/

Platon - preko Sokrata - tumaci i samu grcku rijec .xmoma" i kaze da ona oznacava .Jstrazivanje postojeceg" (prema grc. uo.ieo Scr), dakle nikada nesto gotovo. Rijec je uvijek u trazenju, ona je na tragu smisla trazene predmetnosti, a predmetnost kao zadatak istrazivanja ostaje uvijek pred tvorbom rijeei, te tako taj proces ostaje permanentno otvoren. Dokje stvaralac rijeci umjetnik, dotle onaj koji pomocu rijeci trazi istinu moze uspjeti sarno kao dobar dijalekticar. Upravo po ovoj problematski dokumentamo izrazenoj antiteticnosti i nezavrsenosti jednog altemativno postavljenog razgovora ("OWA.£lC"ttlCT] 'tEXVTJ), tim presudnim rezultatom ovoga dijaloga, razlikuje se on od mnogih drugih. Svakako jasno izrazava Platonov stay prema retorici, a onda i prema atenskoj politici i filozofskoj situaciji, pa je u tom smislu posebno znacajan. A dijalogje i pun poznate bogate sokratske radosne ironije i sokratskog stava da nista ne zna nego da zeli tek istraziti istinu. U njemu se kao u malo kom Platonovom dijalogu vidi ozbiljnost i igra dramatizirane tematske problernaticnosti. Mnogi izvodi u Kratilu, njegova cesto saljiva i duhovita igra rijeci nece biti ni razurnljiva i prema tome ni dostatno uvjerljiva za one koji ne poznaju grcki jezik. No i za poznavaoce grckog jezika bilo bi mnogo lakse da je ovo izdanje dvojezicno, sto dakako, u nasim oskudnim izdavackim prilikama ne dolazi u obzir. Medutim nespoznatljivost je ovoga dijaloga nesto sira i zbog toga, jer su nam izgubljeni mnogi izvori na koje Platon u ovom djelu reflektira. Razliciti grecisti uzimaju kao vjerojatno razlicite mislioce grcke filozofske proslosti na koje Platon reflektira. No uza sve to ovaj dijalog preveden na hrvatski jezik daje uz sliku bogatstva i izvomosti grckoga jezika, koji sve vise izlazi u fundamentalna izlaganja smisla grcke filozofije, koju valja ponovno osvijestiti iz zaborava, ujedno i poticaj za nova razmisljanja na horizontima tematike koja ozivljuje u ovo nase krizno i kriticno doba vise nego u vremenima prije nas. Kratilova je tematika ziva i aktualna. Kratil otvara raspravljanja 0 jeziku, koja ni u nase doba nisu zavrsena, no zaborav njenih pocetaka osirornasuje nasa suvremena raspravljanja. Valja - kako nam porucuje dijalog Kratil- 0 svemu jos jednom promisliti. Vladimir Filipovic

Kratil

16

Naslov grckog izvornika:

KPATYAOr.
Lica:

EPMOrENAr. KPATYAOr. H1KPATHr.
KRATIL Lica: Hermogen Kratil Sokrat U oksfordskom izdanju Kratila nema podnaslova koji se nalazi u nekim izdanjima izvornog teksta:

HERMOGEN,

KRATIL, SOKRAT

383

HERMOGEN: Hoces Ii, dakle, da i Sokratu saopcimo nas
spor?

KRATIL: Ako tije do toga. HERMOGEN: Ovaj ovdje Kratil, Sokrate, veli da za svako

b

Iii 0 ispravnosti imena
(l11tEpi QVOJlCt'tO)v()pu6'tTl'to~)

384

b

bice postoji sasvim prirodno, ispravno ime, a da ime nije one sto neki po sporazumu doznacuju stvarima izrazavajuci ih jednim dijelom svoga govora. Postoji, prema njima, za sve - i za Grke i za barbare - ista prirodna ispravnost imena. A pitam ja njega da Ii je Kratil njegovo istinsko ime iIine. Priznaje da jest. ,,A Sokratu?", rekoh mu. .Sokrat", odgovara mi on. .Prema tome", otpovrnuh mu, "svim ostalim ljudima, onako kako svakoga od njih zovemo, ime im je tako". A on: "Zacijelo to ne vrijedi za tebe", rece mi. ,,Ako te svi i zovu Hermogenom, Hermogen ti nije ime". I ja ga propitkujem, zeljan doznati sto on to govori, a on, a da mi ni ovolicko nije objasnio, udario izrugivati me, glumeci da nesto sam u sebi razmislja kao da to on zna, i sarno kad bi mu se htjelo jasno izraziti, natjerao bi me toboze da se s njim slozim i da tvrdim one sto on tvrdi. Ako ti rnozes, bilo na koji nacin, istumaciti Kratilovo prorocanstvo, saslusao bih te vrlo rado. Jos vise: volio bih cuti od tebe sto mislis 0 ispravnosti imena, ukoIiko ti je do razgovora. SOKRAT: Hiponikov sine Hermogene, stara poslovica veIi da su lijepe stvari tesko shvatljive kad moramo proucavati njihovu narav. Posebice ucenje 0 imenima nije mala stvar. Eh! da sam ja prisustvovao Prodikovu predavanju - kojega je cijena 50 drahmi - a koje slusaocu daje svu znanost 0 tom pitanju - sam on to kaze! - nista te ne bi sprijecilo da smjesta doznas istinu 0 ispravnosti imena. Ali, stvar je u tome da samja slusao sarno one predavanje od jedne drahme. S toga razloga ne znam kako stoji s onom istinom u tom pitanju. Ipak, spreman sam s tobom i s Kratilom suispitivati. A kad on kaze da tvoje ime uistinu nije Hermo19

gen 1, sve mi nesto kaze da ti se on podruguje. Mozda on misli na ovo: kad god krenes za zaradom, propadnes. Nego, rekoh maloprije, tesko je doznati te stvari: potrebno je, dakle, da zajednickim silama ispitujemo da Ii je to kako ti kazes ili kako tvrdi Kratil. HERMOGEN: Uistinu, Sokrate, ja sam 0 tome cesto razgod varao i s njime i s mnogima drugima, ali nikako da se uvjerim da bi ispravnost imena bila nesto drugo do sporazuma i dogovora. Meni bar izgleda da ime dato necernu jest ono pravo. Zatim, ako ga mijenjamo u neko drugo, jer prvo ne dolazi vise u obzir, drugo nije netocnije od prvoga. Tako mi mijenjamo irnena nasim slugama, ali stoga promijenjeno ime nije nista manje ispravno od predasnjega, Nairne, nikojem predmetu ne pridaje se neko pri-· e rodno ime, nego se to radi zakonom i obicajern onih koji su vikli da postavljaju i upotrebljavaju imena. Ali, ako se tu radi 0 necem drugom, spreman sam uciti i slusati ne sarno sto ce reci Kratil nego i rna tko drugi. 385 SOKRAT: Mozda pravo govoris, Hermogene. Nego razrnotrimo. Naziv koji dajemo svakoj stvari, to je ime svake stvari, zar ne? HERMOGEN: Tako mi se cini. SOKRAT: Dolazilo ime od pojedinca iii od grada? HERMOGEN: Slazem se. SOKRAT: Kako to? Zovem li ja bilo koje bice - recimo ono sto danas nazivamo covjekom - konjem, a konja covjekom, da Ii ce za javno misljenje njemu biti ime covjek, a za mene konj? A nasuprot, za mene ce imati ime ccvjek, a za ostale ime konj? Tvrdis li to? b HERMOGEN: Tako ja mislim. SOKRAT: De, reci mi ovo: ne kazes li za nesto: istinu kazati i kazati laz? HERMOGEN: Da. SOKRAT: Prema tome, jedan bi govor bio istinit, a drugi lazan? HERMOGEN: Svakako. SOKRAT: Onaj, dakle, govor koji izrazava stvari kakve jesu govori istinu, a koji govori 0 njima kakve nisu, laZ govori? HERMOGEN: Da.
1 Herrnogen, sin Herma, bog a trgovaca, lupeza, dobre zarade.

c

SOKRAT: Moguce je, dakle, govorom izraziti sto jest i sto nije? HERMOGEN: Svakako. SOKRAT: A je li govor istinit sarno u cjelini, a da mu dijelovi nisu istiniti?

HERMOGEN: Ne, i dijelovi. SOKRAT: Da li su istiniti veliki dijelovi, a mali ne? Ili ijedni
i drugi?

HERMOGEN: Po mom misljenju svi. SOKRAT: Mozes li u svom govoru izraziti manji dio od imena?

d

HERMOGEN: Ne, jer ime je najmanji dio. SOKRAT: Kaze se da je to dio istinskog govora? HERMOGEN: Da. SOKRAT: Istinito je, kako kazes? HERMOGEN: Da. SOKRAT: A dio laznog govora nije li laz? HERMOGEN: Tako vjerujem. SOKRAT: Moze se, dakle, reci da ime laze ili istinu izrazava,
ako je to moguce i govoru? HERMOGEN: Kako ne! SOKRAT: Ime koje svaki pojedinac pridaje nekoj stvari, to i jest svakoj stvari ime? HERMOGEN: Da. SOKRAT: Da li ce svaka stvar imati toliko imena koliko joj se prida i u vrijeme kad joj se da? HERMOGEN: Sto se mene tice, Sokrate, ja do ove ne vidim nijednu drugu ispravnost imena: ja mogu nazvati svaku stvar ovim iIi onim imenom koje sam ja uspostavio, a ti nekim drugim kako si ga ti stavio. Isto vrijedi i za gradove. Vidim da svaki od njih podaje ponekad istim stvarima razlicita imena. Tako Heleni pridaju istim stvarima imena razlicito od drugih Helena, a Heleni drukcije od barbara. SOKRAT: Dede, Hermogene, da to razvidimo. Da Ii ti se cini da je to tako i za bica, i da je njihova bit kakvom je zamislja svaki pojedinac, kao sto je rekao Protagora: .svih stvari mjera" je covjek? Ovo znaci: buduci da mi stvari izgledaju takvima, takve dakle i jesu za mene, a tebi izgledaju onakve, dakle onakve i jesu za tebe. IIi ti se mozda cini da bica imaju od sebe neku postojanost u svojoj biti? 21

e

386

20

buduci da postoji razum i bezumlje. jedan ne bi nikako mogao biti rad zumniji od drugoga. da stvari od samih sebe imaju bit koja je postojana. a vrlo zIi potpuno nerazumni? c HERMOGEN: To je moje misljenje. ako je istina ono sto se svakome pricinja dajest. mislirn. 387 SOKRAT: Djelovanja. a ne kako se nama prohtjedne. nasao u skripcu. ostvaruju se suglasno s njihovom prirodom. HERMOGEN: Kazes istinu. istovremeno i uvijek za sve Ijude. ne izgleda mi da stvari tako stoje. SOKRAT: Zar govoriti nije takoder neko djeJovanje? HERMOGEN: Da. SOKRAT: Da Ii ce se onaj koji govori ispravnoizraziti ako govori kako mu se svidi? Ili ako bude govorio kako to prirodno pric staje stvarima da se izrazavaju i da budu izrazene rijecju? Zar ne da ce tako nesto napraviti i uspjeti govoriti? Ali ako tako ne postupi. SOKRAT: Buduci da su stvari prirodno takve kakve jesu. a izvesti nece nista? HERMOGEN: Izgleda mi kako ti kales. nece Ii se njihovo djelovanje ravnati po istom zakonu? Zar i sarna djelovanja nisu narocit vid bica? HERMOGEN: I djelovanja. bez odnosa pred nama i neovisno 0 nama.mojaje misao-ti smatras. dakle. jedni ne bi bili dobri. Ne daju se vuci gore-dolje prema nasoj masti: po samima sebi imaju svoju bit. rijeci. nego imaju neku svoju vlastitu prirodu? HERMOGEN: Tako je. SOKRAT: Sto. jasno je. cesto sam iskusio na vlastitoj kozi. da stvari stoje tako. nece Ii se prevariti. SOKRAT: Mislim jos da ne smatras s Eutidemom da je bit stvari jedna te ista u isti mah i uvijek svim Ijudima. te sam se dao zavesti Protagorinim ucenjern. dakle? I ti si se vee dao zavesti do te mjere da si povjerovao da zao covjek nikako i ne postoji? HERMOGEN: Zeusa mi. izgovaramo. ako je Protagora govorio istinu. tako nam se ucinilo. nisu nesto sto ovisi 0 nama. moguce da su neki od nas razumni. necemo Ii promasiti cilj i izvesti ama bas nista? b HERMOGEN: Tako to i meni izgleda. SOKRAT: Zar imenovanje nije odredeno djelovanje. a ne 23 22 . a drugi nerazumni? HERMOGEN: Nikako. SOKRAT: Ne vrijedi Ii to i za ostalo? HERMOGEN: Da. d SOKRAT: A djelovanja. daje sasvim nernoguce daje Protagora govorio istinu. SOKRAT: Ako pokusamo nesto paliti. kad imenujemo. irnenovati stvari naeinom i sredstvirna koje one imaju po prirodi da irnenuju i budu imenovane. a istina je da su stvari onakve kakvim ih svaki pojedinac zamislja. prema tome. dakle. da Ii je moramo sjeci po svojem nahodenju i onime cime nam se prohtjedne? Ili. SOKRAT: Prema tome. SOKRAT: Treba. Jer uistinu. SOKRAT: Imenovati stvari. HERMOGEN: Tako je.je Ii. da. ako hocemo sjeci svaku stvar onako kako to odgovara naravi cina sjeci i biti sjecen i onime sto tom cinu odgovara. ako je govorenje bilo djelovanje koje se odnosi na stvari? HERMOGEN: Da. SOKRAT: Sto jos? Nisi Ii vjerovao da ima i ljudi veoma dobrih? HERMOGEN: Veoma malo. ako sve stvari nisu jednake. niposto! Naprotiv. te i sam znam da ima Ijudi zlih i to u velikom broju. Sokrate. nego prema ispravnorn? A ne kaze li nam ovaj da svaka stvar mora biti paljena izezena onirne sto odgovara njenoj prirodi? HERMOGEN: Tako je. drugi zii kad bi svima jednako i uvijek pripadala i krepost i mana. HERMOGEN: Svakako. Pa ipak. nije li to dio govora? Nairne. Kad bi bilo tako. SOKRAT: Kako ti to mislis? Ne rnislis Ii da su Ijudi veoma cestiti potpuno razumni. SOKRAT: Ipak si vjerovao? HERMOGEN: Da.HERMOGEN: Ija sam se. Jedan primjer: prihvatimo Ii se sjece neke stvari. Sokrate. kako ih je stvorila priroda. i ako svaka stvar nije onakva kakvorn e je svatko zarnislja. SOKRAT: I tako. SOKRAT: Je Ii zaista moguce. nije Ii istina da necemo paIiti prema bilo kakvu sudu. dakako. necemo li sjeci i uspjeti stvar izvesti vrlo dobro? Radimo Ii protiv prirode. HERMOGEN: IzgIeda mi. rekoh.

sigurno. SOKRAT: Ime je. SOKRAT: Ne cini Ii ti se da nam ih dostavlja zakon? HERMOGEN: Tako izgleda. SOKRAT: Acime se imenovalo? HERMOGEN: Imenom. rekosmo. tkalo se necim? A sto je trebalo svrdlati. lijepo. Gledaj sto prornatra zakonodavac. sto sijecemo. SOKRAT: A ono sto je trebalo imenovati. dakle. Ime je. Sto gleda stolar dok pravi cunak? Zar ne ono sto ce biti podesno za tkanje? HERMOGEN: Sasvim tako. ja pitam: . sarno izvjesnom zakonodavcu! A ovaj je. SOKRAT: Mozes Ii isto reci i za ime? Buduci da je ime neko orude. to jest kako to pristaje tkalcu. e SOKRAT: Dakle djelom zakonodavca posluzit ce se ucitelj sluzeci se imenom? HERMOGEN: Tako mi se cini. SOKRAT: A sto je trebalo tkati. necim se svrdlalo? HERMOGEN: Sasvim tako. Tako bismo nesto napravili i imenovali ih. SOKRAT: Je Ii svatko stolar iIionaj tko je vjest tome umijecu? HERMOGEN: Tko je vjest. drukcije ne? HERMOGEN: Izgleda mi tako. morali smo sjeci ne? cim. dakle. dakle. SOKRAT: Da Ii ces moci reci isto za svrdlo i ostalo? HERMOGEN: Svakako. radom lijepo sluziti busilac kada rukuje svrdlom? HERMOGEN: Radom kovaca. Hermogene. SOKRAT: De. da pridaje ime389 na. b SOKRAT: Hajde. da Ii ce on ponovno napraviti drugi gledajuci razbijeni ili ideju prema kojoj je napravio cunak koji se razbio? 24 25 . SOKRAT: Hajdemo dalje. sto radimo dok imenujemo? HERMOGEN: Ne znam sto bih odgovorio. orude za tkanje? HERMOGEN: Kako ne! y. zelimo Ii biti suglasni sa prije recenim. SOKRAT: Je Ii kovac svatko iIi onaj tko je vjest tome? HERMOGEN: Tko je vjest. Ako se cunak razbije jos dok ga on pravi. sto radimo? Zar ne razmrsujemo potku i osnovu koje su zarnrsene? HERMOGEN: Da. SOKRAT: Zar mi ne poducavamo u necem jedni druge i ne lucimo stvari prema onom sto su one po sebi? HERMOGEN: Ispravno. postavljac imena. morali smo imenovati necim? HERMOGEN: Tako je. SOKRA T: Ako. SOKRAT: Nije svakome dano. jos nesto. HERMOGEN: Izgleda. HERMOGEN: Da. SOKRAT: A ono.Kakvo je orude tkalacki cunak?" Zar njime ne tkamo? HERMOGEN: Da. neko orude? HERMOGEN: Bas tako. jos malo. dakle. lijepo. SOKRAT: Tkalac ce se. zakonodavac onaj vjestak koji se javlja najrjede medu ljudima. SOKRAT: Cunak je. SOKRAT: Dobro velis. cini se. HERMOGEN: Da. orude koje sluzi za poducavanje i razlikovanje stvari kao sto je to za tkanje cunak? HERMOGEN: Da. SOKRAT: A kad tkamo.e 388 b c kako se to nama prohtjedne. Cijim ce se djelom posluziti ucitelj kada se sluzi imenom? HERMOGEN: Na to ti ne mogu odgovoriti. SOKRAT: A cime se svrdlalo? HERMOGEN: Svrdlom. SOKRAT: Cini Ii ti se da je bilo koji covjek zakonodavac iIi sarno onaj tko posjeduje tu vjestinu? HERMOGEN: Tko posjeduje tu vjestinu. a ucitelj ce se lijepo sluziti imenom. SOKRAT: Cime se tkalo? HERMOGEN: Tkalackim cunkom. lijepo sluziti cunkom. dakle. SOKRAT: Ani na ovo neces dati odgovor: tko nam dostavlja imena kojima se sluzimo? HERMOGEN: Ni na to. kako to ucitelju i pristaje. Prisjeti se sto netom rekosmo. dakle. SOKRAT: Cijim ce se radom lijepo posluziti tkalac kad rukuje cunkom? HERMOGEN: Radom stolara. d SOKRAT: Cijim ce se.

