PRIRUČNIK za LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ
Kako unaprijediti proces ekonomskog razvoja na lokalnom nivou

Drugo revidirano izdanje

AGENCIJA ZA LOKALNE RAZVOJNE INICIJATIVE
GORAŽDE 2006 

(c) 004, 006 ALDI u.g. PRIRUČNIK ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ Kako unaprijediti proces ekonomskog razvoja na lokalnom nivou Prvi put objavljeno u 004. godini Prethodno izdanje objavljeno pod nazivom: ‘Priručnik za Lokalni ekonomski razvoj: Kako započeti proces participativnog lokalnog ekonomskog razvoja’ (c) ALDI, decembar 004. Drugo revidirano izdanje Decembar 2006. Izdavač: Tiraž: Dizajn: Udruženje građana za lokalne razvojne inicijative ALDI u.g. 1000 kopija Mursel Musabašić

Štampano u Bosni i Hercegovini ALDI Agencija za lokalne razvojne inicijative Panorama b.b. 7 000 Gorazde Bosna i Hercegovina Internet: www.aldi.ba Projekat: Nova uloga NVO u procesu dizajniranja javnih politika u BiH

Priručnik ‘Kako unaprijediti proces ekonomskog razvoja na lokalnom nivou’ kreiran je tokom rada na projektu ‘Nova uloga NVO u procesu dizajniranja javnih politika u BiH’, koji je finansiran od strane Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, kroz projekat u okviru Evropske inicijative za razvoj demokratije i ljudskih prava (EIDHR). Ovaj dokument je sačinjen uz finansijsku pomoć Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost Aldi u.g i ni pod kojim okolnostima se ne može smatrati da odražava poziciju Evropske unije. 

1.2. 2. Instrumenti koji stvaraju potencijale za budući razvoj 4. Predlaganje aktivnosti za LER 4.2. PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA 1.4 Instrumenti direktne podrške privatnog sektora 4.1.2.2..4. 2.1.1. godine Općinska adminstracija nakon 2005. 1. 3.2...3. Ključni prioriteti građana Ključni prioriteti poslovnog sektora Ključni prioriteti lokalnog vladinog sektora 5 5 7 8 29   5 6 7 8 39 4 4 46 46 46 48 50 50 50 5 5 5 5 5 54 54 56 III POGLAVLJE: KORACI KA EFIKASNOM LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU UVOD 1. 3. godine 11 12 5 7 8  II POGLAVLJE: PRIORITETI KOJI TREBAJU BITI ISPUNJENI AKTIVNOSTIMA NA LER-U 1. STVARANJE PARTNERSTVA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ Identifikacija partnerstva – Primjer Lokalne akcione grupe (LAG) Stvaranje partnerstva među vladinim institucijama – Primjer Rezolucija Parlamenta BiH Stvaranje partnerstva između javnog i privatnog sektora – Pregled motiva za uključivanje u partnerstvo za lokalni razvoj Identifikacija ključnih osoba za rad na LER-u KREIRANJE PLANA ZA LER Procjena trenutne pozicije općine Strategija kao ključna komponenta LER-a Kreiranje plana za LER 3.2.1.3. 1. Selekcija aktivnosti 4.3. Instrumenti za otklanjanje trenutnih nedostataka 4.4.. Formiranje tijela za LER Kreiranje mehanizma za komunikaciju aktivnosti na LER-u Stvaranje jasnih pozicija unutar tima za LER Kreiranje mehanizma za monitoring aktivnosti na LER-u 4. TRANZICIJA BOSNE I HERCEGOVINE TRANZICIJA ULOGE OPĆINSKE ADMINISTRACIJE 2.1. Provođenje aktivnosti na LER-u Dodatak trećem poglavlju: Primjer Plana dvosmjerne komunikacije između odjela za LER i građana 4 . 1. 1. KREIRANJE MEHANIZMA ZA ADMINISTRACIJU LER-A 3. 3. Organizacija aktivnosti 4.3.4. Instrumenti koji direktno utiču na unaprijeđenje poslovne klime 4. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI NA LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU 4. 1.1.2. PRIORITETI GRAĐANA.1.Sadržaj UPOZNAVANJE UVOD POJAM LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA I POGLAVLJE: BOSNA I HERCEGOVINA I LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ 1. 2. Promjene u organizaciji općinske administracije nakon 1995. 2. 2.3. 2.1.

KREIRANJE USLOVA ZA POVEĆANU ATRAKTIVNOST OPĆINE ZA INVESTITORE 3. UVOD O INSTRUMENTIMA LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA 2. SPECIFIČNOSTI INSTRUMENATA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ 2.1. Efekti djelovanja pojedinih instrumenata LER-a 3.1.IV POGLAVLJE: PRIMJENA INSTRUMENATA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ 1. Najznačajnija pitanja na osnovu kojih inostrani investitor donosi odluku o ulaganju 6 6 64 65 68 5 .

godine (u KM) Pregled selektovanih općina po postotku zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika Ekonomski planovi i strategije u praksi Okvir za komunikaciju unutar aktera u Lokalnom ekonomskom razvoju Grafički prikaz općina u BiH primaoca SDI u pojedinačnim iznosima većim od milion KM (zbirni podaci za period 1994 – 2003. godina) Grafički prikaz općina u BiH primaoca SDI u oblasti usluga u pojedinačnim iznosima većim od milion KM (zbirni podaci za period 1994 – 2003. godina) Primjer SWOT analize Deklaracija Općinskog vijeća o Lokalnom ekonomskom razvoju Vizija razvoja općine Goražde (2002 – 2012) Strateški prioriteti općine Goražde 21 23 27 32 49 62 63 64 17 18 19 29 30 40 42 43 47 67 68 39 34 44 45 PRILOZI UZ PRIRUČNIK ZA LOKALNI RAZVOJ Tabela  Tabela  Pregled općina u BiH prema selektovanim ekonomskim indikatorima (2005. mart 2004. godina) Pregled općina u kojima su zabilježene SDI u individualnom iznosu većem od milion KM (u 000 KM) 71 74 6 . godina) Pregled pojedinih nadležnosti lokalne samouprave prije i nakon donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi Pregled generalnih i specifičnih prioriteta građana koji su bitni u procesu kreiranja ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja Potencijalni učesnici u Javno-privatnom partnerstvu Razlike između savremenog i tradicionalnog menadžmenta Razlike između instrumenata Lokalnog ekonomskog razvoja Uticaj instrumenata Lokalnog ekonomskog razvoja na konkurentnost lokalnih biznisa Odnosi između cijene i efekata pojedinih instrumenata LER-a Šematski prikaz tokova LER-a u netržišnom i tržišnom modelu Unutrašnja organizacija općine u BiH prije 1990. godine Tranzicija uloge općine u BiH Šematski prikaz donošenja odluka o aktivnostima na LER-u Šematski prikaz koraka u Lokalnom ekonomskom razvoju Pregled selektovanih gradova u BiH prema procijenjenom BDP po glavi stanovnika.Pregled tabela i slika Tabela  Tabela  Tabela  Tabela 4 Tabela 5 Tabela 6 Tabela 7 Tabela 8 Slika 1 Slika 2 Slika 3 Slika 4 Slika 5 Slika 6 Slika 7 Slika 8 Slika 9 Slika 10 Slika 11 Šema  Okvir  Okvir  Okvir  Pregled trenutne strukture općinskih službi u BiH (2005.

7 .

PRIRUČNIK ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ KAKO UNAPRIJEDITI PROCES EKONOMSKOG RAZVOJA NA LOKALNOM NIVOU 8 .

9 .

godine Vildana Kadrić 0 . U Goraždu. Zahvaljujući ovom projektu. jačanje kapaciteta NVO za učestvovanje u procesu dizajniranja javnih politika i jačanje mehanizama lokalnih vladinih institucija za razvoj kvalitetnih javnih politika. predstavnici lokalnih političkih partija.Predgovor za drugo izdanje Ovaj priručnik govori o tome kako se boriti sa problemom ekonomske nerazvijenosti općina. Drugo izdanje Priručnika za lokalni ekonomski razvoj namjenjeno je svima koji žele doprinijeti lokalnom razvoju. ali i onima koji žele detaljnije istražiti uzroke razlika u nerazvijenosti općina u Bosni i Hercegovini. godine ALDI je zahvaljujući razumijevanju i podršci Delegacije Evropske komisije u BiH započeo implementaciju projekta ‘Nova uloga NVO u procesu dizajniranja javnih politika u BiH’. godini. ALDI je objavio prvi domaći Priručnik o lokalnom ekonomskom razvoju. Osnovni ciljevi ovog projekta jesu jačanje svijesti građana. Lokalni ekonomski razvoj je među najvećim prioritetima općinske administracije i građana pa ga je nemoguće odvojiti od pitanja dizajniranja javnih politika na lokalnom nivou. o potrebi za kvalitetnijim javnim politikama. 28. posebno mladih. Priručnik je publikovan sa namjerom da proširi domaće znanje o procesu participativnog Lokalnog ekonomskog razvoja. decembra 2006. koje je neophodno prilikom dizajniranja konkretnih rješenja problema koji otežavaju proces Lokalnog ekonomskog razvoja. imaće priliku koristiti službenici u svim općinama u BiH. U decembru 2005. nevladinih organizacija i lokalnih medija. Izdanje priručnika koje je pred vama. kako bi priručnik prilagodili svima zainteresovanim za unaprijeđenje lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini. omogućen je rad osoblja na revidiranju i dopuni prvog izdanja priručnika. U 2004. nakon višegodišnjih iskustava u radu na unaprijeđenju ekonomskog razvoja u ekonomski nerazvijenim područjima Bosne i Hercegovine.

 .

natjecanje u konkurentnosti između regija i gradova proširuje se na sve regije i gradove država koje su integrisane u svjetsku ekonomiju. tehnička podrška. investicija i radnih mjesta iz regija i gradova koji su manje konkurentni u odnosu na druge gradove i regije veće konkurentnosti. sve se više povećava. te da kreiraju takve instrumente koji će pomoći pogođenim lokalnim zajednicama da lakše prebrode probleme koji otežavaju ekonomski i društveni napredak. nejednakost među gradovima se ne smanjuje. ohrabrili obrazovanje i trening radne snage. Posljednjih godina fokus se pomjera ka stvaranju poslovnog okruženja koje je povoljnije za poslove. ali i društveni problem. već suprotno. umrežavanju i podržavanju investicija privatnog sektora za javno dobro. Integracijom u svjetsku ekonomiju. Posljedica globalizacije je da blagostanje svake općine postaje izuzetno zavisno od trendova i promjena na globalnom tržištu. Od 1980-tih godina države nastoje pomoći lokalnim zajednicama kroz očuvanje i rast postojećeg lokalnog biznisa i politike privlačenja investicija ciljano ka pojedinim sektorima ili geografskim područjima. podržavali poboljšanja kvaliteta života. podrška započinjanju posla i izvjesne investicije za tešku infrastrukturu. država se suočava sa pojavom odliva kapitala. Tokom 1960-tih godina država je koristila instrumente koji su imali za cilj privlačenje mobilnih industrijskih investicija. Da bi se pronašao odgovor na ovaj ekonomski. stranih direktnih investicija i investicija u tešku industriju u područja koja su bilježila ispodprosječne ekonomske rezultate. Instrumenti ove faze lokalnog ekonomskog razvoja bili su direktna plaćanja pojedinim firmama.  . stoljeću postaje veoma teško planirati ekonomske ciljeve na državnom nivou. Integracijom nacionalne ekonomije u svjetsko tržište. u tržišnoj utakmici bez ikakvog uplitanja države. podržali i ohrabrili umrežavanje i saradnju. U 21. Kako bi se ovo postiglo općine i gradovi su obezbijedili konkurentsku lokalnu investicionu klimu.UPOZNAVANJE UVOD Proces globalne ekonomske integracije ima sve veći uticaj na nacionalne politike razvoja. koji je veoma teško kontroliran primjenom tradicionalnih instrumenata ekonomskog razvoja. poslovni inkubatori. Integracijom u svjetsku ekonomiju. posebno ka investicijama u laku infrastrukturu. ekonomska nejednakost između regija. Na taj način. profitiraju oni koji imaju veće tržišne prednosti u odnosu na one koji ih nemaju. postalo je očigledno da je potrebno da kreatori nacionalne razvojne politike posvete posebnu pažnju pitanju šta se dešava na lokalnom nivou. U takvom scenariju dobitnici su bogatije i više razvijenije regije ili gradovi u odnosu na one manje razvijene. savjeti i treninzi za mala i srednja preduzeća. javno/ privatnom partnerstvu. Zahvaljujući slobodnom djelovanju tržišta.

lokalne propise o obavljanju biznisa. Da bi se obezbijedila bolja ekonomska pozicija lokalne zajednice kroz više radnih mjesta.  Podsticanje novih poduzetnika za ulazak u privatni biznis. jer se lokalne okolnosti razlikuju i moguće je da je za neki grad bolja kombinacija politika iz dvije ili čak sve tri faze nego strategija iz samo jedne. Više u narednim poglavljima. škole-fakulteti. kreiran prema njegovim prednostima i nedostacima.  Trenutnoj poslovnoj klimi lokalne zajednice kroz nove usluge općinske administracije. kapitala i ljudi mogu uticati na unaprijeđenje ekonomskih aktivnosti u lokalnoj zajednici. plinovodi. koja su neophodna za otvaranje novih radnih mjesta i generisanje nove dodatne vrijednosti. bolje plaćene i raznovrsnije poslove. za svaku općinu/grad je potrebno pripremiti poseban. industrijske zone.  Fizičkoj ili socijalnoj infrastrukturi (novi prostori. novim uslugama za trenutne i potencijalne poduzetnike u cilju kreiranja podsticajnog okruženja za uspostavljanje ili razvoj biznisa. nova preduzeća i novu proizvodnju proizvoda. Prihvatajući takav koncept u nacionalnim ekonomskim strategijama nemoguće je posvetiti dovoljno pažnje svakoj manje razvijenoj ili nerazvijenoj lokalnoj zajednici i instrumentima za njihov brzi ekonomski razvoj. a uzimajući u obzir potencijalne mogućnosti i rizike. potrebno je da se dese određene promjene/unaprijeđenja u:  Ekonomskoj perspektivi lokalne zajednice (strateške investicije kao što su novi putevi. Nacionalne ekonomske strategije i ciljevi fokusirani su sve više na stvaranje jednakih uslova za sve učesnike u poslovnom sektoru i to podjednako za domaće i inostrane pojedince ili preduzeća. Pojam Lokalnog ekonomskog razvoja Nakon trideset godina provođenja ekonomskih politika u cilju ostvarivanja izbalansiranog i održivog razvoja nacionalne ekonomije. zapadne ekonomije su kreirale model lokalnog ekonomskog razvoja koji je zasnovan na iskustvu da ekonomski napredak pojedinog područja prvenstveno zavisi od poslovnog okruženja i sposobnih pojedinaca koji korištenjem zemlje. pitanje razvoja određene lokalne zajednice ostavljeno je tržišnom mehanizmu. ne može svaka lokalna zajednica danas primjeniti instrumente koji su trenutno u modi. Stoga.Međutim. objekti socijalne infrastrukture. i  Privlačenje domaćih i inostranih kompanija za ulaganje u lokalnu zajednicu. na osnovu kojih se stvara dodatni prostor za uspostavljanje ili razvoj biznisa. Da li će neka lokalna zajednica uspjeti povećati zaposlenost i ekonomski rast više ili manje nego druge lokalne zajednice u državi nije odgovor koji se može pronaći u vladinim strategijama već upravo unutar same lokalne zajednice. lokalnu deregulaciju. Ono što je dobro za jedan grad ne mora biti jednako dobro za drugu općinu iz razloga koliko je ona već razvijena i čime raspolaže. internet. te  . objekti. turistički objekti) koje omogućavaju razvoj biznisa koji zbog nedostatka razvijene infrastrukture nisu mogli biti predmet poslovnih planova. specifičan program. optički kablovi. Proces unutar lokalne zajednice koji bi omogućavao sistematičan pristup u kreiranju i razvoju podsticajnog i privlačnog okruženja za razvoj poslovanja nazvan je Lokalni ekonomski razvoj (LER). Zasnovano na ovim principima došlo se do zaključka da je unutar lokalnih zajednica potrebno razviti proces koji bi podstakao stvaranje takvog poslovnog okruženja koje bi omogućilo:  Podsticaj za otvaranje novih malih i srednjih preduzeća. Vođene principom efikasnosti modela tržišne ekonomije. nove škole).

fiskalne podsticaje i finansijske podsticaje. LER je postao osnovni instrument kojim vladine institucije na lokalnom nivou mogu uticati na pravac ekonomske budućnosti lokalne zajednice. lokalna zajednica nastoji uticati na unaprijeđenje u oblastima bitnim za motiviranje pojedinaca za većim vlastitim angažovanjem u poslovnom sektoru. U okviru procesa Lokalnog ekonomskog razvoja. 4 . U planovima i praksi direktne podrške aktivnostima poslovnog sektora kroz obezbjeđivanje građevinskog zemljišta. Zahvaljujući karakteristikama procesa Lokalnog ekonomskog razvoja da motivira pojedinca ključnog donosioca ekonomskih odluka u lokalnoj zajednici. objekata.

5 .

ekonomsku legitimaciju. Građani BiH više od pedeset godina nisu imali gotovo nikakav kontakt sa privatnim vlasništvom. Pri tome zaboravljaju da može doći i do ekonomskih padova i velikih razočarenja. uvjereni da će im zbog toga biti bolje. Nužnost tranzicije privrede u BiH na tržišne osnove proizašla je iz činjenice da je Ustav normirao tržišni sistem privređivanja. tranzicija nije jednokratan čin. već pretpostavlja. i da postojeće stanje i odnosi u tokovima proizvodnje nisu bili kompatibilni sa ustavnim određenjem prirode ekonomskog sistema BiH. organizacije i usmjeravanja privrednih tokova. Ljudi žele da se provjere i potvrde kao vlasnici. Slijedeći koraci su promjena fiskalne politike. TRANZICIJA BOSNE I HERCEGOVINE Unaprijeđenje tržišne ekonomije i proširivanje uloge građana u procesu kreiranja javnih politika najbolji su garant prosperiteta. gotovo sve bivše socijalističke zemlje u većem ili manjem intenzitetu nalaze se ili su već prošle kroz ovaj složeni proces. Praktično. Tranzicija obuhvata procese prelaza sa modela netržišne na model tržišne ekonomije. pa su u tom pogledu ostali uskraćeni da osjete svu ‘slast’ i ‘gorčinu’ vlasništva. gdje time dobijaju potvrdu vlastite sposobnosti. poduzetnici. Osnovni i prvi korak u procesu tranzicije jeste izmjena vlasničke strukture državnih preduzeća i njena privatizacija. preduzimanje niza aktivnosti i poteza u privredi i društvu.PRVO POGLAVLJE Bosna i Hercegovina i Lokalni ekonomski razvoj 1. menadžeri. te inoviranu ekonomsku ulogu države. čije je ishodište utemeljenje tržišnog sistema privređivanja i demokratskog političkog sistema. nakon planetarnog sloma socijalističkih ekonomija. osim što sadržinski obuhvata sve segmente sistema privređivanja i uređenja državne zajednice. 6 . te deregulacija i smanjivanje uloge države u kreiranju ograničenja koja su sputavala razvoj tržišnih mehanizama. uspješni u svom poslu i slično. Naime. liberalizacija i stvaranje zakonskog okvira za slobodno bavljenje poslovnim aktivnostima kako za domaće tako i za inostrane kompanije. između ostalog i pomažući tranziciju zemalja zapadnog Balkana kojom nastoje da uspostave institucionalni okvir za ekonomski i društveni razvoj koji omogućava potpunu integraciju u Evropsku uniju. To je jedan od osnovnih ciljeva Evropske unije koja ga nastoji ostvariti. prepoznaju se ključne tačke tranzicije ekonomije koje imaju za posljedicu promjenu vlasničke strukture. kroz duži period. Sada oni vide priliku da će se pojaviti kao nosioci privatnog vlasništva. Upravo slijedeći opće elemente ekonomskog sistema. odnosno sa državnog (administrativnog) reguliranja ekonomskih aktivnosti na slobodno kreiranje ekonomskih aktivnosti.

Lokalne općinske administracije generalno nisu bile obavezne uticati na tokove ekonomskog razvoja u općinama već je njihova uloga bila prvenstveno održavanje mehanizma za kontrolu. LER treba da je napor različitih sektora. već nešto sasvim drugo. poslovni sektor i građane. o lokalnoj ekonomiji svakako bolje informacije imaju predstavnici biznisa nego političari i službenici lokalne vlasti. uključujući nevladine organizacije. transparentnost povećava kredibilnost. Iskustvo je pokazalo da se znatno slabiji rezultati postižu ukoliko je strategija LER-a u formulaciji u sprovođenju samo stvar lokalne vlasti. bez obzira na njihove vlastite želje za bavljenjem biznisom. posjedovanje kapitala i tehnologija. Tako su za LER zaduženi lokalna uprava. znanja i sposobnosti. administraciju i monitoring rada lokalnih preduzuća. a pod pretpostavkom da dožive rad na strategiji kao i sopstveni proces. Lokalne vlade imaju ključnu ulogu u stvaranju uslova za uspjeh poslovanja. Prije 1989. te pružanje administrativnih usluga. godine bila je zabranjena. Vladine institucije na državnom nivou nastoje obezbijediti ravnopravne uslove za svakoga ko se želi uključiti u privatni biznis. odnosno . a bez učešća ostalih. Značaj zajedničkog rada ogleda se u slijedećem:  Angažuju se veći resursi. a lokalne zajednice se takmiče za što bolje ekonomske rezultate kako bi život u njihovim sredinama bio bolji i kvalitetniji. povećavanjem njihove međusobne saradnje. Ovakvi ekonomski planovi kreirani u centru davali su jasnu sliku ekonomske perspektive lokalne zajednice.  Angažuje se znanje svih aktera. preduzetništvom. godine. dok su građani u lokalnoj zajednici bitni za cijelokupan proces jer od njih značajno zavisi koliko će lokalna javna administracija biti angažovana na stvaranju povoljnih uslova za lokalni razvoj. ali uspjeh njihovog poslovanja zavisi od povoljnosti lokalnih uslova koji utiču na poslovanje. lokalne zajednice nisu imale mogućnosti da se bave Lokalnim ekonomskim razvojem iz nekoliko ključnih razloga:  Na nivou države kreirani su ekonomski planovi koji su se prožimali sve do nivoa lokalne zajednice. osnivati novo preduzeće. 7 . Iz tog razloga od strane privatnog sektora nije bilo potrebe za njihovim uključivanjem u aktivnosti koje bi doprinosile boljem ekonomskom položaju lokalne zajednice.svi oni koji imaju interes za lokalni ekonomski razvoj. a kredibilnost povećava podršku svih koji mogu da pomognu. Privatna preduzeća su ta koja stvaraju dobrobit u lokalnim zajednicama. Jer. privatni sektor i sami građani. nisu mogli osnovati i registrovati preduzeće koje bi isključivo na osnovu odluka vlasnika-pojedinca zapošljavalo nove radnike i proizvodilo nove proizvode i usluge. proizvoditi veće količine proizvoda ili finansijski podržati nove investicije u fizičku infrastrukturu za potrebe dugogodišnjih ekonomskih planova. Prije 1989. To ne znači da stanovnici lokalnih zajednica nisu imali potrebu za unaprijeđenjem ekonomskog položaja.  Privatna inicijativa u smislu slobodne tržišne ekonomije prije 1989. Pojedinci. Ova potreba kako je ranije pojašnjeno može se podržati u okviru sistemskog procesa unaprijeđenja lokalnog razvoja. radnom snagom itd). a ne samo predstavnika lokalne vlasti. Kako je lokalni razvoj zavisan od svih navedenih faktora. godine Bosna i Hercegovina nije imala tako izraženu potrebu za aktivnostima na lokalnom ekonomskom razvoju u smislu LER-a kako se danas definiše. jer se strategija ne ograničava samo na sredstva lokalne vlasti. Uobičajeni primjer za ovakve aktivnosti jeste da su se u političkom centru donosile odluke hoće li se ili ne u jednoj lokalnoj zajednici graditi nova tvornica. već svi akteri ulaze u strategiju sa svojim resursima (kapitalima.Lokalna uprava ne može sama vršiti Lokalani ekonomski razvoj. šanse za uspjeh u lokalnom razvoju se povećavaju. proces u kome učestvuju u svom najboljem interesu i sa punom snagom.  Povećava se povjerenje i lokalne javnosti i činilaca sa nacionalnog i međunarodnog nivoa u proces u kome dobrovoljno učestvuju i lijepo sarađuju svi relevantni akteri. tj.

