You are on page 1of 249

1

PREDGOVOR RECENZIJE KNJIGE

ALGORITAM KAPITALA VLADIMIRA VUGRINA


Ova je knjiga novost za ekonomsku teoriju, a posebno za financijsko raunovodstvo. Kotruljevi je otkrio aktivu i pasivu odvojivi dunike i vjerovnike. Ono to je najvrednije u ovome djelu jest sasvim nov pristup. Autor je odvojio novac od robe te stvorio novu kvalitetu u projektiranju i praenju poslovnih dogaaja. Do toga je doao jer on zna to je kapital i to je algoritam kapitala. Zna kako kapital nastaje te kako i zato propada, zna to je viak vrijednosti (profit, dobitak) i zna kako ga ouvati, zna zato smo danas u krizi. Zna kako izvesti privatizaciju i decentralizaciju te kako preko novca izvesti financijsku integraciju unutar poduzea i meu poduzeima na razini drave. Zna kako da vlasnik, menader i knjigovoa utvrde realitet i postave strategiju, to danas u nas malo tko zna i to je jo gore malo tko eli znati. Od 1997. pokuavam afirmirati njegova otkria meu naim ekonomistima i pravnicima i veoma malo uspijevam, neovisno o tome je li rije o studentima, postdiplomcima, knjigovoama ili doktorima ekonomskih znanosti. Najbolju ilustraciju stanja dat e odgovor jednoga vrlo potenog i pametnog magistra ekonomije te vrsnog knjigovoe. Njegov konani komentar bio je: Ante, ovo je vlak bez tranica, ja se u njemu neu voziti. Ja sam ipak odluio ui u taj vlak i na ovakav nain motivirati itatelje da proitaju knjigu i zauzmu stav pitajui se: 1. Je li ovaj tekst u sebi, po sebi i za sebe logian? 2. Nudi li izlaz iz naih ekonomskih i drutvenih tekoa? 3. Ako je utemeljen na logici, objanjava nae tekoe i nudi izlaz, to mogu uiniti da ga afirmiram i izborim se za njegovu realizaciju? V. Vugrin pomogao mi je da svoj znanstveni opus zaokruim povezujui znanja iz biologije, filozofije, psihologije (to sam diplomirao), tehnologije (to sam magistrirao), ekonomije (to sam doktorirao i radim gotovo 30 godina istraujui varijancu profita) i prava na autopoietian nain i razvijem viziju o Hrvatskoj sa 100 milijardi dolara BDP-a (sada imamo pet puta manje). Morali bismo imati najmanje 50 milijardi dolara da bismo zakucali na europska vrata, no o tome ne govore nai politiki lideri koji nam obeavaju Europsku uniju, ali naalost ni nai ekonomisti. Ukratko, kao neka inteligencija ne znamo ni kako doi do 50 milijardi dolara, a 100 milijardi za veinu je ista utopija. Bez prirodnog raunovodstva, koje u ovoj knjizi razrauje V. Vugrin, i dalje emo imati visoku nezaposlenost, nisku kvalitetu i produktivnost rada, stalni

kaos u gospodarstvu i politici. Nai ekonomisti ne znaju objasniti varijancu profitabilnosti, a ni strani nisu otili mnogo dalje u teoriji, iako je u praksi ve neosporno dokazano da ljudski kapital stvara dodanu vrijednost i viak vrijednosti. Dugi niz godina bila mi je enigma zato ne elimo znati i, u konanici, ne znamo knjiiti ljudski kapital. Ve sam u doktoratu postulirao kako investicijski proces ne smije ii od primarnog ulaganja u fiziki kapital (prostor i opremu) pa onda samo reziduum u ljude, nego obrnuto: treba prvenstveno ulagati u ljude (podizanje motivacije, znanja i timske organizacije) te samo na visokoj motivaciji, znanju i organizacijskom potencijalu mudrom monetarnom i fiskalnom politikom ulagati u opremu i prostor. Radei na doktoratu, htio sam si dokazati kako smo mi (SFRJ) najbolja zemlja na svijetu. Analizirajui 44 zemlje originalnom metodologijom ljudski kapital, fiziki kapital i GDP per capita otkrio sam da smo s naim ljudskim i fizikim resursima umjesto 550 dolara trebali imati dvostruko vie. Godine 1976./'77. nastojim to verificirati u SAD-u razgovarajui s najboljim ekonomistima i borei se za to u UN-u i u Svjetskoj banci te u MMF-u. Podrava me najvie J. Vanek, koji je drugom (ekonometrijskom) metodologijom doao do istoga zakljuka da je Jugoslavija avion u kojem radi samo jedan od dvaju motora. Razoaran feedbackom, pokuavam doi do Tita, ali gotovo zavravam u zatvoru. Kad ne ide top down, pokuavam bottom up i na Ovari u VUPIK-u Vukovar motiviram pet doktora znanosti da radimo s pedesetak zaposlenika i demonstriramo kopernikanski prevrat u investiranju. Do 1985. istraujem psiholoke, socioloke, tehnike i ekonomske varijable i tada otkrivam kako se mnogo bolje samoorganiziraju moralno i intelektualno slabiji, a bolji ih se nepotrebno boje. Razvijam model ABCD, kojim meu studentima i zaposlenicima u nizu tvrtki po Sloveniji, Hrvatskoj i BiH irim tezu kako emo iz tadanjih kriza izai samo ako se bolje samoorganiziraju poteniji i pametniji. Ni ne slutim da je klju u knjigovodstvu, u nainu knjienja. Na predavanju skupini 1997. godine jedan mi polaznik ree da postoji ovjek koji razmilja slino kao ja. Upoznajem V. Vugrina i uviam da e njegov pristup pomoi da krene investiranje u ljude i da se kreativniji bolje samoorganiziraju. To omoguuje prirodno dvojno knjigovodstvo, koje je sloena struktura novca koja mjeri vrijednosti pa materijalna imovina uvijek mora biti u funkciji kako bi novac imao to mjeriti. Zbog toga u tom knjigovodstvu sve proizlazi iz prometa novca, a s obzirom na to da novac ima

svoju nominalu koja omoguuje da se ukupna novana imovina nalazi na jednom raunu, to iz toga rauna i kompjutor moe izraunati poslovni rezultat koji je jednak razlici stanja novane imovine na kraju i na poetku razdoblja. To znai da prirodno knjigovodstvo ima samo jedan poslovni rezultat to je PROFIT, koji svu materijalnu imovinu dri na nuli neovisno o tome kako ju je procijenio ovjek (knjigovoa). Komunizam je odbacio prirodno knjigovodstvo i sluio se nekim izmiljenim knjigovodstvom koje polazi od materije kao osnove ivota. Tomu je podreeno sve, pa je ak i novac potisnut u drugi plan, a materijalna imovina dominira. Zbog toga je u tom knjigovodstvu poslovni rezultat (dobitak) jednak razlici vrijednosti ukupne imovine na kraju i na poetku razdoblja. I tu do izraaja dolazi negativan utjecaj ovjeka jer zbog nekoga svojeg interesa, ili interesa dravne vlasti, knjigovoa uvijek manipulira poslovnim rezultatom koliko mu to materijalna imovina doputa, a ako mu to nije dovoljno, onda procjenom povea knjigovodstvenu vrijednost te imovine. To znai da u tom knjigovodstvu moe biti toliko poslovnih rezultata koliko ih knjigovoa procjenom materijalne imovine moe pokazati. Upravo taj odnos knjigovoe prema poslovnom rezultatu temeljni je uzrok zbog kojega je komunizam doivio totalni fijasko jer njegovo knjigovodstvo utvruje veliinu poslovnog rezultata po volji ovjeka (knjigovoe). U socijalizmu smo, koristei se takvim knjigovodstvom, preko ideologije egalitarizma razvili sentimentalnost prema loijima i brutalnost prema boljima od sebe. Iz takve noosfere cijelo se drutvo u samoupravnom socijalizmu previe bavilo razvojno nesposobnima, a oni su kao vampiri sisali krv inventivnima, potenima i vrijednima. Isprva nisam znao koliko je ekonomska i politika mafija perfidna i u novoj dravi, gdje su se takvi slobodno (samo)proizveli u tajkune i napravili jo vei kaos. Ve sam u prethodnome drutvenom poretku osjetio da opasnost dolazi iz tajnih slubi, a razvitak procesa u nas i u svijetu do kraja mi je potvrdio kako je u tajnim slubama (vojnim i policijskim) generator ekonomskog i politikog zla. Danas drava kao vampir uzima od potenih, sposobnih i vrijednih te krivo i tetno preraspodjeljuje onima koji nemaju te kvalitete. Tako najboljima ubijamo motivaciju, volju za uenjem i razvitkom te mlade uimo kako da se brzo i nepoteno bogate varajui okruenje. Tako svi tonemo sve dublje jer ne znamo knjiiti dogaaje kako to predlae V. Vugrin. Budui da se broj razvojno nesposobnih rairio gotovo do beskonanosti, izdavanjem ove knjige traimo tisuu potenih, pametnih, vrijednih koji e se,

ako vrijede postavke iz moje knjige (Metodologija drutvenih znanosti), samoorganizirati i izlobirati od Vlade da obveemo knjigovoe na prirodni nain knjienja. Neki od nas inicijatora spremni su u duhu Fausta i duu prodati vragu da se to ostvari, ali nadam se da emo to s Bojom pomoi izvesti bez krvi, suza i ista obraza. Uvoenjem prirodnog knjigovodstva svaki vlasnik i svaki poduzetnik (p)ostaje zatien jer mu pravna osoba jami i uva viak vrijednosti, a drava ga titi cjelokupnim aparatom. U primjeni ove koncepcije najdalje se otilo u BiH, u tuzlanskom kantonu. to je napravljeno u tuzlanskom kantonu? Dr. M. Kikanovi je, za razliku od drugih, izvrsno shvatio Vugrinovo uenje i, kao osoba s karizmom, u tom kraju zapoeo njegovo provoenje te smatra da je sve to Vugrin predlae u vezi s nainom knjienja logino i utemeljeno na prirodnim zakonima. Napravljen je registar u kojemu se vode sve tvrtke sa svim karakteristikama. Planira se napraviti dinamiki registar stanovnitva koji e pratiti aktivnosti ljudi i osigurati da se trivijalni poslovi prenesu na kompjutor. Kad se osigura infrastruktura (a ona je u Hrvatskoj znatno bolja), Vugrinov e projekt profunkcionirati u kantonu. U tom smislu promijenjen je kontni plan kako bi se pratio i evidentirao ljudski kapital, konkretnije, intelektualni kapital. Sada su poteni i obrazovani eksploatirani jer se ne knjii kako Vugrin predlae. Krenulo se s knjienjem nekih promjena, ali se pojavio problem s prijenosom informacija (to znai da platni promet u tuzlanskom kantonu ni u dravi BiH nije pripremljen za novi pristup). Naime, za taj novi pristup potrebne su odgovarajue predradnje, a sve su one zapisane u Vugrinovoj knjizi jer ona je projekt koji predlae kako napraviti fiskalnu samoodrivu autopoietinu strukturu. S tim projektom i Vugrinovim nainom knjienja moglo bi se organizirano krenuti od 1. sijenja 2003. Dva su mjeseca, kako kae Vugrin, dovoljna da se izvre nune predradnje, s time da bi 2003. bila tranzicijska godina, u kojoj bi se autopoietski privatiziralo ukupno gospodarstvo i trasirali pozitivni putevi globalizacije. Zbog toga to je Vugrin epohalan, ljudima se ini da je neuvjerljiv te da se njegov nain knjienja ne moe primijeniti. No svi dosadanji pokuaji tranzicije ekonomskog sustava i privatizacije u cilju afirmacije vlastitog kapitala bili su onemogueni zbog neprirodnog naina knjienja. To znai da jednom ipak moramo zapoeti s prirodnim nainom knjienja a Vugrin nam svojom knjigom o algoritmu kapitala kae kako! Ovaj njegov KAKO sadri u sebi sveukupno TO, koje je autopoietino napisano o razvoju ovjeka i ljudskog drutva. Nad time bi se i

Crkva trebala zamisliti jer PRIRODNO KNJIGOVODSTVO u provedbenom je smislu SVETO TROJSTVO, u kojemu je vlasnik BOG OTAC, poduzetnik je BOG SIN, a knjigovoa je DUH SVETI, koji nikomu ne doputa da pogrijei. U tom smislu knjigovoa objavljuje DESET ZAPOVIJEDI BOJIH u obliku standardnoga kontnog plana. Taj kontni plan temeljni je zakon razvitka ljudskog drutva, njega se mora svatko pridravati jer njime ovjek i ljudska zajednica pomou novca predviaju svoju budunost. U tome kontnom planu bitna je VLASTITA TROKOVNA KAMATA, koja nepovredivo pripada vlasniku, nju vlasnik dobiva samim time to svoj novac bez ikakva rizika dri u banci (kod knjigovoe). Banka mu taj novac brino uva i jo mu za to uvanje plaa kamatu, to je OPI PARADOKS na kojemu se temelji sveukupni razvoj ovjeka i ljudskog drutva. Naime, ta je kamata uvijek unaprijed poznata, a da bi je banka (knjigovoa) mogla platiti vlasniku, ona zaduuje poduzetne ljude da u stvaranju vrijednosti ostvare i tu kamatu kao viak vrijednosti. Zbog toga svaki poduzetnik mora projektirati posao u koji ulazi jer ta je kamata minimalni viak vrijednosti (profit) koji mora ostvariti u buduem razdoblju, to je norma koju mora ispuniti da bi zadovoljio vlasnika. U ljudskom drutvu sve je podreeno tome da bi se zadovoljio vlasnik pa stoga i drava kao opa pravna osoba pomou posebnih pravnih osoba stvara uvjete da bi poduzetnici to lake ostvarili normu koju im je knjigovoa postavio. Pri tome sve posebne pravne osobe moraju koristiti prirodno knjigovodstvo kojim se slui ovjek. U tome su bitna poduzea jer ona kao posebne pravne osobe u kojima se stvaraju vrijednosti moraju pokazati bilancu najmanje s profitom (vikom novca, vikom vrijednosti) koji vlasnici oekuju. S druge strane, sve ostale posebne pravne osobe moraju brino uvati taj profit (viak novca, viak vrijednosti) i pokazati bilancu iz koje se vidi da je profit iskoriten tako da vlasnici budu to zadovoljniji. Drava kao opa pravna osoba ujedinjuje te dvije bilance i izrauje bilancu drave kao velikog poduzea, iz koje se vidi da se i ona (drava) pridrava prerogativa koje je odredio knjigovoa (DUH SVETI). 31. listopada 2002. Prof. dr. ANTUN LAUC

OSVRT NA KNJIGU O ALGORITMU KAPITALA VLADIMIRA VUGRINA

itajui mnogobrojne radove koje je Vladimir Vugrin napisao istraujui bit novca, zamijetio sam da on izrazima fakturirana i naplaena realizacija (prodaja) pridaje neko posebno znaenje. Naime, bili su to izrazi koji su u komunistikoj Jugoslaviji upotrijebljeni jo u Kidrievo vrijeme, a znamo da je on na odreeni nain upravljao ukupnom jugoslavenskom privredom. U to je vrijeme naa drava imala izrazito visoku stopu rasta, a tako je bilo sve do poetka sedamdesetih godina. Zahvaljujui Vugrinovim biljekama, otkrio sam da je takav razvoj bio mogu jer se u to vrijeme potivala struktura novca i struktura cijene robe. Naime, novac se sastoji od cijene rada i cijene kapitala, a cijena robe od minule vrijednosti, tekue vrijednosti i vika vrijednosti (odnosno od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti). U tim strukturama vano je znaenje pojmova vrijednost i cijena; prema V. Vugrinu pojam vrijednost uvijek se odnosi na jednu osobu koja ocjenjuje koliko za nju neto vrijedi, a pojam cijena uvijek je sporazum izmeu najmanje dviju osoba kojim zajedniki izjavljuju koliko vrijedi ono to razmjenjuju. Neu ulaziti u poblie objanjavanje tih pojmova i njihovih struktura jer to svatko moe proitati u Vugrinovoj knjizi, nego bih se posebno osvrnuo na spomenute izraze o fakturiranoj i naplaenoj prodaji. Ti se termini prije Ustava iz 74. nisu slubeno koristili, nego su se u tom smislu poeli upotrebljavati tek kasnije u dohodovnom knjigovodstvu. itajui Vugrinove biljeke, postalo mi je jasno zato je do poetka sedamdesetih godina Jugoslavija imala tako brz razvoj i koju je ulogu u tome odigrao novac. Kidri je, naime, uvidio da je novac najvaniji mehanizam razvoja ovjeka i ljudskoga drutva i stoga je posebnu ulogu dao poslovnim bankama; ak je u tom smislu osnovao posebnu instituciju kojoj je dao ime SLUBA DRUTVENOG KNJIGOVODSTVA (SDK). SDK je zapravo bila banka svih banaka, a ona je opskrbljivala novcem sve pravne osobe u zemlji i preko njih je pomou novca upravljala dravom, a da to nitko nije znao, osim, vjerojatno, samoga Kidria i njegova ueg tima. Takvo je to bilo mogue jer novac ima tu karakteristiku da se jednostavnim zbrajanjem platnog prometa moe doi do ukupnog iznosa novca koji u sebi sadri sve to se dogodilo svakoj pravnoj osobi, a to znai i dravi kao opoj pravnoj osobi. Taj iznos novca saldo je vrnog rauna koji ima dvije strane na jednoj je primanje novca, a na drugoj davanje novca. Sredinjica SDK imala je svakog dana za proli dan takav vrni raun za ukupnu dravu, i to jo u vrijeme dok je dominirala runa tehnika obrade podataka.

10

O kakvoj je tehnici bila rije objasnit u na primjeru RIZ-a (Radioindustrije Zagreb), u koji je V. Vugrin uao 1963. godine sa zadatkom da unaprijedi organizaciju poslovanja koju je 1955. uveo Inenjerski biro iz Zagreba po poznatom ING-SISTEMU organizacije poduzea. Taj sustav organizacije bio je spoj BATINE i SIEMENSOVE kole, a autor je bio diplomirani inenjer SERGEJ SKLEVICKI, koji je ujedno bio i zamjenik direktora Inenjerskog biroa. On je uveo u RIZ tu organizaciju, a kako se zahvaljujui njoj RIZ brzo razvijao, to su se u financijskom poslovanju poeli javljati odreeni problemi. V. Vugrin je sve te probleme rijeio jednim potezom koji je sredinjem knjigovodstvu RIZ-a omoguio da svakoga dana do 11 sati obavijesti financijskog direktora o stanju koje je prethodnoga dana bilo na unutarnjim tekuim raunima svih ekonomskih jedinica RIZ-a. Tih ekonomskih jedinica bilo je ezdesetak, a sve su bile obraunski potpuno samostalne, jer one su zapravo bile mala poduzea u sastavu velikog poduzea RIZ. Za svako to malo poduzee svakoga je dana sredinje knjigovodstvo imalo permanentnu bilancu, a nakon dolaska V. Vugrina jedina je novost bila ta to je to knjigovodstvo svakoga dana dostavljalo financijskom direktoru izvjetaj o stanju unutarnjega tekueg rauna za sve ekonomske jedinice RIZ-a. Zbroj toga izvjetaja odgovarao je stanju iz izvoda tekueg rauna koji se dobivao od vanjske poslovne banke (SDK-a). I tako je to bilo svakoga dana punih deset godina, sve do 1973. kada su te ekonomske jedinice postale OOUR-i s vanjskim tekuim raunima. U svemu je najzanimljivije bilo to da u tih deset godina nikada nitko nije pitao kako je bilo mogue da sredinje knjigovodstvo RIZ-a svakoga dana izradi ezdesetak unutarnjih izvoda tekuih rauna iji je zbroj uvijek odgovarao stanju vanjskog izvoda tekueg rauna, koji je RIZ svakog dana dobivao od SDK-a. Nitko to nije pitao, to je bilo i razumljivo jer je sasvim logino da zbroj stanja svih unutarnjih tekuih rauna bude jednak iznosu stanja vanjskoga tekueg rauna. No ta banalnost provocirala je este i duboke razgovore u kojima je V. Vugrin objanjavao o emu je rije. On je to inio s velikim zadovoljstvom vjerujui da otkriva tajnu novca. U unutarnjoj organizaciji velikog poduzea, naime, vrijedi naelo promptnog plaanja, to znai da je trenutak isporuke robe ujedno i trenutak plaanja. Prema tom naelu izmeu ekonomskih jedinica (ona su mala unutarnja

11

poduzea) nema potraivanja i dugovanja jer se svaka unutarnja kupoprodaja promptno plaa. To biva i u sluaju kad bilo koja ekonomska jedinica isporuuje ili preuzima robu od bilo koje vanjske pravne osobe ili bilo koje fizike osobe, samo to se meu svim tim osobama i unutarnjim ekonomskim jedinicama uvijek postavlja nevidljiva unutarnja banka. Ta nevidljiva banka svakoj ekonomskoj jedinici odmah plaa robu koja je isporuena vanjskom naruitelju, a isto tako od svake ekonomske jedinice odmah naplauje svaku primljenu robu od vanjskog isporuioca, i to neovisno o tome kakvi su rokovi plaanja ugovoreni. To ujedno znai da ta unutarnja banka preuzima brigu naplate od vanjskih kupaca, kao i brigu plaanja vanjskim dobavljaima i djelatnicima poduzea. To je bilo mogue jer je svaka ekonomska jedinica imala svoje prirodno knjigovodstvo i ta su knjigovodstva bila ujedinjena RIZ-ovim sredinjim knjigovodstvom, a sva su se plaanja obavljala u ulaznoj i izlaznoj likvidaturi RIZ-a koja je djelovala u sastavu toga sredinjeg knjigovodstva. U takvoj su organizaciji ekonomske jedinice RIZ-a svakoga dana do osam sati dostavljale sredinjem knjigovodstvu svoje izlazne raune (to je bio njihov prihod) i svoje ulazne raune (to je bio njihov rashod), to znai da su te ekonomske jedinice svakoga dana izraivale svoju permanentnu bilancu. Iz tih je bilanci sredinje knjigovodstvo pravilo izvode o stanju unutarnjega tekueg rauna svih ekonomskih jedinica, zbroj kojih je uvijek bio nula, jer za koliko su sve ekonomske jedinice prodale za toliko su sve te jedinice i kupile. Jedna od tih ekonomskih jedinica bila je nevidljiva unutarnja banka kao opi posrednik izmeu svih vanjskih pravnih osoba i svih fizikih osoba, s jedne strane, te svih ekonomskih jedinica RIZ-a, ukljuujui i vidljivi dio unutarnje banke, s druge strane. Ti su izvodi svakoga dana bili gotovi do deset sati, a meu njima je bio i izvod unutarnje banke na kojemu je bilo zapisano stanje njezina unutarnjega tekueg rauna. Zbroj svih tih tekuih rauna bio je nula, a to je znailo da je dnevni obraun toan, ali se izvod unutarnje banke razlikovao od izvoda ostalih ekonomskih jedinica po tome to je stanje na njemu bilo otvoreno. Tom otvorenom stanju naknadno je pribrojeno stanje vanjskoga tekueg rauna (izvod je iz SDK-a stizao oko jedanaest sati) i tek nakon toga svi su se izvodi dostavljali financijskom direktoru, s time da je zbroj unutarnjih izvoda uvijek bio jednak iznosu iz izvoda vanjskoga tekueg rauna. I tako je to bilo svakoga dana od 1963. do 1973.

12

Time V. Vugrin objanjava ulogu novca u organizaciji bilo kojeg poduzea i bilo koje drave, jer RIZ je doista bio korporacija (odnosno drava) svih njezinih ekonomskih jedinica (pravnih osoba). On ide dalje jer kae da pomou novca financijski direktor korporacije (monetarni vrh drave) moe nevidljivo i vrlo djelotvorno upravljati svim ekonomskim jedinicama velikog poduzea (pravnim osobama u dravi). Ujedno objanjava zato je dvojno knjigovodstvo najljepi izum ljudskog duha; ono je primanje i davanje novca, to su prihodi i rashodi bilo koje osobe. Na osnovi toga V. Vugrin dalje razvija misao i dolazi do zakljuka da bi se raniji ZAP, odnosno dananja FINA transformirala u Hrvatsku eskontnu banku! Ta banka imala bi dvojaku ulogu. Obavljajui platni promet izmeu pravnih subjekata, zamilja Vugrin, ona moe, kao ona nevidljiva banka u korporaciji RIZ, svakodnevno i permanentno izraivati bilancu drave razumijevajui dravu kao veliko poduzee. U tom razmiljanju V. Vugrin ide i dalje pa tu eskontnu banku zaduuje da opskrbljuje novcem sve pravne subjekte u zemlji. U igru uvodi i vlastitu trokovnu kamatu, za koju tvrdi da je temeljni mehanizam razvitka ljudskog drutva. I tako Vugrinova razmiljanja idu prema neposrednom nadzoru novca i novane mase te njihovu nenadomjestivu ulogu u poslovanju poduzea. U tome se ne dotie poslovnih banaka; oito ih stavlja u akcesornu ulogu. I time se V. Vugrin izraava kao osoba koja cijeloga svog ivota promilja o ekonomiji, posebno o knjigovodstvu, organizaciji, novcu i gospodarstvu te smatra da zna kako doi do uspjene drave. A ta je doktrina antipod suvremene gospodarske doktrine u kojoj je gospodarstvo samo instrument kojim novac ostvaruje svoju glazbenu dionicu (zvanu profit) i na kojem su banke glavni svirai. Proitavi knjigu Vladimira Vugrina, mogli bismo rei da smo neto od toga doivjeli u vremenu tzv. dohodovne ekonomije ili ekonomije samoupravnog socijalizma uvedenog Ustavom iz 74., no i da se neto od reenoga u toj knjizi moe koristiti u sadanjem vremenu u svrhu breg oporavljanja ili zaustavljanja zaostajanja hrvatskoga gospodarstva. Pa zar to nije dovoljno da se ovoj knjizi pristupi sa spoznajom da e trebati strpljenja proitati je i jo vie vremena razumjeti je te razluiti to je dananja ekonomska znanost, a to moda njezino unapreenje, i to je to novo.

13

No da ima mnogo novoga, uhu ugodnoga, to je nedvojbeno, osobito ako imamo u vidu kakvo je danas stanje hrvatskoga gospodarstva i odvojenost novca (banaka) od njega. Stoga ovu knjigu preporuujem svakomu tko razmilja kako i kojim instrumentom doi do gospodarski uspjenije hrvatske drave. 29. veljae 2003. Dr. MARIJAN IVKOVI

14

FAKTURIRANA I NAPLAENA PRODAJA U ALGORITMU KAPITALA VLADIMIRA VUGRINA


Posve je tono da Vladimir Vugrin poslovnim bankama daje akcesornu ulogu, ali ta je uloga vana jer u kreditno-monetarnom sustavu bez te uloge novac

15

uope ne bi mogao izvoditi svoju glazbenu dionicu, a banke bi bili svirai koji bi sve bunije svirali i svojim zagluujuim sviranjem sustavno unitavali sve oko sebe. To znai da bi novac sam sebi postao svrhom, pa stoga uope ne bi mogao izvoditi svoju divnu glazbenu dionicu. Da bi novac mogao izvesti svoju glazbenu dionicu, mora imati svoje note koje e ljude drati u uvjerenju da su to bogatiji to imaju vie novca. Taj je novac njihov profit (viak novca), to znai da je njihovo pravo da si tim novcem mogu pribaviti bilo koju imovinu. No to pravo moe postojati samo u sluaju ako se ono odnosi na konkretnog ovjeka, a to moe jedino biti u privatnom vlasnitvu. To znai da su banke svirai koji s jedne strane sviraju po notama koje iskazuju koliko kojemu ovjeku pripada novca od ukupne mase novca (tednja postojeega novca), a s druge strane, sviraju po notama koje iskazuju koliko je koji ovjek ostvario novog vika novca da bi se novana masa drala na odreenoj razini (stvaranje novoga novca). Svirai na jednoj strani su tedionice, a na drugoj strani su poslovne banke. Najljepu glazbu sviraju poslovne banke jer su one sastavni dio gospodarskog sustava, a zadaa toga sustava jest stvoriti to vei profit. U to emo se najbolje uvjeriti ako sluamo partituru koja se zove fakturirana i naplaena prodaja. Ona je zapisana u standardnome kontnom planu koji omoguuje da se iz jedne toke platnog prometa izvede glazba koja nam kazuje sve to se dogodilo u bilo kojoj pravnoj osobi pa prema tome i u dravi kao opoj pravnoj osobi. Stavila sam pred sebe note te partiture bila je to zamiljena bilanca poduzea po fakturiranoj prodaji promatrala sam je, razmiljala sam o njoj, i nakon nekog vremena najednom sam dola na ideju kako je mogu izvesti. Naime, poznato je da eskontna banka u svakom trenutku moe napraviti bilancu koja je tonija od bilance bilo kojeg poduzea, a ako to moe ona, onda mogu i ja na temelju platnog prometa iz razreda 0 (knjini novac) loginom raunicom izvesti potrebne podatke za sve ostale razrede. Uinila sam to i potvrdila na primjeru zamiljene bilance poduzea da se iz platnog prometa moe napraviti cjelokupna bilanca po naplaenoj prodaji. Time sam zapravo otkrila da u prirodi uvijek postoje dvije bilance jedna po fakturiranoj prodaji, a druga po naplaenoj prodaji. To su dvije iste bilance, ali s razliitim iznosima; jedino su u prometnoj bilanci isti iznosi u razredu 0 i dodane vrijednosti i vika vrijednosti u razredu 4. Evo najprije prikaza bilance po fakturiranoj prodaji:

16

KNJIGOVODSTVO SVIH PODUZEA


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela
Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE

BILANCA PO FAKTURIRANOJ PRODAJI


Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje poduzea IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi i prihodi 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA)

511 300 12 -8 815 2274 105 8 5 -3207 815 0

1473 550 1012 751 3786 3000 105 521 473 242 192 915 902 1000 192 45 7587 11373

1001 962 771 2734 794 35 438 473 242 192 897 887 1000 192 45 3444 8639 11373

472 550 50 -20 1052 2206 70 83 18 15 -3444 -1052 0

Poduzee za sebe pravi bilancu po fakturiranoj prodaji u trenutku kada je kupcu isporuilo naruenu robu. No tu kupoprodaju novac jo nije potvrdio, to e uiniti neto kasnije (a najkasnije u dogovorenom roku) te stoga bilanca koja je napravljena po fakturiranoj prodaji jo nije verificirana. Tu istu bilancu moe, meutim, napraviti sredinja banka (FINA, ZAP ili SDK) po naplaenoj prodaji. Ta bilanca moe se napraviti kad god doe do neke promjene u razredu 0 jer samo u tom trenutku moe doi do promjene profita u razredu 8. Profit se poveava kod svakog primitka novca, a smanjuje kod svakog izdatka novca. Svako poveanje profita znai da se bilanca mijenja, a to uvijek biva u trenutku kad kupac plati I U TOM TRENUTKU BILANCA JE VERIFICIRANA. Evo prikaza te verificirane bilance:

17

KNJIGOVODSTVO SVIH PODUZEA


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela
Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE

BILANCA PO NAPLAENOJ PRODAJI


Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje poduzea IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi i prihodi 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA)

511 300 811 2396 -3207 - 811 0

1473 550 962 751 3736 3207 509 242 192 962 192 19 5323 9059

1001 962 751 2714 811 509 242 192 962 192 19 3418 6345 9059

472 550 1022 2396 -3418 -1022 0

Ovdje je prikazana verificirana bilanca, s time da su u njoj vidljivi samo podaci iz razreda 0 i podatak o uloenoj poetnoj glavnici (tamnije osjenani iznosi), a do svih ostalih podataka dolazi se loginim razmiljanjem. Da bi eskontna banka drave (FINA, ZAP ili SDK) mogla u svakom trenutku napraviti bilancu po naplaenoj prodaji bilo koje posebne pravne osobe (poduzea i ustanove) i drave kao ope pravne osobe, ona ima samo jedan vrni konto na kojemu je zabiljeen promet novca meu svim pravnim osobama u zemlji, kao i promet novca meu tim pravnim osobama i svim fizikim osobama. I taj vrni konto drave ima dvije strane ulaznu stranu na kojoj je zabiljeen ukupni primitak novca i izlaznu stranu na kojoj je zabiljeen ukupni izdatak novca. Te dvije strane moraju prema opem naelu bilanciranja biti izjednaene, no nas ovdje

18

zanimaju samo bilance poduzea; stoga pretpostavljamo da taj vrni konto sadri samo platni promet svih poduzea u dravi (odnosno ukupnoga gospodarstva drave), to znai da se te dvije strane razlikuju za iznos profita. Taj je platni promet u ovoj bilanci zabiljeen u razredu 0 i tko zna to se sve u njemu krije; u njemu moe biti sadran i svekoliki nepotrebni promet novca. Stoga je za glavnog knjigovou drave vaan samo zavrni saldo razreda 0 jer taj je saldo proien od svega to je nepotrebno. Bitna je karakteristika poduzea da ostvaruje profit, a to je razlika izmeu zavrnog i poetnog salda razreda 0, i to je jedina istina kojoj se mora vjerovati, a sve su ostalo pretpostavke. U bilanci po naplaenoj prodaji ta istina je 211 kuna, odnosno razlika izmeu zavrnog i poetnog salda novca (1022 811 = 211) i nju treba vidljivo zabiljeiti u razredu 8. To je i uinjeno: profit u razredu 8 iznosi 211 kuna (192 + 19). No dravi kao opoj pravnoj osobi zanimljivi su i neki drugi podaci: ona treba znati kako su njezina poduzea ostvarila normu koju su im vlasnici postavili, koliko su novca ljudi upotrijebili za svoju osobnu potronju i koliki su viak novca (viak vrijednosti, profit) sauvali za buduu potronju? Dravi sve to kae poetna glavnica uloena u poduzee (u primjeru nae bilance to je iznos od 3.207 kuna), zatim eskontna stopa sredinje banke (6%) i uplaeni iznos poreza na dodanu vrijednost (14,52 kune). Na temelju tih podataka drava moe izraditi cjelokupnu bilancu po naplaenoj prodaji, pa poimo redom da bismo vidjeli kako se loginom raunicom to moe napraviti. U toj raunici najvaniji je podatak ostvareni profit koji iznosi 211 kuna i taj se podatak u razredu 8 upisuje u dva dijela prvi je norma koju su postavili vlasnici, a drugi je prebaaj norme koji su ostvarili poduzetnici. Norma u iznosu od 192 kune upisuje se na izlaznu stranu konta 81, a ona se utvruje tako da se od uloene poetne glavnice izrauna kamata od 6% (3207 0,06 = 192). Ostatak od 19 kuna prebaaj je norme (211 192 = 19) koji se upisuje na istu stranu konta 82. Ovi se iznosi istodobno upisuju na dugovnu stranu konta 43 (192 kune) i konta 70 (19 kuna). Nakon toga drava izrauna koliko su novca ljudi primili za osobnu potronju, a to je novac koji je u dravnu blagajnu uao kao porez na dodanu vrijednost (PDV). S obzirom na to da taj porez ima jedinstvenu stopu (koja je jednaka eskontnoj stopi sredinje banke) i da nitko ne moe biti osloboen plaanja toga

19

poreza, vrlo se lako moe izraunati da su svi graani u dravi primili iznos od 242 kune, jer dovoljno je samo iznos uplaenog PDV-a podijeliti sa stopom od 6% (14,52 : 0,06 = 242). Taj iznos drava upie na ulaznu stranu konta 42 i toga trenutka zna podatak o ukupnom (neto) drutvenom dohotku (proizvodu) koji je ostvaren u dravi jer je taj dohodak u iznosu od 453 kune zapisan na dugovnoj strani razreda 4 i 7 (242 + 192 + 19 = 453). No dravu zanima i ukupan bruto drutveni proizvod koji se uvijek zapisuje na izlaznoj strani razreda 7. Do toga podatka dolazi se tako da se ulazna strana konta 01 (novac u funkciji poduzea) umanji za iznos poetnog salda na tome kontu te se dobije iznos od 962 kune (1473 511 = 962), koji se zapie na izlaznu stranu razreda 7. Tim je zapisom bilanca po naplaenoj prodaji zapravo zavrena jer je njime zapisan ukupni bruto drutveni proizvod koji je ostvaren u dravi, a razlika od ukupnoga neto drutvenog proizvoda u iznosu od 509 kuna (962 453 = 509) zapisuje se na ulaznu stranu konta 41 kao prenesena vrijednost. Preostala je jo konana provjera o ispravnosti obrauna, a drava to ini tako da izlaznu stranu konta 01 umanji za iznos novca koji je u tom razdoblju uao na konto 02 (novac u funkciji drugih osoba); to je iznos od 250 kuna, to je razlika izmeu ulazne strane konta 02 i poetnog salda na tome istom kontu (550 300 = 250). To znai da je ukupni izlaz novca iz razreda 0 iznosio 751 kunu (1001 250 = 751), a ako od toga iznosa odbijemo dodanu vrijednost koja je zapisana na kontu 42 u iznosu od 242 kune, onda e se dobiti iznos od 509 kuna (751 242 = 509) koji je na kontu 41 ve zapisan kao prenesena vrijednost. Time je ujedno izvrena i konana provjera. S time u vezi ipak moram neto rei o prenesenoj vrijednosti na kontu 41. Ta se vrijednost, naime, moe zanemariti jer predstavlja ponovljene vrijednosti koje se iz raznih razloga multipliciraju te tako moe sadravati i sasvim nepotrebne doznake izmeu poduzea, kojima se esto eli neto prikriti. No drava se na to ni ne obazire jer prenesena je vrijednost u zbroju ionako uvijek nula, a u bilanciranju je potrebna da se provjeri je li bilanca drave po naplaenoj prodaji tona. U naem primjeru drava se u to uvjerila pa se nakon toga u nju po volji mogu zapisati i svi ostali podaci da bi bilanca bila potpuna, ali oni uvijek moraju biti u skladu s opim naelima bilanciranja i s iznosom profita, koji je u prirodnom knjigovodstvu jedina istina kojoj se mora vjerovati. Tako je to

20

odredio algoritam kapitala jer potuje prirodni zakon dvojnosti a taj zakon kae da i novac ima dvije strane: PISMO i GLAVU. U prirodnom knjigovodstvu PISMO NOVCA JEST BILANCA PODUZEA PO FAKTURIRANOJ PRODAJI jer svako poduzee u svojoj raunici polazi od trenutka kada je kupcu isporuilo naruene vrijednosti i od njega trai da mu u novcu plati dogovorenu cijenu. To kupac ini u trenutku kada je primio naruenu vrijednost, a taj je trenutak u pravilu uvijek kasniji od trenutka kada su vrijednosti isporuene. No da bi sve bilo u skladu sa zakonom dvojnosti, u prirodnom knjigovodstvu GLAVA NOVCA JEST BILANCA DRAVE PO NAPLAENOJ PRODAJI kojom se potvruje da je kupac isporuenu vrijednost primio i novcem platio, odnosno da je tom bilancom drava verificirala sve kupoprodaje koje u njoj postoje. To ujedno znai da se radi provjere ispravnosti uvijek izrauju dvije bilance: prva je po fakturiranoj prodaji, a druga je po naplaenoj prodaji; one se razlikuju samo po tome to je u prvoj zavrni in odreenih kupoprodaja tek zapoeo, a u drugoj su sve kupoprodaje privedene kraju. Prema tome, te dvije bilance razlikuju se samo za iznos isporuene prodaje koja jo nije plaena. Iz naega primjera bilance po fakturiranoj prodaji vidimo da u obraunskom razdoblju jo nije plaen iznos od 26 kuna, jer je u razredu 1 tolika razlika izmeu salda na kraju i na poetku razdoblja (30 4 = 26), a ujedno je tolika razlika izmeu zavrne glavnice u bilanci po fakturiranoj prodaji i zavrne glavnice u bilanci po naplaenoj prodaji (3444 3418 = 26). 2. oujka 2003. SNJEANA DUBAK-BRAKI

21

UVODNI DIO

ODLUKA MONETARNOG VRHA DRAVE o Standardnome kontnom planu prirodnog knjigovodstva

22

1. DONOENJE STANDARDNOGA KONTNOG PLANA

23

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE na temelju Odluke MONETARNOG VRHA DRAVE donosi sljedei STANDARDNI KONTNI PLAN:

STANDARDNI KONTNI PLAN DVOJNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEA


Prirodna podjela temeljna razredna
NOVAC 0 KNJINI NOVAC

Standardna podjela
01 NOVAC U FUNKCIJI PODUZEA Tekui raun, iro raun i blagajna 02 NOVAC U FUNKCIJI DRUGIH OSOBA Depoziti, dani zajmovi i vrijednosnice 11 DUNICI Kupci robe i drugi dunici 12 VJEROVNICI Dobavljai, djelatnici i financijeri 21 VLASTITO ZNANJE Tajnovito znanje o poslovanju 22 OSTALA TRAJNA IMOVINA Zemljite, zgrade, oprema, licence i dr. 30 NABAVLJENI PROIZVODI Skladite nabavljenih proizvoda 41 PRENESENA VRIJEDNOST KAO TROAK Trokovi plaeni drugim pravnim osobama 42 DODANA VRIJEDNOST KAO TROAK Trokovi plaeni fizikim osobama 43 VIAK VRIJEDNOSTI KAO TROAK Trokovna kamata na vlastiti kapital 50 PROIZVODNJA U TIJEKU Nedovrena proizvodnja i poluproizvodi 60 VLASTITI PROIZVODI Proizvodi pripremljeni za prodaju 70 PRODANA ROBA Rashodi poduzea i prihodi od prodaje 81 VLASTITA KAMATA Prvi dio profita koji pripada vlasniku 82 DOBITAK PODUZEA Drugi dio profita koji pripada poduzetniku 90 GLAVNICA PODUZEA Vlastita glavnica uloena u poduzee

1 OSOBE

ROBA

2 TRAJNA IMOVINA

3 NABAVA 4 TROKOVI

5 PROIZVODNJA 6 PROIZVOD 7 PRODAJA 8 PROFIT

9 KAPITAL

Svako poduzee mora voditi poslovne knjige u skladu s naelima prirodnoga dvojnog knjigovodstva koja se temelje na algoritmu kapitala. Poduzee je, inae, pravna osoba u kojoj se stvaraju razne vrijednosti (proizvodi i usluge) potrebne ljudima, s ciljem da se ostvari viak vrijednosti (profit ili dobitak

24

novca) najmanje u iznosu kamate koju vlasnik gubi time to je svoj novac uloio u poduzetniki posao. Da bi poduzea tu svoju zadau mogla uspjeno izvravati, sve pravne osobe u dravi (poduzea i ustanove) moraju voditi svoje poslovne knjige prema unaprijed pripremljenom STANDARDNOM KONTNOM PLANU koji je ovdje prikazan. U tome je kontnom planu za poduzea najvaniji podatak VLASTITA TROKOVNA KAMATA (konto 43 i 81), koja je uvijek unaprijed poznata i koja nepovredivo pripada vlasniku te se kao takva redovito pripisuje glavnici koju je vlasnik uloio u poduzetniki posao. Ustanove nemaju takvu kamatu jer one samo troe i stoga nemaju vlastite glavnice, pa ne mogu imati ni vlastite kamate. U tome su kontnom planu inae bitni razredi 0 i 7 jer oni ine koordinatni sustav u kojemu je razred 0 sa svojim dvjema stranama (primanje i davanje novca) inverzna slika razreda 7 (rashodi i prihodi od prodaje robe). Prema ovome koordinatnom sustavu prirodno dvojno knjigovodstvo poduzea moemo si predoiti kao dva klina na kojima vise izlazni i ulazni rauni. Na izlaznim raunima pie koliko je novca poduzee primilo od drugih osoba, a na ulaznim raunima koliko ga je platilo drugim osobama, s time da se razlika izmeu izlaznih i ulaznih rauna nalazi u depu vlasnika. U standardnome kontnom planu poduzea taj dep vlasnika jest novac u funkciji drugih osoba (konto 02), to ujedno znai da novac u funkciji poduzea (konto 01) mora uvijek biti to blie nuli. Vlada Republike Hrvatske na temelju Odluke monetarnog vrha donosi Standardni kontni plan pozivom na lanak 9. sadanjega Zakona o raunovodstvu jer je rije o unaprijed pripremljenom kontnom planu, koji je trebao stupiti na snagu u proljee 1991. godine. Iz nepoznatih razloga jo uvijek nije donesen i objavljen u Narodnim novinama. To je i razlog da drava Hrvatska de facto ne postoji. Naime, taj kontni plan temeljni je akt drave koji vrijedi od onoga dana kada je objavljen u Narodnim novinama i toga e dana drava kao opa pravna osoba stvarno biti roena jer sve njezine posebne pravne osobe moraju od toga dana urediti svoje knjigovodstvo prema tome kontnom planu. To znai da se prema sadanjem stanju u kojemu je Hrvatska sve njezine pravne osobe dre ustanovama (neprofitabilnim tvrtkama), a nakon to se donese Standardni kontni plan, svaka od njih moe u cjelini ili u pojedinim svojim sastavnim dijelovima stei status poduzea (profitabilne tvrtke) ako svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetnikog posla radi

25

njezine verifikacije. Tako je to bilo zamiljeno poetkom 1991. godine, a u odnosu na ono vrijeme jedina je promjena to e u dananje vrijeme poslovna banka verificirati tu glavnicu na taj nain da e na tekui raun osnovanog poduzea kao poticaj doznaiti porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je sadran u prijavljenoj glavnici, a taj e PDV dravi vratiti djelatnici toga poduzea kada prime novac za dodanu vrijednost koju su stvorili. U trenutku objave Standardnoga kontnog plana ujedno je de facto uspostavljena pravna drava, to znai da se prema tome kontnom planu moraju uskladiti Ustav Republike Hrvatske i ostali zakonski propisi. Dok to nije uinjeno, odnosno u sluaju bilo kakve dvojbe, vrijedi najvei opi interes koji proizlazi iz toga kontnog plana i nevidljivo je zapisan u prirodnome dvojnom knjigovodstvu poduzea. 31. svibnja 2003. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

26

2. POPRATNE ODLUKE ZA PRIMJENU STANDARDNOGA KONTNOG PLANA

27

ODLUKA KOJOM SE UVODI ESKONTNA STOPA HRVATSKE NARODNE BANKE. Ovom se Odlukom pri Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) osniva Hrvatska eskontna banka (HEB) s razgranatom mreom svojih opih i poslovnih banaka. HEB kao banka svih banaka objavljuje svoju eskontnu stopu (6%), kojom ujedinjuje ukupan bankovni sustav drave. U skladu s tom eskontnom stopom HEB obavlja sljedee bankovne poslove: eskontiranje ukupne novane tednje (depozitni novac) svih pravnih i fizikih osoba, koja je povjerena na uvanje opim i poslovnim bankama; eskontiranje novanih zajmova kojima poslovne banke financiraju poduzea u razvijanju proizvodnje i poduzetnitva; reeskontiranje novanih zajmova pomou kojih su poslovne banke eskontirale robne zajmove kojima su poduzea financirala potronju vlastitih proizvoda i usluga (tj. robe). Osim ovih eskontnih poslova HEB mora pratiti ukupan platni promet meu svim pravnim osobama u dravi te platni promet meu pravnim i fizikim osobama. Ujedno na temelju toga platnog prometa HEB prema potrebi izrauje permanentne bilance za ukupnu dravu i za svaku njezinu pravnu osobu. Da bi bankovni sustav mogao uredno obavljati svoju zadau, svaka banka mora svoje poslovanje uskladiti sa Standardnim kontnim planom. Rok do kada to mora biti izvreno zajedniki e odrediti Ministarstvo financija Vlade RH i Hrvatska narodna banka, s time da on ne moe biti dulji od tri mjeseca raunajui od dana kad Standardni kontni plan stupi na snagu. ODLUKA KOJOM SE UVODI POREZ NA DODANU VRIJEDNOST. Ovom se odlukom u cijenu ivog ili tekueg rada ugrauje porez na dodanu vrijednost (PDV) po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke (6%). S obzirom na to da se cijena rada dodaje na prenesenu vrijednost (cijenu opredmeenog ili minulog rada) koja se kao troak vodi na kontu 41, ona kao bruto cijena rada na kontu 42 postaje dodana vrijednost (odnosno dodani troak). To znai da je dodana vrijednost novac koji pravne osobe (poduzea i ustanove) na temelju stvorene ukupne vrijednosti isplauju fizikim osobama (zaposlenicima i ostalim graanima) za njihovu osobnu potronju. Pri primitku toga novca ljudi moraju od njega platiti PDV; nitko ne moe biti osloboen plaanja toga poreza.

28

PDV kao porez ima odreenu psiholoku ulogu koja u ljudima stvara osjeaj da taj porez plaaju svojoj dravi da bi ona mogla uspjeno funkcionirati, ali i da mogu od svoje drave traiti da uredno obavlja svoju zadau i da im prema potrebi pomae, a to znai da prije svega dobro uva njihovu tednju u novcu (depozitni novac). PDV je zapravo pretporez koji plaaju svi graani da bi ga drava upotrijebila kao poticajni mehanizam onim poduzetnim graanima koji dokau da svoj novac nisu upotrijebili za osobnu potronju, nego su se njime koristili za razvijanje proizvodnje i izvoza u druge drave. Tri su sluaja u kojima se PDV automatski plaa poduzetnim graanima. Prvi je kad graanin svoj novac ulae u pravnu osobu pa mu poslovna banka automatski svaki ulog poveava za pripadajui PDV. Drugi je kad graanin osniva novo poduzee, jer u tom sluaju njegova poslovna banka na tekui raun novog poduzea automatski uplauje PDV koji je sadran u verificiranoj glavnici. Trei je takav sluaj kada poduzetni graani preko svojih poduzea izvoze robu u druge drave, jer im tada poslovna banka ostvarenu izvoznu cijenu automatski poveava za pripadajui PDV. Uvoenjem PDV-a ukidaju se svi porezi, prirezi, carine, troarine te posebno na postojei "PDV", kao i svi drugi nameti koje radi punjenja dravnog prorauna posve nepotrebno plaaju pravne i fizike osobe. To znai da je suvremena drava besporezna, odnosno u njoj postoje samo kazneni porezi na promet tetnih roba (duhan, alkoholna pia ...), koje se doputeno proizvode, te razne takse koje graani plaaju da se ne bi bez potrebe koristili uslugama raznih institucija. ODLUKA KOJOM SE UVODI OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA. Ovom odlukom uvodi se obavezna premija osiguranja (OPO), kojom se zaposlenici osiguravaju za sluaj odreenog rizika (nezaposlenosti, bolesti, skrbi za potomstvo i starosti). Stopa OPO-a jednaka je eskontnoj stopi sredinje banke (HNB). Sam OPO takoer ima psiholoku ulogu jer zaposlenici, time to ga plaaju, znaju da e biti zatieni u sluaju nastupa odreenog rizika i stoga mogu smireno obavljati drutvene zadae za koje su se opredijelili. OPO se utvruje na temelju ostvarenih sati rada i mjerne skale uvjetnog rada, i to tako da se na temelju cijene slubene koare roba odreuje premija za jedan sat uvjetnog rada kako bi se na temelju ostvarenih uvjetnih sati rada u mjesecu utvrdio ukupni OPO za sve zaposlenike u pravnoj osobi i kako bi tu ukupnu premiju poetkom mjeseca za protekli mjesec njihova pravna osoba doznaila mjerodavnom osiguravajuem zavodu.

29

OPO je sastavni dio bruto potrebne plae zaposlenika, ali s obzirom na to da se plaa u jednom iznosu za sve zaposlenike u pravnoj osobi, OPO se osamostalio i postao mehanizam koji odreuje bruto potrebnu plau svih zaposlenika u toj pravnoj osobi, i to tako da se ukupan iznos OPO-a pomnoi s kolinikom broja 100 i stope OPO-a (npr. 100 : 6 = 16,67). Dobiveni iznos rasporedi se na sve zaposlenike prema unutarnjem pravilniku, s time da nitko ne moe dobiti manje od cijene uvjetnog rada, ali svatko moe dobiti vie, ovisno o svome osobnom radnom uinku, pa ak i znatno vie od potrebne plae ako ostvareni profit to omoguuje. Potrebna plaa je naime obveza poduzea prema zaposlenicima te je u istom rangu kao i obveza prema dobavljaima za isporuenu robu, a svaku takvu obvezu poslovna banka mora platiti neovisno o tome ima li poduzee novac za isplatu takve obveze. Dakako, ako poduzee nema novac, onda njegovu obvezu podmiruje poslovna banka, ali istodobno pokree postupak sanacije ili likvidacije toga poduzea. To znai da je OPO postao i mehanizam koji jasno odreuje graninu toku nakon koje treba poduzeti takve mjere. ODLUKA KOJOM SE UVODI GLAVNICA PODUZEA. Poduzee je pravna osoba u kojoj se ostvaruje poduzetniki posao koji godinje donosi odreeni profit. Glavnica poduzea jest sadanja vrijednost buduega poduzetnikog posla, a utvruje se tako da se projektirani godinji profit podijeli s eskontnom stopom Hrvatske eskontne banke. Poduzee je osnovano kada poslovna banka verificira glavnicu buduega poduzetnikog posla, s time da ona ne moe biti manja od 20.000 kuna. To znai da se poduzee moe osnovati za svaki poduzetniki posao koji pri eskontnoj stopi sredinje banke od 6% na godinu donosi profit od 1.200 kuna (1200 : 0,06 = 20 000). Glavnica poduzea nije novac ni bilo koja materijalna imovina, nego je to vrijednost budueg posla koja se ulae u poduzee i ona je osnovica od koje se rauna vlastita trokovna kamata (konto 43), koja pripada vlasniku toga posla. Iz te kamate mora se namiriti i vlasnik uloenog novca, koji mora dobiti najmanje kamatu to je gubi u banci. Naime, prema prirodnom zakonu dvojnosti i kapital u razredu 9 dijeli se na dvoje na glavnicu poduzea i glavnicu novca. U poetku se te dvije glavnice vrsto dre zajedno kao ukupno znanje o poduzetnikom poslu, ali razvojem poduzea nastaju korporacije u kojima se jasno razluuje glavnica poduzea i glavnica novca. Zadatak prve jest da se prijenosom odgovornosti poduzee privatizira, a zadatak druge jest da ga pomou novca integrira.

30

ODLUKA KOJOM SE UVODI UNUTARNJI POSLOVNI ZAJAM PODUZEA. Svako vee poduzee moe se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) rastaviti na vie manjih poduzea. Tim se zajmovima vlasnika odgovornost zapravo prenosi s jednog menadera na vioj razini na vie menadera na nioj razini. Poslovanje poduzea s vremenom se naime iri i menaderu je sve tee upravljati poslovima; stoga dijelove svojega poduzea odluuje pomou menaderskih kredita "prodati" svojim najbliim suradnicima, odnosno poduzetnim ljudima koji dobro poznaju problematiku dijela poduzea predmeta kupoprodaje. Ta unutarnja kupoprodaja zapravo je reorganizacija poduzea radi uspjenijega budueg poslovanja, a u toj reorganizaciji dolazi do osamostaljivanja glavnice novca, budui da novi menaderi kao unutarnji kupci ponovno procjenjuju materijalnu imovinu koju preuzimaju. Taj se proces inae zove PRIVATIZACIJA jer se u njoj poveava OSOBNA ODGOVORNOST u koritenju materijalne imovine i stoga u njoj dolazi do poveanja sadanje vrijednosti poduzetnikog posla. To ujedno znai da se poveava glavnica poduzea koju kupci ulau u taj poduzetniki posao, ali se istodobno poveava i glavnica novca koja ostaje kod menadera, koji je pomou unutarnjih poslovnih zajmova prodao materijalnu imovinu. Ta je prodaja dakle i proces koji se naziva INTEGRACIJA jer se glavnica novca sve vie centralizira da bi sluila to veem broju poduzea i na taj nain bolje koristila raspoloivi novac. Prema tome, ti su procesi isto unutarnja stvar poduzea i gospodarstva, jer u njima novac uope nije potreban, naprotiv, oni ga stvaraju pa je to glavni razlog zato su unutarnji poslovni zajmovi (menaderski krediti) osobito vani dravama u tranziciji pomou njih se istodobno i u vrlo kratkom roku (praktiki trenutano) vrednuje i privatizira ukupno gospodarstvo. 31. svibnja 2003. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

3. UPUTE ZA KNJIENJE REDOSLIJEDOM BROJEVA KNJIGOVODSTVENIH KONTA


Standardni kontni plan proizlazi iz prirodnoga kontnog plana koji se sastoji od deset razreda. Ti su razredi oznaeni prirodnim brojevima (od 0 do 9) koji ujedno oznaavaju i informacijski red. Razredi su svrstani u dvije skupine:

31

"NOVAC" (razredi 0 i 1) i "ROBA" (razredi 2 do 9). Svaka je skupina jedna cjelina, a obje su skupine meusobno vrsto povezane i izmeu njih postoji prirodni sklad. Tu povezanost i skladnost osigurava stanje novca koje uvijek u objema skupinama mora biti jednako, samo s obratnim predznakom, a veliinu toga stanja odreuje prva skupina jer u knjigovodstvu poduzea jedino je stanje novca injenica, a sve su ostalo pretpostavke. To je i razlog zato to stanje novca zovemo KONTROLNI SALDO. Standardni kontni plan ima esnaest konta s dvoznamenkastom oznakom u kojoj prva znamenka znai razred, a druga je redni broj unutar toga razreda. Ako je drugi znak nula (0), onda to znai da standardni kontni plan odnosni razred dalje ne ralanjuje. No svako poduzee moe po volji ralanjivati ta standardna konta, s time da prva dva znaka u oznaci analitikih konta moraju odgovarati numerikim znakovima iz standardnoga kontnog plana. Glavno naelo dvojnog knjigovodstva jest personifikacija knjigovodstvenih konta koja omoguuje da to knjigovodstvo ve u projektu moe pokazati vjernu sliku buduega poduzetnikog posla i u ostvarenju pratiti odstupanje od projekta. Stoga svaki konto u tome knjigovodstvu neto znai, neto radi, ima odreenu funkciju. U ovim uputama pokuat emo objasniti kako pojedini konto "djeluje" da bi zatitio interes poduzea, a to znai i interes poduzetnika i interes vlasnika. To knjigovodstvo vodi knjigovoa koji moe biti sm poduzetnik odnosno vlasnik, ili osoba od njegova posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Ove upute u prvom su redu za tog knjigovou. Najprije ih dajemo redoslijedom brojeva konta, a zatim redoslijedom poslovnih dogaaja.

Novac u funkciji poduzea konto 01. Na kontu 0 biljei se novac koji


se koristi za poslove zbog kojih je poduzee osnovano. Novac na taj konto ulazi s konta 21 kada je rije o ulaganju i s konta 11 kada dunici uplauju novac za robu koju su kupili. Stanje na tome kontu treba biti to blie nuli, a koliko je ono govori nam kamata koja je cijena za koritenje novca. Ako je prosjena stopa te kamate priblino 0%, onda se smatra da je na tome kontu i stanje novca takvo (tj. priblino nula). Naime, ukupan promet i stanje novca na kontu 01 prati se pomou tekueg rauna koji se vodi u poslovnoj banci i u kojemu je u novcu sadrano ukupno poslovanje poduzea, a taj je raun kombinacija

32

tednog i kreditnog rauna, s time da na pozitivno stanje poslovna banka plaa kamatu po vienju (3%), a na negativno stanje naplauje aktivnu kamatu (9%). To znai da na svakom stanju toga rauna poduzee gubi jer ono mora vlasniku platiti kamatu po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi sredinje banke, odnosno kamati na tednju oroenu na godinu dana (6%). Poduzeu u osnivanju poslovna banka otvara tekui raun na temelju projekta poduzetnikog posla i glavnice poduzea koja proizlazi iz toga posla te u tom smislu odobrava doputeno prekoraenje (permanentni poslovni ili komercijalni kredit). Tu glavnicu treba prijaviti mjerodavnom sudu, ali je poslovna banka mora prethodno verificirati. Znak da je to uinjeno upravo je taj tekui raun na koji je drava bespovratno uplatila PDV, koji je sadran u dodanoj vrijednosti projektiranoga poduzetnikog posla. Osim tekueg rauna poduzee moe imati i iroraun preko kojega se prati koritenje dugoronog zajma kojega je odobrila poslovna banka. U samoj je prirodi toga rauna da stanje na njemu bude uvijek na nuli pa se poslovna banka u tome smislu njime i slui te odobreni zajam puta u koritenje tek kad se pouzdano zna da je stvorena nova vrijednost, jer tek tada novac ulazi na iro raun i odmah se doznauje dobavljau koji je tu vrijednost isporuio. Na kontu 01 vodi se i raun blagajne pomou kojega poduzee prati promet gotovog novca. Opa je tenja da gotovog novca bude to manje u optjecaju pa u tome smislu djeluje kamata kao cijena za koritenje novca. Naime, u interesu je poduzea da u blagajni dri to manje gotovine te da svaku gotovinsku naplatu to prije poloi na tekui raun, jer na svako stanje novca u blagajni poduzee plaa vlasniku trokovnu kamatu (6%), a ako je novac na tekuem raunu, onda gubi manje jer mu poslovna banka plaa kamatu po vienju (3%). Na gotov novac koji se podie s tekueg rauna blagajnik poduzea (jer je fizika osoba) mora platiti PDV, to znai da mora brinuti o tome da si taj PDV vrati od osobe kojoj konano isplauje gotovinu. Poduzee moe na raunu blagajne drati i razne surogate novca na kojima najvie gubi. Vrlo je dobar primjer takvoga novca ek s odgoenim rokom naplate jer ako taj ek dri u blagajni, tada je poduzeu potreban kredit pa stoga gubi dvostruku kamatu jednu za kredit kojim se koristi (9%), a drugu koju mora platiti vlasniku (6%) za novac koji je zaleen ekom. No i tu kamata ini

33

svoje budui da poduzee moe u banci diskontirati taj ek uz stopu od 12% te e gubitak biti manji. U poslovanju s novcem poslovna banka doista ima vrlo vanu ulogu jer, zahvaljujui kamati i PDV-u, ona postaje vanjska logistika financijska jedinica poduzea koja se, radi svojega interesa, brine da poduzeu nikada ne uzmanjka novac za njegovo poslovanje, ali i da ga koristi samo toliko koliko mu treba, i to u trenutku kada ga treba.

Novac u funkciji drugih osoba konto 02. Zbog prirode posla s


vremenom u poduzeu dolazi do sve veeg vika novca kojega negdje treba korisno uloiti, jer ako se to ne uini, poduzee gubi s obzirom na to da i na njega mora vlasniku platiti kamatu (6%). Da se izbjegne taj gubitak, konto 02 prua vie opcija ulaganja, od onih najsigurnijih koji su svakomu dostupni do onih koji su najprofitabilniji, ali ujedno i najriziniji. Kod takvih ulaganja konto 02 uvijek prima novac s konta 01, a to moe biti u sljedeim sluajevima: Deponiranje novca u poslovnoj banci. Najsigurnije ulaganje, praktiki bez ikakva rizika, jest deponiranje novca u poslovnoj banci, budui da banka na oroene depozite plaa kamatu koju poduzee mora platiti vlasniku (6%). U tom sluaju teret posjedovanja novca prebacuje se na poslovnu banku, no ona zna to s njime treba uiniti. Pozajmljivanje novca drugome. Poduzee moe viak novca pozajmiti nekoj drugoj osobi, i to po kamati koja mora biti vea od vlasnike kamate (6%) jer svatko tu kamatu moe dobiti od poslovne banke ali ne vea od bankovne aktivne kamate (9%) stoga to svatko po toj kamati moe dobiti zajam u poslovnoj banci. Ulaganje novca u vlastiti razvoj. Poduzee moe viak novca koristiti za vlastiti razvoj, a u tom sluaju razvojni posao tereti s interkalarnom kamatom, koja ne moe biti manja od kamate koja pripada vlasniku (6%) ni vea od bankovne aktivne kamate (9%), s time da se u doglednoj budunosti oekuje vei prihod.

34

Ulaganje novca u vrijednosne papire. Poduzee moe viak novca koristiti i za razvoj drugih poduzea, bilo izravnim ulaganjem bilo preko dionica i drugih vrijednosnih papira, od kojih se takoer oekuje interes vei od bankovne pasivne kamate (6%). Iz svega ovoga moe se zakljuiti da je uloga konta 02 da od vika novca osigura prihod koji ne bi smio biti manji od vlastite kamate koju poduzee mora platiti vlasniku (6%).

Novac koji moraju platiti dunici konto 11. Na kontu 11 nalaze se


sva potraivanja od kupaca za isporuenu robu, to znai da je taj konto pomou izlaznih rauna izravno povezan s kontom 70 (prihodi od prodaje robe). Potraivanja na tom kontu postoje iz tehnikih razloga te stoga ne mogu biti optereena kamatom. Naime, nepisano je naelo da kupac primljenu robu treba platiti odmah, ali u odnosima izmeu poduzea to u pravilu nije mogue zbog prostorne udaljenosti kupca od prodavaoca, kao i zbog vremena koje je kupcu potrebno da bi provjerio koliinu i kakvou primljene robe (kvantitativni i kvalitativni primitak robe). Imajui to u vidu, prodavaoc obino kupcu daje primjereni rok u kojemu mora platiti robu. To znai da se datum izlaznog rauna gotovo uvijek razlikuje od datuma u kojemu taj raun treba "odmah" platiti. To je i razlog da potraivanja koja se odnose na razdoblje izmeu tih dvaju datuma nisu optereena kamatom, ali to kupca obvezuje da preuzetu robu plati u dogovorenom roku. Iznimka je samo u sluaju ako ulazna kontrola kvantitete i kvalitete dokae da neto u isporuci ne valja, no tada treba otvoriti reklamacijski postupak.

Novac koji se mora platiti vjerovnicima konto 12. Na kontu 12


biljee se sve obveze koje poduzee ima s naslova nabave proizvoda, rada i novca. Tu je prije svega rije o dobavljaima raznih proizvoda i proizvodnih usluga te o djelatnicima koji rade za poduzee. Za obveze prema dobavljaima vrijedi sve ono to je reeno kod konta 11, stoga ni te obveze ne mogu biti optereene kamatom. Slino je i s obvezama prema zaposlenicima, budui da se one moraju podmiriti u dogovorenom roku nakon izvrenog posla (krajem dana, tjedna, mjeseca).

35

Svako poduzee mora svoje obveze prema vjerovnicima podmiriti uredno i na vrijeme. O tome se osobito brine unutarnja financijska operativa, ali i poslovna banka koja je vanjska logistika financijska jedinica. Naime, banka radi svojega interesa vodi rauna da svako poduzee uredno ispunjava svoje obveze plaanja drugim poduzeima i ostalim vjerovnicima, jer svaki propust u tome moe izazvati lananu reakciju i dovesti u pitanje likvidnost ukupnoga gospodarstva. Kontom 12 zavrava prvi temeljni dio dvojnog knjigovodstva poduzea (razredi 0 i 1). Taj se dio obino naziva financijsko knjigovodstvo ("NOVAC") i u njemu svi dokumenti koji su predmet knjienja imaju svoju nominalu izraenu u novcu. Upravo ta nominala jest injenica koju financijsko knjigovodstvo iskazuje i koju knjigovoa jedino uvaava; stoga samo ono moe pokazati koliki je profit (zaradu u novcu) poduzee ostvarilo. Ta zarada je razlika izmeu salda financijskog knjigovodstva na kraju i na poetku razdoblja, a taj isti saldo, samo s obratnim predznakom, ima i drugi temeljni dio dvojnog knjigovodstva (razredi 2 do 9), koji se obino naziva trokovno ili robno knjigovodstvo ("ROBA"). U knjigovodstvu poduzea ovaj saldo ima kontrolnu funkciju pa ga nazivamo i kontrolni saldo.

Vlastito znanje kao najkvalitetnija imovina konto 21. Kontom 21


zapoinje drugi temeljni dio dvojnog knjigovodstva pomou kojega knjigovoa (ef raunovodstva, controlling manager) usklauje dva temeljna dijela knjigovodstva i na temelju kontrolnih salda utvruje koliki je ostvareni profit te ga upisuje na konta 81 i 82. Zbog toga je konto 21 zapravo diskrecijski konto knjigovoe (na Zapadu ga zovu GOODWILL i pridaju mu neka tajnovita svojstva), pomou kojega on upravlja poslovanjem poduzea i strogo pazi na sve aktivnosti koje se zbivaju na ostalim kontima, a osobito na one u razredima 0 i 1 (tj. u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva). Konto 21 prima na uvanje glavnicu poduzea koju je konto 90 (osniva, vlasnik) uloio u poduzee. Ta glavnica nije novac, nego je to kapital koji je povjeren poduzeu, a temeljna je znaajka kapitala da se oplouje kamatom koja nepovredivo pripada vlasniku. Stoga odmah nakon primitka te glavnice konto 21 tereti trokove poduzea (konto 43) da bi time za vlasnika osigurao kamatu, koja je ujedno norma poduzeu za budue obraunsko razdoblje i koja se knjii u korist konta 81 (tj. prvi dio profita).