tko ce 0 njemu dokoncanom najispravnije prosuditi i kod nas i kod barbara? Nije li to onaj tko se bude njime sluzio. niti da je to posao nesposobnjakoe vica i bilo koga. kako ti mislis. ne kako se kome prohtjedne. treba ga primijeniti na ono iz cega ce se rad izvesti. da nije mala stvar. Nasavsi orude koje po svojoj priradi odgovara izradi. tkalac? HERMOGEN: Vjerojatnije se cini. SOKRAT: A tko ce se. SOKRAT: Kada treba praviti cunak za odijelo lagano ili grubo. SOKRAT: Isto vrijedi za sva ostala oruda. I Kratil istinu veli kad kaze da su imena data stvarima prema njihovoj prirodi i da ne moze svatko biti tvorac ime2 Na grckom dialektikos (dijalekticar). dakle. ne mora Ii ga on znati nametnuti glasovima i slogovima? Ne mora Ii on dobra gledati sto je ime u sebi da bi mogao napraviti i nae metnuti sva imena ako hoce postati pravi imenodavac put ugleda? S druge strane. Kako izgleda. bilo kojim slogovima. bilo onog odavde. SOKRAT: A taj isti zna dati i odgovor? HERMOGEN: Da. a kadje stvar gotova. ako hoce da imena lijepo stvara. bilo najispravnije da tu ideju nazovemo cunkom u pravom smislu rijeci? HERMOGEN: Tako se cirri. svakoj svrsi tkiva odgovara od prirode zaseban cunak i to vrijedi i za ostalo. da uspostavi ime po savjetima covjeka koji zna voditi razgovor. ako hoce da kormilo bude dobra. zna suditi da li je glazbalo dobra izvedeno iIi nije? HERMOGEN: Sasvim tako. d SOKRAT: A drvetu potrebno je utisnuti oblik cunka koji od prirade odgovara svakoj gradi za tkanje. pridavati imena. ovo se ne smije zaboraviti: svaki pojedini zakonodavac uspostavlja imena ne uzimajuci u obzir iste slogove. HERMOGEN: Jasno je. predobri prijatelju. potrebno je znati nametnuti zeljezu onaj oblik svrdla koji od prirode odgovara pojedinom predmetu. HERMOGEN: Da. HERMOGEN: Sasvim tako. sluziti radom izradivaca glazbala! Zar nece onaj tko najbolje zna upravljati radom. bilo onoga kod barbara? Sve dok svakom predmetu namece vid imena kako mu od prirade lezi. nekakvo takvo. iIi onaj koji se njime bude sluzio. SOKRAT: Kako smo vidjeli. nego kako mu to priradno odgovara. SOKRAT: A taj je? HERMOGEN: Glazbenik. SOKRAT: A nije li taj vjestak u postavljanju pitanja? HERMOGEN: Istina. kovalo se ovdje kod nas iIi kod barbara. ne moraju Ii svi cunei imaju c ideju cunka. Nije Ii tako? HERMOGEN: Tako je. taj koji ce moci raspoznati da lije dolicna ideja cunka bila utisnuta bilo kojem drvetu? Onaj koji gaje napravio. SOKRAT: Onoga tko zna pitati i zna odgovarati nazivas Ii drukcije nego vjestakorn u razgovoru'iHERMOGEN: Niposto drugim imenom. Hermogene. SOKRAT: A posao zakonodavca. tako izgleda. SOKRAT: Tko je dakle. SOKRAT: A tko ce se najbolje posluziti radom brodograditelja? c HERMOGEN: Kormilar. SOKRAT: Neces Ii ti tako procjenjivati zakonodavca. HERA10GEN: Da. 390 Medutim. SOKRAT: Zar ne bi. onaj tko se njime bude sluzio. zar ce biti losiji zakonodavac ovdje kod nas iIi rna gdje bilo? b HERMOGEN: Bas je tako. tako ni svaki kovac ne upotrebljava isto gvozde kujuci isto orude u istu svrhu. HERMOGEN: To da. Sokrate. SOKRAT: Sva je prilika. sve dokle mu daje isti izgled. HERMOGEN: Tako je. od lana iIi vune. SOKRAT: A tko ce znati najbolje upravljati djelom zakonodavca.HERMOGEN: Izgleda mi da ce gledati tu ideju. dakle. d SOKRAT: I tako. SOKRAT: Eto. orude je ipak ispravno. tesar. taj zakonodavac koji je svakom predmetu stavio ime koje mu od prirode odgovara. posao je drvodjelca da istese kormilo po savjetima vjesta kormilara. cak i od drugoga gvozda. dakle. 26 27 . a svakom posebno ne treba Ii dati oblik koji mu od prirode najljepse pristaje za izradu svakog odijela? HERMOGEN: Da.

ati khalkis nego kymindis istu pticu? Isto 1 za imena Batija 1 Mirina i za mnoga druga kod ovog i kod drugih pjesnika? Ali ta imena sigurno nadmasuju i moju i tvoju mogucnost. SOKRAT: Ne znas li da Homer kaze da Trojanci nazivaju mad 10 dijete Hektorovo Astijanaktom. dakle.Ska~~n~ drije i Astijanakt blizi su ljudskom shvac~nJu. stih 74. sto se moze reci suprotno tvom izlaganju. SOKRAT: Zatim treba traziti. druze moj. kaze 0 imenima Homer i gdje? SOKRAT: Na vise mjesta. HERMOGEN: Muskarci. ako ti je zelja doznati. koji ispitujemo tu stvar. cini se da ime. one sto on kaze 0 ptici: . kaze: Ksantom ga bozi. HERMOGEN: Svakako. ako uspostavljaju imena. 4 Ilijada. SOKRAT: Ne drzase li Homer Trojance umnijim od njihovih zena? 3 Ilijada XX pj. Kimindis kazu joj ljudi. potrebno je uciti kod Homera i kod drugih pjesnika.. predragi Hermogene. nego si ti zaboravio sto sam cas prije rekao: da 0 tom ne znam nista i da mi je zelja prouciti s tobom to pitanje. ne govorim ni 0 jednoj ispravnosti. Sokrate. nego vjerujem da bih ti vise povjerovao ako bi mi pokazao u cemu je prirodna ispravnost imena 0 kojoj ti govoris.391 b c d e na. jest one koje se pravi u drustvu ucenih ljudi. prisiljen si moljakati od brata i od njega traziti da te poduci 0 ispravnosti u tim pitanjima kako ju je on naucio od Protagore. sarno onaj tko ima oci uprte u prirodno ime svake stvari moze pridati ideju i slovima i slogovima HERA10GEN: Ne znam. Sokrate. da nesto tako molim. Prijevod Maretic-Ivsic. koja je vodila dvoboj s Hefestom. 29 -- 1 . SOKRAT: Sto mislis koje od dvaju imena datih djetetu Homer smatra ispravnijim: Astijanakt iIi Skamandrije? HERMOGEN: Ne bih znao reci. HERMOGEN: S moje strane bilo bi neobicno. HERMOGEN: A sto. i meni i tebi. uspostavljaju ih ispravno. u cemu je ta njegova ispravnost. HERMOGEN: A kako istrazivati? SOKRAT: Najispravnije istrazivanje. SOKRAT: Dakle? Nije li izvanredno doznati zasto je ime Ksantos. dato toj rijeci. Ne mislis Ii da govori nesto veliko i divno na tim mjestima 0 ispravnosti imena? Ocito je. Nesumnjivo poznajes stihove u kojima su imena 0 kojima govorim. ima izvjesnu prirodnu ispravnost i da nije bilo kojem covjeku dato da ga umije lijepo nametnuti bilo kojoj stvari. Prijevod: Maretic-Ivsic. ispravnije nego Skamandar? IIi ako hoces. Sokrate. Skamandrom zovu ga ljudi. kako rru se. To su oni sofisti kojima i tvoj brat Kalija dade mnogo novca i tako se pravi mudracem. potpuno odbacujuci Protagorinu Istinu. uvjeren sam dokraja da oni. ada su mu ime Skamandrije dale ocito zene. SOKRAT: Ali ako te ne zadovoljava to. HERMOGEN: Da li ti u gradovima zene izgledaju umnije od muskaraca? Ovdje mislim uopce na spol. jer su ga muskarci zvali Astijanaktom? HERMOGEN: Tako izgleda. nairne. Ali buduci da ti nisi gospodar bastine.~ml. zadovoljio kao vrijednima nekim zasadama takve istine. stih 291. Halkida kazu joj bozi. suprotno nasern predasnjern rnisljenju.. poimanja . XIV pj. Je Ii to tako iIi nije? HERMOGEN: Bas tako. c SOKRAT: Razmatraj stvar ovako! Kad bi te netko zapitao: da Ii mislis da ispravnija imena uspostavIjaju ljudi umniji iIi nerazumniji? HERMOGEN: Jasno je da bih odgovorio: umniji. IIi tako ne mislis? HERMOGEN: Sto se mene tice. kad bih se. 1 lakse je shvatiti u imenima koja on daje smu Hektor?vu njihovu ispravnost. placajuci im u gotovu i svjedoceci im zahvalnost.' HERMOGEN: Znam. Sada. Mozda ipak nije lako odmah na to pristati.. Nego 0 kojim imenima govoris? 28 392 SOKRAT: Ne znas Ii da za rijeku trojansku. da bogovi s najvecorn ispravnoscu daju imena koja su prirodna. Najvaznija i najljepsa su mjesta gdje razlikuje imena kojima ljudi i bogovi nazivaju iste stvari. SOKRAT: Ja. SOKRAT: Istrazuj." b Mislis Ii da je bez vrijednosti na~ka ~a je ispr~~n~je ~. HERMOGEN: Svakako da zelim doznati.

od lijepa lijep. Mozda bISI?Oprona. niti je vazno ako se jedno slov? doda iIi ma~ne sve dotle dok se u imenu ocituje bitnost stvan u potpunosn. Ne govorim 0 slucaju kad bi se od konja ozdrijebila nakaza a ne konj. ukoliko se ne porodi nakaza. Ipak. spasavao je grad. Isto tako. vlasnik). jer njegov otac. treba ih. 507. t I a -lllSU taj glas nimalo o~~etiIi kao sto mu nisu ni pokvariIi njegovu prirodu upotrebom cijelog imena.razava svejedno je. protuprirodno. Cini Ii ti se da govorim uprazno i da obmanjujern samoga sebe uvjeren kao da sam uhvatio neki tracak Homerove misIi 0 ispravnosti imena? HERMOGEN: Zeusa mi. nije Ii i sam pjesnik prekrasno kazao zasto? Kaze: Jer si im sam ti vrata i zidove branio duge. kaze Homer. dodajemo. Hermogene. Neka druga imena odnose se na lijecnike: latr0!d0 (slavan ~1~ jecnik) i Akesimbrot (lijecnik smrtnika). ispravno je nazivati spasiteljeva sina Astijanaktom. 1!11Z~aceno. SOKRAT: A sto onda? Ja sam od svega toga ne razumijem bas nista.Y. HERMOGEN: Tako mi izgleda. ~ ime Arh~pO~IS. ok ja zajednicka slova ima s prvima? A ipakje jasno d~ ocituje IStO. rodi nesto drugo a ne izdanak covjeCji. nego mislim na prirodni izdanak vrste.po~nato ti je. kako je to zakonodavac i htio.cetiri: e. taj izdanak ne smijemo prozvati zdrebetom nego teletom. Ali moguce je pornocu slogova mijenjati ime tako da neupuceni pomisli da su imena razlicita jed?a od drugih~~ ~ stvab ri su istovjetna..> Zbog toga. 394 SOKRAT: Ne treba Ii isto rasudivanje primijeniti i na kralju? Jednom ce se od kralja poroditi kralj. Nego. I == 30 31 . druga slova. . Nairne. da bismo imenovali. Onaj tko je anaks (upravljac) necega. SOKRAT: Prema tome Astijanakt muje izgledalo ispravnije ime za dijete nego Skamandrije? HERMOGEN: Vjerojatno. iii cak ako se drugim.taj izdanak ne treba zvati eovjeCjim izdankom.dugo e. cini se. SOKRAT: Pogledajmo zbog kojeg razloga. Jasno je da onaj tko vlada nad necirri to i posjeduje i ima. tako Agid (voda). i to je ime u nekoj srodnosti s Astijanaktom i oba izgledaju grcka imena. s. kraljev izdanak mora se zvati kraljem. "beta". Prema istom umovanju. pripazi na me da te ne udaljim od pravoga puta. a koja po svojoj vrijednosti znace isto. ne. SOKRAT: Moje je mnijenje da je pravedno nazvati lavlji izdanak lavom. (b): VI~ISI sam da umetnuti glasovi . a znace kralja. SOKRAT: Bicima rodenim u skladu sa zakonima prirode treba davati ista imena. nego im dajemo ime~a izuzev. potpuno razlicitim slovima izrazi vnJ~dnost imena. a konjski konjem. rijeci anaks i hektor znace otprilike isto: oba imena su kraljevska imena. Ah. Ima i mnogo drugih imena. Tako je on znao lijepo nazvati slova! HERMOGEN: Izgleda mi da govoris istinu. Polemarh (ratni voda) i EupoJem (dobar u r~tu). HERMOGEN: Jest. 0 kratko i 0 dugo.sno e izrazavamo jasno znacenje slova. ili premjesteno. Ti nesto shvacas? HERMOGEN: Zeusa mi. nista. onaj koji se razumije u imena ~azumije nj_i?ovu v_riJedno~t. SOKRAT: Nego. od covjeka dobra dobar covjek. Ako se od covjeka. Lijecnicki lijekovi izgledaju nama razliciti zbog boje i mirisa. ispravno je da ovome l~~ koje ce ga za nas jasno ocitovati. i cini mi se da si ga se mozda i dohvatio.si. nesumnjivo je i hektor (tko cvrsto drzi vlast. SOKRAT: U dobar cas. jer razaznaje vrijednost Iijekova~ zna da su isti i ne da se smesti raznim dodacima. zvati istim imenom.. Zar se tebi ne cini tako? HERMOGEN: Slazern se. Prijevod: Maretic-Ivsic. Mislis Ii tako iii ne? d HERMOGEN: Bas tako. SOKRAT: Nista zakukuljerio. druga vojskovodu. . dade zivot necemu sto je po prirodi izdanak bika.Ti znas da slova ne nazrvarno po njima samima. Ako konj. pretpostavljam. Da Ii se jednim iIi drugim slogovima to ime iz5 I1ijada. Kako cas prije rekosmo: Astijanakt i ~ektor nemaJ~ druC ge zajednicke glasove osam t. dragovicu. a znace isto. kad p. HERMOGEN: Sto pod tim mislis? . a isti su: lijecnik.e 393 b c d HERMOGEN: To je moja misao. N~ pri~jer -. Ostalim samoglasnicima I suglaslllclIlola. XXII pj.ne ~a se i smesti ako je jedno slovo bilo dodato. .sl~ sijaset imena razlicitih po slogovima i slovima. Isla za drvece i sve ostalo. zar Hektor ne dobi ime od samog Homera? HERMOGEN: Pa sto? SOKRAT: Kako se stvari meni cine. dakle. Isto i za ostale stvari: sv_akavrsta dat ~~ i~ti izdanak.

sin Urana. to znaci pelas. jer tim imenom naglasena je Orestova zvjerska cud i njegova divlja i gorstacka (orein6s) narav. Mislim na onu hridinu navjestenu mu (talanteia) iznad glave u e Hadu". Iz ovoga izlazi da se ispravno naziva ovaj bog onim po kojemu (dih6n) uvijek pocinje zivot (z~n) svih bica. Za Tantala svatko ce povjerovati da nosi ispravno i prirodno ime ako je sve istina sto se 0 njemu prica. ada ne znam otkuda. kazemo mi.naime da li bi mi ona nesto odgovorila ili ne d . iznenada mudrost se spustila na me. Reci da je on sin Kronoa bilo bi na pogled drsko cuti. umjesto onim imenom. Da je taj covjek dostojan divljenja (agastOs) zbog izdrzljivosti (epimonr). Kako rekoh. Ni nama. ne smije nikako nositi ime svoga oea vee roda kojem pripada. Znalcima imena dovoljno je jasno sto znaci ime Atrej. HERMOGEN: Na sto mislis? SOKRAT: Na sve nesrece koje podnese za zivota. dakle.(neslomljiv. Tantalom. te sve okrutno sto je izveo protiv Tijesta sve je to ubitacno i kobno (ater6s) po vrlinu. cini se da. treba nazvati imenom vrste kojoj pripada. neki opet Div. promatranje gornjega svijeta dobro je poznavao urdnios (nebeski). ni svim ostalim stvorenjima nema uzrocnika zivljenja (z~n) vecega do samog vob de i kralja svega sto jest. Orest je ispravno nazvan. Oba imena uzeta skupa otkrivaju narav boga. tamni vilajet. drugi put drugim dijelom. otkriti naray necega . razdijeljeno je u dva. Uzmemo li rijec ateircs . tvrde da to promatranje proizvodi cistocu uma. niti Mnesitej (tko misli na boga). Hermogene. prema tome. HERMOGEN: Izgleda tako. Kad bih dozvao u sjecanje rodoslovlje po Heziodu i pretke jos starije koje im one pripisuje. ili atrestos iii ater6s (koban). bilo da je dobio to ime slucajno ili mu ga je dao kakav pjesnik. te svima ne otkriva cud tog covjeka. u ovaj cas. Ubojstvo. jedanput se sluzimo jednim. SOKRAT: Ne treba ga. Hrisipa. sto ga je pocinio. SOKRAT: Sva je prilika da Agamemnon znaci nekoga tko je sposoban upregnuti sve sile i velikom upornoscu postici cilj ostvarujuci svoje zamisli smjeloscu. To ime izmisli. a nikako ne dijete. mnoge i strasne. zvati Teofil (prijatelj boga).e 395 b e d SOKRAT: A sto s bicirna koja se radaju protuprirodno pod vidom nakaza? Kao kada od dobra i pobozna covjeka izmili sin nepobozan? Zar to nije isto kao u spomenutim slucajevima gdje izdanak bika. I Atrej je vjerojatno ispravno nazvan. nego cistocu (katkar6n i neoskvrnutost (akcraton )'njegova uma (ntis). oni koji raspravljaju o nebeskim pojavama. mislim. koje na koneu konaea oborise eijelu njegovu domovinu. Sokrate. Sokrate. HERMOGEN: Tako je. To ime znaci cistocu (k6ros). premda roden od konja. svijet nevidljivosti. to ime. Medutim. eto sto znaci ime Agamemnon. Haides. kad bi ga netko htio nazvati najsretnijim (talantatosy. niti je predvidio sto ce biti s njegovom lozom. 6 Hades. niti ikojim imenom te prirode. nista me ne bi moglo zaustaviti da pokazern da im imena Ide tocno i prije nego bih stavio na iskusenje mudrost i njenu moe . covjeka bezbozna. HERMOGEN: Zastalno. SOKRAT: Izgleda da i njegov otae nosi ime koje mu prirodno lezi. Dokaz ovome: zadrzavanje i upornost njegove vojske pred Trojom. nego je razumno da je Div izdanak nekog velikog uma tdianoiai. oeu Zeusu ime prekrasno lezi. na Div i na Zeus. I. jer promatra one sto je gore u visin am a inorosa ta ano). nairne. nego nekim koje znaci protivno. Ovaj je. kadaje zivo zelio ozeniti se Hipodamijom. HERMOGEN: Kako to? SOKRAT: Eto. Zbog toga ime dato nebu (uran6s) stoji dobro. kako se kaze. Izgleda 396 da i njegovu. sto je najblize: nairne. Neki ga nazivaju Zeus. HERMOGEN: Nesumnjivo. Dato mu je ime malo zakukuljeno i zamraceno. jedno. 32 33 . Ako cemo pravo. ali nije ga lako shvatiti.jer ovo. Zato. SOKRAT: Po svoj priliei. za ovog covjeka sudbina legende. Cini mi se jos da je i Pelopu ime dato podesno: to ime oznacuje onoga tko gleda sarno sto je blisko i dostojan je tog pridjevka. Hermogene.u tom i jest uloga imena. predaja e hoce. to se divno slaze s njegovim imenom. rodena od oea pobozna. ni kolikom je nesrecorn nju opterecivao gledajuci jedino one najblize i sadasnji trenutak. SOKRAT: I. ime mu tocno odgovara. pod prekrivenim imenom prozvao bi ga. Zeusovo ime je nesto kao recenica. a. ako hocerno da rijeci imaju neku ispravnost? . one sto se prica 0 Pelopu pri ubojstvu Mirtila: nijedan on dogadaj nije naslutio. Cijepajuci ga na dvoje. HERMOGEN: Jasno. neumoljiv). na primjer. odista.

sto. 35 . bio to neki svecenik iIi sofist. prirodne pojave gibanja (the in) nazvali su ih bogovirna (theoi). nasavsi nekoga tko je vjest da nas cisti. nazvao ih je demonirna (daimones): u starom nasern jeziku to ime dolazi zajedno. njihova imena bila su data sarno prema nadimcima predaka. SOKRAT: Nije Ii. vrlo je vjerojatno da cerno pronaci ispravno postavljena imena sto se odnose na prirodno vjecna bica.e 397 b c d HERMOGEN: Pravo reci. SOKRAT: A sto mnis da li bi on medu ljudima sadasnjice reb kao 0 nekome tko je dobar da pripada zlatnom narastaju? HERMOGEN: Sva je priIika.da bismo doznali hoce Ii sarna imena potvrditi da svako od njih nije uspostavljeno sasvim slucajno. i da se ispravno nazivademonom. Pocnimo s demonima. HERMOGEN: Sarno govori! SOKRAT: A znas Ii ti sto kaze Heziod 0 tome kakvi su demoni? HERMOGEN: Ne znam. taj nadimak dobiva radi mudrosti. zvijezde i nebo. kako rekosmo u pocetku. nije bilo moguce upotrijebiti Bazalin prijevod. dakle. i herojima. Meni se cini da su prvi stanovnici Helade vjerovaIijedino u bogove u koje sada vjeruju mnogi barbari: u sunce. da Iijepo govoris. HERMOGEN: Cini mi se. Slici Ii to sto kazem istini iii ne? 34 HERMOGEN: Izgleda tako. ti mi izgledas bas kao oni sto su nadahnuti bozanstvorn. zovu se oni: cisti pozemljari demoni. Pogledaj dobro da li nesto vrijedno kazern. misIim. Sosija (Spasoje) i Teofil (Bogoljub). mjesec. Bas u tim primjerirna postavljanje imena trebalo je da bude izvedeno s najvecorn pazljivoscu. dakIe. Sokrate. SOKRAT: Evo sta ja naslucujern. Sokrate. te odjednom izrices prorocanstva. prema tome. dakle. HERMOGEN: Govoris istinu. u bozanskom nadahnucu. Dokazom tome za mene jest sto nas nazivaju zeljeznim narastajem. stoga. SOKRAT: 0 tom narastaju on kaze: 398 Otkad sudbina ovaj je zatrla narastaj ljudi. govoreci 0 tom. Mozda. sto znaci ime demona. cuvari smrtnika ljudi. po meni on kaze bitno 0 demonirna. imena postavljena herojima i ljudima mogu nas jednako potpuno prevariti. potrebno je zanernariti. kao i mnoga druga. Hermogene. Takva imena. SOKRAT: 0 cemu cerno nakon toga razglabati? e HERMOGEN: Jasno je. SOKRAT: Za mudrost. ako ste obojica slozni. od uranka dana. S koje strane hoces da poenema nase istrazivanje . vidim uzrocnikorn prvenstveno Eutifrona iz varosice Prospaltija. Hermogene. Mnoga. on ne sarno da mije napunio usi demonskom rnudroscu nego mi je i cijelu dusu opceo njome kao konopcem. iz te. nairne. Dugo. Jer bijahu mudri i znalci (daemoness. ostao sam s njime i zeljan sam ga slusao. Poslovi i dani. SOKRAT: Evo. zemlju. SOKRAT: A dobri ljudi zar su sto drugo nego mudraci? HERMOGEN: Mudraci. mnoga su nametnuta kao celje: Eutihid (Srecko). SOKRAT: Eto. I ovaj i drugi brojni pjesnici lijepo kazu. i ziv i mrtav. SOKRAT: Zapravo. SOKRAT: Ne znas ni to da on kaze da je prvi narastaj ljudi bio zlatan? HERMOGEN: To znam. mi cerno je zarko zaklinjati i od nje cerno se ocistiti.kad smo se vee upustiIi u to pitanje . a nekima nikako i ne prilice. Buduci da su vidjeli to sve u neprestanom gibanju i kolanju.? HERMOGEN: A sto onda? SOKRAT: Ja mnim da taj narastaj zove zlatnim ne kao da je izisao iz zlata. S najvecim bih uzitkom saslusao sve sto ostaje da se kaze 0 imenima. smatram demonom svakog dobrog covjeka: sma tram da ima znacaj bozanski idaimonion]. tako treba raditi. nego posjeduje neku ispravnost? Medutim. i ljudima. da svaki dobar covjek kad umre dobiva u dio veliku sudbinu i cast i postac je demonom. Cini mi se. 7 Heziod. buduci da se Plato nov cit at umnogome ne slaze s Heziodovim tekstom. HERMOGEN: Ja pristajem. I ja. da nam je ovako postupiti: danas se okoristiti tom mudroSCU i sve ostalo sto se tice imena ispitati. a sutradan. nego sto je bio dobar i lijep. nazivaju ih tim imenom. ad zla branici. upoznavsi i sve ostale bogove. pravedno da pocnerno s bogovima (theo!) istrazujuci ispravnost samog njihova imena? HERMOGEN: Naravno. a s druge strane. cestiti. 121-123. 0 demonima. Kasnije. Mozda su poneka od njih bila data vise po bozanskoj moci nego po ljudskoj.