ekonomska tranzicija je donijela promjene u kojima postaju najznačajniji prioriteti pojedinaca – koji isključivo na osnovu vlastitog interesa donose ekonomske odluke koje mogu uticati na ekonomski položaj kompletne lokalne zajednice. U tom periodu. TRANZICIJA ULOGE OPĆINSKE ADMINISTRACIJE Prije 1991.a. Šematski prikaz tokova LER-a u netržišnom i tržinom modelu DONOŠENJE ODLUKA (POLITIČKA PARTIJA/JE) DRŽAVA MJERE POLITIKE DIREKTNI UTJECAJI DONOŠENJE ODLUKA (POJEDINAC) ODLUKE ZA LER ZADOVOLJSTVO/NEZADOVOLJSTVO ZADOVOLJSTVO/NEZADOVOLJSTVO PODSTICAJ DRŽAVE ODLUKE ZA LER PROIZVODNJA ZAPOSLENOST INVESTICIJE PROIZVODNJA ZAPOSLENOST INVESTICIJE KOLEKTIVNA PROMJENA EKONOMSKOG POLOŽAJA SLIKA 1-A: NETRŽIŠNI PRISTUP LER-u INDIVIDUALNA PROMJENA EKONOMSKOG POLOŽAJA SLIKA 1-B: TRŽIŠNI PRISTUP LER-u Na desnoj strani (slika 1. nauku i kulturu. općine su imale izuzetno mali kapacitet da samostalno provode aktivnosti iz svoje nadležnosti.) prikazan je model tokova Lokalnog ekonomskog razvoja u tržišnom modelu. socijalnu politiku i zaštitu i brigu o djeci. zapošljavanje. privredu. Slika 1. Zahvaljujući tranzicijskim promjenama. aktivnosti na ekonomskom razvoju su funkcionirale na način kako je jednostavno prikazano na slici . U takvom društvenom uređenju. odbrane i lokalne sudske vlasti. zdravstvo. Iz tog razloga potrebu za Lokalnim ekonomskim razvojem imaju svi. ekologiju. zahvaljujući političkom sistemu koji nije dozvoljavao ekonomske slobode pojedinaca. nije bilo potrebe za aktivnostima na Lokalnom ekonomskom razvoju. Na lokalnom planu ekonomska tranzicija stavlja veliki izazov pred lokalne vladine institucije koje se suočavaju sa sve većom potrebom da ‘neko nešto’ učini kako bi upravo u njihovoj zajednici došlo do novih i snažnih pomaka na unaprijeđenju ekonomskog položaja građana. Građani su mogli uticati na unaprijeđenje ekonomskog položaja općine jedino kroz politički proces političkim angažovanjem. U ovim oblastima 8 . Sve druge inicijative građana jednostavno nisu mogle biti ostvarene jer nije postojao drugi mehanizam putem kojeg bi građani ostvarili svoje ekonomske ciljeve. brigu o invalidima. obrazovanje. i građani i predstavnici privatnog sektora i na kraju lokalne vladine institucije Za razliku od centralno-planskog sistema. stambenu izgradnju. Međutim. te organizaciju trgovine. Na taj način građani koji su više dopirali na ljestvici političkih nivoa mogli su više doprinijeti da njihova općina ili općina za koju se oni zalažu zauzme povoljniji položaj unutar državnih ekonomskih planova. godine. 2. na nacionalnom nivou državne institucije su započele sa reformama koje bi trebale omogućiti usvajanje novih funkcija države koje su u skladu sa potrebama institucija koje omogućavaju efikasan razvoj tržišno orijentisane ekonomije. funkcije općine su bile izuzetno širokog opsega i općinska administracija je imala direktan ili indirektan uticaj na društveno i prostorno planiranje. komunalnu infrastrukturu.b. iako sa velikim opsegom djelatnosti.

novim investicijama u zapošljavanje donosile su se na znatno višim nivoima vlasti. Slika 3. Uobičajena organizacija općinske administracije u Bosni i Hercegovini bila je veoma slična šemi prikazanoj na slici 2. a posebno nakon 1995. administriranje poslovanja državnih preduzeća koja su imala pogone unutar općine. godine. općinske administracije su izgubile većinu uticaja na proces kreiranja socio-ekonomskih politika. ekonomskom i socijalnom životu građana. općina je imala uglavnom u oblasti stambene izgradnje i organizacije trgovine ili malog biznisa. te finansijskih. prikupljanje poreza. zbog procesa tranzicije. administriranje obrazovnog sistema i pružanje socijalnih usluga. godine SKUPŠTINA OPŠTINE PREDSJEDNIK SO Služba za stručne i zajedničke poslove organa uprave IZVRŠNI ODBOR Sekretarijat za Sekretarijat za Uprava za društvene Uprava za geodet. među kojima je najznačajnija promjena uloge države u upravljanju ekonomskim aktivnostima u zemlji. godine.Zavod za prostorno ske poslove i katastar narodnu odbranu privredu. prostorno planiranje. Slična situacija je bila i na području komunalne infrastrukture. zapošljavati ili otpuštati radnike. već je osoblje općinske administracije uglavnom provodilo odluke koje su se donosile na višim nivoima vlasti. socijalne politike ili obrazovanja. kadrovskih i organizacijskih kapaciteta općinske administracije da samostalno planiraju i provode programe i politike koje bi uticale na rast životnog standarda građana. koji sada slobodno bez uticaja ili prisile vladinih institucija mogu osnivati preduzeća. godine Od 1996. odluke o novom industrijskom preduzeću. jasno je bilo da bi ta tranzicija trebala obuhvatiti i tranziciju uloge općine. 2. Na primjer. općina je samostalno mogla veoma malo učiniti na polju zapošljavanja. Neophodnost ove tranzicije proistekla je iz nekoliko ključnih razloga. Najveću samostalnost. Slika 2: Unutrašnja organizacija općina u BiH prije 1990. društvenom. 19 . što je u njihovom interesu.1. Za bolje razumijevanje trenutnog stanja i problema sa kojima se suočavaju svi učesnici u procesu kreiranja politika na lokalnom nivou izuzetno utiče činjenica da mnogi akteri nisu u potpunosti svjesni promjena koje je proces tranzicije proizveo po ulogu i kapacitete općinske administracije da upravlja pozitivnim promjenama u lokalnoj zajednici. investirati u nove tehnologije ili prodavati preduzeća i od tvornica praviti bilo šta. zbog značajnog smanjenja nadležnosti lokalne administracije koje su uglavnom definisane u ustavima entiteta. Promjene u organizaciji općinske administracije nakon 1995. društvene planiranje prihode nekretnina djelatnosti i opštu upravu U tom periodu. nerijetko u vrhovima vlada ili ministarstava. daje grafički prikaz promjene uloge općinske administracije u političkom. jer iako je to bila njena nadležnost. Nakon započinjanja tranzicije Bosne i Hercegovine 1990. osnovna uloga općine bila je administriranje odluka koje su se donosile na višim nivoima vlasti i obezbjeđenje funkcionisanja državnog sistema na lokalnom nivou. godine onemogućili općinskoj administraciji bilo kakvo značajnije miješanje u ekonomske aktivnosti pojedinaca. Ustavi entiteta i kantona su odmah nakon 1996. prije svega. godine. tehničkih.rijetko su donosile ključne odluke. odnosno ustavima kantona u Federaciji BiH.

zakonska nadležnost općina je ograničena na uski djelokrug koji se odnosi uglavnom na komunalnu infrastrukturu i prostorno planiranje. godine. Kao što je prikazano na slici 3. Da bi općinska administracija bila u stanju kreirati takve pozitivne promjene. dijelom na više nivoe vlasti (politička tranzicija). radikalne promjene ustavne pozicije općine u ekonomskom i društvenom životu nisu značajnije motivirale lokalnu općinsku administraciju da prilagodi svoju unutrašnju organizaciju i mehanizme djelovanja u skladu sa novonastalom situacijom na terenu.1990 Tranzicija 1990 / 2000 Trenutno 2005 Međutim. Pored toga što je nadležnost općine zakonski prešla dijelom u privatni sektor (ekonomska tranzicija). vladini službenici trebali su samo provoditi aktivnosti koje su se prethodno dogovarale na višim nivoima vlasti. Političke partije koje su pretendirale za vlast u općinama. u ovom periodu ključnu ulogu u redefinisanju uloge i politike lokalne javne administracije imale su lokalne političke stranke koje su participirale u općinskim vijećima. Zdrav Ust. 0 . Obdanista i predskolsko obraz Prostorno planiranje Komunalna infrastruktura Eko policija Dozvole za gradj. Kako do 004. procedure i institucije koje su važile prije 1991. Prije 1991.. godine promjenama koje su u međuvremenu nastale. obezbjeđuju finansijska sredstva. Samostalna djelatn. . socijalnih. obično su obećavale biračima. općine u Bosni i Hercegovini izgubile su mnoge nadležnosti tokom procesa tranzicije. infrastrukturnih i ostalih specifičnih problema u lokalnim zajednicama. organiz) Samo kreiranje zakonskih propisa/ odlukai nadzor (inspekcije) PRIVATNI SEKTOR Privatni sektor Privatni sektor Finansiranje / izgradnja Prije tranzicije 1985 . godine nije bilo nikakvih ozbiljnijih inicijativa za reorganizaciju lokalne javne administracije sa nivoa entiteta. u procesu tranzicije trebao se značajno promijeniti i način rada lokalne vladine administracije. Nadleznost upravljanja bez finansiranja DJELOKRUG OPCINE Potpuna nadleznost opcine (upravljanje. finansiranja. Slika 3: Tranzicija uloge općine u Bosni i Hercegovini DJELOKRUG VISIH NIVOA VLASTI Narodna odbrana Organizacija sudske vlasti Organizacija trgovine Briga o invalidima Zaposljavanje Zdravstvo Briga o djeci Socijalna politika Nauka i kultura Obrazovanje Ekologija Komunalna infrastruktura Stambena izgradnja Privreda Prostorno planiranje Primarn. trebala bi samostalno u potpunosti prilagoditi mehanizme.U odnosu na period prije 1991. da dolaskom na vlast upravo one mogu obezbijediti rješavanje brojnih ekonomskih. organizuju i provode politke koje mogu uticati na unaprijeđenje životnog standarda njenih građana. Danas općinski službenici moraju sami da planiraju.

godine) nisu bila iz ove oblasti. Posljedica nepostojanja jasnih smjernica o reorganizaciji organa lokalne samouprave dovela je do toga da su skoro sve općine u BiH samostalno kreirale svoju unutrašnju organizaciju bez korištenja sistemskog pristupa u utvrđivanju nove uloge općina u zadovoljavanju osnovnih potreba njenih građana.  I pored brojnih pilot inicijativa predvođenih uglavnom stranim nevladinim i međunarodnim organizacijama za reorganizaciju općina u cilju jačanja njihovog uticaja na lokalni ekonomski i socijalni razvoj. najveći broj novih odjeljenja (a koja nisu postojala prije 1991. Ovakvo stanje u radu lokalne općinske administracije bio je proizvod činjenice da su građani. jer općinama su jednostavno oduzeta bilo kakva ovlaštenja da se direktno miješaju u ekonomske aktivnosti građana uključenih u vođenje ili upravljanje privatnim biznisima. U cilju utvrđivanja posljedica ovakvog pristupa u reorganizaciji lokalne samouprave. U 133 općine koje su prihvatile učešće u ovom istraživanju utvrđene su slijedeće najznačajnije karakteristike procesa reforme lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini:  U 133 općine utvrđeno je da postoji 117 različitih službi i odjeljenja koja djeluju u okviru općinske administracije.  Skoro polovina zaposlenih (od 94 analizirane općine) u općinskoj administraciji radi u službama koje su direktno ili indirektno vezane za administrativne poslove. Drugi razlog je vjerovatno prijeratno iskustvo općinske administracije koja je generalno imala više budžetskih sredstava na raspolaganju zahvaljujući koliko-toliko stabilnijim i većim budžetskim prihodima i transferima iz republičkih i saveznih fondova. Suočeni sa takvom situacijom. na kojima je zaposleno skoro tri puta više službenika nego na poslovima koji su direktno povezani sa ekonomskim i socijalnim pitanjima za koje su građani najviše zainteresovani. građani uglavnom nisu zadovoljni općinskom administracijom jer njihova predizborna obećanja teško da mogu biti ispunjena direktnim aktivnostima općinske administracije.Dolaskom na vlast nerijetko općinski načelnici. te da je osnovni preduslov za efikasniji rad davanje većih ovlaštenja općinskoj administraciji. ALDI je u 2005. Od strane političkih stranaka najčešći odgovor na pitanje zašto općinska administracija ne čini značajnije napore na unaprijeđenju životnog standarda u općini. godine. ovlaštenja sličnim onim prije 1991. već iz oblasti boračko invalidske zaštite i srodnih poslova za grupe građana proistekle iz rata. što direktno govori da su lokalne vlasti potpuno izolovano jedna od druge formirale općinska odjeljenja/službe na osnovu vlastite procjene. političke stranke i uposlenici u općinskoj javnoj administraciji imali potpuno različite poglede na pitanja kako i na koji način općina može uticati na rast životnog standarda građana. a ne na osnovu nekog strateškog pristupa u organizaciji lokalne samouprave na osnovu političkog uređenja u zemlji ili potreba građana u lokalnim zajednicama. jeste u gubitku nadležnosti općine u odnosu na period prije 1991. Ovakvo objašnjenje za neefiksan rad službenika općinske administracije nalazi svoje opravdanje u činjenici da općine prije 1991. novi načelnici općinskih službi suočavali su se sa činjenicom da njihova predizborna obećanja vrlo teško mogu biti ostvarena. odnosno utvrdio sličnosti / razlike u praksama različitih općina po ovom pitanju. godine. nisu imale toliko pritužbi građana na problem siromaštva ili nezaposlenosti – državni sistem u cjelini se brinuo za ova dva pitanja tako da građani nisu osjećali potrebu da od općinske administracije traže dodatne napore da učine pomake u ove dvije oblasti. godini proveo istraživanje u svim općinama u Bosni i Hercegovini kako bi utvrdio način njihovog unutrašnjeg organizovanja.  U 36 općina uopšte nije došlo do ozbiljnije unutrašnje reorganizacije poslova u oblasti  .

lokalnog razvoja.59% .76% 13.79% 9.77% 8.8% 0.% 6.6% 25. IPP*.54% 725 10. služba za privredu zadržala čak i identičan naziv službe. godina) Opis službe/ odjeljenja Broj Broj službi zaposlenih odjeljenja po grupama u službi općinama Udio zaposlenih u službama u odnosu na ukupan broj zaposlenih u općinama Ukupno ADMINISTRACIJA / BUDZET Služba/Odjeljenje za opću upravu Služba/Odjeljenje za inspekcijske poslove Služba za finansije i/ili zajedničke poslove Stručna služba /Kabinet (Grado) Načelnika Služba za opću upravu i/ili društvene djelatnosti/ili i zajedničke poslove URBANIZAM Služba za prostorno uređenje i stambeno komunal. politiku.07% 7. Ovo je samo nekoliko najvažnijih zaključaka do kojih je ALDI došao u analizi organizacije lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. društvene djelatnosti i finansije Služba za obnovu i razvoj i komunalne poslove SEKTORSKE SLUŽBE Služba civilne zaštite Služba za boračko-invalidsku zaštitu Služba za rad. Promjene koje su nastale u općinskoj administraciji nakon donošenja novih entitetskih zakona nisu uzete u razmatranje iz razloga što je istraživanje započeto nakon donošenja zakona o lokalnoj samoupravi u RS.90% 8. Služba profesionalne vatrogasne jedinice 766 320 60 46  0 4 174 4 7 4   139 6 4  9 8 133 46  8 7 34. kakav je korišten prije početka tranzicije iako je najveći obim nadležnosti ove službe prenesen na više nivoe vlasti ili je potpuno dereguliran (vidjeti sliku ). poslove Služba za geodetske poslove. U oblastima u kojima su općine reformirale svoju administraciju skoro da ne postoji primjer u kojem je više općina usvojilo sličnu organizacijsku strukturu ili sličan djelokrug rada svojih službi /odjeljenja. a zakon iz iste oblasti u Federaciji BiH je  .62% 1490 22. godine. Tabela 1.76% Napomena:*IPP – Imovinsko pravni poslovi Podaci prikupljeni u 2005.% 9.05% 6. godini od ukupno 133 općine u Bosni i Hercegovini koje su dostavile tražene informacije.75% Zajednička stručna služba Mjesnih zajednica 5 .  Općine u Bosni i Hercegovini imaju slične službe / odjeljenja samo u malom obimu i sličnost službi je prisutna samo u onim oblastima u kojima su općine zadržale svoje nadležnosti iz perioda prije 1991. Podaci o zaposlenim za 94 općine koje su dostavile tražene informacije.09% 1183 17. soc.90% 6.90% 0. izbjegla i raseljena lica i zdravst. Pregled trenuntne strukture općinskih službi u Bosni i Hercegovini (2005.75% 4.0% 5. u kojima je i 15 godina nakon početka tranzicije.47% 5.91% 6. 14 općina nije dostavilo tražane informacije.38% 7. i katastar nekretnina Odjeljenje za stambeno-komunalne poslove i/ili urbanizam Služba za prostorno uređenje i/ili zaštitu okoline Služba za geodetske i IPP PRIVREDA / RAZVOJ /FINANSIJE Odjeljenje za privredu i društvene djelatnosti Služba gospodarstva/za privredu Služba za gospodarstvo i finansije Služba za privredu.50% 6745 3347 49.

entitetski parlamenti u RS i F BiH su 2005. što samo po sebi govori da mi trenutno imamo minimalno dvije vrste organizacije općinske samouprave iako za takvu organizaciju nema nikakvog racionalnog objašnjenja. godini nije imala jedinstven zakon o lokalnoj samoupravi. godine nisu doneseni novi zakoni o organizaciji lokalne samouprave. Socio-ekonomska situacija građana je približno ista. Sažeti pregled najvažnijih informacija o strukturi općinskih službi u Bosni i Hercegovini dat je u tabeli 1. Novim zakonodavstvom nadležnosti lokalne samouprave su većim dijelom harmonizirani tako da općine u Bosni i Hercegovini. komunalni problemi građana su identični. dok je u F BiH pored toga. Obzirom da je Bosna i Hercegovina ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi. godine usvojili zakone koji precizno definišu nadležnosti lokalne samouprave. mogu odgovoriti na neke od najvažnijih potreba građana u lokalnim zajednicama. Pored toga. ali bez ikakvih smjernica sa viših nivoa vlasti o tome kako se općinska administracija treba prilagoditi novonastaloj situaciji. 2. i 006. U takvom ambijentu očekivalo se da će općinska administracija samostalno transformirati svoj način rada. godine Bosna i Hercegovina u 006. jer prenos pozitivnih iskustava jedne općine u drugu nije ograničen ustavnim nadležnostima kantona u F BiH ili nadležnostima općina definisanim entitetskim ustavima. koja je novim ustavnim uređenjem ostala bez brojnih nadležnosti. Općinska administracija nakon 2005. sve dok 005. harmonizacija entitetskih zakona iz ove oblasti omogućava efikasniji proces kreiranja ovih politika. i 2006. stambeni problemi mladih su takođe identični. što se iz gore navedenih razloga nije nikada ni desilo. i u Federaciji BiH i RS općine imaju nadležnost da kreiraju razvojne planove koji direktno mogu uticati na unaprijeđenje životnog standarda njihovih građana. Ovo je samo nekolicina primjera veoma različitih objašnjenja zbog čega općinska administracija nije inicirala samostalno i provela reorganizaciju rada općinske javne administracije. po prvi put. dizajniranje i implementaciju općinskih politika ciljano kreiranih za unaprijeđenje životnog standarda njenih građana. precizno navedeno da općine imaju nadležnosti da donose programe i planove razvoja i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje.2. Zahvaljujući novousvojenim zakonima o lokalnoj samopuravi po prvi put su se stvorile pretpostavke da se eliminiraju brojne barijere koje su onemogućavale planiranje.  . a faktori koji dovode do nezaposlenosti i siromaštva djeluju jednako na prostoru svih općina u zemlji. Pregled najznačanijih nadležnosti općina prema novom zakonu i usporedba sa nadležnostima općina prema ranijim ustavnim nadležnostima prikazan je u tabeli . Za razliku od prethodnih zakonskih rješenja o nadležnostima općina.bio tek u parlamentarnoj proceduri.

informacija. Napomena: (i) prema Ustavu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. gasa. finansiranje i unaprijeđenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture . te osiguravanje uvjeta rada lokalnih radio i TV stanica u skladu sa zakonom. zapošljavanja.vodosnabdijevanje. Pregled pojedinih nadležnosti lokalne samouprave prije i nakon donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi Nadležnosti općine prije Nadležnosti dodjeljenje Nadležnosti dodjeljenje donošenja Zakona o lokalnoj općinama u F BiH Zakonom Oblasti općinama u RS Zakonom o samoupravi (primjer ustavnih o principima lokalne lokalnoj samoupravi nadležnosti općine Goražde) (i) samouprave Osiguranje lokalnih potreba stanovništva i brige o djeci. Nadležnosti u oblasti kulture i javnog informisanja. prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada. zanatstva i trgovine. niti dodijeljena u nadležnost neke druge vlasti na osnovu ustava i zakona. Osiguranje javnog reda i mira. Osiguranje finansijskih sredstava za djelatnosti u oblasti zdravstva. Lokalni razvoj Vođenje brige o turističkim resursima općine. održavanje čistoće. Uređenje i obezbjeđenje obavljanja komunalnih djelatnosti: proizvodnja i isporuka vode. Donošenje prostornih. parkova. Utvrđivanje politike predškolskog obrazovanja.rekreativnih djelatnosti koje doprinose razvoju turizma. Upravljanje općinskom imovinom. održavanje javne čistoće. urbanističkih i provedbenih planova. toplotne energije. Obavljanje komunalnih i drugih uslužnih djelatnosti. obrazovanja i vaspitanja. Utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i druge izgradnje. predškolsko vaspitanje i obrazovanje. zdravstva i socijalne zaštite. održavanje grobalja i pružanje pogrebnih usluga. Utvrđivanje politike korištenja i utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara. Donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave. * nadležnost precizirana Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine 4 . gradska groblja. unaprijeđenje mreže ustanova. Obezbjeđenje uslove za razvoj i unapređenje ugostiteljstva. obrazovanja. saobraćajnica. prečišćavanje i odvodnja otpadnih voda. lokalni putevi i mostovi. Praćenje stanja uređenja prostora i naselja na svojoj teritoriji. urbanističkih i provedbenih planova. preventivnu zdravstvenu zaštitu djece predškolskog uzrasta. Osnivanje. odvođenje i prerada otpadnih voda. kulture i sporta za unapređenje njihovog rada i kvaliteta usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Usvajanje urbanističkih planova i obezbjeđivanje njihovog provođenja. Donošenje budžeta i završnog računa budžeta. Utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja. kulture i sporta. Osiguranje uslova rada lokalnih radio i televizijskih stanica u skladu sa zakonom i propisima kantona. usvajanje razvojnih.Tabela 2. upravljanje. Osiguranje korištenja i upravljanja lokalnim građevinskim zemljištem. Pitanja od lokalnog značaja koja nisu isključena iz općinske nadležnosti. javni prevoz putnika. civilne zaštite. socijalne zaštite. rekreacionih i drugih javnih površina. Druga pitanja u skladu sa Ustavom i Zakonom. te upravljanje i finansiranje javnih ustanova predškolskog obrazovanja. obrazovanja. Izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje. ulična rasvjeta. Donošenje budžeta jedinice lokalne samouprave. sporta. socijalne zaštite. uključujući zoniranje. zanatstva. Usvajanje programa razvoja općine. Donošenje programa i planova razvoja jedinice lokalne samouprave i stvaranje uslova za privredni razvoj i zapošljavanje. Utvrđivanje i provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline. Osnivanje. upravljanje. Upravljanje. Urbanizam Vođenje urbanstičko-stambene politike od značaja za njen razvoj. ugostiteljstva i zaštite okoline. zelenih. sportsko. Obezbjeđivanje korištenja građevinskog zemljišta. Obezbjeđenje uslove za boravak djece u predškolskoj ustanovi. prostornih. unaprijeđenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta. Obavljanje specifičnih funkcija u oblasti kulture. odvođenje voda i drugih padavina i čišćenje javnih površina. te lokalne infrastrukture. korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta i stara se o njihovom provođenju. Usvajanje osnovne zaštite. Sektorska pitanja Osiguranje uslova za poštivanje i zaštitu Ijudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa Ustavom*. održavanje ulica. razvoj i unapređenje komunalnih. Utvrđivanje politike upravljanja i raspolaganja imovinom jedinice lokalne samouprave. Nadležnosti u oblasti socijalne zaštite u praćenju socijalnih potreba građana i definisanje politike socijalne zaštite. finansiranje i unaprijeđenje ustanova osnovnog obrazovanja. Obezbjeđenje uslove za razvoj turizma. turizma. Utvrđivanje i provođenje stambene politike i donošenje programa stambene i druge izgradnje. javna parkirališta i parkovi. Stambeno komunalni poslovi.

