You are on page 1of 20

1.

kolokvijum
1.Pojam spoljne trgovine – redovna razmjena dobara i usluga s inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti.Ona
obuhvata i neproizvodne usluge po nalogu i za račun inostranih državljana (transport, špedicija, osiguranje, bankarske usluge,turizam, privredne informacije i propogandaIzdavačke i druge uslužne djelatnosti,prerada, dorada (“lohn”) poslovi,geološka istraživanja i sl. 2.Spoljna trgovina ostvaruje značajne zadatke u okviru nacionalne privrede I u međunarodnim ekonoms.odnosima,ona obavlja razmjenu roba i usluga u tijesnoj saradnji sa gotovo svim granama proizvodnje,uslužnim i drugim djelatnostima kao što su: • Uvoz reprodukcionog materijala, • Izvoz sopstvenih proizvoda, • Prevoz dobara iz inostranstva, • Prevoz dobara u inostranstvo, • Uvoz dobara za široku potrošnju, • Osiguranje roba u ST prometu, • Osiguranje izvoznih kredita, garancija i naplata prema inostranstvu,

• Evidentiranje i utvrđivanje finansijskih rezultata ST poslovanja,i vođenje priliva i odliva deviznih sredstava. 3. Osnovni razlozi postojanje ST razmjene su:
Društveno-ekonomski. 4. Prirodni razlozi su: Neravmjernost i izvorima prirodnog bogastva pojedinih regiona, • Rude, • minerali, • Ugalj, • Nafta, • Mineralne i termalne vode i sl. 5. Društveno-ekonomski razlozi su :

• • •

Prirodni i

Stepen dostignutog savršenstva tehničkih i sredstava saobraćaja, 6. U realizaciji ST poslova učestvuje veći broj posrednika,svaki od njih izvršava direktno svoju obavezu iz domena svoje nadležnosti. U posrednike ubrajamo: 1.nezavisni učesnici, u koje ubrajamo : >međunarodna špedicija, >međun.transport roba i putnika, >osiguravajuća društva, >poslovne banke, >istraživanje tržišta i davanje informacija o bonitetu inostranih kupaca, >kontrolu kvaliteta i kvantiteta robe, >javna skladišta, >certifikovane institucije za davanje saglasnosti o kvalitetu ISO 9000, >turistički poslovi sa inostranstvom. 2.ministransrvo na nivou države – daju saglasnost iz svog domena za izvoz i uvoz određenih roba i usluga,koje se nalaze na robnim režimima uvoza i izvoza. 3.nevladine institucije i 4.slična udruženja. 7. Pripreme radnje pri STP - STP se odvijaju u tri faze:

• • •

Neravnomjernost dostignutog stepena razvitka zemalja u svijetu, Ekspanzija rastuće proizvodnje,

• •

Pripremu uvoza i izvoza, Fazu pregovaranja i

1

• Zaključivanje kupoprodajnog ugovora. Prije akta kupopr. treba da usledi čitav niz prethod. radnji,uspostavljanje pravne regulative.upoznavanja tržišta. 8. Faze pregovar. u STP sastoje se od:
faze zaključ. kupopr. ugovora sa poslovnim partnerima. Nastup i taktika u pregovaranju : • prostorija za vođenje pregovora da bude dovoljno reprezentivna i ukusno uređena, • opremljena za takve poslove, • služba recepcije – da ekipu pregovarača uvede u salu za pregovore,u tome • pojaviće se ekipa domaćina, • pozdravna riječ domaćina,potom • cilj sastanka i dnevni red. MT praksa je utvrdila izvjesna prav ila kojih se treba pridržavati: 1. sva pitanja na dnevnom redu moraju biti analizirana, 2. zauzet stav po njima, 3.prijedlog suprotne strane nikad ne prihvatiti nekontrolisano i brzopleto, 4.na učinjene ustupke ili prihvatanje sopstvenih prijedloga i zahtjeva s druge strane ,ne pokazivati znake radosti ili odušljevenja,ustupke prihvatiti hladno i kao što je nešto potpuno poslovno, 5.pregovarači delegiraju rukovodioca, 6.svaki zahtjev mora biti preciziran ne smije ostati nedoročen, nejasan i sl., 7.pregovarač mora da osjeti granicu za postizanje što povoljnih uslova za sebe, 8.u toku pregovora potrebno je održavati prijatnu atmosferu i vedrinu, 9.ekipa pregovarača treba da djeluje kao jedna uigana poslovna skupina, 10.zna se uloga svakog od njenih članova, 11. jezičkim formulacijama tekstualnod dijela, 12.kupoprodajni ugovor nikad ne potpisivati,dok ga nadležni rukovod. ne pročita. 9. Pregovarač mora da posjeduje moralne i materijalne odgovornosti,da ima afiniteta i kreativnosti kao i psihološke kvalitete, pod tim osobinama podrazumijevamo da je :

• •

faze pripreme pregovaranja i

Donosi valjane i logične zaključke. Pored ovih osobina pregovarač treba da ima i posebne osobine,

• • • • • • • • • • • • • •

Logičan, Metodičan, Staložen, Odmjeren, Spretan, Snalažljiv, Da nije brzoplet, Da krajnje brzo misli i

Da je lukav, Nepovjerljiv i pronicljiv, Da je fizički i psihički zdrav i izdržljiv (dugotrajni pregovori su krajnje iscrpljujući), Da pregovarač kao pojava bude impozantan,

Da solidno vlada jezikom na kojem se vode pregovori, 10. Pripremne radnje između saugovar. treba da riješe sl.pitanja : • da odrede mjesto održavanja pregovora,svaka od ugovor. strana želi da preuzme ulogu domaćina,zašto? • poznati im je okruženje,psihološki se osjećaju sigurnijim,jer se nalaze na svom terenu, • moguće su konsultac. u toku pregovora,

2

3 . 11. • druga faza – agencija predstavlja scoje potrebe i ciljeve. introvertirani.želje i mogućnosti. • treća faza – diskusija u vezi sa programom i zadacima neophodnim da bi se ispunili klijentovi ciljevi. Osnovni zadatak ove faze je utvrditi i proučiti raspoložive izvore informacija i temeljom njih pripisati i ustanoviti vlastite potrebe. 2.mogućnost zamjene pregovarača. 14.dominantni pregovarači. definisanje osnovnih pravila.poenta je da se uspostavi jedan proces upravljanja poslovnom vezom tokom vremena.upotreba INCOT. Faze pregovora sa klijentima: • prva faza – klijent predstavljas voje viđenje svojih poslovnih ciljeva i potreba.riziku i vezi između svega ovoga i isplate profita.diskusija. Pripreme na strani kupca su : • • • Primjena kupopr. • peta faza – razgovor o troškovima propagandnog programa.. 2.nevinašca.razgovor. Pregovore možemo razmatrati kroz 5 koraka : 1. Postoje 2 opšta pristupa pregovaranju: • distributivno pogađanje (konkurentsko). pogađanje i rješavanje problema. 7.usvojila ih je MTK. • • • • • • Odabrati 2-3 od prispjelih ponuda. zaključivanje i primjena. Pregovaranje je posebni oblik socijalne interakcije. Pripreme na strani prodavca : kad prodavac bude obavješten da je njegova ponuda uzeta u uži izbor.oblik suživota u različitosti.prave se brojne kontr.odgovornosti. 3. 5. prijeprema i planiranje. 12.ekstrovertirani. Izraditi alternativna rješenja i kalk.autentičnos INCOTERMS-a priznali su svi svjetski sudovi.te ih što je moguće bolje procjeniti za poslovnog partnera s kojim pregovaramo. 13. uštede u dnevnicama i put. INCOTERMS su službena pravila za tumačenje trgovačkih termina.u upotrebi su više od 6o god.ne razgovara se o profitu. Pregovarače možemo podjeliti na 7 psiholoških tipova : 1.obrazloženje po varijantama. 14. Pregovaranje je kontrolirani komunikacijski proces s ciljem rješavanja sukoba interesa dviju ili više razumnih pregovaračkih strana (kad svaka strana može blokirati postizanje cilja druge strane).ugo Formirati ekipu za vođenje pregov.. 6. uslove za zaklj.glumci. 4.ugovora po konkretnom poslu.dovesti advokaet koji ce dokumentima dodati srtučne termine i dovesti ugovore do potpisivanja.čuvari. pojašnjavanje i opravdavanje. trgovine.trgovini. • sedma faza – uvođenje budućih promjena u dotadašnje fiksne relacije.tr.filozofa.i • integrativno pogađanje (kreativno). 3. • šesta faza – rasprava o izvođenju posla.ti termini su postali prijeko potrebni za nesmetano vođenje međ.sve se ovo radi uz saradnju pregovarača. smanjio je mogućnost nesporazuma u međ. Najvažnija faza svakog pregovaračkog procesa jeste priprema i planiranje pregovora.. Utvrditi solventnost potencijalnih pregovarača. • osma faza – dosadašnji učesnici treba da sastave dokument kojim će definisati osnovne teze i veze. Utvrditi minim. 4.i 5. kalkulacije. Pregovori se mogu smatrati uspješnim samo onda kada su ovje pregovaračke strane zadovoljen ishodom. ne odvajaju se duže vrijeme od radnih obaveza i sl. • četvrta faza – razgovor o ispunjenju prethodno dogovorenog programa ili zadataka.