Nasuprot. Jer takvo umovanje oni bi prezreli i ucinilo bi irn se prostackim. a naglaske prernjestamo. Istrazuj sam da Ii ti se moje misljenje svida. naime. 400 od toga za sIjedbenike Eutifronove. a zatirn i tijelu? HERMOGEN: Da. Ako ova moe ostavi tijelo. ne bih se naprezao jer sma tram da ees ti to istjerati nacistac bolje od mene. tim pitanjima pod trebno je prikljuciti jedno drugo. govoriti (eirein) znaci sto i reci (legein). HERI'. oduzmemo drugo jota (i) i umjeb sto ostrog naglaska sloga u sredini izgovorimo teski naglasak. Irne heroja maiko je izobliceno. Ijubav. znaci. daje mu moe disanja i osvjezuje ga (anapsy'khon). Pripazi. SOKRAT: Sto dakle? A sto se tice prirode svih ostalih stvari. cini mi se. Eto zbog cega on ih naziva herojima. SOKRAT: Nesumnjivo. HERMOGEN: Nego. a teski naglasak izgovaramo kao da je ostri. ne vjerujes Ii s Anaksagorom da ju je uredivao i odrzavao neki duh i neka dusa? 37 36 . ovdje. • HERMOGEN: Sto jos poslije toga? Moram Ii to pitati? Zelio bih s veseIjem saznati nastavak. njegovog bivstvovanja i moe pokretanja. SOKRAT: Kako da ne? HERMOGEN: Pokusajmo rascistiti i ova imena kao sto smo ranije razgIobiIi ona druga. rodeni iz Ijubavi nekog bog a za smrttobom potpuno nu zenu iii nekog smrtnika za boginju. da se u tom pitanju s slazern. HERMOGEN: Sarno govori. cini mi se. druge uklanjamo.a to znaci opope (vidio je) . bi Ii mi ti mogao reci zbog cega se zovu anthropoi'l HERMOGEN: Otkuda bih ti ja znao. Kao sto maloprije rekosmo. Primjer: Dii filos (Zeusov prijatelj). misIim daje po prilici ovakva bila zamisao onih koji su imenovali dusu (psykh¢). Prvo i prvo. zahvaljujuci maloj preinaci imena. to je nesto kad e ude u tijelo. HERMOGEN: Sto time kazes? SOKRAT: Ne znas Ii da su heroji polubogovi? HERMOGEN: Azatim? SOKRAT: Svi su. da danas budem jos vjestiji nego Ii je potreba. dragi moj? Kad bih i bio sposoban pogoditi. drugim rjecima umecerno slova.d HERMOGEN: I ja vjerujem. ono prapa~a i ~o~ac rnu je tu: to je to zasto su je prozvali dusorn. uzrokuje mu zivot. naime. A heroj (heros). velis. to pomno ispituje (anathron ha 6pope). tanathoreos.odmah i razglaba. ti se pouzdajes u nadahnuce Tifro399 novo? HERMOGEN: Jasno je. buduci da su c sve ostale zvijeri nesposobne da 0 videnom razmisljanju. jasno je. cirri nesto ugleda . Od recenice nastade rijec oduzima- njem slova alfa (a). SOKRAT: Dosljedno tome. Zbog toga je od svih zivotinja jedino covjek bio nazvan ispravno dnthropos: sto je vidio. . Ako sada gledas i tu rijec kakva se nalazi u starom atickom jeziku.10GEN: Istinu kazes. teze je shvatiti ime Ijudi (anthropoi). nesto uvjerljivije. dok su u pitanju imena. SOKRAT: Trebalo bi prouciti. i zakljucuje 0 tome sto je vidio. da predmnijevaju i natenane razglabaju. SOKRAT: Prirodu cijelog tijela. dakle. treba dobro staviti u giavu ovo: cesto dodajemo neke glasove. izvodeci imena kako nam se hoce. maiko strpljenja. da u ovaj cas vrlo dobro razumijem i pokusat cu srecu. otkuda nastadose heroji. Cini mi se. Ima nesto u covjeku sto zoverno dusorn i tijelorn. a i time sto je zadnji slog dobio teski naglasak. sto je prerna tebi ono sto sve to odrzava i pokrece ako ne dusa? HERMOGEN: Nista drugo. Vidim. SOKRAT: Da ti odmah kazem. te herojsko pleme postaje radom govornika i sofista. bar kako Ja mislim. SOKRAT: Is pravom se pouzdajes u nj. u atickom govoru neki heroji su istovremee no i govornici i zapitkivaci (erot{:tikof). ako ne budem na oprezu. ali ocito nastaje iz rijeci eros. To nije tesko shvatiti. iii ih zove tako jer su bili mudraci i vjesti govornici i dijalekticari spretni u postavljanju pitanja (erotcin) i govorenje (eirein): naime. ime Ijudi (anthropoi) dozivjelo je neku izmjenu. nairne. HERMOGEN: Sto hoces reci? SOKRAT: Ovo: ime covjek (anthropos). postat ce ti jasno da je to ime izvedeno iz rijeci eros -Ijubav. sto cu ti reci. da bismo postigli ime iz ove recenice. Ali. covjek. Sokrate. i rasuduje. koliko je zgodno dato une dusi. vise ees znati. SOKRAT: Kako izgleda. sta je to? SOKRAT: To nije tesko shvatiti. kako se meni cini.

neki vele da je tijelo (soma) grob (s~ma) duse. Ipak. Sokrate? SOKRAT: Dobri moj. SOKRAT: Vjerovati je. SOKRAT: ime izgleda zapleteno. roj mudrih misli sletio je na me. Ako bismo to razmotrili pod vidom zrtvovanja. SOKRAT: Koja bi. ima ih koji za to kazu essia. Izgleda mi da smo i mi nekada u starini nazivali imenom essia . Ako hoces. 10To jest Aticani. imenomfysekh~ (koja odrzava prirodu). dok ispasta grijehe zbog kojih je kaznjena imala taj bedem. naime misljenje imadahu oni nazivajuci ih. Poslije Hestije. HERMOGEN: Sasvimje tako i cini mi se daje to tumacenje domisljatije od prvoga. Ime Kron vee smo potanko razglobili. bismo li mogli istrazivati na isti nacin u ime koje ispravnosti su im postavljena imena? SOKRAT: Tako ti Zeusal Kad bismo mi. b To c d e 402 HERMOGEN: Smatram. sliku tam nice da je cuva (sozetai). i taj naziv kako je uspostavljen. a opet neki osiai. Nego.r b e III d e 401 HERMOGEN: Svakako. i postupajmo. isto tako otkrivamo sto je svako htjelo reci. a to nece izazvati njihovu srdzbu. Najprije. dakle. HERMOGEN: Sto cemo reci 0 onom sto slijedi? SOKRAT: Ciljas na tijelo? HERMOGEN: Da. soma (tamnica) duse sve dok ne vrati dug i tom imenu ne smije se izmijeniti ni najmanje slovo.t[OGEN: Izgleda mi da si 0 tome govorio bas koliko i treba. sasvimje dosljedno da je bit stvari nazvana Hestija prema drugom od tih imena. da sami sebe istinski nazivaju. SOKRAT: Zar necemo poceti s Hestijom kako to odredbe iziskuju? HERMOGEN: Sasvim ispravno. pravedno je da razmotrimo imena Rea i Kron. Jasno je. kako kaze i sarno ime. dakle. Izgleda mi da su narocito sljedbenici Orfeja dali to ime zato da bi dusa. Sokrate. Ali 0 tom pitanju bilo je dosta govora za ljude neznaliee. da je tvoj govor pun mjere. ni to mi ne izgleda lako. Stovise. Dakle. bila namisao imenodavca koji dade ime Hestiji? HERMOGEN: Zeusa mi. prva supstanca. ali ipak mislim da tu ima nesto vjerojatno. a kada milO s druge strane kazemo estin (jest) za ono sto sudjeluje u bivstvovanju (usia). 9 Bit. jer u sadasnjern zivotu ona je u njemu ukopana. bice. nasao bi se za nas najbolji nacin: da 0 bogovima ne znamo nista. Hermogene. za imena bogova. dakle. Drugi nacin ispravnosti bio bi da se ponasarno kako namje to zakon u molitvarna kada molimo: oni se raduju kad ih nazivamo bilo kako i bilo s kojeg mjesta. i s tog je razloga to lijepo nazvao asia.nego ono sto se odnosi na ljude. Na primjer.jer ne smatramo da smo u stanju to istrazivati . da prvi imenodavei nisu bili ljudi male vrijednosti vee naprotiv ljudi visokih pogleda i vrsni u raspravljanju. SOKRAT: Jest. ni 0 njima samima. dobri moj Hermogene. buduci da se ona izrazava (scmaineiy preko njega. Cini mi se daje takav nacin imenovanja odlican. ali mozda sam govorio. HER.}. znak. HERMOGEN: Kako to? SOKRAT: Izgleda mi sasvim jasno da su davanje takvih imena izvrsili veliki ljudi. izgleda smijesan. da. Tako.bivstvovanje (usia). stvarnost. kao sto si malo ranije govorio 0 Zeusu. sto mi zovemo usia. istrazujrno kao da smo unaprijed upozorili bogove da necemo istrazivati nista sto se tice njih . Ako istrazujemo strana imena". 8 koja se nalaze U I ostalim grckim narjeejirna. i po tome bi se dobro zvala Hestijom. A oni kazu asia misle gotovo poput Heraklita da se sve sto jest uvijek krece i da nista ne ostaje na pocinku. i tako ih moramo mi sami nazivati. prema tome njihov uzrok i glavni pokretac njihov jest othioi. 38 39 . SOKRAT: Bilo bi. ono sto goni naprijed. Moze se zvati jos radi uljepsavanja psyorc. tijelo je. cak i previse ako ga i malko iskrivimo. kao da nista drugo 0 njima ne znamo. bili razboriti. HERMOGEN: Koje vrste? SOKRAT: Potpuno je smijesno reci. nairne. a kazao nista! HERMOGEN: Kako to. ispravno je da se s tog razloga ono zove i scma. ni 0 imenima kojima se sami nazivaju. pravo nazvati tu silu koja cini da se priroda i krece i odrzava. oni koji su nazvali Hestiju bitnost svega sto jest. kakvo. S druge strane. onda bismo ovako protumacili misao imenodavaca: dolikuje da zrtvuju prvoj Hestiji prije nego svim ostalim bogovima.

i to zadaje strah. slaze se jedno s drugim i sve tezi k onome sto je tvrdio Heraklit. nego je postalo okovima njegovih nogu. ali bojeci se tog imena. daleko je jaca. toga se. Nego. vee ih on drzi zatvorene kao i sve ostale. SOKRAT: Veze ih. SOKRAT: Nisu Ii zelje brojne? HERMOGEN: Da. Sto se mene tice. nitko od onih koji e su tamo ne zudi krenuti na ove strane. HERMOGEN: Kako to? e SOKRAT: Reci cu ti sto ja mislim. Sokrate. po mom misljenju ljudi su se prevarili u pitanju moci ovog boga i plase ga se bezrazlozno. vjesto. i usporedujuci sve sto jest s tokom rijeke. Vjerojatno se zove jos. SOKRAT: A ima Ii vece zelje od one da se zivi zajedno s onim pomocu kojega se nada postati boljim covjekom? HERMOGEN: Zeusa mi. Sokrate. to je duhovito! '. Sarno ne razumijem sto znaci ime Tetija? SOKRAT: Medutim. SOKRAT: Cini rni se daje prvi imenodavae dao takvo ime Poe sejdonu (Poseidon) zbog toga sto je on u hodu bio zaustavljen samom prirodom mora. SOKRAT: Ne vjerujes Ii da bi mnogi izmakli Hadu kad on ne bi najcvrscim okovima drzao sve one koji odlaze tako? HERMOGEN: Ocito. cini mi se. HERMOGEN: Vrlo dobro. jer iz nutrine zemlje bogatstvo (plotos) izbija prema gore. kaze da dva puta ne mozes uci u istu rijeku. Jer ono sto je izrupcano (diauomenon'y i eijedeno tcthumenonv slika je vrela: od oba ova imena oblikovano je ime Tetija. Toliko su. dva lambda (l) bila su u starini izgovarana.. jednom mrtav. a da nista ne ostaje najednom mjestu. kao i 0 drugom imenu kojim ovog ZOVU. razmisIi maIko. biti zauvijek tamo. nairne.. cini se. iskiceno . a majka Tetija". a mislim da isto kaze i Heziod. ali dodavsi suglasnike pi (P) i delta (d). ako je istina da ih okiva u najcvrsce okove. ako ih mora okivati najjacim okovima. koji je jaci . mislim da se cilja k istom znacenju: i moci i ime ovog boga. prihvaca da izrazava ono sto je nevidljivo (aeides). lisena tijela ici k njemu. kao da 403 taj bog mnogo zna (polla eidos]. nekom zeljom. SOKRAT: Sto ne bi i bilo? Sto dolazi poslije ovoga? 0 Zeusu smo vee govorili. gotovo sarno od sebe kaze daje skrived no ime vrela. HERMOGEN: Ocigledno. b HERMOGEN: A kako ti 0 tom mislis. HERMOGEN: Izgleda mi da dobro govoris. nema. seg izgleda. b SOKRAT: Mislis Ii da je drukcije od Heraklita umovao onaj koji je skovao imena Reji i Kronu. SOKRAT: Govorimo. Bogu koji upravlja snagom mora s tog razloga on je dao ime Posejdon: okovi na nogama (posidesmon). pa ni same Sirene. koje mu nije dozvolilo da kroci dalje. Za ime Had vecina. HERMOGEN: Da. ada ce dusa. (grcki kompsos). Sokrate? SOKRAT: Vrlo cesto. Kako ja iz toga zakljucujem. okiva ih najvecom od svih zelja. 0 njegovoj braci Posejdonu i Plutonu. izgleda. lijepe rijeci. a ne nuzdom. eto. dakle. HERMOGEN: Tako je.nuzda iii zelja? HERMOGEN: Zelja. Sto se tice Pluton a.kako izrice stare i mudre stvari bas onako kako to kaza i Homer 0 Kronu i Reji. Sokrate. HERMOGEN: Da. Neste slicno veli i Orfej: Prvi se ozeni od svih Okean krasnoga toka uzme za zenu Tetiju. reci mi: medu okovirna. On salje velika dobra cak i stanovnicima zemlje. samoglasnik e je u imenu po svoj prilici zbog ljep11 Lijepo. HERMOGEN: Kako mislis? SOKRAT: Heraklit kaze na jednom mjestu da je sve u gibanju. d SOKRAT: Dosljedno. zovu ga Plutonom. tim preeima svih ostalih bogova? Mislis Ii da im je onako slucajno dao imena koja znace tok vode? Jednako i Homer kaze da je "Okean otae bogova. koji svugdje sputavaju bilo koje zivo bice. SOKRAT: Zbog tih razloga Hermogene._eto. Ipakje moguce da mu to nije pravi smisao. ovaj je bog savrsen sofist i veledobrocinitelj onih koji su s njim. ime duguje tome sto dijeli bogatstva. Da ce svaki od nas. koje Had zna izgovoriti. nego umjesto sigma (s). prema tresti (seiein) onaj koji trese (ho seioon). sestru svoju po majei HERMOGEN: Sto? SOKRAT: Cini mi se da vidim Heraklita c Sve ovo. boje. HERMOG!}N: Sokrate. toliko je dobara kod 41 40 .

bog upravlja skladom predvodeci istovremeno sve pokrete i kod bogova i kod ljudi.ovo: ta su imena da- 42 43 . HERMOGEN: Kako to? SOKRAT: Pokusat cu ti objasniti svoju misao. ta cudnovato je to ime. mudrast je dohvatiti ih se. da ih bas tako on moze zadrzavati uza se ako ih okuje zeljom za kreposcu. Ovaj dakle. Hermogene. imenovao Herom zrak (afr).. Radi proricateljskog dara istine i iskrenosti (haplun) . tako i ovdje oznacuje zajednicko kretanje thomu p6l9sis) ito na nebeskom polju. pere i oslobada od takvih zala. Zbog toga Had zivi s njorn. mnogi se boje irnena tog boga kao da bi nosio strasno znacenje. imena koje bi se od sebe sarna moglo bolje prilagoditi cetirima djelovanjima koja pripadaju ovom bogu: svima on rukuje i sve ocituje: muziku. izgleda. kazu ljudi vjesti muzici i zvjezdoznanstvu. ne znajuci. Hera. smatram e ozdravljivacern od takvih zala. Kao sto smo nazvali suputnika i suparnieu u krevetu (ak6luthos i akoitis). cisti i istovremen pokret stavlja u kretanje. okovavsi ih u okove u koje i samoga njega baci mitologija. Zbog toga zavrijedio je ime Pluton. on je onaj koji uvijek dobro odapinje (aei bollon]. nego se veze s njima kad je dusa oslobodena svih tjelesnih zala i zelja. SOKRAT: A meni se cini da je prekrasno izrazeno djelovanje togboga. dakle i ociscavanja. konacno. tako smo nazvali i Apolona (Ap611on) koji je bio onaj koji istovree menD pokrece tHomopolons. Nema. Hefest I Ares. bog bio onaj tko cisti. Mijenjajuci ga.zove. boginja se ispravno. po svoj priliei. Sva nairne. njegovo ime povezano je sa svim moci406 rna ovoga boga: iskren je. U to bi se uvjerio ako bi Herino ime izrekao u vise navrata. doista. ispravno ce biti prozvanApoluan) (koji pere). Nisi Ii i ti to opazio? HERMOGEN: Jos kako! Istinu govoris. oni ga vide kao Perzefonu.. Ferefata iIi nekim slicnim imenom. HERMOGEN: Reci. I sam mudar. daleko je od toga daje imenovano po rijeci nevidljiv (aeidcs). nego je sigurnije da je dato po onome tko zna (eidenai) sve lijepe stvari.najispravnije ime bilo bi ono koje mu daju Tesa1ci. cini se. kazu.. zar ti se ne cini da je ~o nesto sto lezi filozofu i nekome tko je dobra shvatio. njeno se ime o. Isto vrijedi i za Apolona. Zbog muzike treba ovo pretpostaviti: kao sto u akoluthos (suputnik) i akoitis (suparniea u krevetu) samoglasnik alfa (a) cesto znaci homu (zajednicko). svi ti postupei moraju irnati jednu i istu moe: cistiti covjeku tijelo i dusu. Sokrate. ono svjedoci 0 mudrosti te boginj~. Zeus se u nju zaljubio. ali prikriveno. i svi ini bogovi. l!ERMOGEN: Dobro. dodirnuti ih i rnoci slijediti njihovo kretanje! Zbog te mudrosti i tog dodira stvari u gibanju (epafc to ferornenu). HERMOGEN: Dobra govoris. lijecnicko umijece i vjestinu luka. a i ona je Mudra. A Demetra. 0 Muzama i muzici uopce dolaze. ni sam Kronos. Nije Ii tako? HERMOGEN: Bas tako. HERMOGEN: Jest. Ferefata je takoder ime ~oga se mnogi boje kao i Apolonova imena. kako i sam kazes! SOKRAT: U stvari. koje trn nne izgleda strasno. dakle. Po tom bi prozvan po zakonodaveu Had (Had((s).404 b e d e 405 njega u njegovu earstvu. A ono. Atena. ~s~ra~nos~ imena. ta kruzenja.u homa . Apolon. jer inace je bio jednak imenu kojega znacenje tesko pada.ovo je isto . eto tako svi Tesa1ci zovu ovog boga. Moguce je da je zakonodavae. Aplun. SOKRAT: Ime Had. Najprije ciscenje i obredi prociscenja. njegov otae ne bi mu mogao pornoci da ih drzi. Kako cas prije rekosmo. vjestak u nebeskim pojavama. gada bez greske. stavivsi pocetak na kraj. mijenjanjem homo . SOKRAT: Radi oslobodenja. sto da 0 njima kazerno? SOKRAT: Izgleda daje Demetra nazvana radi dijeljenja hrane koju n~m daje poput majke tdidusa has m~t9r). To vise sto u nase dane neki sumnjaju u to znacenje imena jer ne shvacaju dobro moe njegovu: boje ga se videci u njemu nekakvu propast. umetnuvsi druga lambda (I). krecu se po nekom skladu. SOKRAT: Ovaj bi. U skladu pjeva to se zove suzvucje (symfonia). te se to zod ve i kruzenjem nebeskih tjelesa (P6loi). od glagola mosthai (strastveno zeljeti) . dar proricanja. bilo lijecnickom b znanoscu iIi prorieanjem zatim ciscenje sumporom pornocu rnasti kojom se sluze lijecnici i proricatelji i pranja uobicajena pritom.br~e ~toga sto ljudi drze vise do blagoglasja nego do istine. Au nase dane. kako rekoh. Buduci da su stvari u gibanju. veoma skladno. I nazlvaJ~ J~ Ferefata. te skropljenja povodom ciscenja. A buduci da je uvijek majstor u rukovanju luka. A to ~to n:ee da zivi s ljudima dok su u tijelu. Hera je ljupka (erat9) I zato. Jer kad su pod utjeeajem tjelesnih strasti i u ludilu tjelesnom. jer je govor 0 bogu muzicaru.

