You are on page 1of 4

1.Što je po definiciji TISKARSKA BOJA i koje su njene najvažnije sastavnice?

Tiskarske boje su složeni koloidni i/ili molekularni disperzni sustavi, a sastavljene su od: pigmenta i/ili bojila, punila,veziva, sušila,različitih dodataka.TISKARSKA BOJA = PIGMENT I/ILI BOJILO + VEZIVOTiskarske boje se prema konzistenciji dijele na: pastozne i tekuće.Prema tehnikama tiska dijele se na: za konvencionalne tehnike tiska, digitalne tehnike tiska. 2.KOLORANTI TB .Pigment je kruta, kemijski čista tvar (netopivi fini prah) koji pomiješan s prikladnim vezivom tiskarskoj boji daje obojenje. pigment je netopiv u vodi i/ili vezivima u kojima se raspršuje i s kojima se treba dobro močiti.Bojila su krute organske tvari koje daju obojenje tiskarskim bojama, bojila se uglavnom otapaju u otapalu/otapalima.Vezivo je uz pigment i/ili bojilo najvažnija komponenta tiskarske boje. Ono je tekuća komponenta boje. Vezivo nosi pigment kroz prijenosne mehanizme tiskarskih strojeva, osigurava prijenos boje na tiskovnu podlogu i tijekom sušenja veže pigment, odnosno boju za tiskovnu podlogu. 3.PODJELA PIGMENATA Prema podrijetlu :prirodni i umjetni ili sintetički.Prema kemijskom sastavu :anorganski i organski.Prema boji :akromatski i kromatski.Prema strukturi :amorfni i kristalni.Prema namjeni :optički ipigmenti sa specijalnim svojstvima 4.Objasniti pojam disperzitet.Karakteristično svojstvo pigmenata je DISPERZITET odnosno VELIČINA ČESTICA pigmenta.Što su čestice pigmenta manje disperzitet je veći, i obratno. 5.Objasniti pojam pokritnost.Pokritnost pigmenta, opacitet ili neprozirnost označava sposobnost pigmenta da pokrije neku tiskovnu podlogu nakon što se dispergira u određenom vezivu i jednoliko nanese na tu podlogu.Prema pokritnosti pigmente dijelimo na: pokritne, transparentne i transparentno-pokritne. 6.Izdašnost pigmenata Izdašni su oni pigmenti koji imaju VELIKU POKRITNU MOĆ, što znači da se s malo pigmenta može pokriti određena površina. 7.Objasnite pojam svjetlostalnosti. Svjetlostalnost je svojstvo neke tvari da pod utjecajem svjetlosnih zraka ne mijenja svoju boju, oblik i površinu. Većina pigmenata pod utjecajem Sunčevog zračenja mijenja ton boje. Većina pigmenata izblijedi, a samo neki potamne (kromovi pigmenti). 8.ŠTO SU BOJILA: Upravo zbog disperzije na molekularnoj razini, ove su otopine «čiste» prozirne, odnosno optički prazne. Bojila su zbog finog disperziteta sjajna, vrlo izdašna i transparentna.Prema podrijetlu bojila se dijele na:prirodna,umjetna bojila. 9.PUNILA tiskarskih:PUNILA tiskarskih boja su KRUTE ANORGANSKE TVARI, PRIRODNOG ili UMJETNOG PODRIJETLA.djelomično ZAMJENJUJU SKUPE PIGMENTE te smanjuju cijenu TB i mijenjaju REOLOŠKA SVOJSTVA TISKARSKIH BOJA. ne mijenjaju ton tiskarske boje, ali mogu smanjiti intezitet obojenja. 