5 .

stepen kriminala). poštivanje zakona. 6 . Pojedine druge ljestvice sadržavaju manje prioriteta ili više prioriteta u kojima je grupirano (ili dodatno razvrstano) nekoliko sličnih prioriteta. stope razvoja i napretka. Generalno posmatrano. najveći broj građana u lokalnim zajednicama na slijedeći način rangiraju prioritetne oblasti djelovanja općinske javne administracije: 1. Za Lokalni ekonomski razvoj. Političko i socijalno okruženje (generalno stanje. kulturni događaji i manifestacija). Ovo postaje posebno važno kada se radi o formuliranju ekonomskih politika. PRIORITETI GRAĐANA..1. sa druge strane. visina troškova života. koja je bazirana na općim pretpostavkama o potrebama građana. formuliranje jasnih ciljeva i strategije za njihovo ostvarivanje može biti komponenta procesa od vitalne važnosti za uspjeh ili neuspjeh. prisutnost medija. donosioci odluka na lokalnom nivou često vide LER kao moguć odgovor na pitanja tipa ‘Šta je potrebno da uradimo kako bi napravili pozitivne promjene u ekonomiji naše općine?’ Kako zaposliti nezaposlene? Kako pomoći mladim ljudima kojima su potrebni stanovi? Prilikom formulisanja ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja često se gube iz vida prioriteti građana. i stanja i mogućnosti. 3. kreiraju se sve aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju. Na osnovu različitih istraživanja za potrebe ovog priručnika odabrana je jedna ljestvica prioriteta. unutrašnja stabilnost. proces koji uključuje brojne učesnike i raznovrsne akcije. Ključni prioriteti građana Na prvom mjestu prioriteta jesu prioriteti građana iz kojih proističu i svi ostali prioriteti drugih grupa u društvu. koje bi dovele do usaglašavanja potreba i prioriteta.. 1. 2. Upravo iz tog razloga veoma je bitno poznavati neke od ključnih prioriteta svih zainteresovanih za Lokalni ekonomski razvoj.DRUGO POGLAVLJE Prioriteti koji trebaju biti ispunjeni aktivnostima na lokalnom razvoju 1.). raznovrsnost dostupnih usluga. jasno pokazuju da je prvi korak u procesu donošenja odluka formulisanje ciljeva i kreiranje strategija. Ekonomsko okruženje (mogućnosti zapošljavanje. sa jedne. koja u deset oblasti obuhvata najznačajnije potrebe građana na lokalnom nivou. Na osnovu ove ljestvice prioriteta. PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA Brojna iskustva u provođenju politika. Prilikom formulisanja ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja. već se ciljevi LER formuliraju na osnovu iskustava ili uskih viđenja pojedinaca. Socijalno kulturno okruženje (mogućnosti za udruživanje. potvrđeno kroz istraživanje.

5. Poboljšanje životnog standarda starijih osoba. 12. 7.ba/media/GRADJANSKAbos. Zahvaljujući mobilizaciji velikog broja nevladinih organizacija iz cijele zemlje. 11. Prirodno okruženje.doc 7 . trebale staviti na vrh svojih planova rada. gradski saobraćaj.  Kompletnu Građansku platformu GROZD-a. 9. kina. Zahvaljujući ovoj konkretnoj listi prioritetnih problema građana Bosne i Hercegovine možemo pobliže ukazati u kojim oblastima se lokalna javna administracija treba značajnije fokusirati kako bi na najbolji način doprinijeli rješavanju onih problema građana. 6. Zapošljavanje. Ubrzanje procesa Evropskih integracija. Javne usluge i transport (telefon. 10. Smanjivanje korupcije. U slučaju da lokalna zajednica ne ispunjava i samo jedan od prioriteta građana direktno dovodi do njihovog nezadovoljstva. čistoća vode.grozd. 6. 5. Rekreacija (restorani. 3. 2.4. Smještaj. Iako postoji praksa da pojedine institucije rangiraju značajnije jednu grupu prioriteta u odnosu na drugu. 4. Zahvaljujući zajedničkom naporu organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini po prvi put u kratkoj demokratskoj tradiciji zemlje osiguran je konsenzus javnosti oko pitanja koji su najvažniji problemi građana koji bi trebali postati prioritet javnoj administraciji u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti. Povećanje priliva stranih direktnih investicija. godini u okviru pokreta GROZD. Unaprijeđenje stanja u obrazovanju. 8. u 2006. 9. parkovi). Poboljšanje položaja mladih. sportski tereni). internet. Obezbjeđenje efikasnije javne administracije. Unaprijeđenje zdravstvene i socijalne zaštite. stvarno stanje pokazuje da su građani najčešće podjednako zainteresovani za svaku od navedenih grupa prioriteta. Smanjenje siromaštva. Unaprijeđenje životnog standarda na selu. i to: 1. Mogućnost nabavke potrošnih proizvoda. smeće). za koje su sami građani najviše zainteresovani. bolnice. 8. – 2010. definisano je dvanaest ključnih prioriteta građana koje bi domaće vlasti u periodu 2006. 7. 10. Medicinska i zdravstvena pitanja (zagađenje. Efikasniji rad javnih preduzeća. Pristup školama i obrazovanju. bez obzira na stanje i nivo zadovoljenih potreba u drugim (ili ostalim) prioritetima. možete pogledati na internet stranici GROZD-a: http://www. pozorišta.

U tom kontekstu ključni prioriteti poslovnog sektora se ogledaju u slijedećem: 1. gradski saobraćaj. Izostavljajući uobičajene tržišne motive i prioritete. Smanjivanje korupcije. Unaprijeđenje životnog standarda na selu. prioriteti poslovnog sektora i nisu toliko široki kao što su to interesi građana koji su prethodno pobrojani. Pristup školama i obrazovanju. Smještaj. 3.2. Potreba za ravnopravnim tretmanom od strane vladinih institucija (jednaka primjena zakonskih propisa i praksi za sve poslovne subjekte). Obezbjeđenje jednakih uslova potrebnih za ravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju. Prirodno okruženje.) Specifični prioriteti građana u Bosni i Hercegovini           Obezbjeđenje efikasnije javne administracije. neophodno je razmotriti koji su ključni prioriteti poslovnog i javnog sektora. Smanjenje siromaštva. Ključni prioriteti poslovnog sektora se ogledaju u obezbjeđenju okruženja u kojem oni ravnopravno sa ostalima mogu obavljati poslovne aktivnosti.  Unaprijeđenje zdravstvene i socijalne zaštite. Socijalno kulturno okruženje (mogućnosti za udruživanje. Poboljšanje položaja mladih. Mogućnost nabavke potrošnih proizvoda. značajno je porasla uloga privatnog sektora. stepen kriminala) Ekonomsko okruženje (mogućnosti zapošljavanje.. 5. raznovrsnost dostupnih usluga. Ubrzanje procesa Evropskih integracija.  Unaprijeđenje stanja u obrazovanju.  Efikasniji rad javnih preduzeća. Pregled generalnih i specifičnih prioriteta građana koji su bitni u procesu kreiranja ciljeva LER-a Generalni priorireti glađana u lokalnoj zajednici Političko i socijalno okruženje (generalno stanje. čistoća vode. Poboljšanje životnog standarda starijih osoba.. Imajući u vidu generalne prioritete građana u lokalnim zajednicama i specifične prioritete koji su tokom 2006. Zapošljavanje. Poboljšanje položaja mladih. moguće je nastaviti proces koji će imati za rezultat definisanje ciljeva na unaprijeđenju lokalnog ekonomskog razvoja. Kako bi utvrdili sve prioritete koji trebaju biti uvršteni u ciljeve Lokalnog ekonomskog razvoja. bolnice. stope razvoja i napretka. Jednaka mogućnost korištenja vladinih usluga i beneficija.Tabela 3. smeće). Omogućavanje uslova za obavljanje poslovne djelatnosti u skladu sa interesima pojedinca (potreba za infrastrukturom. pozorišta. Jednak pristup vladinim resursima i mogućnostima. parkovi). prostorom i objektima). poštovanje zakona. . visina troškova života. Ključni prioriteti poslovnog sektora Usvajajući principe tržišne ekonomije.  Smanjenje siromaštva. možemo na osnovu podataka iz prethodne tabele vidjeti u kojim oblastima je neophodan značajan angažman lokalne javne administracije. 1. Povećanje priliva stranih direktnih investicija. kulturni događaji i manifestacija) Medicinska i zdravstvena pitanja (zagađenje. Nakon toga. 4.  Poboljšanje položaja mladih. unutrašnja stabilnost. Ovakva ljestvica prioriteta nam pomaže da osiguramo da ciljevi na Lokalnom ekonomskom razvoju zadovolje potrebe građana. 8 . internet. sportski tereni). Javne usluge i transport (telefon. Rekreacija (restorani. kina. godine definisani od strane građana Bosne i Hercegovine. prisutnost medija.

1. u drugoj sekciji vidjeli smo da i privatni sektor ima određene prioritete koji se trebaju uzeti u obzir prilikom definisanja ciljeva na lokalnom ekonomskom razvoju. i ovi zahtjevi se moraju uzeti u obzir prilikom definisanja ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja. Iz razloga što ciljeve u oblasti Lokalnog ekonomskog razvoja usvajaju vladine institucije na lokalnom nivou (predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti). 3. Prioriteti lokalnog vladinog sektora od općine do općine se mogu veoma razlikovati. on na lokalnom nivou ima potrebu za jednakim tretmanom. Osiguranje efikasnog. kapitala i znanja. Da bi se osigurali odgovarajući ciljevi svake lokalne zajednice u oblasti lokalnog razvoja.3. trenutnim ekonomskim uslovima i potencijalnim mogućnostima ušao u poslovni sektor ulaganjem rada. Ključni prioriteti lokalnog vladinog sektora U prvoj sekciji. neophodno je da se svaka općina pridržava preciznih koraka putem kojih je moguće obezbijediti efikasne. jer faktori koji utiču na njihovo formiranje su jednim dijelom specifični za sve općine. koji su na te pozicije došli na osnovu obećanja datih biračima u izbornom procesu. Nakon što je zahvaljujući poslovnom okruženju. racionalnog i djelotvornog funkcionisanja lokalne javne administracije. dok drugim dijelom mogu biti veoma slični u svim općinama u Bosni i Hercegovini. Kontinuirano rješavanje najvažnijih problema ili pitanja koja utiču na snižavanje životnog standarda u lokalnoj zajednici. privatnog i javnog sektora veoma bitno za kreatore ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja.Pojedinac nakon donošenja odluke za ulazak u posao razmatra brojna pitanja svrstana u šanse i prijetnje koje bi bile dobre za unaprijeđenje njegovog sopstvenog položaja. spadaju i slijedeći: 1. i 6. Pored toga. Međutim. realne i ostvarive ciljeve lokalnog razvoja svake specifične lokalne zajednice. uključujući stalno unaprijeđenje demokratskih institucija. 29 . Osiguranje ravnomjernog i konstantnog povećanja blagostanja i životnog standarda svih stanovnika lokalne zajednice. te koji nerijetko imaju obavezu provoditi ciljeve političkih stranaka koje su podržale njihov izbor. Iako je razumjevanje prioriteta građana. 4. poznavanje prioriteta ovih grupa nije dovoljno za samostalnu izradu ciljeva na lokalnom razvoju. Iz tog razloga moguće je definisati samo generalne prioritete lokalnog vladinog sektora u koje između ostalih. ciljevi na Lokalnom ekonomskom razvoju u praksi ne zavise samo od prioriteta graađana i prioriteta privatnog sektora. što efikasnijim administrativnim uslugama i takvim objektivnim uslovima poslovanja koji omogućavaju realizaciju njegovih poslovnih planova. ciljevi na Lokalnom ekonomskom razvoju značajno zavise i od prioriteta vladinog sektora. Efikasno provođenje javnih politika definisanih u ustavnim i zakonskim nadležnostima općine. 5. Provođenje obećanja datih u predizbornom periodu. Poštivanje vladavine prava i demokratskih procedura. 2. vidjeli smo da građani od svojih lokalnih zajednica zahtijevaju mnogo i to u veoma različitim oblastima društva.

općine se nerijetko povode principom – identifikovali smo problem – obezbijedili smo sredstva i otpočeli sa aktivnostima. pripreme i implementacije aktivnosti općina na Lokalnom ekonomskom razvoju. Ili što je možda još karakterističniji primjer. kako je prikazano na slijedećoj slici. Tek nakon što se obezbijede sredstva identificiraju se problemi i aktivnosti za njihovo rješavanje. Bez sredstava aktivnosti na LER-u se i ne pokreću – cijeli proces stoji u mjestu. Ekonomski problemi su svima očigledni i svi su zainteresovani za njihovo riješavanje. problem predstavlja pristup u njihovom rješavanju što jasno prikazuje prethodna šema. Aktivnosti dovode do promjene ili smanjivanja problema i tako na lokalnoj razini započinje proces koji dovodi do unaprijeđenja situacije. Na lijevoj strani šema govori o ‘klasičnom’ pristupu rješavanja problema. nakon čega dolazi planiranje aktivnosti i njihova implementacija. Šematski prikaz donošenja odluka o aktivnostima na LER-u SREDSTVA PROBLEM AKTIVNOST CILJ PROBLEM SREDSTVA AKTIVNOST CILJ Lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini nalaze se pred teškim izazovom.TREĆE POGLAVLJE Koraci ka efikasnom lokalnom ekonomskom razvoju UVOD Prilikom planiranja. općina se ne trudi da identifikuje probleme ili da planira aktivnosti za njihovo rješavanje. Bez njih. U suštini postoje dva principa planiranja aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju. Međutim. 0 . jeste da općine imaju sredstva ili mogućnost da realizuju neku aktivnosti. Međutim. problem predstavlja ako u lokalnoj zajednici ne postoje sredstva. Slika 4.

FOKUS NA LER RAZVOJ I UNAPRIJEĐENJE PARTNERSTVA KOREKCIJA I UNAPRIJEĐENJE KORAK BROJ TRI KREIRANJE MEHANIZAMA ZA ADMINISTRACIJU LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA 1. VOĐENJE REALIZACIJE AKTIVNOSTI KORAK BROJ PET EVALUACIJA I PROMOCIJA AKTIVNOSTI NA LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU 1. ANALIZA RANIJIH ISKUSTAVA NA LER 3. MONITORING I EVAULACIJA AKTIVNOSTI 2.Upravo ovakav primjer govori da je potrebno koristiti obrazac ili korake koji su se pokazali kao dobri vodiči prilikom kreiranja aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju. PREDLAGANJE AKTIVNOSTI 3.  . Šematski prikaz koraka u Lokalnom ekonomskom razvoju KORAK BROJ JEDAN STVARANJE PARTNERSTVA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ 1. PREGLED PROŠLIH EKONOMSKIH PLANOVA 2. u kojem su posebno dizajnirani koraci u Lokalnom ekonomskom razvoju koji su predstavljeni na slici 5. DEFINISANJE PRIORITETA 5. KREIRANJE MEHANIZMA ZA MONITORING KORAK BROJ ČETIRI IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI NA LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU 1. KREIRANJE JASNIH POZICIJA UNUTAR TIMA 4. STVARANJE PARTNERSTVA MEĐU VLADINIM INSTITUCIJAMA 3. ORGANIZOVANJE JAVNIH DOGAĐAJA 4. STVARANJE PARTNERSTVA IZMEĐU JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA 4. SELEKCIJA AKTIVNOSTI 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA U OPĆINI 4. Slika 5. FORMIRANJE TJELA ZA LER 2. Desna slika pokazuje generalni okvir. ORGANIZOVANJE LOKALNIH FORUMA Nakon što smo šematski prikazali korake u procesu kreiranja okvira za lokalni ekonomski razvoj. IDENTIFIKACIJA PARTNERSTVA 2. IDENTIFIKACIJA KLJUČNIH OSOBA KORAK BROJ DVA KREIRANJE PLANA ZA UNAPRIJEĐENJE LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA 1. PROMOCIJA AKTIVNOSTI U LOKALNIM MEDIJIMA 3. ukratko ćemo prezentirati osnovne faze svakog od identifikovanog koraka na lokalnom ekonomskom razvoju. KREIRANJE MEHANIZAMA ZA KOMUNIKACIJU 3. ORGANIZACIJA AKTIVNOSTI 4. DONOŠENJE ZAJEDNIČKE ODLUKE .

kao i civilni sektor. u cilju kreiranja politika koje trebaju unaprijediti razvoj zajednice. Partnerstvom sa privatnim sektorom. Partnerstvo prepoznaje da i javni i privatni sektor imaju određene relativne prednosti jednih naspram drugih u obavljanju specifičnih poslova. ili unaprijeđuju usluge za isti iznos novca koji bi javni sektor potrošio samostalno pružajući isti proizvod ili uslugu koji/a je rezultat aktivnosti na LER-u. Javno-privatno partnerstvo uključuje širok spektar sudionika koji predstavljaju privatni i javni sektor. u svjetskim razmjerama JPP predstavlja zaista dobru vezu. Pri tome ovo partnerstvo ne smije postati još jedna birokratska prepreka. Partnerstvo između javnog i privatnog sektora identificira probleme i obezbjeđuje konsenzus o načinima njihovog rješavanja. STVARANJE PARTNERSTVA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ Jedan od najčešće spominjanjih pojmova u Lokalnom ekonomskom razvoju jeste partnerstvo. te o novim pravcima razvoja lokalne ekonomske zajednice. LAG-ovi nude razne oblike saradnje privatnom sektoru tako što se iste mogu pridružiti istim u radu na trenutnim razvojnim projektima gdje se doprinos i rizik dijeli sa lokalnim partnerima. promocija zapošljavanja i dobro upravljanje.  Evaluacija i monitoring aktivnosti na LER-u. putem stvaranja novih radnih mjesta. Stvaranje partnerstva između javnog i privatnog sektora naročito je potrebno u slijedećim oblastima:  Prepoznavanje zajedničkih interesa javne administracije. javne usluge i infrastruktura mogu biti obezbjeđeni u najekonomičnijem i najefikasnijem obliku. građana i privatnog sektora. posebno za: . dovodeći do povećane produktivnosti i efikasnosti u provedbi konkretnih aktivnosti na terenu. uobičajeno se naziva Javno-privatno partnerstvo (JPP). primjedbi. vladine institucije unaprijeđuju vrijednost novca (za istu sumu novca realiziraju inače skuplje projekte). Partnerstvo između vladinih institucija i organizovanih grupa izvan vladinog sektora. Investirajući u ljude i njihov okoliš. korekcija i sugestija. Privatne kompanije imaju koristi od kontakata sa Lokalnim akcionim grupama (LAG). know-how vještinama i ekspertizi s namjerom unaprijeđenja pristupa informacijama. dok se uz istovremenu uključenost privatnog sektora pomaže u realizaciji ciljeva razvojne politike. uslugama i proizvodima. umrežavanje te se uspostavljaju principi zajedničkog ulaganja.  Zajedničko učestvovanje u implementaciji aktivnosti na LER-u. Postoji širok spektar razloga. infrastrukture.  Stvaranje mehanizama za učestvovanje u zajedničkom donošenju odluka. JPP se temelji na logičnoj podlozi udruženih resursa. koje predstavlja jednu od najvažnijih inovacija u procesu kreiranja razvojnih politika. njihovog iskustva i eksperata. planova unaprijeđenja ili planova razvoja. Međutim. poboljšano pružanje socijalnih usluga. i . S druge strane.  . lobiranje.1. jeftinije korištenje resursa. U tom smislu na ovom nivou se sprovode zajedničko planiranje. a u ime nacionalne vlade. Iako relativno novina za područje Bosne i Hercegovine.davanje smjernica. Svjetska iskustva ilustriraju važnost doprinosa uspješnog javno-privatnog partnerstva putem lokalnog razvoja – povećana socijalna kohezija. zbog kojih se vladine institucije odlučuju na uspostavljanje partnerstva sa privatnim sektorom. uvođenja tehnoloških inovacija i unaprijeđenja proizvodnog procesa. primarni razlog partnerstva vlade sa privatnim sektorom jeste povećanje raspoloživih resursa potrebnih za ostvarivanje ciljeva na lokalnom razvoju. firme takođe osiguravaju i sopstveni komercijalni uspjeh.zajedničko planiranje potrebnih promjena. Dozvoljavajući svakom od sektora da radi i doprinosi partnerstvu u onome što znaju najbolje.

sve strane moraju imati unaprijed definisane odnose za sve segmente i faze rada partnerstva i realizacije projekata kao i tačno definisane obaveze koje u potpunosti moraju izvršavati. prema iskustvima u dosadašnjem radu na Lokalnom ekonomskom razvoju. neophodno je da svi pratneri razumiju potrebe i resurse koje proces Lokalnog ekonomskog razvoja zahtijeva od učesnika u partnerstvu. nevladinih organizacija ili građana. nevladinih organizacija.  Formalni oblik saradnje tokom trajanja partnerstva.  Kako i na koji način će se koristiti plodovi partnerstva. privatnog i nevladinog sektora znači uspostavljanje tijela koje će se sastojati od predstavnika vladine administracije. Da bi partnerstvo bilo efikasno.  Upravljanje aktivnostima koje su predmet partnerstva. Međutim. Tabela 4. na operativnom nivou. Potencijalni učesnici u Javno-privatnom partnerstvu Privatni sektor Privredna komora Poslovne udruge Velike korporacije MSP Privatne firme u oblasti razvitka  Medijske kuće               Vlasti Nadnacionalne Nacionalne Entitetske Gradske/okružne Lokalne Ministarstva Zdravstvo Organi u obrazovanju Organi u prometu         Zajednica Pojedinci Grupe u zajednici Nevladine organzacije Religijske grupe Profesionalna udruženja Obrazovne institucije Omladinske grupe Aktivisti na zaštiti okoliša Da bi partnerstvo privatnog i javnog sektora bilo garant obostranog uspjeha. Ovi problemi jasno se mogu povezati sa ukupnim naporima na Lokalnom ekonomskom razvoju na slijedeći način: Mali kapaciteti jednog partnera Slabo partnerstvo Slabi uticaji na LER Slabo partnerstvo Slabi uticaji na LER Loš Lokalni ekonomski razvoj Uspostavljanje partnerstva između javnog. privatnih preduzeća i građana (kako je predstavljeno u tebeli 2. vladinih zakonodavnih tijela. a na zadovoljstvo cijele zajednice. Prvenstveno partnerstvom se jasno mora definisati:  Koje resurse će svaki partner staviti na raspolaganje za implementaciju aktivnosti koje su predmet partnerstva. Uspostavljanjem ovog tijela omogućit će se jača komunikacija  . predstavnika kvazi-vladinih organizacija. često se postavljao problem nerazvijenosti kapaciteta unutar privatnog sektora.). partnerstvo bi se trebalo uspostaviti kao zajednički poduhvat predstavnika privatnog i javnog sektora usmjereno na provođenje konkretnih investicionih projekata čije bi efekte obostrano koristili. uključujući definisanje forme koja će obezbjeđivati monitoring aktivnosti i evaluaciju aktivnosti koje su kreirane u okviru partnerstva.S druge strane. Nije rijedak primjer da u nekim općinama privatni sektor nije zainteresovan za partnerstvo.