Ibogovi su saloljubivi! Dionis bi bio onaj tko dijeli vino (ko dido Us ton of non). Ares. sine Hiponikov. to ne bi bilo pristojno. nazvase je Atenom. a oblik smijesan . Vecina njih. SOKRAT: Zar svakome nije ocito da je on Sjajan (faistos)? Ali rijec je privukla na pocetku eta (dugo e). HERMOGEN: Sasvim tako. bilo bi vrlo ispravno zvati oionus (sto nas nagoni da vjerujemo da imamo razum). tvrdi da je Homer stvorio Atenu kao urn i razum. a to je 0 njoj i bila. a to se kaze arraton (koji se ne moze skrsiti). znaci tjelesnu netaknutost (artemis) i potpunu cudorednost. Doista. sto je moguce. ukoliko ti nemas neku drugu misao. SOKRAT: To je mnogo zamrsenije. pitaj me 0 Aresu. ni Aresa. HERMOGEN: Nikako. misliti da bi to rnogao biti prirodan urn (en to cthei noosis].b c d e 407 ta zbog istrazivanja i iz Ijubavi za znanoscu. bar to je moje misljenje. bozanski urn. ni najmanje grube vee Ijupke i blage da su je nazvali Letho oni koji je tako zovu. Mozda je i zbog toga ono kako je izgovaraju stranci: mnogi. Ali. jer evo i ovaj ovdje Kratil smatra da ja nisam Hermogen. "da vidis kakvi su konji" Eutifronovi. prijatelju. Mozda ni tu nije ono pravo. kako ne! SOKRAT: Ako je ovo drugo bilo pridometnuto zbog plesa s oruzjern. Jos vise. Sto se tice Afrodite. HERMOGEN: A Dionis i Afrodita? SOKRAT: Velike stvari pitas. da mi ne dode. se nairne. a vino (of nos) . SOKRAT: Sigurno nije tesko dokuciti zasto je ono drugo ime pridodato boginji Ateni. Nista ne prijeci. ali jos cu ti postae viti pitanje 0 Hermu. HERMOGEN: A kako ti tumacis Hefesta? SOKRAT: Ne pitas Ii me to 0 plemenitom znaocu svjetla tfaeos histar)? HERMOGEN: Jasno. govoreci 0 bozanskoj pameti (theu nocsiss. nairne. kako je mi zovemo. Artemida. HERMOGEN: Kao Atenjanin. Na svaki nacin ime Ares dolikuje bogu rata. Leto nosi ovo ime zbog svoje dobrohotnosti: rado (ethelemon). bilo da se sluzimo rukama. neces valjda zaboraviti Atenu boginju. bilo da su sam imenodavac iii drugi nakon njega iskrivili ime s namjerom da ga ucine ljepsim. misao i tvorca imena. IIi rnozda zbog toga sto mrzi oplodnju taroton miscasasy zene od rnuskarca. HERMOGEN: Tocno. predlozi mi da 0 necem drugom razgovaramo. onda mislimo da je ispravno dodato. kazu Letha: izgleda zbog njene cudi (ethos). SOKRAT: Eto toliko 0 Paladi. a to bi bila ta boginja i c da ju je zato htio nazvati Ethonoc. A sto 0 drugom imenu mozes mi kazati? SOKRAT: Atena? HERMOGEN: Da. Kusajmo vidjeti sto znaci Hermovo ime. nego je on smatrao da je ona bolje od ostalih shvacala bozanske stvari (ta theia nousay. Mozda. HERMOGEN: Dakako da cu to napraviti. SOKRAT: Nego. ni Hefesta. te je nazvao Theonoo. HERMOGEN: Pitam. Ako si rad. jer ja se strasim razgovarati 0 njima. d SOKRAT: Zasigurno.nista nas ne prijeci da 0 njemu razglabamo. SOKRAT: E. 44 HERMOGEN: I to je ispravno. HERMOGEN: A to je? SOKRAT: Palada. pa da 45 . Oblik ozbiljan trazi kod drugih. HERMOGEN: Moze biti. odazivao molitelju. iii se dignuti sam u zrak ili podignuti nesto drugo. kaze takoreci da je ona ha theonoa. Zaista. Zbogjednog iii zbog svih tih razloga imenodavac je tako imenovao tu boginju. ne isplati se suprotstaviti se Heziodu. postavljac imena ju je tako nazvao. dobiva ime zahvaljujuci svojoj muzevnoj (arren) prirodi i srcanosti. bilo sa zemlje. pa joj dadose ime radi njene strastvene zelje za djevicanstvorn. jer vjesta je u kreposti (aretcs histor]. kako su vjerovali. SOKRAT: Ali. u ime bogova! Kanimo se bogova. to mi nazivamo pdllein (vitlati) i pallesthai (uci u kret) i pokrenuti pies i plesati. te iz sale nazvan Didoinysos. Sokrate. tumaceci pjesnika. i ozbiIjan i djetinjski smijesan oblik dat je imenima tih bogova. kako hoces. postavljanjem alfa (a) i nekog stranog narjecja na mjesto eta (dugo e) i odbacivanje jota (i) i sigma (s). HERMOGEN: Da. nego treba pristati da je tako prozvana jer je rodena iz pjene (aphros). jer mnogim ispicuturarna kobajagi daje razum koji nemaju. iii s druge strane zbog svoje tvrde i nesavitljive cudi. cini se. izgleda. Cini se da su i b stari sudili 0 Ateni kao i nasi suvremenici znalci Homerove poezije.

godisnje doba i goedina? SOKRAT: Tezak i dug posao time na me navaljujes. vee ti rekoh. jer ona je bila vjesniea. A bljesak. stoga sto se stalno krece (aei heilecns tok zemlje u svom kruzenju. takoreci. a to je isto sto i spletkariti. 12 Platon. voda. na odlike tumaca ihermcneusv i vjesnika. vjerujuci da ime uljepsavarno. Kao sto smo rekli ranije. nairne. Ali sto te moze zaprijeciti da govoris 0 bogovima kao sto je sunee. Sve te. Sokrate. SOKRAT: Ako se posluzimo dorskim imenom halios (sunee) . kanimo se. ima dvostruku narav. Ipak prihvacarn. druze moj! HERMOGEN: Kako to? c SOKRAT: Ti znas da jezik izrazava sve. HERMOGEN: Tocno. lukavea u rijecima 408 i vjesta trgovea. taj koji izmisli rijec (to eirein emcsatos. cini mi se. odnosi se najezik. smanjiti se. Tu. (aster) cini se da ime vuku iz astrape . SOKRAT: Ime Hermo. meni se to cini. Ali i Irida cini se da vuce ime od eirein. HERMOGEN: To ime zvuci ditirampski. A moze biti. pokrece se kruzno. znak. Prema ta dva djelovanja: izmisliti rijec i govor. vatra. a ujedno stara ako Anaksagorine pristalice kazu istinu. SOKRAT: Ono sto je u njemu istinito ugladeno je i bozansko i prebiva gore s bogovima. HERMOGEN: Sasvim tako. Vjest u rijecima zaista nisam. jer on cini da 13 Stara i pucka rijec za selenc I 46 47 . osuduje kazaliste uopee. bilo bi ispravno nazvati meies od glagola meiusthai. Ali. te ovdje rijeci tragikas daje smisao: jareci. A da brat slici bratu. Svojim vjecnim kruzenjem oko mjeseea sunee neprestano baea na nj novu svjetlost. Sokrate. Kratil je imao pravo rekavsi da nisarn Herrnogen. najpravednije bi bilo nazvati ga selaenoneoaeia. a u tom smislu cesto govori i Homer kad kaze emcsato (snovao je). HERMOGEN: Zasto? SOKRAT: Izgleda da to izrazava jednu stariju misao 0 onome sto je on nedavno izlozio. 409 b c HERMOGEN: Raduje me. a u nizern grub i slican jareu. biti mnogo jasnija. SOKRAT: Ispravno je. na Sokratova usta. SOKRAT: Buduci da uvijek posjeduje i novu i staru svjetiost (selas neon kai henon ikhei aei). lupeza. naime da mjesec dobiva svjetio od sunea. da se onaj koji izrazava sve (pan) i vjecno svime pokrece (aei polonv zove Pan aipolos. Halios bi mogao biti ukoliko sakuplja (halizein) Ijude na istom mjestu kada se dize. HERMOGEN: Istina. SOKRAT: Cini se da i Pan. djelatnosti vrte se oko rnoci jezika. predragi. dakle. govoriti (eirein) znaci upotrebljavati jezik. ostaje. HERMOGEN: Da. Sto se tice zvijezda. zovemo ga Hermo. Ali mi danasnji. ako hoces. A mogio bi biti i stoga sto u svom hodu sara bojama (poikillei) sve sto zemlja rada: poikillein (sarati) i aiolein (bojiti) znace isto. ako ce ti to praviti veselje. da zab zivamo tog boga ovako: 0 Ijudi. pravedno je da ga zovete Eiremces]. SOKRAT: 0 cemu hoces da ti najprije zborim? Da raspravimo najprije 0 suncu. stvar ce. a one sto je lazno dolje je sa vecinom Ijudi: a to je grubo i kao jarece (tragikon)12. HERMOGEN: Bas je tako. zvijezde.vidimo da Ii ovaj tu ima pravo to reci. Pan kozar.bljesak munje. zove se selanaia. nairne. d Hermesov sin dvostruke naravi: ugladen u gornjem dijelu tijela. Tako Pan. HERMOGEN: Sto bi bioselen9 (mjesee)? SOKRAT: To ime kao da stavija Anaksagoru u nezgodan polozaj. mjesee. Hermov sin. u zivotu kako ga donosi tragicni teatar. A sto kazes 0 mjesecu dana i zvijezdama? SOKRAT: Mjesee (meis). ako je istina da je Hermov sin. kako ti rece? HERMOGEN: Jasno. a stara predasnjeg mjeseea. SOKRAT: I. zakonodavae nam narnece. zaista.Dorani ga tako zovu -. bogova! HERMOGEN: Bogova takve vrste. mnogije zovu Selanaia=. SOKRAT: Ta mjeseceva svjetlost uvijekje nova. najvecije broj bajki i laznih prica. HERMOGEN: Tako mi Zeusa. sto pripada jarcu. nikakvo cudo! Nego. s druge strane. zemlja. stavlja sve u kruzenje i dvostruke je naravi: istinit i lazan. HERMOGEN: Kako to? SOKRA T: Mislim da je svjetlo (selas) i svjetlost (fas) jedno te isto. jest iii govor iii brat govoru. stezanjem.

a osim toga poznato je da je tako zovu Frigijci s malom preinakom. ako je zovemo gaia bolje otkriva svoje znacenje. dakle. budis jednu nimalo neznacajnu vrst rijeci. koji su postavljali imena. SOKRAT: I zaista. HERMOGEN: A koja? SOKRAT: Reci cu ti. cini mi se. narocito oni pod barbarima. SOKRAT: Ime godisnjih doba. rodite1jka. Isla vrijedi i za hydor (voda). gaia je ispravno nazvanagenn(:teria. i sva ta ostala lijepa imena koja ti spomenu. HERMOGEN: Tako je. buduci da sam na se navukao lavlju kozu 14. a ne prema onome iz kojegaje rijec proizasla. nikako. 49 . silovati te rijeci. uzeli barbarima mnoga imena. HERMOGEN: Vrlo dobro i mi ne smijemo unaprije to napustiti. b i spoznaju. SOKRAT: Ne treba. jer on kaze gegaasin za gegenncsthai (biti roden). nerna uzmaka. SOKRAT: Pogledaj. druze moj. HERMOGEN: A vatra i voda? SOKRAT: Vatra! Ona me stavlja u skripac. Cijela recenica en heauto etdzon (nadziruci u samom sebi) izgovara se u dva dijela. ali najprije odgovori mi: bi li mi to mogao kazati kako je stvorena rijecpyr (vatra)? HERMOGEN: Ja? Zeusa mi. te pregledati je. drugi Div. jer bismo inace imali sto reci 0 njima.Gr. tako mi psa! Ja mislim da nisam lose proricao one sto sam cas ranije zamislio. a to su: misao. morali bismo zvati anastrope. kynes (kucke) i mnoge druge rijeci. De. zovu duvanje vjetra actai. Sokrate! SOKRAT: Smatram da sam uznapredovao na putu znanja. to isto je u ovom slucaju: neki kazu eniautos prema en heauto (u sebi samom). Hermogene. i sam znas da bismo se u tom zapleli. naime da su ljudi u davnoj proslosti. da i pyr (vatra) nije barbarskog porijekla. dakle.d e 410 b c odvracamo oci (ta opa anastrefeiy. Rijec eniautos (god dina) i etos (godiste) po svoj prilici su isto: jer one sto dovodi redom na svjetlost sve proizvode i sva bica i nadzire samog sebe u samom sebi to je nesto slicno onome sto smo rekli za Zeusa: njegovo ime u dva dijela odvojeno neki zovu Zeus. rijeci: rnisao. a sto se tice zraka (aer). One teku i bivaju nose14 Misli na Herakla. Kako kaze Homer. IIi mije muza Eutifonova odbjegla iii je sarno ime potpuno zamrseno. i tako tvori dva imena. istrazujuci prirodu bica. SOKRAT: Pazi. eniautos i etos. kako ja 0 tome mislim. kao da bi i on bio kriv za takvo gledanje na stvari. SOKRAT: Tu. dakle. a zatim im se cini da i c stvari kruze ponesene kovitlacem. bilo bi pravedno nazvati ga aeithecr (koji uvijek trCi). cini mi se tako! HERMOGEN: Nesumnjivo. bili sasvim onakvi kakva je vecina nasih suvremenih mudraca: postojno kruzeci uokrug. pravda i sva ostala imena te prirode. Sokrate. i znanost. poimanje. One su horai jer odreduju (horizein) zime. Evo sto otprilike pretpostavljam 0 eteru (aith(:r. 411 HERMOGEN: Nego nakon te vrste irnena ja bih s uzitkorn doznao koliko je ispravnosti u onim lijepirn imenima sto se odnose na zasluzena svojstva. nairne. vjetrove i plodove zemlje: a buduci da odreduju. da u njirna nema nista postojano ni nepokretno. iIi sto se iz njega u protjecanju rada duvanje vjetra? Pjesnici. zemlja. nego smatraju da su same stvari po prirodi takve. kao sto se kaze pneumatorrhus (uzgiban vjetrom): zbog tog razloga zovu ga tako jer je acr. Tako se ja oterecujern vatre i vode. hvata ih vrtoglavica. HERMOGEN: Zatim? SOKRAT: Kad bismo istrazivali prema grckom jeziku. ali sada se zove astrape zbog uljepsavanja. Ijeta. nairne. Odgovornim ne prave svoj unutrasnji nemir. HERMOGEN: Vjerojatno. Nairne. pravicno je da se zovu horai. Ja zamisljam da su Grci. Medutim. Moguce je da ta rijec. SOKRAT: Uskoro ces reci i jos vise. visine nebeske): buduci da on uvijek trci kruzeci oko zraka (aei rheon). a drugi etos od etazei (nadzire). da Ii se zove aer jer dize (airei) one sto je na zemIji? IIi stoga sto vjecno protjece (aei rhei) . godina i godiste. Istrazi svakako sredstva koja ja primjenjujem za sve stvari koje me dovode u skripac. HERMOGEN: Zaista si mnogo uznapredovao. nije je lako dovesti u vezu s grckim jezikom. i poimanje. a oba izlaze iz e jedne jedincate recenice. horai treba izgovoriti na stari aticki nacin ako zelis doznati sto je tu vjerojatno. reci! Sto nam jos ostade nakon toga? 48 HERMOGEN: Godisnje doba. iako je jedinstvena. zrak.