sjedište je u Parizu.i sad je na snazi revizija iz 2000. ko je obavezan da robu osigura? ugovor o finasiranju. Sadržaj i upotreba Incoterms-a izučavaju odnose između kupca i prodavca.koje se primjenjuju za bilo koji vid transporta a to su: EXW.angožavanjem eksperata po pitanjima za rješavanje sporova u međ. 2. • izmjene i dopune ugovora.STP obuhvataju tri postupka: 1. već samo osnovne. FCA. • raskid i pravne posljedice.i • Posebne. • zaključne odredbe.MTK provodi projekte unifikacije trgovačkog prava..i posebnim uredom u Ženevi i New Yorku. Sekretar MTK djeluje sa sjedištem u Parizu. DAF. ko vrši izvozno. izvoznici i neposredni učesnici. 15. • stupanje na snagu. 1990. STP podrazum. ugovoru. ubrzani razvoj međ.postupak realizacije ugovorenog posla. 2. Incoterms oznake. CIP. DDU i DDP.MTK osnovana je 1919.2000.pravila tumačenja termina.01. • osiguranje...period.u članstvu MTK 5300 velikih pred. 20.zalaže se za zajedničke standarde. doveli su da se definišu međ. Nosioci STP su uvoznici.STR karakteriše duži vrem. valuta u kojoj se vrši plaćanje i 3.Uspješna realiz. • isporuka robe. trgovini.. Izmjene INCOTERMS-a su izvršene 1953. trgovine dovodi do potrebe da se ova verzija vremenom usavrši i precizira. MTK izdala je 1936.vijeće kao upravno tijelo i Izvršni odbor od 15 članova.trg.međunar. 18. kao što su: • • • • • ugovor o prevozu. 1980. FOB.Ugovor je fundament STP.i trg. interese članica u međ. Elementi kupoprodajnog ugovora : • predmet ugovora. 19.razmjeni. trg. Postupci spoljnotrgovinskog posla . • obaveze i prava stranaka u vezi sa isporukom robe. koji vid prevoza će se koristi ? ugovor o osiguranju..INCOTERMS je u primjeni od 1. CIF. • cijena. tumače njima i običajima u različitim zemlj ama i međ..Odvija se na osnovu pisanog ugov. brojčanog iznosa vrijednosti robe. Cijena u STP saastoji se od tri elementa: 1.2000.Konferencija od 250 članova. za dodatna pojašnjenja mogu se obratiti arbitraži MTK. svi termini moraju biti jasni bez nedvosmislenih tumačenja.postupak vođenja pregovora i ugovaranje i 3. • plaćanje.politici FBiH i Zakon o deviznom poslovanju.. a to su:FAS. 1967.prvu verziju za tumačenja termina u međ.trg. • jezik ugovora i korespodencije. sastaje je jednom u tri godine.koje se mogu koristiti samo za vodeni transport.postupka pripreme STP. CPT.1700 indust. • rješavanje sporova. od 01. Incoterms klauzule možemo podijeliti na: Opšte.1. STP regulisano je:carinskim propisima. CFR. preduz. Dokumenti u ST poslu: • • • • 4 . 17. • podaci o ambalaži i oprema.ne definiše sve modalitete STP.Zakon o vanjskotrg. • preuzimanje robe.komora zastupa posl. DES i DEQ.. 16. razlike u trgovačkoj praksi. a ko uvozno carinjenje? kada se prenosi vlasništvo i rizik na robi sa prodavca na kupca? obavezno se mora naznačiti Incoterms (iz koje godine). • transportni dokumenti. Organi MTK su : kongres kao najviše tijelo.Pri MTK postoji arbitraža. ispunjenje ugovornih obavza. koja je ugovorena u kupopr.

4.primjerakasa potrebnim podacima kao što su : vrsta robe. Ispostavlja se na ime i adresu kupca. gdje i kad je ocarinjena. Kupac je obavezan da za preuzetu robu izvrši plaćanje u ufovorenom roku.) 22. Učesnici u STP mogu biti direktni i indirektni. špediter. da li je roba isporučena u skladu sa ugovorom o isporuci. 21.da ne predstavlja reeksportovanu robu.banke treba izvršiti plaćanje itd.. Dokumenta o osiguranju. Javlja se kod robe koja se uvozi kod koje se kvantitativno i kvalitativno vrši preuzimanje pri isporuci gdje se tada utvrđuje stvarna vrijednost primljene robe.da u potpunosti odgovaraa zakonskim propisima o kvalitetu zemlje uvoznice tj. Izdaje je izvoznik na zahtjev kupca i ona kupcu služi za pribavljanje potrebnih dozvola.nadlež. jugoinspekt za kontr. uvoznik. Carinska dokumenta. da li roba odgovara ugovorenom kvalit.fakt. osiguravajuća društva.način plaćanja i sl. Kupac je dužan da konačnu fakturu za robu koju je carinio na osnovu privremene. • Proforma faktura (predfaktura) – sadrži sve elemente trg.služi uvoznicima kao dokaz da robu koju uvoze. za robne režime.količina..jedinična cijena i ukupna vrijednost isporučene robe..potpisana je od strane ovlaštenih lica.fakt.fakture. prevoznik. posl. • Konzulatorna faktura .dokum.izvoznik pri isporuci robe u potrebnom br.ispostavlja je prodavac.oznaka i datum ugovora. Po utvrđivanju konačne vrijednosti tada se može izvršiti konačno carinjenje robe.ministr. Svrha konz. kad i kod koje osiguravajuće kuće je izvršeno osiguranje.da ne sadrži štetne sastojke koji su zabranjeni u toj zemlji. 6.odražava nominalnu vrijednost robe.Robna dokumenta .je : da se zemlje uvoznice zaštite od fiktivno fakturisane robe da to bude realna cijena uvezene rove. • Carinska (gratis) faktura – roba navedena u car. 23. kad i gdje treba preuztei robu. Izdaju se po hronološkom redu.faktura je porpisana od ovlaštenih lica.koje vrše carinjenje po sistemu „ad valorem“. ko je izvoznik. Transportna dokumenta. isporučilac. • Predfaktura – u njoj nije konačna cijena isporučene robe i na osnovu nje može se izvršiti privremeno carinjenje robe. 5.te se razlika utvrđene carine uplaćuje ili vrši povrat kupcu. 3. Kvaliteta. banke uvoznika i izvoznika. odnosno vlasnik robe. 10. izvoznik.iz kojih mogu vidjeti: • • • • • • • • • • • • • • Robna dokumenta .na jeziku na kome je napisan i kupoprodajni ugovor..broj. 5 .ne može se koristiti kao osnovica za carinjenje. Iznos u fakturi poželjno je da pored brojčanog iznosa bude upisan i slovima. 2.ne obavezuje na kupovinu.kojim konzul zemlje izvoza potvrdjuje verodostojnost fakturisane cijene i da je roba porijeklom iz te zemlje..saglasnosti ili kao zahtjev za odobravanje kredita. Ovu fakturu zahtjevaju zemlje uvounice.osnovna odjela dokumenata: Dokumenta o plaćanju i naplati (bankarska dok. 8.proizvođač. kad i preko koje posl. carinska služba.i da je ta roba stvarno proizvedena u zemlji izvoznici.Robna dok..S obzirom na emitenete koji izdaju dokumenta dijelimo: 1. 7. Ako se roba plaća unaprijed tada se izdaje proforma fajtura kao dokaz o vrijednosti robe koju treba platiti.Uvoznik i izvoznik kontakt sa robom ostvaruju preko dokum.su: • Trgovacka faktura – osnovni robni dok.dostavi carini u zakonskom roku. Špediterska dokumenta.dokumentacija prati robu. 9. kad je roba otpremljena.koji izdaje prodavac ili izvršilac usluge.

spadaju: • Medj.list (AWB). • Oficirska potvrda. 6 . • Posebni dogovori.i pošiljku preuzeo (mjesto.se dokazuje da je: • Prevoznik preuzeo robu u skladu sa pažnjom dobrog privrednika i da je otpremi na sigurnom.vrste prevoza.koristeći prikladna trans. • Lista pakovanja – je specifikacija robe po koletama.i dr.od izvoznika do mjesta potr.duplikat se ne izdaje. • Brodski manifest.saobraćaju (CIM).adresa ili regist.Želj. • Na osnovu transp.god.robe drumskim prevozom u Ženevi 1955.može se upotrebiti za dobijanje kredita.Osnovne osobine skladišnice su : to je vrijednosni papir i ima svojstvo zaloge. • Pomorski konosman. • ~||~ ~||~ preuzimanja.• Specifikacija robe – sadrži detaljan opis svih pozicija isporučene robe.u neposrednoj je vezi sa ugovorom o skladištenju. • Otpremnica.koji izdaje skladištar za preuzetu robu.orginal prati robu.u drumskom prevozu predstavlja ugovor kojim se obavezuje prevoznik da će preuzetu robu otpremiti na ugovoreno odredište.Bruto težina.vrsta ambalaže i robe • Statistički broj.po naredbi i na donosioca.pojedinacno niti ukupno.zemlja).i • Špediterska potvrda prijema. • Nalog za iskrcaj. Transportna dokumenta se izdaju po fazama pomjeranja predmeta kupopr. 24. 25.Medj.transp.dok.CMR . • ~||~ ~||~ ~||~ u želj.sredstva).i • Atest proizvodjača – njime proizvodjač dokazuje da je proizvod proizveden u skladu sa zahtjevima standarda. • Skladišnica – robni dok.. • Avionski tov.kako je upakovana.Tovarni list CMR sadrži sl.CMR je usvojila Unija za medj.fakturi a po 1 primjerak se stavlja u svako koleto tako da primalac odmah može vidjeti šta treba da nađe u koletu od robe.to je vrijednosni papir.zbog toga se uvijek uz akreditiv predaje i željeznički tov.imalac varanta stiče pravo na uskladištenu robu.U transp. • ~||~ ~||~ prevoznika.tovarni list u želj.na osnovu nje carinski organi vrše razvrstavanje robe za pregled.saobraćaju – CIM .sa što nižim trans.Željeznički tovarni list .saobraćaj najviše je zastupljen u odnosu na dr.stavljanje robe pod nadzor carinske službe.list kako bi kupac bio siguran da roba neće biti vraćena ili predisponirana.datum i potpis) 26.Prevoznik (ime.izdaje se u 1 primjerku.mogu je izdavati samo ovlaštena javna i carinska skladišta.radnje)..sredstva ..bezbednom i u što kraćem roku.koleta.zaključuje ugovor o prevozu. Sastoji se iz priznanice i varanta. Transportnim dok.duplikat tov.ona je pomoćni dokument uz trgovačku fakturu koja se sastoji od velikog broja pozicija.u njemu se navode tehnički podaci o proizvodu i njegovoj bezbjednosti pri upotrebi.izdaje se na ime.tovarni list (CMR). • Mjesto i datum isporuke. • Odredbe o plaćanju vozarine. • Propratne liste i ostali podaci o robi. • Pristanišna potvrda.sadrži i sve podatke o samom izvoznom poslu na koji se odnosi. • Potpis i pečat pošiljaoca. • Riječni konosman.Zapremina. prilaže se trg.a nikada po naredbi ili na donosioca.transport i na osnovu konvencije za medj.sastoji se od orginala i duplikata. • Primjedbe i ograničenja prevoznika. • Uputstva pošiljaoca (za car.Prednosti su: • Teritorijalna pokrivenost prevoza.duplikat ostaje kod pošiljaoca.organima kad se roba otprema zbirnom pošiljkom.prev. • Ime primaoca ( ~||~ .tradicionalna robna HOV.troškovima..br.Oznaka i br. Medjunarodni tovarni list . 27.neophodna je primaocu roba i car.zemlje uvoznika.lista uvijek glasi na odredjenu osobu.dok.ne sadrži nikakve oznake cijene.podatke: • Ime pošiljaoca (adresa. ~||~ ).sadrži detaljnu specifikaciju robe po količini i težini u svakom pojedinom odvojenom koletu sa oznakom po kojoj se koleto poznaje.

Oficirska potrvrda – dokum. Po završetku ukrcavanja robe oficirska potvrda se zamjenjuje konosmanom koji izdaje brodar.Carinska isprava za prijavljivanje robe .Bruto.Identifikacija skladišta.Valuta i ukupan iznos iz fakture.postupka.Glavni obveznik.obračun dadzbina.Specifikacija priloženih isprava. Prvi primjrak orginala ostaje kod prevoznika.kao potvrdu da je u njemu označenu robu primio na prevoz morskim putem. Kontinuitet prevoza.glasi na ime.pa prema tome.koji se koristi u pomorskom i riječnom saobraćaju.Isključivo se koristi za sprovodjenje mjera car.Masovnost.JCI – Jedinstvena carinska isprava . Sigurnost i bezbednost.potpisuje ga kapetan i stavlja na uvid carinskim organima.sastoji se od 3 orginala i 9 kopija. 30.isprava.nadzora.i Niski troškovi prevoza Želj.dokument koji vozar u pomorskom transportu izdaje pošiljaocu robe.bruto i neto pakovanje.drugi prati robu na njenom putu. Kad se sva roba navedena u konosmanu isporuči prema ispostavljenim nalozima za iskrcaj. 28.Odredišna carinarnica. Brodski manifest .tovarni list.o prodavcu.težina. Špediterska potvrda prijema – je špediterski dokum.ali to mora biti nažnačeno na njemu.koji izdaje brodar krcatelju da je roba ukrcana na brod.Riječni tovarni list izdaje se na sličan način sa sličnim sadržajem i važnošcu kao i konosman.ime primaoca (na ime) ili ime lica po cijoj naredbi je izdat konosman (po narebi) ili oznaku da je izdat na donosioca. Nalog za iskrcaj nije HOV.Kvota.Br.tov.su unificirane u cilju efikas.potvrda se sastoji od 4 primjerka. JCI se sastoji od 5 primjeraka .Carinski dok.dokum.štampa i sl.Konačni ili privremeni uvoz/izvozIzdavanje.neto. • Specifikacija za razduženje robe.Zemlja otpreme. Ko posjeduje nalog za iskrcaj ima pravo da raspolaže naznačenom robom. i 5.špediter.Izdaju ih car.Identitet prevoznog sredstva u odlasku.sadržaj i forma dok.službi u svakoj luci gdje brod pristaje u luci.Je unificirani car.isprava za prijavljivanje robe.sviježe cvijeće. Na osnovu te potvrde krcatelj dobija konosman.Mjesto i datum.Kurs valute.list predstavlja ugovor o prevozu robe.Statistička vrijednost. 31.za prevoz robe u pomorskom transportu.Zemlja odredišta.manifest kapetan broda pokazuje car.iznos podvoznih troskova i sl.mjesto opredjeljenja.koji ispostavlja špediter izvozniku da je preuzeo robu i da istu isporuči kupcu na siguran i bezbjedan način prema dogovoru iz ugovora. To je vrlo brz ali skup prevoz u odnosu na drugr vidove prevozai koristi se uglavnom za transport robe na veliku udaljenost.životinjske iznutrice.dok. Konosman je pomorski tovarni list. Za svu robu ukcatu u vazduhoplovno sredstvo sačinjava se zbirni avionski manifest – cargo manifest – koji prati robu u avionu na određenoj liniji.ugovora.3.Garancija. Svi navedeni podaci o JCI moraju odgovarati stvarnom stanju u prevoznom sredstvu. Pomorski i riječni konosman – su najznačajniji dok.prilagodjen potrebama za vodjenje car.Br.stanica na adresu primaoca robe.Identitet aktivnog prevoznog sredstva koje prelazi granicu.ime pošiljaoca robe.Željeznica je preuzela robu kad je primi na prevoz i stavi žig sa datumom otpremne stanice.potvrda se pojavljuje kada pošiljalac robe ne mora utovariti robu. vraća vozaru i on ide u odredišnu carinarnicu da izvrši carinjenje robe.Špediter ima bonifikaciju u prevozu robe željeznicom.Carinarnica – tranzita.Podnosilac isprave (ime špeditera). AWB može biti prenosiv.ne može n iobezbjediti transportni dokument.Vrsta STP.podaci o robi – vrsta. Sastoji se o 3 nivoa : • • • • • 7 . • Uvjerenje o porijeklu robe EUR 1.organi u postupku carinjenja robe. • Car.sa dokazom ugovora o prevozu robe u avionskom prevozu robe u avionskom saobraćaju postignutom izmedju pošiljaoca i prevoznika. Stalnost prevoza.donosioca ili po naredbi i smatra se vrijednosnim papirom.količina. JCI ima dva nivoa rubrika: • Od 1 – 30 su opšti podaci.ime broda. Šped.Želj.paleta. 29..tov. Brodar će po nalogu isporučiti naznačenu robu u nalogu za iskrcaj.primjerak vraća podnosiocu.a 4. • Od 31 – 54 konkretni podaci o robi.dokumenti. Konosman sadrži sledece podatke: datum izdavanja.JCI popunjava medj.sadrži sve podatke o robi koje popunjava krcatelj i ovjerava ga brodar.jer se izdaje na osnovu konosmana što ga čini nekompletnim dokumentom.Avionski tovarni list – AWB – dokum.a treći ostaje kod pošiljaoca kao dokaz da je roba otpremljena na naznačeno odredište. Njime se uglavnom prevozi roba koja ne zahtijeva uskladištenje kao npr. 28. .list izdaje otpremna želj.carin. Po izvršenom pregledu robe uvoznik plaća sve obračunate dadzbine I iste stavlja na uvid carinskim organima.2 primjerka zadržava carinarnica.postupka.Tada carinik ovjerava JCI pečatom sa dopunom uvoza ili izvoza.Carinski dokumenti su: • JCI – jedinstvena car.imalac konosmana isti vraća brodaru. Br. Brodar za svaki ukrcaj robe krcatelju izdaje oficirsku potvrdu sa nazivom i količinom robe.unosi sve relevantne podatke:o kupcu.su osnovni car.