te doprinose održivom lokalnom razvoju.  poduzimanje aktivnosti. te stoga ne može imati vlastita novčana sredstva. i regionalni programi za LEADER. EU finansira nekoliko inicijativa. te raspodjele znanja sa drugima. Program podržava inovativne pionirskeneprovjerene nove metode razvoja i obnove koji se baziraju na konkretnoj problematici i lokalnim uslovima.  utvrđivanje da li su te aktivnosti bile uspješne. privatni i neprofitni sektor vežu se instrumentom JPP-a. U biti. odnosno “neregistrirano udruženje”. te efikasnijeg i bržeg rješavanja ekonomskih problema na lokalnom nivou. takođe. LAG (Lokalna akciona grupa) po definiciji predstavlja lokalno partnerstvo. LEADER. Identifikacija partnerstva – Primjer Lokalne akcione grupe (LAG) Tokom programskog perioda od 2000. Lokalnu akcionu grupu (LAG) čine predstavnici 3 različita sektora: 1) Predstavnik općine (kojeg nominira načelnik općine).1. godine. Uspostavljene metode. Svrha Lokalnih akcionih grupa se može ukratko opisati kao:  planiranje onoga što je potrebno uraditi. koje se koriste kao osnova za rad inicijative LEADER sastoje se od slijedećih dijelova:  Javni. poslovnog sektora i državnih institucija. To ustvari znači da LAG nema pravni status. LAG se sastoji od predstavnika općinske uprave. 2) Predstavnik poslovnog sektora (kojeg nominira Regionalna razvojna agencija koja pokriva područje te općine). itd. Sve države članice EU elaborirale su nacionalne programe za ovu inicijativu. 1. i ako jesu  nadogradnja takvih uspješnih aktivnosti i integriranje istih u osnovne službe kako bi ove službe kvalitetnije odgovarale i razrješavale stvarne potrebe lokalnog stanovništva. predstavlja eksperimentalnu ‘’radionicu’’ za pronalaženje novih rješenja i načina uređenja održivog ruralnog razvoja. formirajući Lokalne akcione grupe (LAG) kojima se daje pravo da donose nezavisne odluke po pitanju konkretne implementacije mjera i projekata vezanih za ruralni razvoj. gdje inicijative proizilaze direktno sa lokalnog nivoa i usmjerene su u najvećoj mjeri ka rješavanju konkretnih problema na terenu. LAG-ovi predstavljaju forume za podršku implementaciji projekata povratka i reintegracije na lokalnom nivou. Kroz ovakvo partnerstvo poduzetnici će moći direktno istaknuti sve probleme sa kojima se susreću u svom radu. do 2006. u cilju stvaranja uslova za veće učešće građana u razvojnim procesima. Jedna od ovih je i LEADER. grupa i organizacija civilnog društva i predstavnika poslovnih udruženja. čiji je cilj promocija ruralnog razvoja. ) Predstavnik nevladinog sektora (nominiran od strane organizacija koje tvore koordinaciono tijelo nevladinih organizacija). dakle.  Promocija novog načina razmišljanja – ostvarivanje tzv. građani će jasno istaknuti koji su njihovi prioriteti zanemareni. a vladine institucije će dobiti priliku da koriste te informacije i koriguju svoje aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju.  Rad baziran na međusobnom ''povezivanju'' – uspostava mreže djelovanja radi prikupljanja iskustava. To su. prije svega. a postoje. upošljavati osoblje.između građana. Podrazumijeva se da će u različitim fazama implementacije u rad LAG-a biti uključeni i drugi akteri. sistema ''prenosivosti'' djelovanja.  ''Bottom up'' pristup. predstavnici različitih općinskih službi nadležnih za određena pitanja 4 .

socijalna jednakost. poljoprivredu itd.  Modernizacija lokalne uprave.  Ključne aktivnosti našeg rada na ostvarivanju ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja. potrebu za izgradnjom infrastrukture u ruralnim područjima vezanom za obezbjeđenje energije.  Svi naši prioriteti će se realizirati korištenjem svih raspoloživih znanja i vještina vladinog. izjavljujemo da će naši prioriteti biti slijedeći:  U saradnji sa našim partnerima Općinsko vjeće pružit će podršku svim inicijativama. zaštitu okoline i građansku participaciju. uključujući demografski razvoj. Zbog toga što Lokalni ekonomski razvoj znači potrebu da se lokalne zajednice angažiraju na stvaranju održivog ekonomskog rasta koji osigurava porast zaposlenosti. koje će doprinijeti ili koje će biti angažirane za razvoj. analizu potreba i postojećih nadležnosti. kroz naše samostalne ali i zajedničke napore na poboljšavanju ukupnog poslovnog okruženja u općini kako bi se podstakao ekonomski rast domaćih i inostranih preduzeća. razvoj privatnog sektora. kvalitet okoline i održivo općinsko finansiranje integralni za održivi razvoj lokalne zajednice putem koje se poboljšava životni standard i potiče jednakost što doprinosi opštem napretku zajednice. zalaganje za ravnopravnu raspodjelu prihoda.) Okvir 1: Deklaracija Općinskog vijeća o Lokalnom ekonomskom razvoju DEKLARACIJA OPĆINSKOG VIJEĆA O LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU Na osnovu Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. privatnog i sektora civilnog društva u organizaciji. predstavnici nevladinih organizacija čije je učešće relevantno u određenoj fazi implementacije na lokalnom nivou (udruženja žena i omladinske grupe.koja se adresiraju u radu LAG-a (odjeli za stambena. više ravnopravne raspodjele prihoda. Općinsko vijeće odlučilo je da usvoji slijedeću deklaraciju: Zbog toga što su ekonomska vitalnost. Zbog toga što je neophodno poduzeti zajedničke korake sa građanskim društvom i zbog toga što su udruženja građana od vitalne važnosti za jačanje općine i razvoj procesa decentralizacije. 5 .  Promovisanje koncepta Lokalnog ekonomskog razvoja. jačanje finansijske administracije i osiguranje veće transparentnosti u korištenju javnih sredstava. udruženja koje se brinu za potrebe djece/osoba s posebnim potrebama itd. Zbog toga što zahtjevi ekonomskog rasta i izazovi u socijalnom razvoju utiču na političke institucije da odgovore na sve teže zahtjeve društva i zahtijevaju od lokalnih vlada da se više uključe u promociju Lokalnog ekonomskog razvoja.  Jačanje važnosti prikupljanja više informacija o ekonomskim pitanjima. razvoj znanja i vještina uposlenih u lokalnoj upravi. zasnovane na široj osnovi podrške od strane privatnog i civilnog sektora. zaštitu okoline i građansku participaciju.). socijalna pitanja. prosperitet i kvalitet života svih stanovnika u zajednici. investicija. Zbog toga što javna administaracija općine postoji zbog njenih građana. implementaciji i monitoringu svih aktivnosti koje budemo zajedno provodili na polju Lokalnog ekonomskog razvoja. promovisanje investicija. i na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi. upravljanje vodom i otpadom u ruralnim i urbanim područjima. strategiji i planiranju.

Broj 01-02-9-813/05 . s. augusta 005. prvenstveno iz dva razloga: prvo zato što vladine institucije na višim nivoima u pravilu imaju veće nadležnosti za određena pitanja od kojih zavisi napredak u lokalnom razvoju i drugo zato što vladine institucije na višim nivoima vlasti imaju na raspolaganju veća budžetska sredstva za programe koji direktno mogu podstaknuti lokalni razvoj. Zbog toga što smatramo da je vrijeme da se pridružimo globalnom naporu da se ostvare obećani milenijski razvojni ciljevi u globalnom i nacionalnom kontekstu.1. stoljeću koji može doprinijeti prosperitetu svih građana Bosne i Hercegovine. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potpisuje ovu rezoluciju. Primjer: Rezolucija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Na osnovu člana 121. osiguraju potrebna sredstva za obezbjeđenje visokokvalitetnih javnih usluga dostupnih svim građanima. broj 20/00). održanoj 31. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (‘’Službeni glasnik BiH’’. stav 1. provede u djelo politika od koje će imati koristi većina građana i nastoje umanjiti bespotrebne štete prouzrokovane vanjskim nametnutim uslovima. Stvaranje partnerstva među vladinim institucijama – Primjer Rezolucija Parlamenta BiH Vladine institucije na lokalnom nivou trebaju partnerstvo u cilju maksimalizacije napora na obezbjeđenju najvećeg mogućeg stepena lokalnog razvoja. 6 . Zbog toga što prepoznajemo potrebu da se na državnom nivou preduzmu hitne mjere na ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva u nacionalnom kontekstu podržavajući globalnu akciju za borbu protiv siromaštva. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma dr.2. zahtijevamo da se na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini: primjene milenijski razvojni ciljevi na nacionalnom nivou. Nikola Špirić. augusta 2005. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na 64. usvojio je REZOLUCIJU (GLOBALNI POZIV NA AKCIJU PROTIV SIROMAŠTVA) Zbog toga što vjerujemo da je usvajanje Milenijske deklaracije septembra 2000. godine od strane 189 članica UN-a važan momenat za globalnu saradnju u 21. te ohrabrujući svakoga ko prepoznaje razarajući uticaj siromaštva na društvo da da svoj glas da se promjene naprave. godine. sjednici. Jedno od najvažnijih partnerstava koje je neophodno na razvoju određene lokalne zajednice jeste partnerstvo sa vladinim institucijama na višim nivoima vlasti. osigura potpuna odgovornosti i transparentnost u upotrebi javnih resursa i iskorjenjivanje korupcije. Vjerujući da će ispunjavanje ovih zahtjeva doprinijeti smanjivanju siromaštva u našoj zemlji i da će transformirati budućnost i nadu cijele generacije našeg društva.r.

Kao primjer inicijative jednog nivoa vlasti na uspostavljanju koordinirane akcije svih nivoa vlasti na obezbjeđenju bržeg napretka Bosne i Hercegovine jeste Rezolucija koju je usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u avgustu 005. preduzeća. 7 .3. u zavisnosti od svoje veličine i svojih (prvenstveno dugoročnih) ciljeva. Posmatrajući izolovano privatni sektor. istovremeno imajući u vidu ustavno definisane i zakonsko različito podijeljene nadležnosti javne administracije.Imajući u vidu da su svi nivoi vlasti snažno zainteresovani za politike koje će stimulirati razvoj i za efikasniju ulogu javne administracije u rješavanju najznačajnijih problema stanovnika Bosne i Hercegovine. privatno preduzeće će biti zainteresovano da učestvuje u aktivnostima na lokalnom razvoju. logično je da partnerstvo između različitih nivoa vlasti treba biti institucionalizirano prvenstveno kroz harmonizaciju politika vlada na svim nivoima koje su kreirane sa ciljem ubrzanja ili unaprijeđenja razvoja. Aktivnosti na stvaranju partnerstva između različitih vladinih institucija. mogu imati manje ili veće motive da se angažuju u aktivnostima koje direktno nisu povezane sa prethodno pomenutim pravilom. u cilju ubrzanja lokalnog razvoja. Naime. Drugim riječima.  Obezbijedi veće izvorne prihode lokalne vlasti kroz povećanje prihoda od poreza. te trenutne pozicije preduzeća na tržištu. Stvaranje partnerstva između javnog i privatnog sektora – Pregled motiva za uključivanje u partnerstvo za lokalni razvoj Razlozi za uključivanje javnog sektora u partnerstvo sa privatnim sektorom u aktivnosti koje mogu doprinijeti razvoju lokalne zajednice su očigledni i oni se ogledaju prvenstveno u namjerama javnog sektora da:  Obezbijedi usluge građanima koje javna administracija nije u mogućnosti samostalno pružiti građanima. Međutim. Međutim.  Unaprijedi stanje u privatnom sektoru jer time doprinosi smanjenju izdataka za socijalnu politiku i osiguravanje socijalne sigurnosti građana kroz socijalnu zaštitu. 1. te aktivnosti kojima bi se obezbijedile visokokvalitetne javne usluge koje bi bile dostupne svim građanima Bosne i Hercegovine. Ovom Rezolucijom BiH Parlament je uputio zahtjev svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini da poduzmu maksimalne aktivnosti iz svojih nadležnosti kako bi se proveli Milenijumski razvojni ciljevi UN-a.  Poboljša kvalitet i/ili obim postojećih usluga koje su potrebne građanima u lokalnoj zajednici. jer time povećava svoje konkurentske sposobnosti čime povećava šanse za zadržavanje stabilnog obima poslovanja. on nema snažnih motiva za trošenje vlastitih resursa (bilo u novcu ili vremenu) na bilo koju drugu aktivnost izuzev one koja direktno može uticati na vlastiti profit. godine. ovo pravilo ne važi za sva preduzeća u privatnom sektoru niti se ovo pravilo može primjenjivati u svakom periodu poslovanja preduzeća. čime se obezbjeđuju dodatna sredstva koja mogu biti usmjerena u lokalni razvoj. trebaju biti prioritet ne samo lokalnih vlasti već i vlasti na svim drugim nivoima. a čije korištenje može pozitivno uticati na lokalni razvoj. postavlja se pitanje koji su osnovni motivi da se privatni sektor uključi u partnerstvo sa vladom u cilju unaprijeđenja lokalnog razvoja. preduzeće koje posluje u određenoj lokalnoj zajednici će biti spremno da učestvuje kao partner u aktivnostima na lokalnom razvoju u zavisnosti od slijedećih faktora:  Ukoliko je preduzeće razvilo svoje poslovanje. te ukoliko nivo razvijenosti omogućuje stabilo poslovanje na tržištu.

Podjelu rizika između privatnog i javnog sektora.4. preduzeće će biti zainteresovano da učestvuje u partnerstvu sa vladom. dakle. Partnerstvo između javnog i privatnog sektora je neophodno kako bi se raspoloživi resursi i energija lokalne zajednice usmjerili u jednom pravcu. Javnog sektora:  Službenici odjeljenja za ekonomski razvoj. ekonomskih. Smanjenje vrijednosti potrebne investicije u inicijalnoj fazi projekta. prostor za industrijska postrojenja i sl. trebala bi biti pozvana da se pridruži.  Službenici drugih odjeljenja. privatnog sektora (malih i srednjih preduzeća) i samih građana u interesu zajednice. koja ima nekog interesa za Lokalni ekonomski razvoj i koja djeluje u duhu davanja doprinosa partnerstvu. Svaka organizacija. a poteškoće mogu biti umanjene od strane vlade (npr. putna infrastruktura. Lokalni ekonomski razvoj se odvija kroz partnerstvo između lokalne vlade. Korist od ovog partnerstva imaju svi: javni sektor jer će na kvalitetniji način obavljati svoju ulogu. Uspješna privatna preduzeća stvaraju dobrobit lokalnih zajednica. treba da rukovodi odbor koji predstavlja i zastupa lica unutar tog partnerstva.  I na kraju.). Ukoliko preduzeće ima izvjesne dugoročne razvojne ciljeve koji zahtijevaju veće korištenje resursa (objekata. a to su: stupanje u članstvo. Brz povrat investicija i ostvarivanje profita.  Ukoliko preduzeće ima poteškoće u svom vlastitom poslovanju. 1. Ovim partnerstvom.). Međutim. Identifikacija ključnih osoba za rad na Lokalnom ekonomskom razvoju Jedno od pitanja koje se često postavlja kreatorima Lokalnog ekonomskog razvoja jeste: ’Ko bi trebao doprinijeti Lokalnom ekonomskom razvoju?’. kadrova. Postoje neki osnovni koraci kod uspostavljanja partnerstva između privatnog i javnog sektora. školovanje kadrova. planiranje i komunalije. privatni sektor jer ulaže u isplative i niskorizične investicije i svi građani lokalne zajednice čije će potrebe biti zadovoljene. Partnerstvo treba obezbijediti mobilizaciju svih resursa u cilju zadovoljavanja potreba građana (infrastrukturnih. što se iz postojećih javnih fondova ne može obezbijediti. Podršku javnog sektora u svim fazama realizacije i korištenja projekta i sl. socijalnih itd. transporta). Ti partneri bi uglavnom bili iz: a. uspostavljanje upravnog odbora i radnih grupa kao i donošenje statuta. Partnerstvo bi takođe trebalo osigurati mogućnost uspostave posebnih radnih grupa koje bi detaljnije razrađivale određena pitanja. Lokalne vlade imaju ključnu ulogu u stvaranju povoljnog okruženja za uspješno poslovanje privatnog sektora. na privatno preduzeće koje bi trebalo ostvariti rast i doprinijeti dobrobiti lokalne zajednice uveliko zavisi od povoljnosti lokalnih uslova koji utiču na lokalno poslovanje. preduzeće će biti zainteresovano da učestvuje u partnerstvu za lokalni razvoj. energije.  Nosioci regionalnih/kantonalnih vlasti.  Predstavnici zakonodavne vlasti. privatni sektor će biti zainteresovan za učestvovanje u partnerstvu za lokalni razvoj ukoliko rezultati takvog partnerstva mogu uticati na uspostavljanje vladinih programa koji mogu olakšati privatnom sektoru: Investiranje u ekonomski isplative projekte. uključujući i odjeljenja za transport. 8 .

neophodno je da za to prvenstveno postoji volja i sposobnost od strane svih aktera Lokalnog ekonomskog razvoja. koja je najčešće vrlo zahtjevan proces.  Druge nevladine organizacije. Da bi proces strateškog planiranja bio uspješno započet i završen. žene).  Predstavnici inostranih kompanija ili kompanija koje su prihvatile inostrane investicije u lokalnoj zajednici. nužnu opremu i skroman budžet za sastanke. KREIRANJE PLANA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ U prethodnom poglavlju dat je pregled prioriteta različitih učesnika u procesu lokalnog razvoja. dovodeći do partnerstva ovih sektora čine glavni temelj strateškog procesa. kao i kancelarijski prostor. Implementacija se 39 . stvaranjem partnerske mreže – menadžment tima. prikupljanje podataka i slične troškove. kakva je vremenska dimenzija strategije itd. jer mnogi od njih znaju mnogo više o pojedinim pitanjima iz njihovog vidokruga od predstavnika lokalne vlasti. civilne organizacije i druge grupe sa zajedničkim interesom za lokalnu privredu). slabim stranama. ko šta treba raditi. kako se kontroliše ispunjenje ciljeva. Sposobnosti i znanja svih aktera LER-a su neizostavan faktor uspjeha strateškog planiranja.  Univerziteti i druge obrazovne ustanove. Međutim. kako bi njena realizacija. Civilnog/nevladinog sektora  Organizacije za razvoj civilnog društva. Tim započinje rad na viziji. 2. prevaziđe slabosti.  Preduzeća i uspješni mali/srednji poduzetnici iz različitih demografskih skupina (mladi. Privatnog sektora:  Poslovna udruženja. koristi SWOT analizu – komparativnu procjenu koja će dovesti do strateških i ključnih pitanja na osnovu kojih će se formulisati projekti.  Predvodnici lokalnih zajednica. grupe koje predstavljaju manjine i koje predstavljaju kulturne interese. To je okvir u kojem se analizom informacija o jakim stranama. započinje i proces stvaranja Tima za strateško planiranje. bila uspješna. Prvi korak implementacije strategije je predlaganje strategije vijeću na usvajanje.b. da bi se formulisala valjana strategija lokalnog razvoja i da bi se ona izvela na dobar način.  Razvojne organizacije. poslovni djelatnici. kao jedinica ili odjeljenje unutar lokalne uprave. osigurava podatke o lokalnoj ekonomiji. prilikama i opasnostima određuje lokalna situacija. što je veoma važno imati u vidu prilikom kreiranja konkretnog plana za ekonomski razvoj jedne lokalne zajednice. Taj tim trebalo bi da dobije i institucionalnu formu. potrebno je na samom početku identifikovati pojedince i grupe koje imaju interesa da se uključe u rad na strategiji (javne institucije. kako ih postići. npr. Upravo te vještine i resursi koje svaka grupa zainteresiranih strana donosi u proces. Cilj strategije je da iskoristi prednosti. eksploatiše mogućnosti i riješi se rizika i prijetnji. Određivanjem osobe koja je u lokalnom organu uprave odgovorna za LER ili osnivanjem odjela za LER. c. Strategijom se mora riješiti šta su ciljevi. ko je odgovoran za šta. Ne postoji sumnja da u svakoj općini postoji potreba za Lokalnim ekonomskim razvojem.  Druge grupe za potporu poslovnim preduzećima i privredne komore.

Do ocjene rezultata strategije dolazimo pregledom rezultata u pogledu siromaštva. bez uzimanja u obzir vanjske faktore teško da ćemo moći formirati pravilne ciljeve Lokalnog ekonomskog razvoja. mogućnosti i opasnosti. SWOT analiza. U okviru ovog pristupa ekonomske karakteristike se posmatraju u odnosu na ekonomske karakteristike drugih općina. poljop Turizam Privlačenje SDI SLABOSTI • • • • • • Nerazvijena infrastruktura Veliki broj nezaposlenih Nedostatak finan. te da se napravi razlika između onih komponenti na koje lokalne vlasti mogu uticati i onih koje oni ne mogu korigovati. podsticanja rasta lokalnog poslovanja. U prethodnoj SWOT analizi rekli smo da nam je prednost stručna radna snaga. ali takođe zanemarujemo stvarnost i relativnu poziciju općine naspram drugih općina i regija u zemlji. sreds. te radi organizacijskog pregleda potreba za promjenama u Lokalnom ekonomskom razvoju. mogu se postaviti neka od slijedećih pitanja:  U snagama smo naveli da je snaga naše općine stručna radna snaga. 2. koji bi na najbolji način ostvarili prioritete građana i poslovnog sektora. Korištenjem prvog pristupa. prikupljanjem informacija možemo kreirati SWOT analizu općine. slabosti. mogućnosti i opasnosti se veoma često koristi u strateškom planiranju gdje je potrebno organizovati unutrašnje i spoljne faktore koji pospješuju i otežavaju ekonomski rast.1. Odlazak mladih Prljave tehnologije Nisko-plaćeni poslovi MOGUĆNOSTI PRIJETNJE Koliko god detaljno vršili istraživanje i radili na SWOT analizi. Bitno je da oni koji donose odluke imaju predstavu o relativnom značaju svake prednosti. tj. ali da nam je slabost nerazvijena infrastruktura. slabosti. kapaciteta i kvaliteta pružanja usluga lokalne vlasti i ostalih ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja. Na ovaj način zanemarujemo prvenstveno ostale prioritete građana. Ako želimo samo na osnovu ova dva kriterija da formiramo cilj LER-a. kreatori strategija na prvom mjestu trebaju izraditi kompetitivnu procjenu trenutne ekonomske pozicije općine. Strategija treba da se redovno i periodično dopunjava novim. koji bi trebao da bude u skladu sa generalnim ciljem Lokalnog ekonomskog razvoja – stvaranje podsticajnog i privlačnog okruženja za razvoj privatnog sektora. Procjena trenutne pozicije općine Prilikom procjene trenutne pozicije općine mogu se koristiti različite metodologije koje mogu dati različite slike o ukupnom stanju općine. U odnosu na koga naša općina ima stručnu radnu snagu? U odnosu na naše susjede? U odnosu na prosjek u 40 . položaj Znanja i iskustva Razvoj ekolo. Još jedna specifičnost ovog pristupa jeste da se ekonomske karakteristike ne posmatraju izlovano. uzimajući u obzir sve druge prioritete građana i privatnog sektora.može povjeriti Timu za strateško planiranje ili se može osnovati Tim za implementaciju. Da bi se kreirali opšteprihvaćeni ciljevi Lokalnog ekonomskog razvoja zajednice. konkurentnosti lokalne zajednice. sigurnog okruženja i poduzetničkog okruženja. Na jedan način možemo posmatrati samo svoju općinu i samo ekonomiju te općine. Monitoring – pregled strategije – bitan je iz razloga eventualnog dopunjavanja ili mijenjanja planova ukoliko se ukaže potreba za dopunjavanjem ili mijenjanjem planova. analiza prednosti. Šema 1: Primjer SWOT analize SNAGE • • • • • • Stručna radna snaga Povoljan geo. obrazovanja i poboljšanja kvaliteta ljudskih resursa. Drugi pristup je sveobuhvatniji. infrastrukture. SWOT analiza se smatra najrasprostranjenijim sredstvom pomoću kojeg se prikupljene informacije pretvaraju u nalaze. svježim informacijama. zatim radi finansijskog aspekta planova. već multidisciplinarno.

sveobuhvatnom pristupu potrebno je prvenstveno posmatrati općinu u relativnom odnosu naspram drugih općina u državi. Da li su nam ovi podaci dovoljni kako bi se mogle utvrditi stvarne ekonomske potrebe naše općine? 4 .037 Gradovi ispod 50. godine (u KM) Općina/Grad Srebrenica Gračanica Široki Brijeg Doboj Bijeljina Čajniče Vitez Ljubuški Travnik Bihać Banja Luka Tuzla Grude Mostar Gacko 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 KM IZVOR: Prema podacima statističkog zavoda. Takođe. Na slici možemo vidjeti uporedni prikaz gradova u Bosni i Hercegovini selektovanih prema procijenjenim bruto društvenim proizvodom po glavi stanovnika. mart 004. najmanji u općini Kalesija. PTT komunikacije. ALDI procjena BDP za gradove BDP BiH Prosjek 3. Slika 6. Pregled selektovanih gradova u BiH prema procjenjenom BDP po glavi stanovnika. može ilustrovati takav pristup.državi? Ili je to odnos stručnost radnika/cijena sata rada? Ili se to odnosi na produktivnost po satu.000 stanovnika Slika pokazuje da je najveći procijenjeni BDP po glavi stanovnika u općini Gacko. dok se općine sa brojem stanovnika od 50 do 100 hiljada nalaze negdje u sredini ili u dijelu općina sa najmanjim BDP po glavi stanovnika. Slika 6. dok se ostali gradovi/općine nalaze između ove dvije najveće vrijednosti.000 stanovnika) jednako zastupljene i među općinama sa najvećim i sa najmanjim BDP per capita. Da li je naša infrastruktura nerazvijena iz prostog razloga što se tokom godina amortizovala toliko da više nije u funkciji kao prije deset godina i više? Ili infrastruktura dovodi našu općinu u nepovoljniji položaj u odnos na susjednu? Ili naša infrastruktura ne omogućava savremeno poslovanje koje je uobičajeno u drugim državama (širokopojasni internet. Najveće općine/gradovi se nalaze među općinama sa najvećim BDP per capita.000 stanovnika Gradovi od 50.000 do 100. specijaliziranost ili generalno na neke kvalitativne sposobnosti naših radnika?  U slabostima smo naveli da je slabost naše općine nerazvijena infrastruktura.000 stanovnika Gradovi BiH preko 100. na slici možemo vidjeti da su manje općine (sa manje od 50. transportne komunikacije)? U drugom.