Sarno ime d pravednog (dikaion) tesko je. Ogledajmo pravednost (dikaiosyncy: ovo je ime postavljeno. da ga nista ne moze zaustaviti. Da nije tako. prvo ime koje spomenusmo sasvim je u skladu s onim sto rekosmo 0 naravi stvari.a uzrok je ono po cemu nesto jest idiho] . izgleda. Velim to pomisljajuci na sva imena do kojih namje u ovaj cas.d e 412 c ne i ispunjene su trajnim kretanjem i nastajanjem. do ove tocke. rece netko. i ispitivanje istaje stvar. Dakle. lako je razumjeti. Nije pravedno vatra. tako. Lakedemonci zovu zamah. nairne. i veoma brzo da uza nj stvari izgledaju kao nepomicne. hepeistcmc. Jedan. savjesti pravednika (dikaiu synesisv>. Opet neki treci kaze: sve je to sala i dodaje da je ono pravedno sto misli Anaksagora: a to je duh (nUs). A ja. Nekom Lakedemoncu iz ugledne porodice bijase ime SUs. nairne. ispravno bi to nazvao imenom pravedno (dikaion). a taj ovisi 0 samom sebi i nernijesan je bilo s cime. Buduci da upravlja svim ostalim stvarima prolazeci e kroz njih (diaion). pretpostavivsi da se stvari krecu. Stoga. ova rijec je dosta nejasna i nama strana. pretpostavljaju da se veliki dio svega toga sastoji sarno u krocenju naprijed: kroz to sve protjece s kraja na kraj nesto po cemu je sve sto postoji rodeno. priupitkujem: "Sto je. taj mi se ruga saslusavsi me i pita me nemali vise nista pravedno u ljudima kad sunce zade. pravedno. Ali kad ja. jer synienai (ici skupa) znaci da dusa ide u korak sa stvarirna. dodavsi s blagozvucja kapa (k). to izrazava savrseno ono sto izrazava epistasthai (biti uz nesto). U starini noesis nije se tako zvala. kao u poslovici: gojazan trbuh ne rada suptilan urn (lepton). dragovicu. Kada se kaZesynienai (shvatiti). Buduci da su bica u pokretu. 17 Lepton: istancano. umjesto eta (dugo e) dva su se e izgovarala: noeesin. Rijec dobro (agathon) hoce da izrazi sve sto je u cijeloj prirodi dostojno divljenja (agaston). dakle. naime misli ifroncsis). u zelji da zadovolje moju radoznalost. tvrdoglavo prionuvsi tom citanju. a da za njima niti zaostaje. Ali ni to nije lako shvatiti. govoriti svaki svoje i ne suglasuju se vise. A kada. To nesto veomaje hitro i vrlo stanjeno!". Hermogene. ono brzo (th60n). to isto nekome kazern. suptilno. Ijos ovo: pojmovanje u sebi (no9sis) jest kret pre rna novome (neu hesis). nazvati ga tim imenom. i kazu jos: on upravlja stvarima prolazeci kroz sve. 50 51 . Sto se tlce poimanja (synesis). spoznaja (gnoni9) potpuno izrazava ispitivanje i osmisljavanje nastajanja (genes skepsis kai nomesis): Osmisljavanje. a on mi veli da je to vatra. kaze daje ono pravedno . dakle. mnogi se slazu da to znaci ono pravedno. ja se nalazim jos d u vecoj zbrci nego kad sam poduzeo da ucim nesto 0 tome sto je 16 Synesis znaci i savjest i shvacanje. Ako hocesjos nesto drugo. Onaje. pokazuje nam onaj tko je postavio rijecne6esin. SOKRAT: Najprije. nairne. naime da su imena data stvarima kao da su u pokretu. nairne. Eto. Oni. niti im prethodi. A sofia (znanje) oznacuje istinu privezati se za kretanje. nego dio od toga. kad ne bi bilo vrlo istancano. a zatim se prepiru. HERMOGEN: Koje ime? SOKRAT: Misao (froncsisv. pojmovanje kretanja i protjecanja (forda kai rhi. ako je to tab ko"? Cini se da ja tjeram istrazivanje preko svake mjere pristojnosti i da preskacem medase. prijatelju. Ja c navaljujem da doznam sto taj misli. Znanost (epist9m9) pokazuje dusu dostojnu te rijeci koja ide za stvarima u pokretu. nairne. Radi toga mora se zvati. ali i sporost. one koje sam slusao. A da dusa k tome cilja. do odredene tocke. Ovom. dijelu dostojnu divljenja (agast6s) treba dati ime agathos (dobar). Mnogi ljudi slazu se.sunce. u protjecanju i nastajanju? HERMOGEN: Na to nikada nisam pomislio. J os mi kazu da sam dovoljno CUO i pokusavaju. i to 15 Syllogismos: zakljucak postupkorn indukcije. Dodir dakle stirn pokretom (epa/9) znaci rijec sophia. Medutim. u njima je brzina. say radostan cuvsi tu lijepu stvar. n09sis). koji vjeruju da sve sto postoji jest u pokretu. jer sarno ono. iz tihana. moze se zamisliti kao silogizam-'. ovdje je nuzno prisjetiti se pjesnika jer oni cesto kazu 0 stvari koja pocima se kretati u pocetku veoma brzo: esythc jurnu. Mogli bismo je shvatiti i kao plod pokreta (fords oncsis): bilo kako. dometnuvsi prvi (e). rekosmo maloprije. Mudrost (sofrosfne) jest cuvanje (sot9ria) onoga sto smo sad a istrazili. ne bi nikako moglo proci kroz sve sto postoji. odnosi se na kretanje. I nije sve dostojno divljenja. a novost bica jest u tom da su u vjecnom nastajanju. nego toplina koja je u njoj. HERMOGEN: Zar nisi shvatio sto maloprije rekosmo. veli drugi. njima upravljaju. ja sam sve to obradio u potaji: to pravedno 0 kome mi govorimo jest i uzrok . prolazeci (diaion) KrOZ bica i grijuci (kcion) ih.i pravno je stoga.

Sokrate. Nego rekoh malo ranije. 6ni mi se hoce da bude gone. zbog uljepsavanja i trajanja. u postojecoj stvarnosti. nairne. da srce ne ostavi mene i snaga!22 Dohvacam se. SOKRAT: Ali ako se dozvoli da se rijecima namece ili oduzirna sto tko hoce. tako mi izgleda. Sokrate. sto bi to bilo? Cini mi se da nam se to otkriva u rijeci deilia (kukavicluk). SOKRAT: Ne znaci li to posjed uma (hexis nil) ako izbacimo tau (t). kad tako 414 ne bi bilo. SOKRAT: A za ostala imena?18 HERMOGEN: To nikako. A oduzmemo Ii suglasnik delta (d) irnenu andreia (srcanost). jer ono nastaje u brzini i naprasnosti. bozanski moj prijatelju. umjesto fix kazu sfinx. Rijec thcly (zenski) cini se da izlazi iz rijeci th919 (dojke). SOKRAT: Istinu. oznacuje rascenje mladih bica. zaista. To je zapravo imenotvorac rijeci i oponasao oblikujuci je spajanjern glagola thein (trcati) i hallesthai (zaletjeti se). da srcanost nije prativan tok svakom toku. 52 53 . HERMOGEN: Istinu velis. d e 415 b c HERMOGEN: Sokrate. nije nista drugo nego prativan tok (rho¢). Ocie to je da je nepravda (adikia) prepreka onome sto pralazi skroz (til diaiontosy. tako je s rnnogim drugim imenima. mislim. dojka ona koja daje da sve cvate (teth9Ienai)19 onako kao i biljke kad ih zalijevamo? HERMOGEN: Slazern se. Zena (gyn9). dok mi se druga cini prejasna: slaze se. s. a kada se to =kretati se zlo ikakos iinai) prema stvarima . nairne. Sokrate. Nego ti moras. sa svim rijecima naprijed izlozenirna. nego onome koji tece protiv pravednog. HERMOGEN: Tako je kako kazes. HERMOGEN: Zelio bih! SOKRAT: Ija s tobom. sarno po sebi ime andreia oznacuje tu djelatnost. Hermogene. nismo obradili. Tako. nastat ce lakoca velika i bilo koje ime moci ce se primijeniti bilo na koju stvar. pocuj. ne znas li. do laze do toga te nije jedan jedini covjek ne moze shvatiti sto znaci to ime. te izgladuju nacin izgovora. Ali ti ne primjecujes. da se Sokrat ne bi okliznuo na glatku (Iaku) tlu. Jasno je. a trebalo ju je proucavati nakon rijeci andreia (srcanost). a umetnemo (0) izmedu hi (kh) i ni (n) i eta (e). Hermogene. da mckhanc znaci: mnogo ostvariti (anein). Iz razloga koje smo razmatrali cini mi se da tomu ime dobra stoji bas stoga. moramo doci do vrhunca nasih izlaganja: moramo traziti sto znace rijeci aretc (vrlina) i kakia (mana). ne bismo hvalili srcanost. Mozda bih te i u ostalome mogao obman uti kao da ne prenosim ono sto sam cue. sve sto se zlo krece (kakos ion) bit ce mana. zanat. poredaj. a smatraju se vaznima. prema zelji Sokratovoj. Zar se tebi ne cini neumjesnim u rijeci katoptron (zrcalo) unosenje ro ? J a mislim da tako postupaju oni kojima je istina deveta briga. n Ilijada. Uzrnimo kao primjer Sfingu (Sfinks). Cini mi se. SOKRAT: Rijec thallein (cvasti). Nije Ii. da ja nekako skrecem s trkalista cirri se dohvatim glatka tla? Ostaje nam jos brajnih pitanja. Deilia znaci sna21 Jer nadzire. HERMOGEN: Izgleda mi. a mckos znaci duljinu. HERMOGEN: Istinu kazes. vjestinu dornisljatosti. umjetnost-P: HERMOGEN: Potpuno se slazem. a srcanost znaci da ona dobiva to ime u borbi. To zlo se kretati. koju jos nismo pogledali nego smo je propustili. dasto. drzati se mjere i vjerodostojnosti. Maretic-Ivsic. Sarno. Izmckos i dnein sastavljenaje rijecm9khan¢. Buduci da se stvari krecu. da prva stvorena imena bijahu prekrita nejasnocorn po onima koji im htjedose dati odreden zanosan prizvuk? Oni su dodali i izbacili neka slova zbog blagozvucja i potpuno ih ispremijesali. SOKRAT: Jedno od tih jest da pogledamo sto bi mogla biti tekhnc. mnim.nalazi u dusi. 18Tojest. 265. SOKRAT: De. umecuci prvotnim rijecima kojesta. 20 Urnijece.pravedno. pj. kakva li strasna cjepidlacenja' SOKRAT: Predragi. nairne. VI. sto nam jos ostaje? Srcanost (andreia). nosi za sve najtocnije ime mane. Muskost (6lTen) i muskarac iancr] liliski su onome sto tece uzgor (ana rhoc]. kao mudar nadziratelj-'. Jednu od te dvije rijeci dobra ne shvacam. vrhunca ovog izlaganja kad cerno nakon umjetnosti (tekhn9) ispitati mckhanc. Tako mi izgleda da smo propustili i mnoga druga imena. nemoj biti prezagrizljiv. kakia. ako ova zaista protjece. Ocito je da borba. da Ii govorim bez pripreme iii ponavljam cute? 19 Kiijati. da si ti to sve od nekoga cuo i da ne govoris bez pripreme. cini mi se. Poslije pravde. rasti.

ako hoces. ali sada su izveli kovanicu aiskhron (ruzno). dakle. te se izgovara kerdos. Mozda ees ti reci: izmie slJ. n~odo~IVOI nesmetano. po svorn n~cm~ bivstvovanja onaje najvrednija da bude izabrana. ono sto stalno kOCItok (~ei iskh6~ ton :on) dobilo je ime aeiskhrrhim (sto sputava tok). tu SU. sto znaci ta rijec? . i ona njima suprotna. ali ako umjesto delta (d) metnemo ni (n) da oblikujemo ime. S~~T: Zeusa mi. koji je uzrok da se svakoj stvari daje ime? Zar ne ono sto odreduje imena? HERMOGEN: Potpuno tako. a kuditi ono sto ne daju. a moguce je ~~ ta r. izrazava sab SVl.?yse. a onda vjecno ne~~ut~n tok dobre duse: to je ono sto tece uvijek (aei rheon). dakle. HERMOGEN: Kako to? SOKRAT: Izgleda da je to ime naziv za smisao. nairne. sarno sto su umetnuli delta (d) mjesto ni (n). Bilo kako bilo. dakle. isto sredstvo koje sam vee bio upotrijebio. kako se cini. SOKRAT: Dakle. ito je. kakos ienai. cini se. dobro. sto pnJ:cl pokret i hod. HERMOGEN: Po svoj prilici. HERMOGEN: Aka/on (lijepo)? SOJ<R:1T: To je teze shvatiti. I na tu rijec primjenjujem dakle. HERMOGEN: Koje sredstvo? SOKRAT: Da i ~na izgleda barbarskog podrijetla. tsymperijeresthaiy. nesto mi se cud no cini u njoj i tesko ju je objasniti. ali drugom rijecju. SOKRAT: A lijepo proizvodi Iijepo? HERMOGEN: Nuzno. Kerdaleon (unosno) izlazi iz kerdos (zarada). SOKRAT: Rijec symferon (povoljno) mozes lako i sam shvatiti prema svemu sto rekosmo unaprijed: cini se da je brat rijeci epistcmc (znanje).~Ja kazern. Drugo nista ne izrazava nego istovremeno kretanje (hama fora) duse sa stvarima i pokazuje da iz takvog djelovanja dobivaju imena isymferonta i symfora. HERMOGEN: Da. U ovom slucaju. 416 HERMOGEN: A kakon (zlo)? Rijec kojom si turnacio mnoge druge. ?ilo na~ati aereite. odredilo to ime.rijec kakia (mana). Nego. imenodavac grdi na ~~sJa kola na svakom koraku. unosno. dianoia. kako izgleda. HERMOGEN: A sto bi bilo lysitetum (unosno)? SOKRAT: Po svoj prilici. SOKRAT: Zar ne. ta misao ce biti iii ona bogova ili ljudi iii zajednicka.znu vezu duse. . Hermogene. ona se ispunja zlim. ~o se zbog toga zove kakia (mana).aon!. !fERMOGEN: Cini se da ispravno govoris. isto kao i ti. ona oznacuje najprije lagodnost u hodanju. njoj protivno bit ce aretc ~vrhna). a kada se to dogodi dusi. kanimo se toga i kusajrno vidjeti kako se kalon (lijepo) i aiskhron (ruzno) tum ace smisljeno.lJec oznacava hairetc (stvar dobro probranu). da~~.I?~~no smisao i slaze se s predasnjim objasnjenjima . e SOKRAT: Koja narn jos ostaju imena te vrste? HERMOGEN: Imena koja su u vezi s dobrim i lijepim: po417 voljno. HERMOGEN: Sasvim tako. tim imenom ne smije se sluziti onako kako se njime sluze sitni trgovci kada traze da im c I 54 55 . Prema tebi. Dakle. onda jasno postaje. ono sto je imenovalo (kalesan) stvari i sto ih imenuje (ka/Un). izgleda da znaci s~e st? kOCl1sputava hod. Pravll~o ?i je.Ono sto ! pnjeci i sputava bica u njihovoj putanji. ako je ispravna rijec 0 kojoj sam govorio ramje . Isto tako i aporia (zapreka) je zlo i sve ono. snazna (lian) i najmocnIJ. njegovu osobinu prozvali tim imenom. naime iz istovremeb na kruzna kretanja.~. S. sve sto urn i misao daju treba hvaIiti. Buduci da se dobro uplice (kerannytai) u sve stvari prolazeci kroza njih (diexion). lian (vrlo jako) znaci snagu. (ona koja uvijek tece). HERMOGEN: Sto time hoces reci? d ~I I SOKRAT: De. to je jedno te isto: dianoia. imenotvorac ga zove tako jedino zbog sklada i promijenio je duljinu samoglasnika (0). misao? HERMOGEN: Cini se. Prema tome deilia (~:rkavi~luk) bila bi neka veza tdesmosv. d SOKRAT: Na lijecnickoj je vjestini. ici zlo. dat naziv kalon (lijepo) misIi koja proizvodi stvari za koje kazemo da su lijepe i mi ih srdacno pozdravljamo. korisno. sto znaci: imenuje. SOKRAT: Tocno je. mnijem. SOKRAT: Prema tome. i ova je rijec aretc (vrlina) tocna. te ~~aretc (~hna) zove spajanjem tih rijeci. bar meni. pogledajmo. ana tesarskoj tesarske? Kako tome sudis? HERMOGEN: Sto se mene tice.OKRAT:Aiskhron (ruzno) izgleda. da proizvodi ljekarske stvari. potrebno.

Rijec dian (koji tece). SOKRAT: Sada pod tim naduvenim oblikom ne mozes vise ni razumjeti sto znaci hcmera. U nase dane umjesto jota (j) stavlja se eta (e). SOKRAT: Jer zygan ne znaci nista. a to zasluzuje pohvalu. SOKRAT: Krivica nije na meni. negoz9miooes (skodljiv). To staro ime podudarat ce se s oznakama dobra koje ranije nabrojismo. da znace protivno i brisu svoje znacenje. krasan jezik. uvijek ga oslobada takva zavrsetka. Hermogene. HERMOGEN: Da. HERMOGEN: Tako mi se cini. sto ne dozvoljava da stvari ostaju na svom mjestu. HERMOGEN: To tako i izgleda. bas kao da je brat rodeni stet nom (blaberons. I tako. HERMOGEN: Vjerojatno. kako je to nekoc bilo. ako zarnijenis (e) s jota (i). koje je oblik dobar. koristan. nazvase dan him era (zeljena). Poznato ti je da su nasi stari rado i uvelike upotrebljavali jota (i) i delta (d). koliko sam u istini kad kazern da dodavanje i uklanjanje slova duboko mijenja smisao rijeci tako da i sasvim b male promjene ponekad cine smisao suprotnim.c se dug isplati. Ono sto hoce sputati tok stvari (to bulomenon haptein riin) sasvim ispravno zove se bulapterun. imenodavac nije u protivurjecju sa sarnim sobom! Obavezan. SOKRAT: Blaberon (sterno) ukazuje na ono sto stetuje toku e stvari (blapton ton riin). unosan. SOKRAT: Isla tako na prvom mjestu rijec dean (obavezan). zbog ljeporjecja. iz cega se izbija dobit. pod drugim imenima znace da: ono sto rasporeduje i 57 . Takvih je slucajeva na pretek. i daje mu neprekidno kretanje i trajnost. dok stari jezik jasno pokazuje sto znaci jedna i sto druga rijec. niti da se kretanje zaustavi i ude u pocinak. nazvan je blaberon (stetno). a ispravno se dalo ime dvjerna zivotinjama upregnutim da vuku zajedno (dyain ag6g9n) dyagon: danas zygon. ponajvise cuvarice naseg starogjezika. rijeci suprotne ovima nema smisla pregledati. Sokrate. 56 c d e 419 HERMOGEN: Sto time kazes? SOKRAT: Reci cu ti. ?jom se i Homer cesto sluzi pod oblikom ofellein (povecati). HERMOGEN: Bas tako. HERMOGEN: Tako je. Rijec cfelimon (korisno) stranogje podrijetla. buduci da dan pripitomljuje (h9mera poiei). Nairne. Naprotiv. umjesto delta (d) mecu zeta (z). da je stoga dobio to ime. ko: himera. toliko je isprevrtan deon (obavezan) i zcmiodes (skodljiv). SOKRAT: Ipakje potrebno reci koju 0 stetnu i skodljivu. po mom mnijenju. . neki misle. sto bi to bilo? SOKRAT: Sto bi mogla biti rijeCz9miooes (Skodljiva)? Osmotri. dean. tako izgovorena. HERMOGEN: Imena koja izvlacis. SOKRAT: Sto se tice jarma (zygan). Medutim. a bldpton (sto stetuje) znaci ono sto hoce privezati ibulomenon hopteiny. Sokrate. kao da su otmjenija. povoljan i lagan izgledaju mi istog znacenja. nekorisno. SOKRAT: A to tako nije ako se posluzis starim imenom. a narocito zene. HERMOGEN: Vjerojatno. HERMOGEN: Kako to? SOKRAT: Evo ti primjera: nasi stari zvahu dan hcmera ova. izgleda mi. HERMOGEN: Kakve su to rijeci? SOKRAT: Nepovoljno. d HERMOGEN: A kako cemo s rijecima suprotnog im znacenja? SOKRAT: Mene sto se tice. daleko ispravnijim od sadasnjega. cini mi se. to ne znaci lysitelun. nego: ono sto je najhitrije u bicu. Hermogene. SOKRAT: A znas Ii ti da jedino ovo staro ime otkriva misao imenodavca? Evo zbog cega: buduci da se ljudi radovahu izlasku sunca iz tame i prizeljkivahu ga thimelrusiny. privezati i spojiti ista je stvar i uvijek prijekorna. ima smisao suprotan svim imenima koja se odnose na dobro. vraski su zapletena! Ovaj cas mi se ucinilo kao da na fruli izvodis predigru Ate418 nina napjeva kad si izrekao ime bulapteriai. Zbog toga. a to je naziv za rascenje i proizvodenje. neprobitacno i neunosno. nego na imenodavcima te rijeci. a danasnji: hcmera. HERMOGEN: Istinu kazes. znas da su ga nasi stari zvali dyogon. ovoj se rijeci dobro dalo ime (lyon to telos) stoga je prozvano lysitelun (unosno). Ipak. izgleda kao da je lanac (desmas) i zapreka kretanju. dobar. Mislio sam na to i bas u ovaj cas prisjetio sam se rnisleci na one sto sam ti htio kazati: nas sadasnji jezik. a ne dean (obavezan) znaci dobro. ako postoji teznja da se on dogodi. potom hemera. Takav je slucaj is rijecju dean (obavezan). HERMOGf-N: Istina.