36

Svako izravno ulaganje konkretne imovine u poduzee (novac, zemljite, zgrade, oprema te druga materijalna i nematerijalna imovina) knjii se na izlaznu stranu konta 21, a ulazi na neka druga konta iz istoga ili nekoga drugog razreda. Ta imovina uvijek mora biti manja od uloene glavnice jer kad bi bila vea, to bi znailo da poduzee nema vlastitog znanja. Konto 21 zapravo nikad ne bi smio doi u minus stanje, a ako ipak do toga doe, poduzee treba sanirati ili likvidirati. Sanacijom se poduzee reorganizira da bi ubudue bolje funkcioniralo, a u tu se svrhu obino koriste unutarnji poslovni zajmovi (tzv. menaderski krediti), pomou kojih se vlasnitvo prenosi na odgovorne osobe u niim organizacijskim jedinicama. Time se poveava odgovornost za poslovanje, a poveava se i glavnica, to ujedno znai da se poveava i vlastito znanje poduzea. Ako poduzee nije mogue sanirati, konto 21 pokree postupak likvidacije. Ve iz dosad reenoga vidi se da konto 21 ima izuzetnu ulogu u poduzeu, a ona osobito dolazi do izraaja tijekom poslovanja jer materijalnu imovinu neprekidno svodi na nulu. S time u vezi on osobito pazi da poduzee ostvaruje profit, to je najbolji znak da je vlastito znanje poduzea u funkciji. Ovdje bi se moglo postaviti pitanje: to je vlastito znanje poduzea? Kratak odgovor na to pitanje mogao bi biti: To je znanje najsigurnija, najkvalitetnija i najvrednija imovina budui da se ono ne moe otuiti (tj. prodati), ali se moe i treba prenositi na druge, ime se vrijednost vlastita znanja poduzea poveava. to je to znanje vee, to znai da poduzee potpunije koristi sve unutarnje rezerve i da materijalnu imovinu s kojom raspolae nastoji to bolje iskoristiti. Pritom je najvanije da neprekidno vodi rauna da poduzee ostvaruje profit vei od kamate koja pripada vlasniku, i ako je to sluaj, onda poduzee svoj zadatak ostvaruje uspjeno.

Trajna imovina u funkciji poduzea konto 22. Na kontu 22 vodi se


materijalna imovina koja se koristi za vie poduzetnikih ciklusa, a to su prije svega zemljite, poslovne zgrade, postrojenja i razna oprema, ali i razna nematerijalna imovina (licence, patenti i druga prava), koja se izjednauje s materijalnom imovinom. Upravo e taj konto 22 uvelike pojasniti ulogu konta 21, budui da osniva u trenutku osnivanja poduzea obino posjeduje neku trajnu imovinu koju unosi u poduzee. Ovdje se zatim postavlja pitanje: Kolika

37

je vrijednost te imovine, jer je ona nabavljena i plaena prije osnutka poduzea? Dakako, osniva e na neki nain odrediti njezinu vrijednost, ali to e ipak biti samo procjena koja u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva nee biti potvrena plaanjem u novcu. Ta je procjena dakle pretpostavka jer se knjienje vri samo u drugome temeljnom dijelu. Uvaavajui sve to i potujui namjere vlasnika (osnivaa), ta e se procjena proknjiiti na kontu 22, ali e se ujedno unutar razreda 2 na posebnome analitikom kontu (ispravak vrijednosti) takva procjena svesti na nulu. Tako se moralo uiniti budui da procijenjena trajna imovina nema protuknjiidbu u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva. Svoenje na nulu uinjeno je pomou konta ispravke vrijednosti, to je zapravo konto 21 ralanjen po vrstama imovine na koju se odnosi. Time se zapravo vlastito znanje na kontu 21 smanjuje jer je upotrijebljeno za ispravak vrijednosti imovine koja je na kontu 22. U dvojnom knjigovodstvu svaka imovina koja se knjii u drugome temeljnom dijelu vrijedi onoliko koliko je poduzee za nju platilo, to je zabiljeeno u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva. To znai da imovina koju nikome ne treba platiti za poduzee vrijedi nula kuna, bez obzira na to kolika je njezina stvarna vrijednost. Dakako, i takva se imovina u knjigovodstvu mora voditi po nekoj vrijednosti, ali nju konto 21 uvijek svodi na nulu. Trajna imovina na kontu 22 jest svaka imovina koja slui za vie poduzetnikih ciklusa pa se postavlja pitanje: Kojim e se iznosom teretiti svaki taj ciklus? I tu svako poduzee ima svoju politiku kako to bolje iskoristiti trajnu imovinu pa si u tom smislu ustrojiti analitiku evidenciju po amortizacijskim stopama pomou kojih se dolazi do sadanje vrijednosti te imovine. No te vrijednosti uope ne utjeu na veliinu profita jer u dvojnom knjigovodstvu bilo koja materijalna imovina izraena u novcu vrijedi nula kuna, a da to doista bude tako, budno pazi konto 21.

Obrtna materijalna imovina u pripremi konto 30. Na kontu 30


vode se razne nabavljene sirovine, materijali i drugi proizvodi koji se kao supstancija ugrauju u proizvode poduzea, kao i razni potroni materijali koji poduzeu slue za ope potrebe. I za ovu imovinu vrijedi sve ono to je reeno

38

kod konta 22, samo to ovdje trebamo spomenuti standardne (planske) cijene po kojima se obino ta materijalna imovina vodi u knjigovodstvu. Naime, da bi se stalno imao uvid u sve dijelove poslovanja, knjigovodstvo mora uvijek imati spremnu permanentnu bilancu koja je vjerna slika stvarnih zbivanja u poduzeu, to je mogue ako su sve cijene unaprijed odreene i kao takve proglaene standardnim ili planskim cijenama. Te cijene omoguuju da se stvarni prometni i proizvodni procesi odvijaju neprekinuto i da ih knjigovodstvo (kompjutor) prati u realnom vremenu. Ako dakle za sirovine i materijale poduzee ima standardne cijene koje su unaprijed odreene, tada se itav proces nabave moe projektirati po tim cijenama pa kada naruene sirovine i materijali budu isporueni, oni u skladite ulaze po standardnim cijenama i po tim se cijenama kasnije obraunavaju u ukupnom procesu proizvodnje. No taj obraun uvijek prati odstupanje stvarnih cijena od tih standardnih, tako da na kraju konto 30 ipak pokazuje promet i stanje po stvarnim nabavnim cijenama. Ipak, neovisno o tome konto 21 u bilanci i tu obrtnu materijalnu imovinu svodi na nulu.

Prenesena vrijednost kao troak poslovanja konto 41. Postoji


stalna tendencija da se trokovi poslovanja izjednae s cijenom robe koja se sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, to je inae aksiom ekonomije. U skladu s time razred 4 razvrstava sve trokove koji ulaze u proizvodnju na prenesene trokove, dodane trokove i viak trokova. Konto 41 prikuplja sve trokove koji su prenesena vrijednost, a to je svaka vrijednost koju je stvorila neka druga pravna osoba. Nabava robe od pravne osobe ujedno je znak da su u vezi s tom vrijednou podmirene sve porezne obveze prema dravi. To znai da na konto 41 ulaze samo one vrijednosti na koje je ve ranije plaen porez na dodanu vrijednost. Koje su to vrijednosti? To su prije svega sve vrijednosti koje ulaze u proizvodnju s konta 22 i 30, jer na ta konta nije mogla ui nijedna vrijednost na koju nije plaen PDV. Osim toga, konto 41 prima razne proizvode i usluge izravno od dobavljaa (konto l2). Ako su ti dobavljai pravne osobe, na ulazu se kontrolira samo kvantiteta i kvaliteta nabavljene robe, a ako su oni fizike osobe, ulazna se kontrola brine da takvi dobavljai plate PDV, jer samo u tom sluaju njihovi proizvodi i usluge mogu ui na konto 41.

39

Dodana vrijednost kao troak poslovanja konto 42. Konto 42


prikuplja podatke o stvaranju dodane vrijednosti i utvruje njezinu veliinu. Dodanu vrijednost stvaraju samo fizike osobe, a to su svi zaposlenici poduzea i drugi djelatnici koji kao vanjski suradnici rade za poduzee. Ulaz trokova na konto 42 znak je da je dodana vrijednost doista stvorena, to se potvruje odobrenjem konta 12 i konanim plaanjem djelatnicima u novcu. U trenutku kad primaju novac, djelatnici su duni platiti porez na dodanu vrijednost (6%), to u njihovo ime ini poduzee (pravna osoba). U stvaranju dodane vrijednost posebni status imaju zaposlenici jer oni polau pravo na potrebnu plau koju im poduzee (pravna osoba) mora platiti. Veliinu te potrebne plae odreuje obvezna premija osiguranja (OPO) koju pravna osoba mora platiti osiguravajuem zavodu za svakoga svojeg zaposlenika. Iznos OPO-a ovisi o kolskoj i iskustvenoj osposobljenosti zaposlenika te o ostvarenim satima rada u mjesecu, a veliina zaposlenikove potrebne plae odreena je opim odnosom plae i te premije. Od bruto potrebne plae zaposlenik plaa odreeni postotak kao bruto OPO, to u njegovo ime ini poduzee (pravna osoba). To znai da se isplata OPO-a moe odvojiti od isplate ostatka plae jer te dvije isplate imaju istu strukturu, a obje su obveza poduzea prema zaposlenicima. No poduzee moe isplatiti i vee plae od potrebnih, ali u strukturi te vee plae nema OPO-a. Osim plae zaposlenika dodanu vrijednost ine sve ostale isplate koje poduzee (pravna osoba) isplauje fizikim osobama. To su isplate na osnovi ugovora o djelu, autorskog ugovora, terenskog dodatka, dnevnice za slubeno putovanje, naknade za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe, kao i plaanje proizvoda i usluga nabavljenih od fizike osobe. Na svako takvo primanje novca fizika osoba mora platiti PDV, to takoer u njegovo ime ini pravna osoba. Iz toga slijedi da svaka dodana vrijednost u sebi sadri PDV koji ima vrlo vanu ulogu u obraunskom sustavu drave, jer on je kontrolni mehanizam koji radi na tome da to manje gotovog novca bude u optjecaju i neprimjetno upuuje zaposlenike da svoj zaraeni novac iznad potrebne plae ne uzimaju iz poduzea (pravne osobe) u kojemu su ga zaradili, nego da ga ostavljaju u toj pravnoj osobi da bi bili bogatiji za PDV.

40

Viak vrijednosti kao troak poslovanja konto 43. Konto 43 jest


troak kamate koja pripada vlasniku uloene glavnice, to je inae jedini troak ije je odobrenje na veem informacijskom broju (konto 81). Ta iznimka postoji zbog toga to su ulaganja u poduzee poslovi najveeg rizika, u to se moemo lako uvjeriti ako usporedimo rizik zajmodavca i ulagaa. Naime, ako poduzee radi s pozajmljenim kapitalom, ono mora zajmodavcu redovito plaati kamatu na kredit koji koristi, a im izostane jedno takvo plaanje, zajmodavac pokree postupak da se kredit vrati. U tome odnosu rizik zajmodavca postoji samo u sluaju ako poduzee zajmoprimac nema dovoljno novca da vrati kredit. Rizik ulagaa mnogo je vei jer da bi poduzee moglo vlasniku platiti kamatu i vratiti uloenu glavnicu, ono najprije mora obaviti poduzetniki posao radi kojega je osnovano, a tek se nakon toga postavlja pitanje ima li poduzee novac koji treba platiti, odnosno vratiti ulagau. Neupitno je da se kamata na pozajmljeni kapital knjii kao troak, budui da poduzee mora zajmodavcu u odreenim rokovima plaati dogovorenu kamatu na koriteni kredit. Kada je tome tako, tim prije i tim vie u trokovima poduzea kamata mora biti za mnogo riziniji posao. Tu kamatu ekonomska znanost poznaje kao troak povoljnije prilike (OPPORTUNITY COST), to znai da na jednoj strani treba nadoknaditi novac koji se na drugoj strani gubi. Viak vrijednosti kao troak zapravo je vlastita trokovna kamata (VTK) koja pripada vlasniku uloene glavnice. Stopa VTK odreena je sustavom kamatnih stopa, to znai da je ona jednaka stopi na tednju oroenu na godinu dana (odnosno eskontnoj stopi sredinje banke) jer vlasnik toliko gubi to svoj novac ne dri u banci na deponiranoj tednji. Ta se stopa primijeni na uloenu glavnicu i dobije se iznos kamate za koji se tereti konto 43, a odobrava konto 81. Tim je knjienjem poduzeu zadana norma koju treba ostvariti u sljedeem razdoblju da bi se vlasniku osigurala kamata koja mu nepovredivo pripada. Prema ovome, VTK je opi upravljaki mehanizam koji neprimjetno upravlja poduzeem, jer on u njemu ima istu onu funkciju koju bol ima u ovjejem organizmu; bez te kamate poduzee je kao ovjek bez osjeaja boli.

Proizvodnja kao osnovna djelatnost poduzea konto 50. Konto 50


prima trokove iz razreda 4 i u njemu se izravni trokovi rasporeuju po

41

nosiocima troka (radnim nalozima, proizvodima) i pribrajaju se zalihama nedovrene proizvodnje, gdje ostaju dok se proizvodi ne zavre. Neizravni se trokovi rasporeuju po mjestima trokova (proizvodnim jedinicama), odakle se prema raznim kljuevima rasporeuju po nosiocima trokova. Ovakvo rasporeivanje trokova po mjestima i nosiocima postoji samo zbog unutarnje organizacije posla i odgovornosti za nastale trokove, to znai da nema nikakvoga izravnog utjecaja na veliinu profita. Gotovi se proizvodi po standardnim cijenama predaju u skladite gotovih proizvoda (konto 60) ili ako se proizvod ili usluga izravno isporuuje kupcu, tereti se unutarnja prodaja (konto 70), a to tereenje uvijek prati odreeno odstupanje od standardnih cijena. Na kraju obraunskog razdoblja (mjeseca, godine) na kontu 50 moe ostati vea ili manja nedovrena proizvodnja, koja se obino komisijski procjenjuje i s time se ulazi u bilancu. Sve se ovo radi kako bi se imao to bolji uvid u unutarnju problematiku i kako bi se mogao utvrditi to realniji poslovni rezultat, koji je razlika izmeu prihoda i rashoda, to je inae rezultat "ROBE", a sve se radi stoga da bi se u konanici ostvario to vei profit, to je rezultat "NOVCA". Poslovni rezultat posebni je interes poduzea, a profit je sveopi interes. Zbog toga sveopeg interesa konto 21 ima stalnu zadau da u knjigovodstvu materijalne zalihe dri na nuli pa to tako ini i s nedovrenom proizvodnjom.

Gotovi proizvodi vlastite proizvodnje konto 60. Na konto 60 ulaze


gotovi proizvodi vlastite proizvodnje s konta 50 po standardnoj cijeni. To su cijene koje su unaprijed odreene financijskim planom poduzea i po njima se zaduuje skladitar gotovih proizvoda, a odobrava se proizvodnja. No standardne cijene uvijek prati neko odstupanje koje ih ispravlja, to znai da se na kontu 60 gotovi proizvodi vode po nekoj pretpostavljenoj cijeni proizvodnje. Trokovi s konta 50 pribrajaju se zateenim zalihama na poetku obraunskog razdoblja, i to je ukupan ulaz u skladite. Tijekom obraunskog razdoblja po nalogu slube prodaje konto 60 isporuuje gotove proizvode kupcu, koji na otpremnom dokumentu potvruje primitak. S tom potvrdom i s pretpostavljenom cijenom proizvodnje tereti se konto 70 (sluba prodaje). Ako je taj izlaz bio manji od ulaza, razlika se odnosi na zalihe gotovih proizvoda na kraju obraunskog razdoblja. Te zalihe vode se po

42

pretpostavljenim cijenama proizvodnje i s njima se ulazi u bilancu. No konto 21 i te zalihe svodi na nulu!

Rashodi i prihodi u prodanoj robi konto 70. Konto 70 na ulaznoj


strani sadri pretpostavljene rashode u prodanoj robi, a na izlaznoj su strani zabiljeeni prihodi od prodaje pa je razlika izmeu tih prihoda i rashoda poslovni rezultat koji ima znaenje samo za konkretno poduzee. Kod analize toga poslovnog rezultata knjigovoa mora uvijek uzeti u obzir trokove zadrane u zalihama proizvodnje, kao i knjigovodstvenu vrijednost druge materijalne imovine, jer je financijski rezultat (tj. profit) za toliko manji. Ukupni rashodi na kontu 70 inae su uvijek jednaki trokovima iz razreda 4, eventualno korigiranima za poetne i zavrne zalihe na kontima 50 i 60. Prihodovnu stranu ine izlazni rauni, koji u prvome temeljnom dijelu ("NOVCU") moraju biti potvreni plaanjem u novcu. To je stoga jedini podatak u drugome temeljnom dijelu knjigovodstva ("ROBI") koji govori o uspjehu poslovanja. Naime, izlazna strana konta 70 sadri sve izlazne raune kojima su tijekom obraunskog razdoblja tereeni kupci za isporuenu robu, a osnova toga tereenja poslovni su ugovori i potvrda kupca da je isporuenu robu primio. Ako je prihodovna strana vea od rashodovne, poduzee je ostvarilo dobitak, a ako je obratno, poduzee posluje s gubitkom (negativnim dobitkom). Taj dobitak, odnosno gubitak prenosi se na konto 82, ime se rashodovna i prihodovna strana na kontu 70 izjednauju.

Vlastita kamata kao prvi dio profita konto 81. Vlastita kamata
nepovredivo pripada vlasniku pa je ve ranije proknjiena na teret konta 43, a u korist konta 81, i time je poduzeu postavljena norma o minimalnom profitu kojega u sljedeem razdoblju (godini) treba ostvariti. Ta se kamata rauna po eskontnoj stopi sredinje banke (odnosno po stopi deponirane tednje oroene na godinu dana). Ovo knjienje jo ne znai da se za tu kamatu poveava glavnica koju je vlasnik uloio u poduzee, jer za to mora biti ispunjen samo jedan uvjet a taj je da na kraju obraunskog razdoblja konto 82 ne pokazuje gubitak. Kamata na kontu 81 znai da su u poduzeu uspostavljeni vlasniki odnosi u kojima vlasnik nalae poduzetniku da za njega mora ostvariti tu kamatu i da je

43

na kraju obraunskog razdoblja pripie njegovoj glavnici. Pritom uope nije vano tko je taj vlasnik, ali on mora biti prepoznatljiva osoba. Za poduzee je najbolje rjeenje ako su poduzetnik i vlasnik ista osoba jer u tom sluaju poduzetnik upravlja poduzeem i ostvaruje profit s vlasnikom odgovornou.

Dobitak poduzea kao drugi dio profita konto 82. Konto 82 sadri
podatak o dobitku poduzea. Postupak utvrivanja toga dobitka potpuno je automatiziran, to znai da ga moe utvrditi i kompjutor. Opisat emo taj postupak. Najprije se saldira ukupna bilanca i utvrdi kontrolni saldo prvoga temeljnog dijela knjigovodstva (razredi 0 i 1). Zatim se provjeri ima li drugi temeljni dio (razredi od 2 do 9) isti taj saldo, samo s obratnim predznakom. Ako dobijemo takav rezultat, ispravnost bilance je provjerena. Nakon toga se pomou kontrolnog salda utvrdi profit, to je razlika izmeu kontrolnih salda na kraju i na poetku razdoblja za koje se radi zakljuna bilanca. Od toga profita odbije se vlastita kamata iz konta 81 i dobivena je razlika konto 82 (dobitak ili gubitak poduzea). Konto 82 trebao bi inae biti jednak poslovnom rezultatu iz konta 70, a ako to nije sluaj, razlika se odnosi na zalihe materijalne imovine i prenosi se na potranu stranu konta 21 kao vlasnika priuva. Postupci utvrivanja profita i knjienja objanjeni su u Uputama za knjienje redoslijedom poslovnih dogaaja. Na kraju godine (31. prosinca u 24 sata) ostvareni profit pripisuje se uloenoj glavnici, to znai da se za sljedeu godinu norma poduzea poveava. Tako mora biti jer se profit ne moe nikomu isplatiti, to je temeljni zakon kapitala koji knjigovoa mora stalno imati na umu. Ako je na kontu 82 pokazan gubitak koji je manji od kamate na kontu 81, to znai da je poduzee ipak ostvarilo neki profit, glavnica se automatski poveava za tako umanjeni profit. Ako kontrolna salda kau da je ostvaren negativni profit, uloena se glavnica smanjuje. Neovisno o tome koliki je gubitak knjigovoa odmah pokree postupak sanacije ili likvidacije poduzea.

Uloena glavnica kao temeljni kapital poduzea konto 90. Konto


90 na izlaznoj strani sadri podatak o glavnici poduzetnikog posla. Kod osnivanja poduzea to je bila osnivaka glavnica, to je u knjigovodstvu

44

poduzea prvo knjienje. Glavnica je inae vrlo vaan podatak jer ona u jednome novanom iznosu daje raunsku sliku ukupnoga poduzetnikog posla. Ona je zapravo sadanja vrijednost posla u koji poduzee ulazi, a njezinu veliinu odreuje osniva na temelju projekta za sljedee razdoblje, iz kojega je vidljiv oekivani godinji profit koji e poduzee ostvarivati. Taj se profit podijeli s eskontnom stopom sredinje banke, a dobiveni je rezultat veliina osnivake glavnice koja se prijavljuje mjerodavnom sudu. Prijavljenu glavnicu nitko ne treba provjeravati s obzirom na to da je nju verificirala poslovna banka otvaranjem tekueg rauna i uplatom PDV-a na teret drave, to je znak da se poinje raunati kamata na glavnicu jer je poduzee osnovano. Naime, bitna je karakteristika glavnice da se na nju uvijek rauna kamata koja nepovredivo pripada vlasniku, a ta kamata poinje tei od trenutka kad je poslovna banka uplatila PDV na tekui raun osnovanog poduzea. Tom se kamatom tereti konto 43 i odobrava konto 81 te je time poduzee zadueno da za vlasnika mora ostvariti tu kamatu, to ujedno znai da je tim knjienjem poduzeu odreena norma koju treba ostvariti u sljedeem obraunskom razdoblju. Pod pretpostavkom da se projektirani posao ostvari upravo onako kako je predvieno, poduzee bi ostvarilo profit u visini vlastite kamate koja je zapisana na kontu 8l. No stvarnost se uvijek razlikuje od projekta, a kolika je ta razlika, bit e zapisano na kontu 82 kao odstupanje od projektiranog profita. Temeljna zadaa poduzea jest da stvaranjem vrijednosti ostvari i to je mogue vei profit. U knjigovodstvu poduzea taj je profit zapisan u razredu 8, i to uvijek u dva dijela prvi je vlastita kamata koja pripada vlasniku, a drugi je dobitak poduzea koji pripada poduzetniku. Takav zapis profita u dva dijela znak je da su u poduzeu rijeeni vlasniki odnosi, ali to ne znai da je izvrena i raspodjela profita izmeu vlasnika novca i vlasnika poduzetnikog posla. Ta se raspodjela naime vri pomou konsolidirane bilance koja se radi u postrealnom vremenu i u kojoj su se vlasnik uloene glavnice novca (financijer) i vlasnik uloene glavnice poduzea sporazumjeli o raspodjeli profita. O toj konsolidiranoj bilanci bit e govora na drugome mjestu jer ovdje razmatramo permanentnu bilancu poduzea u kojoj se profit uvijek pripisuje glavnici poduzetnikog posla i to iz razloga to se profit poduzea nikomu ne moe isplatiti! Ako je na kontu 82 poduzee ostvarilo gubitak, a to se dogaa uvijek kad je ostvareni profit manji od vlastite kamate ili kad je ostvaren negativan profit

45

(gubitak), glavnica se na kraju godine ne poveava u oekivanom iznosu, ili se ak smanjuje, sve je to znak da treba pokrenuti postupak sanacije ili likvidacije poduzea. Sanacija poduzea znai da treba unaprijediti organizaciju poslovanja i u tom smislu prilagoditi proizvodni program kojim bi se ostvarivao profit najmanje u visini vlastite kamate na uloenu glavnicu. Likvidacija poduzea znai da se njezinom objavom na glavnicu prestaje raunati kamata, to znai da je u tom trenutku poduzee prestalo postojati.

46

4. UPUTE ZA KNJIENJE REDOSLIJEDOM POSLOVNIH DOGAAJA


Projektiranje poduzetnikog posla i verifikacija osnivake glavnice. Svaki poduzetniki posao mora imati projekt na temelju kojega je
utvrena osnivaka glavnica jer ona je uvjet za osnivanje poduzea u kojemu e se taj posao ostvariti. Osnivaka je glavnica sadanja vrijednost poduzetnikog posla u koji poduzee ulazi, a utvruje se tako da se oekivani godinji profit koji proizlazi iz projekta podijeli s eskontnom stopom sredinje banke. Ako, primjerice, predvieni godinji profit iznosi 180 kuna, a eskontna je stopa 10%, onda je glavnica 1800 kuna (180 : 0,1), a ako je eskontna stopa 8%, glavnica iznosi 2.250 kuna (180 : 0,08). Ovdje prikazujemo projektnu kalkulaciju u kojoj je glavnica utvrena u uvjetima eskontne stope sredinje banke od 6%, a ta e nam glavnica posluiti kao polazite primjera koji emo obraditi u ovim uputama.

47
Projekt-1 (P-1)

PROJEKTNA KALKULACIJA PODUZETNIKOG POSLA


Elementi cijene Projektirana prodajna cijena robe (proizvoda i usluga) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Nabavna cijena materijala i usluga ili projektirana prenesena vrijednost Plae djelatnika ili projektirana dodana vrijednost Ukupni trokovi ili projektirana ukupna vrijednost (2 + 3) Profit ili projektirani viak vrijednosti (1 4) Eskontna stopa sredinje banke (6%) Glavnica poduzea ili sadanja vrijednost poduzetnikog posla (5 : 6) Iznos 1000 520 300 820 180 0,06 3000

Pretpostavimo da poduzetnik koji eli osnovati poduzee ve ima tvrtku (poduzee u pripremi, probno poduzee) u kojoj se poduzetniki posao pripremao za budue poslovanje. Pripreme su izvrene kad je utvrena glavnica s kojom e novo poduzee ui u posao. Tu glavnicu mora verificirati poslovna banka, a znak da je to uinjeno jest uplata PDV-a na tekui raun osnovanog poduzea. Taj PDV drava bespovratno ulae u poduzee, a banka ujedno odobrava permanentni komercijalni kredit (doputeno prekoraenje na tekuem raunu) kojim se poduzee moe koristiti prema potrebi.

Osnivanje poduzea i knjienje osnivake glavnice. Uplatom PDV-a


u iznosu od 18 kuna (6% od dodane vrijednosti iz projektne kalkulacije) poduzee je de facto osnovano i od toga trenutka verificirana glavnica poinje raunati kamatu koja pripada vlasniku poduzetnikog posla. Prijava mjerodavnom sudu samo je formalnost koja se mora obaviti, a u toj prijavi mora biti naveden naziv tvrtke, broj tekueg rauna kod poslovne banke, naziv osnivaa te ime i prezime odgovorne osobe koja e voditi poslove poduzea. U prijavi mora biti naveden i iznos verificirane glavnice koju osniva (vlasnik) ulae u poduzee, s time da ona ne moe biti manja od zakonskog minimuma (20.000 kuna). Osnivaka glavnica knjii se s datumom uplate PDV-a i od toga dana poinje tei vlastita kamata na tu glavnicu po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi HNB-a (6%). Nije vano kada e se ta kamata proknjiiti; knjienje za sljedee obraunsko razdoblje moe se izvriti odmah, a mora biti napravljeno najkasnije kod zakljuka obrauna za to razdoblje, odnosno na kraju poslovne

48

godine (31. prosinca). Ovdje dajemo primjer knjienja osnivake glavnice, uplate PDV-a od strane drave i trokovne kamate za prvu godinu poslovanja poduzea. To su prva knjienja koja mora obaviti svako poduzee, s time da knjienje obrauna kamate ne mora biti tree po redoslijedu, ali ga ovdje tako prikazujemo kako bismo naglasili upravljaku funkciju kamate te da je tim knjienjem zapravo odreena norma koju poduzee mora ostvariti u sljedeem razdoblju (godini).
Temeljnica-1 (T-1) KNJIENJE OSNIVAKE GLAVNICE, UPLATE PDV-a I TROKOVNE KAMATE Opis poslovnog dogaaja 1. 2. 3. Poslovna banka verificirala osnivaku glavnicu Bespovratna uplata PDV-a od strane drave (6% od 300) Godinji troak vlastite kamate (6% od 3000) KONTO 21/90 01/21 43/81 ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

3000 18 180

3000 18 180

Ulaganje novca i prvi troak poduzea u osnivanju. Kod otvaranja


tekueg rauna osniva mora uloiti minimalni iznos koji je propisan zakonom, ili vei kojega trai poslovna banka. U naem primjeru takva uplata nije potrebna, jer je drava uplatila PDV; stoga u sljedeem primjeru pokazujemo samo knjienje sudske takse koju poduzee plaa kod osnivanja. Knjigovoa poduzea (to moe biti sam vlasnik poduzetnikog posla, osoba od njegova posebnog povjerenja ili njegov kompjutor) vodi rauna da se novac ulae onda kada je to potrebno, pri emu se treba to manje koristiti kreditom koji je odobrila poslovna banka, jer na iznos toga kredita (doputenog prekoraenja) banka zaraunava aktivnu kamatu (9%), a poduzetnik (vlasnik poduzetnikog posla) mora ulagau novca (vlasniku koji ulae glavnicu novca) platiti pasivnu kamatu (6%), to znai da u sluaju koritenja komercijalnog kredita poduzee gubi tri postotna poena.
T-2 KNJIENJE PLAANJA SUDSKE TAKSE ZA REGISTRACIJU PODUZEA Opis poslovnog dogaaja 4. Plaanje sudske takse virmanom 41/01 KONTO ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

ALTERNATIVA 4. Plaanje sudske takse gotovinom

41/21

49

Alternativa je ovdje pokazana samo kao primjer kako se nepotrebno smanjuje stanje na kontu 21 (to znai da se smanjuje vlastito znanje), jer dok postoji pozitivno stanje na tekuem raunu, ne treba nita plaati sa svojega osobnog rauna. Ovim knjienjem ujedno je naglaeno da bilo koje ulaganje imovine u poduzee, i na bilo koji nain, ide preko konta 21 (diskrecijskog konta knjigovoe, vlastitog znanja). To ujedno znai da svako ulaganje u poduzee smanjuje vlastito znanje te stoga knjigovoa preko konta 21 budno pazi da ulaganja u poduzee budu to manja, a to se tie ulaganja novca, osobito vodi rauna da ta ulaganja budu samo u iznosu koji je potreban i kada je potreban.

Ulaganje materijalne imovine u poduzee. Poduzee je ve prije


formalnog osnivanja raspolagalo odreenom trajnom imovinom i drugim materijalnim sredstvima, potrebnima za obavljanje djelatnosti. Tu imovinu s danom osnivanja treba proknjiiti u poslovne knjige po nabavnoj cijeni (dokument je faktura dobavljaa) ili je treba procijeniti tako da knjigovodstvena vrijednost bude to blia stvarnoj trinoj vrijednosti (to je ona vrijednost koju bi poduzee dobilo da tu imovinu proda). Napominjemo, vrijednost te imovine nema nikakvog utjecaja na veliinu profita koji e se ostvariti jer je poduzee nikome ne treba platiti i zato ona ima samo ulogu posebne priuve vlasnika koja se mora uvati. Tu imovinu treba to bolje iskoristiti i upravo stoga knjigovoa djelatnike koji njome rukuju obino zaduuje s nabavnom cijenom jer toliko bi poduzee moralo za nju platiti da je ponovno nabavlja. Primjer knjienja trajne imovine moe se vidjeti u sljedeem prikazu.
T-3 KNJIENJE TRAJNE MATERIJALNE IMOVINE KOJA SE ULAE U PODUZEE Opis poslovnog dogaaja 5. Trajna imovina u funkciji po procijenjenoj vrijednosti KONTO 22/21 ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

140

140

Kod ovoga se knjienja vrlo dobro vidi funkcija konta 21, jer to je vie materijalne imovine uloeno, to se vie smanjuje stanje na tome kontu, a to znai da se dio znanja nalazi na nekome drugom kontu (u ovome primjeru na kontu 22) pa knjigovoa mora voditi rauna i o vrijednosti te trajne imovine. No kod te imovine postoji drugi problem, koji je povezan s profitom koji e poduzee ostvariti. Naime, s obzirom na to da tu materijalnu imovinu poduzee ne treba nikome platiti (jer ju je ranije platio osniva sa svojega osobnog

50

tekueg rauna), to poduzee ostvaruje nerealno visok profit pa se knjigovoa pri utvrivanju profita nalazi u velikoj dvojbi TREBA LI POETNO ULAGANJE TRAJNE IMOVINE IZJEDNAITI S ULAGANJEM NOVCA? U svakom sluaju to je poseban problem zbog kojega se glavnica novca poela odvajati od glavnice poduzea. Zbog toga dolazi do poznatih istodobnih procesa privatizacije i integracije, o emu e biti govora na drugome mjestu, a u ovom primjeru pretpostavit emo da je knjigovoa odluio kako e pri izraunavanju profita poetno ulaganje trajne imovine tretirati kao poetno ulaganje novca.

Nabava materijala od drugih poduzea i plaanje. Formalno


osnivanje poduzea i prijava glavnice postoje radi toga da javnost bude upoznata sa injenicom da se odreenog dana u sloene tokove drutvene proizvodnje ukljuuje novo poduzee s punom kreditnom sposobnou. To znai da novo poduzee moe za svoje potrebe naruivati potrebnu robu i da e ona nakon isporuke biti uredno i na vrijeme plaena. Pritom knjigovoa mora paziti da se naruuje samo ona roba koja je potrebna i da se ulazni raun dobavljaa plati u roku dospijea. U pogledu plaanja knjigovoa ima tri mogunosti: prva je da plaanje izvri poslovna banka i da tekui raun poduzea ue u minus stanje, druga je da vlasnik prethodno sa svojega osobnog rauna doznai potreban novac na tekui raun poduzea i da potom iz njega banka izvri plaanje, a trea je da kupljenu robu to prije osposobi za daljnju prodaju i da je kupac plati na tekui raun poduzea s kojega onda banka plati dobavljau. Prva se mogunost koristi samo u sluaju kada poduzetnik nema na raspolaganju vlastiti novac, jer tada poslovna banka uredno i na vrijeme plaa dobavljau, ali pritom poduzeu zaraunava aktivnu kamatu (9%); poduzee time gubi budui da bi vlasniku platilo samo pasivnu kamatu na oroenu tednju (6%). Skladite inae u pravilu preuzima materijal po unutarnjim standardnim cijenama, ali njih uvijek prati odreeno odstupanje pomou kojega se one na kontu 30 svode na stvarne nabavne cijene. Te stvarne cijene ovise i o odabranoj mogunosti, a knjigovoa se mora odluiti za onu koja je najvie u interesu poduzea. To je, dakako, trea mogunost, no ona se moe ostvariti samo ako postoje odreeni uvjeti (kratak poduzetniki ciklus) pa je u primjeru prikazana samo druga i, kao alternativa, prva mogunost.
T-4 KNJIENJE NABAVE I PLAANJA MATERIJALA ZA POTREBE PROIZVODNJE Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ IZLAZ

51
(duguje) (potrauje)

6. Skladite primilo narueni materijal od raznih dobavljaa 7. Uloen novac na tekui raun 8. Dobavljaima plaen dospjeli ulazni raun ALTERNATIVA (prva mogunost) 6. 7. Skladite primilo narueni materijal Dobavljau plaen ulazni raun

30/12 01/21 12/01

415 400 407

415 400 407

30/12 12/01

415 415

415 415

Prenesena vrijednost kao trokovi poduzea. Svi trokovi koji su


plaeni drugim pravnim osobama za poduzee su prenesena vrijednost. Znaajka tih trokova jest da poduzee kupac na njih ne plaa porez na dodanu vrijednost (PDV). U tu skupinu trokova ulazi trajna imovina s konta 22 i obrtna imovina s konta 30 te razne usluge pravnih osoba koje izravno terete trokove na kontu 41. No ukoliko se neka oprema ili materijal nabavlja od fizikih osoba, knjigovoa pri plaanju mora privatnom dobavljau sustegnuti PDV i doznaiti ga poreznom uredu. To znai da se na kontu 22 i 30 nalazi materijalna imovina na koju je PDV u svakom sluaju plaen. U primjeru pokazujemo sluajeve u kojima se prenesena vrijednost javlja kao troak, primjerice kada razred 4 prima materijalnu imovinu iz razred 2 i 3 te razne usluge koje razred 4 izravno prima od drugih pravnih osoba. Svakom poduzeu je u interesu prenesenu vrijednost to prije pripremiti za daljnju prodaju i isporuenu robu naplatiti u to kraem roku. Taj interes postoji zbog dvaju razloga: prvi je da se to manje novca uloi u poduzee jer dio svojih trokova moe pokriti iz redovitih prihoda koje ostvaruje, a drugi je da to prije ostvari oekivani profit. Poslovni dogaaj 12 primjer je ulaganja novca u poduzee kada je to potrebno, to je poduzeu najvie u interesu, budui da vlasniku za koriteni novac plaa pasivnu kamatu od 6% (troak povoljnije prilike), a poslovnoj banci moralo bi platiti aktivnu kamatu od 9% (troak nepovoljnije prilike).
T-5 KNJIENJE PRENESENE VRIJEDNOSTI KAO TROKA POSLOVANJA PODUZEA Opis poslovnog dogaaja 9. Amortizacija opreme (25%) KONTO 41/22 ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

35

35

52
10. 11. 12. 13. Trokovi materijala za proizvodnju Razne usluge drugih pravnih osoba Uloen novac na tekui raun Plaanje usluga drugim pravnim osobama 41/30 41/12 01/21 12/01 415 36 50 36 415 36 50 36

Odreeni trokovi poslovanja kao dodana vrijednost. Na novac koji


pravna osoba isplauje fizikoj osobi u gotovini primatelj novca mora platiti porez na dodanu vrijednost (6%). Isplate djelatnicima na temelju ugovora o djelu i autorskog ugovora, zatim isplate terenskih dodataka, isplate naknada za koritenje privatnog automobila, isplate za kupnju stvari ili usluga od privatne osobe, kao i isplate trokova slubenog puta, trokovi su poduzea koji su po svojoj prirodi dodana vrijednost. Na svaki novac za ove potrebe PDV se mora platiti kada se na osobni tekui raun fizike osobe doznauje novac ili se gotovina podie s tekueg rauna poduzea. Ovdje obraujemo primjer slubenog puta jer je najsloeniji s obzirom na to da blagajnik mora opravdati PDV, to znai da za PDV treba teretiti putni nalog. Kako blagajnik poduzea ne bi imao brigu oko toga poreza, postoji mnogo jednostavnije rjeenje (vidjeti alternativu) prema kojemu ne treba platiti PDV, to je u interesu poduzea jer su trokovi manji. Poduzee naime ima odreene trokove (npr. dnevnice za slubeni put) koji se plaaju fizikim osobama pa su po svojoj prirodi dodana vrijednost na koju dravi treba platiti porez. Ako se takvi trokovi plaaju kreditnom karticom poduzea, oni su prenesena vrijednost na koju se PDV ne plaa. PDV stoga potie ljude na pozitivna razmiljanja o tome kako da smanje svoje trokove, a ona osobito dolaze do izraaja kada je u pitanju porez, jer ovjek tada ak i podsvjesno razmilja to moe napraviti kako bi dravi platio manji porez.

T-6 KNJIENJE TROKOVA SLUBENOG PUTA KAO DODANA VRIJEDNOST Opis poslovnog dogaaja 14. Podignuta gotovina u banci Zaduenje blagajnika za PDV (6% od 20) 15. 16. Obraun putnog naloga Isplata iz blagajne djelatniku Odobrenje blagajnika za PDV (6% od 20) KONTO 01/01 01/ ZBROJ 42/12 12/01 - /01 ZBROJ ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

19 1 20 20 20 20

20 20 20 19 1 20

53
ALTERNATIVA (kreditna kartica) 14. Putni nalog na temelju kreditne kartice 15. Plaeno poduzeu ija je kreditna kartica 41/12 12/01 19 19 19 19

Prihod poduzea od prodaje proizvoda i usluga. Sljedei dogaaj


pokazuje prihod koji je poduzee ostvarilo tijekom obraunskog razdoblja (godine), od kojega je jedan dio ostao nenaplaen jer dospijee plaanja prelazi u sljedee razdoblje (godinu). Ovdje je inae poznati problem radi li poduzee svoj obraun po fakturiranoj ili naplaenoj realizaciji. Tu nema nikakve dvojbe jer je za prodavaoca bitan trenutak kada je prijevoznik ili kupac preuzeo isporuenu robu, a plaanje ionako mora biti izvreno u dogovorenom roku, o emu osobito vodi brigu poslovna banka poduzea. Zbog toga su izlazni rauni najvaniji dokument obraunskog sustava poduzea jer oni na izlaznoj strani konta 70 pokazuju koliki je prihod poduzee ostvarilo, a na ulaznoj strani konta 11 pie kada i koliko kupci moraju platiti.
T-7 KNJIENJE IZLAZNOG RAUNA ZA ISPORUENU ROBU I PLAANJA KUPACA Opis poslovnog dogaaja 17. 18. Fakturirano kupcima za isporuenu robu Kupci platili virmanom KONTO 11/70 01/11 ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

1100 1088

1100 1088

Trokovi potrebne plae kao dodana vrijednost. Pravna osoba duna


je za sve svoje zaposlenike osiguravajuem zavodu platiti obaveznu premiju osiguranja (OPO). Ukupan bruto OPO-a utvruje se na temelju jedinine bruto premije za jedan sat najjednostavnijeg rada te broja uvjetnih sati koje su zaposlenici ostvarili u odreenome mjesecu. Taj ukupan bruto OPO-a mnoi se s odreenim multiplikatorom (u naemu primjeru to je 16,67) i dobije se bruto iznos potrebne plae koji je pravna osoba duna isplatiti svojim zaposlenicima za taj mjesec. Pravna osoba svojim pravilnikom rasporeuje tako dobiveni bruto iznos plaa na sve svoje zaposlenike, s time da nitko ne moe dobiti plau manju od cijene za jedan sat najjednostavnijeg rada, ali svatko moe dobiti vie, ovisno o radnom uinku. Iz sljedeega primjera knjienja moe se vidjeti kako se dolazi do bruto iznosa potrebnih plaa zaposlenika. S obzirom na to da se osiguravajuem zavodu OPO uvijek plaa u bruto iznosu (neto + PDV), isplata te premije moe se odvojiti od isplate plaa zaposlenicima. Bruto OPO-a mora se platiti do svakog 5. u mjesecu za protekli mjesec, a plae se mogu

54

isplaivati bilo kada tijekom mjeseca (dnevno, tjedno i mjeseno), s time da moraju biti isplaene najkasnije do svakog 10. u mjesecu za protekli mjesec. To znai da se OPO u plaanju potpuno osamostalio, to je sasvim razumljivo jer se ta premija ne utvruje na temelju stvarno isplaenih plaa zaposlenicima, nego na temelju njihovih koeficijenata radne osposobljenosti, s time da se za svakoga pojedinog zaposlenika rauna da je njegova bruto plaa vea za postotak OPO-a (6%). Uloga OPO-a osobito je vana u poduzeima, budui da gornja granica plaa njihovih zaposlenika nije limitirana; ona je ovisna o ostvarenom radnom uinku, ali e poslovna banka iz doputenog prekoraenja kreditirati poduzee samo do iznosa potrebne plae koja je odreena OPO-om (u primjeru je to iznos od 263), jer je ta plaa obveza poduzea za izvreni rad, koja se izjednauje s obvezom prema dobavljaima za isporuenu robu.
T-8 KNJIENJE POTREBNE PLAE KOJA JE KAO TROAK DODANA VRIJEDNOST Opis poslovnog dogaaja 19. 20. 21. Obraun potrebne bruto plae zaposlenika u pravnoj osobi Doznaka OPO-a osiguravajuem zavodu (6% od bruto plae) Isplata potrebne bruto plae zaposlenicima Doznaka PDV-a poreznom uredu (6%) KONTO 42/12 12/01 12/01 - /01 ZBROJ ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

280 17 263 263

280 17 247 16 263

Prijenos trokova poslovanja na proizvodnju. U razredu 4 tijekom


vremena skupljaju se svi trokovi koji nastaju u poduzeu, a svaki troak znai da je novac nekome ve plaen ili e se platiti u roku dospijea. Ukupni trokovi poduzea uvijek se ele izjednaiti s cijenom robe (proizvoda i usluga), stoga je i njihova temeljna podjela izjednaena sa strukturom cijene robe, koja se sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, a tu istu strukturu imaju i trokovi (preneseni trokovi, dodani trokovi i viak trokova). U dosadanjim primjerima knjienja prikazano je kako se skupljaju i razvrstavaju trokovi, a u sljedeem primjeru moemo vidjeti kako se oni prenose na proizvodnju. Razred 4 inae nikad ne pokazuje saldo, jer se trokovi na kraju obraunskog razdoblja (odnosno kad god se radi permanentna bilanca) uvijek prenose u razred 5 radi tereenja proizvodnje, ili izravno u razred 7 (rashodi u prodanoj robi).
T-9 KNJIENJE PRIJENOSA TROKOVA POSLOVANJA NA PROIZVODNJU

55
Opis poslovnog dogaaja 22. Ulaz trokova prenesena vrijednost dodana vrijednost viak vrijednosti KONTO 50/41 - /42 - /43 ZBROJ ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

968 968

488 300 180 968

Utvrivanje ukupnih rashoda u prodanoj robi. Trokovi u razredu 5


mogu biti vei od trokova koji su preneseni iz razreda 4 za zalihe nedovrene proizvodnje koje su zateene na poetku obraunskog razdoblja. Svi se ti trokovi razvrstavaju po mjestima i nosiocima, odakle se prenose u razred 6, odnosno u razred 7. Izlaz trokova ne moe biti vei od ukupnog ulaza (poetne zalihe uveane za ulaz iz razreda 4). Ako je izlaz trokova manji od toga ulaza, razlika se odnosi na zalihu nedovrene proizvodnje na kraju obraunskog razdoblja. O tim zalihama knjigovoa osobito treba voditi rauna jer to je najmanje vrijedna imovina poduzea pa tu materijalnu imovinu kao priuvu nikako ne treba precjenjivati time samo zavarava sebe i druge. Sve to vrijedi i za gotove proizvode u razredu 6.
T-10 KNJIENJE PRIJENOSA TROKOVA NA RASHODE U PRODANOJ ROBI Opis poslovnog dogaaja 23. Prijenos trokova na gotove proizvode 24. Gotovi proizvodi isporueni kupcima KONTO 60/50 70/60 ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

960 955

960 955

Razredi od 4 do 7 ine povezani niz u kojemu trokovi iz razreda 4 prolaze kroz sve faze proizvodnje te korigirani za poetne i zavrne zalihe zavravaju u razredu 7 kao rashodi u prodanoj robi.

Knjienje vika novca oroenog u poslovnoj banci. Temeljna je


zadaa poduzea da stvaranjem vrijednosti ostvari to je mogue vei profit, pa zbog toga nakon uhodavanja ima na raspolaganju sve vie slobodnog novca. Taj se novac ne moe nikome isplatiti jer kada bi se to uinilo, automatski bi se poveali trokovi i smanjio bi se profit. Ako je taj viak novca bez potrebe na tekuem raunu, poduzee tada gubi jer mu poslovna banka plaa pasivnu kamatu po vienju (3%), a ono vlasniku mora platiti kamatu po eskontnoj stopi sredinje banke (6%). Iz toga se razloga slobodan novac mora nekako upotrijebiti. Mogunosti su sljedee: moe ga se oroiti u banci uz kamatu koja se mora platiti vlasniku (6%), moe ga se pozajmiti nekome drugom, uz kamatu koja ne bi trebala biti manja od vlasnike kamate (6%) niti bi mogla biti vea od bankovne aktivne kamate (9%), a moe ga se i na razne druge naine uloiti

56

u neto korisno, gdje se oekuje profit vei od kamate koja se mora platiti vlasniku (6%). U primjeru je prikazana prva mogunost.
T-11 KNJIENJE VIKA NOVCA OROENOG U POSLOVNOJ BANCI Opis poslovnog dogaaja 25. Oroen novac u poslovnoj banci KONTO 02/01 ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

300

300

Na kontu 02 nalazi se novac poduzea koji je u funkciji drugih osoba i taj novac trebao bi donijeti kamatu koja se mora platiti vlasniku. Najmanje to poduzee treba uiniti jest da novac oroi u banci budui da je to najjednostavnija mogunost koja je svakome dostupna i ujedno je osigurana kamata koju poduzee mora platiti vlasniku.

Utvrivanje profita i knjienje dobitka poduzea. Profit je pozitivna


razlika izmeu novca na kraju i na poetku obraunskog razdoblja, a ako je ta razlika negativna, ostvaren je gubitak. U knjigovodstvu poduzea novac se nalazi i u razredu 1 i to je na novac kod kupca, koji nam on mora po dospijeu platiti, ali to je i tui novac od raznih vjerovnika (dobavljaa, djelatnika i financijera), kojima mi moramo po dospijeu platiti. Stanje razreda 0 i 1 zovemo kontrolni saldo jer taj isti saldo, ali s obratnim predznakom, mora biti i u razredima od 2 do 9. Razlika izmeu kontrolnog salda na kraju i na poetku razdoblja jest profit ili gubitak. To znai da je profit u knjigovodstvu uvijek nevidljivo zapisan, knjigovoa ga mora samo proitati i vidljivo zapisati na kontima 81 i 82. Tu postoje tri mogua sluaja: prvi, ako je profit vei od vlastite kamate koja je na kontu 81 ve zapisana, poduzee je ostvarilo dobitak koji se upie na konto 82; drugi, ako je profit manji od vlastite kamate, razlika se upie na konto 82 kao gubitak poduzea (negativni dobitak); trei, ako je gubitak vei od vlastite kamate, u tom je sluaju i vlasnik ostvario gubitak. U primjeru knjienja prikazan je prvi sluaj, no s obzirom na to da je u primjeru rije o poduzeu koje je tek osnovano, a zna se da poduzee ne moe djelovati bez nekoga poetnog ulaganja, postavlja se pitanje kako saznati ta poetna ulaganja? To nije nikakav problem jer je posve openito profit razlika izmeu zavrnog stanja novca i ukupnog ulaganja novca u poduzetniki posao, a koliko je to ulaganje moe se prije utvrivanja profita vidjeti iz glavne knjige na potranoj strani konta 21. U naemu je primjeru na kontu 21 registrirano da su poetna ulaganja iznosila 608, a s obzirom na to da je zavrni kontrolni saldo

57

815 (823 8), ostvareni profit dakle iznosi 207 (815 608). U tome trenutku saldo na kontu 70 iznosi 145 i to je poslovni rezultat (razlika izmeu prihoda i rashoda) koji neto govori poduzeu, a nas ovdje zanima samo dobitak poduzea na kontu 82. Taj se dobitak dobije tako da se od ukupnog profita odbije vlastita kamata na kontu 81 (207 180 = 27), a razlika od prije spomenutoga poslovnog rezultata prenosi se na konto 21 (145 27 = 118).
T-12 KNJIENJE DOBITKA PODUZEA I PRIPISA PROFITA GLAVNICI PODUZEA Opis poslovnog dogaaja 26. Utvrivanje dobitka poduzea i prijenos u razred 8 Ispravak rezultata za zalihe materijalne imovine 27. Pripis vlastite kamate glavnici poduzea Pripis dobitka glavnici poduzea KONTO 70/82 70/21 ZBROJ 81/90 82/ ZBROJ ULAZ
(duguje)

IZLAZ
(potrauje)

27 118 145 180 27 207

27 118 145 207 207

Glavna knjiga u kojoj su poslovni dogaaji knjieni po kontima.


U dvojnom se knjigovodstvu svaki poslovni dogaaj knjii na dva konta: jedan konto prima odreeni iznos (to je ulaz na taj konto) pa ga duguje drugom kontu od kojega je taj iznos dobio, a drugi je konto taj isti iznos dao (to je izlaz s toga konta) pa ga potrauje od prvog konta. U ovom prikazu glavne knjige knjienja su oznaena rednim brojem poslovnog dogaaja i brojem konta od kojega je odnosni konto dobio, odnosno kojemu je taj konto dao odreeni iznos, kao i sam taj iznos. Ta dvojnost u knjienju ima posebno znaenje i u organiziranju knjigovodstva kao jednoga od organizacijskih dijelova poduzea u kojima se prati poslovanje, budui da omoguuje praenje prometa novca u organizacijskom dijelu, koji se zove financijsko knjigovodstvo, dok se poslovna odgovornost prati u drugome organizacijskom dijelu, koji se zove trokovno ili robno knjigovodstvo. Svaki organizacijski dio ima svoju glavnu knjigu koju ovdje pokazujemo izdvojeno (kao K-1 i K-2), s time da svaki taj dio ima u zbroju isti saldo, samo s obratnim predznakom (vidjeti zakljunu bilancu B-1).

Knjigovodstvo-1 (K-1)

GLAVNA KNJIGA FINANCIJSKOG KNJIGOVODSTVA

58
01 NOVAC U PODUZEU 2-21 18 4-41 7-21 400 8-12 12-21 50 13-12 14-01 19 14-01 14-01 1 16-12 18-11 1088 16-12 20-12 20-12 20-12 25-02 ZBROJ 1576 ZBROJ 17-70 11 DUNICI 1100 18-01 2 407 36 20 19 1 17 247 16 300 1065 1088 02 NOVAC KOD DRUGIH 25-01 300

ZBROJ 8-01 13-01 16-01 20-01 21-01 ZBROJ

300 12 VJEROVNICI 407 6-30 36 11-41 20 15-42 17 19-42 263 743 ZBROJ 415 36 20 280 751

ZBROJ

1100 ZBROJ

1088

(K-2)

GLAVNA KNJIGA ROBNOG KNJIGOVODSTVA


21 VLASTITO ZNANJE 1-90 3000 2-01 5-22 7-21 12-01 26-70 ZBROJ 3000 ZBROJ 6-12 18 140 400 50 118 726 22 OSTALA TRAJNA IMOVINA 5-21 140 9-41 35

ZBROJ

140

ZBROJ

35

30 NABAVLJENI PROIZVODI 415 10-41 415

41 PRENESENA VRIJEDNOST 4-01 2 22-50 488 9-22 35 10-30 415 11-12 36 ZBROJ 3-81 ZBROJ 488 ZBROJ 488 180 180

ZBROJ

415

ZBROJ

415 300 300

42 DODANA VRIJEDNOST 15-12 20 22-50 19-12 280 ZBROJ 300 ZBROJ

43 VIAK VRIJEDNOSTI 180 22-50 180 ZBROJ

59
50 PROIZVODNJA U TIJEKU 22-40 968 23-60 960 ZBROJ 24-60 26-82 26-21 ZBROJ 968 ZBROJ 960 1100 1100 27 27 60 VLASTITI PROIZVODI 23-50 960 24-70 ZBROJ 27-90 ZBROJ 960 ZBROJ 955 955 180 180

70 RASHODI I PRIHODI 955 17-11 27 118 1100 ZBROJ

81 VLASTITA KAMATA 180 3-43 180 ZBROJ

82 DOBITAK PODUZEA 27-90 27 26-70 ZBROJ 27 ZBROJ

90 GLAVNICA PODUZEA 1-21 3000 27-80 207 ZBROJ 3207

Zakljuna bilanca poduzea. Knjigovodstvo poduzea moe tijekom


obraunskog razdoblja u svakom trenutku izraditi permanentnu bilancu u kojoj je u razredu 8 profit zapisan u dva dijela: prvi je dio vlastita kamata na kontu 81, a drugi dio je dobitak poduzea na kontu 82. U takvim bilancama profit jo nije rasporeen, za razliku od zakljune bilance gdje je on pripisan glavnici i od toga trenutka kamata se rauna na tako poveanu glavnicu. Zakljuna se bilanca obvezno radi krajem svake godine (31. prosinca u 24 sata). Ovdje prikazujemo primjer takve bilance.
Bilanca-1 (B-1)

ZAKLJUNA BILANCA IZ PRIMJERA GLAVNE KNJIGE


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela
Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE

BILANCA PODUZEA
Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje poduzea IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost

1576 300 1100 743 3719 3000 140 415 488

1065 1088 751 2904 726 35 415 488

511 300 12 -8 815 2274 105 -

60
42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi i prihodi 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA) 300 180 968 960 1100 180 27 7758 11477 300 180 960 955 1100 180 27 3207 8573 11477 8 5 -3207 -815 0

Na ovu zakljunu bilancu bez prekida se nastavlja poslovanje poduzea, i to tako da sljedea godina na samom poetku (1. sijenja u 0 sati) preuzme u svojoj poetnoj bilanci zavrno stanje iz ove bilance, na koje se zatim pridodaje promet u sljedeem razdoblju. To je tako zbog toga to se PERMANENTNA BILANCA radi u realnom vremenu pa se u svakoj sljedeoj godini zbog tehnikih razloga promet iz proteklog razdoblja zanemaruje (da se ne poveava unedogled). To napominjemo zbog toga to postoje jo i tzv. KONSOLIDIRANE BILANCE koje se rade u postrealnom vremenu sa svrhom da se vlasnicima podnese raun kako se poslovalo u protekloj godini i za koliko su novca bogatiji.

PRVI DIO

61

PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO i temeljni parametri algoritma kapitala koji djeluju u monetarnom sustavu

62

5. PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO KAO GLAVNI MEHANIZAM ALGORITMA KAPITALA


OPENITO O PRIRODNOME DVOJNOM KNJIGOVODSTVU KAO KNJINOM NOVCU. Novac je sveopa mjera vrijednosti koja je sa
svoja dva pojavna oblika prisutna svuda gdje se stvaraju i troe vrijednosti. Jedan oblik novca jest novanica koja je mjerilo vrijednosti, a drugi je oblik knjini novac koji pokazuje koliko je vrijednosti izmjereno. Novanica ljudima pomae da lake razmjenjuju vrijednosti; kupac i prodavalac dogovore se o cijeni vrijednosti koju ele razmijeniti pa u toj razmjeni prodavalac predaje kupcu vrijednost, a kupac je prima i novanicama plaa dogovorenu cijenu. Nakon toga istim novanicama taj prodavalac plaa neto drugo, to znai da jedna novanica moe mnogo puta posluiti kao mjerilo, pa to je manje toga pojavnog oblika novca, to novac bolje izvrava svoju funkciju. Drugi je oblik knjini novac koji biljei sve vrijednosti koje su izmjerene i na taj nain ljudima pokazuje koliko su toga stvorili i razmijenili te usput zapisuje sve to se dogodilo u toj razmjeni, od toga kako je prodavalac stvarao vrijednosti i zato

63

ih prodaje do toga zato ih kupac kupuje. To znai da je poeljno da knjinog novca bude to vie jer vea razmjena znai da je stvorena i vea vrijednost. Ljudima je novanica poznata jer je uvijek imaju u ruci, dok o knjinom novcu ne znaju gotovo nita. Da bismo upoznali knjini novac, najprije moramo neto rei o prirodnom zakonu dvojnosti, prema kojemu se ivot sastoji od dviju kategorija: duha i tijela. I svaka ljudska zajednica ima svoju duu i tijelo: duu ine obiaji koji vladaju meu ljudima, a tijelo su sami ti ljudi. No da bi dua i tijelo funkcionirali kao cjelina, postoji i neka sila koja ih sjedinjuje. U organizaciji ljudskog drutva ta je sila drava, koja pomou pravnih osoba upravlja fizikim osobama. Da bi pravna osoba mogla djelovati u tome smislu, ona se mora sluiti prirodnim knjigovodstvom koje postoji u svakom ovjeku kako bi zabiljeio sve to je proivio, to trenutano doivljava i to e doivjeti u doglednoj budunosti. Upravo to knjigovodstvo treba ugraditi u pravnu osobu da bi i ona mogla "misliti" kao ovjek, ali je ipak treba strogo razlikovati od fizikih osoba jer pravne su osobe dua ljudske zajednice koja je u raunskom smislu knjini novac drave. Prirodno ovjekovo knjigovodstvo je dvojno prije svega zbog toga to se sastoji od dvaju temeljnih dijelova. Prvi dio je "NOVAC". U njemu se kao vrijednost knjii sam novac i njegovi ekvivalenti, a to su isprave koje imaju svoju nominalu izraenu u novcu. Drugi dio je "ROBA". U njemu se knjie proizvodi i usluge (roba) kao vrijednosti potrebne za ivot ljudi koje se takoer moraju izraziti u novcu. Svaki taj temeljni dio jedan je knjigovodstveni konto, s time da ta dva konta povezuje prirodna sila koja ih vrsto dri zajedno. Ta se sila zove KAPITAL. I knjigovodstveni konto ima dvije strane: lijeva je pozitivna (+), a desna negativna (). Da bismo dobili bolju predodbu o tome kontu, prikazat emo u obliku knjigovodstvenog konta pravnu osobu, ujedno i najsloeniju, u kojoj se istodobno troe i proizvode vrijednosti, a to je PODUZEE. Poduzee u stvaranju vrijednosti naime stvara i viak vrijednosti koji sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: na lijevoj je strani konta poduzetnik koji stvara vrijednosti, a na desnoj je vlasnik koji financira to stvaranje i prisvaja viak vrijednosti. Kako u tome stvaranju i prisvajanju ne bi dolazilo do nesuglasica, izmeu poduzetnika i vlasnika nalazi se knjigovoa koji strogo pazi da poduzetnik i vlasnik u svojim odnosima ne bi negdje pogrijeili. To znai da knjigovoa mora biti nepogreiv, a o emu sve vodi rauna, moemo vidjeti iz sadraja knjigovodstvenog konta koji pokazuje sve odnose izmeu poduzetnika

64

i vlasnika, s time da knjigovoa osobito pazi da vlasniku ostane viak vrijednosti (profit, zarada u novcu) koji mu nepovredivo pripada. Oblik i sadraj knjigovodstvenog konta prikazan je u Shemi br. 1. U ovoj su shemi vjerojatno svi pojmovi poznati, a to oni znae u knjigovodstvu poblie emo objasniti tijekom samoga izlaganja. Ovdje emo ipak posebno naglasiti da je temeljno naelo prirodnoga dvojnog knjigovodstva personifikacija knjigovodstvenih konta. To znai da svaki konto ini jednu osobu; u dvojnom knjigovodstvu moraju biti najmanje dvije takve osobe, a to su upravo "NOVAC" i "ROBA". Svaka od tih osoba ima dvije strane: lijeva je pozitivna (+), u kojoj je uvijek zapisano neto to je ta osoba primila, a desna je negativna (), u kojoj je zabiljeeno sve to je ta osoba dala nekoj drugoj osobi. Osim toga, u dvojnom knjigovodstvu sve mora biti zabiljeeno u novcu i upravo je to razlog to profesori u poduzetnikim kolama ve vjekovima dvojno knjigovodstvo prikazuju kao dva klina: na lijevom vise ulazni rauni, na kojima pie koliko smo novca dali drugome, a na desnoj strani vise izlazni rauni, na kojima pie koliko smo novca primili od drugih, s time da je razlika izmeu onoga to pie na izlaznim i ulaznim raunima novac koji se nalazi u depu vlasnika. To znai da se dvojno knjigovodstvo u horizontali i vertikali dijeli na dva dijela pa ga prema tome moemo prikazati i u obliku koordinatnog sustava, to vidimo u Shemi br. 2. Shema br. 1

SHEMA KNJIGOVODSTVENOG KONTA koji predstavlja poduzee

65 PODUZEE
PODUZETNIK (+) (knjigovoa) () VLASNIK

Dunik Djelatnik Duguje Tereenje Potraivanje Ulaz Primitak Uplate Rashodi Aktiva Imovina Gubitak Roba Novac -

Vjerovnik Ulaga Potrauje Odobrenje Obveza Izlaz Izdatak Isplate Prihodi Pasiva Izvori Dobitak Glavnica Kapital Profit

Shema br. 2

PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO u obliku koordinatnog sustava


PRIMANJE (+) NOVCA 1.100 893 RASHODI NA ULAZNIM RAUNIMA (+) 893 1.1OO () PRIHODI NA IZLAZNIM RAUNIMA () DAVANJE NOVCA RAZLIKA PROFIT +207 -207 RAZLIKA PROFIT

U gornjem dijelu koordinatnog sustava su dva kvadranta u kojima se nalazi novac koji poduzee posjeduje, kao i sve osobe koje s poduzeem surauju i razmjenjuju vrijednosti. U donjem dijelu su takoer dva kvadranta u kojima se nalazi trajna imovina pomou koje poduzee stvara vrijednosti i ostvaruje viak vrijednosti (profit), koristei se obrtnom imovinom. To je temeljna podjela prirodnog knjigovodstva, a unutar te temeljne podjele ono se moe dijeliti na toliko konta koliko je potrebno, s time da najprije postoji razredna podjela na deset konta a potom standardna podjela na esnaest konta, koja imaju dvoznamenkastu oznaku konta, obaveznu za sve pravne osobe. Na temelju te standardne podjele svaka pravna osoba, naime, izrauje svoj kontni plan u

66

kojemu oznake konta mogu biti vieznamenkaste, ali prva dva znaka u broju konta moraju odgovarati znakovima iz standardne podjele. U Shemi br. 3 nalazi se konto u rasternom obliku u kojemu je kao primjer pokazan jedan broj konta pravne osobe. Shema br. 3

KNJIGOVODSTVENI KONTO U OBLIKU RASTERA


Naziv konta NOVAC NA TEKUEM RAUNU U POSLOVNOJ BANCI Datum 2. 4. 7. 8. 12. 13. 14. 18. 20. 20. 20. 25. Opis poslovnog dogaaja Primljen PDV od drave Plaena sudska taksa Ulog novca od vlasnika Plaeno dobavljaima Ulog novca od vlasnika Plaene razne usluge Isplata putnog naloga Kupci platili Doznaen OPO Doznaen PDV Isplata plae Oroen novac u banci ZBROJ Konto 21 41 21 12 21 12 12 11 12 12 12 02 DUGUJE (primitak, ulaz) 18 400 50 1.088 1.556 POTRAUJE (izdatak, izlaz) 2 407 36 20 17 16 247 300 1045 broj konta 01.001 SALDO (stanje) 18 16 416 9 59 23 3 1.091 1.074 1.058 811 511 511

Svako jednostavno poduzee pravna je osoba u kojoj je zaposlen najmanje jedan djelatnik (zaposlenik), koji kao poduzetnik upravlja svim aktivnostima poduzea. Taj djelatnik je kao fizika osoba odgovoran vlasniku koji je u poduzee uloio svoj novac, s time da vlasnik novca moe biti bilo koja fizika osoba ili bilo koja druga pravna osoba. Najbolje je rjeenje kada su poduzetnik i vlasnik ista fizika osoba, ali i u tome sluaju dvojno knjigovodstvo "rastavlja" tu fiziku osobu na dvije knjigovodstvene osobe (konta). U svakom poduzeu, meutim, postoji i trea osoba, koja poznaje sve tajne poduzetnikog posla i koja budno pazi koliko novca vlasnik ulae, te to poduzetnik njime radi. Ta trea osoba jest knjigovoa koji moe biti sm vlasnik poduzetnikog posla, ili osoba od njegova posebnog povjerenja, ili kompjutor koji je programiran tako da radi u interesu poduzetnika i vlasnika. Osobito je znaajno da i kompjutor moe biti knjigovoa, pa e ovo izlaganje ujedno biti i smjernica kako treba

67

programirati kompjutor da poduzetnika neprekidno upuuje na to da za sebe stvara to vie vrijednosti a da pritom za vlasnika ostvari to vei viak vrijednosti. Da to doista bude mogue, viak novca koji poduzeu nije potreban mora uvijek biti negdje uloen, najmanje uz kamatu koja pripada vlasniku. Dakako, kompjutor treba zadovoljiti i dravu, ija je temeljna funkcija tititi vlasnika, a najbolje e ga zatititi STANDARDNIM KONTNIM PLANOM, koji u Shemi br. 4 pokazujemo zajedno s primjerom dvojnog knjigovodstva, koji je ujedno i zakljuna bilanca poduzea. Shema br. 4
Poetni saldo Aktiva Pasiva 511 300 12 8 823 8 3000 726 105 8 5 3207 3118 3941 3933 3941

u milijardama kuna
PROMET Ulaz (+) Izlaz (-) 1473 1001 550 1012 962 751 771 3786 2734 3000 794 105 35 521 438 473 473 242 242 192 192 915 897 902 887 1000 1000 192 192 45 45 3444 7587 11373 8639 11373 Zavrni saldo Aktiva Pasiva 472 550 50 20 1072 20 3000 794 70 83 18 15 3444 3186 4258 4238 4258

DVOJNO KNJIGOVODSTVO PODUZEA


STANDARDNI KONTNI PLAN 01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ (razredi 0 i 1) 21 Vlastito znanje 22 Ostala imovina 30 Kupljeni proizvodi 41 Preneseni trokovi 42 DODANI TROKOVI 43 Viak trokova 50 Proizvodnja 60 Vlastiti proizvodi 70 Prodani proizvodi 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 90 Uloena glavnica ZBROJ (razredi od 2 do 9) ZBROJ (razredi od 0 do 9)

SALDO NOVCA KAO NAJVANIJI KONTROLNI PODATAK DVOJNOG KNJIGOVODSTVA. O kontnom planu bit
e jo mnogo govora, a ovdje ga prikazujemo kako bismo unaprijed sagledali cjelinu i njezinu temeljnu strukturu, to knjigovoi (kompjutoru) omoguuje da

68

u svojemu djelovanju bude nepogreiv i da pravodobno uoi svaku pogreku, neovisno o tome tko ju je poinio, te da je ispravi. Ljudi su naime openito skloni pogrekama, jer tko radi taj i grijei, pa tako moe pogrijeiti i poduzetnik i vlasnik. No prirodno knjigovodstvo koje se temelji na algoritmu kapitala, knjigovoi omoguuje samokontrolu koja na vrijeme otkriva svaku pogreku, uinjenu iz nepanje, neznanja ili namjerno. U prirodnome dvojnom knjigovodstvu knjigovoa ispravlja svaku pogreku i knjii je na svom diskrecijskom kontu. Taj je konto spona izmeu dva temeljna dijela knjigovodstva ("NOVCA" i "ROBE") i mi smo mu dali naziv "Vlastito znanje poduzea" jer knjigovoa preko toga konta neprimjetno upravlja poduzeem. Konto 21, naime, ima vie funkcija, a jedna od njih jest da skuplja sve pogreke koje je uinio bilo tko iz bilo kojega razloga i s bilo kojom namjerom, to znai da je prirodno knjigovodstvo nepogreivo. Tu nepogreivost daje mu saldo prvoga temeljnog dijela ("NOVAC"), jer se u tome dijelu knjie samo isprave koje imaju nominalu izraenu u novcu, to znai da predmet knjienja ima svoju samokontrolu pa je i saldo toga dijela knjigovodstva zajameno ispravan. Taj je saldo stoga preuzeo sveopu kontrolnu ulogu pa ga zovemo KONTROLNI SALDO. Prirodni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala dakle omoguuje da se knjigovodstvo vodi bez pogreke jer u sebi ima kontrolni mehanizam koji u najranijem trenutku otkriva svaku pogreku i automatski je ispravlja. Taj mehanizam jest saldo koji proizlazi iz ukupnog prometa novca koji je knjien u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva (razredi 0 i 1). U tome se dijelu knjie samo novane isprave, a meu njima moe biti i takvih koje su nepotrebne, neispravne, lane i tko zna kakve sve, a knjiene su s namjerom da se netko obmane. No kada se sve te isprave svedu na svoju posljednju derivaciju, a to je kontrolni saldo, dobije se iznos koji je posve proien i koji tono kae s koliko novca u danom trenutku raspolae osoba za koju se vodi knjigovodstvo. To znai da je kontrolni saldo vjerodostojan podatak i stoga knjigovoa (kompjutor) samo njemu vjeruje i pomou njega kontrolira sve ostalo to je zapisano u dvojnom knjigovodstvu. Taj saldo ima takvu kontrolnu mo zbog toga to se u dvojnom knjigovodstvu svako knjienje u istom iznosu mora obaviti na dva mjesta: jedno na njegovu lijevu, plus (+) stranu, to znai da taj konto prima i stoga duguje drugoj strani, a drugo na desnu, minus () stranu, to znai da je taj konto dao i stoga

69

potrauje. Ako se oba ta knjienja obave u prvome temeljnom dijelu, kontrolni se saldo ne mijenja, to s aspekta opeg stajalita (drave) znai da se nije dogodilo nita bitno, nego samo ono to proizlazi iz neke obveze ili potraivanja. Upravo su te obveze i ta potraivanja bitni u dvojnom knjigovodstvu jer njihov protukonto mora biti u drugome temeljnom dijelu, to je i razlog da "NOVAC" i "ROBA" imaju isti saldo. U dvojnom se knjigovodstvu naime sve izraava u novcu i zbog novca, pa tako i nae obveze i naa potraivanja. Obveza znai da je nae poduzee poslovnom partneru duno u roku platiti odreeni iznos za neto to je uinio na nae traenje, a potraivanje znai da je na poslovni partner duan u roku platiti odreeni iznos za neto to je nae poduzee uinilo na njegov zahtjev. Obveze i potraivanja uvijek se knjie na kontima iz razreda 1, koji je u prvome temeljnom dijelu granini razred s drugim dijelom, a u tome drugom temeljnom dijelu zabiljeeno je to je netko uinio za nae poduzee, odnosno to je ono uinilo za nekoga. Prema tome, to su uvijek dva ista iznosa, zapisana u dijelu "NOVAC" i u dijelu "ROBA". Kontrolni saldo je iznos koji ima prvi temeljni dio ("NOVAC"), a drugi temeljni dio ("ROBA") mora imati taj isti iznos samo s obratnim predznakom.

