P. 1
Zelena kuharica

Zelena kuharica

|Views: 119|Likes:
Published by Melita Žeželić

More info:

Published by: Melita Žeželić on Mar 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/14/2015

pdf

text

original

I T A R I C E -SNA NO SRCE OBROKA

 

mala zelena

uharica

Pone to o razlozima ZA vegetarijanstvo na domaci nacin Ka av god bio plod ubran s biblijs og drveta spoznaje, njegovo nas je u anje uvelo u hod prirode. Ra.amo se, rastemo, razvijamo, umiremo Od zemlje ubiremo (gledajuci u nebo) i zemlji vracamo. Odabir i nacin covje ove ishrane uvjetovan je i mijenjao se i roz prostor i roz vrijeme. Surova i hladna lima sjevera nudila je os udni meni, do je blaga ili topla lima iz svoje bujne vegetacije i znosila na stol pravo obilje. Danas prostorne odrednice i udaljenosti vi e ne odre.uju u t oli oj mjeri nacin i mogucnosti ishrane. Obicaji, navi e, u usi, znanje o hrani stalno se mijenjaju, no vec i najranija promi ljanja o va nosti hrane u covje ovu ivotu govore ono to je i danas neosporno: hrana mo e biti i otrov i lije . Hipo ratov naputa -ne a hrana bude tvoj jedini lije - sve se glasnije izgovara uz razlicite intonacije i interpretacije; tumacen roz razlicite teorij e od zagovaranja uravnote ene raznoli e ishrane (gdje se tvrdi da je covje svejed) do sofisticiranog ma robiotic og pristupa; od jednostavnog vegetarijanstva do veganstva i frutanstva. No, to god slo ili za svoj objed, bitno je da provjerite go vori li vam va organizam to je u redu, to mi ba treba. A o ga niste naucili slu ati do govori tiho, vrlo brzo ce se oglasiti bu om, a to onda boli A a o naucite slu ati i prirodu, cut cete da i ivotinje boli ada stanu u red oji ba prirodan. A vjerujte, ta se bol iri

i nije niti nu an niti

Naravno, ne dolaze sve nevolje iz tanjura, ali pretpostavimo da taj mali, ali znacajan prostor na ega ivota mo emo ontrolirati, ure.ivati, dotjerivati po mjeri na ega u usa ojemu je i dugorocno i rat orocno draga ugoda, a mrs a bol i patnja . Htjeli to ili ne, ca ce i naj e ci gurmani priznati da ih pojam zdrave hrane na mah asocira na laganu, biljnu hranu. Ipa , za njom ce posegnuti te a o su pritisnuti ozbiljnim zdravstvenim tegobama, a i tada nevolj o, jer pretpostavlja ju da ce ih namjesto prepunog, obilnog i arenog pladnja doce ati pust, jednolican, tmur an, dosadan rajoli vegetarijans og ili jo gore vegans og tanjura. Osobno sam uvjerena u dobrobiti veganstva, no necu vas opterecivati prijateljs im uvjeravanjima o zdravom, zdravijem ili najzdravijem nacinu ishrane . elim ovoga puta malo op irnije odgovoriti na pitanje oje mi cesto postavljaju moji prijatelji i znanci : a av se to jelovni mo e slo iti a o su iz njega izbaceni i m eso i jaja i mlijecni proizvodi? Odgovori ce vas ugodno iznenaditi, a vjerujem da ce s njima nestati i predrasude o mnogim, od vecine zanemarenih namirnica, a ta o.er i o to me da je vegetarijans a/vegans a uhinja nu no s uplja, omplicirana i prepuna nepoznatih i egzoticnih dodata a.

 

 

   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

     

   

 

 

   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ova je nji ica prva u nizu malih zelenih uharica. S punim pravom taj niz po recu itarice oje bi prema mi ljenju vecine nutricionista trebale ciniti pre o 5 0% na eg jelovni a.

 

 

 

 

 

 

                u izobilju u lanu. veci i znanstvenici oji su tvrdili da je hrana bitan cinitelj i u nastan u i u sprecavanju ili lijecenju mnogih oboljenja. sve je ucestaliji dijabetes I to upravo u zemljama gdje je suvremena medicina dale o napredovala (taj je trend bio najizra eniji u SAD). do azano je njegov o antiinflamacijs o djelovanje. odgovorimo najprije. to uzro uje prijevremeno starenje i nastana razlicitih obli a arcinoma.e oboljeva od razlicitih obli a arcinoma i srcanih oboljenja. u namirnicama biljnog porije la ot rivaju se vitamini.u najva nijima su vitamin C i E. selen. odnosno odre. . Ovi uvidi u va nost ishrane ao cinitelja dobrog zdravlja po renuli su razvoj fito emijs e farmacije ili prirodne medicine iz hrane. ova i artitisa.utim sve vi e te ih ardiovas ularnih oboljenja. dobra masnoca smanjuje rizi od pojave srcanih oboljenja                                                                                                                                                 . u oli o izostanu za titnici . da njihov nedostata u organizmu znaci znacajan rizi od pojave odre.HRANA . vocem i povrcem.KAO LIJEK to je to ta o dragocjeno u hrani . pot repljuju vjeru u svemoc medicine. ima je -antio sidansi (me. Razvita znanosti ubrzao je ritam ivota na svim podrucjima. nestrucnjaci. Ne i od tih vitamina i minerala su toli o znacajni. smanjuje trigliceride i olesterol. osobito biljnog porije la. cin . minerali i drugi spojevi o ji organizmu pru aju nezamjenjivu za titu. Ubrzo za ljucuju da hrana s viso im udjelom masnoca i nis im sadr ajem vla ana povecava rizi za nastana i razvoj srcanih oboljenja i arcinoma. pa se tra e i pronalaze brza rje enja za sve i sva. a slu bena ih znanost nerijet o progla ava arlatanstvom. mnogo rje. arcinoma.enih nestabilnih obli a mole ula isi a oje mogu. U urnom ritmu izme.arotin i li open) va ni su u za titi od tzv. Od davnina covje u su bila poznata blagotvorna i lje ovita svojstva hrane. Sve do sedamdesetih godina ignorirani su.e nih bolesti. Ot rica cudotvornih lje ova oji djelu ju brzo i odmah. boja i pobolj ivaca o usa zamalo se gube tragovi do iscjeljujuce moci prirode. slobodnih radi ala. ali s masovnom proizvodnjom hrane i primjenom raznih dodata a. me. ne samo tzv. beta. oje se hrani uglavnom itaricama. Te suoceni s nespornom cinjenicom da stanovni tvo siroma nijih zemalja. o tetiti zdrave stanice u organizmu. .apsaicin tvar je oja cili papri e i feferone cini ljutima. mangan. znanstvenici pocinju izucavati hranu u orelaciji s oboljenji ma. upotrebljava se od ljecenja glavobolja pracenim mucninama. smanjuju rizi od nastan a arcinoma probavnih putova i djelotvorni su u borbi protiv virusnih infe cija. Po u at cemo vam u rat o predociti ne a od njenih ot rica. Istovremeno.u zalogaja brze hrane bilje i se. oja se odnose prije svega na hranu bi ljnog porije la: -alfa-linolna iselina pripada omega-3 polizasicenim masnim iselinama. pa se alternativni pristupi lijecenju i iscjeljivanju prirodnim putem marginaliziraju.atehini nalaze se u zelenom caju i jagodicastom vocu.

a ot riveno je da dea tiviraju odre. prirodni su razre.ene ancerogene tvari.           ..ivaci rvi.umarini ima ih u itaricama i u mnogim vrstama voca i povrca.

lanu. arfiolu i mladom lu u. tumor doj i. a do azano je da dea tivira i ne e po retace tumora. pa anatu. pro ulicama. soji. rastavcima. dobro je znati osnovni emijs i sastav hrane. vitamina i minerala. leucin. a od toga njih osam covje mora unositi u organizam s hranom. mr vi. -sulfidi najvi e ih ima u upusu. vodi a i isi a. Ima ih dvadeseseta . izoleucin. -lignini lan obiluje ovim spojevima za oje je do azano da smanjuju rast anceroznih stanica mljecnih lijezda i debelog crijeva. Ka o bismo se to bolje orijentirali pri odabiru za nas najbolje hrane. blo iraju i sprecavaju razvoj stanica estrogens i zavisnih tumora. elju. -poliacetileni nalaze se u mr vi. -sulforafan ima ga najvi e u pro ulicama. upusu. menti i bosilj u. zelenoj salati. limunu i limeti. -pe tin vrsta topive celuloze oje ima u ori jabu e i bijelim dijelovima ore grejpfruta. uglji ohidrata. zelenom caju i citrusnom vocu. pone i i sumpor i fo sfor. -elagins a iselina nalazi se u tre njama. pojacava djelovanje encima oji blo iraju ancerogene tvari i ne dozvoljavaju im da o tecuju zdrave stanice. gro . citrusnom vocu. Ti se spojevi nalaze u svim ivim stanicama organizma i nu ni su za njihov rast. -izoflavini nalaze se u mahunar ama i i iri iju.anu. treonin. djeca i osobe oje                                                                                                                                                                                                         . patli. elju. fenilalanin i triptofan). djelotvorni s u od o nih oboljenja (ca i psorijaze). poma u u prevenciji arcinoma doj e. bro ulama. dea tiviraju steroidalne hormone oji po recu rast tumora. Bjelancevine su vrlo slo eni organs i spojevi oji se sastoje od veli og broja atoma uglji a. u ombinaciji s vitaminom C ima antivirusna svojstva. sni avaju olesterol. a sadr e i du i . pro ulici. -monoterpeni mocni antio sidansi ojih najvi e ima u per inu. poma u u sni avanju rvnog tla a i sprecavaju nastana rvnih ugru a a. a za rast djece potrebne su jo dvije amino iseline (arg inin i histidin). bro ulama. odnosno udjel bjelancevina. titi od srcanih oboljenja i ra a. elju. uni tavaju smrtonosnu ancerogenu tvar benzopiren. sni ava olesterol i poma e u za titi protiv srcanih oboljenja. djeluje protiv sintetic ih i prirodnih ancerogenih tvari. celeru. j er ih ne mo e sam izgraditi ( to su: lizin. masti.u i jagodama.-indoli ima ih najvi e u upusu. metionin. -fitati nalaze se u soji i itaricama. dea tiviraju steroidne hormone oje doprinose razvoju tumora. razmno avanje i obnavljanje.8-1g bjelancevina po g tjelesne te ine (vece potrebe za bjelancevinama imaju trudnice. pro ulicama. elju. -steroli ima ih najvi e u rastavcima. -fenoli ima ih najvi e u bijelom lu u. neutraliziraju ancerogene tvari oje nastaju u elucu ao posljedica uno enja hrane oja sadr i nitrate.varcetin najvi e ga ima u crvenom lu u i vlascu. ao to je npr. valin. -psoraleni ima ih najvi e u celeru. bro ulama. . a orisni su i u ljecenju limfoma. Bjelancevine iz hrane su i izvor esencijalnih amino iselina bez ojih ne mogu nastati i razvijati se stanice u na em organizmu. Odrasloj je osobi sva odnevno potrebno od 0.

A o organizam ne dobiva dovoljne olicine valitetnih bjelancevina. ne mo e stvarati potrebne olicine svih encima za             .obavljaju te e fizic e poslove).

u uglji ohidratima valja dobro razli ovati one ori sne od manje orisnih. U hrani ivotinjs og porije la vrlo je malo uglji ohidrata (ima ih ne to u jetri. vodi a i isi a.5 alorija). pa je to dobar izbor a o nam je potrebno brzo podizanje energije u organizmu. rob. ali me. a prvi znaci da ne to nije u redu su os jecaj umora i mala salosti. oji se. do np r. pe tin. a da se p ri tome smanji ili potpuno eliminira uno enje rafiniranih uglji ohidrata. bez njih nema normalnog zgru avanja rvi itd. pa ca i tetnih. Za razli u od svje eg voca. gala toza i manoza). la toza i maltoza) i polisa haride ( rob. Masti se a o i uglji ohidrati sastoje od uglji a. Svi su uglji ohidrati ( ecer.                                                                                                                                                                                                   . Bi lj e su glavni izvor uglji ohidrata. Nezasicene masne iseline (oleins a. to uz lo u cir ulaciju rvi mo e dovesti do tromboze i infar ta mio arda. a najvi e ih sadr e itarice i mahunar e (najvi e leca.e ni od uglji a. inzulin i dr. Nerafinirana biljna ulja sadr e i vitamin E. odnosno prehrambene navi e pojedini h naroda ( u azijs im zemljama u prosje u masti cine te 10% bio emijs og sastava hrane. suho voce sadr i znatno vecu olicinu uglji ohidrata (do 70%). Uslijed toga hrana se ne probavlja normalno. vodi a i isi a. do ivotinjs e masti sadr e olesterol. fru toza. celuloza) gra. slabe stjen e el uca i crijeva. 1 gram bjelancevina daje svega 4. disaharide (saharoza. ao to je bi jeli ecer. jajima i mlije u). zatim rumpir i drugo orjenasto povrce.). a one su uglavnom sadr ane u biljnim uljima. a o se na upi iznad olicine potrebne organizmu. linolens a i arahidons a) mnogo su va nije i orisnije u covje ovoj ishrani. a dijele se prema slo enosti na monosaharide (glu oza . posljedice toga su mnogobrojne. ali ao izvor energije one bi u ljuds oj ishrani trebale ciniti 15-30%. Uglji ohidrati su mnogo valitetniji izvor energije . a one su po svojoj stru turi zasicene ili nezasicene.er nu an sastoja hrane. a dijele se na jednostavne i slo ene.probavljanje hrane. do voce sadr i znacajne olicin e manje slo enih. orjenasto povrce i mahunar e. trebali bi biti zastupljeni i do 70%. Masti su ta o. linolna. gli ogen. do u pojedinim viso orazvijenim zemljama on iznosi ca 40%). a upravo se po udjelu masti najvi e razli uju pojedine nacionalne uhinje.). Prema preporuci nutricionista najb olje je da nam osnovu jelovni a cine itarice. talo i na stjen ama arterija i uzro uje ateros lerozu. la o probavljivih ecera. do te i oblici nedostat a vrijednih sastoja a iz bjelancevi na dovode do raznih poremecaja u organizmu (bjelancevine sudjeluju i u izgradnji ve cine hormona. gra h i soja).Osnovni spojevi oji grade masti su masne iseline. de strin. celuloza. Masnoce su naj oncentriraniji obli energije u tijelu (1 gram masti daje 9 alorija.