10.PROZIRNOST ULJNE DISPERZIJE ovisi o:iNDEKSU LOMA PUNILA i INDEKSU LOMA ULJA/VEZIVA. 11.Nabrojite najpoznatija punila TB. BARIJEV SULFAT, MILOVKA ili TALK, KAOLIN, MAGNEZIJEV KARBONAT, ALUMINIJEV HIDROKSID,KALCIJEV KARBONAT,GLINA i SILICIJEV DIOKSID. 12.VEZIVA TB.Vezivo tiskarskoj boji daje: reološka svojstva (viskoznost, tečljivost, plastičnost, ljepljivost), sušiva svojstva, pogodnost za tisak.Vezivo po sastavu može biti: viskozna tekuća tvar (različita ulja), otopina dobivena otapanjem krute smole u ulju - za guste boje, otopina dobivena otapanjem krute smole u organskom otapalu.za rijetke boje, vodena emulzija dobivena emulgiranjem krute smole s vodom 13.Veziva TB –Ulja su viskozne tekuće tvari.Prema podrijetlu ulja se dijele na: biljna,nehlapiva i hlapiva, životinjska, mineralna i umjetna .Prema sušivosti ulja se dijele na: sušiva, polusušiva i nesušiva. 14. BILJNA ULJA.-su esteri viših masnih kiselina i glicerola.Dobijaju se prešanjem ili ekstrakcijom iz sjemenki, LANENO ULJE, SOJINO ULJE, DRVNO ILI TUNGOVO ULJE, DEHIDRIRANO RICINUSOVO ULJE 15.Veziva TB – SMOLE.Smole su po kemijskom sastavu organski spojevi, a mogu biti viskozne tekućine ili amorfne krute tvari relativno velike molekularne mase. Rabe se u industriji boja i lakova. Netopive su u vodi, a topive u nekim organskim otapalima. S prikladnim otapalom tvore hlapivo vezivo, s mineralnim uljem daju umjetni firnis, a rabe se i kao sastavni dijelovi veziva za tiskarske boje.Smole tiskarskoj boji poboljšavaju adheziju (ljepljivost i vezanje za TP), fleksibilnost, sjaj suhog otiska, čvrstoću, postojanost prema višim temperaturama, postojanost prema kemikalijama 16.PodjelaSMOLA.PRIRODNE,MODIFICIRANE,UMJETNE PRIRODNE SMOLE: biljne, životinjske, mineralne 17. SMOLE mineralnog podrijetla.ASFLATI su smole iz grupe prirodnih smola mineralnog podrijetla. Asfalti se dijele na bitumene. Nakon destilacije zemnog ulja, ili katrana možemo dobiti bitumene. Bitumeni su tamno obojene tvari, topive u ugljikovodicima i sušivim uljima. Rabe se za veziva jeftinih crnih boja (modificirani i umjetni produkti). 18.Koja je prednost umjetnih smola (polimera) pred onima prirodnog podrijetla?Umjetne smole su vrlo kvalitetne smole i upotrebljavaju se za pripremu boja i lakova gdje se traže posebni uvjeti kao što su: postojanost prema višim temperaturama, kiselinama, lužinama, i drugim kemikalijama. dvije grupe sintetskih smola:a) Kondenzacione smole, nastaju kemijskim procesom kondenzacije.b) Polimerizacione smole koje nastaju polimerizacijom

