Prikriveni ekonomski ubica je vrhunski profesionalac, plaćenik u fukciji velikog kapitala, a cilj njegovog djelovanja je uvjeravati zemlje trećeg

svijeta da su one strateški vaţne za ekonomiju SAD i da treba da prihvate zajmove u milijardama dolara. Njegova oruţja su falsifikovani finansijski pokazatelji, podmićivanje, seks i, često, ubistvo.Autor ovih ispovijesti pouzdani je svjedok, jer bio je jedan od njih... Ekonomske ubice su izuzetno dobro plaćeni profesionalci koji zemljama širom planete otimaju hiljade milijardi dolara. Oni usmeravaju pare iz Svetske Banke (the World Bank), USAID (the U.S. Agency for International Development - USAID) i drugih stranih organizacija za „pomoć“ u novčanike velikih američkih „internacionalnih“ korporacija i džepove članova nekoliko bogatih familija koje kontrolišu planetarne prirodne resurse. Njihova oruĎa uključuju falsifikovane (fabrikovane) finansijske izveštaje, nameštene izbore, podmićivanje, iznuĎivanje (ucene), seks i ubistva. Oni igraju igru koja postoji od kad postoje imperije, sa tom razlikom da se sadašnja igra, u ovo vreme globalizacije, dodatno usavršila i prešla na još viši zastrašujući nivo. Trebao sam znati: ja sam EU (ekonomski ubica)!

1

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Napisao sam to 1982. na početku knjige sa radnim naslovom „Savest jednog ekonomskog ubice“. Knjiga je posvećena predsednicima dveju zemalja, ljudima koji su bili moji klijenti, koje sam poštovao i smatrao srodnim dušama: Haime Roldosu (Jaime Roldós) - predsedniku Ekvadora i Omaru Torihosu (Omar Torrijos) predsedniku Paname. Obojica su poginuli u avionskim nesrećama. Njihove pogibije nisu bile slučajne. Oni su ubijeni jer su se suprotstavili bratstvu korporacija, vlada i čelnika banaka čiji cilj je bila globalna imperija. Mi, EU nismo uspeli da ih obrlatimo pa su onda na scenu stupile druge vrste ubica, CIA-sponzorisani šakali koji su čitavo vreme vrebali iza naših leĎa. Ja sam ubeĎivan da prekinem pisati ovu knjigu. Počinjao sam je pisati još četiri puta u toku sledećih dvadeset godina. Svaki put, moja odluka da počnem pisati bila je motivisana trenutno aktuelnim svetskim dogaĎajima: Američka invazija na Panamu iz 1989., prvi zalivski rat, Somalija i uspon Osame bin Ladena. MeĎutim pretnje i podmićivanja su me svaki put ubedili da prekinem. 2003. predsednik jedne velike izdavačke kuće je pročitao radnu verziju onoga što je tada već postalo Ispovest jednog ekonomskog ubice. Opisao je kao: “fascinirajuća priča koja jednostavno mora biti ispričana“. Tada je sa gorkim izrazom lica, odmahnuo glavom i rekao mi da, pošto bi glavešine u sedištu kompanije mogle biti protiv, on ne moţe sebi dopustiti rizik da je objavi. „Mi bismo te mogli promovisati na trţištu u grupi romanopisaca kao što su Dţon le-Kare (John le Carré) ili Gram Grin (Graham Greene).“ Ali ovo nije fikcija. Ovo je istinita priča o mom ţivotu. Jedan hrabriji izdavač, jedan koji nije u vlasništvu internacionalnih korporacija, je pristao da mi pomogne da je ispričam. Ova priča mora biti ispričana. Ţivimo u vremenu uţasnih kriza i izvanrednih mogućnosti. Priča ovog specifičnog ekonomskog ubice je priča o tome kako smo dospeli tu gde jesmo i zašto se sada suočavamo sa krizama koje se čine nerešive. Priča mora biti ispričana jer samo kroz učenje na našim ranijim greškama moţemo doći u priliku da ih ne ponovimo odnosno da prepoznamo i iskoristimo prilike koje će se pojaviti u budućnosti, jer se 9/11 (Al Kaidin teroristički napad na SAD) desio kao što je i drugi zalivski rat (u Iraku), jer osim tri hiljade ljudi koji su nastradali 11. Septembra 2001. od terorističkih ruku, još dvadeset četiri hiljade je umrlo od gladi i sličnih uzroka. Zapravo dvadesetčetiri hiljade ljudi umire od gladi svaki dan jer nisu u mogućnosti skrpiti dovoljno namirnica neophodnih za preţivljavanje. I što je najvaţnije, ova priča mora biti ispričana jer danas, po prvi put u istoriji, jedna nacija ima mogućnost, pare i moć da promeni situaciju. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona u kojoj sam sluţio kao ekonomsku ubica - Sjedinjene Američke Drţave. Šta me je napokon ubedilo da ignorišem pretnje i potkupljivanja? Kraći odgovor je da je moje jedino dete, Dţesika (Jessica), diplomirala na fakultetu i otisnula se u svet sopstvenim snagama. Kada sam joj nedavno rekao da promišljam da li da objavim ovu knjigu i kada sam sa njom podelio moje strahove, ona je rekla, „Ne brini, tata. Ako te uklone, ja ću nastaviti gde si ti stao. Moramo ovo da učinimo zbog tvojih unuka za koje se nadam da ću ti podariti jednog dana!“. To je taj kraći odgovor.

2

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

Džon Perkins

Duţa verzija je vezana za moju posvećenost zemlji u kojoj sam vaspitan, za ljubav prema idealima formulisanim od strane naših Osnivača, za moju duboku posvećenost američkim idealima koji obećavaju „ţivot, slobodu i potragu za srećom“ (jedna od najpoznatijih fraza iz američke Deklaracije o nezavisnosti) za sve ljude gde god da su i za moju odluku da posle 9/11 više ne sedim skrštenih ruku dok ekonomske ubice preobraćaju tu republiku u globalnu imperiju. Ovo je kostur verzija duţeg odgovora dok će krv i meso biti dopunjeni u poglavljima koja slede. Ovo je istinita priča. Ja sam proţiveo svaki njen trenutak. Mesta, ljudi, razgovori i osećanja koje opisujem su sve do jednog lično preţivljeni. Ovo je moja lična istorija, a koja se ipak desila u daleko širem kontekstu svetskih dogaĎaja koji su oblikovali našu istoriju, doveli nas tu gde jesmo i stvorili osnovu za budućnost naše dece. Učinio sam sve što je u mojoj moći da verno prenesem ova iskustva, ljude i razgovore. Kad god razmatram istorijske dogaĎaje ili rekonstruišem razgovore sa drugim ljudima, ja to činim uz pomoć više različitih alata: publikovanih dokumenata, ličnih beleški i zapisa, sećanja što ličnih što ljudi koji su učestvovali u razgovorima, pet rukopisa koje sam ranije započinjao i istorijskih zapisa drugih autora, pre svega onih nedavno objavljenih koji otkrivaju informacije koje su ranije bile tajne (nepoznate/neobjavljivane) ili jednostavno nedostupne. Reference su dostupne u fusnotama, da omoguće zainteresovanim čitaocima da se dublje upoznaju sa temom (pr. prevodioca: na ţalost ove fusnote nisu štampane u dţepnoj verziji knjige koja je u našem posedu pa zato nisu ni ovde navedene). U nekim slučajevima sam kombinovao više razgovora koje sam imao sa odreĎenom osobom u jedan razgovor da pripovedanje učinim tečnijim. Moj izdavač me je pitao da li smo zaista sebe nazivali ekonomskim ubicama. Ja sam ga uverio da jesmo mada obična samo kroz inicijale. Zapravo, onog dana 1971. kada sam počeo raditi pod Klodininim (Claudine) patronatom, ona me je upoznala sa sledećim: „Moj zadatak je da te oblikujem u ekonomskog ubicu. Niko ne sme znati o tvom poslu, čak ni tvoja ţena.“ Onda se uozbiljila. „Jednom kada uĎeš u kolo nema izlaska dok si ţiv.“ Klodinina uloga je fascinirajući primer manipulacije koja je osnova sistema u koji sam stupio. Lepa i inteligentna, bila je veoma efikasna, ona je odlično razumela moje slabosti i maksimalno ih je iskorišćavala da ostvari to što je naumila. Njen posao i način na koji ga je efektno vršila sluţi kao primer lukavosti ljudi koji sačinjavaju ovaj sistem. 3

ekonomske ili vojne potrebe. kada učimo našu decu da imitiraju ljude koji nemaju izbalansiran ţivot i kada odreĎujemo da ogromne grupe stanovništva budu podreĎene elitističkoj manjini. Oni su nas doveli do tačke kada je naša globalna kultura čudovišna mašina koja zahteva eksponencijalno rastuće količine goriva i odrţavanja. Kamo sreće da je tako jednostavno. Dvanaest miliona naših američkih porodica nisu sigurne da će imati za sledeći obrok. Kada proglasimo pohlepno iskorištavanje zemljinih resursa za vrlinu koja se pribliţava svetosti. Istovremeno vlasnici američkih investicionih i graĎevinskih kompanija postaju neverovatno bogati. „da ohrabrim svetske voĎe da postanu deo ogromne mreţe koja promoviše američke komercijalne interese. Znamo da u mnogim zemljama od ekonomskog rasta korist ima samo mali deo stanovništva i u stvari taj rast moţe dovesti do proširivanja očajnog stanja za većinu. Ţivoti onih koji su deo sistema kao i njihovi znaci raspoznavanja koji su njihova nagrada: jahte i privatni mlazni avioni su predstavljeni kao uzor koji nas inspiriše da trošimo. Moţemo ih iskoristiti kad god nam se ćefne da zadovoljimo naše političke. odgovarajuću ishranu. Na kraju. Ideja je naravno pogrešna. te voĎe bivaju do guše upleteni u kučine zajmova koje osiguravaju njihovu lojalnost. izlazi na scenu. sanitarne usluge i osnovno školstvo svim ljudima na svijetu. svesno ubijajući ljude. A mi se još čudimo zašto nas teroristi napadaju? Neko bi prebacio teret svih naših trenutnih problema na organizovanu zaveru. da je pljačkanje zemlje dobro za ekonomiju i da zato sluţi našim višim interesima. Ljudi kao ja su plaćeni bezobrazno mnogo da bi sprovodili rasprodaje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klodin nije pokušavala da ulepša opis toga šta ću biti pozvan da činim. Farmaceutska industrija poriče spasonosne lekove milionima afrikanaca zaraţenim sidom. Ljudi koji imaju slične uloge su danas daleko brojniji. pohlepa postaje motiv kvarenja ljudi. Posle ţanjemo to zlo što smo posejali. banke i vlade (grupno zvani korporatokratija) koriste svoju finansijsku i političku snagu da osiguraju da naše škole. Oni imaju manje bezaleznija zvanja/titule i oni pohode 4 . čineći genocid nad starim kulturama. bio deo relativno male grupe. SAD troši preko 87 milijardi dolara vodeći rat u Iraku dok Ujedinjene nacije procenjuju da bi za manje od polovine te sume mogli omogućiti čistu vodu. onda izazivamo vraga. Jedna od korporatokratijskih najvaţnijih funkcija je da ovekoveči i neprestano proširi i učvrsti sistem. Kada se muškarac i ţena nagraĎuju za pohlepu. On nije voĎen malim krugom ljudi već kroz takav koncept koji je postao prihvaćen kao sledeće JevanĎelje: ideja da sav ekonomski rast doprinosi ljudskom rodu i da što je veći rast to je veća korist. rekla bi. Ovo uverenje takoĎe ima sledeću posledicu: oni ljudi koji su usavršili potpirivanje vatre ekonomskog prosperiteta bi trebalo biti uzvišeni i nagraĎeni. Ovaj sistem je meĎutim podstaknut nečim daleko opasnijim nego što je zavera. ţivotinje i rastinje. Rukovodioci naših najcenjenijih kompanija upošljavaju ljude da za skoro robovske nadnice rintaju od jutra do sutra pod neljudskim uslovima u azijskim fabrikama. Odnos prihoda jedne petine najbogatijih drţava naspram prihoda jedne petine najsiromašnijih je skočio sa 30:1 u 1960. uverenje koje je koren mnogih naših aktuelnih problema i zato je moţda razlog izobilja teorija zavere. Za uzvrat oni učvršćuju svoje političke pozicije kroz zavaravanje naroda industrijskim zonama. onda kada sam bio ekonomski ubica. Korporatokratija nije zavera. energetskim postrojenjima i aerodromima. ali njeni članovi dele iste vrednosti i ciljeve. U njihovom stremljenju da uvećaju svoju globalnu imperiju korporacije. Finansijski sektor stvara čudovišta kao što je jedan Andersen. Ako zatajimo daleko zloćudnija vrsta ubica – šakali. Energetska industrija stvara čudovišta kao što je jedan Enron. A ako šakali zataje onda posao prelazi u ruke militarista koji izazivaju sukobe. trošimo i još više trošimo. Moj zadatak je. dok su oni koji su roĎeni na marginama predviĎeni za eksploataciju. toliko velike da će na kraju proţdreti sve u vidokrugu i biće ostavljena bez drugog izbora osim da uništi samu sebe. Zavera moţe biti iskorenjena i njeni učesnici izvedeni pred lice pravde. Svaka prilika se koristi da nas ubede kako je kupovina stvari naša graĎanska duţnost.“ Danas se mogu videti rezultati toga kad ovaj sistem iskače iz šina i podivlja. na 74:1 u 1995-toj. preduzeća i mediji podrţavaju kako pogrešni koncept tako i njegove posledice. Ovaj efekat je pojačan posledičnim uverenjem da predvodnici industrije koja odrţava ovaj sistem trebaju imati poseban status. Ova knjiga je ispovest jednog čoveka koji je. Naftne kompanije bezobzirno ispumpavaju toksine (otrove) u reke koje protiču rezervatima sa tropskim šumama.

Zaparen grad. Puste stijene išarane vodenim slapovima uzdiţu se postrance. porodice i zemlju. ali dojmljiv. Stanovnici grada. Dţeneral Elektrika. Siguran sam da kada dovoljno nas postane svesno toga da smo iskorištavani od strane ekonomskih čudovišta koja stvaraju nezasitu glad za svetskim resursima stvarajući sistem koji gaji robovlasništvo.plemenima koja su odlučila spriječiti da im naftne kompanije unište domove. Mi smo elitna grupa muškaraca i ţena. Mi ćemo se posvetiti upravljanju kursa prema ljudskosti. Na drugoj strani zemlja se iznenada ruši u dubok ponor gdje rijeka Pastaza. te uroĎenicima iz plemena Suar i Kečua koji rade za njih kao prostitutke i teţaci. granična ispostava i vojna baza. Grad Šel. demokratiji i socijalnoj pravdi za sve. novca i prirodnih izvora. U suštini Ispovest jednog ekonomskog ubice je njihova ispovest koliko je i moja. EHM-i. prostire se po vulkanskoj dolini visoko u Andima. priča kako o tvom svetu tako i o mom. Zaparima i Sinhiarima . Najka. Iako sam mnogo puta vozio tim putem nikad se nisam umorio od spektakularnog prizora. Neka nas inspiriše da dostignemo više nivoe posvećenja i povede nas prema ispunjenju sna o uravnoteţenim i pravednim društvima. krči svoj put niz Ande. zasječena u dţunglu ekvadorske Amazone da bi sluţila naftnoj kompaniji čije ime nosi. Da bi putovao iz jednog grada u drugi moraš ići putem koji je mučan. Godine 2003. moramo preuzeti odgovornost. glavni grad Ekvadora. Kečuama i njihovim komšijama Akuarima. Predgovor knjige Ispovest jednog ekonomskog ubice. Vol-Marta i skoro svih ostalih najznačajnijih svetskih korporacija. Mještani kaţu da dok putuješ doţiviš sva četiri godišnja doba u jednom jedinom danu. One uništavaju mnoge kulture stremeći većoj dominaciji i na kraju se i same uruše. naftnim radnicima. navikli su gledati snijeg na obliţnjim vrhuncima usprkos činjenici da ţive tek nekoliko milja juţno od ekvatora. nastanjen uglavnom vojnicima. a ujedno i boţanstva iz doba Inka. Ispovedanje greha je početak spasa. koji je nastao puno prije nego što je Kolumbo došao u Ameriku. Imperije ne traju večno. Dţeneral Motorsa. To je dio borbe za dominaciju u svijetu i dio sna nekoliko pohlepnih ljudi. to je rat za koji doslovno ne zna niko izvan zemlje u kojoj se rat vodi. Ova knjiga je napisana da bi mogli da postanemo paţljiviji i promenimo našu sudbinu. pa čak i ako u tom procesu budu morali umrijeti. Upravo to je ono što mi EHM-i najbolje radimo: gradimo globalno carstvo. sna o globalnoj imperiji. na nadmorskoj visini od devet hiljada stopa. Nadao sam se da ću pomoći zaustavti rat koji sam puno prije toga pomogao započeti. onda ćemo prestati da ga tolerišemo. Pastaza donosi vodu u Atlantski okean s ledenjaka Kotopai. glavna pritoka Amazone. o prvoj istinski globalnoj imperiji.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice zdanja Monsanta. jednog od najviših aktivnih vulkana na svijetu. Bio sam na putu da se sretnem sa Suarima. od Džona Perkinsa (I) Prolog Kito. Ovo je takoĎe tvoja istinita priča. dok je za nas to bio rat zbog moći. Kao što se dogaĎa u mnogim slučajevima za koje mi. zagaĎenju i nasilju. Njima je to bio rat za preţivljavanje njihove djece i kulture. Istorija nas uči da ako ne promenimo ovu predstavu garantovano će završiti kao tragedija. krenuo sam iz Kita automobilom subaru autbek i uputio se u Šel s misijom koja je bila drugačija od bilo kakve koju bih očekivao. Preispitaćemo našu ulogu u svetu u kome manjina pliva u blagostanju dok se većina davi u siromaštvu. Priznanje da problem postoji je prvi korak prema pronalaţenju rešenja. udaljenog više od tri hiljade milja. koja se sluţi meĎunarodnim finansijskim ustanovama da bi stvorila uslove koji će druge narode učiniti 5 . Ni jedna zemlja niti grupa zemalja ne mogu dugoročno napredovati kroz iskorištavanje drugih. Neka ova knjiga onda bude početak našeg spasenja. Sve i jedna je doţivela uţasan kraj. pribliţno je osam hiljada stopa niţi nego Kito.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice podloţnima korporatokratiji. postavljanje vojnih baza ili pristup prirodnim izvorima. prisjetio sam se vremena prije trideset i pet godina kad sam prvi put došao u taj dio svijeta. i 1992. tri iskonske ekvadorske kulture su otjerane na rub propasti. tamo se nalazi više od trideset aktivnih vulkana. u razdoblju eufemistički nazvanom naftni bum. on se jednostavno preusmjeri iz bankarskih kancelarija u Vašingtonu u razne institucije u Njujorku. U doba moje prve posjete. Tuţilac tvrdi da je naftni div u razdoblju izmeĎu 1971. Ako je neki EHM sasvim uspješan. Vozeći se od Kita prema Šelu toga sunčanog dana 2003. a javni dug povećao se sa 240 miliona na 16 milijardi dolara. a u ţelucu sam osjećao kruljenje. većina novca nikada ni ne odlazi iz SAD. pokrenula je postupak protiv kompanije "Chevron Tehaco" u vrijednosti od milijardu dolara. Poput njihovih pandana u mafiji i EHM-i donose povlastice. Kad se to dogodi tada mi kao mafija zahtijevamo naš dio kolača. a cijena servisa . našom vladom i bankama. god. kao što su nafta ili Panamski kanal. aerodroma ili industrijskih postrojenja. U suštinmi. makaoi i jaguari su iščezli. krediti su toliko visoki da je duţnik primoran nakon nekoliko godina kasniti s isplatama duga. Danas nafta čini gotovo polovinu izvoza. nezaposlenost se popela sa 15% na 70%. dug tri stotine milja. Davno sam pročitao: iako Ekvador obuhvata otprilike površinu Nevade. (II) Kroz prozor mog vozila kotrljali su se veliki oblaci magle iz šuma i kanjona rijeke Pastaza. više od petnaest odsto ptičjih vrsta u svijetu i hiljade još nerazvrstanih biljaka. Puno se toga izmijenilo u trideset i pet godina. Saznanje o ulozi koju sam odigrao u uništenju ove lijepe zemlje opet je jednom ostavilo svoj trag. sluţbena stopa siromaštva porasla je od 50 na 70 postotaka. autoputeva. i iznos glavnice i kamatu. Zbog mog kolege EHM i mene Ekvador je danas u puno lošijem stanju nego što je bio prije no što smo mi predstavili čuda moderne ekonomike. to je zemlja najraznovrsnijih kultura i brojnih starih domorodačkih jezika. EHM doveli u okrilje globalnoga carstva doţivjela je sličnu sudbinu. "Tehaco" je tek otkrio naftu u regiji Amazone u Ekvadoru. dnevno izbacio u otvorene rupe i rijeke više od četiri miliona galona toksičnih otpadnih voda. Gotovo svaka zemlja koju smo mi. Naftovod preko Anda izgraĎen je nedugo nakon moje prve posjete i odonda je kroz njega iscurilo više od pola miliona barela nafte u kišnu šumu . grupa američkih advokata kao predstavnici više od trideset hiljada domorodaca ekvadorskog naroda. a rijeke su se pretvorile u plamteće kloake. Naravno. ona upravlja našim najvećim kompanijama. Ekvador nije iznimka. teškim metalima i karcinogenima. One se sastoje u posudbama za razvoj infrastrukture električnih centrala. On obećava da će Ekvador postati jedan od deset vrhunskih svjetskih proizvoĎača nafte za SAD. te da je kompanija za sobom ostavila blizu 350 nepokrivenih otpadnih jama koje nastavljaju ubijati ljude i ţivotinje. Znoj mi je navlaţio košulju.5 biliona dolara. ipak riječi kojih sam se prisjećao tada bile su čist. Uslov takvih kredita je da projektantske i konstruktorske firme baš iz naše zemlje moraju ostvariti sve te projekte. Hjustonu ili San Franciscu.i ponovo je na taj način jedna zemlja pridodata našem globalnom carstvu. Istovremeno su se uroĎeničke kulture počele suprotstavljati. 7. Na primjer. voda zagaĎenih naftom. duţnik nam i dalje duguje novac . Naţalost. ali ne samo zbog jake tropske vrućine i serpentina na putu. Uprkos činjenici da se novac vraća gotovo odmah u kompanije koje su dio korporatokratije (a ona je davatelj kredita). Danas je za novih 1. Smatrao sam to očaravajućim i svakako osebujnim.više 6 . On obično uključuje nešto od sljedećega: kontrolu glasanjau Ujedinjenim nacijama. maja 2003. nedodirnut i nevin. Od 1970. U meĎuvremenu je udio nacionalnih resursa dodijeljen najsiromašnijim slojevima stanovništva spao sa 20 na 6%. a sagraĎen je uz pomoć jednog konzorcijuma što je organizovao EHM. zemlja primatelj mora sve to vratti. Dug Trećega svijeta narastao je na više od 2. Široka prostranstva kišnih šuma su uništena. 1968.više od dvostruke količine što ju je prolio EhonValdez. luka.3 milijarde dolara napravljen novi naftovod. bankarstva i inţenjerstva.

potpuno neprirodan i u neskladu s prirodnim krajolikom. godišnje . čija je snaga 156 megavata.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje. Globalno carstvo zahtijeva svoj dio kolača u obliku naftnih koncesija. Ne zbog toga što bi oni vjerovali u komunizam ili anarhizam. jedan od razloga zašto su EHM bacili oko na tu zemlju prije svega su nalazišta nafte u regiji Amazon.milionima u Ekvadoru. poznatog po svojim vrućim kupkama što potiču od podzemnih vulkanskih rijeka koje teku s vrlo aktivnog brda Tungurahgua. prijete ratom protiv naftnih kompanija. a koji umiru u nedostatku jestive hrane i pitke vode. onima čiji su ţivoti najviše ometani branama.5 biliona dolara. Ekvador je tipičan primjer zemalja u svijetu koje su EHM slomili ekonomski i politički. ali su uspjeli u Ekvadoru.što je više nego što Treći svijet potroši za zdravstvo i obrazovanje Taj uţasan. 1% "odabranih" porodica Trećega svijeta ima ukupno privatno bogatstvo u iznosu od 70 do 90% svih privatnih finansijskih dohodaka i vlasništva nekretnina u svojoj zemlji. Na taj način od svakih 100 dolara vrijednosti nafte izvučene iz Amazona. Naravno.nalaze se potencijalni teroristi. Ta hidroelektrana je samo jedan od mnogih projekata izvedenih uz pomoć mojih napora i nastojanja ostalih EHM. To je projekat sa hidroelektranom Agozan. Od preostalih 25 dolara tri četvrtine odlaze na isplatu inostranog kredita. neskladan zid je brana koja zaustavlja rijeku Pastazu. Uistinu. Tada smo ostavili Banos iza sebe.više od 375 milijardi dolara godišnje 2004. EHM su bili neuspješni i u Iraku i u Venecueli. MeĎu svim tim ljudima . U meĎuvremenu. zaprijetio je da će prekinuti prodaju nafte SAD. Takvi projekti su razlog što je Ekvador sada član globalnog carstva i što Shuari i Kečue. obrazovanje i programe namijenjene pomoći siromašnima. Za svakih 100 dolara sirove nafte iscrpljene iz kišnih šuma Ekvadora naftne kompanije dobijaju 75 dolara. Venecuela. za koja se smatra da se mogu mjeriti s onima na Srednjem istoku. Zbog projekata EHM Ekvador je pun inostranih dugovanja te je primoran pretjerani dio svog drţavnog budţeta odvajati za isplatu umjesto da svoj kapital troši kako bi pomogao milionima svojih graĎana koji se sluţbeno ubrajaju meĎu opasno siromašne. nije me trebalo iznenaditi što ga vidim. Više od polovine ljudi u svijetu preţivljava s manje od dva dolara dnevno. 7 . sada bismo ovdje htjeli iscrpiti sve što vrijedi. koji se snaţno suprotstavlja onome što on naziva američkim imperijalizmom. ili što bi bili sami po sebi suštinski zli. manje od 3 dolara ide ljudima kojima je taj novac najpotrebniji. bušenjima i naftovodima. stvarni postotak ovisi o svakoj pojedinoj zemlji.što ostavlja oko 2. Dug Trećeg svijeta narastao je na više od 2. Njegov beton bio je potpuno neumjestan. mamutski sivi zid. kao i njihovi susjedi. nedavno je izabrala populističkog predsjednika Huga Čaveza. Jedini način na koji se moţe iskupiti od dugovanja je prodavanje šuma naftnim kompanijama. Uz to. godine .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice od 375 milijardi dolara godišnje 2004. a cijena servisa . kad se Vašington prepao da bi snabdijevanje sa Srednjeg istoka moglo zakazati. Većina onog što ostane troši se na vojsku i druge Vladine izdatke . skreće njen tok vode u goleme tunele izdubljene u planini i pretvara energiju u elektricitet. a dvadeset puta više nego što zemlje u razvoju godišnje dobijaju od inostrane pomoći. Spektakularna scena završila je nenadano čim je subaru ubrzao izlazeći iz pravog raja u modernu viziju Danteovog "Pakla". Čitavo vrijeme znao sam da on vreba iz zasjede. a postala je izvor neizrecivih patnji za poljoprivrednike i domorodačke stanovnike što ţive uz rijeku. naš treći najveći dobavljač nafte. mašući i pokušavajući nam prodati ţvakaće gume i kolače. Ti zahtjevi postali su hitni nakon 11. Ona daje gorivo industriji koja obogaćuje šačicu porodica u Ekvadoru. Nekoliko sam ga puta susretao prije i hvalio ga kao simbol EHM dostignuća. Ipak sam se najeţio. Subaru je usporio i krivudao ulicama lijepog ljetovališnog grada Banosa. milijardama po cijelom planetu . a to je otprilike jednak iznos kakav su dobijali početkom sedamdesetih godina. Gigantsko čudovište prostiralo se od rijeke natraške. septembra 2001. Uz nas su trčkarala djeca.5 dolara za zdravstvo.

Kompleks školskih zgrada stajao je visoko na breţuljku.uz stipendije. i 19. Rijetko pribjegavamo bilo čemu ilegalnom. on se oporavljao od slomnjenog kuka u bolnici u Teksasu. onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru. Ipak . naučili smo to iz istorije. oni koje mi EHM-i zovemo šakalima. Pokrivamo stolove konferencijskih vladinih odbora svojim golemim nacrtima i novčanim planovima te poučavamo o čudotvornoj makroekonomiji na harvardskom Ekonomskom fakultetu. Pitao sam se kako je simpatičan dječak iz sela u Nju Hempširu uopšte dospio u ovako prljav posao? Počelo je dosta nevino. odlučan da se bori do zadnjeg čovjeka kako bih zaustavio ovo carstvo koje sam ja pomagao stvarati i obuzeo me osjećaj krivice. porijeklom iz tri stoljeća stare Nove Engleske.a to je vrlo bitna opomena . koja je bila dječački internat u ruralnom dijelu Nju Hempšira.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice već zato jer su jednostavno očajni. Bio sam jedinac. Kad sam prošao pokraj čudovišta. Danas više ne nosimo mač. Ne nosimo oklop ili odjeću koja bi nas obiljeţila.kao toranj iznad istoimenog grada. Kad sam roĎen u Hanoveru. Ta ekskluzivna institucija ograničila je upis na oko pedeset studenata. (III) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Vrebači iz sjene U zemljama kao Ekvador. moralistički. pitao sam se . Oni su u svojim porodicama bili prvi koji su pohaĎali fakultete . Šakali su ovdje uvijek. Bostona i Nju Jorka. jer je sam sistem izgraĎen na lukavštinama. RoĎen sam u srednjoj klasi 1945. španske konkvistadore ili kolonijalne sile Evrope u 18. Majka mi je postala profesorica latinskog u srednjoj školi.ako ne uspijemo. po svakom stepenu devet do dvanaest. Otac je otišao u Drugi svjetski rat kao mornarički poručnik fregate i bio je zaduţen za naoruţanu posadu vrlo zapaljivog trgovačkog tankera u Atlantiku. vrebaju u sjeni.kao toliko puta svagdje u svijetu . Studenti su većinom bili potomci imućnih porodica iz Buenos Ajresa. 8 . Usmjerio sam se dolje prema dţungli kako bih susreo domaći svijet. godine. ljudi koji vuku svoje porijeklo direktno iz onih prijašnjih carstava. Mi smo javne. Suptilnost uspostave ovog modernog carstva gotovo da poniţava rimske centurione. njihovi strogi. Činimo se skromnima i normalnima. Nisam ga upoznao sve dok mi nije bila godina dana. Karakasa.reklo bi se arogantno . Ili se bar tako prikazujemo i takvima nas doţivljavaju. razgovaramo s predstavnicima lokalnih medija o divnim humanitarnim akcijama koje preduzimamo. savezna drţava Nju Hempšire. Posjećujemo mjesta projekata i lutamo po osiromašenim selima. nepokolebljivi republikanski stavovi odraţavali su generacije puritanskih predaka. Mi smo EHM vješti. a po definiciji je legitiman. Zaposlio se poučavajući jezike na Visokoj školi Tilton. ili pak starosjedilaca Latinske Amerike protiv Španije početkom devetnaestog vijeka. bio sam vrlo svjestan znoja koji mi je ovlaţio odjeću i nelagode koju sam osjećao u crijevima. otvorene osobe. vijeku. U Vašingtonu i Parizu izgledamo tačno kao bankari ili vladini birokrati. poput Amerikanaca.kada će ti ljudi krenuti u akciju. Kad se oni pojave drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. koji su se pobunili protiv Engleske sedamdesetih godina osamnaestog vijeka. tog zdepastog krupnog zida od sivog betona koji se uzdiţe nad rijekom. Nigerija ili Indonezija oblačimo se isto kao tamošnji učitelji ili vlasnici trgovina. Na taj način sistem djeluje. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. Gledajući tu branu. Zauzimamo se za čovjekoljublje. ponosno . Oba moja roditelja bila su Jenkiji. na pozornicu stupa mnogo mračniji soj.

U ranijoj dobi provodio sam vrijeme zamišljajući da su stabla vitezovi okruglog stola i tugaljive djeve imenom En. Ako bi slučajno šakali bili neuspješni. ali ja sam bio siromašan. no ipak sam slijedio njihove ţelje. Molio sam oca da mi dopusti da jednu godinu uzmem slobodno. Njihovi su roditelji bili poljoprivrednici. i ja sam popustio. Moji prijatelji iz osnovne i srednje škole pripadali su toj klasi seljaka: bili su vrlo siromašni. i izdavao peškire u svlačionici. oni su više voljeli Midlbarz. Nismo imali komšija. Postao sam počasni student.pa čak i sklonija tajnosti. Bila je okruţena šumama te smo noću ponekad čuli sove i pume. jednu koja će biti podesna našim visokim mjerilima. Počevši od mog četvrtog roĎendana. bio je namijenjen studentima i studentkinjama. ja sam ih odbacio. Iako su nastavnici te škole dobijali vrlo niske plate. a moji su roditelji za uzvrat bili protiv druţenja s djevojčicama iz grada.i strašno frustriran. a gotovo svi su bili bogati. urednik studentskih novina. 9 . "Bolje je da prihvatiš akademsku stipendiju". Moja strast bila je bez sumnje isto toliko snaţna kao strast Lanselota za Guinevere . Bio sam osamljen . a moj je otac tamo stekao stepen magistra nauka. Svake smo godine tri mjeseca tatinoga ljetnog odmora provodili u kolibi na jezeru. drţavne glavešine bivaju skinute s vlasti ili umiru u strašnim nesrećama. Sa četrnaest godina odobreno mi je besplatno školovanje u Tiltonu. u meni je kipjelo. Ţelio sam se preseliti u Boston i saznati sve o ţivotu i ţenama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Moja porodica nije imala novca. Ja sam od prvog razreda dijelio s tim djevojčicama knjige i olovke. uzimao lopte za fudbalsku ekipu. Znao sam da je to bilo i više nego šala.graĎanima. kapitan dvije univerzitetske ekipe. Na podsticaj svojih roditelja odbacio sam sve što je bilo u vezi s gradom i nikada više nisam vidio svoje stare prijatelje. koje bi nazivali "droljama" i "neurednim curama". Pronaći ću savršenu ţenu. sagradio djed. Ipak. bio sam jedino dijete na području koje se pješice moglo preći. ostajao bih sam na breţuljku.za seksom. Po mom utisku. Teško mi je bilo shvatiti gledanje mojih roditelja. (IV) Dţon Perkins: Prikriveni ekonomski ubica Dvije bitne slučajnosti Moji su roditelji bili majstori manipulacije. ali nalazio se u ruralnom Vermontu umjesto ruralnog Hempšira. Kad se šakali pojave. koju je 1921. Sve su djevojke koje sam poznavao bile "nepodobne". onda tamo pošalju mlade Amerikance da ubijaju i umiru Premalo je reći da su nastavnici i njihove supruge bili superiorni nad lokalnim stanovništvom. Na završnoj godini dodijeljena mi je stipendija za atletičare za Braun i akademska stipendija za Midlbarz. a one su me zaboravile. a tokom godina bio sam zaljubljen u njih tri: En. Odlučio sam se istaknuti pred svojim bogatim kolegama i zauvijek otići iz Tiltona. Istina. hranio sam se u blagovaonici osnovne škole. stanovanje. pomisao na "drolju" bila je vrlo privlačna. Oni nisu voljeli "osnovce s breţuljka". kojoj je moj otac bio trener. Prisilu i Dţuds. sve su naše potrebe bile zadovoljene besplatno: hrana. Midlbarz je bio samo naduvana varijanta Tiltona. kao i radnici koji bi nam kosili travu ili čistili snijeg. čeznuo sam za ţenskim društvom . grijanje. pitao me otac. no mi se nismo smatrali siromašnima. drvosječe i fabrički radnici. "Kako bih mogao pripremiti za studij tuĎu djecu ako moje vlastito ne ţeli ostati na fakultetu". a ja nisam imao djevojku. "Šta će biti ako slomiš nogu". pa iako je Braun bio u Ivz ligi. Obično bih slušao roditelje kako se šale da su oni vlastelini u dvorcu koji vladaju običnim seljacima . No. On o tome nije ţelio ni čuti. umjesto da se bunim potiskivao sam svoj bijes i izraţavao frustracije izvrsnošću. pitao je. Njihove djevojke bile su tek ušle u društvo. Prisila ili Dţuds (ovisno o kojoj je godini riječ). Uvjerili su me da sam privilegovan što imam takvu mogućnost i jednog ću dana za to biti zahvalan. Kad su moje nove kolege u razredu odlazile kući u svoje dvorce i luksuzne stanove. voda. Već četiri godine nisam studirao zajedno sa djevojkama.

Jedna se pojavila u liku Iranca. napolje na greben visoko iznad Oter Krika. dok je meni preostalo da odradim još godinu dana na Univerzitetu u Bostonu. kojeg je En zvala stric Frenk (a to mu nije bilo pravo ime) bio je na rukovodećem poloţaju u najvišim ešalonima NSA (Nacionalna agencija za bezbjednost). Obojica smo se preselili u Boston. Vjenčali smo se. Brzo smo se uputili niz rijeku prema našem domu. Prošao sam i zato su postojali izgledi da nakon diplome odem u Vijetnam. Pitao sam se na čiju bi stranu stupio Pejn i zaključio da bi on stao uz naše neprijatelje Vijetkong. Ona je neumoljivo odbila da se preseli kod mene dok se ne vjenčamo. Pijani farmer. Ja sam dobio posao u "Hearstovu Record American/Sundaz Advertiseru" kao lični pomoćnik glavnog urednika u "Sundaz Advertiseru". sjajan inţenjer.i posjetio sam sva mjesta u Novoj Engleskoj i u Njujorku. Diplomirala je 1967. Dvije bitne slučajnosti koje su mi oblikovale ţivot odigrale su se na fakultetu Midlbarz. Ubrzo nakon ţenidbe vojska me pozvala na ljekarski pregled. Prvi. osmislio je navigacioni sistem za vaţnu vrstu projektila i nagraĎen je visokorangiranim mjestom u Mornaričkom odjelu. Sve ovisi o tome kako na njih reagujemo .kako provodimo ono što neki nazivaju slobodnom voljom. Farhad me podrţavao. Bio je to ključni trenutak mog ţivota. gdje su se nekada vodile borbe te francuski. društvu i kako ignorisati svoje roditelje. No kad su mediji iznijeli svu ţestinu i nedosljednost politike SAD osjetio sam da se moj stav izmijenio. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. a u stvari sam se i ljutio na to što sam smatrao nastavkom arhaičnih i pretjerano kreposnih moralnih stajališta svojih roditelja. na Fakultet za poslovnu administraciju. Puno sam radio da zadobijem njegovo prijateljstvo. On je na svaki način bio potpuno suprotan meni.a to su bili Tomas Pejn i Itan Alen . sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Farhad me naučio piću. kad su specijalne vojne jedinice prvi puta ušle u jugoistočnu Aziju ţelio sam se prijaviti. Njegov najbolji prijatelj. optuţio me da očijukam s njegovom ţenom. Uletio sam u dekanovu kancelariju i rekao da napuštam školovanje. Kasnije iste 1965. Iako je ozbiljno izlazila s mladićem koji je studirao na drugom fakultetu. Bio je nadaren fizičkim izgledom atlete. gorostas od čovjeka. Enin otac. U stvari. a on me mnogo čemu naučio. En je dotada već prekinula vezu sa svojim bivšim dečkom i često je putovala iz Midlbarza da me posjeti. Svjesno sam odlučio da prestanem studirati. Ipak je Farhad bio izbačen. Pročitao sam sve istorijske romane koje sam uspio pronaći. Upoznao sam i En. sina generala koji je bio lični savjetnik šaha. Naš platonski odnos bio je za mene prvo iskustvo o tome kako je kad se nekoga istinski voli. Otac mi je prijetio da će me se odreći. Farhad je uletio meĎu nas. Vaspitan sam s pričama o svojim precima doseljenicima . indijanski i revolucionarni ratovi. a porijeklo i harizma učinili su ga neodoljivim za ţene. Da bih izbjegao sličnu sudbinu ja sam se u Bostonu prijavio na univerzitet.ali prema mnogim izvorima najveća špijunska organizacija. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva. povukao noţ i zarezao ga po obrazu. Meni je godila njena paţnja. ona me ipak primila pod svoje okrilje. gdje smo dijelili stan. Iako sam se šalio kako me ucjenjuje. uţivao sam u vremenu koje smo zajedno provodili i ţelio sam još više. podigao me i zavitlao u zid. odluke koje donosimo u okviru sudbine odreĎuju ko smo. druga slučajnost bila je prekrasna mlada ţena En. izgubio sam stipendiju. Moje su ocjene naglo pale. Onda me onaj gorostas izbacio kroz prozor. 10 . igrao je fudbal profesionalno u Rimu. Odlučio sam slomiti svoju akademsku nogu da se osvetim svom ocu. koga ću zvati Farhad.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Konačno sam shvatio da se ţivot sastoji od niza koincidencija. godine nekoliko mojih prijatelja iz novina bilo je pozvano u vojsku. zvala se isto kao i ljubav iz mog djetinjstva Farhad i ja proslavili smo zajedno u baru moju posljednju veče u gradu. koja je bila u zemlji dosta nepoznata . U polovini druge godine svjesno sam odlučio ispasti. što mi je dobro došlo u godinama koje su slijedile. Sama pomisao da se borim u jugoistočnoj Aziji emocionalno me razdirala iako me rat sam po sebi uvijek fascinirao. valovite crne kose i očiju boje lješnika. Jedna slučajnost se pojavila u liku Iranca. Sutradan kad nas je ispitivala policija s univerziteta lagao sam i odbio svako saznanje o incidentu.

ali se pokazalo da su podrazumijevale prekretnicu u ţivotu. Uzevši u obzir svoj stav prema Vijetnamskom ratu." promrmljao je.ljudi koji razumiju domorce.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (V) Prekretnica u ţivotu U pomoć mi je došao stric Frenk. Odluka da pohaĎam taj seminar bila je jedna od onih koincidencija koje su se tada činile nevaţnima. moja zadnja pobuna protiv oca. bio sam siguran da neću proći na testiranju. "Prepuna je nafte". osjećaje koje sam imao zbog činjenice da sam odrastao kao siromašni puritanac meĎu tolikim bogatašima i hedonistima u osnovnoj školi. a ako jesam. ali razgovori su se nastavili sugerišući nešto suprotno. Tek nekoliko godina kasnije shvatio sam da su s gledišta NSA te negativnosti stvarno bile prednosti. Povjerio mi je da će nakon pada Hanoja .upravo Amazon postati pravo mjesto.što je tih dana bilo potpuno izvjesno ljudima njegove pozicije . Objasnio mi je da posao pri NSA čovjeku omogućuje odgodu vojne sluţbe i organizovao mi niz sastanaka u svojoj agenciji. Čudila me paţnja koju su posvetili Farhadu i njihovo zanimanje za moju ţelju da laţem policiji na univerzitetu kako bih njega zaštitio. stavove prema roditeljima. Na ispitivanju sam priznao da se kao lojalni Amerikanac ne slaţem s ratom i čudilo me kako ispitivači ne pitaju dalje o toj temi. Isprva sam pretpostavljao da su sve te stvari mene obiljeţile kao negativca i onoga koga će NSA odbiti. opsjednutost ţenama i moja ambicija da dobro ţivim njih su privuklo. Prišao sam predavaču nakon časa i raspitao se o izgledima da budem poslan u Amazon. a oni su se sastojali u napornom danu intervjua putem poligrafa. moja sposobnost da se dobro slaţem sa strancima i prihvaćanje da laţem policiji. oni će odrediti profil mojih dobrih i loših strana. prije nego što sluţbeno prihvatim ovu ponudu. uroĎenici ţive poput onih nekada u Sjevernoj Americi sve do dolaska Evropljana. Ljutnja na roditelje. Jedno od njih bila je amazonska šuma. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. bio sam povodljiv. MeĎutim. Taj je stručnjak opisao nekoliko mjesta na svijetu koja su imala posebnu potrebu za dobrovoljcima. Otkrio sam. Rečeno mi je da će ti testovi odlučiti jesam li podoban materijal za regrutaciju i obrazovanje u NSA. ja sam iz nekog poriva pohaĎao seminar na Univerzitetu koji je vodio stručnjak za regrutaciju Mirovnih snaga. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. rekao je. moje je prijateljstvo s Farhadom definitivno bio sam dodatni plus. Umjesto toga usredotočili su se na moje vaspitanje. s profinjenijom titulom. gdje. on me nagovarao da razmislim o Mirovnim snagama. Nekoliko sedmica nakon testiranja u NSA ponuĎen mi je posao da počnem obrazovanje u umijeću špijuniranja. On me uvjeravao da postoji velika potreba za volonterima u toj regiji i da će moje šanse biti dobre. seksa i novca u mom ţivotu i o svijetu mašte koji sam razvio kao posljedicu svega ostaloga. "Moţda bi mogao konačno raditi i za privatnu kompaniju umjesto za vladu. Znao sam da njihova krv teče mojim venama i ţelio sam spoznati sva duhovna blaga o šumama u koja su se oni tako dobro razumjeli. takoĎe kasnije. koje bi krenulo nekoliko mjeseci nakon diplome na Bostonskom univerzitetu. "Sigurno će nam tamo biti potrebni dobri agenti . što će biti iskorišteno u planiranju moje buduće karijere. Najvaţnija je tema bila kao i kod NSA da poslovi u Mirovnim snagama odgaĎaju regrutaciju u vojsku. Nazvao sam strica Frenka. Njihova je ocjena bila manje vezana uz lojalnost prema domovini nego uz frustracije mog ţivota. da je Farhadov otac radio za obavještajnu zajednicu SAD u Iranu. 11 . Ispitivali su me i o mojim frustracijama u vezi s nedostatkom ţena." Uvjeravao me da će Mirovne snage biti odlično mjesto za uvjeţbavanje i podstakao me da bolje savladam španski kao i lokalne domorodačke jezike. Začudo. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije Oduvijek sam sanjao da ţivim kao Abnaki. Moja odluka da na školovanju budem odličan kao i u sportu. kako je on isticao. koji su obitavali u Nju Hempširu kad su tamo prvi put stigli moji preci. to su bili upravo tipični atributi koje su oni traţili.

a ne Afriku. Bio je potpredsjednik u "Chas. s profinjenijom titulom. Einar je takoĎe bio i rezervni pukovnik američke vojske. Uzeo sam atlas i potraţio Ekvador. on me informisao da ponekad radi kao veza s NSA. Ja sam traţio Amazon.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Tada nisam razumio što je time mislio. a koja je bila zaduţena za proučavanje koje će odrediti treba li Svjetska banka da posudi Ekvadoru i susjednim zemljama milijarde dolara kako bi sagradili brane hidroelektrana i druge infrastrukturne projekte. Radili smo u Andima s potomcima Inka. Dalje me čitanje uvjerilo da su dţungle Ekvadora zapravo meĎu najraznovrsnijim i najvećima na svijetu i da domaći ljudi tamo ţive gotovo jednako već hiljadama godina. Kad je stiglo obavještenje da smo primljeni. traţi da meĎu osobljem ima ekonomiste koji bi napravili prognozu o veličini i izvedivosti inţenjerskih projekata. En i ja prijavili smo se u Mirovne snage i zatraţili da nas dodijele u Amazon. a i svoju procjenu o sve većoj frustraciji meĎu domorodačkim stanovništvom u borbi da se suprotstave naftnim kompanijama. UnaprijeĎen sam od špijuna u EHM-a. što su preţivljavali uz pomoć lova i poljoprivrede. Sada mislim da je samo obnavljao moj profil." (MAIN). Ţivjeli smo u Amazonu sa Shuarima. En i ja završili smo edukaciju za Mirovne snage u juţnoj Kaliforniji i uputili se u Ekvador u avgustu 1968. spustio avionom u našu zajednicu. Bio sam zapanjen kad nigdje na afričkom kontinentu nisam mogao pronaći Ekvador. Kad sam spomenuo da sam primljen u NSA prije nego sam ušao u Mirovne sange i da razmišljam da se tamo vratim. Otkrio sam da su mi dragi ti domaći ljudi. kao ni nekoliko godina poslije. a posebno odmjeravao moju sklonost da preţivim u okolini koju bi većina sjevernih Amerikanaca smatrala neprijateljskom. U indeksu sam ipak pronašao da je uistinu smješten u Latinskoj Americi. meĎunarodnoj konsultantskoj kompaniji. ali da njegov najveći klijent. moja je prva reakcija bila krajnje razočaranje. iako taj izraz nikad nisam prije čuo. Počeo mi je govoriti o korisnosti rada za kompaniju kao što je MAIN. koja se rijetko pojavljivala u javnosti. Dotad su jedini Latinoamerikanci koje sam upoznao bili bogati prvoškolci u školi gdje je moj otac bio nastavnik. Einar me pozvao u centralu MAIN-a u Bostonu na razgovor u vezi s poslom. U razdoblju od oko godinu dana poslao sam Einaru barem petnaest dugih pisama. Pismo je govorilo da ćemo otići u Ekvador. Povjerio mi je da je već zaposlio tri vrlo kvalifikovana 12 . a vidio sam na geografskoj karti da riječni sistem ističe iz Anda i njihovih ledenjaka te sačinjava glavnu količina voda moćnog Amazona. Svjetska banka. čiji je stil ţivota zaista ličio na ţivot sjevernoameričkih domorodaca prije naseljavanja. Imao sam sa sobom malu prenosivu pisaću mašinu. Kad je moja smjena u sklopu Mirovnih snaga završila. pogledao me pa sam posumnjao da je dio njegovog zadatka ocjenjivanje mojih sposobnosti. pomislio sam. Nisam imao pojma da je po svijetu bilo razbacano na stotine muškaraca i ţena koji rade za konsultantske i druge privatne kompanije. a ipak sluţe interesima imperije. Ma ne. Nisam mogao ni naslutiti da će se jedan novi tip ljudi. brojiti u hiljadama do kraja milenijuma. ljudi koji nikad nisu primili ni prebijene pare plate od bilo koje vladine agencije. volio sam pisati te sam bio zadovoljan zbog njegovog zahtjeva. imenom Einar Greve. Prihvatili smo ponudu. T. a da ću ja lično odigrati bitnu ulogu u formiranju te sve brojnije armije. meĎunarodnim agencijama za razvoj i ostalim pokušajima da ih uvuku u moderni svijet. Proveli smo nekoliko dana zajedno u Ekvadoru i razgovarali pa je traţio da mu pošaljem izvještaje o ekonomskim izgledima Ekvadora. Na neki su me način podsjećali na one moje sugraĎane koje sam napustio. Bio je to dio svijeta za koji nisam ni sanjao da još uopšte postoji. (VI) Odluka za celi život Jednog se dana čovjek u poslovnom odijelu. Osjećao sam da sam s njima u nekom čudnom srodstvu. Tokom privatnog sastanka naglasio je da je primarni zadatak MAIN-a inţenjerstvo. Main Inc. U tim pismima iznio sam svoja razmišljanja o privredi i političkoj budućnosti Ekvadora.

MeĎutim. uz moje iskustvo u Ekvadoru i moju ţelju da pišem o ekonomskoj i političkoj situaciji te zemlje. Zamišljao sam sebe kao tajnog agenta koji odlazi u egzotične zemlje. dobio ponudu zaposlenja kao ekonomist u MAIN-u. Napunio sam 26 magičnu dob u kojoj me vojna mobilizacija više nije traţila. Little". koji su imali savršene preporuke . koji se izleţava uz hotelske bazene. Nikad se ništa nije otvoreno govorilo. okruţen divnim ţenama u bikiniju i s martinijem u ruci. "Brown & Root". Posljedica toga je bila da je jedva ikad iko izvan MAIN-a za nas uopšte i čuo. Einar me angaţovao kao ekonomistu. "Pisma koja ste mi slali pokazuju da nemate ništa protiv da se raspitate čak i kad sigurni podaci nisu dostupni. iako su mnogi bili bliski s našim konkurentima. otprilike pet odsto od njenih dvije hiljade zaposlenika bili su i vlasnici kompanije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice privrednika. Mnogi su radnici MAIN-a bili bivše vojne osobe. Vrtjelo mi se u glavi nekoliko sedmica. "Stone & Webster". no nismo kontaktirali s Ministarstvom odbrane niti s bilo kojom od vojnih sluţbi. a poloţaj im je bio zavidan. koji traţi da putuju u daleka mjesta u zemljama poput Ekvadora. Oni su se bavili šefovima drţava i drugim glavnim vladinim funkcionerima. Indonezije. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti. Na Bostonskom univerzitetu postigao sam prvi stepen koji nije obećavao poziciju ekonomiste u tako uzvišenoj konsultantskoj kompaniji. nego su i dobro zaraĎivali. otkriću kasnije da su sadrţale i djeliće istine. a mislio sam da to uključuje i stav strica Frenka. da prvih mjeseci tamo ni ja nisam mogao razabrati čime se bavimo. Irana ili Egipta kako bi razgovarali s lokalnim voĎama i donijeli vlastitu prosudbu o izgledima ekonomskog razvoja u tim regijama. Većina našeg profesionalnog osoblja bili su inţenjeri. Ne samo da su partneri imali moć nad svima ostalima. Naša zaliha robe bila je nešto toliko drugačije od norme. ali mi ipak nismo imali nikakvu opremu i nikad nismo konstruisali nijednu šupu za skladište. koji od svojih konsultanata očekuju kao i od svojih advokata i psihoterapeuta da poštuju strogi kod apsolutne povjerljivosti. Sjetio sam se kako je spomenuo mogućnost da bih mogao završiti radeći za privatnu firmu. kao što su "Arthur D. Sluţim se terminom konkurenti u širem smislu. oni su mi savjetovali da prihvatim posao. ali ja sam bio siguran da je moj posao u MAIN-u bio posljedica aranţmana koje je stric Frenk napravio tri godine prije. Znao sam da će nekoliko mojih kolega s Univerziteta. O njima se govorilo kao o partnerima ili ortacima. To se jednostavno nije tolerisalo. Konsultovao sam se s Eninom porodicom. panamska ga je policija dopratila do aerodroma i stavila na avion za SAD. a moj ego je narastao. Razgovor sa štampom bio je tabu." Rekao je da je već otpustio jednog od tih ekonomista i spreman je to isto učiniti s ostalom dvojicom ukoliko ja prihvatim ovaj posao. Nastavio je govoriti dalje kako nijedan nije ispunio uslove svog ugovora. U zakonskom govoru MAIN bi se nazvao čvrsto drţanom kompanijom. A kad se uzmu u obzir uslovi vašeg boravka u Ekvadoru siguran sam da moţete preţivjeti skoro svagdje. Iako su sve to bile samo maštarije. Tako se dogodilo da sam u januaru 1971. Jedan je doţivio nervni slom u osamljenom selu u Panami. jedan s doktorskom titulom. oni su strašno zakazali. 13 . jer MAIN je bio u vlastitoj ligi sam sa sobom. ali uskoro sam shvatio da je moj pravi posao zapravo mnogo dalje od toga i da se uistinu radi o nečem što je bliţe Dţejmsu Bondu nego što sam ikada mogao i slutiti Einar je kazao da "niko meĎu njima nije sposoban pozabaviti se privrednom prognozom u zemljama u kojima nisu dostupne pouzdane statistike".dva s magistraturom. Diskrecija im je bila simbol. Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslanih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Angaţovan sam kao ekonomista. koji su odbijeni u vojsci i otišli su studirati da bi postigli magistarske i druge naučne stepene. pucati od zavisti. "Halliburton" i "Bechtel".

nastojao sam saznati više o njemu i o tome šta su očekivali da radim. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. su bile samo četiri ţene. ali sam se pokušao usredotočiti na to da je ne 14 . Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. "Točno po planu". rekla mi je Klaudin Martin Atraktivna brineta ušla je i sjela mi nasuprot sa druge strane stola. često bi me pozvao da sjednem s njim uz kafu. običavao je reći Einar. "Tačno po planu. MAIN je bila mačo korporacija. a moţemo ti omogućiti i da doĎeš do biblioteka na MIT-u i na Harvardu. Bio sam nedavno u Vašingtonu. bio je znalac pri skretanju razgovora na drugu temu. znaš. a odlučio sam da jednako tako mogu početi raditi isto za Kuvajt. Mislim da bi trebalo da iskoristiš vrijeme i pročitaš štogod o Kuvajtu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice TakoĎe sam znao i to da se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu lično trudio kako bi me uvjerio da će privreda na Javi cvasti i ako se ţelim istaknuti kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). Prošao bi prstima po vazduhu iznad glave. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" (VII) Put bez povratka Jedino sam znao da će moj prvi stvarni raspored biti u Indoneziji te da ću biti dio tima od jedanaest članova poslatih da kreiraju stručni energetski plan za ostrvo Javu. Jednom prilikom čudno me pogledao.i kancelariju za prepis koja nam je svima sluţila. "Ekonomija koja će poletjeti u vazduh kao ptica!" Einar je često odlazio na putovanja koja su trajala dva do tri dana. Postao mi je blizak Kuvajt kao i mnoge knjige o privrednoj statistici što su ih izdavali Ujedinjene nacije. TakoĎe sam znao i to da su se Einar i drugi koji su sa mnom razgovarali o poslu posebno trudili kako bi me uvjerili da će privreda na Javi cvjetati i ako se ţelim istaći kao dobar prognozer (i da mi za to ponude napredovanje). moja diploma u poslovnoj administraciji nije me pripremila za ekonometrijske poslove. "Ne moraš biti zabrinut". Ipak. rekao je.. Vaša je odluka konačna. U tom procesu sam otkrio da se statistikom moţe manipulisati kako bi se došlo do većeg broja zaključaka. bilo je vjerovatno dvije stotine ţena meĎu kadrovima ličnih sekretarica . Izgledala je vrlo otmjeno u svom tamnom poslovnom kostimu. Otišlo je toliko daleko da sam upisao nekoliko kurseva o toj temi. Znao sam da će se od mene očekivati da napravim ekonometrijske modele za Indoneziju i Javu. za mačku koju smo doveli iz Ekvadora. "Svakako. Kad jednom uĎete. Proći će neko vrijeme prije no što odeš u Indoneziju. ostajete zauvijek. Procijenio sam da je malo starija od mene. uključivši i one koji sadrţe htijenja analitičara. koja se nalazila nedaleko od kancelarije i vrlo blizu moga stana na Bak Bazu. pa sam tako proveo dosta vremena pokušavajući razabrati kako da se s tim nosim. a posebno u Javnoj biblioteci u Bostonu. Biblioteka u Bostonu dobar je izvor.pa čak ni Vaša supruga. Niko o njima nije puno govorio i činilo se da niko i ne zna gdje on ide. MeĎutim. moram napraviti projekte koji to tako prikazuju. Niko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu .. imamo velik projekt u Kuvajtu. "imamo za tebe velike planove. Ali nikad ne bih dobio zadovoljavajući odgovor." Glas mu se promijenio i nasmiješio se na nepronicljiv način. za naš novi stan.svaki potpredsjednik i šef odjeljanja imao je sekretaricu . Pitao je za En. MeĎunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka." Poslije sam puno vremena proveo u tim bibliotekama. Na profesionalnoj poziciji 1971. Kad je bio u kancelariji. Postao sam hrabriji kad sam ga bolje upoznao." običavao je reći Einar. Ja sam se privikao na sklonost ţenskog roda i zbog toga sam bio zapanjen onim što se jednog dana dogodilo.

Njen pristup. kombinacija zavoĎenja i verbalne manipulacije." rekla je. ostajete zauvijek. Ja sam priznao svoje potpuno neznanje o ulozi EHM-a.i karticu s njenim imenom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice primjećujem. Kad jednom uĎete. Drugo je da ću raditi na bankrotu zemalja koje primaju te kredite (naravno. Ne znam ko joj je prenio te podatke o meni . Ona se osmjehnula rekavši da je humor jedan od razloga zbog kojih se koriste tim nazivom. "Zamolili su me da Vam pomognem u edukaciji. "Halliburton". 15 . Kadrovsko odjeljenje MAIN-a ili neko drugi . Nisam vjerovao da mi se to zaista dogaĎa. i s titulom. Točnije. Tada ćete morati birati.osim nje. Počevši od idućeg dana sastajali smo se u stanu Klaudin Martin u Ulici Bakon. glasove u UN-u ili pristup nafti i drugim prirodnim izvorima. naučiti Vas sve što je moguće u nekoliko idućih sedmica. Sada znam ono što tad nisam znao . U to sam vrijeme bio previše naivan. nasmijala se.Einar. ja ću izraditi studije koje predviĎaju ekonomski rast u razdoblju od dvadeset do dvadeset pet godina i koje vrednuju efekte raznih projekata. bio je skrojen na poseban način samo za mene. a ona mi je pruţila ruku.da je Klaudin potpuno iskoristila moje slabosti koje su joj otkrili u NSA. nekoliko zgrada dalje od glavnog sjedišta MAINS. tek pošto već sve isplate MAIN-u i drugim kompanijama učesnicama ugovora u SAD) i tako će one zauvijek ostati obavezane svojim kreditorima i predstavljaće jednostavne mete kad nam bude bila potrebna neka usluga. Klaudin Martin. Sam je naziv probudio u meni stare snove o pustolovnim tajnim agentima i samog me zbunjivao nervozan smijeh koji mi je izlazio iz usta. "Niste jedini". Za vrijeme našeg prvog zajednički provedenog sata objasnila mi je da je moj poloţaj neobičan i da sve moramo drţati u strogoj tajnosti." Zatim se uozbiljila. da se ponašam indiferentno. Sadrţavala je tablicu s informacijama koje sam odavno traţio o Kuvajtu . kako je to podrazumijevala njena poslovna posjetnica. Tada me informisala da je njen zadatak da me formira u uspješnog EHM-a. posebni konsultant "Chas. Vaša je odluka konačna. Main. zaplašen i ošamućen da bih postavljao pitanja koja mi se danas čine očitima. Klaudin Martin mi je rekla kako je moj zadatak prognozirati učinke investiranja milijardi dolara u odreĎenu zemlju." Kasnije bi se rijetko sluţila punim nazivom. s Prudential Centera. Nitko ne smije znati ništa o Vašem angaţmanu . Odmah je bila sigurna da ja neću dovesti u opasnost svoj brak otkrivši naše tajne aktivnosti. "Biću potpuno iskrena prema Vama. Prije svega. bili smo jednostavno EHM-i. Inc". "Mi smo rijetka vrsta u prljavom poslu. (VIII) Varljivi karakter BDP-a Klaudin je rekla da postoje dva primarna cilja mog rada. "Ko bi to ozbiljno shvatio" pitala je. Nakon nekoliko minuta bez jedne riječi gurnula je u mom pravcu neku otvorenu knjigu. "Stone & Webster" i "Brown & Root") putem velikih tehničkih i graĎevinskih projekata. T. Pojma nemam ko ju je plaćao. u različitim poslovima kad bi ulog bio velik pritisak da se zaključi unosan posao. a ipak je odgovarao standardu operativnih postupaka što sam ih viĎao na djelu. A bila je brutalno iskrena kad je riječ bila o opisu tamnih strana stvari koje se od mene budu očekivale. NSA. uključujući i vojne baze. moram opravdati goleme meĎunarodne kredite koji će novac dovesti nazad u MAIN i druge američke kompanije (kao što su "Bechtel". Rekla je da mi niko nije dao bliţa uputstva o mom poslu jer niko nije bio za to ovlašten . Pogledao sam njene njeţne zelene oči. iako nemam nikakvog razloga da sumnjam da to nije bio MAIN.pa čak ni Vaša supruga.znam samo da ih je koristila znalački.