Opcenito. gubita apetita. vitamini se dijele na to pive u mastima (A. Vitamin A povecava otpornost organizma na infe cije i jaca sve sluznice u organizmu. voce. ostiju i zuba. E i K) i topive u vodi (B1. alfa-alfa izdanci i mlije o. moramo ih unositi raznovrsnom hranom. o o je sljepilo. povecanu osjetljivost na infe cije. inozit. paraaminobenzojeva iselina i vitamin C) . Nu an je za rast i odr avanje hrs avice. B6. opadanje ose.Pojam zdrave hrane povezujemo uvije i sa vitaminima. njegovim djelovanjem ubrzava se i zarastanje vanjs ih rana. fol na iselina. pojavu suhe i grube o e. B3. Nedostata vitamina A izaziva tzv. Najbolji izvori vitamina A su: povrce (osobito zeleno lisnato povrce). doprinosi boljem vidu i pru a za titu protiv glau oma. Ti cudesni organs i spojevi potrebni su nam te u malim olicinama. B2. D. biotin. ali njihov nedostata m o e uzro ovati niz vrlo neugodnih posljedica po zdravlje. B12. pantotens a iselina. holin. u uruz. Buduci da na organizam ne mo e sam proizvoditi vitamine (rezerve pojedinih vitamina mogu biti pohranjene u jetri).                                                   .

mi ica. poremecaja u probavi i slabljenja organizma. smanjuje olici nu olesterola i triglicerida u rvi i time smanjuje rizi od nastan a ateros leroz e. osjecaja umora. djelotvo ran je u ljecenju degeneracijs ih oboljenja. varenja zubi . zdravu o u i fun cioniranje ivcanog sustava. sudjeluje u izgradnji ne ih hormona. soja. Vitamin B6 sudjeluje u razgradnji bjelancevina. uzro uje razlicite psihic e promje                                                                                                                                                                               . Vitamin B2 (riboflavin) sudjeluje u razgradnji uglji ohidrata. stvaranju RNA i DNA i eritocita. a djelotvoran je i od tetnih nuspojava pojedinih lje ova. Vitamin B3 (niacin) sudjeluje u razgradnji uglji ohidrata. jetra i mljecni proizvodi. te e glavobolje i grceva u nogama. apatije. ora asti plodovi. no tiju. depresije. osjecaj umora. Najbolji pri rodni izvori vitamina B3 su: jetra. ne ih o nih oboljenja. masti i bjelancevina. opce slabosti. opadanje ose . sezama. razdra ljivosti. avo ado i mahunar e. Neodstata ovoga vitamina mo e dovesti do slabog apetita. izdanci alfa-alfe. opce slabosti. normalno fun cioniranje probavnog sustava. nervoze . nesanicu. a najte i obli nedostat a tiamina je bolest beriberi (upala ivaca). depresije i ne ih obli a mentalnih poremecaja. razdra ljivosti. p enicne lice i posije. gubit a te ine. lana. Vitamin B12 (cijano obalamin) je vitamin najslo enije stru ture. rumpir. a ao i ostali vitamini s upine B sudjeluje u razgradnji bjelancevina. nesanice. banane. povecanu osjetljivost na svjetlost. slabo st srcanog mi ica. lana. osjecaj umora.Vitamin B1 (tiamin) sudjeluje u reguliranju ori tenja uglji ohidrata i stvaranja energije za rast i obnovu t iva. integralne itarice. rh ost no tiju. Nedostata vitamina B2 mo e uzro ovati slabo rvnost. pivs i vasac. Najbolji prirodni izv ori vitamina B6 su: integralne itarice. zamagl jen vid. osjecaja umora i gubit a te ine. njegova je izuzetna va nost u tome to je nu an u prometu nu leins ih iselina. sjeme n e sunco reta. ivaca. gljive. svrab i upalu ociju. razdra ljivost. masti i uglji ohidrata. Najbolji prirodni izvori vitamina B1 su: integralne itarice. Nu an je za rast (trudnice imaju znatno povecanu potrebu za ovim vitaminom) i zacjeljivanje rana. povecava proto rvi roz ile i smanjuje povi eni rvni tla . Uslijed nedostat a ovoga vitamina mo e doci do slabo rvnosti. bundeve. avo ado. srcanih bolesti. p enicne lice. a nu an je za normalan rast. bjelancevina i ma sti. Nedostata ovoga vitamina mo e dovesti do slabljenja apetit a. gubit a pamcenja. ose. nesanice. dijabetesa i olesterola u rvi. integralne itarice. mlije o i sir od soje (tofu). sjemen e sunco reta. nepravilan rad srca. normalan rad eluca i crije va. Najboji prirodni izvori vitamina B2 su: pivs i vasac. potreban je za pravilan rad srca. Nedostata ovoga vitamina mo e izazvati mi icnu slabost. sojino mlije o. povoljno utjece na zdravlje o e. pivs i vasac. a naziva se i vitaminom protiv starenja . depresiju. s lonosti infe cijama. sezama. poremecaj u probavi. odnosno stvaranju energije. nastan a bubre nih amenaca. gubita apetita. banane. ronicne glavobolje. orasi. rasteresnosti. masti i uglji ohidrata. gubita pamcenja.

per inu. spirulini. Vitamin D ( alciferol) nu an je u reguliranju alcija i fosfora u organizmu. a tim e je neophodan u izgradnji ostiju i zuba. a od djece njegov nedostata usporava rast. sojinom mlije u. te slabosti mi ica i slabog ori tenja ne ih minerala. Sve donedavno bilo je uvrije eno mi ljenje da vegetarijans a hrana ne mo e osigurati dovoljnu olicinu ovoga vitamina (tvrdilo se da su jedini izvori vitamina B12 mlije o. mors im algama. a od odraslih do osteomalacije ili ome anja ostiju. izdancima itarica.ne. jaja. ali danas se sa sigurno cu zna da ga ima u dovoljnim olicinama u pivs om vascu. ci li. U preveli im olicinama vitamin D mo e                                                       . Nedostata vitamina D mo e dovest do rahitis a od djece. slabo rvnost. arfiolu. bananama. meso i jetra). sjemenu djeteline. u uruzu.

jetra. Uslijed nedostat a vitamina K dolazi do rvarenja iz nosa. depresiju i dezorijentiranost. eritro cita i holina. a mogu nastati i u crijevima djelovanjem odre. cir ulacijs ih smetnji. bjelancevina i masti i reguliranju folne iseline. osjecaj umora. ciroze jetre i masne degeneracije jetre. umanja . pa umanjuje rizi od nastan a ateros leroze. do preveli e olicine ovoga vitamina od djece izazivaju uticu.). ovaj vitamin doprinosi i boljem ori enju isi a u stanicama. vitamina B12 i vitamina C. Holin doprinosi smanjenju olesterola u jetri i arterijama. problema od novoro. biljna ulja. oboljenja desni. a proizvode ga i ba terije u crijevima. Biotin sudjeluje u razgradnji uglji ohidrata. Najbolji prirodni izvori biotina su: ora asto voce i gotovo sve povrce. Folna iselina sudjeluje u razgradnji bjelancevina i stvaranju RNA i DNA. umanja i jetra. iseline su: zeleno lisnato povrce. Najbolji prirodni     izvori folne proizvodi. Najbolji pri rodni izvori ovoga vitamina su: riblje ulje. osjecaja umora. upus. pojave rvi u mo raci i u ocima i pojacanog rvarenja usl ijed irur ih intervencija.encadi.ope otina. sivosme. maslac i vrhnje. opadanja ose. osjecaj mucnine i povracanje. djelu je protiv zgru avanja rvi. viso og tla a. cira na elucu. mlije o i mljecni                                                                                                                                               .uzro ovati trovanje.enih ba terija.Nedostata biotina uzro uje gubita apetita. op adanje ose.Najbolji prirodni izvori vitamina E su: hladno pre ana biljn a ulja. bljedilo. voce. Najbolji prirodnni izvori holina su: lecitin (iz soje npr. upale jez i a. testosteronom i estrogenom). a nu na je za odr avanje normalne trudnoce (djeluje s hormonima rasta. Oni sudjeluju u sintezi proteina za oagulaciju rvi i time sprecavaju rvarenje. bro ula). paroga. pa time usporava proces starenja organizma. Vitamine K1 i K2 covje unosi u organizam hranom. slabosti mi ica. oji sprecava stvaranje slobodnih radi ala. slabo rvnost. e ceme. Vitamin E (to oferol) je prirodni antio sidans (onemogucava o sidaciju nezasicen ih masnih iselina i njihovo o tecenje). slabe cir ulacije rvi i spontanog poba caja. a osobito sunceva svjetlost (dovoljno je svega 10 minuta dnevno suncati lice i podla tice da bi se organizmu osigurala dovoljna olicina vitamina D). ubrzava zarastanje rana. alge i vasac. ora asti plodovi. jetra i umanja . Najbolji prirodni izvori vitamina K su: zeleno lisnato povrce (najvi e arfi ol. bolove u mi icima i poremecaj u radu srca. izdanci itarica i zeleno lisnato povrce. umanja i jetra. Fola iselina se primjenjuje od ljecenja ateros leroze. rvarenja u crijevima.ih mrlja na o i. gubita apetita. Nedostata ovoga vitamina mo e dovesti do slabo rvnosti. pa i ra a. titi pluca od to sicnih tvari. proljeva. a nephodan je i u sintezi DNA i RNA.

masti i bjelancevina.anju energije iz uglji ohidrata. alergija i astme. jetre i bubrega. poremecaja u radu eluca. poveceva otpornost prema infe cijama (pospje uje stvaranje antitijela) i poma e organizmu u stresnim situacijama. depresije. integralne itarice. Pantotens a iselina dio je oencima A oji sudjeluje u osloba.Nedostata ovoga vitamina mo e izazvati promjene na ocima. nis og tla a. ote anu probavu. pa dobro djeluje na rad srca. Najbolji prirodni izvori ovoga vitamina su: integralne itarice. potice stvaranje hormona nadbubre nih lijezda . povrce. voce i ja ja. razdra ljivosti. podlo nosti infe cijama. povecanje olesterola i srcana oboljenja. lecitin i mahunar e.Inozit s holinom sudjeluje u izgradnji lecitina.Uslijed nedostat a pantotens e iseline dolazi do opce slabosti i osjecaja umora. o nih oboljenja . smanjuje oncentraciju olesterola u rvi. a od djece do usporenog rasta. grceva u nogama. opadanja ose i pojavu sijedih vlasi. nesanice. Najbolji prirodni izvor i inozita su: pivs i vasac. sprecava stvaranje naslaga masn oca na stjen ama arterija.                                                 .

). umanj u i ozjem siru. Fosfora ima najvi e u soji. pomala. p enicne lice i posij e.uje o u. Kalcij zajedno s fosforom sudjeluje u izgradnji ostiju i zuba.Nedostata vitamina C mo e dovesti do s orbuta. poma e zarastanju rana. o osu. nesanicu i razdra ljivost. grahu. Vitamin C (as orbins a iselina) je nu an za izgradnju olagena. a tivira encime. ope otina. ora astim plodovima. sudjeluje u reguliranju fosfora. bundeve. razdra ljivosti. a doprinosi i smanjenju rizi a od nastan a ra a o e. a zajedno s natrijem regulira protjecanje te ucine iz me. grejpfrutu. ola ava stresne situacije. a a o se u organizam unosi vi e od 2g dnevno. pospje uje apsorpciju eljeza iz hrane. E i vitamine grupe B titi od o sidacije (djeluje ao prirodni antio sidans). bez njih niti jedna stanica u na em tijelu ne bi mogla fun cionirati. natrija i alija u org anizmu i odr avanju iselo-bazne ravnote e tjelesnih te ucina. sjemen ama sunco reta. bubre ni ameci). grceva u nogama. integralnim itaricama (najvi e u zobi i jecmu). sprecava nastana i poma e u ljecenju infe cija mo racnih putova. soji. orasima. normalan rad srca. Najbolji prirodni izvori vitamina C su: svje e voce i povrce. umanj u. Kalij je nu an za ontra ciju mi ica. tofuu. slabo rvnosti.Najbolji priro dni izvori ovoga vitamina su: integralne itarice. od odraslih do ome anja ostiju. dolazi do hipervitaminoze (proljev. pivs om vascu. mlije u. regulira probavu.ima i zglobovima. Nedostata ovoga vitamina mo e dovesti do osjecaja ja og umora. sezama. poma e od ljecenja e cema. djelotvoran je od simptoma vezanih uz lima terij. smo vama. i iri iju.ustanicnog prostora u sta nice i                                                                                                                                                                             . bademima. maslacu od i iri ija. bro uli. a vitamine A. sterilnosti. sezamu. pinatu. lje njacima. osip. djeluje ao priro dno umirujuce sredstvo. od djece do usporenog rasta i rahiti sa.Paraaminobenzojeva iselina sudjeluje u stvaranju folne iseline i eritrocita. pojacano mo renje. nervozu. Ia o minerali u na em organizmu sudjeluju sa svega 5%. prenosi poru e roz ivce itd. sudjeluj e u mnogim ivotnim procesima u organizmu (utjece na rast. Magnezij je nu an za rast. prijenos poru a roz ivce. ola ava simptome alergija. narancam a. nu an je za normal an rad mi ica. obnavljanje t iva. pivs i vasac. Magnezij smanjuje rizi od srcanih oboljenja i sprecava talo enje olesterola u arterijama. posijama. stvaranj e energije. povrcu (najvi e u grahu. bolova u le. a njegov nedostata mo e izazvati poremecaje u oagulaciji rvi. sporog zacjeljivanja rana. gra u. osim to zajedno s alcijem sudjeluje u izgradnji ostiju i zuba. bademima. repi. Fosfor. djelotvo ran je u ljecenju prehlada. Magnezija ima najvi e u integralnim itaricama (osobito u jecmu). zelenom lisnatom povrcu. opu ta ivce. Kalcija ima najvi e u: sojinom mlije u. depresije. depresiju. suhim smo vama. leci). Nabrojat cemo i podsjetiti vas na znacaj i ulogu najva nijih miner ala. Hrana biljnog porije la najbolji je prirod ni izvor minerala. integralnim itaricama. smanjenja otpornosti na infe cije. lana.

upinama. Najvi e ga ima u integralnim itaricama. zob. rastavac. maslac u. umanja . grahu. smo va. Natrij zajedno s alijem i lorom odr ava osmots i pritisa stanica i regulira sta nicnu razmjenu hranjivih tvari. ljusci rumpira. bademu. upusu. zajedno s fosforom prenosi isi do mo zga. Vi a natrija uzro uj e natecenost. osjecaj umora i nepravilan rad srca. odr ava te inu. To je jedan od rijet ih minerala oje covje cesto unosi u organizam u preveli im olicinama i to putem uhinjs e soli i industrijs i prera. jecmenom sladu. per inu. maslinama. mr va. vrtoglavicu. tonus mi ica i odr ava ljepotu.                                                                       . sudjeluje u stvaranju gli ogena.u alija i alcij a u organizmu i time upravlja normalnim radom srcanog mi ica. o osu. svje em povrcu. povi eni tla . a mo e doci i do cira na elucu. gubita alija (uslijed cega se javljaju g rcevi mi ica). celer. sudjeluje u reguliranju ravnote e izme. o os. suhom vocu.ene hrane oja sadr i sol. Prirodn i izvori natrija su: repa.obrnuto.

itaricama i o tunjicastom vocu. ajsijama. eljeza ima najvi e u grahu. Mangan je vrlo oristan mineral ojega ima u mnogim bilj ama. cijom se preradom njegova olicina znatno gubi. a njegovu apsorpciju u organizmu mogu oslabiti i povecane olicine alcija i fosfora. Najbolji prir odni izvori selena su integralne itarice i mors e alge. Klora ima najvi e u uhinjs oj soli. gra u. Nedostata sumpora mo e dovesti do upale o e. Koncentracija selena u biljnoj hra ni ovisi o njegovoj zastupljenosti u tlu na ojem su bilj e uzgojene. repi. lu u. Cin sudjeluje u izgradnji DNA i RNA i u sintezi bjelancevina. potreban je za normalan razvoj spolnih organa. bademima. Mangan sudjeluje u preno enju poru a iz mozga putem ivaca do mi ica. regulira rad prostate. Najvi e ga i ma u integralnim itaricama i o tucinjastom vocu. sudjeluje i u prometu uglji ohidrata i stvaranju energije u organizmu. umanj u. zelenoj salati. integralnim itaricama i vocu. posijama. ostiju i no tiju. arfiolu. Ima ga najvi e u bananama. estenu. o osu. sudjeluje u proizvodnji spolnih hormona i hormona titne lijezde. izgradnju ostiju i pobolj ava pamcenje. Sudeluje u izgradnji olagena. pivs om vascu. sudjeluj e u razgradnji bjelancevina i apsorbiranju minerala iz hrane. regulira rad mljecne lijezde. ozjem mlije u. poma e u izlucivanju mo race i tetnih tvari iz organizma. mahunar ama. jer povecava efi asnost inzulina i u lanjanje glu oze iz rvi u stanice. nu an je za normalan rast i razmno avanje stanica. vita mina B2 i biotina. eljezo s ba rom sudjeluje u stvaranju hemoglobina oji prenosi isi iz pluca put em rvi do svih stanica u organizmu.                                                                                                                                                               . poma e brzom zacjeljivanju rana i ope otina itd. ora astim plodovima. rot vici. upinama. ci li. Selen s vitaminom E djeluje ao prirodni antio sidans.Klor uz natrij i alij regulira stanje i iselost te ucine u organizmu. slabljenja ose i pucanja no tiju. Kroma ima najvi e u integralnim itaricama. integralnim itaricama. siru i pivs om vascu. elju. leci.Ima ga najvi e u jodiranoj soli. upusu. a iz njih odnosi ugljicni dio sid natrag u plu ca. Jod je potreban za stvaranje hormona titne lijezde. gra u. zelenom lisnatom povrcu (narocito onom oje se uzgaja uz more) i mors im algama. soji. a mo e sprijeciti i prerano starenje. Nedostata roma mo e uzro ovati nepodno ljivost glu oze od dijabeticara i ateros lerozu. bro uli. povecava otpornost organizma prema te im bolesima i zracenju. integralnom ruhu (osobito ra enom). potreban je za di sanje t iva. Ima ga najvi e u soji. regulira metabolizam i stvaran je energije u cijelom organizmu. suhim ljivama. ulazi u sastav ne ih amino iselina. lisnatom zelenom povrcu. a buduci da je u sastavu inzulina. Sumpor je dobio atrubut minerala ljepote jer doprinosi zdravlju o e. Krom je nu an za normalno ori tenje glu oze.

La o se probavlja. palacin e. osim u proizvodnji piv a. srce obro a. eljezo. obalt. Ma robioticari je preporucuju i oboljelima od ra a. bogat je mineralima ( alij. rupica i bra no. eljezo. ba ar. ne samo po svojim izuzetno iro im mogucnostima uporabe u ljuds oj ishrani. u suvremeno doba njihova je primjena u ljuds oj ishrani zanemariv a i ne valitetna. u s vojoj elementarnoj pojavnosti. upala bubrega. sumpor. natrij. magnezij. natrij. alcij. mineralima. gotovo sva srcana oboljenja. a o to voli reci Rene Levy. Jecam se me.u itaricama sadr i svih osam esencijanih amino iselina. pecivo. Mnogih itarica gotova da vi e i nema na na em jelovni u. a u vrijeme veli ih civilizacija imale su i strate u va nost. reuma. Bogata je hranjivim tvari ma. vec i po svojim lje ovitim svojstvima. preporuca se dijabeticar ima i osobama sa poremecenom probavom. a valja spomenuti i jecmenu slad oja se. ecerom i encinima. u njemu su zast upljeni gotovo svi vitamini B-grupe. mangan. a neizostavna je i u svim ma robiotic im dijetama za oboljele od tzv. mineralnim solima (najvi e ima alija i fosfora. svi oblici psihic ih poremecaja itd). A srce na eg obro a mo e i trebalo bi biti veli o i puno raznovrsnog zrnja. cudesnog vec i po tome to predstavlja poceta i raj ivota bilj e njeno sjeme i njezin plod. Unutar toga ruga. alfu i omegu jednog biljnog ci lusa. tjesteninu i olace. ali se po izgledu sjemena i nacin pripreme sasvim dobro u lapa u svijet cudesnog zrn ja. od ojega se mo e dobiti i bra no viso e hranjive i vitamins e vrijednost                                                                                                                                                                         . ostobolja. obiluje robom. ma robioticar i uceni Georga Oshawe. a biljnih ulja svega 2. pa potom u ruh. bjelancevina ima o o 11.4%. U njenom su bio emijs om sastavu najzastupljeniji uglji ohidrati (72. biljnim mastima. migrena. jod). cin . jin bolesti ( ao to je npr. a sadr i i alcij.ena u bra no.I TA RI C E itarice su. sunce. a po hranjivoj vrijednosti je ca ispred ri e. te fluor oji je neophodan na im zubima) i vitaminima (sadr i gotovo sve vitaimne B-grupe).9%). dominira p enica i to uglavnom prera. te ri a. pogodnije od ostale hra ne za cuvanje i s ladi tenje. olju tena zrna jecma. Kao izvrstan izvor energije.7%. glau om. voda i zra . Jedina me. oristi i ao vrlo vrijedan i la o probavljivo sladilo (preporuca se ao dijetet s i proizvod). starije osobe. Heljda po botanic oj lasifi aciji nije itarica. Sadr i o o 35% nezasicenih masnih iselina oje smanjuju nivo olesterola u rvi. Od heljde mo emo spravljat i razne u usne a e. fluor. vec zeljasta bilj a. jecmene pahuljice. tu su jo samo zemlja. ruh. fosfor. itarice su od davnina bile osnovna covje ova hrana. s vrlo veli im mogucnostima pripreme i prerade. U ishrani se najce ce oriste oci cena. pa je idealna hrana za djecu. reme. magnezij. oja se ao izda na i relativno jeftina dale oistocna itarica udomac ila i u na im uhinjama.u itaricama izdvaja ao posebno orisna namirnica. Ia o je tisucama godina poznata i cijenjena njihova lje ovitost i blagotvornost.

a znanost potvr. Narodna medicina dobro poznaje lje ovitost ove itarice.i. bogato narocito vitaminom B12 (ovaj je vitamin rijeda u hrani biljnog porije la ) i vitaminom E.uje njegovu opravdanost i djelotvornost u lijecenju prije svega bolesti elu ca i grla (jecmena sluz oja se stvara uhanjem zrna ubla ava i smiruje upalne procese u           .

U ljuds oj ishrani oristi se olju teno zrno prosa. psihoza i epile psije. a neosporno je da pridonosi ravnote i ivcanog sustava. u uruzna ru pica.                                 podsjeca na maslac. oje ao i druge itarice odli uje viso udio hranjivih tva ri. Glutens a i selina. oji Proso. fosfora.9% uglji ohidrata. natrija. Ku uruz dijeli sudbinu vecine itarice ao namirnica u ljuds oj ishrani gotovo je marginaliziran. Posebno je vrijedno ulje oje se dobiva od u uruznih lica. Najvi e se oriste gotovi ili polugotovi proizvodi od u uruza. Ovu izuzetnu itaricu sva a o trebamo to ce ce uvrstiti u na jelovni . a mineralnih tvari ima ca 2. oje u u uruzu ima gotovo isto toli o oli o i u mlije u. Do azano je i vrlo povoljno djelovanje u uruza na fun ciju titne lijezde.grlu i elucu). jer nam zahvaljujuci obilju vitamina i minerala mo e pomoci u odr avanju opce vitalnosti organizma. u uruzno bra no i mlado zrnje u uruza ecerca. u uruz se preporuca i od on olo ih bolesti. fitosterin . Buduci je slat astog o usa. gotovo da je nestalo iz na ih uhinja. te ubrzava rast i jaca osu. osipa. osvje ava. ta omiljena hrana ptica. pa je posebno dobar za djecu. efi asno je sredstvo za stvaranje ravnote e od o tecenih crijeva. 9. pa se ao hrana preporuca ad god s e radi o poremecajima metabolizma. ali najnovije (ili bolje receno ponovno ot rivene) spoznaje da nas redo vito uzimanje prosa titi od gripe.uje. Zbog svoga biolo i vrijednog sastava u uruz je hrana oja nam brzo vraca snagu. Buduci da sadr i i znacajnu olicinu magnezija. ima va nu ulogu u reguliranju metabolizma. a najveci udio svjets og uroda ovog zlatnog zr na namijenjen je ishrani sto e. O no sadr i nezasicene masne iseline. fitohormone i vitamin E tvari oje jednostavno mo emo nazvati eli sirima vitalnosti. magnezija. Oblozi od jecmene sluzi smanjuju ote line i ot lanjaju reumats e bolove i opcenito bolove u zglobovima. oristi se u dijetalnoj ishrani dijabeticara. Ku uruz sadr i i fitin oji poma e od intele tualne iscrpljenosti. sigurno ce po renuti na u ulinars u ma tu i ovu i po izgledu zanimljivu itaricu slo iti na na e tanjure. a nu na je i za rad mo danih stanica.5%. Zbog dobre zastupljenosti vitamina grupe B proso obnavlja na e stanice.9% masti. bronhitisa.                                                                                                                                                                             . bolesti ivcanog sustava i slabo rvnost. To je vrlo hranjiva itarica : sadr i 72. a najpopularnije su u uruzne pahuljice ili corn fla es. podi e opci nivo energije organizma. La o je probavljiv. a od minerala najvi e ima alija. sumpo ra i joda.9% bjelancevina i 2. alcija. titi od depresije i umora. a osobito je oristan od intenzivnog bavljenja intele tualni m radom. vjeruje se da ca i pomla. pa se u uruz primjenjuje u lijecenju neuritisa. progresivne mi icne distrofije. eljeza. pogodna je hrana za starije osobe i osobe s lone bole stima rvo ilnog sustava. ulje u uruznih lica oristi se u pripremi olaca i slat i a. ranica. Kup e od jecmenog slada oriste se u lijecenju o nih oboljenja raznih vrsta li ajeva. arijesa.

najrasprostranjenija itarica. tjestenini. raljica je me. pecivu.u svojim srodnicima i na ovim na im prostorima. e sima i olacima od bijelog bra na. odnosno ruhu. s me injama i               .P enica. ali se vec desetljecima najvi e upotrebljava u svom najmanje vrijednom obli u bijelom bra nu. Jedino cijelo zrno p enice.

Ri a se udomacila u svim svjets im uhinjama. izvanredno je sredstvo za revitalizacij u citavog organizma. a organizmu daje dovoljno energije.u ojima ima najvi e vitamina B1. aluminij a. U odnosu na ostale itarice sadr i ne to manje uglji ohidrata. No. utice. oba lamin ili B12). do ra eno bra no poma e od lijecenja cireva. ogoljene ri e. Sadr i sve najva nije vitamine (provitamin A. Od mineralnih tvari najvi e ima alija. mangan. folnu iselinu ili B9 . oja li ena svog mineralima i vitaminima bogatog omotaca o o na e figure stvara ni malo lijep niti oristan omot ac. obalt i fluor. Zob sadr i najvi e viso ovrijednih sastoja a potrebnih ljuds om organizmu za normalan rast. alija. fosfora. caj od cijelog zrna ra i ori sti se ao sredstvo za smirenje itd. n atrij. K i vrlo rijeda vitamin H). ba ra. a zubi tite od arijesa. riboflavin ili B2. ali siroma na mastima.uje. a u njoj su zastupljeni i vitamini D. Ta va je ri a hranjiva. me.3% bjelancevina i o o 1. cin a. fosfora. 9.8% masti). zob ima i mnoga lje ovita svojstva.licama sadr i citavo biolo o blago : vitamine grupe B (tijamin ili B1. Kao i druge itarice i ra je i hrana i lije . bolesti bubrega i ucnog mjehura. vitamine grupe B. reguliraju razmjenu isi a u stanicama i pogoduju stvaranju eritrocita. p enica je jedina itarica oja sadr i provitamin A ili arotin. sumpor. magnezija i eljeza. na alost najveca je potro nja bijele. Narodna medicina zna. a dobro su zastupljeni i alcij. napita od ra enih posija djelotvoran je od prehlada. cin . pirido sin ili B6. izgradnju stanica i za titu od bolesti. od minerala u p enici ima fosfora. Posebno su od anemija djelotvorni izdanci ra i. la o se probavlja. E i K. Osim to vrlo brzo citavom organizmu vraca vitalnost i djeluje stimulirajuce. puna roba. Ra je po svom bio emijs om sastavu najslicnija prosu (sadr i o o74% uglji ohidrata. eljeza. Redovitim uno enjem hrane od zobi ubla avaju se upalni procesi u zglobovima i vezivnom t ivu. bora i joda. Do azano je da sni ava razinu ecera u rvi. Od ostalih se itarica razli uje i po tome to je neolju teno zrno dodatno za ticeno pljevom. a bogata je mineralnim tvarima od ojih najvi e ima alcija. a preporuca se djeci i anemicnim osobama. al cija i eljeza. magnezija. pantotens u iselinu ili B3. Sluz oja se nala zi u uhanoj zobenoj a i (ili zobi uhanoj u juhi) preporuca se bolesnicima oji se oporavljaju od operacija na elucu ili crijevima. ba ar. prehlada i upala di nih organa. bolesti rvoto a i dijabetesa. Preporu a je nutricionista : ri u valja jesti barem jedanput tjedno. mangana. fluora. cira na elucu. To neolju teno zrno vrlo je bogato amino iselinama oje poticu rast i razvoj organizm a. vitamin E. od plucnih bolesti. ali u njenom integralnom obli u. Od minerala najvi e ima fosfora i                                                                                                                                           . pa je to jo jedan od razloga da ovu itaricu prihvatimo i ponudimo u njenoj velicanstvenoj cjelovitosti. a znanost to i potvr. pa ta o i u na oj. da cjelovito zrno p enice i ma mnoga lje ovita svojstva.

alija. Kao i od drugih itarica najzastupljeniji su vitamini iz s upine B i vitamin E. Integralnu ri u pose bno           . zatim u manjim olicinama magnezija. alcija i eljeza.

          . pa je neizostavna u svim ma robiotic im dijetama). jer domovina ri e je i domovina ma robioti e).cijene ma robioticari ( to i ne cudi.

Gotovu juhu za ciniti sojinim mlije om. pa na on raceg pirjanja zaliti vodom. Juha od mije anih itarica 2 ju ne lice jecmenih pahuljica 2 ju ne lice ri inih pahuljica 2 ju ne lice zobenih pahuljica 3 ju ne lice heljde 2 glavice crvenog lu a 1 vezica porilu a                                               . Pred raj uhanja dodati zobene pahuljice. Juha od zobenih pahuljica 3 ju ne lice zobenih pahuljica polovica glavice crvenog lu a jedan manji orijen celera 3 lice ulja 2 lice sojinog mlije a Na ulju popr iti sitno narezan lu . orijen per ina 1 vezica porilu a 2-3 lice usitnjenog per inovog lista Jecam pre o noci pustiti da nabubri u vodi. Gotovu juhu m alo ohladiti. eleraba. Prije serviranja posipati per inom. oprati i uhati. pa ga sutradan ocijediti. Dodati majcinu du icu i list lovora i dalje uhati na laganoj vatri.J E LA O D I TA R I C A JUHE * GLAVNA JELA * UMACI * SLASTICE K R U H I P E C I V O I PONE TO NEOBICNO Krem juha od jecma 300g olju tenog jecma po jedna mr va. dodati naribani celer. pa mi sati da postane remasta. U napola s uhani jecam dodati oci ceno i na oc ice narezano povr ce.

majcina du ica) 20 g u uruznog bra na 0.2 ju ne lice ulja malo lovora. Kada je u uruz s uhan. zaciniti uljem. majcine du ice. Dodati mlij e o. sol Oci ceni i na olute narezan porilu uhati u vodi do ne ome a.eno jelo dodati ulje. naribani rumpir zacins o bilje uhati u 11. a onda u malo ohla. bosilja . neposredno prije poslu iv nja dodati ulje. Juha od mladog u uruza 2 lipa mladog u uruza ili 250 g zamrznutog u uruza 2 ju ne lice zacins og bilja (per in.                                                                                                                 .2 l sojinog mlije a 1 rumpir 2 mr ve 1 vezica mladog lu a 2-3 lice ulja Ku uruz. soli i papra Oci cen i sitno narezan lu i porilu rat o pirjati na malo vode. na sitno narezan mladi lu i per in. Zaciniti prema u usu i dodati pahuljice. Kuhati na laganoj vatri do heljda ne ome a.5 l posoljene vode ( oristite mors u sol). zaciniti juhu bra nom prethodno umucenim sa malo vode i na laganoj vatri uhati jo o o 5 minuta. Dodati u uruzne pahuljice i na laganoj vatri uhati jo o o 5 minuta. Juhu razrijediti sa sojinim mlije om i na raju. Juha od u uruznih pahuljica 40g u uruznih pahuljica 2 vezice porilu a 0. Kuhati jo par minuta polu-po lopljeno na laganoj vatri. naribanu mr vu. a potom doliti vodu i dodati heljdu.1l sojinog mlije a 1l vode 2 lice ulja per in. per inom (po elji i ne im drugim zacins im biljem) i posoliti.

bosilja Ri u pr iti na suho do ne postane sme.a. Juhu poslu it i sa oc icama prepecenog ruha. Kuhati. Dobiveno bra no preliti hladnom vodom u slijedecem omjeru : na 4 ju ne lice bra na doliti po 3 ca e vode. Krem juha od ri e 1 alica integralne ri e 1-2 alice prepecenog ruha izrezanog na oc ice sol. Zgotovljenu juhu mi sati i prije poslu ivanja posipati sitno sjec anim per inom. Krem juha od prosa i povrca 1 alice prosa 1 alice gra a 1 alica arfiola usitnjenog na cvjetice 1 alice orijena per ina reznog na oc ice sol. Kada je proso s uhano. a zatim je samljeti da se dobijete fino bra no. sol Kuhati proso i povrce u posoljenoj vodi. per in Proso zajedno s povrcem uhati u 3 l vode ot lopljeno sve do se olicina vode ne prepolovi i povrce ome a. Dodati sol i zacins o bilje. per in. uz povremeno mije anje. o o 25 minuta.Juha od prosa 1 alice prosa 1 alice mr ve narezane na oc ice 1 alice narezanog crvenog lu a 1 alice bijele rot ve narezane na oc ice 2 ju ne lice naribanog celera per in. Zaciniti je sitno sjec anim per inom.           1 alice sitno narezanog crvenog lu a         1 alice celera narezanog na         1 alice mr ve narezane na olutice oc ice                                               . lovorov list. juha je gotova. a po potrebi razrijediti vodom.

a u me.e.uvremenu za uhati 1.5 2 l vode. u uruzno bra no do ne postane svijetlo sme. mi sati do ne postane remasta. Juha s u uruznim bra nom 1 alica u uruznog bra na 2 glavice sitno narezanog crvenog lu a 2 mr ve narezane na oc ice 1 sitno narezana eleraba 2 ju ne lice ulja mors a sol. opar.uvremenu s uhati ri u. a potom smanjiti vatru i uhati jo 25 minuta uz cesto mije anje. mors u sol i majcinu du icu. U me. Dodati sol. povrce. per in Oci cenu bundevu narezati na rupnije oc e i rat o uhati. uz stalno mije anje. Kuhati na laganoj vatri o o pola sata i na raju po el ju dodati sitno sjec ani per in.1 re anj bijelog lu a 2 lovorova lista 1 ju na lica ulja sol. Na raju dodati sitno nasjec an per in. Juha od ri e s bundevom 1 alica integralne ri e g bundeve mors a sol. malo majcine du ice Na vrlo malo ulja pr iti. lovor i usitnjeni bijeli lu . Odvojeno rat o pr iti povrce. Uz stalno mije anje uhati na ja oj vatri o o pet minuta. pa u vrelu vodu dodati prepr eno u uruzno bra no. pa je potom umije ati u pro ljucalu vodu. pa je dodati zajedno sa zacinima u remu od bundeva (gustocu prilagodite svome u usu). per in 8 alica vode Na ulju pr iti p enicnu rupicu do ne porumeni. pa ada se malo ohladi.                             1                                           1 alica p enicne       Juha od p enicne rupice rupice                           .

Kada je napola uhana. Po elji na raju dodati malo ulja. Sve dobro prom ije ati (ovo varivo treba biti gusto). oprati i uhati u zasoljenoj vodi. lu om i ampinjonima. 1 alica heljde 2 alice gra a 100 g ampinjona 1 glavica crvenog lu a sol. Na raju dodati malo ulja. Kuhati na tihoj vatri do se ra i povrce dobro ne s uhaju. Jelo ce biti u usnije a o ga prije poslu ivanja prelijemo s malo ulja i posipamo sa sojinim sirom (tofuom) narezanim na sitne oc ice. Varivo od heljde i ampinjona 350 g heljde 300 g ampinjona 1 alica i iri ija sol i zacini prema u usu Opranu heljdu ostaviti pre o noci da nabubri.Varivo od ra i s povrcem 350 g ra i 300 g porilu a 200 g mr ve list) malo soli i papra Ra valja pre o noci ostaviti potopljenu u vodi. origano. bosilja . te usitnje no zacins o bilje. dodati pori lu narezan na olute (i bijeli i zeleni dio). Sutradan je uhati zajedno sa opranim i narezanim ampinjonima. a sutradan ocijediti. Kada heljda postane me ana. zaciniti paprom i u rasiti per inom. Pred raj uhanja posoliti i zaciniti prema vlastitom u usu.                 Varivo od heljde s gra om                                 2 ju ne lice zacins og povrca (per in. uhanje je gotovo. celerov                                       . mljeveni i iri i i zacine. Sutradan je uhati zajedno s gra om. mr vu narezanu na oc ice. zacini Oci cenu i opranu heljdu preliti vodom i ostaviti da nabubri pre o noci.

Kremu poslu iti s mladim lu om i uma om od soje (po elji. Ka a od heljde 1 alica heljde 2 alice vode sol i zacini prema u usu Prethodno rat o na suho prepr ite heljdu. zaliti s malo vode i sve zajedno uhati do povrce ne postane sasvim me ano. Ova o pripremljenu a u mo ete zaciniti prema vlastitom u usu i poslu iti ao prilog umjesto ri e ili rumpira . s ne im drugim uma om)                                                                                                 . posoliti i uhati u express-loncu 20 minuta. proso prije uhanja rat o na suho prepr ite. ao to su uma od opra. Krema od heljde 1 alica bra na od heljde 2 alice vode malo soli Posoljeno heljdino bra no pr iti na umjerenoj vatri. rastavaca. stalno mije ajuci. Dodati prethodno s uhani slanuta . dodati narezani upus i mr vu narezanu na oc ice. te odmah s inuti sa vatre. pa je zalijte vrelom vodom. a potom zalijte vrelom vodom i uhajte do potpuno ne ome a. posolite i na blagoj vatri uhajte o o 20 minuta. Kada bra no ravnomjerno porumeni. U me. Dobro se sla e sa mnogim umacima. A o nemate exprss-lonac.uvremenu na ulju pr iti sitno sjec ani lu .Proso u uma u od slanut a 2 alice prosa 2 glavice crvenog lu a 1 mr va 2 alice uhanog slanut a 5 listova upusa 2 ju ne lice ulje sol. preliti ga vrelom vodom i brzo mije ati. rajcice. Kuh ani proso preliti ovim uma om i u rasiti per inom. per in Oprani proso zaliti sa 4 alice vrele vode . lu a i sl.

stavljati nadje v od prosa i pa ljivo smotati sarmice.Proso s povrcem 1 alica prosa 1 glavica crvenog lu a 1 mr va 3 alice vode malo soli. smanjiti vatru i po lopljeno uhati jo 30-35 minuta. Sutradan ga rat o pro uhati u vodi oju zacinite prema vlastitom u usu (uz sol i papar mo ete dodati lovor.eni proso da stoji na toplom o o 15 minuta. Sarmi ce ce biti u usnije a o ih prije poslu ivanja prelijete maslinovim uljem. List po list blitve preliti vrelom vodom i ostaviti da se cijedi. bijeli lu . mladi lu . Zaciniti prema u usu. per ina i drugih zacina prema u usu Na malo ulja rat o (3-5 minuta) pirjati narezano povrce. preliti ih s malo vode. U proso umije ati zobene pahu ljice i zacins o bilje.5 l vode i malo soli Za nadjev: 250 g prosa du ica. Dva do tri lista blitve polo iti jedan na drugi. Proso sa ampinjonima i sezamom 300 g prosa 300 g ampinjona 100 g sezama                   1 alica usitnjenog zacins g bilja (per in.uvremenu operite i ocistiti blitvu. Sarmice gusto slo iti jednu do druge u vatrostalnu posud u. ma uran) 0. Kada ponovno pro ljuca. pa onda zaliti vrelom vodom. per in i dr). po lopiti i uhati o o pola sata na laganoj vatri. preliti ga vodom i ostaviti ga natopljenog pre o noci.5 l vode 4 ju ne lice zobenih pahuljica sol i papar Oprati proso. Ostaviti pro uhani i ocije. majcina                                     . zatim dodati proso i pirjati zajedno jo 5 minuta. do voda ne ispari. U me. Sarmice od blitve nadjevene prosom 800 g blitve 0.

per in   . papar.1 l sojinog mlije a sol.

ampinjone. Potom je ocijediti (izvaditi lovor). uz ova o uhanu ra mo ete poslu iti uma od ampinjona ili ne i drugi uma . dodati malo ulja i zacins o bilje.Proso rat o na suho prepr iti. sezam. bez dolijevanja vode). majcina du ica Jecam grubo sameljite. majcina du ica. ma uran) i sol Ocistiti i oprati ra . preliti vodom i ostaviti da stoji pre o noci. a izvrsno se sla e i sa jednostavno s uhanim povrcem i raznim salatama . zacinimo vodu na im omiljenim zacinima). Umjesto tofua. pa u vatrostalnu zdjelu naizmjence slagati proso. Tofu usitniti i njime posip ati ra . zaliti ga vrelom vodom i uhati na laganoj vatri. ampinjone. O ruglice prelijte va i omiljenim uma om. Proso ocijediti. Zeleni proso 200 g prosa 1 vezica porilu a 100 g pinata 1 alice sojinog mlije a sol. uz povremeno mije anje. proso. ma uran                                                               . posipati per inom i zapeci u pecnici. Varivo od ra i 350 g ra i 150 g tofua lovorov list zacins o bilje (per in. O ruglice od jecma 1 alica jecma 2 alice juhe od povrca 1-2 re nja bijelog lu a 1 ju na lica crvenog lu a 1-2 lice sojinog bra na sol. Oci cene i narezane ampinjone uhati na laganoj vatri (a o je moguce. Sutradan ra uhati u vodi ojoj smo dodali list lovora i malo juhe od povrca (buj ona ili jednostavno. Preliti sojinim mlije om (ili sojinim vrhnjem). pa ga s uhajte u 2 alice juhe. sezam. Ra ce potpuno ome ati na on to smo je na laganoj vatri uhali gotovo sat vremena. Dodajte ostale sastoj e i obli ujte o ruglice.

odnosno do zob i leca potpuno ne ome aju. pinata i mlije a. 1 glavica crvenog lu a 1 alica integralne ri e 1. Pred raj uhanja posoliti i zaciniti prema u usu i umije ati 2 ju ne lice ulja. ma uran Zob. Dodajte orahe i zacins o bilje. Sezam pr iti u suhoj tavi na laganoj vatri sve do ne porumeni i dobije ugodan miris (a o se pod pritis om                                 1 alica mladog u uruza     Ri oto s u uruzom                                           . na oc e narezanu mr vu i sitno sjec ani lu uhati zajedno u juhi od povrca sve do ri a ne bude me ana. Oci cen. Zapecena zob s lecom 1 alica zobi 1 alica lece 1 alice sitno sjec anog crvenog lu a 1 alice mljevenih oraha sol. ri u. Kuglice od integralne ri e 4 alice integralne ri e 1 alica sezama S uhati i ocijediti integralnu ri u. ulje. opran i narezan porilu i pinat umutiti u mi seru s malo sojinog mlije a da bismo dobili pjenastu masu. prije stavljanja u pecnicu. lu i lecu nalijte s 5 alica vode. Zapeci u pecnici ( jelo mo emo. bosilja . stav iti ga u vatrostalnu posudu i preliti ga smjesom od porilu a. posipati ribanim biljnim sirom ili usitnjenim svje im ili dimljenim tofuo m).Prethodno na suho popr en proso uhati na laganoj vatri s malo soli i ma urana. Kuhani proso ocijediti. per in. zacini Ku uruz.5 l juhe od povrca 1 mr va sol. oju po potrebi mo emo jo malo zaciniti. istresite u vatrostalnu posudu i pecite o o 30 m inuta na 200°C. dodajte sol i ma uran i uhajte sve do voda gotovo ne ispari.

Rajcice narezati na olute i s njima zatvoriti papri e. Kada ri a potpuno ome a. naliti vodom. Na on to su papri e uhane. celer prema u usu Na malo vode dvadeseta minuta pirjati povrce. Ri oto s orasima 400 g integralne ri e 1 glavice crvenog lu a 100 g ampinjona 150 g oraha mors a sol i zacins o bilje prema u usu malo hladno pre anog ulja Ri u sa usitnjenim lu om i na listice narezanim gljivama uhati polu-po lopljeno u posoljenoj vodi. bijeli lu i sol i sve dobro promije ati.prstiju la o lomi. Zaciniti per inom i drugim zacins im biljem prema u usu. Po potrebi dolijevati vodu (papri e trebaju do vrha biti u vodi). rat o ih zapeci u zagrijanoj pecnici. dodati narezane orahe i malo ulja. dodati zacine. Ocistiti papri e. Papri e punjene prosom 1 alica prosa 1 g papri a 300 g svje e rajcice malo bijelog lu a 2 ju ne lice ulja mors a sol. uvaljati ih u pr eni sezam i poslu iti ih uz ne o jednostavno jelo od povrca. per in. pa ih puniti pripremljenom smjesom. proso. dodati ulje i uhati cetrdeseta minuta na laganoj vatri. Ku uruz s gra om   2 alice gra a     2 alice u uruza                       1 alice naribanog rumpira   1 alice naribane mr ve         1 alice sitno osanog lu a                                                             . pr enje je gotovo). Papri e slo iti u iru posudu. Hladnom vodom po vasiti ru e i obli ovati uglice od ri e. s inuti s vatre i ostaviti ne oli o minuta po loplje no.

  1 lica usitnjenog opra       1 alice na oc ice narezanog crvenog lu a .

pa umije ati s uhani i ocije. s malo celerovog lista. zaliti alicom vode. mors a sol. per in Odvojeno s uhati gra a i u uruz. Na malo ulja pr iti ili u vodi pirjati sitno narezan crveni lu i na tan e rezance narezan upus.                       1 manja glavica         2 alice uhane p enice upusa                                               . celer i zacini prema u usu Popecci od zobi i tofua 2 alice sitno narezanog tofua 1 alice usitnjenog celera 1 alice sitno narezanog crvenog lu a 1 ju na 3 ju ne 1 ju na lica sojinog bra na lice prosijanog integralnog bra na lica usitnjenog zacins og bilja i mors e soli Sve sastoj e dobro promije ati i obli ovati popec e.malo ulja mors a sol.eni u uruz i gra a . Kuhati na umjerenoj temperaturi jo deseta minuta. soli i zacins og bilja prem a u usu. pa je sutradan s uhati. pa ada provri. Kada upus ome a. dodati zacine i na laganoj vatri uhati 10-15 minut a. Peci na malo ulja u tavi ili u pecnici na srednjoj temperaturi 20-30 minuta. dodati uhanu p enicu i po potrebi jo malo vode. Lu rat o pirjati. Poslu iti uz jednostavno s uhane integralne itarice. O ruglice od ri e i tofua 250 g tofua (izmrvljenog) 1 alica mljevenih oraha 1 alica naribane mr ve     1 alica uhane integralne ri e           2 alice grubo samljevene uhane zobi   P enicu pre o noci ostaviti natopljenu vodom da nabubri. P enica s upusom 1 glavica crvenog lu a so od 1 limuna ulje. uhati po lopljeno. dodati limunov so i dvije alice vode.

  1 alice sitno narezanog crvenog lu a .

ali ne ljepljivo (tijesto mo ete mijesiti ru om. obli ovati pecenje i peci o o pola sata u pecnici na umjerenoj temperaturi. sol i zacine zajedno s vodom. mljevene orahe. bra no.       2 ju ne                 2 alice mi sanog starog ruha ili   1 alica sitno narezanog crvenog lu a ru ne mrvice                                       4 alice uhanog prosa (1 alica suhog prosa uhana u 4                         .umbira u prahu lice sojinog uma a 5 cm tra e ombu alge   Bra no staviti u veli u posudu i pola o dolijevajuci toplu vodu mijesiti tijesto da bude to me e. Masu dobro promije ati. naribanu mr vu i zacine. dodati rat o pro uhane i ocije. majcine du ice i bijelog lu a mors a sol (1-2 licice) Mi sati lu . obli ovati odres e i peci. bosilja i malo mors e soli P enicu s uhati i samljeti ili mi sati.ene sojine ljus ice. dodati proso i mrvice. odnosno mi sani ruh. per in. Odresci od p enice 200 g p enice 50 g sojinih ljus ica 50 g mljevenih oraha 1 naribana mr va bijeli lu . Pecenje od prosa alice vode) 3 alice crnog bra na 1 alica vode malo bosilj a.mors a sol i zacins o bilje prema u usu Sve sastoj e dobro izmije ati. Domaci seitan ili p enicno meso 2 g p enicnog bra na tip 850 1.5 l tople vode 1 licica . Obli ovati male o ruglice i peci u pecnici na umjerenoj temperaturi o o 30 minuta.

.

uma om od soje i . Podijeliti gluten na ne oli o omada i obli ovati loptice. pa ada se dobije ta va masu . Na on toga slijedi ispiranje tijesta. oji ne smije biti bijel. Glutens u masu obli ovati prema elji. Kuhati u vodi zajedno sa algom. Prije uhanja. Na on to je tijesto 1 sat odstajalo u toploj vodi. Ispirati naizmjence toplom i hladnom vodom. mijesiti ga u istoj posudi do voda ne postane mlijecno bijela. 2. bosilja i malo mors e soli 1-2 alice uhane rajcice                                                                                                                                                 . preliti ga vodom u ojoj je uhan.. oje mo ete raditi na dva na cina: 1. ce nja i . Posljednja voda treba biti hladna da stegne gluten. (Vodu oja ostaje na on ispiranje ne valja bacati u sudoper. staviti ga u sta lenu ili porculans u posudu. voda u ojoj se nalazi isprani rob dobra je ao gustin za juhe. a mi predla emo: 1. Tada ih izvaditi i ostaviti da se malo ohlade. s ve do se tijesto ne pocne odvajati od posude. Preostali dio cisti je gluten. a u pro ljucalu vodu ubaciti 5 cm dugu tra u ombu alge. Seitan se mo e ostaviti u omadu ili narezan na odres e ili omadice. variva. pa potom u posudu uliti hladnu vodu i ponoviti postupa .umbirom o o 1 sat. ta o pripremljen mo e se cuvati u hladnja u 5-6 dana. odresci u raznim umacima. Seitan u uma u od rajcice 200 g seitana narezanog na oc ice 1 naribani orijen celera 1 glavica sitno narezanog crvenog lu a 2 re nja ce nja a vezica per ina. Kuhati po lopljeno o o 1 sat. Od seitana se mogu pripremati vrlo u usna jela ( u prodavaonicama se pored svje eg seitana nudi i dimljeni i pr eni seitan) npr. pa ponovo ubaciti loptice. u salatama itd. peceni odresci. mijesiti jo 15-20 minuta.uhacom ili mi serom). ao dodaci u varivima. Svu vodu zatim izliti. rpu vezati sa strane poput veli og bombona. dobro je da masa malo odstoji. Tada tijesto naliti toplom vodom i o staviti da stoji 1 sat. vec sivo-sme.umbir. a pored toga. Na on to je tijesto odstajalo 1 sat u toploj vodi. gluten je potrebno s uhati. dodati sojin uma . Loptice ubaciti u pro ljucalu vodu i uhati 5 minuta. Nastaviti s naizmjenicnim ispiranjem sve do voda ne postane bistra. 2. odnosno do ne isplivaju na povr inu. Gluten se mo e uhati na vi e nacina. toplu vodu zamijeniti hladnom. prebaciti ga pa ljivo u cjedilo pre riveno gazom. Kada se temperatura tijesta izjednaci s temperaturom vode. pa staviti u gazu ili lanenu rpu. Seitan na on uhanja premazati sojinim uma om. Da bismo dobili seitan ili p enicno meso. uma e). ce nja om. jer mo e doci do zacepljenja. hladnu zatim toplom i ta o naizmjence do se ne ispere sav rob (pri tome tijesto stalno podizati i o retati pazeci da se ne mrvi).

uvremenu na malo ulja (po mogucnosti tamnog sezamovog) rat o pirjati povrce i seitan. A o oristite dimljeni seitan. ce nja a i zacins og bilja. a na on raceg pirjanja i ostale sastoj e. Ra njici od seitana i povrca 300 g raznog svje eg povrca pogodnog za ro tilj ( ampinjoni. crveni lu . a sutradan ga s uhati. zaliti vodom i uhati o o pola sata (p o potrebi dolijevati jo vode). Na raju varivo zaciniti uma om od soje i sitno sjec anim per inom. bosilja . patlid an. pa dodati jecam. U me. Na raju posipati sitno sjec anim per inom. sojinog uma a. timijan) Naciniti marinadu od ulja. Ta o pripremljen dimljeni seitan mo e se narezati na oc ice i dodat i raznim salatama od itarica ili povrca. ne mora te ga dodatno peci. dodati seitan. pa na laganoj vatri uhati o o 15 minuta. ti vice) 6-8 ju nih 4-6 ju nih lica maslinovog ulja lica uma a od soje usitnjeno zacins o bilje prema u usu         200-300 g seitana narezanog na oc e                                     2 alice upusa narezanog na rezance tapice oc ice                                                     . pa u nju natopiti odres e od seitana.Lu pirjati na malo ulja ili vode. Seitan u uma u od soje 200-300 g seitana narezanog na odres e 6 ju nih lica maslinovog ulja 4 ju ne lice sojinog uma a 3 re nja ce nja a ili 1-2 licice ce nja a u prahu usitnjeno zacins o bilje prema u usu (npr. per in. Ostaviti da stoji najmanj e pola sata. pa potom peci na ro tilju ili u tavi. papri a. Varivo od jecma sa seitanom 1 alica jecma 1 alica mr ve narezane na 1 alice celera narezanog na 150-200 g seitana narezanog na oc ice Jecam ostaviti natopljen pre o noci u vodi.

Od ulja. Izdan e itarica (istim se postup om uzgajaju i ostali izdanci) mo ete sami la o uzgojiti. a ne pre riveno vodom). limunov so . U naredna tri dana po dva puta dnevno protresite sta len u i roz gazu mijenjajte vodu. Salata od p enicnih lica i ci le 6 ju nih lica pro lijale p enice 250 g svje eg tofua 100 g svje e ribane ci le (ili u iseljene narezane na oc ice) malo mors e soli. Mo ete dodati i svje e sezons o povrce.5-2 cm ) u zrnu i izdancima ima mnogo vi e vitamina nego u suhom zrnu. sojinog uma a i zacins og bilja naciniti marinadu. a upravo na pocet u lijanja ( ada su izdanci izrasli do 1. per in Pomije ajte sve sastoj e. Izdan e je najbolje pripremati za jelo 70 sati na on potapanja u vodu.                                                                                                   . Salata od itnih izdana a s tofuom 100 g itnih izdana a 200 g svje eg ili dimljenog tofua so od polovice limuna malo mors e soli Sve pomije ati i u rasti prema elji. a po elji mo ete dodati i malo naribanog hrena. Peci na ro tilju ili vrucem ulju ili umotati u aluminijs u foliju i peci u pecnici. Ostaviti da stoji najmanje pola sata. pa na tapice nizati naizmjence omade seitana i povrca. pa su izdanci po bio emijs om sastavu najbogatija hrana za stanice na eg organizma. Izdanci od itarica U izdancima ili licama oncentrirani su svi najva niji sastojci zrna.5 cm visine. Posljednjeg dana lijanja izlo ite lice suncu da lagano pozelene. Otvor pre r ijte cistom gazom oju ste na sta len u pricvrstili gumicom. Na on 70 sati dobit cete izdan e o o 1. onu od 2 l) i zalijte vodom (zrno treba biti natopljeno. Sta len u. ostavite na mracnom mjestu na sobnoj temperaturi. polo enu vodoravno. Manju alicu ciste probrane itarice stavite u vecu sta len u (npr. pa u nju staviti narezani seitan i povrce.

pa u vrucu masu dodati zobene pahuljice i narezani. sol   Proso. Kada je povrce ome alo. rot vice narezati na olutice. mahune i lu i posipati pr enim sezamom. prethodno blan irani pinat. Ostaviti po lopljeno da se ohladi.Ljetna salata s izdancima Listove salate usitniti. U hladnu masu po                 1 ju na lica zacins og bilja. malo maslinova ulja i so od limuna ili malo prirodnog jabucnog octa.   1 usitnjeni crveni lu         1 alica uhanih mahuna       1 alica uhanog prosa (ili jecma) dobro izmije ati. dodati zacine                           1 1 4 1 1 1 alica itnih izdana a zelena salata mlade mr ve celer manji arfiol vezica rot vica           . arfiol odvojiti na cvjetice. mi sati ga zajedno s vodom u ojoj je uhano. Zaciniti s malo mors e soli. Salata od prosa s povrcem 2 alice naribanog upusa 2 naribane mr ve 1 alice pr enog sezama mors a sol. po elji dodati svje i bosilja . pa po lopljeno uhati na laganoj vatri zajedno sa zacinima. mr vu. mr vu i celer izrezati na tan e tapice. dodati izdan e i po mije ati. malo maslinovog ulja. per in Odresci od zobenih pahuljica 200 g zobenih pahuljica 100 g pinata 2 ju ne 1 mr va 1 rumpir lice integralnog bra na Krumpir i mr vu narezati na oc ice. upus.

u ljucu juci i bra no promije ati da se dobije homogena masa. Sve sastoj e. a zobene pahuljice ostaviti da stoje u mla oj vodi najmanje pola sata. Ostaviti da stoji deseta minuta. Sitno narezati crveni lu i per in. zacins o bilje Prethodno potopljenu heljdu uhati zajedno sa sitno sjec anim lu om. Peci u pecnici 20-30 minuta na 200°C. a potom obli ovati odres e. per in. Kro eti od heljde 400 g heljde 2 glavice crvenog lu a malo heljdinog ili p enicnog bra na 50 grama zobenih pahuljica sol. a o bismo dobili gustu masu od oje mo emo obli ovati ro ete. sol. bijeli lu i drugi zacini prema u usu         1 alica mljevenih sunco retovih sjemen i       1 alica uhane integralne ri e     4 alice uhanog prosa (dobijemo ih uhajuci 1 alicu                                                                       .potrebi dodati mrvice a o bi la e obli ovali odres e. ulje Heljdu s uhati. Odresci od heljde 300 g heljde 100 g zobenih pahljica 1 ju na lica sojinog bra na 1 ju na lica u uruznog bra na 1 glavica crvenog lu a 1 vezica per ina sol. lagano ih uvaljati u bra no i slo iti u uljem premazanu vatrostalnu posudu. zacine i po potrebi malo bra na. Kro ete uvaljati u bra no i slo iti u prethodno uljem premazanu vatrostalnu posudu. Odresci od prosa sa sjemen ama sirovog prosa) 1 alice mljevenih oraha 1 glavica sitno sjec anog crvenog lu a sol. pa ada je s uhano. Odres e slo iti u uljem premazanu vatrostalnu posudu i peci ih u pecnici na 200°C do ne porumene. Peci u pecnici na 200°C do ne porumeni. dodati pahuljice.

pazeci da zrna budu me ana. Pomije ati sve sastoj e i zaciniti prema vlastitom u usu. Mo e se poslu iti i toplo i hladno. Salata od prosa i zobi 100 g prosa 50 g zobi 50 g sezama 5 ju nih lica p enicnih lica 2-3 ju ne lice ribanog hrena sol. sol i papar prema u usu. pa ih pomije ati. per in Odvojeno s uhati proso i zob. preliti so om od limuna. per in. Salata od inegralne ri e i soje 200 g integralne ri e 100 g soje u zrnu so od jednog limuna 1-2 re nja bijelog lu a ili bijeli lu u prahu sol. preliti s malo ulja i obilno posipati per inom. Salatu dobro promije ati. ali ne i ras uhana. Umjesto prosa mo ete oristiti integralnu ri u. papar. ostaviti da stoje deseta minuta. dodati bijeli lu . a umjesto zobi ne u drugu itaricu.Sve sastoj e dobro izmije ati.uvremenu pripremiti uma : u soji no vrhnje dodati so od limuna. U me. Ocijediti i ohladiti. malo ulja. sezam prepr iti. zatim obli ovati odres e oje mo ete pr iti na ulju u tavi ili slo iti u vatrostalnu posudi i peci u pecnici 20-30 minuta na 200°C. 300 g jecma 1 ca a sojinog vrhnja 1 ju na lica so a od limuna 4 ju ne lice usitnjenog zacins og bilje 3 isela rastavca Jecam s uhati u slanoj vodi.                   Salata od jecma s iselim rastavcima                                                   . malo ulja Ri u i soju s uhati odvojeno. zacins o bilje i isele rastavce narezane na oc i ce.

ulje i zacine i sve dobro promije a ti. Po elji u rasiti maslinama. dodati so od limuna. bademima. dodati ostale sastoj e i promije ati.Uma om preliti jecam i pa ljivo promije ati. 3 ju ne maslinovog ulja lice Oprano i oci ceno povrce narezati na sitne omade (mr vu. isprati je mla om vodom i ocijediti. Salata od ri e s tofuom 250 g integralne ri e (ili ra i) ne oli o maslina (najbolje crnih) 100 g tofua izrezanog na oc ice 1 alica majoneze od soje po potrebi malo mors e soli i zacins og bilja S uhati ri u (ili ra ). per in. malo mors e soli. orasima i sl. ci lu i upus naribati). Salata od bulghura 200 g bulghura 0.6 l ljucale vode 2 ju ne 8 ju nih lice maslinovog ulja lica narezanog mladog lu a oc ice ne oli o listova zelene salate vezica per ina 4 lice usitnjene svje e mente ili 2 po potrebi malo mors e soli lice suhe mente     2 vece rajcice narezane na       4 lice limunovog so a                                                         . Vitamins a salata s izdancima 1 alica itnih izdana a 150 g pinata ili radica 100 g upusa 4 mr ve 100 g ci le 2 glavice crvenog lu a 1 stru mladog porilu a limunov sol.

a najbolj e ju je pripremiti za doruca ). oprati je u mla oj vodi i ocijediti. Kuhanu ra ocijediti i umije ati ostale sastoj e. Sve dobro promije ati. Vitamins a salata s integralnom ri om 200 g integralne ri e (mo e i proso ili heljda) 1 mr va 1 celer 1 vezica rot vica 1 limun 1 alica uhanog gra a 1 alica uhanog u uruza ne oli o maslina po potrebi malo mors e soli i zacins og bilja maslinovo ulje U slanoj vodi s uhati ri u. pa sve sastoj e dobro promije ati. pa na nju staviti pripremljenu salatu od bulghura.   Prije uhanja ra je potrebno na ne oli o sati ostaviti da stoji potopljena u vodi a o bi nabubrila. pa dodati izdan e i lan. zaciniti i promije ati. Mr vu. Dodati so od limuna. malo per ina Salata od p enicnih izdana a s lanom 3 ju ne lice p enicnih izdana a 1 ju na lica grubo samljevenog lanenog sjemena 1 rajcica mors a sol i svje i bosilja Rajcicu narezati na oc ice ili olutice. mentu i rajcicu.Bulghur preliti vrelom vodom i ostaviti da stoji 10-15 minuta do ne upije svu vodu i nabubri. Na dno zdjele slo iti listove zelene salate. dod ati so od limuna i ulje. (Ova je salata izvrsna za ci cenje organizma. Hranjiva salata od ra i 1 alice mljevenih oraha 1 alica majoneze od soje so od limuna. mladi lu .                           1-2 alice uhane ra i                                                 . Zaciniti. usitnjeni per in. celer i rot vice narezati.

vodu i voce. Mlije o od ri e 1 alica integralne ri e malo mors e soli 10 alica vode Kuhati ri u u 10 alica blago posoljene vode. razrijediti ga vodom. orahe. Kada voda pro uha. pa onda dodati i ostale sastoj e i opet sve dobro mi sati. Mlije o od itarica uhanih ohla. maline)                 po elji ne oli o grubo narezanih oraha       1-2 lice pivs og vasca     2 alice na olutice narezanog porilu a                           . med. Salata se preporuca za doruca (odlicna je za ci cenje organizma). A o je mlije o gusto. smanjiti vatru i uhati na laganoj vatri o o 1 sat. Na on toga ri u proci jediti roz gazu i dobiveno mlije o zasladiti medom ili jecmenim sladom. Ovo je izvrstan osvje a vajuci napita .enih itarica 1/3 alice mljevenih oraha 1 ju na lica meda 1 alica vode 1 licica so a od limuna 1 alica vode malo mors e soli Prvo dobro mi sati uhane itarice.       3 alice voca (jagode.         1 alica upine.Salata od itnih izdana a s porilu om 1 alica izdana a od itarica 5 ju nih lica nerafiniranog ulja malo arija i mors e soli Sve sastoj e dobro promije ati.

posipati sezamom i peci u pecnici na umjerenoj temperaturi o o pola sata. izmije ati. Maslac se mo e cuvati do 7 dana na hladnom u dobro zatvorenoj sta lenci.ice i ponovo mi sati. dodati prethodno u vodi natopljen e gro . Prije upotrebe jo jednom procijediti. Zac initi prema u usu. Pa teta od ri e 2 alice uhane integralne ri e 2 alice mrvica crnog ruha malo usitnjenog celera 1 glavica sitno narezanog crvenog lu a 3 alice sojinog mlije a 1 alice mljevenih oraha malo sezama. Dodati ostale sastoj e. zatim vratiti u mi ser. Maslac od prosa i oraha 1 alice oraha malo mors e soli Proso zajedno s orasima i malo mors e soli mi sati najprije na maloj brzini. mors e soli i per ina Celer i lu preliti vrelom vodom. Poslu iti s ne im uma om i salatom od povrca. obli ovati ve nicu. a zatim ubrzati i mi sati sve do smjesa ne postane glat a.ica Mi sati (o o 2 minute) p enicne izdan e s vodom. Namaz od itarica i soje 50 g heljda 2 ju ne lice zobenih pahuljica 2 ju ne lice ri inih pahuljica                               1 alica uhanog prosa                             . pa ih procijediti roz gazu.Mlije o od p enice 1 alica p enicnih izdana a 4 alice vode 1 alice gro .

dodati ih u remu od soje i heljde. Sve mi sati da se dobije ujednacena glat a smjesa. majoran Odvojeno s uhati heljdu i soju. pa ada nabubre. sol. lu i zacins o bilje zajedno mije ati na tihoj vatri (bez ulja) do bra no malo ne potamni. Pripremljeni namaz posipati p enicnim licama. suhih marelica i sl) Jecam oprati. Dodati vode do eljene gustoce i uhati uz stalno mije anje jo ne oli o minuta. dodati ulje. celer i zacins o bilje. Sutradan jecam s uhati. per in. pa zajedno mi sati.100 g soje 1 ju na lica naribanog celera 2-3 ju ne lice hladno pre anog ulja mors a sol. Uma od integralnog bra na 1/3 alice integralnog p enicnog bra na 1 alice crvenog lu a u prahu Bra no. Na raju mo ete dodati malo sojinog uma a. preliti vodom i ostaviti pre o noci da nabubri. suhih ljiva. U me. ohladiti. promije ati. Prosena a a s gro .uvremenu preliti vodom zobene i ri ine pahuljice. Mo e se jesti i toplo i hladno.ica                       1 ju na lica zacins og bilja po izboru                                   . Jecmena a a sa suhim vocem 250 g jecma 150 g suhog voca (gro . ocijediti. ocijediti i dodati mu oprano i usitnjeno suho voce.ica.icama 1 1 1 1 1 alice alica alica ju na alica prosa vode sojinog mlije a lica meda ili jecmenog slada ili ne tara od datulja gro . Kuha ti par minuta na laganoj vatri da a a upije vocne so ove.

ica Ri u s uhati. dodati med. malo so a od narance i pa ljivo promije ati. Poslu iti u zdjelicama. Vocna rema od prosa 150 g prosa 2 ca e so a od vi nje med ili drugo sladilo prema u usu 0. Obli ovati uglice ili desert poslu iti u zdjelicama u ra en sezons im vocem. pa ada se malo ohladi (treba biti mlaa) umije ati o osovo bra no. 100 g integralne ri e 100 g o osovog bra na med ili drugo sladilo prema u usu 50 g gro . a te ucina ce gotovo nestati. Dodati med ili drugo sladilo i gro . Slat a p enica 150 g p enice 1-2 ju ne lice meda ili drugog sladila 2-3 ju ne lice gro . lagano dodati proso i uhati na slaboj vatri o o pola sata. Proso ce ome ati i nabubriti . ocijediti. gro . posipati mljevenim orasima i u rasiti vocem. Po lopiti i o staviti da stoji deseta minuta.ice. Kada pro ljuca.1 l sojinog mlije a Proso samljeti u fino bra no i pomije ati sa so om od vi nje (ili ojim drugim omiljenim vocnim so om).ice. Sutradan p enicu s uhati. ocijediti je. Kuhati na laganoj vatri po lopljeno                               Ri a s o osovim bra nom                                               .Pomije ati vodu i mlije o i uhati. gro . preliti vodom i ostaviti da bubri pre o noci.ica 50 g mljevenih oraha malo so a od narance svje e voce za u ras P enicu oprati.ice i med.

Poslu iti u zdjelicama ili viso im ca ama. Kuglice od p enicnih lica 200 g pr enih p enicnih lica 200 g pr enih lje nja a 100 g oraha med ili drugo sladilo prema u usu so od narance Lje nja e i orahe samljeti. a jabu e na oc ice. banane narezati na olute. pa ih na malo vode rat o pro uhati.enu ri u. u rasiti vocem. Ri u uhati u mlije u na laganoj vatri do ne upije sve mlije o. laga no posipati cimetom i sl. sve ohladiti i poslu iti ao tortu. Dobivenu gustu remu ohladiti. U me. Kada pro ljuca. dodati uhanu i ocije.dvadeseta minuta. pa dobro izmije ati sa p enicnim licama. Zgotovljenu ri u ohladiti u o rugloj vatrostalnoj posudi. Slat a a a od prosa ili ri e 100 g prosa (ili integralne ri e) 2 ju ne lice sezama 4 ju ne lice pr enih p enicnih lica 3-4 banane 2 jabu e Proso s uhati i ocijediti. Dodati med i narancin so onoli o oli o je potrebno da se dobije homog ena masa od oje se mogu obli ovati uglice. U sojino mlije o dodati med (po elji i tapic vanilije) i posebno ga uhati.uvremenu oguliti i narezati jabu e. Ri u preliti uma o m od jabu a . dodati med i sojino mlije o. Mo e se u rasiti listicima badema. Torta od ri e 250 g inegralne ri e 1 l sojinog mlije a 1 g jabu a med ili drugo sladilo prema u usu Ri u staviti u vrelu vodu i uhati 5-6 minuta.                                                                                                         . pa uz ostale sastoj e umije ati u uhani proso. p a lagano promije ati.

ica meda ili drugog sladila o osovog bra na sjec anih oraha       . gro . Gotov olac poslu iti sa sezons im vocem. pa ljivo promije ati i ostaviti da stoji pre o noci. Kolac od jecma s bres vama 2 alice jecmenih (ili zobenih) pahuljica ompot od bresa a 1 alice gro . pa peci 45 minut a na 180°C. Odozgo slo iti bres ve.ica 1 alice sjec anih oraha 2 alice so a od bresa a (iz ompota) malo soli i vanilije prema u usu Dobro promije ati pahuljice. Sutradan smjesu s taviti peci na 200°C o o pola sata.Kolac od prosa 2 alice prosa 7 alica vode 1 licica soli Proso s uhati u slanoj vodi.ice.eni proso dodati sve sastoj e. Ke s od mije anih 3 2 1 1 1 itarica alice alice alice alice alice vode zobenih pahuljica p enicnih pahuljica ra enih pahuljica sojinog bra na                                             3 3 3 1 1 3 alice alice alice alice alice alice jabu a ili suhih ru a a suhih smo ava suhih marelica ili gro . orahe i so (sve blago posoliti) i staviti u vatrostalnu posudu. U uhani i ocije.

Sve sastoj e mi sati do ne dobijemo glat o tijesto. Po elji zasladiti medom, jecmenim sladom ili ne im drugim sladilom. Ostaviti da stoji 5 minuta. U tan om sloju peci 10 minuta na 180°C. Poslastica od prosa sa smo vama 1 alica prosa 4 alice vode 1 alice o osovog bra na 1 alice badema 1 alica suhih smo ava Proso uhajte u slanoj vodi o o 45 minuta. Ohladite, pa dodajte o osovo bra no, usitnjene bademe i usitnjene smo ve. Pa ljivo promije ajte. Poslu ite uz svje e voce ili ompot. Ke s od zobenih pahuljica 2 1 alice vode 2 alice zobenih pahuljica 1 alica sunco reta 1 alice sezama ne oli o suhih smo ava Sve sastoj e mi sati do ne dobijemo glat o tijesto. Ostaviti par minuta da odstoji, pa licom obli ovati olacice i slo iti ih u uljem premazanu tepsiju. Peci deseta minuta na srednjoj temperaturi. Kuglice od pahuljica 200 g mje anih pahuljica (zobenih, p enicnih, ra enih..) 100 g gro .ica 100 g lje nja a ne oli o jabu a malo meda sezam (orasi ili o osovo bra no) Pomije ati pahuljice, dodati naribane jabu e, gro .ice i med, a po elji dodati so od limuna ili narance. Ostaviti masu da stoji o o 2 sat a.

 

 

 

 

 

   

 

 

 

 

 

 

   

   

 

 

   

 

     

   

   

     

 

 

     

Obli ovati uglice u ciju cemo sredinu stavljati orah, sezam, o os ili vi nje iz ompota. A o elite de orativnije uglice, uvaljajte ih u o osovo bra no, mljevene orahe ili sezam. Kolac s prosom i limunom

1 alice sunco retovih sjemen i malo soli

reta i so od limuna. Istresti u uljem premazanu vatrostalnu posu

2 alice u uruznih pahuljica (corn fla es) 100 g suhih smo ava 2 ju ne lice jecmenog slada ili meda ili ne tara od datulja 1 ju na lica so a od limuna 50 g oraha malo vanilije za aromu Smo ve i corn fla es samljeti, dodati med, sjec ane orahe, so od limuna i vaniliju. Sve dobro promije ati i ostaviti da stoji 10-15 minuta. Obli ovati uglice i uvaljati ih u mljevene orahe. Ke s od ri inog bra na 3 alice integralne ri e 1 alica jecmenog slada ili meda 1 alice so a od jabu e 1 alice sezama 1 alice tan o narezanih jabu a malo soli

 

 

 

 

 

 

 

 

   

Konfeti od

u uruznih pahuljica

 

 

 

180°C. Gotov

olac mo ete poslu iti s ne om vocnom remom.

 

 

 

 

 

 

Proso staviti malo soli, pa , sjemen e sunco du i peci 50 minuta

u zagrijani so od jabu a, dodati gro .ice i uhati po lopljeno na laganoj vatri pola sata. Dodati jecmeni slad

 

 

 

 

 

1 alica 3 alice 1 alica 3 ju ne so od 2

prosa so a od jabu a gro .ica lice jecmenog slada limuna

   

   

 

 

       

   

 

     

 

 

 

 

Ri u uz stalno mije anje na suho prepr ite do ne dobije zlatno utu boju. Sameljite ri u u mlinu za avu ili jacem mi seru, ao biste dobili fino bra no. Bra nu dodajte malo soli, promije ajte, pa dodajte i ostale sastoj e. Promije ajte, pa od homogene mase vla nim ru ama obli ujte e se. Sla ite ih u uljem premazanu tepsiju. Pecite u pecnici 30 minuta na 180°C. Palenta sa so om od jabu a

2 ju ne 1 ju na

lice gro .ica lica so a od limuna

Ku uruznu rupicu razmutiti u pola decilitra vode. Jabucni so zagrijavati do ne pro uha, pa u njega pola o dodati u uruznu rupicu. Uz stalno mije anje uhati o o 3 minute. Dodati gro .ice, so od limuna i uhati jo jednu minutu. Poslu iti ohla.eno. Heljdine palacin e 1 alica integralnog p enicnog bra na 1 alica heljdinog bra na malo soli, voda Prosijati i heljdino i integralno p enicno bra no, zatim ih pomije ati, posoliti i postupno dolijevati vodu, stalno mije ajuci da se u tijestu n e bi stvorile grudice. Tijesto treba biti rje.e nego to je uobicajeno tijesto za palac in e. Ostaviti da stoji pre o noci, a sutradan ispeci palacin e. Kuglice od pro lijale p enice 200 g izdana a p enice 50 g badema deset suhih smo ava 100 g o osovog bra na 50 g sezama

Izdan e p enice i smo ve mi sati, pomije ati sa ostalim sastojcima i obli ovati uglice.

 

 

ne oli o ju nih

lica so a od narance

 

 

     

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1

alice so a od jabu a

 

   

1 alice

u uruzne

rupice

 

 

 

   

 

 

   

 

 

 

   

 

 

       

ponovo malo reme od prosa i na raju u ras iti vocem. Krem poslastica od prosa i p enice 2 alice vruceg uhanog prosa 4 banane malo vanilije i mors e soli 1 alica uhane p enice Mi sati uhani proso i banane s malo vanilije i mors e soli do mase ne postane remasta. pa pre o toga preli ti preostalu smjesu.uvremenu pripremiti nadjev od jabu a na slijedeci nacin: naribane jabu e sa narezanim smo vama ili gro .Vocni olac s prosom i zobenim pahuljicama 1 alica prosa 3 alice zobenih pahuljica 1 alice narezanih oraha 1 alica so a od narance Nadjev: ne oli o naribanih jabu a i narezanih smo ava ili gro . U me. Na dno posude staviti uhanu p enicu. Peci o o pola sata na 200¨C.                   4 alice sezons og voca                                   1 alica           o osovog bra na     . pa narezano sezons o voce. na nju remu od prosa. preliti njime polovicu pripremljene smjese za olac.icama pirjati rat o u vlastitom so u. pa jednu polovicu staviti u vatrostalnu posudu. pa ada se malo ohladi. pa ga pomije ati sa ostalim sastojcima.ica Proso samljeti da se dobije bra no. Smjesu podijeliti.

ica lica sezons og voca sladilo prema u usu                                                       . Uz muesl i ide i suho voce. Muesli sa sezamom 2 ju ne 2 ju ne 1 ju na 1 ju na lice sezama lice p enicnih lica lica gro . Dodati med ili ecer i so od limuna.ice potopiti da nabubre.DOMACI MUESLI Kada govorimo o zdravoj hrani i doruc u. jedno malo poglavlje posvetiti pripremanju upravo tog jednostavnog i u usnog obro a. obicno nas prva asocijacija navodi na muesli. Gro . Sve promije ati i posipati mljevenim orasima. Muesli s bananama i sunco retom 4 ju ne 1 ju na 1 banana sjemen e 1 ju na lice zobenih pahuljica lica sezama sunco reta lica meda ili jecmenog slada Potopljene zobene pahuljice zasladiti medom. oje ta o.er treba na rat o potopiti u vodi a o bi nabubrilo.ica 1 banana (ili jedna naribana jabu a) 1 ju na lica meda ili vocnog ecera so od limuna. pa cemo u ovoj pr ici o itaricama ao vrlo zdravoj hrani. OSNOVNO PRAVILO U PRIPREMANJU MUESLIJA Pahuljice treba preliti sa malo vode a o bi se rob u njima poceo razgra. oji se na taj nacin la o probavlja. a pojam muesli na itne pahuljice.ivati u prirodni ecer. dodati na olute narezanu bananu i sezam. malo mljevenih oraha Potopiti zobene pahuljice u malo vode. a bananu izgnjeciti. Muesli s orasima 4 ju ne 2 ju ne lice zobenih pahuljica lice gro . Promije ati i obilno posipati sjemen ama sunco reta.

pa umije ati ostale sastoj e. zobenih ili jecmenih) lica sjemen i sunco reta lica mljevenih ora astih plodova (orasi. bademi. me inje preliti nezasla.ice ostaviti deseta minuta potopljene u vodi da nabubre. posipati o osovim bra nom i promije ati.ice prethodno potopiti u vodi da nabubre. pa umije ati sve sastoj e.ica po potrebi sladilo Gro . preliti s malo vode ili nezasla. Pomije ati corn fla es s p enicnim licama. pa ome aju.ica lice o osa potrebi vi e alica vocnog so a   Pahuljice preliti vrelom vodom ili juhom od povrca. Muesli s tofuom 3 ju ne lice zobenih ili drugih itnih pahuljica 3 ju ne lice na oc ice narezanog tofua 2 ju ne lice p enicnih lica 1 lica maslinovog ili ne og drugog hladno pre anog ulja sitno narezano svje e sezons o povrce Muesli s corn fla esom Gro . preliti vocnim so om.               4 2 1 2 1 ju ne ju ne ju na ju ne ili po lice corn fla esa lice pr enih p enicnih lica lica gro .enim vocnim so om. lje njaci) 1 ju na 1 ju na lica mljevenog lanenog sjemena lica gro . dodati gro . ada                                         . Muesli od posija 2 ju ne 1 ju na 1 ju na lice posija (p enicnih. dodati ostale sastoj e i dobro promije ati.ice.enog vocnog so a.Sezam na grubo samljeti i pomije ati s pr enim ili sirovim p enicnim licama.

Mogu se dodati mljeveni oras i. bademi ili lje njaci. bosilja Povrce narezati na oc ice i pomije ati sa ostalim sastojcima.Muesli od prosa 2 ju ne lice prosa 1 ju na lica sunco reta 1 ju na lica lanenog sjemena 1 ju na lica gro . samljeti sunco ret i lan.ice pustiti da nabubre u vodi. Corn fla es sa jabu ama 2 ju ne lice corn fla esa 1 ju na lica p enicnih lice 1 naribana jabu a 1 ju na lica gro .ica vocni so Gro . a gro . pa ih pomije ati sa ostalim sastojcima. Sve sastoj e dobro izmije ati i u rasiti po vocem ili mljevenim orasima.ica 1 banana ili ne o drugo voce malo vocnog so a Proso rupnije samljeti.ica                                         elji       . Muesli od rajcica i rastavaca 3 ju ne lice p enicnih lica 1 ju na lica lanenog sjemena 1 rajcica 1 rastavac 1 lica hladno pre anog ulja mors a sol.ice ostaviti da nabubre. preliti vocnim so om i dobro promije ati. Topli doruca od p enice 1 alice grubo samljevene p enice ili bulgura 2 alice vode 6 smo ava ili 1 alice gro .

zatim dodati sol i ostata bra na i umijesiti glat o t ijesto. a zatim jo 40 minuta na 150¨C. a onda ga podijeliti na dva ru cica. Pripremiti suhi vasac (pomije ati ga sa malo tople vode i ostaviti ga da stoji). a po potrebi jo tople vo de.       . pustiti da narastu.a.2 ju ne lice sezama 3 ju ne lice o osovog bra na Kruh sa zobenim pahuljicama 1. zatim smanjiti temperaturu i na 150¨C peci jo o o 40 minuta. U zobene pahuljice dodati sol. orasima. pa peci n a 200°C o o 20 minuta. Kruh od integralnog bra na 4 alice tople vode 2 ju ne lice suhog vasca 2 licice mors e soli 10 alica integralnog p enicnog bra na Izmije ati toplu vodu. Biblijs i ruh 750 g integralnog p enicnog bra na                         1 ju na lica suhog vasca           P enicu pr iti u suhoj tavi sve svijetlosme. vasac i polovicu bra na. obli ovati ru cice. Pomije ati pr enu ostaviti da bubri o o 20 minuta. staviti ih u uljem premazanu tepsiju i ostaviti da stoje do se ne udvostruce. Peci najprije 20 min uta na 200¨C. rat o pro uhati i Prije poslu ivanja mo e se posipati mljevenim p enicnim licama. Umijesiti srednje me ano tijesto i mijesiti deseta minuta. pa ostaviti da stoji dvadeseta minuta. Tijesto ostaviti da stoji 1 sat. pa ga potom opet mijesiti. integralno bra no i vasac. Ostaviti da tijesto miruje 1 sat. lje njacima ili pr enim                 do ne postane p enicu sa ostalim sastojcima.5 alica vrele vode 1 alica zobenih pahuljica 2 alice tople vode 2 licice mors e soli 9 alica integralnog p enicnog bra na Zobene pahuljice preliti vrelom vodom i ostaviti da stoje 20 minuta.

Peci najprije na 200¨C 15 minuta. Ostavi ti o o pola sata da jo jednom naraste. dodati sol.5l (po potrebi i vi e) mla e vode Pomije ati p enicno i heljdino bra no. a zatim jo 40 minuta na 150¨C. Na on toga ponovo mijesiti. obli ovati ruh i ostavi ti ga da miruje jo 2 sata. bucine golice i vodu.7 l mla e vode Samljeti lecu i bob odnosno slanuta . Obli ovati manje ru cice. staviti ih u uljem premazanu tepsiju i ostaviti ih da jo jednom narastu. Pomije ati bra no od p enic e. Obli ovati ru cice i slo iti ih u uljem podmazanu tepsiju. ostaviti ga na toplom da naraste. Dodati vodu i sve dobro izmije ati. dodati sol. Peci o o 1 sat na 180¨C. natopljeno bra no od lece i boba i pripremljen vas ac. pripremljeni vasac i mla u vodu.50 g jecmenog bra na 50 g prosa 50 g ra i 50 g lece 50 g boba ili slanut a 1 oc a svje eg vasca 1 licica mors e soli 0. ra i i prosa. pripremljeni vasac.5 licica mors e soli 100g bucinih golica mla a voda Pomije ati bra no. Peci na 200¨C 1 sat.                 Ra eni ruh                                                             . pa dobiveno bra no potopiti u 0. jecma. pa dodati sol. Umijesiti glat o tijesto i ostaviti ga na topl om da naraste. pa ga ponovo umijesiti. Kruh sa heljdinim bra nom 500g prosijanog int. pa umijesiti glat o tijesto. pa ga jo jednom dobro umijesiti. pre riti potom lanenom ili pamucnom rpom i ostaviti da stoji 1-2 sata. 1 g ra enog bra na 0.2 l mla e vode i ostaviti da stoji 8-10 sati. p enicnog bra na 500g heljdinog bra na 1 oc a svje eg vasca 1 licica mors e soli 0.5 g p enicnog bra na 1 oc a svje eg vasca 1.

Tada tijesto staviti na bra nom posipanu das u i mije siti ga deseta minuta (povremeno posipati bra nom a o je masa ljepljiva). ru marin. po riti ga i ostaviti na toplom dvadeseta minuta. zatim ulje. Pomije ati bra no i sol. po riti i ostaviti da stoji o o pola sata. Sve dobro izmije ati i zamijesiti tijesto. Mijesiti do s e tijesto ne pocne odvajati od posude. premazat i vodom i posipati sa malo ra enog bra na. treba ga na ne oli o mjesta zasjeci no em.25l). pre riti je vla nom rpom i ostaviti na toplom o o pola sata. Obli ovati ve nicu. Na on toga. dodati sladilo i ostaviti na toplom 15-20 minuta. Smanjiti temperaturu na 180¨C i peci jo 10 minuta. tijesto opet mije siti da postane glat o i elasticno. Prije nego se ruh stavi peci. a u sredini naciniti udubljenje. posipati je sa preostale 2 lice posija . Kruh s posijama 750g integralnog neprosijanog p enicnog bra na 30g sojinog bra na 90g posija + 2 ju ne lice posija 1 ju na lica ulja 1 lice meda ili jecmenog slada ili drugog sladila 1 oc a svje eg vasca 1 licice mors e soli Kvasac razmutiti u malo mla e vode. Tijesto treb a biti glat o i elasticno. staviti uglu u uljem premazanu tepsiju. bosilja ) 1 vrecica suhog vasca 1 lice meda ili jecmenog slada Bra no pomije ati i prosijati.( Kruh je pecen a o zvuci uplje ada ga ucnemo s donje strane. mla u vodu (0. im. zacins o bilje. dodati posije. pa u njega izliti vasac i o o pola litre mla e vode.Vitamins i ruh 300g 250g 2-3 5 ju 1 ju p enicnog bra na ra enog bra na licice mors e soli nih lica nerafiniranog ulja na lica mije anog zacins og bilja (majcina du ica. a o ne zvuci uplje.uvremenu zagrijati pecnicu na 22 0¨C. Ma robiotic i ruh 3 alice integralnog p enicnog bra na                                                                                                     . treba ga vratiti u pecnicu i peci jo 5-10 minuta). Pecnicu zagrijati na 225¨C i na toj temperaturi peci ruh o o 90 minuta . Peci o o 50 minuta. staviti je u uljem premazanu tep siju. dodati vasac. Obli ovati uglu. sol i med. U me.

  1 licica mors e soli .

bra na 1 alica r inog bra na 1 alica u uruznog bra na 1 ju na lica sojinog uma a 1 alica ulja 2 licice soli Sve sastoj e izmije ati postupno dolijevajuci toplu vodu i zamijesiti srednje me ano tijesto. Kruh staviti peci u nezagrijanu pecnicu i u ljuciti na 180¨C. Pecnicu zagrijati na 180¨C. Peci najmanje 120 minuta.5 alica mla e vode       . Tepsiju premazati uljem i malo ugrijati. Kada je tijesto umije ano. Kruh od mije anog bra na 1. ada ga je i najbolje jesti ( asnije vi e nije dobar za jelo). Kruh peci 40-45 minuta. ao i druge vrste ma robiotic og ru ha. Mije ani ma robiotic i ruh 2 alice ri inog bra na 5 alica integralnog p enicnog bra na 2 ju ne lice hladno pre anog ulja 1 licica soli malo sezama U vecoj posudi drvenom uhacom izmije ati sve sastoj e postupno dolijevajuci 5 alica tople vode. Ovaj je. Povr inu tijesta poravnati vla nim ru ama i posipati sezamom. staviti ga u u ljem dobro premazanu manju tepsiju.5 alica svje e samljevenog heljdinog bra na 3 alice p enicnog int. Po riti rpom i ostaviti da stoji pr e o noci.U vecoj posudi izmije ati bra no i sol. ali ome a drugi i treci dan. Pecnicu zagrijati na 250¨C. prvoga dana dosta tvrd. pa postupno dolijevajuci vodu umijesiti glat o tijesto. obli ovati loptu i staviti je u uljem dobro premazanu tepsiju. Sutradan tijesto jo jednom dobro umijesiti.                     1 alice sjec anog i iri ija         3 alice rupno mljevenog heljdinog bra na                             1. Ostaviti ga da se hladi u pecnici na icanoj re et i. Kruh peci 40-45 minuta.

Kulier Znate li to jedete?. 1986. zdravlje u tanjuru. M. Rije a 1993.Ginter. Beograd 2001. ibalic .                             . Beograd 1998.Stan ovic Vegetarijans i uvar. M. Mindell Earl Mindell s Food as Medicine. S.Ginter Zdravlje za sve ljude. New Yor 1994.Stan ovic. I. E. E. Beograd 1997.Osawa Ma robioti a ili umece podmal.Korales. Zagreb. 1985. Beograd.Vi nic Vegetarijans a uharica.Ma robioti a. I. A. G.LITERATURA E. S.ivanja i dugovecnosti.Zaninovic Vegetarijans a uhinja. Zagreb 1984.

52 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->