PROFIT KAO NAJVANIJI INFORMACIJSKI PODATAK PRIRODNOGA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA. Glavna je zadaa
drugoga temeljnog dijela da vidljivo pokae poslovni rezultat koji ostvaruje poduzee. Zbog toga se u tome dijelu dogaa mnogo toga: nabavljaju se oprema i materijal, stvaraju se nove vrijednosti pri emu nastaju razne obveze za koje se odobrava prvi temeljni dio (konto 12). U tome stvaranju postoji i unutarnji promet, koji se knjii samo u drugome temeljnom dijelu, a ostvarene nove vrijednosti na kraju se prodaju kupcima po unaprijed dogovorenoj cijeni. Upravo tom cijenom prirodno knjigovodstvo otvara liniju prodaje na svom kontu prihoda u drugome temeljnom dijelu (konto 70) i ujedno u prvome temeljnom dijelu najprije tereti konto potraivanja od kupca (konto 11). Kada kupac plati, novac u funkciji poduzea (konto 01) konano potvruje prihod koji je knjien na kontu 70, a to znai i poslovni rezultat koji je ostvarilo poduzee. Da bi se utvrdio taj poslovni rezultat (dobitak, zarada), moraju biti poznati svi rashodi koji su sadrani u prodanim vrijednostima (robi), jer taj je rezultat razlika izmeu prihoda i rashoda. I sada nailazimo na najvei problem: kako doi do toga rezultata kad je jedan dio obveza, koji je preuzeo drugi temeljni dio, ostao u zalihama opreme, materijala i gotovih proizvoda, pa ak i

70

u zalihama nedovrene proizvodnje? Naime, sve se te zalihe vode po nekim unutarnjim cijenama, a neke se procjenjuju komisijski (nedovrena proizvodnja) pa ako drugi temeljni dio i doe do nekakvoga ukupnog rashoda koji se odnosi na prodanu robu, ipak je taj podatak u pogledu tonosti uvijek upitan. A kada je u pitanju tonost, onda "NOVAC" "uskae" sa svojim kontrolnim saldom da pomogne "ROBI". U prirodi je ovjeka da na kraju razdoblja broji novac. Ako ga ima vie nego na poeku razdoblja, onda je zaradio, a ako ga ima manje, onda je izgubio. To isto broji i "NOVAC", jer ako je kontrolni saldo na kraju razdoblja vei od onoga koji je bio na poetku razdoblja, poduzee je ostvarilo dobitak, a ako je obratno, ostvarilo je gubitak. "ROBA" mora posluati to "NOVAC" kae, jer novac kao sveopa mjera vrijednosti uvijek govori istinu pa u drugome temeljnom dijelu knjigovodstva treba zabiljeiti taj rezultat kao profit (dobitak u novcu). Ako je profit "NOVCA" razliit od poslovnog rezultata to ga je na temelju svojih rashoda utvrdila "ROBA", onda se u razredu 8 vidljivo zapie PROFIT (konta 81 i 82), a razlika se proknjii na diskrecijskom kontu knjigovoe (konto 21) jer knjigovoa ne smije mijenjati ostala konta u knjigovodstvu poduzea. Profit je inae najvaniji podatak prirodnog knjigovodstva, a u Shemi br. 5 prikazano je kako je on utvren u bilanci iz Sheme br. 4. Shema br. 5
UTVRIVANJE I PODJELA PROFITA NA DVA PRIRODNA DIJELA TE PRIPIS PROFITA GLAVNICI
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Elementi bilance Poetna glavnica Zavrni saldo prvoga temeljnog dijela "NOVCA" Poetni saldo prvoga temeljnog dijela "NOVCA" Ostvareni profit (1 minus 2) Vlastita kamata konto 81 (6% od glavnice iz toke 1) Dobitak poduzea konto 82 (4 minus 5) Zavrna glavnica (1 plus 4) IZNOS 3.207 1.052 815 237 192 45 3.444

Profit ili viak vrijednosti poduzea prirodno se uvijek javlja u dva osamostaljena dijela: prvi dio je unaprijed poznata vlastita kamata koja nepovredivo pripada vlasniku, a drugi dio je dobitak poduzea koji pripada

71

poduzetniku pa ga tako treba zapisati i u prirodnom knjigovodstvu. Ta dvojnost zapisa znak je da su u poduzeu rijeeni vlasniki odnosi i da je stoga prirodno knjigovodstvo postalo PROJEKTNO. To je zbog toga to vlasnikova kamata uvijek mora biti unaprijed poznata, to znai da je unaprijed poznata i kamatna stopa i njezina glavnica, odnosno da je unaprijed poznat poduzetnikov posao i da mu je vlasnikova kamata postavila normu koja se mora ostvariti u sljedeem razdoblju. Stoga je vrlo vano da se profit moe izraunati u svakom trenutku da bi se moglo pratiti kako se norma izvrava, a to ini permanentna bilanca prirodnog knjigovodstva, koja je ujedno i zakljuna bilanca kada se u njoj profit pripie glavnici. Naime, posebna karakteristika profita jest da se on ne moe nikome isplatiti jer onoga trenutka kada se to uini profit kao cijena kapitala nestaje i postaje cijena rada, pa se zbog toga profit pripisuje glavnici koju poduzee i druge pravne osobe uvaju za vlasnika. To je razlog da algoritam kapitala stvara i razne druge mehanizme kojima je zadatak uvati profit (viak vrijednosti) DA GA NITKO NE BI OTUIO OD VLASNIKA.

72

6. UVJETNA CIJENA RADA KAO PRVI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA

73

OPENITO O NOVCU KAO SVEOPOJ MJERI VRIJEDNOSTI. U


monetarizmu se svaka vrijednost izraava u novcu i kao takva postaje cijena robe. Svaka cijena robe sastoji se iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, to je aksiom ekonomije. Novac kao sveopa mjera vrijednosti mora potvrditi svaku tu vrijednost, a vanu ulogu u tome imaju pravne osobe, koje nisu misaona bia, pa mogu biti nepristrane. Da bi ta nepristranost dola do izraaja, drava preuzima ulogu opeg vlasnika radi zatite interesa svakoga pojedinog vlasnika. Interes vlasnik jest da imaju to vei viak vrijednosti, a pravne osobe (poduzea i ustanove) zaduene su uvati njihov viak od bilo kakve tete. One to ine na razne naine, a jedan od njih je da pomou novca potvruju sve vrijednosti u proizvodnji, prometu i potronji roba. Pritom se uvijek dre spomenutog aksioma ekonomije pa je prenesena vrijednost potvrena kad pravna osoba novcem plati kupljenu robu bilo kojoj drugoj pravnoj osobi, dodana vrijednost je potvrena kad pravna osoba u novcu plati tu vrijednost bilo kojoj fizikoj osobi, a viak vrijednosti je potvren kad bilo koji kupac novcem plati pravnoj osobi dogovorenu cijenu robe. To su temeljna naela koje drava proklamira u svojoj funkciji opeg vlasnika da bi se sauvao viak vrijednosti svih pravnih i fizikih osoba u zemlji, a da bi se ta naela provela u ivot, drava prije svega donosi Standardni kontni plan prirodnog knjigovodstva, koji je obavezan za sve pravne osobe. Ujedno objavljuje da je promet robe izmeu svih osoba u dravi potpuno slobodan i da su pravne osobe osloboene svih vrsta poreza (porezi, prirezi, carine ...), a fizike osobe plaaju jedino porez na dodanu vrijednost (PDV). Ta su naela opi uvjeti u kojima e slobodno raditi svi graani drave, osobito poduzetnici, da bi ostvarili svoj najvei interes (viak vrijednosti). U provoenju tih naela najvaniju ulogu ima prirodno knjigovodstvo jer ono je zapravo sm taj novac koji mjeri sve vrijednosti, a standardni kontni plan jednoznani je izraz strukture novca kojim se u mjerenju vrijednosti slue sve pravne osobe i time stvaraju obraunski sustav u kojemu je u raunskom smislu zapisano sve to se dogodilo u svakoj posebnoj pravnoj osobi i u dravi kao opoj pravnoj osobi. No da bi novac mogao stvoriti takav obraunski sustav, on mora imati svoj poetak, a to su dva temeljna parametra: prvi je broj 1, koji je kao novac jedinica jednog sata najjednostavnijeg rada, a drugi je jedan broj izmeu 0,01 i 0,1 (ili izmeu 1% i 10%), koji je razmjerni dio novca to se odnosi na kapital. Prvi temeljni parametar jest cijena rada, a drugi je cijena

74

kapitala; ta dva parametra zajedniki djeluju u vremenu ija je jedinica jedna godina i u tome djelovanju rad mora tijekom jedne godine ostvariti vrijednost, koja kao cijena rada pripada stvaraocu, i viak vrijednosti, koji kao cijena kapitala pripada vlasniku. Cijena rada i cijena kapitala imaju svoje prirodno mjerilo kojim se mjeri njihova veliina. Najprije emo govoriti o cijeni rada, koja se utvruje pomou odreene mjerne skale.

MJERNA SKALA KAO SVEOPE MJERILO VRIJEDNOSTI.


Ta mjerna skala slui ljudima, polazi od ovjeka, mjeri ivot i rad svih ljudi koji ive i rade u dravi. Jedinica te mjerne skale jest jedan sat najjednostavnijeg rada; za taj rad nije potrebno nikakvo znanje ni iskustvo, nego je jedino vano da ovjek postoji. Ako znanje i iskustvo za najjednostavniji rad oznaimo brojem 1, svaki drugi sloeniji rad ima vei broj. To znai da svaki ovjek, od tek roenog djeteta do najstarijeg umirovljenika, ima broj 1. Taj broj poveava se stjecanjem znanja i iskustva. Znanje se stjee u raznim kolama i praktinim radom, a do iskustva se dolazi s vremenom, to je vidljivo i iz mjerne skale u Shemi br. 6. Shema br. 6 MJERNA SKALA KOJOM SE MJERI IVOT I RAD LJUDI
KOEFICIJENTI RADNE OSPOSOBLJENOSTI iskustvene ukupne kolske MIN. MAKS. MIN. MAKS. (2+3) (2+4) 2 3 4 5 6 1 0 2 1 3 1,25 0 2,5 1,25 3,75 1,5 0 3 1,5 4,5 1,75 0 3,5 1,75 5,25 2 0 4 2 6 2,25 0 4,5 2,25 6,75 2,5 0 5 2,5 7,5

kolska strunost 1 1 Osnovna kola 2 Nia srednja kola 3 Srednja kola 4 Via kola 5 Fakultet 6 Magisterij 7 Doktorat

Ovakvom mjernom skalom slui se svaki ovjek pa je potrebna i svakoj pravnoj osobi (poduzeu, ustanovi i dravi). Ta skala polazi od ovjeka, od njegova ivotnog vijeka koji se sastoji od razdoblja djetinjstva, vremena kolovanja, radnog vijeka i umirovljenikog razdoblja. U njoj razdoblje

75

djetinjstva traje pet godina, razdoblje kolovanja najvie dvadeset godina, radni vijek traje etrdeset godina, a preostalo vrijeme je umirovljeniko razdoblje. Ako se za osnovicu uzme osnovno kolovanje koje traje osam godina, a najjednostavniji rad ima broj 1, onda taj broj moemo izraziti i kao razlomak 8/8, gdje broj osam u nazivniku znai stalnu osnovicu, a u brojniku je to stvarni broj godina kolovanja koje ovjek posjeduje i koji ne moe biti manji od osam (to znai da se svakom ovjeku priznaje kao da ima osam godina osnovnog kolovanja). U skladu s time, brojnik moe biti jednak ili vei od nazivnika, ali nikako vei od 20 jer je to pretpostavka za najvei mogui broj godina kolovanja. Iz odnosa brojnika i nazivnika proizlazi koeficijent kolske osposobljenosti svakog ovjeka, to znai da je minimalni kolski koeficijent 1 (8 : 8), a maksimalni 2,5 (20 : 8). Osim toga, postoji i koeficijent iskustvene radne osposobljenosti, koji proizlazi iz odnosa broja godina provedenih na radu i broja godina osnovnog kolovanja, s time da se ovjeku priznaje da je radno iskustvo stjecao u vremenskom trajanju koje je jednako dvostrukom broju godina njegova kolovanja. To znai da se najvea iskustvena osposobljenost ovjeka postie kad se broj godina rada izjednai s dvostrukim brojem godina njegova kolovanja. Prema tome, ovjekov minimalni koeficijent iskustvene radne osposobljenosti jest 0 (nula), a maksimalni se kree u rasponu od 2 (16 : 8) do 5 (40 : 8). Osim toga, postoji i koeficijent ukupne radne osposobljenosti, koji je zbroj koeficijenata kolske i iskustvene radne osposobljenosti, to znai da taj koeficijent moe biti bilo koji broj izmeu 1 i 7,5. Svaki ovjek ima svoj koeficijent ukupne radne osposobljenosti, ija veliina ovisi o njegovoj kolskoj spremi i radnom stau. Taj se koeficijent, pojedinani (za ovjeka) ili ukupni, odnosno prosjeni (za poduzee, korporaciju, ustanovu, regiju, dravu), moe vrlo lako izraunati pomou mjerne skale uvjetnog rada. Uvjetni rad kao sveopa mjera rada ima izvjesne slinosti s novcem, a s obzirom na to da je rije o koliinskoj mjeri, ona u odnosu na novac ima odreenu prednost. Moe se koristiti u svakoj pravnoj osobi (ustanovi i poduzeu), moe se uiniti obaveznom za bilo koju dravu, moe postati i svjetska mjera jer uvjetni je rad mjera rada isto kao to je metar mjera duine. Iako ima slinosti s novcem, uvjetni rad nije i ne moe biti novac, ali se moe

76

izraziti u novcu i tada postaje UVJETNA CIJENA RADA. Glavna razlika izmeu uvjetnog rada i novca jest u tome to je u novcu osim cijene rada (dodana vrijednost) sadrana i cijena kapitala (viak vrijednosti). Cijena rada jest novac koji se ljudima isplauje za vrijednost koju su stvorili u sadanjosti i kao takva se dodaje na prenesenu vrijednost koja je stvorena u prolosti (otuda izraz dodana vrijednost). I ona se prema zakonu dvojnosti dijeli na dvoje na novac koji se isplauje djelatnicima u poduzeu i novac koji se isplauje svim ostalim ljudima u dravi. Za nas je u ovome trenutku posebno zanimljiva dodana vrijednost jer u njoj osim cijene rada postoji i cijena kapitala, te je stoga struktura dodane vrijednosti izjednaena sa strukturom novca. O dodanoj vrijednosti bit e jo dosta rijei, a sada govorimo o uvjetnoj cijeni najjednostavnijeg rada, koja je prvi temeljni parametar monetarnog sustava i kao takva ujedno minimalni dohodak svakog ovjeka na danom stupnju razvitka drave. Ta se cijena uvijek odreuje za jedan sat najjednostavnijeg rada, te ona moe biti bilo koja veliina, pa prema tome i jedna novana jedinica (jedna kuna). Ako se ta jedinina veliina (cijena) pomnoi s kalendarskim fondom radnih sati u jednoj godini (2191 sat), dobije se minimalna veliina godinjeg dohotka koji drava mora osigurati za svakog ovjeka, a ako taj godinji minimum pomnoimo s brojem graana, dobivamo minimalni dohodak koji drava mora osigurati za sve svoje graane u toj godini. Ako pak taj ukupni minimum pomnoimo s prosjenim koeficijentom kolske i iskustvene osposobljenosti svih graana, dobivamo ukupni dohodak koji bi drava trebala osigurati u jednoj godini. Dakle, treba samo odrediti primjerenu veliinu jedinine uvjetne cijene ivog rada kako bi se na temelju raznih koliinskih podataka mogle izraditi mnoge raunice, potrebne za razne proraune, a kakve su u tome smislu mogunosti, pokazat emo na zamiljenom primjeru denominacije novca, ime emo ujedno objasniti bit uvjetne cijene rada. Denominacija novca je naime poeljna i esto nuna mjera svake ozbiljnije drutvene, politike i gospodarske reforme, jer njome treba ve u poetku postii odreeni psiholoki uinak koji u ljudima stvara to vee povjerenje u denominirani novac, a time ujedno i vee povjerenje u samu dravu. U ovom uenju prirodnog knjigovodstva jedini nam je cilj dokazati da se denominacijom novca bit ne mijenja, jer je u jednoj novanoj jedinici prije i poslije denominacije sadran isti broj uvjetnih sati rada.

77

UVJETNA CIJENA RADA POMOU KOJE SE NOMINIRA NOVAC. U ovome primjeru denominacije novca pretpostavit emo da se
upravo radi postizavanja to veega psiholokog uinka mijenja i naziv domae valute (npr. hrvatski dinar postaje kuna). U pripremi gospodarske reforme organizatora ponajprije zanima minimalni dohodak ovjeka prije denominacije novca. Do toga podatka dolazi se na temelju koare roba potrebne za etverolanu obitelj i aktualnih cijena roba u njoj, a taj podatak treba imati svaka drava. Pretpostavimo da je uoi denominacije za tu koaru na mjesec bilo potrebno 126.584 hrvatskih dinara. Ako tu svotu svedemo na jedan sat po lanu obitelji (126584 : 4 : 182), dobijemo iznos od 173,88 dinara, to je cijena za jedan sat najjednostavnijeg rada. Nakon toga denominaciju novca moemo izvriti po volji, a to znai da iznos od 173,88 dinara podijelimo s bilo kojim brojem veim od jedan kako bi jedna novana jedinica dobila veu vrijednost. Kao djelitelji se obino uzimaju brojevi 10, 100, 1000 ..., no u naem primjeru uzet emo i broj 173,88, to je cijena jednog sata najjednostavnijeg rada u trenutku denominacije. Obino se u gospodarsku reformu ulazi i zbog toga to su cijene roba disparitetne, a zadatak je reforme, izmeu ostaloga, da cijene uini to vie paritetnima. To se moe postii na dva naina: prvi je da se jednostavno prepusti tritu da uini svoje i da se tijekom vremena sadanje cijene dovedu u odnos koji diktira trite, a drugi je da se ve u poetku gospodarske reforme cijene svih roba dirigirano dovedu u odreeni paritet, s time da taj dirigirani paritet vrijedi samo kao polazite na koje e djelovati zakonitosti trita koje e uspostaviti konane odnose meu cijenama roba. Dirigirani paritet treba izvriti prema cijenama roba koje najvie stre, to znai da i cijene svih ostalih roba treba podii na tu razinu. Pretpostavimo da se zbog toga cijene roba iz koare poveavaju u prosjeku za 20%, a za toliko se poveava aktualna cijena jednog sata najjednostavnijeg rada pa bi nam u tom sluaju djelitelj bio 208,66 (173,78 1,2). Dirigirano poveanje cijena roba obezvrjeuje novac za daljnjih 20% pa vlasnike novca treba obetetiti, to znai da se glavnice novca na svim tednim (depozitnim) raunima poveavaju na teret sredinje banke za 20%. U Shemi br. 7 pokazujemo obje ove denominacije. Shema br. 7
PRIKAZ DENOMINACIJE NOVCA U POETKU GOSPODARSKE REFORME

78
bez poveanja cijene roba s poveanjem cijene roba Uvjetna Uvjetna Poveanje Uvjetna cijena rada cijena rada uvjetne cijena rada prije Denominacija poslije cijene Denominacija poslije denominacij za: denominacije rada za: denominacije e (1 : 2) (20%) (4 : 5)
1 2 3 4 5 6

173,88 173,88 173,88 173,88

10 100 173,88 1000

17,39 1,74 1,00 0,17

208,66 208,66 208,66 208,66

10 100 208,66 1000

20,87 2,09 1,00 0,21

Kao to se vidi, kod denominacije novca aktualnu uvjetnu cijenu treba podijeliti s iznosom kojim se eli denominirati. Ako se pritom poveavaju cijene roba radi uspostavljanja pariteta, najprije se aktualna uvjetna cijena rada poveava za odreeni postotak. Takvo poveanje cijena prodavaoci e lako prihvatiti jer svatko eli prodati to skuplje, a ako neki to ne ele, ili ako e poveati za vie, to je ve djelovanje zakona trita. Uinci denominacije novca u poetku gospodarske reforme u prvom su redu psiholoki, s time da uinak moe biti slabiji ili jai. Taj uinak razmotrit emo prema veliini za koju se denominira novac, pri emu emo odabrati dvije veliine koje bi mogle doi u obzir. To je veliina od 100 i ona koja je jednaka jedininoj cijeni najjednostavnijeg rada (173,88, odnosno 208,66). U sluaju denominacije za 100 svi su postupci puno jednostavniji i, pod pretpostavkom da se uvodi kuna koja je 100 puta jaa od dinara, od poetka gospodarske reforme cijene svih roba izraavaju se iskljuivo u kunama. to se pak tie dinara, koji odreeno vrijeme jo ostaje u optjecaju, treba samo zamisliti da se u njemu briu dvije zadnje nule, odnosno da se decimalni zarez pomakne za dva mjesta ulijevo. Vrlo jednostavno, i upravo je stoga psiholoki uinak slabiji. U sluaju denominacije za 173,88 ili 208,66 sve je znatno sloenije, jer cijene na svim prodajnim mjestima gdje se prodaje za gotovinu moraju biti izraene u dinarima i kunama. Tu je ve kod pisanja cijena i svake kupoprodaje potrebna odreena raunica i upravo e ta raunica svakog prodavaoca i kupca upuivati na vei oprez, to e u svakom od njih pobuditi osjeaj da je kuna vrjedniji novac od dinara. Dakle, psiholoki e uinak biti jai, iako se u biti nita nije

79

promijenilo. Da je to doista tako, pokazuje Shema br. 8 u kojoj se pretpostavlja da ukupni depozitni novac drave prije denominacije iznosi 1,000.000 kuna i u kojoj je prikazana denominacija u obje alternative. Shema br. 8 UVJETNI SATI RADA U RAZNIM STUPNJEVIMA DENOMINACIJE NOVCA
Veliina prije denominacije Indeksi cijena roba 1 100 100 100 100 120 120 120 120 cijene rada 2 173,88 173,88 173,88 173,88 208.66 208,66 208,66 208,66 depozita 3 1,000.000 1,000.000 1,000.000 1,000.000 1,200.000 1,200.000 1,200.000 1,200.000
denominacija za:

Veliina poslije denominacije cijene rada (2 : 4) 5 17,39 1,74 1 0,17 20,87 2,09 1 0,21 depozita (3 : 4) 6 100.000 10.000 5.751 1.000 120.000 12.000 5.751 1.200

4 10 100 173,88 1.000 10 100 208,66 1.000

Uvjetni sati rada (3 : 2) ili (6 : 5) 7 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751 5.751

I tako smo preko referentne koare roba doli do koliine uvjetnih sati najjednostavnijeg rada koji postoji u ovome zamiljenom primjeru, s time da je ta koliina ista u bilo kojem sluaju denominacije novca, to je raunski dokaz da denominacija novca ne mijenja bit. No njome se moe postii zaista izvanredan psiholoki uinak, a taj je da graani steknu povjerenje u svoju dravu, u svoje banke i u domau valutu. Stoga je i te kako vano da ve u poetku reforme vlastiti novac postane konvertibilan, to se postie tako da svatko moe na alteru banke kupiti bilo koju stranu valutu. U tome smislu kao dobar primjer moe posluiti Markovieva privredna reforma, koja je poela krajem 1989. godine. Kako li su ljudi bili zadovoljni to doista mogu mijenjati novac po vlastitoj volji! No ta reforma moe posluiti i kao vrlo lo primjer jer nije vodila rauna o biti novca, zbog ega je neslavno propala, i to unato tome to ju je pripremio svjetski monetarni vrh (MMF).

80

DODANA VRIJEDNOST KOJA SE LJUDIMA ISPLAUJE KAO POTREBAN DOHODAK. Suvremena drava i te kako vodi
rauna o drugoj strani novca, o njegovoj biti, o robi i o uvjetnoj jedinici rada. Ovim primjerom denominacije novca eljeli smo pokazati da je novac u krajnjem sluaju ipak samo mjera vrijednosti, a druga je stvar da on u toj funkciji djeluje na psihu svih ljudi tako da o njemu imaju posve drugu sliku i da na novac gledaju kao na neto to je prijeko potrebno za ivot i rad. I u redu je da tako misle, ali zato monetarni vrh drave mora znati strukturu novca, mora znati to je knjini novac i to je u njemu viak vrijednosti. Ljudi naime ele i nastoje imati to vei viak vrijednosti; drava im u tome nastoji pomoi, a to najbolje ini tako da ukupni viak vrijednosti koji gospodarstvo ostvaruje u jednoj godini koristi za financiranje ope potronje u toj istoj godini, i to pomou knjinog novca kojega u tu svrhu emitira sredinja banka. Da bi se to moglo ostvariti, i ljudi i drava moraju se u svojim proraunima to vie koristiti mjernom skalom uvjetnog rada, u kojoj je novana jedinica uvijek jedan sat najjednostavnijeg rada i potom te raunice u finalnom dijelu ponderirati s aktualnom cijenom jedinice uvjetnog rada. Tada e proraun biti zavren u vrlo kratkom roku. Kao primjer uzmimo gradnju jednoga prekooceanskog broda pa se upitajmo kolika je dodana vrijednost (tj. cijena ivog rada) u tome brodu? U kompjutoru imamo sveukupnu tehniku dokumentaciju u kojoj pie TO i KAKO treba graditi. Konstrukcijska dokumentacija kae TO, a tehnoloka KAKO, to znai da traeni odgovor moemo dobiti iz tehnoloke dokumentacije jer svako KAKO ima i svoj TO. U toj dokumentaciji postoje stotine tisua tehnolokih lista i nekoliko puta vie raznih operacija. Uz svaku operaciju zapisana je kategorija radnika (koeficijent osposobljenosti) i vrijeme trajanja svake operacije, to kompjutoru omoguuje da pomou mjerne skale i aktualne jedinine cijene rada u trenu izrauna dodanu vrijednost koja je sadrana u tom prekooceanskom brodu. O takvom i slinim proraunima bit e posebno govora, a ovdje ga spominjemo da bismo vidjeli kako se od temeljnog parametra (brojka 1) dolazi do potrebnog dohotka svih ljudi u dravi. Potrebni dohodak je naime cijena rada koju kao novac od svojih pravnih osoba primaju svi graani u dravi. To je dodana vrijednost koja se sastoji od poreza na tu vrijednost (PDV) i neto iznosa koji za svoje potrebe ljudi primaju na osobni tekui raun ili na ruke. Tim dravnim proraunom unaprijed je osiguran novac svim graanima drave, osim onima

81

koji su zaposleni u poduzeima koja izravno stvaraju ukupni drutveni dohodak. To znai da se dohodak zaposlenika u ustanovama i graana koji ne stvaraju vrijednosti (djeca, uenici, studenti, bolesnici, nezaposlenici, umirovljenici ...) isplauje u odreenim rokovima i u unaprijed zadanim veliinama, dok je isplata dohotka zaposlenicima u poduzeima determinirana algoritmom kapitala. Algoritam kapitala sveopi je upravljaki mehanizam koji pomou svojih mehanizama djeluje tako da svaki ovjek trai svoj najvei interes, koji je ujedno i najvei opi interes. Odreenu ulogu u tome imaju zaposlenici u ustanovama ija je zadaa da stvaraju uvjete u kojima e zaposlenici u poduzeima stvoriti to je mogue vei profit. Profit je viak novca koji na kraju obraunskog razdoblja postoji u poduzeima i koji se u sljedeem razdoblju moe koristiti samo za razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, a isti je taj novac u proteklom razdoblju upotrijebljen za financiranje ope potronje. U stvaranju profita vanu ulogu ima PDV, koji motivira ljude da od pravnih osoba uzimaju samo toliko novca koliko im je potrebno za ivot, a ostatak zaraenog novca ostavljaju na svojim tednim (depozitnim) raunima u pravnim osobama u kojima su ga zaradili. Na taj deponirani novac ne treba platiti PDV jer nije ni izaao iz pravne osobe, to znai da su ljudi bogatiji upravo za PDV, a bit e jo bogatiji jer im pravna osoba na deponirani novac plaa kamatu. Posebna je znaajka dodane vrijednosti da to nije samo novac koji pravne osobe moraju isplatiti graanima nego je to i novac koji su graani duni primiti da bi njime platili robu koju su koristili za osobnu potronju, s time da na svaku takvu potronju dravi moraju platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Zbog toga je minimalna veliina tih osobnih primanja zajamena svakom ovjeku, to znai da nitko ne moe dobiti manje od cijene najjednostavnijeg rada, s time da je gornja granica za ljude iz ustanova odreena posebnim dravnim proraunom, a za djelatnike u poduzeima ona je limitirana njihovim radnim uinkom. U tome smislu graani primaju svoj potrebni dohodak prema pravilima pravne osobe koja se brine o njima, pri emu se obveza pravne osobe za potrebni dohodak djelatnika poduzea (koji se utvruje pomou mjerne skale) izjednauje s bilo kojom obvezom prema bilo kojemu vjerovniku. U prirodnom knjigovodstvu poduzea inae vrijedi naelo da se svaka obveza prema vjerovniku mora platiti, a ako poduzee dunik to ne moe uiniti,

82

umjesto njega plaa drava i ujedno pokree sanacijski ili likvidacijski postupak protiv dunika. Dakle, iz ovdje reenoga moe se zakljuiti da je dravni proraun dodane vrijednosti potrebni dohodak koji e se u sljedeem razdoblju (godini) isplatiti svim graanima za osobnu potronju robe, to ujedno znai da je taj dohodak temeljni novac. Novac kao sveopa mjera vrijednosti ima vrlo sloenu strukturu koja se sastoji od knjinog novca i efektivnog novca, a temeljni je novac onaj koji graani na mjesec primaju od pravnih osoba (ustanova i poduzea) za potrebe osobne potronje. Ako temeljni novac oznaimo sa 100, knjini je novac vei od toga broja (100, 200, 300 ...), a efektivni je manji (100, 90, 80 ...). Da bi drava imala uvid u tu strukturu, svaka pravna osoba mora voditi knjigovodstvo prema jednoznanome kontnom planu koji se temelji na algoritmu kapitala, to znai da osim prvoga temeljnog parametra, cijene rada, postoji i drugi temeljni parametar, cijena kapitala.

7. CIJENA KAPITALA KAO DRUGI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA


SUSTAV KAMATNIH STOPA U KOJEMU LJUDI NALAZE SVOJ NAJVEI INTERES. Novac ima dvije strane: poduzetniku i
financijsku, zbog ega u ljudskom drutvu postoje dva istodobna procesa. Prvi

83

je proces privatizacije, a drugi proces integracije. U tim se procesima stvara mnogo malih poduzea koja djeluju posve samostalno, ali ih novac pomou cijene kapitala dri zajedno i integrira u korporacije raznih veliina i na raznim razinama, a na samom vrhu te piramide jest sredinja banka kao vrsti i najmoniji holding monetarnog sustava. Tu mo sredinjoj banci daje cijena kapitala, koja je drugi parametar toga sustava i ija razmjerna veliina u odnosu na prvi parametar (broj 1 kao cijena rada) mora odgovarati razmjeru ploda prema matici (primjerice broj 0,1). Taj drugi parametar zapravo je kamata koju rad mora ostvariti, to je viak vrijednosti koji je nedodirljiv, to je interes koji nepovredivo pripada vlasniku, a u monetarnom sustavu to je eskontna stopa sredinje banke (6%), pomou koje ona upravlja svim pravnim i fizikim osobama koje ive i djeluju u sklopu monetarnog sustava kojega stvara ta stopa. Zbog djelovanja novca na psihu ljudi eskontna stopa sredinje banke naime stvara posebni sustav kamatnih stopa, to je prirodni mehanizam koji svakom sudioniku drutvene reprodukcije omoguuje da pronae svoj najvei interes. Taj mehanizam djeluje samo u sluaju ako se sredinja banka aktivno ukljui u tokove drutvene reprodukcije eskontiranjem i reeskontiranjem raznih novanih zajmova kojima se poduzea koriste radi stvaranja novih vrijednosti (robe). U tome sredinja banka ima odnose jedino s opim i poslovnim bankama, preko kojih pomou sustava kamatnih stopa nevidljivo upravlja svim poduzeima, a preko njih i svim ostalim pravnim i fizikim osobama u dravi. Primjer toga sustava kamatnih stopa prikazujemo u Shemi br. 9. Iz Sheme br. 9 vidimo da je konstanta kamatnog sustava polovica veliine eskontne stope sredinje banke, a to je inae pasivna kamata poslovne banke po vienju. Za tu konstantu poveavaju se sve ostale kamatne stope (pasivne kamate na rok od jedne godine, aktivne kamate poslovne banke, reeskontne kamate sredinje banke, diskontne kamate poduzea i eskontne kamate poslovne banke) i tako tvore interesni niz kamatnih stopa. U ovoj shemi imamo deset takvih nizova, za sluajeve kada je eskontna stopa sredinje banke od 1 do 10 posto. Prvim nizom (1%) koriste se samo drave na vrlo visokom stupnju razvitka, a eskontna stopa iz desetog niza (10%) preporuljiva je za drave na vrlo niskome razvojnom stupnju. Eskontna stopa sredinje banke donosi se obino za dulji rok jer je razvoj dugoroni proces, a u ovome uenju prirodnog knjigovodstva sluit emo se eskontnom stopom od 6%, budui da ona otprilike odgovara razvojnom stupnju Hrvatske.
Shema br. 9

84

SUSTAV NIZOVA KAMATNIH STOPA U KOJIMA SVATKO MOE NAI SVOJ NAJVEI INTERES
VRSTA KAMATE
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Eskontna kamata sredinje banke drave Pasivna kamata na depozite po vienju Pasivna kamata na depozite oroene na 1 mjesec Pasivna kamata na depozite oroene na 3 mjeseca Pasivna kamata na depozite oroene na 6 mjeseci Pasivna kamata na depozite oroene na 9 mjeseci Pasivna kamata na depozite oroene na 1 godinu Vlastita trokovna kamata poduzea Aktivna kamata poslovne banke Reeskontna kamata sredinje
1,0 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,0 1,5 1,5 2,0 2,5 2,0 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,0 3,0 3,0 4,0 5,0

NIZOVI KAMATNIH STOPA


3,0 1,5 1,8 2,1 2,4 2,7 3,0 3,0 4,5 4,5 6,0 7,5 4,0 2,0 2,4 2,8 3,2 3,6 4,0 4,0 6,0 6,0 8,0 5,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0 5,0 7,5 7,5 6,0 3,0 3,6 4,2 4,8 5,4 6,0 6,0 9,0 9,0 7,0 3,5 4,2 4,9 5,6 6,3 7,0 7,0 8,0 4,0 4,8 5,6 6,4 7,2 8,0 8,0 9,0 10,0 4,5 5,4 6,3 7,2 8,1 5,0 6,0 7,0 8,0 9,0

9,0 10,0 9,0 10,0

10,5 12,0 13,5 15,0 10,5 12,0 13,5 15,0

10. dravne banke

11. Diskontna kamata poduzea 12. Eskontna kamata poslovne banke

10,0 12,0 14,0 16,0 18,0 20,0

10,0 12,5 15,0 17,5 20,0 22,5 25,0

Bit interesnog niza kamatnih stopa jest u tome da svi sudionici drutvene reprodukcije nalaze svoj najvei interes upravo u stopama iz odgovarajueg niza. Stoga sredinja banka mora voditi rauna o tokovima drutvene reprodukcije te u tom smislu organizirati ukupni bankovni sustav, i to na strogo centralistikim naelima jer tako zahtijeva sama priroda novca. Pritom se sredinja banka uope ne treba postavljati kao neka "centralna vlast" nad svim bankama, ali zato eskontiranjem i reeskontiranjem svih zajmova treba poticati sudionike u drutvenoj reprodukciji da trae svoj najvei interes, a to se osobito odnosi na poslovne banke. Zbog toga se bankovni sustav, prema kamatnim stopama i poslovima koji iz njih proizlaze, dijeli na tri velike skupine: ope banke ili tedionice, poslovne ili kreditne banke i sredinju banku, s time da se poslovi tednje i davanja kredita mogu obavljati u jednoj pravnoj osobi koju obino zovemo BANKA. Takva podjela poslova tono odgovora tokovima drutvene reprodukcije, a to su najprije poslovi tednje kojima se prikupljaju sredstva, zatim slijede eskontiranja zajmova kojima se financira proizvodnja, a sve zavrava eskontiranjem i reeskontiranjem robnih zajmova kojima se financira potronja.

85

To su temeljne postavke kojih se sredinja banka treba pridravati u organiziranju ukupnoga bankovnog sustava kako bi mogla uspjeno obavljati svoju ulogu sveopeg holdinga. Banke pritom posve samostalno odluuju o svojim poslovnim potezima, a sredinja banka rauna da e to biti poslovi s onom kamatom koja donosi najvei interes. Kako prema tim postavkama funkcionira bankovni sustav, opet e nam pokazati prirodno knjigovodstvo jer ono nije, kako smo ve rekli, samo "duguje i potrauje", nego je prije svega vrlo sloeni skup interesnih raunica svih sudionika drutvene reprodukcije. U tim je raunicama bankovni sustav zapravo osamostaljeni prvi temeljni dio prirodnog knjigovodstva ("NOVAC"), koji je inverzna slika drugog dijela ("ROBE"). Pri tome nikada ne smijemo smetnuti s uma da je novac mjera vrijednosti robe i to u prirodnom knjigovodstvu kae "NOVAC", to je injenica koju "ROBA" mora potovati.

INTERES TEDIONICA KOJI SREDINJA BANKA PLAA ZA ESKONTIRANI NOVAC. Glavna je zadaa sredinje banke da uva
novac koji je kao tednja deponiran u bankovnom sustavu, jer taj je novac akumulirani viak vrijednosti svih pravnih i fizikih osoba u dravi; ona taj novac mora uvati od bilo kakve tete, a osobito od inflacije. Sredinja banka zna da se poslovi tednje ne ubrajaju u kategoriju trinih poslova pa svaka osoba moe svoj slobodni novac deponirati u bilo kojoj tedionici, a svaka banka duna je primiti taj novac i deponentu (tedii) platiti pasivnu kamatu. U tome odnosu banka ne samo da uva novac tedie, nego mu jo plaa kamatu to je svojevrsni paradoks, a na tom se paradoksu temelji ukupni kreditnomonetarni i obraunski sustav drave. Upravo je to razlog zato uenje o bankovnom sustavu zapoinjemo depozitnim novcem i tedionicama. Vlasnici depozitnog novca su tedie. To su sve pravne i fizike osobe koje su svoj slobodni novac deponirale u tedionicama uz kamatu koja je unaprijed dogovorena. tedia uope ne ulazi u to zato mu banka plaa kamatu jer on ivi u uvjerenju da je banka duna deponirani novac uvati od bilo kakve tete, osobito od inflacije, i da mu kamata na taj novac nepovredivo pripada. Deponiranje novca za deponente je ulaganje bez rizika i zato su tedie pasivni vlasnici. Sve je to dobro poznato sredinjoj banci te ona stvara mehanizme koji vode rauna da interes tedia bude maksimalno zatien i

86

motiviraju banke da radi svojega najveeg interesa deponirani novac povjere njoj na uvanje. U stvaranju takvih uvjeta sredinja banka objavljuje da e od banaka (tedionica) otkupiti svaku tednju po otkupnoj kamatnoj stopi koja je za tri postotna poena vea od pasivne kamate koju tedionice plaaju svojim deponentima, s time da je najvia otkupna kamatna stopa 9%, a najnia 6%. Ovom objavom stvaraju se duniko-vjerovniki odnosi u kojima tedie pozajmljuju svoj novac tedionicama uz pasivnu kamatu koja ne bi smjela biti vea od 6% ni manja od 3%. U uvjetima iz te objave tedionicama naime nije u interesu da plaaju pasivnu kamatu viu od 6% jer onda gube, a ako bi plaale niu od 3%, pitanje je tko bi kod njih tedio kad ak i svaka potanska tedionica plaa 3%. Upravo te potanske tedionice trebaju u poslovima prikupljanja tednje odigrati odluujuu ulogu, jer one su svojom razgranatom mreom "pri ruci" svakom tedii, a s obzirom na to da se pota po svojoj prirodi bavi poslovima na ukupnom prostoru drave i svijeta, sredinja banka upravo preko nje utjee da se u poslovima tednje banke ponaaju isto tako kao i potanske tedionice. U Shemi br. 10 prikazujemo pregled pasivnih kamatnih stopa za razne rokove oroenja u uvjetima kad je eskontna stopa sredinje banke 6%. Nakon te objave sve tedionice preispituju svoje poslovanje te zakljuuju da se sada i na samim poslovima tednje moe dobro zaraditi (tj. 3% od glavnice tednje). To ih potie da deponirani novac povjere sredinjoj banci na uvanje uz otkupnu kamatu od 6% do 9% jer u svakom tom sluaju, neovisno o oroenju, ostvaruju interes od 3 postotna poena. tedionice su, znai, potpuno slobodne u odabiru kamatne stope koju e plaati svojim tediama, a to e vjerojatno biti stope koje su u ovoj shemi tamnije ispisane, jer ako e plaati vie stope, onda e gubiti, a ako bi to bile nie stope, pitanje je tko bi kod njih tedio. Shema br. 10
PREGLED PASIVNIH KAMATA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE 6%
Poetna glavnica tednje Rok tednje Godinja stopa pasivne kamate Glavnica nakon godine dana Iznos koji plaa sredinja banka Interes tedionice (5 - 4) Interes sredinje banke (1 - 5)

87
1 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 2 a.v. a.v. a.v. 1 mj. 3 mj. 6 mj. 9 mj. 1 god. 1 god. 1 god. 3 1 2 3 3,6 4,2 4,8 5,4 6 7 8 4 101 102 103 103,6 104,2 104,8 105,4 106 107 108 5 106 106 106 106,6 107,2 107,8 108,4 109 109 109 6 5 4 3 3 3 3 3 3 2 1 7 -6 -6 -6 -6,6 -7,2 -7,8 - 8,4 -9 -9 -9

U poslovima tednje tedie su vjerovnici, tedionice posrednici, a sredinja banka je glavni dunik. Ta je objava najvie u interesu tedia jer su kao pasivni vlasnici stavljeni u jednaki poloaj s obzirom na to da u svakoj tedionici svoju tednju mogu deponirati i oroiti uz jednaku stopu pasivne kamate, dakle ne trebaju gubiti vrijeme traei banku koja im daje povoljniju kamatu. S druge strane, svaka tedionica rado prima tu tednju budui da e na svaki novac koji je kod nje deponiran od sredinje banke dobiti kamatu od 3% tim vie to je sav rizik preuzela sredinja banka. Sredinja banka to ini jer zna kakvu mo novac ima nad ljudima i zato svakom deponentu jami da e njegov novac brino uvati ak i od inflacije obvezujui se da e tediama na njihove tedne raune doznaiti novac ako bi ga inflacija obezvrijedila za vie od njezine eskontne stope. Osim toga, svaki tedia svojom uteevinom raspolae potpuno slobodno, a jedino mu je ogranienje u oroenoj tednji, no i to je bila njegova volja, odnosno njegov interes (vea kamata). S druge strane, tedionice imaju jedinu obvezu da u svakom trenutku budu spremne isplatiti gotov novac deponentima na njihov zahtjev, to znai da im sredinja banka mora osigurati potrebnu gotovinu. Zbog svega toga tedionice ine sve mogue da tednja bude jo vea. U svemu tome bitnu ulogu ima sredinja banka, jer ona zna da je za ljude deponirana tednja jedini pravi novac, budui da im donosi kamatu. Stoga za sredinju banku nije vana ni ronost depozita, nego je najvanije da ukupna glavnica tednje bude konstanta koja bi se svake godine trebala poveati najmanje za kamatu koju primaju tedie. No s obzirom na to da su tedie slobodni ljudi i kao takvi esto nepredvidivi, za depozite oroene na vrijeme krae od godine dana odreene su nie kamatne stope, a najmanja je pasivna

88

kamatna stopa za depozite po vienju (3%). Te nie stope su mjera osiguranja da svi deponenti svoju uteevinu ne zatrae u kratkom roku.

INTERES POSLOVNIH BANAKA KOJI SREDINJA BANKA PLAA ZA ESKONTIRANI ZAJAM KOJIM SE FINANCIRA PODUZEE. Sredinja banka objavljuje da e eskontirati svaki zajam kojim
su kreditne banke financirale razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, i to po eskontnoj stopi koja je za tri postotna poena nia od bankovne aktivne kamate po kojoj je zajam odobren, s time da je donja granica te eskontne stope 6%. Nakon te objave poslovne e banke izraunati da im je najvie u interesu da ubudue kreditiraju samo poduzea (pravne osobe), uz uvjete koje postavlja sredinja banka. Utvrdit e, naime, da ostvaruju najvei interes ako kreditiraju poduzea uz aktivnu kamatu od 9% jer e eskontiranjem toga zajma od sredinje banke dobiti provizijski interes od 2,46%, to moemo vidjeti u tamnije ispisanom retku u Shemi br. 11. Poslovna banka zadrava pravo opeg kreditiranja razmjerno veliini tednje deponirane kod sredinje banke, a ako je rije o zajmovima kojima se financiraju proizvodnja i poduzetnitvo, njezina mogunost kreditiranja je neograniena budui da si eskontiranjem zajma neprestano obnavlja kreditni potencijal. Upravo ta neogranienost u kreditiranju potie kreditnu banku na brigu o njezinoj strunosti i sposobnosti zadovoljavanja svake potrebe poduzea za kreditom. Samim time poslovna banka sve vie postaje vanjska financijska logistika jedinica poduzea kojega kreditira, pa ga prati tijekom ukupnoga poduzetnikog ciklusa i time razvija njegovo poslovanje. Pritom se osobito brine da poduzee uredno i na vrijeme podmiruje svoje financijske obveze prema svim svojim poslovnim partnerima ime, zbog svojega interesa, pridonosi opoj likvidnosti gospodarstva. Shema br. 11
FINANCIRANJE PODUZEA I ESKONTIRANJE ZAJMA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE 6%
Glavnica zajma kreditne banke Aktivna kamata na glavnicu zajma Nominala koju treba vratiti (1 + 2) Eskontna stopa sredinje banke (p) Sredinja banka plaa iznos (3 - 3p) Provizija poslovne banke (5 - 1)

89
1 100 100 100 100 100 2 7 8 9 10 11 3 107 108 109 110 111 4 6 6 6 7 8 5 100,58 101,52 102,46 102,30 102,12 6 0,58 1,52 2.46 2,30 2,12

U tome joj znatno pomae tekui raun, koji je kombinacija kreditnog i tednog rauna. Kreditnoj je banci naime u interesu da tekui raun poduzea bude u minusu jer to znai da poduzee njoj plaa aktivnu kamatu (9%), a ako taj raun ima pozitivno stanje, ona poduzeu mora platiti kamatu po vienju (3%). I iroraun pridonosi opoj likvidnosti jer kao prolazni raun prati koritenje kredita. Kredit se u pravilu poinje koristiti nakon to je poduzee zaprimilo robu koja je predmet kreditiranja pa ono banci tek tada daje nalog da iz odobrenog kredita dobavljau plati raun, to poslovna banka ini preko irorauna poduzea koje je korisnik kredita. Poslovnoj je banci u interesu da se kredit nikad ne vrati ako se redovito plaa aktivna kamata, no poduzee po prirodi svojega posla kredit vraa ak prije isteka vremena, zbog ega je poslovna banka primorana neprekidno traiti nove inicijatore u razvijanju proizvodnje. To je upravo ono na to sredinja banka rauna, budui da je glavna zadaa poslovne banke, zbog svojega interesa, stalno poticati ljude na osnivanje novih poduzea radi razvoja proizvodnje i poduzetnitva te u tome smislu pronalaziti to vie novih inicijatora koji e traiti kredite za izvrenje poduzetnikog posla u koji ulaze. Sredinja banka naime zna da ograniavajui faktor u razvijanju proizvodnje nije novac, nego da su to inicijatori, njihovo znanje, sposobnost i kvalitetni projekti pa sa svoje strane, u ulozi opeg vlasnika, stvara mehanizme koji poslovnim bankama omoguuju neogranieno kreditiranje poduzea u stvaranju novih vrijednosti, a na kraju poduzetnikog ciklusa i neogranieno eskontiranje robnih zajmova kojima se potie potronja stvorenih vrijednosti.

INTERES POSLOVNIH BANAKA KOJI SREDINJA BANKA PLAA ZA REESKONTIRANI ROBNI ZAJAM, KOJIM JE PODUZEE FINANCIRALO POTRONJU SVOJIH ROBA.
Poduzea moraju jedan dio svojih roba prodati na zajam, ime potiu potronju svojih roba. Vrlo dobar primjer takvoga zajma su ekovi s odgoenim rokom

90

naplate. No za poduzee je taj zajam zaleeni novac pa mu je za redovito poslovanje potreban dodatni novac, zbog ega se kamata udvostruuje budui da poduzee plaa kamatu na zaleeni novac i na zajam kojim se ono dodatno financira. Zbog toga je poduzeu u interesu da robni zajam diskontira, i to unato tome to je diskontna kamata dvostruko vea od eskontne stope sredinje banke. Imajui to u vidu, sredinja banka objavljuje da e reeskontirati svaki robni zajam kojim su poduzea financirala potronju svojih roba, a koji je eskontirala poslovna banka, i to po reeskontnoj stopi koja je za est postotnih poena nia od eskontne stope po kojoj su poslovne banke eskontirale robne zajmove, s time da je donja granica reeskontne stope 9%. Nakon te objave sve poslovne banke e izraunati visinu eskontne stope s kojom e raditi. Najvei e interes ostvariti ako robni zajam eskontiraju po stopi od 15%, s time da ga reeskontiraju kod sredinje banke po reeskontnoj stopi od 9%, to im donosi provizijski interes od 4%, kako je vidljivo iz tamnije ispisanog retka u Shemi br. 12. Eskontiranjem robnih zajmova poslovne banke ostvaruju najvei interes, to je razlog da se vie ne uputaju u izravno financiranje robne potronje (tj. davanje zajmova potroaima robe), nego to preputaju poduzeima kako bi bilo vie robnih zajmova i slijedom toga vie eskontiranja i reeskontiranja. Eskontne banke ak pomau poduzeima u davanju potroakih zajmova, i to na taj nain da pripreme sve dokumente na temelju kojih kupci preuzmu robu, banka plati poduzeu odreenu cijenu umanjenu za 15% na neto zajam i potom taj zajam reeskontiraju kod sredinje banke uz reeskont od 9%. Sa stajalita poduzea ovdje je rije o diskontiranju robnog zajma uz diskontnu stopu od 13%, a sa stajalita banke rije je o financiranju poduzea uz eskontnu stopu od 15%. Shema br. 12
ESKONTIRANJE I REESKONTIRANJE ROBNIH ZAJMOVA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE 6%
Glavnica robnog zajma poduzea 1 100 100 100 Diskontna stopa poduzea 2 10 11 12 Glavnica eskontne banke (1 - 2) 3 90 89 88 Eskontna stopa poslovne banke (2 : 3) 4 11,11 12,36 13,64 Reeskontna stopa sredinje banke 5 9 9 9 Iznos koji plaa sredinja banka (1 - 5) 6 91 91 91 Provizija eskontne banke (6 - 3) 7 1 2 3

91
100 100 100 100 13 14 15 16 87 86 85 84 14,94 16,28 17,65 19,05 9 10,28 11,65 13,05 91 89,72 88,35 86,95 4 3,72 3,35 2,95

INTERES SREDINJE BANKE DRAVE U ESKONTNIM I REESKONTNIM POSLOVIMA. Iako diskontna kamata znai gubitak
novca, taj gubitak i sredinjoj banci ipak donosi najvei interes, pa je to i opedravni interes. Da bi sredinja banka mogla ostvariti obvezu prema tedionicama, ona mora preko poslovnih banaka poduzeima pozajmiti depozitni novac za razvijanje proizvodnje i poduzetnitva, s time da poduzea prodajom svojih proizvoda taj novac oplode najmanje za kamatu koju od sredinje banke potrauju tedionice. Jedan dio te prodaje ostvaren je pomou robnih zajmova koji su reeskontirani, ime je zatvoren kreditno-monetarni krug. Taj je krug bio uspjean ako je svaki sudionik u njemu ostvario neku zaradu, a jedan od sudionika jest sredinja banka. Sredinja banka drave vrh je kreditno-monetarnog sustava od kojega sve poinje objavljivanjem eskontne stope i deponiranjem ukupne tednje, da bi se nastavilo eskontiranjem zajmova kojima poslovne banke financiraju poduzea te reeskontiranjem robnih zajmova koje su poslovne banke eskontirale i na taj nain financirale potronju roba. U svim tim novanim transakcijama sredinja e banka ostvariti interes ako je kreditiranje jednako ili vee od deponirane tednje. Pritom uope nije bitno da sredinja banka ostvaruje profit (zaradu u novcu) jer je njezin najvei interes da bude to vie poduzetnikih poslova i da svaki posao uspije, a znak da je posao uspio jest profit poduzea, koji mora biti vei od kamate koju vlasnik gubi to svoj novac ne dri u banci, nego ga je uloio u odreeni poduzetniki posao. Profit poduzea pokazuje njegovo prirodno dvojno knjigovodstvo, a takvo knjigovodstvo ima i sredinja banka u obliku svoje knjige blagajne u kojoj je zapisan ukupan kreditno-monetarni sustav. Taj se sustav sastoji od mnogobrojnih kreditno-monetarnih ciklusa, iji krajnji rezultat pokazuje s kakvim je uspjehom sredinja banka pomou svoje eskontne stope upravljala dravom. Jedan takav kreditno-monetarni ciklus pokazuje Shema br. 13. Ta shema pokazuje primjer sredinje knjige blagajne u kojemu je sadran kreditno-monetarni ciklus u uvjetima eskontne stope sredinje banke od 6%. U tome primjeru ciklus zapoinje poetkom godine (1.

92

sijenja) prikupljanjem tednje (depozitnog novca) u iznosu od 1.000 kuna i zavrava krajem te godine (31. prosinca) valutiranjem robnog zajma koji dospijeva za godinu dana. To znai da je trajanje toga ciklusa dvije godine i da u njemu sve vrijednosti dospijevaju za godinu dana, kamata na tednju obraunava se nakon jedne godine, financijski se krediti zajedno s kamatom vraaju krajem godine, kada poinje tei robni zajam koji e se vratiti za godinu dana. Primjer je prikazan u tri alternative kreditnog novca (950, 1000 i 1050), i to uz pretpostavku da prosjena kamatna stopa na depozite koju sredinja banka plaa tedionicama iznosi 7,5%, da prosjena pasivna kamatna stopa koju tedionica plaa svojim tediama iznosi 4,5% te da su robni krediti 20% od kreditnog novca (tj. 190, 200 i 210). Sredinja banka uspjeno upravlja kreditno-monetarnim sustavom drave ako je krajnji saldo sredinje knjige blagajne priblino nula, s time da je poeljno da taj saldo bude u minimalnom plusu, a to e biti samo u sluaju ako kreditni novac kojim se koriste poduzea bude vei od depozitnog novca. Najbolji nain da se to postigne jest da se depozitni novac smanjuje zbog toga to ljudi vlastiti novac ulau u poduzee. To znai da e se smanjiti pasivna kamata i da e se poveati motiviranost za stvaranje vrijednosti, a to e rezultirati poveanjem robne proizvodnje. Posljedica toga bit e i vei robni zajmovi, a njihovim reeskontiranjem bankovni sustav ostvaruje najvei interes.

Shema br. 13

PRIMJER KREDITNO-MONETARNOG CIKLUSA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE 6%


Datum 1. 1.
Kredit 950/1035 Kredit 1000/1090 Kredit 1050/1145 Opis novane Ulaz Izlaz Saldo Ulaz Izlaz Saldo Ulaz Izlaz Saldo transakcije Poetno stanje depozitnog novca, prosjena kamatna stopa 7,5% koja se krajem godine plaa 1000 - 1000 1000 - 1000 1000 - 1000 tedionicama Kreditnoj banci plaen eskontirani kredit koji dospijeva 31. 12., eskontna - 973 27 - 1025 -25 - 1076 -76 stopa 6%

1. 1.

93
31. 12. 31. 12. tedionicama plaena kamata po prosjenoj 75 stopi od 7,5% tedionice platile kamate koje su po pro-sjenoj stopi od 4,5% pripisane 45 glavnici tednje Kreditnoj banci plaen reeskontirani robni zajam koji dospijeva za godinu dana (robni je zajam u primjeru 20% od iznosa kredita, a reeskontna je stopa - 173 9%) Kreditna banka vratila 1035 kredit Valuta danas robnog 179 zajma Zavrno stanje - 1045 depozitnog novca 2259 2266 -48 75 -100 75 -151

-3

45

-55

45

-106

31. 12.

-176 859 1038 -7 -7

1090 188 2323

182 1045 2327

-237

191 -

-297 848 1045 0 0

31. 12. 31. 12. 31. 12.

853 1145 1041 -4 197

- 1045

Z B R O J:

-4 2387 2387

94

8. DODANA VRIJEDNOST KAO KONSTANTA MONETARNOG SUSTAVA DRAVE


OPENITO O DODANOJ VRIJEDNOSTI KAO POJMU IZ KATEGORIJE VRIJEDNOSTI. Izraz dodana vrijednost potjee iz
monetaristike filozofije koja se vrlo esto pogreno tumai i primjenjuje u praksi, zbog ega dolazi do velikih problema. U trinoj ekonomiji svaka cijena robe sastoji se iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti to je inae aksiom ekonomije. No ini se da taj aksiom nije dovoljno poznat jer se smatra da je dodana vrijednost razlika izmeu prodajne i nabavne cijene robe, to je u osnovi pogreno, jer takvo tumaenje negira novac ija je temeljna funkcija da mjeri vrijednost robe, a u tome mjerenju preko cijene robe nuno dolazi do vika vrijednosti. Zato emo najprije ukratko definirati sve pojmove iz toga aksioma kako bismo dobili barem neku predodbu o tome to

95

je u sustavu vrijednosti dodana vrijednost, pri emu uvijek moramo imati na umu da novac mjeri sve vrijednosti, pa i samoga sebe kao vrijednost. Trina ekonomija jest ukupno gospodarstvo; u njoj se odreena vrijednost kao roba proizvodi za nekoga drugog. U takvoj proizvodnji nuno dolazi do prometa robe jer proizvoa robu koju je proizveo mora predati drugome koji e tu robu potroiti. I tu se u trinoj ekonomiji uvijek javljaju odnosi izmeu prodavaoca i kupca, a te odnose regulira novac kao mjera vrijednosti. Prodavalac nastoji svoju robu prodati po to vioj cijeni, a kupcu je u interesu platiti to niu cijenu. Na kraju se dogovore za odreenu cijenu izraenu u novcu i prodavalac kupcu predaje robu kao svoju vrijednost, a kupac prima tu vrijednost i za nju plaa dogovorenu koliinu novca kao cijenu te robe. Roba jest vrijednost koja je predmet kupoprodaje, a to moe biti neki predmet ili neka usluga koja i za kupca i za prodavaoca ima odreenu vrijednost. U trinoj ekonomiji je ak i novac roba koja ima znaajku mjeriti vrijednost svih ostalih roba te kao takva svakoga zbunjuje budui da je vrijednost novca to vea to ga ima manje u odnosu na koliinu svih ostalih roba, i obratno, im novca ima razmjerno vie od koliine ostalih roba, to je manje vrijedan. Cijena robe jest dogovorena koliina novca koju kupac plaa prodaovaocu kao protuvrijednost za primljenu vrijednost u robi. I novac kao roba ima svoju cijenu, ali je njegova znaajka i u tome to se ne moe prodati, nego se pozajmljuje glavnica, s time da zajmoprimac tu glavnicu mora vratiti u odreenom roku, zajedno s unaprijed dogovorenom kamatom. Prenesena vrijednost jest cijena robe koju je kupac platio prodavaocu. Za kupca je to vrijednost koju je stvorio netko drugi. Ta je vrijednost i kamata koju zajmoprimac plaa zajmodavcu za pozajmljeni novac. Prenesena se vrijednost pojavljuje u kalkulaciji (izraunu) kupca kao opredmeeni ili minuli rad. Dodana vrijednost jest koliina novca koju je proizvoa platio sebi i svojim suradnicima za vrijednost koju su zajedniki stvorili svojim radom. Dodana vrijednost ima vrlo sloenu strukturu jer u njoj je sadran i porez na dodanu vrijednost (PDV), kao i obavezna premija osiguranja (OPO). Ona se kao ivi ili tekui rad uvijek dodaje na prenesenu vrijednost (opredmeeni ili minuli rad)

96

pa je to za proizvoaa njegova ukupna vrijednost koju ponudi na tritu i proda po odreenoj cijeni robe. Viak vrijednosti jest razlika izmeu cijene robe ostvarene na tritu i njezine vrijednosti koju ima za prodavaoca. Ako je cijena robe vea od njezine vrijednosti, prodavalac je ostvario viak vrijednosti (profit, dobitak ili zaradu u novcu), a ako je obratno, ostvaren je gubitak (negativan profit). To znai da je viak vrijednosti rezultat koji je potvrdilo trite i ima izuzetno znaenje za razvitak ljudskog drutva, jer svatko eli ostvariti to je mogue vei viak vrijednosti. Prenesena je vrijednost dakle stvorena u prolosti i kupac ju je potvrdio plaanjem dogovorene cijene u novcu. Dodana je vrijednost ona koja se stvara u sadanjosti i koju taj isti kupac kao proizvoa potvruje novcem koji plaa stvaraocima te vrijednosti. Viak vrijednosti zapravo je viak novca koji je preko cijene robe tom proizvoau kao prodavaocu platio sljedei kupac i time potvrdio vrijednost robe koju je kupio. Toliko, posve openito, o strukturi cijene robe kao aksiomu ekonomije, a sada emo jo neto rei o utjecaju poreznog sustava na deformiranje strukture cijene robe i na stvaranje opeg nereda u sustavu vrijednosti koji zbog toga nastaje u dravi. Istodobni procesi privatizacije i integracije neminovnost su informatikog doba i zbog njih se od velikih poduzea stvaraju brojna mala poduzea, koja se potom integriraju u to vee korporacije. U tim se procesima znatno poveava promet roba meu poduzeima, to pokraj istog opsega drutvenog proizvoda dovodi do viestrukog poveanja cijene robe. Zbog toga kupoprodajna cijena robe uope nije prikladna kao osnovica poreza, tim vie to tu cijenu odreuje trite i to je u njoj uvijek prisutan viak vrijednosti. To je i razlog to razni neizravni porezi (porezi i prirezi na promet roba, carine, troarine ...) negativno utjeu na razvoj gospodarstva jer dolazi do viestrukog oporezivanja iste vrijednosti. Stoga se u svijetu imperativno uvodi porez na dodanu vrijednost (PDV) jer to je jedini porez u kojemu ne moe doi do dvostrukog oporezivanja iste vrijednosti. U pitanju je meutim tono definiranje dodane vrijednosti kao osnovice za izraunavanje poreza. U naem Zakonu o porezu na dodanu vrijednost to se pokualo ralanjivanjem cijene krajnjeg proizvoda na sve sudionike u lancu stvaranja te plaanjem i vraanjem tzv. pretporeza, to je zbog vie razloga pogreno i vrlo tetno. Prvo, zbog toga to viak vrijednosti onemoguava da se na jednostavan nain ralani prodajna cijena krajnjeg

97

proizvoda; drugo, to se zbog neminovnog procesa privatizacije taj lanac sve vie produuje, a ponajvie zbog toga to se sva poduzea u tome lancu sasvim nepotrebno optereuju vrlo sloenim i pogrenim nainom obraunavanja poreza te plaanjem i vraanjem pretporeza. Taj se nazovi-PDV stoga kratkim postupkom mora staviti izvan snage te uvesti prirodni porez na dodanu vrijednost. U nastavku emo podrobnije razmotriti osnovicu toga poreza za koji kau da je porezni model za 21. stoljee. DODANA VRIJEDNOST KAO UKUPNI DRUTVENI PROIZVOD I KAO NOVAC ZA OSOBNU POTRONJU ROBE. Znamo da se cijena robe sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, ali se porez plaa samo na dodanu vrijednost. U strukturi cijene robe prenesena se vrijednost zbog procesa privatizacije naime multiplicira pa ta vrijednost ne moe biti predmet oporezivanja jer bi dolo do viestrukog oporezivanja iste vrijednosti. S druge strane, dodana se vrijednost po svojoj prirodi ne moe multiplicirati te stoga ne moe doi ni do dvostrukog oporezivanja. I konano, viak je vrijednosti nedodirljiv pa kao takav uope ne moe biti predmetom oporezivanja. Stoga algoritam kapitala odreuje da porezna osnovica moe biti jedino dodana vrijednost jer se ona kao cijena ivog rada dodaje na prenesenu vrijednost a cijena rada ne moe se multiplicirati. Dodana vrijednost kao ukupni drutveni proizvod. Dodana vrijednost ukupni je drutveni proizvod to ga je potvrdio novac koji su od pravnih osoba primile sve fizike osobe u dravi. Pri primitku toga novca fizika osoba mora platiti porez na dodanu vrijednost (PDV), koji dravi prije svega omoguuje da svaki dan prati koliki se ukupni drutveni proizvod ostvaruje, to je jedan od razloga zato PDV mora imati jedinstvenu poreznu stopu. Iz toga bi razloga ta stopa mogla biti to nia, no s obzirom na to da je ipak najvanija funkcija PDV-a motivirati graane da svoj slobodni novac ulau u proizvodnju, njegova je stopa jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (6%). Dravni proraun dodane vrijednosti. Drava svojim proraunom dodane vrijednosti osigurava novac koji e se u sljedeem razdoblju (godini) isplatiti svim graanima. U tome proraunu plae djelatnika poduzea odreuje algoritam kapitala, a sve plae djelatnika ustanova i ostalih nedjelatnih graana financira sredinja banka knjinim novcem. Time je rijeen izvor novca za osobna primanja ljudi pa je jo jedino ostalo otvoreno pitanje iz kojih e se

98

izvora financirati materijalni trokovi ustanova budui da se suvremena drava odrekla svih poreza, prireza, carina i drugih nameta? U odgovoru na ovo pitanje ulazimo u najveu tajnu ekonomije, u viak vrijednosti koji ostvaruje gospodarstvo i koji nepovredivo pripada vlasniku. Taj viak krije se u svakoj cijeni robe, on je nedokuiv, on se ak nikome ne moe isplatiti jer onoga trenutka kada se to uini, on se automatizmom obrauna transformira u dodanu vrijednost. Vea dodana vrijednost znai da se poveavaju rashodi uz istodobno smanjivanje vika vrijednosti, a znamo da je temeljna zadaa svih pravnih osoba da brinu o tome da viak vrijednosti bude to vei! Zbog toga se ne moe govoriti o dodanoj vrijednosti, a da se istodobno neto ne kae o viku vrijednosti, ali i o prenesenoj vrijednosti jer te su tri vrijednosti sastavni dijelovi cijene robe. Osobna i opa potronja robe. Gospodarstvo u jednom razdoblju ostvari odreeni drutveni proizvod. Taj proizvod treba i potroiti. Ukupno troenje toga proizvoda dijelimo na proizvodnu i krajnju potronju. U strukturi cijene robe proizvodna potronja jest prenesena vrijednost, a krajnja potronja dodana vrijednost. Krajnja potronja sastoji se od osobne i ope potronje. Novac za osobnu potronju svi su graani primili od svojih pravnih osoba za dodanu vrijednost koja je stvorena, no pitanje je to je s robom koja je namijenjena za opu potronju, tko nju stvara i odakle novac kojim se ona financira? U odgovoru na to pitanje algoritam kapitala ima rjeenje koje ljudi teko razumiju jer je u pogledu stvaranja opa potronja dio dodane vrijednosti, a u pogledu potronje ona je viak vrijednosti. Kako je to mogue? Vrijednost i cijena robe. Mogue je, ako dodanu vrijednost gledamo s aspekta novca jer novac koji su ljudi primili za stvorenu dodanu vrijednost dovoljan je za kupnju samo jednog dijela ukupno stvorene vrijednosti, a drugi je dio namijenjen za opu potronju pa je novac koji je potreban za kupnju toga drugog dijela jednak viku vrijednosti. Iz prije reenoga moe se sagledati svestrana uloga novca jer on kao mehanizam koji mjeri sve vrijednosti ujedno i raspodjeljuje te vrijednosti, i to tako da najprije jasno razlui vrijednost od cijene. Vrijednost je naime kategorija koja je individualna za svakog ovjeka, a cijena je dogovor izmeu kupca i prodavaoca. Kupac plaa dogovorenu cijenu i u tome je trenutku on odredio koliku vrijednost za njega ima proizvod koji je kupio. U prirodnom knjigovodstvu taj je podatak najvaniji jer ga prodavalac na izlaznoj strani svoga konta 70 biljei kao svoj prihod, a na ulaznoj strani

99

toga konta pie rashod koji je njegova vrijednost, ali taj podatak prodavalac jo ne zna; to e mu nakon nekog vremena rei njegovo knjigovodstvo. Tek tada e biti izvrena raspodjela vrijednosti jer e i prodavalac saznati vrijednost svojega prodanog proizvoda, a samim time i svoj viak vrijednosti PROFIT. Openito o porezima. Ukupne poreze moemo podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu ine neizravni porezi ili porezi na promet roba, a u drugoj su skupini izravni porezi ili porezi na dohodak graana. Tim porezima puni se dravni proraun, ali suvremenoj dravi porezi nisu potrebni pa oni poprimaju sasvim odreenu kontrolnu funkciju sa svrhom da ukupni obraunski sustav na svim razinama funkcionira ispravno. Iz toga razloga neizravni porezi imaju jedinu zadau da se to vie smanje proizvodnja i promet doputenih tetnih roba, a u proraunu drave taj se porez koristi za zatitu zdravlja ovjeka i zatitu njegove okoline. to se tie izravnih poreza, iz te skupine uvodi se samo porez na dodanu vrijednost (PDV), i to zbog toga to je on jedini porez koji je koristan za dravu; a o kakvoj je koristi rije, bit e govora u nastavku. Porezi na promet roba. Pokuajmo si zamisliti dravu kao veliko poduzee u kojemu dravna administracija ubiranjem poreza pribavlja novac za nabavu robe za opu namjenu. U tome sluaju najprije treba iz gospodarstva izvui toliko novca koliko je potrebno da se moe platiti nabava te robe, da bi potom tim novcem platila robu koju je gospodarstvo isporuilo dravi za potrebe njezine ope potronje. U filozofiji to zovemo sofizmom, a u stvarnosti je to jedan od velikih problema u svijetu i najvei problem koji postoji u Hrvatskoj! Problem je naime u tome to svaki porez poveava trokove poduzea i time istodobno smanjuje viak vrijednosti koji slui za razvijanje budue proizvodnje pa je svaki porez, neovisno o tome kako se naziva (porez, prirez, carina, troarina ...), tetan za dravu jer gospodarstvo ima sve manje novca za svoj razvoj, a dravna administracija ima sve vie novca koji joj nije potreban jer se ukupna opa potronja ionako prirodno financira iz profita (vika novca, vika vrijednosti), koji se nalazi na novanim raunima gospodarstva. Novac za opu potronju. Sasvim je izvjesno da novca za financiranje ope potronje robe nema jer je ukupan novac koji su graani primili za dodanu vrijednost upotrijebljen za kupnju robe osobne potronje, a injenica je da je i roba ope potronje ponuena na tritu, prodana i naplaena, pa je pitanje tko je kupio tu robu od gospodarstva i odakle novac da ju je kupac mogao platiti?

100

Odgovor je da su robu ope potronje kupile ustanove i platile je knjinim novcem, a taj je knjini novac jednak viku vrijednosti koji se nalazi u poduzeima. Ustanove su pravne osobe koje od poduzea nabavljaju robu ope potronje, poduzea su pravne osobe koje stvaraju tu robu, a sva se plaanja u odnosima meu pravnim osobama vre knjinim novcem. Izvor toga knjinog novca jest prirodno knjigovodstvo koje vodi svaka pravna osoba (poduzea i ustanove), a u knjigovodstvu poduzea postoji upravo toliki viak vrijednosti koliki je manjak novca u knjigovodstvu ustanova pa se na razini drave taj manjak u ustanovama prebija s vikom vrijednosti u poduzeima. Tako je to prema zakonu dvojnosti, a jedno od glavnih naela prirodnog knjigovodstva jest da se viak proknjii na onome mjestu na kojem je pronaen, a manjak mora platiti ono mjesto na kojem je utvren! S obzirom na to da je ovdje rije o manjku novca za opu potronju drave, algoritam kapitala odreuje da njezina sredinja banka emitiranjem knjinog novca pokriva taj manjak, ime ujedno neizravno financira razvoj gospodarstva, a samim time i razvoj ukupne drave. Novac kojim je sredinja banka u tekuem razdoblju financirala opu potronju, na kraju se razdoblja kao viak vrijednosti naao na novanim raunima gospodarstva koje ga moe upotrijebiti samo za veu proizvodnju jer za postojeu razinu proizvodnje raspolae dovoljnim novcem. Fiziki i novani opseg proizvodnje. To je dakle rjeenje koje prua prirodno knjigovodstvo (algoritam kapitala) pa e sada vjerojatno biti jasnije zato na jednome mjestu kaemo da je ukupni drutveni proizvod jednak dodanoj vrijednosti, a na drugome mjestu da je to cijena robe krajnje potronje, koja se sastoji od dodane vrijednosti i vika vrijednosti. To su samo dva vida iste proizvodnje i jedanput mislimo na fiziki opseg, a drugi put na novani izraz toga istog fizikog opsega proizvodnje. U novanom izrazu taj fiziki opseg vei je za viak vrijednosti, koji je uvijek jednak cijeni robe ope potronje. To doista izgleda vrlo zamreno i sloeno, ali prirodno knjigovodstvo to jednostavno rjeava tako da sredinja banka drave opu potronju robe financira emitiranjem knjinog novca! Knjini i gotov novac. Knjini novac toan je rezultat mjerenja vrijednosti, a svako mjerenje mora biti zabiljeeno u knjigovodstvu pravne osobe koja je duna pratiti injenice koje se dogaaju. Ako to praenje nije u skladu s algoritmom kapitala, kapital e nas primjereno kazniti, ovisno o tome kakvo je odstupanje od prirodnih zakona, a najvea je kazna ratni sukob. Knjini novac

101

ne moe se poistovjetiti s gotovim novcem jer je gotov novac samo marginalni dio knjinog novca. Gotovog novca ima u optjecaju upravo toliko koliko sredinja banka smatra da je potrebno, s time da ukupni bankovni sustav radi na tome da ga bude to manje i da se, gdje god je to mogue, koristi bezgotovinsko sredstvo plaanja, koje kao novac vrlo uinkovito mjeri vrijednosti (npr. jedan virmanski nalog moe zamijeniti vrlo mnogo jedinica gotovog novca). Dodana vrijednost kao temeljni novac. Dodana vrijednost konstanta je monetarnog i obraunskog sustava jer ona je temeljni novac koji su u mjesenom razdoblju ljudi primili za osobnu potronju. Ako taj temeljni novac oznaimo sa 100, onda gotovog novca treba u optjecaju biti to je mogue manje od 100 (... 90, 80, 70 ...), a s druge je strane poeljno da knjinog novca bude to je mogue vie od 100 (... 200, 300, 400 ...). Bankovni sustav stoga, s jedne strane, radi na tome da u optjecaju bude to manje gotovog novca, ali da je ljudima njihov novac dostupan uvijek kad ga trebaju u tom se smislu uvode ak i bankomati; sigurnost koju pruaju bankomati stvara takav psiholoki uinak da se ljudi gotovim novcem koriste samo onda kad im je doista potreban. S druge strane, do poveanja knjinog novca dolazi iz dva razloga: ako se poveava fiziki opseg proizvodnje i ako se ta proizvodnja ostvaruje u veem broju poduzea. Kad je rije o poveanju zbog veeg broja poduzea, bruto drutveni proizvod u odnosu na neto drutveni proizvod toliko je vei koliko ga je vie poduzea stvaralo. U tom se sluaju poveavaju i robni promet i cijena robe, ali u njezinoj strukturi dolazi do poveanja samo prenesene vrijednosti, i to tono za onoliko za koliko se poveala cijena robe, a dodana vrijednost ostala je nepromijenjena jer je ona konstanta monetarnog i obraunskog sustava. Dodana vrijednost kao opi troak drave. Dodanu vrijednost stvaraju svi djelatni graani i oni u ustanovama, i oni u poduzeima. Pitanje je treba li dodanu vrijednost ustanova kalkulirati u cijenu proizvodnje poduzea? Algoritam kapitala kae ne, jer to bi takoer bilo sasvim nepotrebno poveanje trokova poduzea i smanjenje vika vrijednosti gospodarstva, tim vie to je rije o konstanti koja se ionako utvruje posebnim dravnim proraunom, odnosno dio dodane vrijednosti koja se odnosi na ustanove takoer financira sredinja banka emisijom knjinog novca. Kad bi dodanu vrijednost ustanova financiralo gospodarstvo, bio bi to klasian porez koji poveava trokove poduzea i upravo bi se za toliko smanjio profit poduzea.

102

Trenutak stvaranja i plaanja dodane vrijednosti. Novac kao mjera vrijednosti potvruje da je dodana vrijednost stvorena, to znai da je najprije treba stvoriti kako bi se novcem mogla platiti. U tome je smislu prirodno knjigovodstvo aurnije od samog novca jer ono u realnom vremenu prati ostvarenje dodane vrijednosti, a to je trenutak kad je konto 42 (dodana vrijednost kao troak) zabiljeio da je dodana vrijednost stvorena. No novac to u pravilu potvruje neko vrijeme poslije, to je injenica koju moramo uvaavati, ali to znai da graani odreeno vrijeme beskamatno kreditiraju pravne osobe u kojima se ostvaruje dodana vrijednost. S obzirom na to da to kreditiranje postoji iskljuivo zbog tehnikih razloga, knjienje na kontu 42 znai da pravne osobe moraju u dogovorenom ili najkasnije u zakonskom roku platiti svoju obvezu prema graanima, a o tome da ona bude doista plaena brine se bankovni sustav, koji je isplauje ak i u sluaju ako pravna osoba nema potreban novac, ali ujedno poduzima odreene mjere sanacije ili eventualno likvidacije odnosne pravne osobe. Trenutak kad je novac potvrdio dodanu vrijednost. Pravne osobe brinu o tome da se ljudima njihov potrebni dohodak isplati u dogovorenom roku ili najkasnije u zakonskom roku (npr. 10. u mjesecu za protekli mjesec). U trenutku kada je pravna osoba izvrila isplatu fizikim osobama, novac je potvrdio da je dodana vrijednost stvorena. Trenutak isplate dogaa se kad novac izlazi iz tekueg rauna pravne osobe i ulazi na osobni tekui raun bilo koje fizike osobe ili kad tekui raun pravne osobe isplauje gotov novac. Kod svake takve isplate primalac novca mora platiti PDV pa ga u tome trenutku banka sustee i doznauje u dravnu blagajnu. Obavezna premija osiguranja (OPO). Svi zaposlenici u pravnim osobama obavezno se moraju osigurati od odreenih rizika (bolesti, odgoja potomstva, nezaposlenosti i starosti) i radi toga moraju dravnomu osiguravajuem zavodu platiti OPO. Visina premije ovisi o ukupnoj radnoj osposobljenosti djelatnika (vidjeti mjernu skalu uvjetnog rada) i nema veze s dohotkom koji ostvaruje. Zbog toga se OPO osamostalio i pravna osoba za sve svoje zaposlenike utvruje OPO te ga plaa osiguravajuem zavodu neovisno o tome kad isplauje plae. Ovdje bi se stoga moglo postaviti pitanje zato tu premiju ne financira sredinja banka emisijom knjinog novca, pa bi u tome sluaju trokovi poduzea bili jo nii? To nikako, jer OPO je dio dodane vrijednosti

103

koji moraju platiti svi zaposlenici od svojih plaa, a svaka plaa tereti trokove one pravne osobe za koju zaposlenik radi. No ovdje je rije o problemu sasvim druge prirode, a taj je problem to se premija plaa u bruto iznosu (tj. zajedno s pripadajuim PDV-om). To je i razumljivo jer je rije o obaveznoj premiji koju jedna pravna osoba plaa drugoj, pa e ta druga pravna osoba (osiguravajui zavod) platiti pripadajui PDV u trenutku isplate osiguranicima kod kojih nastupi odgovarajui rizik. Naime, temeljno je naelo da se PDV plaa onda kad fizike osobe primaju novac, s time da su osloboene plaanja toga poreza ako svoj novac uloe u pravnu osobu. Obavezna premija osiguranja jest ulaganje u opu sigurnost svih graana drave, a s obzirom na to da zaposlenici taj novac nisu primili, nego ga pravna osoba u kojoj su ga zaradili izravno doznauje osiguravajuem zavodu, takvo se plaanje dri jednim oblikom ulaganja u kojemu drava graanima vraa PDV. Struktura dodane vrijednosti. U sustavu vrijednosti dodana vrijednost ima najsloeniju strukturu, to moemo vidjeti iz naina kako se ona utvruje, koji je prikazan u Shemi br. 14.
Shema br. 14

PRIMJER KAKO NOVAC UTVRUJE STRUKTURU DODANE VRIJEDNOSTI


Opis poslovnog dogaaja 1. Utvrivanje OPO-a pomou mjerne skale uvjetnog rada 2. Utvrivanje dohotka zaposlenika (redni br. 1 16,67) 3. Ostvarena dodana vrijednost 4. Osiguravajuem zavodu doznaen OPO 5. Ostatak dodane vrijednost (3 manje 4) 6. U dravnu blagajnu doznaen PDV (6% od rednog br. 5) 7. Isplaeno djelatnicima pravne osobe (5 manje 6) STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI Plae Ostale UKUPNA zaposlenika isplate ISPLATA 6.000 100.000 103.500 6.000 97.500 5.850 91.650 20.000 20.000 1.200 18.800 123.500 6.000 117.500 7.050 110.450

Ovo je ujedno primjer kako algoritam kapitala stvara potrebne mehanizme, a jedan je od njih OPO, koji rjeava najsloeniji problem u obraunskom sustavu uope, a to je veliina potrebnog dohotka koji je pravna osoba duna isplatiti

104

zaposlenicima kako bi mogli uredno obavljati svoje zadatke. Inae valja napomenuti da je potreban dohodak isljuivo obraunska kategorija koja je granina toka do koje poslovna banka mora zaposlenicima isplatiti plae i u sluaju kad pravna osoba nema vlastiti novac. Naime, ukupan iznos plaa zaposlenika ovisi o uspjehu poslovanja, a potrebni je dohodak pravna osoba duna isplatiti neovisno o poslovnom rezultatu. To znai da se ta obveza pravne osobe izjednauje s obvezom prema bilo kojem vjerovniku, a takve obveze banka mora platiti i u sluaju ako pravna osoba nema vlastiti novac, ali onda pokree postupak sanacije ili likvidacije takve pravne osobe. Veliinu potrebnog dohotka odreuje OPO, koji pravna osoba poetkom mjeseca u bruto iznosu doznauje dravnomu osiguravajuem zavodu za sve svoje zaposlenike. Iznos te premije izraunava se pomou mjerne skale za uvjetni rad, a potrebni dohodak dobije se tako da se ta premija pomnoi s odreenim mnoiteljem (u primjeru je to 16,67 jer je pretpostavka da je stopa OPO-a 6%) koji je odreen dravnim proraunom dodane vrijednosti. To znai da se potrebni dohodak zaposlenika sastoji od OPO-a, PDV-a i neto iznosa, za razliku od plae preko toga dohotka i ostalih isplata koje se sastoje samo od PDV-a i neto iznosa. Openito o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Za porez na dodanu vrijednost mogli bismo rei da je cijena za pranje novca koju graanin plaa u trenutku kad prima novac od pravne osobe. Osim toga, taj je porez, kako je rekao prof. dr. Manfred Rose, zaudno jednostavan porezni model koji se vrlo dobro slae s gospodarstvom jer je neutralan za trokove i kao takav ne optereuje ni izvoz ni bilo koja druga ulaganja u poduzea te u kojemu nema dvostrukog oporezivanja, ali zato ima jedinstvenu poreznu stopu. Da bismo sve to objasnili, moramo ponovno istaknuti temeljnu ulogu koju imaju sve pravne osobe (poduzea i druge institucije) u dravi, a ta je da uvaju viak vrijednosti koji nepovredivo pripada vlasnicima. Porez na dodanu vrijednost i pravne osobe. Upravo pravne osobe plaanjem u novcu potvruju da je stvorena nova vrijednost koja se u procesu stvaranja uvijek dodaje na prenesenu vrijednost, pa se za tu vrijednost uvrijeio termin dodana vrijednost. Svaka dodana vrijednost mora se potvrditi plaanjem u novcu; isplatioci su sve pravne osobe (poduzea i ustanove), a primaoci su novca sve fizike osobe (zaposlenici i ostali graani). I ovdje dolazi do izraaja zaudna jednostavnost toga poreznog modela jer pravna osoba u jednom iznosu plaa taj porez za sve svoje graane o kojima se brine, i to u trenutku kad im se

105

isplauje novac za dodanu vrijednost. Da bi to bilo mogue, nuna je jedinstvena porezna stopa, no to nije jedini razlog zbog kojega je ona jedinstvena, u to emo se uvjeriti kad razmotrimo funkcije koje taj porez ima. Porez na dodanu vrijednost koji drava vraa. Na temelju stvorene dodane vrijednosti svi graani primaju novac za potrebe osobne potronje i od toga novca moraju platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Budui da suvremenoj dravi porez nije potreban, ona PDV prikupljen od svih graana vraa onim poduzetnim ljudima koji dokau da se primljenim novcem nisu koristili za osobnu potronju, nego su ga uloili u razvojne svrhe. U realizaciji toga najvei je problem u dokazivanju, ali prirodno knjigovodstvo i ovdje nalazi jednostavna rjeenja, koja emo opisati u nastavku. Porez na dodanu vrijednost i ulaganje u pravnu osobu. Ako graanin svoj novac uloi u pravnu osobu, svaki se taj ulog automatski povea za pripadajui PDV. To znai da e se na svakih uloenih 100 kuna, u sluaju da je stopa PDV-a 6%, osobni dioniki raun u pravnoj osobi poveati za 106,38 kuna jer se primjenjuje postotni raun nie sto. Jo je jednostavniji sluaj vraanja PDVa kad zaposlenici ostavljaju svoj novac u pravnoj osobi u kojoj su ga zaradili, jer je u tome ulaganju automatski ukljuen i PDV koji nije trebalo platiti s obzirom na to da novac nije ni izaao iz pravne osobe. Novac na dionikom raunu pravne osobe dakle uvijek u sebi sadri PDV, to je u interesu ulagaa budui da oni svoje dionice (prenosivi vrijednosni papir) mogu prodati na burzi po cijeni ak veoj od nominale. Porez na dodanu vrijednost i izvozni posao. Ako se dodana vrijednost koja je stvorena u zemlji izvozi u druge drave, to je siguran dokaz da se graani ostvarenom dodanom vrijednosti nisu koristili za osobnu potronju. U tom se sluaju graanima neizravno vraa PDV jer se u svakome izvoznom poslu drava postavlja kao zamiljeni posrednik izmeu domaeg izvoznika i inozemnog kupca. U tome zamiljenom posrednitvu drava od izvoznika kupuje robu po slubenom teaju uveanom za pripadajui PDV i prodaje je inozemnom kupcu po dogovorenoj izvoznoj cijeni. To znai da svaki izvozni posao ima devizni teaj koji je od slubenoga vei za PDV, ime su izvoznici motivirani da to vie izvoze, to znai da e biti vea proizvodnja, vea zaposlenost i vei viak vrijednosti svih graana pa je i to nain na koji im drava vraa PDV.

106

DRUGI DIO

PROJEKTNO KNJIGOVODSTVO DRAVE kao glavni upravljaki mehanizam monetarnog sustava

107

108

9. OSVRT NA RAZVOJ DVOJNOG KNJIGOVODSTVA U HRVATSKOJ POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA


Drava je opa pravna osoba koja preko brojnih posebnih pravnih osoba (ustanova i poduzea te njihovih banaka) pomou prirodnoga dvojnog knjigovodstva upravlja svim fizikim osobama (ljudima). U tome smislu vrlo je vaan MONETARNI VRH, koji ine premijer drave, guverner sredinje banke i glavni dravni knjigovoa, kao i temeljno naelo prirodnoga dvojnog knjigovodstva (personifikacija knjigovodstvenih konta), koje omoguuje da se neka cjelina po volji rastavi na svoje sastavne dijelove i da svaki dio predstavlja odreeni konto koji se brine da u njegovom dijelu sve bude ispravno i u skladu s postavkom cjeline. Samo je ovjek odgovoran za ostvarenje neke cjeline, a knjigovodstvena konta njegovi su "vjerni suradnici" koji mu pomau da cjelina u svim svojim dijelovima i u svojoj ukupnosti ispravno funkcionira. Zato je J. W. Goethe rekao da je dvojno knjigovodstvo jedan od najljepih izuma ljudskog duha i da bi ga svaki gospodar trebao uvesti u svoje poslovanje. Doista je tako, jer prirodno dvojno knjigovodstvo svetinja je koja ispravno definira sve pojmove i sve subjekte u drutveno-ekonomskom ivotu drave (i svijeta) te pomae da se to tonije projektira budunost neke cjeline i ujedno prati, kontrolira i prema potrebi ispravlja ostvarenje. Hrvatska je nekad tim knjigovodstvom dobro vladala, ali ga je potpuno zaboravila jer je komunistika drava na pritisak jednoga dijela ekonomske znanosti (tzv. dohodaa) uvela jednoumno dvojno knjigovodstvo zbog kojega se SFRJ raspala na stravian nain. Hrvatska je naslijedila to jednoumno knjigovodstvo, "uskladila" ga sa zapadnim standardima i time ga uinila jo

109

gorim; stoga je ono temeljni uzrok da je naa zemlja u sve dubljoj moralnoj, socijalnoj i gospodarskoj krizi. Da bi naa dravna vlast i ekonomska znanost spoznale taj temeljni uzrok, potrudit emo se napraviti usporednu analizu funkcija prirodnoga i jednoumnoga dvojnog knjigovodstva, u kojoj e nam najvaniji kriterij biti kako se procjenjuje materijalna imovina tvrtke i utvruje jednoznaan dobitak poduzea. To je dvoje povezano jer jednoznaan dobitak poduzea znai da je tvrtka prije svega potivala naelo nepogreivosti dvojnog knjigovodstva, zbog ega je i njezino materijalno bogatstvo ispravno procijenjeno. Da bi se to naelo moglo lake shvatiti, opisat u dogaaj kada sam prvi put osjetio mo prirodnoga dvojnog knjigovodstva. U ono sam vrijeme ve dobro poznavao to knjigovodstvo jer sam znanje o njemu stekao na zagrebakoj Trgovakoj akademiji. Tu sam kolu zapoeo 1940. godine; u njoj je glavni predmet bio upravo dvojno knjigovodstvo. Imali smo ga svakog dana (osim subote) po dva sata pune etiri godine. Tijekom toga vremena stjecali smo znanje o poslovanju poduzea svih vrsta, s time da smo to znanje morali raunski izraziti pomou tzv. "T" konta (ili knjigovodstvenih "vjeala"). Na zadnjem satu u lipnju 1944. naa profesorica iz knjigovodstva rekla nam je sljedee: "Mlada gospodo, vi ste sada osposobljeni da vodite poduzee. Kad doete u poduzee, naii ete na nekakve kontne planove. No neu vam nita rei o kakvim se to planovima radi i emu slue jer ete to odmah dokuiti i koristiti ih." Nakon to sam maturirao, otiao sam u rat, ali sam se prije toga upisao na Ekonomski fakultet u Zagrebu. Demobiliziran sam krajem kolovoza 1946. godine i po povratku u Zagreb prvo to sam uinio bilo je da na Ekonomskom fakultetu sredim sve to je potrebno za studij. Bio je to zapravo moj prvi susret s fakultetom. Priznali su mi dva semestra, dobio sam novi indeks i reeno mi je da mogu odmah polagati ispite s prve godine, a sve informacije o tome nai u na oglasnim ploama. Naiao sam na oglasnu plou iz predmeta "Knjigovodstvo" (nastavni profesor dr. imun Babi); pismeni ispit bio je za tri dana. Upisao sam se na odreeni popis na kojemu je ve bilo upisano stotinjak studenata. Nakon tri dana pojavio sam se u ispitnoj dvorani s nekoliko araka praznih trgovakih papira; ondje sam vidio da svi studenti imaju neke obrasce, knjige i knjiice, a ja nisam imao nita od svega toga. Pomiljao sam da odem, ali sam ipak priekao da vidim to e biti. Reeno nam je da pismeni ispit traje

110

4 sata (od 8 do 12 sati). Od profesora sam dobio ispitni zadatak i u njemu su bili spomenuti neki brojevi konta. Bio sam zbunjen, pitao sam se to oni znae, i najednom sam se sjetio rijei moje profesorice na posljednjem kolskom satu. Odmah sam doao k sebi i zapoeo sam izraivati zadatak onako kako me je ona nauila. Na kraju sam napravio bilancu koja je potvrdila da sam sve napravio dobro, pa sam pod nju upisao simbol: SEeO (Salvo Errore et Ommissione) to je znailo da u toj bilanci nema moje pogreke. Bilo je oko 9,30 sati kada sam predao rjeenje i tada me je profesor upitao: "Ne moete li rijeiti zadatak?" Odgovorio sam da sam ga zavrio. Letimino ga je pogledao i rekao mi da za dva dana doem pogledati kako sam ocijenjen. Ocjena je bila 10 (odlian) i osloboen sam usmenog dijela ispita! Bilo je to moje prvo iskustvo u koritenju prirodnoga dvojnog knjigovodstva, u kojemu sam osjetio njegovu mo, ali tada tome nisam pridavao osobitu vanost. Bio sam uvjeren da to znanje posjeduje svaki ovjek i da ga stjee tijekom ivota. I ja sam ga tako stjecao, pa ak mogu rei da uope nisam ni pomislio da mi je osnovu toga znanja ugradila moja profesorica iz knjigovodstva, a njezine zavrne rijei vjerojatno su mi ostale u sjeanju jer su mi pomogle da vrlo lako proem na prvom ispitu na fakultetu. Dakako da sam poslije toga ispita pogledao kakve su to knjiice imali svi studenti; bio je to kontni plan koji je 1945. donijela savezna vlada. U njemu nisam primijetio nita znaajno, osim to sam shvatio da je potreban radi lakeg komuniciranja meu poslovnim ljudima. Posvetio sam se organizatorskom poslu. Najvie sam suraivao s inenjerima i pritom se koristio znanjem koje sam stekao u koli (Trgovakoj akademiji), a kontnim planom i brojevima konta sluio sam se samo u odnosima s knjigovoama. I u svojemu organizatorskom poslu nisam imao nikakvih problema; postizao sam znaajne uspjehe, a najvei mi je uspjeh bila organizacija koju sam uveo u sloenom poduzeu RIZ (Radioindustrija Zagreb), u kojemu je djelovalo ezdesetak malih poduzea koja su obraunski bila potpuno samostalna. U svome organizatorskom zvanju koristio sam se iskljuivo prirodnim knjigovodstvom, a da toga uope nisam bio svjestan; samo ondje gdje je trebalo koristio sam se slubenim kontnim planom i brojevima konta. To je bilo mogue jer je taj kontni plan bio u skladu s prirodnim knjigovodstvom tako sam barem mislio sve do Ustava '74., kada sam u organizatorskim poslovima poeo osjeati probleme. Te probleme nisam

111

povezivao s Ustavom, naprotiv, mislio sam da e mi pomoi jer je njegova osnovna namjera bila privatizacija (decentralizacija) ukupne privredne i drutvene djelatnosti, to je upravo bio i moj zadatak u organiziranju poslovnih sustava. No problemi su se i dalje poveavali, a uzrok sam im saznao kada je prema Zakonu o udruenom radu (ZUR-u) uvedeno nekakvo dohodovno knjigovodstvo koje uope nisam razumio. Pokuavajui ga shvatiti, otkrio sam temeljni uzrok gotovo svih problema koji nastaju u ivotu bilo koje drave A TAJ JE AKO U KNJIGOVODSTVU VLASTITI KAPITAL NEMA SVOJU CIJENU ZA KORITENJE (VLASTITU TROKOVNU KAMATU). U bivoj Jugoslaviji taj temeljni uzrok datira od 1968. kada je, u namjeri da se umjesto dravnog vlasnitva uvede drutveno vlasnitvo, zapravo inaugurirano nevlasnitvo (jednoumlje). Ondanja savezna vlada je naime donijela odluku da poduzea vie ne trebaju u sredinji investicijski fond plaati kamatu na vlastiti kapital, to je bila jednostrana odluka, budui da nije bilo odreeno kome e se ta kamata ubudue plaati, i otuda potjeu svi problemi koji postoje na ovim prostorima. Do te sam spoznaje doao 1978. godine kada sam, nastojei odgonetnuti dohodovno knjigovodstvo, poeo temeljito usporeivati prirodno knjigovodstvo i komunistiko knjigovodstvo iz 1945. Da si olakam usporeivanje, ralanio sam prirodno knjigovodstvo na deset temeljnih razreda, kako je to uinjeno u doba komunizma (1945. godine), i dobio pregled prikazan u Shemi br. 15. Na prvi pogled nisam vidio neku osobitu razliku, to je vjerojatno bio razlog da meni, budui da sam se uvijek sluio prirodnim knjigovodstvom, komunistiki kontni plan nije predstavljao nikakav problem jer je prirodnom knjigovodstvu svejedno u kojem se razredu neto nalazi; bitno je da se zna to je to i onda emo lako to neto staviti u razred koji treba. No nakon Ustava 74. uoio sam razliku jer je ZUR propisao da su plae i kamate financijski rezultat, a u prirodnom knjigovodstvu rezultat je profit (dobitak u novcu). U meni se zatim neto pobunilo pa sam poeo temeljito analizirati komunistiko i prirodno dvojno knjigovodstvo. Vrlo brzo sam otkrio da postoji bitna razlika izmeu ta dva knjigovodstva. To je razlika izmeu materijalistike i monetaristike filozofije koju u nastojati ukratko objasniti na temelju prikazanih kontnih planova. MATERIJALISTIKA FILOZOFIJA polazi od materije kao osnove ivota, to znai da je materijalno blagostanje krajnji cilj koji treba postii. Tome je cilju sve podreeno; ak je i novac potisnut u drugi plan jer se dri

112

bonom koji samo pomae da se materijalna dobra mogu razmjenjivati. To je vidljivo i iz kontnog plana poduzea jer se u razredu 0 nalaze osnovna sredstva (trajna imovina), to znai da je materijalna imovina u prvom planu. No to je ipak samo formalna razlika u odnosu na kontni plan prirodnog knjigovodstva; bitna je razlika zapravo u razredu 8, i to zbog toga to financijski rezultat (dobitak) u komunistikom knjigovodstvu nije precizno definiran te sve ovisi o znanju i volji knjigovoe. Stoga postoje razne teorije trokova, osobito to se tie amortizacije trajne imovine, a sve sa svrhom da bi se knjigovoi pomoglo u utvrivanju dobitka. No zadovoljavajueg rjeenja nema pa se sve svodi na naelo da je financijski rezultat jednak razlici izmeu vrijednosti ukupne imovine na kraju i na poetku razdoblja. No i to nije rjeenje jer je uvijek u pitanju valorizacija materijalne imovine; ako se ta imovina precijeni, knjigovodstvo e pokazivati bolji rezultat, a ako se podcijeni, ak moe doi do gubitka. I tu do izraaja dolazi negativan utjecaj ovjeka, jer zbog nekoga svojeg razloga ili interesa dravne vlasti knjigovoa uvijek manipulira financijskim rezultatom koliko mu to materijalna imovina doputa, a ako mu to nije dovoljno, procjenom povea knjigovodstvenu vrijednost te imovine. Upravo taj odnos knjigovoe prema financijskom (poslovnom) rezultatu temeljni je uzrok zbog kojega je materijalistika filozofija doivjela totalni fijasko JER NJEZINO KNJIGOVODSTVO UTVRUJE POSLOVNI REZULTAT PO VOLJI OVJEKA (KNJIGOVOE).
Shema br. 15

USPOREDBA KOMUNISTIKOG I PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA RAZREDNI KONTNI PLAN


komunistikoga dvojnog knjigovodstva 0 Osnovna sredstva (trajna imovina) 1 Potraivanja (dunici) 2 Obveze (vjerovnici) 3 Nabavljeni proizvodi 4 Trokovi 5 Proizvodnja 6 Vlastiti proizvodi 7 Rashodi i prihodi prodaje 8 Financijski rezultat (dobitak) prirodnoga dvojnog knjigovodstva 0 Novac u poduzeu (tekui raun) 1 Osobe (dunici i vjerovnici) 2 Trajna imovina 3 Nabavljeni proizvodi 4 Trokovi 5 Proizvodnja 6 Vlastiti proizvodi 7 Rashodi i prihodi prodaje 8 Profit (dobitak u novcu)

113
9 Poslovni fond poduzea 9 Glavnica poduzea

MONETARISTIKA FILOZOFIJA polazi od novca koji je u prvom planu i stoga uvijek mora biti u funkciji. U svojoj temeljnoj funkciji kao plateno sredstvo novac je i mjera vrijednosti koja motivira ljude da stvaraju to vie vrijednosti. Zbog toga novac uvijek mora biti u optjecaju zajedno s robom (stvarnim vrijednostima), a brzina toga optjecaja treba biti to vea. Tome osobito pridonosi dvojno knjigovodstvo kojemu je interes da novac u funkciji poduzea bude to blie nuli. Temeljna je zadaa poduzea da ostvari to je mogue vei PROFIT (DOBITAK U NOVCU); stoga je u prirodnome dvojnom knjigovodstvu taj podatak najvaniji jer je krajnji rezultat poduzetnikog posla. S obzirom na to da je profit razlika izmeu stanja novca na kraju i na poetku razdoblja, u tome knjigovodstvu on je u svakom trenutku nevidljivo zapisan u razredu 0 pa ga knjigovoa samo treba izraunati i vidljivo zapisati u razredu 8, i to uvijek u dva dijela prvi je kamata koja pripada vlasniku, a drugi je dobitak koji pripada poduzetniku. Zbog tako zapisanoga financijskog rezultata materijalna imovina u knjigovodstvu poduzea uvijek je na nuli, i to neovisno o tome kako je ona vrednovana, a to ujedno znai da je interes tvrtke da ta imovina u knjigovodstvu bude iskazana u to realnijem novanom iznosu jer materijalna je imovina zapravo potencijalna rezerva tvrtke. Stoga u prirodnome dvojnom knjigovodstvu procjena vrijednosti te imovine uope ne utjee na financijski rezultat (profit) jer ta procjena slui iskljuivo za razne poslovne potrebe samog poduzea, a na opem planu slui samo kao statistika informacija o bogatstvu tvrtke, opine, regije i drave. Upravo zbog toga je prirodno dvojno knjigovodstvo poduzea najvaniji mehanizam obraunskog sustava JER ONO NEPOGREIVO UTVRUJE JEDNOZNAAN POSLOVNI REZULTAT (PROFIT) I DAJE STVARNU SLIKU O MATERIJALNOM BOGATSTVU OSOBE ZA KOJU SE VODI, A SVE TO NEOVISNO O VOLJI OVJEKA (KNJIGOVOE). Do toga sam zakljuka doao 1978. godine nakon to sam usporedio i temeljito analizirao kontne planove komunistikoga i prirodnog knjigovodstva. Bilo je to nakon vie od trideset godina organizatorskog staa u kojemu sam se podsvjesno sluio prirodnim dvojnim knjigovodstvom, koje me je sve te godine vodilo u postavljanju organizacije poduzea, a da toga uope nisam bio svjestan. Da nije bilo ZUR-a i njegova nerazumljivog dohodovnog

114

knjigovodstva, vjerojatno nikada ne bih saznao da vlastiti kapital mora u knjigovodstvu imati cijenu za koritenje. A tako je logino da je ima, jer ako te cijene nema, to znai da nema ni kapitala pa prema tome nema ni vlasnika. Savezna je vlada krajem ezdesetih godina ukinula kamatu na vlastiti poslovni fond poduzea (vlastiti kapital poduzea) te je stoga i iz komunistikog knjigovodstva nestala vlastita kamata, to je izazvalo takve probleme da se SFRJ raspala na stravian nain (ratom). Tim se knjigovodstvom, naalost, Hrvatska jo uvijek slui, a to to je ono "usklaeno" s meunarodnim standardima ini ga jo gorim, tako da ga ak i dravna vlast dri nunim zlom i, to je jo gore, uope ne vidi ulogu knjigovodstva u funkcioniranju drave. Da je tome doista tako, najbolje govori na "slubeni" kontni plan koji u razredu 8 ima nedefinirani financijski rezultat poduzea A KAKAV JE TAJ REZULTAT TAKVA NAM JE I UKUPNA DRAVA! Samo PROFIT (zarada ili dobitak u novcu) tono je definirani financijski rezultat poduzea, a on je kao viak vrijednosti nedodirljiv i u knjigovodstvu je uvijek zapisan u dva dijela; prvi je kamata, koja je unaprijed poznata i pripada vlasniku uloene glavnice, a drugi je dobitak poduzea, koji pripada poduzetniku. Takav zapis profita u dva dijela znai da je prirodno knjigovodstvo PROJEKTNO budui da je vlasnikova kamata uvijek unaprijed poznata (konto 81) pa ukupan poduzetniki posao mora biti projektiran, a ono je osim toga i IZVRNO budui da prati odstupanje od projekta koje se zapisuje kao dobitak poduzea (konto 82). Ta je dvojnost zapisa profita bitna pa je u dvojnom knjigovodstvu dovoljno samo pogledati u razred 8, jer ako je u njemu financijski rezultat zapisan u dva dijela (vlastita kamata i dobitak poduzea), to je znak da postoji vlasnitvo i da drava moe funkcionirati JER SU VLASNICI DRAVNOJ VLASTI DALI PREROGATIVE KAKO SE MORA UPRAVLJATI DRAVOM DA BI NJIHOVO VLASNITVO BILO TO BOLJE ZATIENO.

115

116

10. KAKO DRAVA POMOU KNJIGOVODSTVA UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA


U informacijskom sustavu trine ekonomije glavni je podatak cijena robe, a nasuprot tome podatku je cijena rada. Svaki ovjek ima svoju cijenu robe i svoju cijenu rada, a razlika izmeu tih dviju cijena je cijena kapitala. Cijena robe je novac koji za svoj rad ovjek prima od druge osobe, to je njegov prihod, to je ulaz (input) novca u njegov obraunski sustav. Cijena rada je novac koji je ovjek dao nekom drugom, to je njegov rashod, to je izlaz (output) novca iz njegova obraunskog sustava. Cijena kapitala je novac koji je ovjeku preostao, taj je novac njegov dobitak, to je razlika izmeu prihoda i rashoda, razlika izmeu primitka i izdatka novca, to je novac koji se jo nalazi u ovjekovom obraunskom sustavu. To emo poblie objasniti na primjeru iz svakodnevnog ivota. Neki je ovjek zaposlen u pravnoj osobi, za nju obavlja neki posao za koji prima odreenu plau; ta plaa njegov je prihod, to primanje novca njegova je cijena robe. Taj je isti ovjek od svoje plae jedan dio potroio za zadovoljenje ivotnih potreba i to je platio nekoj drugoj osobi; to plaanje njegov je rashod, taj je izdatak novca njegova cijena rada. Novac koji je tome ovjeku preostao od plae njegov je dobitak, to je ono to je on utedio za svoje bolje i sigurnije sutra, to je njegova cijena kapitala, to je njegov viak vrijednosti (viak novca, viak dohotka, viak plae), to je depozitni novac koji uvaju ope banke a najbolje to ine ako ga preko sredinje banke uloe u poslovne banke, koje ga kao kreditni novac koriste za razvoj proizvodnje i izvoza.

OPE BANKE (TEDIONICE) UVAJU DEPOZITNI NOVAC SVIH VLASNIKA. U odnosu ovjeka i novca kljuno je pitanje
tko je osoba kod koje ovjek dri svoj novac? Dakako, ne bi nas zadovoljio odgovor da je to neki drugi ovjek jer onda bi i za toga ovjeka vrijedilo isto pitanje, nego mora postojati neko drugo rjeenje. U modernoj dravi ono postoji TO JE OPA BANKA KOJA LJUDIMA KAO PRAVNA OSOBA UVA NOVAC. U toj banci ovjek ima osobni raun na kojemu se nalazi njegov novac. Taj osobni raun moe se sastojati od vie raznih rauna,

117

ali svi se oni razlikuju po svojoj oznaci, u kojoj mora biti i zajednika oznaka da je rije O NOVANOM RAUNU FIZIKE OSOBE KAO MISAONOM BIU. To znai da svaki ovjek moe imati vie depozitnih i tekuih rauna, a svi oni zajedno ine jedan sumarni raun, koji prema prirodnom zakonu dvojnosti ima dvije strane: pozitivnu ili plus (+) stranu i negativnu ili minus () stranu. Koliki su iznosi zapisani na jednoj i na drugoj strani toga sumarnog rauna moe znati samo ovjek koji je njihov vlasnik, jer na jednoj je strani ukupni ulaz novca koji je primio po raznim osnovama, a na drugoj je strani ukupan izlaz novca kojim se koristio zbog neke svoje potrebe. Ovaj sumarni raun ima svoj saldo koji ovjeku pokazuje koliko je njegovo bogatstvo u novcu, odnosno koliko je novca duan nekome drugom. Taj je saldo najvaniji zbog vie razloga, a prije svega zato jer je to prebijeni saldo koji se u ivotu gotovo nikada ne javlja kao samostalna veliina i kojega zna jedino ovjek koji je vlasnik toga sumarnog rauna. Taj prebijeni saldo naime kae vlasniku koliko novca s raznim rokovima ronosti trenutano ima na raspolaganju, a taj je podatak njegova tajna koju osim njega zna samo njegova banka, a ona je ne smije nikome odati. Njegova je banka upravo taj ovjekov sumarni raun, a on se nalazi u jednoj ili vie banaka koje kao pravne osobe imaju zadau brino uvati novac vlasnika, njegovu uteevinu, njegov viak vrijednosti. To su banke koje rade s graanima, a one su u suvremenome bankovnom sustavu tako organizirane da ovjek sva pitanja u vezi s novcem rjeava samo sa svojim bankama, jer u tom smislu djeluje i ukupni kamatni sustav koji ljude potie da radi svojega interesa sva svoja potraivanja imaju od banke i sva svoja dugovanja imaju prema banci. ovjek naime nema potrebe pozajmljivati novac od drugih ljudi jer mu njegova banka uvijek moe na jednostavan nain pozajmiti novac uz bankovnu aktivnu kamatu. No ovjek isto tako nema potrebe pozajmljivati novac drugim ljudima jer mu je puno jednostavnije da svoj novac povjeri banci na uvanje uz bankovnu pasivnu kamatu. Da bi to funkcioniralo, trebaju, dakako, postojati odreeni uvjeti, a to je prije svega eskontna stopa sredinje banke koja kao opi upravljaki mehanizam, kao uostalom i svi ostali mehanizmi algoritma kapitala, punom snagom djeluje da ukupni depozitni novac (ukupna tednja) bude u funkciji stvaranja nove vrijednosti te da poduzetnitvo ostvaruje to je mogue vei viak dohotka (viak novca, viak vrijednosti, profit, veu cijenu kapitala).

POSLOVNE BANKE KREDITNIM NOVCEM FINANCIRAJU PROIZVODNJU. U cilju organiziranja proizvodnje i potronje osnivaju se

118

razne pravne osobe (institucije), kojima je zadaa da stvaraju i koriste vrijednosti. To su PODUZEA, koja proizvodnom potronjom stvaraju ukupne vrijednosti i USTANOVE, koje se dijelom stvorenih vrijednosti koriste za opu potronju (preostalim dijelom koriste se ljudi za osobnu potronju). U tim je institucijama ovjek zaposlen TO SU NJEGOVE PRAVNE OSOBE OD KOJIH PRIMA PLAU. Te pravne osobe u svojim poslovnim bankama takoer imaju razne novane raune, a zajednika im je oznaka da je rije o NOVANIM RAUNIMA PRAVNIH OSOBA KAO NEMISAONIM BIIMA. To su isto tako razni tekui i depozitni rauni, a svaka pravna osoba ima svoj sumarni raun koji joj kae kolika su njezina potraivanja, odnosno dugovanja. No s obzirom na to da pravne osobe nisu misaona bia, one i svoje knjigovodstvo moraju voditi po uzoru na prirodno dvojno knjigovodstvo ovjeka. Zbog toga drava kao opa pravna osoba donosi Standardni kontni plan, koji se temelji na algoritmu kapitala i kojim se slue sve institucije (pravne osobe) kako bi pomou njega mogle upravljati drutveno-ekonomskim procesima. Taj kontni plan prikazan je u prirodnom i standardnom obliku u Shemi br. 3 i kao takav predstavlja pravnu osobu koja misli i djeluje kao ovjek, ali se moe po volji organizirati da to bolje uva i koristi njegov viak vrijednosti. Kao to vidimo, taj kontni plan u svojemu sreditu ima dodanu vrijednost ili potrebni dohodak (konto 42), koji je kao temelj novanog sustava izvor novca koji osigurava drava, a u njemu je i profit (konto 81 i 82), koji je kao viak novca (viak vrijednosti) krajnji rezultat poduzetnikog posla. Taj se rezultat ne moe nikome isplatiti jer je nedodirljiv i stoga nepovredivo pripada vlasnicima poduzea. Profit je u knjigovodstvu uvijek zapisan dva puta: prvi put to je nevidljivi zapis razlike izmeu zavrnog i poetnog stanja razreda 0 i 1 (1052 815 = 237), a drugi put je profit vidljivi dvostavni zapis u razredu 8 (192 + 45 = 237). Upravo preko profita poduzea drava kao opa pravna osoba pomou svojega prirodnog knjigovodstva i bankovnog sustava upravlja svim ostalim pravnim osobama (institucijama) i preko njih svim graanima koji u njoj ive i rade. Tu je od posebnog znaenja sredinja banka drave, koja u ulozi opeg vlasnika sjedinjuje sve ope i poslovne banke i u svojoj ukupnosti od njih ini logistiki financijski sustav, koji se brine da sve osobe u dravi radi izvrenja svoje zadae raspolau novcem upravo u trenutku kad im je potreban za stvaranje vrijednosti, odnosno za potronju te iste vrijednosti. Taj bankovni sustav na odreeni je nain inkorporiran u svim pravnim osobama (institucijama), a to su

119

ope i poslovne banke kao vanjske logistike financijske jedinice svih ljudi i svih pravnih osoba te unutarnje financijske logistike jedinice u svim pravnim i fizikim osobama. U takvoj konstelaciji postoje dva temeljna mehanizma pomou kojih drava upravlja svim drutveno-ekonomskim procesima: TO SU ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST.

ESKONTNA BANKA KAO BANKA SVIH BANAKA. Eskontna


stopa sredinje banke tvori interesni sustav kamatnih stopa u kojemu svaki sudionik drutveno-ekonomskog sustava moe pronai kamatnu stopu koja mu donosi najvei interes. Sredinja banka drave aktivno sudjeluje u eskontiranju novanih zajmova kojima se financiraju poduzea i reeskontiranju robnih zajmova kojima poduzea financiraju potronju svojih roba. U tome ona ima odnose samo s poslovnim bankama, preko kojih nevidljivo upravlja svim procesima u dravi. U tu svrhu mora ukupni bankovni sustav organizirati na strogo centralistikim naelima jer to od nje trai sama priroda novca. Pritom se ne treba postavljati kao sredinja vlast nad poslovnim bankama, nego eskontiranjem i reeskontiranjem zajmova mora poticati sudionike u drutvenoj proizvodnji da trae svoj najvei interes. To je i razlog da se ukupni bankovni poslovi prirodno dijele na tri velike skupine: tednju, kreditiranje i eskontiranje. Takva podjela bankovnih poslova odgovora tokovima drutvene proizvodnje, a to su, ponajprije, poslovi tednje kojima se prikuplja novac, zatim slijede poslovi davanja zajmova kojima se financira proizvodnja robe, a sve se zavrava poslovima eskontiranja financijskih zajmova i reeskontiranja robnih zajmova. U tome smislu treba organizirati poslove u sredinjoj banci, pri kojoj treba biti dravna eskontna banka (banka svih banaka) koja e pratiti ukupan platni promet meu svim pravnim i fizikim osobama te ukupan platni promet meu samim pravnim osobama da bi se u svakom trenutku mogao izraunati ukupan profit koji ostvaruju poduzea i kako ga koriste ustanove.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST nije klasian porez, nego je to


mehanizam koji ljude motivira da svoj novac to vie ulau u razvijanje proizvodnje. Bitna znaajka toga poreza jest jedinstvena porezna stopa koja je jednaka eskontnoj stopi sredinje banke. PDV je potpuno neutralan za gospodarstvo budui da je to porez na osobnu potronju robe, koji kao pretporez plaaju svi graani u trenutku kada od svoje pravne osobe primaju novac namijenjen za njihovu osobnu potronju. No drava e graanima vratiti

120

PDV ako dokau da primljeni novac nisu upotrijebili za svrhu za koju su ga primili (za osobnu potronju). Nain na koji se to dokazuje propisuje drava, a u veini sluajeva vraanje je automatsko. Spomenut emo etiri takva sluaja. PRVI je sluaj kada ovjek svoj viak dohotka ostavlja u pravnoj osobi u kojoj ga je zaradio pa PDV ne treba platiti jer novac nije ni izaao iz pravne osobe; to je u interesu djelatnika jer je njegov novac na dionikom raunu pravne osobe vei za PDV, a da ga je primio na svoj osobni tekui raun, bio bi za toliko manji. DRUGI je sluaj kada graanin svoj novac ulae u pravnu osobu; tada mu se ulog automatski povea za PDV jer je tim ulaganjem dokazano da njegov novac nije upotrijebljen za osobnu potronju. TREI je sluaj kada se roba izvozi u drugu dravu, to znai da ostvarena dodana vrijednost nije bila namijenjena za osobnu potronju i stoga PDV nije ni trebalo platiti pa ga drava vraa izvozniku na taj nain da za iznos PDV-a u izvezenoj robi povea izvozni devizni teaj. ETVRTI sluaj posebno je zanimljiv, a o njemu e biti govora kad budemo razmatrali glavnicu poduzea; zasad samo napominjem da pri osnivanju poduzea drava na njegov tekui raun uplauje iznos PDV-a koji je sadran u prijavljenoj glavnici. Svaki porez mora imati svoj izvor jer se neto ne moe uzeti ni iz ega. U monetarizmu se porez plaa u novcu. Izvor poreza moe biti samo u stvorenoj vrijednosti, a plaa ga onaj koji je primio novac za tu vrijednost. U Shemi br. 3 vidimo da se sve vrijednosti nalaze u razredu 4, ali oporezivati se moe samo dodana vrijednost (konto 42). Razlog za to je taj to je na prenesenu vrijednost (konto 41) porez ve plaen pa bi oporezivanjem te vrijednosti dolo do dvostrukog oporezivanja, a viak vrijednosti (konto 43) ne moe se oporezivati jer je nedodirljiv. Dodana vrijednost jest novac koji primaju svi graani od svojih pravnih osoba za osobnu potronju, to znai da samo taj novac moe biti izvor poreza I STOGA ONI KOJI SU PRIMILI NOVAC, MORAJU PLATITI POREZ. No s obzirom na to da suvremenoj dravi porez nije potreban (drava je besporezna jer se na odreeni nain financira od vika vrijednosti), ona se PDV-om koristi kao mehanizmom koji na ljude djeluje tako da od svoje pravne osobe uzimaju samo toliko novca koliko im je potrebno za zadovoljenje osobne potronje. To znai kako PDV ima zadau da dodanu vrijednost dri na odreenoj razini s tendencijom da se kao novac smanjuje, a da pritom viak vrijednosti bude to vei. U tome sluaju ljudi s manje novca mogu kupiti vie

121

robe jer joj cijene padaju, a s obzirom na to da opa potronja zbog veeg vika vrijednosti raste, ukupni je ivot ljudi sve ugodniji. Ta se opa potronja naime financira od vika vrijednosti koji se kao novac nalazi na raznim osobnim dionikim i tekuim raunima ljudi.

JO NETO O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST U HRVATSKOJ. Da bi u Hrvatskoj moglo biti tako, Standardnim se
kontnim planom mora staviti izvan snage Zakon o porezu na dodanu vrijednost jer u tome zakonskom propisu uope nije rije o porezu na dodanu vrijednost, nego o strano izoblienom porezu na promet roba. Osnovica za izraunavanje toga poreza jest trina prodajna cijena, a njegova je izoblienost u tome da ga kao pretporez plaaju svi proizvoai u itavome proizvodnom lancu, a ako dokau da su od kupca naplatili PDV na prodajnu cijenu svojih proizvoda, od naplaenog PDV-a mogu si sustegnuti taj pretporez i samo razliku doznaiti dravi. Taj porezni model u prvoj godini primjene stvara takve probleme u monetarnom sustavu da dolazi do propadanja niza banaka i poduzea, a kasnije sasvim nepotrebno optereuje gospodarstvo stalnim plaanjem i vraanjem poreza na dodanu vrijednost. Trite ujedno gubi stabilizacijsku funkciju na trine cijene jer taj PDV izravno utjee na poveanje cijena. Iz toga nedvojbeno proizlazi da je na PDV porez na promet roba, a promet prirodno ne moe biti izvor poreza pa je logino da graani trae diferencirane, pa ak i nulte stope, to im je djelomino udovoljeno. A to je samo po sebi jasan znak da kod nas uope nije rije o PDV-u budui da je glavna znaajka poreza na dodanu vrijednost jedinstvena stopa i to da nitko ne moe biti osloboen od plaanja toga poreza JER ZA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST VRIJEDI NAELO DA LJUDI PLAAJU POREZ KAD PRIMAJU NOVAC OD PRAVNIH OSOBA I DA IM GA DRAVA VRAA KAD SVOJ NOVAC ULAU U PRAVNU OSOBU.

122

11. PRVI DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI KAO IZVOR NOVCA ZA OSOBNU POTRONJU ROBE
PRVI KORAK KOJI DRAVNA VLAST MORA UINITI DA BI PRAVNA DRAVA POELA FUNKCIONIRATI. ovjek je
misaono bie koje se ne zadovoljava samo vrijednostima koje mu prua priroda nego i sam nastoji radom stvoriti odreene vrijednosti da mu ivot bude laki i ugodniji. ovjek je ujedno i korisnik tih vrijednosti pa u tome stvaranju dolazi i do njihove razmjene meu ljudima, a da bi se ona olakala, priroda je stvorila novac kao sveopu mjeru vrijednosti, koja olakava razmjenu raznih roba (proizvoda i usluga) na taj nain da se kupac i prodavalac dogovore o cijeni konkretne robe koju razmjenjuju. U tome dogovoru prodavalac uvijek nastoji ostvariti cijenu koja je vea od vrijednosti koju je potroio za stvaranje robe koju prodaje, jer taj mu viak vrijednosti slui da se osigura za budunost (i vjeverica si stvara zalihu da preivi zimu). To znai da u tako dogovorenoj cijeni prirodno postoji viak vrijednosti pa se svaka cijena robe sastoji od vrijednosti i vika vrijednosti, o emu i novac kao sveopa mjera vrijednosti na odgovarajui nain mora voditi rauna. Novcu je u tome znatno pomogao algoritam kapitala na taj nain da svaki poduzetni ovjek u svom radu mora stvoriti vrijednosti koje su potrebne njemu kao djelatniku i viak vrijednosti koji nepovredivo pripada vlasniku. U tome se smislu razvija i obraunski sustav drave u kojemu postoje dva temeljna parametra: prvi je jedinina cijena najjednostavnijeg rada, a drugi je eskontna stopa sredinje banke kao razmjerna cijena kapitala I ONI U MONETARIZMU DJELUJU SUKLADNO, TAKO DA DRAVA KAO OPA PRAVNA OSOBA USPJENO FUNKCIONIRA U SVOJOJ GLAVNOJ ULOZI ZATITNIKA VLASNIKA NOVCA. Ako u obraunskom sustavu drave nema tih temeljnih parametara, u njoj se stvara sve vei nered, a taj se nered moe ispraviti jedino tako da dravna vlast te parametre naknadno ugradi u obraunski sustav; u trenutku kada je to uinjeno drava de facto poinje funkcionirati. Kada su jednom ti temeljni parametri odreeni, onda je naime samo pitanje kako ih ugraditi u obraunski sustav drave. To se, dakako, mora uiniti u hodu jer stvarni ivot neprekidno tee i ne obazire se na to jesu li ti parametri u njemu; a kakav je ivot bez njih

123

najbolje nam pokazuje stanje u Hrvatskoj. Hrvatska je naime zahvaena opom entropijom, i to unato tome to postoje Ustav i mnogi zakonski propisi kojima se eli uspostaviti pravna drava koja funkcionira. Sve je uzalud jer u obraunskom sustavu nae drave nisu ugraeni spomenuti temeljni parametri pa u njemu vlada sve vei nered, koji je ve poprimio takve razmjere da moemo bez daljnjega rei da drava Hrvatska de facto ne postoji. To je i posve normalno budui da su cijena rada i cijena kapitala temelj monetarnog i obraunskog sustava drave. U tome je osobito vana eskontna stopa sredinje banke jer ona odreuje koliko od ostvarene cijene rada poduzetnici moraju vlasnicima platiti cijenu kapitala. Kolika je vanost te stope na razini drave za funkcioniranje njezinoga obraunskog sustava, najbolji je primjer razvijeni Zapad, jer kad se ta stopa promijeni samo za jedan postotni poen, dolazi do sveopega gibanja i seljenja kapitala; tako svatko u uvjetima nove eskontne stope trai svoj najvei interes. Naime, svaki ovjek tedi novac za svoju bolju budunost, a interes je banaka da tediama (deponentima, vlasnicima novca) plaaju to manju kamatu, no u opedrutvenom je interesu da kamata ipak bude dovoljno atraktivna za vlasnike novca. Zato sredinja banka drave, u ulozi opeg vlasnika, svojom eskontnom stopom odreuje veliinu stope pasivne kamate koju banke plaaju tediama (deponentima) kao pasivnim vlasnicima novca. U naim razmatranjima pretpostavljamo da je eskontna stopa sredinje banke 6% jer drimo da ta veliina odgovara stupnju razvoja Hrvatske, pa e i svi raunski primjeri biti napravljeni u tome smislu, a meu njima je na prvom mjestu DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI KAO IZVOR NOVCA KOJIM SE GRAANI KORISTE DA BI SI PRIBAVILI ROBU ZA OSOBNU POTRONJU.

KAKO ESKONTNA STOPA SREDINJE BANKE UVA NOVAC I VLASNICIMA OSIGURAVA KAMATU? U uvjetima
eskontne stope sredinje banke od 6% poduzetnitvo mora na svakih ostvarenih 100 jedinica novanih vrijednosti platiti vlasniku 6 novanih jedinica. Ili, na svakih 100 novanih jedinica uloenih u stvaranje vrijednosti nakon godine dana vlasnik mora dobiti 106 novanih jedinica. O tome dravni proraun dodane vrijednosti mora voditi rauna, a to znai da uvjetnu cijenu najjednostavnijeg rada treba na odreeni nain poveati za 6%, pa ako ovjek prima plau od 100 kuna, onda vlasniku mora platiti 6,38 kuna jer to je kamata od 6% na iznos od 106,38. To napominjem samo zbog toga to je u

124

obraunskom sustavu cijena rada uvijek izraena u bruto iznosu, a od toga bruto iznosa rad mora platiti vlasniku 6% pa ako rad prima 100 kuna, onda bruto cijena rada iznosi 106,38 kuna, a ako je bruto cijena 100 kuna, onda rad prima 94 kune. Da bi u obraunskom sustavu drave eskontna stopa sredinje banke mogla doi do izraaja, mora postojati i jedinina cijena najjednostavnijeg rada jer to je minimalna cijena koja pripada svakom ovjeku samim time to postoji. Ako tu minimalnu cijenu pomnoimo s godinjim fondom radnih sati (2191), dobivamo minimalni dohodak koji drava mora osigurati za svakog ovjeka u dravi, a ako taj minimum pomnoimo s brojem graana, dobivamo ukupan minimalni dohodak koji drava u toj godini mora isplatiti svim svojim graanima. No ako taj ukupni minimum pomnoimo s prosjenim koeficijentom radne osposobljenosti graana (o tome vidjeti mjernu skalu u Shemi br. 6), dobivamo ukupan dohodak koji drava treba osigurati proraunom dodane vrijednosti. Dravni proraun dodane vrijednosti radi se za ukupnu dravu jer u stvaranju te vrijednosti prirodno sudjeluju svi njezini graani, od tek roenog djeteta do najstarijeg umirovljenika. Prema tome, osnova toga prorauna su graani drave, a svi podaci o njima redovito se unose u sredinji kompjutor drave (najvaniji meu njima su datum roenja i datum smrti). Kompjutor za svakoga graanina prati sve promjene tijekom njegova ivota, to znai da svakog trenutka zna koji je broj ivuih graana, koju kolu koji graanin pohaa, kada je zavrio osnovnu i srednju kolu, kada se upisao na fakultet i koji, kada je diplomirao, kada se zaposlio, u kojem poduzeu ili ustanovi radi, kada je na bolovanju, kada je ostao bez posla, koliki je njegov radni sta i kada je umirovljen te radi li dodatno kao umirovljenik i gdje. Na temelju podataka koje ima o svakom graaninu kompjutor moe pomou mjerne skale uvjetnog rada izraunati koeficijente radne osposobljenosti za ukupno stanovnitvo drave I NAKON TOGA NA VRLO JEDNOSTAVAN NAIN IZRADITI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI.

KAKO SE ESKONTNA KAMATA SREDINJE BANKE UGRAUJE U DODANU VRIJEDNOST? Tim proraunom treba
prije svega odrediti veliinu jedinine uvjetne cijene rada kako bi se na temelju odreenih koliinskih podataka mogle izraditi razne korisne raunice i

125

prorauni. Kakve u tom smislu postoje mogunosti, razmotrit emo na primjeru prorauna dodane vrijednosti zamiljene drave veliine Hrvatske, koji je izvor novca to ga drava kao pravna osoba plaa ljudima (fizikim osobama). Takav proraun trebala bi imati svaka drava, a Hrvatska je u tom smislu u prednosti pred ostalim dravama jer ona se iz duboke krize (ope entropije) moe izvui jedino ako pomou temeljnih parametara pone graditi ivot od samog poetka. Taj poetak zapoinje donoenjem Standardnoga kontnog plana koji se temelji na algoritmu kapitala. Naime, prema tome kontnom planu svaka pravna osoba (ustanova i poduzee) mora voditi svoje poslovno knjigovodstvo po uzoru na prirodno knjigovodstvo ovjeka (svaka pravna osoba mora "misliti i raunati" kao ovjek). Osim toga, u trenutku kada stupa na snagu taj kontni plan, drava postaje besporezna, to znai da se ona odrie svih poreza, prireza, carina, troarina i raznih drugih nameta jer drava od toga trenutka ne uzima novac, nego ga samo daje. U tome smislu ona istoga trenutka donosi SVOJ PRVI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI, KOJI JE JEDINI IZVOR NOVCA potreban graanima da bi zadovoljili osobnu potronju koja je dostojna ovjeka na danom stupnju razvitka drave. Ovaj prvi dravni proraun dodane vrijednosti donosi se u trenutku u kojemu se na temelju STANDARDNOGA KONTNOG PLANA poinje uvoditi prirodno knjigovodstvo glavni mehanizam koji sve ljude u dravi motivira da trae svoj najvei interes (u naem razmatranju pretpostavljamo da je taj trenutak 1. srpnja 2003.). Tim se proraunom osigurava novac koji je ljudima potreban za ivot i rad, i to u uvjetima koji postoje u dravi u trenutku donoenja toga prorauna, s time da su u njemu vrijednosti odreene za sluaj da jedinina cijena uvjetnog rada iznosi 1 kunu, to je inae osnova svakog prorauna, ali i vrijednosti za sluaj da ta cijena iznosi 8,22 kune, to otprilike odgovara sadanjoj situaciji u Hrvatskoj. Koeficijenti radne osposobljenosti u primjeru su odreeni proizvoljno, to je u naem razmatranju irelevantno jer svrha je ovoga primjera dravnog prorauna dodane vrijednosti da pokae prvi korak kojim drava kree u ivot, pod pretpostavkom da u tom trenutku jo nema ni Ustava ni bilo kakvih zakonskih propisa, nego postoji samo Standardni kontni plan i njegovo prirodno knjigovodstvo. To znai da ovim proraunom elimo pokazati kako se osigurava novac koji e se graanima isplatiti tijekom prve godine, u kojemu se obraunski sustav drave tek poinje konsolidirati, s time da e na kraju godine taj sustav biti toliko ureen da drava kao opa pravna osoba moe uspjeno funkcionirati. Primjer takvoga prvog dravnog prorauna za zamiljenu dravu veliine Hrvatske prikazujemo u Shemi br. 16.

126

Shema br. 16

u milijunima kuna
STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI Varijanta I. Varijanta II. 1,00 kuna 2.191 3,06556 4,500.000 1.600.000 400.000 1,000.000 1,500.000 2,900.000 9.860 30.226 1.929 32.155 2.804 7.011 3.287 13.102 17.124 30.226 32.155 13.938 7.124 21.062 21.189 18.127 1.088 8,22 kune 2.191 3,06556 4,500.000 1,600,000 400.000 1,000.000 1,500.000 2,900.000 81.049 248.461 15.859 264.320 23.049 57.630 27.019 107.698 140.763 248.461 264.320 114.572 58.559 173.131 91.189 149.748 9.985

PRIMJER DRAVNOG PRORAUNA DODANE VRIJEDNOSTI


Opis
Mjera

1. Jedinina neto cijena uvjetnog rada 2. Godinji fond radnog vremena u satima 3. Prosjeni koeficijent /K/ 4. Broj graana u dravi /K 3,06556/ 5. Broj djelatnih graana /K 4,3/ 6. Broj nezaposlenih graana /K 3,2/ 7. Broj umirovljenika /K 3,2/ 8. Broj djece, uenika i studenata /K 1/ 9. Broj nedjelatnih graana (6 do 8) 10. Minimalni dohodak drave (1 2 4) 11. Potreban dohodak drave (10 3) 12. Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) 13. Dodana vrijednost (11 + 12) 14. Naknade nezaposlenima (1 2 6 K) 15. Mirovine (1 2 7 K) 16. Djeji doplatak (1 2 8 K) 17. Isplata nedjelatnicima (14 do 16) 18. Isplata djelatnicima (11 17) 19. Potreban neto dohodak (17 + 18) = (11) 20. Potreban bruto dohodak (19 + 12) = (13) 21. Plae nedjelatnika (17 + PDV) 22. Plae djelatnika ustanova (PRORAUN) 23. Ukupno plaanja u opoj potronji (21 + 22) 24. Plae djelatnika poduzea (20 23) 25. Ukupno plae zaposlenika (22 + 24) 26. Obvezna premija osiguranja (6% od 25)

kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna

U tome dravnom proraunu vidimo da se njime u novac ugrauje i porez na dodanu vrijednost (PDV) pa se postavlja pitanje zato se uvodi taj porez kad je drava postala besporezna? Odgovor je upravo zato to dravi ne treba porez

127

pa uvodi PDV koji kao monetarni mehanizam koristi jedan dio vika vrijednosti da u ljudima stvori psiholoki uinak da imaju svoju dravu koja je duna brinuti o njima i da je zbog toga moraju financirati porezom, ali ujedno je taj PDV motivacijski faktor da ljudi iz svojih pravnih osoba ne izvlae novac iznad svojih potreba, odnosno da svoj novac to vie ulau u razvoj proizvodnje i izvoza. Da bi se taj mehanizam mogao ugraditi u obraunski sustav, drava donosi proraun dodane vrijednosti u kojemu postoji PDV, to znai da se njime uope ne dira u dohodak ljudi jer se dravnim proraunom njihov dohodak umjetno poveava i kao takav se u obraunskom sustavu pojavljuje kao neto dohodak i bruto dohodak, s time da ljudi dravi vraaju PDV kada od svojih pravnih osoba primaju novac za osobnu potronju. I tu je sada jasno vidljivo kako se sredinja banka svojom eskontnom stopom koristi da bi pomou nje iskoristila jedan dio vika vrijednosti (koji u cijelosti pripada vlasnicima novca) da ljudi uz pomo stope PDV-a nastoje ostvariti to je mogue vei profit ulaganjem svojeg novca u razvijanje proizvodnje i izvoza. U toj je ulozi i stopa OPO-a jer zaposlenici plaaju tu premiju kako bi imali osjeaj da su osigurani u sluaju odreenih rizika (bolesti, nezaposlenosti, odgoja potomstva i starosti) A SVE TO U SVRHU DA LJUDI SMIRENO I S BOLJIM UINKOM MOGU STVARATI TO JE MOGUE VEI VIAK VRIJEDNOSTI. No sada se jo postavlja i pitanje, kada pravne osobe od drave primaju PDV da bi ga u bruto osobnom dohotku mogle platiti ljudima i da bi ga oni potom mogli vratiti dravi? U odgovoru na to pitanje najprije moramo rei da se dio osobnih primanja ljudi odnosi na izravne trokove gospodarstva, a drugi su dio opi trokovi drave. Naime, dravu moramo promatrati kao veliko poduzee, a svako poduzee ima svoje izravne i ope trokove, s time da se ti trokovi (i izravni i opi) prirodno dijele na trokove materijala i trokove plaa. Trokovi plaa dodana su vrijednost (konto 42), ali tu postoji velika razlika u plaama ustanova kao opem troku u odnosu na plae poduzea kao izravnom troku, budui da se veliina dodane vrijednosti kao opeg troka (plae djelatnika ustanova) unaprijed odreuje dravnim proraunom, a odreivanje veliine dodane vrijednosti kao izravnog troka (plae djelatnika poduzea) preputa se algoritmu kapitala. Drava, naime, posebnim proraunom mora osigurati novac za plae zaposlenika u raznim ustanovama, kao i naknade za nezaposlene te ostale nedjelatne graane pa je tako dodana vrijednost kao opi troak ula i u ovaj proraun, a razlika do ukupne dodane vrijednosti drave odnosi se na plae

128

djelatnika poduzea. Jedino se tako u prvom proraunu moe utvrditi veliina dodane vrijednosti koja kao izravni troak postoji u poduzetnikim poslovima s obzirom na to da u Hrvatskoj uope nema poduzea (ona djeluju u sivoj ekonomiji). Donoenjem Standardnoga kontnog plana siva e ekonomija poeti izlaziti iz anonimnosti nema se vie razloga skrivati jer je drava postala besporezna; tovie, drava ak potie svaki organizirani rad da prijavi glavnicu poduzetnikog posla svojoj poslovnoj banci, koja e verificirati tu glavnicu uplatom novca (PDV-a) na tekui raun pravne osobe, ime je poduzetniki posao postao pravna osoba sa statusom poduzea. To znai da obraunski sustav poduzea poinje djelovati prijavljivanjem glavnice koju poslovna banka verificira tako da se iz dravne blagajne na tekui raun tek osnovanog poduzea uplauje PDV koji postoji u strukturi te glavnice. Time zapravo drava ispravlja glavnicu (jer je ona vea za PDV stoga to su u glavnici projektirani bruto osobni dohoci) i ujedno motivira poduzetne ljude da to vie osnivaju svoja poduzea. To znai da je PDV u svojoj biti potpuno neutralan za poduzee budui da e novac koji je ovom uplatom uao u poduzee biti isplaen djelatnicima u njihovu bruto osobnom dohotku, od kojega dravi moraju vratiti njezin PDV.

POLAZINA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA, U KOJOJ JE SADRANA DODANA VRIJEDNOST IZ PRVOGA DRAVNOG PRORAUNA. Prva
godina nakon donoenja Standardnoga kontnog plana posluit e svakoj osobi koja se bavi poduzetnikim poslom da ispita svoje poslovanje i da ue u nove poslove te da u tom smislu utvrdi glavnicu poduzetnikog posla koju njezina poslovna banka treba verificirati. Tom verifikacijom svako sadanje dioniko ili trgovako drutvo moe postati jedna ili vie novih pravnih osoba sa statusom poduzea, to mogu postati i sve obrtnike radionice, seljaka gazdinstva, razni poslovi iz kune radinosti, kao i svaki drugi poduzetniki posao, a jedini je uvjet da prijavljena glavnica poduzea iznosi najmanje 20.000 kuna i da ju je verificirala poslovna banka. To ujedno znai da projektirani profit ne moe biti manji od 1.200 kuna jer se glavnica utvruje tako da se profit podijeli s eskontnom stopom sredinje banke (1200 : 0,06 = 20000). Znak da je verifikacija izvrena jest uplata PDV-a sadranog u prijavljenoj glavnici, a izvor toga PDV-a osiguran je dravnim proraunom dodane vrijednosti, s time

129

da ga uplauje poslovna banka na novootvoreni tekui raun poduzea. Tim je tekuim raunom na temelju verificirane glavnice odreeni poduzetniki posao dobio status poduzea, a taj status znai da novo poduzee ima kreditnu sposobnost jer mu je njegova banka na tome raunu dopustila odreeno prekoraenje, odnosno permanentni komercijalni kredit kojim se poduzee moe koristiti prema potrebi. Da bi takvih poduzetnikih poslova bilo to vie, drava na razne naine otvara brojne javne radove za koje su jedini uvjet kvalitetni idejni i izvedbeni projekti te prijavljena glavnica poduzea kojom se ulazi u izvrenje projekta. U tim se uvjetima oekuje i da e u prvoj godini nakon donoenja Standardnoga kontnog plana biti brojne prijave glavnica poduzea i da e drava na kraju te godine imati verificirani podatak o sveukupnoj glavnici koju su poduzea uloila u poduzetnike poslove. Iz sveukupne glavnice drava izvlai podatak o minimalnom profitu (viku novca, viku vrijednosti, viku dohotka) koji e poduzea ostvariti u sljedeem razdoblju, a to znai da je u tome trenutku drava saznala veliinu neto drutvenog proizvoda koji e se minimalno ostvariti u sljedeem razdoblju. To emo podrobnije objasniti na naem primjeru u kojemu je to sljedee razdoblje druga godina nakon donoenja Standardnoga kontnog plana (tj. 2004. godina). Ako pretpostavimo da e krajem 2003. godine ukupni iznos prijavljenih glavnica biti 2.633 milijarde kuna, onda lako moemo doi do podatka o minimalnom profitu koji e sva poduzea u dravi ostvariti u 2004. godini. Do toga podatka doi emo tako da na ukupnu glavnicu primijenimo eskontnu stopu sredinje banke od 6% i dobit emo iznos od 158 milijardi kuna (2633 0,06 = 158), a to je minimalni profit koji e sva poduzea ostvariti u 2004. godini. Ako taj profit (odnosno viak vrijednosti) pribrojimo dodanoj vrijednosti iz prvoga dravnog prorauna, drava ima podatak da e se u 2004. godini ostvariti neto drutveni proizvod u minimalnom iznosu od 422 milijarde kuna (158 + 264 = 422). To je dravi sasvim dovoljno jer joj je sada poznato sve kako bi si mogla napraviti projektnu bilancu drave kao velikog poduzea za sljedee razdoblje (2004. godinu), a u toj bilanci bit e i podatak o bruto drutvenom proizvodu. Za dravu taj podatak nije bitan, ali je ipak vaan jer govori o stupnju organiziranosti gospodarstva. O tome e jo biti dosta govora, ali za sada samo

130

toliko da se upoznamo o emu se ovdje radi. Naime, bruto drutveni proizvod moe biti bilo koja veliina vea od neto drutvenog proizvoda, s time da je poeljno da ona bude to vea. U naem primjeru drava eli imati taj podatak, a da bi dola do njega, mora si najprije izraditi polazinu projektnu dravnu bilancu za 2004. godinu. To ini tako da si zamisli neki primjereni bruto drutveni proizvod, a da to ne bi bio bilo koji izmiljeni podatak, najbolje je da to bude bruto drutveni proizvod iz 2002. godine. Pretpostavimo da je to iznos od 1.524 milijarde kuna i u tako pretpostavljeni bruto drutveni proizvod ugradi se projektirana dodana vrijednost i projektirani viak vrijednosti (odnosno projektirani neto drutveni proizvod) u iznosu od 422 milijarde te dobijemo polazinu projektnu dravnu bilancu kao velikog poduzea, koja je prikazana u Shemi br. 17. Shema br. 17 u milijardama kuna

POLAZINA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO PODUZEA


izraena nakon to su poduzea prijavila svoje glavnice 31. prosinca 2003.

STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela


Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE

BILANCA DRAVE
Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje poduzea IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi i prihodi 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA

68 73 -50 91 -783 340 182 98 72 -91 0

1592 1597 1366 4555 2633 372 1252 1102 264 158 1622 1596 1524 10523 15078

1366 1524 1416 4306 783 32 1070 1102 264 158 1524 1524 1524 158 2633 10772 15078

226 73 -50 249 1850 340 182 98 72 -158 -2633 -249 0

131
ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA)

Tu projektnu bilancu nazvali smo polazinom (startnom) zbog toga to je u njoj bruto drutveni proizvod poznata minimalna veliina koja ve u prvoj godini nakon donoenja Standardnoga kontnog plana treba u odnosu na neto drutveni proizvod biti to vea. Naime, s obzirom na to da e u 2004. godini sasvim sigurno doi do znatnog poveanja bruto drutvenog proizvoda, polazina projektna bilanca potrebna nam je najvie radi toga da moemo vidljivo pokazati kako se dolazi do toga poveanja i zato je vano da bruto drutveni proizvod bude to vei. Inae, ve sam podatak o bruto drutvenom proizvodu govori koliki je stupanj organiziranosti gospodarstva; ako je taj stupanj vei, to znai da e se odreeni neto drutveni proizvod ostvariti u veem broju manjih poduzea, odnosno ostvaruje se vei promet roba pa je i ukupna cijena robe vea i sve to unato tome to je ukupna proizvodnja koliinski ostala na istoj razini (tako je zamiljeno u naem primjeru). O tome e biti mnogo govora u nastavku ovih razmatranja, a polazina projektna bilanca iz Sheme br. 17 poetak je tih razmatranja.

132

12. KAKO DRAVA POMOU GLAVNICE PODUZEA UPRAVLJA GOSPODARSTVOM


KAKO GLAVNICA PODUZEA DRAVNO VLASNITVO ILI NEVLASNITVO TRANSFORMIRA U NAJVII OBLIK PRIVATNOG VLASNITVA? Od trenutka donoenja Standardnoga
kontnog plana i izrade prvoga dravnog prorauna dodane vrijednosti zapoet e prijelazno razdoblje u kojemu e svaki aktivni graanin nastojati to prije ovladati osnovama prirodnog knjigovodstva, s time da e to razdoblje trajati sve dok dravna uprava ne izradi prvu projektnu bilancu drave kao velikog poduzea. To je i pripremno razdoblje u kojemu e se u vrlo kratkom vremenu konsolidirati obraunski sustav koji se u svijetu pomou novca uz ogromne rtve ve vjekovima pokuava izgraditi, ali bez konanog uspjeha. Razlog je taj to u razvijenom svijetu osnova izgradnje obraunskog sustava sve vie postaje dioniki sustav koji je krovite obraunskog sustava, a taj se ve vjekovima izgrauje na temelju prirodnog knjigovodstva. To je knjigovodstvo na Zapadu SVETINJA, ali se njime slue samo ljudi, dok se na opoj razini sve vie koristi dioniki sustav koji postaje sam sebi svrhom. To i jest razlog da se u zapadnim zemljama privatnom vlasnitvu pridaje velika vanost, to je inae posve u redu jer ono i jest osnova svega, no pritom se zaboravlja da prema prirodnom zakonu dvojnosti ta osnova ima svoj monetarni vrh KOJI JE PO PRIRODI NA OPI ILI DRUTVENI VLASNIK. Osnova razvoja ljudskog drutva jest novac iji su vlasnici ljudi (osobno ili privatno vlasnitvo), s time da ga oni ne smiju drati kod sebe, nego ga moraju povjeriti bankovnom sustavu kojim upravlja monetarni vrh drave (svijeta). A problem je razvijenog Zapada u tome to privatno vlasnitvo promatra jednostrano pa je ondje ak i svjetski monetarni vrh u privatnom vlasnitvu. To je temeljni razlog da je Zapad sa svojim dionikim sustavom doao u svojevrsnu krizu iz koje ga njegova svetinja (prirodno knjigovodstvo) na razne naine pokuava izvui (na primjer njihov PDV i EURO); ali to su tek putovi da se doe do pravih rjeenja i tko zna kada i kako e svijet izai iz duboke krize u kojoj se nalazi. U tome smislu Hrvatska moe pomoi ak i razvijenom Zapadu jer e u njoj prijelazno

133

razdoblje iz totalnog jednoumlja (nevlasnitva) u najvii oblik privatnog vlasnita trajati svega pola godine (od 1. srpnja 2003. do 31. prosinca 2003.) i u tome razdoblju u razvoju obraunskog sustava uinit e se vie nego to je u zapadnom svijetu uinjeno stoljeima jer e u Hrvatskoj svaki poduzetniki posao Standardnim kontnim planom dobiti GLAVNICU PODUZEA pomou koje e i drava kao opa pravna osoba uspjeno obavljati svoju zadau.

ZATO U GOSPODARSTVU POSTOJE GLAVNICA PODUZEA I GLAVNICA NOVCA? U svemu tome je, dakako, najvanije prirodno
knjigovodstvo koje na temelju prirodnog zakona dvojnosti i algoritma kapitala tvori dvije glavnice prva je GLAVNICA PODUZEA, koja postoji samo do tada dok traje poduzetniki posao, a druga je GLAVNICA NOVCA, koja je trajna. Te dvije glavnice djeluju vrlo uspjeno jer je zadaa glavnice poduzea da u stvaranju vrijednosti stvori i to vei viak vrijednosti koji vrlo dobro uva glavnica novca. Naime, prirodno je da glavnica poduzea nestaje u trenutku kad je poduzetniki posao zavren, pa se stoga postavlja pitanje: to biva s vikom novca (profitom) kada zavretkom poduzetnikog posla prestaje postojati i poduzee koje kao pravna osoba ima zadau uvati taj viak novca? No problema zapravo nema; taj viak novca ionako nikada nije ni bio u poduzeu u kojemu je stvoren, jer obraunski sustav neprekidno radi na tome da novac u poduzeu bude uvijek to blii nuli i da ga briljivo uva bankovni sustav. To znai da se taj viak novca uope nije ni mogao nalaziti u poduzeu, jer kad bi to bio sluaj, poduzee bi umjesto profita stvaralo gubitak. O svemu tome, dakako, posebno se brine monetarni vrh preko svoje sredinje banke i ukupnoga bankovnog sustava. Drava kao opa pravna osoba sastoji se od brojnih posebnih pravnih osoba koje se dijele na ustanove i poduzea. USTANOVE su pravne osobe koje stvaraju ope uvjete za ivot i rad te u tu svrhu zapoljavaju odreeni broj graana koji stvaraju i troe razne vrijednosti za potrebe ope potronje. PODUZEA su pravne osobe koje imaju zadatak stvarati vrijednosti i u tu svrhu aktivirati to vie poduzetnika koji pomou svoje glavnice znaju i mogu stvarati vrijednosti za potrebe ope potronje svih ustanova i osobne potronje svih ljudi u dravi te da pritom ostvaruju to vei profit (viak vrijednosti). Iz toga slijedi da se ukupna potronja u dravi sastoji od proizvodne potronje (prenesena vrijednost), osobne potronje (dodana

134

vrijednost) i ope potronje (viak vrijednosti). No novac koji je potreban za tu potronju uvijek se nalazi u posebnim ustanovama koje ine bankovni sustav i imaju zadau uvati glavnicu novca iz koje se prema potrebi svim poduzeima dozira potreban novac kako bi neoptereena novcem mogla stvarati nove vrijednosti, a i svim ustanovama da se u opoj potronji tim vrijednostima u to veoj mjeri razumno koriste. Posebno je zanimljiva upravo ta opa potronja jer se jedan njezin dio odnosi na RAZVOJNU POTRONJU o kojoj GLAVNICA NOVCA osobito vodi rauna stoga to je za tu potronju potrebno uloiti to vie PROFITA koji je stvorila GLAVNICA PODUZEA.

RAZVOJNA ULAGANJA KAO OBLIK OPE POTRONJE KOJI UVIJEK ZAVRAVA VERIFICIRANOM GLAVNICOM PODUZEA. Svako stvaranje nove vrijednosti uvijek zapoinje troenjem
neke postojee vrijednosti pa tako u opoj potronji postoji i razvojna potronja koja prethodi proizvodnji roba. Naime, sasvim je logino da se svaka proizvodnja mora najprije razviti i da tijekom toga razvoja dolazi do razvojnih ulaganja koja su vrlo vaan vid ope potronje. Posebna je znaajka razvojnih ulaganja da se njihov poetak ne moe tono utvrditi pa se u poetku jedan njihov dio gubi u proizvodnoj ili osobnoj potronji, ali kad se primijeti da takvi trokovi postoje, osnivaju se posebne jedinice, pa ak i posebne tvrtke koje imaju zadatak da te trokove prate, registriraju i usmjeravaju prema uspjenom zavretku. Taj uspjeni zavretak oznaava se osnivanjem poduzea u kojemu e se ostvariti proizvodnja koja je prola svoj razvojni put. Iz toga slijedi da se razvojnim ulaganjima kao posebnom vidu ope potronje mora posvetiti najvea mogua pozornost JER SE SAMO U TOM SLUAJU LJUDSKO DRUTVO MOE RAZVIJATI. Vidljiva razvojna ulaganja ostvaruju se u specijaliziranim znanstvenim i istraivakim institucijama te u raznim tvrtkama koje osnivaju budui poduzetnici da bi stvorili uvjete za osnivanje poduzea. Ove tvrtke imaju status ustanova u kojima se priprema novo poduzee da bi budui poduzetnici stekli potrebno znanje o poduzetnikom poslu u koji namjeravaju ui. U tom se pripremnom razdoblju osigurava prostor, nabavlja oprema i materijal za potrebe probne proizvodnje te se ui prirodno dvojno knjigovodstvo koje mora voditi svako poduzee. Pri tome nisu sami; poslovne banke pomau im da steknu

135

potrebno praktino znanje u financijskim poslovima te kako se izrauju elaborati za traenje kredita, to ti krediti znae i kako se oni koriste. I drava sa svoje strane ini sve da bi se budui poduzetnici to bolje osposobili za poduzetnike poslove u koje namjeravaju ui pa organizira permanentne teajeve koje moraju pohaati svi budui poduzetnici koji potrebno teoretsko znanje nisu stekli u odgovarajuim strunim kolama. Poduzea naime mogu voditi samo ljudi koji su zavrili strune kole ili su poloili struni ispit na posebnim teajevima na kojima se ui to je kapital i kako se izraunava glavnica poduzea. Utvrivanje glavnice najvaniji je uvjet za osnivanje poduzea te stoga uz potrebno teoretsko znanje postoji i praktini rad u tvrtki gdje budui poduzetnik stjee poetno iskustvo A ZNAK DA GA JE STEKAO JEST VERIFICIRANA GLAVNICA KOJOM PODUZEE ULAZI U PODUZETNIKI POSAO.

KOJA JE ULOGA GLAVNICE PODUZEA I ZATO JE POSLOVNA BANKA MORA VERIFICIRATI? Poduzee kao
pravna osoba jest mehanizam koji obavljanjem poduzetnikih poslova stvara nove vrijednosti i pritom sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: poduzetnika koji zna i moe obavljati poduzetniki posao te vlasnika koji je uloio potreban novac da bi se taj posao mogao obaviti. Svaki poduzetniki posao zapoinje prije nego to e se osnovati poduzee. To je razdoblje u kojemu vlasnik ulae novac za nabavu prostora i opreme te druge izdatke potrebne za stvaranje nove vrijednosti TO JE RAZVOJNA POTRONJA BUDUEG PODUZEA. Financiranje te potronje moe obavljati sam poduzetnik i u tome mu sluaju kao vlasniku pripada kamata po stopi koju bi dobio kao tedia (deponent) u banci. No tu postoji problem kako utvrditi koliko je novca uloeno u neki razvojni posao i koliko je u tome sudjelovao poduzetnik svojim vlastitim ulaganjem? Naime, uvijek se postavlja pitanje kad su ta vlastita ulaganja zapoela i kolika su ona bila, pa je ulog vlastitog kapitala u budui poduzetniki posao vrlo upitan. No tu upitnost rjeava glavnica poduzetnikog posla koja je uvjet da se posao ostvaruje u pravnoj osobi koja ima status poduzea, a otuda i termin GLAVNICA PODUZEA. Da bi neka tvrtka uope mogla dobiti status poduzea, ona mora svojoj poslovnoj banci prijaviti glavnicu kojom poduzee ulazi u posao i zatraiti

136

njezinu verifikaciju. Drava posebno motivira poduzetnike da prijavljuju glavnicu, i to tako da u trenutku verifikacije poslovna banka na tekui raun poduzea doznai iznos PDV-a koji je sadran u prijavljenoj glavnici. Ta doznaka drave ujedno je i znak da je glavnica verificirana i od toga trenutka na glavnicu se poinje raunati kamata po eskontnoj stopi sredinje banke sve do dana kad se objavi likvidacija poduzea. Ta je glavnica naime dananja vrijednost buduega poduzetnikog posla, a kamata te glavnice za poduzee je norma koju mora ostvariti u sljedeoj godini da bi se na kraju godine kao minimalni profit pripisao glavnici poduzea. Knjienje vlastite trokovne kamate jedina je prisila koju drava ini u novim uvjetima jer je svakome teko razumljivo da kao troak poduzea mora prikazati kamatu koju poduzee nikome ne treba platiti! I doista, tu kamatu poduzee niti ne moe platiti, ali zato treba utvrditi tonu glavnicu poduzea jer ona je hipoteka na temelju koje poslovna banka buduem poduzeu odobrava permanentni komercijalni kredit, koji znai da e novo poduzee uredno i na vrijeme podmiriti svaku preuzetu obvezu a to je i glavni razlog zato poslovna banka mora verificirati glavnicu poduzea.

ZATO SVAKO NOVO PODUZEE MORA FINANCIJSKIM PLANOM UTVRDITI PROFIT DA BI SE MOGLA UTVRDITI GLAVNICA PODUZEA? U pripremnom razdoblju poduzetnik stvara
uvjete da njegovo budue poduzee moe funkcionirati, a da su oni doista stvoreni, dokaz je projekt buduega poduzetnikog posla. Sumarni pregled toga projekta jest financijski plan poduzea za sljedee obraunsko razdoblje (godinu), koji se moe izraziti i u knjigovodstvenom obliku. Kao primjer projektne bilance moe posluiti Shema br. 17 (ako je tretiramo kao jedno poduzee), a ona se sastoji od poetne bilance kojom novo poduzee ulazi u posao i financijskog plana (prometna bilanca poduzea) toga posla za prvu godinu poslovanja. Poetna bilanca u ovome sumarnom pregledu zapravo je zavrna bilanca tvrtke koja je pripremala budue poduzee i ona je polazite od koje novo poduzee kree u samostalan ivot. Iz toga financijskog plana vidimo da su razvojna ulaganja novca iznosila 783 kune (konto 21), ali to su samo ona koja su registrirana u tvrtki koja prethodi poduzeu, a koliko ona stvarno iznose, govori nam podatak o uloenoj glavnici (konto 90) jer ta je glavnica dananja vrijednost poduzetnikog posla. Da bi se naime dolo do te vrijednosti, osniva poduzea (poduzetnik) morao je projektirati ukupan

137

poduzetniki posao u koji ulazi, i to sa svim njegovim pojedinostima, te utvrditi koliki e profit taj posao donijeti u sljedeoj godini. Iz prometne bilance financijskog plana vidimo da oekivani profit iznosi 158 kuna, a ako taj profit podijelimo s eskontnom stopom sredinje banke (u primjeru je to 6%), dobijemo glavnicu od 2.633 kune (158 : 0,06). Vrlo jednostavna raunica, samo moraju postojati opi uvjeti da ona moe biti od koristi. Glavnicu poduzea poduzetnik prijavljuje mjerodavnom sudu, to je formalnost koja se mora obaviti da bi tvrtka dobila status poduzea. Tu je glavnicu prethodno verificirala poslovna banka odobravanjem doputenog prekoraenja na tekuem raunu poduzea, to je visina komercijalnog kredita kojim se poduzee moe permanentno koristiti tijekom poduzetnikog posla. U tu je svrhu poduzetnik poslovnoj banci dostavio uredno elaborirani projekt s financijskim planom i utvrenom glavnicom. Poslovna banka pregleda taj elaborat i, ako utvrdi da je u redu, otvara tekui raun, odobrava permanentni kredit i na teret drave odobri novo poduzee za iznos PDV-a koji je sadran u glavnici. Tim inom poslovna banka postaje vanjska financijska logistika jedinica toga poduzea i kao takva preuzima obvezu da e redovito s tekueg rauna podmirivati sve njegove obveze koje proizlaze iz glavnice. To znai da je ta glavnica vrlo vaan mehanizam za funkcioniranje drutveno-gospodarskog sustava: ona je hipoteka koju daje novo poduzee, ukupno znanje o novome poduzetnikom poslu, ukupan vlastiti kapital kojim poduzee ulazi u posao, ona u sebi sadri sve podatke relevantne za izvrenje buduega poduzetnikog posla, pa ak i koliko je potrebno tueg kapitala od raznih inozemnih tvrtki.

ULOGA DRAVE U STVARANJU GLAVNICE PODUZEA I KAKO POMOU NJE UPRAVLJA GOSPODARSTVOM? Da je
u glavnici poduzea doista sadrano sve o buduem poduzetnikom poslu, najbolji je znak da na tekui raun novog poduzea drava uplauje PDV koji postoji u toj glavnici. Zato to ini i kako banka dolazi do iznosa PDV-a? Puni odgovor na ovo pitanje obuhvatio bi gotovo ukupno znanje o ekonomiji, no mi emo se zasad zadovoljiti sa svega nekoliko rijei i financijskim planom iz Sheme br. 17, za koju emo pretpostaviti da je sumarna projektna bilanca svih poduzea u dravi, to znai da se u njoj na kontu 42 nalazi ukupna dodana vrijednost iz dravnog prorauna. O tome e proraunu biti jo mnogo govora, a ovdje emo samo napomenuti da drava uplatom PDV-a motivira ljude da u to veem broju osnivaju svoja poduzea i da je taj PDV njezin doprinos da bi

138

se novi poduzetniki posao uspjenije ostvarivao, ali ujedno i znak da e drava sa svoje strane voditi brigu o novom poduzeu. Ukupan iznos PDV-a nalazi se u dodanoj vrijednosti, a s obzirom na to da taj porez ima jedinstvenu poreznu stopu, treba ga samo izraunati (u primjeru je to 6% od 264 milijarde). Pojedinano za glavnicu svakog poduzea taj izraun izvre poslovne banke i ujedno uplauju PDV na tekui raun novoosnovanog poduzea, ime preuzimaju odgovornost za njihovu ispravnost jer dravi su potrebne tone glavnice svih poduzea u zemlji. Naime, vlastita kamata koja proizlazi iz ukupne glavnice ujedno je minimalni iznos dravnog prorauna ope potronje robe, a to znai da ta projektna bilanca u sebi sadri i materijalnu opu potronju svih ustanova ukljuujui i materijalne trokove razvojnih ulaganja. O tome e biti govora na drugome mjestu, a ovdje emo samo ukratko rei to konkretno treba uiniti da bi se sadanje nevlasnitvo u jednome trenutku transformiralo u najvii oblik privatnog vlasnitva. Ako sve ovo to je dosad reeno usporedimo sa stanjem u naoj dravi, onda moemo zakljuiti da u Hrvatskoj poduzea uope nema, nego postoje samo razne tvrtke koje to pokuavaju biti, ali im JEDNOUMLJE ne doputa da se razvijaju. Istina, poduzea postoje u sivoj ekonomiji jer u njoj vladaju prirodni zakoni, ali ni ona u jednoumnoj okolini nemaju uvjeta za razvoj. Da bi se moglo izai iz toga negativnog ozraja (jednoumlja), drava mora dekretom donijeti STANDARDNI KONTNI PLAN PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA, koji svaku pravnu osobu obvezuje da svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetnikog posla kojim se namjerava baviti i da zatrai njezinu verifikaciju, jer njome taj posao stjee status poduzea (tj. pravne osobe koja u stvaranju vrijednosti ostvaruje profit). S obzirom na to da u trenutku donoenja toga kontnog plana u Hrvatskoj uope nema poduzea, drava sva trgovaka i dionika drutva, kao i obrtnike radionice te razne organizacije u sivoj ekonomiji proglaava tvrtkama u kojima su se pripremala budua poduzea i objavljuje da se svaka od njih po gore opisanom postupku moe transformirati u jedno ili vie manjih poduzea, pod uvjetom da prijavi glavnicu poduzea koja ne moe biti manja od 20.000 kuna i da tu glavnicu verificira poslovna banka. Sve to treba obaviti u tekuoj godini kako bi drava na kraju te godine imala toan podatak o vrijednosti svih poduzetnikih poslova koji e se ostvarivati u buduem razdoblju.

139

KAKO DRAVA POMOU GLAVNICE PODUZEA MOE U KRATKOM ROKU PRIVATIZIRATI GOSPODARSTVO?
Tu je najvanije pitanje to treba napraviti da se u jednom trenutku (odnosno u jednoj godini) moe doi do tonog podatka o ukupnoj vrijednosti svih poduzetnikih poslova koji se ostvaruju u dravi, jer u nevlasnitvu se uope ne zna koji su to poslovi, pa kako bi se onda mogla znati njihova vrijednost? To ne zna drava, ali znaju ljudi u dravi, i to prije svega poduzetni graani, ali to je njihova tajna koju oni osobito kriju od svoje drave. Prema tome, ovdje je najvei problem: to drava treba uiniti da poduzetne ljude privoli da otkriju tu svoju tajnu? Dakako, drava prije svega treba objaviti da pravne osobe, a meu njima su i poduzea, ne mogu biti porezni obveznici; tovie, drava e svakom poduzeu ak doznaiti PDV ako svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetnikog posla kojim se bavi. Da takvih prijava bude to vie, drava treba otvoriti razne javne radove i raspisati brojne natjeaje za izradu idejnih i izvedbenih projekata, s posebnim naglaskom da su za svaki kvalitetan projekt osigurana financijska sredstva i da svatko moe ostvariti svoj projekt u svojem poduzeu pod uvjetom da prijavi glavnicu koja ne moe biti manja od 20.000 kuna. Osim toga, i sama se dravna vlast treba dokazati primjerom pa preko raznih institucija mora inicirati to vie projekata te objaviti da svatko moe u njima sudjelovati sa svojim idejama, prijedlozima ili konkretnim izvrenjem te da novac nije i nikada ne moe biti razlogom da se neto to je potrebno ne napravi. I tu sada dolazi do izraaja prirodni zakon dvojnosti, koji pomou novca djeluje da se razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije, ali u svijetu ti procesi traju vjekovima, a u Hrvatskoj e se oni dogoditi u jednom trenutku (u jednoj godini) jer e svi poduzetni ljudi u tekuoj godini prijaviti svoje glavnice tako da drava krajem godine moe izraditi projektnu bilancu koja je prikazana u Shemi br. 17. I time je sve rijeeno. U pitanju je samo tehniki problem jer treba neto uiniti da svi poduzetni ljudi istodobno (u jednoj godini) na jednoznaan nain prijave svoje glavnice. No za prirodno knjigovodstvo sve je jednostavno, iako po svemu izgleda da je na razini drave rije o velikom problemu. Naime, pojedinano za svakoga poduzetnog ovjeka problema gotovo da i nema; njemu samo treba rei kako da na jednoznaan nain izrauna glavnicu poduzea i on e to lako uiniti jer vrlo dobro poznaje svoj poduzetniki posao. To znai da bi se ukupna privatizacija mogla izvriti i za mjesec dana, ali problem je u verificiranju glavnice jer poslovne banke

140

preuzimaju najveu odgovornost te im za posao verificiranja ipak treba dati vie vremena. Dakako, da bi se verificiranje olakalo i da bi sve teklo u redu, drava mora donijeti Standardni kontni plan i objaviti eskontnu stopu sredinje banke (6%), a neposredno prije toga treba odrati seminar na kojemu e se stotinjak odabranih financijskih strunjaka upoznati s osnovama prirodnog knjigovodstva i nainom na koji se izraunava glavnica poduzea. Strunjaci e to znanje prenijeti u sve poslovne banke i osposobiti potreban broj bankovnih strunjaka koji e verificirati glavnice poduzea. S druge strane, od trenutka objave Standardnoga kontnog plana nekoliko desetaka tisua knjigovoa poet e razmiljati o tome kako se izraunava glavnica poduzea, a to nikako ne mogu bez poduzetnika za kojega vode knjigovodstvo. Dakako, poduzetnici znaju svoje glavnice, samo ne znaju na koji ih nain mogu jednoznano izraunati, a odgovore e dobiti od svojih knjigovoa koji e to nauiti na brojnim seminarima koje e odravati razne organizatorske tvrtke pa e tako doi do zbliavanja knjigovoa i poduzetnika jer e zajedno raditi na izraunu glavnice poduzetnikog posla. Tako e to biti na ukupnome dravnom planu, u svim dionikim i trgovakim drutvima, u obrtnikim radionicama, u seljakim gazdinstvima, u kunim radinostima i u sivoj ekonomiji jer e svi nastojati to tonije izraunati svoju glavnicu i prijaviti je poslovnoj banci radi verifikacije kojom e njihov poduzetniki posao dobiti status poduzea.

KAKO SE PRIVATIZIRA HRVATSKO GOSPODARSTVO?


Prema programu MMF-a knjigovodstvo bive SFRJ trebalo je uskladiti sa zapadnim standardima kao preduvjet da bi se moglo privatizirati gospodarstvo. Do sada su bila tri takva pokuaja. Prvi je bio 1987. godine, ali MMF nije bio zadovoljan pa je to ponovno uinjeno 1989. novim Zakonom o raunovodstvu SFRJ. Kasnije je ustanovljeno da nae knjigovodstvo jo uvijek nije usklaeno sa zapadnim standardima pa je to poetkom 1991. pokuano i trei put, to je konano sankcionirano Zakonom o raunovodstvu Republike Hrvatske. Ali ni taj trei put knjigovodstvo nije usklaeno sa zapadnim standardima, iako je prividno izgledalo da se nae raunovodstvo temelji na MEUNARODNIM RAUNOVODSTVENIM STANDARDIMA! Izgleda da ovoga puta MMF namjerno nije intervenirao pa su u Hrvatskoj pretvorba vlasnitva i privatizacija zapoele bez prirodnog knjigovodstva. Rezultate znamo: oni su krajnje pogubni

141

jer se prema pravilima komunistikog knjigovodstva materijalna imovina najprije godinama procjenjivala, da bi je onda pomou nazovidionica drava prodavala vlastitim graanima, to je sve zajedno gotovo potpuno devastiralo hrvatsko gospodarstvo. Takva privatizacija traje i dalje, samo mijenja oblike pa sada drava ono to je preostalo prodaje strancima, a stranci to na svoj nain iskoritavaju, to samo znai da drava Hrvatska de facto ne postoji. I ne moe postojati jer se jo uvijek slui komunistikim knjigovodstvom, u kojemu vlastiti kapital nema cijenu za koritenje, nema vlastitu trokovnu kamatu koja nepovredivo pripada vlasniku kapitala. U svemu tome najalosnije je to MMF ne moe rei pravu istinu zbog ega je Hrvatska u sve dubljoj krizi jer onda bi trebao rei da je on glavni krivac za sve nevolje to ih je proivjela Republika Hrvatska. MMF naime zna da vlastita trokovna kamata prirodno postoji i da svaki privatnik i te kako o njoj vodi rauna, ali je u tranziciji SFRJ propustio rei da u knjigovodstvu ta kamata znai troak povoljnije prilike i da je ona bitna u procjeni isplativosti ulaganja, a ako te kamate u knjigovodstvu nema, onda to znai da nema ni vlasnika pa ne treba ni drave jer je temeljna funkcija drave da titi vlasnike. To nam je sredinom 1990. jasno dao na znanje dr. Norman A. Bailey, pa je na temelju toga MMF trei put zatraio da knjigovodstvo uskladimo s meunarodnim standardima te da u tome smislu unaprijed pripremimo odgovorajui kontni plan. No kada je poetkom 1991. to uinjeno, najednom se MMF predomislio i nije dopustio da se unaprijed pripremljeni kontni plan objavi. Razlog je vjerojatno bio taj to je u to vrijeme ve bilo oito da njegov program tranzicije u SFRJ nije uspio, pa je za taj neuspjeh okrivio HDZ-ovu Vladu i kaznio Hrvatsku time to nije dopustio da se taj pripremljeni kontni plan provede u ivot, jer onda ne bi mogao inicirati galopirajuu inflaciju niti nam podmetnuti nekakav porez na dodanu vrijednost (PDV) koji to nije. Ta kazna jo uvijek traje, i trajat e sve dok se ne donese Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala.

142

13. KAKO DRAVA ISTODOBNOM PRIVATIZACIJOM I INTEGRACIJOM UVA VIAK VRIJEDNOSTI


ZADAA JE DRAVE UVATI VIAK VRIJEDNOSTI VLASNIKA. Svaka drava kao opa pravna osoba ima svoj obraunski
sustav koji je skup obraunskih sustava svih posebnih pravnih osoba u dravi. Te su pravne osobe vrlo vane u organizaciji drave jer one, za razliku od fizikih osoba, nisu misaona bia pa je pomou njih lako uspjeno upravljati dravom ako svoje knjigovodstvo vode po uzoru na prirodno dvojno knjigovodstvo ovjeka. To se knjigovodstvo temelji na algoritmu kapitala, stoga su u njemu nevidljivo zapisani svi ekonomski zakoni, i to najsavrenijim hijerarhijskim redom, a na samom je vrhu te hijerarhijske ljestvice ZAKON VLASNITVA. Prema tome zakonu vlasnik pozajmljuje poduzetniku novac da bi ovaj mogao stvarati vrijednosti i od njih vlasniku platiti unaprijed dogovorenu kamatu. No stvarati vrijednosti moe samo ovjek kao misaono bie pa on uvijek nastoji pronai nain kako da vlasniku ne plati njegovu kamatu, tim vie to taj vlasnik moe biti bilo koja fizika ili pravna osoba. No da bi odnosi izmeu poduzetnika i vlasnika ipak dobro funkcionirali, algoritam kapitala odreuje da se oni ostvaruju u posebnoj pravnoj osobi (poduzeu) koja pomou dvojnog knjigovodstva sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima poduzetnika koji stvara vrijednosti i vlasnika koji prisvaja jedan dio vrijednosti. Taj odnos postoji ak i u sluaju ako su poduzetnik i vlasnik ista fizika osoba, jer u tome sluaju dvojno knjigovodstvo "rastavlja" jednu osobu na dvije: poduzetnika i vlasnika. To je inae najvii oblik privatnog vlasnitva jer su se u njemu tako "rastavljene" dvije osobe sporazumjele da prvoj (poduzetniku) pripada dodana vrijednost, a drugoj (vlasniku) viak vrijednosti to znai da se tog sporazuma u meusobnim odnosima moraju pridravati svi poduzetnici i vlasnici. U trinom se gospodarstvu svaka vrijednost potvruje na tritu, gdje dobiva svoju cijenu robe. Ta je cijena novani izraz vrijednosti koju su dogovorili prodavalac i kupac. U tome dogovoru interes je prodavaoca da proda po to vioj cijeni, a kupac nastoji platiti to niu cijenu. Zbog takvih odnosa koji vladaju na tritu roba, algoritam kapitala odreuje da se svaka cijena robe sastoji od PRENESENE VRIJEDNOSTI, DODANE VRIJEDNOSTI I

143

VIKA VRIJEDNOSTI. Za ovjeka je prenesena vrijednost potvrena kada je kao kupac novcem platio nekom drugom za vrijednost koju je primio. Dodana je vrijednost potvrena kada je ovjek sebi i svojim suradnicima platio za vrijednost koju su stvorili. Viak vrijednosti potvruje se na tritu roba, gdje je ukupna vrijednost (prenesena i dodana) dobila svoju cijenu robe koju je kupac platio novcem. Viak vrijednosti potvren je samo u sluaju ako je cijena robe vea od vrijednosti, a ako je ona manja, ostvaren je gubitak. To znai da viak vrijednosti moe biti i negativna veliina, za razliku od vrijednosti koja je uvijek pozitivna veliina, pa je prema tome samo vlasnik taj koji moe izgubiti. Da bi se, naime, neka vrijednost mogla ponuditi na tritu, nju najprije treba stvoriti, to se plaanjem potvruje stvaraocu, pa tek nakon toga trite plaanjem u novcu ponuenu vrijednost potvruje poduzeu a viak vrijednosti ostvaren je samo ako je cijena robe vea od ponuene vrijednosti. Upravo zbog toga algoritam kapitala stvara pravne osobe koje ljudima pomau da stvaraju to vie raznih vrijednosti i da pritom ostvaruju to je mogue vei viak vrijednosti, koji te pravne osobe brino uvaju za vlasnike. No da bi pravne osobe u tome smislu mogle funkcionirati i meusobno komunicirati, drava mora standardizirati prirodno knjigovodstvo i uiniti ga obaveznim za sve pravne osobe. To knjigovodstvo dravi omoguuje da na pregledan nain ima uvid u sve to se dogaa u pravnim osobama i da preko njih na nevidljivi nain upravlja poslovnim procesima kako bi vlasnici imali to vie novca (vika vrijednosti). Zbog toga algoritam kapitala razlikuje dvije vrste pravnih osoba: poduzea i ustanove; poduzea imaju zadau kao pravne osobe stvarati to vie vrijednosti za opu i osobnu potronju, a ustanove kao pravne osobe brinu o vrijednostima to se koriste u opoj potronji, koja treba biti to vea jer u tom sluaju vei je i vlasnikov viak vrijednosti.

KAKO DRAVA POSPJEUJE RAZVIJANJE PROCESA PRIVATIZACIJE I INTEGRACIJE. Da bi viak vrijednosti bio to
vei, u suvremenoj dravi novac uvijek trai rad. Novca nikad ne smije nedostajati za neto to je potrebno, korisno i to moemo sami napraviti. U tome smislu djeluje i ukupni bankovni sustav koji ini sve mogue da poduzeima nikada ne uzmanjka novca za ostvarivanje njihove drutvene zadae (proizvodnje robe za trite). Zbog toga algoritam kapitala stvara glavnicu koja postaje vidljiva tek kad se poduzee osposobi stvarati vrijednosti

144

i u tome stvaranju ostvarivati dovoljan viak vrijednosti koji e zadovoljiti vlasnike. To tako odreuje algoritam kapitala pa je poduzee kao pravna osoba ujedno i mehanizam koji pomou glavnice od poduzetnika najprije stvara vlasnika poduzetnikog posla da bi tijekom vremena sve vie postao i vlasnik novca. To znai da algoritam kapitala istodobno stvara dvije glavnice prva je GLAVNICA PODUZEA, iji je vlasnik iskljuivo poduzetnik, a druga je GLAVNICA NOVCA, iji vlasnik moe biti bilo tko. Posebna je znaajka glavnice poduzea da mora biti poznata prije formalnog osnivanja poduzea jer ona je znak da je o poduzeu poznato sve, pa ak i kamata koju kao minimalan profit treba ostvariti u sljedeem godinjem razdoblju. To znai da je u trenutku osnivanja, osim glavnice poduzea, potpuno ili djelomino poznata i glavnica novca. Naime, razlika izmeu tih dviju glavnica jest u tome to se glavnica poduzea u cijelosti ulae odjednom (pri osnivanju poduzea), a glavnica novca ulae se u vie navrata (prije i poslije osnivanja), i to onda kada je i ako je potrebno. Zadaa je glavnice poduzea ostvariti to vei profit za vlasnika poduzetnikog posla. Zbog toga ona snano utjee na razvijanje procesa privatizacije, koja od velikih poduzea stvara mnotvo to manjih poduzea jer se u malim poduzeima bre dolazi do profita pa samim time on biva vei. Osim toga, u malom je poduzeu lake upravljanje, stoga je ono uspjenije i zbog toga je vrednije, a vea vrijednost znai da je vea i glavnica poduzea. Stoga se svaka organizacijska jedinica velikog poduzea eli organizirati kao malo poduzee, to se i ostvaruje ako se ta jedinica raunski moe izraziti kao ekonomskotehnoloka cjelina. Zbroj glavnica malih poduzea obino je vei od glavnice postojeega velikog poduzea pa je i to razlog da se razvija proces privatizacije, ali pritom se istodobno razvija i proces integracije jer glavnica poduzea i njezin profit neprekidno vode rauna da novac u poduzeu bude to blii nuli, to znai da svako poduzee mora svoj viak novca deponirati u poslovnoj banci ili u unutarnjoj banci korporacije. Svako vee poduzee nastoji se organizirati kao korporacija sa to vie malih poduzea jer na tome stalno djeluje unutarnja banka koju ima svako poduzee. Naime, unutarnja banka prirodno tei posluivati to vie poduzea, jer se onda novac moe bolje koristiti, te stoga nastoji da ona budu to manja i da ih bude to vie. S druge pak strane, svako poduzee eli biti to samostalnije, to inae

145

odgovara unutarnjoj banci, ali im pritom ona ne doputa da se odvoje, a to ini tako to ih permanentno opskrbljuje potrebnim novcem, i to upravo u trenutku kada ga trebaju, pa ona ni ne pomiljaju na odvajanje jer ih korporacija pomou novca vrsto dri zajedno. Posve openito to znai da se svaki poduzetniki posao tei privatizirati jer se time poveava osobna odgovornost za njegovo izvrenje pa tako i sam taj posao postaje vredniji. No istodobno sm novac tei da se sve centralizira jer onda kao mjera vrijednosti s manjom koliinom novca moe izmjeriti vie stvarnih vrijednosti. Zbog toga i postoji opa tendencija da se svako vee poduzee organizira kao korporacija sa to veim brojem malih poduzea ili da se svako samostalno poduzee radi uspjenijeg obavljanja svojega posla udrui u ve postojee korporacije. Ova opa tendencija osobito dolazi do izraaja u dravama u kojima je gospodarstvo u dravnom vlasnitvu, a osobito je vana za drave u kojima vlada nevlasnitvo (kao to je to sluaj u Hrvatskoj). U takvim se dravama naime mora istodobno privatizirati ukupno gospodarstvo, a to se ini pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita), koji su i inae organizacijski mehanizam ijim se prijenosom vlasnike odgovornosti na nie razine upravljanja ponovno vrednuje materijalna imovina veeg poduzea. Taj organizacijski mehanizam omoguuje da se u jednom trenutku (u jednoj godini) doe do tonog podatka o ukupnoj vrijednosti poduzetnikih poslova u velikom poduzeu, odnosno u ukupnoj dravi. Davanje menaderskih kredita iskljuivo je unutarnja stvar svakoga veeg poduzea; to je zapravo organizacijska mjera kojom se svako poduzee nastoji bolje organizirati radi uspjenijeg poslovanja. Za unutarnje zajmove novac uope nije potreban jer se pomou njih prodaje postojea materijalna imovina, a to znai da vanjske ope i poslovne banke financijski uope ne sudjeluju u tim organizacijskim zahvatima, jedino mogu radi svojega interesa pomoi savjetima da ti zahvati budu to uspjeniji. U vezi s koritenjem unutarnjih poslovnih zajmova potrebno je samo znanje o prirodnome dvojnom knjigovodstvu, a koje je to znanje objasnit emo na primjeru zamiljene velike "dravne" kompanije, u kojoj je glavni direktor dobio zadatak da pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) proda materijalnu imovinu kompanije onim poduzetnim ljudima koji e tu imovinu uspjenije koristiti.

KAKO JE GLAVNI DIREKTOR POMOU MENADERSKIH KREDITA PRODAO UKUPNU MATERIJALNU IMOVINU

146

DRAVNE KOMPANIJE? U ovome primjeru pretpostavimo da je rije


o glavnom direktoru velike dravne kompanije, a isti bi postupak bio kada bi bila rije o privatnoj kompaniji u kojoj je glavni direktor ujedno i jedini privatni vlasnik. To znai da u oba sluaja glavni direktor postupa jednako jer njegova je zadaa da poduzee posluje to uspjenije i da u tome titi interes vlasnika. U ovom emo opisu pretpostaviti da je vlasnik nepoznat i da glavni direktor sve radi u interesu toga nepoznatog vlasnika. U tome smislu razmilja i o tome kako bi lake upravljao poslovima kompanije budui da su se oni znatno proirili te mu je sve tee upravljati procesima. Istina, njemu pomau odabrani suradnici, ali unato tome ima razliitih problema kojih ne bi trebalo biti. Mora neto uiniti kako bi svoje suradnike jae motivirao za uspjenije izvravanje postavljenih zadataka. Puno je o tome razmiljao i najednom se sjetio da je na knjigovodstvenom teaju uio kako se svako poduzee sastoji od pet temeljnih dijelova (opa uprava, tehnika uprava, nabava, proizvodnja i prodaja) i da se prijenosom vlasnitva pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) svaki taj dio moe bolje organizirati. Odmah odlui materijalnu imovinu kompanije prodati osobama koje su spremne preuzeti poduzetniku odgovornost radi boljeg koritenja imovine te u tom smislu opu upravu proglasi HOLDINGOM, a njegovo knjigovodstvo "unutarnjom bankom". Ta e banka raspisati natjeaj za dodjelu unutarnjega poslovnog zajma, kojim e odabrani kupci kupiti materijalnu imovinu pojedinih organizacijskih dijelova kompanije. Za glavnog direktora ovaj je natjeaj samo formalnost jer je budue kupce ve unaprijed odredio, ali to nitko, pa ni sami kupci ne trebaju znati. Da bismo lake dokuili o emu je rije, opisat emo zamiljeni razgovor glavnog direktora s poslovoom jednoga proizvodnog odjela. Namjeravam, zapoinje glavni direktor, prodati materijalnu imovinu ove kompanije, s time da pravo prvokupa imaju sadanji voditelji poslova u tim dijelovima pa sam vas pozvao da iskoristite to pravo. Dakako, najprije moramo precizirati predmet i cijenu kupoprodaje. Vi kupujete samo onu materijalnu imovinu (prostor, opremu i materijal) koja vam je potrebna za izvrenje zadatka vaega odjela. Tu imovinu treba tono identificirati i nakon toga je procijeniti: materijal prema aktualnim nabavnim cijenama, a prostor i opremu prema stupnju istroenosti i ekonomskoj zastarjelosti. S obzirom na to da dobro poznajete situaciju u vaem odjelu, vi ete najbolje procijeniti imovinu koju kupujete; stoga predloite cijenu koju ste spremni platiti, a u visini dogovorene cijene unutarnja banka odobrit e vam poslovni zajam kojim ete platiti tu

147

materijalnu imovinu. Prostor koji vam nije potreban stavit ete meni na raspolaganje, opremu koja vam ne treba pohranite u nae sredinje skladite, a isto to uinite s nekurentnim materijalima. Od postojeih radnika zadrite samo one koji su vam doista potrebni, a za radnike koji su viak pobrinut u se ja. No, da biste mogli dobiti poslovni zajam, morate osnovati svoje poduzee, ali prije toga trebate poloiti ispit iz dvojnog knjigovodstva jer to je jedan od uvjeta da se poduzee moe registrirati, s time da e teaj iz knjigovodstva organizirati naa unutarnja banka. Na tom ete teaju nauiti kako se projektira budui poduzetniki posao i kako ete utvrditi godinji profit koji ete ostvariti, a na temelju toga profita izraunat ete glavnicu vaega poduzea. Tu glavnicu mora verificirati unutarnja banka i takvu ete prijaviti mjerodavnom sudu radi registracije poduzea. Nakon toga vae e poduzee zakljuiti ugovor s unutarnjom bankom o dodjeli poslovnog zajma u visini kupoprodajne cijene koju emo dogovoriti. Prema tome ugovoru unutarnja banka je zajmodavac, a vae je poduzee zajmoprimac, s time da se zajmodavac obvezuje da e financirati vae poduzee, dok se zajmoprimac obvezuje da e ostvareni profit redovito uplaivati zajmodavcu. Uplaeni profit koristit e se za kamatu na poslovni zajam, a ostatak od toga bit e va udio u dionikoj glavnici unutarnje banke. Predlaem da o svemu ovome to sam rekao dobro razmislite i za tjedan dana oekujem va potvrdni odgovor. Poslovoa je pozorno sluao to mu je glavni direktor govorio, nakon ega je pomno razmiljao o njegovu prijedlogu i u njemu traio svoj interes. Razmiljao je o prostoru i opremi koju bi kupio te o kupoprodajnoj cijeni koju e predloiti; odvojio je nekurentne materijale koje nee preuzeti, a posebno se posvetio odabiru radnika koje e zadrati. Pritom je radio razliite kalkulacije, projektirao svoj posao, u njemu se poeo buditi vlasniki duh pa je ak izraunao i osnivaku glavnicu svojega budueg poduzea. Na kraju je zakljuio da je ovaj ugovor o poslovnom zajmu za njega vrlo povoljan jer nita ne treba platiti, a ako se ispravno postavi, moe mnogo toga dobiti. Nakon tjedan dana zadovoljno dolazi glavnom direktoru ne samo s potvrdnim odgovorom nego i s prijedlogom cijena materijalne imovine koja je predmetom ove kupoprodaje. Slino je bilo i s ostalim moguim kupcima. Svi su oni nakon tjedan dana zadovoljno donosili svoje prijedloge o cijenama koje su spremni platiti za materijalnu imovinu koju namjeravaju kupiti, a najzadovoljniji je bio glavni

148

direktor jer se njegova namjera u potpunosti ostvarila. Naime, ovom kupoprodajom sva e odgovornost za trokove biti prenesena na zajmoprimce. Rezultati su odmah bili vidljivi jer su se budui vlasnici ve na samom poetku rijeili balasta koji ih je dotad optereivao. Istina, sada je time optereen glavni direktor, no i to je od koristi jer sada barem zna da balast postoji i da s njime mora neto uiniti. S predloenim cijenama takoer se sloio jer je nepoznati vlasnik bogatiji upravo za cijenu koju su predloili direktori novih malih poduzea budue korporacije. No, to je manje vano; najvanije jest da su sve organizacijske jedinice velikog poduzea odjednom sreene i da e njihovi voditelji (direktori poduzea) ubudue s vlasnikom odgovornou brinuti o poslovanju svojih malih poduzea te da e ujedno kao dioniari velikog poduzea voditi rauna o opem uspjehu korporacije.

KAKO SE VLASNIKA ODGOVORNOST PRENOSI NA NIE RAZINE UPRAVLJANJA? Privatizacija je kontinuirani prirodni
proces u kojemu se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) svako vee poduzee rastavlja na to vei broj manjih poduzea. U tome procesu dolazi do ponovnog vrednovanja trajne imovine na temelju menaderskih kredita, pomou kojih se ona prodaje novim malim poduzeima. Zbog toga se u "unutarnjoj banci" stvara novi kreditni novac, koji poveava glavnicu novca te banke. No time dolazi i do poveanja glavnice poduzea jer je zbroj glavnica novih malih poduzea vei od glavnice dotadanjega velikog poduzea (zato to je privatizacija reorganizacija poduzea s ciljem da ukupno poslovanje korporacije bude uspjenije, a vea uspjenost znai da su poduzea vrednija, odnosno da je vea i suma glavnica svih novih poduzea). Upravo je ta suma najpouzdaniji podatak o njihovoj vrijednosti jer ona je veliina koja proizlazi iz prorauna poduzetnikog posla u koji se ulazi, a taj su proraun izradili najmjerodavniji strunjaci u ovom sluaju to su zajmoprimci poslovnog zajma, koji kao poduzetnici najbolje poznaju taj posao i koji su sada kao vlasnici osobno zainteresirani da poslovanje bude uspjenije i da njihov proraun bude to toniji. Pomou unutarnjih poslovnih zajmova se dakle svako vee poduzee u kratkom roku moe transformirati u korporaciju sa to vie manjih poduzea, i to s ciljem da se prijenosom vlasnike i poduzetnike odgovornosti povea uspjenost poslovanja. U tome veliku ulogu ima "unutarnja banka", koja je zapravo knjigovodstvo ukupne korporacije, a to knjigovodstvo vodi i koristi

149

opa uprava koja je u HOLDING poduzeu. Pomou toga knjigovodstva menadment korporacije nevidljivo upravlja svim poduzeima u njezinu sastavu, a svako to poduzee vodi svoje knjigovodstvo i ima svoju glavnicu koja ga upuuje kako e izvravati svoje zadatke. No izmeu glavnice samostalnih poduzea i glavnice poduzea u sastavu korporacije postoji razlika. Glavnica samostalnih poduzea svake se godine poveava za ostvareni profit i svake sljedee godine rauna se kamata na tako poveanu glavnicu; to znai da se ukupna glavnica tih poduzea sastoji od osnivake glavnice i glavnice novca koja nastaje iz ostvarenog profita. To mora biti tako stoga to se profit (viak vrijednosti) poduzea nikome ne moe isplatiti jer kad bi se to uinilo, profit bi jednostavno nestao. To znai da je u svakom sljedeem obraunskom razdoblju (u svakoj sljedeoj godini) glavnica poduzea vea, a samim time vea je i vlastita trokovna kamata, to mnogim poduzetnicima ne odgovora budui da neprekidno moraju razmiljati kako da proire i poveaju poslovanje poduzea zbog toga to to od njih trai kamata koja je za poduzee norma koju moraju ostvariti u sljedeem poslovnom razdoblju (godini). U poduzeima korporacije to nije sluaj jer ona svoj ostvareni profit redovito uplauju "unutarnjoj banci" pa je u njima glavnica poduzea uvijek jednaka osnivakoj glavnici. No zbog toga u korporaciji postoji holding poduzee koje ima status trajnosti, za razliku od ostalih poduzea koja traju toliko dugo dok ostvaruju profit i onda nestaju, ali se pritom stalno osniva vie novih poduzea. Da to bude tako brine se "unutarnja banka", koja pomou osamostaljenoga prvog temeljnog dijela prirodnog dvojnog knjigovodstva ("NOVCA" razredi 0 i 1) novac korporacije neprekidno ulae u razvoj proizvodnje i poduzetnitva te u tome smislu upravlja svim poduzeima, pa ak i HOLDINGOM u kojemu je opa uprava korporacije. Naime, svako poduzee smo vodi osamostaljeni drugi temeljni dio prirodnoga dvojnog knjigovodstva ("ROBA" razredi od 2 do 9), u kojemu je njegova osnivaka glavnica koja ga upuuje kako da sa to manje novca uspjeno ostvaruje svoju djelatnost i da svoj profit redovito uplauje "unutarnjoj banci", to znai da je u poduzeima novac uvijek na nuli. To se dogaa zbog toga to se u korporaciji glavnica novca odvojila od glavnice poduzea (proces osamostaljivanja financijskog kapitala), ali pri tome osamostaljivanju svaki vlasnik poduzetnikog posla zna koliki je njegov udio u ukupnoj glavnici novca koja se nalazi u "unutarnjoj banci". Sve je to radi toga da bi ope (korporacija) i posebno (sva poduzea) usklaeno djelovalo pa

150

"unutarnja banka" brino uva viak vrijednosti vlasnika poduzea (malih dioniara) i ne doputa da se taj viak ikome isplati u novcu, ak ni njegovim vlasnicima. Oni ga ni ne trae jer imaju dionice koje su prenosivi vrijednosni papir koji, ako im je potreban gotov novac, mogu prodati na burzi ak po cijeni veoj od nominale.

TO DRAVNA VLAST U HRVATSKOJ MORA UINITI DA SE SAUVA VIAK VRIJEDNOSTI VLASNIKA? Dakako, prije
svega treba donijeti temeljni akt kojim se de facto uspostavlja drava, a to je STANDARDNI KONTNI PLAN prirodnog knjigovodstva, to znai da Ustav i drugi zakonski propisi koje donosi dravna vlast moraju biti usklaeni s tim temeljnim aktom. Donoenjem toga kontnog plana stvorit e se pozitivno ozraje u kojemu e drava kao opa pravna osoba ispravno funkcionirati. U tome je najvanija prva godina nakon donoenja Standardnoga kontnog plana jer se u njoj treba dogoditi sve to je bitno da bi se drava razvijala u tome smislu da pomou posebnih pravnih osoba (poduzea i ustanova) upravlja svim drutveno-ekonomskim procesima radi boljeg ivota svih svojih graana. U toj prvoj godini sve e se promijeniti jer e eskontna stopa sredinje banke sve ljude u dravi poticati da trae svoj najvei interes, a drava e im u tome svesrdno pomagati, prije svega time to od njih nee nita uzimati, nego e im samo davati, a dat e im vie ako e ljudi u svojemu interesu bolje raditi. S time u vezi vrlo je vano da se odmah privatizira ukupno gospodarstvo, a na koji to nain treba uiniti, objanjeno je u ovome izlaganju. To znai da se ve u prvoj godini svako dioniko drutvo i svako vee trgovako drutvo treba transformirati u korporaciju sa to vie manjih poduzea. U tome ne bi trebalo biti nikakvih problema jer e svi sudionici u tim transformacijama biti upoznati s osnovama prirodnog knjigovodstva, a to e ih knjigovodstvo uvijek ispravno voditi jer ono je nepogreivo. Pritom je vrlo vano da hrvatska dravna vlast ne slua Zapad; naprotiv, ona ak i njemu treba pomoi jer razvijeni zapadni svijet jako grijei previe se oslanjajui na svoj dioniki sustav, koji je ipak samo krovite obraunskog sustava. Zbog toga krovita sve vie zanemaruje prirodno knjigovodstvo, koje je temelj obraunskog sustava i koje je stvorilo njihov dioniki sustav te ga dovelo do visokoga razvojnog stupnja.

151

14. KAKO MONETARNI VRH POMOU KNJINOG NOVCA UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U DRAVI
TO JE KNJINI NOVAC I KAKO SE NJIME UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U DRAVI? Jesmo li se ikada zapitali
to je novac, gdje je njegov izvor, to znai emisija novca, zato je potrebno emitirati novac, koliko ga treba emitirati i zato je novac tako vaan? Na ta i mnoga druga pitanja dobit emo odgovor ako pozorno razmotrimo prvu

152

projektnu bilancu zamiljene drave veliine Hrvatske (Shema br. 17) i pomno prouimo ulogu svih pojedinosti u njoj te njihovu meusobnu povezanost i kako se sve one kao KNJINI NOVAC slau u konani poslovni rezultat koji zovemo VIAK VRIJEDNOSTI ILI PROFIT. I taj viak vrijednosti svojevrstan je fenomen jer je u prirodnom knjigovodstvu permanentno nevidljivo zapisan, samo ga treba proitati i vidljivo zapisati u razredu 8. Profit je inae podatak koji bilo kojoj osobi nepogreivo pokazuje koliki je njezin dobitak u novcu, pri emu je bitno da taj podatak moe utvrditi samo osoba koja je vlasnik ili posjednik novca. Da bi vlasnik novca saznao koliki je dobitak ostvario, mora prebrojiti koliko novca ima danas i taj iznos usporediti s iznosom iz nekoga ranijeg brojanja pa ako je dananji iznos vei, onda je to bilo uspjeno razdoblje jer je ostvario pozitivan rezultat (profit). No taj iznos moe biti i manji pa je onda vlasnik izgubio dio svojeg novca, to znai da je ostvario negativan rezultat (gubitak). Sm izraz profit asocira da je ostvarena neka zarada, ali raunica kojom se on utvruje uvijek tono pokazuje kolika je u odreenom razdoblju razlika izmeu zavrnog i poetnog stanja novca, a ta razlika moe biti i negativna veliina, to znai da prirodno knjigovodstvo moe pokazati i negativan profit (gubitak). Da bi knjigovodstvo (kompjutor) bilo potpuno sigurno da je profit ispravno izraunat, algoritam kapitala odreuje da se on u knjigovodstvu svake pravne osobe izraunava na dva potpuno razliita naina: prvi je razlika izmeu sadanjeg stanja novca i stanja na poetku odreenog razdoblja, a drugi je razlika izmeu prihoda i rashoda u tom razdoblju, s time da ta dva naina moraju dati isti rezultat. Prvi je nain mnogo jednostavniji jer zahtijeva samo jedno brojanje na kraju razdoblja i utvrivanje razlike u odnosu na brojanje koje je izvreno na poetku razdoblja. Drugi je nain znatno sloeniji jer se tijekom cijelog razdoblja mora pratiti svaki primitak i izdatak novca da bi se na kraju razdoblja iz ukupnih prihoda i rashoda izraunala razlika. Ako te dvije raunice daju razliite rezultate, znai da se u raunici potkrala pogreka koju treba pronai i ispraviti. Ljudi obino profit raunaju na prvi nain jer je jednostavniji, ali ga ipak za svaku sigurnost trebaju potvrditi ponovnim brojanjem. Dakle, svaka osoba moe bez ikakva problema utvrditi svoj profit, s time da taj podatak zna samo posjednik novca jer se obvezno utvruje prebrojavanjem. Da je to doista tako, potvruje i odgovor jednog poduzetnika kojemu smo postavili

153

pitanje je li mu poznato koliki profit ostvaruje drava. Odgovor je bio: Ja znam koliki je moj profit, a koliki je profit drave, to morate pitati nju! Ovim je odgovorom sve reeno jer svatko zna svoj profit pa ga, prema tome, mora znati i drava! S obzirom na to da je novac potpuno neutralan jedna je od njegovih znaajki da on u sebi na odreeni nain samo u jednom iznosu sadri sve podatke o ivotu osobe koja je vlasnik novca, a taj je iznos uvijek zapisan na jednom raunu (kontu) koji ima dvije strane ulaznu i izlaznu. Na ulaznoj je strani primitak novca koji govori kada, zato i od koga je ta osoba primila novac, a na izlaznoj strani pie kome je, zato i kada izdala novac, a ako je ulaz novca bio vei od izlaza, onda je posjednik novca ostvario profit. Takav konto ima svaka osoba pa ga ima i drava koja se kao opa pravna osoba brine o svim posebnim pravnim i fizikim osobama u zemlji. Taj je konto zapravo monetarni vrh drave, koji na svojoj ulaznoj strani ima zapisan ukupan depozitni novac koji je tednja svih vlasnika novca (tedia), a na izlaznoj je strani ukupan kreditni novac kojim se koriste poduzea radi stvaranja vrijednosti. Na tome kontu vidi se bitna razlika izmeu drave kao ope pravne osobe i svih ostalih osoba koje postoje i djeluju u toj dravi jer drava ostvaruje profit ako je na kontu monetarnog vrha izlaz novca vei od ulaza! Na vrnom kontu drave naime dolazi do punog izraaja kamatonosna znaajka novca, koja sve vie postaje pozitivna kategorija, a kamata je inae poznata po svojoj negativnoj ulozi. Pozitivnu znaajku kamata je poela poprimati tek nakon objave drave da podloga novcu vie nije zlato (SAD, 1969.) NEGO JE TO PROIZVODNJA I PODUZETNITVO. Otada se poela razvijati i monetaristika filozofija, ije je temeljno naelo da drava treba prije svega zatititi novac koji kao svoju tednju graani dre u bankama. Tu e zatitu drava najbolje pruiti ako, pojednostavnjeno reeno, njezina sredinja banka otkupljuje od opih banaka (tedionica) svu tednju po svojoj reeskontnoj stopi (9%) i ako po toj istoj stopi preko poslovnih banaka financira poduzea u stvaranju vrijednosti. U skladu s time sredinja banka na sav depozitni novac tedionicama mora platiti kamatu po stopi od 9%, a da bi to mogla, te depozite tedia mora kao kreditni novac posredstvom poslovnih banaka pozajmiti poduzeima po istoj stopi. U tim odnosima sa tediama i poduzeima vrni konto moe biti pozitivan, to znai da je depozitni novac vei od kreditnog novca, a u sluaju takvoga pozitivnog stanja sredinja banka gubi jer tediama

154

mora platiti veu kamatu nego to e primiti od poduzea. Ako je kreditni novac jednak depozitnom novcu, sredinja banka dolazi na svoje jer tediama plaa upravo toliku kamatu koliku je primila od poduzea. Ako je kreditni novac vei od depozitnog novca, sredinja banka zarauje jer prima veu kamatu od poduzea nego to je plaa tediama. Normalno je da svatko eli zaraditi (ostvariti profit) pa to eli i sredinja banka, a iz toga slijedi da bi izlaz iz vrnog konta trebao uvijek biti vei od ulaza, to je protivno prirodnim zakonima. Ali to nije protivno zakonu kamate i to je razlog zato je ona poprimila pozitivnu znaajku kamata je sama po sebi negativna kategorija, pa ako se kao takva nalazi na negativnoj (izlaznoj) strani vrnog konta, ona poprima pozitivno svojstvo (minus puta minus daje plus). I tako je kamata postala opi upravljaki mehanizam koji pomou eskontne stope sredinje banke tvori sustav kamatnih stopa, u kojemu svaki sudionik monetarnog sustava (tedie, tedionice, poslovne banke i poduzea) moe nai svoj najvei interes.

KAKO MONETARNI VRH DRAVE KAO APSTRAKTNA PRAVNA OSOBA UPRAVLJA SVIM KONKRETNIM PRAVNIM OSOBAMA U DRAVI? Pozitivnu znaajku kamata je
dobila zbog toga to je monetarni vrh i ukupni bankovni sustav apstraktna pravna osoba koja, za razliku od konkretnih pravnih osoba (ustanova i poduzea), moe imati izlaz novca vei od ulaza. Naime, svaka banka konkretna je pravna osoba koja u sebi ima jo jednu apstraktnu pravnu osobu, koja se brine o stanju i prometu novca svih komitenata te banke, to ujedno znai da taj novac ne pripada banci, nego je to novac tedia koji su joj ga povjerili na uvanje. To ujedno znai da svaka banka ima i dva knjigovodstva: jedno je knjigovodstvo apstraktne pravne osobe, koje se brine o stanju i prometu novca svih komitenata banke, a drugo je poslovno knjigovodstvo konkretne pravne osobe, koja ima svoje rashode i prihode, kao to ih imaju sve ostale konkretne pravne osobe. No ovdje se dogaa neto udno to se vrlo teko moe razumjeti, a to je da apstraktne pravne osobe kao pozitivnu kategoriju imaju izlaz novca vei od ulaza, to je svojevrstan paradoks koji postoji zbog kamatonosne znaajke novca. Naime, svaka banka i bankovni sustav u cjelini djeluje uspjeno ako je njezin/njegov izlaz novca vei od ulaza, a to vrijedi i za monetarni vrh, iji vrni konto treba pokazivati da je ukupan kreditni novac kod svih poduzea

155

vei od ukupnoga depozitnog novca svih tedia. Sasvim je normalno da on bude vei budui da je novac ipak samo mjera vrijednosti, a da vei novac na izlazu ne moe biti bilo koja veliina, priroda se pobrinula na taj nain da u stvarnom ivotu postoji ogranienje koliko kreditni novac moe biti vei od depozitnog novca a to su ogranienje KVALITETNI PROJEKTI koji su ujedno i jedini izvor novca kojim PODUZEE ulazi u poduzetniki posao. I upravo zbog toga poduzee kao pravna osoba jest mehanizam u kojemu punom snagom djeluje algoritam kapitala i on svojom glavnicom jami da se u novi poduzetniki posao ulazi potpuno spremno JER TA JE GLAVNICA SADANJA VRIJEDNOST PODUZETNIKOG POSLA. S obzirom na to da je sredinja banka pomou svoje eskontne stope preuzela svu brigu o ukupnome bankovnom sustavu i pomou njega brigu o svim konkretnim pravnim i fizikim osobama u zemlji, jedino se kod nje moe nalaziti izvor novca. Ali kako e se taj izvor koristiti, to sredinja banka preputa poslovnim bankama; stoga one nisu ograniene u davanju financijskih zajmova poduzeima pod uvjetom da su zahtjevi za kreditima popraeni kvalitetnim projektima. To znai da bankovni djelatnici moraju biti osposobljeni itati te projekte i verificirati ih te sa svoje strane uiniti sve da takvih projekata bude to vie i, radi svojega interesa, neprekidno brinuti da se oni uspjeno ostvaruju. U prvoj projektnoj bilanci drave iz Sheme br. 17 oito je da takvi projekti postoje jer je bruto drutveni proizvod projektiran u iznosu od 1.524 milijarde kuna, a neto drutveni proizvod iznosi 422 milijarde kuna, to znai da e u stvaranju toga drutvenog proizvoda sudjelovati brojna poduzea iji su projekti jamstvo da e u sljedeoj godini bruto drutveni proizvod biti najmanje toliki koliki je prikazan u toj prvoj projektnoj bilanci. Ovdje se postavlja pitanje to znai razlika izmeu bruto drutvenog proizvoda i neto drutvenog proizvoda? Odgovor na to pitanje daje nam knjini novac koji je monetarni izraz za bruto drutveni proizvod, a taj se bruto proizvod uvijek sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti, za razliku od neto drutvenog proizvoda koji sadri samo dodanu vrijednost i viak vrijednosti. Knjinom novcu suprotan je efektivan ili gotov novac. Knjini je novac prihod koji su ostvarila poduzea i koji je u knjigovodstvu uvijek vidljivo zapisan na kontu 70, to je u svojoj ukupnosti bruto drutveni proizvod, ija je struktura kao troka zapisana u razredu 4 na kontima 41, 42 i

156

43. U toj su strukturi dodana vrijednost i viak vrijednosti (konto 42 i 43) neto drutveni proizvod i kao takav su konstanta, za razliku od prenesene vrijednosti (konto 41), koja kao varijabla uvijek nastoji biti to vea jer to znai da u stvaranju drutvenog proizvoda sudjeluje vei broj poduzea. Zbog toga je podatak o bruto drutvenom proizvodu veliina koja sama po sebi nita ne govori, ona neto znai samo uz podatak o neto drutvenom proizvodu. Naime, odnos bruto i neto drutvenog proizvoda govori nam o stupnju organiziranosti drave kao velikog poduzea; govori nam o koeficijentu organiziranosti koji treba biti to vei jer to znai da se u dravi neto drutveni proizvod ostvaruje u veem broju poduzea pa je stoga zbog poveanoga unutarnjeg prometa vei i knjini novac. U projektnoj bilanci iz Sheme br. 17 istaknuta je DODANA VRIJEDNOST jer je ona odreena dravnim proraunom (Shema br. 16) i kao takva je apsolutna konstanta obraunskog sustava zbog toga to algoritam kapitala punom snagom djeluje da se dodana vrijednost ostvari u projektiranoj veliini, pa ak radi na tome da ona bude manja, ali da se unato tome neto drutveni proizvod ostvaruje kako je predvieno u projektu. To znai da je VIAK VRIJEDNOSTI relativna konstanta jer gotovo svi mehanizmi kapitala djeluju u tome smislu da viak bude to vei, pa ak nastoje da se poveava na raun dodane vrijednosti. Zbog toga je viak vrijednosti najvea tajna obraunskog sustava koju rijetko tko moe razumjeti, a da bi se to ipak barem donekle moglo, treba neto rei o razlici izmeu knjinog novca i efektivnog novca. Knjini novac oznaava DOBRO i treba ga biti to vie, a efektivni novac asocira na ZLO pa ga treba biti to manje. Efektivni ili gotov novac potreban je prije svega zbog toga da bismo mogli prepoznati zlo i da ga se klonimo tako da se to vie koristimo knjinim novcem. U tome koritenju dodana je vrijednost granina toka izmeu knjinog i efektivnog novca (granina toka izmeu dobra i zla), a da bismo nekako shvatili tu graninu toku, posluit emo se naim primjerom prorauna dodane vrijednosti. U tome je proraunu predvieno da dodana vrijednost za projektiranu godinu iznosi 264 milijarde kuna, a to znai da se ljudima taj iznos isplauje u mjesenim ratama od priblino 22 milijarde kuna. Ovih 22 milijarde treba umanjiti za PDV i OPO jer to su monetarni mehanizmi koje graani ionako nikada ne primaju pa dobijemo iznos od priblino 20 milijardi, koliko pravne osobe isplauju ljudima za njihovu osobnu potronju robe. Ta je isplata MAKSIMUM EFEKTIVNOG NOVCA, s time da algoritam kapitala snano djeluje da od toga maksimuma,

157

koji je ujedno MINIMUM KNJINOG NOVCA, gotovog novca bude to manje, pa stoga pravne osobe ljudima isplauju novac na njihove osobne tekue raune, odakle se koristi tek onda kad je to potrebno. U tom smislu u obraunskom sustavu postoje razni mehanizmi (platni nalozi, ekovi, kreditne kartice ...) da se to manje koristi gotov novac, pa se ak ljudima pred kuu dovode bankomati da bi se to manje sluili gotovinom.

ORGANIZACIJSKA SHEMA PO KOJOJ SE SVAKO VEE PODUZEE MOE ORGANIZIRATI U KORPORACIJU S NAJMANJE EST PODUZEA. Algoritam kapitala potie ljude da
knjinog novca bude to je mogue vie, a kako se to postie pokazat emo na naem primjeru, u kojemu je polazite 264 milijarde kuna dodane vrijednosti koja je odreena dravnim proraunom (Shema br. 16). Ta dodana vrijednost stvorit e i viak vrijednosti koji proizlazi iz verificirane glavnice poduzea u iznosu od 2.633 milijarde kuna. Ova glavnica znai da postoje brojni projekti koji predviaju da e se ostvariti neto drutveni proizvod od 422 milijarde kuna, jer e se osim spomenute dodane vrijednosti ostvariti jo i 158 milijardi kuna vika vrijednosti (6% od verificirane glavnice). S obzirom na broj poduzea koji je u naem primjeru postojao u trenutku donoenja Standardnoga kontnog plana, za poetni trenutak izraena je prva projektna bilanca drave u kojoj je neto drutveni proizvod konstanta bruto drutvenog proizvoda od 1.524 milijarde kuna, to znai da je u tome trenutku koeficijent organiziranosti drave bio 3,6 (1524 : 422). No ve u prijelaznom razdoblju poet e se ozbiljno razmiljati o reorganizaciji postojeih poduzea prijenosom vlasnike odgovornosti na nie razine upravljanja, to moe dovesti do naglog skoka bruto drutvenog proizvoda jer e se mnoga dionika i vea trgovaka drutva pomou menaderskih kredita transformirati u korporacije sa to vie malih poduzea. Pritom e se na najjednostavniji nain doi do tone vrijednosti mnogih poduzetnikih poslova koji se obavljaju u dravi i istodobno e se znatno poveati bruto drutveni proizvod, unato tome to e neto drutveni proizvod ostati na razini projektne bilance iz Sheme br. 17. Kako je to mogue? Shema br. 18

ORGANIZACIJSKA SHEMA BUDUE KORPORACIJE


KORPORACIJA

158 Unutarnja banka H Holding N Nabava E Elementi T Tehnika P Prodaja S Sklopovi

To je mogue stoga to algoritam kapitala vrlo snano djeluje da se razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije, u kojima se svako vee poduzee transformira u korporaciju sa to vie manjih poduzea. Ako jo i drava raznim mjerama potie takve transformacije, to je sluaj u naemu primjeru u kojemu drava u jednom trenutku postojee nevlasnitvo transformira u vlasnitvo, onda e ve u prvoj godini nakon donoenja Standardnoga kontnog plana doi do znatnog poveanja stupnja organiziranosti. To je i razlog zato naa projektna bilanca na kraju prijelaznog razdoblja pokazuje mnogo vei bruto drutveni proizvod, unato tome to je neto drutveni proizvod isti onaj koji je zateen u trenutku kad je transformacija zapoela. Ako se naime odreeni drutveni proizvod ostvaruje u vie poduzea, onda prividno dolazi do veeg prometa robe i do poveanja cijene robe (prihoda poduzea na kontu 70), to znai da se poveava i knjini novac, ali e se u strukturi cijene poveati samo prenesena vrijednost, dok e dodana vrijednost ostati ista. Viak vrijednosti pritom moe biti neto vei, ali samo zato jer e zbog eeg mjerenja postati prije vidljiv. Kako dolazi do eeg mjerenja, pokazat emo na primjeru nae projektne bilance iz Sheme br. 17, u kojemu emo pretpostaviti da e se svako dioniko i vee trgovako drutvo organizirati kao korporacija s najmanje est poduzea, kako je to prikazano u Shemi br. 18. Svako se poduzee, posve openito, sastoji od pet temeljnih dijelova, neovisno o svojoj veliini (to vrijedi i za poduzee s jednim zaposlenikom, koji je ujedno i vlasnik i poduzetnik), a to su: opa uprava, tehnika uprava, nabava, proizvodnja i prodaja. Ako se proizvodnja, odnosno temeljna djelatnost poduzea, moe obraunski izraziti kao odgovornost konkretnog ovjeka

159

(poduzetnika) i ako u poduzeu postoje najmanje dva takva ovjeka, onda se postojee poduzee moe organizirati kao korporacija s tri poduzea i najmanje tri zaposlenika s punom vlasnikom i poduzetnikom odgovornou. Svaka korporacija ima HOLDING u kojemu se obavljaju djelatnosti ope uprave, tehnike uprave, nabave i prodaje, pa ako i u svakoj toj djelatnosti postoje pojedinane odgovornosti, onda se korporacija moe sastojati od est poduzea s ukupno najmanje est zaposlenika s prije spomenutom odgovornou. MATRINI RAUN KOJI POKAZUJE KAKO SE U TRENUTKU OSNIVANJA KORPORACIJE PRIVIDNO ZNATNO POVEAVA PROMET ROBA. U Shemi br. 18 poduzee H (HOLDING) konkretna je pravna osoba, koja e u novoj korporaciji biti pravni sljednik sadanjega poduzea, a sastojat e se od ureda glavnog direktora korporacije, sektora opih poslova i knjigovodstva (sredinji kompjutor) te nevidljive "unutarnje banke" koja je apstraktna pravna osoba korporacije. Ta apstraktna pravna osoba nema nijednog zaposlenika ni bilo kakvih materijalnih sredstava; ona je zapravo prvi temeljeni dio prirodnog knjigovodstva ("NOVAC" razredi 0 i 1); ona je na neki nain pokrenula veliko poduzee da se transformira u korporaciju sa to vie manjih samostalnih poduzea. Pritom ne doputa da se ta mala poduzea odvoje od nje, nego ih pomou holding poduzea (ope uprave) vrsto dri zajedno i brine se o njima tako da uva njihov novac (viak vrijednosti), koji im je inae uvijek na raspolaganju i mogu se njime koristiti kad treba i koliko treba. Osnivanjem korporacije prividno se poveava promet roba, a kako dolazi do toga poveanja, vidimo u Shemi br. 19, u kojoj je matrinim raunom pokazano kako se veliko poduzee iz Sheme br. 17 transformira u sloeno poduzee (korporaciju). Shema br. 19 u milijardama kuna

MATRICA UNUTARNJEG PROMETA ROBE I POLAZINE PRODAJNE CIJENE KORPORACIJE


Poduzee SADANJE PODUZEE Holding Nabava Tehnika Elementi Sklopovi Prodaja KORPORACIJA H 53 -55 2 0 N 32 1 -33 0 T 33 2 3 -38 0 E 800 26 15 20 -861 0 S 571 24 11 18 386 -1010 0 P 35 2 2 475 1010 -1524 0 K 1524 0 0 0 0 0 -1524 0

160

Tom se transformacijom prihod na kontu 70 poveao za 1.997 milijardi (od 1.524 na 3.521), koliko se zbog veeg broja poduzea prividno poveao i promet robe, no to se poveanje u strukturi cijene robe odrazilo samo na prenesenu vrijednost, to moemo vidjeti u Shemi br. 20, koja je nova varijanta prve projektne bilance drave kao velikog poduzea. Za isto toliko poveao se i knjini novac, a koeficijent organiziranosti drave povean je s 3,6 na 8,3 (za vie od 231%), za koliko je povean i bruto drutveni proizvod dok je neto drutveni proizvod ostao isti. Tu bi se moglo postaviti pitanje emu onda sva ta pretvorba vlasnitva kad nije dolo do poveanja neto drutvenog proizvoda? Nije dolo stoga jer je ovo tek prvi korak u organizaciji drave kao velikog poduzea, no u drugom koraku doi e do znatnog poveanja vika vrijednosti (profita), prije svega zbog vlasnike odgovornosti poduzetnika, ali i zato to se u malim poduzeima bre dolazi do profita. Sve nam to pokazuje matrica iz Sheme br. 19, iz koje se vidi kako novac u odreenom trenutku jednom organizacijskom mjerom znatno poveava postojei bruto drutveni proizvod, to je znak da od toga trenutka algoritam kapitala poinje djelovati pa e sadanja poduzea ubudue funkcionirati mnogo uspjenije. To ujedno znai da se sva vea poduzea u dravi u jednom trenutku (u jednom mjesecu) mogu transformirati u korporaciju s najmanje tri poduzea, a bit e ak korporacija sa stotinjak poduzea i sve e one zajedno ostvariti bruto drutveni prozvod koji je prikazan u drugoj varijanti projektne bilance drave kao velikog poduzea (Shema br. 20). Shema br. 20 milijardama kuna

PROJEKTNA BILANCA GOSPODARSTVA ZA 2004. GODINU


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela
Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE

BILANCA GOSPODARSTVA
Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC

68 3589 73 3594 -50 3363 91 10546

3363 3521 3413 10297

226 73 -50 249

161
ROBA 21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina 30 Nabavljeni proizvodi 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi i prihodi 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA) 2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 4 TROKOVI -783 340 182 98 72 -91 0 2633 372 3249 3099 264 158 3619 3593 3521 20508 31054 783 32 3067 3099 264 158 3521 3521 3521 158 2633 20757 31054 1850 340 182 98 72 -158 -2633 -249 0

Polazite za izradu projektne bilance iz Sheme br. 20 jest bruto drutveni proizvod sadanjeg poduzea u iznosu od 1.524 milijarde kuna (konto 70 iz Sheme br. 17), a struktura toga proizvoda ostvaruje se u est organizacijskih jedinica koje ele postati samostalna poduzea. Ta struktura prikazana je u prvom retku Sheme br. 19, u kojemu svaka od tih est jedinica ima svoj dio bruto drutvenog proizvoda sadanjeg poduzea, ali ako svaka od njih postane samostalno poduzee, taj njezin dio postaje cijena robe koja se uvijek sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti. U dijelu te cijene iz prvog retka nalazi se samo dodana vrijednost i pripadajui dio vika vrijednosti; to je dohodak organizacijske jedinice, a da bi on postao cijena robe, svaka jedinica mora primiti cijenu robe drugih jedinica koje se osamostaljuju. To primanje uvijek je prenesena vrijednost koja poveava trokove jedinice, koji time kao njezin prihod postaju cijena robe, a ta je cijena za svaku jedinicu u Shemi br. 19 prikazana s predznakom minus. Zbroj svih tih minus vrijednosti vei je od bruto drutvenog proizvoda sadanjeg poduzea upravo za iznos (1.997 kuna) za koji se u toj transformaciji poveava cijena robe (knjini novac, bruto drutveni proizvod). To znai da e se bruto drutveni proizvod u iznosu od 1.524 milijarde ve u prijelaznom razdoblju poveati na iznos od 3.521 milijarde kuna, a u strukturi toga iznosa poveala se samo prenesena vrijednost s poetnih 1.102 milijarde na 3.099 milijardi kuna.

162

163

15. KAKO ALGORITAM KAPITALA PROFITOM FINANCIRA OPU POTRONJU DRAVE


ZATO JE DRAVNA OPA POTRONJA MANJAK KOJI DRAVA MORA PLATITI? Algoritam kapitala ispravna je raunica o
koritenju vlastitog kapitala, a to je prije svega nae znanje o vlastitim resursima kojima raspolaemo i o vlastitim sposobnostima da iskoristimo te resurse, no nije manje vano i nae znanje o sposobnostima drugih koji su nam potrebni da bismo mogli ostvariti svoje namjere. Najbolji pokazatelj toga naeg ukupnog znanja jest GLAVNICA PODUZEA jer ona u jednome novanom izrazu predstavlja znanje kojim se ulazi u poduzetniki posao. Poduzetnik

164

naime mora dobro poznavati posao u koji namjerava ui, zatim treba upoznati svoje budue poslovne partnere, treba se dobro pripremiti za novo poslovanje, treba osigurati prostor u kojemu e obavljati djelatnost i opremu kojom e se pritom koristiti te, to je najvanije, mora projektirati posao i utvrditi profit koji e mu taj posao donijeti. Da bi sve to mogao napraviti, poduzetnik mora imati znanje iz prirodnoga poduzetnikog knjigovodstva i u tome posebno znanje o profitu (dobitku ili zaradi u novcu) TO JE NAJVANIJI PODATAK KOJI DAJE TO KNJIGOVODSTVO. Profit je krajnji rezultat poduzetnikog posla, to je viak novca koji posjeduje poduzee, to je dobitak poduzea u novcu a taj se dobitak nikome ne moe isplatiti jer svaka isplata novca poveava troak i smanjuje profit. To je i razlog zato ulagai novca dobiju dionice kao potvrdu da su svoj novac uloili u poduzee, a ta je injenica vrlo vana u poduzetnikom poslu jer ona ujedno znai da se profit kao viak novca moe koristiti iskljuivo za razvoj proizvodnje i poduzetnikih poslova. O tome razmilja i suvremena dravna vlast pa odluuje poduzee osloboditi od plaanja svih poreza, prireza, carina i drugih nameta, a sve to stoga da bi gospodarstvo ostvarilo to vei profit, te ujedno uvodi porez na dodanu vrijednost (PDV) da ljudi ne bi bez potrebe uzimali novac iz poduzea. PDV, naime, zapravo i nije porez, nego je to monetarni mehanizam koji kao pretporez plaaju svi ljudi kad od pravne osobe primaju novac za osobnu potronju, a drava ga kao poticaj vraa onim poduzetnim ljudima koji stvaraju vrijednosti. Suvremena je drava, prema tome, besporezna, a to znai da se njezina ukupna opa potronja tekueg razdoblja financira od profita koji su poduzea u tom razdoblju ostvarila i kojim e se u buduem razdoblju koristiti za razvoj proizvodnje i poduzetnitva. Da je doista mogue da drava bude besporezna i da se financiranje moe izvriti na taj nain, uvjerit emo se nakon to pomno razmotrimo prvu projektnu bilancu drave kao velikog poduzea (Shema br. 20). Ta projektna bilanca prikazuje dravu sa svim trokovima koji postoje u velikom poduzeu, a vrlo je dobro poznato da se trokovi svakog poduzea sastoje od izravnih i opih trokova, a ovi se opet dijele na materijalne i osobne trokove. Svi ti trokovi ili rashodi ine ulaznu stranu bilance, a ona prirodno mora biti jednaka izlaznoj strani, u kojoj su zabiljeeni svi prihodi poduzea. S obzirom na to da poduzea djeluju u skladu s algoritmom kapitala, bilanca svakoga od njih mora imati prihode vee od rashoda, a koliko su oni vei pokazuje razlika koja je u bilanci poduzea zabiljeena kao PROFIT. Profit

165

pokazuje zaradu u novcu, odnosno koliko je poduzee u svojem poslovanju imalo vei primitak od izdatka novca pa je to zapravo viak novca koji se prema naelu prirodnog knjigovodstva mora proknjiiti ondje gdje je nastao, a to znai u poduzeima. Budui da svaki viak znai da negdje postoji isto toliki manjak koji prema tome istom naelu to drugo mjesto mora platiti, postavlja se pitanje u kojoj se bilanci nalazi taj manjak. Dakako, to drugo mjesto sve su ustanove u dravi, no to ne znai da manjak treba traiti u bilanci tih ustanova, jer on je nevidljivo zapisan i u ovoj bilanci drave kao velikog poduzea, samo ga treba proitati i vidljivo zapisati kao opi materijalni troak drave. No kad bi se to uinilo, nakon toga bi zapisa nestao profit na kontu 81, jer bi upravo za toliko bili poveani preneseni trokovi na kontu 41. Da se to ne dogodi, drava treba platiti taj manjak jer su ga poduzea u svom knjigovodstvu proknjiila kao viak novca (profit). Na koji e nain drava platiti taj manjak, bit e govora u zavrnom dijelu izlaganja o projektnom knjigovodstvu drave.

PROFIT PODUZEA VIAK JE NOVCA KOJI SE MOE UPOTRIJEBITI SAMO ZA RAZVOJ PROIZVODNJE I NOVIH PODUZETNIKIH POSLOVA. Profit poduzea najvanija
je obraunska kategorija, to je i razlog da algoritam kapitala pomou novca snano djeluje da se u ljudskom drutvu razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije, koji u prvi plan stavljaju osobnu odgovornost ljudi zaposlenih u poduzeima radi zatite svojih interesa i osobnu odgovornost ljudi zaposlenih u ustanovama radi zatite interesa svih ljudi u dravi. Ti procesi omoguuju da se imovina velikih poduzea pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) "prodaje" mnogim poduzetnicima, zbog ega se stvaraju brojna mala poduzea, a svako novo malo poduzee mora mjerodavnom sudu prijaviti svoju glavnicu. Mala poduzea znatno su uinkovitija i fleksibilnija, to se vidi ve iz veliine glavnice koja se prijavljuje kod osnivanja pa tako u naem primjeru projektne bilance drave kao velikog poduzea vidimo da sadanja vrijednost (odnosno glavnica) svih poduzetnikih poslova u zemlji iznosi 2.633 milijarde kuna, a ta e glavnica u projektiranoj godini svim poduzeima drave donijeti profit u iznosu od najmanje 158 milijardi kuna (6% od glavnice poduzea). Dakako, drava sa svoje strane treba stvarati uvjete koji e omoguiti da se taj profit doista i ostvari. Zbog toga se mjerodavni dravni organi trebaju duboko zamisliti nad prvom projektnom bilancom drave kao velikog poduzea jer u njoj su dva podatka od posebnog znaenja; prvi je podatak o dodanoj vrijednosti (konto 42), koja je u

166

iznosu od 264 milijarde kuna odreena dravnim proraunom, a drugi je podatak o viku vrijednosti (konto 43), koji u iznosu od 158 milijardi proizlazi iz verificirane glavnice svih poduzea u dravi. Ta dva podatka zajedno ine (neto) drutveni proizvod koji e se ostvariti u projektiranoj godini i kao takvi su konstanta obraunskog sustava, a podatak o prenesenoj vrijednosti (konto 41) je varijabla koja treba biti to vea da bi drava imala vei koeficijent organiziranosti a taj vei koeficijent samo znai da se konstanta (neto drutveni proizvod) ostvaruje u vie poduzea. Razmiljajui o svemu tome, dravni organi u prvoj projektnoj bilanci drave zamijetit e jednu zanimljivost, a ona je u tome to u toj bilanci nigdje nema podatka o materijalnoj opoj potronji svih ustanova. Naime, sasvim je sigurno da je ta bilanca ispravna jer je na kontu 70 zabiljeen ukupan prihod svih poduzea u iznosu od 3.521 milijarde kuna, to znai da je u tome prihodu sadrana i roba koju su za potrebe ope potronje kupile i platile sve ustanove u dravi, a s obzirom na to da je zbroj u ovoj projektnoj bilanci jednak na ulaznoj i izlaznoj strani, u toj je bilanci sadrano sve. Kako to moe biti kad pouzdano znamo da u njoj nema materijalnih trokova ustanova? I u redu je da ih nema, jer da su prikazani u toj bilanci, u njoj ne bi bilo profita (vika vrijednosti); no to ujedno znai da u bilanci iz Sheme br. 20 materijalni trokovi ustanova ipak postoje, samo su oni zapisani pod drugim nazivom (profit), to znai da je opa potronja drave uvijek jednaka profitu gospodarstva. To je i sasvim logino jer da su ustanove kupile robu od poduzea za samo jednu kunu manje, onda bi poduzea na kontu 70 imala prihod za jednu kunu manji, pa bi toliko bio manji njihov profit, ali bi i materijalni trokovi u ustanovama takoer bili manji za jednu kunu. Pa kada je to tako, zakljuit e mjerodavni dravni organi, onda se na isti nain mogu financirati i osobni trokovi ustanova (plae zaposlenika u ustanovama, mirovine i razne druge naknade), koji iznose 173 milijarde kuna (redni br. 23 u Shemi br. 16).

PROJEKTNA BILANCA DRAVE SASTOJI SE OD BILANCE SVIH PODUZEA I BILANCE SVIH USTANOVA. Privatizacijom,
odnosno pretvorbom vlasnitva doi e do ozbiljnih promjena u strukturi graana s obzirom na zaposlenost, jer e raznim poticajima drave ljudi biti motivirani osnivati poduzea pa e tako i siva ekonomija sve vie izlaziti iz anonimnosti, a da ne govorimo da e seljaka gazdinstva i razne kune radinosti prijaviti svoje glavnice i registrirati se kao poduzea. Drava je, naime, zakonom propisala da minimalni temeljni kapital (glavnica poduzea)

167

iznosi 20.000 kuna, a to znai da u uvjetima eskontne stope sredinje banke od 6% minimalni godinji profit iznosi svega 1.200 kuna (jer je 1200 : 0,06 = 20 000), a toliki se profit moe zaraditi i u svakom poslu kune radinosti. Dakako, to e osjetno promijeniti i strukturu dodane vrijednosti, koja e kao konstanta u svojoj ukupnosti ostati nepromijenjena (vidjeti Shemu br. 21 ). Dodana je vrijednost poslije pretvorbe ostala ista, ali je broj zaposlenika znatno povean uz isto toliko smanjenje broja nezaposlenih i umirovljenika. Pritom se uope ne oekuje da e u strukturi graana doi do takvih promjena, a osobito se nee smanjiti broj umirovljenika jer e svatko nastojati zadrati steena prava. No to dravnu vlast ne zabrinjava jer je njoj jedino bitno da e se registrirani dohodak graana znatno poveati, a koliki je u njemu njihov potreban dohodak, to ionako znaju samo oni. Dravi je vie zanimljiv viak dohotka jer ako umirovljenik radi svoj registrirani poduzetniki posao, on e u svojem poduzeu ostvarivati vei profit zato to jedan dio svojih potreba podmiruje od mirovine. Bitno je, dakle, da e u novim uvjetima doi do promjene u strukturi dohotka i da e poduzetnici svoj viak dohotka (viak vrijednosti, profit) drati na odgovarajuem novanom raunu svojega poduzea, odnosno svoje korporacije, a do kakvih e promjena doi u strukturi dohotka, bit e zabiljeeno u odvojenim bilancama poduzea i ustanova (Shema br. 22 i 23). Shema br. 21 u milijunima kuna

DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI


Opis
1. Jedinina neto cijena uvjetnog rada 2. Godinji fond radnog vremena u satima 3. Prosjeni koeficijent /K/ 4. Broj graana u dravi /K 3,06556/ 5. Broj djelatnih graana /K 4,3/ 6. Broj nezaposlenih graana /K 3,2/ 7. Broj umirovljenika /K 3,2/ 8. Broj djece, uenika i studenata /K 1/ 9. Broj nedjelatnih graana (6 do 8) Mjera STRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTI Prije pretvorbe Poslije pretvorbe 1. VII. 2003. 31. XII. 2003. 8,22 kune 8,22 kune 2.191 3,06556 4,500.000 1.600.000 400.000 1,000.000 1,500.000 2,900.000 2.191 3,06556 4,500.000 2,400,000 100.000 500.000 1,500.000 2,100.000

168
10. Minimalni dohodak drave (1 2 4) 11. Potreban dohodak drave (10 3) 12. Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) 13. Dodana vrijednost (11 + 12) 14. Naknade nezaposlenima (1 2 6 K) 15. Mirovine (1 2 7 K) 16. Djeji doplatak (1 2 8 K) 17. Isplata nedjelatnicima (14 do 16) 18. Isplata djelatnicima (11 17) 19. Potreban neto dohodak (17 + 18) = (11) 20. Potreban bruto dohodak (19 + 12) = (13) 21. Plae nedjelatnika (17 + PDV) 22. Plae djelatnika ustanova (PRORAUN) 23. Ukupno plaanja u opoj potronji (21 + 22) 24. Plae djelatnika poduzea (20 23) 25. Ukupno plae zaposlenika (22 + 24) 26. Obavezna premija osiguranja (6% od 25) kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna 81.049 248.461 15.859 264.320 23.049 57.630 27.019 107.698 140.763 248.461 264.320 114.572 58.559 173.131 91.189 149.748 8.985 81.049 248.461 15.859 264.320 5.763 28.816 27.019 61.598 186.863 248.461 264.320 65.530 58.559 124.089 140.231 198.790 11.927

Plae u ustanovama smanjuju se za 49 milijardi kuna (od 173 na 124 milijarde kuna), to znai da e u odvojenoj projektnoj bilanci poduzea profit biti vei za 124 milijarde, koliko u promijenjenim uvjetima iznose plae u projektnoj bilanci ustanova, a sve to pri neto drutvenom proizvodu od 422 milijarde kuna. Do toga su zakljuka doli mjerodavni dravni organi nakon to su pomno prouili ove odvojene projektne bilance te su u takvom razmiljanju sagledali sasvim novo pozitivno ozraje koje stvara algoritam kapitala. Naime, na isti nain na koji razmiljaju mjerodavni dravni organi, razmiljat e i svi poduzetni ljudi. I oni e svaki za sebe u svojim raunicama doi do istih zakljuaka; te e raunice i njima pokazati da zbog toga to su osloboeni plaanja bilo kakvog poreza mogu ostvariti sveukupni profit od 282 milijarde kuna. Budui da se to razmiljanje dogaa u trenutku projektiranja, i njihove bi verificirane glavnice mogle biti znatno vee od one koja je prikazana u projektnoj bilanci iz Sheme br. 20 (2.633 milijarde kuna); one bi mogle iznositi ak 4.700 milijardi kuna koliko je prikazano u Shemi br. 22 jer projektirani profit u njoj iznosi 282 milijarde kuna (282 : 0,06 = 4700). To dakle znai da se projektirani profit poduzea poveava za isto toliko koliko iznose ukupna

169

osobna primanja u svim ustanovama u dravi, to je i sasvim razumljivo jer se ni ti rashodi u ustanovama vie ne financiraju porezom. Shema br. 22 u milijardama kuna

PROJEKTNA BILANCA SVIH PODUZEA ZA 2004. GODINU


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela
Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE ZBROJNA BILANCA PODUZEA
Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje poduzea IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi i prihodi 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA)

68 3589 73 3594 -50 3239 91 10422 -783 4700 340 372 182 3249 3099 140 282 98 3619 72 3593 3521 -91 22575 0 32997

3239 3521 3289 10049 783 32 3067 3099 140 282 3521 3521 3521 282 4700 22948 32997

350 73 -50 373 3917 340 182 98 72 -282 -4700 -373 0

Shema br. 23

u milijardama kuna

PROJEKTNA BILANCA SVIH USTANOVA ZA 2004. GODINU

170 STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela


Temeljna Razredna NOVAC 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE ZBROJNA BILANCA USTANOVA
Poetni saldo

Standardna podjela

PROMET
Ulaz (+) Izlaz (-)

Zavrni saldo

01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje poduzea IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja u tijeku 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Rashodi ustanova 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Gubitak ustanova 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA)

282 282 158 158 124 282 282 1004 1286

282 282 564 158 158 124 282 722 1286

-282 -282 282 282 0

ZATO OSOBNA PRIMANJA U PODUZEIMA MOGU BITI ZNATNO VEA OD OSOBNIH PRIMANJA ZAPOSLENIKA U USTANOVAMA? U novom ozraju poduzetnici su vrlo zadovoljni to u
poduzeima postoji znatno vei manevarski prostor u kojemu se odreuju plae djelatnika poduzea, jer to omoguuje ostvareni dohodak (dodana vrijednost i viak vrijednosti). Taj manevarski prostor vei je upravo za ostvareni profit, a u naemu primjeru to znai da prosjena osobna primanja u poduzeima mogu biti znatno vea od osobnih primanja u ustanovama, da ne govorimo o tome koliko mogu biti vea u poduzetnih pojedinaca. No u svemu tome postoji jedan problem, a taj je to se manevarski prostor poveava i za iznos plaa koji je dravnim proraunom odreen za ustanove. Pa kako se onda taj isti iznos moe isplatiti u poduzeima? Algoritam kapitala i za taj problem ima rjeenje, a ono je u tome to se profit poduzea nikome ne moe isplatiti jer bi inae za toliko bio manji, ili ga uope ne bi bilo. Zbog toga isplate ljudima u novcu ne mogu

171

biti vee od dodane vrijednosti (potrebnog dohotka), koja je konstanta obraunskog sustava, a profit poduzea viak je vrijednosti koji se uvijek tretira kao ulaganje. Zbog toga ljudi viak vrijednosti primaju u dionicama, to znai kao da su primili novac i potom ga odmah uloili u poduzee. No taj uloeni novac donosi unaprijed dogovorenu kamatu (dividendu) koja pripada vlasnicima toga novca, pa ipak treba postaviti pitanje je li ispravno da plae u poduzeima mogu biti toliko vee od plaa u ustanovama? Algoritam kapitala navodi mnoge razloge da je to ispravno jer poduzea moraju najprije stvoriti vrijednosti da bi se mogle isplatiti sve plae u dravi, a to znai i one u ustanovama, pa je posve u redu da poduzetnici (djelatnici u poduzeima) budu jae motivirani za stvaranje tih vrijednosti, a to se posebno odnosi na elne poduzetnike (menadere). To znai da algoritam kapitala pomou svojih mehanizama motivira djelatnike poduzea da stvaraju to vie raznih vrijednosti koje su potrebne ljudima i da oni za sebe ostvare to vei dohodak, a u tome najvea zasluga pripada menaderima poduzea. Kako bi bilo to vie takvih menadera, algoritam kapitala posebno vodi rauna da se permanentno razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije. U njima se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) vlasnika odgovornost menadera prenosi na nie razine upravljanja poduzetnikim poslovima (mala poduzea), uz istodobno razvijanje odgovornosti vlasnika novca da se njihov novac to bolje koristi jer im to omoguuje pogled sa to viih razina (korporacija). Tako je to prema algoritmu kapitala da bi se kao proces neprekidno usklaivalo OPE i POSEBNO. U tim su procesima osobito vana poduzea jer se u njima izravno stvaraju vrijednosti pa algoritam kapitala odreuje da poduzea budu to manja da bi u stvaranju vrijednosti bila to uspjenija i da se u tome to prije doe do profita (vika vrijednosti) koji su projektirali poduzetnici. Profit je naime krajnji poslovni rezultat, to je viak novca koji su djelatnici poduzea zaradili iznad svojega potrebnog dohotka, a veliina toga potrebnog dohotka odreena je obveznom premijom osiguranja (OPO), koju na kraju mjeseca poduzee mora platiti za sve svoje zaposlenike. Taj potrebni dohodak rasporeuje se na pojedine zaposlenike prema unutarnjem pravilniku, s time da nitko ne moe dobiti manje od uvjetne cijene najjednostavnijeg rada. No svaki zaposlenik prima plau prema svom doprinosu poslovnom rezultatu (profitu, viku vrijednosti), s time da pri svakoj isplati mora platiti PDV (6%). No, zaposlenik

172

moe odluiti da dio ili cijelu svoju zaradu ostavi na dionikom raunu svojega poduzea (svoje pravne osobe) pa u tome sluaju ne treba platiti PDV jer novac nije ni izaao iz pravne osobe. To ujedno znai da svaka pravna osoba (poduzee) moe imati svoj osobni dioniki raun na kojemu je zabiljeen vlasniki ulog svakoga ulagaa. Taj osobni dioniki raun pandan je osobnom tednom raunu u poslovnoj banci, ali ima tu prednost da je ulog na dionikom raunu za PDV vei nego to bi bio ulog na tednom raunu u banci. No ipak postoji velika razlika izmeu tih dvaju novanih rauna s obzirom na mogunost isplate, jer sa tednog rauna u banci vlasnik moe podignuti novac kad to zaeli, a s dionikog rauna isplata uope nije mogua. Algoritam kapitala i ovdje nalazi rjeenje: da dioniki raun ne bi izgubio prednost, ulaga novca dobiva potvrdu o ulaganju (dionicu) koja se kao prenosivi vrijednosni papir moe prodati na burzi ili bilo kome drugome, ak po cijeni vioj od nominale.

KAKO RAZLIKOVATI DODANU VRIJEDNOST OD NOVCA KOJI JE VIAK VRIJEDNOSTI? Prema prethodno reenom proizlazi
da plae u poduzeima mogu biti znatno vee od plaa u ustanovama, to je i normalno jer su plae u ustanovama unaprijed odreene, a plae u poduzeima ovise o uspjehu poslovanja. No plae u veliini potrebnog dohotka su dravnim proraunom dodane vrijednosti unaprijed odreene za sve ljude u dravi, kako bi mogli ivjeti i obavljati svoje zadatke, pa se stoga postavlja pitanje zato unato tome plae u poduzeima mogu biti vee? Algoritam kapitala ima odgovor i na to pitanje, jer se u obraunskom sustavu samo u pogledu potrebnog dohotka (dodane vrijednosti) izjednauju svi graani drave (taj dohodak utvruje se pomou mjerne skale iz Sheme br. 6), pa stoga do razlike moe doi samo u viku dohotka (viku vrijednosti, profitu) koji se ionako ne moe nikome isplatiti. To je i razlog to ostvareni profit automatski poveava glavnicu poduzea, a ljudi koji polau pravo na njega dobivaju dionice to je potvrda o dijelu vlasnitva. Zato i jesu svi mehanizmi algoritma kapitala prirodno podeeni da djeluju tako da profit poduzea bude to vei i da dodana vrijednost bude to blie potrebnom dohotku, a posebnu ulogu u tome ima PDV koji djeluje u tome smislu da ljudi od svoje pravne osobe ne uzimaju vie novca nego to im treba. To se osobito odnosi na djelatnike u poduzeima, jer gornji iznos njihove zarade nije limitiran, pa se ipak posve naelno moramo zapitati koliki je ukupan dohodak ljudi i kako drava kao opa pravna osoba razlikuje potreban dohodak od vika dohotka (dodanu vrijednost od vika vrijednosti).

173

Potreban dohodak jest onaj novac kojim se ljudi, u skladu sa svojim mogunostima, koriste za nabavu robe, to znai da svatko sam odreuje veliinu svojega potrebnog dohotka. Ta veliina ovisi o tome koliko ovjek moe zaraditi, kakva je ponuda na tritu roba i predispozicija ovjeka za troenjem. Algoritam kapitala o svemu tome vodi rauna pa svakom ovjeku prua mogunost da to vie zaradi, a najvea zarada moe biti u poduzeu jer se u njemu izravno stvaraju vrijednosti za trite roba. to je vea ponuda na tome tritu, to je vea vjerojatnost da e ovjek vie potroiti, a algoritam kapitala ga raznim mehanizmima (potroaki krediti) ak potie da ostvarene vrijednosti potroi te u tu svrhu omoguuje da mu novac koji dri u banci bude uvijek pri ruci (bankomati). Bankomati su vrlo djelotvoran mehanizam algoritma kapitala jer oni postoje i zbog toga da se ovjek to manje slui gotovim novcem, odnosno da se njime koristi samo u trenutku kada kupljeno treba platiti gotovinom. Algoritam kapitala snano djeluje da proizvodnja i potronja robe bude to vea, ali da potreban dohodak bude to blii dodanoj vrijednosti iz prorauna i da pritom viak dohotka bude to vei, s time da cijene roba moraju biti stabilne, a svemu tome vaan doprinos daju bankomati. Novac je naime mjera vrijednosti koja se ljudima predstavlja kao vrijednost, jer imati vie novca znai biti bogatiji, ali drati novac kod sebe (u svom depu) nije dobro jer se gubi kamata. Kako rijeiti taj problem kada unato svemu ovjek eli imati svoj novac kod sebe jer mu to ini unutarnje zadovoljstvo i ujedno stvara osjeaj sigurnosti? Upravo su bankomati sredstvo koja stvaraju takav uinak, jer novac se nalazi u sigurnim sefovima banaka i ovjek istodobno ima osjeaj da je njegov novac kod njega i da se njime moe koristiti kad god mu je potreban. To znai da bankomati pomau da se novac kao mjera vrijednosti optimalno koristi, jer je trenutak kad ga ovjek uzima iz banke sve blii trenutku kad se njime neto plaa, a to ujedno znai da je ovjek i bogatiji jer se njegov novac najdue zadrava na tednom raunu koji mu donosi kamatu. Sada smo sve blie tome da otkrijemo tajnu profita (vika vrijednosti, vika dohotka), jer to je viak novca koji si ljudi uvaju za svoju bolju budunost te koji se prema zakonu dvojnosti u tekuem razdoblju koristi za opu potronju drave, a u sljedeem e se razdoblju koristiti za razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova. Taj viak novca inae pripada ljudima koji su u tekuem razdoblju stvarali vrijednosti, a to su prije svega menaderi i djelatnici

174

u poduzeima i oni ga svojom voljom ostavljaju u pravnoj osobi u kojoj su zaposleni da im uva novac za budunost. Da toga novca bude to vie, zaduen je PDV da kao monetarni mehanizam djeluje na ljude kako bi to manje zaraenog novca uzimali od svoje pravne osobe. I ovdje je odgovor na pitanje u emu se novac kao dodana vrijednost razlikuje od novca koji je viak vrijednosti, i kako drava istodobno na vrlo jednostavan nain moe saznati koliko su graani primili novca koji im kao dodana vrijednost slui za njihovu osobnu potronju te koliki je novac kao njihov viak vrijednosti. Naime, na novac koji je dodana vrijednost dravi se plaa PDV, pa je dovoljno znati koliko je u dravnu blagajnu uplaeno PDV-a da bi drava imala toan podatak koliko je novca ljudima plaeno za osobnu potronju. S vikom vrijednosti je sve drukije jer to je ukupan novac koji se nalazi na raznim depozitnim raunima u dravi, to je ukupna glavnica novca koja pripada tono odreenim vlasnicima. Veliina ukupne glavnice novca dravi je vrlo dobro poznata jer ta se glavnica sastoji od vika vrijednosti koji je najkvalitetniji novac pa zbog toga njegovi vlasnici nad njime neprestano bdiju i paze da se taj novac poveava za dogovorenu kamatu. Drava im u tome pomae na taj nain da sve svoje pravne osobe obvezuje da kamatu redovito pripisuju svakoj pojedinanoj glavnici novca, da bi vlasnici tih glavnica bili zadovoljni. To znai da ukupnu glavnicu novca drave ini zbroj svih pojedinanih glavnica, a glavna je znaajka tih pojedinanih glavnica da raunaju kamatu koja pripada vlasniku. I sada moemo dati posve openiti odgovor na pitanje u emu se novac kao dodana vrijednost razlikuje od novca koji je viak vrijednosti. Naime, novac kao dodana vrijednost prepoznaje se po tome to ljudi na primljeni novac plaaju porez u visini eskontne stope sredinje banke (6%), a novac kao viak vrijednosti prepoznaje se po tome to vlasnici na taj novac primaju kamatu takoer u visini eskontne stope sredinje banke (6%).

175

16. KAKO DRAVA IZRAUJE SVOJU PRVU PROJEKTNU BILANCU U KOJOJ SU RASHODI I PRIHODI IZJEDNAENI

176

ZATO DRAVA KAO OPA PRAVNA OSOBA MORA NAPRAVITI PRVU PROJEKTNU BILANCU DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA? Temeljna funkcija drave jest zatita
vlasnitva, a da bi tu funkciju mogla to bolje obavljati, mora dekretom donijeti Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala, jer njime se u poduzetnitvo uvodi jednoznani jezik komuniciranja. Bitna je odredba u tome kontnom planu da svako poduzee u svojem knjigovodstvu mora kao troak redovito obraunavati kamatu na uloenu vlastitu glavnicu, i to po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (6%). Time je vlastiti kapital dobio svoju cijenu za koritenje i od toga trenutka stvara se sasvim novo ozraje (prirodni odnosi poduzetnitva i vlasnitva), koje sve ljude potie na stvaralatvo. Dakako, drava u tome treba dati poetni zamah, ona mora inicirati to je mogue vie javnih radova, u emu treba prednjaiti stanogradnja koja najvie pridonosi poveanju zaposlenosti. Najbolji znak da se u dravi dogaaju pozitivne promjene bit e velika seoba ljudi iz ustanova u poduzea, pri emu je osobito znaajan dragovoljan prelazak zaposlenika iz dravne administracije u profitabilne djelatnosti. Naime, plae zaposlenika u ustanovama odreene su dravnim proraunom dodane vrijednosti, a u poduzeima njihovu veliinu utvruje algoritam kapitala, koji od djelatnika trai da svatko uredno i na vrijeme izvrava svoje obveze koje proizlaze iz poduzetnikog posla. I upravo zbog toga u dravi sve mora biti podreeno gospodarstvu u kojemu si svaki ovjek moe svojim projektom osigurati formalno zaposlenje u svojemu poduzeu i ostvariti to je mogue veu plau. U takvom ozraju siva ekonomija nestaje jer vie nitko nema potrebe neto skrivati od dravne vlasti stoga to suvremena drava samo daje, nita ne uzima, to se vidi i po tome da poduzetnim ljudima uplauje PDV kad osnivaju svoja poduzea. Svatko dakle moe svoju poduzetniku djelatnost legalizirati osnivanjem poduzea; to moe biti ak i svaka kuna radinost jer jedini uvjet koji drava postavlja jest da poduzetnik prijavi svoju glavnicu koju mora verificirati poslovna banka i, dakako, da vodi svoje knjigovodstvo prema Standardnome kontnom planu. Kuna radinost je ovdje spomenuta da bismo naglasili kako se u obraunski sustav drave moe ukljuiti mnotvo sitnih poduzetnikih poslova. ak i na Zakon o trgovakim drutvima u lanku 389. propisuje da je najnii iznos temeljnog kapitala 5.000 DEM (mi bismo rekli da je najnii iznos glavnice poduzea 20.000 kuna), pa ako je eskontna stopa sredinje banke 6%, onda je najnii iznos profita koji poduzee mora ostvariti

177

svega 1.200 kuna na godinu (6% od 20.000). To znai da se gotovo svaka kuna radinost i svako seljako gazdinstvo moe prijaviti kao poduzee. ovjek uvijek radi u svojem interesu, a da taj interes ne bi bio na tetu drugoga, priroda je suvremenog novca takva da svaki ovjek radi svojeg interesa dri svoj novac u banci. Zbog toga banke imaju sve vie novca i uvaju ga za vlasnike (tedie), a k tome im jo za to uvanje plaaju kamatu! Ukupna tednja u bankama sastoji se od mnogobrojnih glavnica novca, svaka ta glavnica od odreenog je vlasnika, a suma svih tih pojedinanih glavnica jest GLAVNICA NOVCA DRAVE. U organiziranom drutvu novac uvijek trai rad; novca ne smije nikad nedostajati za neto to je potrebno, korisno i to moemo sami napraviti. U tome smislu djeluje i ukupni bankovni sustav, koji ini sve mogue da poduzeima nikada ne uzmanjka novca za stvaranje novih vrijednosti (proizvodnju robe za trite) pa algoritam kapitala stvara jo jednu glavnicu koja postaje vidljiva tek pri osnivanju poduzea. Poduzee je naime mehanizam koji sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima poduzetnika koji stvara vrijednosti (robu) i vlasnika uloenog novca koji prisvaja viak vrijednosti (kamatu). U tome se sjedinjenju stvara nova glavnica koja u sebi osim novca koji ulae vlasnik sadri jo i znanje koje ulae poduzetnik a to znanje je GLAVNICA PODUZEA. Suma svih ovih pojedinanih glavnica jest GLAVNICA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA. Posebna je znaajka glavnice poduzea da mora biti poznata prije formalnog osnivanja poduzea jer ona je znak da je o poduzeu poznato sve, pa ak i kamata koju kao minimalan profit treba ostvariti u sljedeem godinjem razdoblju. To znai da je u trenutku osnivanja, osim glavnice poduzea, potpuno ili djelomino poznata i glavnica novca. Razlika izmeu tih dviju glavnica jest u tome to se glavnica poduzea ulae pri osnivanju poduzea odjednom u cijelosti, a glavnica novca ulae se u vie navrata (prije i poslije osnivanja), i to samo u sluaju ako je, kada je i koliko je potrebno. Osim toga, glavnica se poduzea tijekom obraunskog razdoblja (godine) ne moe mijenjati jer ona permanentno rauna kamatu koju na kraju razdoblja pripisuje sebi kao profit, a nakon toga pripisa kamata se rauna na poveanu glavnicu. Na taj nain glavnica poduzea uva novac koji se nalazi u poduzeu u tome smislu da se profit kao viak novca mora negdje uloiti uz unaprijed odreenu kamatu. To je i razlog zato glavnica poduzea snano utjee na razvitak istodobnih procesa privatizacije i integracije, u kojima se od velikih poduzea stvara mnotvo manjih da bi svaki poduzetni ovjek to prije doao do

178

svojega profita (vika vrijednosti) i da bi ga dobro uloio, to znai da se novac dalje oplouje jer netko njime stvara vrijednosti i na taj nain uva njegov profit. Zbog toga ta kamata potie stvaranje to veih korporacija, ija unutarnja banka bolje uva ukupni viak novca, jer ona ima vie mogunosti negdje ga korisno uloiti uz kamatu veu od one koja nepovredivo pripada vlasniku. Osim toga, svaka korporacija mora napraviti bilancu kojom podnosi raun svojim vlasnicima, a budui da u tome istodobnom procesu privatizacije i integracije drava postaje korporacija na najvioj razini, ona mora najprije napraviti prvu projektnu bilancu drave kao poduzea, kojom e ujedno vlasnicima najaviti da zapoinje novo ozraje u kojemu vladaju skladni odnosi izmeu poduzetnika i vlasnika. Rezultati toga novog ozraja vidjet e se iz prve izvrne bilance drave kao poduzea, kojom e ona poloiti raun svojim vlasnicima (graanima). Suvremena drava kao opa pravna osoba sastoji se od brojnih posebnih pravnih osoba. Te posebne pravne osobe dijele se na dvije velike skupine PODUZEA i USTANOVE. Poduzea imaju zadau stvarati vrijednosti za ukupne potrebe drave, a u ustanovama se troi dio tih vrijednosti (OPA POTRONJA) sa svrhom da se stvore to povoljniji uvjeti da bi poduzea mogla stvarati to vie raznih vrijednosti potrebnih ljudima (OSOBNA POTRONJA). To znai da i ustanove svojim djelovanjem stvaraju dio dodane vrijednosti, koja se na opem planu takoer dodaje ranije ostvarenoj prenesenoj vrijednosti. Ukupna dodana vrijednost odreena je dravnim proraunom i ona u naem primjeru iznosi 264 milijarde kuna (Shema br. 21, toka 13), a od toga nakon izvrene privatizacije 124 milijarde kuna otpada na dodanu vrijednost koja e se ostvariti u ustanovama (Shema br. 21, toka 23), to znai da dodana vrijednost svih poduzea u dravi iznosi 140 milijardi kuna (Shema br. 21, toka 24). Zbog toga je u toj privatizaciji dolo do bitne promjene u izradi projektne bilance drave kao velikog poduzea, koju najbolje moemo vidjeti ako tu bilancu drave prikaemo u dvije bilance: JEDNA je bilanca gospodarstva, koja pokazuje profit u iznosu od 282 milijarde kuna, dakle, profit je vei upravo za toliko koliko iznosi dodana vrijednost u ustanovama (usporediti Shemu br. 20 i 22), a DRUGA je bilanca svih ustanova, koja ostvaruje upravo toliki gubitak koliki je profit u bilanci gospodarstva (vidjeti Shemu br. 22 i 23). Ove dvije bilance pokazuju zavrnu situaciju prijelaznog razdoblja od pola godine u kojemu e se negativno ozraje nevlasnitva (jednoumlja) pretvoriti u pozitivno ozraje vlasnitva (vieumlja). To razdoblje poinje s bruto drutvenim proizvodom u iznosu od 1.524

179

milijarde kuna (vidjeti Shemu br. 17) i zavrava projektiranim bruto drutvenim proizvodom od 3.521 milijarde kuna (Shema br. 20), i to unato tome to u toj tranziciji uope nije dolo do promjene u neto drutvenom proizvodu (422 milijarde kuna). No ove dvije bilance ipak pokazuju da su se u tome prijelaznom razdoblju u dravi dogodile velike pozitivne promjene jer je izvrena istodobna privatizacija ukupnog gospodarstva u kojoj su osnovana mnoga mala poduzea te je zbog veeg stupnja organiziranosti drave dolo do poveanja bruto drutvenog proizvoda. Do toga je poveanja moglo doi i zbog toga to se jedan broj ljudi preselio iz ustanova u poduzetniki sektor i poeo se baviti profitabilnim poslovima. Ako gledamo posve openito, sve te promjene dogaaju se spontano jer privatizacija je prirodni proces koji neprekidno traje. No u dravi u kojoj vlada nevlasnitvo, taj se proces mora pod nadzorom drave na ukupnome dravnom planu provesti u jednom trenutku, a nakon toga ga se moe prepustiti algoritmu kapitala, koji e sve sudionike drutvene proizvodnje i potronje upuivati da postupaju u skladu sa svojim najveim interesom. U naem primjeru taj jedan trenutak traje pola godine, ali on je zapravo znatno krai (svega mjesec dana) jer privatizacija je unutarnji organizacijski potez svake pojedine tvrtke, kojim se vlasnika odgovornost prenosi na nie razine upravljanja. Nijednoj tvrtki za taj potez ne treba vie od mjesec dana, no problem je u tome to prelazak iz nevlasnitva u vlasnitvo trai odreeno vrijeme za upoznavanje prirodnog knjigovodstva pa je to jedini razlog da smo u primjeru odredili da taj trenutak traje pola godine. U tome jednom trenutku (tj. u pola godine) u naoj se projektnoj bilanci bruto drutveni proizvod poveao za priblino 130%. Da, rei e netko, lako je to u projektnim bilancama jer projekti podnose mnogo toga; u njima se moe projektirati divan ivot, a da unato tome u stvarnosti sve ispadne vrlo runo! Doista, takvo se to vrlo lako moe dogoditi, osobito kada je u pitanju nevlasnitvo (jednoumlje), ali u naem primjeru to nije mogue jer je u njemu projektna bilanca drave kao velikog poduzea napravljena prema algoritmu kapitala u kojemu je ona kao projektni dio samo norma za sljedeu godinu koju e stvarni ivot zasigurno premaiti. A da doista bude tako, jami to to su projektnu bilancu radile stotine tisua poduzetnika, koji vrlo dobro poznaju svoj budui poduzetniki posao i koji su dananju vrijednost tih poslova (tj. glavnicu poduzea) prijavili svojim poslovnim bankama. One su verificirale te glavnice uplatom PDV-a na tekui raun poduzea, to je jamstvo da e se u sljedeoj godini projektirana bilanca i ostvariti jer su poduzea kao pravne osobe preuzela obvezu da e taj PDV dravi vratiti svi djelatnici kad prime novac koji

180

im je potreban za osobnu potronje robe. Stoga e dravna vlast sa zadovoljstvom promatrati prvu projektnu bilancu drave, koju najprije prikazujemo u obliku koordinatnog sustava u kojemu su u konanici u sva etiri kvadranta isti iznosi (Shema br. 24), to znai da su primanja i davanja novca, odnosno prihodi i rashodi izjednaeni te da je profit ostvaren u veliini pozitivne nule. Shema br. 24a u milijardama kuna
u obliku koordinatnog sustava
PRIMANJE (+) NOVCA 3.521 3.239 RASHODI (+) NA ULAZNIM RAUNIMA 3.239 3.521 (-) PRIHODI NA IZLAZNIM RAUNIMA (-) DAVANJE NOVCA RAZLIKA PROFIT +282 -282 RAZLIKA PROFIT

PRVA PROJEKTNA BILANCA SVIH PODUZEA ZA 2004. g.

Shema br. 24b

u milijardama kuna

PRVA PROJEKTNA BILANCA SVIH USTANOVA ZA 2004. g.

u obliku koordinatnog sustava


PRIMANJE (+) NOVCA 282 RASHODI (+) NA ULAZNIM RAUNIMA 282 (-) PRIHODI NA IZLAZNIM RAUNIMA (-) DAVANJE NOVCA RAZLIKA PROFIT -282 +282 RAZLIKA PROFIT

Shema br. 24

u milijardama kuna
u obliku koordinatnog sustava

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE ZA 2004. g.


PRIMANJE (+) NOVCA 3.521 3.521 (-) DAVANJE NOVCA RAZLIKA PROFIT 0

181
3.521 RASHODI (+) NA ULAZNIM RAUNIMA 3.521 (-) PRIHODI NA IZLAZNIM RAUNIMA 0 RAZLIKA PROFIT

PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO PODUZEA. Tu istu


projektnu bilancu u Shemi br. 25 prikazujemo na knjigovodstveni nain. U toj su bilanci u prvome temeljnom dijelu dvojnog knjigovodstva (razredi 0 i 1) ulaz i izlaz novca izjednaeni (kontrolni saldo jednak je na poetku i na kraju razdoblja), to ujedno znai da je profit jednak nuli. Tako je to zapisano i u drugome temeljnom dijelu (razredi od 2 do 9) jer su u njemu rashodi i prihodi jednaki, to takoer znai da je profit nula. Sve je to vidljivo iz te prve projektne bilance drave pa se s punim pravom postavlja pitanje to je s projektiranim profitom koji e ostvariti sva poduzea drave? Gdje se on izgubio? Nije se izgubio, nego je samo isplaen vlasnicima koji su ga odmah uloili u poduzee, to znai da je taj profit zapravo poveao ukupnu glavnicu drave kao velikog poduzea. I svi su zadovoljni: drava jer poduzea za sljedee razdoblje imaju veu normu (glavnicu); vlasnici glavnice novca uloenog u poduzee jer su u obliku dionica dobili svoju kamatu (dividendu); zasluni poduzetnici jer su takoer u tome obliku dobili svoj dio profita i time su postali i vlasnici (dioniari). Sve to je gore reeno, kazuje bilanca iz Sheme br. 25 jer se glavnica poduzea na kraju razdoblja poveala s poetnih 4.700 milijardi na zavrnih 4.982 milijarde kuna, dakle upravo za 282 milijarde kuna, koliki je projektirani profit. Do toga poveanja doi e u tono odreenom trenutku (31. prosinca 2004. u 24 sata), to e pokazati zakljuna PERMANENTNA BILANCA koja se uvijek radi u realnom vremenu, a naknadno e u postrealnom vremenu (30. travnja 2005.) u KONSOLIDIRANIM BILANCAMA vlasnicima biti pokazano da su postali bogatiji za 282 milijarde kuna i u to je njihov novac uloen. Shema br. 25 u milijardama kuna

PRVA PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO PODUZEA


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA Prirodna podjela Standardna podjela
ZBROJNA BILANCA DRAVE Poetni Zavrni PROMET

182
Temeljna NOVAC 01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih 11 Dunici 12 Vjerovnici ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC ROBA 2 TRAJNA 21 Vlastito znanje IMOVINA 22 Ostala trajna imovina 3 NABAVA 30 Nabavljeni proizvodi 4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 5 PROIZVODNJA 50 Proizvodnja 6 PROIZVOD 60 Vlastiti proizvodi 7 PRODAJA 70 Prodana roba 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 9 KAPITAL 90 Uloena glavnica ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA) Razredna 0 KNJINI NOVAC 1 OSOBE
saldo Ulaz (+) Izlaz (-) saldo

68 73 -50 91 3917 340 182 98 72 -4700 -91 0

3589 3594 3521 10704 4982 372 3407 3257 264 3619 3593 3521 23015 33719

3521 3521 3571 10613 783 32 3225 3257 264 3521 3521 3521 4982 23106 33719

68 73 -50 91 4199 340 182 98 72 -4982 -91 0

183

17. U GLAVNOJ KNJIZI DRAVNE BLAGAJNE SADRANE SU SVE NOVANE TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA VIAK VRIJEDNOSTI PODUZEA
GLAVNA KNJIGA DRAVNE BLAGAJNE ILI DRAVNA RIZNICA. Neovisno o tome kako e se raspodijeliti profit u konsolidiranoj

184

bilanci, u permanentnoj bilanci taj e profit ve u projektnom razdoblju izvriti svoju PRVU drutvenu zadau jer e financirati ukupnu opu potronju drave toga razdoblja, a DRUGA e mu zadaa biti da u tome istom projektnom razdoblju u to veem dijelu financira razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova. Na koji nain e se to izvriti, prikazuje primjer glavne knjige dravne blagajne u Shemi br. 26. Shema br. 26 Iznosi u milijunima kuna

GLAVNA KNJIGA DRAVNE RIZNICE


Opis novane transakcije
1. Isplata plaa u ustanovama te mirovina i raznih naknada osiguranicima (redni br. 23 iz sheme 1) 2. Svi graani na primljeni novac uplatili porez na dodanu vrijednost (redni br. 12 iz sheme 1) 3. Svi zaposlenici uplatili obaveznu premiju osiguranja (redni br. 26 iz sheme 1) 4. Isplaen poduzetnim graanima poticajni faktor (15859 + 11927) = UPLATE: (to. 2 + to. 3) 5. Poduzeima plaena kupljena roba za opu potronju (282000 - 124089) = STANJE: (to. 5 - to. 4) 6. Poduzea samofinancirala razna razvojna ulaganja (proizvoljan podatak naveden sano zbog primjera) 7. Sredinja banka emitirala novac kojim je fimancirala jo neiskoriteni profit (282000 - 200000) U K U P N O PROMET NOVCA

Uplata
15.859 11.927 200.000 82.000 309.786

Isplata
124.089 27.786 157.911 309.786

Stanje
-124.089 -108.230 -96.303 -124.089 -282.000 -82.000 0

U toj e se knjizi redovito biljeiti sve novane transakcije koje e izvriti profit (viak novca, viak dohotka, viak vrijednosti) to e ga u projektnom razdoblju ostvariti ukupno privatizirano gospodarstvo drave. Ta je knjiga zapravo dravna riznica. U njoj e se biljeiti sve isplate koje je u odreenom razdoblju izvrila drava, a to su plae zaposlenicima u ustanovama i naknade svim ostalim graanima iji se dohodak financira iz dravnog prorauna dodane vrijednosti, sve isplate koje se odnose na nabavu robe za potrebe tih ustanova i ujedno sve uplate novca koje se odnose na PDV i OPO, kao i sve isplate PDV-a poduzetnim ljudima. Ukupan saldo tih isplata i uplata jednak je profitu koji e ostvariti poduzea, a kako e se taj profit koristiti, to je takoer zabiljeeno u toj dravnoj riznici koju ovdje prikazujemo u obliku glavne knjige dravne blagajne (Shema br. 26).

185

NEKA OBJANJENJA NOVANIH TRANSAKCIJA IZ GLAVNE KNJIGE DRAVNE BLAGAJNE. Glavna knjiga dravne
blagajne sam je vrh monetarnog sustava drave, koji pokazuje kako e se koristiti viak vrijednosti kojega e u sljedeem obraunskom razdoblju (godini) ostvariti sva poduzea u dravi. Iako je ovdje rije o primjeru te knjige s hipotetikim podacima, u stvarnosti e se sve dogaati upravo ovako kako je prikazano u toj knjizi, samo sa stvarno projektiranim podacima. Dakako, ti projektirani podaci sigurno e biti drukiji, ali oni u svakom sluaju nee biti izmiljeni u smislu planova elja, nego e proizii iz projektne bilance drave kao velikog poduzea. U izradi te bilance na odreeni e nain sudjelovati svi aktivni graani u dravi i u tome e se osobito isticati poduzetnici te svi ostali sudionici monetarnog sustava. Projektna bilanca drave temelji se naime na glavnici poduzea, a da se do te glavnice moglo doi, u njezino su se izraunavanje morali ukljuiti svi ljudi koji se namjeravaju baviti poduzetnitvom. Oni su morali analizirati svaki poduzetniki posao (pa i onaj najsitniji kuna radinost); za svaki taj poduzetniki posao morali su makar samo u svojim mislima izraditi projekt, morali su si napraviti predraunsku kalkulaciju koja e pokazati koliki profit poduzetnik oekuje u svome poslu, a da bi mogao napraviti takvu kalkulaciju, svaki je poduzetnik trebao dobro upoznati posao u koji ulazi i o tome na odreeni nain kontaktirati sa svojim poslovnim partnerima na nabavnom i prodajnom tritu. Sve se to radi zbog toga to poduzetnik ulazi u posao samo ako je profit u njegovoj predraunskoj kalkulaciji dovoljno vei od kamate koju e izgubiti jer svoj novac ulae u odnosni poduzetniki posao, pa ako je u tom smislu zadovoljan, izrauna glavnicu i s ukupnim je projektom podnosi na verifikaciju svojoj poslovnoj banci. Poslovna banka analiza projekt i ako utvrdi da je glavnica ispravno utvrena, novom poduzeu otvara tekui raun na koji je na teret drave uplatila PDV sadran u prijavljenoj glavnici. Uplata PDV-a na taj tekui raun znak je da je glavnica verificirana i da je poduzee osnovano. To znai da su podaci iz glavne knjige potpuno vjerodostojni jer oni proizlaze iz VERIFICIRANE GLAVNICE PODUZEA, u to emo se uvjeriti nakon to proitamo sljedea objanjenja koja dajemo za svaku toku, a osobito za toku 6, u kojoj je rije o samofinanciranju razvojnih ulaganja.

ISPLAENA DODANA VRIJEDNOST U USTANOVAMA (toka 1) odnosi se na plae zaposlenika u ustanovama i naknade

186

osiguranicima. Ove plae i naknade unaprijed su odreene dravnim proraunom dodane vrijednosti (Shema br. 21, toka 23) i u tim e se iznosima tijekom godine isplaivati svim zaposlenima u ustanovama, kao i svim ljudima kojima se novac isplauje po osnovi obaveznog osiguranja od odreenih rizika (nezaposlenosti, skrbi za potomstvo, bolesti i starosti). To je zapravo potreban bruto dohodak (neto plus PDV) tih graana, koji e im se isplaivati poetkom svakog mjeseca za protekli mjesec, a sredstva za tu isplatu osiguravaju se emisijom knjinog novca koji ima osnovu u profitu svih poduzea u dravi. Taj iznos se u ostvarenju nee puno razlikovati od projektiranog jer je odreen proraunom i jer je dodana vrijednost konstanta obraunskog sustava drave.

UPLAENI POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (toka 2)


odnosi se na novac koji e ljudi kao porez (PDV) uplatiti u dravnu blagajnu jer su od svojih pravnih osoba primili novac za osobnu potronju robe. Taj porez plaa se u trenutku kad pravna osoba doznauje novac na osobni tekui raun fizikih osoba, odnosno kad pravna osoba sa svojeg tekueg rauna podie gotovinu. Najvanija karakteristika PDV-a jest da ima jedinstvenu stopu i da nitko ne moe biti osloboen plaanja toga poreza na novac koji ljudi primaju za osobnu potronju robe. S obzirom na to da je taj porez zapravo monetarni mehanizam, veliina stope PDV-a treba biti jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (u naem primjeru ona iznosi 6%). Na temelju podatka o uplaenom PDV-u drava permanentno zna koliki je bruto dohodak svih ljudi u dravi i prema tome prati kako se ostvaruje njezin proraun dodane vrijednosti, te se tako i iz ovoga projektiranog podatka o PDV-u jednostavnom raunicom moe utvrditi da e dodana vrijednost iznositi 264 milijarde kuna budui da je dovoljno iznos PDV-a iz ove toke podijeliti s eskontnom stopom sredinje banke (15.859 : 0,06 = 264.317).

UPLAENA OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (toka 3)


odnosi se na novac koji kao obaveznu premiju osiguranja (OPO) plaaju svi zaposlenici u ustanovama i poduzeima, i to po stopi koja je takoer jednaka eskontnoj stopi sredinje banke (6%). OPO je dio osobne potronje svakog zaposlenika koji se mora platiti kao osiguranje od odreenih rizika, a plaa ga pravna osoba za sve svoje zaposlenike u jednom iznosu. Zbog toga se ta premija osamostalila i postala mehanizmom koji odreuje ukupan bruto potreban dohodak (potrebna plaa) svih zaposlenika. Taj se potreban dohodak utvruje tako da se ukupni iznos OPO-a pomnoi s mnoiteljem koji je jednak

187

udjelu stope OPO-a u 100 (u naem primjeru taj je udjel 100 : 6 = 16,67). Valja naglasiti da se OPO nikada ne javlja pojedinano uz plau zaposlenika jer njega pravna osoba u jednom iznosu doznauje u dravnu blagajnu za sve svoje zaposlenike, ali se podatak o plai bilo kojega zaposlenika uvijek poveava za stopu OPO-a (6%) raunajui na njegovu bruto plau (neto plus PDV) koju je doista primio. Podatak o iznosu OPO-a inae slui za odreivanje ukupnog iznosa potrebne plae zaposlenika, koja se kao obveza pravne osobe izjednauje s obvezama prema dobavljaima. Obveza prema dobavljaima mora se naime platiti uredno i u roku, o emu osobito vodi rauna poslovna banka koja takve obveze plaa neovisno o tome ima li poduzee (odnosno pravna osoba ija je to obveza) dovoljno novca na svome tekuem raunu. Poslovna je banka isto tako duna zaposlenicima isplatiti plau do visine potrebnog dohotka, ak i u sluaju da njihovo poduzee (njihova pravna osoba) na svojemu tekuem raunu nema novac potreban za tu isplatu. To znai da poduzee (pravna osoba) svojim zaposlenicima moe isplatiti vee plae od potrebnog dohotka samo ukoliko na svojemu tekuem raunu ima dovoljno novca.

ISPLAENI PDV PODUZETNIM LJUDIMA (toka 4) odnosi se


na novac koji drava plaa onim ljudima koji svoj novac nisu upotrijebili za osobnu potronju, nego su ga uloili u poduzee, ili su dodanu vrijednost kao robu izvezli u druge drave. Drava posebno motivira poduzetne ljude da osnivaju svoja poduzea, da svoj novac ulau u njih i da to vie svojih proizvoda izvoze u druge drave. To znai da drava tim poduzetnim ljudima vraa PDV koji su svi ljudi platili na novac koji su primili za osobnu potronju. No u tome ciklusu plaanja i vraanja PDV-a drava je dala poetni poticaj time to ga je ugradila u svoj proraun dodane vrijednosti i to ga je uplatila na tekue raune tek osnovanih poduzea, to zapravo znai da drava ipak plaa PDV, a ljudi ga vraaju kad od svojih pravnih osoba primaju novac. Pritom izmeu plaenog i vraenog PDV-a ne treba biti znak jednakosti, naprotiv, drava e biti zadovoljna ako je plaeni PDV vei od vraenog jer to znai da postoje pozitivna kretanja. U naem je primjeru isplaeni PDV vei od uplaenog za iznos OPO-a da i na taj nain pokaemo da dravi porez nije potreban.

PLAENA OPA POTRONJA ROBE (toka 5) odnosi se na


ukupan novac koji e tijekom projektne godine biti isplaen poduzeima za

188

isporuenu robu. Da bi drava u projektu dola do toga podatka, moramo najprije izraunati projektirani profit, a do njega emo doi tako da najprije zbrojimo sve prijavljene glavnice poduzea i da taj zbroj pomnoimo s eskontnom stopom sredinje banke (6%). U naem primjeru taj profit iznosi 282 milijarde kuna (4700 0,06 = 282) i ako od toga iznosa odbijemo sve prethodno navedene novane transakcije, dobiveni je rezultat projektirani novac koji e biti upotrijebljen za nabavu robe potrebne za opu potronju. Taj novac u naemu primjeru iznosi 157.9 milijardi kuna, a do njega dolazimo tako da najprije iznos profita upiemo u stupac stanje ove toke i od njega odbijemo iznos stanja iz prethodne toke (282 124,1 = 157,9). Dobiveni rezultat upiemo u stupac isplate iz ove toke, to je posve sigurno toan podatak o novcu koji je u projektu namijenjen za plaanje robe za opu potronju, a po istom postupku izraunat emo i novac koji e se u stvarnosti koristiti za tu potrebu.

SAMOFINANCIRANJE RAZVOJNIH ULAGANJA (toka 6). S


obzirom na to da su poduzea u dravi projektirala profit u sveukupnom iznosu od 282 milijarde kuna, to znai da e ukupno gospodarstvo raspolagati upravo s toliko vika novca kojega treba negdje korisno uloiti. I tu je najvei problem obraunskog sustava jer je pitanje kako razvojnu potronju razluiti od ostale ope potronje robe. Naime, u prirodi je ovjeka da uvijek neto istrauje, otkriva i razvija, te stoga dio osobnih primanja ulae u razvojne poslove. Isto je tako i s poduzeima jer te su pravne osobe osnovane sa svrhom da se ostvare odreeni poduzetniki poslovi koji su definirani glavnicom poduzea. No u svakome poduzetnikom poslu krije se zaetak (embrio) nekoga novog posla, to je inae posve normalno jer ako su glavnicom poduzea unaprijed rijeene gotovo sve pojedinosti postojeeg posla, onda poduzetnik posve spontano poinje razmiljati o novom poslu i u tom smislu stvara trokove koji optereuju redovito poslovanje poduzea. U poetku su ti trokovi zanemarivi, ali budui da se oni poveavaju, poduzetnik nalazi naina da ih posebno prati (razvojni radni nalog) pa ako je izgledno da bi taj posao mogao biti profitabilan, onda ak osniva novu razvojnu ustanovu (probno poduzee) na koju prenosi sve do sada registrirane trokove. Nadalje, preko nje prati sva daljnja ulaganja te obavlja potrebne pripremne radove da bi mogao utvrditi glavnicu i registrirati tu ustanovu kao novo poduzee. Kada se naime ne bi tako napravilo, sva bi se razvojna ulaganja financirala iz profita koji ostvaruje postojee poduzee, u kojemu bi se upravo za iznos profita poveali

189

trokovi pa bi se inilo da to poduzee uope nema profit, a ono ga je samo iskoristilo na najbolji nain i to tako da je samofinanciranjem razvojnih ulaganja profit poduzea permanentno bio na pozitivnoj nuli. U naemu je primjeru podatak o samofinanciranju u iznosu od 200 milijardi kuna proizvoljan jer je rije o prvoj projektnoj bilanci drave u kojoj podaci o razvojnim ulaganjima uope nisu poznati, a koliko e ta ulaganja iznositi, saznat e se iz ostvarenja prve projektne bilance. Naime, svi mehanizmi algoritma kapitala djeluju u tome smislu da ulaganja samofinanciranjem budu to vea pa obraunski sustav drave mora biti tako organiziran da sva poduzea u dravi zavre svoje poslovanje sa spomenutom pozitivnom nulom, jer to onda znai da drava optimalno funkcionira. No to je samo teoretski mogue; stoga algoritam kapitala nalazi praktino rjeenje da se taj teoretski optimum ostvari tako da poduzea svoje razvojne organizacijske jedinice prijave mjerodavnom sudu i da ih registriraju kao posebne tvrtke sa statusom ustanove u kojoj se pripremaju nova poduzea. To znai da svako poduzee u dravi u svojoj bilanci PRIKAZUJE PROFIT KOJI JE OSTVARILO i za toliko se u tome poduzeu poveava njegova glavnica ili poduzee svoj profit uplauje na dioniki raun korporacije u kojoj se poveava glavnica novca. S druge pak strane, postoje bilance tvrtki sa statusom ustanova u kojima postoje odreena razvojna ulaganja koja se kao troak pokrivaju iz profita poduzea to zapravo znai da su poduzea samofinancirala svoju razvojnu potronju.

FINANCIRANJE SREDINJE BANKE (toka 7). Glavna je zadaa


sredinje banke da u bilanci drave uspostavi financijsku ravnoteu, a to znai da i u stvarnom ivotu prihodi i rashodi moraju biti izjednaeni. To ini upravo pomou glavne knjige dravne blagajne, a da bi mogla izraditi tu knjigu, ona mora pomou prirodnog knjigovodstva organizirati ukupan obraunski sustav na ijemu je vrhu ova glavna knjiga u kojoj se nalazi najkvalitetniji novac (viak vrijednosti) koji su vlasnici povjerili na uvanje sredinjoj dravnoj banci. To je uvanje najbolje ako njihov novac bude to vredniji, a to e biti ako se potuje prirodni zakon dvojnosti, prema kojemu KNJINI NOVAC "tiska" poduzee i treba ga biti to vie, a EFEKTIVNI NOVAC emitira sredinja banka i treba ga biti to manje. U monetarnom sustavu knjini novac inae znai DOBRO, za razliku od efektivnog novca koji asocira na ZLO. Sredinja banka stoga poduzima sve mogue da knjinog novca bude to vie, a

190

najbolje to ini tako da stvori uvjete da gospodarstvo ostvaruje to vei profit i da ga permanentno koristi za razvoj proizvodnje i novih poduzetnikih poslova. Upravo to treba pokazati glavna knjiga dravne blagajne jer u njoj samofinanciranje iz toke 6 mora biti to vee da bi financiranje iz ove toke bilo to manje a to znai da ALGORITAM KAPITALA i MONETARNI VRH DRAVE uspjeno obavljaju svoj zadatak.

191

192

SAETAK KNJIGE O ALGORITMU KAPITALA


Snjeana Dubak-Braki

193

KAKO ORGANIZIRATI DRAVU KAO VELIKO PODUZEE


UVOD. U TV-emisiji Zakoni vremena 8. sijenja 2003. sudjelovala je
profesorica iz Bleda DANICA PURG, koja je prije sedamnaest godina na Bledu osnovala kolu za poduzetnike. U poetku je s tom kolom imala tekoa, ali danas je vie nego zadovoljna jer su poduzetnici ponosni ako nose znak njezine kole. Posebno je bio znaajan njezin iznenadni usklik Pa poduzee je uvijek uspjeno to je bila primjedba na razgovor o steajevima

194

poduzea, koji se vodio u toj emisiji. Taj me usklik podsjetio na dr. MILANA JURANOVIA koji je 18. rujna 2001. na gospodarskom skupu ZV-a naem premijeru postavio sljedee pitanje: Je li vam poznata bilanca drave kao velikog poduzea? Naime, pouzdano znam da poduzee moe djelovati uspjeno samo u uvjetima potrebne likvidnosti (protonosti) i maksimalne solventnosti (sposobnosti plaanja). S obzirom na to da takve uvjete osigurava jedino algoritam kapitala (ispravna interesna raunica), drala sam potrebnim knjigu o algoritmu kapitala VLADIMIRA VUGRINA upotpuniti objanjenjima kako prirodno dvojno knjigovodstvo (mehanizam algoritma kapitala) omoguuje da se organizacijom poduzea i njegove okoline postigne da likvidnost bude to blie optimalnoj i da solventnost bude u doslovnom smislu maksimalna. Optimalna likvidnost i maksimalna solventnost znae da poduzee ujedno ostvaruje i maksimalni (najvei mogui) profit, a on ne moe biti manji od kamate koju poduzee mora platiti vlasniku novca koji je uloen u njegovo poslovanje. Ta je kamata minimalni uspjeh koji poduzee kao pravna osoba mora postii u svojemu poslovanju jer zadaa je poduzea da stvara vrijednosti i u tome stvaranju mora stvoriti viak vrijednosti koji e zadovoljiti i vlasnika i poduzetnika. Ovdje se samo po sebi postavlja pitanje to treba uiniti da se osnuje poduzee, jer ono mora uspjeno poslovati od samog poetka, a taj poetak treba biti u tono odreenom trenutku. To znai da poduzee ne mora biti osnovano u trenutku kada je poelo djelovati, pa ak ni u trenutku kada je poelo stvarati vrijednosti, nego tada kada je poduzetnik siguran da e poduzetniki posao ostvariti minimalni profit. Zbog toga poduzetnik nije sam; uz njega je uvijek njegov knjigovoa, koji e mu tono odrediti trenutak kada e osnovati poduzee jer knjigovoa se slui prirodnim kontnim planom pomou kojega izrauje ispravne bilance poduzea.

TO JE PRIRODNI KONTNI PLAN? Knjigovoa poduzea je sm


poduzetnik ili osoba od njegova posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Knjigovoa se u svome djelovanju slui prirodnim kontnim planom dvojnog knjigovodstva, koji mu umoguuje da nepogreivo radi bilance poduzea. Ta bilanca odreuje organizaciju poduzea, a ona prema algoritmu kapitala omoguuje knjigovoi da poduzee uvijek dri u optimalnoj likvidnosti i maksimalnoj solventnosti te da ostvaruje profit koji ne moe biti manji od kamate koja pripada vlasniku uloenog novca. Zbog te kamate svaki

195

poduzetniki posao mora biti projektiran, a to projektiranje esto zapoinje znatno prije nego to e se osnovati poduzee; kada e se ono osnovati, knjigovoi e rei zakljuna bilanca probnog poduzea, a to e biti kada izradi projektnu bilancu budueg poduzea koja e pokazati profit koji ne moe biti manji od prije spomenutoga minimalnog profita. U tome projektiranju sudjeluju i brojna druga poduzea, a da bi se svako poduzee izraavalo jednoznano, drava (svijet) mora prirodni kontni plan standardizirati tako da ga oznai brojevima (vidjeti shemu A). Na taj se nain vrlo lako mogu napraviti projektne bilance ak i za ira podruja, pa se moe napraviti i PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO VELIKOG PODUZEA. Ta bilanca znai da je i drava organizirana kao poduzee, a jer je poduzee samo po sebi uspjeno to ujedno znai da je i drava uspjena, jer se u njoj na opem planu postie optimalna likvidnost i maksimalna solventnost, koja je stvorena pomou knjinog novca prirodnog knjigovodstva.

TO JE KNJINI NOVAC? Novac je sveopa mjera vrijednosti koja


ljudima omoguuje da lake razmjenjuju stvarne vrijednosti, a u toj razmjeni uvijek su prisutni prodavalac i kupac, to znai da je novac zapravo odnos izmeu tih dviju osoba. Svaka osoba ima svoj obraunski sustav, a u tome sustavu postoji EFEKTIVNI NOVAC, koji mjeri vrijednosti, i KNJINI NOVAC, koji biljei ono to je efektivni novac izmjerio. Efektivnog novca u razmjeni treba biti to manje, a najmanje ga ima u sluaju kada u razmjeni vrijednosti sudjeluju poduzea (odnosno pravne osobe), jer tada izmjerene vrijednosti biljei njihovo prirodno dvojno knjigovodstvo, koje se temelji na algoritmu kapitala. U odnosima izmeu poduzea (pravnih osoba) naime efektivni novac u pravilu uope nije potreban, jer e kod svake kupnje knjigovodstvo kupca zabiljeiti da je iz njegova tekueg rauna izlaz novca bio u iznosu koji je plaen prodavaocu, a to e zabiljeiti i knjigovodstvo prodavaoca s time da e na njegovome tekuem raunu kao ulaz biti zapisan isti iznos koji je kupac platio. S obzirom na tu okolnost, solventnost je u toj razmjeni automatski maksimalna, to znai da se u obraunskom sustavu drave takav knjini novac moe zanemariti. Poeljno je dakle da takvoga knjinog novca bude to vie, a bit e ga ako bude vei broj poduzea i ako ona budu to manja. Efektivni je novac, znai, jedino vaan u odnosima izmeu pravnih osoba (poduzea i ustanova), s jedne strane, i fizikih osoba (ljudi, graana), s druge

196

strane, ali i u tome sluaju njega treba biti to manje u odnosu na minimalni knjini novac. Veliina toga knjinog novca odreena je brojem graana i njihovom kvalifikacijskom strukturom te potrebnim dohotkom na odreenom stupnju razvoja drave. Taj minimalni knjini novac ima svoj izvor, a to je DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI, kojim je svakom graaninu osiguran potreban novac za osobnu potronju (Shema B). U taj knjini novac drava ugrauje porez na dodanu vrijednost (PDV) da bi novac imao strukturu koju odreuje prirodni zakon dvojnosti (cijena rada i cijena kapitala), s time da ljudi plaaju PDV (cijenu kapitala) kada od pravnih osoba primaju novac za osobnu potronju. PDV-om se drava koristi kao motivacijskim faktorom i plaa ga poduzetnim ljudima pri osnivanju poduzea, ulaganju novca u razvoj i izvozu vlastitih proizvoda u druge drave. Drava inae osigurava knjini novac za dodanu vrijednost da bi ljudi neoptereeni novcem mogli stvarati potrebne vrijednosti i u tome za sebe to vie vika vrijednosti (vika novca), koji im bankovni sustav kao vlasnicima uva na posebnim novanim raunima. U bankovnom sustavu posebnu ulogu imaju poslovne banke jer one prema algoritmu kapitala djeluju punom snagom da likvidnost bude optimalna i solventnost maksimalna.

TO SU POSLOVNE BANKE? Poslovne su banke dio ukupnoga


bankovnog sustava, zadaa kojih je brinuti o pravnim osobama (poduzeima i ustanovama) koje, za razliku od fizikih osoba (graana, ljudi), nisu misaona bia. Drava stoga mora standardizirati poznato dvojno knjigovodstvo i obvezati sve pravne osobe da se njime slue na isti nain kako to ine ljudi. Pravne su osobe sve institucije u zemlji, a meu njima je najvanija drava kao opa pravna osoba, iji obraunski sustav ujedinjuje sve ostale pravne osobe u dravi. U sustavu pravnih osoba bitna su poduzea jer njima je zadatak stvarati vrijednosti koje su potrebne ljudima i ostalim pravnim osobama. Zbog toga svako poduzee (i svaka pravna osoba) ima svoju unutarnju banku koja usko surauje sa svojom poslovnom bankom u stvaranju vrijednosti i uvanju vika vrijednosti. U toj e zadai poduzea biti uspjena samo u sluaju ako su privatizirana, a to znai da je sva odgovornost za uspjeh poslovanja u elnom poduzetniku (menaderu) koji je zaduen voditi poduzee u kojemu se ostvaruje odreeni poduzetniki posao. U tom smislu menader mora prije svega imati UPRAVLJAKU ODGOVORNOST, a ona je jaa ako je uz nju prisutna i VLASNIKA ODGOVORNOST. Upravo zbog toga postoji glavnica

197

poduzea koja sve to omoguuje te je stoga ona najvaniji mehanizam funkcioniranja poduzea i drave.

TO JE GLAVNICA PODUZEA? Poduzee kao pravna osoba


temeljni je mehanizam funkcioniranja gospodarstva, a osnivaka glavnica (temeljni kapital) jest vrijednost poduzetnikog posla u trenutku kada se osniva poduzee. Poduzee je osnovano kad mu poslovna banka otvori tekui raun s poetnim ulaganjem novca (drava uplauje PDV koji je sadran u glavnici) te mu ujedno odobrava doputeno prekoraenje (permanentni komercijalni kredit). To je prekoraenje mehanizam kojim se osigurava maksimalna solventnost jer njime poslovna banka jami da e svaku obvezu poduzea uredno i na vrijeme platiti, a doputeno prekoraenje samo je znak banci kada treba poduzeti pojaane mjere opreza. To prekoraenje ujedno motivira poduzetnika na vlastito ulaganje jer na komercijalni kredit plaa bankovnu aktivnu kamatu, a ako poduzetnik uloi vlastiti novac, gubi pasivnu kamatu ija je stopa manja od aktivne stope za polovicu eskontne stope sredinje banke; ta stopa tvori sustav kamatnih stopa u kojemu svatko u novanom poslovanju moe nai svoj najvei interes. Kada je rije o novanom poslovanju, treba naglasiti da glavnica poduzea nije ni novac ni bilo koja materijalna ili nematerijalna imovina, nego je ona novani izraz ukupnog znanja uloenog u odreeni posao; ona je ukupni kapital potreban za taj posao, ona je sadanja vrijednost poduzetnikog posla u koji se ulazi. A s obzirom na to da je glavna znaajka glavnice da uvijek rauna kamatu po unaprijed odreenoj kamatnoj stopi, tu znaajku ima i glavnica poduzea, ali budui da ta glavnica nije novac, ona ima poseban status prema kojemu uvijek rauna kamatu po eskontnoj stopi sredinje banke, koja je u sustavu kamatnih stopa jednaka kamatnoj stopi oroene tednje na godinu dana. Iz svega to je prethodno reeno moe se zakljuiti da je GLAVNICA PODUZEA upravo ta koja poduzee ini uspjenim, jer njezina struktura govori poslovnoj banci sve to je potrebno o poduzeu, a tu strukturu mora osobito dobro poznavati knjigovoa poduzea.

TO JE ZADAA KNJIGOVOE PODUZEA? Knjigovoa


preuzima osnivaku glavnicu na svojemu diskrecijskom kontu (konto 21) te izjavljuje da e je brino uvati i voditi rauna (otuda izraz raunovodstvo) da se ona to bolje koristi. Ova izjava knjigovoe posebno obvezuje poduzee i stoga je podatak o veliini osnivake glavnice prvo knjienje koje se mora obaviti u knjigovodstvu novog poduzea. Tim knjienjem tereti se konto 2l (vlastito znanje poduzea), a odobrava se konto 90 (vlastita glavnica poduzea). Nakon toga

198

prvog knjienja odmah slijedi obraun kamate na uloenu glavnicu, kao i knjienje te kamate na teret konta 43 (vlastita trokovna kamata), a u korist konta 8l (vlastita kamata). Ovim prvim knjienjem knjigovoa preuzima zadau uvanja uloene glavnice te stoga odmah zaduuje poduzee da u sljedeem razdoblju ostvari kamatu koja pripada vlasniku poduzetnikog posla da bi od te kamate podmirio vlasnike uloenog novca i da za njega ostane dio koji ga zadovoljava. Ta knjienja pokazuju kako veliina glavnice odreuje normu poduzeu; ta je norma minimalni profit (zarada ili dobitak u novcu) koji poduzee mora ostvariti u sljedeem razdoblju. Ve iz ovdje reenoga moe se zakljuiti kolika je vanost glavnice u obraunskom sustavu poduzea i drave, ali i odgovornost poduzetnika da utvrdi to toniju veliinu osnivake glavnice te da je prijavi svojoj poslovnoj banci radi njezine verifikacije. Tonost te glavnice ovisi o tome kako je projektiran poduzetniki posao u koji se ulazi, to znai da nju zapravo odreuje financijski plan za sljedee razdoblje. Glavnicom je dakle unaprijed sve odreeno pa knjigovoa u sljedeem razdoblju samo prati odstupanja i pravodobno intervenira u sluaju potrebe, a posebno vodi rauna da materijalne imovine u poduzeu bude samo onoliko koliko je potrebno ime osigurava optimalnu likvidnost i svojoj unutarnjoj banci olakava odrati maksimalnu solventnost.

KAKO SE

UTVRUJE

GLAVNICA PODUZEA? Svaki

poduzetniki posao zapoinje odreeno vrijeme prije nego to e se osnovati poduzee u kojemu e se taj posao ostvarivati. To se vrijeme koristi da bi se poduzee pripremilo za uspjeno funkcioniranje; nabavlja se i uvodi odreena oprema, obuavaju se djelatnici i ostvaruje se probna proizvodnja. Kod nas su se nekada takve tvrtke nazivale probnim poduzeima, a na Zapadu se koriste terminom poduzee ki. Nakon to je probnom proizvodnjom potvrena profitabilnost, probno poduzee napravi zakljunu bilancu, koja je ujedno i poetna bilanca poduzea koje se osniva. Posve openito moglo bi se rei da se za poduzee koje se osniva izrauje godinji financijski plan (proraun) koji treba pokazati koliki se profit oekuje u jednoj godini, a na temelju toga profita izrauna se osnivaka glavnica novog poduzea; u toj raunici profit je oekivana kamata pa se pomou poznatoga kamatnog rauna izrauna veliina glavnice poduzea. No svaki poduzetniki posao ima svoju problematiku koja mora biti vidljiva iz projekta i stoga je kod utvrivanja glavnice bitan poduzetnik jer on mora vrlo dobro poznavati poduzetniki posao u koji ulazi te jedino on moe projektirati glavnicu koju e prijaviti poslovnoj banci radi verifikacije. U svakom sluaju,

199

prijavljena glavnica treba osigurati najmanje dogovorenu kamatu koju poduzee mora platiti vlasniku ulagau, s time da stopa te kamate ne moe biti manja od eskontne stope sredinje banke, a ni vea od bankovne aktivne kamatne stope. Tako odreuje algoritam kapitala jer svaki vlasnik novca moe bez ikakva rizika dobiti kamatu u visini eskontne stope sredinje banke, a s druge strane, svako poduzee moe od poslovne banke dobiti zajam uz bankovnu aktivnu kamatnu stopu. Sve to je naprijed reeno sastavni su dijelovi postupka kojim se odreuje osnivaka glavnica poduzea i koji mora proi svako novo poduzee jer u tom postupku ODGOVORNOST PODUZETNIKA najvie dolazi do izraaja. Isti je postupak i pri privatizaciji gospodarskih kompanija, to je inae transformacija jednoga veeg poduzea u korporaciju sa to vie malih poduzea.

TO JE PRIVATIZACIJA GOSPODARSTVA? Prirodni zakon


dvojnosti pomou knjinog novca snano djeluje da se u ljudskom drutvu razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije. U tome je smislu privatizacija gospodarstva prijenos poduzetnike odgovornosti na nie razine upravljanja, a to se ini tako da menader velikog poduzea pomou unutarnjih poslovnih zajmova prenosi upravljaku i vlasniku odgovornost na svoje suradnike koji postaju menaderi malih poduzea (otuda izraz menaderski krediti). Zajmodavac je unutarnja banka toga velikog poduzea, a zajmoprimci su nova mala poduzea; zajmoprimac kupuje materijalnu imovinu po cijeni koju dogovorno utvruju menader prodavalac i menader kupac, a unutarnja banka poduzea prodavaoca daje poduzeu kupca menaderski kredit u iznosu dogovorene cijene. Upravo je taj kredit novi novac koji je vrednovao postojeu materijalnu imovinu jer je poduzee kupac spremno za nju toliko platiti. No kupac nema taj novac pa trai od unutarnje poslovne banke prodavaoca kredit da bi knjinim novcem prodavaocu platio kupljenu materijalnu imovinu. Poduzee kupac na primljeni e zajam unutarnjoj banci redovito plaati interes u veliini ostvarenog profita. Taj e profit unutarnja banka u visini unaprijed dogovorene kamate knjiiti u korist dionikog rauna menadera bivega velikog poduzea, a iznos vei od toga knjiit e u korist dionikog rauna menadera sadanjega malog poduzea. Upravo iz toga knjienja moe se sagledati bit procesa privatizacije gospodarstva, jer pomou njega menaderi malih poduzea postaju i vlasnici tih poduzea. No istodobno se dogaa i proces integracije jer se ukupan novac nalazi u unutarnjoj banci velikog poduzea (odnosno korporacije), a vlasnici toga novca su menader bivega velikog poduzea (sada glavni menader korporacije) i sadanji menaderi malih poduzea.

200

KAKO PRIVATIZIRATI NAE GOSPODARSTVO? Postupak


privatizacije koji propisuje algoritam kapitala nije prola nijedna tvrtka u Hrvatskoj, to znai da u naoj dravi poduzea uope nema; stoga svaka od njih mora proi postupak kojim se poslovnoj banci prijavljuje osnivaka glavnica poduzea. Taj se postupak mora obaviti istodobno u svim naim tvrtkama (koje to ne uine, drat e se ustanovom koja ima status probnog poduzea). Time se istodobno ostvaruje opa privatizacija ukupnoga gospodarstva i u tome problema uope ne bi trebalo biti, jer privatizacija je unutarnji problem svake pojedine tvrtke i svaka tvrtka taj problem rjeava na nain koji joj najvie odgovara. U tome drava samo propisuje jednoobraznost postupka, a to ini donoenjem Standardnoga kontnog plana dvojnog knjigovodstva koji se temelji na algoritmu kapitala. Upravo to knjigovodstvo omoguuje da se u vrlo kratkom roku izvrsi privatizacija ukupnoga gospodarstva jer ono pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menaderskih kredita) stvara mnogo osnivakih glavnica poduzea u strukturi kojih je kao menaderski kredit sadran novi knjini novac koji je stvoren samom privatizacijom, ali iz te je strukture kao dodana vrijednost i viak vrijednosti takoer vidljiv novi novac koji e ta glavnica stvoriti u buduem razdoblju.

TKO JE ODGOVORAN ZA PRIVATIZACIJU? Glavni je teret u


privatizaciji na knjigovoi jer on o poslovanju poduzea mora znati sve, pa i to to je i kako se utvruje osnivaka glavnica te to treba napraviti da bi tvrtka postala poduzee. Ova objanjenja stoga prije svega slue knjigovoama poduzea (efovima raunovodstva, controlling managerima) da bi im pomogla u transformaciji tvrtke u poduzee. Oni e ujedno rijeiti jedan od glavnih problema u Hrvatskoj, a to je problem privatizacije ukupnoga gospodarstva, jer svaki knjigovoa mora pokrenuti izradu financijskog plana tvrtke za sljedee razdoblje (godinu); taj plan moe se napraviti za tvrtku u cjelini, a poeljno je da to bude po njegovim organizacijskim dijelovima. Ako jedna tvrtka osniva vie poduzea, onda ta tvrtka postaje korporacija ija unutarnja banka kao zajmodavac pomou poslovnih zajmova (menaderskih kredita) prenosi upravljaku i vlasniku odgovornost na odgovorne zaposlenike (nove menadere), koji su zajmoprimci. Naime, svako poduzee, svaka korporacija i svaka drava ima svoju unutarnju banku to su razredi 0 i 1 u standardnome kontnom planu. Za uspjeno provoenje privatizacije na razini poduzea odgovoran je knjigovoa poduzea (menader); na razini korporacije odgovoran je glavni knjigovoa korporacije

201

(glavni meneder); na razini drave odgovoran je glavni knjigovoa drave (premijer drave).

ZAKLJUAK. Ovime je ukratko objanjeno kako u Hrvatskoj doi do


uspjene drave da bi u njoj funkcionirala poduzea. Proitajte to i izvedite mnoge korisne zakljuke. Ali dovoljan je samo jedan, a taj je da Hrvatska uope nije drava koja bi kao opa pravna osoba uvala viak vrijednosti (viak novca) koji su si ljudi stvorili za svoje bolje sutra jer uope nema poduzea koja bi stvarala profit (dobitak u novcu). Naime, naa dravna administracija porezima, carinama i ostalim nametima te raznim prodajama sasvim nepotrebno uzima novac od gospodarstva i svojih graana, ime ini veliku tetu vlastitoj dravi, a na ministar financija ni ne pokuava razmiljati o prirodnome dvojnom knjigovodstvu i njegovu knjinom novcu, nego dalje slui MMF-u i zajedno s njim priprema nove standby aranmane kako bi to temeljitije iscrpli Hrvatsku i tako osiromaenu nagradili ulaskom u EU. To se ne smije dopustiti, nego treba odmah, pozivom na lanak 9. Zakona o raunovodstvu, donijeti unaprijed pripremljeni kontni plan kojim se drava ujedno odrie svih poreza, carina i raznih drugih nameta koji osiromauju dravu, a svoju ukupnu opu potronju tekueg razdoblja financira iz profita gospodarstva koji e taj profit (viak novca, viak vrijednosti) u sljedeem razdoblju koristiti za svoju razvojnu potronju (vidjeti projektnu bilancu gospodarstva u Shemi C). Taj kontni plan ujedno e omoguiti da se u vrlo kratkom roku izvri privatizacija ukupnoga gospodarstva i da se pomou glavnice poduzea projektiraju brojni poduzetniki poslovi. Dakako, drava kao veliko poduzee dat e svemu tome svoj doprinos, i to na taj nain to e pokrenuti i pomagati u projektiranju brojnih javnih radova, koji e ljudima pomoi u stvaranju boljeg ivota drei se pritom uvijek naela da knjinog novca ima toliko koliko ima kvalitetnih projekata. PRILOG: Sheme A, B i C

202

Shema A

u milijardama kuna
prema lanku 9. Zakona o raunovodstvu

UNAPRIJED PRIPREMLJENI KONTNI PLAN


STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA
PRIRODNA PODJELA Temeljna Razredna
NOVAC 0 KNJINI NOVAC

BILANCA PODUZEA
Poetni PROMET Zavrni saldo Ulaz (+) Izlaz (-) saldo

STANDARDNA PODJELA
01 02 Novac u funkciji poduzea Novac u funkciji drugih osoba Dunici (kupci)

68 73

1592 158 1597

1524 1524

68 158 73

OSOBE

11

203
12 Vjerovnici (dobavljai i djelatnici)

- 50 91 -783 340 182 98 72 -

1366 4713 2633 372 1252 1102 264 158 1622 1596 1524 -

1416 4464 783 32 1070 1102 264 158 1524 1524 1524 158 2633

-50 249 1850 340 182 98 72 -158 -2633 -249

ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA NOVAC (razredi 0 i 1): 2 TRAJNA IMOVINA NABAVA TROKOVI 21 22 3 4 30 41 42 ROBA 43 5 6 7 8 PROIZVODNJA PROIZVOD PRODAJA PROFIT 50 60 70 81 82 9 KAPITAL 90 Vlastito znanje poduzea Ostala trajna imovina Nabavljeni proizvodi Prenesena vrijednost kao troak Dodana vrijednost kao troak Viak vrijednosti kao troak Proizvodnja u tijeku Vlastiti proizvodi Rashodi i prihodi u prodanoj robi Kamata koja pripada vlasniku Dobitak poduzea (poduzetnika) Glavnica poduzetnikog posla

ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA ROBA (razredi od 2 do 9):

-91 10523 10722

ZBROJ BILANCE (NOVAC + ROBA):

0 15236 15236 0 Ovaj unaprijed pripremljeni kontni plan na zahtjev prve demokratske Vlade Hrvatske izradilo je Ministarstvo prometa i veza zajedno sa Slubom drutvenog knjigovodstva i Katedrom raunovodstva Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Taj kontni plan predan je polovicom oujka 1991. Vladi da ga objavi i uini obveznim za sve pravne osobe u dravi. No iz nepoznatih razloga to nije uinjeno, ali je u kasnijem Zakonu o raunovodstvu u lanku 9. spomenut u tom smislu da na temelju njega poduzea razrauju svoje kontne planove, no unato tome do danas jo uvijek nije objavljen. Zato je zatajen, to treba izvidjeti. Bit toga kontnog plana jest VLASTITA TROKOVNA KAMATA, kojom se uspostavljaju vlasniki odnosi. Ta je kamata unaprijed poznata, to znai da postoji i projektna bilanca, koja je ovdje prikazana uz kontni plan. Da je doista rije o projektnoj bilanci, dokaz je profit koji je zapisan samo u svome prvom dijelu (kao vlastita kamata na kontu 81). U toj bilanci na kontu 42 nalazi se kao troak ukupna dodana vrijednost iz dravnog prorauna (tj. osobna primanja svih graana koji ive i rade u dravi), to znai da je rije o projektnoj bilanci ukupne drave.

Shema B

u milijunima kuna
Struktura dodane vrijednosti
Prije pretvorbe 8,22 2.191 3,06556 4,500.000 1.600.000 400.000 Nakon pretvorbe 8,22 2.191 3,06556 4,500.000 2,400,000 100.000

DRAVNI PRORAUN DODANE VRIJEDNOSTI


ELEMENTI DODANE VRIJEDNOSTI
1. Jedinina neto cijena uvjetnog rada u kunama 2. Godinji fond radnog vremena u satima 3. Prosjeni koeficijent /K/ 4. Broj graana u dravi /K 3,06556/ 5. Broj djelatnih graana /K 4,3/ 6. Broj nezaposlenih graana /K 3,2/

Mjera -

204
7. Broj umirovljenika /K 3,2/ 8. Broj djece, uenika i studenata /K 1/ 9. Broj nedjelatnih graana (6 do 8) 10. Minimalni dohodak drave (1 2 4) 11. Potreban dohodak drave (10 3) 12. Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) 13. DODANA VRIJEDNOST (11 + 12) 14. Naknade nezaposlenima (1 2 6 K) 15. Mirovine (1 2 7 K) 16. Djeji doplatak (1 2 8 K) 17. Isplata nedjelatnicima (14 do 16) 18. Isplata djelatnicima (11 17) 19. Potreban neto dohodak (17 + 18 = 11) 20. POTREBAN BRUTO DOHODAK (19 + 12 = 13) 21. Plae nedjelatnika (17 + PDV) 22. Plae djelatnika ustanova (PRORAUN) 23. Ukupno plaanja u opoj potronji (21 + 22) 24. Plae djelatnika poduzea (20 23) 25. UKUPNO PLAE ZAPOSLENIKA (22 + 24) 26. OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (6% od 25)

kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna kuna

1,000.000 1,500.000 2,900.000 81.049 248.461 15.859 264.320 23.049 57.630 27.019 107.698 140.763 248.461 264.320 114.572 58.559 173.131 91.189 149.748

500.000 1,500.000 2,100.000 81.049 248.461 15.859 264.320 5.763 28.816 27.019 61.598 186.863 248.461 264.320 65.530 58.559 124.089 140.231 198.790

kuna 8.985 11.927 Ovim proraunom osiguran je novac za plae djelatnika svih ustanova u dravi te mirovina i raznih naknada koje isplauju te ustanove (redni br. 23), a plae djelatnika poduzea (redni br. 24) ovise o tome kako se ostvaruje norma koju odreuje glavnica poduzea (temeljni kapital poduzea).
3

Shema C

u milijardama kuna

PROJEKTNA BILANCA DRAVE KAO PODUZEA


KONTNI PLAN Prirodna podjela Temeljna Razredna 0 KNJINI NOVAC NOVAC 1 OSOBE STANDARDNA PODJELA KONTNOG PLANA 01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih 11 Dunici 12 Vjerovnici Poetni saldo PROMET Ulaz (+) Izlaz (-) Zavrni saldo

68 73 -50 91

1592 158 1597 1366 4713

1524 1524 1416 4464

68 73 -50 91

ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA (0 i 1)

205
2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 21 Vlastito znanje 22 Ostala trajna imovina 30 Nabavljeni proizvodi 41 Prenesena vrijednost 4 TROKOVI ROBA 5 PROIZVODNJA 6 PROIZVOD 7 PRODAJA 8 PROFIT 9 KAPITAL 42 Dodana vrijednost 43 Viak vrijednosti 50 Proizvodnja 60 Vlastiti proizvodi 70 Prodana roba 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 90 Uloena glavnica

-783 340 182 98 72 -91 0

2633 372 1252 1260 264 1622 1596 1524 10523 15236

783 32 1070 1260 264 1524 1524 1524 2791 10772 15236

1850 340 182 98 72 -2791 -91 0

ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA (od 2 do 9) ZBROJ BILANCE

Ovo je projektna bilanca drave kao velikog poduzea, a razlikuje se od bilance iz Sheme A samo u tome to u njoj nema profita jer je iskoriten za financiranje ukupne ope potronje drave. To se vidi po tome to su preneseni trokovi na kontu 41 poveani upravo za profit u iznosu od 158 milijardi (1102 + 158 = 1260), to znai da su profitom pokriveni materijalni trokovi svih ustanova u dravi. To ujedno znai da je rije o besporeznoj dravi i da je stoga taj novac ostao u gospodarstvu, gdje se moe i mora upotrijebiti u razvojne svrhe. Da je doista tako, vidi se po tome to je u prvome temeljnom dijelu novac povean za 158 milijardi te da je za isto toliko u drugome temeljnom dijelu poetna glavnica na kontu 21 od 2.633 milijarde poveana na iznos od 2.791 milijardu (2633 + 158 = 2791). Dokaz bi bila ta ista raunica pod pretpostavkom da su ustanove kupile od poduzea manje za jednu novanu jedinicu, jer onda bi i trokovi ustanova i profit poduzea bili za toliko manji.

POSEBAN PRILOG

206

Kako Vladimir Vugrin i Snjeana Dubak-Braki nastavljaju razotkrivati tajne

ALGORITMA KAPITALA

Srpanj 2003.

POSVEENO DRAGOJ SNJEANI

207

Draga Snjeana, izdavanje knjige o algoritmu kapitala se oduljilo jer jednoumlje ne doputa Monetarnom vrhu Hrvatske da donese Standardni kontni plan, a bez toga kontnog plana naa knjiga nema komercijalnu vrijednost. Probni primjerci knjige su u upotrebi; njih moe dobiti svatko iz ekonomske znanosti i dravne administracije tko se eli oduprijeti jednoumlju i izvriti pritisak na nau Vladu da Standardni kontni plan proglasi obaveznim za sve pravne osobe u dravi. Taj postupak je u tijeku, a nas dvoje nastavljamo razotkrivati mnoge tajne koje sadri algoritam kapitala, pa smo se 11. svibnja 2003. godine dogovorili da nau knjigu dopunimo novim otkriima. U vezi s time valja napomenuti da je meni PRIRODA odredila misiju da to potpunije razotkrijem ALGORITAM KAPITALA, a Vama je BOG odredio misiju da raznim pitanjima i prijedlozima utjeete na mene da to kvalitetnije obavim svoj zadatak i da Vas redovito upoznajem s rjeenjima kako biste mogli sauvati i iriti znanje o temeljnom zakonu razvitka ovjeka i njegove zajednice (o algoritmu kapitala ili ispravnoj interesnoj raunici). Da biste to mogli, Vi se morate potruditi da Vas sadanje ekonomsko NEZNANJE to manje ometa, a to prije svega znai da rjeenja koja prua algoritam kapitala ne smijete mijeati s jednoumnim rjeenjima, jer to e Vas samo nepotrebno zbunjivati. Naime, algoritam kapitala daje cjelovita rjeenja i kada ih jednom shvatite i prihvatite, tek onda moete praviti usporedbe s bilo kojim rjeenjima jednoumnog ozraja. Pritom nemojte nikada smetnuti s uma da je prirodni zakon dvojnosti temelj monetarnog sustava u kojemu svaki pojam znai najmanje dvoje, u to ete se uvjeriti kada proitate sljedea rjeenja koja su rezultanta Vaih pitanja i naih razgovora. 7. srpnja 2003. VLADIMIR VUGRIN

1. TO ZA GLAVNICU PODUZEA ZNAI NOVO ULAGANJE U TRAJNU IMOVINU


Sasvim je sigurno da je naslovno pitanje jedno od najvanijih, jer nam je ono pomoglo da pomou prirodnog dvojnog knjigovodstva razotkrijemo samu BIT PRIVATIZACIJE GOSPODARSTVA. Naime, posve openito, glavnica

208

poduzea je sadanja vrijednost buduega poduzetnikog posla koja mora biti zabiljeena u knjigovodstvu kako bi se mogla izraunati unaprijed dogovorena kamata koju poduzee mora osigurati za vlasnika. Ta je glavnica u trenutku osnivanja poduzea OSNIVAKA GLAVNICA, a ona znai da je za poduzetniki posao izraen izvedbeni projekt, da je nabavljena i instalirana potrebna trajna imovina, da su djelatnici osposobljeni, da je ostvarena probna proizvodnja te da je verificirana glavnica toga posla i da u novoosnovanom poduzeu moe zapoeti redovita proizvodnja koja treba dati oekivani profit (kamatu za vlasnika). U ovome izlaganju kao primjer imamo manje privatno poduzee s verificiranom glavnicom u kojem je u tijeku ostvarenja redovite proizvodnje nabavljena jo neka trajna imovina! S obzirom da se pri svakoj nabavi takve imovine naglo smanjuje profit, to je dovoljan razlog da se postavi pitanje: Zato je nabavljena ta trajna imovina? Odgovori mogu biti razni, a nas, prije svega, zanima isplativost te nabave. Naime, s obzirom da u tome poduzeu postoji verificirana glavnica, onda je u njegovu poduzetnikom poslu svaka pojedinost rijeena ve u projektu. Stoga je do te dodatne nabave trajne imovine vjerojatno dolo zbog zamjene dotrajale, odnosno ekonomski zastarjele trajne imovine ili je naknadno pronaeno rjeenje kojim se znatno poveava produktivnost. U svakom sluaju, treba ispitati isplativost te nabave i kakav je njezin utjecaj na veliinu oekivanog profita, te u skladu s time na veliinu glavnice poduzea. Tim ispitivanjem utvruje se novi profit kao konani rezultat te nabave, to znai da treba uzeti u obzir i amortizacijski vijek novonabavljene trajne imovine. Dakako, poduzetnik (odnosno njegov knjigovoa) je sve to uinio, ali rezultat toga ispitivanja zna samo on, pa stoga pretpostavljamo da je isplativost utvrdio, no ipak ostaje otvoreno pitanje: Kako u knjigovodstvu pratiti tu isplativost? Naime, s obzirom na to da nabava bilo koje trajne imovine trenutano znatno smanjuje profit, to znai da takva nabava moe dovesti poduzee ak i u gubitak odgovor na to pitanje ujedno je i rjeenje jednoga od najveih problema u organizaciji poduzea i u organizaciji drave. Taj odgovor daje algoritam kapitala, koji za svaki problem u svojemu prirodnom dvojnom knjigovodstvu nalazi vrlo jednostavno rjeenje. U ovome primjeru to rjeenje su menaderski krediti (unutarnji poslovni zajmovi) pomou kojih unutarnja banka prodaje svojem poduzeu trajnu imovinu koja mu je potrebna. To je jedan oblik samofinanciranja investicijskog

209

ulaganja, jer e poduzee kamatu na te unutarnje zajmove plaati iz profita koji e se ostvariti u budunosti, a unutarnja je banka tu trajnu imovinu platila iz profita koji je ostvaren u prolosti. Zbog toga se u knjigovodstvu poduzea takvi menaderski krediti knjie kao aktiva na kontu 02 (Unutarnji poslovni zajmovi), a kao pasiva na kontu 21 (Diskrecijski konto knjigovoe) da bi se na taj nain stvorilo upravo toliko novog novca koliko je plaeno za nabavu novonabavljene TRAJNE IMOVINE. Nabava bilo koje trajne imovine, prema tome, ne smanjuje profit poduzea, koji je uvijek nevidljivo zapisan u razredima 0 i 1 i koji mora biti vidljivo zabiljeen u razredu 8, jer koliko je plaeno za nabavu bilo koje trajne imovine toliko je novoga knjinog novca stvoreno. Naime, svaka nabava trajne imovine znai da je stvorena nova vrijednost, a u ovome primjeru to je stvaranje pokrenulo malo privatno poduzee, pa je stoga ispravno da se u knjigovodstvu toga poduzea pojavi i novi novac koji je kao mjera vrijednosti potvrdio da je odreena trajna imovina stvorena i da je koristi to poduzee. I evo sada konanog odgovora na naslovno pitanje. Nabava trajne imovine za potrebe postojee proizvodnje uope ne utjee na promjenu (poveanje) glavnice poduzea, jer ta se glavnica moe poveati samo pripisom ostvarenog profita. Pitanje isplativosti takve nabave iskljuivo je stvar poduzetnika (odnosno njegova knjigovoe), pa ako je utvrdio da se tom nabavom znatno poveava profit, onda knjigovoa moe glavnicu poduzea jo poveati i na taj nain da to poduzee prestaje postojati i da se osnuje jedno ili vie novih poduzea s veom glavnicom od dosadanje. Ovim se odgovorom ujedno ulazi u samu BIT ISTODOBNIH PROCESA PRIVATIZACIJE I INTEGRACIJE GOSPODARSTVA, jer iz njega jasno proizlazi da menaderske kredite moe koristiti i najjednostavnije malo poduzee, a ne samo veliko poduzee u kojemu glavni menader u postupku privatizacije pomou tih kredita prenosi poduzetniku i vlasniku odgovornost na svoje pomone menadere novih malih poduzea. Taj odgovor je i sasvim logian jer svaka osoba ima svoju unutarnju banku koja svojoj osobi moe dati poslovni zajam za nabavu trajne imovine a TRAJNA IMOVINA je svaka imovina koja slui u najmanje dva poduzetnika ciklusa, odnosno ija trajnost joj je vea od jedne godine.

210

2. KAKO MENADERSKI KREDITI VREDNUJU TRAJNU IMOVINU I KAKO TO INE U NAJJEDNOSTAVNIJEM PODUZEU
Ovdje dajemo primjer kako se u najjednostavnijem poduzeu koristi menaderski kredit (unutarnji poslovni zajam). Svako poduzee, naime, ima svoju unutarnju banku koja odobrava menaderske kredite za svaku uloenu ili nabavljenu trajnu imovinu. U ovome primjeru pretpostavljamo da je jedna

211

umirovljenica odluila osnovati poduzee koje e se baviti pletenjem vesta. Prijavila je glavnicu svoga poduzetnikog posla u iznosu od 30.000 kuna i ujedno je u svoje poduzee uloila 2.000 kuna s ime je nabavila novi stroj za pletenje. Iz sljedeih temeljnica za knjienje, glavne knjige i zavrne bilance vidimo kako su tekli poslovni dogaaji i kako je utvren profit, ali da nije bilo menaderskog kredita u iznosu nabavljene trajne imovine, to bi poduzee ostvarilo gubitak. No taj kredit nije odobren da bi se pokrio gubitak, nego je rije o logici dvojnosti jer je unutarnja banka (knjigovoa) najprije zaduila umirovljenicu za nabavljenu trajnu imovinu, a zatim je poduzeu odobrila menaderski kredit u iznosu od 2.000 kuna da bi se ta imovina mogla platiti. Posve je irelevantno to je ta imovina kupljena novcem koji je u poduzee uloila umirovljenica jer taj kredit bi se odobrio i da je ona, umjesto novca, u poduzee uloila stroj za pletenje koji je ranije kupila.

TEMELJNICE ZA KNJIENJE
Opis poslovnih dogaaja KONTO D P IZNOSI Duguje Potrauje

Poetni saldo novac Poetni saldo glavnica 1. Nabavljena trajna imovina 2. Plaena trajna imovina 3. Obraunata VTK 4. Prodana roba kupcima 5. Prijenos trokova na prodaju 6. Kupci platili 7. Otvoren menaderski kredit ZBROJ

01 21 22 12 43 11 70 01 02

21 90 12 01 80 70 43 11 21

2000 30000 2000 2000 1800 1800 1800 1800 2000 45200

2000 30000 2000 2000 1800 1800 1800 1800 2000 45200

GLAVNA KNJIGA JEDNOSTAVNOG PODUZEA


01 NOVAC U PODUZEU Saldo/21 2000 2./12 2000 6./11 1800 02 MENADERSKI KREDITI 7./21 2000

ZBROJ

3800

ZBROJ

2000

ZBROJ

2000

ZBROJ

212
4./70 11 KUPCI 1800 6./01 1800 2./01 12 DOBAVLJAI 2000 1./22 2000

ZBROJ

1800

ZBROJ

1800

ZBROJ 1./12 ZBROJ

2000

ZBROJ

2000

21 KONTO KNJIGOVOE Saldo/90 30000 Saldo/01 2000 7./02 2000 ZBROJ 30000 ZBROJ 4000 41 PRENESENI TROKOVI ZBROJ ZBROJ -

22 TRAJNA IMOVINA 2000 2000 ZBROJ -

42 DODANI TROKOVI ZBROJ 5./43 ZBROJ ZBROJ -

43 TROKOVNA KAMATA 3. /80 1800 5. /70 1800 ZBROJ 1800 ZBROJ 1800

70 RASHODI I PRIHODI 1800 4./11 1800 1800 ZBROJ 1800

80 OSTVARENI PROFIT 3. /43 1800 ZBROJ ZBROJ 1800

90 GLAVNICA PODUZEA Saldo / 21 30000 ZBROJ ZBROJ 30000

Na kontu knjigovoe (konto 21) vidimo da nabavljena trajna imovina u pasivi ima dva izvora: prvi izvor je sama trajna imovina (konto 22), a drugi je izvor novac koji je vrednovao tu imovinu (konto 02). U tome je vrednovanju bitno da ta trajna imovina doista postoji i da je za nju zaduena odgovorna osoba. Da je naa umirovljenica ve ranije posjedovala stroj za pletenje (prije trenutka kada je osnovano poduzee), onda bi zavrna bilanca njezina poduzetnikog posla rezultatski bila potpuno ista (ostvareni profit je 1.800 kuna), samo bi prometna bilanca bilo neto drukija jer u njoj ne bi bilo poetnog ulaganja novca i plaanja nabavljene trajne imovine. U to se moete lako uvjeriti ako si postavite primjer u kojem je umirovljenica u poduzee unijela stroj za pletenje koji je procijenjen na 2.000 kuna i vidjet ete da je profit isti kao i u zavrnoj bilanci iz naega primjera, koju ovdje prikazujemo.

213

ZAVRNA BILANCA JEDNOSTAVNOG PODUZEA


STANDARDNI KONTNI PLAN 01 Novac u poduzeu 02 Menaderski kredit 11 Dunici (kupci) 12 Vjerovnici (dobavljai) ZBROJ (razredi 0 i 1) 21 Vlastito znanje knjigovoe 22 Ostala tranja imovina 30 Kupljeni proizvodi 41 Preneseni trokovi 42 DODANI TROKOVI 43 Viak trokova 50 Proizvodnja 60 Vlastiti proizvodi 70 Prodani proizvodi 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea 90 Uloena glavnica ZBROJ (razredi od 2 do 9) ZBROJ (razredi od 0 do 9) Poetni saldo Aktiva Pasiva 2000 2000 30000 2000 30000 30000 32000 32000 32000 PROMET Ulaz (+) Izlaz (-) 3800 2000 2000 1800 1800 2000 2000 9600 5800 30000 4000 2000 1800 1800 1800 1800 1800 30000 35600 45200 39400 45200 Zavrni saldo Aktiva Pasiva 1800 2000 3800 30000 4000 2000 1800 30000 32000 35800 35800 35800

U ovome je primjeru oito da je naa umirovljenica ostvarila profit koji je jednak ostvarenom prihodu (konto 70 i 81) jer plete veste iz donesenog materijala pa stoga nema prenesenih trokova (konto 41), ali nema ni dodanih trokova (konto 42) budui da osobnu potronju podmiruje iz svoje mirovine. Ujedno iz primjera vidimo da profit ne bi postojao ako ne bilo menaderskog kredita to znai da je taj kredit PRIRODNI MEHANIZAM koji se u dvojnom knjigovodstvu pojavljuje onoga trenutka kada je u poduzee uloena trajna imovina.

3. KAKO DVOJNO KNJIGOVODSTVO RAZGRANIUJE PLAU KOJA JE VRIJEDNOST, OD KAMATE KOJA JE VIAK VRIJEDNOSTI
U stvaranju vrijednosti ovjek ostvaruje svoj dohodak koji se uvijek sastoji od dva dijela. Prvi dio je plaa koja je vrijednost i kao takva je konstanta koja se koristi za tekuu osobnu potronju i koja kao novac treba biti to blie iznosu iz

214

dravnog prorauna dodane vrijednosti. Drugi dio je kamata koja je viak vrijednosti i kao takva je varijabla koja treba biti to vea jer to je novac koji ljudi uvaju za buduu osobnu potronju. No novac kao sveopa mjera vrijednosti potpuno je neutralan; na njemu ne pie koja je njegova namjena (je li plaa ili kamata), pa da bi se ovjek prema novcu ponaao odgovorno, algoritam kapitala odreuje da on plati kaznu (porez, PDV) kada od pravne osobe uzima svoj novac za tekuu osobnu potronju, a dobiva nagradu (poticaj, PDV) kada svoj novac ulae u pravnu osobu za razvoj proizvodnje. Da bi se u tom smislu novac mogao razgraniiti, potrebne su pravne osobe (poduzea i ustanove), koje uvaju novac fizikih osoba (ljudi, graana). Kako pravne osobe uvaju novac graana, najbolje e objasniti promet novca izmeu osobnih novanih rauna. Postoje dva tipa takvih rauna: jedan tip su osobni dioniki rauni, a drugi tip su osobni depozitni rauni. Na svakom tom tipu rauna nalazi se razliita vrsta novca: na osobnom dionikom raunu je novac u kojemu je PDV, a na osobnom depozitnom raunu je novac u kojemu PDV-a nema. To znai da postoje dvije vrste novca, a obje vrste uvaju pravne osobe. Novac na osobnom dionikom raunu pravna osoba koristi za stvaranje vrijednosti i stoga se dri da taj novac nije ni iziao iz nje (pravne osobe), to dokazuje PDV koji se nalazi u tome novcu. Na osobnom depozitnom raunu je novac tedia (bankovni depozitni raun je dep tedie) na kojemu nema PDVa, pa je taj novac za toliko manji od novca koji se nalazi na osobnom dionikom raunu. Prema ovome bi se moglo rei da je novac na osobnom dionikom raunu neist, pa kada izlazi iz toga rauna na depozitni raun, dravi se mora platiti cijena za pranje novca; ta cijena je PDV koji se po stopi jednakoj eskontnoj stopi sredinje banke (6%) plaa dravnoj riznici kada novac izlazi iz dionikog na depozitni raun, a ako je promet obratan, onda dravna riznica vraa PDV. Iz toga slijedi da je u prometu novca izmeu raznovrsnih rauna PDV uvijek prisutan, pa ako iz dionikog rauna izlazi 100 kuna, onda je ulaz na depozitni raun 94 kune (100 manje 6% je 94) jer se 6% PDV-a mora platiti dravi. A ako je izlaz iz depozitnog rauna 100 kuna, onda je na dioniki raun ulo 106,38 kuna (106,38 manje 6% je 100) jer drava vraa 6% PDV-a. Promet novca izmeu istovrsnih rauna osloboen je plaanja PDV_a.

215

Graani za svoju osobnu potronju mogu koristiti samo isti novac, a to je novac na njihovim depozitnim raunima, koji su od pravnih osoba dobili kao plau po raznim osnovama (razne plae po osnovi zaposlenja ili razne naknade po osnovi osiguranja). Taj isti novac mogu bez ikakvog ogranienja koristiti za osobnu potronju; mogu ga ak uloiti na svoj osobni dioniki raun u bilo kojoj pravnoj osobi, na to ih drava kao opa pravna osoba posebno motivira time to im svaki takav ulog poveava za PDV.

4. ZATO JE UKUPNO STVORENA DODANA VRIJEDNOST JEDNAKA UKUPNOJ VRIJEDNOSTI ROBE OSOBNE POTRONJE
Cijena robe sastoji se od prenesene vrijednosti (minulog ili opredmeenog rada), dodane vrijednosti (tekueg ili ivog rada) i vika vrijednosti (vika rada). Ta struktura je aksiom ekonomije, i stoga pri razmatranju dodane

216

vrijednosti moramo pred sobom uvijek imati tu strukturu i uz nju prirodni zakon dvojnosti, pa u tom smislu zapoinjemo odgovarati na naslovno pitanje, s time da u tom odgovoru dodanu vrijednost promatramo s aspekta drave kao velikog poduzea. Dodana vrijednost je ukupna proizvodnja koju su u tekuem razdoblju (jednoj godini) stvorili svi ljudi u dravi i ta se proizvodnja dodaje na prenesenu vrijednost koju su u nekom prolom ili u tekuem razdoblju stvorile druge drave; otuda i naziv dodana vrijednost. U monetarizmu svaka se vrijednost izraava u novcu, pa se tako mora izraziti i dodana vrijednost. No, svaki izraz u novcu znai dvoje, jer novac je odnos u kojem se mjere vrijednosti to ih razmijenjuju dvije osobe sa suprotnim interesima - kupac i prodavalac. Ta dvojnost zbunjuje, jer se esto jedan naziv koristi za dvije potpuno razliite kategorije koje je isti novac izmjerio. Najprije je taj novac izmjerio dodanu vrijednost koja je u tekuem razdoblju stvorena, i to na taj nain da je svim ljudima u dravi isplaen novac to su tu vrijednost stvorili. Taj novac je bruto potrebni dohodak koji su ljudi primili od svojih pravnih osoba da bi njime kupili robu za svoju osobnu potronju, a on u sebi sadri i PDV koji ljudi moraju platiti dravnoj blagajni kad od pravne osobe primaju novac za stvorenu dodanu vrijednost. Taj isti novac umanjen za PDV izmjerio je i vrijednosti koje su ljudi koristili za osobnu potronju, a to su posve druge vrijednosti, to je roba koja je namijenjena za osobnu potronju i koja ima cijenu u ijoj su strukturi sadrane sve tri vrijednosti koje ine aksiom ekonomije (prenesenu vrijednost, dodanu vrijednost i viak vrijednosti). Stoga se ne moe poistovjetiti roba osobne potronje s dodanom vrijednou, a to se to ipak ini razlog je u dvojnom karakteru novca kao platenog sredstva i mjere vrijednosti. U toj dvojnosti isti je novac izmjerio dvije potpuno razliite vrijednosti, to jasno proizlazi iz sljedeeg prikaza: a) Novac je izmjerio ukupnu proizvodnju koju su ljudi stvorili u jednoj godini i koju nazivamo - dodana vrijednost; b) Taj su novac primili svi ljudi u dravi za ukupnu dodanu vrijednost koju su stvorili pa stoga i taj novac nazivamo - dodana vrijednost; c) Tim istim novcem ljudi su kupili robu osobne potronje pa stoga i tu robu nazivamo - dodana vrijednost.

217

Dakle, u pitanju je terminoloki problem koji postoji zbog dvojnog karaktera novca. S obzirom na to da je isti novac izmjerio ukupnu proizvodnju koja je dodana vrijednost i ukupnu robu koja ljudima slui za osobnu potronju te da su te dvije izmjerene vrijednosti priblino iste veliine, to je vidljivo i iz sljedee sheme, to ih nehotino nazivom poistovjeujemo - unato tome da je rije o potpuno razliitim vrijednostima. PRENESENA VRIJEDNOST DODANA VRIJEDNOST PRENESENA VRIJEDNOST DODANA VRIJEDNOST PRENESENA VRIJEDNOST DODANA VRIJEDNOST

100 KUNA

PRENESENA VRIJEDNOST DODANA VRIJEDNOST VIAK VRIJEDNOSTI

5. TO JE OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA I KOJU DVOJNU ULOGU ONA IMA U MONETARNOM SUSTAVU DRAVE
Obavezna premija osiguranja (OPO) je novac koji pravna osoba plaa u dravnu riznicu za sve svoje zaposlenike da bi bili osigurani od odreenih rizika. OPO je zapravo dio bruto potrebnog dohotka, ali se s vremenom osamostalio i plaa se u tono odreenom trenutku (npr. do svakog 5. u

218

mjesecu za protekli mjesec), neovisno o tome kada se zaposlenicima isplauje njihov bruto dohodak. Veliina OPO-a utvruje se tako da se na temelju ostvarenih sati rada i mjerne skale uvjetnog rada te eskontne stope sredinje banke (6%) izrauna OPO za sve zaposlenike. To znai da se OPO ne izraunava na temelju stvarnog bruto potrebnog dohotka koji se isplauje zaposlenicima u skladu sa zadacima koje obavljaju, nego se izraunava prema osobnim znaajkama tih zaposlenika (kolska sprema i radni sta). No kada je rije o pojedinanoj plai zaposlenika, onda se uvijek rauna da je ona vea za 6% raunajui od bruto plae koju je taj zaposlenik primio. No s obzirom na to da dravnoj riznici novac nije potreban, jer se opa potronja drave financira iz vika vrijednosti poduzea, to plaanje obavezne premije osiguranja za zaposlenike ima samo psiholoki uinak u tome smislu da su osigurani od raznih rizika i da s te strane mogu smireno obavljati zadatke koje su preuzeli. To je jedna uloga te premije, a budui da ona prema prirodnom zakonu dvojnosti ima dvije uloge, OPO postaje i mehanizam koji odreuje veliinu bruto potrebnog dohotka koji se zaposlenicima mora isplatiti ak i u sluaju kad njihova pravna osoba nema vlastiti novac. Ta veliina utvruje se tako da se ukupni iznos te premije pomnoi s multiplikatorom koji se dobije diobom iznosa 100 sa stopom OPO-a (100 : 6 = 16,67). Tako utvreni bruto potrebni dohodak svih zaposlenika pravne osobe njezina je obveza. Ta se obveza izjednauje s obvezom prema dobavljau, to znai da se ona mora platiti u dogovorenom, odnosno zakonskom roku. Ako pravna osoba nema vlastiti novac, onda je poslovna banka automatski kreditira do toga iznosa bruto potrebnog dohotka. Taj se iznos prema unutarnjem pravilniku pravne osobe rasporeuje na sve njezine zaposlenike, s time da nitko ne moe dobiti manje od cijene najjednostavnijeg rada.

6. TO JE VLASTITA TROKOVNA KAMATA I ZATO JE ONA NORMA KOJU PODUZEE MORA OSTVARITI
Vlastita trokovna kamata znai mnogo toga jer ona je kao posljednja derivacija kreditno-monetarmog sustava temelj NOVCU kao sveopoj mjeri vrijednosti. U tom pojmu izraz vlastita prije svega znai da postojim JA kao VLASNIK novca, ali se taj novac nalazi kod neke DRUGE OSOBE koja ga

219

koristi za stvaranje vrijednosti. Izraz trokovna za tu drugu osobu znai da je to unaprijed poznati iznos u novcu koji se stvaranjem vrijednosti treba osigurati za vlasnika ulagaa. Ta druga osoba moe biti samo poduzetnik jer jedino on zna i sposoban je stvarati vrijednosti, pa stoga unaprijed poznata vlastita kamata mora biti troak u (projektnom) knjigovodstvu poduzea. To knjigovodstvo poduzetniku govori koliki e biti rashodi u buduem poduzetnikom poslu i da prihod od toga posla treba biti vei najmanje za unaprijed poznatu kamatu koja pripada vlasniku novca uloenog u taj posao (vlasniku glavnice novca). No poduzetnik se time ne zadovoljava, jer i on treba zaraditi barem toliko koliko i vlasnik glavnice novca, pa ga njegovo projektno knjigovodstvo upuuje da vodi rauna o sebi i da izrauna svoju glavnicu (sadanju vrijednost buduega poduzetnikog posla) koju ulae u taj posao i koja e biti pandan glavnici novca. To je i uinio, a s obzirom da vlasniku glavnice novca pripada unaprijed odreena kamata, glavnica poduzetnikog posla tada treba donijeti profit koji e zadovoljiti i vlasnika novca i vlasnika posla. I tako je poduzetnik unaprijed izraunao znatno veu kamatu koja pripada svim vlasnicima, i na taj je nain sam sebi odredio normu koju treba ostvariti u buduemu poduzetnikom poslu. A za tu je normu u prirodnome dvojnom knjigovodstvu upotrijebljen izraz vlastita trokovna kamata koja znai dvoje: da je to najmanji interes (kamata) koji nepovredivo pripada vlasnicima (novca i posla) i da je to troak koji poduzee ima u stvaranju vrijednosti. Ta norma je projektirani profit (viak zarade, viak novca, viak vrijednosti) koji pripada vlasnicima, ali im se on nikako ne moe isplatiti (jer norma je pojam), pa stoga vlasnici kao potvrdu dobivaju dionice koje su prenosivi vrijednosni papir i mogu ga na tritu dionica prodati za novac.

7. TO JE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) I ZATO NJEGOVA STOPA MORA BITI JEDNAKA ESKONTNOJ STOPI SREDINJE BANKE
Porez na dodanu vrijednost (PDV) je monetarni mehanizam koji djeluje na ljude da od svoje zarade iz pravne osobe uzimaju za osobnu potronju samo toliko novca koliko je potrebno i da to vei dio svojega dohotka ulau u razvoj proizvodnje. Stopa PDV-a jednaka je eskontnoj stopi sredinje banke jer je ta

220

eskontna stopa jedina vrsta toka u monetarnom sustavu, budui da je razmjerna veliina koja od ostvarene vrijednosti pripada vlasnicima. Tu stopu odreuje drava i upravo zahvaljujui njoj ona moe upravljati svim procesima, jer eskontna stopa stvara kamatni niz u kojemu svaki sudionik moe nai svoj najvei interes. To znai da i sam novac u svojoj strukturi ima tu stopu, pa ako eskontna stopa sredinje banke iznosi 6%, to onda znai da u svakoj novanici od 100 kuna 6 kuna nepovredivo pripada vlasniku, a samo ostatak od 94 kune pripada primatelju novca. Novac ima svoj izvor: to je dravni proraun dodane vrijednosti, to znai da je PDV ve u tome izvoru ugraen u novac po stopi od 6%, a ugradila ga je drava. Svaki graanin koji od pravne osobe prima plau, mora u dravnu riznicu platiti porez po stopi od 6%. Taj novac drava uva za vlasnike jer je njezina glavna zadaa da se brine o interesu vlasnika. U toj zadai drava ugraeni PDV koristi kao poticaj ljudima da osnivaju poduzea, i to tako da im daje 6% od dodane vrijednosti sadrane u glavnici poduzea. Osim toga, ubrani PDV koristi se kao poticaj za svako ulaganje novca u razvoj proizvodnje i poduzetnitva, to znai da se na uloenih 100 kuna biljei kao da je ulog bio 106,38 kuna (106,38 manje 6% je 100). Na isti nain poveava se i izvozni teaj, to je poticaj ljudima (u ovom sluaju izvoznicima) da to vie izvoze. Sve je to automatizam, od ugradnje PDV-a u proraun dodane vrijednosti do isplate PDV-a kao poticaja u izvoznom poslu, pa je posve logino da PDV ima jedinstvenu stopu. Budui da je PDV monetarni mehanizam, sasvim je normalno da stopa PDV-a bude jednaka eskontnoj stopi, tim vie to je eskontna stopa jednaka kamatnoj stopi koja nepovredivo pripada vlasnicima (6%). Eto, zbog toga je stopa PDV-a jednaka eskontnoj stopi sredinje banke.

8. ZATO JE POREZ NA PROMET ROBA TETAN I TO JE RAZLOG DA JE NA ZAKON O PDV-u PROPISAO IZOBLIENI POREZ NA PROMET ROBA
Odgovor na naslovno pitanje zahtijeva da se najprije objasni razlika izmeu pojma cijena i pojma vrijednost. Ti pojmovi oznaavaju dvije potpuno razliite kategorije jer cijena je dogovor izmeu kupca i prodavaoca, a vrijednost je individualna za svakog ovjeka. Svaki proizvod ili usluga koja se proizvodi za druge je roba koja dobiva svoju cijenu na tritu roba; na tom tritu kupac nastoji platiti to niu cijenu, a prodavalac nastoji postii to viu cijenu; na

221

kraju se dogovore o cijeni koja zadovoljava jednoga i drugoga. Ta se dogovorena cijena u ekonomiji naziva CIJENA ROBE, a razmjena proizvoda i usluga je promet robe. U toj razmjeni svaka roba ima dvije vrijednosti: jedna je vrijednost za kupca i ona je uvijek jednaka cijeni robe, jer je toliko za nju platio, a druga je vrijednost za prodavaoca i ona mu u trenutku kupoprodaje jo nije poznata, nego e mu tu vrijednost nakon nekog vremena rei njegov knjigovoa (njegova unutarnja banka, njegov duh). Toliko o tome, a sada moemo govoriti o porezima. Porez na promet robe utvruje se tako da se odreena porezna stopa primijeni na cijenu robe, to znai da kupac mora platiti veu cijenu nego je dogovorio s prodavaocem, i ta se razlika plaa dravi. Taj je porez najobinija pljaka (osim ako je rije o porezu na doputenu tetnu robu), neovisno o tome koja je drava u pitanju i kako se taj porez naziva. Naime, promet roba uope ne moe biti predmet oporezivanja jer to bi bilo isto kao da vodu uzimamo iz tijeka vode, a ne iz potoka ili rijeke; cijena robe je isto to i tijek vode jer se cijena robe ne moe koristiti za osobnu potronju, isto kao to se tijek vode ne moe piti. Ako iz potoka uzimamo vodu, onda dalje tee manje vode, pa bi stoga i cijena u daljnjem tijeku trebala biti manja ako drava iz nje uzima porez. Kod poreza na promet rob to nije sluaj jer se porez dodaje na cijenu robe, pa je ona stoga u daljnjem tijeku vea, to dravi i gospodarstvu stvara velike probleme. To znai da je porez na promet rob (neovisno o tome kako se zove: porez, prirez, carina ...) sam po sebi vrlo tetan. Zbog toga se u svijetu poeo uvoditi porez na dodanu vrijednost (PDV) ija je najvanija karakteristika jedinstvena porezna stopa i to da nitko ne moe biti osloboen od plaanja toga poreza. Kod PDV-a je bitno definirati dodanu vrijednost, a to je ona vrijednost koju poduzetnik plaa sebi i svojim suradnicima za dodanu vrijednost koju su stvorili. To su zapravo bruto plae ili novac koji svi ljudi primaju za svoju osobnu potronju, odnosno to je CIJENA RADA, i od te cijene moraju platiti porez po jedinstvenoj stopi (jednakoj eskontnoj stopi sredinje banke). Iz toga slijedi da se ta cijena rada u daljnjem tijeku doista smanjuje, to je i normalno, jer drava od bruto cijene rada jedan dio uzima kao porez, pa ljudi za svoju osobnu potronju mogu koristiti samo neto cijenu rada.

222

Najvei je problem u definiranju dodane vrijednosti jer neki tvrde da je dodana vrijednost razlika izmeu nabavne cijene i prodajne cijene robe. U takvom definiranju postoji kardinalna pogreka jer se ta razlika sastoji od dodane vrijednosti i vika vrijednosti, a viak vrijednosti moe biti i negativna veliina. Tu emo pogreku najbolje uoiti u objanjenju PDV-a koje je dao ugledni porezni strunjak prof. dr. MANFRED ROSE kao reakciju na odluku Vlade RH kojom se privremeno suspendirao na Zakon o PDV-u. Rekao je: PDV je vrlo jednostavni porezni model, to u pokazati na jednom primjeru u kojemu pretpostavljam da je poduzetnik nabavio robu za 1.000 kuna i u toj nabavi jo je platio 220 kuna PDV-a (22%). Posao nije uspio i nabavljenu je robu prodao za svega 1 kunu, to znai da je morao platiti PDV u iznosu od 0,22 kune, a jer je ranije platio 220 kuna, to mu je drava vratila 119,78 kuna. Kod poreza na promet roba takvog povratnog poreza ne moe biti, pa se stoga gospodarstvo vrlo dobro slae s porezom na dodanu vrijednost. Jednostavno jeste ali ujedno i nevjerojatno da je ugledni financijski i porezni strunjak ve u objanjenju mogao napraviti takvu pogreku jer u ovome je primjeru poduzetnik izgubio 999 kuna, to znai da nije ostvario ni lipe dodane vrijednosti, a ipak je platio PDV u iznosu od 22 lipe. A u svemu tome najalosnije je to da na Zakon o PDV-u upravo propisuje takvu pogrenu raunicu, to znai da u njemu uope nije rije o PDV-u, nego o strano izoblienom porezu na promet roba s vrlo visokom jedinstvenom poreznom stopom. Zbog te visoke stope reakcija graana bila je estoka, pa je dravna administracija oslobodila ljude od plaanja toga poreza za dio robe iroke potronje to je nedvojbeni dokaz da u naem Zakonu o PDV-u uope nije rije o porezu na dodanu vrijednost.

9. TO JE GLAVNICA PODUZETNIKOG POSLA I KAKO POMOU NJE PODUZETNIK ODREUJE KOLIKO NOVCA TREBA ULOITI U PODUZEE
Najvanije naelo dvojnog knjigovodstva je personifikacija knjigovodstvenih konta, a svaki taj konto je jedan mehanizam. Knjigovodstvo bilo koje osobe ima toliko konta (mehanizama) koliko treba, a svaki taj konto je osoba koja vodi rauna o svojemu dijelu poduzetnikog posla. Tako je i glavnica poduzea osoba koja je zaduena za ukupni poduzetniki posao i ona neprekidno pazi

223

da taj posao bude to uspjenije izvren (da profit bude to vei). Vei se profit moe ostvariti ako se u poduzetnikom poslu koristi to manje novca, a da ga doista u poduzeu bude to manje, glavnica poduzea poduzetniku neprekidno odreuje kako da u vlastitom interesu to bolje iskoristi novac koji mu je na raspolaganju; to je novac njegove poslovne banke, to je novac ostalih potencijalnih financijera i to je njegov vlastiti novac. Glavnica poduzea stalno upuuje poduzetnika da u svoj poduzetniki posao ulae vlastiti novac budui da je u tom sluaju najnia kamata koju treba platiti vlasniku novca (tj. samome sebi). Osim toga, ta glavnica ga neprestano upuuje da iz osobnoga tednog rauna doznauje novac na tekui raun svojega poduzea tek o dospijeu neke obveze, a da i ne spominjemo mogunost da najprije naplati svoja potraivanja, pa tek nakon toga poduzee isplati dospjele obveze, ali i u tom sluaju glavnica vodi rauna da se sve obveze plaaju upravo na dan dospijea. Nadalje, glavnica poduzea posebno pazi da u poduzeu bude samo potrebna materijalna imovina i da su zalihe materijala to manje, a to znai da je u poduzee uloeno manje novca. Drugim rijeima, glavnica poduzea ulazi u sve pore poslovanja jer ona je glavni mehanizam funkcioniranja poduzea, ona je ukupno znanje poduzea, ona je osoba koja se brine o ukupnom poslovanju poduzea; ona je zapravo knjigovoa poduzea a taj knjigovoa je ili sam poduzetnik ili osoba njegova posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Svaki poduzetniki posao ima glavnicu poduzea, a novac uloen u taj posao ima glavnicu novca kojom upravlja glavnica posla (poduzea). Veliina glavnice poduzea ovisi o vrsti poduzetnikog posla i o sposobnosti poduzetnika da obavi taj posao, pa je s obzirom na to glavnica svakoga poduzetnikog posla vrlo upitna. Nju moe znati samo ovjek koji poznaje poduzetniki posao i koji je osposobljen da ga obavlja jer samo u tom sluaju glavnica poduzea moe upravljati glavnicom novca. Glavnica novca bez glavnice poduzea stvara samo zlo, ali kada ne bi bilo novca, tada ne bi bilo mjere vrijednosti, pa poduzetni ovjek ne bi mogao izmjeriti vrijednost poduzetnikog posla u koji ulazi. Zbog toga su glavnica poduzea i glavnica novca jedno: one su temeljni uvjet razvoja ovjeka i njegove zajednice, one su temeljno jedinstvo suprotnosti koje je sadrano u jednoj rijei, a ta je rije KAPITAL.

224

ovjek je misaono bie i stoga mu ALGORITAM KAPITALA omoguuje da nae svoj NAJVEI INTERES, a taj interes moe nai samo u sluaju ako projektira svoj poduzetniki posao i utvrdi isplati li mu se u njega ui. To e mu rei projektirani profit (viak novca) koji mora biti vei od unaprijed dogovorene kamate koja pripada vlasniku glavnice novca, koju e on uloiti u poduzetniki posao. Ako taj vei projektirani profit podijeli s eskontnom stopom sredinje banke, tada dobiva sadanju vrijednost buduega poduzetnikog posla u koji se sprema ui a ta sadanja vrijednost budueg posla je glavnica poduzea. U taj posao e ui samo ako je glavnica poduzea dovoljno velika da donosi profit koji e zadovoljiti i vlasnika glavnice novca i vlasnika poduzetnikog posla. To u podrobnije objasniti interesnom raunicom. U uvjetima eskontne stope sredinje banke od 6% poduzetnik je unaprijed dogovorio da e vlasniku novca platiti kamatu od 8% na ukupnu glavnicu novca koju e uloiti u poduzee pred osnivanjem (gornja granica je bankovna aktivna kamata od 9%). U projektiranju poduzetnikog posla poduzetnik priblino odredi tu glavnicu novca; pretpostavimo da je taj priblini iznos 1.000 kuna, to znai da bi minimalni profit projektiranog posla bio 80 kuna. Dakako, i poduzetnik eli neto zaraditi, barem toliko koliko i vlasnik novca, a kolika e biti poduzetnikova zarada, rei e mu projektirani profit buduega poduzetnikog posla. Pretpostavimo da taj projektirani profit iznosi 150 kuna, a to znai da e od toga profita poduzetniku pripasti 70 kuna (150 80). Ako bi poduzetnik koristio kredit od banke, tada bi zaradio svega 60 kuna (150 90), a ako bi uloio vlastiti novac, tada bi mu zarada bila 90 kuna (150 60). U svakome je sluaju poduzetnik zadovoljan zaradom pa zakljuuje svoj projekt utvrivanjem glavnice koju e prijaviti poslovnoj banci. Glavnica se utvruje tako da se projektirani profit podijeli s eskontnom stopom sredinje banke. U ovome prepostavljenom primjeru glavnica poduzetnikog posla je 2.500 kuna (150 : 0,06 = 2500). Algoritam kapitala, inae, djeluje u tom smislu da kamata glavnice novca bude to manja, a to djelovanje poinje u projektiranju i nastavlja se u ostvarivanju. Poduzetniku je u projektiranju, naime, vano da je novac za njegov poduzetniki posao osiguran. Taj novac osigurava njegova poslovna banka uz kamatnu stopu od 9%, no u naemu primjeru poduzetnik je naao povoljnijeg financijera (uz kamatu od 8%), a kada bi imao vlastiti novac, tada bi kamata

225

bila jo povoljnija (vlastita kamata je 6%). Projektiranje je zavreno kada je utvren godinji profit koji e, prema predvianju, ostvarivati poduzetniki posao. U tome je profitu jedino pitanje koliko kome pripada, pa ako pretpostavimo da je ostvareni profit jednak projektiranom, tada je gotovo sigurno da e u njegovoj raspodjeli sudjelovanje poduzetnika biti vee nego to je bilo u projektu jer algoritam kapitala doista punom snagom djeluje da glavnica novca bude to manja.

10. KOJA JE RAZLIKA IZMEU DODANE VRIJEDNOSTI IZ DRAVNOG PRORAUNA I ISPLAENOG BRUTO DOHOTKA GRAANIMA
Prije svega valja napomenuti da je kapital duhovna kategorija, pa algoritam kapitala (ispravna interesna raunica) stoga pomou knjinog novca moe organizirati ivot ovjeka i njegove zajednice na najbolji mogui nain. To znai da ivotna rjeenja koja daje algoritam kapitala uope ne treba usporeivati sa sadanjim jednoumljem jer je u vieumlju gotovo sve drukije. Razlog tome jest to to se u ivotnim rjeenjima algoritma kapitala sve dogaa najprije u razmiljanjima ljudi, a kapital ta razmiljanja usmjerava

226

tamo gdje ovjek moe nai svoj najvei interes, vodei pritom rauna da svaki pojedinani interes (ovjeka) bude u skladu s opim interesom (drave). Uloga drave jest da stvori ope uvjete u kojima e ovjek stvarati vrijednosti, a to je upravo proraun dodane vrijednosti. U tome je proraunu bitna cijena jednog sata najjednostavnijeg rada jer ta je cijena dogovor izmeu drave kao ope pravne osobe i ljudi koji su fizike osobe. Prema tom dogovoru svaki graanin mora dobiti najmanji dohodak koji mu na danom stupnju razvitka osigurava ivot dostojan ovjeka, no postoji i mjerna skala uvjetnog rada koja omoguuje da se za sve graane drave utvrdi neto potreban dohodak koji odgovara njihovoj radnoj osposobljenosti i koji bi oni trebali primiti u iduem razdoblju. Dohodak koji primaju ljudi osnovica je od koje se rauna dio koji pripada vlasnicima, pa zbog toga drava po postotnom raunu nie sto poveava neto potreban dohodak graana za eskontnu stopu sredinje banke (6%), te se tako u proraunu dolazi do bruto potrebnog dohotka graana koji se naziva dodana vrijednost. Taj proraun je tek razmiljanje drave kojim je u globalu odreen iznos dodane vrijednosti koji se mora ostvariti u iduem razdoblju. U ostvarenju je sigurno jedino to da nitko nee dobiti manji dohodak od cijene najjednostavnijeg rada i da e se graanima u svojoj ukupnosti isplatiti bruto dohodak otprilike toliki koliki je predvien proraunom dodane vrijednosti. Inae se ostvareni dohodak svakoga graanina sastoji od njegova potrebnog dohotka koji mu slui za tekuu osobnu potronju i vika dohotka koji uva za osobnu potronju u buduem razdoblju. U tome je smislu dohodak zaposlenika u ustanovama i dohodak osiguranika (djece, uenika, studenata, bolesnika, nezaposlenika i umirovljenika) osiguran posebnim proraunom, i to u priblinim iznosima iz prorauna dodane vrijednosti, a dohodak djelatnika u poduzeima odreuju mehanizmi algoritma kapitala, s time da nitko ne moe dobiti manje od cijene uvjetnog rada. Dakle, dvojben je samo dohodak djelatnik poduzea jer ga oni moraju ostvariti u poduzetnikim poslovima, pa je jedino pitanje koliko e od toga dohotka biti njihov potrebni dohodak? Dakako, o tome odluuje sam djelatnik, ovisno o dohotku koji e zaraditi, te o njegovoj potrebi i sklonosti da troi i koristi raznu robu. Na isti nain postupit e i svi ostali graani u granicama svojih mogunosti, a da bi u tome troenju ljudi bili to razumniji, novac stalno pulsira i upozorava ih da vlasniku moraju platiti odreeni dio od potrebnog dohotka; taj dio je porez na dodanu vrijednost (PDV) u visini eskontne stope sredinje banke (6%).

227

PDV plaa svaki graanin kada od svoje pravne osobe prima knjini novac na svoj osobni tekui raun u banci ili kada prima gotov novac na ruke, i nitko ne moe biti osloboen od plaanja toga poreza. No PDV ne treba platiti ako graanin ostavlja svoj novac u pravnoj osobi u kojoj ga je zaradio. U tome se sluaju taj novac nalazi na njegovom osobnom dionikom raunu u toj ili u nekoj drugoj pravnoj osobi. To znai da se na osobnim dionikim raunima nalazi novac u kojemu je sadran i PDV, a u novcu na osobnom tekuem raunu toga poreza vie nema (PDV-a takoer nema u gotovom novcu koji ovjek dri u depu). Iz toga slijedi da je PDV zapravo porez na promet novca, no na promet izmeu osobnih dionikih rauna porez se ne plaa; isto je tako s prometom izmeu osobnih tekuih rauna, ali na svaki promet s dionikih rauna na tekui raun mora se platiti PDV, a taj se porez vraa u obratnom prometu s tekueg rauna na dioniki raun. I sada ovjek moe birati: ako eli poveati potrebni dohodak, mora platiti PDV, a ako sa svojega tekueg rauna u banci ulae novac na svoj dioniki raun u nekoj pravnoj osobi, onda mu se ulog poveava za PDV. I tako se u tome prometu novca ostvaruje potreban dohodak koji se zbog zakona velikih brojeva nee mnogo razlikovati od onoga koji je predvien u dravnom proraunu, tim vie to i svi mehanizmi algoritma kapitala djeluju u tome smislu i to drava u svojim razmiljanjima pri izradi prorauna dodane vrijednosti vodi rauna o aktualnom fizikom opsegu proizvodnje raznih roba potrebnih za proizvodnu, opu i osobnu potronju, te posebno o izvoru novca koji je potreban za osobnu potronju. Taj izvor je upravo dravni proraun dodane vrijednosti koji u ostvarenju otprilike odgovara isplaenom bruto potrebnom dohotku graana. Istina, poduzetni graani mogu ostvariti i znatno vei ukupni dohodak, ali taj vei dohodak e u pravilu biti viak dohotka (viak vrijednosti) koji e potroiti u buduem razdoblju.

228

11. ZATO SE SADANJE KNJIGOVODSTVO MORA IZRAZITI U STANDARDNOM KONTNOM PLANU I KAKO POVEZATI TA DVA KNJIGOVODSTVA
Sadanje knjigovodstvo je svojevrsna evidencija koja nam u nevlasnitvu (jednoumlju) samo pomae da se to bolje samounitimo. Ta nas je evidencija svojedobno zavaravala da ivimo u socijalizmu, pa se stoga SFRJ zbog takvog knjigovodstva na stravian nain raspala. Hrvatska je naslijedila to knjigovodstvo i ukrasila ga meunarodnim raunovodstvenim standardima, pa je ono postalo jo gore, jer sve nas dri u uvjerenju da se nalazimo u suvremenom kapitalizmu, a mi se samounitavanjem velikim koracima vraamo u prolost. Temeljni uzrok tome jest to to se sluimo knjigovodstvom koje je mrtva evidencija, to znai da Hrvatska uope nema knjigovodstvo. To je razlog da Monetarni vrh drave pozivom na lanak 9. Zakona o

229

knjigovodstvu mora ODMAH donijeti unaprijed pripremljeni Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala. Tim se kontnim planom uvodi poznato dvojno knjigovodstvo koje je iva evidencija jer je njezin krajnji rezultat - PROFIT. U dvojnom knjigovodstvu sve se dijeli na dva dijela, pa se tako i profit sastoji od unaprijed poznate vlastite trokovne kamate i dobitka poduzea. Tome knjigovodstvu ivot daje upravo ta unaprijed poznata kamata. U kojem smislu dvojno knjigovodstvo postaje iva evidencija, pokuat emo objasniti na inae dobro poznatom tekuem raunu koji se Standardnim kontnim planom uvodi u poslovanje poduzea. Tekui raun poduzea je mehanizam koji neprekidno pulsira i na razne naine djeluje na ovjeka, ovisno o tome je li saldo toga rauna pozitivan ili negativan. Ako je saldo pozitivan, poduzetnik to pulsiranje prima kao signal da na svako stanje novca na tekuem raunu poduzea gubi 3% jer banka njemu plaa kamatu po vienju (3%), a on vlasniku mora platiti kamatu u visini eskontne stope sredinje banke (6%). Ako je saldo negativan, onda mu je to signal da najvie gubi jer banci mora platiti aktivnu kamatu koja je najvia (9%). Dakako, poduzetnik moe pozajmiti novac od nekoga drugog uz kamatnu stopu koja mora biti nia od bankovne aktivne kamatne stope jer svatko po toj stopi moe dobiti kredit od poslovne banke. No ta stopa ne moe biti nia od eskontne stope sredinje banke jer tu stopu svaki imalac novca moe bez ikakva rizika dobiti od svoje tedionice ako svoj novac uloi na oroenu tednju. Zbog svega toga poduzetniku je najvei interes da koristi vlastiti novac jer onda pouzdano zna koju stopu gubi (6%) i samo o njemu ovisi da i ta kamata bude to manja. To je i razlog da poduzetnik (odnosno njegov knjigovoa) na razne naine vodi rauna o interesu poduzea: On se brine da je saldo tekueg rauna poduzea to blie nuli, on se slui kreditom banke jedino u sluaju krajnje nude i on svoj novac ulae u poduzee samo kada je i koliko je potrebno. Eto, tako poznati tekui raun daje ivot knjigovodstvu poduzea, ali to je tek jedna strana ivota. Da bi ivot bio uspjean, u dvojnom knjigovodstvu mora postojati i druga strana ivota, a ta druga strana je uloena glavnica u poduzee.

230

Svakom je poduzetniku unaprijed poznata njegova glavnica poduzetnikog posla, a najvanija znaajka svake glavnice jest da rauna kamatu, to znai da se na tu unaprijed poznatu glavnicu izrauna i kamata koju poduzetnik mora platiti vlasniku. Tu kamatu svaki poduzetnik ima u svojoj glavi prije nego ue u poduzetniki posao jer mu njegov prirodni kontni plan dvojnog knjigovodstva kae da je ta kamata njegov projektirani profit koji oekuje u tom poslu i koji je ujedno norma koja mu pomae da ostvari projektirani posao. Ta norma je poduzetnikova tajna: ona proizlazi iz njegove zamiljene glavnice poduzetnikog posla i unaprijed mu kazuje sve to o tome poslu treba znati. Da bi se tom glavnicom posluila i drava, Monetarni vrh treba donijeti Standardni kontni plan (po uzoru na prirodni kontni plan poduzetnika) u kojemu je na kontu 90 uloena glavnica i na kontu 43 njezina trokovna kamata. Najvaniji mehanizam koji se uvodi je upravo ta glavnica jer ona uspostavlja punu suradnju izmeu poduzetnika i njegova knjigovoe. Sadanji knjigovoa, naime, dobro poznaje dvojno knjigovodstvo, ali o glavnici poduzetnikog posla ne zna nita pa ga Standardni kontni plan prisiljava da o njoj neto sazna. Saznati moe samo od poduzetnika i time poinje sasvim nov odnos poduzetnika i knjigovoe: oni postaju nerazdvojni suradnici. Knjigovoi treba malo vremena da dobro ovlada glavnicom poduzea; on e brzo nauiti da upravo pomou nje moe saznati sve o poduzetnikom poslu, pa i to koliki e minimalni profit biti u sljedeem razdoblju (godini). Zbog toga e upravo knjigovoa biti taj koji e poduzetniku rei da svoju glavnicu prijavi poslovnoj banci jer e mu ona iz dravne riznice kao poticaj uplatiti iznos PDV-a koji je sadran u prijavljenoj glavnici. Ubrzo e brojna poduzea prijaviti svoje glavnice i jednostavnim zbrajanjem svih glavnica drava e saznati minimalni profit koji e u sljedeem razdoblju (godini) biti ostvaren u ukupnom gospodarstvu a to je upravo podatak koji je dravi potreban da bi kao opa pravna osoba mogla upravljati svim posebnim pravnim osobama (ustanovama i poduzeima). Sadanje knjigovodstvo ima samo jedan ivot to je ivot u nevlasnitvu, ivot u jednoumlju. Takav ivot imamo u Hrvatskoj u kojoj jo uvijek djeluje jednoumni kontni plan bive SFRJ (sada kontni plan tvrtke RRIF-plus), a ljudi to knjigovodstvo jednostavno odbacuju jer nije u skladu s prirodnim dvojnim knjigovodstvom koje je ugraeno u njihovim genima. To jednoumno knjigovodstvo osobito zbunjuje poduzetnike jer je ono namijenjeno njima, no

231

oni ga uope ne razumiju, to je i razlog da sadanji knjigovoe i poduzetnici nikako ne mogu uspostaviti suradnju. Zbog toga u dravi vlada opi nered u kojemu je dravna vlast potpuno izgubljena pa u nastojanju da stvar popravi, donosi mnotvo zakonskih propisa kojih se ljudi u pravilu ne pridravaju jer sluaju svoje prirodno knjigovodstvo. Stoga razumna dravna vlast na kraju ipak nalazi rjeenje: donosi Standardni kontni plan i nareuje svim pravnim osobama da ga se pridravaju, pa kada ljudi uvide da sve pravne osobe djeluju u skladu s njihovim prirodnim knjigovodstvom, nastaje sveope olakanje jer su knjigovoe i poduzetnici uspostavili punu suradnju. I sada slijedi konani odgovor na naslovno pitanje. Sadanje knjigovodstvo mora se izraziti u Standardnome kontnom planu zbog toga da se odri kontinuitet i da knjigovoa jasno vidi da u sadanjem knjigovodstvu ne postoji kapital jer na kontu 90 nema glavnice poduzea koja raunajui vlastitu trokovnu kamatu uvijek pulsira. Kada knjigovoa to shvati, a to e biti vrlo brzo, tada e u uskoj suradnji s poduzetnikom utvrditi glavnicu poduzea (sadanju vrijednost buduega poduzetnikog posla) i podnijeti je na verifikaciju svojoj poslovnoj banci. Na tu se glavnicu poinje raunati kamata (ona poinje pulsirati) u trenutku kada je verificira poslovna banka, a taj e trenutak biti tada kada dravna riznica na novootvoreni tekui raun poduzea bespovratno uplati porez na dodanu vrijednost (PDV) koji je sadran u verificiranoj glavnici. U tome trenutku knjigovoa ve mora dobro vladati glavnicom poduzea, a pritom e mu najvie pomoi postupak pretvorbe sadanjeg knjigovodstva u knjigovodstvo prema Standardnome kontnom planu. Taj emo postupak stoga podrobnije objasniti. Pretpostavimo da je Monetarni vrh donio odluku da Standardni kontni plan stupa na snagu 1. srpnja 2003. i da se primjenjuje od 1. sijenja 2003. U trenutku prelaska na novo knjigovodstvo mora se izraditi zavrna bilanca sadanjeg knjigovodstva koja se sastoji od poetne saldo bilance (1. sijenja 2003.) i od ukupne prometne bilance (I.VI. 2003.). U postupku pretvorbe sadanjeg knjigovodstva u novo knjigovodstvo spomenutu poetnu bilancu najprije moramo preurediti prema Standardnom kontnom planu, pa u tome smislu moramo pripremiti bilanni obrazac sa 16 knjigovodstvenih konta (kartica) koji postoje u tome kontnom planu.

232

Zapoinjemo knjienjem poetnih salda na kontima 01, 02 i 11. Knjiimo samo potraivanja s dospijeem koja moraju platiti odreeni dunici, kao i ona koja donose neki interes (kamatu, dividendu ...) te sporna potraivanja koja ekaju sudsku presudu. Slino je i s obvezama na kontu 12: vrijede samo obveze s dospijeem koje se moraju platiti odreenim vjerovnicima, kao i one prema kojima treba platiti neki interes, te sporne obveze koje ekaju sudsku presudu. Naime, svaki podatak iz tih konta (01, 02, 11 i 12) na odreeni nain pulsira i djeluje na poduzetnika (njegova knjigovou) da o tim podacima vodi rauna. Ti pulsirajui podaci ujedno ine poetnu bilancu prvog dijela knjigovodstva (NOVAC) u kojemu su zbrojene ulazna AKTIVA i izlazna PASIVA. Saldo toga zbroja moe biti pozitivan ili negativan, a to znai da i saldo drugoga dijela (ROBA) mora biti takav, samo s obratnim predznakom. Taj drugi dio poetne saldo bilance poinjemo upisom konanog zbroja (ukupne AKTIVE i PASIVE) iz zavrne bilance sadanjeg knjigovodstva. Razlika izmeu toga konanog zbroja i zbroja prvog dijela su zbrojevi drugog dijela, a saldo toga drugog dijela jednak je saldu prvog dijela, samo s obratnim predznakom. U toj je razlici materijalna aktiva na kontima 22, 30, 50 i 60, a njihove realne vrijednosti treba utvrditi i upisati ih kao aktivu uz odgovarajui konto. Zbroj materijalne aktive mora biti jednak spomenutom zbroju drugog dijela, a ako to nije sluaj, tada je uinjena neka pogreka, pa je treba ispraviti, ili je rije o nekoj upitnoj aktivi koju treba zabiljeiti na ulaznoj strani diskrecijskog konta knjigovoe (konto 21). S pasivnom je stranom mnogo lake jer se ukupni zbroj drugog dijela poetne bilance jednostavno upie na izlaznu stranu konta 21, to se moe analitiki ralaniti na razne kapitale i na druge upitne obveze. To mora biti tako jer u trenutku prelaska iz ozraja jednoumlja u ozraje vieumlja glavnice poduzea jo nema.
Isti postupak je i sa zavrnom saldo bilancom, a jedina je razlika u tome to se u zavrnoj bilanci na kontu 82 upisuje ostvareni profit, koji je razlika izmeu zavrnog i poetnog salda prvoga temeljnog dijela. Ako je razlika negativna, tada konto 82 moe biti na nuli, jer tu razliku kao negativnu veliinu knjigovoa upisuje na izlaznu stranu konta 21. Ako je, naime, izgledno da e se u dogledno vrijeme ta negativna razlika pretvoriti u pozitivu, tada knjigovoa tu negativnu razliku dri na svom diskrecijskom kontu, a ako takvog izgleda nema, tada e na konto 82 upisati gubitak (negativan profit).

Prometnu bilancu treba preurediti prema poetnoj i zavrnoj bilanci koju je utvrdilo novo knjigovodstvo, s time da zbroj mora biti jednak zbroju prometne

233

bilance sadanjeg knjigovodstva. Iz toga slijedi da e se novo knjigovodstvo sastojati samo od pulsirajuih stavaka, to znai da je ono postalo iva evidencija. Sve mrtve stavke privremeno e se nalaziti na kontu 21 i knjigovoa ih mora to prije rijeiti na odgovorajui nain i novo knjigovodstvo oistiti od toga preuzetog smea. To ienje mora biti zavreno do trenutka kada u novom ozraju knjigovoa prijavi svojoj poslovnoj banci osnivaku glavnicu novoga poduzea.

12. KAKO PRAVNE OSOBE UVAJU VIAK VRIJEDNOSTI VLASNIKA KOJI PREMA PRIRODNOM ZAKONU JEDINO MOGU BITI FIZIKE OSOBE
Prema prirodnom zakonu dvojnosti i viak vrijednosti kao novac postoji u dva pojavna oblika. Prvi je oblik dioniki novac u ijoj je strukturi PDV. Drugi je oblik depozitni novac u kojemu PDV-a nema. Oba ta oblika uvaju pravne osobe, jer im taj novac prime fizike osobe, viak vrijednosti nestaje. Sljedei prikaz objanjava kako pravne osobe pomou PDV-a spreavaju to nestajanje.

PRAVNE OSOBE U DRAVI


Novac tipa A s PDV-om
SLOENI RAUNI PRAVNIH OSOBA Dioniki rauni fizikih osoba

PDV Novac tipa B bez PDV-a


Depozitni rauni osoba fizikih

234 Svaka pravna osoba ima svoj sloeni raun koji je odreen Standardnim kontnim planom. U tom je raunu bitni tekui raun koji kao kombinirani tedno-kreditni raun tei k nuli jer je u njemu uvijek neisti novac (s PDV-om). U taj se raun PDV ugrauje u trenutku kad se u bilo koju pravnu osobu ulae isti novac (bez PDV-a) i u trenutku kad poslovna banka verificira glavnicu poduzea. Zadaa je poduzea da ostvaruje profit koji se pripisuje glavnici i koji kao neist novac ulazi na dionike raune fizikih osoba. Vlasnici dionikih rauna su fizike osobe koje su u nekom odnosu s odreenom pravnom osobom. Novac na tom raunu takoer je s PDVom. U njega ulazi profit kao novi novac i ve postojei isti novac na koji je pridodan PDV. Izlaz novca s dionikog rauna moe biti samo uz suglasnost pravne osobe, s tim da vlasnik plaa PDV ako novac ulazi na depozitne raune fizikih osoba. Vlasnici tih rauna takoer su fizike osobe. Novac na tom raunu je bez PDV-a (isti novac). Ulaz novca na taj raun moe biti iz sloenog rauna pravnih osoba i iz dionikog rauna. S novcem na tom raunu vlasnik slobodno raspolae bez ikakvog ogranienja, a ako i postoji neko ogranienje (ronost, hipoteka), onda je to bila njegova volja. Promet izmeu depozitnih rauna je slobodan, a to se takoer odnosi i na svako izravno plaanje na tekui raun pravnih osoba. Ako se novac s depozitnog rauna ulae u pravnu osobu, onda se to ini preko dionikog rauna na kojem se ulog poveava za PDV.

D R A V N A R I Z N I C A

235

KAZALO POJMOVA

236

u kojemu su objanjeni neki poznati pojmovi kako ih tumai prirodno knjigovodstvo

237

ALGORITAM KAPITALA jest u novcu izraena ispravna interesna


raunica, koja ovjeku i ljudskoj zajednici pomae da nalaze svoj najvei interes. To je zapravo knjigovodstvo koje prema prirodnom zakonu dvojnosti sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima poduzetnog ovjeka koji radi i stvara vrijednosti te vlasnika novca koji financira to stvaranje uz unaprijed odreeni interes (profit). U takvom odnosu algoritam kapitala prisiljava ljude da razmiljaju o buduem djelovanju, pri emu ih usmjerava u ispravnom pravcu, prati njihov put, prema potrebi ga ispravlja i nakon odreene etape profitom im pokazuje dokle su stigli te ih upuuje kako da ostvareni profit upotrijebe da im bude bolje.

AMORTIZACIJA je izraz koji se u poslovanju poduzea koristi kao


postupno otpisivanje vrijednosti trajne imovine, a otpisana vrijednost dri se trokom poslovanja. Veliina amortizacije ovisi o vijeku trajanja pa u tome smislu svako poduzee za sebe odreuje amortizacijske stope za pojedinu vrstu trajne imovine; dugotrajna imovina ima manje stope, a najvea moe biti 100%, to znai da se nabavna cijena te imovine otpisuje za godinu dana. Veliina

238

amortizacije utjee na poslovni rezultat kojim se poduzee koristi za svoje unutarnje potrebe, ali ne mijenja financijski rezultat (profit) jer poduzetniko knjigovodstvo materijalnu imovinu uvijek dri na nuli, neovisno o veliini amortizacijskih stopa i knjigovodstvenoj vrijednosti te imovine.

BANKA je institucija koja se bavi financijskim poslovima, ali i izraz koji


oznaava skup tih poslova. Svaka osoba ima svoju nevidljivu unutarnju banku, koja obavlja financijske poslove (u knjigovodstvu to je razred 0 i 1). Osim toga, postoje i vanjske banke koje se sastoje od nevidljivog i vidljivog dijela; u nevidljivom dijelu obavljaju se razni financijski poslovi za sve bankovne komitente, a jedan je od tih komitenata njezin vidljivi dio. Vanjske banke dijele se na ope i poslovne; ope banke bave se graanima, a poslovne banke brinu o pravnim osobama (ustanovama i poduzeima). Sve banke ine bankovni sustav koji ujedinjuje eskontna banke drave (banka svih banaka).

BILANCA je svaki raunski prikaz s dvjema stranama (ulaznom i izlaznom)


koje moraju biti financijski uravnoteene. Posebno su zanimljive bilance poduzea jer one moraju imati ulaznu stranu veu od izlazne pa ih izravnaju s profitom (vikom novca, vikom vrijednosti), a za isto je toliko u bilancama ustanova izlazna strana vea od ulazne. Te dvije bilance ujedinjuje bilanca drave kao poduzea. Osim toga, postoji projektna bilanca koja se radi prije realnog vremena da bi se njome predvidjela budunost, zatim permanentna bilanca koja se radi u realnom vremenu i njome se prati odstupanje od projektne bilance te konsolidirana bilanca koja se radi poslije realnog vremena da bi se njome vlasnici upoznali koliki su profit (viak novca, viak vrijednosti) ostvarili i gdje je njihov novac uloen.

BURZA je specijalizirana financijska institucija koja se bavi kupnjom i


prodajom dionica te je kao takva krovite ukupnoga bankovnog sustava. U monetarizmu su vlasnici novca naime definirani dionicama koje znae udio u vlasnitvu neke tvrtke i iju vrijednost potvruje novac na tritu dionica (burzi), a ta vrijednost ovisi o poslovnom uspjehu koji je ostvarila tvrtka ije su dionice. Te su dionice prenosivi vrijednosni papiri koje vlasnici mogu prodati na burzi po cijeni koja je obino vea od nominale dionica. Veliina te cijene ovisi i o tome kakva je potranja za dionicama odreene tvrtke pa je burza svojevrstan barometar koji pokazuje kako pojedina tvrtka kotira na tritu dionica.

239

CIJENA je sporazum izmeu najmanje dviju osoba o vrijednosti koja je


predmet razmjene. U monetarizmu se cijena uvijek izraava u novcu. Razlikujemo: cijenu robe, cijenu rada i cijenu kapitala. Cijena robe dogovor je izmeu kupca i prodavaoca o vrijednosti proizvoda ili usluge koja je predmet kupoprodaje. Cijena rada dogovor je o potrebnom dohotku koji pravne osobe (ustanove i poduzea) trebaju platiti fizikim osobama (zaposlenicima i ostalim graanima). Cijena kapitala dogovor je o kamati (interesu) koju pravna osoba treba platiti vlasniku za uloeni novac.

DIONICA je prenosivi vrijednosni papir koji ima svoju nominalu i koji se


vlasniku izdaje kao potvrda da je novac uloio u odreenu pravnu osobu. To ulaganje moe biti izvorno i posljedino. Kod izvornog ulaganja vlasnik svoj novac uplauje u pravnu osobu i na uloeni novac kao potvrdu prima dionicu. Kod posljedinog ulaganja pravna osoba za interes koji je ostvarila poveava izvorno ulaganje i vlasnicima se (dioniarima) kao potvrda izdaje dividenda.

DOHODAK je svako primanje novca u trajni posjed bilo koje osobe, a on se


dijeli na potrebni dohodak, to je izvorni novac koji ljudi primaju za stvorene nove vrijednosti, i viak dohotka, to je novac koji je verificiralo trite roba. Potrebni dohodak ljudi primaju od pravnih osoba za tekuu osobnu potronju, a budui da je rije o izvornom novcu, na svaki takav primljeni novac plaa se porez na dodanu vrijednost (PDV) pa se taj dohodak javlja u bruto iznosu i neto iznosu. Viak dohotka ljudi povjeravaju na uvanje svojim pravnim osobama za buduu potronju pa je to razlog da na taj dohodak ne trebaju platiti PDV, nego e ga platiti kada e u budunosti taj dohodak koristiti za neku svoju potrebu. Osim toga, postoji i izraz drutveni dohodak, koji se takoer javlja u neto iznosu i bruto iznosu. Neto drutveni dohodak jest novac koji su ljudi primili za osobnu potronju (potrebni dohodak), a razlika do bruto drutvenog dohotka jest viak novca koji su ljudi (vlasnici) povjerili na uvanje svojim pravnim osobama za budue potrebe.

DRAVA je opa pravna osoba koja preko posebnih pravnih osoba (ustanova
i poduzea) omoguuje fizikim osobama (ljudima) da u stvaranju vrijednosti za proizvodnu, opu i osobnu potronju stvore i to vei viak vrijednosti (viak novca, profit). Taj viak vrijednosti eskontna banka drave uva za njegove vlasnike i brine se da ga to korisnije uloi za razvoj proizvodnje. Posebna je

240

karakteristika suvremene drave da se njezina ukupna opa potronja u proteklom razdoblju prema prirodnom zakonu dvojnosti financira od vika vrijednosti koji ostvaruju poduzea i koji e se koristiti za potrebe razvoja u buduem razdoblju. To znai da je drava besporezna, a jedini porez na dodanu vrijednost (PDV) zapravo nije porez, nego je to monetarni mehanizam koji potie ljude da svoj novac ulau u razvoj proizvodnje.

GLAVNICA je u novcu izraen ukupni kapital koji se nalazi u posjedu neke


osobe. Razlikujemo glavnicu poduzea i glavnicu novca. Glavnica poduzea sadanja je vrijednost buduega poduzetnikog posla, a do njezina vidljivoga novanog izraza dolazi se pri osnivanju svakoga novog poduzea. Tijekom vremena glavnica se poveava za ostvareni novi novac (profit) i tako biva sve dok taj posao traje. Prestankom rada poduzea nestaje i njegova glavnica, ali novi novac koji je stvorila glavnica poduzea pripisuje se glavnici novca, koja uvijek trai nove poduzetnike poslove. Glavnica poduzea, prema tome, postoji samo dok poduzee djeluje, a glavnica novca postoji trajno.

IMOVINA je novani izraz za ukupnu vrijednost koju neka institucija


posjeduje, a to je prije svega znanje o buduem poduzetnikom poslu. Pri osnivanju poduzea to ukupno znanje preuzima knjigovoa na svojemu diskrecijskom kontu, to znai da se na ulaznoj strani toga konta nalazi najvrednija imovina poduzea, koja se ak ne moe otuiti, ali se prijenosom toga znanja na druge osobe moe mnogo zaraditi, pri emu se i to vlastito znanje znatno poveava. Dio toga ukupnog znanja nalazi se u razliitoj ostaloj imovini kojom se koristi poduzee (to je razliita trajna i obrtna imovina), s time da ta imovina treba biti to manja u odnosu na ukupno znanje koje je preuzeo knjigovoa. U prirodnom se knjigovodstvu naime svaka ostala imovina svodi na nulu, to se postie tako da se na izlaznoj strani diskrecijskog konta knjigovoe zabiljei ukupna knjigovodstvena vrijednost te ostale imovine. Tom zabiljebom smanjuje se vlastito znanje poduzea kao najvrednije imovine, to znai da je poeljno da poduzee posjeduje to manje ostale imovine. I novac se dri ostalom imovinom, jer to je pravo da se moe kupiti bilo koja imovina, no poduzeu novac uope nije potreban, pa stoga ta imovina u njemu stvarno treba uvijek biti to blie nuli.

INTEGRACIJA je dio istodobnoga dvostranog procesa u kojemu unutarnja


poslovna banka radi to boljeg koritenja novca opsluuje sve vie poduzea

241

koja privatizacijom postaju sve manja. Ta poduzea obraunski su potpuno samostalna, ali se radi vlastitoga interesa udruuju u korporaciju koja uva njihov viak novca (profit, viak vrijednosti) i brine se da se taj novac negdje korisno uloi. Unutarnja banka za njih ujedno obavlja sve financijske poslove i vodi rauna da njezina poduzea uredno i u dogovorenim rokovima podmiruju sve svoje obveze. Zbog toga menaderi poduzea i menadment korporacije uope ne razmiljaju o novcu, nego svi oni kao dioniari korporacije rade na tome da poslovanje korporacije i svih njezinih poduzea bude to uspjenije.

INTERES je novani izraz za viak vrijednosti (viak novca, profit) koji bilo
koja osoba oekuje da e ga ostvariti i u tome je smislu usmjereno njezino ukupno djelovanje. Normalni interes koji svaka osoba bez ikakvog rizika moe ostvariti jest kamata na tednju oroenu na godinu dana. Taj se interes ostvaruje ako se novac povjeri na uvanje banci, a banka mu za to uvanje plaa unaprijed dogovoreni interes, to je SVEOPI PARADOKS na kojemu se temelji ukupan razvoj ljudskog drutva.

KAMATA je unaprijed dogovoreni interes koji dunik kao primalac novca


mora platiti vjerovniku. Iznos kamate ovisi o veliini glavnice i veliini kamatne stope. U toj raunici bitna je veliina kamatne stope, a ona je odreena eskontnom kamatnom stopom sredinje banke. Ta eskontna stopa naime odreuje itav sustav kamatnih stopa u kojemu svaki sudionik jednoga kreditno-monetarnog ciklusa moe nai svoj najvei interes. Ciklus zapoinje tednjom i eskontiranjem te tednje, nastavlja se pozajmljivanjem poduzeima i eskontiranjem tih zajmova, a zavrava se prodajom proizvoda poduzea na robne zajmove te njihovim eskontiranjem i reeskontiranjem.

KAPITAL je najmonija sila koja pomou novca upravlja razvojem ovjeka i


ljudskog drutva. Novac je naime mjera vrijednosti i stoga je sam po sebi negativna kategorija, to znai da je vrijednost novca to vea to ga ima manje u odnosu na stvarne vrijednosti. Zbog toga kapital trai da se ljudi koriste novcem samo utoliko da im to uinkovitije izmjeri stvarne vrijednosti kojima raspolau i kojima se koriste za stvaranje novih vrijednosti; ako e tako postupati kapital e ih nagraditi da im bude bolje. Ako ljudi gledaju novac kao stvarnu vrijednost, to znai da bez novca ne mogu nita napraviti, kapital e ih na razne naine kanjavati, a najtea kazna su ratni sukobi. Isto e ih tako kapital kazniti ako negiraju novac.

242

KORPORACIJA je skup od najmanje triju poduzea, od kojih se u dva


ostvaruje osnovna djelatnost (proizvodnja), a u jednom su upravljake i ostale djelatnosti koje pomau i posluuju osnovne djelatnosti (opa uprava, tehnika uprava, nabava i prodaja). To znai da se korporacija moe sastojati i od najmanje est poduzea ako se svaka upravljaka i ostala djelatnost proglasi poduzeem. Svako poduzee u sastavu korporacije potpuno je samostalno u svome djelovanju, ali sve njih vrsto dri u zajednitvu nevidljiva unutarnja banka koja ih opskrbljuje potrebnim novcem u trenutku kada je potreban i koliko ga treba te viak novca svih poduzea negdje ulae uz najvei mogui interes.

NOVAC je mehanizam koji u funkciji plaanja ujedno mjeri vrijednosti. U toj


se funkciji novac uvijek javlja u dva oblika: kao efektivni novac i kao knjini novac. Efektivni novac mjerilo je vrijednosti; to su zapravo novanice (kovanice) kojima se plaa kupljena vrijednost; jedna novanica moe posluiti za vrlo mnogo kupnji i to ta novanica bre krui, to se njome u odreenoj jedinici vremena moe mnogo puta kupovati. Knjini novac jest ona vrijednost koju je efektivni novac izmjerio; to novanica bre krui, to je vie izmjerila i knjini je novac vei. U monetarnom sustavu vrijedi naelo prema kojemu efektivnog novca treba biti to manje, a knjinog novca to vie; to je i razlog da se u platnom prometu sve vie koriste razna sredstva bezgotovinskog plaanja. Knjini novac ima svoj izvor: to je dravni proraun dodane vrijednosti, a izvorni novac, koji iz njega proizlazi, prepoznaje se po tome to ljudi, kada ga primaju, moraju platiti cijenu kapitala koja pripada vlasniku. Ta je cijena iz pragmatinih razloga dobila naziv porez na dodanu vrijednost (PDV), a ona je zapravo monetarni mehanizam pa je njezina razmjerna veliina jednaka eskontnoj stopi sredinje banke.

OSOBA je ovjek, ali budui da prema prirodnom zakonu dvojnosti postoji


tijelo i duh, ovjeka zovemo fizikom osobom, a duh je pravna osoba. Svaka fizika osoba ima svoju duu koja ga uva; ta dua ovjekov je knjigovoa. On se brine kako da ovjek stvara vrijednosti i kako da se njima koristi. Ako ovjek ili skupina ljudi slubeno registriraju svoj duh, stvaraju se institucije koje zovemo pravnim osobama. Svaka pravna osoba mora voditi knjigovodstvo po uzoru na prirodno ovjekovo razmiljanje. Ono moe biti stvaralako i potroako pa u tome smislu postoje pravne osobe koje stvaraju vrijednosti

243

(poduzea) za osobnu potronju fizikih osoba (ljudi) i za opu potronju o kojoj brinu specijalizirane pravne osobe (ustanove). Glavna je zadaa pravnih osoba da uvaju viak vrijednosti ljudi, a u tome ih pomou novca sjedinjuje i usmjerava opa pravna osoba DRAVA.

PODUZEE je pravna osoba koja ima zadau stvarati vrijednosti za osobnu


potronju ljudi i opu potronju drave. U tome stvaranju poduzee pomou novca sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: poduzetnika koji zna i sposoban je stvarati vrijednosti te vlasnika novca koji financira to stvaranje i trai odreenu kamatu. Taj odnos postoji i u sluaju ako su poduzetnik i vlasnik ista osoba. Tada poduzetnik mora tu kamatu osigurati sam sebi jer je kao vlasnik novca gubi u banci. Za poduzee je ta kamata troak povoljnije prilike i kao takva je unaprijed odreeni prvi dio profita, to znai da i poduzetniki posao mora biti unaprijed definiran i projektiran. Da je to uinjeno, dokaz je glavnica poduzetnikog posla koju svaki poduzetnik zna pa tu glavnicu mora prijaviti svojoj banci kako bi je verificirala i kako bi pomou nje pratila i pomagala ostvarivanje zadataka poduzea. Trenutkom verifikacije poduzee je osnovano kao pravna osoba i ono moe poeti obavljati svoju djelatnost koja mora biti profitabilna.

PODUZETNIK je posve openiti naziv za ovjeka koji neto poduzima; to


je ovjek koji zna i koji je sposoban obaviti odreeni posao. Svaki djelatnik moe biti poduzetnik ako je svoj zadatak dobro prouio, osmislio i projektirao ga u smislu optimalizacije izvrenja te ga u tome smislu i ostvaruje. Ako poduzetnik osniva svoje poduzee, on je u pravilu i menader toga poduzea, a ako se to poduzee razvija i postaje vee, on je samostalni poduzetnik koji ujedno osposobljava svoje suradnike te oni time postaju njegovi pomoni poduzetnici. Svatko moe postati samostalni poduzetnik ako dobro ovlada raunicom kojom se projektira posao i zna utvrditi glavnicu poduzea (dananju vrijednost poduzetnikog posla). ovjek slubeno postaje poduzetnikom kada mu njegova banka verificira glavnicu.

POREZ je kazneni mehanizam koji se pojavljuje u raznim oblicima (porez,


prirez, carina, troarina ...), a svi oni slue klasinim dravama da bi se napunio dravni proraun, ime one same sebi prave najveu tetu. Stoga se suvremena drava odrie svih poreza, ali iz pragmatinih razloga uvodi jedino porez na dodanu vrijednost (PDV) koji je zapravo monetarni mehanizam. Suvremena je

244

drava besporezna jer sve svoje trokove financira iz profita (vika novca, vika vrijednosti) koji ostvaruju sva poduzea u dravi, ali to ne znai da poreza nema; oni postoje, no samo kao kaznena mjera, a dokaz svemu tome upravo je PDV. Naime, on kao monetarni mehanizam ima zadau poticati ljude da svoj novac to vie sauvaju za buduu osobnu potronju, a PDV je kazna ljudima kada svoj novac iz pravnih osoba uzimaju za tekuu osobnu potronju. Svrha te kazne jest da ljudi dre novac na osobnom dionikom raunu neke svoje konkretne pravne osobe (tednju uva banka kao apstraktna pravna osoba), jer su u tome sluaju bogatiji za PDV (drava im ga vraa ili ga na zaraeni novac ne trebaju platiti). Osim PDV-a postoje i razni drugi porezi, a to su prije svega porezi na doputenu tetnu robu da bi se ljudi radi svojega interesa njome to manje koristili, kao i razne takse koje ljudi plaaju da bi se primjerenije sluili uslugama raznih ustanova. No s obzirom na to da dravi porez nije potreban, ona novac prikupljen od svih tih poreza vraa poduzetnim ljudima kao poticaj da bi to vie razvijali proizvodnju i poduzetnitvo.

PRIHOD je izraz koji znai da je prodavalac isporuio robu (proizvod ili


uslugu) kupcu i trai da mu ovaj u novcu plati dogovorenu cijenu; ta tranja izraava se izlaznim raunom (fakturom). Kupac preuzima robu i nakon toga plaa dogovorenu cijenu; u trenutku plaanja novac je potvrdio da je kupoprodaja izvrena. Prihod, prema tome, ujedno znai i primanje novca, ali budui da preuzimanje (kvantitativna i kvalitativna kontrola vrijednosti) obino traje dulje vremena i budui da je kupac esto prostorno udaljen od prodavaoca, prihod i primanje novca vremenski se ne mogu poklopiti. Zbog toga prodavalac svoj prihod biljei u trenutku kada je isporuio robu i zaduuje kupca da mu plati u primjerenom roku, a ta biljeka znai da kupac u tome roku mora platiti.

PRIVATIZACIJA je dio istodobnih dvostranih procesa u kojima se


pomou menaderskih kredita (unutarnjih poslovnih zajmova) obavlja prijenos upravljake odgovornosti s jednog na vie menadera koji su meusobno poslovno povezani. Te menaderske kredite daje unutarnja poslovna banka da bi novi menaderi pomou njih kupili materijalnu imovinu od postojeeg menadera i na taj nain preuzeli poduzetniku odgovornost da e se tom imovinom koristiti za stvaranje profita (vika novca, vika vrijednosti). Taj e profit redovito plaati unutarnjoj poslovnoj banci, a ona e se od njega namiriti za kamatu na dane menaderske kredite, dok e ostatak profita biti udio menadera zajmoprimca u dionikom kapitalu korporacije. To znai da se

245

procesom privatizacije decentralizira upravljaka odgovornost, a istodobno se procesom integracije centralizira vlasnika odgovornost.

PROFIT je financijski dobitak, to je razlika izmeu prihoda i rashoda,


odnosno razlika izmeu primanja i davanja novca. S obzirom na to da su prihod i primanje novca iste vrijednosne veliine koje se vremenski ne poklapaju, prodavalac svoj profit utvruje u trenutku kada je robu isporuio, odnosno u trenutku kada je ispostavio izlazni raun; to je profit po fakturiranoj prodaji kojega novac jo nije verificirao. Zbog toga postoji i profit po naplaenoj prodaji; to je verificirani profit koji se razlikuje od profita po fakturiranoj prodaji za iznos jo neplaenih izlaznih rauna.

RASHOD je izraz koji znai da je kupac preuzeo neku robu ili rad koji je
naruio i koji mora platiti. Dri se da je kupac platio u trenutku kada je zaprimio robu i to je potvrdio na ulaznom raunu (to je izlazni raun prodavaoca) ili platnom dokumentu na temelju kojega se djelatnicima isplauju plae za izvreni rad. I ovdje su rashodi i davanje novca iste vrijednosne veliine, koje se ak vremenski poklapaju, osim ako stranke u plaanju nisu drukije dogovorile.

ROBA je svaki proizvod ili usluga koja se radi za trite, s time da proizvod
moe biti za poznatog ili nepoznatog kupca, a usluga je uvijek za poznatog kupca. Svaka roba ima svoju cijenu koja se sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i vika vrijednosti; prenesenu je vrijednost stvorio netko drugi, dodanu vrijednost stvorio je odreeni poduzetnik sa svojim suradnicima, a viak je vrijednosti razlika izmeu prodavaoeve vrijednosti i cijene robe koja je ostvarena na tritu. Meu svim robama osobito su znaajne one koje su po svojoj prirodi monopolne, budui da cijene takvih roba moraju biti primjerene potroaima imajui pritom u vidu proizvodne mogunosti. Te cijene obino su nie od stvarnih trokova pa drava proizvoae tih roba na odgovarajue subvencionira.

TROAK je izraz koji znai da su potroene odreene vrijednosti radi


stvaranja nove vrijednosti: to mogu biti nabavljeni proizvodi i usluge (materijalni ili preneseni trokovi) te uloeni vlastiti rad (trokovi rada ili dodani trokovi). Ukupni trokovi poduzea dijele se na izravne i ope trokove. Izravni su svi oni materijalni trokovi koji ulaze u supstanciju novog proizvoda i trokovi plaa zaposlenika koji neposredno rade na tome proizvodu.

246

Svi su ostali trokovi opi i oni se na nove proizvode rasporeuju pomou raznih kljueva. Meu njima je i troak vlastitog kapitala (vlastita trokovna kamata), koja se od ostalih trokova razlikuje po tome to je ne treba nikome platiti. Ako se od prihoda ostvarenog po osnovi prodaje robe odbiju ukupni trokovi sadrani u prodanim proizvodima i uslugama, tada dobivamo poslovni rezultat poduzea (poslovni dobitak) koji slui iskljuivo za njegove unutarnje potrebe.

USTANOVA je pravna osoba koja obavlja odreene djelatnosti koje su od


ope koristi za dravu i sve ljude koji u njoj ive i rade. U djelatnosti ustanova nastaju odreeni trokovi, a njihova vana znaajka jest da one nisu profitabilne. Trokovi ustanova se stoga dre opom potronjom drave i financiraju se na isti nain kao opi trokovi velikog poduzea, a to znai od profita (vika novca, vika vrijednosti) koji stvaraju sva poduzea u dravi. U tom pogledu posebno mjesto zauzimaju ustanove koje se bave razvojnom djelatnou, a ta je djelatnost uvijek vrlo rizina pa joj treba posvetiti osobitu pozornost. Meu njima su posebice vane ustanove koje su pretee buduim poduzeima (probna poduzea) jer se u njima razvija proizvodnja (djelatnost) koja e se ostvarivati u buduim poduzeima (profitabilnim institucijama). Verificirane glavnice poduzea potvruju da su te ustanove za to osposobljene.

VLASNIK je izraz za osobu koja svoj novac ulae u posao koji e mu


donijeti veu kamatu od one koju prima u banci na tednju oroenu na godinu dana. Tu mu kamatu jami poduzetnik svojom glavnicom poduzea koju je verificirala poslovna banka, jer to znai da mu je banka odobrila odreeni kredit uz bankovnu aktivnu kamatu. Vlasnik mu stoga nudi to isto uz kamatu koja je neto nia od bankovne aktivne kamate, ali ne moe biti nia od bankovne pasivne kamate. U tome je smislu najbolje rjeenje ako je poduzetnik sm svoj vlasnik, to znai da mu budui poduzetniki posao mora donijeti najmanje onu kamatu koju prima u banci. Tu mu kamatu u svakom sluaju osigurava glavnica poduzea jer ona je dananja vrijednost buduega poduzetnikog posla, a poduzetnik je i vlasnik te glavnice. To znai da moramo strogo razlikovati vlasnika glavnice poduzea od vlasnika glavnice novca, jer samo prvi (vlasnik glavnice poduzea) moe upravljati poduzeem.

VRIJEDNOST je izraz koji ovjeku kae koliko prema njegovoj vlastitoj


procjeni neto vrijedi. U monetarizmu svaku vrijednost potvruje novac i u tome je najvanija vrijednost robe koja je predmetom razmjene meu svim

247

osobama u dravi. Ta se razmjena obavlja na tritu na kojemu svaka roba dobije svoju cijenu, a ona je vrijednost za kupca jer je za nju toliko platio. Kolika je vrijednost te robe za prodavaoca, to zna samo on (ovisno o tome koliko je zaradio ili izgubio). Za kupca poduzetnika plaena cijena robe jest prenesena vrijednost jer nju je stvorio netko drugi, a ono to e stvoriti on i njegovi suradnici, za njega je dodana vrijednost. I dodanu vrijednost mora potvrditi novac, a to e biti u trenutku kada poduzetnik sebi i svojim suradnicima isplauje novac za osobnu potronju. Ta je isplata u izvornom novcu, to znai da primalac novca mora platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Zbroj prenesene i dodane vrijednosti ukupna je vrijednost koju poduzetnik nudi na tritu. Ondje e ta vrijednost dobiti svoju cijenu robe, a razlika izmeu te cijene i vrijednosti jest viak vrijednosti koju je ostvario poduzetnik; ako je ta razlika negativna veliina, poduzetnik je ostvario gubitak.

248

249