temperaturi i udjelu vlage. sušenje prodiranjem (upijanjem) veziva u tiskovnu podlogu. sve do trenutka sušenja otisaka.To su ujedno 4 glavna mehanizma pomoću kojih se suše tiskarske boje iako se u praksi boje suše kombinacijom navedenih mehanizama. Brzina isparavanja nije uvijek sukladna vrelištu otapala. 23.Sušila ubrzavaju sušenje tiskarskih boja koje se suše oksipolimerizacijom. Primarna penetracija obuhvaća prodiranje veziva tiskarske boje u grube pore tiskovne podloge.Sekundarna penetracija obuhvaća polako prodiranje veziva u kapilarne šupljine tiskovne podloge. Nabrojati 4 osnovna mehanizma kojima se suše konvencionalne TB Sušenje boje popraćeno je brojnim kemijskim i fizikalnim procesima koji ovise o svojstvima veziva.tiskovnoj podlozi. Nakon otiskivanja.Dodaci tiskarskih boja su:a) voskovi.3. a ujedno dolazi do povezivanja istovrsnih molekula u jednu veću moleulu (polimerizacija monomera u polimer). a dobije se kuhanjem lanenog ulja bez prisustva zraka. Na vezivo se veže kisik iz zraka (oksidacija). najviše se koriste za pripremu TB gdje zamjenjuju laneno ulje u boji za brzotisne strojeve.potrebnoj zdravstvenoj ispravnosti grafičkog proizvoda. 20.SUŠILA (SIKATIVI) TB su tvari koje se dodaju tiskarskoj boji u cilju poboljšanja njene sušivosti.1) POČETNO SUŠENJE (prihvaćanje) boje (engl.SUŠENJE TISKARSKIH BOJA.Veziva TB – OTAPALA:?Otapala ili solventi tiskarskih boja su tekuće organske tvari (kemijski čiste tvari) koje otapaju smolu/smole tiskarskih boja. KOMPOZICIJSKA VEZIVA su smjese smola te sušivih i nesušivih veziva. Suši za tri do šest dana. ulja i masti b) antioksidansi c) tvari za močenje d) mirisi 26. otapala srednjih vrelišta. Oksipolimerizacijom se suše offsetne boje.LITOGRAFSKI FIRNIS je ugušćeno laneno ulje.LANENO ULJE (litografski firnis)je vegetabilno ulje. MINERALNA ULJAuglavnom su produkti nafte. nepolarni spoj se dobro otapa u nepolarnom otapalu.Penetracija je fizički proces. SREDNJE i SPORO isparavaju (suše).Ta se ulja nalaze u jeftinim grafičkim bojama i imaju dobra tiskarska svojstva koja pospješuju "sjedanje" boje na tiskovnu podlogu. 30. brzini kojom smola otpušta otapalo i lakoći migracije otapala kroz sloj (film) otiska. prema brzini isparavanja: BRZO .KOBALTNA SUŠILA .Sušila su efikasna samo kad se upotrebljavaju u bojama koje sadrže ulja ili veziva koja oksidiraju i koja time na površini otiska tvore suhi film. Ovaj proces nije značajan za tisak. DRY) kojim otisak postaje potpuno suh. Spada u sušiva veziva. PASTOZNA i TEKUĆA. dok manji zapis zaostaje na površni gdje veže pigment. pa s tim omogućavaju dobar prijem sljedeće boje i koriste se za izradu šarenih boja.Brzina isparavanja ovisi o:brzini isparavanja otapala ili smjese otapala.sušenje taloženjem.Uz vegetabilna ulja. Jedno od najvažnijih mineralnih ulja u industriji TB su teška strojna ulja. brzini stroja . 21. . Primjena je kod boja za offsetni tisak. 22. Dobiva se prešanjem ili ekstrakcijom sjemenki lana.Proces penetracije se dijeli na primarnu i sekundarnu penetraciju.19. Sušenje se može ubrzati dodatkom sušila (sikativa). Kod optimalne kombinacije roto boje i roto papira primarna penetracija traje 10-20 min. sušenje hlapljenjem (isparavanjem) otapala4.2.Spadaju u grupu NESUŠIVIH VEZIVA. SUŠENJE UPIJANJEM sušenja Sušenje prodiranjem (penetracijom) veziva u tiskovnu podlogu najjednostavniji je način sušenja koji za razliku od drugih mehanizama ne uključuje kemijsku promjenu veziva.oksidacijom (oksipolimerizacijom) veziva. po kemijskom sastavu organski spojevi.Ako imamo optimalnu kombinaciju papira i boje primarna penetracija traje 15 do 20 minuta. a može trajati mjesecima. krajnjem produktu. SUŠENJE OKSIPOLIMERIZACIJOM Oksipolimerizacija je kemijski proces. Brzosušeća tiskarska boja sastavljena je od dvije komponente (faze):vrlo viskozne otopine krute smole u sušivom ulju i mineralnog ulja male viskoznosti u kojem se dispergira prva komponenta. Vezivo tiskarske boje penetrira u tiskovnu podlogu.BRZO SUŠENJE Brzo sušenje ili «quicksetting» složeni je mehanizam sušenja koji se sastoji od penetracije i oksipolimerizacije. otapalo bi trebalo ispariti u što kraćem vremenskom roku. Ona daju crnim bojama odgovarajuću dužinu i tečenje. Polarni spoj se dobro otapa u polarnom otapalu.To su uglavnom smjese prirodnih i petrolejskih asfalta te stearina* razrijeđenih u mineralnom ulju. Boje izrađene na bazi mineralnih ulja suše isključivo penetracijom (apsorpcijom) u strukturu papira.skladištenja i tiska. 29. 31.Otapala prema vrelištu:otapala niskih vrelišta. 28.Mn i Pb. no sušenje se može ubrzati dodatkom sušila i tada suši za par sati.Do reakcije dolazi na mjestima dvostrukih veza u vezivu (kao vezivo služe ulja-esteri nezasićenih masnih kiselina). SET) kojim otisak postaje «suh na dodir»2) ZAVRŠNO OTVRDNJAVANJE (engl.Sušila se međusobno razlikuju po brzini i načinu sušenja.ASFALTNA VEZIVA upotrebljavaju se u velikim količinama u proizvodnji TB zbog svojih odličnih svojstava i jeftinoće. 24. 27. Izbor otapala ovisi o:vrsti upotrebljene smole.SUŠENJE ISPARAVANJEM (HLAPLJENJEM) – objasniti mehanizam sušenjaOvim mehanizmom suše se tiskarske boje kojima je vezivo priređeno otapanjem smole/smola ili sličnih tvari u prikladnom organskom otapalu (hlapivo vezivo). Razlikujemo sušenje koje nastaje:1.Najvažnija svojstva otapala su: Jakost otapala je količina smole koje neko otapalo može otopiti. Dodaci se trebaju lako povezati (inkorporirati) s vezivom ili gotovom tiskarskom bojom. Brzina sušenja tiskarske boje ovisi o vrsti i količini sušila.Njihova je uloga zadržavati smole tiskarskih boja u stabilnoj otopini tijekom proizvodnje. rezinati i naftenati Co. najčešće oleati. DODACI TISKARSKIM BOJAMADodaci poboljšavaju određena svojstva tiskarskih boja ili otklanjaju nepoželjne pojave u tisku.MANGANOVA SUŠILA i OLOVNA 25.Ova veziva daju osušeni hrapav film na površini otiska.otapala viših vrelišta. Prilikom sušenja na površini otisnute boje stvara tanki suhi film.

stabilnost boje je vrlo velika.10-20% pigmenata. 36. Ova boja izložena je djelovanju tekućine za vlaženje i mora podnijeti dvostruki prijelaz .Svojstva boje ovise o:1. vrlo su slične UV bojama. brzine rada i klimatskih uvjeta se manje ili više razrijeđuju. važna je i penetracija. PVC.nema emisije hlapivih otapala kao u fleksotisku. Ako tiskamo na neupojnim podlogama potrebno je znatno više energije za sušenje otisaka. 35. laminati.Boje za plošni tisak ne smiju u većoj količini emulgirati vodu (iz tekućine za vlaženje). 5. Za tiskovne podloge koje posjeduju veću površinski moć apsorbiranja. dubokom tisku i sitotisku. Idealna tiskarska boja je ona koja je dovoljno tekuća da bez problema prođe kroz sapnice ispisne glave bez da ih začepi.EB SUŠENJE (SNOPOM ELEKTRONA) EB boje. Boja mora imati zadovoljavajuću adheziju prema materijalu TF. Boja mora sadržavati samo lakohlapljiva otapala u. Veziva ovih boja su temeljena na lanenom ulju i mineralnom ulju te sintetičkim smolama. TISKARSKE BOJE ZA SITOTISAK Boje za sitotisak pripremaju se neposredno prije tiska. Boja mora biti tako sastavljena da otapalo na otisku ishlapi u potpunosti.9..Stoga su EB boje jeftinije od UV boja.miris boje u radnoj okolini je stalan i salbo izražen. Sastavni dijelovi boje ne smiju sadržavati sumpor 6. Boje u prodaju dolaze gušće i prema specifičnostima stroja.INK JET BOJE ?Jedan od najvažnijih faktora za dobar ink-jet tisak je optimalna reologija tiskarske boje i važna kompatibilnost tiskovne podloge s bojom kojom se tiska. EB boje ne sadrže fotoinicijatore. Takvim se bojama postižu visoko kvalitetni otisci s dobrim mehaničkim i kemijskim svojstvima. Od boja se traži određena viskoznost2. EB uređaji za sušenje su vrlo skupi. Boje temeljene na vodi se gotovo odmah suše na vrlo upojnoj podlozi. 37. 40. Koje zahtjeve moraju ispuniti boje za duboki tisak kojima se otiskuje na prehrambenoj ambalaži?. hlapljenjem i oksipolimerizacijom.adhezija boje i podloge mora biti takva da je otisak otporan na daljnje rukovanje.TISKARSKE BOJE ZA DUBOKI TISAKBoje za duboki tisak su rijetke boje čija se viskoznost mora podesiti prema stroju na kojem će se koristiti. Od pigmenata se otpornost na vodu i kiseline (u protivnom dolazi do toniranja). 5-15% fotoinicijatora i 5-10% aditiva. snop elektrona koji se generira u EB sušioniku sadrži dovoljno energije za reakciju polimerizacije koja započinje bez fotoinicijatora. Boje na bazi otapala.. primjenjuju se jednokomponentne sitotiskarske boje. Boja mora biti tako sastavljena da u višebojnom tisku kada druga boja dolazi na djelomično ili potpuno osušen film prethodne boje. osvjetljeni fotoinicijatori započinju polimerizaciju što rezultira skrućivanjem. transport.7. Ako se tiska na upojnim TP boja mora biti takva da na površini podloge ne dođe do filtracije.SUŠENJE UV ZRAKAMA UV boje su specijalne boje koje ostaju u tekućem stanju do trenutka izlaganja UV zračenju odgovarajuće valne duljine kada započinje vrlo brza lančana reakcija i boje se suše trenutačno.boja koje se suše UV zračenjem . TISKARSKE BOJE ZA PLOŠNI TISAK Općenito se smatra da je tiskarska boja za indirektni plošni tisak najsloženija boja. Boja mora biti izrađena od pigmenata i punila male specifične 3. Takvim se bojama dodaje katalizator.32. no za razliku od njih.4. 33. Te su boje su jače pigmentirane (30% i više) od boja temeljenih na otapalima. pa da otapalo naglo uđe u podlogu zajedno s dijelom smole i na površini ostane pigment s premalo smole da ga kvalitetno veže za podlogu. Jednokomponentne boje se primjenjuju za tisak na upojne tiskarske podloge koje se suše penetracijom.od boja se traži neotrovnost. 8.FLEKSOGRAFSKE BOJE TEMELJENE NA VODI Uvode se kao ekološki povoljnije boje koje će zamijeniti boje temeljene na hlapivim organskim otapalima (redukcija VOC spojeva). može postati netopljiva u tom istom otapalu ako se uvjeti promjene. stabilnije su tijekom skladištenja i nema opasnosti od zagađenja otiska ostacima fotoinicijatora. no ovdje treba potići optimum – oštar otisak. aluminijske folije.nije potrebno rabiti prašak protiv sljepljivanja. 38.Za tisak na neupojne tiskovne podloge koriste se specijalne dvokomponentne brzosušeće boje.Izlaganjem otiska UV zračenju dolazi do momentalnog sušenja tj.SUŠENJE TALOŽENJEM I NEUTRALIZACIJOM -Taloženje je mehanizam sušenja knjigotiskarskih i fleksografskih boja.Boje na bazi ulja . znatno veći od UV sušionika. Mehanizam sušenja je sljedeći: smola koja je topljiva u nekom određenom otapalu pri određenim uvjetima. U takvu orginalnu gustu boju kao dodatak se dodaje razrijeđvač. 41.ne smije biti zaostalog mirisa. Naime. koji ujedno i regulira viskoznost.Boje u ink-jet tisku mogu biti : Boje na bazi vode.boje moraju biti otporne na kemijski i fizički utjecajproizvoda koji se pakira. Prednosti UV sušenja:na izlagaćem dijelu stola skupljaju se suhi otisci koji se odmah mogu dorađivati. 39. Pigmenti i punila moraju imati meku teksturu. a najviše su isplativi u rotacijama. kvašenje vodom ili ostalim tekućinama koje se nalaze u pakiranom proizvodu. tiskovne podloge. visoki sjaj ili po zahtjevu mat izvedba sa velikom pokritnošću ili jako transparentni otisci. a da se u isto vrijeme ne sasuši u njima.prijelaz s tiskovne forme na offsetni cilindar te prijelaz s offsetnog cilindra na tiskovnu podlogu. kojim započinje proces sušenja. Od ovih se boja očekuje dobra ljepljivost.UV sušionici su znatno manjih dimenzija od klasičnih toplinskih sušionika. kao mehanizam sušenja. Hlapljenjem i isparavanjem površinskog sloja boje na tiskovnoj podlozi rezultira osušenim otiskom. ne dođe do odbijanja nove boje. a uz taloženje.UV FLEKSOGRAFSKE BOJE:Ove boje ne sadrže otapala te se sastoje od: 55-80% veziva. a svoju primjenu pronašli su na podlogama tipa: papir. a da ne dođe do “čupanja” papira (TP). 34. tiskarske boje koje se suše snopom elektrona.Boje koje se suše na opisani način suše se vrlo brzo. što usporava brzinu otiskivanja.

kao i za namjene vanjskog izlaganja otisaka. te bolju pokritnost. a one vežu pigment uz površinu podloge.Njihove negativne strane su lošija otpornost na svjetlo nego što je slučaj s pigmentima (prvenstveno zbog njihove veličine i kemijskog oblika). Načinjene su uglavnom od bojila .prednosti i maneTinte na bazi bojila (dye tinte) su najuobičajenije i gotovo svaki korisnik ink jet tehnologije susreo se s njima.Pigmenti se disperziraju u vezivima koja sadrže smole. slab sjaj tiska i problemi sa začepljivanjem sapnica.prednosti i manePigmenti kao koloranti u ink-jet bojama imaju puno bolje otpornosti prema svjetlu i plinovima nasuprot bojilima. deionizirane vode te alkohola koji ubrzava sušenje tinte i dodataka (bojila se u potpunosti otapaju u otopini). . u kombinaciji s vodom kao otapalom tvore gotovo pa idealno rješenje za ink-jet tisak.Kao negativne karakteristike ističu se manji gamut. ne stvaraju probleme sa začepljivanjem sapnica. Pigmenti kao koloranti češće se koriste u piezoelektričnom drop-on-demand ink-jet tisku.Bojila omogućuju veći prostor boja na otisku. te problemi s otpornosti otiska na vodu.42. dobro su topiva.Dye tinte (ink jet boje na osnovi bojila) . 43.Pigmentne ink jet tinte .