Ovakav način procjene je jedino raspoloživo jednostavno analitičko oruđe za izradu ovakvog računa. U općinama koje imaju bolji prosjek od državnog. kao što je to primjer Kupres imaju veoma mali broj stanovnika. teže će ostvariti zacrtane ciljeve na polju stvaranja uslova za zapošljavanje i obratno. samo što su rangirane po kriteriju broj stanovnika/broj zaposlenih. Neke općine. on će u nekim općinama biti lakše. kreatori planova Lokalnog ekonomskog razvoja mogu u svim općinama čiji je BDP po glavi stanovnika ispod crvene linije (prosjek BDP per capita za BiH) da sa pravom insistiraju na aktivnostima koje će doprinijeti povećavanju obima privatnog sektora u svojoj općini. a u nekim teže ostvarljiv. Na ovakav način lako je vidjeti. Zašto? U Bosni i Hercegovini u martu 2004. Niti jedna općina se ne može pohvaliti sa niskim stopama nezaposlenosti čak niti ispod 15 procenata. 4 . da je u Gacku bolja ekonomska situacija nego u Kalesiji. Nezaposlenost je generalni problem za sve općine u Bosni i Hercegovini. Iako je to cilj svake općine. ove statistike govore da nešto nije u redu u njihovim općinama jer se nalaze daleko ispod prosjeka općina u Bosni i Hercegovini. Kako bi dobili precizniju relativnu poziciju općina. kao primjer ćemo da iskoristimo jedan drugi pokazatelj. Sličan su primjer i sve ostale općine sa iznadprosječnim BDP per capita koje imaju manje od 50. Upravo zbog toga sve općine ističu problem nezaposlenosti kao jedan od ključnih problema lokalne zajednice. nalaze se identične općine kao na slici 6. Međutim. Na ovakav način. Kreatori Lokalnog ekonomskog razvoja sigurno će postaviti za cilj stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti radno sposobnog stanovništva.08 i zbog toga je njihov BDP per capita toliko visok. u Bihaću nego u Tesliću ili u Mostaru nego u Bijeljini.000 stanovnika. ovi podaci ne znače automatski da je u jednoj općini kvalitet života bolji u omjeru koji ovi podaci pokazuju. svega .Procjena BDP po općinama rađena je po principu (broj zaposlenih u općini x prosječna plata u općini) / (broj zaposlenih u BiH x prosječna plata u BiH) x procjena BDP u Bosni i Heregovini. Međutim. Na slici 7. među općinama sa sličnim brojem stanovnika. godine na svakih 100 stanovnika bilo je samo 16 zaposleno.

To izvođenje konkretnijih ciljeva svakako predstavlja 4 . Pregled selektovanih općina po postotku zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika Općina/Grad Srebrenica Gračanica Široki Brijeg Doboj Bijeljina Čajniče Vitez Ljubuški Travnik Bihać Banja Luka Tuzla Grude Mostar Gacko 0 6 12 18 24 30 IZVOR: Prema podacima statističkog zavoda. Formulacija vizije predstavlja formalan dogovor svih zainteresovanih aktera u lokalnoj zajednici o budućnosti kakvu žele. ona takođe treba da bude i razumljiva građanima. Vremenski se odnosi na period od najčešće pet godina. Ciljevi. kao ključna komponenta procesa planiranja lokalne zajednice. tokom procesa formulisanja strategije LER-a. konzistentna sa drugim planovima lokalne zajednice i da odražava ulogu koju lokalna ekonomija ima u regionalnom i nacionalnom kontekstu. Strategija kao ključna komponenta LER-a Strategija. razvoj novih preduzeća i podizanje životnog standarda.000 stanovnika Gradovi od 50. usmjerenu na stvaranje novih radnih mjesta.Slika 7.000 stanovnika % 2. Pored toga što vizija treba da bude realna i dostižna. Iz vizije. uključuje sve aktere u zajednici i odnosi se na pravilnu procjenu i upotrebu postojećeg potencijala u regionu. srednjoročnim i dugoročnim ciljevima. Programi. uzimajući u obzir raznovrsna ograničenja. koja je najopštija.2. Sadržaj strategije predstavlja akcioni plan djelovanja lokalne zajednice na polju ekonomskog razvoja i sadrži nekoliko nezaobilaznih komponenti:     Vizija. sa pratećim kratkoročnim.000 stanovnika Gradovi BiH preko 100. ALDI analiza Prosjek za BiH 16 % Gradovi ispod 50. Projekti. Pravi izazov za lokalnu zajednicu je da se opredijeli za viziju budućnosti koja je ne samo poželjna. već i dostižna.000 do 100. izvode se konkretniji ciljevi.

koja služi kao okvir za njihovo sprovođenje. Slika 8.približavanje vizije praktičnom životu. Ekonomski planovi i strategije u praksi Određenost ciljeva Velika Srednja Mala Nivo vlasti Nacionalna Entitetska Lokalna S obzirom da se. privlačenje stranih investitora. Kreiranje plana za Lokalni ekonomski razvoj U prethodnoj sekciji su date naznake ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja i njihovog uobličavanja u strategiju. Na entitetskom – vlade entiteta. podsticanje sektorskog razvoja. s manjim nivoom vlasti povećava potreba za kreiranjem što konkretnijih ciljeva. Sa druge strane. za nosioce Lokalnog ekonomskog razvoja još uvijek se od strane građana i privatnog sektora postavlja pitanje: ‘Ko je odgovoran za ekonomski razvoj?’ Kako smo ranije napomenuli. ohrabrivanje pojave novih firmi. 2. u saradnji sa privatnim i nevladinim sektorom. Obzirom da se jedan cilj obično može postići na više različitih načina. Lokalni ekonomski razvoj jeste proces putem kojeg vladine institucije. podsticanje rasta lokalnih firmi. prilikom formulacije programa i projekata potrebno je svakako poći od elementarnog ekonomskog načela koje kaže da je dobro sa što manje ulaganja postići više rezultata. Na unaprijeđenje kvaliteta života na državnom nivou najviše uticaja imaju državne institucije. lokalni nivoi vlasti moraju što detaljnijie precizirati šta su njihovi ciljevi. Jedna vizija sadrži manji broj opštih ciljeva iz kojih proizilazi nešto veći broj specifičnih ciljeva koji su konkretniji i detaljniji i treba da budu precizni. određenost (ili specifičnost) ciljeva većih nivoa vlasti se smanjuje smanjivanjem nivoa vlasti. Ostvarivanje ovih ciljeva prati veći broj programa sa još većim brojem projekata. Osnovni dokument oko kojeg bi trebali biti saglasni svi učesnici u partnerstvu na Lokalnom 44 . Kako se sa povećanjem nivoa vlasti smanjuje konkretna uloga vladine institucije na unaprijeđenju Lokalnog ekonomskog razvoja.3. mjerljivi i realni. Na lokalnoj razini. a povećava uloga u obezbjeđenju preduslova za provođenje efikasnih razvojnih politika. unaprijeđenje pojedinih područja grada. poboljšanje šansi za zapošljavanje ranjivih grupa itd. rade zajedno u cilju stvaranja boljih uslova za ekonomski rast i unaprijeđenje kvaliteta života u zajednici. Osnovnim programima Lokalnog ekonomskog razvoja mogu se smatrati: unaprijeđenje lokalne poslovne i investicione klime. najveći uticaj na ekonomski razvoj imaju općinske institucije. kao što prethodna slika i pokazuje. odnosno pojedinačnih akcija.

Na selu ljudi žive od proizvodnje zdrave hrane sa podrinjskim zaštitnim znakom. i . koja je prikazana u dodatku . U Goražde se doseljavaju ljudi svih nacionalnosti. Ruralna područja opet postaju atraktivna i ljudi se vraćaju da tamo žive. Razvijena infrastruktura Općina Goražde je savremenom saobraćajnicom povezana sa unutrašnjim dijelom BiH i sa susjednim gradovima u SRJ. Okvir 2. Najveći Festival prijateljstva održava se upravo na Drini. Ljeti je Goražde zbog rekreacije na Drini poznato u mnogim zemljama. a stariji sigurno šetaju. poljoprivrede. zloupotrebe i kriminal skoro zaboravljeni termini u svakodnevnom životu stanovnika Goražda. parkova. jasne strateške prioritete i jasne pravce u kojima se općina treba kretati u cilju njihovog dostizanja. svojim rezultatima i izuzetno kvalitetnim sportašima. Ovaj dokument treba da sadrži jasnu viziju općine. Sport je dobio posebno mjesto u prezentaciji naše općine u BiH i inostranstvu. Zakonodavstvo Kultura i svijest o važnosti poštivanja zakona od strane građana. kao što je bilo i ranije. Privreda visoke tehnologije. poslovnog sektora i javne administracije jedan je od ključnih faktora koji su pomogli Goraždu da dostigne visok stepen sveobuhvatnog razvoja. da je obezbijeđena mogućnost za poslovni sector i izgradnja dodatnih proizvodnih kapaciteta u uređenim industrijskim dijelovima općine Goražde. poštovanje dogovorenog i usvojenog imperativ. proizvodnja zdrave hrane i rekreacija na Drini Goražde je grad čiste tehnologije. regionalni centar Istočne Bosne Goražde je. jake poduzetničke organizacije su stvorile uslove da u Goražde dolaze poslovni ljudi. uređene deponije smeća i postrojenja za reciklažu. Pronašli smo i iskoristili sve svoje komparativne prednosti i postali grad u kojem se razvija mala i precizna tehnologija. studenti i prijatelji iz susjednih gradova i drugih dijelova BiH u potrazi za boljim poslom. Efikasne komunalne službe. Uspostavljeni državni mehanizmi. Standard je visok. nalazi se u Viziji razvoja Općine Goražde. Goražde je grad koji je nadaleko poznat po svojoj čistoći. rade. uređenih i čistih ulica. povezani i snažni privatni poslovni sektor. koji su u svrsi pomoći građanima kako bi poštovali zakone. otpadnih voda i vazduha osnovni su razlozi zbog čega je općina Goražde dobila epitet općine ekološki čiste i privredno razvijene. Kvalitetan život Goražde je grad cvijeća. Seoski turizam pomaže razvitak porodica na selu. Prevaziđene političke podjele. zakonitost. Iskorištava se solarna energija. sa mnogo zelenila. Građani piju pitku vodu i jedu zdravu hranu. Preduzeća su promijenila svoju vlasničku strukturu i prilagodila se novim zahtjevima tržišta. uz njene čiste i uređene obale. karijerom i kvalitetnijim društvenim životom. šetališta i mjesta gdje se djeca igraju.ekonomskom razvoju jeste dokument u kojem će se nalaziti konsenzusom usvojeni strateški ciljevi ili vizija razvoja općine. naši su proizvodi svuda poznati. mladi zabavljaju. školstvu i drugim privrednim i društvenim djelatnostima. a i oštro sankcionisali prekršitelje. razvijenog turizma i rekreacije na Drini. poznati smo po kvalitetu rada.2012 VIZIJA RAZVOJA OPĆINE GORAŽDA Goražde. u kojoj je povjerenje. su ključ u stvaranju sredine. ljepoti. efikasna državna i institucionalna administracija. Povoljna i stimulativna politika lokalne državne administracije dovela je do toga da je stambena infrastruktura izuzetno funkcionalna i uređena. 45 . savremena postrojenja za prečišćavanje pitke vode. Svi koji to žele su uposleni. a prevare. što za sobom povlači bolje uslove života i rada u svim oblastima: u zdravstvu. Jedan takav primjer jasne vizije razvoja. Vizija razvoja Općine Goražde 2002 . bogastvu i jedinstvenom ambijentu. regionalni centar svih gradova Jugoistočne Bosne i Hercegovine.

 Efektivan. profesionalan sistem promovisanja.  Efikasno pružanje usluga prema ovom dokumentu svim poduzetnicima i MSP. te relativne procjene snaga. marketing. čist i bezbjedan centar grada. koja će raditi na ostvarivanju zacrtanih prioriteta (osoblje. ciljevi. unaprijeđenja i razvoja poduzetništva i privatnog sektora u BiH i inostranstvu. gradsku rasvjetu. lokalni organi vlasti trebaju definirati i jasne ciljeve putem kojih će se kroz Lokalni ekonomski razvoj postaviti temelji i ključne pretpostavke za dostizanje vizije općine.  Konkurentna poduzetnička zona. kao i brige nakon investicija za nove investitore. Pregleda i detaljnog opisa strateških prioriteta (pozadina. Pregleda trenutnog stanja. Strateški prioriteti Općine Goražde STRATEŠKI PRIORITETI OPĆINE GORAŽDE Kako bi se ostvarili planovi i rezultati poslovnog sektora koji su navedeni ovdje u tekstu. Pregleda i opisa strateških ciljeva. Ovir 3 prikazuje osam prioritetnih ciljeva Općine Goražde. uključujući vodosnabdjevanje. kanalizaciju. električnu energiju. Okvir 3. općinska administracija će pomoći da bi se do 2006. slabosti.  Atraktivan. godine postiglo slijedećih osam ciljeva: U razvojnoj viziji Općine Goražde opisani su prioritetni ciljevi kroz osam tačaka:  Potpuno funkcionalan urbanistički plan – uključujući i obezbijeđenje stalne ponude građevinskog zemljišta i modernog poslovnog prostora.  Potpuno učinkovite javne službe.Pored jasne vizije. 46 . Strateški plan u okviru kojeg bi trebali biti ugrađeni strateški prioriteti trebao bi se sastojati od:       Jasnih pregleda ciljeva i namjera u oblasti Lokalnog ekonomskog razvoja.  Bar dva programa poslovnih inkubatora. prednosti i mogućnosti. potrebe za razvojem). Očekivani rezultati sprovođenja strategije. odlaganje otpada. resursi. čijom realizacijom će javni sektor doprinijeti ostvarivanju zacrtane Vizije Općine. hitne službe. očekivani rezultati). stvaranja novih preduzeća i vanjskih investicija.  Uspostavljanje GIS sistema – geografsko informativni sistem. kako bi se na prostoru općine otvorilo od 1000 – 2000 novih radnih mjesta stvorenih mješavinom lokalne ekspanzije. Pregleda unutrašnje organizacije na Lokalnom ekonomskom razvoju. za proizvodne i uslužne grane.

političari i građani. Statut bi trebao sadržavati:      Cilj ili svrhu partnerstva. Postoji mnogo načina na koje se ova vizija može pripremiti. kao i interpersonalno komuniciranje (koje dobija novu dimenziju upotrebom Interneta). Radne grupe: Partnerstvo bi trebalo osigurati mogućnost uspostave posebnih radnih grupa koje bi detaljnije razrađivale određena pitanja. Da bismo razvili uspješnu komunikaciju u Lokalnom ekonomskom razvoju. Spisak radnih grupa koje bi radile po specifičnim pitanjima. Postoje mnogi načini na koje se ovakve izjave mogu pripremiti:  Konferencija partnerstva pri čemu svaka organizacija predstavlja svoje prioritete i ciljeve i tokom koje moderator konferencije zajednički kombinira ključne izjave da bi sačinio izjavu o viziji. nego teži da dovede do predanog izvršavanja preuzetih obaveza. stupanju u članstvo i o tome ko može stupiti u članstvo govorili smo u prethodnom odjeljku. Slijedeći osnovni korak jeste formiranje tijela koje bi vršilo koordinaciju aktivnosti i provodilo konkretne aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju.1. Koji su ključni problemi kojima bi se trebao baviti Tim za LER? 3. Jedna od uloga koju lokalna partnerstva između privatnog i javnog sektora redovno preuzimaju na sebe je da pripreme zajedničku viziju u pravcu čijeg postizanja bi sve organizacije unutar partnerstva zajednički sporazumno radile. Isto tako. Konsultacija se obavlja putem upitnika u kojem se postavlja nekoliko osnovnih pitanja: npr. vlade. Kreiranje mehanizma za komunikaciju aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju Komunikacija označava (uzajamni/višesmjerni) prenos informacija. podataka i vrijednosti koje priopćavaju institucije. Ovim partnerstvom bi trebao rukovoditi odbor koji predstavlja i zastupa organizacije unutar tog partnerstva. Obavezu općine da konsultira partnerstvo kada kreira i provodi neku politiku. stvarajući zajednički cilj i pravac kretanja. KREIRANJE MEHANIZMA ZA ADMINISTRACIJU LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA 3. Obično su najbolje kratke izjave o ciljevima i zadacima. svaka tri mjeseca). Najvažnije jeste razviti preciznu 47 . Sporazum o tome da će se sastajati svakog tromjesečja.3.2. Za predsjednika ovog partnerstva trebalo bi imenovati osobu koja nije povezana sa općinom. On bi se trebao sastajati u redovnim intervalima (npr. Obavezu partnerstva da da svoju viziju toga gdje bi se općina trebala nalaziti nakon deset godina. Formiranje tijela za Lokalni ekonomski razvoj Postoje neki osnovni koraci kod uspostavljanja partnerstva između javnog i privatnog sektora. Ona se može kretati od jednostavne izjave pa sve do pune strategije. Partnerstvo može objedinjavati različite grupe: ono ne predstavlja tek forum za rasprave i umrežavanje. O članstvu. potrebno je odrediti tim koji će se baviti time.  Formalni proces konsultacija koji uključuje sve organizacije i zainteresirane građane. mediji. te koordiniralo svim aktivnostima partnera učesnika u LER-u. diskusije unutar ovog partnerskog odnosa morale bi se usredsređivati na one aktivnosti koje sami lokalni partneri mogu realno postići. a isto tako ima mnogo oblika u kojima se ta vizija može javljati.

Okvir za komunikaciju unutar aktera u Lokalnom ekonomskom razvoju OPĆINSKO VIJEĆE POSLOVNA UDRUŽENJA OPĆINSKA ADMINISTRACIJA KVAZI VLADINE ORGANIZACIJE NEVLADINE ORGANIZACIJE TIM ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ INSTITUTI I AGENCIJE UDRUŽENJA GRAĐANA OSTALE VLADINE INSTITUCIJE (Zavodi.  Organizovanje proširenih sastanaka sa potencijalnim partnerima ili sponzorima. Osnovna razlika između ova dva mehanizma komunikacije jeste da se prvi održavaju u skladu sa tačno određenim vremenskim rokovima (npr. koji mogu biti iskorišteni za realizaciju planiranih aktivnosti na LER-u. ali po mogućnosti i kvartalno).  Organizovanje lokalnih ekonomskih foruma.  Redovno organizovanje javne prezentacije rezultata aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju (minimalno godišnje prezentacije rezultata.  Redovno međusobno izvještavanje o stanju i napretku u određenim prioritetnim oblastima za Lokalni ekonomski razvoj.  Redovno organizovanje tematskih sastanaka (npr. Tim za Lokalni ekonomski razvoj trebao bi napraviti konkretan mehanizam neformalne komunikacije sa privatnim i civilnim sektorom. ali se primjenjuju u slučajevima kada situacija dozvoljava njihovu primjenu. Istovrmeno.  Organizovanje radionica sa različitim učesnicima na kojima bi se diskutovalo o aktivnostima na LER-u sa grupama koje nisu kontinuirano uključene u cijelokupan proces LER-a. tj. uredi) DOMAĆE FIRME INOSTRANE FIRME EKONOMSKA DOBROBIT GRAĐANA Mehanizmi komunikacije između pojedinih učesnika u LER-u mogu se definisati kao tvrdi (formalni) i mekani (neformalni) oblici komuniciranja. 48 . efikasan protok informacija. sastanak o stanju u oblasti položaja mladih. Tim za Lokalni ekonomski razvoj bi trebao imati jasno definisane formalne mehanizme komunikacije kao što su:  Redovno organizovanje sastanaka (mjesečni. komunikacija između općina i vlade kantona. komunikacija između javnog i privatnog sektora. te komunikacija između javnog i civilnog sektora.  Organizovanje sastanaka sa građanima kako bi se direktno procijenio efekat aktivnosti na LER-u po životni standard građana. svakog prvog ponedjeljka u mjesecu). a takođe i za razmjenu iskustava. Ta komunikacija bi se trebala razgranati na više podvrsta i to: komunikacija između općina. Slika 9. dok su mekani takvi mehanizmi za koje predviđene procedure postoje.komunikaciju između glavnih aktera partnerstva.). stanju u oblasti nezaposlenosti i sl. a posebno kroz:  Organizovanje posjeta lokalnim firmama i partnerima u LER-u. kvartalni).