Uvjerenje izdaju car.Izdaju ga car.sadrži podatke o proizvodima biljnog i životinjskog porijekla da nisu zaraženi bolešću ili biljnim štetočinama. 34. Prema kriterijumu upravljanja smatra se da je MNK ona cija upravljačka centrala ima višenacionalni karakter što znači da je rukovodstvo datog preduzeća višenacionalno.kojim se dokazuje da su proizvodi u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9000 i 14000.primjerak se vraća podnosiocu. • Fitopatološko uvjerenje – izdaje se od strane nadležne stručne službe u zemlji prodavca obično za proizvode sjemenske robe.a 3.uvjerenja. Uvoznik. . Internacionalne. Atest proizvođača – Svaki proizvođač za proizvedeni proizvod (aparat) obezbjeđuje atest kojim dokazuje da je proizvod proizveden u skladu sa zahtjevima standarda.ugovora. . Sa takvim uvjerenjem se sprovodi postupak carinjenja i roba se stavlja u promet.. • Aktivnosti i odluke upravljača su orijentisane ka centru kompanije.Uvjerenje o porijeklu robe EUR 1 .rubrike ozbačene brojevima popunjava podnosilac.a slovne kolone popunjava car. Sa takvim uvjerenjem se sprovodi postupak carinjenja i roba se stavlja u promet. Rubrike u ovom obrascu su označene brojevima i slovima.): • Sanitarno uvjerenje – dokum.klasifikacija MNK se svodi na 3 tipa : 1.a je roba ispravna za upotrebu. Policentrične kompanije • • • • Multinacionalne. Prema kriterijumu metoda upravljanja.car. 2.mesa i mesnih prerađevina namjenjenih za ljudsku ishranu. Izdavanje duplikata EUR1 može se izdati u slučaju krađe. • Uvjerenje o kvalitetu robe – dokum.ograni ovjere svojim pečatom i potpisom.u SPT neophodni su i sledeći dok.organi i stavljaju ga nauvid izvozniku čim se obavi ili obezbjedi stvarni izvoz. Podnosi se u 3 primjerka.odnosno izvoznik za uvezeni repromaterijal mora da se razduži pri uvozu za gotove proizvode.povrća i neke druge biljne kulture.kod krajnjeg korisnika. Sva roba koja se uvozi mora posjedovati sanitarno uvjerenje da bi se mogla staviti u slobodan promet.i • Ostala dokumenta kojima se dokazuje kvalitet uvezene tj. Transnacionalne.se koristi kod privremenog uvoza ili izvoza robe i repromaterijala u cilju njegovog oplemenjivanja. Pored ovog. 33.izvezene robe. • Obavljaju aktivnosti u više zemalja.žitarica.kojim se garantuje ispravnost određenih proizvoda. uvjerenjem se potvrđuje da u rejonu proizvodnje predmetne robe za određeni vegetacioni period nije bilo pojava biljnih bolesti od uticaja na kvalitet robe.i Supranacionalne.dorade ili oplemenjivanja )“lohn poloslvi“). Pregld proizvoda koji podliježu veterinarskoj kontroli vrši se na graničnom prelazu od strane veterinarske inspekcije i to prije carinjenja.i uslov je za uvoz proizvoda biljnog porijekla. 8 .grafičke i kožarske industrije u cilju prerade.organi na zahtjev jedne od ugovorenih strana iz kupopr.2 ostaju kod carinarnice. • Veterinarsko uvjerenje – izdaje se od strane stručne veterinarske ustanove u zemlji prodavca za izvoz žive stoke. U atestu se navode tehnički podaci o proiuvodu i njegovoj bezbjednosti pri upotrebi.službenik.Naimenovanje iz prevozne isprave. U rukovodstvu se nalaze predstavnici svih organa multinacionalnih preduzeća. sva roba široke potrošnje i ostala podliježe izdavanju san. 32.izdaje se nezavisno od ostalih uvjerenja.ovi poslovi su karakteristični za oblast tekstilne.gubitka ili uništenja uvjerenja.na osnovu izvozne dokumentacije koju posjeduju. Specifikacija za razduživanje privremeno uvezene i i zvezene robe – ovaj dok.. Datum izdavanja EUR1 je datum kad car. MNK je takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centralna ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje 2 zemlje.MNK : • • • Podaci koji se odnose na samu ispravu obrasca (CIPR).(ostali dok. Atest proizvođača prati robu i po njenom uručenju kupcu ostaje kod onoga ko se njome koristi. Prevozne isprave. • Postoji samo centrala u matičnoj zemlji koja donosi sve odluke i rukovodi cjelokupnim poslovanjem. Entocentrične kompanije • Gdje je sva moć koncentrisana u matičnoj zemlji. Ta uvjerenja izdaju ovlašteni sanitarni inspektori. Pegled proizvoda koji podliježu veterinarskoj kontroli vrši se na graničnom prelazu od strane veterinarske inspekcije i to prije carinjenja.organi koji su izdali uvjerenje.

kako zemlje iz koje potiče matična kompanija. 35. Komunikacijama. 37.Definicije MNK : • • • • • MNK predstavlja matično preeduzeće koje ostvaruje proizvodnju i druge aktivnosti u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka.cisterne i sl.razdoblje posle Drugog svj. 37. • • Po vremenskim kriterijumu .da se smanje ovi troškovi.rata.postoji veći broj firmi u drugim zemljama koje uživaju određenu samostalnost. izbjegavanje carinskih i drugih prepreka prilikom prodiranja na strana tržišta.ovlašćena su da izdaju skladišnice.Tri su vrste strategije MNK : • • trgovinska strategija – predstavlja logičan nastavak izvozne politike.razdoblje izmedju dva svj. . MNK • Po broju zemalja .) • carinska ~║~ .koriste se u međunarodnom prometu robe koja se uvozi ili iizvozi prije obavljanja potrebnih carinskih formalnosti.a lokalni kadrovi imaju relativnu autonomiju. izvoz tehnologije. Kriterijumi nastanka MNK : • - - Po oblicima transnacionalizacije izvoz robe.. • tehnološka strategija – prodaje znanja i tehnologija.pored centralne u jednoj zemlji. Obradi informacija i telekomunikacijama predstavlja infrastrukturni preduslov. 9 . 36.i .zapravo mehanizam koji je omogućio uspostavljanje uzajamnih veza u medjunarodnim razmjenama. Geocentrične kompanije Karakteriše globalna svjetska orijentacija i priznaje se izvjesna autonomija afilijacijama.kapitala. MNK je poslovno preduzeće.Činioci nastanka MN preduzeća su : Tehnički napredak u transportu. porodično preduzeće.rata Po nosiocima privatno preduzeće. kartel. nacionalna korporacija.• 3.ukoliko raspolažu odgovarajućim slobodnim prostorom.smještenih u više različitih zemalja. korišćenje jeftine radnje snage. ostvaruje direktnu kontrolu nad poslovanjem svojih ogranaka u inostranstvu preko sopstvenih ogranaka smještenih u više različitih zemalja.u kojima imaju svoje aktivnosti.Vrste skladišta : • javna skladišta – organizacije koje su dužne da prime robu na čuvanje od svakog ostavodavca.mogu biti opšteg tipa ( za skladištenje svih vrsta roba) i specijalizovanog tipa ( za čuvanje određenih roba – hladnjace. izvoz znanja. proizvodna strategija – je nastojanje da se korišćenjem prednosti koje proizilaze iz razlike u proizvodnim troškovima od jednog regiona do drugog. fin. • Odlučivanje je decentralizovano.do određene granice poistovječuje sa nacionlnim interesima zemlje kojoj pripada. 38.kod njih.razdoblje prije Prvog svj. • Gdje se svaki dio.rata.legalno domicilirano u više od jedne zemlje čije su komercijalne aktivnosti dovoljno velikog obima da imaju znatan uticaj na privredu.

isparenja.razni rizici za pojedine vrste robe). • slobodne zone i slobodne luke – izdvojene su od carinske kontrole nadležnih carinskih organa zemlje u kojima se nalaze. • izvoznik/uvoznik. • generalne/opšte..).nisu ovlašćena da izdaju skladišnice.lom. • odredjenje naknade iz osiguranja.požar.isplati ugovaraču osiguranja (osiguraniku ili nekom trećem licu) naknadno. • dopunske rizike (kradja i neisporuka. • vremenske polise.zaštitu obezbjeđenja.odnosno ugovorenu svotu ili učini nešto drugo. 1. • odredjenje interesa osiguranja. • trajanje osiguranja i period pokrića.manipulativni rizici ugovora utovara.istovara ili pretovara. • individualne i kolektivne. • zemljotresa. • udara groma.mogu ih osnivati odgovarajuća lučka preduzeća i zajednica lučkih preduzeća ili pristaništa. 2. 4.konsignator smješta robu u konsig. • lavine.prema ugovorom utvrdjenim uslovima.Osiguranjem se pokriva gubitak ili oštećenje osig. • pomprske polise.uglavnom.Bitni elementi ugovora o osiguranju su: • odredjenje stvari ili lica koje se osigurava. 3.eksplozija i razbojništvo). • odredjenje sume osiguranja.ako se desi događaj koji predstavlja osigurani slučaj. Po ovim kriterijumima treba razlikovati : • kasko – polise. • odredjenje rizika. • ratne i političke rizike.kolokvijum “Osiguranje” označava pojam sigurnosti.koje se zapravo i sastoji u pružanju neke sigurnosti.• konsignaciona ~║~ .skladište da bi se roba prodala trećem licu.osnivaju ih zastupnici inostranih preduzeća radi smještanja uvezene robe do njene prodaje domaćem kupcu.kuća). • odredjenje osiguranog slučaja. 10 .oluje. 6. 5.zajamčenost. • valutarne i otvorene polise.Postoji veliki broj polisa osiguranja koje se. • poplave.elementarne nepogode. • imovinske.Transportni rizici se dijele na: • osnovne rizike (saobraćajne nezgode. • ugovarač osiguranja. 2. • rizike prirodnih mana i svojstava robe (transportni kalo.sasušivanje i sl. Pri izlasku iz slobodne zone mora se platiti odgovarajuća carina. • kopnene itd.zasnivaju na vrstama i oblicima osiguranja.U spoljnotrgovinskom prometu u pogledu osiguranja robe javljaju se sledeći subjekti: • osiguranik (osig.i • odredjenje premije osiguranja.povjerenja u nešto.rdjanje.predmeta usled: • požara ili eksplozije.a druga ugovorna strana – osiguravač se obavezuje da.skladištima dominiraju elementi prodajnog komisiona ili trgovinskog zastupanja. Ugovorom o osiguranju ugovarač se obavezuje da plati određenu svotu osiguranja (premija osiguranja). u konsign.označava svrhu osiguranja.i • špediter.

• supergarancija (potvrda garancije). • da je deponent posl. • plativa garancija.dužnik zaključuje ugovor o izdavanju bank. 13. • djelimični gubitak i ištećenje osig.7.garancija (garancija „bez prigovora“ ili „ na prvi poziv“).garancije ogleda se u njenoj bržoj i efikasnijoj realizaciji s obzirom da u sličaju neizvršenja obaveze od strane dužnika. 11 .vratiti novčani iznos koji je banka platila korisniku garancije i ispuniti druge obaveze predvidjene ugovorom.5 puta veću od nominalnog iznosa garancije). • ~║~ za vraćanje avansa. • mjesto i datum izdavanja garancije.garancija koje se koriste za obezbjedjenej naplate duga : • licitaciona garancija. Osnovna prednost bank. Bitni elementi bank.predmeta.po pravilu. ispunjenje bankarskom garancijom. • da platni promet obavlja preko banke. • rok važenja garancije. • akcesorna ~║~ . • potpis ovlaštenog lica davaoca garancije. • da ponudi zadovoljavajuća sredstva obezbejdjenja (hipoteku 2.garancije prethodi zaključenje odredjenog osnovnog ugovora (kupovina opreme. 11. Sve rizike u SPT prometu možemo podijeliti na sledeće faze: • fazu rizika kojom je izložen izvoznik.Bankarska garancija predstavlja pismenu ispravu kojom se banka obavezuje prema primaocu garancije (korisniku) da će mu.garancije sa odrredjenom bankom. • bilans stanja za poslednji obračunski period tekuće godine. 12.a za račun dužnika (nalogodavca) obavezuje da će za to platiti banci (davaocu garancije) odredjenu naknadu (proviziju). • krađe ili neisporuke cijelog koleta.garancije su : • Nazivi (firme) i sjedišta davaoca i primaoca garancije. • troškovi spašavanja i troškovi neposredno prouzrokovani nastupanjem osig. • fazu rizika kojom je izložena poslovna banka izvoznika koja finansira realizaciju SPT posla.izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. 8. • samostalna bank.povjerilac.na memorandumu firme.banke. Vrste bank. • naznačenje posla kojim se obezbj.zbog svoje prilagodjenosti potrebama poslovnog prometa. • dokument kojim se pokazuje postojanje pravnog posla sa inopartnerom (ugovor o uvozu/izvozu). • troškovi konstatacije i likvidacije štete. 9. Bankarska garancija predstavlja sredstvo obezbjedjenja potraživanja koje se.ili • neko drugo adekvatno obezbjedjenje. • garancija za dobro izvršenje posla.za slučaj da mu treće lice ne ispuni obavezu o dospjelosti. • bezuslovna ~║~ . • pada osiguranog predmeta za vrijeme utovara ili istovara sa prevoznog sredstva. Izdavanju bank. Kategorije šteta su : • potpuni gubitak osig.predmeta (stvarni i izvedeni). • novčani iznos na koji garancija glasi.izvodjenje gradjevinskih radova i sl.slučaja. • bilans uspeha za ~║~ • bilans toka gotovine ~║~ • da je rzident. Za izdavanje bank.) nakon zaključenja osnovnog ugovora. Ovim ugovorom banka se obavezuje da će u svoje ime. • fazu rizika kojom je izložen uvoznik. 10.u praksi se pojavljuju jos i sledeće vrste : • uslovna garancija.ne mora pokretati sudski spor radi namirenja svog potraživanja.često koristi u poslovnoj praksi.garancije potrebno je podnijeti ledeću dokumentaciju: • pismeni zahtjev za izdavanje garan.

• ovjera nadležne službe o prihvatanju garancije. • broj bankarske garancije.garancije.i • obezbjedjuje uvoznik. • datum izdavanja garancije. • špediterske garancije i • ostale sl. MTK u Parizu 1969.ali stupa na snagu momentom uplate. Glavni elementi su: • nalogodavac-izdavalac garancije(poslovna banka). Ovu garanciju obezbjeđuje izvoznik kod svoje poslovne banke i on zaključuje ugovor sa bankom o ozdavanju bank. • zlatne i valutne klauzule.odnosno u slučaju da ne plati prodatu robu ili ne izvrši druge radnje iz osnovnog ugovora(ugovor o zastupanju). koje obezbjeđuju sigurnost između izvoznika i uvoznika.zahtjeva izvoznik koji nema dovoljno povjerenja prema kupcu za isporučenu robu da će biti plaćena prema dogovoru. • garancije za povraćaj ambalaže. • garancije za dobro izvršenje posla – ima za cilj da kupca osigura od rizika. Ako se desi da kupac ne izvrši ovu obavezu u roku. izdala je jedinstvena pravila za tumačenja značaja garancije na prvi poziv.ako uvoznik svoju ugovorenu obavezu ne ispune. • garancija za novčani depozit – ovu garan.14. 15. Ako izvoznik ne isporuči robui ili ne izvrši uslugu tj.god. Tim pravilima propisani su osnovni elementi garancije.platnom prometu služe kao sredstvo za obezbjedjenje plaćanja po osnovu isporuke robe ili usluga. • svrha i namjena izdavanja bank. U SPT prometu razlikujemo sledeće garancije: • garancija za povraćaj avansa – banka garant se obavezuje da će kupcu isplatiti iznos naznačen u garanciji. • rok važenja garancije.ugovorom.garancije obavezno se mora naznačiti kao odredba o njenoj primjeni “na prvi poziv” ili “bez prigovora”. Njom se pokrivaju štete do visine garantnog iznosa da bi investitor imao za slučaj da učesnik u licitaciji čija je ponuda prihvaćena kao najpovoljnija ne zaključi ugovor ili ne pribavi bank. • pun naziv korisnika garancije. 12 .izvoznik stiče pravo na depozit. • nomonalna vrijednost garancije i valuta u kojoj se vrsi isplata.odnosno u skladu sa kupopr.ovu garanciju izdaje poslovna banka kupcu gdje kupac na žiro račun banke polaže dogovoreni novčani iznos za garanciju. Konsignacione garancije – garancije kojim se banke obavezuju inostranom vlasniku robe (korisniku garancije) da će mu isplatit garantnu sumu ako zastupnik ne vrati robu sa konsignacionog skladišta u slučaju prestanka ugovora o zastupanju.inženjering poslova gdje se pojavljuje investitor i izvođač radova. ne vrati primljeni avans garancija za povraćaj avansa se izdaje prije uplate avansa. • carinske garancije.garan. • mjesti izdavanja garancije. u garanciji je upisana nominalna vrijednost koja se treba isplatiti kupcu u slučaju neispunjenja ugovora i ona iznosi u rasponu od 10-35 % vrijednosti ugovora. • konsignacijske garancije – konosmanske garancije predstavljaju takve garancije koje omogućuju primaocu iz konosmana da raspolaže robom i prije prispjeća konosmana koji bi mogao prezentirati brodaru. Razlikujemo garancije koje: • obezbjedjuje izvoznik.garanciju za dobro izvršenje posla. Garancije koje se koriste u medj. • klauzule o kliznoj skali. • kluzule o kamatnoj stopi i dr. • licitacione garancije – garancija za učešće na licitacijama gdje se ustupanje radova provodi na osnovu javnog konkursa. • klauzulu o vraćanju bank. Ovo je najčešći slučaj za izvođenje međ.garancije po isteku roka njene važnosti. • opozivost garancije Pored bitnih elemenata garancija može da sadrži i druge elemente (nebitni elemneti): • klauzulu o primjeni mjerodavnog prava i rješavanja sporova. • ovjera garanta. • uslovi na poziv za plaćanje.

• Belgija. • mjesto izdavanja mjenica. • naznačenje remitenta.a dopušteni su i izrazi „mjenično pismo“. 18.instrumenti: doznaka. • naznačenje trasata.Medj.isplatiti u njoj označenu sumu. • Luksemburg. platni promet s inostranstvom. Od 01.ili će tu sumu isplatiti lice na koje on mjenicu vuče i to u odredjeno vrijeme i na odredjenom mjestu. • Estonija. 19. • Irska. • pravna i fizička lica su rezidenti različitih carinskih i novčanih područja.i • isplatna banka. • Holandija. • Portugal.“mjenična isprava“. • prezentaciona banka. • Italija.sastavljena u zakonom propisanoj formi. Mjenica je HOV. • Slovenija.i • Njemačka. i • Letonija.i • vrijeme dospjelosti.kao nalogodavac se pojavljuje novčani dužnik iz isnovnog posla tj. • akreditivna banka.i 3. • Korisnik – lice u ciju se korist otvara akreditiv i koje je ovlašteno da zahtjeva isplatu akreditiva i da uz ispunjenje uslova navedenih u akreditivu primi isplatu akreditivnog iznosa.trgovini koriste se i sl. u članstvo EU su primljene: • Češka.lica koje daje nalog za isplatu(trasata) i korisnika mjenice(remitenta). Opšti mjenični elementi su: • označenje mjenice – podrazumijeva da isprava mora da sadrži označenje da je to mjenica.“mjenična obveznica“. • avizirajuća banka. • ovlaštene poslovne banke.kupac robe ili usluge. • Francuska.banke korespodenata.vezan i kontrolisan medj.Britanija. Zemlje članice EU koje su uvele EVRO kao zakonsko sredstvo plaćanja su: • Austrija. Subjekti akreditivnog poslovanja su: • Nalogodavac – lice koje daje nalog banci za otvaranje akreditiva. • Kipar (grčki dio). 17. • Slovačka. • Malta. 13 . • bezuslovni nalog – za isplatu mjenične svote: mjenica mora da sadrži nalog za isplatu odredjene svote novca koji mora biti bezuslovan. • Poljska. • konfirmirajuća banka. dokumentarni akreditiv(pored akreditiva u međ. • Grčka. • Litvanija.državni platni sporazumi. • • 16. • slobodan. • Mađarska. inkaso poslovi.2004.mjenica i ček). 2. • mjesto plaćanja mjenice. • Španija. Personalni elementi mjenice su: • trasirana mjenica – po pravilu treba da sadrži 3 lica: izdavaoca mjenice(trasanta). • vrijeme izdavanja. • Finska.različite su nacionalne valute. • mjenični iznos.platni promet (MPP) U medj.god.kojom se njen izdavalac obavezuje da će odredjenom licu ili po njegovoj naredbi ili on sam.Danska i Švedska. Van zone Evra ostale su V.01. doznake. • svojeručni potpis trasanta.platni promet ima sledeće osobine: finansijska kaluzula.platnom prometu najznačajniji instrumenti su: 1.

klijent može i da pruža odredjene usluge svojim komitentima.aktivnosti : • vodjenje poslovnih knjiga. • sistem upravljanja. zemalja članica u EU je 27.a sa faktorom zaključuje poseban ugovor.Britanija.i po pravilu nije duži od 90 dana ili veoma rijetko 6 mjeseci.zavisi od toga koja je radnja predviđena kao osnovna ovim ugovorom. Od 01.te snosi obavezu vraćanja kredita u vezi prodaje odredjenih proizvoda odnosno davanja usluga od starne klijenta. Po pravilu u faktoringu učestvuju 3 subjekta: • klijent – proizvodi robu. • kupac.te drugih ugovorom predviđenih aktivnosti. V. 21. 24.koja je specijalizovana za bavljenje forfeting poslovima. Obično je to kreditiranje prodaje određene djelatnosti.i • uvozni faktoring.Od 01.prometu razlikujemo : • izvozni faktoring. 14 . Danska i Švedska ne koriste evro kao zakonsko sredstvo plaćanja.i • poslove forfetinga.01.obim i kvalitet proizvodnje. U aktivnostima forfeting mehanizma učestvuje nekoliko subjekata: • proizvodjač – izvoznik.uvoznik. Faktoring je mehanizam finansiranja kojim se organizacija koja se bavi poslovima faktoringa obavezuje da će preuzeti potraživanja svog komitetnta.prometu – je dosta složeniji od faktoringa u unutrašnjem prometu. Forfeting se u najvećem broju slučajeva koristi kao mehanizam za podsticanje izvoza.kupac i faktoring organizacija domicilirani u istoj zemlji. SPT promet predstavlja zbir svih platnih transakcija jedne nacionalne ekonomije obavljenih i iskazanih u efektivnom stranom novcu.te • ukupnu finansijsku situaciju. Pored vec pomenutih instrumenata međ. Faktor je obavezan da detaljno prouči: • klijentove planove za razvoj. Koji će elementi u ugovoru prevladati.organizacije ili banke. 23. Faktoring se definiše kao kupovanje potraživanja od strane faktora i bez prava na traženje odštete u slučaju kada kupac nije u mogućnosti da isplati dugovane obaveze. • vodjenje sudskih sporova. Još jedna od podjela faktoringa je i : • faktoring sa regresom i • faktoring bez regresa.pored proizvodnje. Vrste faktoringa – prema teritorijalnom kriterijumu razlikuju se : • faktoring u unutrašnjem prometu – predstavlja takvu vrstu faktoring aktivnosti u kojoj su proizvodjač. Po kriterijumu predmeta obaveze i f-je faktoringa razlikuju se: • otvoreni faktoring i • zatvoreni (skriveni) faktoring.kao i obavljanje knjigovodstvenih.Klijent je obavezan da sva svoja potraživanja koja proističu iz prodaje određenih proizvoda ili usluga cesijom prenose na faktora.ali ne podjednako u svim razvijenim zemljama.u članstvo EU su primljene Rumunija i Bugarska. • marketing organizaciju i sposobnost.Faktoring organizacija pored svoje osnovne aktivnosti može obavljati i dr.koja on ima prema trećem licu ili više njih.01. Kod faktoringa u medj.devizama ili deviznim surogatima. 20. 22.god.god.najčešće potrošnu.računovodstrvenih. • dostavljanje faktura opomena. • banka kupca – uvoznika. • marketing istraživanja i sl. • kupac – kupuje proizvod od proizvodjača.2007.odnosno davaoca usluga i time postaje dužnik faktora. Ugovor o faktoringu – prije samog zaljučenja ugovora o faktoringu. • faktor – organizacija koja od svojih klijenata otkupljuje njihova potraživanja i to u jednom dužem periodu.odnosno refinansiranje naplate . Pojam forfetinga podarzumijeva otkupljivanje dugoročnog potraživanja – kredita proizvodjača – izvoznika investicione opreme od strane posebne fin.platnog prometa bitno je pomenuti i : • poslove faktoringa. Rok vraćanja ododbrenog kredita kupcima koji se cesijom prenose na faktore veoma je kratak.faktor će razmotriti zahtjeve klijenta u odnosu na njihove potrebe i iznijete sadržaje ciljeve. Ukupan br.2002. • faktoring u medj. članice EU imaju svoju valutu EVRO.

Kao institucija zvanično postoji od 1.slobodno.i • komercijalni rizik. • vrijednost i valutu posla.kapitala i rada – dugo su zaista i bile u interesu viskorazvijenih zemalja. 25. Djelovanje WTO usmjereno je na stvaranje: 1. • podatke o izdavaocu garancije. 2. kod kojih ima komparativne prednosti. Proizvođač-izvoznik ima obavezu da prikupi važne informacije o kupcu-uvozniku koji se odnose na: • identitiet i nacionalnost kupca.institucija. • kod ugovora o faktoringu potraživanja dospijevaju za plaćanje do 6 mjeseci.učestvuje u rješavanju sporova. Ovim ugovorom forfeting organizacija preuzima od svog komitenta potraživanje koje ovaj ima prema trećem licu i istovremeno se odriče prava na regresni zahtjev u slučaju da ovo potraživanje ostane nenaplaćeno.1. 15 .organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sistema u područjima carine i trgovine robama.1995.trgovina robama.nego i robne cirkulacije. • trajanje kredita.Globalizacija znači da je svijet postao globalni supermarket.organizuje pregovore.usluga.od 6 mjeseci do 5 godina. • poslednji rok u kome će instrumenti plaćanja biti stavljeni na raspolaganje. Svaka zemlja pa i BiH u uslovima globalizovanog STP treba da se specijalizuje za proizvodnju onih proizvd. WTO i globalna trgovina – Deklarativni cilj WTO jeste da „potpomogne da se trgovina odvija neometano. Ugovor o forfetingu – Cilj proizvođača-izvznika je da dobije saglasnost forfeting organizacije da će ista otkupiti određeno potraživanje garantovano odgovarajućim instrumentima plaćanja. • trasirana (vučena) mjenica. Predmet ugovora o forfetingu su uvijek potraživanja sa dugoročnim dospijećem. Instrumenti koji se najčešće koriste za obezbjedjenje potraživanja nastalih korišćenjem forfeting mehanizma jesu : • sopstvena mjenica ili promisiona nota. WTO upravlja međ.god. Četiri osnovna pravila slobodne trgovine – sloboda kretanja roba.trgovini.pruža tehničku pomoć i obučava kadrove u zemljama u razvoju. Medju rizike koji se mogu javiti prilikom realizacije potraživanja ubrajaju se: • politički rizik.trgovinskim odnosima.dok se forfeting isključivo koristi za finansiranje izvoza tj.sporazumima.dok se kod ugovora o forfetingu uvijek radi o cesiji pojedinačnog potraživanja. Ona direktno utiče na ponašanje država članica i na ponašanje svake pojedinačne fiirme koja učestvuje u međ.u spoljnotrgovinskom prometu.• forfeter. • aval.nadzire nacionalne trgovinske politike . Kada se između proizvođača-izvoznika i forfeting organizacije postigne čvrsta saglasnost dolazi do zaključenja ugovora o forfetingu.dok je to veoma bitan element ugovora o forfetingu. • kod faktoring potraživanjae se ne obezbjeđuje nekim ugovorinim sredstvima obezbjeđenja. progresivne liberalizacije i eliminacije carinskih i necarinskih prepreka trgovini robama i uslugama. Sličnosti i razlike između faktoringa i forfetinga – sličnosti su : • u tome što se kod oba ugovora prenose potraživanja u cilju pripadanja sredstava za finansiranje kreditiranja. • forfeting se prvenstveno pojavljuje u u nutrašnjem robo-novčanom prometu. uklanjanje svih oblika protekcionističkih mjera i diskriminatorskih tretmana u međ. • transferni rizik.uslugama i intelektualnom svojinom.dok su kod ugovora o forfetingu potraživanja dugoročnog karaktera tj.GATTje ugrađen u WTO. 3.uslugama i i ntelektualnom svojinom. • valutni rizik.u kome su ideje i proizvodi postali dostupni svuda i u isto vrijeme.pravično i predvidivo. • vrstu instrumenata plaćanja koji se eskontuju. 25.WTO je međ. Globalna trgovina . otvorenog i ravnopravnog sistema trgovinskih pravila. Ovo je najbolja ilustracija za shvatanje pravca u kojem se kreće savremena međ. razlike su : • kod ugovora o faktoringu najčešće se radi o globalnoj cesiji skupa potraživanja jednog subjekta.ukolio se ista predviđa. trgovina (globalna trgovina). Kod oba posla dolazi do ubrzavanja ne samo novčane.i • garancija banke.

Makeedonijom. U SPT prometu pominju se sledeće vrste robnih režima : • LB – slobodan uvoz i i zvoz – roba označena ovim oznakama nije potrebno pribavljati nikakva odobrenja.za izvoz odredjenih proizvoda. Potpisan je u 19. • Kk – kontigenti količinski – jedan od instrumenata kojima se ograničava uvoz i izvoz na osnovu količina.a ujedno i destimulativno na izvoz dr.opasne materije.) 30.među njima je ostvarena potpuna slob. • podsticaji izvoza.potpisanih sa zemljama regiona Srbijom.za potencijalne korisnike i one se korite sve dokse ne iscrpe za naznačeni period.ugov.odnosno količinu robe koja je odobrena kvotama za uvoz ili izvoz. • Kv – kontigenti vrijednosni – predstavljaju instrument kojim se ograničava uvoz i izvozrobe u vrijednosnim pokazateljima.trgovina. • K – kvote – sinonimi kvantitativnih ograničenja. Osnovni zadatak Savjeta jeste nadgledanje funkcionisanja multinacionlnih sporazuma kroz 3 vijeća: (1) Vijeće za trgovinu robama.trgovine. Organizaciona struktura WTO: Najviši organ WTO je Ministarska konferencija.do sada su održane dvije runde pregovora.aspekte prava na intelktualnom nivou.režima EU. EU KAO PREDSTAVNIK NAJVEĆE REGIONALNE INTEGRACIJE .analiziranje kretanja međ.kao i tranzicijskih zemalja u multilateranim sistemima. Generalni direktor se bavi koncenzusom svih članova WTO.utvrdjuju se krajem poslovne godine za narednu i rasporedjuju se na zainteresovane izvoznike i uvoznike. EU je preteča savremene globalizacije ali regionalnog karaktera. (2) Vijeće za trgovinu uslugama i (3) Vijeće ta trg. Ministarska konferencija osniva druge organe WTO i imenuje njene članove.njegova odgovornost je isključivo međ. Komitet za poloprivredu. članice postale Rumunija i Bugarska).jer se ista nalazi na slobodnim režimima.4.trg.proizvodi naoružanja. EU je politička. Mjesto BiH u WTO .zatim prižanje pomoći zemljama u razvoju.carinskih unija i nezavisnih carinskih teritorija.. organiz.njenu ulogu preuzima Generalni savjet.on je po robnim režimima. ekonomska i monetarna zajednica evropskih država. Riječ tarifa potiče iz arapskog jezika i u prevodu znači cjenovnik.CG.takođe sastavljen od predstavnika zemalja članica. One su značajan instrument SPT politike. Osnovni zadatak mu je pružanje tehničke pomoći raznim komitetima i savjetima WTO. Pod pojmom carinske tarife podrazumijeva se sistematizovan pregled robe po tarifnim oznakama. Savjet ministara BiH daje prijedlog o razvrstavanju robnih režima.07.i takav vid oporezivanja danas preferira STO. 26..to su zakonski propisi donjeti u cilju zaštite domaće proizvodnje i razvoja.EU je najpoznatija međ.regrese i sl. Robni režimi – Uvoz i izvoz robe na području BiH nije slobodan.i • carinska politika zemlje izvoznice i uvoznice. Drugi važan proces je postojanje mreže bilateralnih sporazuma o slob.naimenovanjima robe.integracije u smislu trgovine. Nadzor nad sprovođenjem sporazuma takođe vrši se više komiteta.proizvodi iz oblasti poljoprivrede (sjemena. 5. Hrv.služi za praćenje realizacije planiranih aktivnosti usklađivanja sa zakonodavstvom.utvrdjuju se za odredjeni vremenski period i u tekućoj godini utvrdjuju se za narednu po količini i izviznicima.na režimima dozvola nalaze se lijekovi.u okviru sporazuma CEFTA (Centralno evropska zona slobodne trgovine). EU je nadnacionalna organizacija koju čini 27 zemalja Evrope (pošto su od1.konferencije se održavaju najmanje jednom u 2 godine.karaktera i ne smije primati instrukcije od bilo koje vlade ili političkog tijela izvan WTO.uspostavljanje informativnih tačaka i pristupanje međ. • D – režim dozvole – pojedine robe su na režimu dozvola. Riječ carina potiče od riječi „careve 16 .. postizanje maksimalno mogućeg stepena transparentnosti trgovinskog multilateralnog sistema.ostvarivanje konflikata sa medijima i sl.Rumunijom. Carina je iznos koji se naplaćuje prilikom uvoza i izvoza robe. Akcionim planom obuhvaćene su izmjene postojećih propisa i donošenje novih.kao npr. Na osnovu iskustva drugih zemalja članstvo u WTO neformalan je preduslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.12.koje izdaju nadležni administartivni organi . u WTO .2006.1.jer su osnovni principi WTO sastavni dio spoljnotrg.Bugrskom i Moldavijom.a usvaja ih vlada. 29.rijetki plemeniti materijali.režimima uvoza i i zvoza i carinskim stopama. Instrumenti SPT politike su : • robni režimi.a odluke se donose koncenzusom. Aktivnosti BiH su u toku sa pristupanj.predstavljaju izuzetno restriktivne mjere ograničenja SPT poslovautvrdjuju se unaprijed za svaku poslovnu godinu. i konvecijama. 28.Proces pristupanja BiH u WTO komplemantaran je proces evrop.proizvoda. Sekretarijatom rukovodi Generalni direktor.osnivanje novih institucija. Instrumenti SPT politike BiH mogu djelovati podsticajno.. u Bukureštu. Mandat mu traje 4 god.tarifnim brojevima.koja se sastoji od predstavnika država članica.to su zakonski propisi donjeti u cilju zaštite domaće proizvodnje i razvoja. To je značajan dio prihoda kojim se puni budzet. U periodu između 2 zasjedanja min. Ministarstva. Robne režime donosi vlada i oni mogu biti da su ograničeni na vrijednost uvoza i izvoza ili na količinu robe koja je predmet izvoza.konferencije. Sekretarijat WTO obavlja uglavnom administartivne poslove i ne može da donosi odluke. integraciju nerazvijenih i zemalja u razvoju.Albanijom.izrađen je akcioni plan pristupanja BiH u WTO.gdje vlada daje odredjene premije. Ovlaštenja EU utvrđena su ugovorom između članica unije.teritorij alno ograničenog karaktera. 27.priplodni i rasadni materijal i sl.

To su niske carine koje ne utiču značajnije na tokove međunar. • Polazeći od carinsko-tehničkog kriterija podjela carina je : • carine ad valorem. • zaštitne – zavode se radi zaštite domaće proizvodnje. • kombinovane. po dampinškim cijenama). • retorzivne – su kao negativna kontramjera na odredjenu negativnu političku akciju neke zemlje.u potpunosti eleminiše uvoz). • specifične. Najvažnije funkcije carina su: • Obezbjeđenje fisk. • Prema visini carinskih stopa : • konsolidovane – carine koje su uglavnom utvrdjene na bazi klauzule najvećeg povlašćenja.Carine utiču na obim i strukturu trgovine zemlje sa inostr.privredne aktivnosti U merkantalizmu carine su bile jedan od najvažnih izvora državnog prihoda. i na intezitet zaštite domaće privrede. • izvozne. • Prema karakteru trgovinskih odnosa sa inostranstvom carine mogu biti: • autonomne.Uvode se na proizvode pri prelasku iz jednog trgovinskog područja u drugo radi zaštite domaće proizv. Carine koje se uvode samo radi fiskalnih ciljeva na manji broj proizvoda široke potrošnje.prihod. • preferencijalne – carine kad se plaća niža carina od one po klauzuli najvećeg povlašćenja. • diferencijalne – kad se na uvoz iz odredjene zemlje plaća viša carina od one koja se plaća po klauzuli najvećeg povlašćenja. • ugovorne. prihoda državi. • prohibitivne (omogućuje povećanje dom.i • kompenzatorne (se primjenjuju radi eleminisanja neželjenih štetnih efekata subvencija i premija izvozničke zemlje u odnosu na interese uvozničke zemlje).dadzbine“.i • tranzitne. One utiču na rast i razvoj domaće privrede. • minimalne i • maksimalne.trgovine.jer iste su prvi ubirali oni i to je bio njihov prihod. • antidampinške (da neutrališu učinke inostrane prodaje na dom.jednostavnog njihovog ubiranja davalo im je privlačnost i značaj kao izvor prihoda. 31.odnosno fin. • kompenzacione – su radi zastite domaće proizvodnje od dampinškog uvoza subvencionisanog od strane izvozne zemlje.i • prohibitivne – imaju za cilj sprečavanje uvoza odredjene robe za koje su propisane.predstavljaju kombinaciju „ad valorem“ i „ad specifikatum“ carina. One se definišu kao dažbina ili taksa. • jedinstvene i • diferencijalne carine.od inost.proiz. • Prema cilju : • fiskalne – čiji je prvenstveni cilj poreski. 32. • kombinovane . Podjela carina izvršena je na osnovu nekoliko kriterijuma od kojih su najvažnije (KNJIGA) : • Podjela u zavisnosti od pravca kretanja robe: • uvozne . • Zaštita dom. • „ad specifikatum“ (specifične) – primjenjuju se na jedinicu mjere za jedinicu mjere za robu koja se uvozi. konkurencije. Vrste carina (PROFESOR) : • Prema kriterijumu ekonomske funkcije carine se dijele na: • zaštitne. • Po načinu idmjeravanja : • „ad valorem“ (po vrijednosti) – utvrdjuje se u procentnom iznosu od vrijednosti uvezene robe. • fiskalne.i • ugovorne – kad se utvrdjuju ugovorom izmedju 2 ili više zemalja. • Po načinu utvrdjivanja : • autonomne – carine koje se utvrdjuju jednostrano zakonom. 17 .trž.zaštitnih djelatnosti do takvih razmjena da podmiruje domaću proizvodnju.

dok se sa ostalim zemlj. 3.utvrđuju se u % od vrijedn. Carinsko područje BiH je jedinstveno. 40.imaju za cilj da neutrališu učinke inostrane prodaje na domaćem tržištu po dampinškim cijenama.unutrašnje vode i vazdušni prostor BiH. pored neposrednog uticaja na količ. Direktna strana ulaganja u BIH dolaze iz 83 zemlje – 35 iz evrope i 48 iz ostataka svijeta.su takve carine koje država ustanovlj. 38.Minimalne carine . Robe. • Carinski nadzor.primjenjuju max. • Carinski granični pojas. 2. uništenje robe koja ne odgovara zahtjevima i standardima za upotrebu. Važnija dejstva carina : Uvođenjem carina na uvoz povećava se cijena proizvoda. Carinski propisi primjenjuju se na jedinstvenom Carinskom području BiH.polazi se od visine carinskog optereć. 3.Carine ad valorem . Dobre osobine su: jednostavnost. pregled prevoznih sredstava.utvrđuju se bilateralnim ili multilateralnim sporazumom.i obuhvata teritoriju BiH uključujući teritorijalne vode. • Carinsku liniju. pregled robe.se obično primjenjuju na uvoz proiz.od kojih su najvažniji sljedeći: 1.i • Drugih instituta koji regulišu sistem carinske zaštite. Maksimalne carine . 5. Efekte u odnosu na potrošnju. 7.Autonomne carine . provjera postojanja i vjerodostojnosti dokumenata.drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja podliježe carinskom nadzoru. Zakon o carinskoj politici BiH reguliše: • Carinsko područje. 6. uvoza izazvaće niz drugih efekata. uvoznih proizv.ovaj zakon sprovodi Uprava za indirektno oporezivanje. ne treba utvrđivati vrijed. One opterećuju vrijednost proizvoda relativno različito. Carinska kontrola obavlja specifične radnje kao što su: 1. nezavisno od uticaja zemalj trgovinskih partnera. 4. 8. 39. carinske stope. 4. Efekat na zaposlenost. Kod porasta cijena uvoznih proizvoda. 2. Efekte u odnosu na dom. Nedostatak: neravnomjernom opterećenju uvoznog proizvoda u odnosu na kretanje cijena. pregled prtljaga i druge robe koju lice nosi sa sobom ili na sebi. pri utvrđenoj carinsk. Ova carina opterećuje vrijed.3%. Primjenu carinskih propisa sprovode carinski organi. Pod uvoznim dadzbinama podrazumijevamo carine. Efekat u odnosu na uvoz. 6. sprovođenje bilo kojih službenih istraga i sličnih propisa. a apsolutno različito u odnosu na kretanje cijena ovih proizvoda. 4. Efekat na odnose razmjene. 10. iz zemalja sa kojima je STR regulisana na bazi primjene klauzule najpovoljnije nacije.a neevropske zemlje sa 19.proizvodnju. 18 . 35. relativno jednako. 37.Efekat na realokaciju proizvodnih resursa.ali se ne uključuju naknade i troškovi za izvršene usluge od strane carina. pregled poslovnih knjiga i druge evidencije.carine koje se primjenjuju radi eleminisanja neželjenih štetnih efekata subvencija i premija izvozničke zemlje u odnosu na interese uvozničke zemlje. Carinske dažbine na odnosni proizvod relativno jednako opterećuju proizvod kao i prije povećanja cijena. 2. a apsolutno jednako u nepromjenjenom iznosu u odnosu na kretanje cijena proizvoda. 36.Ugovorne carine . državnih prihoda. Platnobilansni efekat.proizd. kad je to otrebno .radi carinjenja.takse i dr. Carinski odobreno postupanje obuhvata: 1.i 7. 9. Ono je ograničeno carinskom linijom koja je identična s granicom BiH. ponovni izvoz robe iz carinskog područja BIH.troškove koji se naplaćuju pri uvozu robe. Efekat poveć. 3. Evropske zemlje učestvuju sa 80.Specifične carine se ustanovljavaju u određenom iznosu po jedinici mjere. • Postupak carinjenja robe. 5. Efekat u odnosu na cijene. stavljanje robe u carinski postupak. U BiH su znatno veći ulozi stanih investitora u odnosu na domaće partnere. Protekcionističke efekte. stopi ad valorem.Antidampinške carine . koja se primjenjuje na uvoz proizvoda od zavisnosti od zemlje porijekla.Kompenzatorne carine . ulazak robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište.7% ukupnog stranog kapitala. Povećana cijena uvoznog proizvoda.

Dokumentaprilikom uvoza robe su: 19 .iznosa carine. 4. • robe namjenjene za izlaganje ili upotrebu na izložbama.taksa i sl.kongresima i sličnim manifestacijama. stavljanje robe u slobodan promet. utvrđuje da li je pravilno upisan tarifni podbroj i naimenovanje robe koja se uvozi. 4.. Isprave u carinskom postupku dijele se na: 1. • da svu ili samo dio robe koja je privremeno uvezena definitivno ocarini u toj zemlji. Faze carinjenja robe su: 1. 2. 45. • deklaracija o car.veterinarska. utvrđuje se osnovica za obračun carine. • Uvjerenje o kvalitetu robe. Za prevozna sredstva koja prevoze robu pod karnetom TIR na ulasku u carinsko područje druge zemlje roba se ne prijavljuje podnošenjem TR delaracije. • polisa osiguranja. • ambalaže. 2.akcizee. • da uveze svu robu ili samo dio robe koja je pokrivena karnetom.isprava (JCI). carinske isprave • jedinstvena car. carinsko skladištenje.carinskom ispravom karnet TIR koji zamjenjuje nacionalne isprave za prevoz robe pod carinskim nadzorom. 43. unutrašnju obradu (aktivno i pasivno oplemenjivanje).). 2.fitopatološka i ostala potrebna uvjerenja o ispravnosti robe.PDV-a.drugih uvoznih dažbina.i • prevozna isprava. 3. prevoz. ATA KARNET omogućava privremeni uvoz robe bez primjene redovnog carinskog postupka u zemlji privremenog uvoza i obezbjeđuje garanciju za carinu i druge uvozne dadzbine. Uslov za ovo je da se obe zemlje i izvoznica i uvoznica potpisnice TIR konvencije. 6. 3. pregled robe i kontrola svrstavanja robe po carinskoj tarifi. Garancija izdavaoca karneta obezbjeđuje carinskim organima naplatu uvoznih dažbina i carine u slučaju nerazduženja ili zloupotrebe.ostale isprave. uplaćuju se i ostale dažbine (PDV.komercijalne i transportne isprave. 4. 44. • faktura. 6. TIR KARNET je osmišljen kako bi se spriječio veliki gubitak vremena jer su vozila koja prevoze na velike daljine zadržavana zbog carinskih inspekcija i ponovnog plaćanja na svakoj granici. • Veterinarsko uvjerenje.sajmovima. 2. obezbjeđuju se sanitarna. • da robu uvezenu jednim karnetom koji čini jednu pošiljku razdvoji i u povratku isporuči u više pošiljaka. po izvršenoj uplati roba se pušta u slobodan promet. naplaćivanje utvrđenog iznosa carine.i 7. Primjenjuje se na uvoz sledećih roba: • stručne opreme. Jedinstvenom međ. vrši pregled dokumenata i upoređenje stanja robe po dokumentima sa stvarnim stanjem. 3.. Carinski postupak obuhvata: 1. ustupanje robe nadležnom organu.ista se obračunava i uplaćuje.5. • Fitopatološko uvjerenje. 46.PDV-a. postupak tranzita (izvoza). Faze u postupku carinjenja robe u u vozu: 1. prijem JCI i propisanih isprava. spoljnu obradu. postupak privremenog uvoza. 41. • Sanitarno uvjerenje. 5. 47. carinska služba vrši prijem dokumenata od uvoznika za obavljanje postupka carinjenja. 7.drugih uvoznih dadžbina. 42. 3.vrijednosti (DVI). 5. utvrđivanje carinske vrijednosti. • trgovinskih uzoraka i reklamnog materijala. Karnet ATA koji može da se koristi umjesto nacionalnih carinskih isprava (TR deklaracije) pruža nosiocu sledeće mogućnosti: • da pošiljku privremeno uveze u više zemalja.

1. JCI za izvoz robe u inostranstvo. 4. faktura. by Biljana♥ 20 . 3. 2. EUR 1. CMR.