Ako. 0ni mi se da bi ovo drugo bilo tocnije. 58 59 . Lype (bol) . nego ulazi kroz oci. ne dajmo da malakserno. kada je to iscezlo. izvoru strasti. Ono sto je nuzno. a potom 0 onome sto jest predmet naseg razgovora. cini ti se da je to ime prikladno on orne sto koci hod (dim to ion) pod nazivom dcmiodes. medutim mi ga zovemo eufrosync. Algcdona (muka) cini mi se stranog podrijetla. sarno pitaj! HERMOGEN: Postavit cu ti pitanje 0 najvaznijern i najljepsern: 0 istini i lazi. Eufrosync (dobra voljaj-". eto to bi morale znaciti ovo ime. nairne. s punim pravom trebalo bi ga zvati herpnun. Sokrate? SOKRAT: Ne izgledaju mi preteske. Zatim. himeros (strastvena zeIja) dobiva ime od toka koje privlaci dusu najvecom silinom: tako silovito tece (hiemenos rhef) jureci (efiemenosy za stvarima i tako snazno povlaci dusu poletom toka (dia ten hesin tcs thocsy. savjetovati se. to je slicno prolazu kroz usjekline (~nkos). Jedno je sigurno: rijec oicsis (vjerovanje) slaze se stirn imenom. za kojom dusa tezi kada krene u potragu da dozna kaky~ je priroda stvari. jer je porede~o prolazu kroz dubodolinu. ali vremenom iskrivljeno je u terpnon. kojemu je one izlozeno kad je zadrzano+'. izgleda da vuce korijen in endysis (prodiranje) boli. Sto se ti~e hekusion. i obrasli gustarorn prolazi prijece da se Ide napnjed. te se umjesto hconc zove hcdonc. jer mi smo upotrebljavali (0) umjesto omega (6). a vrsi se pod pokretom volje.Akhthrd6n (remer). jer oznacuje djelovanje u smjeru nasladivanja (hr oiicsis]. zbog toga nekoc je bio nazvan esros od glagola esrein (teci u). 25 Srce.b e d e 420 sto ide hvaljeno je svugdje. uzitak. naprotiv kudeno je one sto zaustavlja i sto koci (iskhon kai dim). Nasuprot tome abulia (nepromisljenost) izgleda da znaci atykhia (promasaj cilja) ukoliko niti smo pogodili (u balon). oisis (zalet) duse u praveu predmeta da spozna prirodu svake stvari.cini se da ova rijec nastaje na dialysis. strasti. a terpnon (sto je ugodno) zove se zbog laganog klizenja (herpsisv kroz dusu i slicno je dahu (Pnor. Rijec. Mozda otuda anankaion. sto mislis 0 tome? SOKRAT: Doxa (mnijenje) duguje svoje ime iii rijeci di6ksis. dok je u nama snage. bol. Sada se kaze eros zbog izmjene 0 u 6. Odatle ime pothos za one sto se zvalo himeros (zelja) kada 23 U smislu skamenjeno. j~r teski neravni. to je bilo nazvano pathos. svakome je. Terpsis (udovoljenje zelje) dolazi od terpnon (sto je ugodno). prema starom izgovoru zarnijenis zeta (z) sa delta (d). Svakako. zasto je tako nazvano? 26 Doslovce: kraj je bogu. Nego. vrelo osjecaja. odnosi se na zabludu i neznanje. Dakle. cini se da ta rijec to znaci. kao i rijec hekusion (voljan). izgleda daje ova rijec nazvana prema didkhysis. 0 bicu. zelja i s njima slicnima. HERlv[OGEN: Sto cerno s rijecima uzitak. 0 imenu (onomay. jos bih htio produbiti rijec anankc (nuzda). mi se. Nego. Odync (patnja). nema potrebe da tumacimo zasto se ova rijec tako zove. bilo tko zamislit ce tu rijec kao nesto sto tisti pokret. SOKRAT: Od ovoga cas a kraj je bozanskom nadahnucu-". nairne. a bulesthai (htjeti) znaci smjerati kao i buleuesthai.pothos (zaljenje za necim) zove se tako jer ne izrazava nesto prisutno (zelju i tok). Sve te rijeci. Khard (radost). ali dodalo se delta (d). nego nesto sto se nalazi negdje drugdje (allothi pou on) i odsutno je. radost. Nesumnjivo. Rijec eros (Ijubav) zove se tako jer izvana utjece u dusu i taj tok ne pripada onome tko ga ima. 24 Veselje. nego. Izljev i lakoca toka (rhor. ni one za cirri se tezilo. sto je nuzno. ustupa onome sto ide naprijed (efkoi t6 ionti). niti dosegli (u tykh6n) ono sto se htjelo ni ono ~ cemu se savjetovalo. potjera. to isto vrijedi i za rijeci zcmiodes (skodljiv). Sokrate. da ponovirn. zbog sve te snage nazvana je himeros. izgleda. Anla (pecal) ili sto koci hod (an-ienai'[. cini se da prikazuju bole (hitae). da si ti tu mnogo toga nagruvao. to je one sto ustupa i ne daje otpora. HERMOGEN: Cini.) duse. sto bismo po tebi morali jos proucavati? HERMOGEN: D6xa (mnijenje) i slicne rijeci. anankaion i sto daje otpor (antftypos). Hcdonc (uzitak) zove se tim imenom. iduci za d6xa. kao sto bulc (volja) znaci hitac. b e d e 421 je bilo prisutno ono k cern se islo. Ni epithymia (strast) nije tesko dokuciti: ocito je daje ovo ime tako nazvano jer znaci silu koje kroci k sreu (epf ton thymon iUsa). raspad tijela. zaustavljeno. Thymos (zelja)25 bi dolazila od thysis (silovitost) i od uskipjelosti duse.). ne malaksi ni ti. a izlazi iz algeinos (mucan). jer slijedi spomenute rijeci. protivno volji. iii pak zbog streJiee izbacene lukom (taxon). jasno da vodi ime iz pokreta duse dobra uskladena (eu symfresthaij s pokretom stvario Ispravnije bi bilo reci euferosync.

ispravno cerno moci reci da smo odsad na jednom pocelu koje ne smijemo prenositi na druga imena. Buduci da su ta imena bila preokretana i ovako i onako. SOKRA T: Eto. SOKRAT: Da Ii su sada imena za koja postavljas pitanje doista pocela irnena. te prema tome ne treba li se posluziti nekim drugim postupkorn u ispitivanju njihove ispravnosti? HERMOGEN: Vjerojatno. nairne. i rijeci ovoj slicne. iii. Sokrate.. od prvog do posljednjeg= ida se nijedno ne razlikuje od ostalih ukoliko je ime.SOKRAT: Ima Ii nesto sto ti zoves maiesthai? HERMOGEN: Dakako. mozda zbog njihove starosti. cini mi se . HERMOGEN: A to bi bilo? SOKRAT: Reci za ono sto ne poznajemo da ima u tome ned sto barbarsko. a neb ice (uk on). a~o ce netko 0 izricajima pornocu kojih nastaje ime. mislim. Dakle. istrazivati gorljivo. naime. de. Ako je to tako. Razmotrit cu s tobom. to svakako vrijedi i u prvotnim imenima i u izvedenicama.jedan ispravnost za svako ime. SOKRAT: Kazern sto je vjerojatno. sto mora biti ispravnost prvotnih imena. SOKRAT: Ali u imenirna koja smo dosada razmotrili ono sto je nagonilo da se oznaci ispravnost jest ovo: pokazati kakva je priroda svakog bica. shvacen kao bozansko putovanje-". Ovo bi jos bolje mogao shvatiti u rijeci onomaston. kakvo cudo da se stari jezik usporeden s nasirn. laz: opet. Protivno pokretu jest pseiidos. znaci koji ne ide (uk ion). mnirn da se stirn i ti slazes. to ime izgleda da je sastavljeno od jedne recenice koja kaze da je ime (onoma) bice na kom se vrsi istrazivanje. 28 Od prvotnih do izvedenica. to jasno izrice da je to bice 0 kom se vrsi istrazivanje (on he masma est in). 61 . SOKRAT: Sto se mene tice. Cas prije rekosmo za agathon (dobro) da je slozeno od agaston (dostojno divljenja) i od thoon (hitro). vjerojatno. SOKRAT: Kada ce. Istina: alftheia. . pogledaj ti to sa mnorn. nije li nuzno da se onaj tko odgovara napokon udalji? HERMOGEN: To je i moja misao. HERMOGEN: Ti sarno govori. i ako ce opet ispitivati dijelove tih izricaja i ta- 422 b T:'leo~ c d ko nastavljati bez prestanka. Za thoon mogli bismo po svoj prilici reci da je slozenica od drugih imena.to moramo duboko istraziti. Hermogene. HERMOGEN: Kako ne bi bilo tako? SOKRAT: Dakle. izgleda mi. rna bas jedna mogucnost kojom smo se netom pozabavili.. ne razlikuje nima10 od barbarskog? HERMOGEN: Ne kazes nista neumjesno. 60 skitanje. pitas me.. Sarno slovo psi (ps) dodato sakriva smisao rijeci. SOKRAT: Sto bismo na to odgovorili. dakle. a moze nam maiko pornoci u odgovoru. a ova opet od drugih. izgleda da su sastavljene: b ~ml se da je tim imenom alctheia oznacen bozji pokret bica. ono sto treba imenovati. •. kako recenica tako i imena? Te. bacamo prigovor na ono sto se zaustavil~ i sto je primoravano da ostaje u pocinku: ta rijec usporedena je s hladolezama (katheUdusi) i tako je bila nazvana.' dakle.parmea ne prihvaca isprike . dakle. Ali ako uzmemo nesto sto nije slozeno od drugih imena. koji ide. i koju zapravo ispravnost imaJU ta imena . taj koji odustaje i udaljuje se s pravom se zaustaviti? Zar ne onda kad pristupi onim rijecirna koje su takoreci pocela ostaloga.. koliko mi dopusti moja sposobnost. ako je takav slucaj. zar ne? HERMOGEN: Bas to. kako ga neki nazivaju. prva imena ne mogu biti objasnjena. uVIJek dalJe pitati. HERMOGEJV: Izgleda. odvazno si. ako oduzmemo jota (i). SOKRAT: Da. ale theia. rijeci ne smiju se nikako ukazati kao slozene od drugih imena. istrazio. SOKRAT: Ali se cini da su izvedena imena mogla postici to savrsenstvo pornocu prvotnih imena. n Lutanje. da ja ne pocnern mlatarati kojesta 0 tome. HERMOGEN: Pravo govoris. ali kad bismo postavili pitanje sto je ion (ono sto ide) i (sto tece) i dim (sto sputava). a tako ja vjerujem. Medutim. HERA10GEN: Sva ta imena. U najmanju ruku sve predasnje rijeci svode se na to. HERMOGEN: Potpuno. Bice (on) i usia (bit) slac zu se s alcthes istinito. jer on (bite) znaci ion. Moglo bi biti da zaista u njima ima nesto takvo. SOKRAT: Da ima. ukoliko one postanu imena? HERMOGEN: Sasvim tako. Razmislim?.

kada pomocu njih oponasamo bilo sto? HERMOGEN: Nuzno. da ispitarno da li. da ih oznacujerno rukarna i glaYom i ostalirn dijelovirna tijela? HERMOGEN: A kako drukcije.t" Ne rade li tako svi koji se bave rit29 To jest zvuka. i ustirna zelimo izrazavati predodzbe. tako ja rnnirn. spusta!l. prisiljeni biti ime? sto oponasaju? HERMOGEN: Istinu zboris. nerna ga.bl~mo ruku k zernlji. Zato. predocavati ono sto je gore 1 lagano. SOKRAT: Sto. . i jezikom. iako i tu glasorn oponasamo. rnnoga i boju. SOKRAT: Ako je to istinito. zar boja i glas nernaju svaka svoju bit kao i sve osta- I e 10 sto je dostojno biti irnenovano bicern? HERMOGEN: Mislirn tako.SOKRAT: Pa dobro. tijelu bi palo u dio da postane sredb stvorn predodzbi. • SOKRAT: Irne je. ono 8tO bi htjelo predociti. jasnocorn. slovirna i slogovirna te rijeci zaista obuhvataju bica tako da irn oponasaju i bit? HERMOGEN: Tako je. ni tada ne cini rni se da irnenujerno stvari. ienai (ici) iskhesis (cin zaustavljanja). Nego. boje. Sokrate. nije li tako? HERMOGEN: Sasvirn tako. ovdje slova. izgleda oponasanje glasorn onoga sto se oponasa i oponasatelja irnenuje upotrebljavajuci glas kad to oponasa. iii ne. dakle. dizali bismo ruku prema nebu oponasajuci sarnu nar. cini se da je od ovoga cas a potrebno ispitivati irnena za koja si me pitao: rhoi. koje se stice tim sredstvima. jednog si zvao muzicarern. i ostale zivotida se slozimo. kakvo ce oponasanje ovce. te k~d b~srno htjelijedni drugirna otkrivati stvari. kako cemo ovdje razluciti odakle oponasatelj pocinje oponasati? Buduci da uistinu sa slogovirna i slovirna nastaje oponasanje biti. i kokote. zar ne? HERMOGEN: Da. HERMOGEN: Cini rni se. prvotna irnena. da se urnjetnost imenovanja ne sastoji u oponasanju toga. SOKRAT: Kako bi nazvao onoga kojije sposoban to uciniti? Naprijed spornenute. predstavljajuci kretnjama. dakie! Ako bisrno rnogli to oponasati . cini da je to tako? HERMOGEN: Nikako. ti to znas. zar svaka stvar ne bi bila izrazena onakvorn kakva jest? HERMOGEN: Sasvirn ispravno. bili bisrno dakle. izgleda rni. necemo Ii postici sposobnost predocavanja svake stvari. da bi zaista bila imena? Odgovori rni na ovo: kad ne bisrno irnali ni glasa ni jezika. b c razili. Ako bismo htjeli prikazivati konja u trku ili bilo koju drugu zivotinju. (tok). SOKRAT: Buduci da glasom. Sokrate. ako to oponasarno.i? Od onih koje to oponasaju jedna je urnjetnost rnuzika. da oni irnenuju ono 62 63 J . ~OKRAT: Meni se ne cini.av. a ovoga? HERMOGEN: To je onaj. SOKRAT: Vjerojatno. HERMOGEN: Zasto? SOKRAT: Oni koji oponasaju nje.stvari. ako oponasarno stvari nacinorn rnuzikalnirn. izgleda. mnirn. kog odavna trazimo. Sokrate? 423 . SOKRAT: I tebi se. cini mi se. drugog slikarern. prilagodivali nasa tjelesa i nase drzanje njihovirna. Nego. kad bisrno htjeli prikazivati sto je dolje i tesko. tad a bismo. SOKRAT: A sto s ovom? Ne izgleda li ti da svaka stvar ima svoju bit kao sto irna svoju boju i ostalo 0 cern smo sad a govorili? A najprije. ako oponasarno stvari koje sarno rnuzika oponasa. kako to sad a rade nijerni. ispod kojih ne leze nipos~o kao osnovica druge rijeci. nerna ga. a druga slikarstvo. 30 Stoiheia: osnovni dijelovi. Nego. da srno se lijepo iz- d SOKRAT: Prvo i prvo. tako mi Zeusa. na koji nacin bit ce u stanju e pokazati nam stvari s najvecorr. Ovo htjedoh reci: svaka stvar irna zvuk i oblik. HERMOGEN: Da. ne bisrno Ii poduzimali. To je irnenodavac. SOKRAT: Hajde da pogledarno da li su to jedina prvotna imena iii ih irna i mnogo drugih? HERMOGEN: Mislirn da irna i drugih. SOKRAT: K~d ?isrno htjeIi. HERMOGEN: Nuzno mi izgleda sto kazes.slovirna i slogovirna. dakie. nece Ii biti najispravnije da najprije razrnotrirno pocela. SOKRAT: Tako rnislirn.misli 424 ovdje na bit . SOKRAT: Cini se.

govorenje me je zanijelo! . s imenima i glagolima ostvarit cerno nesto lijepo i cjelokupno. premda smo mac 10 sposobni da to sagledamo pametno? Vee unaprijed upozorili smo bogove da mi. Zeusa mil SOKRAT: Ali stol Vjerujes Ii ti da si sposoban 0 tome razglabati? Ja. poput pisaca tragedija koji. ne moramo Ii luciti razne vrste? A kada smo sve to lijepo razglobili. d SOKRAT: Mislim da ce ispasti smijesno. Ako ti je do toga. izgleda mi strasno drsko i smijesno. sto svaki lik iziskuje posebnu boju. treba nam potom razlikovati sva bica kojima ce se dati imena. treba se bojati da ne bude kriv i protivan dobroj metodi. 31 Andreikelos. a barbari su stariji od nas? 426 Iii jos. U taj cas. ostaviti ta pitanja po strani. koji put neku dru?u boju.a d e 425 b movima? Ne luce Ii najprije vrednote pocela. To je zbog toga. Sve to sa svrhom da vidimo kakva su u sebi bica. SOKRAT: Sto se mene tice. a ti govori smjelo! c SOKRAT: Evo. rekavsi samima sebi da. idu na proucavanje ritma? HERMOGEN: Da. HERMOGEN: To cu napraviti. zeljni da postignu slicnost. tko tvrdi da je vjest izvedenicama. nuzno je. nepoznavaoci istine. nemoguce je spoznati izvedenice. a nije ni bezvucno. Sokrate. rijec. dragi Hermogene. kako ih nazivaju znaoci tih stvari? Pa ono sto nije samoglasnik. Nemamo od toga zaista nista bolje na sto bismo se pozvali u pitanje istine prvotnih imena. morao dati najsab vrsenije objasnjenje i nimalo dvosmisleno 0 prvotnim imenima. HERMOGEN: Sto se mene tice. a. indarnat. 33 Iii privezati rijeci njihovu korijenu. moramo li sada krenuti naprijed. ponekad pornijesaju vise boja. Zatim cerno sastavljatr slogove pomocu kojih se sastavljaju imena i glagoli. Jer. posto smo to tako razglobili. nisam. Ajasno je ida bi onaj. Medutim. ono sto ja nazirem 0 prvotnim imenima. a ne prije.V A onda. prema kojem smo ih uzeli od barbara. Bolje reci. pokret) tako zove. ito. ne rni . A ti. bilo da ih za jednu stvar sastavimo vise zajedno. zatim slogova i sarno tada. Mozda ti sve izgleda drukcije? HERMOGEN: Nikako. Sokrate. saopcit cu ti. SOKRAT: Da Ii cerno. kao sto su pocela. gdje cemo to smatrati nuznim. kao sto je ovcas slikar ostvario zivo bice svojim slikanjem. iii koja to vee jest vjestina. zasto se ono (kinesis. Na nama je. kako veli poslovica . rekavsi da su prvotna imena postavili sami bogovi i da su stoga ise pravna. cin hoda.njih vise tvoreci ono sto zovu slogovima. HERMOGEN: Vrlo vjerojatno. Isto tako. iIi mozda zelis da ih se dohvatimo kako mozerno. ako ta pitanja mora rascistiti bilo netko drugi iii mi treba ih razraditi tako. ako imas odakle bi bolje crpio. Hermogene. i mi cemo primijeniti pocela na stvari.ta stari su to izveli pod oblikom koji je sada prihvacen. nairne. pribjegavaju spravarna dizuci bogove u vis. dakle. recenica. daleko sam ti ja od toga. da je zbog njihove starosti nernoguce shvatiti te rijeci kao i barbarske? Mozda su to sve izlike. Jednako. da na isti nacin vidimo da Ii su iii nisu prvotna imena i izvedenice postavljeni kako treba. na sto ce se sva svesti. koji put rnecu sarno rumeno. Sve to lijepo istrazivsi. izvlacimo se iz stiske na taj nacin. tek nagadamo sto ljudi misle 0 njima. Medutim. cini mi se da je ro neko sredstvo za sve vrsti pokreta. kada su u skripcu. veoma dornisljate za onoga tko ne bi htio polagati racuna kakva je zaista tocnost prvotnih imena? Ma koje vrste bilo nase nepoznavanje ispravnosti prvotnih imena. ako povezujemo govor drugacije+'. htjeti objasniti stvari slovima i slogovima koji ih oponasaju. Da lije i za nas to umovanje najbolje? Iii pak ono drugo. boja puti. tako rade kada pripremaJU boju puti-" iIi nesto slicno. kretanje. SOKRAT: Ne moramo Ii i mi razluciti najprije samoglasnike. ponovo. dakle.obradivati prema nasoj moci"? Cini li ti se to tako ili ti imas nesto drugo kazati? HERMOGEN: Sasvim tako. zatim sve ostalo prema vrsti. jedno na jednu stvar. jasno je da zeli naznaciti hesis. da prepoznamo da Ii u njirna postoje vrste na isti nacin kao u pocelima. a bez glasa je i bezvucno. ako umijemo po zakonima vjestine proucavati. ali sada nuzda nam je. koje se nuzno objasnjavaju po prvim imenima 0 kojima ne znamo nista. gledajuci da Ii medu ovima ima nesto. 32 Rhcrna. osim ako ne zeliS da i mi. Ovi. znat cemo primijeniti svako pocelo prema slicnosti. ili ce i sam uvidjeti da 0 izvedenicama prica gluposti. pokusaj i saopci mi. mi cemo sastaviti besjedu vjestinorn imenovanja iii govornickom viestinom. mislim. bilo da primijenimo jedno jednoj stvari. Au samim samoglasnicima. a nismo ni kazali. onako kako to radi siikar. glagol. jer u davnim vremenima nismo upotrebljavali eta (c) 65 64 . nairne.

Maretic-Ivsic. ? balo je da ima znak 0. Vidio je imenodavac. da se jezik na tom slovu najmanje zadrzava a najvise drhti. reci cu ti da ne bih mogao niposto jamciti za ono sto sam rekao. suglasnici delta (d) i tau (t): ucinak tih suglasnika da pritisnu jezik i da se oslone na nj ucinio se imenodavcu korisnim da oponasa desmos (povezivanje) i stasis (zastoj). Slijedimo medutim slovo ro (ro). i sigma (s). Hermogene. sposoban nesto. imenodavac je oponasao gliskhron (ljepljivo). De. kako mi se cinilo. ako imas nesto bolje izloziti. thryptein (krhati). Zatim. jer ta su slova veoma vazna-". Kratile. imenodavac se njim posluzio za sve sto je lagano i veoma sposobno da prolazi kroz stvari. te ja ne mogu znati da Ii namjerno iii nehotice govori 0 njima svaki put tako nejae sno. dakle. A kako je jezik dok klizi zadrzan moci suglasnika gama (g). svugdje i opcenito izgleda da postavlja takva slob va. Primijetivsi pak unutarnju narav suglasnika ni (n). kako ti je duznost. i gloiodes c (keljavo). moje je mnijenje. Kratile. rijeci megas (velik) pridometnuo je alfa (a). Sokrate. nekako sve si to po mojoj rekao dusi. U svim tim rijecirna gotovo uvijek on uspijeva pomocu ro . ne kloni duhom. Primjer: psykhron (hladno). bojim se da mi se ne dogodi sasvim protivno. znaci ienai (ici). SOKRAT: Sto je do mene. Kad je sastavljao gongylon (okruglo) tre34 Duga. tu pred Sokratom: da li ti se svida sto Sokrat veli 0 imenima iii imas nesto ljepse kazati? A ako imas. Hermogene? Mislis li ti daje mali posao na brzinu nauciti i pouciti bilo sta. slovima koja nose dah oponasao je sve sto je takve naravi imenujuci ih tako. dakle. To je. a to je tudica. i zeon (vrelo). Sto se tice jota (i). 644-5.V On kaze: Ajase.. Cini mi se da si i sam to proucio i da si dobio obuku kod drugih. siguran da cu ja to prihvatiti. ukoliko prisutni Kratil ne kaze nesto drugo. Eto zbog cega se ienai (ici) i iesthai (hitnuti se) oponasa vjerno pomocu jota (i). Isto to i pornocu fi if) i psi (ps). U ovom prijevodu ne nalazi se Te- 1 66 67 . Imas Ii kazati nesto ljepse. I cini se tako i za os tale pojmove. Da ti imades nesto ljepse 0 tome reci. nece me nimalo zacuditi. Rijec stasis (stanje pocinka) hoce da bude izrazom nijekanja hoda. cesto me Kratil baca u veliku nepriliku. lamon. ereikein (derati). 9. ono cemu tezi ispravnost imena. Zatim. rhymbein (vrtjeti). sam cin olisthanein (kliziti). i ja sam se poe zabavio imenima i mozda bih te uzeo za ucenika. stirn pocelima.. njime se posluzio za te rijeci. cini mi se. i sve druge rijeci te vrste. da Heziod lijepo kaze daje korisno zgrtati malo na malo. Zbog 427 toga. izgleda mi.. on je dao imena endon (unutar) i entos (unutra) s pomislju da dobro oponasa slovima cinjenice. cini se. Pj. postici. Pocetak dolazi od kiein (ici). Danas. reci mi sada. hesis bi se ispravno zvalo. Nego. Ako si. Nego. imenotvorcu se to pricinilo lijepim sredstvom pokreta u svrhu da njim prikaze cin gibanja. otae . KRATIL: Dakako. Prirnijetivsi da jezik klizi narocito na suglasniku lambda (I). 35 Ilijada. Cesto se je on posluzio da s ro oznaci pokret. ali koja joj je narav. tvrdeci da postoji ispravnost imena. potornce. Najprije u samoj rijeci rhein (teci) i u rhoc (tok) pomocu tog slova on oponasa cin pokreta: zatim u tromos (drhtae nje) i u thekhein (trcati). pornocu oponad sanja. rekoh to u pocetku. i glyky (sladunjavo). nista jasno ne kaze. Ako bi se. Kada imenodavac oponasa nesto sto je naduveno vjetrom «(fysOdes). on je stvorio slicnost u imenima kao leion (glatko). Prijevod.nego e. pronaslo njegovo staro ime koje se slaze s nasim jezikom.. Sokrate. cini mi se. jer mi dolazi da odgovorim rijecima Ahilovim koji on kaza Ajantu u Molitvarna. a narocito kad je govor 0 predmetu. kermatizein (rasparcavati). naime da ih imenodavac svodi na slova i slogove kada svakom bicu stvara jedan znak i jedno ime i na tome oblikuje ostalo. HERMOGEN: Uistinu. i ahejska narodna glavo. to je ovom slovu dao najvecu ulogu u sastavljanju imena. da i ti nesto naucis od Sokrata iii da nas poucis obojicu! KRATIL: Sto. ne vjerujem. koji je. prema meni. makar i sitno. jos u glagolima: kruein (gurati). mckos (duljina) dodao je eta (9). a nazvali su ga iz uljepsanja stasis. thrauein (drobiti). kazi. medu najvaznijima? 428 HERMOGEN: Zeusa mi. govori 0 tim stvab rima smjelo. liparos (ulijevati) i kollodes (Ijepljiv). upisi me medu svoje ucenike za pitanja ispravnosti imena. Prema tome. i seiesthai (tresti se) i opcenito seismos (tresnja). Kako i sam kazes. Kako rekoh. onako sam ispitao stvar s Hermogenom. Pokazi se usluznim prema prisutnom Sokratu i. st. i zeta (z). od tudice klein dis mijenjanjem u eta (9) i ubacivanjem ni (n) zove se kinesis (kretanje): a trebalo bi reci kielncsis (iii eisis]. velika .

SOKRAT: Zadovoljimo se i tim odgovorom. odgovara doslovce mojem misljenju. SOKRAT: Sto time hoces kazati? Prema onome sto je receno maloprije. primi te za ruku i kaze: "Zdrav bio strance Atenjanine. Sokrate. pogledajmo da li se mozemo nekako pomiriti. i sada i nekoc. SOKRAT: Pa ni ime. kad netko kaze da je on Hermogen? J er.rije rekli i napinjati se. ne reci ono sto jest? Zar laganje nije u tom da se ne kaze sve ono sto jest? SOKRAT: Preostroumno je tvoje umovanje i za mene i za moje godine. Ispravnost imena. SOKRAT: Ni reci. da bi on naprosto izgovarao prazne glasove. cesto se osvrtati na ono sto smo p. sine Smikrionov. ako to nije? KRATIL: Kako to mislis? SOKRAT: Daje sasvim nernoguce govoriti laz. reci da tu postoji jedno umijece i njegove zanatlije? KRATIL: Tako je. iii rekao.njihove slike +ljepsa su. a onih drugih manje vrijedna? Isto tako i graditeIji. KRATIL: Ja bih rekao da taj covjek izrice glasove nerazgovjetne. da gledamo "lstovremeno i unaprijed i unazad". prema pjesnikovoj rijeci. nije li moguce izjaviti sto lazno? KRATIL: Meni se ne cini niti da se moze izjaviti sto lazno. Sokrate. rekosmo. KRATIL: Kako. da vidimo. sasvim prihvatljivo. dakle. to sto prorices. SOKRAT: Koje su to zanatlije? KRATIL: One 0 kojima si u pocetku govorio: zakonodavci. SOKRAT: Sva SU. Kada se onaj tko ima namjeru da nas prevari ne odrnice od nas ni za korak. dakle. SOKRAT: De Kratile. bilo da je vee odavno neka druga Muza boravila u tebi. SOKRAT: Prema tome. to je ime nekoga drugoga kojega je to narav ocitovana imenom. SOKRAT: Dobri Kratile. da za nj ime nije uspostavljeno. ni upraviti? Recimo. drugi ruznije? KRATIL: Tako mi se to ne cini. kate se da imena postoje radi poducavanja? KRATIL: Sasvim ispravno. nairne. iIi izjavio iIi bi ih upravio ne tebi nego ovdje prisutnom Hermogenu? IIi pak nikome? KRATIL: Izgleda meni. uzalud se mice kao kad bi drmao broncanom posudom udarajuci po njoj. druze mojo Medutim. koja proizvode bolji slikari . netko te sretne u inozemstvu. nego je uvijek uz nas. Hermogene. Sokrate.t~ti sve sto kazern. jednim lazni? S tim bih se odgovoromja zadovoljio. neki zakoni ne cine ti se boljima. Sokrate. izgleda mi. Sokrate. a opet nesto drugo ono cernu ime pripada? 69 d C e d e 429 430 b 68 . Da lije to dovoljno prihvatljivo? KRATIL: Po mom misljenju. moramo li reci da ovom tu Hermogenu ime uopce nije bilo ni dato. Zar neces priznati da je ime nesto drugo. ima ih koji grade kuce ljepse. sto smo sve kazali. kako to ne bi bi10 strasno? Stoga je nuzno. po svoj prilici. SOKRAT: Moramo. ne cmi ti se dato jedno gore. nego to sarno izgleda. nasuprot. dragi Krati1e." Da li bi te rijeci izgovorio. ali neispravno? KRATIL: Cini mi se. ako s Hermovim rodom nema nikakve krvne veze? IIi da mu je ime bilo nametnuto. kazujuci ono sto se kaze.r I meni. SOKRAT: Ne proizvode Ii neki zakonodavci vlastita djela Ijepse. a drugi nevrednijima? KRATIL: Niposto. dakle. da mi je potrebno preispi. Iznad svega najmucnije je sarna sebe prevanti stubokom. drugo bolje? KRATIL: Niposto. to Ii znaci tvoje umovanje? Brojni su. dakle. nije za nj moguce reci da je Hermogen. iii ne? Zelim ovo reci: medu slikarima ima po svoj prilici gorih i boljih? KRATIL: Sasvim tako. nairne. a da to nisi ni znao. SOKRAT: Djela. drugi ruznije? KRATIL:Da. imena tocno postavljena? KRATIL: Ona barem koja su imena. SOKRAT: Da li to i nije nekakva laz. Da Ii bi ti glasovi koje bi on izricao bili istiniti iIi lazni? IIi jednim dijelom istiniti. bilo da te je nadahnuo Eutifron. i sam se odavna cudim vlastitoj mudrosti i na oprezu sam. SOKRAT: Da li cerno ustvrditi da to umijece nastaje medu ljudima onako poput ostalih. odgovori mi na ovo: ako se tebi cini da nije moguce lazno govoriti.jest da pokaze prirodu stvari. SOKRAT: Eiem. koji tako govore. Cini mi se. To nam eto sada ostaje u ovaj cas.

. neke zene? Pod rijecju pokazati podrazurnijevarn: podvrci osjetilu ociju. dragovicu.TIL: Tako mi izgleda. nairne. i brojniji i veci.l~ dajUcl. SOKRA.Ovo je tvoj portret"? Ipokazati rnu.kojl put ona koja irn ne idu.T: Lijepo je to od tebe. SOKRAT: A sto reci 0 onorne koji slogovirna i slovirna oponasa bit stvari? Po istorn urnovanju. KRA. SOKR4T: I obrnuto. nije vrijerne da oko toga I?rnirno. A ako je to tako i ako je moguce neispr~vn? dijeliti ~rnen~ n. zar ne proizvodi takoder slikanje i slike.TIL: Jedna od njih. nairne.ja nazivarn ispravnorn. glagola . irne zene za ono sto oponasa zenski dio Ijudskog roda. pridaju sve boje i oblici koji irn prirodno leze iii. i tako bilo!" SOKRA. SOKRA. jesu njihov skup.i prirnijeniti ih na stvari koje oponasaju? KRA. prihvati moje urnovanje. njegovu viastitu sIiku iii. SOKRAT: Ali onaj tko dodaje sve38 stvara Iijepo slikanje i Iijepe slike: ali onaj tko dodaje iii izostavIja. ona zene zeni i ostalo tako isto? KRA. ja tako rnislirn.TIL: Moguce je. Ne cini Ii ti se da je to moguce i da se koji put i dogodi. nasuprot. SOKRA. Tu.T: Hajde da vidirno. druze.TIL: Rado cu se s toborn suglasiti. nazivarn neispravnom i jos k tome laznom kada se odnosi na irnena. nece Ii tako i irnena jedna biti lijepo. a ona zene muskarcu? KRA. prema tome.odnosno.UPltlls gl~goI~ma. dakle irne muskarca.T: A zatim? Pristupivsi jos jedanput tom muskarcu. ako daje stvarirna sve sto irn dolikuje." A kako ti 0 tom mnis. all nelijepa. slika ce zaista nastati.T: Ne smatras Ii da su slikarska djela neki drugi nacin oponasanja stvari? KRA. mr zehrno zvati jedan od dva slucaja: istinu govoriti.TIL: Nego. da je podjela neispravna . a drugi dodaju. Moze Ii se slika muskarca pripisivati muskarcu. da se nas dvojica ne bijerno rijecima. zar mu ne mozerno kazati: . KRA. Sokrate.TIL: I rnojaje to rnisao. ako je to tako za slike . a ako se nade zgoda. 37 Irnena. nece Ii slika biti Iijepa.~pr~~ dajuci ona koja svakorn predrnetu dolikuju. to jest ime? A_ ako izost~vIj~ sit~~ pojedinosti iii ih ponekad dodaje. njirna se dogada sto i sIikarna: ovirna se. Je Ii moguce iii ne odijeliti ta dva nacina oponasanja . 36 U skripcu. Drugu podjelu. Kratil neljubazno odgovara: i taka hila.T: Eto. nuzno je to i za recenice: recenice. 70 71 .Ovo je tvoje ime"? A irne je.T: Prije svega osrnotri ovo. oponasanje. Nije li tako? KRATIL: Jest. SOKRA. kao i sIi- b c d e ka. SOKRA.. ako je prilika. slika muskarca zeni. KRA. ono sto je njegovo oponasanje.u slikarna i irnenirna . KratiIe? KRATIL: Bas tako. ta prijatelji srno. reci rnu: . tvorac imena biti sad dobar sad rdav? KRATIL: Da. Cini rni se da Iijepo govoris. SOKRA. Ako u ovirn slucajevima postoji jedna takva podjela. a druga rdavo stvorena? KRATIL: Mozda.T: A da Ii su ispravne obje podjele iii sarno jedna od njih? KRA.T: Ona. Ovo hocu reci: zar rnu se ne moze kazati: "Ovo je tvoje ime"? A potorn podvrci mu osjetilu sluha. A ako je moguce isto tako postavin giagole i imena. ako je zgoda. SOKRA. misIim.za irnena nije! Ona je uvijek nuzna i ispravna! SOKR4T: Sto ti to kazes? Kojaje razlika izrnedu ovoga i onoga? Zar nije moguce. kao da mu je dosta razgovora I sa Sokratom. dakle. ne svi nego se neki izostavljaju. nairne. KRA. pristupivsi nekorn muskarcu.TIL: Slazem se u potpunosti. 38 Boje i obi ike. nairne. SOKRA. koja pridaje svakorn predrnetu ono sto rnu pristaje i sto rnu je slicno. aIi lose? KRATIL: Da. ali i stoga sto mu se zuri da ode u selo.T: Ne slazes Ii se. sarno ako stvari stoje tako! Sada. i ispravnorn i istinitorn.slike i irnena . neg? . isto tako ~?ze se pO~t. a drugi: laz govoriti. ~o~Ija. a sto se tice irnena.TIL: I to je rnoguce. SOKRAT: Ako prvotna irnena poredirno sa slikarijarna. u oba nacina oponasanja . da je ime nesto sto oponasa stvar? KRA.b c d e 431 KRA.TIL: Sasvimje tako. ako je prilika. mozda ti ispravno govoris. nairne dodavanje i prirnjenu neslicnosti.TIL: Da. SOKRAT: Mozda ce. Mozda ja ne shvacarn tvoje rijeei. podjeIu.TIL: Sasvim moguce. Sokrate.

ime Jest ~Ol~ta napisano. KRATIL: Toje tako. nije rijec 0 istoj ispravnosti. ne smatraj nuznim da ima sva siova kako bi bilo sasvim slicno stvari koje nosi ime. nego dozvoIi cak da mu se dod a siovo koje mu ne pripada. SOKRAT: Mozda ce. ne hoteci sarno da vjemo oponasa tvoje boje I oblike. moguce je da to nije dobar nacin promatranja. Da Ii bi to bio Kratil i Kratilova slika iii dva Kratila? KRATIL: Dva Kratila. Sokrate. na primjer Kratil i slika Kra~ila.'? SOKRAT: Ako tako posmatramo. kazerno mi.40 Tako. Kratile! KRATIL: Kako to? . Nasuprot. 410 imenu. ako zelimo sliku i postici. i bet~. prijatelju. ali druge. Zar tu ne bi bila dva predmeta. Ali kad s~ radi 0 nekoj kakvoci iIi uopce slici. dusu i rnsao kakvi su u tebi? Rijecju. slucaju biti kao i u drugim urnijecima. ako hoce da bude njegova slika. junacino moja. ne treba bezuvjetno primijeniti sve pojedinosti lika ~~ koje?1u se pravi slika. kad bi sve sto irnas u sebi i stvari jednake. dakle. ali ce zadrzati i druga koja mu ne odgovaraju. daje predmet izrazen.i~Iobu P?P~t ~ab snih setaca po ulicama Egine: da ne bismo 1 mi izgledali uistinu kao da smo zaista stigli do stvari sa zakasnjenjern.~ad. Ako oduzrnes iIi dod as nesto. prihvati. da IIje moje razlaganje dobro. bacimo pogled na sledece: ako. kako to rade slikari. Cak. Ako to vrijedi za siovo. . SOKRAT: Mozda bi se onome sto nuzno zavisi od nekog broja u svojem bivstvovanju iIi nebivstvovanju dogodilo to 0 cern govoris. Ako ne. Ali. dakle. polozio do tebe. prikazao svu tvoju unutrasnjost kakva jest.osjecas Ii koliko nedostaje slikama da budu jednake stvarima kojih su one slike? KRATIL:Da.atil. da je potrebno traziti jednu drugu ispravnost za sliku i za ono 0 cernu smo govorilr" i da oduzimanjem iii dodavanjem slika nuzno ne prestaje biti slikom? N~.uzmemo iIi dodamo ju nesto prornijemm?.bi n~ki od bogova. a koje je ime stvari. nikako i nije napisano. SOKRAT: Pa dobro. ime mora biti dobro uspostavljeno. Pogledaj. Zeusa mi. dakle. SOKRAT: Vidis Ii. pridajuci tvoju mekusnost i toplinu i unoseci u to pokret. ako se sjecas onoga sto smo maloprije 0 tom razglabali ja i Hermogen. ali ne tocno. cirri je podleglo jednom od tih. Sve bi postalo dvogubo. u ovom.432 b c d SOKRAT: Elem. Jer. cak ako u njemu i nije sve sto mu pripada. KRATIL: Eto. ako hoces. te priznaj da stvar nije nista manje imenovana 1 govorena sve dok postoji uzorak stvari 0 kojoj se govori. cini mi se tvoj govor razlozan i prihvacarn ga. To isto smo vidje433 Ii u imenima siova. dopusti da i u govoru ima recenica koja nema prisnije v~ze sa stvarima. dozvoli to i za ime u recenici: a ako to dopustis imenu. neki druzi. da je ime e sad dobro sad rdavo postavljeno. ako su svi dijelovi u njemu. oduzimanje slova. dakle postavljaju imena koja su Iijepo postavljena. SOKRA T: Odvazno. vidis i sam. c SOKRAT: A ta slova moraju biti slicna predmetima? KRATIL: Sasvim tako. Kratiie. ako se slazerno s ranije recenim. Prihvatimo. ako ih je malo.(b) i svako od pocela pridajemo imenima po grama(a) tl~kon: um~Jecu. trazi neku drugu ispravnost imena i ne priznaj da je ime ocitovanje predmeta pomocu slogova i slova. ako ti budes podrzavao ova misljenja. KRATIL: Istinu kazes. predmet ce biti izrazen: dobro. KRATIL:Da. bilo bi smijesno kad bi irnena koja imenuju stvari bila slicna stvarima u svim tockarna. t~ ako od. 39 . te ne bi 0 njima mogao kazati koja je sarna stvar. njemuje bilo ime zakonodavac. 11o Jest izrnjena. neces biti u skladu sa samim sobom. mozda ce najveci dio imena biti sastavljen od slova odgovarajucih i slicnih predmetu. iIi. odmah se rodi neki drugi broj. ako nije dobro postavljeno. predragi. SOKRAT: Buduci da se u tome slazerno. Sokrate. kada slova alf~. dodavanje. Kazerno Ii to iIi nesto drugo? 73 72 . SOKRAT: Tako se. . cini mi se. nego je izravno neko drugo ime. KRATIL: Dakako da se sjecarn. da ne bismo i mi pl. te ce zakonodavac biti sad dobar sad rdav. SOKRAT: Nesumnjivo. Zbog toga ime nece biti lijepo i dobro skovano. Kada se taj uzorak nade. uzmimo broj deset. ono. Sokrate. 40 Isto. Nego. dakle. rdavo. mora imati siova koja mu odgovaraju? KRATIL:Da.

SOKRAT: Je Ii to stoga sto se dogodilo da su ro (r) 0 sigma (s) slicni iii stoga sto nisu slicni? KRATIL: Utoliko sto su slicni. SOKRAT: Isto Ii je to i za lambda (I) umetnuto imenu? Ne izrazava Ii lambda (I) one sto je suprotno tvrdoci? . SOKRAT: Da Ii dakle ro (r) i sigma (s) slice obadva istoj stvari? Ne izricu Ii ti Ijudi istu stvar sa ro (r) zavrsnim. ne bi bilo lijepo reci da je slicnost ocitovanje. SOKRAT: Pridruzi se. a mi sa sigma (s) ili taj pojam nije izrecen u jednom od dva slucaja? KRATIL: U oba slucaja je izrecen. SOKRAT: Jesu Ii slicni svugdje? KRATIL: Mozda u izricanju kretanja. cemu ja govorim? KRATIL: Znam. 0 kojoj smo maloprije govorili. ako j~ tako. ako moramo kazati danas za one sto je male no da je veliko. Ali. kojima se imena sastavljaju. a stvari su unaprijed poznavali? I daje ispravnost imena bas u tom sporazumu? Priznajes Ii ti da je svejedno ako je taj sporazum izraden kako ga sada nalazimo uspostavljeno iii. izgleda rru. SOKRAT: I to pornocu necega sto je razlicito od onoga sto ja mislim kad izgovaram. a da nije dobra skovano. Sokrate. da bi ime bilo slicno predmetu.d KRATIL: Ja mislim. ne kazes li da ja. od~zimaju~i i do~a- vajuci slova gdje je trebalo. iz navike. i s cvrstoccm? S pravom iii ne? KRATIL: S pravom. a za veliko da je maleno? Koji od ta dva nacina vise ti se svida? 434 KRATIL: Sve u svemu. SOKRAT: Ne svida Ii ti se daje ime ocitovanje stvari. Sokrate. 435 b 74 75 1 . a ispravnost imena za tebe je sporazum.ak~ su prihvacena navikom i sporazumom? Pa cak ako navika mje m izdaleka sporazum. slicna stvarnosti. koji si maloprije potrebno mjesto lambda naveo Herm~genu. Da vidimo: da Ii ti izgleda da smo s pravom govorili da ro ima slicnosti i s pole tom. za stvaranje slika. boja slicnih predmetirna koja oponasa slikarska umjetnost? Zar to ne bi bilo moguce? KRATIL: Nernoguce. Kao u pnmjeru. a da ti prepoznajes da ja nju mislim? Ne kazes Ii to? KRATIL: Da. potrebno je da pocela. predragi. to Ii ti se cini da nije dobra kazati? KRATIL:Da. d imena moraju ustrajavati kao ocitovanja stvari. da Ii bi ikada mogla sliciti bilo cemu kad ne bi bilo tih pocela od kojih su sastavljena imena i kad ne bi imala slicnosti s predmetima kojih imena oponasaju? Nisu Ii ta pocela. jer slova slicna i razlicita su otkriva~acka~ . a stanovnici Eretrije skleroter'l KRATIL: Istina. a to je da su imena sporazumi i da predstavljaju predmete onima koji su se 0 tome sporazumjeli. bolje je da slicnost otkriva svakome one sto je potrebno otkriti. SOKRAT: A lambda (I) je slicno onome sto je sklisko i meko. SOKRAT: A znas Ii ti da za iste stvari mi kazerno sklerotes (tvrdoca). KRATIL: Mozda nije ispravno umetnuto. Sokrate. nego da to nije tako. i ostalom 0 cemu smo sada govorili? KRATIL:Da. SOKRAT: Ada od imena neka su sastavljena od starijih imena. imas Ii ti neki bolji nacin da ona postanu ocitoe vanja od toga da ih nacinis sto slicnijima predmetima koja ona moraju ocitovati? IIi ti se mozda vise svida stav Hermogenov i mnogih drugih. na kojima ce nastati iskonska imena. kada izgovaram rijec skleros (tvrd) mislim tu stvar. medusobno se ne razumijemo kad se kaze skleros (tvrd). ako lambda (I) zaista nema slicnosti sa sklerotes (tvrdoca). b kad ne bi u prirodi bilo. od ovoga casa i ti istrazivanju c koje sam cas prije vodio s Hermogenom. sto ~u ima drugo do sporazuma tebe sa samim sobom. budu prirodno slicna predmetima? Ovo hocu kazati: da Ii bi se ikada izvela slika. u tebi se rada pornocu mene neka predodzbai=? KRATIL: Da. SOKRAT: Lijepo kales. cini se i meni. slova? KRATIL: Da. nasuprot. rnislis Ii da kazes nesto razlicito od sporazuma? Kada ti kazes "iz navike". i s kretanjem. 0 kojoj ti govoris. SOKRAT: Prema tome. I sada Je mozda e SOKRAT: Dobro velis! Ali sto! Kako mi sada izgovaramo. da su druga prvotna. ako je ti prepoznajes dok je ja izricern. SOKRAT: Isto tako i imena. dakle. te sad a ti i ne znas 0 (I) kazati ro (r). Dakle. SOKRAT: Ali ako se prvotna I !. 42 Doslovno: spoznajno sredstvo. s pravom. KRATIL: Svida mi se. SOKRAT: Rekavsi "iz navike". da se ne treba dalje boriti oko te stvari: meni se ne dopada kad se kaze da ime jest.

SOKRAT: Ako taj nije ispravno shvacao. da imenodavac nije prornasio nalazak istine: bez toga ne bi on nikako bio uspio takav P?tpun sklad. Ali. jamacno losiji od ovoga. KRATIL: Mozda bas nije tako. kad poznajemo imena. kad velis da ceonaj tko upozna imena upoznati i stvari. prihvatimo se da osmatramo. kako sam rekao ima dosta vremena. ispitujuci sto svako treba da znaci. i moze se jednostavno reci da. d Najruznije bi nastaIo.i sporazuma i navika nuc zno pridonose ocitovanju naseg umovanja jezikom. nego da umecemo 43 lzmedu imena i predmeta. Najbolje svjedocanstvo neka ti bude to.aratI pocetak te rijeci onako kako se sada izgovara. Pregledajmo ponovo sto smo rarnje razgIabah. SOKRAT: Daj. jasn? je da. iIi pak drugoga nikako i nema do ovog posIjednjeg? Sto 0 tom mnis? 436 KRATIL: MisIim da drugoga uopce i nema i daje taj jedini i najboIji. reci mi: za nas. ako ne pristanes da tvoje sIaganje i tvoj sporazum imaju vIast nad ispravnoscu imena? I ja. izmedu ostaIih imena. nego da se s njima zajedno krece. poznajemo i stvari. u pomicanju s mjesta na mj~~t? ~u opticaju. nema sumnje. . KratiIetvoju sutnju shvatit cu kao pristanak . 76 77 . zar ne? KRATIL: Da. Eto. nisi primjecivao da su imena nastaIa prema potpunoj srodnosti i naklonosti? SOKRAT: EIem. razmislirno! Kad netko istrazuje stvari i ide za imenima. Nakon svega toga. kako bi rekao Hermogen. sjajni covjece. rekosmo da stoga nam imena odaju stvarnost. Sokrate. epistcme (znanost) dvosmisIeno ime. dakIe. jedno te isto umijece za sve stvari uzajamno slicne. kad bi se dogodiIo protivno. ako hoces. jer se dog ada da je slicna imenu: postoji. sto mislis da ce nam se dogoditi ako ga slijedimo? Sto drugo nego da budemo i mi prevare~i?· .sin) nasu dU5U na predme~ tima. dakle. izgIeda. 437 SOKRAT: Daj. Sokrate. Ono znaci. kad bi sve iIi najveci dio rijeci bio slican predmetima.upoznajemo kakva je stvar. Ispravnije je izgov. da vise zadrzava (histr. da vidimo. Buduci da se u tom slazerno. to jest njima priIagoden. imena ne bi bilo. koju moe imaju imena i kakav moramo kazati da je njihov dobar ucinak? KRATIL: Poducavati. istazivanje i otkrivanje ne moraju Ii se vrsiti na neki drugi nacin. nairne. Navika. Pravo reci. Buduci da je sve u kretu.tak?. to je nasa misao. 0 kojem ti govoris. To je to sto ti kazes.imena Jedn~ s drugim slazu. to nije niposto odgovor. kakvo cudo kad bi se tu dogodilo sto i sa geometrijskim figurama: prva. iznenadiIo bi me da s~.kad je rijec 0 ispravnosti imena./ nego navika. KratiIe. cini mi se. postavsi uzrokom pogreske. dakIe. KratiIe. nairne. upoznavsi priroe du imena .osta10 slijedi za njom. te sva imena siIom podlozio polaznoj tocki da budu s njom u skladu. covjek mora usredotociti svu svoju misao i svoje istrazivanje na pocetnu tocku da bi se uvjerio da Ii je ona u temeIjima ispravna iIi ne. to mi se cini. KratiIe. te da ne budemo primorani posluziti se tim grubim sredstvom . Kojim sredstvom mislis ti da mozes primijeniti na svaki od brojeva imena koja im slice. KRATIL: Cistu istinu govoris. A kad je pocetna tocka dostatno i do sitnica izlozena. dobricino. Svaki.ne. jasno izrazava i pornocu slicnog i pomocu razlicitog. SOKRAT: Najprije. hajde da se dohvatimo broja. da se poducavaju stvari koje jesu i da Ii ima neki drugi nacin. koliko Je. ukoliko je to moguce. zbog ~aI~snosti i nejasnoce. Mozda bi se najispravnije govorilo.bi biIo. . a postavio je rijeci po svojem misljenju. da li pri otkrivanju imena doIazi takoder do otkrivanja stvari oznacenih imenima? IIi. dok si govorio.sporazumom . Ako se imenodavac prevario u pocetku. OnI II se tebi da ona otkrivaju zaista nesto tako? KRATIL: Potpuno i ispravno oznacuju stvarnost. da Ii ti uvidas da je nemaIa opasnost da se potpuno prevari? KRA TIL: Kako to? SOKRAT: Ocigledno je da se prvi imenodavac vodio po smislu stvari i da je prema njemu postavIjao imena. izgIeda. doista cuvajmo se da nas cjepidlacenje ne odvuce u pitanju slicnosti. a na ovaj ce se uciniti? KRATIL: I istrazivanje i otkrivanje vrsit ce se bezuvjetno na taj nacin prema istovjetnim uvjetima. nego imenodavac ih je nuzno postavljao poznajuci svoj po sao. voIim da imena budu koIiko je moguce slicna predmetima. koji je to nacin. Kad to .a iste je naravi kao i stvar . b c d e SOKRAT: Da Ii se otkrice stvarnosti podudara stirn istim nacinorn. ostale brojne figure idu za njom da se medusobno sloze..P Zar i ti sam. ti kazes da.SOKRAT: Nesumnjivo.

dakle. A jos i ovo: amathla.(e). Sokrate. ugledni covjece? Imena koja se odnose na zastoj iii ona koja se odnose na kretanje? Ne mislim. I tako imena za koja s~at. ako je to tako! KRATIL: Cini se daje tako. Ako hoces pogledajmo jos ~a. rekao si daje imenodavac nuzno poznavao stvari kojima je davao imena. na temelju cega cerno. SOKRAT: Od cega drugoga jos ocekujes. 438 . ako se uistinu stvari mogu prouciti jedino preko imena? KRATIL: Ja mislim da je najistinitije tumacenje tih pitanja. KRATIL: Tako mi izgleda. koje bi oni mogli poznavati.a~J~)4~ zn~ci da samo po sebi zaustavlja (histrsi) t?k ~rhus). a druga tvrde to isto za sebe. Da Ii ti to jos uvijek mislis iii ne? KRA TIL: J os i sada.(st? je stain?): !zgleda da je to oponasanje nek?g I?odn. donijeti nasu odluku i cemu se obradovati? Nesumnjivo. Kratile? Zar cerno prebrojavati imena k~? ~~ se ra?I 0 karnencicima prilikom glasanjaw. SOKRAT_: Sto zato. 46 Za glasanja u zaru su bacani karnencici. a to je da upoznas stvari jedne kroz druge. reci da su ih postavili znajuci sto rade. ako pam tis. vra~n~o se na tocku . SOKRAT: Niposto. Pogledajmo zatim ~~baio.e (~koluthia). nego u zastoju. bio bi on neki genij (da iman) iii bog? IIije pak ono sto dosada rekosmo bez ikakve vrijednosti za tebe? KRATIL: Moguce je da jedna od te dvije vrste imena ne predstavlja imena. ono sto je razlicito I 78 79 .koja nas je dovde dovela.~e daI?o ~Odltl samom njecju. nairne. dakle. da ce broj. i same kroz sebe? Jer. ovo: neka sila.nema ih. a ne kretanja. ako kazerno da je nernoguce otkriti stvari drukcije nego ako sami proucimo i otkrijemo koja su im imena? KRATIL: Izgleda mi. K!?A!IL: Ali. . gdje neka izjavijuju da su slicna istini. Nema dugo. dala je stvarima prva imena. a odnose se na ozbiljne stvari. i da Ii ce u tom ~It.. tako da su ta imena nuzno ispravna.! . SOKRAT: Koja vrsta. znao je. ako s jedne strane prvotna imena nisu jos bila postavljena? As druge strane. SOKRAT: Pornocu kojih. SOKRAT: Moguce je. stvari. Sokrate. veca od Ijudske. ~nezna.?zJa ~baslS) I zaustavljanja. a. SOKRAT: Buduci da se imena nalaze u ratnom stanju izmedu sebe. a akolasia (poremecaj) izgIeda da oznacuje izncito em pr~tnJ. spoznaju toga? Zar ne od onoga sto je u isti mah i prirodno i najopravdanije. SOKRAT: Prema tome.~~mo d~ su pnrmjenjena na najgore stvari ukazat ce se najslicnijima ?mma koja primjenjujemo na najboIje. SC?~T: Kazes Ii ti da je postavljac prvih imena postavIjao ih znajuci dobra sta radi? 44 Kasnije: povijest. da bi n~stalo hepeistcmc.::slS (potpuno poznavanje) i epistcmc (znanost) i svim ?stalim nJe. KRATIL: Niti bi bilo pravedno.ma ~?.nJe) 1 akolasia (poremecajjv: ove rijeci izgledaju skoro shene oruma: amathia izgleda da znaci hod koji ide ukorak s bo¥o~ ~h~. b c d e KRATIL: Da.ronaci bezbraj drugih imena kad bismo se potrudili. Sokrate. da treba traziti izvan imena ono sto ce nam objasniti bez imena koja od dvije vrste je istinita. Ja mislim da bismo ~. Kratile. pnkazat ce nam se istovjetne nJeeI. dakIe. i sam vidis daje on najcesce davao onaj drugi srmsao. I njec piston (vjerodostojno) znaci izricno cin zaustavljanja (histan). mncmc (parncenje) znaci bilo za koga da se u dusi dogodio zastoj (mond a ne pokret.e~a.:!a t~~6 i6nto~). dakle. Potom historia (~strazI:. odluciti. ako su u nekom srodstvu.symjora (nesretan slucaj).~o. ostavimo ta pitanja. ali unoseci jota (i) umjesto e. jasno je. Poslije ovih. bez sumnje. SOKRAT: Kako cerno. imena on je bio izucio bilo otkrio stvari. dragi mojo Nego. misljenju. po kojima bi se dalo nasuprot zakljuciti da je imenodavae imenirna oznacio stvari ne u hodu i pokretu. nasuprot.. ukoliko ocito pokazuju istinu 0 stvarnosti. izgleda prepoznati stvarnost bez imena. niposto drugim rijecima razlicitima od ovih . Sokrate. dasto. misao je tvoja: postavljac rijeci bio bi sam sa sobom u pratuslovlju. 45 U smislu: sto je protivno zdravu umu.ogh p. da dobro zboris.martia (z~?I~da) i.InJlh_?vaISpraVn?st? Da Ii ce istina biti tamo gdje imena oznacuju veer broj stvan? KRATIL: To nikako nije vjerojatno. iii da su se pokazali zakonodavcima prije nego je ikoje ime postojalo. u predasnjern razrnatranju. rekosmo.

KRATIL: Istina je sto kazes. dakle. SOKRAT: Razmotrimo. postalo bi nesto drugo i posvema razlicito. postoji svako od bica zasebic ce. Moramo Ii kazati da postoji nesto lijepo i dobra u sebi i da se to moze reci i za svako bice zasebno iIi ne? d KRATIL: Cini mi se. poput Ijudi oboljelih od prehlade. dakle. a s druge strane postoji i spoznavani predmet. Sokrate. meni se cini da to 0 cemu sada govorimo ne slici opticanju. primijenit ce se u neku drugu ideju spoznaje. ako to sto se mijenja jest sarna ideja spoznaje. niti kretanju. i prema ovom rasudivanju. nacinorn treba uciti i otkrivati stvarnost. pretpostavljam. Sokrate. kako bi se moglo mijenjati iIi kretati se. izmakne i nije vise kakvo je bilo? KRATIL: Nuzda je priznati. dakle. dakle. slice onome sto oznacuju i da su slike stvari? KRATIL:Da. koji ce biti od dva nacina spoznaje ljepsi i sigurniji? Da Ii cemo poci od same slike da doznamo predstavlja Ii tocno stvar i da istovremeno upoznamo istinu kojoj je ona slika? IIi cemo krenub ti od same istine da je upoznamo onako kakva je u sebi. jasno je. ono sto ja cesto sanjam. a nikada ne postoji na isti nacin? Ako se bilo u kojem trenutku zaustavi u istom stanju. divni Krati1e. da su i sve stvari podvrgnute otjecanju i izljevu. te spoznaje nikako nece ni biti. a mozda i nije. nikad nece biti spoznaje. imenovati ga ispravno najprije da je ovakvo zatim da je onakvo? Nije Ii nuzno da. onda su oni zajazili u neki kovitlac u kom se bacakaju. 0 tom srcano razrnisljati i znalacki. a nista olako prihvacati . Krati1e. nitko ga ne bi mogao ni spoznati. Nijedna spoznaja. znaj. i u mladenackom zanosu . to mozda nadilazi i moj i tvoj urn. SOKRAT: Jos vise. u tom trenutku. zar necemo reci da je lijepo uvijek slicno sebi? KRATIL: Nuzda je reci. za covjeka razumna nije dobro da povjeri sebe i svoju dusu rijecima i da im sluzi. SOKRAT: Aje Ii moguce da se uvijek potajno udaljuje od samoga sebe. SOKRAT: Kako. da sebi sve predstavlja. Zadovoljimo se time sto se slazemo da ne treba krenuti od imena. te si nesto pronasao. nije dobro da protiv sebe i protiv stvari sudi da nista nije zdravo. oznacit ce nesto sto je razlicito i tude. ako se to sto je spoznaja ne mijenja kao spoznaja.a ako slucajno to nije tako. dakle. ida se na to oslanja. dok mi tu razgovaramo. nairne. Mozda je sve to tako. daje to tako. Ali. SOKRAT: Ako je. Jer. saopci i meni! KRATIL: I jos kako! Nego. nego da sve odlazi poput glinenih d lonaca. da ni u ovom trenutku nisam udaljen od razrnisljanja. ni najmanje se ne mijenja. postoji i dobro. Ako se ona uvijek mijenja. Razmotri. Krati1e. tako ti Zeusa! Zar se nismo vise puta sporazumjeli da imena. a ne stvari 0 kojima je govor. SOKRAT: Kojim. ako se sve stvari preobrazavaju i nista ne ostaje na svom mjestu. KRATIL: Cini se da istinu kazes. povjerljiv prema njima i onima koji su ga stvorili. nego da moramo proucavati i ispitivati stvari krenuvsi radije od njih samih nego od imena. kad su lijepo stavljena. niti ce biti onoga tko spoznaje.mlad si. Sokrate. KRATIL: Ocito. nema ni govora 0 spoznaji. te sudi. Da Ii je to tako iIi onako kako tvrde prist alice Heraklita i mnogi drugi. Treba. te vukuci i nas strovaljuju u nj. ono postane u ovaj cas nesto drugo. SOKRAT: Ali. to nije lako izvidit. reci za nesto dajest. te ne bismo spoznali sto je ni kakav je nacin njegova bivstvovanja. i ja proucavarn to pitanje e 81 80 . ili. ne da doznarno da Ii je neko lice iIi nesto slicno lijepo: sve to izgleda u poticanju: nego to lijepo u sebi. i ako je to moguce postici pornocu samih stvari.meni se Cini da su oni tako i umovali . Jer. Naprotiv. spob znaja ce ostati i uvijek ce biti. buduci da se ni najmanje ne udaljuje od vlastitoga idealnog oblika? KRATIL: Nikako. ako onaj tko spoznaje uvijek postoji.a kad si dobro razmislio. ne obuhvaca stvar ako ova nema svoju stalnu bit. SOKRAT: Polako. jos nam treba pripaziti da mnoga ta slicna imena ne gurnu nas u najgoru zabludu: ako su ih doista njihovi tvorci postavili misleci da se sve vjecno krece i tece . te vidjeti da Ii je njena slika bila prikladno izvedena? KRATIL: Cini mi se da je nuzno krenuti od istine. postoji i lijepo. po svoj prilici. moguce pomocu imena postici vecu spoznaju stvari. ako je uvijek u istom stanju i uvijek isto. u 440 isto vrijeme kad bismo se njemu priblizili da ga upoznamo. c SOKRAT: Doista. kao da nesto zna. Nema sumnje. tu stvar u sebi.439 od njih i strano imje. niti samoga predmeta spoznaje.

druze! Kad se vratis. KRATIL: Tako ce i biti. istrazivacki dijalog) Preveo s grckog izvomika i biljeskama propratio Milivoj Sironic Predgovoriredakcija Branko Bosnjak 82 .e koje me rnuci i cini mi se da Heraklitovo misljenje daleko bolje odgovara na to pitanje. poducit ees me. evo. A sad a. SOKRAT: 0 tom po tom. Sokrate. i Hermogen. jer si se vee spremio. kreni na selo! Pratit ce te. Pokusaj i ti 0 tome vee odsad a razrnisljatil PLATON ) TEETET (iii 0 znanju.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Special offer for students: Only $4.99/month.

Master your semester with Scribd & The New York Times

Cancel anytime.