Posjete organizacijama koje uključuju veliki broj građana (sindikati. Javne tribine. 49 . a ne kao sastavni dio općinske administracije jer je najveći broj uposlenika u lokalnoj javnoj administraciji naviknut na tradicionalnu ulogu javnog menadžmenta da je uloga općinske administracije samo ono što je jasno i precizno definisano zakonima. penzioneri. Vladini službenici su uglavnom navikli na tradicionalne procedure i nisu spremni olako ih napustiti. npr. uredbe. Arbitar. njihovo djelovanje je ograničeno različitim uticajima zavisno iz kojeg sektora učesnici dolaze. mehanizmi komunikacije sa javnošću u lokalnoj zajednici mogu uključivati i:         Saopštenja za javnost. Stvaranje jasnih pozicija unutar Tima za Lokalni ekonomski razvoj Kako u Timu za Lokalni ekonomski razvoj zajedno rade predstavnici javnog. Jednostavno. Susjedski efekti (javne površine. voda). 3. Da bi se stvorila jasna pozicija Tma za LER. koje bi se iskoristile kao instrumenti za Lokalni ekonomski razvoj. Redovna prezentacija raspoloživih informacija o ekonomskom napretku lokalne zajednice (statističke informacije. Licenciranje (izdavanje dozvole za rad. te da sve aktivnosti izvan toga nisu prioritet za zaposlenike u lokalnoj upravi. ali i odnos Tima za LER i institucija unutar javnog sektora koje su nadležne za donošenje ključnih odluka koje se odnose na aktivnosti koje su predmet rada Tima za LER. koje provode investicione aktivnosti). koristi ustavnu poziciju i pridržava se osnovnih postulata uloge države u tržišnoj ekonomiji. Tehnički monopol (struja. Certifikacija (provjeravanje ispunjavanje zakonskih uslova i dodjela dozvola). privatnog i civilnog sektora. mladi. Registracija (upisivanje novih privrednih subjekata). taxi usluge). neophodno je jasno definisati ulogu samog Tima za LER. koja se ogledaju u tome da država ima samo ograničene funkcije. informacije o glavnim ekonomskim indikatorima). javni menadžment često koristi samo precizne ustavne i zakonske nadležnosti prilikom definisanja djelokruga svog rada. Pres konferencije. odluke). Organizovanje tematskih emisija na lokalnim medijima. gradska čistoća).Pored mehanizama za komunikaciju između ključnih aktera na LER-u. u ovom cijelom procesu Tim za Lokalni ekonomski razvoj se posmatra kao vanjsko tijelo.3. Tim za Lokalni ekonomski razvoj ima veoma važnu ulogu da utiče na ključne osobe u lokalnoj zajednici (kao što su načelnik i općinsko vijeće) koje bi trebale provoditi naznačajnije odluke od kojih zavisi uspjeh na LER-u. osobe sa invaliditetom). Zašto je to tako? Često možete čuti kako općina (država) nema dovoljno mogućnosti. izbjeglice. Organizovanje posebnih događaja na kojima bi učešće imali predstavnici javnog političkog i privrednog života u BiH. i to kao:        Kretator pravila (zakoni. Promocije aktivnosti privatnog i javnog sektora (posjete predstavnika Tima za LER direktno lokalnim firmama. Međutim.

a ne na pojedinačne slučajeve. osim u oblastima koje su prethodno navedene. Razlika između savremenog i tradicionalnog menadžmenta TRADICIONALNI MENADŽMENT OPĆINA Strategijska akcija • sopstvena sredstva • stremljenje ka efikasnosti Kadrovi • • • homogen talenat egalitarizam neodlučnost NOVI MENADŽMENT OPĆINA Strategijska akcija • spoljni i sopstveni izvori • stremljenje ka finansijskim inovacijama i kreativnosti Kadrovi • heterogen talenat iz ekonomije i finansija • individualnost zaposlenih • odlučnost Organizacija službi u općinama • horizontalna i netipična • decentralizovana • dinamična i inovativna Organizacija službi u općinama • hijerarhijska i tipična • centralizovana i kruta • stabilna i nepromjenjiva Imajući u vidu ovakvo stanje.  Vještine posmatranja šire perspektive i fokusiranost na cijelokupno poslovno okruženje. glasanje o odluci).Međutim.  Kako Tim za Lokalni ekonomski razvoj sarađuje sa određenim općinskim službama i ko je nadležan za saradnju između općinskih službi i Tima za LER.  Vještine za uspostavljanje saradnje i kooperacije. 50 . posebno kada Tim za LER donosi odluke koje su formalno u nadležnosti općinskog vijeća.  Ko predstavlja Tim za LER u javnosti. kako bi se ubrzale sve procedure koje su neophodne kako bi lokalna javna administracija efikasno provodila odluke koje su donesene od strane Tima za Lokalni ekonomski razvoj. Ovo su samo neka od pitanja koja trebaju biti jasno definisana za različite pozicije unutar članova Tima za LER. prilikom definisanja jasnih pozicija unutar Tima za Lokalni ekonomski razvoj.  Sposobnost kontinuiranog učenja i razvoja vlastitih kapaciteta. Tabela 5. rasprava o odlukama. integralnog i holističkog. neophodno je jasno definisati slijedeće:  Kako se donose odluke unutar tima i kako se provodi procedura odlučivanja (iniciranje odluke.  Želju za učestvovanjem i kreiranjem mreža koje omogućavaju jačanje efekata uloženih napora.  Ko je odgovorna osoba za donošenje odluka (da li predsjednik Tima za Lokalni ekonomski razvoj potpisuje odluke ili odluke Tima za LER potpisuje načelnik općine).  Spremnost na partnerstvo sa svim zainteresovanim. koje se prvenstveno ogledaju kroz:  Sposobnost strateškog planiranja.  Kako i na koji način Tim za Lokalni ekonomski razvoj sarađuje sa općinskim vijećem. pred općinskim vijećem i pred predstavicima organizacija i institucija izvan lokalne zajednice. Savremena administracija mora imati i druge sposobnosti. funkcionisanje LER-a bit će značajno ograničeno i malog dometa ako općinska administracija nema druge kvalitete.

3. Monitoring obezbjeđuje informacije koje su korisne za:      Utvrđivanje da li se inputi u projektu pravilno koriste. Monitoring je vrlo važan u planiranju i implementaciji projekta. obzirom da će takvo preispitivanje omogućiti akterima lokalnog razvoja da saznaju kako implementacija strategije napreduje. implementatorima i korisnicima projekta. definišu ciljevi. 4. Iz tog razloga. Zbog toga je potrebno da se u samom početku definišu mehanizmi koji će onemogućiti identifikaciju grešaka u procesu implementacije specifičnih aktivnosti kako bi se preduhitrile njene negativne posljedice. Kreiranje mehanizma za monitoring aktivnosti na LER-u. Identifikovanje problema sa kojim se projekat suočava i iznalaženje rješenja. potrebno je da njeno preispitivanje bude i njen integralni dio. Korištenje lekcija naučenih u jednom projektu za druge projekte. najbolje. Izvještavanje omogućava da se prikupljene informacije iskoriste u procesu donošenja odluka za unaprijeđenje performansi projekta. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI NA LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU Ključna vrijednost procesa Lokalnog ekonomskog razvoja jeste identifikacija i izbor najrentabilnijih aktivnosti za rješavanje konkretnog problema koji onemogućava razvoj podsticajnog i povoljnog okruženja za razvoj biznisa. Utvrđivanje da li je način na koji je projekat planiran bio odgovarajući pri rješavanju iskrslih problema. Monitoring također uključuje i povratnu spregu (davanje povratnih informacija) o napretku projekta donatorima. te kreira mehanizam za administraciju Lokalnog ekonomskog razvoja. Monitoring i evaluacija pomažu da se unaprijede performanse i postignu rezultati. Uobičajeno je da se preispitivanju strategije pristupa jednom godišnje i to. 4. možete vršiti usklađivanja u toku samog procesa vožnje i utvrditi da ste na pravom putu. Međutim. Na 5 . pred donosioce odluka o Lokalnom ekonomskom razvoju dolazi pitanje koje aktivnosti odabrati za rješavanje identifikovanih problema. da otkriju eventualne greške i preduzmu aktivnosti za njihovo ispravljanje. Monitoring je redovno promatranje i bilježenje aktivnosti koje se sprovode u okviru projekta ili programa. Dosadašnja iskustva u Lokalnom ekonomskom razvoju pokazala su da je zabilježen jedan broj neuspješnih strategija gdje su u formulisanju i njihovom sprovođenju počinjene određene greške.4. istovremeno sa planiranjem budžeta za slijedeću godinu. To je proces rutinskog prikupljanja informacija o svim aspektima projekta. Preciznije. neophodno je stalno preispitivanje (review) te strategije koje uključuje nadgledanje (monitoring) i vrednovanje ili evaluaciju (evaluation) strategije Lokalnog ekonomskog razvoja. Selekcija aktivnosti Prvi korak u implementaciji aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju jeste selekcija aktivnosti u cilju pronalaženja najadekvatnije akcije za riješavanje konkretnog problema u zajednici. Osiguravanje da se sve aktivnosti sprovode pravilno i na vrijeme.1. To je kao kad gledate kuda idete dok vozite bicikl. U okviru ranije prezentovanih koraka u procesu Lokalnog ekonomskog razvoja prikazan je proces putem kojeg se objedinjuju snage za LER. sveobuhvatna svrha monitoringa i evaluacije jeste mjerenje i vrednovanje performansi kako bi se efektivnije upravljalo rezultatima. kako bi izbjegli eventualne greške koje dovode do neuspjele strategije. Vršiti monitoring znači provjeravati kako projektne aktivnosti napreduju. Kada su sve prethodne faze završene.

Putevi. industrijsku i pitku vodu. Primjeri: Manji popravci infrastrukture. ili da im je potrebno više.2. Ulaganjem rada.ovom mjestu. ekonomske specifičnosti). 3. odlaganje otpada. Instrumenti koji direktno utiču na unaprijeđenje poslovne klime. tradicije i ostala društvena infrastruktura uvijek predstavljaju potencijalni problem za pojedince koji zbog neodgovarajuće infrastrukture nisu u mogućnosti da u potpunosti ostvare svoje ekonomske planove. i Socijalna infrastruktura.1. šanse i opasnosti) Neki članovi tima mogu biti manje ili više skeptični koliko će neka mjera doprinijeti poboljšanju ili riješavanju nekog problema u općini. Bez obzira na ovu podijelu. . ostala fizička infrastruktura. Prvenstveno posmatranje trebalo bi da bude iz ‘ptičije perspektive’. sve aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju možemo podijeliti u četri osnovne kategorije: 1. Bez obzira na stanje prilikom kreiranja instrumenata iz ove kategorije. bolje. zemljište. internet. navike. objekti. Privatnom sektoru nerijetko da nešto ne nedostaje. nove procedure. 4. praksa.1. Dakle.1. odnosno šta moja općina ima ili nema na polju infrastrukture a što bi se moglo unaprijediti sa:    Investicionim ulaganjem novca. 4. 4. kvalitetni putevi i kvalitetne komunalije su faktori 5 . Poslovni ambijent. potrebe. različite potrebe. Drugim oblicima angažovanja u cilju eliminacije utvrđenih nedostataka. Instrumenti koji stvaraju potencijale za budući razvoj Rad na infrastrukturi odnosi se na poboljšanje komercijalnog okruženja za obavljanje poslovanja. Instrumenti koji proširuju potencijal za budući razvoj. kvalitetnije ili jeftinije. Instrumenti direktne podrške poslovnom sektoru. transportne usluge. razvoj svijesti) značajnije od konkretnih fizičkih aktivnosti.. slobodan prostor. Instrumenti za otklanjanje trenutnih nedostataka Svaka općina se susreće sa razlikama u potrebama i trenutnom stanju lokalne infrastrukture. uključujući puteve. stvaranje Evropskog ambijenta. propisi. pred članovima tima za LER mogu se pojaviti dva problema:  Problem u različitom pogledu na mogućnosti općine (Ekonomsko stanje i očekivanja od efekata aktivnosti. Neki ljudi jednostavno su više skloni vjerovati manje apstraktnim aktivnostima (fizička izgradnja) od drugih koji mogu smatrati da su nematerijalne aktivnosti (edukacija. U ovom smislu potrebno je posmatrati infrastrukturu iz dva aspekta: Fizička infrastruktura. telekomunikacijske sisteme. ne treba se previše oslanjati na procjenu efikasnosti postojeće infrastrukture. energetske sisteme. 2. regulativa.  Različiti pristupi (Različito gledanje na probleme. Sa ovim problemom se susreću svi u skoro svakoj općini Evrope. Instrumenti koji eliminišu postojeće nedostatke u općinama (Fizička i socijalna infrastruktura).

koji utiču na ekonomski rast jednog područja. Zatim. davanjem savjeta.1. da bi se zemljište ponudilo potencijalnom investitoru. ciljevi mogu biti: funkcionalan urbanistički plan. U svijetu se problemi koji se tiču infrastrukture rješavaju javno-privatnim partnerstvom. pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko. Slijedeće su oblasti u kojima zakonska regulativa općina može uticati na uspješnost rada preduzeća:  Postupci registracije preduzeća . Bez nekretnina. postale su privatno vlasništvo. došlo je do toga da su lokalne vlasti zadržale dionice novoformiranih kompanija. definisanje jasnih razumljivijih i sa stanovišta razvoja biznisa opravdanih taksi i drugih naknada. izgradnja i popravci puteva. Rad sa nekretnima i infrastrukturom ima za cilj da lokalna vlast ponudi nekretnine i zemljište za poslovne poduhvate. već i smanjuje zamršenost regulative u vezi sa djelovanjem lokalnih preduzeća. obezbijediti bazu podataka za nekretnine i dati prioritet kvalitetnim komunalijama:  Razvoj zemljišta. ekologija – sve su to stvari koje treba isticati! Lokalni ekonomski razvoj usko je povezan sa teškom infrastrukturom. a privatni ostvaruje profit. komunalijama. sve su to primjeri aktivnosti urbanističkog razvoja jedne općine. zadržavajući kontrolu nad radom privatnog menadžmenta. ulaganjem privatnog i javnog sektora. koji direktno utiču na lokalni ekonomski razvoj. podsticaj za izgradnju. Međutim. U prvom redu. Industrijske zone. ulična rasvjeta. tako da aktivnosti koje općine mogu preduzeti jesu rad na poboljšavanju procedura i procesa kroz koje preduzeća moraju proći za registraciju. Potrebno je dakle. kako bi se očistile lokacije koje su potencijalne lokacije za ekonomske aktivnosti. potpore i resursa lokalne uprave.  Općinski porezi i takse – pojednostavljivanje procedure izdavanja taksi. 4. Primjeri: Ulaganje u puteve/komunikaciju. Pravni propisi su često prepreke za MSP. Instrumenti koji direktno utiču na unaprijeđenje poslovne klime Promocija MSP u prvom redu obuhvata kreiranje okruženja za podršku MSP. izgradnja pijace. investitor i poduzetnik će teško prihvatiti započinjanje biznisa. Dakle. Kako je 1990-ih talas privatizacije zahvatio mnoge zemlje.3. potrebno je izvršiti zoniranje zemljišta: koje zemljište je predviđeno za biznis.  Podržati gradnju tehnoloških parkova i poslovnih prostora. električnoj energiji. tako i novih preduzeća. a koje nije. Javni sektor u ovom partnerstvu brani javni interes. pružiti i upravljati smještajem za preduzeća (na primjer poslovni inkubatori). ulaganje u objekte. novi poslovni prostori. Pored toga instrumenti koji se odnose na unaprijeđenje poslovne klime u lokalnoj zajednici mogu 5 . što podrazumijeva promociju kako postojećih preduzeća. stoga je potrebna velika doza spremnosti na saradnju između privatnika i lokalne vlasti. zemljište koje se nudi. treba se obaviti dosta prepremnog posla. okruženja koje obuhvata davanje usluga i lobiranje za MSP. Zbog toga je jako bitno postojanje urbanističkog plana. mora imati pristup putu. ne samo da skraćuje vrijeme potrebno za obradu zahtjeva. procesom privatizacije. uspostavljanje GIS (geografsko – informacionog sistema).One stop shop. Šta je sa izgledom grada? Prirodne ljepote.

 Unaprijeđenje komunikacijske infrastrukture. Predlaganje aktivnosti za LER Nakon što je tim za lokalni ekonomski razvoj identifikovao sve moguće aktivnosti koje je neophodno i potrebno provesti u cilju ubrzanja lokalnog ekonomskog razvoja. Predlaganje jedne (ili jedne grupe aktivnosti) između više različitih alternativa može se vršiti u nekoliko međusobno povezanih koraka. Primjeri direktnih instrumenata podrške:  Obezbjeđenje zemljišta po povoljnijim uslovima za izgradnju objekata.  Subvencija države za potrebnu infrastrukturu za preduzeće – smanjivanje troškova preduzeću za priključak na električnu i vodovodnu mrežu.2. od kojih bi ulazak svake pojedinačne aktivnosti zavisio od relativne potrebe za takvom aktivnošću u lokalnoj zajednici.).  Direktna subvencija u novcu kao nagrada za investiranje (od 5 do 0 procenata). Prvi korak jeste da tim za lokalni ekonomski razvoj usvoji široku listu svim mogućih aktivnosti koje bi doprinijele ubrzanju lokalnog ekonomskog razvoja. 4. promocije općine putem interneta.  Pronalaženje kadrova potrebnih preduzećima.  Besplatno dodjeljivanje građevinskog zemljišta. Jednostavno puno je manje uspješnih preduzeća nego lokalnih zajednica.4. proizvodnju zasnovanu na tehnologijama i koja imaju uspješne poslovne perspektive. Zbog toga proteklih deset i više godina općine su u svojoj međusobnoj konkurenciji razvile ovaj specifični instrument kako bi privukle atraktivna preduzeća u svoje općine. te precizne procjene efekata takvih predloženih aktivnosti.). 54 . Treći korak bi bio izrada kratke studije izvodljivosti za svaku selektovanu prioritetnu aktivnosti. i sl. Drugi korak jeste da tim za lokalni ekonomski razvoj napravi listu prioritetnih aktivnosti.se odnositi na aktivnosti kao što su:  Marketinška promocija općine (putem TV i printanih reklama.1. Precizno definisana procedura predlaganja aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju je veoma značajna jer se time osigurava konsenzus bez kojeg sama implementacija projektnih aktivnosti često može ostati samo ‘slovo na papiru’. sredstava potrebnih za njenu implementaciju i vremena potrebnog za dobivanje prvih konkretnih rezultata od predložene aktivnosti. Instrumenti direktne podrške privatnog sektora Danas mnogo više postoji potražnja lokalnih zajednica za dobrim preduzećima koja mogu obezbijediti zapošljavanje.  Komunalno uređenje gradskih zona u kojima su smještena sjedišta najznačajnijih preduzeća u lokalnoj zajednici. 4.  Obezbjeđenje dodatnih usluga za potrebe novih preduzeća.  Edukacija radnika za potrebe novih preduzeća. posebno povećanje mogućnosti za korištenje interneta i saobraćajne povezanosti (na primjer češće autobusne linije između općine i većih industrijskih i obrazovnih centara i sl. u kojoj bi nadležne općinske službe obezbijedile precizne informacije o tome koliko će precizno koštati svaka predložena aktivnosti. neophodno je predložiti listu konkretnih aktivnosti koje bi se trebale implementirati u određenom periodu.

Provođenje aktivnosti na Lokalnom ekonomskom razvoju Uspostavljeni tim za lokalni ekonomski razvoj će znatno efikasnije provoditi aktivnosti na LERu ukoliko ima podršku posebnog tijela općinske administracije. prilikom organizacije aktivnosti na LER-u. 4. koje će se baviti pitanjima koja su definisana od strane ovog tima. 4. Ovo odjeljenje bi imalo zadatak da:  Kontinuirano prikuplja sve relevantne informacije o promjenama ili stanju o svakom prioritetnom problemu definisanom od strane općinskog vijeća/skupštine opštine. trebaju da vode računa o tome kako sprovesti:  implementaciju aktivnosti s aspekta vremena. 55 . te da na osnovu prikupljenih informacija objavljuje godišnje izvještaje o napretku općine na njegovom smanjivanju. Ovom pitanju treba posvetiti posebnu pažnju jer je potrebno da općina stimuliše jednako sva specifična geografska područja (na primjer selo i grad). Organizacija aktivnosti Organizacija aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju je složena jer su učesnici u ovom procesu veoma različiti posebno što dolaze iz različitih sektora. Organizacija aktivnosti na lokalnom ekonomskom razvoju koje se provode od strane vladinih institucija. jer za razliku od trenutnih odjeljenja općinske administracije.  implementaciju s aspekta geografske rasprostranjenosti.3. aktivnosti i mjera sa ciljem unaprijeđenja stanja u identifikovanim problemima ili dostizanje ciljeva postavljenih od strane općinskog vijeća/ skupštine opštine. Da li implementirati manji broj aktivnosti tokom jedne kalendarske godine ili veći broj aktivnosti koje bi se implementirale tokom višegodišnjeg perioda.  Kreira prijedloge programa. ovo odjeljenje bi bilo nadležno da planira. projekata.Četvrti korak se sastoji od toga da tim za lokalni razvoj nakon dobijanja prethodno pomenutih informacija ponovo razmatra sve predložene prioritetne aktivnosti (nakon što članovi tima imaju precizne informacije o troškovima i efektima predloženih aktivnosti) i ponovo definiše finalan prijedlog liste prioritetnih aktivnosti koje bi se provodile u lokalnoj zajednici. Ovdje treba voditi računa o geografskoj distribuciji aktivnosti unutar lokalne zajednice i efekata koje te aktivnosti mogu imati na cjelokupan LER. Ova posebna općinska služba (odjela/odjeljenja za lokalni razvoj) s obzirom na potencijalno širok spektar djelatnosti općine trebao izrasti u jedan od najvažnijih administrativnih odjela jedinice lokalne samouprave. Posebno je važno osigurati da sva geografska područja imaju jednaku korist od aktivnosti na LER. Uspostavljanjem ovog odjeljenja osigurao bi se mehanizam za potpuno novi pristup rješavanju lokalnih problema od strane općinske administracije. procjenjuje i implementira lokalne općinske politike kreirane sa svrhom dostizanja prioritetnih ciljeva usvojenih od strane općinskog vijeća/skupštine opštine (općinskog načelnika) postavljenih u cilju rješavanja prioritetnih problema građana unutar lokalne zajednice.4.  Vrši evaluaciju i procjenu uspješnosti politika usvojenih od strane općinskog vijeća/skupštine opštine u dobijanju objektivnih informacija o efektima politika implementiranih u cilju rješavanja identifikovanih problema građana. ali da pri tome daju prednost onim aktivnostima koje imaju ukupni veći efekat po razvoj cjelokupne zajednice. organizuje.

56 . međunarodnim organizacijama i drugim institucijama koje provode ili planiraju aktivnosti na unaprijeđenju životnog standarda građana u lokalnoj zajednici. Koordinira aktivnosti svih odjela/odjeljenja unutar općine po pitanjima koja su direktno ili indirektno povezana sa aktivnostima općine na dostizanju ciljeva postavljenih od strane općinskog vijeća/skupštine opštine. privatnim sektorom.  Obezbjeđuje okvir za saradnju sa organizacijama civilnog društva.

press konferencije. kreativnost. pripremati pres materijal. te sposobnost efikasnog komuniciranja sa ljudima različitih profila. uputstava. izvještaji o radu općinskih službi. Tu spadaju i telefonski servisi. Zatim. U oblike aktivnog informisanja spada štampanje službenih dokumenata. d) Kontrolna lista:  Imamo li globalnu politiku odnosa s javnošću?  Da li naš službenik za odnose s javnošću ima dovoljno jak uticaj na politiku rukovodstva?  Da li se plašimo medija i držimo ih daleko ili vezujemo njihovu pažnju za naše aktivnosti?  Da li namjenska sredstva za odnose s javnošću odgovaraju rutinskim potrebama. instikt i sposobnost uvjeravanja. analitička sposobnost. boje i tipografiju?  Da li naši godišnji i finansijski izvještaji služe na čast kompaniji. pri čemu se u svijetu koriste elektronske baze podataka. Stručnjak za odnose s javnošću mora zadovoljavati slijedeće kriterije: pismenost. privlače pažnju medija i obezbjeđuju dobar publicitet?  Da li se unutrašnjim komunikacijama obraća potrebna pažnja?  Kakva se pažnja pridaje društvenim odnosima i društvenoj odgovornosti? 57 . postera. Informisanje predstavlja jednosmjeran odnos na liniji lokalne vlasti – građani: vlasti daju informaciju. tu spada i kancelarija u kojoj službenici odgovaraju na postavljena pitanje građana. sopstveni stil. intervjui. istraživati javno mnijenje itd. pisati saopćenja i demante. javni govori. Posao u odnosima s javnošću iziskuje mnogo znanja i neprestano učenje. ODJEL / službenik za odnose s javnošću treba da je integralni dio menadžmenta. osoba/odjel zadužena za odnose s javnošću. napravi program odnosa s javnošću. Ciljeve i misiju odjela potrebno je svakodnevno demonstrirati i održavati pozitivnu sliku u javnosti. uključujući logotip. kako to postići i kako izmjeriti učinak. mora poznavati svakodnevne aktivnosti odjela. mora da ima kontakt sa drugim službama. treba da: a) ima direktan pristup i redovan kontakt sa menadžmentom. organizovati susrete sa novinarima. razumjeti odnose između svih slojeva odjela. uređivati biltene. b) tačno zna šta želi postići. a građani primaju informaciju. centri za informisanje građana. održavati pres konferencije. štampanje brošura.Dodatak trećem poglavlju: Primjer Plana dvosmjerne komunikacije između odjela za LER i građana Informisanje i konsultacije su dvije faze koje prethode i koji su nužan preduslov razvoju participacije u punom smislu. c) učestvuje u kreiranju politike. a kvalitet usluge odnosa s javnošću zavisi od iskustva i sposobnosti angažovane osobe. U oblike pasivnog informisanja spadaju slanje ili lično izdavanje traženog dokumenta i čuvanje dokumenata. a za posebne namjene se obezbjeđuju dodatna sredstva?  Da li je naše osoblje na prijemu ili telefonu dobro obaviješteno i uvijek ljubazno?  Da li su naše prostorije na pristupačnom mjestu i da li se dobro održavaju?  Da li naša organizacija ima stalan. kako bi se predvidjeli problemi i spriječili eventualni sukobi ili nesporazumi. Zatim. osiguravati prostor u medijima. Pored toga.

šta. Press materijal u kome se naglašava ''vijest'' sa konferencije treba ranije pripremiti i uručiti ga učesnicima poslije govora i pitanja. postoje 3 bitna razloga za sazivanje konferencije za štampu: . u novinama. naslov i naziv organizacije. Dobro saopštenje mora da sadrži činjenice. imena novinara i članak ili kopiju objavljenog članka. ali ne i previše informacija koje bi otkrile o čemu se radi. Pozivnice za prisustvovanje konferencijama za štampu obično se šalju pet do sedam dana ranije. da bi se potvrdila priča i da bi se u javnost iznijelo određeno gledište. Broj govornika je dva ili tri. Najčešća sredstava koja se koriste u kontaktu s medijima:         Saopštenja za štampu. statističke podatke i citate. Najvažnije je da se dobro pripremite i prikupite sve informacije i odredite šta želite postići intervjuom. Why and When ). Najave za servisne službe. treba mu poslati press materijal odmah po održavanju konferencije. Prostorija treba da je dovoljno velika. televiziji. Interene publikacije. a iza ''podija'' treba stajati plakata / logo organizacije. uvodna riječ treba da je kratka i upečatljiva. sa dovoljnim brojem mjesta za sjedenje. Intervjui na radiju. a traju maksimalno 1 sat. Ako je predmet konferencije toliko važan da će izazvati mnoga pitanja. e-mail komunikacija. Kada to sama vijest iziskuje. Press konferencije. SAOPŠTENJA Saopštenja su prilika da se saopšte činjenice i gledišta. Saopštenje mora da sadrži i slijedeće: datum saopštenja. 2. gdje. Pozivnica treba da sadrži dovoljno detalja koji će podstaći urednika da pošalje svog predstavnika. Po Sam Black-u. Urednici rijetko šalju odgovor i zato treba dan-dva ranije provjeriti telefonom. 3. Napišite glavne teze. Ako postoji važna informacija koju treba saopštiti. Emisije na radiju. zašto i kada. Where. ali se ograničite na tri najvažnije teze koje želite istaći i na koje se u toku intervjua možete 58 . Saopštenje mora dati odgovor na slijedeća pitanja: ko. pozovite novinara kako bi provjerili da li je stiglo. Konferencije se najčešće ugovaraju između 11 i 12 sati.Jedna od prvih stvari koja se mora uraditi je sastavljanje i ažuriranje spiska novinara i medija (presslist). Kada se pošalje saopštenje. nazive novina. Mjesto za održavanje konferencije treba da je pristupačno. Web stranice. Informativni materijal za novinare. osoba zadužena za odnose s javnošću treba da radi i press clipping. INTERVJUI Osnovno pravilo svakog intervjua je da vi morate imati kontrolu nad situacijom. KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU Alternativa saopštenju za javnost je konferencija za štampu. Zatim. koji sadržava podatke i kontakt informacije. Registar treba da sadrži datume objavljivanja.( ''5 W'': Who. What. Ako neki novinar nije prisustvovao. bilteni. sabiranje isječaka iz novina u kojima se spominje organizacija.

. Iste ili slične informacije trebate imati i za press konferencije. fotografije. Ukoliko se bavite određenom temom. odabrane članke iz arhive. u tačno određeni dan i vrijeme. uvijek gledajte voditelja u oči. To bi trebalo biti jednom sedmično. potrebno je da odjel/osoba za LER i pomoć poduzetništvu uz pomoć općinskih službi definiše i napravi konkretne planove za slijedeće aktivnosti: 1. uvijek govorite istinu i budite jasni i direktni. citate ili komentare na temu. ime novinara koji je vodio intervju. istorijat. Uz info materijal. Pokušajte prognozirati o kojim će temama biti govora i pronađite najbolje argumente za njih.vratiti. INTERNA KOMUNIKACIJA Interna komunikacija i redovno informisanje zaposlenih je veoma efikasan dio odnosa s javnošću. saopštenja i ostale vijesti iz vaše organizacije. PREPORUKE ZA RAZVOJ KOMUNIKACIJE SA GRAĐANIMA Kako je osnovni cilj participacije upravo poboljšanje rada lokalne samouprave i poboljšanje života zajednice (što je i cilj LER-a). stavite listu činjenica o toj temi. datumu slanja materijala i nazivima novina zavedite u arhivu. možete dodati i saopštenje za štampu ili najaviti događaj. Debate i javne rasprave: Organizovanje debata i javnih rasprava na aktuelne teme. kao i oglasne i bilten table i zidne novine. djelatnosti vaše organizacije i ostale standardne podatke. I podatke o materijalu. 4. . Možete tražiti od novinara da vam napravi snimak intervjua. Budite ubjedljivi. Jedno od korisnih oruđa je list organizacije. Otvorena vrata za građane ‘’Otvorena vrata’’ u periodu u kojem će predstavnici lokalne samouprave primati građane i razgovarati s njima. I naravno. zapitajte se šta publika treba da sazna – cilj nastupa u kojem zagovarate određeni stav jeste promijeniti stav publike. datumu snimanja i danu emitovanja. i tako ćete imati precizan zapis intervjua. Konsultacije: Izrada i sprovođenje anketa. imenima i podacima drugih učesnika. Uvijek imajte tačnu informaciju o nazivu emisije. kako biste sve te podatke imali u arhivi. Kod televizijskih intervjua. INFORMATIVNI MATERIJAL ZA NOVINARE Pravljenje informativnog materijala je dobra prilika za predstavljanje vaše organizacije. na kojima će građani imati mogućnost raspravljanja o određenim odlukama. nakon usvajanja plana dvosmjerne komunikacije od strane vijeća/ skupštine. ne gledajte u kameru. Promocija odnosa: Izrada kratke informativne brošure u kojoj će se izlistati ‘’usluge’’ 59 . Na jednoj stranici možete opisati vašu organizaciju. Učinite sve da vas publika prihvati kao prijatnu osobu kojoj možete vjerovati. temi intervjua. kojima će građani moći da se izjasne o pitanjima aktuelnim za lokalnu zajednicu.

kao i najave tekućih i planiranih aktivnosti. potrebno ih je ponovo promovisati. organizovanje natječaja za najbolji program mjesne zajednice u vrijednosti do X KM. 8. sa procedurama. na papiru i na web stranici. kao redovnu praksu. u kojim će se kratko i jednostavno predstaviti sve aktivnosti koje su OV/SO. Mjesne zajednice: Izraditi letak o tome šta su mjesne zajednice. 60 . Kontakt emisija na radiju i TV: U saradnji sa lokalnim TV stanicama. Kutija za pritužbe i komentare: Promovisati kutiju i njenu svrhu. 6. 5. Ako takve brošure već postoje. kako funkcionišu savjeti mjesnih zajednica i koje usluge pružaju mjesne zajednice. planirati budžetsku stavku za slijedeću godinu kojom će se promovisati direktno učešće građana u procesima donošenja odluka.Lokalni ekonomski forum: Aktivno učestvovati u radu LEF-a i u saradnji sa LEF-om povećati učešće poduzetnika u inicijativama lokalnog ekonomskog razvoja. npr. i uvesti kontakt emisiju. Bilten općine: Izrada mjesečnih biltena. Uvesti redovnu praksu ‘’Poruka Načelnika općine o budžetu’’. Budžet općine: Organizovati javne rasprave na ovu temu i kontakt emisije na RTV. napraviti serijal emisija o učešću građana u procesima donošenja odluka. načelnik i službe obavljali u prethodnom mjesecu. 9.koje građanima daje općina. 10. 7.

6 .

prema tome. Lokalna akcija u izgradnji razvojnih institucija je. Razvijanje praktičnih pristupa specifičnim lokalnim ekonomskim problemima izvršava se putem tačno određenih instrumenata. tako da ne možemo reći da državna/ entitetska vlast ima razrađen sistem instrumenata za razvoj jedne određene lokalne sredine. ali država mora obezbijediti vladavinu zakona i poštovanje privatnog vlasništva. Ekonomski instrumenti imaju brojne prednosti. Na primjer. važan faktor koji određuje lokalnu ekonomiju. tako da stvaranje povoljnog poslovnog okruženja ostaje na lokalnim vlastima. Ako se implementiraju na odgovarajući način pomažu ostvarenju ciljeva LER-a. UVOD O INSTRUMENTIMA LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA Instrumenti za lokalni ekonomski razvoj su alati kojima se uređuje politika. Prelazak na tržišnu ekonomiju doveo je do toga da su centralne vlasti izgubile njihovu ulogu koordinatora ekonomije i prestale regulisati poslovno okruženje lokalnih zajednica. izdavanja dozvola za građenje. a sastoji se od pitanja:  Ko je ciljana grupa?  Koji su nam resursi?  Kako ćemo efikasno planirati?  Kako upravljati LER-om? 6 . što je spor proces u birokratskoj državi kakva je BiH. od taksa i dadžbina. Lokalne vlasti i lokalni biznismeni najbolje poznaju standarde zajednice. Te informacije treba da podijele ukazujući na rizike svake pojedine investicije. koji će nam pomoći preciznije odrediti instrumente za lokalni ekonomski razvoj. Ekonomski razvoj određenog lokaliteta i regiona ovisi o intervencijama centralnih vlasti. ono što joj je potrebno i ono što je zanima. Svaki uspjeh bilo kojeg poduzetnika ovisi takođe i o prisutnosti i efikasnosti usluga koje mu pomažu u njegovom poslovanju. međutim mnoge od ovih intervencija nisu bazirane na konkretnim politikama razvoja određenog lokaliteta. Trebaju li mu informacije o novim tehnologijama? Može li lokalna zajednica organizovati trening? Poslovno okruženje se odnosi i na pitanja osnovne infrastrukture.ČETVRTO POGLAVLJE Primjena instrumenata za Lokalni ekonomski razvoj 1. Osnovni elemenat svih ekonomskih instrumenata je da operiraju na decentralizovanom nivou. kakva je putna komunikacija? Moguće je organizovati osnovni koncept i instrumente LER-a kroz slijedeći vodič. do kreditne linije. osnivajući institucije koje će pomoći poslovanju. Da li je obezbijeđena struja. utičući na tržište. grantovi koje viši nivoi vlasti daju nižim nivoima vlasti nisu bazirani na konkretne programe razvoja. već se daju generalno i po potrebi.

SPECIFIČNOSTI INSTRUMENATA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ Instrumenti lokalnog ekonomskog razvoja predstavljaju skup mjera aktivnosti i alata pomoću kojih se ostvaruju ciljevi lokalnog ekonomskog razvoja – prvenstveno unaprijeđenje poslovnog okruženja za razvoj biznisa. To su: 1. Tabela 6. 2. Instrumenti koji eliminišu postojeće nedostatke u općini. dali smo pregled četiri ključne grupe instrumenata za lokalni ekonomski razvoj. 3. 4. Razlike između instrumenata Lokalnog ekonomskog razvoja Ko je ciljana grupa Resursi Instrumenti koji eliminišu postojeće nedostatke u općini Sveobuhvatno – cijela zajednica Relativno skupi Instrumenti koji proširuju potencijal za budući razvoj Sveobuhvatno – cijela zajednica Skupi Instrumenti koji direktno utiču na unaprijeđenje poslovne klime Poslovni sektor Instrumenti direktne podrške poslovnom sektoru Dio poslovnog sektora Relativno jeftini Jeftini Planiranje Relativno složeno Jednostavno Složeno Jednostavno Relativno jednostavno Složeno Upravljanje aktivnostima Trajanje procesa Relativno jednostavno Relativno kratkotrajno Veliki Relativno složeno Relativno dugotrajno Relativno mali Kratkotrajno Dugotrajno Sinergijski efekat Relativno veliki Relativno mali 2.  privlačenje domaćih i inostranih kompanija za ulaganje u lokalnu zajednicu. Instrumenti koji direktno utiču na unaprijeđenje poslovne klime. 6 . kroz:  podsticanje otvaranju novih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta. Instrumenti koji proširuju potencijal za budući razvoj. Slijedeća tabela prikazuje primjer kako bi glasila prethodna pitanja za svaku od četiri grupe instrumenata za Lokalni ekonomski razvoj. Instrumenti direktne podrške poslovnom sektoru. Kako napraviti održiv proces?  Kako zadržati fokus na ključnim pitanjima i prouzrokovati sinergijski efekat? U prethodnom poglavlju u dijelu 4.  podsticaj za razvoj malih preduzeća.

a samim tim i do ostvarivanja ciljeva LER-a. Kreiranje liste instrumenata LER koji će imati najveći efekat na razvoj konkurencije uz najmanje troškove 64 . Zašto među donosiocima odluka lakše dođe do podjele nego do konsenzusa kada su u pitanju ciljevi ekonomskih politika? Da bi se utvrdili ciljevi Lokalnog ekonomskog razvoja potreban je konsenzus. Jedan od ključnih indikatora pomoću kojih ćemo obezbijedti argumente za konsenzus oko mjera jesu promjene u broju i veličini preduzeća i broju novootvorenih radnih mjesta daju odgovor na pitanje stanja okruženja za razvoj biznisa. Ali da bi stvorili saglasnost oko izbora instrumenata prije nego se otpočne sa njihovom primjenom. i ujedno na suštinsko pitanje prilikom planiranja instrumenata za lokalni ekonomski razvoj potrebno je postaviti još jedno pitanje. Povećavanjem konkurentnosti lokalnih biznisa doprinijeće povećanju profita. prije nego što bi se postigao konsenzus oko jedinstvenog rješenja. planiraju instrumenti za dostizanje ciljeva ekonomskog razvoja. potreban je jedan drugi kriterij na osnovu kojeg ćemo selektovati instrumente koji će na najbolji način ispuniti ciljeve u oblasti LER-a. evaluacijom samo provjeravamo rezultate naših prethodnih aktivnosti. Povećanje profita doprinijeće povećanju proizvodnje ili ulaskom novih poduzetnika u biznis. na sastanku više ljudi. Uticaj instrumenata LER-a na konkurentnost lokalnih biznisa VRSTA INSTRUMENTA Za stvaranje većeg ekonomskog potencijala Za uklanjanje trenutnih nedostataka Za unaprijeđenje poslovne klime Direktna podrška poslovnom sektoru KONKURENTNOST UNUTRAŠNJA VANJSKA xxx xxxxx xxxxxxxxxxxx xxxxxxx xxxxxxxxxxxxxx xxxxxx xxx xxxxx Kreiranje takvih instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja koji će dovesti do stvaranja boljih uslova za konkurenciju među preduzećima sigurno će prouzrokovati efekte koji će dovesti do unaprijeđenja poslovne klime.Kreatorima politike Lokalnog ekonomskog razvoja nerijetko će biti postavljano pitanje: Kako će instrumenti za Lokalni ekonomski razvoj obezbijediti stvaranje podsticajnog i privlačnog okruženja za razvoj biznisa i na taj način doprinijeti ostvarivanju ciljeva Lokalnog ekonomskog razvoja? Kada se. među planerima prije dođe do podjele nego do konsenzusa. odgovor na to pitanje sigurno će brže dovesti do konsenzusa oko primjene instrumenata za Lokalni ekonomski razvoj! Zašto? Lokalna preduzeća imaju određenu mogućnost proizvodnje i prodaje proizvoda i usluga na domaćem i međunarodnom tržištu. Uglavnom rezultat bude da na kraju svi imaju svoja vlastita rješenja. Tabela 7. Da li je on moguć? Da bi se odgovorilo na to pitanje. Kako mjeriti nivo i efekte stvaranja podsticajnog i privlačnog okruženja? Kako je prikazano ranije u tekstu u okviru koraka za lokalni ekonomski razvoj potreba za monitoringom i evaluacijom aktivnosti ključ je uspjeha. Međutim. Povećavanje ili smanjenje prodaje ili cijena uvjetovano je njihovom sposobnošću da proizvedu jeftiniji/kvalitetniji proizvod. Iz tog razloga slijedeća tabela 7. Ako donosioci odluka pred sebe postave pitanje: Koje će mjere najefikasnije dovesti do povećanja konkurentnosti lokalnih preduzeća. pokazuje kako i na koji način određena vrsta instrumenata utiče na povećanje konkurentnosti lokalnih biznisa.

Odnosi između cijene i efekata pojedinih instrumenata LER-a VRSTA INSTRUMENTA  Za stvaranje većeg ekonomskog potencijala (Putevi. Tabela 8.1. Efekti djelovanja pojedinih instrumenata Lokalnog ekonomskog razvoja Instrumenti koji stvaraju potencijal za veći ekonomski rast. efikasna administracija. Instrumenti za stvaranje većeg ekonomskog potencijala podstiču Lokalni ekonomski razvoj kroz:  Snižavanje relativnih troškova poslovanja u odnosu na preduzeća iz druge lokalne zajednice (infrastruktura).  Veći broj lokalnih preduzeća koja bi se koristili kao snabdjevači ili kupci (jači lokalni tržišni lanac).  Veće plate radnicima. Instrumenti za stvaranje većeg ekonomskog potencijala podstiču Lokalni ekonomski razvoj kroz:  Efikasniju organizaciju lokalnih biznisa.  Stvaranje mogućnosti za proizvodnju proizvoda u koji je uložena veća dodatna vrijednost (ljudski resursi).  Stvaranje mogućnosti za nove poslovne mogućnosti. Korištenjem ovih instrumenata LER-a omogućava se preduzećima da unaprijede konkuretsku poziciju kroz:  Generiranje veće dobiti.  Stvaranje mogućnosti za razvoj postojećih biznisa u lokalnoj zajednici. urbanizam.  Veći izbor poslova za radnu snagu lokalne zajednice.dovešće do koncenzusa u pogledu instrumenata LER-a. pred donosioce odluka nalazi se mogućnost izbora između različitih vrsta instrumenata u pogledu njihove cijene i vremenskog trajanja njihovih efekata. podsticaji. Nakon usaglašavanja stavova oko ovog pitanja. radna snaga. komunikacija. obrazovanje)  Za uklanjanje trenutnih nedostataka (Lokalna infrastruktura. besplatno zemljište) Srednje/ Visoka 2. propisi. poslovno povezivanje) CIJENA EFEKAT Srednjeročni/ Dugoročni Kratkoročni/ Srednjeročni Kratkoročni/ Srednjeročni Trenutni/ Kratkoročni Visoka Srednje visoka Niska  Direktna podrška poslovnom sektoru (Krediti. Korištenjem ovih instrumenata Lokalnim ekonomskim razvojem omogućavamo preduzećima da unaprijede konkuretsku poziciju kroz: 65 .  Obezbjeđivanje kvalitetnijih dodatnih usluga. građenje)  Za unaprijeđenje poslovne klime (Zakoni. Instrumenti koji uklanjaju trenutne nedostatke.  Snižavanje relativnih troškova života i povećavanje kvaliteta života.

kao jedan od osnovnih prioriteta u oblasti razvoja privatnog sektora jeste stvaranje uslova za veće privlačenje stranih direktnih investicija.  Omogućavanje ulazak u biznis novim poduzetnicima. Instrumenti koji direktno podržavaju privatni sektor.  Veće zadovoljstvo radnika i poduzetnika. Bolje uslove poslovanja.  Direktno podstiče otvaranje radnih mjesta.. 3. znatno veće i kratkoročne i dugoročne efekte po ciljeve LER ostvaruju se uz pomoć inostranih investitora (Bolje veze sa tržištem.  Stvaranje uslova za opstanak najkonkurentnijih i zatvaranje nekonkuretnih biznisa.  Nižih troškova poslovanja.  Stvaranje mogućnosti za veću iskorištenost postojećih resursa.  Korištenja prirodnih resursa/privatizacija.  Maksimiziranje fokusa poduzetnika na bavljenje vlastitim poslom. i minimiziranje negativnih djelovanja birokratije. osim što je inostrani investitor zahtjevniji u pogledu većine kategorija.  Jačanje poduzetničkih i kreativnih sposobnosti lokalnih biznisa. Instrumenti pomoću kojih se unaprijeđuje poslovna klima podstiču Lokalni ekonomski razvoj kroz:  Uključivanje svih zainteresovanih u poslovne aktivnosti. veća znanja i tehnologije. Zahvaljujući trenutnoj poziciji lokalnih zajednica u BiH. Inostrani investitori u pravilu ulažu u neku lokalnu zajednicu zbog:  Pokrivanja lokalnog tržišta. KREIRANJE USLOVA ZA POVEĆANU ATRAKTIVNOST OPĆINE ZA INVESTITORE U Bosni i Hercegovini. Korištenjem ovih instrumenata LER-a omogućavamo preduzećima da unaprijede konkuretsku poziciju kroz smanjivanje konkurentske razlike naspram drugih lokalnih zajednica.. Instrumenti pomoću kojih se unaprijeđuje poslovna klima podstiču Lokalni ekonomski razvoj kroz:  Omogućavanje bavljenjem novim poslovnim djelatnostima. čiji kvalitet procjenjuje investitor. Instrumenti koji unaprijeđuju poslovnu klimu.  Omogućavanje korištenja svih raspoloživih resursa za bavljenje biznisom. Domaći i inostrani investitori se ne razlikuju u pogledu ocjene atraktivnosti za investiranje. Korištenjem ovih instrumenata lokalnim ekonomskim razvojem omogućavamo preduzećima da unaprijede konkuretsku poziciju kroz:  Stvaranje većeg stepena konkurencije među lokalnim poduzetnicima. Pod atraktivnošću općine za investiture podrazumijevamo skup ekonomskih i neekonomskih kategorija prema kojima se mjeri atraktivnost jedne općine/grada u odnosu na drugu.). Od strane općina u Bosni i Hercegovini jedno od najčešće postavljanih pitanja vezano za lokalni ekonomski razvoj bilo je: Kako stvoriti uslove za povećanje atraktivnosti općine za strana direktna ulaganja. lakši pristup kapitalu. Generalno vrijedi zaključak da inostrani investitori ulažu u lokalne zajednice i zbog toga što je 66 .

000. To je pristup koji treba da bude posmatran u okviru procesa Lokalnog ekonomskog razvoja. većih od 1 milion KM. Bez obzira na rezultate u periodu od 1998. svaka od općina u Bosni i Hercegovini je zainteresovana da baš u njenu općinu dođe velika inostrana investicija. Međutim. Njihovo iskustvo sigurno im može pomoći prilikom kreiranja politika Lokalnog ekonomskog razvoja. Ovakva analiza može poslužiti kreatorima lokalnog ekonomskog razvoja još na jedan način. veće od 100 miliona KM (područja obilježena crvenom (tamnom) bojom). Analiza je kreirana na osnovu informacija Vijeća Ministara BiH. godine.  Od 138 analiziranih općina u Bosni i Hercegovni samo njih 59 su imale neku inostranu investiciju veću od 1 miliona KM. Slika 10. Podaci koji se mogu pročitati iz slike 0 su:  Kao prvo u samo četiri općine/grada u Bosni i Hercegovini su zabilježene ukupne inostrane investicije (veće od 1 miliona KM). Zašto je to tako? Inostrani investitori prilikom donošenja odluka o investiranju sigurno će da biraju općine u kojima je kreirano povoljnije poslovno okruženje u odnosu na druge. 67 . sam pogled na kartu govori da u velikom broju općina nisu zabilježene direktne inostrane investicije niti u proizvodnju niti u usluge. samo mali broj općina u BiH uspijeva da privuče inostrane investicije u vrijednosti preko 1.  Samo 27 općina u Bosni i Hercegovini su imale direktne inostrane investicije veće od 10 miliona KM. Očigledan zaključak koji se može izvući iz ove analize stranih direktnih investicija u Bosni i Hercegovini jeste da postoji velika koncentracija ulaganja u posebna geografska područja u BiH. sigurno bi bilo od velike koristi da posjete općine u kojima su investicije zabilježene i to posebno one u kojima je zabilježen veći broj pojedinačnih investicija. Pored toga. do 2003. U općinama u kojima nisu zabilježene direktne inostrane investicije. inostrani investitori se odlučuju za područja koja imaju veći ekonomski potencijal. te u kojima postoje veći ljudski potencijali. prikazuje općine koje su obezbijedile investicije koje su u pojedinačnom iznosu veće od milion KM.000 KM. Takođe.jedna sredina povoljnija za njihov rad i investiranje u odnosu na druge.

Slika 11. Ova podjela značajno olakšava planiranje u lokalnim zajednicama. ne govori o tome koliko je od ukuponih inostranih investicija uloženo u proizvodnju a koliko u usluge. pokazuje općine/gradove u BiH u kojima su zabilježene strane direktne investicije u oblasti usluga. 68 . ako se odluče da poduzmu korake ka agresivnijem privlačenju inostranih investitora.Slika 10. kako bi lokalni planeri dobili precizniju sliku o stanju kapaciteta općina za privlaćenje inostranih investicija. slika 10. pojedinačne vrijednosti veće od 1 milion KM. godina) Međutim. Grafički prikaz općina u BiH primaoca SDI u pojedinačnim iznosima većim od jedan milion KM (zbirni podaci za period 1994 – 2003.

Vrlo je vjerovatno (kako smo u prethodnom dijelu pokazali) da su lokalne zajednice koje imaju veći broj (ili obim) inostranih ulaganja ekonomski atraktivnije općine od drugih i u svim drugim segmentima. U cilju razumijevanja razloga i prirode ovakvog ponašanja inostranih investitora jasno se ukazuje potreba boljeg razumijevanja stavova inostranih investitora prilikom donošenja odluka o ulaganju u lokalnu zajednicu. Grafički prikaz općina u BiH primaoca SDI u oblasti usluga u pojedinačnim iznosima većim od jedan milion KM (zbirni podaci za period 1994 – 2003.1. 69 . a Banja Luka oko 11.Slika 11. Odgovorima na slijedećih 10 pitanja inostrani investitor može procijeniti da li je određena lokalna zajednica atraktivna za njega. godine samo Sarajevo je zabilježilo oko 52 procenta svih SDI u olasti usluga. Mostar nešto više od 23 procenta. Iz tog razloga je važno razumjeti pitanja koja su od značaja za inostrane investitore na osnovu kojih oni donose odluke da li (ili ne) investrirati kapital ili alocirati proizvodnju u određenoj lokalnoj zajednici. Najznačajnija pitanja na osnovu kojih inostrani investitor donosi odluku o ulaganju Najbolji način da izmjerimo atraktivnost općine za invcesticiona ulaganja jeste da pogledamo broj inostranih kompanija koje su locirale svoje poslovanje u određenoj lokalnoj zajednici. godina) Kao što se i moglo pretpostaviti SDI u oblasti usluga su jako koncentrisane u pojedine gradove u Bosni i Hercegovini. Do 2003.5 procenata. 3.

Pitanje 1: Kakav je ekonomski potencijal vaše općine?  Koliki je BDP vaše općine?  Da li raste i koliko?  Koja je najveća investicija u vašoj općini u protekloj godini?  Koje su tri najveće inostrane investicije u vašoj općini? Pitanje 2: Rentabilnost poslovanja vaše općine?  Koliko je prosječan iznos godišnje zakupnine po m²:  Kancelarijskog prostora u centru grada?  Kancelarije van centra?  Industrijskih objekata?  Kolika je prosječna plata u eurima:  Sekretarice?  Rukovodioca na srednjem nivou?  Radnika (satnica)?  Koliko košta jedna minuta telefonskog razgovora sa SAD? Pitanje 3: Kakvi su ljudski resursi u vašoj općini?  Koliki procenat stanovništva ima univerzitetsko obrazovanje?  Da li u gradu ima fakultet ili u blizini?  Koje su glavne obrazovne i istraživačke institucije u vašem gradu? Pitanje 4: Kakva je transportna infrastruktura vaše regije?  Aerodromi.  Pruge.  Glavna transportna središta. da li imate pozorišta. muzeji?  Možete li opisati kakav je noćni život u vašem gradu. najznačajniji koncerti?  Da li u vašem gradu ima posebnih restorana ili nekih drugih mjesta za jelo koji su neobični? 70 .  Luke.  Glavni autoputevi. Pitanje 5: Kakva je vaša IT i telekomunikaciona infrastruktura?  Koliko ima telefonskih linija na 1000 ljudi?  Koliki procenat stanovništva ima mobilni telefon?  Koji procenat stanovništva ima širokopojasni ili DSL internet pristup? Pitanje 6: Kakav je kvalitet života u vašoj općini?  Koje je najbolje stambeno područje u vašem gradu?  Koliki je godišnji zakup za četvorosobnu kuću?  Da li imate privatne bolnice? Koja je najbolja?  Da li u gradu imate međunarodnu školu? Pitanje 7: Kakav je kulturni život u vašem gradu?  Najpoznatiji umjetnici iz vašeg grada?  Historijski spomenici.

plaže? Pitanje 10: Kakva je vaša strategija za promociju stranih direktnih investicija?  Opišite tekuće strategije za promociju vaše regije?  Koja su tri najznačajnija faktora za obezbjeđenje investicija u vašoj regiji?  Navedite tri ključna motiva zbog kojih bi potencijalni investitor trebao doći u vašu općinu? I na kraju  Navedite detalje većih. šume. jezera.Pitanje 8: Kakva je situacija sa kriminalom u vašem gradu? Pitanje 9: Kakvo je prirodno okruženje vašeg grada?  Poznate planine. nedavno završenih projekata na polju infrastrukture i urbanog planiranja uključujući i njihove troškove? 7 .

80% 0.8 8.54% .87.48 490.095% .693% 0.39 .8 66.56 24.992 5.576% 0.998 29.66% 0.867 5.66.8 500.00 530.54.84 .65 47.450 .09 1.5% 4.179 .56 5.% .639 9.84 .55 7.867 5.57 4.8 7.805 7.981.942 .00 45.564 2.56% 0.154 55.88 475.87.729.899 40.74 7.694.762 46.00 46. 498.566.98 137. .987 .45 4.078 .47 8.00 4. .45 16.19 .88 .948 39.28 08.556% 0.04% 0.06 75.845 4.0 .8 82.952 8.58 .00 66. . .87 .057.7 3.98 6.6 8.770 5.29 397.0.891% 5.607% 0.00 65.0% 7.084% .69% 19.179 7.98 74.7 .709.74 25.55 4.586.50% .59 2.08 4. 71.287.79 .86% 0.4.46 6.79 4.72 70.458.152.% 19. 6.48 6.6 .87.4 48.4 3.598 4.064 2.00 68.400.78 532. 67.929 8.04% .293 5.19 0.7% 7.69% 19.64% 5.64 7.66 3.64 ..4 0. 87.7% .8 0. 74.54% 5.4 19.58% 5.00 4.539% 0.870 53.11 485.64% 0.18 92.90 4.00 57.45 60.501 7.65 1.865 .982 905 . 468.06.8 .6 4.84 2.86% 0.777 7. .14 4.88% 5.50 67.09 .788 8.445.0 574.40% 8.88.05.8% .77 129.6 4.456 3.5.560 .000 7.108.6 .00 .958.% 16.05% .5 76.06% 0.85% 0.590 31.619 .880 6.440 2.982 .709.000 5.06 .59 56.657% 0.64% 0.67 .86 9.68% 0.8 95. 102.554 5.57 74.5% .64 .579% 0.7 .00 499.4% 7.44 3.987 55.697 4.5% 0.92% .% 0.00 4.5 5.5% 0.95% 8.787 6.930 6.58.859 .792 . 5.% 0.58% 0.88 .98% .053.00 8.06.831.04 4.359 111. 3.766% 7.74 79.660 4.4.639 7.45 600.279 8. 6.00 74.64 48.6 .900 4.076 8.020 60.7 569.00 48.519 47.56% 0.97 7 .00 60.849 222.5% 11.906 0.975 4. .646 05.97% .6 .65 66.99 1.565% 0.66% 4.78.06% 5.04 2.70 941.746% .493 5.766 4.596% 0.5 0.028.90 70.8 6.00 6.% 6. 7.% 7.% 16.8 5.766% 5.000.86% 4.64 57. godina) BDP Per capita(hiljade KM) Procjena BDP po općinama/gradovima (hiljade KM) Udio u BDP Bosne I Hercegovine Odnos Zaposleni / broj stanovnika Broj nezaposlenih (ukupno) Prosječna plata Broj zaposlenih (ukupno) Broj stanovnika Općina/grad Entitet Rbr    4 5 6 7 8 9 0    4 5 6 7 8 19 0    4 5 6 7 8 29 0    4 5 6 7 8 39 40 4 4 4 44 45 46 47 48 49 50 5 Sarajevo Banja Luka Mostar Tuzla Zenica Brčko Bijeljina Prijedor Bihać Doboj Travnik Trebinje Zvornik Lukavac Kakanj Gradiška Visoko Laktaši Živinice Velika Kladuša Banovići Tešanj Gračanica Livno Cazin Zavidovići Sanski Most Konjic Teslić Foča Pale Orašje Široki Brijeg Ljubuški Prnjavor Gradačac Bugojno Goražde Vitez Gacko Ugljevik Srebrenik Modriča Novi Grad Kozarska Dubica Čapljina Sokolac Grude Hadžići Bosanski Brod Lukavica FBiH RS FBiH FBiH FBiH DS RS RS FBiH RS FBiH RS RS FBiH FBiH RS FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS RS FBiH FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH RS RS RS FBiH RS FBiH FBiH RS RS 349.67 8. .57.50 .764 8.941% 1.548% 0.519% 0.00 85.45 439.74 666.6 69.5% .6 .80 86.000 0.000 08.876.259 . .44 .6 7.580% .5 4.68 .88 4.7 .86 0.4 .80 .00 60.00 44.00 .6 6.13 688.049 .6 .0% .04 6.000 39.28 92.00 4.45 .947 7.45 64.55 .586% 0.76 5.67 5.06% 18.00 5.045% .87% 19. 6.665 21.590 5.4 504.57.84.58 7.64 8.0% 5.139 65.8 230.4 492.75 607.406.4.% 5. .58 3.555% 1.0% .65% 0.0 48.0 .77% 0.933% .876 79.000 5.6. .0 . .54 .74% .40 6.0% 8.678 7.590% 0.58 27.5 .96% 7.88 67.801.45 .37% 8.6% 15.76 .641.7 140.4 9.38 81.00 58.687% 0.307.67 98.44 .98% 13.77% 0.740.052.64 .50 .67 65.05.5 5.06 4.65% 5.885 4.8% 15.854% 0.45 .57% .896 46.37 78.0 45.958 0.29 4.4 59.80.776 .61 4.6% 0.44 47.04 .885.454 4.090 6.04 04.00 5.68 49.45 .60 45.57% 0.07% 7.47 4.00 48.PRILOZI UZ PRIRUČNIK ZA LOKALNI RAZVOJ Tabela 1: Pregled općina u BiH prema selektovanim ekonomskim indikatorima (2005.77% 0. . 5.57 69.475 9.50 .54 5.5 2.7 .98% 4.00 569.76 595.% .0 .66% 5.00 8.6% .06.85.

Procjena BDP po općinama/ gradovima (hiljade KM)

BDP Per capita(hiljade KM)

Odnos Zaposleni / broj stanovnika

Broj nezaposlenih (ukupno)

Prosječna plata

Broj zaposlenih (ukupno)

Broj stanovnika

Udio u BDP Bosne I Hercegovine

Općina/grad

Entitet

Rbr 5 5 54 55 56 57 58 59 60 6 6 6 64 65 66 67 68 69 70 7 7 7 74 75 76 77 78 79 80 8 8 8 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 00 0

Tomislavgrad Vogošća Čitluk Mrkonjić Grad Derventa Novi Travnik Kotor Varoš Jajce Breza Fojnica Srbac Kiseljak Bosanska Krupa Posušje Kasindo Čelinac Vareš Bileća Maglaj Žepče Gornji VakufUskoplje Jablanica Višegrad Šamac Kalesija Rogatica Milići Ključ Odžak Olovo Kladanj Nevesinje Prozor / Rama Bosanski Petrovac Busovača Ilijaš Vlasenica Donji Vakuf Šipovo Stolac Srebrenica Lopare Kreševo Kneževo Kupres Doboj Istok Bratunac Bužim Han Pijesak Drvar

FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH RS FBiH FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS FBiH RS RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS FBiH RS FBiH RS RS FBIH RS FBiH FBiH RS FBiH RS FBiH 

7.68 0.575 6.444 19,894 42,499 4.75 19,930 4.5 4.804 .65 ,58 0.786 8.065 6.44 6,685 7,000 .0 12,219 .550 30.980 19.459 11.892 19,300 ,000 34.911 4,546 6,000 19.966 6.6 .8 5.5 8,80 6.8 8.00 6.005 5.46 0,0 4.40 0,58 .4 ,768 8,00 5.74 ,800 ,08 10.096 22,879 17.596 4,740 .78

2.912 .576 3.029 .664 4.786 .00 3.397 .084 2.529 .54 .8 2.494 2.198 .5 .646 .850 .750 2.950 .55 2.999 2.491 .88 1.982 .466 .0 .056 .785 .746 .06 .867 .806 .54 .54 .66 .574 .76 1.609 .54 1.923 995 .76 .54 .60 .6 .04 1.196 .70 .4 .4 . 

.555 5. 1.291 2.299 . .746 .05 3.795 1.691 .40 .00 2.907 .78 .4 .604 .76 .48 .58 6.4 5.08 .6 .56 1.918 1.695 7.995 .57 .057 .8 2.594 1.997 2.679 .64 .675 .044 .4 4.80 .4 .6 .7 .00 .4 1.059 67 .74 6 .756 .004 . 560 953

564,0 54, 558, 404.00 74.00 522,29 88.00 58,4 4,7 503,91 65.00 5,74 5,8 499,25 4.00 8.00 457,84 329.00 44,85 396,39 479,07 58,47 396.00 77.00 58,6 4.00 499.00 445,85 48,65 415,91 566,29 .00 66, 478,64 498,72 50,76 6.00 465,45 86.00 594,52 392.00 4.00 466,48 5.00 563,90 44,4 .00 499,49 45.00 45,54 

0.56% .5% 8.05% 17.96% 9.04% .0% 7.6% 4.5% .7% .80% 13.95% 0.77% 7.8% 4.8% 4.55% 7.85% 0.5% 5.50% .86% 8.97% 11.69% 4.56% .78% .40% 5.4% 6.75% 0.4% .8% .5% 5.74% 0.44% .67% 7.60% 5.80% .6% 7.69% 8.19% .67% 19.34% 9.39% 6.6% 9.09% 0.% .00% .8% .5% 6.97% 5.69% .45% 7.80%

0.487% 0.474% 0.47% 0.469% 0.467% 0.464% 0.44% 0.40% 0.398% 0.392% 0.7% 0.68% 0.60% 0.4% 0.4% 0.% 0.% 0.% 0.% 0.4% 0.% 0.8% 0.8% 0.07% 0.293% 0.7% 0.269% 0.65% 0.6% 0.54% 0.45% 0.4% 0.5% 0.05% 0.04% 0.199% 0.196% 0.195% 0.189% 0.87% 0.84% 0.179% 0.76% 0.70% 0.68% 0.6% 0.6% 0.56% 0.47% 0.7%

58,4.0 56,567. 56,68.04 56,000.49 55,759.57 55,392.39 5,765.6 47,961.71 47,534.95 46,815.97 44,505.60 4,86.04 42,979.01 40,795.12 39,844.32 39,784.11 39,778.60 39,771.39 39,596.23 8,708.80 38,298.40 37,904.34 37,900.22 6,666.8 5,07.40 ,45. ,08.78 31,629.70 ,07.6 0,5.70 29,229.53 27,943.21 6,8.48 24,439.42 24,379.58 23,695.80 ,405.5 23,223.59 ,568.07 22,290.29 21,929.50 ,5. 21,040.09 0,7.0 0,06.7 19,338.63 19,293.91 8,66. 7,54.7 16,372.59

2.09 .8 .4 .8 . .0 .60 .40 .4 4. 1.97 .06 .45 .5 2.39 .4 3.94 .5 .84 .6 1.92 2.90 1.96 .67 .00 . .00 1.97 1.95 . .85 .5 .55 .00 . .55 .5 .7 .5 .04 .0 .8 .54 .47 6.65 .8 0.84 .0 .70 .6

7

BDP Per capita(hiljade KM)

Broj nezaposlenih (ukupno)

Odnos Zaposleni / broj stanovnika

Prosječna plata

Broj zaposlenih (ukupno)

Broj stanovnika

Procjena BDP po općinama/ gradovima (hiljade KM)

Udio u BDP Bosne I Hercegovine

Općina/grad

Entitet

Rbr 0 0 04 05 06 07 08 109 0    4 5 6 7 8 119 0    4 5 6 7 8 129 0    4 5 6 7 8

Ribnik Čajniče Neum Čelić Petrovo Usora Doboj Jug Rudo Šekovići Ljubinje Glamoč Bosanska Kostajnica Kalinovik Sapna Domaljevac Teočak Bosansko Grahovo Berkovići Novo Goražde Istočni Stari Grad Osmaci Trnovo (RS) Donji Žabar Trnovo (FBiH) Petrovac Pelagićevo Foča / Ustikolina Istočni Drvar Krupa na Uni Vukosavlje Pale / Prača Kupres Oštra Luka Ravno Jezero Dobretići Istočni Mostar

RS RS FBiH FBiH RS FBiH FBiH RS RS RS FBiH RS RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS RS RS RS RS RS FBiH RS RS FBiH RS RS RS FBiH RS RS FBiH RS FBiH RS

8,965 5,8 4.77 4.400 11,975 7.076 4.4 9,742 0,080 5,00 4.943 7,84 4,64 13.934 4.485 7.394 .5 ,78 ,077 ,800 8,000 ,58 2,894 .87 6,788 8,500 .848 ,000 1,939 5,40 1.097 .55 3,299 .50 ,06 66 786 

. 709 .0 969 797 .46 679 983 906 866 508 .070 56 565 46 406 70 87 5 70 393 4 58 7 6 78 0 45 109 55 8 8 575 59 7 0 0

805 798 08 .855 .66 1.169 .00 961 1.039 580 576 729 7 .8 487 1.598 6 85 76 88 7 47

339.00 54.00 480, 464,7 45.00 7,00 476,92 5.00 6.00 60.00 605,0 295.00 477.00 565,44 490,12 540,84 763,91 405.00 58.00 405.00 405.00 409.00 405.00 687,4 405.00 359.00 

.88% 22.39% 19.86% 5.87% 7.29% .8% 5.84% 0.0% 8.5% 6.57% .% 11.49% .55% .0% 8.6% 5.09% 0.65% 11.90% .47% 7.06% 3.59% 9.91% 8.4% 22.49% .46% .07% 7.4% 4.80% 5.% .8% 6.93% 5.5% 6.06% .07% 5.05% 0.00% 0.00%

0.7% 0.6% 0.6% 0.% 0.% 0.8% 0.% 0.109% 0.0% 0.099% 0.090% 0.086% 0.08% 0.070% 0.058% 0.058% 0.05% 0.044% 0.04% 0.040% 0.08% 0.04% 0.0% 0.0% 0.0% 0.00% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.00% 0.00% 

6,60.5 6,46.7 15,018.96 14,719.90 14,393.97 4,.85 ,85.88 ,05.6 ,06.66 ,80.48 0,75.7 0,88.67 9,863.32 8,60.7 6,968.43 6,901.47 6,.46 5,00.68 4,902.70 4,823.59 4,509.35 4,06.0 ,8.74 ,85.58 3,692.33 ,65.07 ,64.5 ,6.5 1,586.92 1,539.78 ,475.84 ,46. 1,396.63 ,04.57 1,036.99 0.00 0.00 

.8 .08 .4 0.96 .0 1.98 2.79 .4 .0 . .6 . .4 0.58 1.39 0.98 .50 .87 1.59 .68 0.56 .57 . 4.58 0.54 0.4 .4 0.75 0.8 0.8 .08 .40 0.4 0.70 0.79 0.00 0.00

4 393 40 77  7 87

429,64 405.00 405.00 405.00 407,0 405.00 80.00 768,96 405.00 0 0.00

74

Tabela 2: Pregled općina u kojima su zabilježene strane direktne investicije u individualnom iznosu većem od 1 milion KM (u 000 KM) Procentualno učešće općina/gradova u ukupnim SDI u proizvodnju Procentualno učešće općina/gradova u ukupnim SDI u uslugama Procentualno učešće općina/gradova u ukupnim SDI - ukupno Iznos SDI u Proizvodnju (hiljade KM) Iznos SDI u usluge (hiljade KM)

Ukupan iznos SDI (u hiljadama KM)

Općina/Grad

Entitet

Rbr   

4

5

6

7

8

9

UKUPNO BIH    4 5 6 7 8 9 0    4 5 6 7 8 19 0    4 5 6 7 8 29 0    4 5 6 7 8 39 40 4 4 4 44 Sarajevo Mostar Zenica Banja Luka Hadžići Kakanj Jajce Brčko Drvar Lukavac Bihać Ljubuški Srebrenik Čitluk Tuzla Široki Brijeg Velika Kladuša Prnjavor Kiseljak Šipovo Derventa Grude Cazin Kozarska Dubica Goražde Laktaši Vitez Vareš Čapljina Bosanska Krupa Bužim Livno Bijeljina Donji Vakuf Gradačac Tomislavgrad Ilijaš Prijedor Bosanski Petrovac Busovača Zvornik Sokolac Ključ Tešanj FBiH FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH DS FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH RS FBiH RS RS FBiH FBiH RS FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH FBiH RS FBiH FBiH FBiH FBiH RS FBiH FBiH RS RS FBiH FBiH

435.822,0 6.6,0 .074,0 67.446,0 115.219,0 0,0 0,0 .8,0 0,0 0,0 .87,0 0,0 6.466,0 0,0 1.954,0 0,0 0,0 0,0 10.649,0 .56,0 0,0 3.093,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6.0,0 5.008,0 .478,0 0,0 .000,0 0,0 .88,0 0,0 6.7,0 0,0 0,0 5.54,0 0,0 .845,0 0,0 5.800,0 0,0 0,0

275.329,0 83.933,0 27.919,0 0,0 86.455,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 .060,0 0,0 33.398,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 .5,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5.00,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

711.151,0 100.249,0 38.993,0 167.446,0 201.674,0 0,0 0,0 2.138,0 0,0 0,0 1.187,0 1.060,0 6.466,0 33.398,0 1.954,0 0,0 0,0 0,0 10.649,0 1.356,0 0,0 6.625,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 6.120,0 5.008,0 2.478,0 0,0 1.000,0 0,0 18.884,0 0,0 6.171,0 0,0 0,0 5.542,0 0,0 2.845,0 0,0 5.800,0 0,0 0,0

100,00% ,74% ,54% 8,4% 6,44% 0,00% 0,00% 0,49% 0,00% 0,00% 0,7% 0,00% ,48% 0,00% 0,45% 0,00% 0,00% 0,00% ,44% 0,% 0,00% 0,7% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% ,40% ,5% 0,57% 0,00% 0,% 0,00% 0,89% 0,00% ,4% 0,00% 0,00% ,7% 0,00% 0,65% 0,00% ,% 0,00% 0,00%

100,00% 0,48% 0,4% 0,00% ,40% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,8% 0,00% ,% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% ,8% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 5,45% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

100,00% 4,0% 5,48% ,55% 8,6% 0,00% 0,00% 0,0% 0,00% 0,00% 0,7% 0,5% 0,91% 4,70% 0,7% 0,00% 0,00% 0,00% ,50% 0,19% 0,00% 0,93% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,86% 0,70% 0,5% 0,00% 0,4% 0,00% ,66% 0,00% 0,87% 0,00% 0,00% 0,78% 0,00% 0,40% 0,00% 0,8% 0,00% 0,00%

75

49% .191.0 0.0 0.0 0.79% .000.191.00% 0.0 8.0 6.000.0 0.0 0.0 0.0 .0 10.0% 0.0 0.00% .00% 0.Procentualno učešće općina/ gradova u ukupnim SDI u proizvodnju Procentualno učešće općina/ gradova u ukupnim SDI u uslugama Procentualno učešće općina/ gradova u ukupnim SDI .00% .0 0.00% 0.39% 0.2005.00% 0.0 0.0 0.186.0 5.7% 0.0 0.00% 0.54% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.01.00% 0.7% 0.0 0.0 0.00% 0.0 4.00% 0.0 0.192.00% 0.7% 0.0 8.0 0.039.00% 5.4% 0.039.0 0.0 0.00% 0.0 .0 0.00% 1.% .5% 0.0 .0 6.00% 0.86.00% 0.453.00% 0..0 0.00% 0.45.0 0.0 3.08% 1.0 0.00% 6.0 0.7% 0.523.00% 0.00% 0.508.00% 0.0 9.0 0.00% .00% 0.0 0.97% Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine BIH Napomena: PREGLED REGISTROVANIH DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BIH ZA PERIOD 01.0 5.0 0.0 0.0 0.0 14.0 0.48.0 26.0 0.00% 0.5% Sanski Most Nevesinje Živinice Trebinje Nova Topola 76 .0 0.0 1.88% 0.0 0.0 0.0 .0 0.00% 0.5.005 Rbr 45 46 47 48 49 50 5 5 5 54 55 56 57 58 59 60 6 6 6 64 65 66 Teslić Ribnik Doboj Usora Pale Lopare Srbac Prozor Neum Visoko Odžak Stolac Kotor Varoš Novi Travnik Ljubinje Posušje Novi Grad RS RS FBiH RS RS FBiH RS RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS RS RS RS FBiH FBiH FBiH RS FBiH 1.00% 0.00% 0.838.0 0.0 0.00% 0.0 0.00% 0.08% 0.00% .0 0.00% 0.0 0.00% 0.00% 0.00% 0.00% 0.030.0 0.340.0 0.00% 0.5% 0.0 0.00% 0.00.0 3.0 0.5% 0. .00% 0.0 2.0 0.0 10.0 0.00% 0.0 0.7% .ukupno Iznos SDI u Proizvodnju (hiljade KM) Iznos SDI u usluge (hiljade KM) Ukupan iznos SDI (u hiljadama KM) Općina/Grad Entitet 67 Maglaj FBiH 0.00% 0.508.0 0.0 0.00% 0.88.00% 0.58% 0.0 0.0 0.

77 .

78 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful