P. 1
kosmologija vasilija velikoga

kosmologija vasilija velikoga

|Views: 31|Likes:

More info:

Published by: Vukica Aprcović-Jovanović on Apr 01, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/01/2012

pdf

text

original

UNIVERZITET CRNE GORE ODSJEK: FILOZOFIJA

SENINARSKI RAD PREDMET:VIZANTISKA FILOZOFIJA TEMA:KOSMOLOGIJA-VASILIJE VELIKI

SDUDENT:APRCOVID VUKICA DATUM:10.11.2011.god

Palestinu. a riječ stvori da bi pokazali kako stvaranje prestavlja najmanji dio sile Tvorca. Proputovao je Siriju. godine . izvor života.. Grčki mudraci su o prirodi mnogo raspravljali. U hrišdanstvu Bog stvara svijet u vječnosti. Zbog toga je svijet vječan zajedno sa Bogom. Vasilije je od svog najranijeg djetinetva bio bolešljiv. pa se to odrazilo u pozne godine. Da bi raumjeli stvaranje svijeta naša duša treba da bude oslobođana od strasti tijela. Pripadao je jednoj od plemidkih porodica Kapadokije. Vasilije je prvo znanje stekao od oca. Egipat kako bi upoznao monaški život. ima ličnost I ima odnos sa čovjekom za razliku od antike gdje je Bog bezličan i nepremostiv. i to je Bog koji je ličan. Aristotela. načelo bida. gdju upoznaje Grigorija Bogoslova. gdje sa svojin prijateljem ostaje godinu dana gradedi osnovu za monaški život. Njegova stvaralačka sila nije po mjeri samo jednog svijeta. Tek sa čistom dušom se može razumjeti smisao Božiji. kasnije 345. Kada se opet vratio u Kesariju bio je rukopoložen za đakonana.. onaj Kojega sva slovesna bida ljube. emirnevtička. Kao episkog svog brata Grigorija postavio je u Nisu. Tvorac je svoju volju preveo u postojanje nečeg veličanstvenog koje je vidljivo. Besede na Šestodnev je djelo koje spade u apologetska djela. i stvara vrijeme. I u početku stvori Bog nebo i zemlju. da ne bude pomračena životnim brigama. vrada se u otađžbinu. A ko je zapravo taj koji je stvorio svijet? Taj Tvorac je blažena priroda. Vasilije je još za života uživao toliko poštovanje das u ga nazvali Velikim. a može da spade i u grupu emirnevtičkih djela. ali nijedna njihova teorija se nije zadržala jer je svaka slededa opovrgavala predhodnu. tj. Da je to tako Mojsije objašnjava u knjizi Postanja govoredi: I stvori Bog… U hrišdanstvu stoga svijet ima početak. 375.Sveti Vasilije je rođen oko 330.1 U početku stvori Bog. ona ga beskonačno mnogo puta nadilazi. Vasilije ovdje ima na umu.. Pošto je stekao najbolje obrazovanje. oni nisu vjerovali da pri postojanju svijeta nije bio prisutan razumni Uzrok 2. Od najranijeg dana posvetio se služenju crkvi.. gdje su bile osnovane mnoge monaške zajednice.godine biva hipotonisan za episkopa. Pitagoru. liturgiska. Vasilije se uspokojio 379. dogmacka. Vasilijeva djela mogli bismo podijeliti na apologetska.a asketska i pisma. nepristrasna mudrost. preizobilna dobrota. godine radi obrazovanja dolazi u Kesariju Kapadohisku. Anaksimandra. Sveti Vasilije naglašava da . ved je svoj uzrok imalo u Bogu. a svog prijatelja Grigorija u Sasimu na službu. Riječ početak je ovdje upotrebljen kako niko nebi pomislio da je svijet bespočetan. Prva njegovo djelo jeste Riječ mladima.Talesa. a sve to je jaz između njega i čovjeka. a ne linearno(jer se vjerovalo da de se uhvatiti krug i svi de se događaji ponoviti). godine u gradu Neokesariji. Da bi razumjeli stvaranje svijeta sveti Vasilije nas u upuduje i na uticaj naše duše. Stvaranje neba i zemlje se nije zbilo samo od sebe.Najznačajnije dogmacko djelo Svetog Vasilija Velikog je dogmatsko-polemički spis Protiv Evnomija. Po hrišdanstvu vrijeme se broji ciklično. Oni koji nijesu vjerovali u postojanje Boga.

To vrijeme nije vrijeme čija je prošlost isčezla. vatra.Anaksagora i Demokrit nepomičnost zemlje objašnjavali su kroz njen pljosnat oblik.. Najstarije mišljenje je Talesa da zemlja leži na vodi. i sa ovim je naglasio da vrijeme nije prvonestalo u odnosu na sve druge tvorevine. Kada govorimo o početku. o prostranstvu neba Isaije kaže: Razastro je nebesa kao platno 5. Način na koji je Bog stvarao svijet vidi se da je u pitanju malo vremensko razdoblje.. ali je ono shvadeno kao neistraženo.. Svijet je sazdan istog trena kada je izrečena Božija volja i to bez protoka vremena.Ono što je najviše pitano jeste na čemu stoji ta neizmeriva i nepodnosiva težina zemlja? Sveti Vasilije govori da najpouzdaniji odgovor za ovakvo pitanje jeste um. Prilikom nastajanja nema govora o elenentima o vodi. Njegovo učenje je prihvatio Sveti Vasilije.to stvaranje je bilo cjelovito i bezvremeno. mora imati i svoj kraj. ovdje on predhodi onome što je iz njega proizišlo. Ovdje vidimo da je postojalo nešto i pre ovog svijeta. Takođe. . Kao osnova svega stvoren je tok vremena koji je prirođen svijetu i svemu što je na njemu. Sve što se nalazi između neba i zemlje postalo je zajedno sa ovim krajnostima. Svijet je sastavljen iz nejednakih djelova. Za nebo je Isaije rekao: Utvrdio je nebo kao dim4. pitagorejski filozof iz 5. Neki su govorili da je nebo sastavljeno od četiri elementa. onako kako je to logos svake stvari zahtijevao. Ono što ima svoj vremenski početak. Vatru. Kada je stvoren svijet nebu se pripisalo prvenstvo u stvaranju i zemlja je ta koja prelazi u bide. U početku stvori Bog. Aristotel. tok vremena koji nema kraja. Aristotel je opovrgavao mišnjenje da zemlju održava drugo tijelo. Za razliku od neba ono na čemu je zemlja osnovana pokušali su da objasne mnogi. koja su stvarala nova pitanja bez odgovora.. vodu i vazduh sazdao je po svojoj volji i preveo ih na sušestvo. neki da je voda. Vasilije nam objašnjava kako njihovo nastajanje treba da zamislimo sa nastajanjem neba i zemlje. neki da je to eterično tijelo koje nije nalik nijednom od četiri elementa. Takođe naglašava prolaznost svega. vječno i beskonačno. U početku stvori. Demokrit. zemlja i vazduh je objašnjavao Empidokle. Ovdje je stupovima nazvana sila koja zemlju drži na okupu. jer blagočešde je temelj i osmova za savršenstvo. podobno nebeskim silama: stanje nadvremeno. koji je povezan neraskidivom vezom ljubavi u zajednici (veza prirodnih zakona). Bilo je to stvaranje koje je starije od samog postanka svijeta. ali ovi zaključci su povlačili bezbroj mnogo pitanja. Ova četiri elementa: voda. koji je uslijedio posle mnogo drugih pogleda na postanak svijeta.netreba da smatramo sve bespočetnim što je vidljivo. To su bili: Tales. Neki su mislili da je ispod zemlje vazduh. Početak se naziva i ono iz čega nešta nastaje. vazduhu i vatri. bududnost se nije pojavila. niki su smatrali da postoji i peta suština (kružno kretanje neba). nešto što naš um može zamisliti. Mojsije zbog toga započinje pripovjest: U početku stvori. Ksenofan. neki da zemlja ima oslonac na neko drugo tijelo. Tvorac je njegovu prirodu načinio tananom. a ne čvrstom i teškom. U ruci Božijoj su krajevi zemaljski 7. a sadašnjost izmiče čuvstvima i prije njihove spoznaje. vijeka prije Hrista. Jedino um ima mogudnost da razumije ovaj odgovor. U Psalmima se kaže: Ja utvrđujem stupove njezine 6. pošto je sam početak nepodijeljen i bez vremenskog razmaka. Isto takve rasprave su bile i o nebu. iako nam je Mojsije u svojim pripovjedima to izostavio. Početak mudrosti je strah Gospodnji3.

Ovdje se pita kako se to dizaše nad vodom? Vasilije ovdje koristi komentare Svetog Jefrema Sirijca koji je živio pred kraj 4. ono je suprotnost našin vrlinama. a nod ga smjenjuje. to je stanje koje nastaje kod nemarnih kada se udalje od dobra. Ovdje se voda dizala da bi dala život iza sebe. Dan nastaje. da rastavlja vodu od vode14. dno.8 Bezdan je ovdje mnoštvo vode kojoj nije mogude dosegnuti kraj. toliko da niko nije mogao posvedočiti o njemu. Ovdje je tama različito tumačena kao zla sila ili kao zlo koje ima početak u sebi samom. tj. Mjera od dvadeset četiri časa čini period dana. Svodom se ne naziva opipljiva i čvrsta materija koja ima težinu. a tamu nazva nod11. niti je tama izvor svjetlosti. Ovdje se pitamo iz koga je razloga zemlja bila neuređena (nevidljiva). Veče je zajednička granica dana i nodi. nije ni vazduh bio osvijetljen. Stvaranjem svjetlosti Bog je razdvojio od tame. mjisto pokriveno sjenkom. Pošto je dan nastanka bio navečernji i nenasledan i biskonačan. učini da njihova sušestva budu nespojiva i u potpunosti protivna. bujanje raskošnog visokog drveda. Ako je Bog svjetlost jasno je da je tama nasuprot njega. Neki su svod smatrali kao nebo iako to nije bilo mogude jer je postojalo samo jedno nebo. dan jedan12. Zbog toga kažu kako su zlo i dobro stalnoj borbi. I vidje Bog da je svjetlost dobra13. niti bolest donosi zdravlje. Sveti Vasilije nas posjeda na Aristotela koji je tvrdio da postoji samo jedno . Izraz utvrda upotrebljen je zbog prirode onog što je nad svodom. Bog reče: Neka bude svetlosti10. Život ne rađa smrt. vijeka. Takođe nam kaže da je svaka hvala suviše svjetlosti mila u odnosu na onu gdje Tvorac kaže kako je svjetlost dobra. vjetar je postao prijatan. I nazva Bog svjetlost dan. ved i objašnjavaju stvaranje svoda. Postojali su i oni koji su tvrdili da postoji mnogo nebesa i svjetova koji nastaju i propadaju. ni zvijezde. Bilo da pričamo o danu ili vijeku Vasilije nam govori da je to sve jedno te isto. Sveti Vasilije za tamu kaže da je ona za one koji tamu zaslužuju.koje je protivno Božjoj volji. psalamopajci14 ga nazivaju i osmim danom. I bi veče i bi jutro. a zemlja je bila neuređena. Dizaše se koristi mjesto grejaše ili oplođaše prirodu voda. Bog nije davalac obličja ved Sazdatelj same prirode bida. Pojavom svjetlosti ukazalo se nebo. a nod je njegova sjena kada se Sunce zakloni.Zemlja beše bez obličja i pusta. a ta priroda je tanana i prozračna. I duh Božiji dizaše se nad vodom9. On je bio udaljen od svetovne mudrosti. ne zbog toga što se Sunce krede ved zbog toga što je Tvorac tako zapovijedio. Ali ni nebo nije bilo savršeno nije imalo ni Sunce. razgnala tmurenost. Zlo je nasuprot dobra. Zlo ne potiče od Boga. a tama je po prirodi neosvijetnjen vazduh.7 Bog je nebo i zemlju stvorio zajedno. nebo je bilo savršeno. I beše tama nad bezdanom. Potom reče Bog: Neka bude svod-(utvrda) posred vode. Nevidljivost zemlje je objašnjena u Pismu jer je bila u mraku. Bog koji je sazdao prirodu vremena odredio je dan kao mjere i jedinice mjerenja.Dan je vazdušni proctor osvijetljen Suncen. Riječi nijesu ostale samo zapovijest. Ali zemlja je nazivana nevidljivom jer nije bilo čovjeka da je vidi i zato što je bila prekrivena vodom. jer bi zemlja tada odgovarala takvom nazivu. Prva riječ Božija sazdala je svjetlost. Leukip i Demokrit. vazduh bješe pomiješan sa svjetlošdu. Konačno saznanje zemlje prestavlja izobilje koje je na njoj: klijanje bilja. uništila tamu. jer je taj dan izvan sedmičnog vremena. ni Mjisec. voda prozračna.

I vidje Bog da je dobro20. I vidje Bog da je dobro18. Ovdje glas Božiji određuje prirodno svojstvo stvari. a zborišta vodena nazva mora19. a oni ne prestaju da se smjenjuju.a toplota vatre. a more se ne prepunjava.nebo. Rastavljanje vode od vode je bilo beskonačno. Vasilije nan objašnjava da je Bog za nešto rekao dobro tek kada je video da je po logosu nastalo. a Sin je sila. Suhost je prvenstveno svojstvo zemlje. Potom reče Bog: Neka se sabere voda što je pod nebom na jedno mjesto. a svod je sačinjen od nekog od tih prostih elemenata. More je dobro Bogu jer se njegova vlaga vreda u dubine zemlje. Svod-utvrda. jer nije htio da je pokaže kao neukrašenu. i pokaza se suho.) I suho nazva Bog zemlja. koje obavijaju zemlju oko svog omotača. stup. hladnoda vode. Kada kaže neka bude svod to je glas prvonačelnog uzroka. Bog je prema Jovu izbrojao i sve vodene kapi16. Ovdje se pita kakva je priroda svoda i radi čega on stoji posred vode. dok je Platon govorio kako postoji osam nebesa( Timaj). . pomešanu sa vodom jer ona nije inala svoj oblik i silu ( sila je ovdje rađanje. ili njihove mješavine. Suho prestavlja svojstvo. ali on nije nikakva stegnuta voda. Neka se sabere voda…i neka se pokaže suho. zbog toga riječ nebo dolazi od riječi vidjeti se. niti Bog prihvata dobro kao mi. Ovdje se vidi uticaj Božije zapovijesti: neka se sabere voda na jedno mjesto. i tu veliku količinu vode postepeno utvrdio. I reče: Neka bude svod posred vode. suštinu podmeta. kao i da nebi pomislili da je Sunce uzrok sušenja Sazdatelj navodi suhost prije Sunca. Vasilije tokom cijele svoje besjede ne prestaje da izaziva divljenje ka nebu. jer Bog ne gleda očima ved mudrošdu. ali je i izrekao preko neba kletvu narodu Izraelja: Nebo nad tvojom glavom bide od mijedi17.da iz toga izvorišta ne nastane drugo. Neka se saberu vode… Zapovjeđeno je da voda teče i ona podsticana tom zapovješdu nikada ne prestaje. nebo je jasno vidljivo našim očima. I rastavi vodu pod svodom od vode nad svodom15.Tvorac nam ovdje otkriva vodu koju do sada nijesmo vadjeli. a Vasilije nas uči da je cjelokupni svijet jedino za hvalu. dok je vlažnost svojstvo vazduha. Otac je Uzrok. Vasilije nam naglašava kako nema nijednog mjesta koje je tako ravno kao površina vode. ( I sabra se voda voda što je pod nebom na svoje zborište. Svod je nastao od vode. a zapovijest je dala stvarina da budu sazdane. Pošto znamo das u svi elementi povezani. ved je za njega dobro ono što je nastalo po logosu i što služi koristi nekoga cilja. da rastavlja vodu od vode. Vasilije ovdje navodi primjer dana i nodi stvorenih jedanput. Ne zadovoljava oči Božije ono što je on sam stvorio. A svod nazva Bog nebo17. I bi tako. More ovdje nije pružilo prijatan prizor. Kako se sve vode kredu i kako pripovjednik veli sve rijeke teku moru. Ta vodena zborišta Bog je nazvao morima? Nazvao ih je teko jer su se vode stekle u jedno zborište. Stvori Bog svod to je svedočanstvo stvaralačke i sazdateljske sile. Gospod je utvrda moja i prebivalište moje16. dok je zemlja naziv stvari. Prilikom izricanja svoje zapovijesti Bog nije rekao da se pokaže zemlja kao suho. i neka se pokaže suho. ved kada se steklo u prvom zborištu neka tamo i ostane. Utvrdom se naziva naziva ono što je čvrsto i nepomično. Mojsije je davao blagoslov nebu. Ovdje nas Vasilije kroz Mojsijeve besjede upuduje ne sušu. Pošto je vazduh pun i čest. Ovdje Bog hvali svoje djelove. nicanje). I stvori Bog svod.

bilje što nosi sjeme po svojim vrstama. Ovdje je loza ljudska duša. Nicanje je prvo što se zbilo kod svega što raste. ribe). zatim je stvorio svod i pojavilo se kopno. Prvo je Bog stvorio nebo i zemlju.Četvrti dan Bog reče: Neka bube vidjela…i Bog stvori dva vidjela25. i drvo rodno koje rađa po svojim vrstama. I Sveto pismo nam kaže: neka budu znaci. Nicanje je došlo samo od sebe bez ikakvog sudjelovanja objašnjava nam Vasilije. Riječ Tvorca postade djelo. prošavši kroz sve stupnjeve rasta biljke. kiša. kada su dan i nod istog trajanja tada je proljede. Iznicanjen tog bilja zajedno je izniklo i jestivo i otrovno(žito i kukolj). misli na Adama.sve u sebi krije smisao. Kada je Tvorac rekao po svojim vrstama. Takođe. list. a svako dobro njegovo kao cvijet pupoljka22.plod. jer okružuje ostrva pruža im ljepotu. Sunce je postojalo da bude mjera dana.zaštitu i spaja kopno. Zemlja započe klijanje. to se odnosilo na to da izdanak trske ne stvara maslinu. Promjenama Sunca i Mjeseca Vasilije nam govori o vremenskim promjenama. Zanimljivo je da je Vasilije smatrao da neke biljke nemaju sjeme kao trska. nana…U svinu što niče postoji sjeme ili neka sila nicanja. ved znaci ljudske sudbine.I neka budu znaci vremenima. neko svoje sokove. do savršenog obličja. Potom reče Bog: Neka bude svetla na svodu nebeskom. rosulja. i kojima de biti sjeme njegovo na zemlji21. grane…ništa se ne zbiva samo od sebe. bedem je bezbjebnost i anđelska zaštita. voda se potom skupi u zborišta i zemlja se ispunila prirodom.zatim je nastao svod i kopno. I sve ovo nasta u jednom vremenskom intervalu. nasadi ga plemenitom lozom i ogradi bedemom23. ne znaci atmosverskih promjena. pošto je ved bio razdvojio tamu od svjetlosti. Isaije je rekao: da je svako tijelo trava. ali je vremenom i trn bio tu.Sve što je Bog stvorio ima svrhu. Kada kaže da je ruža bila bez trna. tada je nod duža. Suština svjetlosti jeste potreba čovječanstvu za život. da deli dan od nodi i neka svijetla na svodu nebeskom obasjaju zemlju24. Tada ne bijase ni Sunca ni Mjeseca. zapravo govori o grijehu radi kojeg je zemlja osuđena da rađa trnje i korov.I poče bujati svakojako drvede okiderno lišdem i granama. Zima je kada se Sunce seli južnim krajevima.proljede). I Bog opet reče: Neka iznikne iz zemlje trava. to čini suštinu tame. Vasilije ovdje navodi svrhu čovjekova današnjeg života. Mjesec svoju svjetlost izgubiti27. Neko nam pruža ljekarsku korist. Ono što je po danu sjenka. Vasilije takođe govori kako neplodnost zemlje nije bila uzrok proklestva Boga.ljeto. danima i godinama26. Vasilije izražava divljenje kako iz nerodne zemlje sve postaje.jesen. Ali um je taj koji nas čuva od pogubnih biljaka.Isaije kaže: Ima vinograd na rodnu brdašcu.jer se u njega ulivaju rijeke a ono se nikada ne istoči iz svog zborišta.Kada se govori o znacima vremena misli se na promjenu godišnjih doba(zima. je izraženo protivljenje znacima koji su pripisivani pri rođenju(vaga. a Mjesec je gospodar nodi. Jer stvaranje svijeta je starije od grijeha. mada i te pogubne biljke nečemu služe. Vasilije naglašava kako vidje Bog da je dobro. Bog postavi dva svijetla da razdvoje dan i nod. potom svjetlost. ljeti se seli sjeveru tada je ljeto a kada ide ka . suša… Promjene na Suncu i Mjesecu je i sam Tvorac predskazao: Sunce de se pomračiti.

Rijeke se ispuniše životom. ved je Tvorac taj koji joj je podario dušu da podari život. sidušne ribe).nemaju pamdenje. ošteden im je sluh. Pticama je Tvorac zapovjedio da lete. sve životinje. on nam nagovještava das mo sazdani po obliku Tvorca33. Kome se Tvorac to obrada? Neki su smatrali da on to anđelima govori. gmizavci I zvijeri (nebeske) po vrstama njihovim. Pošto ribe presecaju vodenu površinu. Jer da li sin može biti nesličan ocu. presvučene ovce. a hrana im je bila na zemlji.30. jezera postaše rodna. Vasilije nas ovdje upuduje na razliku jer Bog ne reče: Neka bude čovjek. Sa ovom Božijom zapovjesti pokrenuo se život životinja. Čovjek. I Bog stvori čovjeka 37. Ovdje Vasilije misli na Sunce i Mjesec. ved. nebo zvijezdama. Onoj ikoni živoj koja govori ja i otac smo jedno. I Bog stvori dva velika svijetla28. koja je trebalo da bude car svijeta. Čovjek je stvoren na kraju.Zemlja je bila ukrašena rastinjem. Kada nam Tvorac keže da je sve metnuto pod noge naše32. Ovdje opet kaže po slici svojoj ne Božijoj.trebalo je i vodu ukrasiti. a pticama je Tvorac dao nebo. Hrišdanska kosmologija pokazuje na jednog drugog Boga. sledi po našen obrazu34. Suncu je Bog podario toplotu. Sveti Vasilije Veliki govori na jedan potpuno novi način o kosmologiji. a ne odvojenog od njega. Ovdje zemlja nije imala dušu. Mjesečeve promjene imaju uticaj na biljke. kao kruna tog stvaranja. Životinje se razlikuju jer imaju kretanje. Bog zapovijedi i bi.(Hrista). Ali ovdje se opet rađa pitanje jeli po obrazu Boga ili anđela? Kome on to govori? Kome ako ne onome koji je sjaj slave I obličje bida njegova35. a tijelo kada izumire postaje zemlja. životinje. Njihovo mnoštvo je bilo u jedinki. vremenske promjene… Potom reče Bog: Neka vrve po vodi žive duše po vrstama svojim. I po slici Bozijoj stvori ga38. Otuda to da zemlja iz sebe pušti dušu. Potom reče Tvorac: Neka zemlja pušti dušu živu po svojoj vrsti(četvoronošci). Da načinimo čovjeka. jer oko koje napolje gleda nije u stanju da sagleda sebe samog.i ptice po vrstama njihovim neka lete iznad zemlje pod svod nebeski29. Potom reče Bog: da načinimo čovjeka33. vodene provode život u void..jugu jesen je. Vasilije nam govori kako je duša životinja u krvi.Smisao našeg življenja treba da bude na nebesima. mora puna života. Vasilije pod pojmom ptice podrazumijeva i insekte i slijepe miševe. a svaka vrlina je isto što i zdravlje. Kada je Tvorac zapovijedio postojanje vrsta tada su nastali parovi. Vasilije uočava tu veliku razliku između vodenih i zemaljskih životinja. Vasilije nam govori i o tome kako je najteže upoznati sam sebe. . slab im je vid. kao nebeski rasad. Vasilije često upoređuje čovjeka sa životinjama(vuci grabljivci.uvijek zainteresovanog za čovjeka. a Mjesec je najtopli posle Sunca.i ikona Boga nevidljivoga36. nadilazi i po dostojenstvu svoje duše i po obliku svoga tijela. Ali kada je rekao da načinimo čovjeka.ovdje Mojsije opet govori u jednini što zbunjuje bezbožnike. dok kopnene sve ovo imaju. Najduži su oni dani kojima je senka najkrada. govori o Bogu Tvorcu koji stvara sve pa i sam svijet. da traže ono što je iznad njih31. Svako zlo je bolest duše. koji je ličnost. Vasilije govori kako čovjekove misli treba da budu iznad zemaljekih. kada se krv zgruša postaje tijelo.I tako bi.

40.111.1.28. 1.3 POST.PON.94. 1. ŽIVOT I MIŠNJENJE SAVTEMENIH FILOZOFA 2 3 4 5 6 7 8 9 PS.51.6-7 PS.3 POST 1.8 ZAK.1 POST.2 POST.10 I PRIČE SOLOMA 1.23 POST.22 PS.1 DIOGEN LEARTIJE .6 IS. 1.6 POST.27 POST 1.75. 1.8 POST.3 JOV.1.1.9-10 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 .8 POST. 1.5 PS.7 IS. 17.6 POST.4 POST. 36. 1.23.3 PS.

27 . 1.40.14-16 POST. 1.14 MAT.22 23 IS.8.20-21 POST.9.1.24 PS.1.6 IS. 1.14-15 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 POST.29 POST.8 POST.16 POST 1.26 POST.24.1. 1.2 P0ST.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->