To će omogućiti USAID-u i meĎunarodnim bankama da opravdaju dodjelu kredita. "To je sljedeći domino poslije Vijetnama". dok s druge strane jamče dugoročnu finansijsku ovisnost." Prstom je povukla pod svojim vratom i slatko se nasmiješila. Za nekoliko mjeseci otići ću na ostrvo Javu u Indoneziji. Škole i štampa uče nas da sve naše akcije doţivljavamo kao altruizam. "Stručnjaci iz banaka doći će iza vas. koje je u to vrijeme bilo najgušće naseljeno na planeti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Primjerice. a zbog toga i političku lojalnost vlada svuda po svijetu. Uprkos tome. moţda mi neko kaţe da se zemlji nudi mogućnost da dobije modernu električnu mreţu. Ako se pridruţe komunističkom bloku. Kao uglavnom svi američki graĎani. obrazovanje i druge vidove socijalne brige desetinama godina. tako je i većina zaposlenika MAIN-a vjerovala da mi činimo uslugu tim zemljama kad tamo gradimo elektrane." Nastavila me upozoravati kako će moja uloga biti teška.za to su oni plaćeni. a ja ću biti zaduţen da im pokaţem kako će taj sistem imati za posljedicu dovoljan ekonomski rast kako bih opravdao kredit. Ako se razmatra samo jedan projekat moraću pokazati kako će njegov razvoj donijeti znatne doprinose BDP-u. Primjera radi.. a siromašni postaju sve siromašniji. Ipak. Njihov je zadatak da traţe dlake u jajetu kad je u pitanju vaša prognoza . Indonezija je slučajno bila muslimanska zemlja bogata naftom i kolijevka komunističke djelatnosti. moţe doći do porasta BDP-a čak i kad profitira jedna jedina osoba. Godinama slušam iste komentare kao: "Ako oni namjeravaju spaliti američku zastavu i protestovati protiv naše ambasade. pa i kad je većina stanovnika opterećena dugovima. Svijet je postao nešto kao vaša kolica za kupovinu. Bićete dobro nagraĎeni. "Hajde da jednostavno kaţemo da se vi morate vratiti s vrlo optimističnim ekonomskim prognozama o tome kako rasti poput gljive čim budu sagraĎene nove elektrane i proširena njihova distribucija. Bogati se bogate. Uprkos svojim vjerodajnicama. ako postoji odluka da nekoj zemlji posudimo milijardu dolara kako bismo uvjerili njene voĎe da ne sklapaju saveze sa Sovjetskim Savezom. vijeku koji su vjerovali da su Indijanci. onda. Ili. U svakom će slučaju odlučujući faktor biti bruto domaći proizvod. zašto jednostavno ne odemo iz njihove proklete zemlje i ostavimo ih da tonu u svome siromaštvu?" Ljudi koji tako govore često imaju diplomu koja potvrĎuje da su vrlo školovani. kao pojedinac koji je vlasnik odreĎene kompanije. Pobijediće onaj projekt čija će posljedica biti najveći godišnji rast BDP-a. ja bi trebalo d ausporedim prednost investiranja tog novca u elektrane s prednostima investiranja u novu nacionalnu ţeljezničku mreţu ili sistem komunikacija. vijeka podrazumijevaju pretvaranje Amerike u globalnu imperiju. s gledišta statistike to se biljeţi kao privredni napredak. Ne uzima se u obzir činjenica da će teret duga zemlje njenim najsiromašnijim graĎanima učiniti nedostupnom zdravstvenu zaštitu. Neizgovoren aspekt svakog od tih projekata jest taj da su namijenjeni stvaranju velikih profita ugovornim strankama te da pomognu kako bi šačica bogatih i uticajnih porodica u zemljama koje primaju kredite postala srećna. zapravo Ďavolje sluge. autoputeve i luke. "Moramo pridobiti Indoneţane. i moţete se onda preseliti na druge projekte u egzotičnim zemljama. Klaudin i ja otvoreno smo razgovarali o varljivom karakteru BDP-a. ti su ljudi jednako slabo obrazovani kao i oni kolonizatori u 18. koji se bore za svoj dio zemlje. Ako uspiju vas prikazati lošim to im pomaţe da se oni čine dobrima." 16 . ti isti ljudi nisu svjesni da je glavni razlog što otvaramo ambasade po svijetu taj da one sluţe našim interesima koji u drugoj polovini 20.. Što viši iznos kredita to bolje. tako je to sročila Klaudin. to se razumije.

Negdje u dnu srca sumnjao sam da ne. No obje zemlje su se bojale da bi vojna intervencija mogla izazvati Sovjetski Savez da preduzme korake na strani Irana. vojno rješenje postalo je previše rizično.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jednog sam dana podsjetio Klaudin da se grupa koju MAIN šalje na Javu sastoji još i od deset drugih ljudi. Na kraju sam sebe sam uvjerio da ću. Na kraju je Mosadeg izgubio vlast i do kraja ţivota ostao je u kućnom pritvoru. "Oni izraĎuju projekte za elektrane. Razumijete li. pitao sam se radim li pravu stvar. pridobivši ljude novcem i prijetnjama. privredne i vojne potrebe. Uvjerila me da ne. ekskluzivan klub"." (IX) Plaćeni da varaju Kad god bih izašao iz Klaudininog stana. opuštajući se do prozora dok je vani snjeţilo. nacionalizovao je sva iranska nalazišta nafte. a ipak se nisam prestajao pitati da li bi Tom Paine to odobravao. od Sjedinjenih Drţava. Istovremeno.da zadovoljimo svoje političke. "Mi smo malen. Zatim ih je naveo da organizuju niz uličnih nereda i snaţnih demonstracija koje su stvarale utisak da Mosadeg nije ni popularan ni sposoban. Vrlo popularan. "Oni su inţenjeri". Kad si jednom u to ušao. Moţemo od njih nešto izvući kad god poţelimo . kad se Iran pobunio protiv britanske naftne kompanije koja je eksploatisala iranska prirodna bogatstva i narod. Klaudin je opisivala kako su kroz gotovo cjelokupnu istoriju stvarane imperije najviše vojnim snagama i prijetnjom rata.da varamo zemlje po čitavoj kugli zemaljskoj za milijarde dolara. Znatan dio tvog posla jeste podsticanje svjetskih voĎa da sami postanu dio široke mreţe koja promoviše trgovačke interese SAD. Mohamed Mosadeg. Konačno. ti lideri bivaju uvučeni u splet dugova koji garantuje njihovu vjernost. Kasnije sam lutao niz aveniju Komonvelt. "Nemoj biti lud. ključ je u vašim rukama. Za uzvrat te voĎe jačaju svoj politički status dajući svojim narodima industrijska postrojenja. Pitao sam dobijaju li svi oni isti tip obrazovanja kao ja.dati ono staro objašnjenje "radeći iznutra". rekla je. Vaše prognoze odreĎuju obim sistema koji oni projektuju . Razjarena Engleska traţila je pomoć od svog saveznika iz Drugog svjetskog rata. kad saznam više. demokratski izabran iranski premijer (koji je 1951. Kermit Ruzvelt stvorio je prostor za novu profesiju. nudio sve što je nedostajalo u mom ţivotu. Ta kompanija bila je prethodnik "British Petroleuma". jednog poslijepodneva Klaudin i ja smo sjedili na divanu uz prozor promatrajući kako snijeg pada po ulici Vikon. današnji BP. Moraš odlučiti sam prije nego što uĎeš još dublje. MAIN je.i visinu kredita. nominovan za čovjeka godine u magazinu TIME). vlasnici američkih tehničkih i graĎevinskih kompanija se jako bogate. za onu čijim redovima ću se ja priključiti. više ne moţeš izaći. Kad bih taj stav podijelio sa Klaudin. umjesto da pošalje mornaricu.dobro plaćeni . Vi ste onaj koji prejudicira budućnost. elektrane i aerodrome. činilo mi se. nakon više iskustva moći bolje objasniti ." Razumio sam je i zastrašivalo me to što je govorila." Tog poslijepodneva u idiličnoj scenografiji njenoga stana. skrenuo u Ulicu Dartmut i sam sebe uvjeravao da sam iznimka. Ali proganjale su me frustracije iz prošlosti. Odlučni trenutak bio je 1951. prenos energije i distribucijske dalekovode te morske luke i puteve kojima se doprema gorivo. poslao agenta CIA Kermita Ruzvelta (praunuka Teodora Ruzvelta). ona bi me zbunjeno pogledala. saznao sam o istoriji profesije u koju sam upravo namjeravao ući. Posao je obavio briljantno. Zbog toga je Vašington. "Plaćeni smo . 17 . rekla je. Za nekoliko mjeseci. Proamerički šah Mohamed Reza postao je diktator bez premca. Ali krajem Drugog svjetskog rata i pojavom Sovjetskog Saveza i čitavog spektra nuklearnih razaranja.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ruzveltov taktički potez preoblikovao je istoriju Srednjeg istoka. a Sukarno je preduzeo energične restriktivne mjere. postalo je jasno da. koji je na kraju rezultirao poniţenjem SAD u Koreji i Vijetnamu. Sukobi su bili česti i brutalni. a 1963. Holandija je izišla kao pobjednik 1750. a posebno oni na Javi. koje su pomagale u stvaranju imperija. Do vremena kad sam se upisao u Poslovnu školu na Bostonskom univerzitetu rješenje problema "Ruzvelt . one bi se pripisale pohlepi kompanija. meĎunarodnu trgovinu i zakone o slobodi informisanja." Osim pouke u novom poslu provodio sam vrijeme čitajući o Indoneziji. uključujući zaštitni znak. mi smo samo iduća generacija ponosne tradicije koja je započela upravo kad ste vi bili na prvom stepenu studija. bila bi isključena iz izvještaja za Kongres i skrivena od javnosti u sve većem broju legalnih inicijativa. "Što više saznate o zemlji prije nego što tamo odete to će lakši biti Vaš posao". imenovan je doţivotnim predsjednikom. ali iako su HolanĎani kontrolisali Javu treblo im je još više od 150 godina da bi pokorili spoljašnja ostrva. Kad je Kolumbo podigao jedra 1492. kompanija koja ih zaposli.identifikovaće će EHMove koje bi mogle zatim angaţovati meĎunarodne kompanije. umjesto toga. ukoliko Sjedinjene Drţave ţele ostvariti san o globalnoj imperiji (kakvu su viziju imali ljudi poput predsjednika Dţonsona i Niksona). Sve prije nego homogen. Poslao je indoneţanske trupe naoruţane ruskim oruţjem u susjednu Maleziju 18 . s desecima jezika i dijalekata te etničkih skupina koje su njegovale meĎusobni animozitet kroz vijekove. portugalskim i britanskim pustolovima. vidite. Kad bi se slučajno saznale posljedice njihovog prljavog posla. istovremeno je bila dragulj iz krune kao i poprište ţestokih sukoba meĎu španskim. većeg od onog u obje Amerike. Do 1968. izvrsnim začinima i bogatim kraljevinama. Nakon japanske predaje pojavio se karizmatski voĎa imenom Sukarno i proglasio nezavisnost. arhipelag sa 17. On je zamislio prvu američku operaciju da ukloni vladu druge zemlje. one godine kad su me provjeravali u NSA. Sklapao je čvrste saveze s komunističkim vladama po cijelom svijetu u zamjenu za vojnu opremu i obuku. strašno patili. Kermit Ruzvelt radio je za CIA. Vladanje Indonezijom pokazalo se kao veći izazov nego pobjeda nad HolanĎanima. Osim toga. a Sukarno je tada postao prvi predsjednik nove republike. Da je bio uhvaćen. Te EHM-ove nikad ne bi plaćala vlada. jer je sve stare strategije stvaranja imperija učinio zastarjelima.uključujući i NSA . korporacijama i multinacionalnim organizacijama.kao agent CIA" već je bilo razraĎeno. a postojali su izgledi da će slijediti i druge. godina bila je svjedok drugačijeg tipa revolucije: osiromašenje meĎunarodnih korporacija i multinacionalnih organizacija kao što su Svjetska banka ili MMF (MeĎunarodni monetarni fond). Američke izvještajne agencije . moraće se sluţiti strategijom po modelu Ruzveltovog iranskog primjera. Tokom kolonizacije ona je smatrana punom vrijednog blaga. Njih su finansirali prvenstveno SAD i naše srodne firme u Evropi. Postojao je ipak jedan problem. oni bi primali svoju platu od privatnog sektora. (X) Postao jedan od njih Klaudin je zaključila riječima: "Dakle. Odnos simbioze razvijen je meĎu vladama. Tako su Indoneţani. holandskim. 1968. Java sa svojim prirodnim bogatstvima. Četri godine borbi završilo je 27. Njene sam riječi uzeo k srcu. kad je Holandija spustila zastavu i vratila suverenitet narodu. iako ih plaća vladina agencija i njeni multinacionalni bankarski partneri (novcem poreskih obveznika). Kad su Japanci prodrli u Indoneziju za vrijeme Drugog svjetskog rata holandske snage nisu im pruţale neki znatniji otpor. decembra 1949. Raspustio je parlament 1960. savjetovala mi je Klaudin. Bio je to jedini način da pobijedite Sovjete bez prijetnji nuklearnim ratom. Ali bitno je bilo pronaći modus koji ne bi direktno odao Vašington. a ne politici vlade. godine pokušao je zapravo stići u Indoneziju koja je tada bila poznata pod imenom Spice Islands (ostrva začina). Poklopio se s početkom eksperimenta s "ograničenim nenuklearnim vojnim akcijama". Na sreću tih stratega.500 ostrva bio je poput uzavrelog lonca punog raznih plemenskih kultura. posljedice bi bile pogubne.

Komandant vojske. a bila je tu i flaša odličnog beaujolaisa. rekla je Klaudin ozbiljnim tonom. Nisam mogao s En o tome razgovarati. nasmiješila se. a posebno na uzavrelom Bliskom istoku. Predsjednik Nikson počeo je cijeli niz povlačenja jedinica tokom ljeta 1969. "Uspjeli ste". Još se nešto dogaĎalo u mom ţivotu: En i ja nismo se slagali. Elektrifikacija koju bi izveo MAIN svojim projektom bila je dijelom opseţnog plana da se osigura američka dominacija u jugoistočnoj Aziji. "Ako budete nekome govorili o nama. godine odluka Sjedinjenih Drţava da istrgnu Indoneziju iz komunizma pojačala se kad se Vijetnamski rat počeo činiti prilično neizvjesnim. Strategija je usmjerena na sprečavanje domino efekta s jedne zemlje na drugu kad bi one jedna za drugom padale pod komunističku vladavinu i usredotočena je na nekolicinu zemalja. Ja sam to objašnjavao kao posljedicu ljutnje koju sam osjetio kad je ona ustrajala na vjenčanju. Dok sam tako prebirao po knjigama u Javnoj biblioteci u Bostonu. Neobavezno smo čavrljali oko pola sata. Do 1971. Niko nije bio siguran kolike su količine i kakav je kvalitet naftnih rezervi. Značajno je uprla pogled u mene . ali su stručnjaci seizmolozi iz naftnih firmi predviĎali obilje. DogaĎaji su podsjećali na one u Iranu 1953. godine. ključna je bila Indonezija. (XI) Spasavanje zemlje od komunizma Nikad nemojte nikome priznati o našim sastancima. godine.a zatim se hladno nasmijala. Mnogi njegovi visoki vojni sluţbenici i najbliţi saradnici bili su lošije sreće. Vrijeme provedeno s Klaudin već je predstavljalo ostvarenje nekih mojih maštanja. Počeo sam zamišljati pustolovine koje mi predstoje. general Suharto preuzeo je predsjedničku vlast 1968. godine. "Sada ste jedan od nas". Vašington je dio svoje strategije zasnovao na pretpostavci da će dobitak u Indoneziji imati pozitivne reperkusije u cijelomu islamskom svijetu. "Neću vam oprostiti ako to učinite i poricaću da sam vas uopće upoznala". mi smo odlučili preseliti se u dva odvojena stana. Kad smo pili ostatak vina ona me pogledala kao nikad prije. Naravno. Ukoliko to nije dovoljan podsticaj.to je moţda bila jedina prilika kad sam osjećao da mi ona prijeti . to bi vam moglo ţivot učiniti opasnim. raslo je moje uzbuĎenje. Sjedinjene Drţave su se ponadale da će ovaj narod biti model drugim zemljama u regiji. Sukarno je izbjegao ubistvo samo uz pomoć prisebnosti duha svoje ljubavnice. Osjećao sam da se već osvećujem za ono što sam bio osuĎen provesti osnovnu školu samo s dječacima. Svakako. oko sedam dana prije planiranog odlaska u Indoneziju. kad sada na to pomislim siguran sam da je moj odnos s Klaudin bio odlučujući faktor. godine. Indonezija ima i naftu. Ona mi je nazdravila. U masakrima koje je započela vojska ubijeno je prema procjenama izmeĎu tristo i petsto hiljada ljudi. ali mi se to nekako učinilo ne baš iskrenim. Formirala se opozicija i drţavni udar se odigrao 1965. Jednog dana 1971. činilo se predobrim da bi bilo istinito. Mislim da je osjetila da ja ţivim dvostruki ţivot.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice pokušavajući proširiti komunizam po čitavoj jugoistočnoj Aziji i dobiti odobravanja svih svjetskih socijalističkih voĎa. Pretpostavka spoljne politike SAD bila je da će Suharto posluţiti Vašingtonu na jednak način kako je to šah učinio u Iranu. Konačno se Komunistička partija smatrala odgovornom posebno one frakcije koje su bile povezane s Kinom. Radeći za MAIN zamijeniću bijedni ţivotni stil u Mirovnim snagama puno luksuznijim i glamuroznijim načinom ţivota. još sam uvijek na nju gledao kao na nastavak tipa mog popuštanja roditeljskim hirovima. stigavši u Klaudinin stan našao sam u maloj trpezariji prostrt sto s raznim vrstama hljeba i sira. ali ona je to osjećala." 19 . a američka strategija počinjala je usvajati više globalne perspektive. Bez obzira na to što me bodrila i slijedila kroz izazove našeg rasporeda u Mirovne snage u Ekvadoru.

nazdravio "dobrom ţivotu". prvi dani koje sam proveo u indonezijskom uparenom glavnom gradu Dţakarti. ali ga nije nikada pronašao. zapalio je cigaru i. najviše slobodnog vremena provodio je čitajući istorijske knjige i romane o velikim vojnim komandantima i bitkama. tragična strana grada. Uţasno sam se osjećao. Ljepota je svakako bila prisutna. Činjenica je da su svi naši sastanci bili u njenom stanu. podiţući čašu šampanjca. ali me ništa od toga nije pripremilo na Dţakartu. postojala je i ruţna. a najviše od svih šefove naftnih kompanija i njihove porodice. No kasnije. Skloništa od kartona. Celebes . Taksi na biciklima s prizorima duginih boja. Treštave trube i izduvni gasovi koji guše. Holandski kolonijalni dvorci i dţamije ukrašene malim tornjevima. Bujni vrtovi sjaje svojim tropskim cvijećem. mita i erotične ljepote. Čarli je bio znalac o ratu. Moţda sam morao shvatiti da svjetionik obasjava sudbinu koja nije uvijek onakva kakvom je mi sami sebi predočavamo. Kao i Kolumo. Divne ţene šetaju odjevene u šarene saronge. egzotičnih plesačica sa Balija. ali nije škrinja s lijekovima baš za sve. ona me nije prevarila onako kako su to učinili moji roditelji u vezi sa Tiltonom i Midlbarzom."InterContinental Indonesia". kao što sam očekivao. gdje bi putnici sjedili ispred vozača koji je okretao pedale. plemenskih sultana i prastarih priča koje su davno prije Hristovog roĎenja kruţile po azijskim planinama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam zbunjen. Bila je ovo zemlja mistike. bili su šokantni. Posebno je upečatljiv bio niz prekrasnih galiona nepoznatih Bugi pirata. te večeri imao je na sebi kaki pantalone i košulju kratkih rukava s vojničkim epoletama. vračeva što izdišu vatru i ratnika koji veslaju u dugim kanuima po smaragdnoj vodi na podnoţju vulkana iz kojih suklja dim. Otvorila ga je "Pan American Airways". Poput drugih iz lanca "InterContintala". Naša grupa bila je.zavodila su um. o zemlji u kojoj ću ţivjeti tri sljedeća mjeseca. Neke su knjige sadrţavale fotografije lijepih ţena u šarenim saronzima. raštrkanih po zemaljskoj kugli. a i niko u MAIN-u nije ni na koji način bio uključen. To je bila Dţakarta. Ali. Mlade djevojke koje su nudile svoje tijelo za nekoliko novčića.Java. u kojoj su se opojni mirisi bijelog luka i pupoljaka orhideja borili za dominaciju sa smradom otvorenih kanala. morao sam priznati sam sebi da je shema pametna. Jedan moj dio cijenio je njenu iskrenost. perzijskim pustinjama te preko Mediterana. Zapravo. naravno. tako sam i ja trebao da smirim svoju maštu. Nekada sjajni holandski kanali pretvoreni su u kloake. Nekad sam imao romantičnu sliku o Indoneziji. kad sam se vraćao prema centralnoj kancelariji. a koji su nekad tako terorisali evropske pomorce da su se ovi vraćali kući govoreći svojoj djeci: "Ponašajte se pristojno ili će vas odnijeti Bugi. kraljevina koju su opsjedali Španci. Nije bilo ni traga dokazu o našem odnosu. da bi se nastanile u najdubljim sferama naše kolektivne svijesti. 20 . smještena u najljepšem hotelu u zemlji . gdje bi cijele porodice ţivjele uz obalu crne rijeke pune otpada. ljeta 1972. Sama imena njihovih bajkovitih ostrva . koji još plove u vodama arhipelaga. duhovno i profano. Borneo. Pošto nas je pozdravio za dobrodošlicu. Prve večeri naš menadţer projekta Čarli Ilingvort bio je domaćin na večeri u čast nama. u otmenom restoranu na najvišem spratu. elegantno i prostačko. On je bio utjelovljenje vojnika Vijetnamskog rata koji sjedi u fotelji. Kao i obično. oslikanim na stranama visokih sjedala. Već sam i prije upoznao siromaštvo. Gubavci koji su pruţali krvav patrljak umjesto šake. Portugalci ni Japanci. Egzotične plesačice s ostrava Bali. zmajeva. mašta i san. Indonezija nam nudi blaga. ali je nisu dobili kao ni HolanĎani. ovaj hotel gostio je bogate strance sa svim njihovim hirovima." Kako su mi te slike uzbuĎivale dušu! Istorija i legende o toj zemlji predstavljaju izobilje likova većih nego što je prirodno: gnjevnih bogova. Lijepo i ruţno. Sumatra. Moja očekivanja bila su velika i mislim da su reflektovala mišljenja velikih osvajača. izgubljeno blago što ga je traţio Kolumbo.

jednog od Čarlijevih heroja. Naša odgovornost je da obezbijedimo uslove da Indonezija ne ponovi greške svojih sjevernih susjeda Vijetnama. Ali nemojmo zaboraviti da moramo obaviti misiju. visoko nad gradom. "Ovdje smo da ne učinimo ništa manje nego da spasimo zemlju od kandţi komunizma. Kao što znate. "Ovdje ćemo biti dobro tetošeni.najnastanjenije zemlje svijeta. u izobilju prvoklasnog apartmana.luke.ili svoju vlastitu krv. a članovi toga bratstva lako i često su se selili od korporacijskih odbora do poloţaja u vladama. Prokazivanje istine bi 21 . Integrisan električni sistem je ključni element. Ali znao sam da ću ujutro pogledati kroz svoj prozor i vidjeti bujne hotelske vrtove i bazene. Shvatio sam takoĎe da moje kolege profesori nisu razumjeli pravu prirodu makroekonomije: da u mnogim slučajevima pomoć rastu privrede čini još bogatijima samo nekoliko osoba koje sjede na vrhu piramide. Sada. Skota. "Indoneţani će se o nama dobro brinuti. ja sam ovdje da pomognem Indoneziji kako bi se uzdigla iz srednjovjekovne privrede i zauzela svoje mjesto u modernom industrijskom svijetu. Ovo je bilo blisko bratstvo malog broja ljudi koji su dijelili iste ciljeve. a Čarli je prostoriju obišao pogledom. Kambodţe i Laosa. dok ništa ne mijenja za one pri dnu. Zaista. Proganjala su me njena izlaganja o stranim dugovima. Naše su čaše zazvonile sa ţeljom o "dobrom ţivotu". Vi ne ţelite na svojim rukama krv indoneţanske djece . Upalo mi je u oči da je tadašnji predsjednik Svjetske banke Robert Meknamara savršen primjer. Vi ne ţelite da oni ţive pod znakom srpa i čekića ili pod kineskom crvenom zastavom!" Kad sam te večeri leţao u krevetu. Jedna mi je riječ pala na pamet. Taj faktor više od svih drugih (s mogućom iznimkom nafte). jamčiće da vladaju kapitalizam i demokratija". svi znamo koliko smo u našoj zemlji ovisni o nafti. kao i ljudi iz Ambasade SAD. korporatokratija. Znaću da bebe umiru zbog nedostatka hrane i pitke vode.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pridruţili smo mu se." Izraz lica mu se uozbiljio. činite sve što moţete da biste garantirali da naftna industrija i svi drugi koji joj sluţe . Nisam bio siguran jesam li je čuo već prije ili sam je izmislio. Bacajući se i okrećući po krevetu nisam se mogao oteti utisku da su Čarli i svi ostali iz naše grupe ovdje iz sebičnih razloga. promocija kapitalizma često ima kao posljedicu sistem koji sliči srednjovjekovnom feudalnom društvu. da djeca i odrasli pate od uţasnih bolesti ţiveći u strašnim uslovima. Dakle. Oko njega je kruţio dim cigare. Mi reklamiramo američku spoljnu politiku i interese kompanija. Indonezija moţe biti naš snaţan saveznik u tom smislu. Tjera nas pohlepa više nego ţelja da većini Indoneţana učinimo ţivot boljim. On se s pozicije predsjednika firme "Ford Motor Company" preselio na poloţaj ministra odbrane tokom mandata predsjednika Kenedija i Dţonsona. rekao je Čarli ispuhnuvši još jedan dim cigare i brzo prešavši preko nekoliko bilješki. ovdje smo da doradimo stručni projekt za elektrifikaciju Jave . vijek. Podigao je pogled sa svojih bilješki i usmjerio ga direktno prema meni. dok razvijate taj stručni projekt. Napokon." rekao je vaţno klimnuvši glavom. "Bolje je pogriješiti prema višemu nego potcijeniti. ali i potleušice koje se proteţu miljama daleko. rekao je Čarli. Indonezija ima dugu i tuţnu istoriju. kad lebdi u mogućnosti da se ubaci u 20. oni to ne bi priznali vjerovatno zato jer velike korporacije i ljudi koji njima rukovode finansiraju i fakultete. pred očima mi se pojavi slika Klaudin. to je samo vrh ledenog brijega. koji je glumio generala Patona. Da iko od mojih nastavnika to zna. Pokušao sam se utješiti predavanjima koja sam slušao na kursevima makroekonomije u Poslovnoj školi. Ali." Spustio je pogled na šaku punu kartica sa bilješkama. naftovodi. a sada je zauzeo vodeće mjesto u najmoćnijoj svjetskoj novčarskoj instituciji. ponovo se nalazi na ispitu. "Da. govorio sam si.dobiju sve što će im vjerojatno trebati na polju elektrifikacije za vrijeme cjelokupnog trajanja ovoga plana u idućih dvadeset i pet godina. ali činilo mi se da ona savršeno opisuje novu elitu koja je odlučila da pokuša zavladati planetom. već ih gura još niţe. graĎevinske firme . (XII) Prodao sam dušu Kad je riječ o nafti. podsjetio me na Dţordţa C.

svako vozilo s vozačem i prevodiocem. Dali su nam kuću za goste koja je pripadala Vladi. prijavljujući se Ambasadi SAD. a bila je pravo prirodno sklonište. vrtlarom i brojnom poslugom. Meni su prvih nekoliko dana u Bandungu sadrţavali niz sastanaka s Čarlijem i Hauardom Parkerom. Klima je tamo bila blaţa. "Moraš brzo djelovati. On. Hauardu je bilo sedamdeset i više godina. Smjestili su našu kancelariju u niz kancelarija u lokalnom sjedištu kompanije za elektronske ureĎaje. a razonode mnogo manje. Osim stana. objasnio je Čarli. Pomagao sam primijeniti model razvoja kakav su sankcionirali najbolji umovi. locirajući. njegove su prognoze zavisile od mojih privrednih planova. Tada bih čitao romane Luisa L'Amoura o nekadašnjim borcima na Divljem zapadu da nekako uspijem zaspati. Hauardi ja sjedili smo na velikim stolicama od španske trske u Čarlijevoj privatnoj kancelariji. Njena velika veranda gledala je na plantaţe čaja po blagim breţuljcima sve do padina vulkanskih brda na Javi. Na kraju su nam darovali članstvo u ekskluzivnim klubovima za golf i tenis u Bandungu. "Inţenjeri će sastaviti podrobnu sliku sadašnjeg energetskog sistema. susrećući mnoge funkcionere. Bio sam na putu da postanem uspješan i poštovan ekonomista. Preostali članovi naše grupe izradiće zatim ekspertni plan u vezi s tim prognozama. u osnovnoj školi i pri regrutaciji. dali su nam je u cjelini. Usprkos svemu. koje su dane provodile uz bazen. i to tako da što djelotvornije zadovolje naše prognoze. Zapanjio me broj Amerikanaca koji su ţivjeli u "InterContinentalu". Do kraja prvog mjeseca Hauard će morati 22 . Čarli je pušio debelu cigaru. Činio sam ono za šta me Poslovna škola pripremila. puteva. Zidovi su bili ukrašeni tapiserijama od batika i prikazivali su epske priče starih hinduskih tekstova iz "Ramajane". siromaštvo ne tako očito. "Prvih nekoliko sedmica ovdje bavimo se sakupljanjem podataka".upravo kao što bi otkrivanje takvih činjenica koštalo i mene. Kroz splet koincidencija i napornog rada zaradio sam mjesto u dobrom ţivotu. u vlasništvu Vlade. organizujući se. bilo nam je obezbijeĎeno i 11 specijalnih tojota. (XIII) Ključ cijelog projekta Hauard Parker je sada bio odgovoran za prognoziranje količine energije i njenog kapaciteta za napajanje ostrva Jave u razdoblju od sljedećih 25 godina.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bez sumnje te profesore koštalo vlastitog zaposlenja . ţeljezničkih pruga i tih stvari. a bio je penzionisani planer za opskrbu Nove Engleske. a zvali su je njisma. sa šefom. Klaudin je imala pravo rekavši da sam ja ključ cijelog projekta. Uţivao sam promatrajući lijepe mlade ţene. Te misli nastavile su me ometati u snu svake noći koju bih proveo u hotelu "InterContinental Indonesia". Na našim sastancima Čarli bi stalno naglašavao vaţnost mog posla i dodijavao mi potrebom da budem što optimističniji u svojim predviĎanjima. odnosno njenog sistema elektrifikacije. Budući da je potreba za električnom energijom u znatnoj mjeri u suodnosu s privrednim rastom. ja sam usred noći često puta osjetio potrebu da tješim sam sebe obećanjem da ću jednoga dana ipak istinu iznijeti na vidjelo. kapacitete luka." Usmjerio je cigaru prema meni. transmisiju i distribuciju vodova te transportne sisteme. Naša jedanaesteročlana grupa provela je šest dana u Kakarti. takoĎe je trebalo tu svoju prognozu da podijeli u pojedinačne prognoze za gradove i regije. supruge američkih rukovodilaca u naftnoj kompaniji i inţenjera. kuvarom. Na kraju moja prvobitna odbrana bila je vrlo lična: ja sam izborio put iz onog grada Nju Hampšira. a uveče bi odlazile u pet-šest mondenih restorana u hotelu i izvan njega. oni vrhunski svjetski izvori. planirajući elektrocentrale. Kuća je sagraĎena u doba holandske kolonijalne vladavine. Zatim je Čarli preselio našu ekipu u planinski grad Bandung. ali i odmarajući se uz bazen. Tješio sam se i činjenicom da radim dobru stvar s godišta svoje kulture.

" Njegove su mi riječi stvorile osjećaj da tonem. napredak moje karijere ovisi o tome hoću li zadovoljiti svoje šefove u MAIN-u. rekao bi uvijek iznova. učinila za Boston. Natjeran je da ode u penziju. "Oni će te pokušati uvjeriti kako će ta privreda poletjeti visoko kao raketa u nebo". On nikad nije dobio instrukcije kakve je Klaudin dala meni. prihvatio se konsultantskog posla za MAIN. U svakom je slučaju s njihovog gledišta on bio problem. Hauard je jasno vidio situaciju i ulogu koju su ţeljeli da on odigra. Ne trzam na tvoja otkrića nafte i sve to. "Mnogo godina. očito nesvjestan scene dolje pred nama. Opisivali su ga kao tvrdoglavog. koja će se dogaĎati kad dobijemo novu online mreţu koordinata. Kod kuće smo za Dan zahvalnosti. "Bio sam okolo po svijetu". Drugog svjetskog rata. Nosio je slušni aparat pa je prebirao po kutijici ispod košulje koja je kontrolisala glasnoću. a tada. Na taj način prije nego što odemo odavde moramo biti savršeno sigurni da imamo baš sve informacije koje na budu potrebne." Hauard je igledao kao simpatični tip poput djeda. zar ne?" Pogled po kanalu privukao mi je paţnju. "Čarli je nemilosrdan. "Maknut sam jer nisam htio prihvatiti njihov način". "Pogledaj samo šta se dogaĎa. mladiću." "O. nastavila se kupati. reče on posprdno. a bio je odlučan da ne postane talac. "Ovo je meĎu nama". "Ti si već prihvatio njihovu strategiju. Nemoj mu dozvoliti da prodre do tebe.podijeljenih po regijama. dok ne privuku nekog podatljivog novajliju kao mene i to za puni angaţman. "Ta će privreda svakako bujati". Vidio sam šta se dogaĎa kad otkriju naftu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imati prilično jasnu ideju o punom razmjeru ekonomskih čuda. ali i ţelju da ga uvjerim kako je Čarli u pravu. Okrenuo sam se od prozora i pogledao direktno u Hauarda. Svi atributi kojima su ga Einar i Čarli opisivali bili su pravi. rekao sam. takozvano Čudo Masačusetsa. spustio pantalone i čučnuo uz ivicu da zadovolji prirodnu potrebu. rekao sam mu očiju uprtih prema ţeni na kanalu. Nikad nije dosegao vrhunac elektroenergetskog sistema Nove Engleske i to ga je jako ljuilo. Poslije jednog sastanka s Čarlijem pozvao me na stranu. Kasnije se pokazalo da je baš Hauard bio jedan od mojih najmudrijih učitelja iako ga tada nisam bio spreman prihvatiti. Skupićemo glave. ali u stvari je bio ogorčen starac koji se osjećao zakinutim u ţivotu. u vremenima procvata i lomova. Ili su mislili da je u tom poslu nakratko. Mislim da su ga smatrali prestarim ili čak moţda i previše tvrdoglavim. I mogu ti reći sasvim pouzdano da nikad nikakvo električno napajanje nije raslo za više od sedam do devet odsto godišnje. reče Hauard tihim glasom. ali znao je da ga ţele upotrijebiti za napredovanje oblika imperijalizma kakav on nije mogao prihvatiti. Mlada ţena kupala se u prljavoj vodi pokušavajući zadrţati nešto čestitosti nabacivši labavo sarong oko svoga golog tijela. Puno je razboritiji porast od šest odsto." "Vidi ga". pokvarenog i osvetoljubivog. Mlada ga je ţena vidjela. ni u kakvom razdoblju s potporom. Bio je to već njegov drugi raspored." 23 . ali barem je mali dio tvrdoglavosti izrastao iz njegovog ličnog zalaganja da im ne postane sluga. a mene su upozorili i Einar i Čarli da pripazim s njim. Nema više vraćanja. Neki stariji čovjek sišao je niz obalu. to je moj moto. konačno. ali se nije dala omesti. Stvari se brzo mijenjaju. promrmljao je. Do kraja drugog mjeseca trebaće nam više detalja . I to su podaci za najbolja vremena.u doba depresije. kako nije mogao podnijeti da ostane kod kuće sa ţenom. Reći ću ti nešto. Posljednji ćemo se mjesec baviti popunjavanjem rupa. Stajali smo kraj prozora zajedničke kancelarije s pogledom na miran kanal koji je obilazio zgradu PLN-a. "Moţda jesam mlad. To će biti kritično. Vidio sam svojim očima što je ruta 128. Sumnjam da je on ikada čuo za titulu EHM-a. Čitav sam ţivot planirao napajanje elektroenergijom . pa i ja sam bio po svijetu". ali upravo sam se vratio poslije tri godine provedene u Juţnoj Americi. reče.

Nabori na vodi su nestali. Borio sam se sa suzama. ovo nije Boston. Mlada se ţena penjala od kanala. a svakako ne ţelim završiti kao on. U tome ste za novac. Moţda bih se mogao pouzdati u Hauarda. Krenuo sam i stao uz njegov sto. moţda bismo zajedno došli do rješenja. On je već propustio prilike da napreduje u karijeri. Nekoliko dječaka se igralo u kanalu prskajući se i vičući jedan na drugoga." To me streslo do srţi. Morao sam razabrati zašto se osjećam tako jadno. druga je prala rublje. Podigao sam kamenčić i bacio ga u kanal. Nije me briga s čime ćeš se pojaviti. Odmah sam osjetio olakšanje. Polako se smirila tuţna činjenica." Neprestano su mi dolazile na pamet Hauardove riječi. U grlu sam osjetio veliku knedlu. Bio je to izazov koji nisam smio ignorisati. a pruţio ruku pod košulju. ali osjećao sam se defanzivno. njihovi su veseli glasovi ispunjavali prostor. mahao je rukama prema kancelarijama oko naše. Bijesno sam izašao iz sobe i krenuo prema Čarlijevoj kancelariji. Bacio je olovku i zurio u mene.svi vi". van kroz vrata u sunčevu svjetlost popodneva. "Nesavjesno! To je to. Okrenuo se na peti i mahao rukom kao da bi htio skinuti četkom." reţao je. Šta bi me koštalo da postanem bezbriţan kao oni? To me pitanje mučilo dok sam sjedio tu i gledao kako su nestašni u svojoj blaţenoj nevinosti. "Vi ste u tome za novac.a ti predviĎaš porast potrošnje električne energije u poreĎenju s onim u Bostonu u šezdesetima". Otkrio sam da mnogi nisu voljni sa mnom dijeliti podatke." Uzeo je olovku i počeo črčkati na papirnatom bloku. Stariji je čovjek nekuda nestao. Sada". (XIV) Moja uloga inkvizitora Hauarde. Ti . Znao sam da ga moram uvjeriti. Neka starija ţena stajala je u vodi do koljena i četkala zube. a ne na osnovu nekakve ekonomske studije poput kula u vazduhu.s bumom sličnim zlatnoj groznici u Kaliforniji . Znao sam da to ne mogu učiniti. Dječaci su se nastavili meĎusobno prskati. Sigurno sada neće popustiti. Na pola puta stao sam ne znajući šta ţelim učiniti. na breţuljku gdje sam provodio praznike osamljen.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Buljio sam u njega. Još jednom u ţivotu nisam imao s kime razgovarati. Ovdje su stvari drugačije. "Ispašćeš prilično glup kad se ja pojavim s onim što svi očekuju . očito nisu svjesni koliko riskiraju igrajući se u toj zagaĎenoj vodi. "Ja ću svoju prognozu razvoja energetike napraviti na osnovu onoga u šta ja vjerujem. odglumio je smiješak. Neki stariji čovjek s naprtnjačom i kvrgavom trskom posrtao je po nasipu iznad kanala. Stao je i promatrao dječake. a isto tako i moja euforija. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti 24 . Ja sam još mlad i tek na početku. Pogodio me u ţivac. Umjesto toga sam se okrenuo i sišao stepenicama. "isključujem svoj slušni aparat i nastavljam raditi. Ovo je zemlja u kojoj dosad niko nije ni mogao dobiti električnu struju. a lice mu se preobrazilo u krezubo cerenje. "Samo naprijed. Pitao sam se šta da učinim. "prodali ste duše Ďavolu." Izvukao je stolicu ispod svoga pisaćeg stola i bacio se u nju. Jedan moj dio sumnjao je da ima pravo. dok su drugi dječaci otišli na svoje početničke plesove. a sarong joj je bio čvrsto omotan oko tijela. Hauard je star i ogorčen. "Učini sve. Sjeo sam na ostatke starog betona pokušavajući ne obazirati se na prodorni smrad kanala. jer je moja vlastita savjest vapila za opravdanjem. Buljeći u vodu tog prljavog kanala opet sam vidio pred sobom slike osnovne škole u Nju Hampširu.

iako su se sluţili i dalje dijalektom ostrva Jave i drugim govorima unutar svojih vlastitih zajednica. Velik mi je teret skinut s leĎa. a jezik bahasa predstavljao je vrlo uspješan rezultat njihovog rada. Počeo me podučavati jeziku bahasa. rekao mi je. MeĎutim. koji je sluţbeni u Indoneziji. Azijskom bankom za razvoj i USAID-om zahtijevali su da neko iz naše grupe posjeti sva najveća naseljena središta na području gdje će se primijeniti ekspertni plan. Odredili su da ja ispunim taj uslov. vladinim agencijama ili s upravama kompanija u Dţakarti. 25 . U meĎuvremenu bih se vraćao vismi u Bandungu. U stvari sam sumnjao da će me jednog dana zamoliti da ga zaposlim. Čarli je jasno rekao da očekuje od Hauarda i mene da predvidimo stope rasta od najmanje 17 odsto godišnje. ujedno sam otkrio da mnogi od njih nisu voljni sa mnom dijeliti podatke. ne duţa od dva ili tri dana. znaš kako se ponašati s insektima. Mi smo ga hitno prebacili u katoličku misionarsku bolnicu. Rasz je bio dobar učitelj s predivnim smislom za šalu. Ljekari su propisali lijekove i ozbiljno preporučili da se on odmah vrati u SAD. Klaudin. Zvao se Rasmon. ali je za sve osim majke bio Rasz. Kakvu da prognozu napravim? Iznenada mi se pojavila misao koja mi je smirila dušu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Te sam noći leţao u krevetu dugo razmišljajući o ljudima iz svog ţivota . Einaru.pitajući se kakav bi mi ţivot bio da ih nisam nikada upoznao. (XV) Pogled drugim očima Ta putovanja uglavnom su bila kratka. moj rad neće imati nikakvog učinka na cjelokupni plan. Gdje bih tada ţivio? Ne u Indoneziji. Sukarno je odmah shvatio da njegova zemlja treba da ima jedinstven jezik kako bi se ljudi s mnogih ostrva i iz mnogih kultura ujedinili. Tipično. Bio je student ekonomije na mjesnom univerzitetu i ubrzo se zainteresovao za moj posao. Čarliju. "Ja neću biti dio te organizovane prijevare. nezavisno od mojih zaključaka." S vozačem i prevodiocem posjetio sam mnoga lijepa mjesta i odsjeo u nekim tmurnim prenoćištima. to je bilo izvjesno. nepravilne glagole i druge zamršenosti koje su karakteristika većine jezika. a izbjegava brojne promjene glagolskih vremena. Mislio sam o odluci s kojom sam se morao suočiti.Hauardu. ali nemaju pravo. stricu Franku . Ţena koja je to organizirala imala je sina samo nekoliko godina mlaĎeg od mene. Ljudi ponavljaju vaţnost moje uloge. Zašto mi to prije nije palo na um? Odluka nije uopšte zavisila od mene. Utemeljen je na malajskom. bez obzira na to šta ćeš ti reći o začuĎujućem privrednom rastu!" Naši ugovori s Vladom Indonezije. a on će donijeti svoju vlastitu odluku. Nekoliko dana poslije Hauard se razbolio od napada ameba. "Nema potrebe za namještanjem brojeva". rekli su mi da sve to moram provjeriti s njihovim nadreĎenima. te je u poreĎenju s učenjem jezika shuar ili španskog jezik bahasa bio jednostavan. Sakupio je meĎunarodnu grupu lingvista. Na arhipelagu se govori više od 350 jezika i dijalekata. Do ranih sedamdesetih većina Indoneţana govorila je ovaj zajednički jezik. En. Stvaranje jezika koji se lako uči bio je prioritet predsjednika Sukarna pošto je Indonezija dobila nezavisnost od Holandije. Mogao bih odobrovoljiti svoje šefove visokom privrednom prognozom. Ponekad sam posumnjao da je prema meni usmjerena neka vrsta tajnog dogovora. Razmišljao sam i o svojoj budućnosti i o tome kamo sam krenuo. Njegove riječi na rastanku ponovile su njegovo prethodno upozorenje. Činilo se da su prestrašeni zbog moje prisutnosti. Hauard nas je uvjerio da ima već sve podatke koji su mu potrebni i lako moţe iz Bostona završiti prognozu o potrošnji energije. Hauard je rekao da će učiniti ono što smatra ispravnim. Kako je to Čarli objasnio: "Preţivio si u Amazoni. Čvrsto sam zaspao. zmijama i nekvalitetnom vodom. Upoznao sam lokalne poslovne voĎe i političare te slušao njihove stavove o izgledima privrednog napretka.

Ona veče koju sam proveo sa Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. meĎutim. a i ja sam priznao da mi je ta pomisao mrska. shvatio sam da sad gledam na ţivot drugim očima. no svi oni su bili izraziti Indoneţani. Obećali smo jedan drugome da ćemo to ponoviti. 26 . Svi oni su se uţasavali nad tim što su nazivali "ilegalna invazija" i bilo im je olakšanje kad su otkrili da ja dijelim njihova osjećanja. hranu. Čarli je izrazio svoje ţaljenje što ću morati da odem iz Bandunga u vruću metropolu. iako nas je mnogo bilo u klubu za golf i tenis. bilo je vrlo kasno i sve je bilo u mraku. Otvoreno su o tome govorili i čudili se zašto Amerikanci nikad to ne čine. opet. na primjer. čija bi odjeća. muzičara koji sviraju tradicionalne instrumente. Još sam nešto zapazio. sada su bile mrska pojava. od kopija američkih kaseta do rijetkih domorodačkih rukotvorina. prema mom riječniku. No kad sam tamo prispio. koje sam prije jedva i primjećivao. Tu veče ću zauvijek upamtiti. Kad bi me. obećao je jedne večeri i pozvao me da skočim na sjedište iza njega. Osim toga. Potajno sam. Od srca sam mu zahvaljivao što me uveo u svoj svijet. Namjerno nisam odavao svoje poznavanje njihovog jezika . u otmenim restoranima. da pregledam Dţakartu i ţivim u otmenom hotelu "InterContinental Indonesia". Svi su oni govorili engleski no na raznim stepenima tečnog govora. veći dio statistike koja mi je trebala za izradu privrednih predviĎanja nalazio se jedino u Vladinim kancelarijama u Dţakarti. Njihove mlade supruge nisu mi se više činile tako lijepima.a ja sam nabavio vrlo kvalitetan bahasa-engleski rječnik. Nisam znao odgovor. On je zahvalio meni što sam otvoreno govorio s njegovim društvom. oni su se sve više i više zanimali da saznaju što ja mislim o njihovoj zemlji i o ratu u kojem se moja zemlja bori u Vijetnamu. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu. uţivao sam u euforiji što se nalazim tamo. ali su cijenili i podsticali moje pokušaje da govorim jezik bahasa. Ona veče koju sam proveo s Raszom i mladim Indoneţanima i moja putovanja širom zemlje promijenili su me. koji su. "Pokazaću vam lice Indonezije kakvo još niste vidjeli". Nisam mogao ni objasniti zašto sam ja jedini Amerikanac ili Evropljanin u tom dijelu grada. gutača vatre. šeširi i frizure odgovarali po modi nekom koncertu "Beatlesa" krajem šezdesetih godina. Hrana u hotelskom elegantnom restoranu činila mi se bez ukusa. Kako je postajalo kasno. oni su se često sluţili terminima na bahasa jeziku. Rasz me upoznao s grupicom smještenom oko stola pa smo i mi sjeli. bio uzbuĎen jer ću dobiti priliku da neko vrijeme provedem sam. ali sam tek sad primijetio kako neke od njih ljuti moja prisutnost. sve bilo kao u mirovnim snagama i pitao sam se zašto sam uopšte mislio da ţelim putovati prvim razredom i odvajati se od ljudi kao što su ovi. zagrlili se i otišli u svoje sobe.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Rasz je imao skuter i na sebe je preuzeo zadatak da me upozna sa svojim gradom i ljudima. udišem miris istih cigareta i ostalo što je dio njihovog ţivota. Ograda vezana lancem oko bazena i čelične šipke na prozorima niţih spratova. ţonglera i uličnih prodavača koji nude svu robu koju uopšte moţete zamisliti.i moj prevodilac je znao samo da znam recitovati nekoliko običnih fraza . muziku. Na kraju smo se našli u malom kafiću punom mladića i djevojaka. Rasz i njegovi prijatelji sa mnom su se postavili kao s jednim od svojih. kojim sam se često sluţio kad bi oni već otišli. Dok sam bio na sastancima s političkim i poslovnim rukovodiocima. postao sam svjestan suptilnosti koju su pokazali u odnosu sa mnom. predstavljali jedan drugome. Ovaj doţivljaj s Raszom probudio je u meni ţelju da provedem više vremena odvojen od MAIN-ove grupe. značili nešto kao inkvizitor ili ispitivač. Otkrio sam da gledam svoje sugraĎane Amerikance u drugom svjetlu Kad smo se Rasz i ja vratili u kuću za goste. Prošli smo pokraj predstave sa sjenom lutaka. dijelim s njima grad. Toga sam i prije bio svjestan. Idućeg jutra imao sam sastanak s Čarlijem i rekao sam mu kako me zbunjuju pokušaji da dobijem podatke od ovdašnjeg stanovništva. To je. Dogovorili smo se da će biti nuţno provesti još nedjelju do dvije u Dţakarti. bioskopima i skupim samoposlugama. šalim se i smijem se s njima zajedno.

gdje se okupilo nekoliko stotina ljudi. Niko . "Znate.on bi me ispitivao kakvu vrstu informacija ţelim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jesu li takva oslovljavanja bila samo jezičke slučajnosti? Pogrešna interpretacija u mom rječniku? Pokušao sam da uvjerim sebe da je to tako." Bio je očito zadovoljan što sam opet u Bandungu. Ipak. Bilo je to kao da igramo poker. ipak ispod površine ima neka sjenka rezignacije i ljutnje. (XVI) Civilizacija na provjeri Nisam imao pojma je li naredbu poslao neki vladin sluţbenik. i tada bi odredio vrijeme sastanka. bankari su imali tabele i grafičke prikaze. Ovdje nije više bilo holandskih kolonijalnih dvoraca i kancelarijskih zgrada na koje sam se već navikao. Najprije smo morali ugovoriti sastanak. nikad nisam mogao jednostavno ušetati u neku kancelariju sa svojim prevodiocem i sastati se s nekim. nude me čajem. bluze ţivih boja i slamnate šešire širokih oboda. Samo po sebi to se ne bi činilo toliko čudnim osim što je trošilo puno vremena. dali bi mi fascikl s već pripremljenim podacima. to su poznati indoneţanski lutkarski majstori. da su od nekoga gore dobili naredbu da saraĎuju i da nisu imali izbora nego da poslušaju. pitao sam se o vrijednosti njihovih podataka. Konačno bi se pojavio sekretar . Iako smo se nalazili u centru najstarijeg dijela Bandunga. Ljudi su očito bili siromašni. Na primjer." Rasz je sjao od sreće. planirani susret uvijek je bio nekoliko dana poslije. Kad bismo stigli. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo "Vodim vas u dalang. Kako su telefoni rijetko funkcionisali. Što sam više vremena provodio s tim ljudima." Odveo me na svom skuteru kroz dijelove grada za koje nisam znao da postoje. Sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost. "Večeras je u gradu jedna dobra grupa. Drţali smo skrivene karte. ta je igra bila smrtno ozbiljna. general ili američka ambasada. Kad smo stali. Industrijalci su mi dali planove za pet ili deset godina. Neka djevojčica utaknula mi je u kosu mirisan pupoljak crvenog jasmina. Parkirali smo skuter blizu uličnog teatra. bio sam sve više uvjeren da sam postao uljez. uljudno odgovaraju na pitanja i na svaki se vidljiv način čini da je moja prisutnost pozdravljena. Palo mi je na pamet da sve što radim u Indoneziji sve više liči na igru nego na stvarnost.nijedna jedina osoba nije nikad dovela u pitanje tu pretpostavku ili mi dala bilo kakav negativan podatak. bankar. nije 27 . Drţali smo skrivene karte. Čudili su me i njihovi odgovori na moja pitanja. Veče je bilo vedro i lijepo. Gdje god samo išli pozdravljali bi nas sa smiješkom. koje su bile poredane na tako čudan način da je bio potreban nekad i čitav sat kako bi se došlo do zgrade udaljene nekoliko blokova. traţilo se od nas da popunimo neke formulare. Znao sam samo da uprkos tome što me pozivaju u svoje kancelarije. ali čiste saronge od batika. neki su stajali. djeca su poţurila da me dotaknu i osjete tkanje mojih farmerki. a njen ishod će uticati na milione ţivota u idućim desetljećima. Bilo je to kao da igramo poker. Bez izuzetka. a vladini su sluţbenici imali popise projekata koji su baš bili u procesu projektovanja da bi postali pokretači ekonomskog rasta.uljudno i uvijek sa smiješkom po kome su Javanci poznati . ali su se ponosno s tim nosili. a drugi sjedili u prenosivim stolicama. Imali su na sebi rijetko tkane. morali smo voziti ulicama zakrčenima saobraćajem. nešto mi je jako smetalo. razmišljao sam o svim tim dogaĎajima. kroz kvartove pune javanskih kampong kuća koje su izgledale kao siromašna varijanta sićušnih hramova s popločenim malim krovovima. Kad sam se opet uputio u Bandung. Sve što su iznijeli na vidjelo ti kapetani trgovine i vlasti i sve što su govorili za vrijeme sastanaka pokazalo je da je Java predodreĎena za najveći procvat koji je bila koja privreda mogla ikad uţivati. a kad se konačno i odigrao. Nismo vjerovali jedan drugome i nismo mogli računati na vjerodostojnost informacije koju dijelimo.

Nakon toga okrenuo se Pakistanu i Avganistanu. Sirija i Iran. U pratnji je bila druga lutka obučena u trodijelno. imao je cilindar i frak s uzorkom američke zastave." Bila je to sjajna predstava. Nudili su me vrućim čajem. Mora da sam oklijevao prije no što sam uzeo ovo posljednje. a umjesto svake od njih govorio je drugačijim tonom. Pošto je dovršio izbor iz klasike. sitno prugasto odijelo. Predsjednik je bio obučen kao Ujak Sam. Viknuo je nešto što se moglo prevesti kao: "Gorko! Smeće. Ona je predstavljala jednog Indoneţanina odjevenog u košulju od batika i kaki hlače. razne su zemlje visile na kukama poredane prema svom stvarnom poloţaju. "tek skuvano. a imao je na sebi znak s jasno ispisanim imenom. Irak." Podigao je s karte Indoneziju i krenuo baciti je. "Popularni političar iz Bandunga. Kasnije sam saznao da je dalang zapravo vrač koji svoj posao obavlja u transu. "Daj ovo Svjetskoj banci. "Vrlo svjeţe meso. Mi ćemo vam prevoditi.magičan zvuk gamalona. Rasz mi šapne. Ponekad sam osjetio da ih je vrijeĎao jezik lutkara." Tada je započela muzika . muhamedanska čudovišta i islamski vragovi. Tad je Nikson nešto rekao od čega mi je u glavi počelo zujati čim mi je Rasz to preveo. šok i bijes. Imao je oko stotinu lutki. iz starih tekstova Ramajane. instrumenta koji oponaša zvukove zvona u hramovima. ali je upravo u tom času iskočila iz sjene druga lutka. "Dalang svira svu muziku sam". kolačićima i satejem. na nekoliko jezika. (XVII) Ţelja za promjenama Svaki put kad bi lutka Nikson vrisnula neki epitet prije nego bi ubacila zemlju u svoj kabao. Ona je lutka doslovno poletjela izmeĎu Niksona i čovjeka s kablom i ispruţila ruku. jer jedna od djevojaka pokazala mi je malu vatru. "On takoĎe izraĎuje i sve lutke te govori njihovim glasovima. Ovo vam više ne treba!" Tada je to ubacio u kabao i nastavio sve to isto da radi i sa drugim zemljama. Rasz se izgubio u gomili i uskoro se vratio s mnogima od onih mladih ljudi koje sam upoznao u kafiću. Druga je lutka u jednoj ruci imala kabao ukrašen znakovima dolara. Viknuo je: "Stani. stajao sam u toj gomili ljudi. "Muslimanski psi. sitnim komadićima mesa kuvanog u ulju od kikirikija. Provjeri što moţe učiniti da izvuče nešto novca iz Indonezije. već su samo svjetlucale zvijezde iznad naših glava. pa me bilo strah da bi svoju ljutnju mogli uputiti prema meni. Kuvajt.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice bilo svjetla. kombinacija tradicionalnih legendi sa savremenim dogaĎajima." Rasz mi objasni. cijelom pojavom sa dugim nosom i visećim obrazima. Bio sam ipak iznenaĎen da njegov sljedeći izbor nije uključio domino narode jugoistočne Azije." 28 . Činilo se da ljude razdiru napadi smijeha. Umjesto toga sve su to bile zemlje Srednjeg istoka ." nasmijala se.Palestina. Geografska karta Srednjeg i Dalekog istoka pojavila se iza njih dvojice. kikirikija i klinčića." Gomila se jako uzbudila. dalang se pojavio s lutkom Ričarda Niksona. viši od svih ostalih. podigao Vijetnam s njegove kuke i gurnuo si ga u usta. Indonezija je suverena. Osjetio sam i strah. Vazduh je bio pun mirisa gorećeg drveta. To veče neću zaboraviti jer je uticalo na dio mog ţivota što je slijedio. Saudijska Arabija. Svoju slobodnu ruku koristila je za vijorenje američke zastave nad Niksonovom glavom onako kako robovi mašu lepezama hladeći svoga gospodara. pri svakom primjeru njegove su pogrdne riječi bile protivislamske. tenzije su rasle pri svakom novom bacanju u kabao. Nikson je odmah prišao karti.

Pokušao sam se braniti. dodao jedan od muških." dodao je tapšajući me ugodno po leĎima. "Zar nije to zapravo sve jedno te isto?" Nije čekala na odgovor. vriskali i prijetili šakama. ali nisam uopšte bio dorastao zadatku. "Nikad se ne zna šta se moţe očekivati od tog lutkara". "kao što je Holandija bila za naciste. pojedi Kinu." "Pošto uzmete svu našu naftu. protestovao sam. Ali sam shvatio da je mudrije ne reći ništa od toga." reče čovjek koji je sjedio kraj mene. "Nije li to kao igrokaz koji smo večeras gledali? Zar vaša vlada ne gleda na Indoneziju i druge zemlje kao da smo samo hrpa. Ţelio sam biti ponosan zbog činjenice da sam stigao u ovaj dio grada i ostao promatrati cijelu antiameričku predstavu. "Tipično za Amerikance. "Tačno. Kasnije smo se svi povukli u kafić. Pokušao sam se braniti." "Vijetnam je samo jedna dionica". pištali. je li tako". Hrpa groţĎa. "Zar Amerikanci ne gledaju ovakve predstave?" Vrlo lijepa ţena. "Jer takav je plan. Ljudi iz publike su negodovali.. da sam jedini član grupe koji se potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi Ona lijepa studentkinja nasmijala se na to." Traţila je pravu riječ. "Indoneţani su vrlo svjesni politike. Pitao sam ih šta misle zbog čega je dalang osim Vijetnama izdvojio samo muslimanske zemlje. Tada čovjek s vjedrom podigne zastavu i gurne je poput koplja u Indoneţanina. ali nisam bio dorastao zadatku. da sam jedini član grupe koji se uopšte i potrudio da nauči jezik bahasa i koji je pokazao ţelju da sazna nešto o njihovoj kulturi i naglasiti da sam jedini stranac koji gleda ovakve stvari. Naklonili su se i nestali s pozornice. Zadrţi Englesku." dodala je druga. nastavi ţena. pitala me. sjedila je meni nasuprot preko stola. A odbaci Indoneziju. "Svakako". koja je diplomirala engleski jezik. Ţelio sam da oni shvate koliko sam bio hrabar. koji zatetura i umre vrlo dramatičnom smrću. Rasz i ostali su me uvjerili da nisu bili unaprijed obaviješteni o skeču Nikson . "U redu je. "GroţĎa. Umjesto toga sam pokušao skrenuti temu razgovora. "Mislim da bih morao otići. "Oni nemaju ništa protiv tebe lično.Svjetska banka. Početna stepenica. primijeti jedan od mladića. Neko je u smijehu rekao da imam vrlo velik ego." 29 ." jedan od njenih prijatelja pomogne. "ne moţete valjda vjerovati da su Sjedinjene Drţave protivislamske. On stavi zaštitnički ruku meni na rame." rekao sam Raszu. što sam mogao pretvoriti u ličnu uvredu." "Prava je meta"." Ja nisam baš bio tako siguran. Moţeš izabrati.." reče." Na ovo nisam mogao da ne odgovorim. Rekao sam joj da je moj trenutni zadatak bio Azijska banka za razvoj i Agencija Sjedinjenih Drţava za meĎunarodni razvoj. Ţelio sam da shvate koliko sam bio hrabar. Naglas sam se pitao je li ovo bilo uprizoreno meni u čast.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice MeĎu gomilom se prolomio aplauz. "muslimanski svijet. Nikson i čovjek s vjedrom stajali su gledajući nas. "Ali Vi radite za Svjetsku banku.

Nije preostalo puno vremena. a vi pretraţujete po časopisima najnovije modne trendove. da postane najveća imperija u istoriji. Mi to imamo više od bilo koga na svijetu. reče ona sporo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "A ne". vjeru. Oni nemaju religiju. "Ali zbog čega bi bilo toliko animoziteta meĎu muslimanima i hrišćanima". Kroz njihov sam pogled shvatio da sebični pristup spoljnoj politici ne sluţi budućim generacijama i ne štiti ih. podaci koji su mi bili potrebni za privrednu prognozu zahtijevali su česte posjete Dţakarti. pitao sam. da vidim i drugi aspekt tog pitanja. već izmeĎu hrišćana i muslimana. "Otkada je to tako? Morate pročitati nekoga od vaših vlastitih istoričara . "Da. Zovete ih radikalima ili komunistima. Morate otvoriti svoja srca za siromašne i zgaţene umjesto da ih gurate dalje u siromaštvo i robovanje. . Istorija dokazuje da je vjera . Sovjetski Savez trenutno im stoji na putu. sudbinu neće izbjeći". Opravdavao bih našu umiješanost kao da je dio ljudske prirode. Dojenčad umiru od nedostatka vode za piće. Ukoliko se ne promijenite. Mi muslimani to imamo. ali Sovjeti neće izdrţati. a vaš narod ni ne čuje naše pozive u pomoć. Nekoliko dana poslije popularni političar iz Bandunga. "Što bismo mi mogli učiniti da to promijenimo?" (XVIII) Dio ljudske prirode Djevojka s diplomom engleskog jezika pogledala me ravno u oči. čija je lutka izazivala Niksona te ju je čovjek s kablom kaznio. Isto tako sam upamtio i riječi one lijepe ţene što je diplomirala engleski.esencijalno. Već su dosta blizu uspjeha. Taj je pristup kratkovidan poput godišnjih izvještaja kompanija ili izbornih strategija političara koji formulišu takvu spoljnu politiku. Ono veče u Bandungu uzdigla me na novi nivo razmišljanja i osjećaja. uvjeravao sam sebe da Einar. Već u pedesetim godinama on je predvidio da pravi rat u idućem vijeku neće biti izmeĎu komunista i kapitalista.duša. U sjećanju mi je ostao taj dalang." "Kako strašna misao". "a tada ćemo navaliti kao zmija. pitala je. Shvatite da u svijetu postoji više od toga što su vaše velike kuće i divne prodavnice. Moj razgovor s onim mladim Indoneţanima prisilio me. meĎutim." "Doći će i naše vrijeme". a vi se brinete o nafti za svoje automobile. čak i više od hrišćana. Mi jačamo. Činilo se da im je teško povjerovati da se moţe postaviti tako glupo pitanje. "Prestanite biti tako pohlepni i tako sebični. primjere iz istorije i biološki imperativ. tvrdio je jedan od njih. Toznbee je to vidio. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. "a tada ćemo navaliti kao zmija. "Jer". Svi su se oko stola pogledali. tvrdio je jedan od njih. a ni supstancu iza svoje ideologije. "Zapad ." "Arnold Toznbee je to rekao". bio sam zapanjen. reče. Kako se pokazalo. taj isti političar napadnut je i ubijen iz jurećeg taksija.Britanca imenom Toznbee. Pročitajte Civilizacije na provjeri i Svijet i zapad". SAD.a posebno njegov voĎa. vjerovanje u više sile . Ljudi umiru od gladi." "Kako strašna misao!" Jedva sam se mogao savladati. Gluvi ste za one glasove koji vam pokušavaju reći te stvari.odlučan je da preuzme nadzor nad cijelim svijetom. Dok nisam baš sasvim ignorisao implikacije onoga što radimo u Indoneziji mojim su reakcijama vladale emocije i obično sam mogao smiriti osjećaje prizvavši razum. Dakle mi čekamo. Narodi kao naš tonu u siromaštvu. Iskoristio bih tamo vrijeme koje provodim sam da razmišljam o svim tim pitanjima i da o njima pišem za 30 .

ali nemaju moć. prostitutkama i uličnim deranima. Činjenica da su naše kompanije već primile veći dio tog novca. Osim toga. Činilo mi se da ako taj dţihad treba da se dogodi. no vrlo malen dio toga se ikad vrati. a moraće i štedjeti na obrazovanju. nije mi bilo do kraja jasno ţele li pripadnici drugih naroda baš ţivjeti kao mi. kad i same SAD imaju milione graĎana koji ţive u siromaštvu. nije faktor te formule. Lutao sam gradskim ulicama. Počeo sam se pitati: kada je spoljna pomoć iskrena. Koncepcija o svetom ratu po cijelom svijetu bila je zabrinjavajuća. 31 . je li to loše? Često sam primjećivao kako zavidim ljudima kao što je Čarli. kriminalu pokazuju da naše društvo. a ako nije. Naše vlastite statistike o nasilju. koji hrane gotovo sve naše poslove.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice novine.ali jesu li nevini? Naravno. moţda s muslimanima u prvim redovima. morao sam se suočiti s činjenicom da se i ja ubrajam sada meĎu te koji svjesno netočno informišu. Uvjeravao sam sebe da Einar. Samo se trebalo sjetiti američke revolucije i Toma Peina za primjer. davao novac prosjacima i pokušavao razgovarati s gubavcima. Svakako. ali sam bio uvjeren da je to bila rijetka primarna motivacija našoj intervenciji ako je uopšte ikad i postojala. Bio sam siguran da zemlje kao moja treba da poduzmu odlučne korake kako bi pomogle bolesnima i gladnima u svijetu. (XIX) Ţivotna prilika Kolonizatori su imali bitno drugačiju interpretaciju. aerodroma i industrijskih postrojenja.o eksploataciji nerazvijenih (LDC) za našu razonodu. jedno od najbogatijih u istoriji. ujedno moţe biti jedno od najnesrećnijih. radiće se manje o muslimanima protiv hrišćana. da . a dolaze iz zemalja poput Indonezije. Mi razvijeni bili smo korisnici prirodnih izvora. ali što sam duţe o njoj mislio postao sam sve uvjereniji u njegovu realnu mogućnost. zloupotrebi droga. Je li izgovor da većina Amerikanaca nije svjesna te nevinosti ustava? Neinformisani i namjerno pogrešno informisani. a više će biti nerazvijeni (LDC) protiv razvijenih (DC). oni nerazvijeni su nas opskrbljivali. Zašto bismo ţeljeli da nas drugi oponašaju? Moţda me Klaudin upozorila na sve to. koji vjeruju u naš sustav toliko snaţno da ga ţele nametnuti i ostatku svijeta. Nisam imao kod sebe primjerak Toynbeeja. u ţargonu Svjetske banke) koju bi mogle odigrati pomaţući da se smanji siromaštvo i bijeda u slabije razvijenim zemljama (LDC). Istovremeno sam mislio i o prirodi strane pomoći i smatrao da je opravdana uloga razvijenih zemalja (DC. za gradnju elektrana. ali sam dovoljno poznavao istoriju da razumijem kako će se opskrbljivači koji su dugo iskorištavani jednom pobuniti. Uistinu sam počeo propitivati je li ta pomoć ikada čovjekoljublje. Pisao sam za svoje novine: Je li iko u SAD nevin? Iako oni na vrhu privredne piramide dobijaju najviše. Krediti strane pomoći jamče da će današnja djeca i njihovi unuci biti taoci. Moj razgovor s mladim Indoneţanima prisilio me da vidim i drugi aspekt tog pitanja Neprestano sam se vraćao na isto pitanje: ako je namjera strane pomoći imperijalizam. Pitao sam se mogu li ograničeni izvori dozvoliti cijelom svijetu da ţivi u izobilju kao u Sjedinjenim Drţavama. milioni nas zavise . sada je postalo bolno jasno da su moji dani nevinosti bili prošlost. ostavivši po strani intelektualne argumente. Bio je to kolonijalni trgovački sistem ponovo uspostavljen da bi pojednostavnio onim moćnim i ograničio korištenje prirodnih izvora onim koji imaju izvore. a kad je jednostavno samo pohlepna i korisna samo sebi samoj. nisam više bio siguran šta mi je to pokušavala reći. razvodima. depresiji. Moraće dozvoliti našim kompanijama da pustoše njihove prirodne izvore. Prirodni izvori i jeftina radna snaga.ili direktno ili indirektno . zdravstvu i drugim socijalnim sluţbama samo da bi nam vratili dugove. Čarli i ostali čine jednostavno ono što su ljudi uvijek činili: brinu se o sebi i svojim porodicama. bi li se moglo promijeniti.

Pravi me test Indonezije čekao u MAIN-u. pošao liftom u prazno predvorje hotela i otišao u vrtove uz bazen. s njime sam dijelio svoje misli pošto bih formalno izmolio svoje molitve. Znao sam da neću više zaspati pa sam se odjenuo. sjeo na krevet i upalio svjetlo.kao onaj u Vijetnamu . Odgovorio mi je: "Jer se svijet promijenio. Sada sam. Otišao sam u glavno sjedište Idejnog centra odmah prvog jutra i dok sam s desecima ostalih zaposlenih stajao kod lifta. Jedino je Isus tada bio svijetle puti i plave kose. Tad sam se sjetio sna.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ono što je Paine nudio svojim zemljacima u sjajnom Zdravom razumu bila je duša onog što su moji mladi prijatelji u Indoneziji spominjali kao . ali nisam imao pojma koliko drastično. Uz to. Razmišljao sam kako bi uticalo na buduće generacije kad bismo mi smanjili uzroke bijede. Umirao sam od ţelje da izvijestim Klaudin o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije Nadimak mu je bio Srebrna Lisica zbog boje kose i nevjerovatne sposobnosti da obrlati svakoga ko bi mu predstavljao neki izazov. S čela mu je kao krv kapala mast. pogledao me ravno u oči i kazao mi: "Kad bih se sada pojavio. unaprijedio Einara u predsjednika naše kancelarije u Portlandu. Izgledao je isto onako kao Isus s kojim sam kao dječak razgovarao svake večeri. imali viziju o pravu na ţivot. a sve bi to postojalo samo za Amerikance. muslimani prijete da će se boriti za svoja prava. En i ja smo stigli na aerodrom "Bostons Logan" i taksijem se odvezli u svoje odvojene stanove na Back Bazu. Mjesec je sjao. predsjednik u MAIN-u i glavni izvršni direktor (CEO). Bio je i elokventan." Na satu sam vidio da će uskoro svanuti. Jedina osoba s kojom sam takve stvari mogao podijeliti bila je Klaudin i stalno sam na nju mislio. bilo je mnogo toga što joj nisam smio pričati. vjeru u pravdu više sile i religiju slobode i jednakosti koja je dijametralno suprotna britanskoj monarhiji i njenom elitističkom klasnom sistemu. vijeka mi smo klasifikovali takvo djelovanje kao terorizam. slobodu i traţenje sreće." Pitao sam zašto. On je bio očito predodreĎen da preuzme 32 . na mom putu kući. ali nisam imao pojma koliko drastično. zašto u Indoneziju. Imao sam osjećaj da se neko nalazi sa mnom u sobi. dok je ovaj sada imao kovrčavu crnu kosu i tamnu put. zašto su me slučajnosti ţivota odvele ovim putem. a u MAIN-u je imao duţnost potpredsjednika u Odjeljenju za električnu energiju i većinu meĎunarodnih projekata. zagonetni osamdesetogodišnjak. a imao je diplomu inţenjera i magisterij poslovne administracije. Nisam mogao vjerovati da bi naši preci. Sjeo sam na udoban naslonjač i pitao se što tu radim. Pogledao sam poznati namještaj hotela "InterContinental". Izgledao je poput Karza Granta. Iako je bilo mnoštvo posebnih i lijepih trenutaka. Ono što su nudili muslimani bilo je slično: vjera u višu silu i mišljenje da razvijene zemlje nemaju pravo podjarmiti i eksploatisati ostatak svijeta. Znao sam da mi se ţivot izmijenio. dakle. Poput kolonijalista. u Oregonu. Pitao sam se kakav bismo svijet mogli imati da Ujedinjene nacije i njihov saveznik Sjedinjene Drţave sav novac koji troše na ratove za kolonije . a poput Britanaca sedamdesetih godina 18. vazduh i sve ono što nam hrani duh i tijelo. Očekivao sam krst. On se sagnuo i podigao nešto na rame. saznao sam da je Mek Hol. On se uspravio. šume i druga prirodna područja koja obezbjeĎuju čistu vodu. ti bi vidio drugačijega. Razumio se u ekonometriju.ideju. prema dogovoru.upotrijebe na istrebljenje gladi ili organizovanje školovanja i osnovne zdravstvene njege koja bi bila dostupna svim ljudima. uključujući i naše. a miris orhideja ispunjavo je vazduh. Posljednje noći u Indoneziji probudio sam se iz sna. utemeljivači ove zemlje. Vidio sam u snu Isusa kako stoji preda mnom. tapiserije od batika i uokvirene sjene lutaka koje su visile na zidu. u Parizu. Čini se da se istorija ponavlja. Umjesto njega vidio sam osovinu automobila s pričvršćenim rubom točka koji se izdiţe iznad njegove glave oblikujući metalnu aureolu. zaštitili izvore vode. kako bismo se pokušali pomiriti. mislim da smo oboje bili svjesni da je naša duga istorija ljutnje i ogorčenosti bila prevelika prepreka. En i ja sreli smo se. sluţbeno izvještavao Brunu Zambotija. zašto onda mi sada primjenjujemo strategije koje propagiraju i imperijalističke vrijednosti protiv kojih su se upravo oni borili. Čak i za vrijeme ovog odmora u Francuskoj nastavili smo se prepirati. Znao sam da mi se ţivot izmijenio.

Moţete li to povjerovati? U zemlji s potencijalom Indonezije?" Smiješak mu je nestao i pogledao me otvoreno u oči. Upozorila me da je ne zovem iz inostranstva pa i nisam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice mjesto predsjednika kompanije. Kao većina zaposlenih osjećao sam strahopoštovanje i strah pred Brunom Zambotijem. progutao pivo i bacio praznu bocu na sto. Priznali su samo da imaju arhivu o "posebnim konsultantima" koju mi ne mogu dati na uvid. Bacio sam se na krevet obuzet očajem. Leţao sam. Moje se unapreĎenje činilo beznačajnim. Tada sam zurio kroz prozor. Idućeg jutra probudio me iz moje letargije poziv iz MAIN-ovog kadrovskog odjela. Odagnao sam tu sliku. Da li je to tačno?" Potvrdio sam mu da jeste. "Dobre vijesti. već treba samo reći da je on izgubio kontakt sa stvarnošću. kao obiljeţje moje ţelje da kapituliram. uzeo nekoliko tableta valijuma i zaspao. Obuzela me malodušnost. rekli su da ništa o njoj ne znaju. Posjetio sam agenciju za nekretnine praveći se da sam joj bratić. očito ljutiti. Umirao sam od ţelje da je izvijestim o svom unapreĎenju i o iskustvima iz Indonezije. Krenuo sam prema vratima i opet se vratio prema prozoru da ponovo pogledam. Dok sam gledao daleku ulicu učinilo mi se da vidim kako se ona pribliţava. Klaudin me iskoristila i odbacila. Vidio sam da je privlačna i da njen hod podsjeća na Klaudin. Vrativši se u svoj prazan stan osjećao sam se neizmjerno usamljeno i napušteno. satima na krevetu buljeći u prazne zidove. Ustao sam. Upravo ste unaprijeĎeni. Konačno sam se uspio pribrati. Nakon srdačnog razgovora o Indoneziji rekao je nešto zbog čega sam skočio na rub stolice. "Čestitam. a moji su se osjećaji mijenjali od ljutnje do prezira i straha. rekao je. ali nije to bila ona. "Otpuštam Hauarda Parkera. Uza sve ostalo pojavila se bolest. Upravo prije ručka pozvan sam u Brunovu kancelariju. Ţena je prišla bliţe. potisnuo sam svoje osjećaje. stariji gospodin Dţejk Dauber ode u penziju. čak i više. Do kasnog poslijepodneva bio sam iscrpljen i emocionalno iscijeĎen. "Čarli Ilingvort mi kaţe da je vaša privredna prognoza pogodila cilj i da će opravdati porast potrošnje energije od 17 do 20 odsto. 33 . kad njegov mentor. teške tegobe izazvane promjenom vremenskih zona. (XX) Klaudinin nestanak U njen stan se uselio mladi par. ali me podsticao da doĎem već poslije podne. Njihov šef Pol Mormino me uvjeravao kako razumije moju potrebu za odmorom.ili čak sam. ubijena. "Osam odsto godišnje. Najbolji način da sami sebe dovedete u redovno stanje". Bilo je doba ručka. ali mislim da sam ih digao iz kreveta. U Idejnom centru MAIN-ove kancelarije za zapošljavanje tvrdili su da o njoj nemaju podataka. To je njegova prognoza za potrošnju električne energije. prethodno je stan unajmio gospodin koji je ţelio ostati anoniman. Ne moramo ulaziti u detalje. Otišao sam da je potraţim. Pred očima mi se pojavila slika Klaudin kako maše rukama i pada pod kišom metaka. Njihovi su dokumenti pokazivali da nikad stan nisu dali u najam nikome s njenim imenom. Odlučan da se ne prepustim tjeskobi." Moţda je trebalo da odem i proslavim to u finom restoranu s ostalim zaposlenim u MAIN-u . čini se. Sada sam bio zapanjen otkrivši da joj je telefon isključen bez obavještenja o novom broju. No na pameti mi je bila Klaudin." Njegov je smiješak bio neprilično ugodan dok je prstom lupkao po listu papira na pisaćem stolu. Ustao je i pruţio mi ruku.

sumnjao sam .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Odazvao sam se njegovom pozivu i saznao da je Bruno više no odrţao riječ. sjećanje na Klaudin uvijek je negdje lebdjelo u blizini. Upoznao sasm vaţne osobe. slične onoj koja me podsticala da se istaknem odličnošću u danima svog osnovnog školovanja radije nego da se pobunim. smanjen na 17 odsto u sljedećih osam godina. Usredotočio sam se na pisanje svog izvještaja o indonezijskoj ekonomiji i na revidiranje Hauardovih prognoza o potrošnji energije. a tada zadrţan na 15 odsto za ostatak od ukupno predviĎenih 25 godina trajanja projekta. Dotad su se moje emocije pretvorile u neku vrstu tmurne odlučnosti. promatrao jedrilice i lijepio svoju bolest jet lag u kombinaciji s mamurlukom. Uprkos svemu. Pokušao sam se povoditi za Meknamarom i za svojim šefom Brunom.na svojoj vrlo razmetljivoj taštini. Kao u osnovnoj školi bio je to muški svijet. To me ipak malo razveselilo. 34 . Ţivio sam prije u Amazonu i putovao na dijelove Jave koje niko drugi nije ni ţelio posjetiti. Mormino je bio u pravu. Sve leţi u povjerenju. Uzeo sam slobodno poslijepodne i tumarao uzduţ rijeke Čarls saq četvrt litre piva. To je bio čovjek koji je izgradio svoju reputaciju na brojkama. bivše predsjednike nekoliko zemalja te Roberta Meknamaru lično. na matematičkim modelima.su se izgubile.a neki od njih bili su dvostruko stariji . London. ministru odbrane Dţonu Kenedsa. Usvojio sam način govora koji je oponašao prvog i počeo hodati na način ovog drugog. Gvatemalu. sam sebe sam uvjerio da je Klaudin obavila svoj zadatak i preselila se na svoj novi raspored.i moja tjeskoba . Na kraju je grupa eksperata udarila pečate na moje izvještaje i tako ih odobrila. Završio sam s onom vrstom studije kakvu su moji šefovi ţeljeli vidjeti: porast zahtjeva za energijom koji u prosjeku iznosi 19 odsto godišnje kroz 12 godina pošto novi sistem bude potpuno uspostavljen." Postao sam uvjeren kako sam stručnjak podsjećajući se da sam imao puno više ţivotnog iskustva u zemljama u razvoju nego mnogi drugi . Prezentovao sam svoje zaključke na formalnim sastancima s meĎunarodnim kreditnim agencijama. Dok sam tamo sjedio. Idućih mjeseci odlazio sam na sastanke u Teheran. Kad me neki mladi drski ekonomista. Beč i Vašingon. pitala je tada. koji se ţelio proslaviti u Banci za obnovu Azije. sjetio sam se savjeta koji mi je Klaudin dala dok smo sjedili u stanu u Beacon Streetu puno mjeseci prije. ukočenom predsjedniku Svjetske banke. Uvijek je naglašavala potrebu za tajnošću. Tokom idućih sedmica pokušao sam ostaviti po strani svaku pomisao na Klaudin. Moja bolest . Istinu govoreći. sa diplomatskom torbom koja mi se ljuljala po strani. Ona će me nazvati. ali ono što mi je nedostajalo u školovanju i znanju to sam nadoknaĎivao hrabrošću. "Tvoje predviĎanje jednako je dobro kao i njihovo. I to je funkcionisalo.oni sad treba da ocjenjuju moj rad. Kad pomislim unazad moram se čuditi svojoj drskosti. bezobzirno pekao na laganoj vatri cijelo jedno poslijepodne. "Ko moţe predvidjeti šta će biti za 25 godina". (XXI) Šta je prava stvar? Bio sam zapanjen kako moja nova titula i izvještaji o mojim nedavnim uspjesima utiču na stav drugih ljudi prema meni. Njihove grupe eksperata ispitivale su me opširno i bez milosti. dodijeljen mi je i naslov glavnog ekonomiste uz povišicu plate. prethodnom predsjedniku kompanije "Ford motor" i. uključujući i iranskog šaha. na teoriji vjerovatnoće. konačno. Ne samo da sam unaprijeĎen na bivše Hauardovo mjesto. PohaĎao sam nekoliko intenzivnih kurseva usmjerenih na poučavanje rukovodilaca o profinjenijim stavkama iz ekonometrije i govorio sebi da sam dio nove vrste statistički orijentisanih momaka koji oboţavaju ekonometriju i sviĎaju se Robertu Meknamari. i . Karakas. moja je ekspertiza bila jako ograničena.

Počeo sam misliti o tome ko ima koristi od ratova i masovne proizvodnje oruţja. Na kraju sam se potpuno uvjerio da mi takav sistem potičemo. smatrali su svojom duţnošću da predaju to nasljeĎe svom potomstvu.moji pretpostavljeni i ja . te do svih evropskih graditelja imperija iz razdoblja nakon Kolumba. Po mišljenju tog profesora svi uspješni kapitalistički sistemi uključuju hijerarhije s vrlo krutim lancima upravljanja te šaku ljudi na samom vrhu koji kontrolišu naredbe odozgo prema sebi podloţnima. Bili su to ljudi koji su se zbliţili jedni sa drugima putem zajedničkih uvjerenja i koji su imali zajednički interes za sebe same.više nego predvidiva reagovanja na odluke koje su donosili oni sami i njihovi prethodnici . kao i veliku vojsku radnika na dnu koje bi pomoću odgovarajućih ekonomskih termina mogli istinski razvrstati kao robove. a sumnjao sam i da vještina manipulisanja statistikom pomaţe čovjeku da predvidi budućnost. Konačno se i ta perspektiva izmijenila. Iako ih je ropstvo u filozofskom smislu odbijalo. umjesto u skloništu od kartona. na Srednjem istoku i u Aziji te seţe sve do Persije. Čini se da vaţna titula ili doktorat nauka ne pomaţu ljudima da shvate jadno stanje gubavca koji ţivi pored odvodnog kanala u Dţakarti. Ipak sam ih s vremenom počeo voljeti kao one vlasnike plantaţa na Jugu prije GraĎanskog rata. Grčke. ako ništa drugo. Nije to bila neka ekskluzivna grupa koja bi se sastajala na tajnim mjestima usredotočena na neke zle namjere. Taj imperijalistički poriv jest i biće uzrok 35 . kad se već slučajno dogodilo da su srećom roĎeni unutar privilegovanog staleţa. o kojima sam sada razmišljao kao o korporatokratiji. Došao sam do zaključka da većina tih ljudi vjeruje kako čini pravu stvar. Naravno da mi nismo prvi koji to radimo. Kao i Čarli oni su bili uvjereni da su komunizam i terorizam zle sile . da svijet preobrate u kapitalizam.i da imaju duţnost prema vlastitoj zemlji. Rima i krstaških ratova. Popis onih koji su to praktikovali proteţe se nazad do prastarih carstava u sjevernoj Africi. bili su odgajani u vjerovanju da je njihovo pravo pa čak i duţnost brinuti se o paganima i preobratiti ih na vjeru i način ţivota vlasnika. činilo se da su istog kova. osjećao sam da mora postojati jača poticajna snaga koja je ovdje na djelu. zagaĎene vode i od bolesti koje bi se mogle liječiti. Autokrati s plantaţa odrastali su zajedno sa slugama i robovima. od gradnje brana na rijekama i uništavanja prirodne okoline i kulture." da oni koji imaju moć pokreću sistem? Činilo se nedovoljno kazati da moć sama po sebi dozvoljava da takva situacija potraje. industrija je nicala poput cvijeća. bio sam sve više skeptičan u vezi s njihovom sposobnošću i ciljevima. čovjeka iz sjeverne Indije koji nam je predavao o limitiranim izvorima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U početku mi je sva ta paţnja udarila u glavu. To je potaklo još nekoliko pitanja: Zašto se ova situacija ne mijenja? Zašto je izdrţala toliko dugo? Leţi li odgovor jednostavno u staroj uzrečici "moć je dobra. Sjetio sam se jednog profesora ekonomike iz vremena svog poslovnog studija. budućim pokoljenjima i prema Bogu. jer nas je korporatokratija uvjerila kako nam je Bog dao pravo da nekoliko naših ljudi smjestimo na sam vrh te kapitalističke piramide i da takav naš sistem prenesemo u cijeli svijet. Oni su se rukovodili načelom preţivljavanja najsposobnijih. Pitao sam se koji su moji motivi i motivi onih koji sa mnom rade.čini se imamo koristi. Što sam bolje upoznavao one koji su donosili odluke o preoblikovanju svijeta. Tada sam postao razočaran. Osjećao sam se kao čarobnjak koji moţe mahnuti svojim štapićem i izazvati svjetlost. Gledajući lica preko stola na sastancima morao sam se suzdrţavati da obuzdam svoj bijes. ali u kratkom razdoblju oni na vrhu piramide . Dok pretpostavka da moć čini dobro objašnjava dosta toga. oni su poput Tomasa Dţefersona to opravdavali kao nuţnost. Polako sam počeo shvaćati da na dugi rok ne profitira niko. o čovjeku i njegovoj potrebi da neprestano raste i o načelu robovskog rada. Počeo sam se pitati kome to koristi da stotine i hiljade ljudi umiru zbog nedostatka hrane. materijalne. Oklijevao sam da li da te ljude gledam kao da su u konspiraciji ili da ih smatram čvrsto povezanim bratstvom koje nastoji da dominira svijetom. Lideri modernih oligarhija. čijim nestajanjem bi nastao društveni i privredni kaos.

"Da bismo pokazali kako to cijenimo. ali bi uvijek uslijedila neka katastrofa. i za to se uvijek plaćala visoka cijena na račun savjesti i dobrobiti graĎana tih imperija. panamski vladari tumačili su američke interese da bi podlo suzbili svaki populistički pokret koji je 36 . "Napravio si odličan posao". Ona je doprinosila lošem socijalnom statusu i dovela do situacije gdje su najbogatije kulture u ljudskoj istoriji ţrtve najviše stope samoubistava. ali nije ga potpisao ni jedan jedini Panamac. legalizovao vojnu intervenciju SAD i dao Vašingtonu stvarnu kontrolu nad novostvorenom "nezavisnom" nacijom. 1889. To je zvučalo tako legitimno. U stvari. Prepoznao sam na slici heroja moderne Paname Omara Torihosa. nego kao glavnog ekonomistu. koji je bio član prvobitnog sastava grupe. i to sporazumom koji su postigli jedan Amerikanac i jedan Francuz . ali uz velike finansijske probleme . Došao je do moje stolice i potapšao me po ramenu. nešto što malo ljudi ikad dobije. I tako sam postao uvjeren. ali sam izbjegavao misliti o prirodi svoje vlastite uloge u tome svemu. sjeo sam na prednje sjedište uz vozača i zurio kroz staklo taksija. usko povezanih s Vašingtonom. Dulje od pola stoljeća Panamom je vladala oligarhija bogatih porodica. koji je nekada rukovodio gradnjom Sueckog kanala. Panama je bila dio Kolumbije kad je francuski inţenjer Ferdinand de Leseps. Kolumbija je odbila. Jednog poslijepodneva Bruno me pozvao u svoju kancelariju.ipak.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice većine ratova. Zanimljivo je da su ugovor potpisali američki ministar spoljnih poslova Haz i francuski inţenjer Filip BunoVarija. Kroz kišu prednja su svjetla osvjetljavala na upravljačkoj ploči pričvršćenu sliku zgodnog čovjeka s izbočenim obrvama i sjajnim očima. projekt je završen. Nisam ni novčića primio od NSA ili bilo koje druge vladine agencije. pa je prvi ugovor o kanalu potpisan. Znao sam da je jedan od razloga Torihosove popularnosti u narodu taj što čvrsto brani panamsko pravo na samostalnu vlast. Pripremao sam se za to putovanje na svoj uobičajen način posjećujući referentni odjel Javne biblioteke u Bostonu. Konačno. U prvim godinama dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave su zatraţile da Kolumbija potpiše ugovor kojim bi prevlaka prešla u ruke Sjevernoameričkog konzorcija.u retrospektivi to je bio proročanski početak. umiranja od gladi. kao i pravo na suverenitet nad Panamskim kanalom. godine. pa čak i kad su dvostruko stariji od tebe. On je definisao američku zonu s obje strane budućeg vodenog prolaza. U stilu većine diktatora Latinske Amerike koji su bili saveznici Vašingtona. inspirisao je san Teodora Ruzvelta. za vrijeme pravoga tropskog potopa. Ruzvelt je poslao američke vojnike na bojnom brodu "Nešvil". gotovo uvjeren. Počevši 1881. Bio je odlučan u tome da će zemlja pod njegovim vodstvom izbjeći padove svoje neslavne prošlosti. iz privatne kompanije. odlučio da sagradi kanal kroz prevlaku Srednje Amerike kako bi povezao Atlantski s Tihim okeanom. zagaĎenja. a ako bih trebao kakvu potvrdu. Francuzi su se snaţno potrudili. uhvatili i ubili popularnog komandanta lokalne policije i proglasili Panamu nezavisnom zemljom. Uspostavljena je marionetska vlada. Sebe sam pokušao doţivljavati ne kao EHM-a. dijelio sam taksi s nekolicinom drugih poslovnih ljudi. Kako je tamo bilo uobičajeno. Vojnici su se iskrcali." (XXII) Predsjednik i heroj Sletio sam na Panama's Tocumen meĎunarodni aerodrom kasne večeri u aprilu 1972. Godine 1903. govorio je medenim glasom. dajemo ti priliku tvog ţivota. Bili su diktatori. mogao sam uvijek baciti pogled na stubac svojih primanja: sva su ona dolazila iz MAIN-a. Jedna strana njegovog šešira sa širokim obodom bila je zavrnuta frajerski prema gore. O tim sam pitanjima opširno razmišljao. a budući da govorim španski. Panama je prisiljena da napusti Kolumbiju kako bi sluţila Sjedinjenim Drţavama. desničari koji su preduzimali svaku moguću mjeru koju su smatrali nuţnom da bi njihova zemlja obezbijedila promovisanje interesa SAD. istrebljenja vrsta i genocida. zlopotrebe droga i nasilja.

od ljevičarskih oponenata Pinočeu u Čileu pa do desnog krila gerile protiv Kastra. Odrastao je u ruralnom dijelu Santijaga. da je osvajanje Sjeverne Amerike bilo bogomdano. Gvatemalu. Buš). posljednjeg koji je nastupao kao razmetljivi diktator. Njegova ljubav prema ţivotu i saosjećanje s ljudima prelazili su granice Paname. Na početku autor je citirao Manifest sudbine . bizona. gdje su mu roditelji bili učitelji. a često je poklanjao svoja vlastita skromna sredstva porodicama pogoĎenim bolešću ili nekakvom nevoljom. (XXIII) Švajcarska u Amerikama Torihos nikad nije popustio napastima koje su mu nudili Moskva ili Peking. Za razliku od Kastra. Nabasao sam na članak u nekom čudnom časopisu na policama koji je hvalio Torihosa. Tedi Ruzvelt traţio je da Monroeva doktrina opravda 37 . Argentinu. Vojne snage SAD intervenirale su u njihovo ime desetak i više puta u razdoblju izmeĎu Deklaracije o panamskoj nezavisnosti i 1968. Torihosa su jako cijenili panamski srednji i niţi slojevi. a takva percepcija donijela mu je reputaciju voĎe koji se posvetio rješavanju razlika meĎu raznim frakcijama koje su razdirale tolike zemlje u Latinskoj Americi: Honduras. isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka te razvoj privrede koji ovisi o nastavku eksploatacije rada i prirodnih resursa. uključivši i pravo da napadnu bilo koju zemlju u Srednjoj i Juţnoj Americi koja bi odbila da pruţi podršku SAD i njihovoj politici.lijep. Šetao bi ulicama njihovih siromašnih gradova. u mjesto koje bi nudilo azil izbjeglicama s obiju strana političke ograde. da je bog. a Omar Torihos pojavio se kao šef drţave iako nije direktno učestvovao u drţavnom udaru. Salvador. vjerovao je u socijalnu reformu i pomoć siromašnima po roĎenju. Prvi put u istoriji Panama nije bila lutka u rukama Vašingtona ili bilo koga drugoga. te godine dok sam bio u mirovnim snagama kao volonter u Ekvadoru tok panamske istorije naglo se izmijenio. Čile i Paragvaj. Znao sam još odranije da on stoji iza svojih uvjerenja. Te vlade očito nisu osjećale da bi interesi SAD treblo da budu ostvareni tako da unaprijede ţivot ljudi u krajnjem siromaštvu ili onih koji sluţe kao stvarni robovi na velikim plantaţama i u kompanijama. sluţio je kao model socijalne reforme i inspiracije svjetskim voĎama koje se meĎusobno razlikuju kao i radničke voĎe koje su potajno kovale planove za raspad Sovjetskog Saveza ili islamskih militanata kao što je Moamer Gadafi u Libiji. godine. Svoje prve večeri u Panami. odredio uništenje Indijanaca. Monroeva doktrina. koji broji dva miliona ljudi. Torihos se posvetio pretvaranju svoje zemlje u sklonište za progonjene. panamske prve vojne jedinice i institucije koja je u šezdesetim godinama dobijala sve veću podršku meĎu siromašnima. Panamske vladarske porodice bile su obilato nagraĎene za svoju pomoć. pomagao je nezaposlenima da naĎu posao. W. Članak me naveo da promislim o stavu svoje zemlje prema svijetu. Mnogi ljudi gledali su na njega kao na agenta za mir. Kolumbiju. harizmatičan i hrabar. zaustavljen na semaforu. Drţavni udar zbacio je Arnulfa Ariasa. čovjeka koji će promijeniti istoriju Amerika. Torihos je stekao ugled zato što je slušao riječ osiromašenih.doktrinu popularnu kod mnogih Amerikanaca oko 1840. godine. dirnut ovim čovjekom koji mi se smješkao s upravljačke ploče . Njegov malobrojni narod. Podupirali su i CIA i NSA u protivkomunističkim djelatnostima po cijeloj hemisferi i pomagali krupnom američkom biznisu kao što su "Rockefeller's Standard Oil" i "United Fruit Company" (koju je kupio Dţordţ H. Peru.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice imao primisao socijalizma. šuma. bila je primijenjena da se Manifest sudbine odmakne korak dalje dok je u pedesetim i šezdesetim godinama 19. Nikaragvu. Brzo se uspinjao u redovima Nacionalne garde. drţao mitinge po sirotinjskim četvrtima gdje se političari nisu usuĎivali ni ući. MeĎutim. virio sam meĎu bučne brisače stakla. koju je prvi puta najavio predsjednik Dţejms Monroe 1823. a ne ljudi. Torihos je odlučio da dobije slobodu od Sjedinjenih Drţava i da uĎe u savez s američkim protivnicima. vijeka primijenjena da se potvrdi kako SAD imaju posebna prava na cijeloj Zemljinoj polulopti. Kubu. ali nije se zalagao za komunizam.

"Mnogi vaši ljudi ţive ovdje godinama. Poslat sam u Panamu da sklopim sporazum o onome što će postati MAIN-ov prvi istinski sveobuhvatni stručni razvojni plan. u Venecueli i za vrijeme "osloboĎenja" Paname od Kolumbije. Bio je visok i vitak. Vidjevši zgodnog generala na komandnoj ploči i pročitavši natpis ispod slike . Tamo su davali obuku o vještinama ispitivanja i tajnih operacija kao i vojnih taktika koje će oni primijeniti u borbi protiv komunizma i za zaštitu svoje imovine. Tropska oluja lupala je prednje staklo. Sada se činilo da jedan čovjek stoji Vašingtonu na putu. Ime mu je bilo Fidel i odmah me privukao. a nisu se ni potrudili da ga nauče. Znalo se da se ovdje školuju desničarski odredi ubica i mučitelja koji su tolikim narodima donijeli totalitarne reţime. jer su obje institucije bile smještene u zoni kanala. Američku banku za interni razvoj i investicije USAID-a u milijardama dolara za energiju. svladale su ga emocije. moţda i tragičnim razdobljem. Imao sam predosjećaj da priča o Panami u dvadesetom vijeku nije još završena i da se Torihos nalazi pred teškim.najzapaţeniji Taft. provala krivnje bljesnula je u meni. slavan i uticajan. takoĎe. Mislio sam o svom poloţaju. a sve to samo jednim udarcem. transportni i agronomski sektor te male. sredstvo da Panama zauvijek postane zaduţena i da se na taj način vrati u svoj marionetski status.osjetio sam drhtanje niz kičmu. Ja sam mu rekao kako sam u srodstvu s Tomom Paineom i bio sam oduševljen čuvši da je Fidel pročitao "Zdrav razum" na španskom jeziku. očito se ponosio svojom zemljom.oslanjao se na to kako bi razgranao sveameričke aktivnosti Vašingtona sve do kraja Drugog svjetskog rata. Te institucije bile su mrske Latinskoj Americi .lideri poput Kastra i Aljendea već su uklonjeni prije njega . ali sam je suspregnuo. Taj plan kreirao bi opravdanje za Svjetsku banku. svjetlo semafora se izmijenilo u zeleno i vozač je zatrubio automobilu pred nama. naravno. Bilo je to.i da su ta prava jednako tako vaţeća i bogomdana kao i sva prava koja uţivaju Sjedinjene Drţave. Godinama su oruţane snage pozivale diktatore i predsjednike Latinske Amerike da pošalju svoje sinove.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice intervenciju SAD u Dominikanskoj Republici. Postojala je mogućnost da se poveţu s visokim vojnim oficirima SAD. tokom druge polovine dvadesetog vijeka Sjedinjene Drţave iskoristile su prijetnju komunizma da bi opravdale ekspanziju na zemlje širom zemaljske kugle. a sad mogu stvoriti šansu svog ţivota. Fidel me provezao kroz dojmljivo prosperitetan dio svog grada koji je on zvao Nova Panama. na njegove zemlje i vodeni put što je presijeca . upustio se u rizik.osim u slučaju nekolicine bogataša koji su se njima okoristili. ali vrlo vaţne zemlje. Torihos je. Napokon."Omarov ideal je sloboda. Vilson i Frenklin Ruzevelt . ali kad je otkrio da tečno vladam njegovim maternjim jezikom. uključujući i Vijetnam i Indoneziju. Kad smo prolazili pored stakleno-čeličnih nebodera.ali samo je Torihos to radio izvan područja vladavine komunističke ideologije i nipošto ne tvrdeći da je njegov pokret revolucija.na suverenitet nad svojim narodom. Znao sam da on nije prvi . Cijeli niz budućih predsjednika SAD . On je jednostavno govorio da Panama ima svoja prava . izvrdavanje. Njegov prapradjed se borio uz Bolivara za osloboĎenje od Španije. Kad se taksi počeo kretati kroz noć. Mogu postati bogat. vojne komandante u njihove ustanove . objasnio mi je da Panama ima više meĎunarodnih banaka nego bilo koja zemlja juţno od Rio Grandea. Sutradan je panamska vlada poslala čovjeka da me uputi. Torihos je vrlo jasno pokazao da zona kanala leţi unutar granica. nije još izmišljen projektil koji bi mogao ubiti neku ideju!" . Govorio je engleski. imovine naftnih i drugih privatnih kompanija.najveće i najbolje izvan Sjeverne Amerike." rekao je. prigovarao Školi Amerika i Juţnoj komandi SAD centra za vojnu obuku u tropskim uslovima. 38 . Što me briga? Ja sam na Javi prodao dušu.

" On me pogledao s gaĎenjem." rekao je." Priznao sam da je to za mene novost. Polovina ovog prometa dolazi iz Japana ili tamo odlazi. Pitao sam jesu li drţavljani SAD. nasmiješio se i pozdravio na engleskom. rekao je: "Mi svojim klijentima postavljamo vrlo malo pitanja." Stali smo u prekrasnom parku u kojem se bugenvilija penjala po starim zidinama. Fidel me provezao po četvrti koju je nazivao sirotinjskom. "Ja sam već treća generacija u Zoni Kanala"." Tad je spustio ruke i pogledao ravno u Fidela. "Hvala. sa suncem koje se spuštalo prema Pacifiku. Kad smo se vratili u grad." Iznenada me nešto spopalo i rekao sam mu na španskom: "Adios. Čak i više nego u Sjedinjene Drţave. Bio je to prizor idilične ljepote koja je podsjećala na Monetove slike. Pitao sam jesu li turisti. stavio mi ruku na rame i čvrsto je stisnuo. traktora koji su vukli brodove preko ustava. Onaj despot Torijos puno toga preduzima. mati. Natpis je govorio da je to tvrĎava sagraĎena za zaštitu od engleskih gusara pljačkaša. vladao meĎu ovih pet ljudi." Dječak je dotrčao da kaţe ocu kako je večera gotova. krenuli smo prema aveniji koja je slijedila oblike zaliva. odgovorio je smijući se. Odjednom sam osjetio čeţnju za mirom koji je. "To me ne iznenaĎuje. "Cijeli niz ih čeka na svoj red. Onda se brzo okrenuo i pošao prema svojoj porodici i pikniku. "Ja ne govorim njihov jezik. "Hoće li Vaš sin biti četvrta generacija?" Čovjek je podigao ruke u znak molitve prema nebu. a oni su se nasmijali. (XXIV) Gusari u Zoni Kanala Uvijek je tako. Lijep je ţivot u Zoni. Pogledao me s nevjericom. Kad smo prolazili. On je bio gonič mazge. Opasan čovjek. Iznad njih sunce je tonulo u plavu vodu. "Nadam se da će moći to zadrţati još narednih pedeset godina. objasni on ponosno." rekao je." Ţena se vratila pomoći svekru i djeci.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Često nas nazivaju Švajcarskom u Amerikama"." Kasno poslijepodne. "Molim se dobrom Bogu svaki dan da oni dobiju tu priliku. Zona Kanala je teritorij SAD." Pokazao je na starijeg čovjeka koji je upravo pomagao djeci da pripreme sto za piknik. "Amerikanci sa sjevera ne znaju puno o ostatku svijeta. kako mi se činilo. Pitao sam Fidela postoji li kakav problem s kanalom. Čovjek nam je prišao. onaj par nam je mahnuo. sin i kći te jedan stariji gospodin za koga sam pretpostavljao da je djed. Tamo je bio usidren dugi niz brodova. "Naravno. "Moj pradjed je došao tri godine nakon što je izgraĎen. Neka se porodica pripremala na večernji piknik. 39 . Otac. a ja sam krenuo njegovim stopama." rekao je. "Djed je bio inţenjer. Fidel mi je prišao. Nadam se da ćete Vi i Vaša porodica ovdje i dalje lijepo ţivjeti i naučiti puno o panamskoj kulturi.

"dohodak po glavi stanovnika je manje od hiljadu dolara godišnje. Tamo preko"." Slogan koji mi je posebno ohladio srce. On je čovjek koji će se boriti za svoje ljude. reče. "Dobro pazi. "Da".velike bijele zgrade. ali reći ću ovo: Torijos pokušava." Pokazao mi je: "Upravo tamo iza ograde nalazi se Zona Kanala. uzmi taksi do kućnih vrata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Nije naša najgora". "Volite li plesati?" Ne čekajući odgovor. 40 ." Razbacani meĎu tim natpisima bili su plakati Omara Torijosa. Ma koliko mislio da sam spreman. Svi poslovi . svi oni su izuzeti iz panamskog zakona i poreza. "Fakti". Fidel je izašao i potapšao ga po leĎima. "To je prilično odgovarajuća riječ. američki sudovi i škole. To je moja dama." Kad smo se uputili prema Zoni Kanala. Jedva da sam mogao očekivati bogatstvo tog mjesta ." "Kakva uvreda!" Fidel me pogledao kao da ţeli brzo procijeniti." Zatim mu je dao novčanicu." "Šta se preduzima?" Okrenuo se i uputio mi pogled koji se izmijenio od ljutnje u tugu. sloţio se." Drvene šupe i kanali puni stajaće vode okruţivali su ulicu. To me podsjetilo na Dţakartu. a onda ću Vam pokazati drugu stranu Paname. ošišane tratine. brijačnice. Tada je s ljubavlju prošao rukom po odbojniku automobila. Bilo je nekoliko uobičajenih srca s naškrabanim imenima parova. Ovdje je sedam igrališta za golf s 18 rupa. restorani. reče Fidel. "ali osjetićete ukus." (XXV) Vojnici i prostitutke Vozio je dalje dok nismo stigli do praznog mjesta i parkirali. Do nas je šepajući došao neki starac. "Idi kući. Naravno da se u jadnom malom gradu koji smo maločas vidjeli niko ni ne pribliţi hiljadu dolara. vlasnik robova" i "Recite Niksonu da Panama nije Vijetnam. raskošni domovi. reče. "Ako doĎeš ovamo." Nakon sočnog odreska i hladnog piva otišli smo iz restorana i odvezli se dolje u tamnu ulicu. Smrad truleţi i nečisti kanala ispunio nam je auto dok su uokolo trčkarala djeca spuštenih stomaka. okupili su se na mojoj strani zovući me stricem i proseći novac. pokazao je nazad prema gradu. prodavnice i kazališta. Na mnogim su zidovima bili grafiti. To stvarno i jest zemlja u zemlji. gringo. moţda će to biti njegov kraj. saloni ljepote. a Vi ste drţavljanin SAD pa moţemo proći. američke pošte nalaze se naokolo na pogodnim mjestima. "Ujak Sam. krhki domovi dali su naslutiti bijedne brodice torpedirane u otpadnom kanalu. Fidel se osmijehnuo. rekao je: "Hajde da nešto večeramo. ali siguran sam da daje sve što ima." Ispod neba grimizno ljubičaste boje odveo nas je u Zonu Kanala. to ipak nije bilo dovoljno. a teško da iko ima posao. "A šta mi moţemo preduzeti?" Kimnuo je: "Ja ne znam. "Sada druga strana". a nezaposlenost doseţe stopu od 30 odsto. Kad smo usporili. glasio je: "Smrt za slobodu jest put prema Hristu. "Imam sluţbene papire.samoposluge. ali ih je većina sadrţavala slogane koji su izraţavali mrţnju prema Sjedinjenim Drţavama. "Sve je ovo ovdje vlasništvo SAD. igrališta za golf. Fidel mi je savjetovao da nikad ne hodam po ovom kvartu." "Prestani srati po našem kanalu".

Za razliku od vojnika oni su na sebi imali šarene košulje kratkih rukava i zguţvane sportske hlače.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prošli smo kratkim trotoarom s parkinga i odmah se našli na ulici obasjanoj neonskim svjetlima. kao da se takmiče u plesu. Progurali smo se kroz grupu mladih ljudi koji su govorili engleski. Stariji se nasmiješio. Konobarica nas je odvela u ugao. Fidel dade svakom od njih po novčić. Pokraj nas su pretrčala dva dečka usmjerivši štapove jedan prema drugome i oponašajući zvukove vatrenog oruţja. Fidel se njeţno nasmiješi. "Ali budite oprezni. Iako su imali na sebi majice i farmerke njihove su ih kratko ošišane glave izdavale. jedino su imale nešto na glavi. Hvala. jedino što su bile gole. pozornica . Pokušao mi je silovati majku i ja ga sada tjeram nazad kamo spada." Fidel me pogleda krajičkom oka. "Oprostite gospodine". Konobarica se vratila s nekoliko balboa piva. Mislim da sam i ja nekad igrao istu igru. Nekoliko kršnih američkih vojnika stajalo je do vrata." Dječaci su se pogledali. 41 ." "Da. Pitao sam se smatraju li oni da Manifest sudbine uključuje i ovu ţenu iz Paname. zapuhano je promumljao na španskom." Ušli smo u bar i odmah čuli poznatu američku pjesmu. Stavio je ruku zaštitnički oko maloga." "Idite onda". Imale su prekrasna tijela i smijale su se. a treća kaubojski šešir. vrisnula od oduševljenja i bacila mu se u naručje. potpuno gole. "Šankerica je. Ja sam ga samo pitao na koga ste vi momci pucali. Dok smo hodali dalje. "Ništa se nije dogodilo. Izgledalo je kao da se igraju. "On je gringo general u Zoni Kanala. Ona se okrenula." I otrčali su. "Ali reci mi na koga ste ti i tvoj prijatelj pucali?" Prišao nam je drugi dječak. Fidel me odveo do bara i tada sam vidio pozornicu. koncentrirali su se na plesačice. bili su vojnici iz vojne baze u Zoni Ka nala. "Ţao nam je. a Fidel ju je potapšao po leĎima kad se okrenula da ode. gospodine. Fidel je razmijenio pozdrav na španskom sa dvojicom za stolom do nas. Ona se nasmiješila i bacila mu poljubac.mogao je to biti neki disko u Bostonu. "Nije me povrijedio. objasnio je. "Moj brat". način kako su plesale. Pogledao sam naokolo i s olakšanjem otkrio da nas mladići za šankom više ne promatraju. Odnekuda je donijela mali stol i dvije stolice. Jedna je imala mornarsku kapu. Jedan je lupio Fidela po nozi." "Sve je u redu". druga zelenu beretku. Muzika. rekao je." Oba dječaka ponosno pokaţu prema neonskom svjetlu dolje niz ulicu. ali ne smiju prodavati svoje tijelo. Mali se dječak zaustavio i povukao se nazad. pogledavajući jedan drugoga s negodovanjem. Fidel mi je objasnio da je panamskim ţenama zakonom zabranjena prostitucija. "Mogu raditi za šankom i plesati. Mojim očima i ušima trebalo je trenutak da se priviknu. Fidel je obje ruke stavio dečku na rame. vrpce na uniformama oko ruku pokazivale su da se radi o vojnoj policiji. Ostanite na svjetlu. ruka mu je jedva dosezala Fidelovo bedro. "Kamo pripada?" "Kući u Sjedinjene Drţave. moj čovječe". Kad smo se smjestili. Fidel je potapšao konobaricu po ramenu. To je ostavljeno strankinjama. Grupa mladića to je paţljivo promatrala." "Da li ti majka ovdje radi?" "Tamo preko. Tamo su plesale tri mlade ţene.

pripijene haljine. momke." Dao je znak glavom u smjeru pozornice." "Susjedi. "Osim. reci mome prijatelju iz Sjeverne Amerike zašto su sve one napustile svoju zemlju. farmerke.. Činilo se da su stalno na oprezu. majice. "Volio bih da je šala. Smijao se i vikao svom društvu.. "Ma hajde. Nikaragva i Gvatemala. te su djevojke došle ovamo da izbjegnu brutalnost. kao psi koji paze na stada ovaca. Ona ga je pokušala udariti svojom slobodnom rukom. Ali zašto ih je toliko iz zemalja gdje vladaju fašistički diktatori?" Bacio sam pogled nazad na pozornicu. otvoriti kafić. drugi se oslanjali o zidove. ali bilo je i drugih." "Iz kojih zemalja?" "Honduras. Muzika se promijenila u salsu. okrenuo sam se k Fidelu. reče on ozbiljno. rekla je. Tada je ustala i uzela naše prazne flaše." "Ne isključivo. rekao je. one su ovdje za dolare". "Istina. On je kimnuo. i kad su one nove plesale. Druga je pak nosila samo bikini. Kostarika i Kolumbija su nam najbliţi susjedi. "molim te. zar ne. "Kao odgovor na Fidelovo pitanje. Donijeću još nekoliko balboa piva. Pogledao sam Fidela. Očito su ovdje mogle opstati samo najljepše. Ples i prostitucija ne čine im se tako strašnim. "Ne šališ se. "Klarisa". Jedna je imala viktorijansku haljinu i veo. Nosile su tijesne suknje." Konobarica koja nas je dovela do stola došla je i sjela na koljeno Fidelu. On joj je njeţno trljao leĎa. ove su prema ritmu zbacile odijela. Odrastale su uz mučenje i umiranje. "Drago mi je da Vas upoznajem". Neprestano su se kretale. Oni su se isticali jer im kosa u vojsci ne bi prošla kontrolu i jer nisu na sebi imali majice i farmerke. "One su Panamke. Svi su se smijali. Ona je vrisnula i pala na koljena. Tri djevojke su se hihotale i bacale naokolo mornarsku kapu kao da je lopta. Salvador." Prekinula ga je neka strka oko bara. vičući konobaricama. Ja sam bio začuĎen tim brojem ţena koje su se uputile u Panamu i pitao se kakav ih je očaj natjerao na ovo. Vidio sam konobaricu kako prijeti šakom jednom od vojnika koji joj je uhvatio ruku i počeo joj savijati zapešće." "Ne". 42 . On je zavinuo još jače. plešući i izmjenjujući se na bini. Ţene su švrljale oko stolova. Većina ovih djevojaka nema više porodicu ." Pokazao je na konobarice. a onda početi iznova negdje drugdje. kao ona dvojica do nas koji su očito bili Panamci. "Sve iz drugih zemalja?" Viknuo sam Fidelu da nadglasam muziku. One ovdje mogu zaraditi mnogo novca. muţeve." (XXVI) Razgovori sa generalom Kad je otišla. koje su sišle s pozornice i počele se oblačiti. kupiti malu prodavnicu. braću. Lice joj se iskrivilo od boli.očeve. sjedajući u krila.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Većina gostiju bili su vojnici koji govore engleski. visoke potpetice. Tri nove djevojke uzimale su šešire od onih prvih. rekao sam. Klarisa je ispruţila desnu ruku. Neki su sjedili za stolovima.

Jedan od mušakraca za stolom do nas pruţi ruku da ga zaustavi. hermano". Tada je povisio glas i govorio polako na engleskom. nastavi Torijos. šibica koja je upalila poţar globalnog carstva." Dva vojna policajca konačno su se dala u akciju. Te su ga tri zemlje fascinirale. Izbacivač je spustio vojnika na tlo i još mu jednom dobro stisnuo vrat. kojeg su optuţili za kolaboraciju s Hitlerom. a ostale ne smijete dotaći dok im ne platite. Bio je sportski odjeven. priču o briljantnom manevru Kermita Ruzvelta i činjenicu da je to bio početak nove ere u imperijalizmu. upita Torijos. prisilivši ga da savije glavu nazad i bolno zajauče." rekli su. Jednog jutra u vrijeme te posjete 1972." Visok. "Pošto je šah ponovo ustoličen". 43 . Kao većina svijeta. Šah je došao na vlast 1941. dovoljno glasno da ga svako u sobi čuje uprkos muzici. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil. brate. svijetloplava s njeţnim zelenim uzorkom. "Razumiješ li me?" Čulo se samo slabo mumljanje. Uvojak tamne kose padao je preko istaknuta čela. reče. mršav Panamac izaĎe iz sjene uz pozornicu." Gurnuo je vojnika prema dvojici policajaca. Enrike ima kontrolu. pošto su mu Britanci i Sovjeti zbacili oca. Razmišljao sam nad papirom sa statistikom kad je neki čovjek njeţno pokucao na okvir mojih otvorenih vrata. On se predstavio kao generalov vozač i rekao da je došao da me povede u jedan od generalovih bungalova. meĎutim. Ja sam ga pozvao da uĎe zadovoljan svakim izgovorom da skrenem svoju paţnju od brojki. dok ga je druga polila čašom vode po licu. "Sredićemo to. Enrike. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. Konobarica je pobjegla. "da ste dio zavjere koja će zbaciti vašeg vlastitog oca?" Panamski šef drţave dosta je znao o istoriji ove daleke zemlje. Razgovarali smo o tome kako su se 1951. "Odvedite ga odavde. Jedna ruka obuhvatila je čovjeku grlo. sjedio sam u kancelariji koju su mi dodijelili u Instituto de Recursos Hidraulicos z Electrificacion. "Dobro. "Tranquilo. Kretao se poput mačka i našao se povrh vojnika u tren oka. Činio se začuĎujuće opuštenim za čovjeka njegovih odgovornosti. Fidel je skočio na noge i uputio se k baru. Gvatemali i Iranu. On. u tipičnom panamskom stilu: kaki hlače i košulja kratkih rukava s kopčanjem sprijeda. Raspitao se o mojim nedavnim putovanjima po Indoneziji.one dijelove priče koje je sa mnom podijelila Klaudin. ali se činilo da ga posebno intrigira iranski vladar šah Mohamed Reza Pahlavi. promijenile stvari u vezi sa šahom i kako ga je njegov vlastiti premijer Mohamad Mosadegh prisilio da poĎe u egzil Sat kasnije sjedio sam za stolom nasuprot generalu Omaru Torijosu. On je podigao vojnika uz šank i rekao mu nešto što nisam čuo. Torijos je znao da je CIA bila ona koja je premijera proglasila komunistom i umiješala se da bi obnovila šahovu vlast." Poziv je bio potpuno neočekivan. Nekoliko Panamaca koji su se naslanjali na zidove formiralo je zaštitni polukrug oko visokog izbacivača. nije znao .ili barem nije spominjao . koji je bio firma panamske vlade za elektrifikaciju. Prišli su grupi Panamaca." Upitao sam ga kako toliko zna o Iranu. "on je lansirao niz revolucionarnih programa usmjerenih na razvoj industrijskog sektora i dovoĎenje Irana u modernu eru. "Konobarice su izvan vašeg djelokruga. "Moţete li zamisliti".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Vojni policajci ostali su kod vrata i mirno to promatrali. Bio je visok i zgodan. "Smiri se.

" Mahnuo je rukom prema vratima: "Zar mislite da će mi spasiti ţivot ako vaša zemlja odluči da me se riješi?" Pitao sam ga da li stvarno misli da postoji ta mogućnost. Ali i mi smo zadrţali dah. Nikaragvi. Kompanija "United Fruit" bila je ekvivalent u toj zemlji Panami s Panamskim kanalom ovdje. CIA i gvatemalske vojske pod pukovnikom diktatorom. Političko ubistvo neće biti dovoljno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "To je moja tema". "United Fruit" je lansirao veliku javnu kampanju u Sjedinjenim Drţavama usmjerenu na to da uvjeri američki narod i Kongres kako je Arbenz dio ruske zavjere i da je Gvatemala ruski satelit. odgovori on. SAVAK. Moţda bih mogao od njega štogod i naučiti. "Njegova tajna policija. Nisu sebi mogli priuštiti da Arbenz da dobre zamisli i nama ostalima. eliminisala je tajno glasanje i stavila u zatvor hiljade svojih kritičara. ukinula porez na kamate i dividende uplaćene stranim investitorima. To je puno vaţnije nego Arbenz ili 'United Fruit'. i ja ih imam nekoliko. nemilosrdnim desničarskim diktatorom. "nemam previsoko mišljenje o šahovoj politici . "Bilo je to političko ubistvo. Svako ko bi se usudio govoriti protiv Kastilja bio je proganjan." Ja sam istraţivao Gvatemalu i razumio sam Torijosov stav. nastavi Torijos. reče Torijos. Santa Domingu i ovdje u Panami. Znali smo da 'United Fruit' ne odobrava te mjere jer su bili jedan od najvećih i najokrutnijih vlasnika zemlje u Gvatemali. Ukoliko preţivi." Namršti se. poznata je po tome da su nemilosrdne ubice. Vojska se ovdje sastoji od mojih ljudi. U to vrijeme manje od tri odsto Gvatemalaca posjedovalo je 70 odsto zemlje. Utemeljena krajem osamdesetih godina 19. Američki piloti su bombardovali Gvatemalu. (XXVII) Najbolje za narod Podigao je obrve tako da sam se osjećao glupo što sam uopšte tako nešto i pitao. Kostarici. "Kako je vaš narod mogao povjerovati u to smeće što je CIA tvrdila? Ja neću otići tako lako.ali čini mi se da za svoju zemlju radi dobre stvari. vijeka ova je kompanija ubrzo postala jedna od najmoćnijih u Srednjoj Americi. 44 . "Mi imamo Kanal. To ne stvara puno prijatelja. Arbenz je obećao da će pomoći siromašnima da se iskopaju iz gladi i nakon svog izbora primijenio je program sveobuhvatne agrarne reforme." "I najbolje svjetske tjelohranitelje." Znao sam šta slijedi. CIA je 1954." Torijos mi uputi ciničan pogled. "Siromašna i srednja klasa u cijeloj Latinskoj Americi odobravala je Arbenzu". Istoričari su našli vezu izmeĎu nasilja i terorizma koji su mučili Gvatemalu kroz ostatak vijeka s ne tako tajnim savezom izmeĎu kompanije "United Fruit". On neće više dugo potrajati". Oni su posjedovali i velike plantaţe u Kolumbiji. Jamajci. pa je okrenuo očima. "Tjelohranitelji." Nasmješio se. U ranim pedesetim godinama kandidat reformi Dţejkob Arbenz izabran je za predsjednika Gvatemale. Kubi. Nova vlada sve je dugovala kompaniji "United Fruit". "Arbenz je ubijen".o njegovoj ţelji da zbaci s vlasti svog roĎenenog oca i postane marioneta CIA ." "Zar mislite da neće?" "Ima snaţne protivnike. "On je lično bio jedan od mojih heroja. napravio je pauzu. a demokratski izabrani Arbenz zbačen je s vlasti te zamijenjen pukovnikom Karlosom Kastiljom Armasom. Kako bi se oduţila. organizovala udar. u izborima koji su protutnjali hemisferom kao model demokratskog procesa. Vlada je promijenila proces agrarne reforme.

bez brana. Naravno. Ali to nije dosta. Ja sam jedan od onih koji podupiru ovaj sistem koji on tako prezire i siguran sam da je on to i znao." Naslonio se opušteno na svoju stolicu. sad je vrijeme da preĎemo na naš posao. svako u svojim mislima." On je zastao. kompanija Dţordţa Buša. 'Bechtelu'.vaš novac. čini se da se susreće s mamutskim zidom. "'Bechtelov' predsjednik je Dţordţ Čulc. pitao sam.i zloglasnu narav. Kaţu mi da 'Bechtelova' porodica vuče konce u Republikanskoj stranci. "'Bechtel' će biti izvan igre. "Šta mislite reći?" "Mi smo razmišljali o gradnji novoga kanala. Fordovih i Bušovih prijatelja." "Oni su najjači klijenti Kanala. "A sad sam na potezu prema starim prijateljima. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije. "Ţelimo učiniti ono što nam treba." Ovaj me razgovor potaknuo da se osjećam vrlo neugodno. Meni je potrebna vaša pomoć. da . kaţe Torijos "Tačno." To me pogodilo. Električna energija. Moţete li zamisliti kakav on ima uticaj ." Mi moramo posluţiti i kao primjer. "Bechtel" je najveća svjetska inţenjerska kompanija i čest saradnik na projektima MAIN-a. "Generale". Moj zadatak.ali energija koja dopire do najsiromašnijih meĎu našim siromasima i koja bi bila subvencionirana." To me uzbudilo." Prekrstio je noge. "Da. to jest sagraditi ekonomsku osnovu kakve nema nigdje na ovoj polulopti. uvjeriti ga da prihvati meĎunarodne kredite u zamjenu za angaţovanje projektanata i graĎevinara iz SAD. 'Bechtel' je pun Niksonovih." Nagnuo se naprijed i stišao glas. Torijos je progovorio prvi. Panama treba vašu pomoć. Isto vrijedi za promet i komunikacije. Niksonov ministar finansija. jednog na nivou mora. novac od Svjetske banke i Banke za 45 . "Moja pomoć? Kako vam ja mogu pomoći?" "Vratićemo Kanal. Moramo dokazati svijetu da je Panama razumna zemlja. Odlučio sam konfrontirati se s njim direktno." Bio sam zabezeknut.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moraće me ubiti CIA sama!" Sjedili smo nekoliko trenutaka u tišini. U slučaju stručnog projekta za Panamu pretpostavljao sam da su nam oni glavni konkurenti. On bi mogao primati veće brodove. "Mi moramo posluţiti i kao primjer. Japanci bi mogli imati interes da ga finansiraju. Moramo pokazati da se brinemo o svom narodu i moramo dokazati izvan svake sumnje da naša odlučnost za postizanje slobode ne dobija diktat od Rusije." "Najveći konstrukcijski posao u novijoj istoriji. našeg ambasadora u UN-u. "zašto ste me ovamo pozvali?" Pogledao je na sat i nasmiješio se. Kine ili Kube. Kine ili Kube. ako se pobrinu za novac oni će biti i konstruktori." "Ambiciozan čovjek. A posebno se sve to odnosi na poljoprivredu. "'Zapata Oil'. da nismo protiv SAD nego da smo za prava siromašnih. Kroz to razdoblje mi ćemo uzimati novac .

već se od mene očekivalo i da budem upućen u nove ekonomske trendove i teorije. najviše kao protivteţu snazi velikih rafinerija. ali što je s ljudima koji iza njih stoje? Če. Bez sumnje. Iran je takoĎe bio jedan od glavnih faktora. Taj čovjek u svakom slučaju kao i svi ima svoje mane. veće elektrane. Ona slika na komandnoj ploči taksija nije bila tipična politička prevara. A postavlja se još jedno pitanje: kako bih ja odgovorio da Torijosa gurnu u ulogu mučenika? Kad sam odlazio od njega.šire ulice.ili moţda baš zbog činjenice . a da ću se ja pobrinuti da Torijos dobije ono što je zatraţio i ponudio. poput svoga idola Arbenza. obojica smo razumjeli da će MAIN dobiti ugovor za stručni projekt. Rane sedamdesete bile su vrijeme glavnih pomaka u ekonomijama svih naroda. U šezdesetim godinama jedna je grupa zemalja formirala OPEC. nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideale!" Nije li baš Tom Paine napisao nešto slično? To me ipak potaklo da razmislim.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice meĎuamerički razvoj. a njegovu zemlju okovala u dugove 46 . znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . ovaj put je drukčije." Ponovo se nagnuo naprijed. Pogledao sam preko stolića za kafu tog čovjeka koji je bio svjestan da upravo zbog Kanala uţiva vrlo posebnu i jedinstvenu moć i da ga ta moć dovodi u specifično neizvjestan poloţaj. Morao je biti na oprezu. Kao glavni ekonomista ne samo da sam bio zaduţen za MAIN-ovo odjeljenje i odgovoran za studije koje smo provodili po cijeloj zemaljskoj kugli." (XXVIII) Lančana reakcija To što je on predloţio bilo je potpuno neočekivano. ali on nije gusar i nije nipošto neki Henrz Morgan ili Francis Drake. Aljende. Ako je on. "Omarov ideal je bio sloboda. To je sigurno bilo suprotno svemu što sam naučio u MAIN-u. Ona je postojala zato da bi Panama zauvijek imala obveze prema Sjedinjenim Drţavama i prema korporatokratiji. a vjerovatno i svoj ţivot prikrivenoj intervenciji Sjedinjenih Američkih Drţava u vrijeme borbi Mosadegha . nije jedan od onih razmetljivih avanturista koji se sluţe odobrenjima admiraliteta engleskih kraljeva kao pokrićem za legalizaciju gusarenja. Bio sam uvjeren kako on zna da je sistem utemeljen na pretpostavci da su svi ljudi na vlasti potkupljivi i da će njegova odluka da sve to ne iskoristi za svoju ličnu dobobit biti shvaćena kao prijetnja. Dajte mi što je najbolje za moj narod. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. Kako će sistem reagovati? Tačnije. Ta je igra postojala da bi njega učinila bogatašem. dublje luke.morao je to znati. kartel zemalja koje proizvode naftu.morao je to znati. Gledao me je u oči. kao neki novi oblik domina koji će izazvati lančanu reakciju i na kraju prevrnuti čitav sistem. Bez sumnje. svijet će pripaziti. pa me i šokiralo i uzbudilo. Znao sam i to da gledam u oči čovjeku koji se suprotstavlja svim opravdanjima koja sam sročio za svoje djelovanje. kako će na to odgovoriti Vlada Sjedinjenih Drţava? Istorija Latinske Amerike bila je prepuna mrtvih heroja. Već se ustoličio kao voĎa meĎu šefovima nerazvijenih zemalja. znao je da je igra s inostranom pomoći bila simulirana . MeĎutim.što je šah bio vrlo svjestan da se stvari mogu bilo kada preokrenuti protiv njega. Moţda ideali ne umiru. odlučan da zauzme svoj stav. a ja ću vam dati posla koliko god ţelite. a njegovu zemlju okovala u dugove. "Razumijem da vaša korporacija ţeli više posla i obično ga dobija naduvavanjem veličine projekata . Arbenz. Ona je bila u igri da bi Latinska Amerika došla na nedvojben put Manifesta sudbine i zauvijek bila podloţna Vašingtonu i Vol stritu. iako je šah dugovao svoj poloţaj.

koji svijetom putuje u prvoj klasi. ali nismo razumjeli ono što je otada postalo jasno." Fascinirala su me svjetska zbivanja. puna straha i sumnji što su započele poniţavajućim Vijetnamskim ratom i predsjednikom koji je morao dati ostavku. a jedan je bio pomoćnik kongresmena. To su bili neformalni sastanci. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje.moje osoblje sastojalo se od vrlo bistrih muškaraca i ţena.a da na taj način prihodi koje plaćaju zemljama koje za njih proizvode naftu . Bio je to ujedno i izvor unutrašnje arogancije. Drugi su bili na rukovodećim mjestima u Bostonu. poznate pod imenom "Sedam sestara". On je stupio na scenu u takvom razdoblju koje bi se. Mi smo svakako imali svoje teorije.ili bliţu 1973. saraĎuju kako bi cijenu nafte odrţale na niskom nivou . ipak. Bio je to sisteman šok za razvijenu svjetsku ekonomiju i imao je takve razmjere da ga je mali broj ljudi mogao shvatiti. Znali su takoĎe da najveće meĎunarodne kompanije. Gledajući sada znamo da stepeni ekonomskog razvoja nakon naftne krize iznose otprilike polovinu od onih koji su prevladavali u pedesetim i šezdesetim godinama i da su se odigrali usprkos mnogo jačem pritisku inflacije. ali i frustracije. kad je CIA skinula s vlasti demokratski izabranog predsjednika 47 . Mreţa fiksnih deviznih kurseva koja je prevladavala od kraja Drugog svjetskog rata odjednom je propala. uključivši i zemlje OPEC-a. barem prema uobičajenim standardima. naftnim embargom koji se manifestovao velikim redovima pred američkim benzinskim pumpama i koji je prijetio da će dovesti do ekonomske katastrofe slične onoj u doba Velike ekonomske depresije u SAD. Moji su prijatelji ponekad mahali svojim kvalifikacijama. Trebalo bi da navedem samo primjere Arbenza i Mosadegha . Bio sam siguran da niko od njih ne moţe znati da je korporatokratija ono što nikad neće dozvoliti "malim igračima" poput njih preuzimanje kontrole iz ruku njenih EHM-a "šakalima" što vrebaju iz pozadine. kako se manipuliše zemljama na svim kontinentima. uzimaju veći "dio kolača. mudre glave profesora s lokalnih fakulteta. Porast koji se dogodio bio je drugačiji po strukturi i nije stvarao ni blizu toliko radnih mjesta pa je nezaposlenost rasla. godinu. Niz usklaĎenih djelatnosti završio je 1973. nisam mogao s njima razgovarati o svojim privatnim sastancima s ljudima kao što je Torijos ili o faktima koje znam. Neki od tih ljudi su radili za mene . Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Sve je to postalo jasno u početku sedamdesetih kad je OPEC bacio na koljena industrijske gigante. No OPEC je stvoren da bi uzvratio udarac. Postala je to zbunjena nacija. Da bi se sve to nekako dovelo u ravnoteţu. Pretpostavljam da je to donekle umanjivalo moju vlastitu krivicu. U svoju korist mogao sam upotrijebiti korporatokratiju. ponekad bi nas bilo samo dvoje. morao sam se jako suzdrţavati. (XXIX) Agenti globalnog carstva U to doba često sam se sastajao s prijateljima pa bismo o tim stvarima razgovarali za ručkom ili uz pivo poslije radnog vremena. Niksonovi problemi nisu se ograničili na jugoistočnu Aziju i na aferu "Votergejt".postaju sredstvo postizanja vlastitih profita što padaju s neba. meĎunarodni monetarni sistem je dobio udarac. neka moja tajna strana uţivala je u promatranju kako se moje gospodare stavlja na pravo mjesto. u perspektivi gledajući unazad. uglavnom mladih ljudi. vezama i poznanstvima na Beacon Hilu ili u Vašingtonu. Niko od nas nije ni mogao biti svjestan potpunog uticaja embarga dok se on odigravao. Naftna kriza nije se mogla dogoditi u gore vrijeme za Sjedinjene Američke Drţave. profesorskim statusima i doktoratima . moglo smatrati pragom nove epohe u politici i privredi. zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. U tim danima izgledalo je da "mali igrači". većinom su mislili svojom glavom.a ja bih im predočio svoj poloţaj glavnog ekonomiste u jednoj od najvećih konzulatskih firmi. Vidio sam sjenu Tomasa Painea kako stoji po strani i veseli se OPECu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Šefovi drugih drţava bogatih naftom dijelili su istu svijest kao i paranoju koja ju je slijedila. Kad smo razgovarali o snazi onih malih ljudi. Skupovi su uvijek bili ţivahni i bučni. Ipak. dok je katkad učesnika moglo biti i više od deset.

Dogodilo se to administraciji predsjednika Kenedija i predsjednika Dţonsona i moţda najvaţnijeg pojedinačnog uticaja Roberta Meknamare. prvog predsjednika kompanije izabranog izvan porodice Ford. bili smo naročito fascinirani ulogom Meknamare. ne samo menadţera u Vladi. raspored sredstava i primijenio drugačije strategije u Vijetnamu. Meknamara je postao snaţan zagovornik kejnezijanskog pristupa Vlade. Vladine finansijske odluke i široku primjenu fiskalne politike. od menadţera za planiranje i finansijsku analizu u "Ford Motor Company" godine 1949. Svi smo znali o njegovom meteorskom rastu do slave. Dţordţ Šulc bio je ministar finansija i predsjednik Savjeta za ekonomsku politiku za vladavine Niksona. Ričard Helms bio je Dţonsonov direktor CIA. i 1930.naravno u odsutnosti.baš uz pomoć OPEC-a.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Salvadora Aljendea. dakle metode koje su propagirale regulisanje ekonomije. nego i rukovodioca u kompanijama. razmjerno. predsjednika Svjetske banke. Znao sam činjenice o kojima nisam smio podijeliti mišljenje Depresija je za posljedicu imala politiku New Deala. Ono je stvorilo temelj za novi filozofski pristup u pouci menadţmenta u vrhunskim obrazovnim ustanovama i konačno dovelo do stvaranja vrste CEO-a. analizirana i percipirana. mjesta koje je preuzeo čim je napustio Ministarstvo odbrane. Tako vidljiv prekid u podjeli snaga uţasnuo je mnoge od sugovornika. sluţeći se matematičkim modelima i statističkim pristupima kako bi odredio stupanju trupa. kompenzovati nezaposlenost i poticati druge oblike dobrotvornog djelovanja. 48 . Na primjer.ili što mi je bilo sumnjivo u to doba. Meknamara je bio čest gost naših diskusijskih skupova . bio je predsjednik Halliburtona i potpredsjednik SAD za Dţordţa V. a zatim je postao Niksonov ambasador u Iranu. u Vladinom kabinetu. To je desetljeće otvorilo vrata ekonomskoj doktrini J. Richard Chenez sluţio je kao ministar odbrane u doba H. bio je predsjednik Bechtela.M. Sada razumijem da je najveći i najpodliji prilog istorije Roberta Meknamare bio odvoĎenje Svjetske banke meĎu "agente globalnog carstva. Maknuli smo se od starih pretpostavki da trţište reguliše samo sebe i da bi intervencija drţave morala biti minimalna. Caspar Weinberger bio je potpredsjednik Bechtela i glavni savjetnik. u pomaku od neoklasične do kejnezijanske ekonomije. Osim toga. a posebno načinom na koji je bila proučavana. vjerovatno sam jedino ja bio najmanje iznenaĎen. V. Naši bi se razgovori često usredotočili na sličnosti izmeĎu početka 1970. Ova potonja predstavljala je najveću nizbrdicu u meĎunarodnoj ekonomiji. a zatim je postao drţavni sekretar u doba Regana. Većina se mojih prijatelja usmjerila na činjenicu da je on simbol onog što je popularno poznato pod nazivom "vojnoindustrijski kompleks. koji će uţurbano voditi firmu prema globalnoj imperiji. Buša. Ako sada razmišljam o tim razgovorima. Njegovo zauzimanje za "agresivno rukovodstvo" postalo je zaštitni znak. ali tek se kasnije potvrdilo . Kratko nakon toga Kenedi ga je imenovao ministrom odbrane. Keznesa i zamisli da bi Vlada trebalo da odigra vaţniju ulogu u upravljanju trţištem i organiziranju djelatnosti kao što je zdravstvo. a kasnije ministar obrane kabineta predsjednika Regana. Dok smo sjedili za stolom i razgovarali o svjetskim zbivanjima. a sada i u najsnaţnijoj banci svijeta. Njegova sposobnost da premosti praznine izmeĎu primarnih komponenata korporatokratije biće precizno usklaĎena uz pomoć njegovih nasljednika. do njenog predsjednika 1960. Zapravo sam shvatao da čvrsta ruka globalne imperije sve više jača. i depresija i Drugi svjetski rat doveli su do stvaranja novih organizacija kao što su Svjetska banka." Tako šta. usprkos OPEC-u . zbunjuje me osjećaj superiornosti koji sam često imao. Buša mlaĎeg. Šezdesete godine bile su pokusno desetljeće u tom razdoblju. nikad prije nije viĎeno." Drţao je vrhunski poloţaj u velikoj korporaciji. MeĎunarodni monetarni fond i Opšti sporazum o tarifama i trgovini (GATT). Meknamara je napravio i presedan.

torbu. Saudijska Arabija. oktobra 1973. Buš počeo kao utemeljivač "Zapata Petroleum Corporationa". Egipat i Sirija započeli su istodobne napade na Izarel. Pitao sam ga o tome. Odbio sam poziv. rekao je. javna smaknuća i kamenovanja uobičajena.39 dolara po barelu 1. a ipak je Vijetnam bio začuĎujući primjer kako jednostavno moţemo skliznuti nazad u blato. rekao je. da to promijeni. i to onog koji će imati najjači uticaj na svijet. a njegov me odgovor šokirao. EHM-i postiţemo puno svojih ciljeva na mjestima kao što su Indonezija i Ekvador. Vahabitizam prihvata ono što bismo mi smatrali ekstremnim puritanizmom. "Ni jedan Saudijac koji drţi do sebe nikad ne bi skupljao otpad". pa čak i novčanik na vidljivom mjestu u autu. Kazne za prekršioce bile su stroge. Bio je potreban vodeći član OPEC-a.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XXX) Afera pranja novca Čak je i predsjednik SAD Dţordţ H. koji je bio parkiran uz otvorenu trţnicu. U to vrijeme bio sam u grupi konsultanata koji su upravo počinjali osmišljavati rješenje naftne krize.i traţi najstroţe oblike tjelesnih kazni za one koji krše zakon. najveći meĎu ţidovskim praznicima. na Jom Kipur. zapanjuje me nevinost onoga doba. a to je učinilo ulice sigurnim od lopova . U mnogočemu još smo bili sputani starim pristupima stvaranja globalnog carstva. Istorija Saudijske Arabije puna je nasilja i vjerskog fanatizma. Vjerska politika osigurala je prihvatanje molitve pet puta dnevno. Kermit Ruzvelt pokazao nam je bolji put kad je zbacio iranskog demokratu i zamijenio ga despotskim kraljem. "Niko ovdje ne bi pomislio da ukrade". bio je ambasador SAD u UN-u za vrijeme Niksona. a u vrijeme predsjednika Forda bio je direktor CIA. oktobra Iran i pet drţava u Arapskom zalivu. posebno kad se pogleda uzorak razvoja te zemlje tokom tri prethodna vijeka. Gledajući unazad. "Mi to ostavljamo ţivotinjama. uključujući Saudijsku Arabiju." Koze! U glavnom gradu najvećeg naftnog kraljevstva. vijeku lokalni magnat Muhamed Ibn Saud udruţio je snage s fundamentalistima iz ultrakonzervativnog pokreta vahabita. na 8. U vrijeme moje prve posjete Rijadu bio sam zapanjen kad mi je vozač rekao da mogu ostaviti kameru. Od ţena se traţilo da se pokrivaju od glave do pete. Egipatski predsjednik Sadat pritiskao je Faisala. Saudijsko društvo odrţavalo je puritanski idealizam svojih utemeljivača te je strogo tumačenje vjerovanja Kurana bilo nametnuto. Mi.Meku i Medinu. Dana 6. ali ne i zaključan. i to tako da primijeni ono što je Sadat zvao "nafta kao oruţje. U 18." Dana 16. objavili su 70 odsto porasta cijene nafte. Objasnio mi je da predstavljaju glavni sistem uklanjanja otpada u gradu. Bila je to moćna unija i tokom idućih dvjesto godina porodica Saud i njeni saveznici vahabiti osvojili su veći dio Arapskog poluostrva. uključujući najsvetije gradove islama . glavnog grada svoje zemlje. da vrati milo za drago Sjedinjenim Drţavama zbog savezništva s Izraelom.32 dolara 1. januara 1970. MeĎu tim slikama bila je slika stada koza koje su kopale meĎu hrpama otpadaka ispred Vladine zgrade. One su mi koze pomogle da shvatim kako bi se to rješenje moglo naći.četvrtog i najdestruktivnijeg meĎu arapsko-izraelskim ratovima. kralja Saudijske Arabije. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili 49 . Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. Činilo se nevjerovatnim. Godine 1974. diplomata iz Saudijske Arabije pokazao mi je slike Rijada.V. Saudijsko gledanje na religiju kao vaţan element politike i privrede pridonijelo je naftnom embargu koji je potresao zapadni svijet. januara 1974." Kasnije tog dana pitao me da li bih ţelio da posjetim takozvani Chop Chop trg i posmatram smaknuće. "Lopovima sijeku ruke. To je bio početak Oktobarskog rata .

Kupovali su prekrasne automobile i opremali svoje kuće u zapadnjačkom stilu.39 dolara po barelu 1. Embargo je podigao status Saudijske Arabije kao igrača u svjetskoj politici i natjerao Vašington da prizna stratešku vaţnost saudijske kraljevine za američku ekonomiju. Nekoliko zemalja na sastanku najavilo je da će primijeniti smanjenja čak od 10 umjesto pet odsto. ali ni pribliţno slične onoj iz 1929. na 8.povezali su se kao nikad. ali mu je učinak bio velik. Uvjerio je ljude u Vol stritu i Vašingtonu da takav embargo ne bi nikad više mogli podnijeti. Kako nije bila riječ o američkom finansiranju. vijeku. Dragi arapski ministri nisu se ţeljeli sloţiti s tako radikalnim planom. Bogati Saudijci putovali su cijelim svijetom. koji bi počeo s pet odsto smanjenom proizvodnjom. Nadalje. oktobra odlučili krenuti s ponešto ograničenim embargom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Susrevši se u Kuvajtu. budući da je embargo završio. a nakon 1973. Vašington je počeo pregovore sa Saudijcima nudeći im tehničku podršku. Političari i buduće vlade nikad neće zaboraviti lekciju koju su naučili početkom i sredinom sedamdesetih godina. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja. Naftni embargo završio je 18. Gotovo odmah.a taj je materijalizam predstavljao rješenje strahova o naftnoj krizi u budućnosti. tri njena stuba . ta je organizacija utjelovila inovativnu koncepciju. Poznata kao JECOR. ali su 17.32 dolara 1. a tada nametnuo dodatnih pet odsto redukcije svaki mjesec. (XXXI) Dvosjekli mač Zaštita naših zaliha nafte uvijek je bila primarna stvar. Sve to mogu učiniti u zamjenu za naftne dolare. Za Saudijsku Arabiju dodatni prihod od nafte koji se pojavio od umjetnog podizanja cijena bio je dvosjekli mač. Napunio je drţavnu riznicu milijardama dolara. meĎunarodne banke i vlada SAD . Iako je menadţment uopšteno kao i fiskalna odgovornost bio povjeren američkoj vladi i budţetu. januara 1974. a to je bila Zajednička ekonomska komisija Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije. Kongres u toj situaciji 50 . Embargo je donio vaţne izmjene stava u politici. dok ne budu postignuti njihovi politički ciljevi. da nametnu potpuni naftni embargo Sjedinjenim Drţavama i svim ostalim zemljama koje prijateljuju s Izraelom te da povuku arapska sredstva iz svih američkih banaka. Kratko je trajao. meĎutim. Predsjednik Nikson 19. ohrabrio je voĎe SAD u korporatokratiji da očajnički tragaju za metodama kako bi kanalizirali naftne dolare nazad u Ameriku te da razmišljaju o činjenici da saudijskoj vladi nedostaje administrativni i institucijski okvir za upravljanje svojim bogatstvom na pravi način. ali zapravo bez ikakvog uvida američkog kongresa. Pozvao je druge delegate da nacionalizuju američke poslovne firme u arapskom svijetu. a još vaţnije za obećanje da nikada više neće doći do naftnog embarga. Sloţili su se da Sjedinjene Drţave treba kazniti zbog njihove proizraelske politike i da zato treba sprovesti najoštriji embargo. Idući dan Saudijska Arabija i drugi arapski proizvoĎači nafte nametnuli su totalni embargo na isporuku Sjedinjenim Drţavama.2 milijarde dolara za pomoć Izraelu.velike kompanije. Prodajna cijena saudijske nafte skočila je s 1. Na dugi rok. arapski ministri za naftu razmišljali su o daljim opcijama. Ta će veza potrajati. postala je opsesija. oktobra traţio je od Kongresa 2. Ona će na kraju potrošiti milijarde dolara u razdoblju duţem od 25 godina. januara 1970. ta je komisija bila krajnje nezavisna. PohaĎali su škole i univerzitete u Evropi i Sjedinjenim Drţavama. što je bilo suprotno tradicionalnim programima inostrane pomoći: oslanjala se na saudijski novac da bi unajmila američke firme u izgradnji Saudijske Arabije. Irački predstavnik govorio je odlučno u korist definisanja cilja. odnosno SAD. marta 1974. Pregovori su završili stvaranjem najnevjerovatnije organizacije. vojnu opremu i naobrazbu kao i mogućnost da narod pribliţe 20. Istakao je da su računi u arapskim bankama znatni i da bi ta akcija mogla dovesti do panike. trauma tih nekoliko mjeseci posluţila je kako bi ojačala korporatokratija. a ono raste poput gljive. Konzervativna vjerska uvjerenja zamijenjena su novim oblikom materijalizma .

Gotovo su me zatvorili u malu konferencijsku dvoranu nekoliko spratova iznad onog na kojem je moje odjeljenje imalo kancelarije.treba naprotiv naći načina da se obezbijedi kako će velik dio naftnih dolara na neki način biti vraćen u SAD. jedino ulogu riznice. Ono što znam je da je taj aranţman uspostavio nova mjerila za EHM-e i da je uveo nove alternative meĎu tradicionalne pristupne razvoju interesa "imperije. a Saudijci bi postali vrlo ponosni na tu vrhunsku tehnologiju. S mog stanovništa nadmoćnosti to se činilo kao nedopuštena operacija. Znao sam i da ekonomije zemalja OPEC-a naglašavaju potrebu da zemlje bogate naftom dobiju od svoje nafte više proizvoda kojima je vrijednost povećana. U tom procesu Saudijska Arabija biće uvučena u sve to. Takva realizacija "u paru otvorila je vrata strategiji za koju sam bio siguran da će postati situacija win-win za sve. novac će biti predodreĎen za kreiranje industrijskog sektora 51 . Počeo sam razmišljati o kozama kao o jednoj strani jednačine koja bi mogla da bude primijenjena na većinu ekonomskih sektora Kraljevine. shvatio sam da su koze koje pasu u Rijadu dale simbolično rješenje. kasnije sam shvatio da smo bili samo jedan od nekoliko konsultanata čija je ekspertiza traţena. Pozvan sam i rečeno mi je da će moj zadatak biti procjenjivanje i da sve što saznam treba shvatiti kao strogo povjerljivo." Znam takoĎe da je većina scenarija razvijena na temelju mojih studija napokon i primijenjena.i krajnje unosnih ugovora u Saudijskoj Arabiji i da sam te godine primio visoki bonus. (XXXII) Formula za uspjeh Naftni prihodi mogli su se iskoristiti da se angaţuju američke kompanije koje bi najmodernijom tehnologijom skupljanja otpada zamijenile koze. Ministarstva finansija SAD i u očima mojih šefova u MAIN-u. ali je ujedno moţda i vrlo unosan za MAIN. Činjenica je i to da je MAIN nagraĎen jednim od prvih velikih . U to vrijeme uvjerili su me da je MAIN vodeći konzultant u ovom poslu. meĎutim. Kad sam već započeo. a koji je postavio presedan. Naravno da sam shvatio da ovdje prvenstveni cilj nije uobičajen . Ukratko. Ugovor ima potencijal da duboko ukopa SAD u Kraljevinu i utvrdi pojam meĎusobne zavisnosti". Kako se sve zbivalo u najvećoj tajnosti. Koze su svakako bile samo polazna tačka. učesnike svjetskog dţet-seta.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice nije imao nikakvog autoriteta.opteretiti zemlju dugovima koje nikad neće moći vratiti . one su bile bolna tačka za Saudijce. ali pod uslovima koji će uključivati američke projektne i graĎevinske kompanije. više će zavisiti od naše ekonomije pa se moţe pretpostaviti da će ujedno postajati zapadnjačka i zbog toga simpatizirati naš sistem i integrisati se s njim. Budući da su detaljno proučili JECOR. Radije nego da jednostavno izvoze sirovu naftu. njena privreda sve više isprepletena s našom. posluţio je i za to da potkopa neke od strogih religijskih vahabitskih vjerovanja Moj je posao bio izrada prognoza o tome šta bi se moglo dogoditi u Saudijskoj Arabiji ako se uloţe velike svote novca u njenu infrastrukturu te skiciranje scenarija za trošenje tog novca. nisam bio upućen u razgovore budţeta sa drugim konsultantima i zato ne mogu biti siguran u to koliko je bila vaţna moja uloga u tom sporazumu. Prema toj formuli. Ministarstvo finansija dovelo je MAIN u taj posao u ranoj fazi kao savjetodavnu firmu. ekonomisti su poticali te zemlje da razviju vlastitu industriju i da koriste naftu kako bi napravili produkte bazirane na naftnoj tehnologiji. Upozorili su me da je moj posao pitanje nacionalne bezbjednosti. a koje bi onda svijetu mogle prodavati po znatno višoj cijeni nego sirovu naftu. Dejvid Holden i Ričard Dţons zaključuju: "Ovo je najdalekoseţniji ugovor svoje vrste koji su uopšte ikad sklopile SAD s nekom od zemalja u razvoju. formula za uspjeh u očima kraljevske porodice. Te su koze vapile za tim da budu zamijenjene nečim što bi bolje odgovaralo kraljevstvu iz pustinje koje je teţilo integraciji u moderni svijet. traţili su da primijenim koliko god kreativnosti je moguće kako bih opravdao ulaganje stotina miliona dolara u privredu Saudijske Arabije. Rečeno mi je da to učinim sam i da se ne pouzdajem u svoje osoblje. Dodatni prihod od umjetnog podizanja cijena napunio je saudijsku drţavnu riznicu milijardama dolara.

Nije niko ni očekivao takav tip kvantitativne analize. Saudijska Arabija bila je ostvarenje sna svakog projektanta.u najvećem broju slučajeva za zemlje izvan kruga OPEC-a. kad bi istorijski podaci i postojali. takoĎe. komunikacija i prometa krajnji bi rezultat u stvari bio stvaranje modernih gradova tamo gdje je nekoć bila pustinja. jedne milje autoputa ili odgovarajuće količine vode. Saudijci mogu upravljati drugima. I ovdje bi postojala šansa da se istraţe nove tehnologije. postrojenja za desalinizaciju. Pakistana ili Jemena. Nisu postojali nikakvi pouzdani podaci o Saudijskoj Arabiji u Javnoj biblioteci u Bostonu ili bilo gdje drugdje. radna snaga bi trebalo da dolazi sa Srednjeg istoka ili iz islamskih zemalja. stambenog prostora. veličina zadatka . I opet. ali i ostvarenje sna svakome ko ima bilo kakve veze s projektovanjem i graĎevinskom industrijom. koji putuju po cijeloj kugli zemaljskoj. Raspolagao sam brojevima isisanima iz prsta koje sam mogao koristiti da procijenim stvari. mikrotalasni sistemi. drugo. pozivati da im pomognemo da osmisle slične projekte u njihovim zemljama . zatim. Svi smo uveliko očekivali da će se taj plan razviti u model. naftovoda.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usmjerenog na pretvaranje sirove nafte u gotove proizvode za izvoz. bilo kao radnici u industriji ili graĎevinski radnici na bilo kojem projektu. bilo ih je premalo. kompleksi zdravstvene zaštite i kompjuterski sistemi. Palestine. Moj posao bio je jednostavno da opišem niz planova (tačnije rečeno "vizija") onoga što bi moglo biti moguće i da tako doĎem do brzih procjena troškova koji su s njima povezani.znači da. Veliki petrohemijski kompleksi podići će se u pustinji. To je predstavljalo privrednu mogućnost kakva se ne moţe uporediti u istoriji: svaka nerazvijena zemlja s neograničenim finansijskim izvorima i ţeljom da to ostvari mogla bi ući u moderno doba u velikom stilu i vrlo brzo. kao primjerice. Moram priznati da sam neizmjerno uţivao u tom poslu. barem ne u ovoj fazi. a riječi mog vozača često su mi odzvanjale u ušima: "Nijedan Saudijac koji drţi do sebe nikad neće sakupljati smeće. pribliţnu cijenu proizvodnje megavata energije. Zato će biti nuţno uvesti radnu snagu iz drugih zemalja . dok sam radio na tim zamislima. Ako je moguće. bolnice. Nije mi dugo trebalo da shvatim kako su te dvije stvari bliske. Na taj će način globalna imperija opet dobiti odličan servis. široku lepezu usluţnih djelatnosti kao i infrastrukture nuţne za glatko okretanje svih zubaca na zupčaniku društva. mreţe komunikacija i saobraćajnih sistema. snage hiljada megavata te linija za prenos i distribuciju energije. Saudijci. oni bi bili potpuno irelevantni. postrojenja za preradu otpadnih voda te mreţe električne energije." Taj sam refren čuo mnogo puta u različitim kontekstima. širiće nam hvalospjeve. Prirodno je da će takav projekt. Morali bi da budu izgraĎeni mamutski stambeni komplekse za radnike. hrane i javnih sluţbi po svakom pojedinom radniku. ali nemaju ni ţelju ni motivaciju da postanu tvornički ili graĎevinski radnici. primjerice.onih u kojima je rad jeftin i gdje ljudi traţe posao. zahtijevati izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije. sjetio sam se onih koza.totalna i trenutna transformacija cijelog jednog naroda u mjeri koja prije nije viĎena . kraljevska kuća Saud obavezala se da će svojim graĎanima obezbijediti nivo obrazovanja i stil ţivota koji se nije podudarao sa stilom ţivota fizičkih radnika. oni će pozivati šefove brojnih drţava u Saudijsku Arabiju da bi vidjeli njihova čudotvorna postignuća. te pokazati kako stvari treba organizovati u preostalom dijelu svijeta. Nije se očekivalo da uljepšam te procjene ili da donesem konačne zaključke. sve što je nuţno za vatrogasnu i policijsku sluţbu. Bilo je očito da Saudijci nisu imali nikakve namjere da prisile svoje ljude da obavljaju proste fizičke poslove. koji bi opravdali primjenu ekonometrijskih modela u tom kontekstu. Svjetska banka i druge metode zaduţivanja organizovaće im finansiranje. Uvijek sam imao na umu istinske ciljeve: maksimalne isplate američkim kompanijama i postizanje da Saudijska Arabija postane sve više ovisna o Sjedinjenim Drţavama. Ti će nas lideri. Takvi izgledi stvarali su još bolju novu strategiju za razvojne mogućnosti. zatim trgovački centri. ureĎene morske luke. Ja sam jednostavno dopustio svojoj mašti da radi i pisao izvještaje koji su imala viziju sjajne budućnosti Kraljevine. a oko njih ogromne industrijske zone. Kao prvo. autoputeva. koji podrazumijevaju i nove aerodrome. Zapravo. Egipta. gotovo svi novi projekti zahtijevaće stalno usavršavanje i servisiranje. a bili su tehnički toliko 52 . kanalizacije.

Privatne kompanije specijalizovane za te djelatnosti. svi smo pretpostavljali da ima dovoljno posla kako bismo vjerovali da će podijeljene nagrade reflektovati nivo pristanka Blagajne na posao koji smo obavili te da će oni konsultanti. bio je tu i drugi preokret koji će Saudijsku Arabiju učiniti ovisnom o nama. konzervativni muslimani biće bijesni. Ja sam na tim sastancima postavljao vrlo malo pitanja. Zapravo. Bilo je to u toku tih sastanaka kad sam počeo shvaćati da je nekoliko naših konkurenata uključeno u slične zadatke te da na kraju svi očekujemo da ćemo biti nagraĎeni lukrativnim ugovorima kao ishodom naših napora. odgovarao na njihove komentare i sloţio bih se da pokušam učiniti što god oni od mene budu traţili. počeo sam sastavljati dva popisa za svaki od projekata koji sam zamislio: jedan za tipove ugovora o nacrtima i izgradnji koje mi očekujemo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice usavršeni da su garantovali kompanijama koje su ih zacrtale da ih one same moraju odrţavati i modernizovati. koji doĎu s prijedlozima što će konačno biti usvojeni. "Halliburton"." Povremeno sam se sastajao s nekolicinom ostalih članova našeg tima potpredsjednicima MAIN-a i sa svojim pretpostavljenima.i to tihim tonovima. spominjući Kraljevinu kao "kravu koju moţemo musti sve dok ne doĎe dan našeg penzionisanja. ali je istodobno bila i igra riječima jer se centralna banka u Kraljevini zvala SAMA (Saudi Arabian Monetary Agency). "Stone & Webster" i mnogi drugi inţenjeri i ugovorne stranke iz SAD lijepo će zaraĎivati tokom decenija koja dolaze. Njihova prisutnost zahtijevaće novu fazu projektnih i graĎevinskih planova zajedno sa aerodromima. preuzevši kratkoročni rizik da bih se ubacio u ring. Ekonomski razvoj ovog naroda vjerovatno će potaknuti i rast druge industrije: zaštite Arapskog poluostrva. a drugi za ugovore o dugoročnom servisiranju i upravljanju. U ovom slučaju početna investicija je svakako prelazila normu. Osim čisto ekonomskog. "Bechtel". bazama za projektile. Na potpredsjednika i predstavnika Blagajne poseban utisak su ostavile moje ideje o dugoročnom servisiranju i ugovorima o menadţmentu. bazama za vojno osoblje kao i svu infrastrukturu koja prati takve projekte. Ponekad bi nam se pridruţio i predstavnik Drţavne blagajne. To je toboţe značilo "tema pranja novca" u Saudijskoj Arabiji. "Brown & Root". kako sam napredovao u tom poslu. Uglavnom sam jednostavno opisivao svoj rad.i ponovo pristanak na dugoročno servisiranje i upravljanje. čini se. Takav je pristup bio tipičan za istraţivanje i pripremnu fazu prijedloga razvoja većine projekata. Izvještaje u zapečaćenim kovertama slao sam internom kancelarijskom poštom na adresu "menadţera projekta Ministarstva finansija. Uprkos saznanju da i naši konkurenti takoĎe daju svoj udio. uopšte. dobiti i najbolji izbor ugovora. Izrael i druge susjedne zemlje osjetiće prijetnju. Modernizacija ove naftom bogate kraljevine izazvaće suprotna reagovanja. To je navelo jednog od potpredsjednika da stvori frazu koju smo kasnije često koristili." Meni su ove slike uvijek vraćale u misli slike koza. Kako za taj projekat nismo imali sluţbenog naziva jer je bio još u fazi istraţivanja i razvoja i nije postao dijelom JECOR-a. više nego kaubojskih krava. mi smo ga spominjali jednostavno kao SAMA . Shvatio 53 . bili su uvjereni i u isplativost. Pretpostavljao sam da će MAIN i druge firme platiti račun za ovaj preliminarni posao. administrativni obračun. kao i vojska i odbrambena industrija SAD mogu računati na velikodušne ugovore . Tu je pretpostavku pojačala činjenica da je brojka koju sam upisivao u svoj dnevni lični iskaz o utrošenom vremenu rada postala najviši. ali oni potpredsjednici. MAIN. (XXXIII) Ključni igrač u projektu Na primjer. ali na sasvim jedan drugi način.

tj. (XXXIV) Povjerljiva misija Bila je to nagodba kakvu dinastija Saud nije mogla odbiti ako se uzme u obzir geografski poloţaj. nego nekoliko dana intenzivno . Iran i Irak odmah su došli na dnevni red kao dva dodatna primjera takvih zemalja. Potpredsjednik i predstavnici Blagajne postajali su otvoreniji . Tokom naših sastanaka mi smo takoĎe otvoreno razgovarali o vjerovatnosti da SAMA i kompletna operacija JECOR postave nove presedane. a pojavile su se i glasine. ideju da Saudijska Arabija postane moderna industrijska sila. ponekad mi je teško razumjeti kako je Saudijska Arabija uopšte mogla prihvatiti takav uslov.odvojen u svojoj privatnoj sobi za sastanke ili svom stanu koji je gledao na Boston Common. to će garantovati i njegovo ubrzanje ukoliko mi budemo uspješni. U zamjenu za ovakvu garanciju Vašington će kraljevskoj kući Saud ponuditi neobično dobru pogodbu: obećanje da će SAD dati kompletno i bez rezervi svu političku . Uslov je bio da Saudijska Arabija upotrijebi svoje dolare od nafte i kupi sigurnost od Vlade SAD.završiti ponudom mnogih neočekivanih darova za poslove projektovanja i graĎevinarstva i da će pomoći daljem stvaranju puta globalnom carstvu. uzevši u obzir ljudsku prirodu. Moje je osoblje imalo neke druge zadatke i uveliko se brinulo samo o sebi iako sam ih ja redovno provjeravao. koje iznose milijarde dolara. Jednostavno saznanje da to moţe učiniti na drugi rok obeshrabriće druge zemlje tako da i ne pomisle na embargo. onaj koji je ujedno redefinisao ulogu EHM-a u svijetu i mogao je posluţiti kao model koji ćemo kasnije pokušati primijeniti u drugim zemljama. Drugim riječima. Moja je zvijezda u MAIN-u već imala visok sjaj. Ako druge zemlje kao Iran.iako nikad duţe odjednom. U retrospektivi.i vojnu podršku. Irak. S vremenom je tajnost našeg posla bivala sve manja. da se omogući Saudijskoj Arabiji izlaz iz srednjovjekovnog društva u moderani. Siriji i Izraelu. većina ostalog arapskog svijeta. Radio sam na toj vizionarskoj fazi tokom osam mjeseci . Saudijska Arabija će uskočiti i svojim velikim zalihama popuniti tu prazninu. kamate na naftni prihod kraljevine. Budući da sam ključni igrač u projektu SAMA. nedostatak vojne snage i uopšte njihova ranjivost prema susjedima: Iranu. mi smo osjećali da će lideri tih zemalja vjerovatno biti motivisani da se počnu povoditi za Saudijskom Arabijom. . s druge strane. kamata zaraĎena tom sigurnošću biće potrošena pod vodstvom Ministarstva finansija SAD. Indonezija ili Venecuela zaprijete embargom. Činilo se da nema sumnje kako će naftni embargo iz 1973. To je predstavljalo inovativan pristup prema stvaranju unosnog posla u zemljama koje nisu trebale natovariti dugove putem meĎunarodnih banaka.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam to kao lični izazov da stvorim scenarije koji bi potrajali sve do faze projektuj-i-izgradi. Iraku. Tim razvojnim planom Vašington je ţelio da Saudijci garantuju odrţavanje opskrbe naftom i njenu cijenu na nivou koji bi se mogao da se kreće tako da bude prihvatljiv SAD i našim saveznicima. biće uplaćene američkim kompanijama koje će ostvariti tu moju viziju (a vjerovatno i nekog drugog od mojih konkurenata). da bi joj tako bio zajamčen kontinuitet vladanja zemljom. a na 54 .a ako bude potrebno . Naravno.djelimično i zbog toga jer su i sami postali zainteresovana stranka koja ima više informacija i detalja o ingenioznoj šemi koja se pojavila.koji se na početku pokazao tako kobnim . Svi su postali svjesni da se dogaĎa nešto veliko u odnosu na Saudijsku Arabiju. Štaviše. prije svega u Iraku. industrijalizovani svijet. Svakako. UzbuĎenje je postalo veće. Naše vlastito ministarstvo finansija angaţovaće nas. zbog toga je Vašington iskoristio svoje prednosti da predloţi dodatni uslov. OPEC i druge islamske zemlje bile su zgranute kad su otkrile okolnosti pogodbe i način na koji je kraljevska kuća kapitulirala pred zahtjevima Vašingtona.

mi smo tvrdili da ţelimo pomoći Saudijcima da se osavremene. ali vjerujem da je to bio Henri Kisindţer. pod tim okolnostima i zbog političkih i vojnih pritisaka Vašingtona.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice račun Saudijske Arabije. Da bismo pokrenuli proces neko iz najviših redova Vlade poslan je u Saudijsku Arabiju . Iz našeg ugla gledanja izgledi za velike profite činili su se bezgraničnim. To je bila nagodba meĎu prijateljima s mogućnošću da se postavi čudan presedan. naučnik na Institutu za Srednji istok. Tomas V. Evropski srednjovjekovni katolici tvrdili su kako je njihov cilj spasiti muslimane od čistilišta.. vrlo je rječito sumirao istaknute tačke te nagodbe: Saudijci koji se valjaju u novcu donijeće trezoru stotine miliona dolara koji će se drţati tamo dok ne bude potrebno platiti prodavače i zaposlenike. Zatim će izraditi plan koji će njima biti previše privlačan da bi ga odbili. Uopšte ne sumnjam da im je ostao utisak da mogu ili prihvatiti našu ponudu i dobiti jamstvo da ćemo ih štititi i podupirati na vlasti. odnosno prenijeće Arapima da imaju malo alternativa.. Lipman. ili. Ipak. iako nikad nisam bio siguran da je stvarno prestolonasljednik. pokazao se kao dobar vahabit te je ustrajao na tome da ne ţeli vidjeti svoju zemlju kako slijedi stope zapadnjačke komercijalizacije. On takoĎe osigurava da menadţeri komisije mogu pokrenuti projekt za koji god se oni i Saudijci dogovore. koje ne vole otvarati svoje knjige ni dijeliti tajne s bilo kim. Po mom mišljenju razlika izmeĎu nas i krstaša bila je samo u stepenovanju. A dogodiće se to u kraljevini koja je utemeljena na konzervativnim načelima vahabizma i rukovodila se njihovom religijom tokom nekoliko vijekova. TakoĎe je tvrdio da razumije upornost naših ponuda. ali se ipak dobijao utisak da je u kući Saud postojala potreba za konsenzusom. da izradimo infrastrukturne projekte pa čak i cijele gradove po čitavom Arapskom poluostrvu. Postavljanje parametara za taj istorijski poduhvat traţilo je manje nego što bi se moglo uopšte i pretpostaviti. 55 . Saudijska Arabija nije bila demokratska zemlja. Godine 1975. Postojala je samo jedna sitna prepreka. Nakon toga ipak smo morali smisliti način na koji ćemo to izvesti. posebno one u privatnom vlasništvu kao "Bechtel" i MAIN. Kad se izaslanik vratio u Vašington donio je poruku da će Saudijska Arabija rado pristati. Ma ko da je bio taj izaslanik njegov se prvi posao sastojao u tome da podsjeti kraljevsku porodicu na ono što se dogodilo u susjednom Iranu kad je Mosadegh pokušao poništiti interese Britanije za naftu.proces koji su korporacije mrzile. Princ V. Moj zadatak je bio da ga uvjerim kako će problem pranja novca u Saudijskoj Arabiji biti na dobrobit njegovoj zemlji ali i njemu lično. Nikad nisam bio sasvim siguran. dodijeljen sam jednom od tih "ključnih igrača. što se nas tiče bio je u pravu. To se činilo kao nepremostiv vjerski skok s njihove strane.vrlo povjerljiva misija. Rekao je da mi imamo iste ciljeve kao krstaši prije hiljadu godina: pokrštavanje arapskog svijeta. Iako su Saudijci rezervisali pravo da sami sebi daju prijedloge u vezi s opštom prirodom tih projekata. A da bi nagodba bila još bolja. Zapravo. Informisali su nas da je to porodično pitanje.mogu ići putem Mosadegha. nikome nije bio potreban pristanak Kongresa . ako odbiju . a da se ne moraju opravdavati u Kongresu. a nekadašnji novinar. Nije to bilo tako jednostavno kao što je na prvi pogled izgledalo." Uvijek sam mislio o njemu kao da je princ Vilijam. najvjerovatnije dinastija Saud nije ni imala alternative. stvarna je situacija bila takva da će elitna grupa stranaca (u očima muslimana većinom nevjernika) odlučivati o budućem izgledu i privrednom dotjerivanju poluostrva. Taj sistem obezbjeĎuje da saudijski novac bude recikliran nazad u američku ekonomiju. Moraćemo dobiti povjerenje ključnih igrača u saudijskoj vladi.

Deset godina prije ona je još bila hipi djevojka koja se privikla na promiskuitetni seks i smatrala je privlačnom kao ideju o tajnom izvoru prihoda. bilo je to vrijeme kad su ljudi pisali potvrde računa. MeĎutim. Pristala je da kraljević V.slabost prema lijepim plavušama. Čini se skoro smiješnim spominjati ono što je postalo danas nepravedan stereotip. koji je puno putovao i poslovno i privatno. da su krstaši isto kao i korporatokracija prije svega teţili proširiti svoje carstvo. Moji su se sastanci s kraljevićem V. njih oboje su meĎusobno zadovoljili svoje kriterije. pilot "United Airlinesa". Očito je bilo i to da nikakva kolekcija praznih restoranskih računa ne bi mogla pokriti takav izdatak. Na sreću." Poznavao sam situaciju vrlo dobro pa sam znao čak i ljude koji su mogli sklopiti takve ugovore. Sali je zauzela kavaljerski stav prema aktivnostima svoga muţa. Sali je bila prekrasna blondina plavih očiju koja je ţivjela u Bostonu. odlazile bi kući punih bankovnih računa. nije se ni trudio sakriti svoju nevjeru. vjerujem. Kako je vrijeme prolazio kraljević V.. MAIN je strogo zabranjivao svojim partnerima da rade bilo šta nedozvoljeno. Kraljević V. Budući da nijedan član kraljevske porodice ne zna baratati čekovnom knjiţicom. Robert Baer. dao mi je do znanja da kad god doĎe u Boston očekuje da se razonodi s nekom ţenom koja mu se svidi i da od nje očekuje da bude više od obične pratnje. Ipak je ovo odigralo svoju ulogu u stvaranju tog istorijskog dogovora. Bio sam siguran da Sali nije bila spremna otići iz Bostona i preseliti se u neki dvorac u pustinji Srednjeg istoka. Ljubavna veza kraljevića V. stvorila je za mene poseban niz problema.svodništvo je ilegalna djelatnost u Masačusetsu. otmjenu bostonsku kuću i sve beneficije u kojima su tih dana uţivale supruge pilota. Ali potpuno sigurno on nije ţelio profesionalnu prostitutku koja dolazi na telefonski poziv. što mi je olakšalo da udovoljavam njegovim ţeljama. Konačno. S pravnog pogleda ja sam se bavio svodništvom . a morao bih spomenuti i da je kraljević V. Od mene je samo traţio da to organizujem. Bilo mi je veliko olakšanje kad mi je povjerio da Sali u Saudijskoj Arabiji ne mora biti potpuno jednaka osoba kao ona koja mu je pravila društvo u Sjedinjenim Drţavama. ili barem jedini koji je dopustio da ja to saznam. s njom pokuša. ţelio je da organizujem Sali kako bi došla i boravila u njegovoj kući za odmor u Arabiji. uticajni Libanci počeli su krijumčariti prostitutke za prinčeve u Kraljevinu. za mene su postojale dvije glavne prepreke: Sali i plaćanje.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Istina je. imao je jednu slabost . To tada nije bio neki još nečuven zahtjev: postojala je ţiva trgovina mladim ţenama izmeĎu nekih evropskih zemalja i Srednjeg istoka. Cijenila je njegova visoka primanja.. pod jednim uslovom: insistirala je da će budućnost njihove veze zavisiti samo od njegovog ponašanja i stava prema njoj. Srećom po mene. a ne kao sada računari. a i uspio nagovoriti konobare u najmondenijim restoranima u Bostonu da mi daju prazne račune. 56 . Tim bi se ţenama davali ugovori na odreĎeno vrijeme. odrţavali tajno. Davao sam velike napojnice. pobrinuo se za ovo potonje uvjerivši me da je spreman sam snositi trošak svoje nove ljubavnice. sluţbenik u direkciji CIA i specijalista za Srednji istok. tako je glavni problem bio kako Sali isplatiti njene usluge. koja je bila samo jedno malo poglavlje afere pranja novca Saudijske Arabije. (XXV) Svodništvom do cilja Ako ostavimo po strani vjerske principe. Njen suprug. neku koju bi on ili drugi član porodice mogao sresti slučajno na ulici ili na nekom primanju. Libanci su postali basnoslovno bogati. Odjeljenje računovodstva dozvoljavalo mi je veliku slobodu s mojim izdacima. i Sali. Od samog početka kraljević V. stvara ovakav zaključak: "Početkom sedamdesetih godina kad su dolari za naftu počeli mahom pritjecati. kraljević V. a kad bi ono proteklo. postajao je hrabriji. bio jedini muškarac meĎu mnogim Saudijcima što ih znam koji je imao tu sklonost. a pokazuje i koliko sam daleko bio spreman otići da bih izvršio svoju misiju.

odredili su standarde za nadolazeće pregovore sa zemljama bogatim naftom. 57 . Nagodba izmeĎu Sjedinjenih Drţava i Saudijske Arabije promijenila je kraljevinu praktično preko noći. Na konferenciji svih uključenih partnera mozgali smo satima. Dobili smo mandat da izradimo kompletan pregled loše organizovanog i zastarjelog energetskog sistema u Saudijskoj Arabiji i da skiciramo novi. kako Saudijska Arabija nije posjedovala tvornice za proizvodnju takve robe. restorana s brzom hranom. Saudijska Arabija danas je zemlja brzih puteva. Rješenje s kojim smo se sloţili bilo je jednostavno: uzeti čarter boeing 747. Kao što je Tomas Lipman primijetio 2003: Amerikanci su preoblikovali širok. Na neki način SAMA/JECOR trebalo je da bude sljedeća platforma nakon one koju je Kermit Ruzvelt osnovao u Iranu. hlaĎenih prostora sa sjajnim prodavnicama kakve vidimo u bogatim američkim predgraĎima. na odredište. računara. bio je kompleksna osoba. satelitske televizije. Uveden je novi nivo sofisticiranosti u arsenal političko-ekonomskog oruţja kojim se sluţi nova vrsta boraca za globalnu imperiju. elegantnih hotela. MAIN je nagraĎen za svoj udio jednim od prvih vrlo unosnih ugovora što ga je sklopilo Ministarstvo finansija SAD. koji bi zadovoljio standarde jednake onima u SAD. sve se moralo slati iz SAD. ugovorom u vrijednosti 200 miliona dolara s upravom firme "Waste Management Inc".svi iskusni u meĎunarodnim projektima . poslovnih tornjeva i zabavnih parkova gdje se prikazuju lude trke. Ali. Sjećam se kako nam je palo na pamet da bi bilo prikladno kad bi avion bio u vlasništvu "United Airlinesa" i da njime upravlja kao kapetan izvjesni pilot čija je supruga odigrala tako sudbonosnu ulogu da pridobijemo povjerenje članova dinastije Saud. Konačno je popustio. Nisam saznao detalje o tome što se odigravalo s mojim kolegama na terenu i drugim ključnim osobama Saudijske Arabije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Nazvao sam nekoliko prijatelja koji su imali poznanstva s Libancima u Londonu i Amsterdamu. Troje ljudi koji su za mene radili . prazan krajolik nomadskih šatora i koliba na svoju sliku i priliku. Kao i obično moj je posao bio poslati tamo prvu grupu stručnjaka. Morao sam ozbiljno raditi da budem dobitnik u ovom slučaju. Planovi koje smo zamislili 1974. Sve što znam jest činjenica da je u ukupni paket na kraju odobrila kraljevska porodica. od poljoprivrede i energije do obrazovanja i komunikacija. nisam bio siguran da ona strategija koju namjerava preporučiti svojoj vladi zaista i jest upravo baš SAMA. Za nekoliko sedmica izvjesna je osoba potpisala ugovor kao zamjena za Sali. Ipak. (Nastaviće se) (XXXVI) Finansiranje Bin Ladena Naš je dogovor s Riznicom i dalje teţio da sva oprema bude proizvedena ili u SAD ili u Saudijskoj Arabiji. Ta je klauzula očito ostala neprimijećena već više od mjesec dana. koje su dostupne i u invalidskim kolicima. Na sličan način svaki sektor saudijske ekonomije je osavremenjen. Moglo je potrajati nekoliko mjeseci da pošiljka stigne u Saudijsku Arabiju. Na našu ţalost otkrili smo da dugi redovi tankera stoje i čekaju na ulaz u luke Arapskog poluostrva. Proveo sam mnoge sate pokazujući mu statistiku i pomaţući mu da analizira studije koje smo napravili za druge zemlje.pripremali su se za odlazak u Rijad kad je došla vijest preko naše pravne sluţbe da smo prema uslovima ugovora duţni da imamo potpuno opermljenu kancelariju koja bi djelovala u Rijadu tokom sljedećih nekoliko sedmica. Kraljević V. modernih bolnica. a svojom sposobnošću da mu u tom smislu budem na usluzi stekao sam njegovo povjerenje. kako bi izradili prognoze privrednog rasta i potrošnje električne energije u svakoj regiji zemlje. sve do "Starbuckovih" uglova s rampama na najnovijim javnim zgradama. Sali je zadovoljila njegove tjelesne potrebe. Koze su zamijenjene s dvije stotine sjajnih američkih kamiona koji usitnjuju otpad. napuniti ga robom s područja Bostona i sletjeti u Saudijsku Arabiju. MAIN nije namjeravao izgubiti tako vrijedan ugovor zbog nekoliko kompleta kancelarijskog namještaja. uključujući i ekonometrijske uzorke koje sam izradio za Kuvajt dok sam vjeţbao s Klaudin prije nego što sam krenuo u Indoneziju.

Umro je 2003. Počevši krajem osamdesetih . čak i sekretarice kabineta. SAD su tiho protestovale. omogućen mu je ţivot u izobilju. ponuĎeno mu je gostoprimstvo u Saudijskoj Arabiji. godini ţivota..). Iako je smatran ubicom odgovornim za smrt 100. "US News World Report" proveo je iscrpnu studiju pod nazivom "Saudijska veza". i u razdobljima kad je Dţordţ H. do 1973. do 1977). U dvadesetak zemalja novac je korišten za odrţavanje paramilitarističkih kampova za uvjeţbavanje. Ono što me iznenadilo bila je činjenica da je istinu iznijela štampa.. Njihovi zaključci uključuju i sljedeće: Dokazi su čvrsti: Saudijska Arabija. Buš i njegov dugogodišnji saveznik. poslovne i političke veze toekom razdoblja duţeg od 20 godina. dugogodišnji saveznik Amerike i najveći proizvoĎač nafte u svijetu. Znao sam da ti odnosi datiraju najmanje od vremena kada se provodilo pranje novca Saudijske Arabije.V.5 milijardi dolara. u Jidahu od bubreţne bolesti u 80. šefovi CIA na terenu. Priča koja se pojavila o dinastiji Saud i porodici Bin Laden nije me iznenadila. uz aute i poslugu koje mu je obezbijedila dinastija Saud.. loveći ribe i šećući po plaţi.. dvije najmoćnije dinastije na svijetu.. Saudijci su poticali sluţbene osobe SAD da okrenu glavu. Zajedno sa Saudijcima stvorili su "Carlyle Group".. ali nisu ţeljele insistirati na tom pitanju kako ne bi potkopale dogovore sa Saudijcima. a Rijad i Vašington zajedno su pomogli mudţahedine iznosom koji se procjenjuje na 3. Nakon napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 2001. Sjedinjene Drţave nisu tajile kako priţeljkuju da dinastija Saud podupire novcem rat Osame bin Ladena u Avganistanu protiv Sovjetskog Saveza tokom osamdesetih godina.. Krajem 2003. čiji su investitori navodno bili i Saudijci optuţeni za povezanost s grupama koje podupiru terorizam. udio SAD i Saudijaca u Avganistanu bio je daleko veći.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Saudijska Arabija i Zajednička komisija takoĎe su uspostavile nove presedane za meĎunarodno pravosuĎe u vezi s pranjem novca. Taj je časopis pregledao hiljade stranica sudskih spisa. izvještaja obavještajnih agencija SAD i stranih obavještajnih sluţbi te drugih dokumenata. što je počelo 1974. imale su bliske lične. naftnu kompaniju s problemima u kojoj je investitor bio Dţordţ V. To je očito u slučaju Idi Amina. a zatim šef CIA (od 1976. u detaljnom izvještaju pod naslovom "Spasavanje Saudijaca". garancije i plate otišlo je na račun bivših sluţbenika SAD koji su se bavili Saudijcima: ambasadori. drţavni sekretar Dţejm A. pojavilo se više dokaza o tajnim vezama Vašingtona i Rijada. a obavljeni su razgovori s desetinama Vladinih sluţbenika i eksperata za terorizam i Srednji istok. 58 .000 ljudi. U oktobru 2003. Milijarde dolara za ugovore... tako kaţu neki obavještajci veterani. Amin je plandovao posljednjih godina svog ţivota. vjerovatno najveće privatno interesno društvo na svijetu. nabavu oruţja i regrutiranje novih članova. Kad je notorni diktator iz Ugande otišao u egzil 1979. Danas bivši predsjednik Buš nastavlja da sluţi kao stariji savjetnik firme. "epicentar" finansiranja terorista. MeĎutim. kako je rekao stariji sluţbenik Ministarstva finansija.. Buš bio ambasador u Ujedinjenim nacijama (od 1971. postala je.nakon dvostrukog šoka iranske revolucije i sovjetskog rata u Avganistanu gotovo sluţbene dobrotvorne djelatnosti postale su primarni izvor sredstava za pokret dţihada koji je ubrzano jačao. Baker Treći. Još suptilnija i krajnje štetna bila je uloga Saudijske Arabije u finansiranju meĎunarodnog terorizma. (XXXVII) NajmlaĎi partner u firmi U privatnom sektoru Saudijci su podupirali "Harken Energy". Elektronički snimci razgovora uključuju i članove kraljevske porodice koji su podupirali ne samo Al Kaidu već i druge terorističke skupine. časopis "Vanity Fair" otkrio je podatke koji prije nisu objavljeni. "Vanity Fair" zaključuje ovako: Porodica Buš i kuća Saud.000 do 300.

ali vrijeme sam provodio s ljepoticama i divnim ţenama na nekoliko kontinenata. Nas dvojica smo zajedničkim snagama oblikovali čitav niz tehničkih rješenja koja su prezentovala Markovljevu metodu kao revolucionarnu metodu prognoziranja učinka investicija u infrastrukturu na privredni razvoj. Doveo sam u svoje odjeljenje dr Nadipurama Prasada. uključivši i članove porodice Bin Laden. postali smo slavni u cijelom rasponu djelatnosti. Postao sam najmlaĎi partner u stogodišnjoj istoriji firme. već sam stvorio malo carstvo koje je podrazumijevalo dvadesetak profesionalnih sluţbenika u glavnom sjedištu naše kancelarije u Bostonu kao i stalan broj konsultanata iz drugih MAIN-ovih odjeljenja i kancelarija što su bili razasuti po cijeloj kugli zemaljskoj. Te je radove objavilo nekoliko prestiţnih organizacija. Iako sam čuo gunĎanje da moje prognoze u Panami nisu dovoljno preuveličane prema traţenim standardima i da mirišu na socijalizam.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Samo nekoliko dana nakon 11. činjenica je da je MAIN nastavljao dobivati ugovore od Torijosove vlade. Pregovori o Kanalu generisali su velik interes i snaţne strasti po svijetu. TakoĎe sam sa strane promatrao i kako Torijos i Dţimi Karter počinju s pregovorima u vezi sa Sporazumom o Kanalu. Svugdje su ljudi priţeljkivali da vide hoće li Sjedinjene Drţave učiniti ono što je većina preostalog svijeta vjerovala da je prava stvar . ali moj mi je uspjeh u pustinjskoj kraljevini nesumnjivo otvorio i neka nova vrata. Osim titule glavnog ekonomiste. i dao mu u ruke budţet. Brak mi se doduše već raspao. Do 1977. Činio se idealnim oruĎem koje bi opravdavalo napuhane stope rasta kakve smo voljeli prikazivati s namjerom postizanja velikih iznosa kredita. a Bruno me zamolio da proučim šta mogu učiniti s tom koncepcijom. Omar Torijos i ja poštovali smo naš tajni dogovor.dozvoliti Panamcima preuzimanje kontrole . mladog matematičara s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology). Provjeravao sam da nam studije budu poštene i da naše preporuke uzimaju u obzir siromašne.ili će umjesto toga pokušati ponovo uspostaviti našu globalnu varijantu Manifesta sudbine koju je poljuljao naš debakl u Vijetnamu. Plaćali su me odlično i posjedovao sam dionice koje će me vjerovatno podići do stepena rijetkih milionera puno prije nego što navršim četrdesetu. Ti ugovori uključivali su prvo .da se treba pobrinuti za nove programe stručnih planova koji uključuju poljodjelstvo istovremeno s tradicionalnijim sektorima infrastrukture. imenovali su me i menadţerom Odjeljenja ekonomike i regionalnog planiranja. Moja je već bila dobro krenula. brzo su odletjeli iz SAD privatnim avionima." poznatog po porazu barbarskih napadača nedugo nakon revolucionarne pobune. Je li porodica Buš i njena dugotrajna veza sa Saudijcima pomogla da se ta putovanja dogode? Mnogi su ostvarili karijeru u Saudijskoj Arabiji. U roku od šest mjeseci razradio je Markovljevu metodu za ekonometrijsko oblikovanje. Bruno je došao na zamisao novog pristupa prognozama: ekonometrijski model utemeljen na djelima ruskog matematičara Markova iz vremena prelaza u novi vijek. Drţao sam predavanja na Harvardu i drugdje. septembra bogati Saudijci. Bilo je to upravo ono što smo i htjeli: alat kojim naučno "dokazujemo" kako mi zemljama činimo uslugu baš tako što im pomaţemo da uzmu kredite koje nikad neće biti u mogućnosti da isplate. a novine su neprestano traţile da pišem članke o tekućim zbivanjima. Osim toga. Mnogima se učinilo da je razuman i saosjećajan 59 . Taj je model sadrţavao pripisivanje subjektivnih vjerovatnosti predviĎanjima o izvjesnim specifičnim sektorima ekonomije u porastu. a mi smo ih formalno predstavljali na konferencijama i na univerzitetima u brojnim zemljama. "Old Ironsides. samo vrlo vješt ekonometričar s puno vremena i novca mogao bi uopšte i razumjeti zamršenu Markovljevu metodu ili dovesti u pitanje njene zaključke. Ti naši radovi .i mi. Bio sam vlasnik jahte koja je bila u doku bostonske luke uz bok istorijskog ratnog broda Constitutio. Niko nije provjeravao letove ni putnike.

" Taj me govor nadahnuo. Kad sam se vratio u Boston. gdje sam baš pročitao članak Grahama Grina o Panami i zagledao se u one ventilatore. I treće. Kako bismo mogli odustati od ovog branika nacionalne obrane." Priloţio sam kao preporuku jednu studiju koju je vodila MeĎuokeanska komisija Kanala." 60 . nasuprot onoj s uredničkim tekstovima u broju od 19. Isprva sam negodovao zbog te neugodnosti. jedan me urednik vezao u kancelariju i zatraţio da napišem neki tekst uz bok uredničkom. Ali sada. one koje misle da je Torijos socijalista. te šaljivčine ovdje u kancelariji. uglavnom anonimnih poruka pričvršćenih uz kopiju članka. Prvo. a poruka je bila jednostavna: "Da li je taj zaista partner u našoj firmi?" Bruno me pozao k sebi u kancelariju i rekao mi: "Imaćeš s tim puno nevolja. a zaključila je da "podmetnutom bombom promet bi mogao biti zaustavljen na dvije godine ." Zaključio sam sljedeće: Najbolji način da se obezbijedi nastavak efikasne funkcije Kanala jest pomoć Panamcima da zadobiju nadzor i odgovornost nad njim.djelo samo jednog čovjeka .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice čovjek izabran za predsjednika SAD upravo u pravom trenutku. Spustio sam "New York Review of Books". Mi koji slavimo dvjestogodišnji jubilej morali bismo to razumjeti i ponašati se s tim u skladu. Vratio sam se u hotelsku sobu i na brzinu sročio članak koji sam kasnije poslao u "Boston Globe". Preko interne pošte primio sam gomilu gadnih. za svog petog boravka preselio sam se preko puta u hotel "Panama" jer se u "Continentalu" obavljala neka obnova. "sadašnja je situacija nepravedna dobar razlog za svaku odluku. počelo mi je to odgovarati. "Continental" je bio moj dom dok nisam bio kod kuće. "Iz tog razloga sam odlučio ubrzati to pitanje Kanala. Bio sam siguran da prepoznajem rukopis nikog drugog nego Čarlija Ilingvorta. "trenutna situacija stvara ozbiljne probleme za Sjedinjene Drţave koje već imaju poremećene odnose s Latinskom Amerikom. ukrašenim drvenim pločicama. godini. MAIN je prilično konzervativna kuća. MeĎutim. "postojeći sporazum kreira ozbiljnije rizike sigurnosti nego što bi bio slučaj kad bi se veći dio kontrole prepustio Panamcima. Ja sam bio jedan od malobrojnih stranaca pozvanih u otmjeni stari klub gdje su se ubrzano vrtjeli ventilatori na stropu. predvidio je Omar Torijos 1975. nema mjesta kolonijalizmu u Panami zapremao je gotovo pola stranice. konzervativne utvrde Vašingtona i propovjedaonice vjerskih prava odzvanjale su indignacijom. stvarno neće ni trepnuti sve dok posao ne dotiče ovamo. Moj prvi menadţer projekta već je u MAIN-u više od deset godina (u usporedbi s mojih nepunih pet). sjetivši se jedne večeri prije gotovo dvije godine. Čineći tako mogli bismo se ponositi što smo započeli akciju koja će nanovo potvrditi zalaganje za pitanja slobodnog odlučivanja za koja smo se sami borili prije 200 godina. Zamišljao sam kao da se nalazim na snimanju filma "Kazablanka" i da bi Hemfri Bogart mogao ušetati svakog trenutka." Drugo. Moţda bi ratifikacija takvog sporazuma mogla biti shvaćena u kontekstu onih vremena. sjedeći u luksuznom predvorju sa stolicama od ratana i ventilatorima oštrih bridova na stropu. Članak naslovljen 1975. Pisanje takvog teksta bilo je za mene hrabar pomak. a gradnja je bila veoma bučna. a nije još postao partner. Kolonijalizam je bio u modi na prelomu vijeka (početkom hiljadudevetstotih) jednako kao što je bio 1775. Torijos će biti zadovoljan. Sad je pravo vrijeme da lansiramo opštu političku bitku da nam Kanal bude vraćen. Ipak. Dobro. Nacrtana je bila lubanja s prekrštenim kostima. od te vodene spone koja povezuje Juţnu Ameriku i njeno bogatstvo s hirovitim trgovačkim interesima SAD? Za mojih putovanja u Panamu privikao sam se odsjedati u hotelu "Continental". posebno jer sam nedavno postao partner u MAIN-u. septembra 1975.na strani brane Gatun. nadam se da mu svakako šalješ kopiju." pitanje koje je sam general Torijos javno naglasio. ovog simbola ingenioznosti SAD. Ali ţelim ti reći kako ja mislim da si pametan. (XXXVIII) Šakali u akciji Ford je slab predsjednik koji neće biti ponovo izabran. Od partnera se očekuje da izbjegavaju štampu i da se svakako klone iznošenja političkih mišljenja na uvodnim stranicama najprestiţnijih novina u Novoj Engleskoj. Kolonijalizmu nema mjesta u 1975. Članak je navodio tri vaţna razloga za prebacivanje Kanala Panami. Danas nema opravdanja. Razgovarao je sa grupom uticajnih Panamaca.

ako bude nuţno. Članak Grahama Grina otvorio je drugo pitanje. ali naš se posao višestruko povećao. Članak zemlja s pet granica bio je hrabar tekst koji je sadrţavao diskusiju o korupciji meĎu starijim oficirima u Panamskoj nacionalnoj gardi. Vidio sam jednom prije fotografiju Torijosa i Grina kako sjede zajedno. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. 61 . Isprva sam se toliko zbunio da sam vjerovao kako se radi o Hemfriju Bogartu. njegovo se djelovanje granalo daleko izvan Paname i zato nikako neće proći olako. Ja sjedim u predvorju hotela "Panama" i upravo sam pročitao tekst Grahama Grina u "New York Review of Books".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. koje se odnosilo na onaj dan 1972. platit će ih CIA. prisjećam se kako sam razmišljao da je istorija Latinske Amerike pretrpana mrtvim herojima. Ja sam joj pokazao na stol do njegovoga. Je li moţda već potaknula šakale na akciju? (XXXIX) Razgovor s piscem Otišavši tog dana iz Torijosovog bungalova. Autor je isticao kako je sam general priznao da daje posebne privilegije nekima u svojoj sluţbi. godine kad sam sjedio nasuprot Torijosu.biti shvaćena kao prijetnja koja bi mogla srušiti cijeli sistem.već da radije stranu pomoć usmjeri na istinsku pomoć narodu . "Komičari". a da istovremeno ne stvore dugove koje je nemoguće isplatiti. Neki poznati lik polako se kretao po predvorju hotela. Ipak. Pitao sam se tada šta general misli o piscu koji piše takvu kritiku. Sad sam mislio je li Torijos moţda poţalio što je sa mnom onoga dana sklopio pogodbu . Bio sam onda siguran kako Torijos zna da se proces temelji na pretpostavci kako je moćne ljude lako korumpirati i da će njegova odluka da ne iskoristi lične prednosti . Zatim sam prepoznao da kraj mene prolazi jedan od vaţnih likova u modernoj engleskoj knjiţevnosti. pogledao uokolo i uputio se prema kafiću. "Time" ili "Newsweek". Bacio sam pogled uokolo.a nisam bio ni siguran kako ja sada gledam na te dogovore. pa će. ali on je odavno preminuo. U striktno ekonomskom smislu to je za MAIN bila mudra poslovna odluka. jer "ako ih ne platim. bila je u neskladu s onim što mi je Klaudin usadila u glavu. "Naš čovjek u Havani" i pisac članka koji sam ga upravo odloţio na stol. Igrao sam njegovu igru umjesto svoje. Onda sam pomislio da me oči varaju. Svijet je motrio tog čovjeka. Karter u je Bijeloj kući. kao što su bolji uslovi stanovanja. Tog sam jutra već doručkovao pa me glavna domaćica ponešto začuĎeno pogledala. Mnogi suparnici MAIN-a opredijelili su se krivo pa su izbačeni iz Paname. Nisam mogao a da se ne upitam obilaze li šakali već oko Torijosa. Ustuknuo sam iz svoje namjenske uloge EHM-a. Sistem koji se temelji na korupciji javnih osoba ne ponaša se baš pristojno prema takvim osobama koje odbijaju da budu potplaćene. Sad je 1977. Svijet je motrio tog čovjeka Bruno je bio kao i obično u pravu. naslov je naznačio da je pisac poseban gost koji je postao i blizak prijatelj. Tada sam pretpostavljao da Torijos poznaje igru sa stranom pomoći koja njega namjerava učiniti bogatašem. autor djela "Ponos i slava". negdje u rubrici časopisa "People". Graham Grin je sjedio sam za stolom uza zid. a ima u njega povjerenja. podmititi panamske vojne voĎe za sabotaţu pregovora o sporazumu. dok će istodobno okovati zemlju u dugove. Grin je načas oklijevao. Nekad sam razmišljao kako bi reagovala korporatokratija da se krediti odobreni Panami iskoriste kao pomoć siromašnima." Jasna implikacija da je Obavještajna zajednica SAD bila odlučna da potkopa ţelje predsjednika Kartera. a ozbiljni pregovori o Kanalu su u toku. prihvativši njegovo insistiranje na poštenju kao protivteţi za dobivanje više novih ugovora. ona nije pridonosila napretku globalne imperije.

Torijosu i problemu Kanala. odgovorio je. "Uz to volim pisati beletristiku.. kad se uzme u obzir vaš poloţaj"." Tad je morao otići. "Ovakve riječi mogu biti uzrok mnogih nevolja. jesam. pišite o vaţnim temama" "Velik je to izazov natovariti sebi na leĎa Diva sa Sjevera". On se zagledao u mene . rekao sam domaćici. rekao sam. Naručio sam kafu i kroasan s medom. rekao je. rekao mi je.. Revolucija u Meksiku.ili mi se barem tako činilo. Haiti." Bio sam zapanjen." Izustio sam nešto da je on moj omiljeni romanopisac. Gledao me ravno u oči. "To upravo radim. da. Govorio je ponekad o generalu poput oca koji priča o svom sinu. Tad je on digao glavu da malo popije. Dok smo čavrljali ustanovio sam koliko je postao blizak Torijosu. "Oprostite"." Toplo se osmijehnuo. "Mogu li sjesti tamo na ponovni doručak?" Uvijek sam davao dobre napojnice. uskliknuo je pa o dmahnuo glavom: "Bojim se za njega. "Da?" "Nerado vam smetam. zar ne?" "Pa. Poput vašeg članka o Kanalu u 'Globeu'. Činilo se da panamski predsjednik moţe ostaviti utisak na romanopisca isto toliko kao što se zna dojmiti siromašnih i opljačkanih. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me Graham Grin. Ali zapamtite. "Lijepa knjiţevnost je sigurnija". Mnogi izdavači bojali bi se štampati i izdati publicistička djela o tim temama. Ţelio sam otkriti Grinovo mišljenje o Panami. "U 'Boston Glabeu'. Tad sam se oslobodio." Bilo je očito da se divio Torijosu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tamo"." Zapitao sam ga zašto obično piše romane umjesto publicistike. ali nisam se još sjetio kako započeti razgovor. Vijetnam. "Većina ljudi u Panami me ne prepoznaje. Ona mi pruţa puno više slobode. "Hrabro.nešto pomalo izvan mog uobičajenog pisanja. uključivši i svoj posao u MAIN-u i svoje sastanke s Torijosom. ali vi ste Graham Grin. Pitao me jesam li ja konsultant koji je napisao članak o odlasku Sjedinjenih Drţava iz Paname. Romanopisac se udubio u svoje novine. Jednako je očita bila Grnova briga o bezbjednosti njegovog prijatelja. Neće to biti beletristika . 62 . a onda sam mu ukratko ispričao o svom ţivotu. "General me zamolio da napišem knjigu o njegovoj zemlji"." Pokazao je na stolu "New York Review of Books". "Vaţno je pisati o bitnim stvarima." Osmijehnuo se. "To je u vama. "Većina mojih tema je kontroverzna. Domaćica se nasmiješila s razumijevanjem i odvela me do stola." Pogledao me intenzivno. ako se dobro sjećam. "Zar mi se nećete pridruţiti?" Prešao sam za njegov sto i sjedio tamo s njime oko sat i po.

godine uspješno je pregovarao o novim ugovorima s predsjednikom Karterom. Koreji i drugim zemljama u kojima se na površini sve snaţnije pokazivalo protivameričko raspoloţenje iz pozadine. Tokom sedamdesetih godina snaga OPEC-a je rasla pa je šah postao vrlo uticajan svjetski voĎa. u Nikaragvi. njegova sluţbena titula) predstavljao je sasvim drugačiju situaciju od one u drugim zemljama gdje smo radili. Iran je bogat naftom i poput Saudijske Arabije nije imao potrebe da se zaduţi kako bi finansirao svoj ambiciozni popis projekata. No uskoro sam shvatio da utisak mira moţe biti maska dubokog negodovanja. zemlja je prošla kroz istoriju političkih previranja . koja je podrazumijevala opseţan skup privrednih reformi. Godine 1962. "General će opstati. Ipak se Iran znatno razlikovao od Arabije u tome što njegovo brojno stanovništvo. Iste te 1977. Ponekad sam se selio od Latinske Amerike ili Indonezije do Teherana. prošao ruševine Perzepolisa. Salvadoru i Panami". Ali zapamtite. nije arapsko. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku. Slijedila je duga i oštra prepirka. Libiji. do 1978. od turističkih područja uz Kaspijsko more na sjeveru do tajnih vojnih postrojenja nasuprot tjesnacu Hormuz na jugu. puno godina kasnije pod naslovom "Upoznavanje s generalom". Kini. On će vratiti Kanal. Isfahanom i prekrasnim gradom blizu Perzepolisa gdje je šah okrunjen. legendarnu palaču starih kraljeva i jedno od antičkih čuda. bilo je posvećeno "prijateljima moga prijatelja Omara Torijosa. Kad je publicističko djelo Grahama Grina objavljeno. Istovremeno se Iran razvio u najsnaţniju vojnu silu na muslimanskom Srednjem istoku. naredio je da se zemlja velikih privatnih posjeda podijeli seljacima. Od 1975. Tada je Bijela kuća morala uvjeriti Kongres SAD da ratifikuje ugovore. Na površini se Iran pričinjavao primjernim uzorkom saradnje izmeĎu hrišćana i muslimana. U završnoj fazi ugovor o Kanalu je ratifikovan jednoglasno. Iduće godine proglasio je Bijelu revoluciju. Zbog toga smo odabrali drugačiji pristup: Vašington i zajednica poslovnih ljudi udruţili su snage da bi šaha prikazali kao nosioca napretka. Osim toga. Tada se zaustavio i vratio nekoliko koraka nazad u restoran. Putovao sam najznamenitijim i najspektakularnijim predjelima: Shirazom. što je zonu Kanala i sam Kanal vratilo pod nadzor Paname.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Moram stići na avion za Francusku". demokratski prijatelj korporacijskih i političkih interesa SAD. Po spoljnim znacima šah je bio napredni prijatelj onih bez privilegija. rekao je kad je ustao te smo se rukovali. MAIN je uključen u projekte po cijeloj zemlji. Šah svih šahova (doslovno kralj svih karljeva. "To je u vama. (Nastaviće se) (XL) »Kralj svih kraljeva« Usmjerili smo veliki napor pokazujući svijetu što sve moţe postići snaţan. 63 . Zanemarimo njegov očito nedemokratski naslov i nešto manje očitu činjenicu da je CIA organizovala urotu protiv njegovog demokratski izabranog premijera. reče. Tako sam iskreno zavolio zemlju i ljude." Okrenuo se i otišao. "Zašto vi ne napišete knjigu?" Klimnuo je ohrabrujući me." Torijos je zaista uspio dobiti Kanal. od Kermana do Bandar Abasa. Prije ili kasnije posjetio sam većinu iranskih pokrajina.i iznutra i u svojim odnosima sa susjedima. pišite o vaţnim temama. Gledao me ravno u oči. često sam posjećivao Iran. sistema prenosa i distribucije koji bi osigurali tu toliko bitnu energiju potrebnu za industrijske pogone i trgovački rast kad se naše prognoze ostvare. preteţno muslimansko sa Srednjeg istoka. a zatim skiciranje plana proizvodnje električne energije. Ponovo je naš zadatak bio prognozirati potencijale regionalnog razvoja. Slijedio sam stari put karavana preko pustinjskih planina. "Ne brinite se". Konzervativci su se zaklinjali na osvetu.

vrativši se u svoj hotel našao sam poruku gurnutu ispod vrata. Restoran je bio osvijetljen visokim bijelim svijećama umetnutim u neobične brončane svijećnjake. Na kraju hodnika ušli smo u sobu koja me zabljesnula poput dijamanta. Naravno da ćemo za taj postupak morati potrošiti stotine miliona dolara. Koreji i drugim zemljama Visok muškarac duge crne kose odjeven u lijepo krojeno tamnoplavo odijelo pribliţio se i pruţio mi ruku. Prekrasna Iranka odjevena u dugu crnu haljinu dočekala me i povela niz hodnik osvijetljen ukrasnim uljanicama što su visjele s niskog stropa. Nisam bio siguran da Zamin znade koja je moja istinska pozicija. Taksi me ostavio ispred malenih vrata na visokom zidu ." Sve to. Na lijepim rukopisom ispisanom engleskom jeziku pročitao sam da me poziva na sastanak u izvjesni restoran. kao i okolina. Znao sam da se ističem meĎu ostalim Amerikancima jer sam zaistia bio očaran zemljama koje sam posjetio.tako visokom da nisam ni vidio zgradu iza njega. No bilo je i upozorenje da doĎem samo ako ţelim vidjeti onu stranu Irana koju većina ljudi "na mom poloţaju" nikad ne vidi. Šokiralo me kad sam otkrio da ju je potpisao čovjek imenom Zamin. ipak nisam mogao odoljeti napasti da se upoznam s tom zagonetnom osobom. "Iskreno se zanimate za našu istoriju i za trenutne probleme. Libiji." rekao je. Nikad ga nisam upoznao. Vi predstavljate našu nadu. "Šah je uvjeren da su naše ravnice jednom bile plodne i šume bujne. velike su vojske prošle zemljom putujući s milionima koza i ovaca. Naš je susret vrlo vjerovatno bio jedini te večeri koji nije bio ljubavne prirode. Objasnio je da me odabrao jer sam bio volonter Mirovnih snaga i jer su mu rekli da koristim svaku priliku kako bih upoznao njegovu zemlju i druţio se s ljudima. gdje je sjedilo i večeralo nekoliko parova. zračenjem koje zasljepljuje. jest posaditi na milione stabala. rekao je da ćemo tu moći razgovarati u potpunoj privatnosti. u vrlo odijeljenu nišu. ali su mi ga opisali na sastanku s Vladom kao poznatog subverzivnog radikala.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jedne kasne večeri 1977. Predstavio se kao Zamin." "Pustinja je simbol. Sve što nam sada preostaje uraditi. kao Rasz na Javi ili Fidel u Panami i to sam prihvaćao kao kompliment i prednost. Zamin me upitao je li mi poznat njihov projekt Procvjetale pustinje. Barem to tvrdi. Naučio sam da ljudi vrlo brzo postaju bliski ukoliko pokaţete zanimanje i ljubav prema njihovoj kulturi. Zazeleniti pustinju puno je više od poljodjelstva. "Kompanije kao vaša poţnjeće velike dobitke. Vašington i njegovi evropski partneri bili su odlučni u ţelji da prikaţu šahovu vladu kao alternativu vladama u Iraku." Vaţno se nasmiješio." 64 . za razliku od većine u vašoj profesiji. Odveo me pored nekoliko stolova. Kini. "Vrlo ste mladi. po toj tezi. Navikao sam da se ljudi ţele sprijateljiti sa mnom. po riječima šaha. Znao sam da puno riskiram. Kad su mi se oči konačno privikle. s akcentom koji je otkrivao da se radi o Irancu koji je školovan u Britaniji i odmah sam zapazio da nipošto ne izgleda kao subverzivan radikal. Zatim će se ubrzo vratiti kiša i procvjetaće ponovo pustinja. Zamin je bio vrlo srdačan." "Pretpostavljam da ne vjerujete u ovu teoriju. Tokom vladavine Aleksandra Velikog. Imao sam utisak da je restoran sluţio tajnim ljubavnim sastancima. a ne nekim tko ima skrivene motive. ugledao sam zidove na kojima se nalazilo poludrago kamenje i biseri. Tokom razgovora postalo je jasno da je mene smatrao samo poslovnim savjetnikom. Nestanak tih biljaka uzrokovao je sušu pa je na posljetku cijela regija postala pustinja. Ţivotinje su brstile svu travu i drugu vegetaciju. njegov izgled i prisutnost tolikih ljudi u restoranu davalo mi je dobar osjećaj.

Moj je taksi čekao na ulici izvan zida. Kad je večer odmaknula. "Vrlo stara oaza". Mi jesmo pustinja. meĎu ostalima. Moţda će vas on šokirati. Zamin je nastavio birati. ovdje je tako isto". "Toliko mi je drago što sam vrijeme proveo s čovjekom kao što ste vi"." Poslije mi je ispričao o svom vlastitom iskustvu u pustinji.beduina . ali vas uvjeravam da će susret s njim biti vrijedan vašega vremena. rekavši da je zamisao šahu usadila u glavu Vlada Sjedinjenih Drţava i da je šah samo marioneta te vlade. zar nije došlo i do uništavanja okoline". onda propadaju i temelji kulture. nastavio je objašnjavati kako su nekad uništavane šume i ţivotinje. "Mi ." Krenuo je ispred mene u jednu od koliba. gospodine Perkins.moj narod . i pohlepa i bolje naoruţanje." Za nekoliko dana Zamin me poveo izvan Teherana kroz prašnjav i bijedan grad od samih straćara. Kako to moţemo dozvoliti?" Rekao sam mu da ja mislim kako cijela zamisao projekta potiče od njegovog naroda. "Pitanje za vas. Projekat 'Procvjetale pustinje' ne prijeti ništa jače nego destrukcije cjelokupnog našeg tkiva. "Čovjek koji tu ţivi ima doktorat s jednog od vaših prestiţnih univerziteta. Sve to. Traţeći najprije moj pristanak. objasnio je. "Pustinja je naš okoliš. Odgovorio je ciničnim smijehom." 65 . istina je. otpratio me nazad do malih vrata u velikom zidu. dodao je Zamin. nastavio mi je drţati ruku. Puno ćete time dobiti. Tada je ušao u dugu raspravu o odnosima svoga naroda . Zamin mi je stisnuo ruku i izjavio kako cijeni vrijeme koje sam mu posvetio. Ponovo je spomenuo moju mladost i otvorenost te da zbog činjenice da ja zauzimam taj poloţaj.i pustinje. Činim to zato jer znam da će vam to nakon današnje naše večeri nešto značiti. ako smijem biti toliko hrabar: Šta je uništilo kulturu vašeg izvornog naroda Indijanaca?" Odgovorio sam kako mislim da je bilo puno faktora. "Traţio bih od vas još samo jednu uslugu. "Da." "Šta to mogu učiniti za vas?" "Ţelio bih vas predstaviti svom dragom prijatelju. na primjeri bizoni. uz put kojim prolaze deve sve do ruba pustinje. on ipak polaţe nadu u budućnost. Tada se okrenuo meni. Moţete ga zvati Dok. "Vidite. Iz razloga koje ćete odmah shvatiti on mora ostati anoniman. Ali još više. reče on. čovjeku koji vam moţe reći mnogo više o kralju svih kraljeva. Ljudi za koje šah kaţe da njima vlada svojom čeličnom rukom nisu iz pustinje. "vijekovima prije Marka Pola.dio smo pustinje. Naglasio je da mnogi urbanizovani Iranci odlaze na praznike u pustinju. Podignu dovoljno velike šatore za cijelu porodicu te u njima provedu sedmicu ili dvije. Ne traţim to lako. "Pravi Iranac nikad ne bi priznao takvu stvar". Sunce je bilo na zalazu kad je zaustavio automobil pokraj nekoliko malih blatnih brvnara okruţenih palmama.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (XLI) Ispovijest slomljenog čovjeka Nekoliko konobara sručilo se nad nas sa brdom prekrasno aranţirane iranske hrane. a kad su ljudi smješteni u rezervate.

Uistinu je groteskno". Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. Tada se u sjeni pojavi kontura čovjeka. njegovu čupavu bradu. MeĎutim. šta kaţete. gospodine Perkins. no mogli biste otkriti i da sam mrtav. Njegov je otac zbačen s vlasti jer su rekli da je saraĎivao s nacistima. Činilo se da je to naša sudbina . ali sam ja to shvatio kao smijeh. Osjetio sam olakšanje. Sjedio je u invalidskim kolicima.kao što je jasno pokazivalo lice ovog čovjeka. U ono doba nisam znao za taj običaj u nekim islamskim kulturama. A tada se dogodila nevolja Mosadeghu.tada sam spazio . Kad mi se oči priviknuše. On ode i njeţno zagrli čovjeka govoreći mu nekoliko riječi na uvo. Tako ste vezani uz Izrael. oni su mi vjerovali da ću ovu zemlju moći povesti u kapitalistički tabor. Nikson i De Gol. "Šah šahova." Slijedila je duga pauza. Na taj su način obiljeţeni za cijeli ţivot . Zamin mi pokaţe da sjednem na sag. "Vjerovao sam šahu. "Lično sam poznavao više svjetskih lidera. Mala prostorija nije imala prozore. Vidio sam obrise čovjekovog lica u profilu. Da. Nisam oduvijek takav. jer smo mislili da smo roĎeni kako bismo je ispunili. u sobi nije bilo drugog namještaja. vidio sam da je zemljani pod pokriven perzijskim sagovima. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. to zasjenjuje i nasilje koje je učinjeno. pitate zašto smo vas pozvali ovamo.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokucao je na drvena vrata i čuo se neki prigušeni odgovor. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. a zatim se vrati i sjedne do mene." Glas u kojem se jedva nazirao neki akcent bio je hrapav i tih. a cijeli se industrijski svijet okreće oko naftne osi.koje imaju još veću moć nego 66 . Ajzenhauer. Nagnuo sam se naprijed u malom prostoru izmeĎu nas kad on reče: "Pred sobom imate slomljena čovjeka. pomislio sam. Zamin gurne vrata i povede me unutra. da će Persija odrţati svoje obećanje. Jedino što sam vidio bilo je da je zamotan u deke i da ima nešto na glavi. gospodine Perkins? Šteta što ne vidite na jačem svjetlu. Vi i vaša porodica sigurniji ste ukoliko ne znate ko sam. ja više ne postojim." Ne čekajući na moj odgovor čovjek u invalidskim kolicima je nastavio. Ipak se nadam da nećete ni pokušavati. "Vidite. gospodine Perkins. Bio sam siguran da će Iran povesti muslimanski svijet u novu epohu." "Zašto je to tako". "Ali sam siguran kako vi shvatate da moram ostati anoniman. kralj svih kraljeva. ali to vam je više teret nego imovina. i . On to čini uz znanje i punu podršku vaše vlade. i nešto je izustio kao da kašlje. i svih nas koji smo ispunili tu misiju. koja je na Srednjem istoku. Sluţbeno. Svakako da biste mogli saznati ko sam kad biste se potrudili." Zvuk njegovog glasa zvučao je više tuţno negoli ljutito. onaj čovjek koji sebe naziva kraljem svih kraljeva zapravo je Ďavo. reče." Gomila pokrivača se pomjerila. ja više ne postojim. Vjerovao sam njegovoj rječitosti. Čovjek nije imao nos! Zadrhtao sam i udahnuo. Šahova ruka i SAVAK seţu vrlo daleko. (XLII) Čovjek u sredini Pojedinci za koje je smatrano da su osramotili i obeščastili društvo ili vladara kaţnjavani su odsijecanjem nosa.šahova i moja. a osim stola. Opet se začuo zvuk prigušenog smijeha. Danas je naš šah na putu da nadjača i Hitlera u carstvu zla. vi svakako imate Izrael. ključan je Iran. Šah je u mene imao povjerenja". On je vaš jedini pravi saveznik na Srednjem istoku. Vaši političari moraju potkupiti jevrejske birače i dobiti njihov novac za finansiranje kampanja." "Dobro došli. "Sigurno se. ako ne vidim profil. "Počašćeni smo što imamo ovu priliku da vas posjetimo. gospodine. "Vrlo jednostavno. ispričao Dok "Pričao sam vam o gospodinu Perkinsu". Sluţbeno. "Nije lijep pogled. Vaše naftne kompanije . upitao sam.plosnatost. kolica su zaškripala i lagano se pokrenula." Stolica je zaškripala i vratio se na svoj prethodni poloţaj. A tamo nema ni nafte. a osvjetljavala ju je samo lampica na niskom stoliću u uglu.

" "Vi ne razumijete persijski jezik". to bi započelo novi trend. gospodine Perkins?" Dokov glas bio je još hrapaviji nego prije." Uslijedila je tišina. "Postoji jaka struja pod površinom meĎu religijskim frakcijama i ona prevladava po cijeloj zemlji. Vi ćete obaviti sav taj posao. upravo kao što ste mislili da su vam potrebne pokvarene voĎe u Juţnom Vijetnamu. Ova vlast neće potrajati. koji imaju koristi od šahovog kapitalizma. Ali Dok je . kao da ga je iscrpilo naprezanje. nećemo vam platiti. odgovorio sam." Stao je i razmišljao šta će dalje reći. Oni koji su se školovali u Americi ili Engleskoj obično rade za šaha. mi ovdje ne ţelimo krvoproliće. i da vam odgovorim na pitanje. Ne samo Arapi. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. Ako ode samo jedna firma kao vaša. nego svi muslimani svagdje . Ţelimo vas upozoriti da iako moţda i mislite da ćete ostvariti velike profite. Vidite. "Isti je slučaj s vašom štampom. njegov vlastiti persijski narod. Zato molimo Alaha da uvjeri vašega gospodina Zambotija da ode dok još ima vremena. a kad doĎe vrijeme da pokupite naknadu. šaha više neće biti." "Zašto vam mi sve ovo govorimo.sada . osim šačice ljudi iz klase trgovaca. "On je zao! Mi Persijanci ga mrzimo." "Tvrdite li da nam neće platiti?" Dok je dobio napad kašlja. Svako s kim razgovaram čini se da voli šaha i da cijeni ekonomski razvoj. to bi započelo novi trend. Tome se nadamo. Tako se čuje ono što se ţeli čuti. to je sve samo iluzija.izuzetak. "Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu." Bili bismo srećni da vidimo vašu kompaniju u bankrotu. "Moramo ovaj razgovor privesti kraju.Indonezija. ali šah mora otići. primijeti Zamin." Ponovo sam čuo kako njegova ruka lupa o stolicu. rekao Zamin Za vrijeme voţnje nazad pitao sam Zamina zbog čega on i Dok ţele poštedjeti MAIN od finansijske katastrofe koju predviĎaju. Sjedinjene Drţave.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Jevreji . Ako ode samo jedna firma kao vaša. Zamin mu je pristupio i lupnuo ga po leĎima. "Vi čujete samo ono što vam govore ljudi koji imaju najveću korist. Razgovaraju samo s nekolicinom njegovih roĎaka. Zamin mi reče da je Dok vrlo blizak mulama. ali najviše baš ovdje. a mi ćemo pokušati sve učiniti da to pokrenemo. a zatim je opet sjeo." Čuo se neki mukli zvuk i shvatio sam da je udario o stranicu kolica. taj šah neće više dugo trajati. Vidite.one nas trebaju. Naravno. a piše se ono što njihovi ţele pročitati. kao da su napor govora i emocije iscrpili ono malo energije što ju je čovjek sakupio za ovaj sastanak. "Ali moram reći da tokom svoje četiri godine boravka ovdje nisam od toga ništa vidio." "U to ne sumnjam". Muslimanski ga svijet mrzi. Kad je kašalj prestao razgovarao je s njim persijski." "Predlaţete li šta drugo? Je li Iran jednak Vijetnamu?" "Moguće je da je još puno gore. "Jer bismo vas ţeljeli uvjeriti da vaša kompanija treba da se ukloniti iz naše zemlje. da. Vi trebate našeg šaha .ili mislite da ga trebate. s ljudima u njegovom krugu. Ipak bismo radije vidjeli kako napuštate Iran. vašu štampu većinom usmjerava i nafta. Čuo sam samo njegovo teško disanje. Glas mu je bio miran i tih." "Zašto ste mene pozvali?" 67 . "A kad ta vlast ode onaj ko će ih naslijediti neće imati nikakvih sklonosti prema vama i vama sličnima.

penzionisani iranski general. Uskoro će doći do erupcije. kritikujući vladara tako nepokolebljivo da je protjeran u Tursku. Nisam ni trenutka posumnjao." Dodao mi je avionsku kartu. Jednako je očito bilo da ne ţeli puno pričati o svom poslu. "Upamtite moje riječi". Moraš otići odavde. svoju pohlepu i aroganciju. Naš se bijes gušio predugo pod pijeskom. Dva dana nakon te večere s Farhadom i njegovim roditeljima. "Šahov pad bit će samo početak. Tamo mi ţive roditelji. Rekoše mi da je taj klerik. ali glas mu je bio nesumnjivo jednak.šah u početku pedesetih. "Sutra letim u Rim. čovjek na sredini. da vi razumijete istinu. Zahtijevali su njegov povratak. čuo sam dosta o ajatolahu Ruholahu Homeiniju. reče dok smo naručivali naše drugo pivo.nas.kao i ja. General je okrivio politiku SAD . dok sam sjedio u luksuznom baru izvan predvorja hotela "InterContinental" u Teheranu osjetio sam da me neko potapšao po ramenu. kojeg nisam vidio duţe od deset godina. Jedne večeri 1978. Homeini je bio odlučan da se ne uključi u borbu Mosadegh . ali kad je to izjavio ovaj čovjek.posebno njenu podršku Izraelu. Uskoro je postalo jasno da zna sve o meni i mom poslu. a zatim u šiitski sveti grad Najaf u Iraku. Farhad. Imam za tebe kartu za isti avion.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Znao sam već za večerom. članke i poruke snimljene na trakama podstičući Irance da se podignu. korumpiranim voĎama i despotskim vladama. (XLIII) Kraljev pad Rekao je da je u posljednjih nekoliko godina šah pokazao svoje pravo lice. MeĎutim. Tada ste mislili da je to vrlo mudro . "Dţon Perkins! Ne sjećaš me se?" Nekadašnji fudbaler dobio je dosta na teţini. Zagrlili smo se i sjeli. "Da preĎemo odmah na stvar". u porodoci odanih šiita u selu pokraj Teherana. zbace šaha i utemelje vjersku drţavnu vlast. Bio je to moj stari prijatelj iz Midlburza. roĎen 1902. iz Irana su stizale vijesti o nemirima i bombardovanju. vi ste posijali sjeme te pobune početkom pedesetih godina. Okrenuo sam se i vidio snaţnoga Iranca u odijelu. general je bio nepokolebljiv. Ovdje se stvari raspadaju. čije se ime moţe prevesti kao "inspirisan Bogom". rekao je svečano." Uz večeru. sada je bio razočaran svojim nekadašnjim šefom. kad ste uništili Mosadegha. ali smo uvjeravali sami sebe da je šah jako popularan meĎu većinom svoga naroda i da je zbog toga politički nepobjediv. Čuo sam nešto slično od Zamina i Doka. U Rimu smo večerali s Farhadovim roditeljima. To je uvod onomu kamo je muslimanski svijet usmjeren. ali su bili očito pod utiskom poteza koji su učinjeni u odnosu na šaha." Bio sam zapanjen njegovim izjavama. Rekao je: "Znate. Poslije toga 68 . Do tada su svi saznali za postojanje fundamentalističkog islamskog podzemlja. koji je jednom davno stao pred metak potencijalnog ubice da bi spasio šahov ţivot. Ajatolah Homeini i mule počeli su ofenzivu kojom će uskoro preuzeti nadzor. Okrivio je SAD za mrţnju koja se širi Srednjim istokom i predvidio je da će šah biti otjeran u roku od nekoliko mjeseci. Njegov otac. Slao je pisma. sve je dobilo novo značenje.vi ste čovjek izmeĎu dva svijeta. gdje postaje priznati voĎa opozicije. kad smo razgovarali o projektu 'Procvjetala pustinja'. Ali se sad to vraća i progoni vas ." Neprestano sam se pitao šta točno zna o meni. Znao sam da je moja informacija o vama tačna . Farhad i njegov otac jasno su rekli da ne podupiru fanatični šiitizam. ali se aktivno suprotstavio šahu oko 1960.

Šah je došao i dobio utočište na istom onom mjestu gdje je nedavno pregovorima postignut Sporazum o Panamskom kanalu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice stvari su se brzo odvijale. one nisu odgovarale normama. gdje je umro od raka. a zbog Panamskog kanala u trećoj. ipak. predsjednik SAD. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. Kolumbijski univerzitetski profesor koji je pisao knjigu o istoriji odnosa meĎu dvjema Amerikama jednom mi je rekao da je Ruzvelt procijenio vaţnost njegove zemlje. svrgnuti mule. koje su imale kancelarije i osoblje u zemlji. MAIN je izgubio milione dolara u Iranu. Pokazavši na kartu. a kad mu je dijagnosticiran rak. krenuo je u bolnicu u Njujork. Kad to nije uspjelo. i pokazalo se. Karter je izgubio priliku da se ponovno kandiduje. imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište Mule su zahtijevale šahov povratak u zamjenu za taoce u Ambasadi SAD. Iran je pokazao. ali naša vlastita obavještajna zajednica namjerno nas je ohrabrivala da zatvaramo oči. koji je opisivao Farhadov otac. u kompanijama kao što je MAIN. odobrio je misiju vojnog spasavanja. Zahvaljujući velikim naftnim zalihama u prvim dvjema drţavama. Reganova i Bušova administracija stupila je u Vašington s obećanjima kako će osloboditi taoce. bile su to ujedno i iznimke od pravila. Dokova su se predviĎanja ostvarila. a na taj način i sa Srednjom i Sjevernom Amerikom. Od dana kad je pobjegao iz Teherana imao je dosta poteškoća da naĎe negdje utočište. svi prijašnji prijatelji su ga izbjegavali. militantna islamistička grupa napala je Ambasadu SAD u Teheranu i zadrţala kao taoce 52 Amerikanca sljedećih 444 dana. Od dana kad je pobjegao iz Teherana. Oni u Vašingtonu koji su se protivili Sporazumu o Panamskom kanalu optuţivali su Torihosa za korupciju i dosluh sa šahom i za ugroţavanje ţivota američkih graĎana. a MAIN je zacrtao i vodio inţenjersku kompaniju na projektu ogromne hidroelektrane. Strašan pritisak koji su izvršile američke trgovačke i političke grupe prisilio je oboljelog šaha da napusti SAD. opisao je Kolumbiju kao "kamen temeljac na svodu Juţne Amerike. Šah je pobjegao iz zemlje u Egipat u januaru 1979. Bila je to katastrofa. Za mene su te pouke bile neosporne. Sljedbenici ajatolaha Homeinija zahtijevali su povratak šaha. Iran i Panama nudili fascinantne i zabrinjavajuće studije. Povezuje sve juţne zemlje do panamske prevlake. Predsjednik Karter pokušao je pregovarati da bi taoci bili osloboĎeni. da su Sjedinjene Drţave zemlja koja po svaku cijenu ţeli negirati istinu o svojoj ulozi u svijetu. eksplodirao je snaţnim islamskim ustankom. Čak i oni meĎu nama. Situacija u Kolumbiji bila je tipična. Ironija je da su samo nekoliko sedmica ranije mnogi od tih istih ljudi snaţno podrţavali šaha. Činilo se neshvatljivim da smo mogli biti toliko neinformisani o šahu i talasu mrţnje koja se stvarala prema njemu. Bio sam uvjeren da su NSA i CIA morale vidjeti ono što je bilo toliko očito Torihosu već davno pri našem susretu 1972. vratiti demokratiju u Iran i srediti situaciju s Panamskim kanalom. uprkos ličnom neodobravanju šahove politike. kao i mnogi naši konkurenti. onaj čekić koji je zabio zadnji ekser u Karterov predsjednički mrtvački sanduk. svakako je istina da se na karti Kolumbija nalazi pri vrhu kontinenta i čini se da upravo ona drţi na okupu ostale. MeĎutim. Dok su Saudijska Arabija. koja je započela u aprilu 1980. I oni su traţili da šah bude izručen Homeiniju. general Torihos pokazao je svoje uobičajeno saosjećanje i ponudio šahu azil u Panami. Nekada ponosan "kralj svih kraljeva" konačno se vratio u Egipat. bez ikakve sumnje. 69 . Bijes. U novembru 1979. kad je izvještavao za štampu." Nikad tu priču nisam provjerio. nisu bili upućeni.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(XLIV) Kolumbija kamen temeljac
Je li Ruzvelt zaista opisao Kolumbiju tim riječima ili ne, on je svakako bio jedan od predsjednika koji je shvatio njenu vodeću poziciju. Kroz gotovo dva vijeka Sjedinjene Drţave gledale su na Kolumbiju kao na kamen temeljac - ili točnije kao na ulazna vrata prema juţnoj polukugli, i to kako u poslovnom tako i u političkom pogledu. Zemlja ima takoĎe velike prirodne ljepote: prekrasne plaţe okruţene palmama i na Atlantiku i na Pacifiku, visoke planine, pampase koji se mogu mjeriti s onima u Velikim dolinama sjevernoameričkog Srednjeg zapada te prostrane kišne šume bogate raznolikim raslinjem. I stanovnici ovdje imaju posebne kvalitete, u kombinaciji fizičkih, kulturnih i umjetničkih crta raznih etničkih zajednica, od lokalnih Taironasa do došljaka iz Afrike, Azije, Evrope i sa Srednjeg istoka. Kolumbija je odigrala bitnu ulogu u kulturi i istoriji Latinske Amerike. U kolonijalno doba bila je sjedište kraljevskog namjesnika za sve španske teritorije sjeverno od Perua i juţno od Kostarike. Velike flote sakupljača zlata kretale su iz njenog obalnog grada Kartagene da bi prenijele neprocjenjiva blaga s juga Čilea i Argentine do luka u Španiji. Mnoge odlučujuće akcije u ratovima za nezavisnost dogodile su se u Kolumbiji: na primjer, trupe Simona Bolivara pobijedile su španske rojaliste u odlučujućoj bitki kod Bozaca 1819. U moderno doba Kolumbija je stekla reputaciju s po nekoliko briljantnih pisaca, umjetnika, filozofa i drugih intelektualaca, ali i po svojim odgovornim i relativno demokratskim vladama. Postala je model u cijeloj Latinskoj Americi za programe predsjednika Kenedija o stvaranju nacije. Za razliku od Gvatemale njena vlada nije bila kreacija CIA, a za razliku od Nikaragve vlada je bila legalno izabrana, što je predstavljalo alternativu kako desnim diktatorima tako i komunistima. Konačno, za razliku od toliko drugih zemalja, uzevši u obzir i snaţni Brazil i Argentinu, Kolumbija nije pokazivala nepovjerenje prema Sjedinjenim Drţavama. Ideja o Kolumbiji kao pouzdanoj saveznici nastavila se usprkos problemima sa drogom. Slavni dani Kolumbije u prošlosti ipak su imali i svoju protivteţu u mrţnji i nasilju. Sjedište španskog kraljevskog namjesnika bilo je i postojbina inkvizicije. Bile su tu prekrasne utvrde, hacijende i gradovi sagraĎeni na teret indijanskih i afričkih robova. Blaga prenošena na zlatnim galionima, posvećeni predmeti i umjetnička remek-djela koja su rastopljena radi lakšeg prevoza, iščupana su iz srca starih naroda. Ponosne kulture uništili su osvajački mečevi i bolesti. U novije vrijeme kontroverzni predsjednički izbori 1945. imali su posljedicu u dubokoj podjeli meĎu političkim strankama i došlo je do nasilja (La Violencia & 1948 - 1957) gdje je stradalo više od 200.000 ljudi. Uprkos konfliktima i ironijama, i Vašington i Vol strit su istorijski gledali Kolumbiju kao bitan faktor u unapreĎenju sveameričkih političkih i trgovačkih interesa. To je rezultat nekoliko faktora. Osim kritičnog geografskog poloţaja Kolumbije uključeno je bilo i shvatanje da lideri na cijeloj hemisferi traţe inspiraciju u Bogoti, a i činjenica da je ta zemlja izvor mnogih proizvoda koji se kupuju u Sjedinjenim Drţavama - kafe, banana, tekstila, smaragda, cvijeća, nafte i kokaina - te da je Kolumbija i trţište za našu robu i usluge. Jedna od najvaţnijih usluga koje smo prodavali Kolumbiji pred kraj 20. vijeka bile su ekspertize za projektovanje i graĎevinarstvo. Kolumbija je bila tipična za mnoge zemlje u kojima sam radio. Bilo je relativno lako pokazati kako će zemlja prihvatiti velike iznose kredita, a onda te dugove plaćati od profita stvorenih samim projektima, ali iz prirodnih resursa zemlje.

70

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Na taj način velike investicije u mreţu električne energije, autoputeve i telekomunikacije pomoći će Kolumbiji da otvori svima svoja velika nalazišta gasa i nafte kao i svoje nerazvijene teritorije Amazonije; ti projekti će pak za uzvrat generisati dohodak potreban za plaćanje dugova i kamata. Takva je bila teorija. MeĎutim, realnost je sadrţala našu pravu namjeru u svijetu, a to je značilo zagospodariti Bogotom i povećati globalnu imperiju. Kao u mnogim drugim zemljama moj se posao sastojao u tom da prikaţem potrebu za velikim posudbama. Kolumbija nije imala beneficije kao Torijos; zbog toga sam osjećao kako nemam izbora nego da moram izraditi prognoze koje zahtijevaju pretjerane dugove za ekonomski rast i uspostavu elektroenergetskog sistema. Uz izuzetak povremenih napada osjećaja krivice u vezi s mojim poslom, Kolumbija mi je postala neka vrsta utočišta. En i ja proveli smo tamo nekoliko mjeseci početkom sedamdesetih godina, pa smo čak i uloţili novac u malu farmu kafe koja se nalazila u brdima uz obalu Kariba. Mislim da je naš boravak tamo bio nešto blisko onom što moţe liječiti rane koje smo jedno drugome nanijeli tokom proteklih godina. Na kraju su ipak rane bile preduboke. Kad se brak raspao, ja sam se istinski upoznao s tom zemljom. U sedamdesetim godinama MAIN je dobio dosta ugovora za izradu infrastrukturnih projekata i mreţu hidroelektrana te distribucijskog sistema koji će prenositi električnu energiju iz dubine dţungle do gradova visoko u planinama. Dodijelili su mi kancelariju u obalnom gradu Barranquilli, a tamo sam 1977. upoznao lijepu Kolumbijku koja će postati snaţan posrednik u promjeni mog ţivota.

(XLV) Protivnici globalne imperije
Paula je imala dugu plavu kosu i izrazito zelene oči - ono što većina stranaca ne očekuje kod Kolumbijaca. Njena majka i otac emigrirali su iz sjeverne Italije, pa je u skladu s tradicijom postala modna dizajnerka. Otišla je i korak dalje te osnovala malu tvornicu gdje je po njenim kreacijama pravljena odjeća. To je zatim prodavano u buticima po cijeloj zemlji kao i u Panami i Venecueli. Ona je bila duboko suosjećajna osoba te mi je pomogla da preţivim ličnu traumu svoga slomljenog braka i da se počnem baviti nekim svojim stavovima prema ţenama, koji su imali tako negativne učinke. Ona me dosta naučila o posljedicama akcija koje sam obavljao u svom poslu. Kao što sam prije rekao, ţivot se sastoji od niza koincidencija nad kojima nemamo nadzor. Za mene to je prije svega bilo odrastanje učiteljevog sina u školi samo za mušku djecu u ruralnome Nju Hempširu, upoznavanje s Einarom Grejvom. No kad se jednom suočimo s takvim slučajnostima pred nas se postavlja izbor. Kako reagujemo i ono što činimo u vezi s koincidencijama, to je bitno. Na primjer, to što sam bio odličan u školi, upoznao En, ušao u Mirovne snage i postao EHM - sve te odluke dovele su me do sadašnjeg mjesta u ţivotu. Paula je bila još jedna slučajnost, a njen će me uticaj navesti da učinim one korake koji će promijeniti tok mog ţivota. Dok nisam nju upoznao poprilično sam išao ukorak sa sistemom. Često sam se doduše pitao što to radim, ponekad se osjećao krivim zbog toga, ali bih uvijek nalazio način kako da racionalizujem svoj ostanak u sistemu. Moţda se Paula dogodila baš u pravo vrijeme. Moţda bih svakako rizikovao i upustio se u nešto drugo, jer bi me moja iskustva u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Panami gurnula u akciju. Ali siguran sam da jednako kao što je jedna ţena, Kaudin, posredovala i uvjerila me da se pridruţim redovima EHM-a, jedna druga ţena, Paula, postala je katalizator koji mi je tada bio nuţan. Uvjerila me da se duboko zamislim, uĎem u svoju psihu i saznam kako nikad neću biti srećan dokle god budem ostao u ovoj svojoj ulozi. 71

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Biću iskrena", rekla je jednog dana Paula dok smo sjedili u nekoj kafeteriji. "Mrze te Indijanci i svi farmeri koji ţive uz rijeku gdje gradiš branu. Čak i ljudi iz grada, koji nisu direktno pogoĎeni, simpatiziraju s gerilom koja napada vaš graditeljski kamp. Tvoja vlada te ljude naziva komunistima, teroristima i prodavačima droge, ali istina je da su to porodični ljudi koji ţive na zemlji koju ti i tvoja kompanija uništavate." Upravo sam joj pričao o Manuelu Toresu. Bio je to inţenjer zaposlen u MAIN-u, a nedavno ga je napala gerila na gradilištu naše brane za hidroelektranu. Manuel je bio kolumbijski drţavljanin koji je dobio posao zato što je pravilo američke vlade branilo da se drţavljani SAD šalju na to mjesto. Mi smo to pravilo nazivali doktrinom "Kolumbijci mogu biti ţrtvovani", a bila je simbol stava koji sam zamrzio. Moji osjećaji prema takvim metodama bili su razlog što mi je postalo vrlo teško ţivjeti sa samim sobom. "Po onome što je Manuel rekao ispalili su u vazduh i njemu u noge AK-47s", rekao sam Pauli. "Zvučao je mirno kad mi je to pričao, ali znam da je bio umalo histeričan. Oni nisu ni u koga pucali. Samo su im dali to pismo i poslali ih niz rijeku u svojim brodovima." "Boţe", uzvikne Paula. "Jadan čovjek je bio prestravljen." "Naravno", rekao sam joj da sam pitao Manuela misli li on da su to bili FARC ili M-19, govoreći o dvije najpoznatije gerilske skupine u Kolumbiji. "I?" "On je rekao da nije nijedna od njih. Ali je kazao da vjeruje u ono što su tvrdili u pismu." Paula je uzela novine koje sam ponio i pročitala pismo naglas. "Mi koji svaki dan radimo samo da bismo preţivjeli kunemo se krvlju svojih predaka da nikada nećemo dozvoliti brane preko naših rijeka. Mi smo jednostavni Indijanci i mestici (mješanci), ali radije ćemo umrijeti nego gledati kako nam zemlja poplavljuje. Upozoravamo svoju kolumbijsku braću: prestanite raditi za graĎevinske kompanije." Odloţila je novine. "Šta si mu ti rekao?" Oklijevao sam samo trenutak. "Nisam imao izbora. Morao sam biti na strani kompanije. Pitao sam ga zvuči li mu ovo pismo kao da ga je napisao neki farmer." Sjedila je i strpljivo me promatrala. Samo je slegnula ramenima. Oči su nam se srele. "O, Paula, prezirem sam sebe zato što igram ovu ulogu." "Šta si zatim učinio", insistirala je. "Lupio sam šakom po stolu. Zastrašio sam ga. Pitao sam ga imaju li za njega smisla farmeri s AK-47s. Onda sam ga pitao zna li ko je izmislio AK-47." "Je li znao?" "Da, ali sam jedva čuo njegov odgovor. 'Neki Rus', reče. Naravno da sam mu rekao kako je u pravu, da je izumitelj bio komunista imenom Kalašnjikov, vojna osoba s visokim činom u Crvenoj armiji. Naveo sam ga da shvati kako su ljudi koji pišu ovakva pisma komunisti." "Vjeruješ li ti to", pitala je.

72

" Popila je gutljaj kafe. neka vrsta ljubomore na Zamina i Doka i na kolumbijske pobunjenike. Električna energija pomoći će samo nekolicini." Slušao sam je kako govori s toliko suosjećanja o ljudima koji su se suprotstavljali nama . "Što ti misliš?" Malo je uzdahnula i pustila mi ruku pitajući: "Pokušavaš li promijeniti temu?" Kimnuo sam. "Što je s tobom". Bili su to ljudi sa svojim uvjerenjima. a ne po sredini. "Kako ti znaš toliko o gerili?" Još dok sam pitao imao sam osjećaj da ne ţelim znati odgovor. najbogatijim Kolumbijcima. a zatim polako liznula kašičicu. Ona ih zapravo i dovodi u tu situaciju.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Njeno me pitanje zaustavilo. Kako drukčije da nabave oruţje? Oni su u čudnoj situaciji. (XLVI) Put mog spasenja Moram raditi svoj posao. gusarima i graničarima. "Znam da su neki gerilci trenirali u Rusiji i Kini. "Vjerujem da je njihov cilj opravdan. Kako da odgovorim iskreno? Sjetio sam se Irana i vremena kad me Zamin opisao kao čovjeka uhvaćenog izmeĎu dva svijeta. a hiljade će ih umrijeti jer su ribe i voda zatrovane kad vi izgradite te vaše brane. Odmah sam osjetio neko olakšanje. "Pod jednim uslovom. Odjednom sam stiskao vlastite ruke. "Tvoj posao?" Oči su nam se opet susrele i zadrţale se tako. promiješala." Spustila je svoju kafu s mlijekom. i ." 73 . Zamuckivao sam izgovarajući standardna opravdanja: da pokušavam činiti dobro. gledajući je kako me promatra znao sam da je nisam prevario. Vaša Svjetska banka ne pomaţe im braniti se. Čak i gore. a ţelio sam ja biti jedan od njih. a ne neku ničiju zemlju negdje izmeĎu. "Svakog dana mrzim svoj posao sve više. rekao sam konačno. Na neki način ţalio sam što nisam bio u onom kampu kad su gerilci napali. Oni su stajali na ivicama. "U redu". "Mrzim ga". "Sebe. "S nekima od njih išla sam u školu. izabrali su stvarne svjetove. Olakšanje se pretvorilo u defanzivnost. o Tomu Pejnu i drugim herojima iz revolucionarnog rata. da istraţujem načine kako promijeniti sistem iznutra. "Šta drugo mogu učiniti? Moraju naučiti nešto o modernom oruţju i kako se boriti protiv vojnika koji su prošli vaše škole. samo s tim što sam to priznao. Paula se njeţno nasmiješila. Dţone?" Nisam znao odgovor. Da se vratimo toj temi ponovo jednog dana.ono iz rezerve ako ja odustanem neko još gori će stati na moje mjesto." Uzela me za ruku. "Moj brat se pridruţio tom pokretu. Shvatio sam smisao koji se podrazumijevao. Ali. Razmišljao sam o ljudima čije su mi se slike tako često godinama vraćale u sjećanje. pitao sam je. nastavio sam. "Što ćeš učiniti." Podigla je kašičicu i naoko je promatrala. znao sam da ni sam u to ne vjerujem.bio je to razlog zašto sam se grčio. Zauzeli su stavove i ţivjeli s njihovim posljedicama. Uvuklo se u mene nešto čudno." Oklijevala je i gurnula šoljicu. sloţila se." Stisnula mi je ruku i kimnula polako. već mene.meni . Ponekad prodaju kokain da bi sakupili novac za zalihe. Prisilila me shvatiti bitnu istinu: nije trebalo kriviti moj posao. čovjeka u sredini.

"Protestvovao je ispred kancelarije jedne naftne kompanije . 74 .on i nekoliko njegovih prijatelja.koje prijete korporacijama. Bazirala se na idejama jednakosti i pravde za sve. "Nisam ga vidjela već dvije godine. mogle bi se umjesto toga iskoristiti da na svijet donesu temeljite promjene. to je sistem utemeljen na merkantilizmu. Takve institucije imaju mreţu komunikacija i sisetme prometa nuţne za uklanjanje bolesti. Ali je mogla biti i pragmatičan i ne samo utopijski san već i ţiva. Napala ih je vojska. bankama i vladinoj birokraciji . u šumama plemena koje se suočava s odumiranjem . pokušavajući shvatiti razliku. Nadao sam se da ona ne razabire moju ljubomoru. mislim." Pogledala je kroz prozor. (XLVII) Sredstvo opravdava cilj Globalna imperija.. To je dobar znak. je istorijska nemeza. njene ruke se šire samo da bi akumulirale sredstva.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice To je bilo to. ali bio je druga osoba kad je izišao.a nisu učinili ništa protivzakonito. "Kako to da mi nisi nikad rekla?" "Činilo se nevaţnim. Bila je to inspiracija." Bio je to prvi meĎu mnoštvom sličnih razgovora s Paulom. sa druge strane. ako je potrebno ona se moţe pretvoriti u akciju kao što je bilo za vrijeme Drugog svjetskog rata. ali još je vladao moj novac i one moje slabosti koje je NSA identifikovala stvarajući sud o meni prije desetak godina." Zastala je. Ona je usredotočena sama na sebe. Na sreću ona je gledala svoju šoljicu.koje prijete republici. akciju koja će odbraniti načela za koja se zauzima. mahali plakatima i pjevali. "Drţali su ga u tamnici gotovo šest mjeseci.'Occidental'." Borio sam se s porivom da presuĎujem ili da budem defanzivan. Same institucije . velikodušna tvorevina. pohlepna je i materijalistička. Nikada nam nije rekao šta se tamo dogaĎalo. moj boravak u Kolumbiji takoĎe mi je pomogao da razaberem razliku izmeĎu stare američke republike i novog globalnog carstva. One će primijeniti svako moguće sredstvo koje bi pomoglo vladarima da se domognu više moći i bogatstva. podsjećam te. Iznad mojih vlastitih dvojbi. pitao sam. Njen je temelj bio moralni i filozofski više nego materijalistički. "Kako je postao jedan od njih". Mogla je raširiti ruke da da sklonište pogaţenima. Paula mi je pomogla na teškom putu moga spasenja. Zašto bih? To nije nešto s čim se hvalim. jedino znam da ga je vlast nedavno stavila na listu traţenih. a sad znam da su ti razgovori bili scena postavljena za ono što je slijedilo. 1968." "Kako znaš da je ţiv?" "Ne znam. Osjetio sam se potpuno smlavljen. jasnije sam razumio svoju vlastitu ulogu. ali ovo. Mora biti vrlo oprezan.samo ako ih se uspije uvjeriti da to prihvate. prigrabile sve što im je na vidiku i zasitile svoje nezasite apetite. istukli su ih i bacili u zatvor . Duša mi se razdirala. Mislio sam da znam sve o njoj. samo su stajali ispred zgrade. Prisilivši me da to shvatim i da se suočim sa dubljim osjećajima osim svoje očaranosti gusarima i drugim pobunjenicima. Protestovao je što se buši u nedirnutoj zemlji. Poput nekadašnjih carstava. ali istovremeno i snaga s kojom se moglo računati. Republika je svijetu pruţala nadu. imao sam kratku predodţbu čovjeka koji dolazi kući i nalazi svoju ţenu u krevetu sa drugim. Naravno. gladi. sluţi sama sebi. pa i ratova ..

"Šta ako nikad ne progovoriš o onome što znaš". ali ono što smo sprovodili tim novim. Bilo kako bilo. pustolovine i sav taj sjaj više ne opravdavaju zbrku. a ja sam se na kraju sloţio s njom. ţivot se mijenja. Bio sam vjeran republikanskoj Americi. ali ona druga strana o kojoj sam volio misliti kao o mojoj osobi iz poslovne škole. Ipak. nije još bila sigurna.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Klaudin me davno upozorila. Kao partner MAIN-a obogaćivao sam se i znao sam da ću. krivnju i stres. kakve to uopšte ima veze? Ti nisi zadovoljan sam sa sobom. ti radnici bili su slijepi za posljedice svojih djelovanja. Nema sumnje da je moja savjest htjela izići. Šta moţe Klaudin ili bilo tko drugi učiniti da bi se stvari još više pogoršale nego što već jesu?" Tom se refrenu Paula uvijek vraćala. imao sam više zaposlenika. Kao mnogi MAIN-ovi inţenjeri. zemalja i dionica na berzi kao što je nabujao i moj vlastiti ego. naglašavao da je Klaudin u mnogim stvarima imala pravo. Jednog dana dok smo tumarali po plaţi uz staro špansku tvrĎavu Kartaginu. u dţunglama Afrike ili u divljini uz američku granicu. pitala je. šta ona zna?" Ja sam. trebalo je iskustvo na radu u zemljama kao što su Indonezija. Borba sa samim sobom da li da nastavim u MAIN-u ili da prekinem postajala je pravo bojno polje. "To je bilo davno. u tamnim rupama Evrope. i ličnih dogaĎanja. Iran i Kolumbija da bih razumio dublje značenje. ljubavi. ona je iskreno objasnila sve što će se od mene očekivati ako prihvatim posao koji mi MAIN nudi. ako još duţe ostanem.učestvovale su u nečemu što je bilo daleko štetnije od svega što su teorije konspiracije ikad i zamislile. U zemljama na cijelom kontinentu vidio sam ţene i muškarce kako rade za korporacije SAD . mjesto koje je proţivjelo bezbrojne pomorske napade. Moje lično carstvo neprestano se širilo. profinjenim oblikom imperijalizma bio je finansijski ekvivalent onome što smo pokušali postići vojnom snagom u Vijetnamu. biti trajno zarobljen. a agencije za stranu pomoć i privatni preduzetnici koji su im sluţili (ili bolje kojima su oni sluţili) postali su efikasni u ostvarivanju tog plana. Paula je zamislila pristup problemu koji meni nikada nije ni pao na pamet. poput ţene kakva je bila Paula. umjesto činjenice da ih sve dublje uvlače u tip ropstva koje podsjeća na nekadašnje na plantaţama Juga. "Misliš da jednostavno ćutim?" 75 ." Naravno da se Paula tome smijala: "Ma. Kao oni prethodni oblici eksploatisanja moderne su se sluge i robovi udruţili vjerujući da je njima bolje nego onim nesrećnicima koji ţive na marginama. onda su ekonomisti dali odgovor skovavši bolji plan. nikada više ne moţeš izaći. Panama. Uz zavodljivost novca i ţivotnog stila te povišenog adrenalina zbog svoje moći.iako one nisu direktno bile dio mreţe EHM-a . Priznao sam i sebi i njoj da sav novac. pak. Ako je jugoistočna Azija bila pouka kako i vojska ima svoja ograničenja. Trebalo je i strpljenja. uvjereni kako prodavaonice slatkiša i tvornice cipela ili dijelova mašina za druge firme. često sam se sjetio Klaudin kako me upozoravala: "Kad jednom uĎeš u to. pomaţu siromašnima da se izvuku iz svoje bijede.

A imali su i dublji smisao. Zapravo. daj im sve šanse da te puste na miru. Jednom prije bio sam vrlo ponosan na taj saţetak i taj članak. Svi su očekivali da ću i ja uskoro biti unaprijeĎen. "Onda učini to"." Ovo je uistinu imalo smisla .pitao sam se zašto se toga nikada nisam sjetio. kao predsjednik MAIN-a. Ako imalo liči onome na engleskom. "Tvoj je ţivot laţ. Neću pisati knjige ili učiniti bilo što da dovedem na svjetlo dana istinu kako je ja vidim sada. Ja sam nekidan pročitala tekst na španskom. ja sam bio jedan od Bruninih najpovjerljivijih štićenika. mislim da će ti biti vrlo zanimljivo. Neću postati krstaš. Šokirao me. Vrativši se u Boston otvorio sam stranicu na engleskom izvorniku i otvorio sam primjerak časopisa MAINLINES od novembra 1978. oni su saţimali strategiju proračunatu da se prenese slika izvana. a da se sakrije realnost u pozadini svega toga. otišao u penziju. "Sve što te Klaudin naučila je prevara". doda Paula. Na čudan način oni su bili simbol priče mog ţivota. 76 . Mekhalovom odlukom Bruno je zauzeo Dauberov poloţaj. na kraju." Dok sam boravio u Kolumbiji. nemoj zamutiti vodu. Bilo mi je dosta. moţda na osnivanje porodice s nekim kao Paula. slijedio sam Pauline savjete i pročitao špansku verziju saţetka. jednostavno sam ţelio van. biću jednostavno osoba usredotočena na uţivanje ţivota. "Jesi li u posljednje vrijeme pogledao svoje dokumente?" Priznao sam da nisam. Kao što se očekivalo. Telefonske veze izmeĎu Bostona i Barankilje su poludjele. godine. Ali sada gledajući na njih kako ih vidi Paula. GraĎa u tim dokumentima predstavljala je namjernu prevaru.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Tačno. kao sjajilo koje prikriva sintetičku površinu. (Nastaviće se) (XLVIII) Varljivi saţetak Te promjene i glasine bile su meni dodatni poticaj da bacim pogled na svoju poziciju. Nemoj im dati razloga da te progone. stigla je vijest da je Dţejk Dauber." Smiješila se velikodušno. Dok sam još bio u Kolumbiji. umjesto toga. savjetovala me. ako ne i laţ. osjetio sam sve više ljutnju i depresiju. na turistička putovanja. Taj broj korporacijinog časopisa opisao me u članku naslovljenom "Specijalisti nude klijentima MAIN-a nove usluge". otkrivali su stvarnost koja je odrţavala naše doba i ulazila u srţ našeg trenutnog ulaska u globalno carstvo.

a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata Na prvi pogled moj se saţetak činio prilično nevinim. bio je podatak na kraju: Ministarstvo finansija SAD. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. ipak. na Srednjem istoku. a sadrţavao je revidirani popis tipova projekata: planiranje razvoja. Ukoliko me neko iz marketinga ţeli uključiti u neki od projekata ili koristiti podatke o meni na bilo koji način. za mene bili potpuna novost iako su pojedinačni podaci svakako bili dio moje karijere. te njegov ekvivalent na engleskom jeziku. na prezentaciji za Svjetsku banku ili druge multinacionalne forume. Vladu Kuvajta. Na primjer. Taj je odlomak završavao opisom moga rada u Mirovnim snagama u Ekvadoru. potrebe za energijom itd. Ministarstvo energije Irana. Kraljevina Saudijska Arabija. ISKUSTVO Dţon M. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. kao i mnogi drugi MAIN-ovi radnici puno sam putovao pa su često učinjeni izuzeci. Perusahaan Umum Listrik Negara i brojne druge. iako je to stvarno bio dio moga povjerljivog poslovnog dosijea. Otkad je došao u MAIN gospodin Perkins angaţovan je na najvaţnijim projektima u Sjedinjenim Američkim Drţavama. Obuhvaćao je i MeĎunarodnu banku za obnovu i razvoj (sluţbeni naziv Svjetske banke). moţe istaći moje iskustvo na Srednjem istoku. Slijedio je dug popis klijenata.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Naravno da mi nije bila neka velika utjeha da sam nosim velik dio odgovornosti za ono što je bilo uključeno u moj dosije. Tako su saţetak koji mi je Paula predloţila da pročitam. na Srednjem istoku. Pod iskustvom stajalo je da sam zaduţen za vaţne projekte u Americi. izostavljena je svaka povezanost sa samim Mirovnim snagama te se dobijao utisak da sam bio profesionalni menadţer kompanije za graĎevinski materijal. 77 . Ali ono što mi je privuklo paţnju. on se tada moţe posluţiti informacijama i izdvojiti ono što mu je konkretno potrebno. moralo se prije stvarnog objavljivanja podataka traţiti moje odobrenje za revidirani saţetak. No. Institut za resurse u hidraulici i elektrifikaciji. Kad god bi se tako radilo. ekonomske prognoze. Aziji. Prema uobičajenim pravilima poslovanja od mene se zahtijevalo da stalno upotpunjavam taj i osnovni saţetak kao i svoj dosije popratnim informacijama o klijentima za koje radim i podacima o tipu posla koji obavljam. a ne dobrovoljac u Andama s malom grupom nepismenih seljaka koji proizvode opeku. Arapsko-američku naftnu kompaniju u Saudijskoj Arabiji. u Aziji i Latinskoj Americi. u Aziji i Latinskoj Americi. Banku za razvoj Azije. Bio sam zapanjen da takav popis uspije prodrijeti u štampu. Perkins je menadţer Odjeljenja za ekonomiku u sekciji Sistemi energije i okoline.

Inţenjerstvo i ekonomika. lociranje tvorničkih postrojenja. PUBLIKACIJE Markovljev proces primijenjen u prognoziranju potreba za energijom. španski. OBRAZOVANJE Poslovna administracija. Markovljeva metoda primijenjena na planiranje 78 . analizu lokacija goriva. PROFESIONALNA UDRUŢENJA Američko udruţenje ekonomista. planiranje investicija i konzalting menadţmenta. Električna energija iz meĎusobno povezanih sistema. (Nastaviće se) (XLIX) Povjerljivi poslovni dosije Dţon M. studije o učincima ekonomike i okoline. Postdiplomski studiji: Konstruisanje modela. Prije nego se pridruţio MAIN-u gospodin Perkins proveo je tri godine u Ekvadoru rukovodeći marketinškim studijama i organizujući upravljanje kompanijom za graĎevinski materijal. Osim toga. mnogi su projekti uključivali i obrazovanje osoba u vezi s primjenom tehnika koje je gospodin Perkins razvio sa svojim osobljem. JEZICI Engleski. ekonomske prognoze. Društvo za meĎunarodni razvoj. Perkins vodio je studiju o opravdanosti organizacije kooperative za štednju i kredite po cijelom Ekvadoru. studije ekonomske isplativosti. prognoze potreba za energijom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Taj posao na kojem je on angaţovan uključuje planiranje razvoja. 2) evaluaciju učinaka projekata u sociološkom. U novije vrijeme gospodin Perkins je zaduţen za projekt nacrta paketa računarskih programa za: 1) planiranje potreba za energijom i kvantifikaciju odnosa izmeĎu učinaka ekonomskog razvoja i proizvodnje energije. 3) primjenu Markovljevih ekonometrijskih modela na nacionalno i regionalno ekonomsko planiranje. Model za opis direktnih i indirektnih meĎusobnih odnosa ekonomike i okoline. marketinške studije. Makropristup prognoziranju energetskih potreba. Ekonometrija. Univerzitet Boston. Metode vjerovatnoće. ekonomskom smislu i u odnosu na okolinu.

Saudijska Arabija Azijska banka za razvoj Korporacija "Boise Cascade" Korporacija gradskih komunalnih sluţbi Daztonska kompanija "Energija & svjetlo" Kompanija "General Electric" Vlada Kuvajta Institut za resurse hidraulike i elektrifikacije. Panama Ministarstvo energije Iran "New York Times" 79 .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice PREPORUKE Studije o prognoziranju Marketinške studije Studije o provedivosti Studije o izboru lokacija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o ekonomskom učinku Planiranje investicija Studije o opskrbi gorivom Planiranje ekonomskog razvoja Programi obrazovanja Upravljanje projektima Planiranje raspodjele Konsalting upravljanja KLIJENTI Arapsko-američka naftna kompanija.

Svoj prvi zadatak dobio je kad je postao član jedanaestočlanog tima stručnjaka kako bi bila izraĎena studija o potrebama za energijom u Indoneziji. Dţon je jedan od malobrojnih ekonomista koji su trenutno zaposleni u MAIN-u. pomaţući Kečunama. demografe. Ti stručnjaci ne uključuju samo ekonomiste već i projektante gradova. autorka Paulin Kvelet. januara 1971. Angaţovan kao savjetnik glavnom prognozeru. Oko godinu dana kasnije Dţon je postao glavni prognozer. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Indonezija Kompanija za elektrifikaciju i gas Juţne Karoline Tehničko udruţenje industrije celuloze i papira Korporacija "Union Camp" Ministarstvo finansija Kraljevina Saudijska Arabija Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. odmah je shvatio da je MAIN-u potrebno više ekonomista. ona je uglavnom ostvarena naporima jednog čovjeka. Dţona Perkinsa. koji je sada rukovodilac. koji je radio u gradu Paute u Ekvadoru na projektu hidroelektrane za MAIN. Rezultat: dobici su narasli za 60%. Iako je nekolicina ljudi uticala na uspostavljanje skupine ekonomista. Bilo je to u ono vrijeme kad je Dţon Perkins upoznao Einara Grejva (nekadašnjeg zaposlenika). Upravo je proveo tri godine u Ekvadoru s kompanijom "Construction Materials Co-op". Gledajući lica iza radnih stolova lako je primijetiti da je ekonomika i regionalno planiranje jedna od najnovije uspostavljenih disciplina u MAIN-u te se ujedno i najbrţe razvija. Dţona Perkinsa. "Htjeli su ustanoviti mogu li ja tamo preţivjeti tri mjeseca". Tada je unajmio kamion kako bi im pomogao prodavati opeke direktno potrošačima. koja je nakon dvije i po godine brojila 200 porodica. koji je sada rukovodilac MAIN Stručnjaci nude MAIN-ovim klijentima nove usluge. unutar svjetskog kruga u kojem sam djelovao. posao koji je izmijenio tok svjetske istorije. Ali uz svoje iskustvo nije imao problema s "preţivljavanjem". rekao je smijući se i prisjećajući se tog razdoblja. (LI) Uzorni graĎani Bilo je umetnuto zato da većina ljudi. a kako su rasle potrebe klijenata i institucija poput Svjetske banke.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Uprava za energetiku drţave Njujork Perusahaan Umum Listrik Negara. Dijeljeni su meĎu članovima saradničke kompanije. ali nikada nije dospio u novine. izravnim potomcima Inka. stručnjake za trţište i prvog sociologa u MAIN-u. shvati kako sam ja dio tima koji je vješto smislio posao vijeka. Dosad se nalazilo oko 20 stručnjaka u toj skupini sastavljenoj u razdoblju od sedam godina. 80 . Dţon kaţe da su Indijanci izrabljivani na svom poslu izrade opeka pa ga je agencija u Ekvadoru zamolila da utemelji firmu "Coop".

gledajući ljude koji za mene rade. a pogaĎala je direktno u srţ: Ekspanzija odjeljenja Ekonomika i regionalno planiranje imala je brz tempo. Nije ni čudo da je autor članka zaključio kako je "interes i podrška što je daje svojim zaposlenima očita i zadivljujuća. osigurao dinastiju Saud i pruţao podršku finansiranju Osame bin Ladena te zaštitu meĎunarodnim kriminalcima poput Idi Amina iz Ugande.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pomogao sam kreirati ugovor koji je jemčio stalni dotok nafte Americi. Pisao sam. Moj poloţaj glavnog ekonomiste i menadţera Ekonomike i regionalnog planiranja nije se mogao pripisati mojim sposobnostima ekonomiste ili planera. Ali to nije bilo isto kao kad sam se ja uključio. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Ja sam ih regrutirao i izvjeţbao. Dok je sa mnom razgovarao. boţićni bonusi. Na fakultetu Middlebury moj je glavni predmet bila američka knjiţevnost. znatno više to je bio rezultat moga pristanka da izraĎujem tipove studija i zaključaka kakve su ţeljeli moji šefovi i klijenti. Uvijek sam bio slab u matematici i statistici. ipak Dţon osjeća da je imao sreću u tome što je svaki pojedinac koga je zaposlio bio marljiv profesionalac. Ljudi koji rade za mene drugačija su vrsta. Oni su jednostavno naučili iz mog primjera i iz mog sistema nagrada i kazni. kombinovane s prirodnom pronicljivošću za uvjeravanje drugih pomoću pisane riječi. mnoge s magisterijem i nekoliko njih s doktoratom. Činjenica je da nikad nisam pomislio o sebi kao o vrsnom ekonomisti. a ja sam često osjećao ljubomoru prema svojim namještenicima zbog njihove 81 . Znali su kako se očekuje da proizvedu tip studija i rezultata kakve ja ţelim. Trebalo je manje od deset godina da se doĎe do ovog stepena gdje su zavoĎenje i vladavina sile dobili puno suptilniji oblik. Kasnije sam se ponekad našao izvan svoje kancelarije. a korporatokratija je napredovala. Sada su ti muškarci i ţene. osjećajući se krivim zbog toga što sam im učinio i zbog takve uloge koju smo svi skupa odigrali proširujući ponor izmeĎu bogatih i siromašnih. U pravom smislu riječi ja sam stvorio njih jednako kao što je Klaudin stvorila mene. dobivao sam osoblje koje je znalo puno više o tehničkoj strani moga posla nego ja sam. Svijet se pomaknuo. Razmišljao sam o ljudima koji svakodnevno umiru od gladi dok moji sluţbenici i ja sam spavamo u prvorazrednim hotelima. niti im je iko kazao da su u tome zauvijek. Paulina primjedba na taj saţetak o meni otvorila je Pandorinu kutiju. Ja sam ih doveo. lutajući meĎu stolovima svojih namještenika. mučeći se tim problemima. odlazili u svijet da bi unaprijedili ideju globalnog carstva. Razmišljao sam o činjenici da ljudi koje sam ja instruirao sada popunjavaju redove EHM-a. infuzija kapitala koje će potaknuti rast bruto društvenog proizvoda i učiniti svijet boljim. hranimo se u najboljim restoranima i punimo svoje bankovne račune. Govorio je da je glavni ekonomista u MAIN-u vrlo upućena osoba. S vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. Ali za razliku od mene oni su zadrţani u mraku neznanja. Osim toga bio sam dovoljno pametan da zaposlim sposobne ljude. pisanje mi je uvijek išlo od ruke. Nema više u njihovim ţivotima poligrafa NSA ili Klaudin. Taj jedan jedini redak u saţetku o meni govorio je onima koji su bili upućeni u posao. koji sjede ispred moje kancelarije s pogledom na Back Bay u Bostonu." Ja sam zadrţao ta dva dokumenta i nekoliko drugih sličnih u gornjoj ladici svog pisaćeg stola i često sam im se vraćao. Niko im to nije jasno izgovorio ni rekao što se očekuje od njih kako bi se nastavila misija globalne imperije. Postali smo uspješniji i još štetniji. zapravo sama njihova radna mjesta ovisila su o tome udovoljavaju li meni. bila je očita i zadivljujuća podrška koju pruţa svom osoblju. pa čak ni za EHM. sjedeći za svojim radnim stolom. Njihove plate. Oni nikad nisu čuli za termin prikriveni ekonomski ubica. neku vrstu njeţnog stila pranja mozga. Ja sam naravno činio sve što je moguće da im olakšam teret. drţao predavanja i koristio svaku priliku da ih uvjerim u vaţnost optimističnih prognoza. Diplomirao sam kao stručnjak za poslovnu administraciju na Univerzitetu u Bostonu i to s naglaskom na marketing. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija Mnoge sam noći leţao budan razmišljajući. Konačni paragraf članka iz MAINLINES-a bio je lična opservacija autora. velikih kredita.

Londonu i Tokiju. ekonomista. da su spoljni izgled moga saţetka u MAIN-u i stvarnost iza njega samo odraz ljudske prirode. Počinju se odijevati u odlično skrojena odijela. Kad duţnici ne mogu da plate. Poput Dţona Perkinsa u saţetku MAIN-a. a u njoj je korporatokratija već učinila bitan prodor. vodeći ekonomista. Dio je to pokvarenog sistema usmjerenog na izigravanje lakovjernih kupaca ili primjenu najsuptilnijeg i najefikasnijeg oblika imperijalizma koji je svijet uopšte upoznao. (LII) Eksploatacija nafte No ispod patine nalazi se trag krvi. Oni se nisu morali zamarati moralnim problemima koji su mene proganjali. Podupiru lokalna dobrotvorna udruţenja pa ih zajednica poštuje. ta zemlja bila je potpuna banana republika. rukovoĎenih političkim i trgoavčkim interesima SAD. činilo se. Svaki od mojih zaposlenika takoĎe je nosio neki naslov . Ali s vremenom oni koji doĎu na vrh izmjenjuju svoje lice. Muškarci i ţene dolazili su iz sjedišta kompanija u Njujorku.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice naivnosti. stručnjak za cijene. Ako to ne mogu. Primjer organizovanog kriminala. već i u fizičkom i kulturnom . Navevši me na čitanje izmeĎu redova. Čikagu. da navedu jadne ljude da prodaju svoja tijela radionicama i tekućim trakama tvornica.finansijski analitičar. Lako posuĎuju novac onima u velikoj stisci. onaj koji će nas dovesti do propasti .od onih koje su reklamirale obuću i sportsku odjeću do onih koje su proizvodile tešku opremu . Moj posao u Kolumbiji i Panami davao mi je mnoštvo mogućnosti da ostanem u kontaktu i posjećujem prvu zemlju koja je bila moj dom negdje daleko. Gusari su odbacili koţne jakne. Stvari su se izmijenile. ekonometrijski stručnjak. Napad je započeo i brzo je opasao zemljinu kuglu. znao sam u dubini duše da to nije tako. kao posljednje sredstvo.imala je svoje vlastite ekvivalente EHM-a. Mafijaški šefovi često počinju kao ulični lopovi. nije nešto čega se kupac mora čuvati. ti ljudi izgledaju kao uzorni graĎani. MeĎutim. nudi metaforu. itd. Dosta sam razmišljao i o ideji integriteta u poslu. Ni činjenica o tim njihovim titulama nije sugerisala da smo svi mi samo sitni dio ledenog brijega. ti ljudi im dolaze da uznu svoju funtu mesa. Ja sam ih svjesno zavarao i radeći to štitio sam ih ujedno od njihove vlastite savjesti. o prividu naspram stvarnosti. San Francisku. Ekvador je pretrpio dugi niz diktatora i desnih oligarha. Shvatio sam da moj sjaj glavnog ekonomiste i direktora Odjeljenja za ekonomsko i regionalno planiranje nije isto kao obična prevara prodavača sagova. Govorio sam sebi sam kako su ljudi varali jedni druge od početka svijeta. koji je moralno odbojan i konačno destruktivan sam prema sebi.ipak nijedno od tih zvanja nije označavalo ono što su zaista bili. pohlepni kamatari i krojači koji ţele uvjeriti cara kako je njegovo ruho samo njemu nevidljivo. Svaka vaţnija meĎunarodna kompanija . Sada sam shvatio da smo dosegli novi stepen prevare. na svoj poseban način svako od njih bio je EHM.ukoliko uskoro ne sprovedemo znatne promjene. Na neki način. Paula me tiho podstakla da učinim još jedan korak na putu koji će konačno promijeniti moj ţivot. pojavljuje se oruţje. obukli su poslovna odijela i zauzeli stav vrijedan poštovanja. Bilo je zabrinjavajuće saznati da su neizgovoreni detalji iza ispisanog teksta mog saţetka i članka definisali svijet magle i ogledala namijenjen da nas sve zadrţi prikovanima za sistem. vani. Konačno. a svi su sluţili interesima globalne imperije. poput bujice su prolazili svim kontinentima da uvjere podmitljive političare da dozvole svojim zemljama da budu okovane korporatokratijom. vlasnici su legitimnih firmi i pričinjavaju se dijelom društva koje se razvija. šakali napadaju svojim palicama za bejzbol. Legenda i folklor puni su bajki o iskrivljenoj istini i varljivim pogodbama: prodavači sagova koji varaju. sociolog. koliko god ţelio zaključiti da su stvari iste kao prije.ne samo u moralnom pogledu. . 82 .

optuţio Summer Institute of Linguistics (SIL). privezane na prijamnike u vrlo sofisticiranim komunikacijskim stanicama koje su vodili američki vojnici u vojnoj bazi "Shell". SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. brane hidroelektrana. Rekao sam to dijelom u šali. a ja sam ga susreo nekoliko puta. a njena posljedica bila je talas kupovine. pojavljivao bi se neko iz SIL-a s protivotrovom ili pravim lijekom . ali zato jer bih to bio rado učinio u vrijeme svoga dopusta . sistemi transmisije i distribucije i drugi projekti u vezi sa snabdijevanjem energijom nicali su po cijeloj zemlji.često u helikopteru naftne kompanije.zatim nude lijekove da izliječe epidemiju proliva. snimanja i prevoĎenja autohtonih jezika.ili gdje su ljudi ţeljeli nezavisnost od uticaja snaţnih inostranih sila. Uslov je bio da prepuste svoje posjede naftnim kompanijama. a uvijek sam traţio dobar izgovor da posjetim njegovu zemlju. da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama. Bio je privlačna i harizmatična osoba. evangelističku misionarsku grupu iz Sjedinjenih Drţava. Stekao je ugled kao populista i nacionalista. SIL je intenzivno radio s plemenom Huaorani u predjelu bazena Amazona tokom početaka istraţivanja izvora nafte. odjeću. privukao je paţnju svih sunarodnika i graĎana svih zemalja u kojima su stranci eksploatisali naftu . Jednom sam uporno nudio da odletim u Kito i dobijem slobodnu uslugu konzaltinga kad god mu bude potrebno. počeo kampanju za predsjednika. 83 . a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska. u kojem je mala grupa porodica koje su upravljale Ekvadorom pomogla u dovoĎenju zemlje u ruke meĎunarodnih banaka. On se smijao i nudio mi sličnu nagodbu govoreći da ga mogu nazvati kad god je potrebno pregovarati o mom računu za benzin. Ponovo . Često ponovljena priča bila je kako doniraju hranu punu laksativa .bio mi je drag i to sam mu ubrzo rekao. tamo će dobiti besplatnu hranu.obogatile su se meĎunarodne projektantske i graĎevinske kompanije. SIL bi otišao na to mjesto i nagovorio domaće stanovništvo da se iseli s tog područja na rezervate koje su drţali misionari. (LIII) Ubistva kao upozorenja Nad cijelim područjem plemena Huaorani SIL je bacao iz aviona košare s hranom koje su imale dvostruko dno.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Ozbiljna eksploatacija nafte u bazenu Amazona u Ekvadoru počela je krajem šezdesetih godina. Haime Roldos bio je profesor na univerzitetu i advokat kad mu je bilo blizu četrdeset godina. Putevi i industrijska postrojenja. Ta organizacija ušla je u Ekvador kao i u mnoge druge zemlje pod izgovorom studiranja. Ja sam poznavao SIL i njegove misionare iz doba kad sam bio u mirovnim snagama. medicinsku njegu i obrazovanje u misionarskom stilu. Kad bi seizmolozi izvijestili sjedišta korporacija da odreĎeno područje ima kvalitete koji ukazuju na vjerovatnost nafte ispod površine tla. na primjer. Kad je 1978. One su podjarmile Ekvador velikim iznosima dugova poduprtih obećanjima o prihodima od nafte. On je progonio naftne kompanije i ne baš tako suptilan sistem koji ih je podupirao. Kad god bi otrovna zmija ugrizla nekog člana plemena te bi se ovaj razbolio. Bio je. Roldos je bio rijedak primjer modernog političara koji se nije bojao suprotstaviti situaciji status kvo. a tada se pojavio uznemiravajući uzorak pritiska Čovjek čija se zvijezda uzdizala nad zemljom Anda bio je iznimak od tog pravila o političkoj korupciji i savezništvu s korporatokratijom. osoba koja snaţno vjeruje u prava siromašnih i u odgovornost političara da prirodne izvore svoje zemlje koriste mudro. smještaj. a sadrţavale su sitne radijske odašiljače. Bilo je sve više glasina da SIL-ovi misionari koriste niz tajnih tehnika kako bi uvjerili plemena da napuste domove i presele se u misije.

nikad neće ostvariti svoje programe. ni Roldos nije bio komunista. već je ustao za prava svoje zemlje da odlučuje o vlastitoj sudbini. Ta taktika utemeljena je na pretpostavci da je Ekvador najveći potencijal prirodnih izvora i da sve buduće iskorištavanje tog izvora mora biti obavljeno na takav način da donese najveću dobrobit najvećem postotku stanovništva. pragmatični umjesto dogmatski. sestra jednog od ubijenih ljudi.najvaţnije korporacije. Torihos je ţelio vratiti Kanal. Kasnije su sami domoroci rekli da su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni. tako su i za Roldosa rekli da ga nikad Vašington neće tolerisati kao predsjednika. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. ako i uspije pobijediti bez njih. Te poruke nisu imale odjeka. U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su ubijeni. "Exxon" i "Mobil". potomak porodice Dţon D. Roldos je čvrsto vjerovao u zadatak drţave da pomogne siromašnima i obespravljenima. svog prvog demokratski izabranog predsjednika nakon niza diktatora. ipak. inteligentni. harizmatični lideri.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U prvim danima traţenja nafte pet SIL-ovih misionara naĎeni su mrtvi. za koje je tvrdila da pomaţu "divljacima" kako bi postali uljuĎeni i obrazovani. Onaj najveći dio Roldosove platforme bio je poznat pod imanom "taktika ugljikovodonika". On je zacrtao temelje te politike 10. u predsjedničku palatu u Kitu. dok je Roldosovo snaţno nacionalističko stajalište o nafti zaprijetilo najuticajnijim svjetskim kompanijama. Ako je korporatokratija bila sagraĎena na tri stuba . Bili su nacionalno osviješteni. Znao sam da se to ne bi dogodilo pod vlašću bilo kojeg drugog čovjeka . Više od svih ostalih pitanja vjerujem da je "taktika ugljikovodonika" bila ta koja je uvjerila Ekvadorce da pošalju Haimea Roldosa. odnosno probodeni su kopljima pripadnika plemena Huaorani. ali ne i protivamerički raspoloţeni. Rejčel Seint. Obojica su se suprotstavila najvećoj svjetskoj sili. meĎunarodne banke i vlade koje saraĎuju . ili kao u slučaju Aljendea s meĎunarodnim socijalističkim pokretom. Rokefeler utemeljio je "Standard Oil" . Kao ni Torihos. avgusta 1979. Izrazio je nadu da će "taktika ugljikovodonika" u stvari biti primijenjena kao vozilo za donošenje socijalne reforme. Naše odluke biće nadahnute samo nacionalnim interesima u neograničenoj odbrani naših suverenih prava.koji je kasnije prešao u veće kompanije uključivši "Chevron". znao je da u Ekvadoru i u mnogim drugim zemljama ne moţe biti izabran bez podrške barem nekoliko najuticajnijih porodica. jer Karter je bio u Bijeloj kući u kritično vrijeme. Haime Roldos tvrdio je kako te veze s Rokefelerom dokazuju da je SIL stvarno front za kraĎu autohtonih posjeda i podsticanje traţenja nafte. Drţava mora podupirati različitost svoga izvoza i ne smije izgubiti svoju ekonomsku nezavisnost. SIL je dobijao finansijska sredstva od Dobrotvornog fonda "Rockefeller". Usprkos pritiscima iz firme "Tehaco" i drugih naftnih interesa. ako bude izabran stići će ga sudbina slična Arbenzovoj u Gvatemali ili Aljendeovoj u Čileu. Morao je hodati po tankoj ţici. nisu bili u vezi s Rusijom ili Kinom. i da. Ovi ljudi bili su popularni. Zapravo su na kraju imale suprotan rezultat. Roldos mi se činio kao čovjek koji je kročio putem koji je utro Torihos. putovala je po Sjedinjenim Drţavama. u svom inauguracijskom govoru: "Moramo preduzeti efikasne korake kako bismo zaštitili energetske izvore zemlje.republikanca ili demokrate. Oni su to učinili kako bi dali na znanje SIL-u da ih se kloni Lično sam osjetio olakšanje. Činilo mi se da ta dva čovjeka mogu povesti novi pokret u Latinskoj Americi i njenoj politici i da taj pokret moţe biti temelj promjena koje će uticati na sve zemlje planeta.Roldos i Torihos pruţili su šansu da se makne onaj treći stub vladine saglasnosti. Vašington je ostao poprilično izvan tih dogaĎanja. Kao što su predvidjeli za Torihosa." 84 . Ti ljudi nisu bili kao Kastro ili Gadafi. pojavljivala se na nacionalnoj televiziji kako bi sakupila novac i podršku za SIL i naftne kompanije.

sumnjiv čovjek koji klima glavom i klanja se mušicama predsjednika. usredotočio se na domaće poslove i znao je malo.. "Pa dobro. ako uopšte i jest nešto znao. ali su i neki meĎu njima bili začuĎeni. Mek Hol ga je otpustio. nisam više ništa mogao učiniti. Mi vjerujemo da naši odnosi sa stranim kompanijama moraju biti pravedni. Pridi. Bruno je bio najuspješniji predsjednik u istoriji MAIN-a. "Mek Hal je izgubio konakt sa stvarnošću." Kao da bi ţelio dokazati te teorije. Za mene je Brunin odlazak bio razoran. a da će Hal ostati bez posla. on je znao da nema nikakva razloga". Sa stajališta profitabilnosti. moramo biti spremni na svakojake pritiske. "Hal je morao pretpostavljati da je samo pitanje vremena i da će Bruno preuzeti sve. Nazvao sam Brunu privatno i ustanovio da se ponaša vrlo filozofski." reče jedan od njih. Hal je imenovao Pola Pridija za novog predsjednika. Morao sam se pitati kamo će kompanija sada odavde krenuti. Bruno je imao odreĎen broj protivnika. ali ne bi trebalo da pokazujemo strah ili kompleks inferiornosti u pregovorima s tim strancima. o pravoj prirodi naših prekomorskih uloga. Moje su mišljenje dijelili i mnogi drugi. rekao je misleći na Hala. (LIV) Razmimoilaţenja u firmi To što je Mek Hal otpustio Brunu pogodilo je MAIN poput potresa.. Roldos se morao usredsrediti na "Texaco".Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Kad je stupio na duţnost.posebno ne sada pošto je ovo meni učinio. "Hal nije mogao dopustiti Bruni da nastavi ostavljati tako dobar utisak. Osim toga. a nikad mu neće zaprijeti nekim zvjezdanim profitima. jer je do tada ova kompanija postala najvaţniji igrač u naftnoj igri." 85 . savjetovao je. iznenada i bez upozorenja. drugi partner ima pravo investirati i preuzeti to u vlasništvo. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. "tako sam ja zahtijevao vrlo visoku otpreminu i dobio je. On je bio lični mentor i ključni faktor u našem meĎunarodnom poslu. Za dvadeset i osam dana navršit ću trideset i pet godina. Mek upravlja velikom količinom dionica i kad je već krenuo. "Budi na oprezu". dogodilo se nešto šokantno. ili iskorištavati područja naftne koncesije. Naftni div nije vjerovao novom predsjedniku i nije ţelio biti dio neke politike koja bi mogla posluţiti kao model u drugim zemljama. Dţone. Po mome je mišljenju bio mutan. Pitao sam što misli da bi trebalo ja da učinim." Prvog dana 1980. Usprkos tome. ali mu to niko ne ţeli reći . Za mnoge zaposlene bilo je očito da je motiv svemu bila ljubomora." Bruno je rekao kako razmatra nekoliko ponuda visokih poloţaja u multinacionalnim bankama koje su nekad bile naši klijenti. moramo biti tvrdi u borbi. Bio je to početak novog desetljeća. Govor koji je odrţao ključni savjetnik Roldosa. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti. sa druge strane. Uzrokovalo je pomutnju i razmimoilaţenja po cijeloj kompaniji. a bio je stručnjak za matice i vijke. Zaključio sam da ću tijekom iduće godine učiniti bitnu promjenu u svom ţivotu i da ću ubuduće pokušati slijediti primjer svojih heroja kao što su bili Haime Roldos i Omar Torihos. Hoze Karvahal saţeo je novi stav administracije: "Ako partner ('Texaco') ne ţeli rizikovati da bi investirao za istraţivanje. Pol je nekad bio potpredsjednik u MAIN-u i to godinama. godine donio sam odluku. U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. Bio je to vrlo teţak odnos.

86 . na one brodove sa zlatom da bi odbranili svetinju Engleske. Ipak. Bilo je očito po samom brodu i izgledu mladih da ţive na brodu u komuni kao moderni gusari.za svoja djela. koji je od njega više od petnaest godina mlaĎi. Dţordţ Vašington i svi drugi naši preci riskirali su ţivote za slične ideale. kao što su Drejk i ser Henri Morgan. slobodni i bez predrasuda. Luis i Klark. Pokušao sam to odbaciti. Meri mi je dodala pivo i pojačala ton pjesme Dţimija Bufeta. pitala je. hipiji koji su odjenuli saronge raznih boja. Drveni brod sa zastavom duginih boja jedrio je pokraj nas i pošao naprijed.iskorištavali su Indijance. koji dijeli američke od britanskih Djevičanskih ostrva. Daniel Bune.nisam sve to mogao izbrisati iz svojih misli. ali su ipak bili hvaljeni . Bio je ratni zarobljenik. većinom prikovan u teške ţeljezne okove. Osjećao sam se savladan ljubomorom. sada znam da je istorija te regije bila faktor koji mi je pomogao da donesem odluku koja će početi ispunjavati moju novogodišnju odluku. Meri je stajala na palubi promatrajući ih kako se udaljavaju od naše krme. uprkos ljepoti koja me okruţivala i osjećaju slobode koji obično donosi jedrenje. a ja sam se posluţio njihovim primjerom da umanjim svoju krivicu. a ne iz same ţelje da uvećaju svoju slavu. Iako nisam o tome mislio kad sam odabrao lokaciju. Johns na jugu . Pobjeda u revoluciji nije prethodni zaključak. A Drejk i Morgan? Malo mi je bio zamagljen taj dio istorije. to su razumjeli kad bi gubili i bili obiljeţeni kao izdajice. koji su napadali i pljačkali. a St. Johns i ušli u Kanal ser Francisa Drejka. Prva se najava dala naslutiti ranog poslijepodneva kad smo obilazili ostrvo St. Bio sam ljut na svoje roditelje i na Tilton . Ta me činjenica podsjetila na mnoge okolnosti tokom prošle decenije kad sam razmišljao o gusarima i drugim istorijskim likovima. Dejvi Kroket ili Luis i Klark takoĎe su izdrţali velike tegobe i podnijeli mnoge ţrtve. Morao sam dopustiti mogućnost da su Drejk i Morgan skrenuli u gusare kako bi pogodili u srce španskog carstva. (LV) Dajem ostavku Pokušao sam mahnuti im. uhapšen 1775.ostrvo Great Thatch na sjeveru. Kanal je naravno nazvan prema engleskom porazu španske zlatne flote. a doveo je firmu do nivoa profitabilnosti Sjetio sam se nekih stvari koje sam bezbriţno ignorisao godinama. Emocije me nisu napuštale. pribliţavajući se planinama. jedan par potpuno go bio je na pramcu. mlada ţena koja je radila za MAIN. Često sam se pitao. Popio sam pivo na brzinu. zašto nisam imao griţu savjesti pri iskorištavanju zemalja kao što su Indonezija. Kako smo jedrili po Kanalu. diţući se iz mora . još u previranjima u vezi sa otkazom pošao sam na jedrenje oko Djevičanskih ostrva. Dţordţ Vašington. Pridruţila mi se Meri. Toliki od mojih heroja Itan Alen. ali sam se sjećao da je protestantska Engleska bila vrlo ugroţena od katoličke Španije. Razljutili su me ti glasovi iz istorije i način kako sam ih koristio da razumno opravdam vlastitu pohlepu. Mogao bih ubiti Hala za to što je učinio Bruni. pretrpanim zatvorskim brodovima. Daniel Bune. u bitki kod Montreala. jedra su mu se savijala s obje strane jureći niz vjetar po kanalu. prolazeći kroz Kanal ser Francisa Drejka shvatio sam ludost svojih prethodnih opravdanja. a zatim više puta u britanskoj tamnici. Dejvi Kroket. Otvorio sam drugo pivo. Sada. "Kako bi ti se svidio takav ţivot". ali me ruka nije poslušala. Kolumbija i Ekvador.onu osnovnu školu na vrhu breţuljka koja mi je navalila na leĎa sve to. robove i zemlje koje nisu pripadale njima. uzevši u obzir to da sam odgojen u poštovanju takvih osoba. Tomas Dţeferson. da nabrojim imena samo nekih . U razgovorima za stolom tokom ručka ili kafe ljudi su često šaputali da misle kako se Hal osjeća ugroţenim od tog Brune. vezujući uţad tu i tamo prema smjeru vjetra. Pet-šest mladića i djevojaka mahalo nam je i vikalo. Tomas Dţeferson. bio sam ljut. Panama. Itan Alen proveo je nekoliko mjeseci na smrdljivim. dok se borio za istu vrstu slobode kakvu sada traţe za svoj narod Jaime Roldos i omar Torijos.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Krajem marta 1980.čak i proglašeni vitezovima .

Tamo sam uz plićak dugo sjedio pokušavajući ne razmišljati. Došla mi je bliţe. tada sam Meri dodao kormilo i krenuo na prednju palubu. tim načinom na koji ih pretvaram u EHM-ove. Meri je nešto viknula. zurio sam u veliku palicu. na ljude koje sam ja iskoristio. Ono što sam mrzio bio je moj ţivot. ostavivši ga na plaţi ispod ruševina stare plantaţe šećera. a oni su. Ali.ja nikada nisam morao gledati tijela koja se bore za ţivot. da se moj posao u MAIN-u nije sastojao samo u tome da se dugovima siromašne zemlje uvuku u globalnu imperiju. Ponovo sam pogledao dolje gdje sam bacio sidro. More je počelo da tamni i ja sam se suočio sa strašnom činjenicom da sam i sam bio rob. Ja im činim ono što je Klaudin napravila meni. ono što sam ja radio bilo je u svakom svom djeliću još gore i zbog toga što sam se iz toga mogao izvući. ali bez njene iskrenosti. Po nebu se prostro širok crveni luk. gdje se ono borilo sa sve jačom plimom. Kasno poslijepodne potrudio sam se da se popnem uz strmi breţuljak i našao sam se na ivici strmih zidina stare plantaţe gledajući dolje naš usidreni jedrenjak. Sve je izgledalo vrlo idilično. Okrenuo sam se od mora. bio sam ja sam. profinjeniji . mislio sam da. "Sidrište za večeras. Zatvorio sam oči da ne vidim zidove koje su sagradili robovi. Ostavio sam joj poruku i odveslao čamcem na obalu. ja sam spustio jedro te izvukao sidro iz leţišta. zgrabio palicu i počeo njome lupati 87 . Kad sam otvorio oči. Ja sam ih zavodio povišicama i unapreĎenjima da postanu robovlasnici.puškama prisiljeni da grade veliki dvorac. I zarobljeni su. Sunce se izgubilo iza stjenovitog ostrva. Promatrao sam kako sunce zalazi prema Karibima. Pokušao sam sve to isključiti. ona koju sam prezirao. Moj posao odnosio se i na ljude i njihove porodice. "Linester Bej". lanac je strugao dolje prema kristalno čistoj vodi. vjerovatno pijuckala koktel i čekala da i meni doda čašu. A moj poloţaj partnera nije bio samo da poduprem profitabilnost firme. stotine afričkih robova tamo su preminule . Moj. Tiltonu ili Meku Holu. na ljude u srodstvu s onima koji su umrli da bi bio sagraĎen zid na kojem sjedim. istrgnuti iz svojih afričkih domova. zbog toga sam u krajnjoj analizi bio još mnogo veći grešnik. Moj je pristup bio znatno moderniji. Meri je otišla na plivanje i malo odrijemala. čak je zaklanjala i bijes koji je kipio u meni. usredotočivši se na to da se oslobodim svih emocija. znao sam da je plantaţa oko mene nekada bila poprište neizrecivih jada. uvala u kojoj su gusarski brodovi usidreni čekali na zlatnu flotu koja prolazi tim vodama. a brod se zaustavio. zaliva i purpurno crvenog neba. Skočio sam. ljudsko meso i krikove. osjećati zadah tijela koja trunu ili slušati krikove agonije. Moje preuveličane prognoze nisu bile samo sredstvo uvjeravanja. Odgovorna osoba. Nije bila stvar u mojim roditeljima. debelu kao palica za bejzbol. Jedrio sam bliţe njima. što sam uvijek mogao zanemariti lične aspekte. kao i ja. bivali sve više okovani tim sistemom. Smirenost mjesta kao da je bila maska za njegovu brutalnu istoriju. Ona je vješto spustila glavno jedro.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice A tada sam znao. tako opuštenu i punu povjerenja. da sade i ţanju šećernu trsku i rade na mašinama koje su sirovu trsku pretvarale u osnovni sastojak ruma. Meri se odmarala na palubi. ulazeći u prekrasan zaliv. ali dvostruko duţu." Bilo je to tamo ugnijeţĎeno u ostrvo Sent Dţons. rekla je. gledajući je tamo u zadnjoj svjetlosti dana. pomislio sam što činim njoj i svima koji za mene rade. Ali nije mi uspijevalo. Pokazivala je preko luka krme. U tom trenutku. Kad smo se smjestili. moţemo zatraţiti i naš djelić kolača. kad mojoj zemlji treba nafta. tijela. Tokom deset godina bio sam nasljednik onih robovlasnika koji su ušli u afričke dţungle i dovukli ljude na robovske brodove koji su već čekali. ipak. Ja sam bacio sidro preko ruba. Dok je ona kormilarila brodom oko Votermelon Keja.

ali da se moram pomjeriti dalje naprijed. Pol Pridi nije mi povjerovao. i to je bio početak moje karijere. ako se ikad vratim svom prethodnom ţivotu u MAIN i u sve ono što je to predstavljalo. sudski vještak . Mogu nastaviti tući se kao što sam udarao one kamene zidove ili mogu pobjeći. penzije. a na vidiku nije bilo snaţnog nasljednika. Leţao sam zatim u travi promatrajući oblake kako prolaze iznad mene. istakao sam kako cijenim sve što je MAIN napravio za mene. Naţalost. Postao sam rob. Istina je.prije svega ekspert američkih kompanija za primjenu električne energije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice o kamene zidove. onda bi oni morali razmisliti o vlastitomu zdravlju u vezi s ostajanjem. Nekoliko idućih godina bio sam odlično plaćen stručnjak. No. Namignuo je i rekao: "Prvi april.iznos više od tri puta veći od onoga koliko je iznosila moja plata u MAIN-u. nije sve baš išlo tako. to teţe će biti izvući se. Ukoliko ja nisam poludio što odlazim. Udarao sam zidove sve dok nisam pao od iscrpljenosti. pristao je. Posebno su zabrinjavajuće bile reakcije mog osoblja. Jedan od mojih klijenata bila je Kompanija javnih sluţbi savezne drţave Nju Hampšir. Nakon svih tih godina kolebanja sada sam bio odlučan raščistiti rane. Začudo. Izjavio sam svoju odanost MAIN-u i zaklinjao se da ću ih hvaliti na sva usta svakom prilikom." Puno sam o tome razmišljao. April je u Bostonu bio hladan i sumoran. ušao sam u kancelariju Pola Pridija i dao ostavku. nastavio sam pratiti tamošnja dogaĎanja. nisam više imao posao. koje su traţile da komisija odobri gradnju više elektrana. Bio sam u kontaktu s dobrom 88 . Dva dana kasnije vratio sam se u Boston. Što duţe ostanem. Kao sudski vještak imao sam dosta vremena izmeĎu pojedinih svjedočenja. Konačno sam se uputio dolje prema plaţi. Do tog trenutka kad sam sjedio nasuprot Polu već sam donio konačnu odluku. "Oni su nas angaţovali jer su ţeljeli da im ti svjedočiš kao sudski vještak. (LVI) Početak karijere Nakon toga svi su me pokušali odgovoriti od moje odluke da dam ostavku. ali ni o čemu vezanom za politiku. Moj je posao bio pod zakletvom opravdati ekonomsku opravdanost vrlo sporne nuklearke Seabrook. Bio sam svjestan. "Jedan od klijenata prijeti da će nas napustiti. biću zauvijek izgubljen. Napuštanje MAIN-a nije bila jednostavna stvar. osiguranja i sl. Jednog me dana nazvao Pol Pridi i zamolio da doĎem u kancelariju." rekao je. jer sam ih prisilio da razmisle i bace pogled sami na sebe. Rekao sam da ţelim saraĎivati sa časopisom "National Geographic" i sa drugim časopisima kao slobodan pisac i kako ţelim nastaviti putovanja. Konačno je Pol popustio. s trideset i pet godina bio je preda mnom dug put ispunjavanja tog cilja. Da sam ostao u MAIN-u još nekoliko godina postao bih milioner sa četrdeset godina kako sam nekad zamišljao." Ja sam ga uvjeravao da mislim ozbiljno. a i kako sam bio daleko od punog partnerstva. Stajao sam gledajući našu jedrilicu usidrenu u azurnoj vodi i znao sam šta mi je činiti. isplata mog udjela dionica nije bila dovoljna za penzionisanje. Uvijek sam ţelio pisati o ljudima koje sam upoznao radeći za MAIN po cijelom svijetu. Iako nisam više direktno bio u vezi s Latinskom Amerikom. U njihovim očima izgledalo je da ih napuštam. Bilo im je znatno jednostavnije gledati me kao nekog ko je sišao s uma. Često su me podsjećali na to kako mi je ovdje dobro i čak su me proglasili ludim. Povišice plate. barem djelimično. Konačno mi je bilo jasno da niko ne ţeli povjerovati kako ja odlazim svojom voljom. Naveo sam svoju cijenu . Prvog aprila 1980. ja sam već odlučio. Sjećajući se Paulinog savjeta da ne činim ništa što bi mi stvorilo neprijatelje ili dalo razloga sumnjama da bih mogao iznijeti na vidjelo pravu prirodu posla EHM-a.

kao korak unazad prema idealima koji su stvorili ovaj narod i doveli toliko naših predaka na njene obale. Predsjednik čiji je glavni cilj bio svjetski mir i koji se posvetio postizanju manje ovisnosti SAD o nafti. Šta je sve to značilo na dugi rok. On će sluţiti ljudima koji naizgled sluţe njemu. Po mnogim standardima. Ričarda Čeneza. posebno taoci koji su zadrţani u Američkoj ambasadi i neuspjeli pokušaj spasavanja talaca bili su glavni faktori. On će okupljati ljude koji će upravljati naprijed i nazad od korporatijskih kancelarija visokih izvršnih direktora do bankovnih nadzornih odbora i u prostorije vlade. i obnovio stara prijateljstva iz vremena svoga djelovanja u Mirovnim snagama u Ekvadoru . američke vojske i jednog meĎunarodnog sistema trgovine i bankarstva. to mi još nije bilo jasno. sluga korporatokratije. Znao sam da mi je tempiranje ispravno. A dublja značenja ukazivala su na činjenicu da ulazimo u novu epohu svjetske politike. Ali dogaĎalo se i nešto bitno suptilnije. Kako sam čitao i novinske članke o njemu. Kad sam pogledao u budućnost. onaj koji slijedi naredbe date odozgo i koji zna koji pravac zauzeti. zamijenjen je čovjekom koji vjeruje da je pravo mjesto SAD na vrhu svjetske piramide koju štiti vojna sila. ali zapravo vode Vladu . Ugovor o Panamskom kanalu o kojem je Karter pregovarao s Torijosom i situacija u Iranu. Ozbiljno je shvatio svoja predizborna obećanja i upravo je lansirao opšti napad na naftne kompanije. (LVII) Smrt dva predsjednika Znao sam da se nekad divio Torihosu i aplaudirao je Karteru zbog njegovog odlučnog stava u vezi s pitanjem Panamskog kanala. Buša.ljudi poput potpredsjednika Dţordţa H. on će donijeti reforme u odnose zemlje s naftnim kompanijama. Ričarda Helmsa i Roberta Meknamare. Kad sam odabrao taj istorijski trenutak da iz svega izaĎem. bio je to novi zaokret sudbine. Regan je definitivno tvorac globalne imperije. Ako bude primijenjen. On će zastupati ono što ti ljudi traţe: Ameriku koja ima nadzor nad svijetom i svim njegovim izvorima. činilo se da ulazimo u razdoblje koje će za EHM-e biti jako dobro. Roldosova administracija formalno je predstavila Kongresu Ekvadora njegov novi zakon o ugljikovodicima. da je nadzor nad izvorima nafte gdje god oni postoje dio naše politike Manifesta sudbine. ali imao je viziju Amerike koja je bila definisana našom Deklaracijom o nezavisnosti. Kad ga usporeĎujemo s njegovim direktnim prethodnicima i nasljednicima. Početkom 1981.zemlji koja je iznenada iskočila u središte meĎunarodne naftne politike. Paulom. Njegov pogled na svijet bio je nedosljedan s pogledom EHM-a. S druge strane. MeĎutim. on se sada čini naivno arhaičnim. Činilo se da on jasno vidi stvari koje mnogi drugi s obje strane Panamskog kanala propuštaju ili ignorišu. Osjećao sam da Roldos sigurno neće biti mučitelj. koji Amerika podupire kao glavni voĎa globalne imperije. Karter je izgubio na izborima. ministra spoljnih poslova Dţordţa Šulca. Moţda je Karter bio neefikasan političar. svijet koji odgovara naredbama takve Amerike. Mogao sam se jedino nadati da će njegova odlučnost zapaliti svjetlo voĎama drugih zemalja kojima je trebala ta vrsta inspiracije kakvu su ponudili on i Torihos. što sam više o tom razmišljao to sam se bolje s tim u vezi osjećao. On je svakako imao za cilj da 89 . on je anomalija. U retrospektivi. U doba njegovog izbora smatrao sam prikladnim to što je holivudski glumac. ipak znao sam iz istorije da carstva ne traju i da se klatno uvijek kreće u oba smjera. Jaime Roldos je napredovao. To bi bila njegova oznaka. Predsjednik koji je instalirao solarne ploče na krov Bijele kuće zamijenjen je onim koji ih je dao ukloniti čim je zauzeo poloţaj u Ovalnom uredu. bio sam pod utiskom njegovog zalaganja i sposobnosti da otkrije dublje probleme. On je shvatio podzemna strujanja koja su prijetila pretvaranjem svijeta u globalnu imperiju i davanjem minorne uloge graĎanima njegove zemlje. Pobijedio je Ronald Regan.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice prijateljicom. U novembru 1980. zakon je smatran revolucionarnim pa i radikalnim. nekog statusa na granici ropstva. ministra odbrane Kaspara Veinbergera.V.

u gradu Kito. kao i o mnogim drugim ljudima čija imena nisu nikad dospjela u novine ili istorijske knjige. Osvaldo Hurtado preuzeo je duţnost ekvadorskog predsjednika. ta vijest jedva je i viĎena u štampi SAD. Mosadeghu. Bilo je to tako eklatantno. Nikad ništa nije dokazano. upotpunjena imidţom Holivuda i brzim potezima kauboja. Odgovorio je proglašavanjem konspiracije izmeĎu politike i nafte . Tamo je preminuo u čudnom plamenu helikoptera. Shvatio sam da je to učinjeno tako očito da bi bila poslata poruka. da će. s torbama punim prijetnji i isplata. a tada se uputio u malu zajednicu juţnog Ekvadora. Odmah su krenule u napad.uklonile su sve prepreke. preduzeo je mjere uključivši i putovanje sa dva helikoptera.naftne kompanije. Roldos je upozorio sve zainteresovane strance. Otvoreno je optuţio Ljetni institut za lingvistiku da potajno saraĎuje s naftnim kompanijama te tada na krajnje hrabar način . vidio bi sebe kako pada s neba u gigantskoj gorućoj kugli. Nisam uopšte ni posumnjao da Roldosova smrt nije bila nesreća. Njegov utjecaj će se osjetiti mnogo dalje od Ekvadora.i religije. Mislio sam da su šakali prebačeni u zoološki vrt. ne isključivši ni naftne kompanije. ali moţda nije trebalo da budem. uvijek je govorio o njemu kao o "bratu". a ponekad i prekinuti. Pokušavali su predstaviti prvog demokratski izabranog modernog predsjednika Ekvadora drugim Kastrom. kad bi spominjao Roldosa. Novine diljem hemisfere sijevale su: "CIA ubistvo!" Osim činjenice da su ga mrzili Vašington i naftne kompanije. 90 . ali svjedoci tvrde da je Roldos bio unaprijed upozoren o pokušaju atentata. a njihovi lobisti su se raširili po Kitu i Vašingtonu. Ali Torihos nije oklijevao. Do kraja godine objavio je ambiciozan program da se pojača posao na naftonosnim bušotinama. Priznao je da pati od noćne more o svojem vlastitom ubistvu. Usprkos tome. maja 1981. u većini zemalja Latinske Amerike i po čitavom svijetu. biti prisiljeni da odu iz zemlje. jer su se pobunili protiv korporatokratije.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice promijeni način na koji se vode poslovi. Ali se Roldos nije dao zaplašiti. protivnicima korporatokratije. To je bilo proročanstvo. Svijet je bio šokiran. mnoge okolnosti koje su se pojavile činilo se da podupiru takve optuţbe. a sumnje su pojačane kad je više činjenica postalo poznato. Znao sam sve o Arbenzu. Bio sam zapanjen Roldosovom smrću. Poput Roldosa. ali ţivoti su im bili uništeni. I on je protjerao Ljetni institut za lingvistiku i neumoljivo je odbijao da popustiti Reganovoj administraciji tj. Zaključio sam nakon našeg fenomenalnog uspjeha u Saudijskoj Arabiji da su takve akcije stvar prošlosti. Njihovi sluţbenici za odnose s javnošću otišli su na teren kako bi umirili Haimea Roldosa. On je ponovo uspostavio Ljetni institut za lingvistiku i njegove sponzore . A taj je eksplodirao. Imala je sve elemente ubistva kako ih planira CIA. Odrţao je vaţan govor na Olimpijskom stadionu Atahualpa. odbio je da bude preplašen. U Latinskoj Americi bili su bijesni. 24. koji su sprovodile "Texaco" i druge strane kompanije u Gvajakil zalivu i u bazenu Amazona. Sad vidim da nisam bio u pravu. Aljendeu. ukoliko ne primijene planove koji bi pomogli ljudima u Ekvadoru. njenim zahtjevima da se ponovo pregovara o Sporazumu o Kanalu. Nova Reganova administracija. bila je upravo savršen način da se prenese takva poruka. Naftne kompanije reagovale su kako se moglo predvidjeti . Omar Torihos. Usprkos reakcijama iz svijeta. Samo nekoliko nedjelja pošto je poslao u kongres svoj paket zakona i nekoliko dana nakon što je istjerao misionare SIL-a. U posljednjem trenu jedan sluţbenik njegovog obezbjeĎenja uvjerio ga je da poĎe baš u taj helikopter. Nisam nipošto bio naivan. bio sam šokiran.moţda i bezobziran naredio je da SIL izaĎe iz zemlje. Šakali su se vratili i htjeli su da to znaju Omar Torihos i svi drugi koji bi mogli pomisliti da se pridruţe krstašima.

Dobro sam poznavao "Bechtel".nafte. ministar odbrane Vejnberger i udruţeni šefovi osoblja kao i uprava mnogih snaţnih korporacija. harizma i inteligencija. bivšeg profesora marksističke filozofije na Univerzitetu u Panami. torbe su mi bile spakovane za moje peto putovanje u Panamu kad mi je stigla vijest putem telefona o smrti generala Omara Torihosa Herera. u panamskim planinama i nema preţivjelih. boksita i poljoprivrednog zemljišta. Srušio se mali avion kojim je letio prema svojoj kući u Coclesitu. Bilo je to 31. i zahtijevali od Vašingtona da otvori istragu o akcijama CIA. a učinio je to na fin način. ponovo pregovarati te postići sporazum s njegovim nasljednikom. Njen predsjednik i stariji funkcioneri uključivali su Dţordţa Šulza i Kaspara Vejnbergera. uključivši i iranskog šaha. moga prijatelja i domaćina. mi smo iz MAIN-a često blisko saraĎivali s tom kompanijom. Sada je mrtav. kao i ostale korporacije orijentisane na tehnologiju i inţenjerstvo. MeĎu Torijosovim neprijateljima bile su velike multinacionalne kompanije.što u završnim dekadama dvadesetog vijeka nije baš bio lak zadatak. Morali su smisliti neki način da bi se došlo do novog sporazuma ili je trebalo da naĎu neku drugu zemlju koja bi bila voljna primiti na svoj teren te poslove . već bi ujedno isključio i "Bechtel" iz učešća u najuzbudljivijem i potencijalno lukrativnom projektantskom projektu vijeka. ili Hozea de Hesusa Martineza. onu koja je nastala na putovanju kada sam ga sreo u hotelu "Panama". Torihos je bio poznat na cijeloj kugli zemaljskoj. šef drţave koji je raširio ruke izbjeglicama cijelog političkog spektra. Poginuo je u avionskoj nesreći. Bio je pravi šampion ljudskih prava. drveta. komunikacija. kako mnogi vjeruju. Izraz "CIA ubistvo" opet je stajao u naslovima članaka i uvodnicima. Tako su šefovi imali ozbiljan problem. Vojno rukovodstvo je posebno dobijalo provizije po sporazumu Torijos – Karter. on je bio harizmatski glas za socijalnu pravdu. respektovan je kao čovjek koji je prisilio Sjedinjene Drţave da prepuste Panamski kanal njegovim pravim vlasnicima i koji je nastavio da se suprotstavlja Ronaldu Reganu. Većina ih je imala bliske veze s političarima SAD. bakra. Uključene su bile i firme iz područja proizvodnje. Torijos se suprotstavio tim ljudima. jer je ovaj otvoreno koketirao s japanskim planom kako bi zamijenili postojeći Panamski kanal novim i još djelotvornijim. Grejam Grin je svoju knjigu "Upoznavanje sa generalom". jula 1981. Bilo je ljudi koji su mrzili Torijosa." bila je prvi primjer ugodnog odnosa izmeĎu privatnih kompanija i američke vlade. a bile su uključene u eksploataciju radne snage i prirodnih izvora u Latinskoj Americi ." (LVIII) Jedno u nizu ubistava CIA Nekoliko dana kasnije glas sluţbenika bezbjednosti. koji je prezirao Torijosa.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Dva mjeseca nakon Roldosove smrti noćna mora Omara Torihosa se ostvarila. pukovnika Čučua. ruda. ali vam ne mogu reći zašto preko telefona. "Bechtel group Inc. nije bilo suĎeno da se to dogodi. rekao mi je: "Bila je bomba u tom avionu." Ljudi su svagdje tugovali zbog smrti tog čovjeka. brodarstva i prometa. Takav postupak ne samo da bi prenio vlasništvo od SAD na Panamu. a njen glavni arhitekta postao je blizak prijatelj. Ja znam da je u avionu bila bomba. sa šarmom i smislom za šalu. Naravno da je postojala još jedna opcija: riješiti se Torijosa. MeĎutim. trebalo je da bude imenovan za Nobelovu nagradu za mir. Sada je mrtav i zamijenjen je Manuelom Norijegom. To je najuticajnija američka projektantska i graĎevinska firma. Latinska amerika i cijeli svijet su se uzburkali. za koga su svi naslutili da neće moći parirati Reganima. i to mnogi moćnici: predsjednik Buš. 91 . čovjekom kojem su nedostajali Torijosov duh. koji ih je prisilio da zatvore školu dviju Amerika i SAD Juţnu komandu tropskog centra. započeo sljedećim odlomkom: "U avgustu 1981. profesora matematike i pjesnika. Bušovima i svim "Bechtelima" svijeta. koji je zasluţio ugled branioca siromašnih i nezaštićenih.

svoje porodice i domove. Ja sam se borio sa svojim poslom sudskog vještaka. Postavljala su se ozbiljna pitanja o integritetu popratnih sistema. što sam se duţe bavio tim pitanjem. kao i one olujne noći. mladom koleginicom. NSA i EHM ne bi mogli dozvoliti. Prema saznanjima moţemo pretpostaviti da bi on pokušao postići neki dogovor i tako spriječiti da strane naftne kompanije u Ekvadoru. Odrasla je u području istočnog zaliva San Franciska. zamoru materijala i neprimjernosti odlaganja nuklearnog otpada. Izlazio sam sa drugim ţenama. znatno više nego svim drugim muškarcima ovdje kod Lamaze. u Vest Palm Bič i iznajmili stan. Poslije smo odjedrili na Floridu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bio sam slomljen tom tragedijom. voţnje taksijem po kiši i zaustavljanja pred gigantskim plakatom: "Omarov ideal je sloboda" "Nije još izumljen projektil koji bi mogao ubiti ideal!" Zadrhtao sam cijelim tijelom sjetivši se tog natpisa. Vinifred je uzela slobodno u MAIN-u pa smo zajedno jedrili mojim brodom niz obalu Atlantika prema Floridi. u Berkliju. Istovremeno sam se uvjerio da 92 . meĎu ostalima i s Vinifred Grant. ali je ipak razumjela praktičnu potrebu opskrbe sve većim količinama električne energije. Naš se odnos razvio. Bila je veliki zaštitnik okoline. Prevagnulo je mišljenje suprotno staroj teoriji da je nuklearna energija sigurna. Znala je slobodno misliti. U to vrijeme Vinifred mi je bila velika pomoć. Africi i Aziji . maja 1982. Vjenčali smo se. Siguran sam da bi neki ljudi mogli biti primjer uloge nove generacije voĎa u Amerikama. Često se činilo kao da sam se ponovo prodao ušavši u staru ulogu jednostavno radi zarade. Nisam mogao dokučiti bi li Torijos saraĎivao s Karterom u ţelji da vrati Panamski kanal narodu kojem po pravu pripada i bi li ta pobjeda za pokušaje ublaţavanja nesuglasica izmeĎu socijalista i Latinske Amerike i diktatora toliko razljutila Regan-Bušovu administraciju da bi ga ova pokušala ubiti. Jedan od učinaka takvog djelovanja bilo bi smanjenje konflikata koje Vašington naziva ratom protiv droge i terorizma. stručnjakom za planiranje okoline. Naţalost. Proveo sam mnoge sate razmišljajući o svojim razgovorima s Torijosom. Jedne kasne večeri sjedio sam dugo zureći u njegovu fotografiju u nekom časopisu i prisjećao se svoje prve večeri u Panami. a koje bi Torijos smatrao odgovorom očajnika da bi zaštitili sebe. ali smo se sloţili da prekinemo našu romantičnu vezu.za koje sam bio plaćen .i to pod zakletvom pred sudom. U vrijeme Torijosove smrti nisam viĎao Paulu nekoliko mjeseci.nešto što CIA. Ostali smo prijatelji. Počeo sam se neugodno osjećati u vezi sa stajalištem koje se očekivalo da zauzmem . Dio mog posla na slučaju "Seabrook" bio je da uvjerim Komesarijat javnih sluţbi savezne drţave Nju Hempšir kako je nuklearna elektrana najbolji i najekonomičniji izbor za proizvodnju energije u toj drţavi. a naša kći Dţesika roĎena je 17. Kolumbiji i Peruu toliko uništavaju Amazon. a njen je otac slučajno bio glavni arhitekta u "Bechtelu". posebno da bih opravdao nuklearnu elektranu Seabrook. a njeni su pogledi na ţivot bili suprotni od stavova mojih puritanskih roditelja ili En. svakako bi nastojao potisnuti sve veće nasilje koje je mučilo tolike narode u zemljama Srednje i Juţne Amerike. Literatura se stalno mijenjala i odrţavala razvoj istraţivanja pa je svjedočila o tome da su mnogi alternativni oblici energije tehnički superiorni i ekonomičniji nego nuklearna energija. Nisam znao da će jedne druge tmurne noći biti ubijen tokom rutinskog leta u svom Twin Otteru i da će veći dio svijeta izvan SAD biti uvjeren da je Torijosova smrt u dobi od pedeset dvije godine bila još jedno od serije ubistava CIA. obrazovanju operatera. ljudskoj sklonosti greškama. koju sam upoznao u MAIN-u. Da je Torijos poţivio. Paula je izlazila s kolumbijskim novinarom. (LIX) Moja nova kompanija Imali smo mnogo vremena i često smo ostavljali brod u raznim lukama dok bih ja avionom odlazio da svjedočim kao sudski vještak. Meni je bilo trideset i šest godina. te je i diplomirala na Univerzitetu Berkli. to sam više sumnjao u valjanost svojih argumenata.

Pol Pridi nikad nije ni dobio kontrolu. da sam bio nagraĎen za svoje prethodne usluge i za svoju obavezu ćutanja.ali nezavisno jedan od drugoga . Industrijski znalci koristili su i termin "era Divljeg zapada u energiji. Kao dodatni kvalitetu. Velike inţenjerske kompanije okušavale su se u preuzimanju posla . razvoj elektrana koje ne štete okolini i stvaranje modela koji bi podstakli druge da učine to isto. spasile "koincidencije. Mi smo čak imali i podršku Kongresa SAD. a pravila su se mijenjala preko noći. izmeĎu ostalog. nekoliko mjeseci nakon roĎenja naše kćeri Dţesike.ili barem da budu konkurenti . Energetska industrija prolazila je kroz fazu velikog restrukturisanja. Bio je to posao visokog rizika. Samo nekoliko godina poslije Brune i njegovih rekordnih dobitaka. Do kraja decenije te dvije elektrane napravile su revoluciju u industriji javno korisnih postrojenja direktno doprinoseći novim zakonima protiv zagaĎenja okoline. Nas su. Imao sam i prednost što je moj punac. bio sam uvjeren da je više puta neko pomogao. lobistima. IPS i "Bechtel" istodobno . MAIN je izgubio svoju ulogu EHM-a i našao se u finansijskoj stisci. proizvodi otpada mogu pretvoriti u novu električnu energiju i da se ugljem moţe paliti. "Chadbourne and Parke" (najveća pravnička firma na Vol Stritu. Deregulacija je bila parola dana.onim usluţnim firmama koje su prije uţivale privilegiju lokalnog monopola. dospio do poloţaja glavnog arhitekte i tada je bio odgovoran za izgradnju grada u Saudijskoj Arabiji . umjesto da je dostavlja bezenima ili tornjevima na hlaĎenje. Dobili smo podršku i od firmi "Bankers Trust". a niko mu se to nije usudio reći. Odustao sam od te vrlo unosne karijere i odlučio da stvorim novu kompaniju koja bi pomjerila neke nove tehnologije s radnih stolova projektanata i teorije prenijela ravno u praksu. Dokazale su jednom zauvijek da se tzv. "Prudential Insurance Company". uprkos neizvjesnosti tog poslovnog poduhvata i činjenici da je prvi puta u ţivotu osnivala porodicu. koja je konstruisala i gradila vrlo sofisticirane i moderne bojlere za elektrane). "ESI Energy". I naša kompanija je. Vinifred me potpuno poduprla. Moja uloga predsjednika IPS-a dala mi je uticaj u cjelokupnoj energetskoj industriji." Zapravo. To je dijelom bila istina u području proizvodnje energije od sastojaka koji su prije smatrani otpadom. a ne stvarati kiselu kišu. Informisao sam jednog dana svoje šefove u kompaniji Nju Hempšir da više ne mogu svjedočiti njima u korist.počeli su gradnju elektrana koje su primjenjivale najnovije tehnologije za spaljivanje otpada ugljena bez stvaranja kiselih kiša. Bruno Zamboti prihvatio je visoki poloţaj u MeĎuameričkoj banci za razvoj. 93 . zatim "Riley Stoker Corporation" (inţenjerska firma u vlasništvu "Ashland Oil Companyja". takoĎe. čija je misija bila. koji je u "Bechtelu" proveo više od trideset godina. ustanovila da takve neprovjerene tehnologije moţe finansirati i mala nezaisna kompanija. Stvarale su se brojne mogućnosti za ambiciozne ljude koji su se mogli posluţiti situacijom koja je zbunjivala i sudove i Kongres. a dao nam je i veliku prednost pred našim konkurentima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice neke od novih tehnologija koje se pojavljuju u proizvodnji energije nude metode koje mogu zaštititi okolinu." Jedna ţrtva tog procesa bio je MAIN.direktnog efekta posla koji sam ja početkom sedamdesetih obavljao za vrijeme afere pranja novca Saudijske Arabije. Godine 1982. Vinifred je odrasla uz svjetsko sjedište "Bechtela" blizu San Franciska i bila je član te korporativne porodice. Kao što je Bruno i predvidio.. koji je izuzeo IPS od plaćanja posebnog poreza. a rukovodstvo MAIN-a ne samo da nije iskoristilo promjene koje haraju industrijom nego je napravilo i nekoliko fatalnih grešaka. preko Vol Strita i drugih konvencionalnih sredstava. Mek Hol je izgubio dodir sa stvarnošću. Imao sam poslovne kontakte s većinom uticajnih osoba: advokatima. bankarskim investitorima i visokorangiranim izvršnim direktorima u najvaţnijim firmama. a većina naših konkurenata na kraju je propala. te su tako pobili suprotne tvrdnje dotadašnjih usluţnih kompanija. IPS-ova elektrana slala je ventilirajuću toplinu stakleniku veličine tri i po rala za uzgoj vodenih kultura. Godine 1986. a njen prvi posao nakon diplomiranja na Univerzitetu Berkeley bio je u "Bechtelu". Sloţio se da će pruţati usluge u Odboru IPS-a i da će pomagati finansiranje novonastale kompanije. u kojoj je bio partner i bivši američki senator i ministar inostranih poslova Ed Muski). meĎutim. osnovao sam kompaniju "Independent Power Systems" (IPS) ("Nezavisni energetski sistemi).

Tuţno je bilo gledati kako kompanija pada. Magazin "Vanity Fair" izvijestio je: "Čim je Buš zauzeo mjesto u odboru. Na suprotnom kraju spektra bila je kompanija koju smo mi iz struke smatrali fascinantnom: "Enron". Svi smo pretpostavljali da je njegovom angaţmanu pridonijela činjenica što mu je otac potpredsjednik jer su dostignuća mlaĎeg Buša kao izvršnog rukovodioca u naftnoj industriji bila sve osim garancije uspjeha. Dţordţ V. Globalna imperija je stupala naprijed brzim korakom. Većina poslovnih sastanaka započinje s nekoliko trenutaka lijenog čavrljanja dok se sudionici ne smjeste. konsultant u Stejt departmentu. Na taj je način stotinu godina ponosne sluţbe završilo u poniţenosti." rekao je jedan moj prijatelj pravnik koji se specijalizovao za energetiku. iako prije nije nikad bušio izvan jugoistočnog dijela Amerike. Čak i ljudi koji su se povremeno bavili energetikom šokirani su saznanjem o onome što se dogaĎalo u Bahreinu. a bio je i pristalica Republikanske stranke. Dok sam ja 1980. Za one meĎu nama koje zanima nafta i meĎunarodna scena postojala je i druga tema o kojoj se često raspravljalo: potpredsjednikov sin Dţordţ V. ali ja sam osjećao da sam se osvetio jer sam izišao kad sam ja to htio. spajanjem s firmom "Spectrum 7". Uţivali smo u koktelima u baru iza ugla Vol strita. Davno sam radio s vladama Kuvajta.50 na 5. ostali partneri pristali su na manje od polovine tog iznosa oko četiri godine kasnije. a nikad podalje od obale u arapskom svijetu.000 dolara. natoče kafu i sloţe svoje papire. a spasena je 1984. "Nadam se da Dţ. o "kreativnom finansiranju" i o svojim zalaganjima pri angaţovanju šefova koji znaju puteve u hodnicima moći. Tada je potpredsjednik Buš izabran za predsjednika. "Pitam se je li to zaista vrijedno". Izrazio je čuĎenje.50 dolara po dionici. nastavio je tuţno klimajući glavom. Meni je sve to zvučalo kao novi tip tehnike EHM-a. a 1986. Njegova prva energetska kompanija "Arbusto" (španski izraz za buš) bila je neuspješna.nove investicije. Nedugo nakon toga je Majkl Ameen. MAIN je bio primjer firme koja se nije mogla nositi s izmijenjenim ozračjem u energetskoj industriji. Oni unutar kompanije samo su se smješkali nama ostalima i šutjeli. Saudijske Arabije. Buš ne čini nešto što će njegov otac morati platiti. Ime MAIN nastavilo se neko vrijeme u novom vlasništvu. Bila mi je dobro poznata politika Srednjeg istoka. bio zaduţen za dogovaranje sastanaka novoizabranog američkog ambasadora Čarlsa Hostera i firme "Harken Energy" s Vladom Bahreina. "Amoco" je pregovarao s Vladom Bahreina za prva bušenja podalje od obale. Nitko izvana nije mogao dokučiti kako "Enron" uspijeva postizati tako čudesan uspjeh. ali pretpostavljam da je moje gledanje bilo neobično. "Je li karijera njegovog sina vrijedna toliko da riskira predsjednički poloţaj?" Ja sam bio manje iznenaĎen od ostalih. Egipta i Irana. Činilo se takoĎe kako nije slučajnost što je "Harken" iskoristio priliku i prvi se put u svojoj istoriji proširio na strano trţište te počeo ozbiljno traţiti naftne investicije na Srednjem istoku. "Harken" je dobio ekskluzivna prava za bušenje nalazišta u Bahreinu. neočekivani izvori finansiranja i odobrena prava za bušenje. Buš. Logo koji je nekad imao toliku teţinu u zemljama cijeloga svijeta pao je u zaborav.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LX) Propast i prodaja MAIN-a Partneri su prodali MAIN jednoj od velikih firmi za projektovanje i izgradnju koja je igrala na pravu kartu. Kasnije se "Spectrum 7" ponovo našao na ivici bankrota. sa 4." Godine 1989. Jedna od organizacija koje su najbrţe napredovale u poslovima činilo se da je došla ni od kuda i odmah započela sklapati mamutske pogodbe. V. Buš zadrţan je kao član odbora i konsultant s godišnjom platom od 120. Za nekoliko sedmica cijena dionica "Harken Energya" narasla je više od 20 odsto. kupila ga je "Harken Energy Corporation". tih se dana čavrljanje odnosilo uglavnom na "Enron". "Harkenu" su se počele dogaĎati divne stvari . To je bilo dotad nečuveno. Iznenada je "Amoco" zamijenjen "Harkenom". za svoj udio dobio gotovo trideset dolara po dionici. A znao 94 . u glavnim gradovima po cijeloj Zemljinoj kugli. ali je onda napušteno. Povremeno pod pritiskom govorili bi o novim pristupima menadţmentu. na vrhu Svjetskog trgovačkog centra.

Tada je bio dominantan Meknamarin pristup. Ta politika bila je učinak Karterove ţelje da smanji ovisnost SAD o nafti . Globalna imperija je jednostavno bio staza prema povećanoj dobiti. Po tom zakonu je od najvaţnijih kompanija za javne usluţne djelatnosti zahtijevano da kupuju energiju koju proizvode manje firme i to po fer i razumnoj cijeni. Regana su naftne kompanije jako zaduţile. Pomisao o smanjenju naše ovisnosti o nafti pošla je stranputicom. A većina ključnih igrača i članova kabineta tih dviju administracija bili su dio naftne industrije ili projektnih i graĎevinskih firmi koje su s tim blisko povezane. Jednostavno se a priori prihvatalo da je nešto iskonski bolje u projektima u vlasništvu bogatih investitora. Jedina je razlika sada bila da se EHM-i. Ove posljednje pronalazile su rupe u zakonu koje su im dopuštale formiranje holdinga koji su smjeli posjedovati i regularne usluţne kompanije kao i nezavisne korporacije za proizvodnju energije. eskalirali su više od mojih najcrnjih strahova. Namjera zakona bila je jasna . i prošao je čitav niz pravnih izazova te je konačno postao zvaničan zakon 1982. Tokom osamdesetih godina mladi ljudi podigli su se iz redova srednjeg menadţmenta vjerujući da svako sredstvo opravdava cilj. M. odnosno imali su svoj udio. Moţda ih nije regrutovao ili profilirao NSA. Ono što se dogaĎalo na polju energetike bilo je i simbol trenda koji je utjecao na čitav svijet. nadahnut kejnzijanskim pristupom ekonomiji. stvarnost je pokazala nešto sasvim drukčije. Kongres je izvorno imao u vidu zakon koji bi podsticao male. Koncepcija EHM-a proširila se da bi uključila sve vrste izvršnih organa u najrazličitijim granama poslovanja. MeĎutim. Briga za društveno blagostanje. Ipak je na kraju takvo opravdanje bilo nepotrebno. da razvijaju alternativna goriva i druge inovativne pristupe proizvodnji energije. U tom sam razdoblju ţivota shvatio da smo zaista u svjetskoj privredi ušli u novu eru. a ne samo onoj uvezenoj. nafta i graĎevinarstvo nisu bili suprotstavljeni.ohrabriti alternativne izvore energije kao i razvoj nezavisnih kompanija koje bi odraţavale američki preduzetnicki duh. (LXI) Griţa savjesti Zakon o politici regulisanja javnih usluga (PURPA) predloţen je u Kongresu 1978. pak. okolinu i druga pitanja kvalitete ţivota bila su drugorazredna prema pohlepi. naglasak je prebačen od preduzetništva na deregulaciju. Promatrao sam kako su većinu drugih malih nezavisnih kompanija progutale velike projektne i graĎevinske firme pa čak i same kompanije komunalnih usluga. nova je varijanta poprimila aspekte koji su bili još pokvareniji. Keznesa i njegovim zalaganjem za agresivno rukovodstvo. odnosno doktrinom J. nisu izravno bavili upotrebom finansijskih sredstava iz meĎunarodne bankarske zajednice. Mi smo bili odani primarnim ciljevima PURPA i činilo se da vodimo lijep ţivot. ali su obavljali slične funkcije. Druge su. Buš je stvorio svoj lični imetak kao član naftne industrije. Bili smo jedna od rijetkih nezavisnih firmi koja. Dok je moja stara grana nastavila bujno napredovati. ne samo da je preţivjela već je i napredovala. DogaĎaji koji su pokrenuti dok je vladao Robert Meknamara. IPS je zadrţao svoju viziju energije koja ne šteti okolini. nezavisne kompanije. a ne 95 . U tom procesu znatan je naglasak stavljen na podsticanje privatnog poslovanja. Ne sumnjam u to da su razlog bile i moje bivše usluge korporatokratiji. Mnoge su od njih lansirale agresivne programe da bi nezavisne otjerale u stečaj. a zatim ih kupile. izvršni organi korporacija.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice sam i da su Buš kao i lideri "Enrona" bili dio mreţe koju smo kreirali ja i moje kolege EHM-i: oni su bili feudalni plemići i vlasnici plantaţa. počinjale od nule i razvile svoje vlastite ekvivalente nezavisnih tvrtki. koji je bio ministar odbrane i predsjednik Svjetske banke. Novi trendovi su tipizirani preko energetske proizvodnje gdje sam ja radio. kakva je bila i moja. Tokom osamdesetih godina pa sve do u devedesete. Isprva se to opravdavalo na teoretskoj osnovi i idejom da je kapitalizam superioran te mora pobijediti komunizam. Naposljetku.o cjelokupnoj nafti. čovjek koji je nekad bio jedan od mojih uzora. mnogi članovi Demokratske stranke su se na njima obogatili.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice vlade. MeĎunarodne organizacije kao što je Svjetska banka, vjerovale su u takvu ideju i zastupale deregulaciju i privatizaciju sistema vode i odvodnje, mreţe komunikacija, mreţe dalekovoda i drugih dijelova infrastrukture koji su do tada bili u rukama vlade. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja tada u svemu imao. Pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja Iz toga proizlazi da je lako proširiti koncepciju EHM-a u veću zajednicu, poslati izvršne organe širokog spektra poslova na zadatke koji su prethodno bili rezervisani samo za nas nekolicinu koji smo regrutovani u ekskluzivni klub. Ti rukovodioci su se raširili po svijetu. Traţili su najjeftinije radnike, najpristupačnije izvore i najveća trţišta. Oni su u svom pristupu bili nemilosrdni. Kao i njihovi prethodnici EHM-ovi - kao što sam i ja radio u Indoneziji, Panami i Kolumbiji - i oni su nalazili način kako bi opravdali svoja nedjela. Kao i mi, i oni bi obmanuli područja i cijele zemlje. Obećavali su blagostanje, nalazili načine da se te zemlje pomoću privatnog sektora iskopaju iz dugova. Gradili su škole i autoputeve, darivali telefone, televizore i pruţali zdravstvene usluge. Na kraju su ipak odlazili ukoliko su našli jeftinije radnike ili dostupnije izvore negdje drugdje. Kad su napustili neku zajednicu, čije su nade prije toga pobudili, posljedice su obično bile razorne, ali se to, očito, radilo bez trenutka oklijevanja ili pitanja vlastitoj savjesti. Ipak, pitao sam se kako sve to djeluje na njihovu psihu, jesu li i na trenutak posumnjali kao što sam ja. Jesu li ikad stajali pored zagaĎenog kanala i promatrali mladu ţenu koja se pokušava okupati dok je uzvodno neki starac maločas zagadio vodu? Zar nije postojao nikakav Hauard Parker, koji bi postavio sva neugodna pitanja? Iako sam uţivao u uspjesima svoga IPS-a i u svom porodičnom ţivotu, nisam mogao izbjeći trenutke jake potištenosti. Sad sam kao otac malene djevojčice bio zabrinut za budućnost koju će ona naslijediti. Opterećivala me krivica za udio koji sam ja u svemu imao. TakoĎe, gledao sam unazad i vidio vrlo uznemirujuću istorijsku tendenciju. Moderan meĎunarodni finansijski sistem stvoren je krajem Drugoga svjetskog rata na sastanku voĎa mnogih zemalja odrţanom u Breton Vudsu, u mojoj saveznoj drţavi - Nju Hempširu. Osnovani su Svjetska banka i MeĎunarodni monetarni fond kako bi ponovo bila izgraĎena razorena Evopa, a i postigli su znatne uspjehe. Sistem se brzo širio i uskoro su ga sankcionisali svi vaţni saveznici SAD te ga njegovali kao lijek protiv svih otpora. Uvjeravali su nas da će nas spasiti od zlih ralja komunizma. Ali, nisam mogao izbjeći svoje pitanje gdje će nas to sve skupa odvesti. Do kraja osamdesetih s propašću Sovjetskog Saveza i svjetskog komunističkog pokreta postalo je očigledno da cilj nije bio sprečavanje komunizma. Bilo je isto tako očito da će globalna imperija ukorijenjena u kapitalizmu imati slobodu upravljanja.

(LXII) Primam mito
Kao što primjećuje Dţim Garison, predsjednik Foruma drţava svijeta: Uzevši kumulativno integraciju svijeta kao cjeline, posebno u smislu ekonomske globalizacije i mitskih kvaliteta "slobodnih trţišta" kapitalizma, ona predstavlja "istinsku imperiju" sama po sebi... Nijedan narod svijeta nije se uspio oduprijeti prisilnoj magnetičnosti globalizacije. Malo ih je izbjeglo "strukturno prilagoĎavanje" i "uslove" Svjetske banke i MeĎunarodnog monetarnog fonda ili arbitraţe Svjetske trgovinske organizacije, onih meĎunarodnih finansijskih institucija koje, iako su neadekvatne, još odreĎuju šta ekonomska globalizacija znači, koja su njena pravila te ko biva nagraĎen za popuštanje, odnosno kaţnjen zbog prekršaja. 96

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Takva je moć globalizacije da ćemo vjerovatno još za ţivota vidjeti integraciju, iako ne jednako svih nacionalnih ekonomija na svijetu, u jedan globalni sistem slobodnog trţišta. Dok sam se tako zaokupljao tim pitanjima, odlučio sam da je vrijeme da napišem knjigu koja bi sve rekla, pod naslovom "Prikriveni ekonomski ubica", ali nisam ni pokušao djelo zadrţati u tajnosti. Ni danas nisam tip autora koji piše u izolaciji. Nalazim da je nuţno razgovarati o djelu koje pišem. Dobijam inspiraciju od drugih ljudi, a i obraćam im se da mi pomognu da se sjetim i da iz druge perspektive pogledamo na dogaĎaje iz prošlosti. Volim čuti njihove utiske. Shvatam da to moţe biti rizično, ali ne nalazim nijedan drugi način pisanja. Tako nije bila tajna da pišem knjigu o svom razdoblju ţivota provedenom u MAIN-u. Jednog poslijepodneva 1987. drugi bivši partner MAIN-a pozvao me i ponudio vrlo profitabilan konsultantski ugovor za "Stone & Webster" inţenjersku korporaciju (SWEC). U ono doba SWEC je bila jedna od prvih projektantskih i graĎevinskih tvrtki i pokušavala je učvrstti svoj poloţaj u primjenljivom okruţenju svjetske energetike. Čovjeku s kojim sam kontaktirao obećao sam da ću izvještaj podnijeti njihovoj novoj firmi kćeri, nezavisnoj grani koja je formirana po uzoru na kompanije kao moj IPS. Laknulo mi je kad sam saznao da se neće od mene traţiti da se umiješam u bilo kakav meĎunarodni projekt tipa EHM-a. U stvari, rekao mi je da se od mene neće očekviati da mnogo radim. Bio sam jedan od malobrojnih koji su utemeljili i uspješno upravljali svojom nezavisnom energetskom firmom, a imao sam i velik ugled u industriji. Primarni interes SWEC-a bio je da se koristi mojim saţetkom i da me uključi u svoj popis savjetnika, što je bilo legalno i slijedilo je uobičajenu praksu industrije. Ponuda mi je bila posebno privlačna, jer sam iz niza okolnosti razmišljao da prodam IPS. Pomisao da uĎem u SWEC i da dobijam dobar novac bila je dobrodošla. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora jer bi uslijedile prijetnje Onog dana kad su me angaţovali, glavni izvršni upravnik (CEO) iz SWEC-a pozvao me na privatni ručak. Neformalno smo čavrljali neko vrijeme i dok je to trajalo, primijetio sam da je jedan moj dio ţeljan da se vrati u konsultantski posao, odnosno da podijeli odgovornost upravljanja komplikovanom energetskom kompanijom i ujedno da bude odgovoran za više od stotinu ljudi dok se gradi neko postrojenje te da se bavi svim i svačim što je vezano s izgradnjom i funkcionisanjem elektrana. Već sam imao viziju kako ću potrošiti obilan honorar koji sam očekivao da mi ponude. Odlučio sam da to, uz ostalo, potrošim tako da stvorim neku neprofitnu organizaciju. Kad smo bili kod deserta, moj domaćin započeo je razgovor o knjizi koju sam već objavio "Navika bez stresa". Rekao mi je da je čuo mnogo lijepoga s tim u vezi. Tada me pogledao ravno u oči. "Namjeravate li napisati još koju knjigu", pitao je. Ţeludac mi se stegnuo. Odjednom sam shvatio o čemu je zapravo riječ. Nisam oklijevao. Rekao sam: "Ne. Nemam sada namjeru da pokušam objaviti nikakvu knjigu." "To mi je drago čuti", rekao je. "Mi u ovoj kompaniji cijenimo privatnost. Jednako kao i MAIN." "To razumijem." Naslonio se smješkajući se i izgledalo je da se opušta. "Naravno, knjige kao što je Vaša zadnja, o tome kako se baviti stresom i sličnim problemima, savršeno su prihvatljive. One mogu ponekad i unaprijediti čovjekovu karijeru. Kao konsultant SWEC-a potpuno ste slobodni da objavite takvu vrstu knjige." Pogledao me kao da očekuje kakav odgovor. "To je korisno znati."

97

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Da, savršeno prihvatljivo. Ipak nije potrebno ni spomenuti da nikad nećete navesti ime ove kompanije u svojim knjigama i da nećete govoriti ni o čemu što ima dodirne tačke s prirodom našeg poslovanja ovdje ili posla koji ste obavljali u MAIN-u. Nećete navoditi političke teme ili bilo koji posao s meĎunarodnim bankama i razvojnim projektima." Gledao me. "To je jednostavno pitanje povjerenja." "To se razumije", uvjerio sam ga. Na tren kao da mi je srce prestalo kucati. Vratio se onaj stari osjećaj sličan onima koje sam upoznao u vezi s Hauardom Parkerom u Indoneziji i dok sam se vozio kroz glavni grad Paname uz Fidela ili dok sam sjedio u kolumbijskom kafiću s Paulom. Prodajem se - ponovno. Ovo nije bilo mito u pravnom smislu - bilo je savršeno legitimno da kompanija plati kako bi unijela moje ime na popis, da me pozove kad treba savjet ili da se povremeno pojavim na sastanku, ali shvatio sam pravi razlog zašto me angaţuju. Ponudio mi je godišnji honorar koji je bio jednak plaći nekog od poslovnih rukovodilaca. Kasnije istog poslijepodneva sjedio sam zbunjen na aerodromu, čekajući svoj let nazad za Floridu. Osjećao sam se kao prostitutka. Još gore od toga, osjećao sam da sam izdao svoju kćer, svoju porodicu i domovinu. A ipak sam sebi rekao da nemam mnogo izbora. Znao sam da bi, u slučaju da ne prihvatim to mito, uslijedile prijetnje.

(LXIII) Napad SAD na Panamu
Torihos je bio mrtav, ali Panama je i dalje imala posebno mjesto u mom srcu. Ţiveći na jugu Floride, imao sam pristup mnogim izvorima informacija o tekućim dogaĎajima u Srednjoj Americi. Torihosova ostavština i dalje je ţivjela premda su je filtrirali ljudi koji nisu bili nadareni njegovim saosjećanjem i snagom karaktera. Nakon njegove smrti nastavljeni su pokušaji da se smire pobune po cijeloj polulopti jednako kao što je čvrsta bila i odluka Paname da sve ostane prema dogovoru iz Sporazuma o Panamskom kanalu. Nasljednik Torihosa, Manuel Ortega na početku je izgledao kao da prati stope svoga mentora. Nikada ga nisam lično upoznao, ali prema svim izvještajima, on je pokušao napredovati u pitanjima latinoameričke sirotinje i ugnjetavanja. Jedan od najvaţnijih njegovih projekata bio je nastavak istraţivanja o mogućnostima da bude sagraĎen novi kanal koji bi projektovali i izgradili Japanci. Kako se moglo očekivati, to je izazvalo veliki otpor Vašingtona i privatnih kompanija iz SAD. I sam Norijega piše: Drţavni sekretar Dţordţ Šulc prije je bio izvršni direktor u multinacionalnoj graĎevinskoj kompaniji "Bechtel"; ministar odbrane Kaspar Vajnberger bio je potpredsjednik "Bechtela". "Bechtelu" bi bilo najmilije zaraditi milijarde dolara javnih prihoda koje bi stvorila izgradnja kanala... Administracija Reagana i Buša pribojavala se mogućnosti da bi Japan moţda mogao dominirati mogućim projektom izgradnje novog kanala. Ne samo da je postojala neopravdana zabrinutost o bezbjednosti, bilo je tu i pitanje trgovačkog rivaliteta. GraĎevinske kompanije SAD mogle bi izgubiti milijarde dolara. Ali, Noriega nije bio Torihos. Nije imao harizmu i integritet svoga prethodnika i šefa. S vremenom je stekao nezgodnu reputaciju u vezi s korupcijom i krijumčarenjem droge pa je osumnjičen za organiziranje ubistva svog političkog rivala Huga Spadafora. Noriega je stekao ugled kao pukovnik koji je vodio jedinicu G-2 panamskih odbrambenih snaga, tj. Komandu vojne obavještajne sluţbe koja je bila nacionalna veza s CIA. U tom svojstvu on je uspostavio blisku vezu sa direktorom CIA Vilijamom J. Kejsijem. CIA je iskoristila tu vezu da unaprijedi svoju djelatnost po cijelim Karibima, Srednjoj i Juţnoj Americi. Na promjer, kad je Reganova administracija ţeljela Kastra unaprijed da upozori o invaziji na Grenadu 1983, Kejsi se obratio Noriegi zamolivši ga da mu bude glasnik. Pukovnik Noriega pomogao je CIA da se uvuče u Kolumbiju i druge kartele droge. Do 1984. Noriega je promovisan u generala i glavnog komandanta Odbrambenih snaga Paname. Pričalo se da je Kejsija po dolasku u glavni grad Paname na aerodromu dočekao šef lokalne CIA, a on je upitao: "Gdje je moj 98

ali je u stvari bio iznenaĎen kad su 20. da je špijun i za SAD i za Kubu te da djeluje kao neka vrsta dvostrukog agenta. još trebaju. a prema izvještajima. Šulc i Vajnberger 99 . invazijom na Panamu. kao i G-2. Moţda je zbog toga svijet to trebalo da predvidi. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo Na taj način. bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata." (LXIV) Prvi ratni zarobljenik MeĎutim. Generalovi memoari daju nam zanimljiv uvid: "Koliko smo mi bili ponosni i odlučni nastaviti Torihosovu baštinu. decembra 1989. Noriega je. toliko Sjedinjene Drţave nisu htjele da se dogodi išta od toga.. Panama i njen narod nisu predstavljali nikakvu prijetnju Sjedinjenim Drţavama ili bilo kojoj drugoj zemlji. Ona je bila posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. takoĎe.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice momak? Gdje je Noriega?" Kad je general posjetio Vašington. juna 1986. Noriega kaţe ovako: Ja ţelim to reći vrlo jasno: kampanja destabilizacije lansirana je u Sjedinjenim Drţavama 1986. u "New York Timesu" pojavio s naslovnicom i člankom naslovljenim: "Jaki čovjek Paname u trgovini drogom i nelegalnom novcu. a nastavak sljedećeg dana sadrţavao je još više detalja. To je bio ničim izazvan napad na civilno stanovništvo. u pojačanim pripremama za rat u Srednjoj Americi. Da je ta vojna akcija bila usmjerena protiv zemlje koja je počinila masovno ubistvo ili kršenje ljudskih prava. Mi nismo htjeli na našem tlu imati teren za trening odreda smrti i desničarskih vojnih represivnih snaga. a završila 1989. Noriega je postao simbol korupcije i dekadencije." Uz članak je bio i vrlo negativan portret generala. tvrdio je kako je general tajni i ilegalni partner u raznim poslovima Latinske Amerike. govoreći da je. bio opterećen američkim predsjednikom. Njegova zloglasnost u tom pogledu bila je jasna kad se 12. ona se jednostavno usudila suprotstaviti ţeljama šake moćnih političara i izvršnih organa korporacija. Ona je insistirala na tome da Sporazum o Panamskom kanalu bude poštovan. da je G-2 po njegovoj komandi zapravo skinuo glavu Hugu Spadafori i da je Noriega lično vodio "najvaţniju organizaciju vezanu za droge u Panami. Mnogo godina kasnije Noriega će priznati da mu je njegova bliska veza s Kejsijem davala osjećaj nepobjedivosti. nosilac Pulicerove nagrade. Stroesner u Paragvaju. To je dobilo posebno značenje kad je Noriega neumoljivo odbio razmisliti o petnaest godina produţenja Škole svih Amerika.. Povezano s ostalim problemima. Posljedica je bio razorni napad. Bio je uvjeren da će ga Kejsi štititi usprkos njegovom stajalištu u vezi sa Sporazumom o Panamskom kanalu i vojnim bazama SAD u zoni kanala. vodila je razgovore o mogućnosti izgradnje novog kanala uz japansko finansiranje i udio japanskih graĎevinskih kompanija. One su ţeljele produţiti ili pregovarati o nastavku te tvorevine (School of the Americas). bio je to najjači napad na grad vazdušnim snagama od Drugog svjetskog rata. njih dvojica su se privatno sreli u Kejsijevom domu. Prema izvještajima. Somosa u Nikaragvi. Ali ta Škola svih Amerika nama je bila neugodna. SAD napale Panamu. Političari.poduprte Japanom.svijet bi vjerovatno to razumio. Buša. a što su novinari spominjali kao "faktor kilavca" koji se odnosi na Dţordţa H." Taj ekspoze koji je napisao reporter. najjača grana vlade u njegovoj zemlji.Pinoče u Čileu. W. Panama nije počinila ništa slično. Vjerovao je da je CIA. dok je Torihos bio meĎunarodna ikona pravde i jednakosti. suverene Paname . vlade i tisak po cijelom svijetu osudili su jednostranu akciju SAD kao jasno kršenje meĎunarodnog prava. koji je patio od problema slike u javnosti. D'Aubuison u Salvadoru ili Sadam u Iraku . na primjer .

hunti i ratnika s kojima su se Amerikanci bavili u svim uglovima svijeta. Samo jednom tokom formalnog postojanja ove zemlje. ali malo je u SAD onih koji su bili svjesni zlodjela koja je počinio Vašington. da sama ispadne tiranin koji je uhvaćen u terorističkom činu. Sumnjao sam da je većinu njegovih tjelohranitelja uvjeţbalo američko vojno osoblje i mogli su vjerovatno biti plaćeni da gledaju na drugu stranu ili da sami izvedu ubistvo. da je Bušova administracija odlučna da postane još bolja od Reganove i da ţeli da pokaţe svijetu kako neće oklijevati u primjeni velike sile da bi postigla svoje ciljeve. ali su nezavisne grupe za ljudska prava tvrdile da se radilo o tri do pet hiljada.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice su u meĎuvremenu. kaţe: Od svih hiljada vladara. Bušova administracija mogla je umiriti glasine o "kilavcu".poduprte Japanom. ali na ta pitanja nikad nije bilo odgovora. suverene Paname . da je cilj u Panami. Crvenom krstu i drugim stranim promatračima da uĎu u teško bombardovana područja puna tri dana. Invazija na Panamu bila je posljedica odbijanja SAD da prihvati bilo koji scenario u kojem bi ubuduće kontrola nad kanalom mogla doći u ruke nezavisne. Otkrilo se da je vojska SAD zabranila štampi. Nikad nećemo doznati mnoge činjenice o invaziji niti pravi razmjer masakra. koja je dugo trajala. Štampa je postavljala pitanja koliko je dokaza o neprimjerenom ponašanju i kriminalu uništeno i koliko je ljudi umrlo zbog toga jer im nije pruţena pravovremena i odgovarajuća medicinska pomoć. sve sam više bio uvjeren da je ovo signal kako se politika SAD vraća starom stvaranju carstva. Što sam više čitao i razmišljao o invaziji na Panamu. moćnika. dok su vojnici palili i sahranjivali ţrtve. bio je Noriega. Kratko vrijeme činilo se da će cijela stvar imati učinak. izgradili propagandnu kampanju da me uklone. kao narodni neprijatelj. U svojoj knjizi iz 2001. ali se sada suočila s problemom legitimiteta. maskirani u sluţbena lica koja rade za javni interes. Dejvis Haris. ali nisam mogao da ne pomislim da su ga šakali mogli izvući na isti način kao Roldosa i Torihosa. Ja sam taj napad doţivio kao zabrinjavajući do te mjere da me bacio u depresiju. Nakon bombardovanja. Jedini razlog SAD da pošalje mlade momke i djevojke da dovode u opasnost svoje ţivote i svoju savjest ubijajući nevine ljude i nepoznat broj djece. 100 . SAD su se iznenada našle u osjetljivoj situaciji. u razdoblju od 225 godina. uz dvadeset i pet hiljada ljudi koji su ostali bez domova. da zapale veliki dio grada Paname. Noriega je uhapšen. On je opisan kao zlo.. general Manuel Antonio Noriega jedini je na kojeg su Amerikanci pošli na ovakav način. odveden avionom u Majami i osuĎen na četrdeset godina zatvora: u to vrijeme bio je jedini zatvorenik SAD sluţbeno svrstan kao ratni zarobljenik. Sjedinjene Drţave izvršile su invaziju na drugu zemlju i odvele njenog vladara u SAD kako bi se sprovelo suĎenje i da bi bio zatvoren zbog kršenja američkog zakona koji je taj vladar sprovodio na svom domaćem tlu. pogotovo što se tiče nekretnina. ima jednu zanimljivu primjedbu. Znao sam da Noriega ima ličnu gardu. osim da zamijeni Torihosa i spriječi njegovo djelovanje marionetskom vladom koja bi pogodovala SAD. snaţnih ljudi. Ministar odbrane Ričar Čejni tvrdio je da je broj mrtvih od pet do šest stotina. Opravdanje sluţbenog Vašingtona za napad temeljilo se na jednom čovjeku. naslovljenoj "Pucanje na Mjesec". takoĎe. Činilo se. a kao takav postao je dobar izgovor administraciji za masovnu invaziju na zemlju sa dva miliona stanovnika . izrazito plodan urednik "New York Times" magazina i autor mnogih knjiga. čudovište koje diluje drogu.. Svijet je bio zgranut takvim kršenjem meĎunarodnog prava i nepotrebnim uništenjem bespomoćnih ljudi najsnaţnijom vojnom silom na svijetu. i koristeći se neznanjem naroda o ekonomskim interesima moćnika kakve predstavljaju.koja je slučajno bila smještena na najvrednijem dijelu svijeta. bio i taj da zaplaši zemlje poput Iraka i da ih učini podloţnima.

Dok sam radio u Panami jako su me se 101 . izopačenog diktatora. a ne objektivnost. moja me lična frustracija i osjećaj nemoći u vezi s invazijom na Panamu navela da nastavim pisanje svoje knjige.uključivši i one od velike istorijske vaţnosti. uključujući i Vladinu politiku. kao i novinara koji su smatrali da javnosti trebaju heroji. Zapravo. Eisner tvrdi: U ključnim tačkama mislim da svjedočenje ne dokazuje da je Norijega kriv za ono za što su ga optuţili. U knjizi "The Memories of Manuel Noriega: America's Prisoner". Vojnicima je nareĎeno da ubijaju u Panami i činili su to pošto im je rečeno da moraju spasiti zemlju iz spona okrutnog. Novi sporazum o Kanalu bio je tema za debatu. jedino što sam sada odlučio da se usredotočim na Torijosa. za vrijeme i poslije invazije doveli su me do zaključka da je invazija SAD na Panamu bila odvratna zlouporaba moći. Bio sam zgranut i razmjerom svoje vlastite podmitljivosti. odnosno da on nije predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti SAD. Invazija je prije svega posluţila ciljevima arogantnih američkih političara i njihovim panamskim saveznicima po cijenu nezamislivog krvoprolića. Jedini izuzetak bio je Peter Eisner. ali i kao jedan način da se riješim svoje krivnje.donose ljudi podstaknuti ličnim motivima.. razaranje i nepravda ukovane su uz ime Noriege borca . Tome je doprinio niz faktora. urednik u "Newsdayu" i Associated Pressu. Njegovu priču vidio sam kao mogućnost izlaganja mnogih nepravdi koje truju naš svijet. Eisner piše: Smrt. a ne ţeljom da naprave pravu stvar? Koliko je naših vrhunskih vladinih sluţbenika poticano vlastitom pohlepom umjesto lojalnosti prema domovini? Koliko se ratova vodi zato što predsjednik ne ţeli da ga vlastiti birači doţive kao slabića? Uprkos mojim obećanjima. toliko usmjerio na dnevne aktivnosti da nisam ni zapaţao druge perspektive. Mislim da njegove akcije kao stranog vojnog lidera ili suverenog šefa drţave ne opravdavaju invaziju na Panamu.. kad su već djelovali ljudi iz njihove zemlje (SAD). (LXV) Potraga za očajnicima Nakon poduljeg istraţivanja i intervjua s Norijegom u njegovoj zatvorskoj ćeliji u Majamiju. koja je sluţila kao marioneta SAD od vremena kad je Panama otrgnuta od Kolumbije pa sve dok je nije preuzeo Torijos. uvijek bih sebi ponovo postavljao isto pitanje: koliko odluka . objavljenoj 1997. Dok sam radio na knjizi bio sam i sam zapanjen količinom onoga što smo mi EHM-i postigli na tolikim mjestima. Bijelu kuću i telefonske razgovore s izdavačima i televizijskim rukovodstvom te s ljudima iz Kongresa koji se nisu usudili da protestuju da problem "kilavca" ne bi postao njihov. Ponovo je ustoličena porodica Arijas i oligarhija prije Torijosa. dok sam bio u središtu svega toga. Dosta sam preispitivao vlastitu dušu i ustanovio da sam se. Ovaj puta bio sam odlučan ćutati o tome što radim i ne traţiti savjete od prijatelja i sebi sličnih ljudi. Tako sam u Indoneziji bio i razdraţljiv u vezi s temama o kojima sam razgovarao s Hauadom Parkerom te o pitanjima koja su se nametala u razgovoru s Raszem i njegovim mladim indonezijskim prijateljima. išli su u korak za njima. izvještač koji je govorio o invaziji na Panamu i nastavio je analizirati godinama. koje ostavljaju trag na milionima ljudi . Nastojao sam se koncentrisati na nekoliko zemalja koje su se isticale. Vašington je ponovo kontrolisao vodeni put uprkos svemu što su govorili sluţbeni dokumenti.a laţi koje su okruţivale te dogaĎaje bile su prijetnja temeljnim američkim načelima o demokratiji. Eisner zaključuje: Moja analiza političke situacije i moje izvještavanje iz Paname prije. ali je zapanjujući bio popis zemalja u kojima sam djelovao i gdje je nakon toga postalo gore.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Pokrivenost štampom bila je vrlo ograničena. Dok sam razmišljao o tim dogaĎajima i svemu što sam iskusio radeći za MAIN.

unajme lokalne poslovne ljude da umjesto njih obave sav prljavi posao. Boliviju i svaku drugu zemlju gdje se nadaju da će pronaći ljude koji očajno traţe posao. on učestvuje u mnogim bitkama. Na početku je naivan. Moderan trgovac robljem uvjerava sam sebe da je onim jadnim ljudima bolje zaraditi jedan dolar dnevno nego ništa i da dobijaju 102 . zonu Kanala i diskoteku. (LXVI) Naftni dolari za osiguranje Mogu takoĎe odlučiti i da sami ne budu vlasnici tvornice. a ti su ljudi postajali neosjetljivi prema vlastitim djelima. Oni sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. Odlaze onamo s očitom namjerom da iskoriste nevoljne ljude . Oni jednostavno sakupljaju očajne ljude i sagrade tvornicu koja će proizvoditi jakne. Bio sam privatni graĎanin zaposlen u privatnoj korporaciji. Shvaćanje te činjenice pomagalo mi je da kao EHM jasnije vidim ulogu koju poprima rukovodilac korporacije. Kartageni ili Havani. ipak. koliko je podmukla priroda tih iskustava. Još i danas imamo trgovce robovima. Oni su shvatali da su robovi temelj njihove privrede. Pretvara se u profesionalnog vojnika. u Bocvanu. Ti ljudi o sebi misle dobro. umjesto toga. Pošto ubije prvog neprijatelja prepun je emocija. kako su dobri momci i djevojke iz Amerike mogli bombardovati glavni grad Paname.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice dojmile implikacije onoga što sam vidio s Fidelom dok mi je pokazivao sirotinjske četvrti glavnoga grada. Kao EHM nikad nisam dobio nijedan novčić direktno od NSA ili druge Vladine agencije. traperice. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda Kako to jednostavno zvuči i kako je očito samo po sebi. Moţe se zapitati o porodici mrtvog čovjeka i osjetiti griţnju savjesti. Moţda će se zapitati o moralnosti ubijanja drugih ljudi. čak i gladuju. Još i danas imamo trgovce robovima. Sada sam već mogao razumjeti zašto je toliko ljudi počinilo strašna zlodjela . noće u prvoklasnim hotelima i večeraju u najboljim restoranima koje pojedina zemlja moţe ponuditi. patike. dijelove računara i hiljade drugih proizvoda koje mogu dobro prodati na trţištu po svom izboru. I ja sam postao profesionalni vojnik. Cijela nova klasa vojnika pojavljivala se na svjetskoj sceni. Tada krenu u potragu za očajnicima. na Filipine. ljude koji ţive u bijednim gradovima i napustili su sve nade o boljem ţivotu. kako su dobri Nijemci mogli slijediti naredbe Hitlera. prelete preko okeana i kontinenata u luksuznim mlaţnjacima. Vraćaju se svojim domovima s fotografijama čudnih krajolika i starih ruševina kako bi ih pokazivali svojoj djeci. rezervne dijelove za automobile. Oni više ne nalaze da je nuţno odlaziti u šume Afrike i traţiti prve primjerke koji će im donijeti dolare na aukcijama u Čarlstonu. Njihovi šefovi angaţuju advokate kako bi ih uvjerili da je to što rade potpuno legalno.kako je primjerice dobar Iranac koji voli svoju porodicu mogao raditi za šahovu brutalnu tajnu policiju. Ovi drugi ljudi odlaze iz svojih elegantnih kancelarija na Menhetnu ili u San Francisku i Čikagu. Imaju na raspolaganju kadar psihoterapeuta i drugih stručnjaka za ljudske resurse koji ih znaju uvjeriti da zapravo pomaţu onim očajnim ljudima. Prihvaćanje te činjenice otvorilo je vrata boljem razumijevanju procesa u kojem se čine zlodjela i stvaraju imperije. rezervne dijelove za automobile. Shvatio sam kako bi bilo jednostavno ne vidjeti tu veću sliku i tako propustiti pravo značenje svojih djela. ubija još ljudi i konačno očvrsne. Napisao sam: Danas muškarci i ţene odlaze na Tajland. U Iranu mi je razgovor sa Zaminom i Dokom predstavljao strašno opterećenje. Ona u meni priziva sliku vojnika. ljude koji su prestali i sanjati o sutrašnjem danu. patike. ali uglavnom je zaokupljen vlastitim strahom i usredotočen je na preţivljavanje. PohaĎaju seminare gdje se meĎusobno tapšaju po leĎima i izmjenjuju male savjete o tome kako se uhvatiti u koštac s ekscentričnostima običaja dalekih zemalja. Tek sada mi je sam čin pisanja ove knjige dao potpun pregled.ljude čija su djeca jako loše uhranjena. MAIN mi je isplaćivao platu. Ali kako vrijeme prolazi. Nekadašnji trgovci robovima sami bi sebe uvjeravali da se bave vrstom koja nije potpuno ljudska i da im zapravo nude šansu da postanu hrišćani. traperice.

te sagraditi postrojenja za proizvodnju hemijskog i nuklearnog oruţja. Oni su se nadali da će Sadam konačno ugledati svjetlo. Ostao sam u kontaktu sa starim prijateljima koji su radili za Svjetsku banku. u saudijskoj pustinji nicali su moderni gradovi. On takoĎe razumije da su ti jadni ljudi osnova za preţivljavanje cijele zajednice i temelj njihovog ţivotnog stila. a ja sam se s tom pretpostavkom morao saglasiti. Bio sam potpuno svjestan da je posao EHM-a u Iraku bio teţak. Mi bismo bili voljni prodati mu tenkove i borbene avione. Moja uloga predsjednika IPS-a osamdesetih godina i konsultanta SWEC-a krajem osamdesetih i dijelom devedesetih. Irak nam je bio neizmjerno vaţan. Bilo je puno prisilnih razloga za Sadama Huseina da slijedi primjer dinastije Saud. a Saudijci su uţivali plodove nekih od najnaprednijih tehnologija u svijetu: postrojenja za desalinizaciju. Administracija Buša i Regana ne samo da je podupirala Saudijce u tom pogledu. "Halliburtona" i drugih velikih projektantskih i graĎevinskih kompanija. Otkad je taj posao sklopljen. za obećanje o nastavku isporuke nafte i za pogodbu po kojoj bi interes za takvo osiguranje bio iskorišten angaţovanjem američkih kompanija da budu poboljšani sistemi infrastrukture po cijelom Iraku. Oni nikad i ne zastanu da bi pomislili o širim implikacijama onoga što ona ili on.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice šansu da se uključe u veću ljudsku zajednicu. već je i vršila pritisak na mnoge zemlje da učine to isto . Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. Koze koje su sakupljale otpad pretvorene su u prekrasne kamione. Sadam bi u osnovi mogao slobodno vladati zemljom.mnoge su od njih u većem dijelu svijeta shvaćene kao radikalne grupe na rubu terorizma . osamdesetih godina većina je Amerikanaca malo znala o toj zemlji. Sadam Husein svakako je bio svjestan da Saudijci uţivaju poseban tretman kad je u pitanju meĎunarodno pravo. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. kao i s ljudima iz "Beshtela". U stvari. mreţe komunikacija i električnih dalekovoda. pa čak i kad se te tehnologije moţda mogu iskoristiti da se izradi najnaprednije oruţje. Riječ je i o vodi i o geopolitici Prisutnost EHM-a u Bagdadu bila je vrlo jaka tokom osamdesetih. omogućila mi je pristup informacijama o Iraku koje većini ljudi nisu bile dostupne. njihov ţivotni stil i ekonomski sistem iza njega čine svijetu . Nije bilo bitno je li on patološki tiranin. Ona se jednostvna nije nalazila na ekranu njihovog radara. Mnogi inţenjeri zaposleni preko IPS-a kao graĎevinski poduzetnici ili dobavljači i druge nezavisne energetske firme takoĎe su bili uključeni u projekte na Srednjem istoku. jesu li mu ruke bile okupane krvlju masovnih ubistava i jesu li njegova brutalna djela dozivala u pamćenje sliku Adolfa Hitlera. Riječ je i o vodi i o geopolitici. Napokon. kako smo radili u toliko drugih zemalja. ubrajajući ovamo i svog vlastitog punca. puno vaţniji nego što se na brzinu moglo uočiti. da budu sagraĎeni novi gradovi i pustinje pretvorene u oaze. MMF ili neku drugu meĎunarodnu finansijsku organizaciju. Njihovi dobri prijatelji u Vašingtonu zatvarali su oči pred mnogim aktivnostima Saudijaca pa i pred finansiranjem fanatičnih grupa . a mogao je i proširiti djelokrug svojih uticaja u tom dijelu svijeta. Sjedinjene Drţave su nekad tolerisale pa i podupirale takve ljude u više navrata. Irak nam je bio neizmjerno vaţan.i kakav to učinak moţe konačno imati na budućnost njihove djece. Reganova i Bušova administracija bile su odlučne da pretvore Irak u novu Saudijsku Arabiju. ali ja sam bio fasciniran onim što se tamo dogaĎalo. da je Irak postigao dogovor s Vašingtonom sličan onom dogovoru sa Saudijcima.ili da se barem ponašaju kao da to ne vide. Trebao je samo posmatrati dobrobit koju su ovi imali poslije posla s pranjem novca. 103 . Uistinu. Sjedinjene Drţave su aktivno traţile i dobile finansijsku podršku Saudijske Arabije za Osamu bin Ladena u Avganistanu odnosno za rat protiv Sovjetskog Saveza.i kao zaklon za meĎunarodne bjegunce. sistema odvodnje. Suprotno uobičajenom javnom mišljenju. USAID. u Iraku se ne radi samo o nafti. Mi bismo bili srećni da mu ponudimo osiguranje Vlade SAD u zamjenu za naftne dolare. u Iraku se ne radi samo o nafti.

U ţurbi prema privatizaciji mnoge velike kompanije koje su bacile oko na male nezavisne firme u ţelji da ih preuzmu. Sadam je započeo napad na naftom bogat šeikat Kuvajt. U doba iračke invazije bio sam u Bostonu i prisustvovao sastancima . Uza sve ostalo Irak je široko trţište za američku tehnologiju i inţenjerske ekspertize. Nalazi se unutar dometa projektila Izraela i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. sada su namjeravale privatizovati vodene sisteme u Africi. Bušova je popularnost porasla meĎu američkim stanovništvom do 90 odsto. Njihov marš ka globalnoj imperiji postao je stvarnost u kojoj je većina u zemlji imala udjela. Ipak do kraja osamdesetih godina bilo je jasno da Sadam ne vjeruje scenariju EHM-a. Buš je odgovorio osuĎujući Sadama za kršenje meĎunarodnog prava. U konačnoj analizi nije se radilo samo o Sjedinjenim Drţavama. Bušova invazija na Panamu pokrenula je već zapretane plamenove. Dok je Buš traţio izlaz. Graniči s Iranom. Naravno da su ljudi u organizaciji "Stone & Webster" bili uzbuĎeni. gotovo očajnički ţele vidjeti našu zemlju da se ponovno potvrdi u vojnom pogledu. U doba osamdesetih politička kao i ekonomska vaţnost vode postojala je očita onima meĎu nama koji se bavimo energijom i inţenjerskim poslovima. Ljudi u cijeloj zemlji. Činjenica da leţi na vrhu najprostranijih svjetskih naftnih polja (prema nekim procjenama. Nije bilo iznenaĎenje kad je predsjednik konačno naredio opšti vojni napad.projektne i graĎevinske kompanije. U avgustu 1990. Dvostrane zamisli o globalizaciji i privatizaciji duboko su ulazile u našu psihu. prelazila je sve granice. Ono što smo nekada shvatali korporacijama SAD sada je postalo istinski 104 . napredovanja u poslu i povišica plate.jedna od malo prilika kad sam zaista zamoljen da nešto napravim za SWEC. iako je manje od godinu prije sam pokazao svijetu ilegalnu i jednostranu invaziju na Panamu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice I Tigris i Eufrat teku kroz Irak tako da od svih zemalja u tom dijelu svijeta Irak ima nadzor nad najvaţnijim izvorima vode koji postaju sve ugroţeniji. činilo se.usredotočili su se na Irak. Uslijedio je kopneni napad u trajanju od stotinu sati koji je potpuno uništio puno inferiornije iračke snage kojima je nedostajalo oruţja. projektili. Početkom 1991. Danas je opštepoznato da ko god kontroliše Irak ima u rukama ključ Srednjeg istoka. vijeku Francuzi. Kuvajt je bio osiguran. proizvoĎači tenkova i farmaceutske i hemijske kompanije . Mislim da je bilo više uzroka takvom stavu. Kao i Panama tako je Iran doprinosio Bušovom imidţu slabića. Saudijskom Arabijom. Svi glavni igrači . vazdušni napad je pokrenut na iračke vojne i civilne ciljeve. čak većih od onih u Saudijskoj Arabiji) osiguravala mu je da se finansiraju veliki infrastrukturni i industrijski programi. UzbuĎenje nije bilo ograničeno na one koji će u poslovanju izravno imati korist od rata. Sirijom i Turskom. Pravi despot nije priveden pravdi iako je kaţnjen. Globalna imperija je postala upravo takva. uključujući i filozofsku promjenu koja se dogodila kad je Regan porazio Kartera. U 18. proizvoĎači računarskih sistema. To je bila glavna frustracija i velika neugodnost za prvu Bušovu administraciju. kad su osloboĎeni taoci u Iranu i kad je Regan najavio svoju namjeru ponovnog pregovaranja o Panamskom kanalu.a i u tome kako je većina ljudi koji su radili za američke korporacije gledala na svijet. Njima je američka pobjeda u Iraku nudila mogućnosti velikih zarada. Jordanom. Ispod patriotske retorike i poziva na akciju. ipak mislim da se puno suptilnija transformacija odigravala u trgovačkim interesima . Petsto hiljada američkih vojnika poslato je kao dio meĎunarodnih snaga. ali ne samo zato što smo se suprotstavili diktatoru ubici. vazduhoplovstvo. Sadam mu ga je sam donio. a ima i obalu u Persijskom zalivu. Latinskoj Americi i na Srednjem istoku. Britanci i Amerikanci znali su da onaj ko ima nadzor nad rijekom Hudson ima ujedno i nadzor nad kontinentom. Vojni stratezi usporeĎuju Irak sa dolinom rijeke Hudson u vrijeme francuskog i indijanskog rata i američke revolucije. (LXVII) Neuspjeh EHM-a u Iraku Osim nafte i vode Irak je smješten na strateškom području. Vrlo se ţivo sjećam entuzijazma koji je pozdravio Bušovu odluku. Kuvajtom.

Mnoge su od njih bile prisutne u nizu zemalja. Tokom devedesetih godina prošlog vijeka sve sam se više uključivao u neprofitnom svijetu. Povremeno bi me zamolili da odletim u Boston na sastanak ili da pomognem pripremiti ponudu. a da ćemo se prodajom obogatiti.ili u podučavanje ljudi u SAD i u Evropi o tim starim kulturama. I ja sam napisao još knjiga. mogle su izabrati iz cijelog asortimana pravila i odrediti po kojem će upravljati svojim djelatnostima. Posvetila se mijenjanju načina na koji ljudi iz industrijaliziranih zemalja gledaju Zemlju i naš odnos prema njoj. ipak. pa čak i s pravnog gledišta.na djelu Savjest prikrivenog ekonomskog ubice. Mnoge od njih izrasle su iz rada vrlo poţrtvovanih ljudi u Dream Changeu. a raditi malo ili ništa peklo mi je savjest. on je bio na tragu SWEC-ove aktivnosti s United Wayom. ali to jednostavno nije bilo na dnevnom redu. Jednom sam letio u Gvatemalu privatnim mlaţnjakom. prodao IPS. Godine 1991. Proganjala me pomisao da sam ja onaj čovjek po sredini. koliko god sam se trudio da uvjerim samog sebe da mi moj neprofitni posao i pisanje donose ravnoteţu. Nastavio sam raditi kradomice . dugovima koje nikad neće moći isplatiti. da popravljam učinke svojih nekadašnjih aktivnosti. Korporatokratija je bila činjenica i sve se jače isticala kao jedini bitan uticaj na svjetsku ekonomiju i politiku. Riječi kao demokracija. (LXVIII) Preuzimanje odgovornosti Tokom idućih nekoliko godina interes za ta putovanja se povećao pa je utemeljena neprofitna organizacija "Koalicija mijenjanja snova" (Dream Change Coalition).Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internacionalno. No. Organizacija Dream Change dobila je sljedbenike po svijetu i omogućavala ljudima stvaranje organizacija sa sličnom misijom u mnogim zemljama. Iz iskustva sam naučio da bi borba s njima bila vrlo skupa na više načina. a uključivale su i rad sa domorodačkim narodima u Latinskoj Americi Shuarima i Achuarima Amazone. socijalizam i kapitalizam postale su gotovo zastarjele. ali uvijek oprezan da se usmjerim na izvornu pouku i da izbjegnem svako spominjanje svojih EHM aktivnosti. Kečuama u Andama i Majama u Gvatemali . počeo sam voditi u Amazonu male grupe ljudi kako bih provodio vrijeme sa Shuarima i od njih učio. Dobivati sav taj novac. te su mi mjere pomogle da ostanem u kontaktu s Latinskom Amerikom i političkim pitanjima koja su mi bila draga. ali prodali smo uglavnom zato jer je "Ashland Oil Company" izvršila na nas strašan pritisak. Shuari su bili ţeljni podijeliti s nekim svoje znanje o čuvanju okoline i domaćim načinima liječenja. Ponekad su me slali na mjesta kao što je Rio de Ţaneiro da se tamo druţim s plesačima. a mnoštvo globalizovanih trgovačkih ugovora i organizacija to je još pojednostavnilo. Često sam zvao menadţere projekata da ih podsjetim kako im stojim na raspolaganju i da je moje ime na platnoj listi. TIME magazin odabrao ju je meĎu trinaest organizacija čije internetske stranice najbolje odrţavaju ideale i ciljeve Dana planeta Zemlje. nisam se zavaravao vjerovanjem da će to ikad biti objelodanjeno. SWEC je zahtijevao vrlo malo moga vremena. pomaţući da bude osnovano nekoliko organizacija i radeći u upravnim odborima drugih. 105 . U čudnom obratu dogaĎaja podlegao sam korporatokratiji kad sam u jesen 1990. Duboko u srcu znao sam da izbjegavam svoju odgovornost pred kćeri. Bio je to unosan posao za moje partnere i za mene. Dobro sam znao taj posao i ţelio nešto korisno pridonijeti. ipak mi je to bilo vrlo teško. Osim ublaţavanja dosade. Ipak mi se učinilo ironičnim da naftna kompanija postaje vlasnik moje firme za alternativnu energiju. Dţesika je naslijedila svijet u kojem su milioni djece opterećeni dugovima čim se rode. SWEC je odobravao takav filantropski posao. A za to sam ja morao preuzeti odgovornost.i vrlo neredovno . jedan se dio mene osjećao kao izdajica.

Zapravo sam upravo tamo bio 11. odustao sam od svoje prakse korporacijskog savjetnika. Shuari su formirali prvu liniju ekvadorske odbrane. većinom ljudima iz neprofitne djelatnosti koji su bili zaokupljeni izvornim kulturama i očuvanjem kišnih šuma. zašto sam ja sanjao takav svijet? Kako sam uspio odigrati tako bitnu ulogu u prikazivanju takve noćne more? Godine 1997. Predsjednik SWEC-a koji me angaţovao sad je bio umirovljen. voĎen da bi ih snabdio naftom. ako iznesem na vidjelo svu istinu. prije svega. Granice je trebalo definisati. Iako je granica tih dviju zemalja godinama bila sporna. Dijelio sam svoje ideje o pisanju sa bliskim prijateljima. upućen sam da drţim predavanja nedjelju dana u radionici Mega instituta na Karibima. Posjetioci su došli da saznaju više o njegovim ljudima i da im pomognu da sačuvaju vrijedne kišne šume. pošao sam na maleni balkon i našao se nasuprot upravo onom zalivu gdje sam prije sedamnaest godina donio odluku da ću napustiti MAIN. Vrativši se kući. Ponekad stojeći pred publikom u Bostonu i Njujorku ili Milanu pala bi mi na pamet ironija. Pao sam u stolicu svladan osjećanjima. Šakaim se borio kao vojnik u nedavnom sukobu Ekvadora i Perua. posebno jedne pod naslovom "Svijet je onakav kakvog ga sanjaš". Stigao sam tamo kasno noću. On je započeo program štednje i bio je zadovoljan što ne mora plaćati više tako visok iznos. nisam preduzeo sljedeći korak. Dok smo tako veslali po rijeci promatrajući jato brbljivih papiga kako nas nadlijeće. Tokom te sedmice proveo sam mnogo slobodnoga vremena na tom balkonu gledajući dolje Lainster Bay i pokušavajući da razumjem svoja osjećanja. 106 . Uspjeh knjige povećao je broj zahtjeva da odrţim predavanja ili radionice. Većina ljudi u zemljama koje troše naftu nije nikad ni čula za taj rat. Oni su se borili jer potiču od tradicionalnih ratnika i jer ne ţele dozvoliti stranim vojnicima da doĎu na njihovo tlo. Do kraja tjedna zaključio sam da svijet oko mene nije onaj koji sanjam i da moram učiniti upravo ono što podučavam svoje studente da čine: promijeniti snove tako da oni budu odraz onoga što zaista u ţivotu ţelim. Vodili smo grupu od šesnaestoro ljudi iz SAD prema njegovoj zajednici duboko u kišnoj šumi. ali on je. To što sam odbacio svoju odgovornost moglo bi potkopati moj kredibilitet. a već i ta sama odluka donijela mi je divan osjećaj olakšanja. da će mi to onemogućiti predavanja i ugroziti neprofitna udruţenja koja podrţavam. uprkos činjenici da sam sve ono napustio. Razlog hitnosti bio je taj što naftne kompanije moraju saznati s kojom će zemljom pregovarati kako bi dobile koncesiju za odreĎene dijelove zemlje koja je bogata naftom. John's. Ja sam odlučio da dovršim knjigu na kojoj već tako dugo radim. Iznenadilo me što su tako zbunjeni. u nekom ljetovalištu na ostrvu St. govorili su mi. te da je moja odluka da ostanem u središtu zbivanja bila nadoknada za razornu štetu koja je počinjena.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Popularnost mojih knjiga postajala je sve veća. Shuari nisu ništa znali o politici koja je stajala u pozadini rata i da će rezolucija otvoriti vrata naftnim kompanijama. tek je nedavno rezolucija postala hitna. Umjesto toga sam se usredotočio na voĎenje ljudi duboko u Amazonu da im pokaţem koje je pleme i koje mjesto najmanje dotakao moderni svijet. Desetog septembra 2001. pitao sam Šakaima da li primirje još traje. Tako sam ponovo prestao pisati. putovao sam niz rijeku Amazonu u Ekvadoru sa Šakaimom Čumpijem. Neki su čak prijetili da će odustati od podrške. Ako je svijet uistinu onakav kakvog ga sanjaš. moglo bi cijeli pokret gurnuti korak nazad. Dokazali su da su tvrdi borci koji često nadvladaju brojno nadmoćne i bolje opremljene snage. Kad sam se sutradan probudio. Došao je novi čovjek. Bojali su se. Mnogi meĎu nama su pomagali plemenima u Amazoni da zaštite svoju zemlju od naftnih kompanija. suautorom moje knjige "Duh Shuara". septembra 2001. bio je mlaĎi od mene i očito ga nije zabrinjavalo što bih ja mogao ispričati svoju priču. Bilo mi je jasno da.

Koliko ih je poput Shuara bilo prestravljeno da ćemo ući u njihove ţivote i uništiti njihovu kulturu i zemlju. puno prijatelja. Iako mrki. kao što ne bismo dozvolili ni Peruancima. "ali naţalost. u nevjerici je klimao glavom. Uništili su im šume. septembra "Da. Svi smo se zakleli da ćemo se boriti do posljednjeg čovjeka." Nastavio je to objašnjavati. jasno da ne misli lično na mene ili na ljude u našoj grupi." krikne čovjek na drugoj strani radija. Bio je sunčan dan u novenmbru. "Moj Boţe. područje oko Vol strita. sada poznato pod nazivom Graund ziro. neobično blag za godišnje doba. "Vidjeli smo šta su učinili plemenu Huaorani. oni koji su ţivjeli ili radili u blizini. Dok sam s njima razgovarao. oni koji su preţivjeli. Prošlo je dva mjeseca. Koliko njih je nas mrzilo? Sutradan sam se uputio u mali ured. taj trenutak nikad neću zaboraviti. "Njujork je napadnut." Pokazao je na plavo nebo. začuo sam povik. a još su bili naokolo. naravno. a zatim sam se uputio u dio grada gdje sam nekada provodio mnogo vremena. izmjenjivali su poglede saosjećanja. Sve sam to vidio na televiziji. "Izgubio sam puno mušterija. uţeţen miris dima. I bilo je to više od jezika. znao sam da moram posjetiti Graund ziro. U sljedećih pola sata primili smo izvještaj minutu po minutu o dogaĎajima koji su se odvijali u Sjedinjenim Drţavama. mjesto gdje su se donedavno nalazili tornjevi Svjetskog trgovinskog centra. sloţenih na tlu i pokrivenih slamnatim krovom. moram vam reći da se sada spremamo za rat protiv vas. zagadili rijeke i ubili mnogo ljudi pa i djece. Gledali su se u oči. Lutao sam po Central parku pun entuzijazma. Kad sam se vratio kući na Floridu. ali drugačije je biti ovdje. ugljenisane ruševine i spaljeno meso." rekao je." Te večeri naša grupa je sjedila oko vatre u centru lijepe shuarske kuće napravljene od bambusovih daščica. "Vi ste naši prijatelji".. Neki Egipćanin koji je tratio vrijeme oko svog dućančića za popravak cipela. Kao i svi ostali. Kako sam se pribliţavao. svijeni i otopljeni kosturi nekad tako velikih zgrada." Bilo je iznenaĎujuće kako ljudi meĎusobno razgovaraju u Njujorku. Ja sam trebao da organizujem pilote da doĎu i pokupe nas za nekoliko dana.posebno ne na ljude. Ja sam ispričao priču o svom razgovoru sa Šakaimom. govorio je. pa sam organizovao let u Njujork. Danas Huaorani jedva da i postoje kao ljudi. Nećemo dozvoliti naftnim kompanijama da uĎu na našu teritoriju." On pojača komercijalnu stanicu koja je svirala u pozadini. 107 . Vidici i mirisi bili su porazni nevjerovatno uništavanje. "Čini mi se da sam ga vidio kako iskače.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXIX) Posljedice 11. Stigao sam u svoj hotel izvan grada rano poslijepodne. gdje smo drţali naš dvosmjerni radio-aparat. Objasnio mi je kako govori o našim naftnim kompanijama i vojnim snagama koje će doći u dţunglu da bi ih branile. Za ovo nisam bio spreman . Toliko ih je skakalo.. uvjeravao me. Svi smo se pitali koliko još ljudi u svijetu tako misli o našim naftnim kompanijama i o našoj zemlji. "Ne mogu se na ovo priviknuti". Moj nećak je umro tamo gore. moj entuzijazam zamijenio je osjećaj strave. Mi nećemo dozvoliti da se nama to dogodi. Ne znam. drţali su se i mahali rukama kao da mogu letjeti. ruševine.

" "Divno. "Vi ste iz Avganistana?" Zurio je u mene. Policajac krikne na prespori automobil. Gazio je ulicom buljeći u svoje noge. Osjećao sam se krivim zbog takvih misli. ako biste ţeljeli vidjeti svjetlo. Znao sam da je iz Avganistana. mršavu bradu i bio je odjeven u prljav kaput. Imao je sijedu. alarm se ugasio. Tada sam ga ugledao. Ni neba ni svjetla. "Lijepo poslijepodne. kad sam koristio strategiju zavjere sa svojim bankarima investitorima uz večeru u restoranu "Windows on The World". Na početku nisam mogao to zamisliti. Većinom su bili sami i tihi. Nije se dogodilo. Ljudi ţure trotoarom i ne gledaju jedni druge. Odnekud zvuk velikog ventilatora nadjačao je drugu buku. neki osjećaj u vezi sa samim tim mjestom. Neki su hodali udvoje i razgovarali. Kanjon se raspuknuo i otvorio. Zavijanje automobilskog alarma odvuklo mi je paţnju niz ulicu. "U ovakva vremena ţelimo sunce. one na broju četrnaest. Tada nakon trenutka oklijevanja uputio se uz stepenice. koji je izgledao potpuno neumjesno tog toplog popodneva na Vol stritu." Akcent mu je bio jak. "Je li to tako očito?" 108 . Pokušao sam shvatiti nečiji pogled. Malo kasnije pruţio sam ruku u svoj dţep i izvukao uredno sloţen komad papira pun statistike. Pristojno je klimnuo glavom i sjeo uz mene ostavivši metar ili dva izmeĎu nas. na vrh Svjetskog trgovinskog centra. a onda mi je sinulo svjetlo. Pogledao me. Sjedio sam tamo mirno nekoliko dugih trenutaka. (LXX) Čudne koincidencije Po načinu kako je gledao pred sebe razumio sam da je na meni da započnem razgovor. ţureći kući ili krenuvši u restoran ili kafić da bi razgovarali o poslu. Donji Menhetan bio je tamni kanjon u danima kad sam hodočastio u ovaj dio grada da bih podigao kapital za IPS. Promatrao sam ljude. zavijen sjenom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Bilo je još nešto. Čovjek je poţurio iz kancelarije i usmjerio ključ prema automobilu. a nas koji smo stajali na ulici uz ruševine grijao je sunčev sjaj. Činilo se da zvuk dolazi iz masivnog kamenog zida zgrade berze New York Stock Exchange. Sad je bilo ovdje na nivou ulice. Sjeo sam na prve stepenice do kojih sam stigao. Trebalo je ići tako visoko. Nisam se prestajao pitati da li je pogled na nebo i na svjetlo pomogao ljudima da otvore srca. Krenuo sam iza ugla do crkve Triniti i dolje niz Vol strit. Gurali su se niz ulicu izlazeći iz svojih kancelarija. Nazad u stari dio Njujorka." "Mislite na Svjetski trgovinski centar?" Kimnuo je.

što ste učinili?" Pogledao je na popis koji sam drţao u ruci. a da se ne smijuljim. Imao sam malu farmu šipka u blizini Kandahara. Učinile su mi se mudrima i tuţnima." "Kašmir. Tada se polako podigao na noge i gegao se niz stepenice. Ţelio sam da ostane.to je koncept nacrta iza Vol strita br." Vratio mi je papir." Dodao sam mu papir sa statistikom. kvrgavim prstom pokaţe mi prema zgradi. Podstiče na razmišljanje o vjeri. "Brojke nam govore da 24. mislim. gotovo crne. "Ne volim prosjačiti. na raskrskici Vol strita i Brod strita . "Mi uzgoj opijumskog maka zovemo zlom." Povukao je svoju bradu. Nedavno sam posjetio Himalaje." "Ja sam bio jedan od njih." Klimao je glavom. ali mnogi naši najbogatiji ljudi zahvaljuju za svoje bogatstvo baš trgovini drogom. Na vrhu je bilo obavještenje prolaznicima da je znak potavljen u ime fondacije "Heritage Trails of New York" (Tragovi baštine). "Borbe. Glasio je ovako: Halikarnasov mauzolej visoko na vrhu zvonika Sv. Privredni savjetnik. 109 . jedne od najbogatijih finansijskih institucija." Pruţio je ruku i uzeo papir." Podigao je ruke i usmjerio ih kao pušku. "Brojke." Spustio je ruke. činilo se da se izgubio u mislima." "Poslije toga. Došli su Rusi. Jedini način da prehranim porodicu. rekao je kimnuvši glavom da potvrdi tu jednostavnu činjenicu. Svojevremeno najviša bankarska zgrada." Osjetio sam knedlu u grlu. Na njemu je bila i slika zgrade pred kojom sam sjedio. Kašmir. "Ovo je bilo moje oruţje. neboder visok 539 stopa prvotno je bio sjedište glavne kancelarije Bankers Trusta. "Uključuje li i prosjake?" Nisu bili na popisu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "Dosta sam putovao." "Da. On se okrene prema zgradi njujorške berze. hinduisti i muslimani. ali mislim da sam se sjetio. "Bili ste vojnik". a mudţahedini su se sakrili iza drveća u jarke s vodom. "Zasjeda." "Opijum?" Slegnuo je ramenima. Uspio sam se dići i poći za njim. "Ja sam zamalo postao jedan od njih. Dugim. a onda se malo nasmijao. a ne u religiji. Na dnu stepenica zaustavio me znak. depresivan osjećaj tuge i krivice. Njegove su bile tamnosmeĎe. Dijete mi umire pa uzgajam mak. "Ili je moţda stvar u ekonomiji." Pogledao je popis." "Jeste li sluţili vojsku?" Nisam mogao." Ponovo me pogledao u oči i činilo se kao da mi prodire u dušu." "Svjetska statistika. sve je uništeno. ali sam se osjetio bespomoćno da bih išta kazao. "Sve moje drveće i kanali. "Oko osamdeset miliona u svijetu. Marka u Veneciji. Sjedili smo u tišini nekoliko minuta prije nego što je progovorio." Tiho je zazviţdao i na trenutak razmislio o tom te uzdahnuo. "Ne. Indija i Pakistan. "Ne znam čitati. nema vode. zar ne?" Oči nam se sretoše.000 ljudi svakodnevno umire od gladi. "Nema drveća. 14.

a koristili su ga ljudi poput mene. Dţordţ Vašington zakleo na duţnost prvog predsjednika Sjedinjenih Drţava. Sada kamena oko vrata više nema. Tada sam ugledao sebe pred računarom praznog ekrana. dalje od Ground Zeroa na njujorške ulice koje su izbjegle vatru i sada su se vraćale normalnom ţivotu.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Stajao sam tamo pun strahopoštovanja i gledao gore u zgradu. A tada sam opet vidio sebe pred praznim ekranom računara. gdje se 30.ne samo o razaranju tornjeva. gotovo s odbojnošću. Ono što je bilo urezano u kamen zgrade otkrivalo je da se radi o zgradi Federal Halla. već o Avganistanu onog starca. Zanimalo me misle li uopšte o tim stvarima. Pogledao sam uokolo. Umjesto toga vidio sam Osamu bin Ladena kako prima novac i oruţje koje vrijedi milione dolara i to od čovjeka koji je zaposlen u konsultantskoj kompaniji. institucija koja sluţi EHM-ovima i koja je bila stručnjak u promociji globalne imperije. bi li bili u stanju otrgnuti se od svakodnevnih poslova i automobila koji ispuštaju gasove i od isplata svojih kamata. Pitao sam se i šta misle o onih 24. (LXXI) Venecuela spasava svijet Govorilo se da finansijski nije uspješan. na adresi Vol strit br. Usprkos toploti poslijepodneva osjetio sam neku hladnoću i shvatio da me preuzela neka čudna zabrinutost i predosjećaj.baštine vojnika . Ona dva tornja nekada su nosila nadimak David i Nelson. Tako blizu Graund ziroa.000 koji svakodnevno skapaju od gladi. bila je pravi simbol moći i privredne dominacije. jednu od firmi koje sam angaţovao na finansiranju svoje energetske kompanije. Ta banka. Nedugo nakon kraja devetnaestog vijeka. Nisam mogao odrediti uzrok. Konačno sam se ponovo našao zureći u tu rupu koja je tinjala. Ta riječ me zaustavila. na više načina bila je simbol korporatokratije. Ja sam bitan dio svoje baštine . Tamo sam se suočio sa svjetskim sjedištem banke Chase. Sjećam se da sam pročitao kako je Svjetski trgovinski centar projekt koji je započeo Dejvid Rokfeler 1960.ne o onomu na televiziji. Ali nije mi uspijevalo. 110 . već i o uništenim farmama šipka i o onih 24. da nije prilagoĎen modernim tehnologijama Interneta i optike te da je opterećen skupim i neefikasnim sistemom liftova. savijen metal i veliko oštećenje na tlu. zaustaviti se dovoljno dugo kako bi razmislili što su lično pridonijeli svijetu koji ostavljaju svojoj djeci.000 ljudi koji umiru od gladi svakoga dana. a ona ima ugovor s Vladom Sjedinjenih Drţava. i da je poslijednjih godina kompleks doţivljavan kao kamen oko vrata. To da sam onog dana tamo dospio i govorio s njim činilo mi se kao čudna koincidencija. ali sam poţurio nastojeći se riješiti tog osjećaja. 14 igrala je ulogu koju će kasnije preuzeti Svjetski trgovinski centar. banke koja je raspolagala novcem od nafte. tako blizu Vol strita. Zanimalo me što znaju o Avganistanu . Kako reagovati u vezi s ovom? Nastavljajući s hodanjem pomno sam motrio glave u gomili ljudi. 26. Na sljedećoj zgradi bio je velik kip omotan u plavu plastiku. aprila 1789. Pokušao sam misliti na ljude koji su iskakali i na očaj koji ih je obuzeo. slobodu i traganje za srećom svih ljudi. Vol strit br. Otišao sam dalje oko bloka u Ulicu Pine. Nastavio sam hodati sporo.kako je to stari Avganistanac spretno nazvao. onom zagaĎenomu američkim vojnim šatorima i tenkovima. Koincidencija. To je bilo baš ono mjesto gdje se zakleo prvi čovjek kome je bila data odgovornost da čuva ţivot. Oslonio sam se na kuću koja je izbjegla uništenje i pogledao u ponor. Pitao sam se šta ljudi koji hodaju ovim ulicama sada misle o svemu . one banke koju je izgradio Dejvid Rokfeler. Udomljavala je i Bankers Trust. ali njemu nisam ušao u trag. Razmislio sam kako naše reakcije na koincidencije oblikuju naše ţivote.

Stao sam.000 zaposlenih i 50 milijardi dolara godišnje od prodaje donosila je 80 odsto prihoda zemlje. ta je zemlja bila četvrti po veličini svjetski izvoznik nafte. kad su osiromašeni i obespravljeni izabrali Uga Čaveza za svog predsjednika. Ekvadorom.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prisilio sam se skrenuti svoju paţnju na Ground Zero. Ovaj je odmah uveo drastične mjere. crnomanjast čovjek mahao je novinama po vazduhu i vikao na španskom. Optuţio je Sjedinjene Drţave za "besramni imperijalizam. dugovječnost ljudi. što je s većim dijelom Afrike? Odgurnuo sam se od zida na koji sam bio naslonjen i pošao dalje. Indonezijom. Čavez je sam sebe kao ključnog igrača gurnuo na svjetsku pozornicu. o protivameričkom predsjedniku i potajnoj mrţnji koju je izazvala politika SAD u Latinskoj Americi. trube automobila i ljudsku vrevu. Svi vaţni statistički podaci o zemlji znatno su se poboljšali: zdravstvo. Godine 2002. DogaĎaji o kojima sam čitao u novinama onoga dana kod Ground Zeroa bili su direktna posljedica izbora 1998. u varijantu korporacija. "Venecuela je na ivici revolucije". Ujedno je bila i primjer za zbrku kakvu izaziva bogaćenje naftom. preuzevši kontrolu nad sudovima i drugim institucijama i raspustio Kongres Venecuele. Mnogi su u Venecueli vidjeli to kao sudbinu. derao se nadjačavši buku saobraćaja. "Petroleos de Venezuela". politiku i naš čvrst korak prema globalnoj imperiji. To je bio daleko najvaţniji faktor ekonomije Venecuele. a za Sjedinjene Drţave treći opskrbljivač. Preuzevši industriju. Nafta je u velikoj količini 14. Čavez se opirao tradicionalnoj nezavisnosti naftnih kompanija u vlasništvu drţave. Pitao sam se šta je s Panamom. neuravnoteţenost izmeĎu bogatstva i siromaštva i primjer zemlje koju je korporatokratija sramno izrabljivala. Bila je klasičan primjer zemlje koja se preko nafte podigla od siromaštva do bogatstva. preţivljavanje dojenčadi. Osim toga. Stotinu hiljada barela sirove nafte šiktalo je u vazduh svakodnevno još tri iduća dana. "Petroleos de Venezuela" sa svojih 40. zaposlenost. Poslovi su prosperirali. našu vojsku. a usredotočuje se na zemlje kao što je Avganistan. Što s Venecuelom? Posmatrao sam Venecuelu dugi niz godina. Iranom. Govorio je o Ugu Čavezu. obrazovanje. Zalihe nafte su idućih četrdeset godina omogućavale Venecueli da se iz jedne od najsiromašnijih zemalja razvije u najbogatiju zemlju Latinske Amerike. 111 . prodrla iz tla kod mjesta Maracaiba. Postala je utjelovljenje mjesta gdje su se EHM-i starog stila kao što sam ja pretvarali u novi stil. zemlja je postala najveći svjetski izvoznik nafte pa su ljudi na nju gledali kao na opšte rješenje svih problema. Malen. Do 1930. Gvatemalom. demokratski izabranom predsjedniku Venecuele. zamijenivši ključne ljude na vrhu ljudima koji su mu bili lojalni. Kupio sam novine i stao tamo na tren preletjevši očima preko članka. Nafta iz Venecuele bila je bitna u ekonomijama cijelog svijeta. decembra 1922." snaţno se i javno usprotivio globalizaciji i uveo zakon o ugljikovodicima koji je podsjećao već po imenu na onaj zakon Haimea Roldosa donesen u Ekvadoru kratko prije nego se njegov helikopter srušio. kao dovršenje procesa koji je započeo prije osamdeset godina. a taj jedinstveni geološki fenomen zauvijek je promijenio Venecuelu. U tom je momentu jedno bilo sigurno: moja zemlja razmišlja o osveti. Ali ja sam razmišljao o ovim drugim mjestima na svijetu gdje ljudi mrze naše kompanije.

EHM-i su promašili. Svaka je od njih prošla kroz traumatičnu političku zbrku i završila s voĎom kojem još mnogo toga nedostaje (okrutan i despotski taliban. EHM-i su krenuli na posao. Prije nego što sam našao vremena da organizujem takav put. Iluzija o nafti kao vreći bez dna i izvoru velike zarade ozbiljno je uzdrmana. ali ni u jednom slučaju korporatokratija nije reagovala pokušajem rješavanja dubljih problema tih zemalja. ali je još postojao i sloj siromašnih koji je bio na raspolaganju kao radna snaga u tvornicama. Osim svega ostalog američka je ekonomija bila usred recesije. ali dok sam to radio. Polarizacija je imala posljedicu. razgovor sa starim čovjekom iz Avganistana te čitanje o Čavezu i Venecueli dovelo me do jedne tačke koju sam niz godina izbjegavao i prisilio me da se ozbiljno osvrnem na posljedice onih stvari koje sam radio u prethodna tri desetljeća. Kad se pojavila prijetnja izvorima na Srednjem istoku i u Iraku Vašington više nije mogao dozvoliti dugo ignorisanje Venecuele. Kako je siromaštvo raslo. U brojnim aspektima Venecuela je bila najintrigantniji slučaj jer dok se vojna intervencija već odigrala u Avganistanu i činila se neizbjeţnom u Iraku. činilo mi se da je moja priča već prestara. nametnuo stroge mjere i vršio pritisak na Karacas da podupre korporatokratiju na sve načine. Ekonomija u padu uzela je svoj danak na srednjoj klasi pa su mnogi pali u redove siromašnih. novi predsjednik je poduzeo korake kojima je zaprijetio Bušovoj administraciji. Činjenica da sam bio EHM sada je imala učinak na generaciju moje kćeri i to na vrlo negativne načine. Morao sam je nekako učiniti savremenijom. Umjesto toga odgovor je bio jednostavno da se potkopaju njihovi lideri koji stoje na putu našoj naftnoj politici.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice (LXXII) Recesija uzima danak U doba naftnog embarga OPEC-a. Postali smo bliski prijatelji pa sam saznao njihovu stranu priče. do 2003. Tada u osamdesetim godinama stigao je korporacijski tip EHM-a. psihopat Sadam i ekonomski nevješt Čavez). Venecuela je stavljena u pozadinu. Kako se to često dogodi u zemljama gdje ekonomija zavisi od proizvodnje nafte. odgovor američke administracije na Čaveza ostao je tajna. koji su Čaveza 112 . Opet sam počeo pisati. Neposredno prije 11. a budţet Venecuele se učetvorostručio. Ljudi iz Venecuele su reagovali burno. MMF je 1989. Činilo se da one utjelovljuju svu ironiju tekućih svjetskih zbivanja. cijene nafte su skočile prema nebu. Što se mene tiče. je li došlo vrijeme za šakale? Tada je 11. septembar promijenio sve prioritete. septembra Vašington je razmatrao svoje opcije. pitanje je bilo reakcija Vašingtona na lidera koji smeta korporatokratiji u pohodu prema globalnoj imperiji. Bila je to idealna prilika za njih da nauče zanat. demografsko se stanje radikalno promijenilo. Razmišljao sam da odem u Avganistan. Kad je došao na vlast. u neredima je ubijeno dvjesto ljudi. Od 1978. no bilo je jasno da će u odreĎenom trenutku Buš i Čavez doći u sukob. pojačavala se ljutnja. Lutanje oko Ground Zeroa i Vol strita. Porodica iz Venecuele čiji je posao propadao u Čavezovom reţimu pridruţila mi se na jednom putu u Amazonu. Srednja klasa u Venecueli bila je dostupna i predstavljala je zrelo trţište za široki raspon proizvoda. u Juţnu Ameriku nekoliko puta. Morao sam raščistiti sve u vezi sa svojim ţivotom i to na takav način da pomogne ljudima da se trgnu u vezi s korporatokratijom i da razumiju zašto nas toliki dio svijeta mrzi. prihod po glavi stanovnika u Venecueli smanjio se za 40 odsto. Predsjednik Buš i njegovi savjetnici su se usredotočili na poticanje svjetske zajednice kako bi poduprla SAD i njihove aktivnosti u Avganistanu i u invaziji na Irak. Irak i Venecuelu te da počnem pisati savremene komentare o te tri zemlje. ponovo su intervenisale okolnosti. Upoznao sam Latinoamerikance s drugog kraja ekonomskog spektra. MeĎunarodne banke poplavile su zemlju ponudama kredita kojima bi se izgradila kompletna infrastruktura i industrijski projekti pa i najviši neboderi na kontinentu. pitanje se nije sastojalo u tome je li Čavez dobar voĎa. Moj neprofitni posao odveo me 2002. Tada su cijene nafte pale i Venecuela nije mogla otplatiti dugove. Nikako nisam mogao zanijekati ulogu što sam odigrao. srednja klasa je radila protiv siromašnih. Znao sam da više ne mogu odgaĎati da nešto preduzmem kako bih nadoknadio ono što sam učinio.

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice smatrali spasiteljem. DogaĎaji koji su se odvijali u Karacasu bili su simptomatični za svijet koji smo stvorili mi, EHM-i. Do decembra 2002. situacija i u Venecueli i Iraku dostigla je kritični vrhunac. Te dvije zemlje su se razvijale kao dvije potpune suprotnosti jedna drugoj. U Iraku svi suptilni napori - kao EHM-a tako i šakala - nisu Sadama uspjeli nagovoriti da posluša, sada smo se pripremali za završno rješenje, za invaziju. U Venecueli Bušova je administracija dovela u igru iranski model Kermita Ruzvelta. "New York Times" je izvještavao: Stotine hiljada stanovnika Venecuele izašle su danas ovdje na ulice da pokaţu svoj udio u nacionalnom štrajku, da potaknu uklanjanje predsjednika Uga Čaveza, tek 28. dan na vlasti. Štrajku se pridruţilo otprilike 30.000 naftnih radnika, pa prijeti da se pretvori u katastrofu ove zemlje; peta po veličini svjetska izvoznica nafte, u mjesecima koji dolaze... Zadnjih dana štrajk je stigao do mrtve tačke. Gospodin Čavez se sluţi radnicima koji ne štrajkuju da bi pokušao normalizovati rad u kompaniji koja je u vlasništvu drţave. Njegovi protivnici koje vodi koalicija biznisa i radnički voĎe tvrde meĎutim da će njihov štrajk gurnuti naftnu kompaniju, a ujedno i Čavezovu vladu u kolaps.

(LXXIII) Sadam pomogao Čavezu
To je bio upravo onaj način kako je CIA skinula Mosadegha i zamijenila ga šahom. Analogija nije mogla biti jasnija. Činilo se da se istorija sablasno ponavlja pedeset godina kasnije. Pet decenija, a nafta je još bila pokretačka snaga. Čavezovi sljedbenici sukobili su se s njegovim protivnicima 4. januara 2003. Dvoje je ljudi ubijeno, a desetine drugih ranjeno. Sutradan sam razgovarao sa starim prijateljem koji je godinama bio povezan sa šakalima. Kao ni ja, ni on nikad nije direktno radio ni za jednu vladu, ali je vodio tajne operacije u mnogim zemljama. Rekao je kako mu je prišao privatni preduzetnik s prijedlogom da raspiri štrajkove u Karacasu i da ponudi mito vojnim sluţbenicima - mnogi od njih su prije bili polaznici Škole svih Amerika - da bi se ovi pobunili protiv izabranog predsjednika. On je ponudu odbio, ali priznao mi je: "Čovjek koji je preuzeo posao zna šta radi." Još istog mjeseca, u januaru 2003. cijene sirove nafte su narasle visoko, a američke zalihe su bile niske. Uzevši u obzir situaciju na Srednjem istoku znao sam da Bušova administracija čini sve što moţe kako bi Čaveza skinula s vlasti. Tada je stigla vijest da im je uspjelo; Čavez je izbačen. "New York Times" iskoristio je dogaĎaje kao šansu da ponudi istorijsku perspektivu - i da identifikuje čovjeka koji se pojavio da bi odigrao ulogu Kermita Ruzvelta u savremenoj Venecueli: Sjedinjene Drţave... podupirale su autoritarne vlasti po cijeloj Centralnoj i Juţnoj Americi za vrijeme i nakon Hladnog rata, u obrani svojih ekonomskih i političkih interesa. U maloj Gvatemali, Centralna obavještajna agencija (CIA) učinila je drţavni udar zbacivši demokratski izabranu vladu 1954. i podupirala buduće desničarske vlade protiv ljevčarskih pobunjeničkih grupa tokom četiri decenije. Umrlo je oko 200.000 civila. 113

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice U Čileu je udar koji je poduprla CIA pomogao da na vlast doĎe general Augusto Pinoče od 1973. do 1990. Krhka demokratska vlada u Peruu još nije razmrsila ulogu agencije u deceniji podrške svrgnutom predsjedniku u nemilosti, Albertu K. Fujimori i njegovom zloglasnom šefu špijunaţe, Vladimiru L. Montesinosu. SAD su morale izvršiti invaziju na Panamu 1989. da bi se riješile narko-diktatora Manuela A. Noriege, koji je gotovo 20 godina bio cijenjen kao izvjestilac američkih obavještajaca. A svakako je bila nuţna borba da se ostvari nenaoruţana opozicija protiv nikaragvanskih ljevičara tijekom osamdesetih godina, uključujući i prodaju oruţja Iranu za gotov novac, što je dovelo do optuţbi starijih Reganovih administrativaca. MeĎu ispitivanima bio je Oto J. Reich, veteran iz borbi u Latinskoj Americi. Nikad protiv Reicha nije podignuta optuţnica. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini On je kasnije postao ambasador Sjedinjenih Drţava u Venezueli, a sada sluţi kao pomoćnik drţavnog sekretara za unutarnje američke stvari kod imenovanja predsjednika. Pad Čaveza nešto je čime se on moţe podičiti. Ako su Reich i Bušova administracija proslavili udar protiv Čaveza, društvo se ubrzo razišlo. U čudnom obratu, Čavez je ponovo preuzeo vlast za manje od 72 sata. Za razliku od Mosadegha u Iranu, Čavez je uspio zadrţati vojsku na svojoj strani usprkos svim pokušajima da se najviši vojni oficiri okrenu protiv njega. Osim toga on je imao snaţnu drţavnu naftnu kompaniju na svojoj strani. "Petroleos de Venezuela" suprotstavio se hiljadama radnika štrajkača i odrţao se. Kad se pašina slegla, Čavez je pojačao moć svoje vlade nad radnicima kompanije, očistio vojsku od nekoliko nelojalnih oficira koje su nagovorili da ga izdaju i potjerao iz zemlje mnoštvo svojih protivnika. Zahtijevao je 20 godina zatvora za dvojicu istaknutih lidera opozicije kao i za operativce povezane s Vašingtonom koji su se pridruţili šakalima i vodili nacionalni štrajk. U krajnjoj analizi cijeli slijed dogaĎanja bio je nevolja za Bušovu vladu. "Los Angeles Times" je izvijestio: Sluţbenici Bušove administracije izjavili su u utorak da su o micanju predsjednika Venecuele razgovrali mjesecima s vojnim i civilnim liderima iz Venecuele... To kako je administracija tretirala udar došlo je na vidjelo javnosti. Bilo je očito da nisu bili neuspješni samo EHM - već i šakali. Venecuela je 2003. pokazala da je potpuno drugačija od Irana 1953. Pitao sam se je li to samo nagovještaj ili jednostavno anomalija - i što će Vašington dalje učiniti. Barem za sada vjerujem da je ozbiljna kriza bila navještena u Venecueli - a Čaveza je spasio - Sadam Husein. Bušova administracija nije se mogla baviti odjednom sa svima: Avganistanom, Irakom i Venecuelom. U tom trenutku nije imala ni vojnu moć ni političku podršku da to učini. Znao sam ipak da se te okolnosti mogu brzo promijeniti i da će se predsjednik Čavez vjerovatno suočiti sa snaţnom opozicijom u bliskoj budućnosti. Usprkos svemu, Venecula je podsjetila da se u 50 godina nije puno toga izmijenilo - osim ishoda. Venecuela je bila klasičan slučaj. Ipak, kako sam posmatrao odvijanje stvari, primijetio sam činjenicu da se zaista vaţni borbeni potezi povlače u drugoj zemlji. Ti su potezi bili vaţni ne samo zato jer su se odvijali u dolarima ili ljudskim ţivotima, već zato što su sadrţavali pitanja koja su daleko nadilazila materijalističke ciljeve kakvi obično definišu imperije. Te borbene linije protezale su se daleko dalje od vojski ili bankara, poslovnih izvršnih organa i političara, duboko u duši moderne civilizacije. A potezi su se vukli u zemlji koju sam upoznao i zavolio, onoj gdje sam na početku radio kao volonter Mirovnih snaga: u Ekvadoru.

114

Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice

(LXXIV) Opet u Ekvadoru
Od onda kad sam otišao prvi put 1968. u Ekvador, ta mala zemlja postala je istinska ţrtva korporatokratije. Moji savremenici i ja te naši moderni korporacijski ekvivalenti uspjeli su zemlju dovesti do virtuelnog bankrota. Mi smo Ekvadoru posudili milijarde dolara da bi mogao angaţovati naše projektante i graĎevinare da ostvare projekte koji će pomoći njenim najbogatijim porodicama. Posljedica je bila da je u ove tri decenije siromaštvo sluţbeno poraslo od 50 do 70 odsto, javni dug od 240 miliona dolara na 16 milijardi, a udio zarade od prirodnih izvora, koji je vraćen najsiromašnijim graĎanima, smanjen je od 20 odsto na šest odsto. Danas Ekvador mora gotovo 50 odsto nacionalnog budţeta odvojiti na plaćanje dugova - umjesto da pomogne milionima graĎana koji su sluţbeno rangirani meĎu opasno osiromašene. Situacija u Ekvadoru jasno pokazuje da se ne radi o posljedici konspiracije; to je bio proces što se odvijao jednako i u vrijeme administracije demokrata i republikanaca, proces koji je uključio sve velike multinacionalne banke, mnoge korporacije i misije za stranu pomoć iz raznih zemalja. SAD su imale vodeću ulogu, ali nismo djelovali samo mi sami. U te tri decenije hiljade muškaraca i ţena imale su udjela u dovoĎenju Ekvadora u krhki poloţaj gdje se našao na početku novog milenijuma. Neki od njih, poput mene, bili su svjesni šta zapravo rade, ali je većina jednostavno obavljala zadatke koje su ih naučili raditi u poslovima, u inţenjerstvu, na pravu, ili su slijedili vodstvo šefova mog tipa koji su demonstrirali taj sistem svojim vlastitim pohlepnim primjerom, a računali su da će ga nastaviti metodom mrkve i batine. Ti su sudionici gledali na svoju ulogu u najgorem slučaju isto tako benigno kao što su s vrlo optimističnim stavom pomagali osiromašenom narodu. Ti igrači nisu bili članovi nikakve tajne konspiracije, pa iako nisu toga bili svjesni, bili su prevareni i - često su zavaravali sami sebe; oni su više od svega ostalog bili produkt sistema koji promiče najsuptilnije i najefikasnije oblike imperijalizma što je svijet ikad doţivio. Niko nije morao poći traţiti ljude koje se moţe potkupiti ili im prijeti - njih su skupile kompanije, banke i vladine agencije. Mito se sastojao od plata, bonusa, penzijskih polisa i polisa osiguranja; prijetnje su se temeljile na socijalnim uzusima, pritisku da se ne zaostane za drugima i na prikrivenim pitanjima o budućnosti i odgoju djece. Sistem je spektakularno uspijevao. Do vremena kad je stigao novi milenijum, Ekvador je bio potpuno u klopci. Imali smo ga, jednako kao što mafija ima čovjeka kojem je platila kćerinu svadbu i mali posao koji je sam finansirao i zatim ponovo finansirao. Kao svi pravi mafijaši i mi smo si dali vremena. Mogli smo sebi priuštiti da budemo strpljivi, znajući da ispod kišnih šuma Ekvadora leţi cijelo more nafte, znajući da će onaj pravi dan svanuti. Taj je dan već došao početkom 2003. kad sam u svom automobilu subaru autbek putovao od Kita prema gradu Šelu u dţungli. Čavez se ponovno etablirao u Venecueli. Suprotstavio se Bušu i pobijedio. Sadam je čuvao svoje tlo i čekao invaziju. Zalihe nafte su iscrpljene do najniţeg nivoa u gotovo tri decenije, a izgledi da iz naših primarnih izvora dobijemo više bili su slabi - i zbog toga je tako izgledalo i zdravlje korporatokratije na našim papirima sa statistikama. Trebao nam je čavao da popunimo rupu. Došlo je vrijeme da uzmemo našu funtu mesa iz Ekvadora. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva Dok sam vozio pokraj čudovišne brane na rijeci Pastazi, shvatio sam da ovdje u Ekvadoru nije samo ona klasična borba izmeĎu bogatih i siromašenih, izmeĎu onih koji eksploatišu i eksploatiranih. Te će borbene crte konačno definisati kakva smo mi civilizacija. Naveli su nas da prisilimo ovu malu zemlju da našim naftnim kompanijama otvori šume Amazone. Devastacija koja će uslijediti nije bila mjerljiva. Da smo insistirali na vraćanju dugova, reperkusije bi bile daleko izvan naših mogućnosti da uopšte tačno odredimo iznose. Nije se radilo samo o uništavanju izvornih kultura, ljudskih ţivota i stotina hiljada ţivotinjskih vrsta, reptila, riba, insekata i biljaka, od kojih su neke moţda sadrţavale neotkrivene lijekove za mnoge bolest. Nije bio problem samo u tome da kišne šume apsorbiraju smrtonosne stakleničke gasove koje proizvodi naša 115

MeĎutim. u dţungli. Shiviar i Zaparo. Iraku i Venecueli dovoljni da nas odvrate od bilo kojeg drugog konflikta. To je nadilazilo sve standardne argumente ekologa da se takva mjesta sačuvaju i ulazilo nam je duboko u dušu. obojili lice i imali poveze s perjem na glavi. U decembru 2002. mačetama i puškama s jednim metkom u otvoru cijevi. majice i sportske cipele. područje koje je u moje doba Mirovnih snaga bilo bujno zeleno od tropskog bilja. ostali ratnici su uvjerili radničke voĎe da se maknu. bez bušenja . Ljudi koji su bili prisutni predstavljali su razna plemena: Kečue. ali naše globalno carstvo čini robovima više ljudi nego Rimljani i sve druge kolonijalne sile prije nas. to je bio moj subjektivni. kompanija je tvrdila da njeni radnici imaju pravo obavljati preliminarne radove. čime su podrazumijevali moguće veze s Al Kaidom. To je bilo posebno komplikovano pitanje. sjetio sam se plemena Shuara. nastavićemo imperijalistički uzorak koji je započeo davno prije Rimskog carstva. kad sam prodao IPS i vratio se tamo da im ponudim pomoć u spasavanju šuma. Kad se moj outback zaustavio u gradu Šelu. iako je većina nastojala da izgleda kao ljudi iz grada. Mi osuĎujemo ropstvo. drugi su doletjeli malim avionima koje su platile neprofitna udruţenja. (LXXV) Vizija kao noćna mora Taj rat neće zahtijevati vojsku SAD.a ta tvrdnja oštro je odbijena kad su domaćini za nju saznali. Ratnici nisu nosili oruţje niti su prijetili naftnim radnicima bilo kakvim nasiljem. jer će ga voditi nekoliko hiljada domaćih ratnika. Ipak. Neki su nosili svoj tradicionalni kilt. da je zapravo jednako bitna svaka zemlja koja ima prirodne izvore pa postane privlačna imperiji. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere. Predstavnici plemena tvrdili su kako su naftni radnici prekršioci jer su nedozvoljeno ušli na njihovo tlo. Oni će se suprotstaviti ekvadorskoj vojsci koja se sastoji od nekolicine američkih savjetnika za posebne zadatke i plaćenika koje su uvjeţbali šakali i angaţovale naftne kompanije. Američka agencija za meĎunarodni razvoj. 116 . Ja sam se uz ovu zemlju privatno vezao u onim danima krajem šezdesetih kad sam ovdje izgubio nevinost. Moglo bi izgledati da su dogaĎaji u Avganistanu. Gledajući kroz prozor svog subarua gole padine Anda. za koji većina Amerikanaca ne bi ni znala. Ako nastavimo s tom strategijom. Dok su se posjetioci častili. predstavnici naftnih kompanija optuţili su domaću zajednicu da je uzela za taoce grupu njihovih radnika. Sinulo mi je da je takvo gledanje na Ekvador kao vaţnu liniju fronta bilo čisto lično. Akuar. pleme je govorilo da radnici nisu zadrţani tamo protiv svoje volje. opremljenih samo kopljima. Stopa dohotka jedne petine svjetskog stanovništva u najbogatijim zemljama prema jednoj petini najsiromašnijih kretala se od 30 prema jedan 1960. korporacije te vlade uključene u meĎunarodnu "pomoć" stalno nam govore da obavljaju svoj posao i da je naperdak postignut. godine do 74 prema jedan godine 1995. a najnoviji dogaĎaji povećali su vjerovatnost takvog rata. gdje su im ponudili hranu i domaće pivo. Vozeći se putem. Prisjetio sam se statistike koja sve to saţima. Oni su u stvari samo ispratili radnike do sela.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice industrija i daju nam kiseonik koji čini visok procenat čiste vode u svijetu. koji nose sportske pantalone. MeĎutim. iznenada sam još nešto shvatio. automobila i velikih nebodera. Neki su danima pješačili dţunglom. Godine 1990. Svjetska banka. Ipak. u Ekvadoru je situacija bila drugačija. Shuar. rekoše mi: "Svijet je onakav kakvim ga sanjaš" i da mi na sjeveru sanjamo mnogo industrije. jer naftna kompanija nije dobila Vladinu dozvolu da počne bušiti. MMF. ipak. pa i onima za koje sam radio ja. savjetovali su mi Shuari. lični stav. Pitao sam se kako smo mogli izvršavati toliko kratkovidnu politiku u Ekvadoru. a i dalje ţivjeti s našom kolektivnom sviješću. Sada smo otkrili da je naša vizija bila noćna mora koja će nas sve na kraju uništiti. on je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. To će biti rat kao onaj sukob Ekvadora i Perua 1995. "Promijenite taj san". tvrdili su da su domaći ratnici zapravo članovi terorističke grupe. potiho me odvedoše na sastanak. ostale banke. mogli su otići gdje su htjeli.

One su bušile u mnogim predjelima uokolo. Starci i djeca bili su loše ishranjeni pa su bolovali. zagaĎivali rijeke loţivim uljem. koji su umrli u avionskoj nesreći? Pa ja neću stajati tu i govoriti ono što mnogi govore. ali je zvučalo više kao dobrovoljno gladovanje. često su me pitali zašto SAD prijeti Iraku. Moj sin. tokom ručka ili naveče. kad sam s ljudima privatno razgovarao. kada ima plodova čonta. Oni su nam rekli da su. Podsjetili su nas da je to bio početak posebnog godišnjeg doba u kišnim šumama. njegov plod dolazi jednom godišnje i označava početak parenja za mnoge lokalne ptice. Naftna kompanija ponudila mu je deset puta toliko. Rat koji je visio u vazduhu bio je na naslovnicama ekvadorskih novina koje su dospjele do grada u dţungli. "Ja bih valjda znao.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Prvi su se za riječ javili predstavnici zajednice koja je optuţena za uzimanje talaca. Šta je mogao učiniti? Sad piše pisma denuncirajući svoju staru firmu i sve druge koji doĎu nama u pomoć. Plemena podrţavaju stroge metode zabrane lova tih ptica u sezoni sazrijevanja čonta. jedan od njih mi je brat. Dok sam tamo sjedio i slušao. objasnila je jedna ţena. otkrivanje činjenica bilo je vrlo uznemirujuće. što je privlačilo insekte i gamad. Ali. Govorili su o prijetnjama i podmićivanju. pitao sam se kako bi graĎani moje zemlje reagovali kad bi se ovakvi skupovi prikazivali na CNN-u ili u večernjim vijestima. čim bi se vratili u kompanije. Pucali su na ptice. pustošili su porodične vrtove. Imao je na glavi tradicionalni vračev ukras od tukanovog perja. On je to nazvao postom. U zamjenu za 300. nasade banana i polja manioke.. dogodilo se i nešto drugo izvan formalne scenografije onih sjednica. ptice su ekstremno ranjive. a naftne kompanije naziva našim prijateljima. Pristojno su ga plaćali. Isti san je bio ovdje još i više od deceniju kasnije i unatoč radu mnogih ljudi u neprofitnim udruţenjima. To je druga vrsta ubistva da se diskredituju naše voĎe. iz zabave i za hranu. radnike dočekali ekvadorski vojnici. Konfiskovali su puške domaćih lovaca. Ugovor su potpisala tri plemenska sluţbenika. seksualno zlostavljali ţene i zanemarivali pravilno odlaganje otpada.. a domaći ljudi vidjeli su posljedice i bili svjedoci stradanja svojih susjeda. uključujući rijetke i ugroţene vrste. Koristili su eksploziv za ribolov. Neka ţena je rekla: "Moj sin govori engleski jednako dobro kao i španski i nekoliko izvornih dijalekata." Neki čovjek pokazao je ugovor i pročitao ga. a obim informacija se znatno razlikovao od onog u SAD. Za vrijeme pauza." Opisao je kako su pokušali kompanzovati vojna zlostavljanja hrabreći svoje ljude da odu bez hrane. kopali nepropisne javne toalete." reče čovjek. noćna mora dostigla je nove i zastrašujuće razmjere "Odabir vremena vojnika nije mogao biti gori"." Stresla se. (LXXVI) Proročanstvo kondora i orla Sastanci su bili fascinantni. rekao je. da su naftne kompanije uzrokovale nesreću. Osim toga. tj. Radio je kao vodič i prevodilac za ekološku turističku kompaniju. To je drvo sveto izvornim kulturama stanovništva.000 dolara ugovorom je prepuštena široka teritorija nekoj kompaniji za obradu trupaca. Bilo je napomena o Bušovoj porodici kao vlasnicima naftnih kompanija i velikih proizvoĎača voća 117 . "On nije više jedan od nas. "Mogli smo se boriti ili smo mogli progutati svoj ponos i učiniti sve da popravimo štetu. kao kad pas trese sa sebe vodu. "Znate. često nepopravljivo uništavajući rijetko plodno tlo. a ubijali za hranu čak i kućne ljubimce. Naftne kompanije nisu gubile vrijeme i popunile su mjesta svojim ljudima. "Imali smo samo dvije mogućnosti. Odlučili smo da još nije vrijeme za borbu. ona trojica koju smo izabrali da nas zastupaju protiv naftnih kompanija. "Ovo nisu njihovi pravi potpisi". Ali vam mogu reći da su te tri smrti iskopale duboku rupu u našoj organizaciji. Kad dolijeću u jatima." Neki stariji gospodin je ustao." Činilo se ironičnim i na čudan način značajnim da se ovo odvijalo u regiji Ekvadora gdje naftne kompanije još nisu dobile dozvolu za bušenje. Osjetio sam njen bol i bol njenih sadrugova dok su pričali svoje tuţne priče o tome kako su vojnici ignorisali zabrane.

nastavio sam razmišljati o razlikama izmeĎu onoga što sam čuo u vrijeme posjeta Ekvadoru i onoga na što sam se privikao u SAD. "Proročanstvo kondora i orla" moţe se gledati na više nivoa: standardna interpretacija je ona koja predviĎa dijeljenje izvornog znanja s tehnologijama nauke. a ipak su se čula bitna pitanja koja su pogaĎala u srţ globalne imperije. intuitivno i mistično) i stazom orla (koji predstavlja mozak. iz dubine Amazone do vrhova Anda i u starim gradovima Maja u Srednjoj Americi slušao sam kako je naš trenutak poseban u ljudskoj istoriji i da je svako od nas roĎen u odreĎeno vrijeme. Gotovo svaka kultura koju poznajem daje proročanstva da ćemo krajem devedesetih godina ući u razdoblje primjetnih promjena. da ukoliko postavimo pitanja o prirodi onoga što bi trebalo da bude ljudsko u ovom novom milenijumu te o našem udjelu u procjenjivanju naših namjera u idućih nekoliko decenija. MeĎutim. nama nedostaje svijest koju su oni nekako pronašli. o eri vodolije. počeće nova epoha. Ni šakali nisu bili efikasni. kao i na slična proročanstva koja sam susretao u svijetu. čak i "divljacima". fudbalskih utakmica. I da ih moţemo upotrijebiti kao odskočnu dasku za više stepene svijesti.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice "United Fruita" te o prijašnjoj ulozi potpredsjednika Čeneza kao glavnog izvršnog rukovodioca u firmi "Halliburton". tada moramo otvoriti oči i pogledati posljedice naših djela . Alternativa zastajanju i postavljanju tih vaţnih pitanja sebi samima jednostavno nam je prviše opasna. ravnoteţu zina i zanga te premošćavanje sjevernjačkih i juţnjačkih kultura. Jedno vaţno pitanje koje je invazija podstakla. U samostanima na Himalajima. koje su u Sjevernoj Americi mnogi smatrali "nazadnima". Ono kaţe da su u maglama prošlosti ljudska društva bila podijeljena i pošla su dvjema različitim stazama: stazom kondora (koji predstavlja srce. Oni drugačije govore o novom dobu. racionalno i materijalno). Sjedinjene Drţave prodrle su u Irak drugi put poslije nešto više od jedne decenije. ipak imaju mnogo toga zajedničkog. jer ima misiju koju treba da izvrši. nazad uz branu hidroelektrane i visoko u Ande.na mjestima kao što su Irak i Ekvador. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet. Izgledalo je da nas plemena Amazone mogu mnogo čemu naučiti. Tada u devedesetim godinama. što nam. ali mislim da bi ga rijetki 118 .djela orla . vratio iz Ekvadora. ona kaţe da smo ušli u doba kad moţemo iskoristiti mnoštvo različitih načina gledanja na sebe same i na svijet Ljudi kondori iz Amazone čine to da izgleda toliko očito. a "proročanstvo kondora i orla" je tipično. Svi su izgledali zainteresovani za to pitanje. Tako su mladi ljudi poslati da ubijaju i umiru u pustinjskom pijesku. Ovakav način razmišljanja podsjetio me na "proročanstvo kondora i orla". Vozeći se na odlasku iz Šela. Naslovi i riječi proroka ponešto se razlikuju. Ako kondor i orao prihvate tu priliku. a umjesto toga ponovo moramo ocijeniti ko smo i gdje ţelimo da završe naša djeca. o čemu sam često čuo u Latinskoj Americi. najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. usprkos našem školovanju i mnogim satima čitanja časopisa i gledanja televizijskih vijesti nedostaje. Mi koji ţivimo unutar najmoćnijeg naroda u istoriji moramo prestati toliko da se brinemo o ishodu sapunica. mi se istinski moţemo probuditi i razviti u mnogo svjesniju vrstu. kvartalnih obračuna i dnevnog prosjeka Dow Jones indeksa. o početku petog sunca ili o kraju starih kalendara i početku novih. ona u kojoj će i kondor i orao imati šansu da se ujedine i zajedno odlete na isto nebo po istoj stazi. Uprkos različitim nazivima. kakav nikad prije nije viĎen. Te su novine čitali ljudi koji nikad nisu pohaĎali školu. petsto godina kasnije. U posljednjoj deceniji 15. obrednim mjestima u Indoneziji i izvornim rezervatima u Sjevernoj Americi. vijeka proročanstvo je govorilo da će se dvije staze stopiti u jednoj točki i da će orao navesti kondora na rub propasti. Moramo se trgnuti i probuditi. Nedugo nakon što sam se 2003. EHM-ovi nisu uspjeli. Ja sam nalazio voĎe u šumi Amazone meĎu nepismenim ljudima. o trećem milenijumu. oni će kreirati savršenog potomka. Najsnaţnija poruka je ona koju nudi o svijesti. Kao ljudska bića.

moţemo li tada slomiti OPEC? Hoće li saudijska kraljevska porodica postati irelevantna u areni globalne naftne politike? Nekoliko brahmanskih učenjaka već je ispitivalo zašto Buš napada Irak radije nego da sva naša sredstva usmjeri na progon Al Kaide u Avganistanu. Odluka OPEC-a da dolar zamijeni evrom kao svojom standardnom valutom stresla bi imperiju do samih temelja. Do početka 2003.000 dolara po svakom drţavljaninu. a prestiţ i moć mu rastu svaki mjesec. koji po mnogim procjenama ima više nafte nego Saudijska Arabija. nemaju pokriće ni u čemu nego u opštem povjerenju u našu privredu i sposobnost da rasporedimo snage i resurse imperije koju smo stvorili da bi podupirao nas same. Da li je moţda razlog to što je s gledišta te administracije . učinak bi bio golem. kad bi se pojavila druga valuta koja bi zamijenila dolar i kad bi neki od kreditora Sjedinjenih Drţava (primjerice Japan ili Kina) odlučili utjerati svoje dugove. Moglo bi se to pokazati kao jedini faktor koji će usloviti da prvo istinsko globalno carstvo u istoriji uništi samo sebe. Većina tog duga se odnosi na azijske zemlje. automobile. Ako SAD preuzme Irak. OPEC bi mogao poţeljeti da se opet potvrdi. SAD štampaju novac za koji nemaju pokriće u zlatu. upalio računar i kao obično potraţio 119 .Sjedinjenim Drţavama i širokom svjetskom trţištu.te naftne porodice .Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Amerikanci mogli zamisliti. nacionalni dug SAD iznosio je otprilike 24. dok sam hodao na maloj udaljenosti od svoje kuće do preureĎene garaţe koja mi sluţi kao kancelarija. a očekivao se i rast.uključivši elektroniku. U stvari. jeste pitanje šta to znači za kraljevsku kuću Saud. dogovor koji je proizašao iz problema pranja novca Saudijske Arabije. naše okolnosti nisu normalne. Sposobnost štampanja novca daje nam znatnu moć.i da sami moţemo akumulirati goleme dugove. Dok god svijet prihvaća dolar za svoju standardnu valutu. taj pretjerani dug ne predstavlja ozbiljnu prepreku korporatokraciji. kućanske aparate i odjeću . sjeo za pisaći sto. jer je neplaćanje naše sredstvo uticaja. naša funta mesa. Ako budemo dobili nadzor nad Irakom. koji kupuju obveznice američkog budţeta (uglavnom IOU) i to sredstvima koja akumuliraju prodajom robe široke potrošnje . U slučaju Paname već smo iznova ustoličili svoje marionete i imali smo nadzor nad Panamskim kanalom. MeĎutim. evro je ušao na meĎunarodnu finansijsku scenu 1. na poslijetku nijedan kreditor sebi ne moţe dozvoliti previše loših ulaganja. Pod normalnim uslovima mi bismo rizikovali da prorijedimo naše fondove. januara 2002. računare. ili ako iz bilo kojeg drugog razloga odluči izvjeţbati mišiće protiv Sjedinjenih Drţava. a mi posuĎujemo zemljama kao što je Ekvador. Ako SAD preuzmu kontrolu u Iraku. Da se to dogodi i da jedan ili dva veća kreditora zatraţe da naše dugove platimo u evrima. SAD bi se iznenada našle u vrlo neizvjesnoj situaciji. posebno na Japan i Kinu. Te sam stvari imao na umu na Veliki petak. No. Ta je mogućnost bila u vezi s drugim scenarijem. izmeĎu ostalog. druge zemlje bogate naftom ne bi imale šta izgubiti podignu li cijene nafte i/ili smanje zalihe. bez obzira na uslove sporazuma o kojem su pregovarali Torihos i Karter. aprila 2003. čini se. U konačnoj analizi globalna imperija uveliko ovisi o činjenici da dolar igra ulogu standardne svjetske valute. Evro nudi OPEC-u neobičnu priliku ako odluči uzvratiti za invaziju na Irak. Sadamov kraj. To. neće biti mnogo potrebe da se nastavi poštovati sporazum koji smo potpisali sa dinastijom Saud 1970. ali da bi ta opcija mogla preokrenuti geopolitičku ravnoteţu i konačno srušiti onaj sistem za čije se uspostavljanje korporatokracija toliko potrudila. postojanje takve valute danas više nije hipotetsko. 18.uspostavljanje naftnih zaliha kao i opravdanje za sklapanje ugovora bilo vaţnije od borbe protiv terorizma? (LXXVII) Probijanje spoljašnjeg sjaja Postojao je ipak još jedan mogući ishod. zapravo mi ne ţelimo da oni plate dugove. potpuno svjesni da te dugove nikad neće isplatiti. znači da moţemo nastaviti davati kredite koji neće biti vraćeni . situacija bi se drastično promijenila. kao i kraj Noriege u Panami promijeniće formulu. onim koji podrazumijeva da će se to vjerojatno dogoditi malom broju ljudi izvan svijeta visokih meĎunarodnih finansijskih sredstava.

Ali danas je objavljena. posjetio sam internetske stranice CNN-a i pročitao: "'Bechtel' dobija ugovor za Irak. Razmišljajući koristi li "New York Times" samo proizvoljnu tezu. 120 . Ono što se odvijalo u Iraku i što je opisano u jutarnjoj štampi bila je posljedica posla koji me Klaudin naučila raditi prije otprilike trideset pet godina. g. koji bi obezbijedio njenu hegemoniju i udio u dobiti ukoliko igraju po našim pravilima. Članci su imali samo naznake saţetaka. kako bi bili obavljeni najhitniji popravci u iračkoj naftnoj infrastrukturi. ali je još dodala i ovo: Nekoliko je drugih kompanija ponekad bilo spominjano kao mogući takmaci za taj posao. Prije nego što se priključio Reganovoj administraciji. Bila bi to vrlo zgodna pogodba ." Širok uticaj! Bila je tu neka nedorečenost. Bečtela. Zaskočio me naslov. ali se činilo da se priča pojavljuje." . institucijama u kojima Sjedinjene Drţave uţivaju širok uticaj. i o ugovorima koje su sada potpisivali da bi zemlja ponovo bila izgraĎena nakon uništavanja naše vojske. kao i drugih muškaraca i ţena koji su dijelili poţudu za dobijanjem većeg ugleda. slično onome što sam lično poznavao." Priča CNN-a bila je vrlo slična onoj u "Timesu". mi bismo mu ih izgradili. Istina.. koji je bio drţavni sekretar za vrijeme predsjednika Regana. članicu "Halliburton Co. Ove je godine predsjednik Buš imenovao glavnog poslovodnog izvršitelja u "Bechtelu". Istim snaţnim udarom SAMA je postavila nova pravila za globalno upravljanje naftom redefinisanjem geopolitike i sklopila savez sa saudijskom kraljevskom porodicom.. na moju staru profesiju: SAD daju "Bechtelu" najveći ugovor za obnovu Iraka. Šulc. "Halliburton" je (već) dobio ugovor koji bi mogao biti vrijedan sedam milijardi dolara i trajati do dvije godine. Rileza P. koji je dozvolio .. bila je to samo slutnja. Jedan je direktor Dţordţ P. "Kompanija je povezana s Vašingtonom i Irakom. aprila 2003. da sluţi u predsjednikovom Savjetu za izvoz. nacionalnom dugu i evrima.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice internetske stranice "New York Timesa". ukratko o teţnji ka globalnoj imperiji. Imao bi svoje projektile i hemijska postrojenja. Šulc." Preskočio sam prvih nekoliko odlomaka koji su ponavljali većinu informacija iz prethodnog članka i došao do sljedećeg: "Bechtel" ima dugotrajne veze s organizacijom nacionalne bezbjednosti. bio je predsjednik kompanije i radio je uz Kaspara Vejnbergera.američkim projektantskim i graĎevinskim firmama i naftnoj industriji da za sebe pridobiju razvoj pustinjske kraljevine. Ti su članci govorili o invaziji na Irak 2003. odmah je skrenuo moje misli o novoj stvarnosti u meĎunarodnim finansijama. U ovim člancima nalazila se priča o modernoj istoriji. uključivši "Kellogg Brown & Root" (KBR). da se uredi zemlja. tj. koji je takoĎe i stariji savjetnik "Bechtela". Dosad je velika većina medija bila oprezna da ne objavi priču. vraćala nas je na početak sedamdesetih i na aferu pranja saudijskog novca (SAMA).. To je obiljeţilo trenutni stepen napretka korporatokracije na putu da svakog čovjeka dovedu u svijet njenog uticaja. a ugovori koji su iz nje proistekli postavili su nov i nepopravljiv presedan. odnosno primarni ponuĎači ili dijelovi timova. da bi Sadam još bio na vlasti da je igrao istu igru kao porodica Saud. Članak je tvrdio: "Bušova administracija nagradila je grupu 'Bechtel' iz San Franciska danas najvećim ugovorom u širokom planu obnove Iraka.gdje je potpredsjednik Dik Čejni jednom bio odgovorna osoba. a naši bi ljudi bili zaduţeni da ih odrţavaju i usavršavaju.jednaka onoj u Saudijskoj Arabiji.zapravo dao mandat . Prešao sam na drugi članak u "Timesu" povezan s ovim. (LXXVIII) Ţivot u laţi Dok sam čitao te članke morao sam se pitati koliko drugih ljudi zna to što ja znam. raditi sa Svjetskom bankom i MeĎunarodnim monetarnim fondom. Vijest od 18. a ovaj je obnašao izvršnu ulogu u kompaniji u San Francisku prije nego što je imenovan za ministra odbrane." Dolje na stranici autori su informisali čitaoce: "Iračani će tada.

ostao bih zauvijek. Panami. To je bio spoljašnji sjaj. Moţda moramo pričekati sljedeće izbore. Kolumbiji. Ne u detaljima i ne s činjenicom da je to tuţna priča o dugu. Podsjećala me na moju ličnu priču i na niz godina tokom kojih sam odgaĎao sve to ispričati. ipak se činilo da sad priča pomalo curi van. zloupotrebe droge. dok su oni roĎeni na ivicama uvijek na raspolaganju za iskorištavanje.meĎu ljudima koji vrlo vjerovatno nisu imali nikakvu ţelju da budu odraz te slike . ako odlučimo popraviti ono pogrešno u sistemu. Te rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimmu naše statistike. Prava je priča imala malo veze s činjenicom da najveće projektantske i graĎevinske firme ponovo zaraĎuju milijarde dolara da bi razvile zemlju prema našoj predodţbi . eksploataciji i u istoriji najvećim posezanjem za srcima. To podupire teoriju konspiracije i tako nam daje jednostavan izgovor da upalimo televizor i zaboravimo sve ostalo udobno gledajući na istoriju pogledom učenika trećeg razreda. Ideja o neţeljenoj priči koja izlazi na vidjelo bila je vrlo bliska. nacionalnih banaka i vlada. stara kao i carstvo. ali ipak sam odgaĎao. ekonometrije i statistike. Bio sam svjestan da nikada ne bih izašao iz svega da me sumnje. porobljavanju. Ništa u tim člancima nije dalo naslutiti da je priča o Iraku 2003. kao što naša kultura nastavlja oklijevati. a vrlo je povezana s nama.ona ima malo veze s onim što se objavljuje u novinama tog jutra. koja ima vrlo visoku stopu samoubistava. dušama ljudi po cijelom svijetu. Iraku i drugdje. zloupotrebe droge. Više volimo povjerovati mitovima da je hiljadu godina humane društvene evolucije konačno usavršilo savršen privredni sistem. Nisu otkrili ni da je ta priča. objašnjava zašto nam je tako teško saslušati pravu priču. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o vrlo visokoj stopi samoubistava. sebičnu pa i za sebe destruktivnu otimačinu izvora .ili da elitna grupa ljudi ponavlja stoljećima star običaj zloupotrebe privilegija na svojim visokim poloţajima u vladi. zlostavljanja djece. još sam oklijevao. a proganjali su me skoro neprestano sve te godine. silovanja i ubistava. a sve to je kao zloćudan rak: te nevolje šire 121 . za ubijanje neduţnih ljudi u Iranu. A to. Prava priča o modernoj imperiji. kako zbog svoje veličine u ovo doba globalizacije. bila nastavak sramotne priče. Dugo sam vremena znao da ću morati sve priznati. Uvjerili smo sami sebe da svaki ekonomski razvoj čini dobro ljudskoj vrsti i da što je veći porast to su dobrobiti šire. Ona podrazumijeva da je sve što moramo učiniti. Drţavni se brod ne moţe potopiti i opet će skrenuti na pravi kurs. ali sve će biti dobro. Prava priča je da ţivimo u laţi. gotovo nevoljko.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice Činilo se da je priča o pohodu na globalno carstvo stvarno procurila. ako bombarduješ grad i ponovo ga izgradiš. koja otkriva zastrašujuću činjenicu o najsnaţnijoj i najbogatijoj imperiji u istoriji.a oni gotovo uvijek pokazuju takav rast. o korporatokraciji koja iskorištava očajne ljude i sprovodi najbrutalniju. EHM-i. prevari. što glasi ovako: "Oni" će se brinuti o tome. razvoda brakova. tako i zbog suptilnosti kojom je izvedena. Unatoč nedostacima. Konačno. šakali i vojske cvjetaju tako dugo dok njihove aktivnosti mogu pokazati da generišu ekonomski rast . silovanja i ubistava Ovi naslovi naslutili su vezu izmeĎu korporacija. Zahvaljujući pristranim "naukama" prognoziranja. Započeli su u Klaudininom stanu čak i prije nego što sam donio odluku da odem u Indoneziju na ono prvo putovanje. jednostavno izbaciti te ljude. Kao i toliki drugi.dobijaju se licence za silovanje i ratnu pljačku. nego da se jednostavno suočimo s činjenicom kako smo povjerovali pogrešnoj koncepciji i prihvatili je kao jevanĎelje. umovima. Kao moj saţetak u MAIN-u stvorili smo spoljašnji sjaj koji krije fatalne rak-rane ispod površine. sada poprimila nove i zastrašujuće dimenzije. zlostavljanja djece. bol i krivica nisu neprestano mučili. priče su jedva dotaknule površinu. podaci pokazuju visoku strelicu ekonomskog rasta. mi smo uvjerili jedan drugog da je prirodna posljedica ovog koncepta vaţeća i moralno opravdana: oni koji su najbolji u potpirivanju vatre ekonomskog rasta morali bi biti istaknuti i nagraĎeni. Ipak. Rak-rane se pokaţu na rendgenskom snimku naše statistike. Razmišljajući unazad vidim da su moje sumnje i šapati krivice bili tamo od samog početka. Ne bih stao na plaţu Djevičanskih ostrva i donio odluku da napustim MAIN. Ta je priča prejednostavna. ali kao i saţetak o meni u MAINu. naravno. Ovaj stav i njegove posljedice koriste se da bi opravdali sve oblike gusarenja .

koji je sadrţavao tu iskru. Imperija zavisi od efikasnosti velikih banaka. (LXXIX) Snaga riječi Bilo bi divno da za sve moţemo optuţiti samo urotu. neka iskra koja je upalila vatre u tom jedinstvenom trenutku istorije. vara i zarobljava. a onda su otkrili novu stvarnost koja je odagnala varke. ali i poezija Longfeloua: "Slušajte. korporacija ili vlada i na neki je način od njih zavisi zbog robe ili usluga koje nude i oglašavaju na trţištu. Počeli su se pitati. a milioni te mrze. da prepile granu na kojoj sjede. U njemu je bio isti članak Bechtel . otvorilo im srca i duše. Kratko sam pošao zaobilaznim putem i podigao svoj primjerak "Palm Beach Posta" koji je leţao kod poštanskog sandučića uz ulaz. Glasno traţimo izmjene. Mnogi su od njih bili imućni. Ali tad sam primijetio datum na naslovnici. hranu i odjeću.pa čak i kad si svjestan da taj sistem kreira svijet u kojem 24. 18. Ipak stavljamo šake u usta utišavajući te krikove i niko nas ne čuje. Ne moţemo sebi dozvoliti pilanje grane na kojoj sjedimo. O toj sam situaciji razmišljao sjedeći i čitajući naslove na ekranu svog računara. sedamdeset i pete.000 ljudi skapa od gladi svakoga dana. A oni su postavljali mnoga pitanja. djeco moja. ili barem mrze politiku koju vode oni političari što si ih birao? Kako skupiti hrabrost i istupiti iz tog reda te se oduprijeti koncepcijama koje ste ti i tvoji susjedi uvijek prihvatali poput jevanĎelja. Jedva da je neko sada ţiv. Zaustavili su imperiju.korporatokratija . Radije bismo gledali na neke urote koje vrebaju iz sjene jer nas većina radi u nekoj od tih banaka. Značenje koje je bilo skriveno ispod površine kroz riječi ljudi kao što su bili Tom Paine i Tomas Dţeferson.da je to najbolji sistem koji čovječanstvo moţe ponuditi.što je naravno zbog toga jer većina nas misli da je teško ustati i protiviti se. aprila. A onda sam se dosjetio: riječi. shvatili način na koji ih britanska imperija manipuliše. 11. Pitao sam se šta ih je motiviraso. a lojalni su Amerikanci reagovali. električnu struju i zdravstvenu njegu .Irak s pravom objavljivanja "New York Timesa". da stave na kocku svoje ţivote? Svaki je od njih bez sumnje imao lične razloge. Razabrali su istinu ispod patine. Kako se pobuniti protiv sistema za koji se čini da ti daje tvoj dom i tvoj auto. pa čak i kad ste već sumnjali da će sistem uništiti sam sebe? Polako sam ustao i krenuo natrag u kuću da natočim još jednu šoljicu kafe." Ove godine Veliki petak slučajno je pao na godišnjicu pohoda Paula Reverea.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svoje krakove svake godine u sve širem radijusu. da izgledi za bolji 122 . Vidjeli su da njihovi engleski gospodari stvaraju sistem i da su većinu naroda uspjeli uvjeriti u tu laţ . potpalilo je maštu domorodaca patriota. barem za Novu Englesku. ali ne moţemo. zašto su ti kolonijalni Amerikanci bili voljni napraviti iskorak. Ta smo korporatokratija mi sami . korporacija i vlada . U svojim srcima svi osjećamo bol. ali mora da je postojala i neka jedinstvena snaga.ali ne radi se o uroti. maše šeširom i viče: "Britanci dolaze!" Revere je riskirao svoj ţivot da bi proširio vijest. Vidjevši taj datum na naslovnici "Posta" podsjetio sam se kolonijalnog kovača srebra koji jaše na konju tamnim ulicama gradova Nove Engleske.mi dozvoljavamo da se ona dogodi . Ko se sjeća tog slavnog dana i godine. april. Pričanje prave priče o britanskoj imperiji i njegovu sebičnom i merkantilnom sistemu samouništenja. koji su mi ulili u pamćenje moji roditelji. i čućete O ponoćnom putu Paula Revera. To je vaţan datum. svjesni sljedbenici revolucionarnog rata. neka energija ili katalizator. još tada. Što ih je navelo da riskiraju svoj posao.

. samotnom jahaču u galopu po tamnom krajoliku Nove Engleske. slobode i ţudnje za srećom.i velike prigode. Riječi. poslovnih ljudi. a na štetu većine. Donio sam odluku da prestanem oklijevati. Ovaj put neću se zaustaviti. Sad ću krenuti naprijed. Priča o tom posebnom EHM-u priča je o tome kako smo dospjeli tamo gdje smo i zašto se sada suočavamo s krizom koja se čini nesavladivom. dok šačica filozofa. Paine je istaknuo istinu o tiraniji britanske imperije. Ponovo sam razmišljao o onom čovjeku. da dovršim ono što sam toliko puta započinjao tokom svih ovih godina. novac i moć da sve to promijeni. graničara.i da napišem riječi ove knjige. a Revere je jašući u noći shvatio da ljudi u svim kolonijama moraju biti potaknuti tim riječima. (Kraj) 123 . priču treba objaviti jer danas. Koincidencije u mom ţivotu i izbori za koje sam se odlučio doveli su me do ovog stepena.Dţon Perkins: Ispovest ekonomkog ubice svijet ovise o kanaliziranju izvora preko engleske krune. Kovač srebra je znao da su Painoeve i Dţefersonove riječi ljudi već prije pročitali u svojim domovima i o njima razgovarali u krčmama. Riječi. Najvaţnije je. Ta laţ i njena posljedica eksploatacija trajale su i širile se decenijama. da je imperijalistički pristup privredi i politici najefikasniji i najhumanije sredstvo pomoći većini ljudi ... Priča se mora ispričati jer samo razumijevajući svoje nekadašnje greške moći ćemo iskoristiti buduće šanse. da se pročistim. pisaca i govornika nije progovorila istinu. Otvorio sam internetske stranice CNN-a i našao dokument na kojem sam radio dan prije i pročitao zadnji odlomak koji sam napisao: Ta se priča mora napisati. Ţivimo u vrijeme strašne krize . Pomislio sam o njihovoj snazi dok sam nalivao kafu u šoljicu.. prvi put u istoriji jedan narod ima sposobnost.a istina je zapravo bila to da je sistem obogatio samo mali broj ljudi. da priznam . koji izvikuje svoje upozorenje. podignuće se i boriti za bolji svijet. vratio se u svoju kancelariju i sjeo za računar. To je nacija u kojoj sam roĎen i ona kojoj sam sluţio kao EHM: Sjedinjene Američke Drţave. farmera i ribara. Dţeferson je proglasio da je naš narod odan načelima ţivota.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful