom su bili sami i tihi. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Sad je bilo ovdje na nivou ulice. Pogledao me. one na broju četrnaest." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je. "Je li to tako očito?" 108 . alarm se ugasio. Tada sam ga ugledao. Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija. ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao." Vratio mi je papir. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio. a onda se malo nasmijao. "Zasjeda. "Ili je moţda stvar u ekonomiji. On se okrene prema zgradi njujorške berze. "Sve moje drveće i kanali. a da se ne smijuljim.to je koncept nacrta iza Vol strita br. Nedavno sam posjetio Himalaje. Podstiče na razmišljanje o vjeri. "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom. Uspio sam se dići i poći za njim. Indija i Pakistan. 14. jedne od najbogatijih finansijskih institucija. depresivan osjećaj tuge i krivice." Pruţio je ruku i uzeo papir. ali mislim da sam se sjetio. ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. "Ne volim prosjačiti. Na dnu stepenica zaustavio me znak." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice." "Poslije toga." Pogledao je popis. "Ne." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu." "Opijum?" Slegnuo je ramenima." "Kašmir. Učinile su mi se mudrima i tuţnima. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv. a ne u religiji." "Svjetska statistika. "Ovo je bilo moje oruţje." Spustio je ruke." Osjetio sam knedlu u grlu." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao. Marka u Veneciji. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta. Došli su Rusi. gotovo crne. Ţelio sam da ostane. Svojevremeno najviša bankarska zgrada. Jedini način da prehranim porodicu. "Borbe. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu. Njegove su bile tamnosmeĎe.000 ljudi svakodnevno umire od gladi. Dugim. hinduisti i muslimani. Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio. Dijete mi umire pa uzgajam mak. 109 . na raskrskici Vol strita i Brod strita ." Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku. nema vode. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine)." Povukao je svoju bradu." "Ja sam bio jedan od njih. što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci. sve je uništeno. činilo se da se izgubio u mislima. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu. mislim. Privredni savjetnik." Klimao je glavom. "Bili ste vojnik". "Brojke nam govore da 24. zar ne?" Oči nam se sretoše. Kašmir. a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom. "Ne znam čitati. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara. "Ja sam zamalo postao jedan od njih." "Da." Dodao sam mu papir sa statistikom. "Nema drveća. "Oko osamdeset miliona u svijetu. "Brojke.

Zanimalo me što znaju o Avganistanu .ne o onomu na televiziji. Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla. ali njemu nisam ušao u trag. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava. a koristili su ga ljudi poput mene. Ta banka. Tako blizu Graund ziroa. Ta riječ me zaustavila. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote. 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. 110 . Nastavio sam hodati sporo.ne samo o razaranju tornjeva. Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja. To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. već o Avganistanu onog starca. Koincidencija. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. 26. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. već i o uništenim farmama šipka i o onih 24. a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. tako blizu Vol strita. na adresi Vol strit br. Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. na više načina bila je simbol korporatokratije. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima. Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. Sada kamena oko vrata više nema. Vol strit br.baštine vojnika . Pogledao sam uokolo. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara. Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana. dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu. Pitao sam se i šta misle o onih 24. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima. savijen metal i veliko oštećenje na tlu. institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. gotovo s odbojnošću. Ja sam bitan dio svoje baštine . aprila 1789. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku. Udomljavala je i Bankers Trust. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan. gdje se 30.000 koji svakodnevno skapaju od gladi. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960. Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson. bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji. Ali nije mi uspijevalo. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot. banke koja je raspolagala novcem od nafte. Nisam mogao odrediti uzrok. zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana.

Gvatemalom.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. dugovječnost ljudi. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje. Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. Indonezijom. prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. Pitao sam se šta je s Panamom. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu. 111 . Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam. Iranom. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo. o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. "Petroleos de Venezuela". preţivljavanje dojenčadi." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. Do 1930. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana. Osim toga. Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. zaposlenost. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. Stao sam. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. Preuzevši industriju. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. Nafta je u velikoj količini 14. Poslovi su prosperirali. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike. Govorio je o Ugu Čavezu. "Venecuela je na ivici revolucije". zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema. obrazovanje. politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele. ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. decembra 1922. derao se nadjačavši buku saobraćaja. u varijantu korporacija. Malen. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. trube automobila i ljudsku vrevu. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva. našu vojsku. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. Ekvadorom. Godine 2002.

Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. Što se mene tiče. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. Polarizacija je imala posljedicu. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio. Kad je došao na vlast. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak. do 2003. MMF je 1989. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. demografsko se stanje radikalno promijenilo. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. EHM-i su promašili. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa. Kako je siromaštvo raslo. Morao sam je nekako učiniti savremenijom. Venecuela je stavljena u pozadinu. ponovo su intervenisale okolnosti. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. Neposredno prije 11. Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. septembar promijenio sve prioritete. koji su Čaveza 112 . je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. pojačavala se ljutnja. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. Od 1978. a budţet Venecuele se učetvorostručio. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi. EHM-i su krenuli na posao. srednja klasa je radila protiv siromašnih. činilo mi se da je moja priča već prestara. Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih. Moj neprofitni posao odveo me 2002. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. cijene nafte su skočile prema nebu. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. Opet sam počeo pisati. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat. Razmišljao sam da odem u Avganistan. psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). ali dok sam to radio. Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. u Juţnu Ameriku nekoliko puta. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue. Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. Shiviar i Zaparo. ipak. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. 116 . kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. "Promijenite taj san". Ipak. jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. iznenada sam još nešto shvatio. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. lični stav. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. pa i onima za koje sam radio ja. Godine 1990. Neki su danima pješačili dţunglom. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. Akuar. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. Ipak. iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. godine do 74 prema jedan godine 1995. a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. bez bušenja . kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. majice i sportske cipele. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela. automobila i velikih nebodera. potiho me odvedoše na sastanak. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. savjetovali su mi Shuari. Mi osuĎujemo ropstvo. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. ostale banke. Svjetska banka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. Ako nastavimo s tom strategijom. Shuar. tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. opremljenih samo kopljima. MeĎutim. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika. U decembru 2002. to je bio moj subjektivni. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. To je bilo posebno komplikovano pitanje. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. sjetio sam se plemena Shuara. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. koji nose sportske pantalone. MMF. u dţungli. Dok su se posjetioci častili. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu. Vozeći se putem. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu. MeĎutim. To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. mogli su otići gdje su htjeli. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt.

čim bi se vratili u kompanije. Moj sin. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. nasade banana i polja manioke. Dok sam tamo sjedio i slušao. Osim toga. a naftne kompanije naziva našim prijateljima. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama. Oni su nam rekli da su. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju. Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. kao kad pas trese sa sebe vodu. Za vrijeme pauza. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane. "On nije više jedan od nas.. Pristojno su ga plaćali. zagaĎivali rijeke loţivim uljem. One su bušile u mnogim predjelima uokolo. Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. "Ja bih valjda znao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. radnike dočekali ekvadorski vojnici." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje. U zamjenu za 300." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. kopali nepropisne javne toalete." Stresla se. Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu." Neki stariji gospodin je ustao.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca." reče čovjek. jedan od njih mi je brat. rekao je. seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada.. objasnila je jedna ţena. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . "Znate. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori". "Imali smo samo dvije mogućnosti. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni. što je privlačilo insekte i gamad. Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali. Pucali su na ptice. Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. ptice su ekstremno ranjive. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika. uključujući rijetke i ugroţene vrste. njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. kada ima plodova čonta. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće. Kad dolijeću u jatima. On je to nazvao postom. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica. Ali. Koristili su eksploziv za ribolov. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima. tj. kad sam s ljudima privatno razgovarao. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. pustošili su porodične vrtove. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku. Konfiskovali su puške domaćih lovaca. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. iz zabave i za hranu. tokom ručka ili naveče. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva.

Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju. Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. Ako kondor i orao prihvate tu priliku. Uprkos različitim nazivima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". a "proročanstvo kondora i orla" je tipično. U samostanima na Himalajima. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". kakav nikad prije nije viĎen. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. čak i "divljacima". a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca. petsto godina kasnije. počeće nova epoha. Moramo se trgnuti i probuditi. Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla". racionalno i materijalno). Tada u devedesetim godinama. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. ali mislim da bi ga rijetki 118 . EHM-ovi nisu uspjeli. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu.djela orla . nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli. mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. MeĎutim. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi. o eri vodolije. nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. Kao ljudska bića. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande. U posljednjoj deceniji 15. tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . o trećem milenijumu. Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme. oni će kreirati savršenog potomka. ipak imaju mnogo toga zajedničkog. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. Oni drugačije govore o novom dobu. Ni šakali nisu bili efikasni. vratio iz Ekvadora. najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. Nedugo nakon što sam se 2003. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. fudbalskih utakmica. Vozeći se na odlasku iz Šela. jer ima misiju koju treba da izvrši. da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi. što nam.

znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni .te naftne porodice . nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. računare. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. sjeo za pisaći sto. učinak bi bio golem. U stvari.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava. To. a očekivao se i rast. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja. posebno na Japan i Kinu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. MeĎutim. aprila 2003. Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador. Sadamov kraj. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. izmeĎu ostalog.000 dolara po svakom drţavljaninu. 18. naša funta mesa. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila. čini se. situacija bi se drastično promijenila. Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter. Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. No. Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje .Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu. Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. kućanske aparate i odjeću . U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1. upalio računar i kao obično potraţio 119 . naše okolnosti nisu normalne. taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija. automobile. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi. Do početka 2003. Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak. Ako SAD preuzme Irak. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. januara 2002. SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu.uključivši elektroniku.

nacionalnom dugu i evrima. Ali danas je objavljena. Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". 120 . institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj.. Šulc. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". slično onome što sam lično poznavao. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom. ali se činilo da se priča pojavljuje. aprila 2003. ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao. Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču. odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka.. Zaskočio me naslov. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju. g. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA). da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji. Šulc. Istina. bila je to samo slutnja. uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR). da se uredi zemlja. Bila bi to vrlo zgodna pogodba .. kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi. kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera.." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada. da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud." . raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom. Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. mi bismo mu ih izgradili. Vijest od 18. članicu "Halliburton Co. posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka.zapravo dao mandat . Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost. Članci su imali samo naznake saţetaka. a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa". koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela". a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane. Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima. Bečtela. Rileza P. ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji. tj. koji je dozvolio .američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine.gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba." Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam. U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji. i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana. Jedan je direktor Dţordţ P. To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja.

Kolumbiji. Prava priča je da ţivimo u laţi. još sam oklijevao. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. To je bio spoljašnji sjaj. prevari. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van. zloupotrebe droge. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. Nisu otkrili ni da je ta priča. Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka. Kao i toliki drugi. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. jednostavno izbaciti te ljude. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava. razvoda brakova. dušama ljudi po cijelom svijetu. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora . ali ipak sam odgaĎao. bila nastavak sramotne priče. Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska. priče su jedva dotaknule površinu. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. ali kao i saţetak o meni u MAINu. Prava priča o modernoj imperiji. ali sve će biti dobro. umovima. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja . silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. zloupotrebe droge. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. kao što naša kultura nastavlja oklijevati. gotovo nevoljko.meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti. zlostavljanja djece. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 .dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. zlostavljanja djece. za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast . podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta. ostao bih zauvijek. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje. Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu. nacionalnih banaka i vlada. što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. Panami. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine. A to. Ipak. EHM-i.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. bol i krivica nisu neprestano mučili. Unatoč nedostacima. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni. nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. a vrlo je povezana s nama. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati. Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. stara kao i carstvo. Iraku i drugdje. Konačno. naravno. porobljavanju.ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi. silovanja i ubistava. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. ekonometrije i statistike. Ta je priča prejednostavna. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš.

barem za Novu Englesku. a lojalni su Amerikanci reagovali. Glasno traţimo izmjene. ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke.što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. vara i zarobljava. električnu struju i zdravstvenu njegu . Pitao sam se šta ih je motiviraso. april. U svojim srcima svi osjećamo bol. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. a milioni te mrze.mi dozvoljavamo da se ona dogodi . Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. Počeli su se pitati.ali ne radi se o uroti. sedamdeset i pete. A onda sam se dosjetio: riječi. Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara. Jedva da je neko sada ţiv. korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu. da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge. Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson. Mnogi su od njih bili imućni. shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše. hranu i odjeću. Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja.000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. aprila. Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. djeco moja. U njemu je bio isti članak Bechtel . maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo. Ko se sjeća tog slavnog dana i godine.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. da prepile granu na kojoj sjede. još tada. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea.da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi.korporatokratija . 18. otvorilo im srca i duše. svjesni sljedbenici revolucionarnog rata. zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak. ali ne moţemo.Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. A oni su postavljali mnoga pitanja. da izgledi za bolji 122 .pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24. neka energija ili katalizator. Zaustavili su imperiju. korporacija i vlada . potpalilo je maštu domorodaca patriota. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao. Razabrali su istinu ispod patine. koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. Ta smo korporatokratija mi sami . Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. koji je sadrţavao tu iskru. To je vaţan datum. 11. Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ .

da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina. Sad ću krenuti naprijed.. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. (Kraj) 123 .. a na štetu većine. Ovaj put neću se zaustaviti. Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu. Najvaţnije je. slobode i ţudnje za srećom. Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse.. Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije.i da napišem riječi ove knjige.. da priznam .a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. farmera i ribara. pisaca i govornika nije progovorila istinu. novac i moć da sve to promijeni. Riječi. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi . koji izvikuje svoje upozorenje. poslovnih ljudi. da se pročistim.i velike prigode. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama. Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati. podignuće se i boriti za bolji svijet. Riječi. priču treba objaviti jer danas. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost. vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune. graničara. dok šačica filozofa. Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota. Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. Ţivimo u vrijeme strašne krize .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful