Vodic Za Brdski Biciklizam U BIH

BRDSKI BICIKLIZAM
U BOSNI I HERCEGOVINI
Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}
VODI^ ZA
VODI^ ZA BRDSKI BICIKLIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI Autor projekta: Emir Vu~ijak Saradnik na projektu: Mersad Pa{i} Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH Za izdava~a: Enes Arifhodì} Fotografije: Emir Vu~ijak Design i DTP: Sezam www.mtb.ba
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 796.61(497.6)(036) VUÎJAK, Emir Vodi~ za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini / Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i} ; [fotografije Emir Vu~ijak]. - Sarajevo : Turisti~ka zajednica Federacije BiH, 2008. - 148 str. : ilustr. ; 21 cm Bibliografija: str. 145 ISBN 978-9958-9021-0-9 1. Pa{i}, Mersad COBISS.BH-ID 16621574
BRDSKI BICIKLIZAM
U BOSNI I HERCEGOVINI
Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}
VODI^ ZA
Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog ~ovjeka. Nema mjesta gdje se moè ~uti otvaranje li{}a u prolje}e, ili drhtaj krilca mu{ice. A mo`da zato jer sam divlji i ne razumijem. Buka u gradovima je uvreda mojim u{ima. [ta vrijedi ljudski ìvot ako ~ovjek ne moè ~uti usamljeni krik kozoroga ili no}nu prepirku àba u bari?
Dio pisma indijanskog poglavice Seattle-a iz 1854. godine, upu}enog ameri~kom predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.
Uvod
Svojevremeno se biciklizam vezivao uglavnom za asfaltne podloge no, pojavom prvih modela brdskih bicikla, kako im samo ime kazuje, otvorio se potpuno novi svijet uìtka na dva to~ka - vo`nja u prirodi, vo`nja po makadamskim brdskim putevima ili, ~ak, tamo gdje uop{te nema utvr|enih staza. Jo{ prije desetak godina brdski biciklisti su stidljivo po~eli zalaziti po na{im planinama izazivaju}i ~u|enje mje{tana. Kasnije su do{li opremljeniji modeli od laganijih materijala, ko~nice sa diskovima, amortizeri i sva ostala tehni~ka pobolj{anja, {to je umnogome pove}alo radijus kretanja biciklista i zna~ajno eliminisalo probleme izazvane kvarovima. Odlazak u planinu svakako nije preporu~ljiv usamljenom pojedincu. Vo`nja u grupama donosi sigurnost svakom u~esniku, ali i ugodno druènje i lijepu atmosferu. Me|utim, i grupa, kad se na|e na nepoznatom terenu, suo~ava se sa dilemom: kojim putem nastaviti. [umskih puteva je bezbroj, ~esto nisu ozna~eni na zastarjelim kartama do kojih se ionako te{ko dolazi, a vo`nja uvijek istim stazama ne predstavlja pravo zadovoljstvo. Voze}i sa ~lanovima BBK "Igman" po planinama Bosne i Hercegovine otkrio sam svu ljepotu brdskog biciklizma. Tu vrijede jednostavna pravila uvaàvanja svakog pojedinca bez obzira na pol, godine, status ili kondiciju. Uvijek je sna`no izraèno jedinstvo grupe i obilje vedrog raspoloènja. Me|utim, i ovako organizirana ekipa uvijek je trebala vodi~a, nekog ko }e pedantno isplanirati put, brinuti se o cijeloj grupi. Izvje{taji sa vo`nji su, me|utim, kod obi~nog posmatra~a stvarali famu kako je rije~ o izuzetnim poduhvatima samo za one koji posjeduju izvrsnu kondiciju, znanje i tehni~ke vje{tine. Stekao sam dojam, naime, da mnogi ljubitelji brdskog biciklizma jo{ uvijek imaju dilemu da li se uputiti u planinu ili ostati u gradu, da li se priklju~iti poznatoj grupi ili formirati vlastite grupice kondiciono pribli`no izjedna~enih biciklista, a i tada zastajali su pred vje~itom dilemom: kuda krenuti. Osim toga, brojni stranci, ljubitelji prirode koji borave u na{oj zemlji, odu{evljeni njenim ljepotama ali i zaziru}i od opasnosti koje nose zaostale mine, ~esto su traìli vodi~a ili barem èljeli da se priklju~e organiziranoj grupi i otkriju ~ari odlaska biciklom u planinu. Ova knjiga je nastala upravo kao èlja da se potaknu svi neodlu~ni na odlazak u prirodu, da se razbije bojazan od planine i eventualnog lutanja spletom bezbrojnih makadamskih {umskih puteva. Bilo bi sjajno posjedovati GPS, ali i obi~nim ciklo kompjuterom, ~ak i bez njega, lako je pratiti putanju navedenih staza obra|enih u ovom vodi~u bez straha od pogre{nog skretanja i lutanja. Putanje su obra|ene na jednostavan i razumljiv na~in sa ta~nim udaljenostima izmjerenim GPS-om, i nude fotografiju svake bitne raskrsnice uz upute kamo skrenuti. Prate}i ponu|enu mapu vo`nja ponu|enim stazama bi trebala biti jednostavna i predstavljati uìtak. U vodi~u su obra|ene samo neke od brojnih staza koje nude Trebevi}, Ozren, Igman, Bjela{nica, Viso~ica, Vele` ili Vranica. Vjerujem da }e sljede}e izdanje obuhvatiti i druge interesantne destinacije kao {to su Vla{i}, Zvijezda, Jahorina, Romanija,Treskavica, Bitovnja, Zelengora, Majevica... Sa zadovoljstvom }u prihvatiti sve prijedloge za nove destinacije kao i savjete korisnika ovog vodi~a. Emir Vu~ijak
ada se pogleda Trebevi} iz njegovog podno`ja, sa sarajevskih ulica, osobito vrh na kojem dominira tv toranj, ~ini se nevjerovatnom i pomisao da se ~ovjek gore uspne biciklom. Me|utim, osje}aj trijumfa nakon {to se iza posljednjih krivina ukaè ogromni tv toranj koji je izgledao nedosti`no s podno`ja planine, jo{ vi{e kad se na|e na samom vrhu odakle puca pogled na Zvijezdu, Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Jahorinu, Bjela{nicu, Treskavicu... nemjerljiv je, a svaki bicklist koji ga je jednom "savladao" ponosno }e kasnije pokazati prstom u pravcu vrha obja{njavaju}i: "Eto, mi gore idemo biciklima!". Uz nevjericu i divljenje sagovornika. Mnogo prije biciklista Trebevi} su "otkrili" planinari i svi ljubitelji zdravog ìvota i odlaska u prirodu. O njemu je spjevana i pjesma ~iji stihovi kaù: "êtiri mladi}a idu s Trebevi}a prati ih pjesma i smjeh. Tako oni bili veseli i ~ili, dan bje{e sun~an i lijep..." Naàlost, usljed ratnih djelovanja i postavljanja minskih polja Sarajlije su gotovo prestale odlaziti na Trebevi}. I pored ~injenice da se intenzivno radi na demini-
TREBEVI]
11
ranju terena i da je ve}ina o~i{}ena od mina, i dalje postoji bojazan pa }e se tek pokoji iskusni planinar, rijetki izletnik ili biciklist zaputiti na planinu. Ali, zbog svoje blizine, zbog ljepote koju nudi, sve je vi{e onih koji }e i Trebevi} ubrojati u svoje redovne destinacije za vikend i relaksaciju. Trebevi} se proteè u pravcu jugoistoksjeverozapad u duìni od 12 kilometara, dok njegova {irina iznosi 8 km. Njime se pruà pet planinskih vijenaca u pravcu jugoistok-sjeverozapad, prema sjeveru i sjeveroistoku ograni~en je kanjonom Miljacke, od Jahorine ga dijeli Mali i Veliki Stupanj (1522 m), Crni vrh (1522 m), Veliki O{trik (1473 m) i Mali O{trik (1453 m) sa juga Kasindolski potok a sa zapada Sarajevsko polje. Najve}i vrh planine je visok 1629 metara. Preko Trebevi}a vodi asfaltirani magistralni put iz pravca Lukavice ka Jahorini, koji je, dodu{e, u ne{to lo{ijem stanju. Bici-
Uspon (dolje) i prelijep pogled (gore)
12
Pogled na Sarajevo klistima je interesantniji makadamski put koji se, kilometar i po prije Ravna, iznad Kneginjca, odvaja preko Dolova ka samom vrhu. Ovaj put je izgra|en jo{ za vrijeme Austrougarske, manjim dijelom asfaltiran, a od Dolova se penje serpentinama, prvo do Studenog brda a potom i do planinarske ku}e pod samim vrhom Trebevi}a. Naàlost, biv{i dom "Vaso Miskin Crni" je uni{ten, ali to ne spre~ava ljubitelje planine da ga pohode, tu na~ine pauzu i produè jo{ kojih stotinjak metara do samog vrha. Ovaj put vodi kroz predivnu crnogori~nu {umu te je i za ljetnih vru}ina vo`nja vi{e nego ugodna. Gusta {uma je plod po{umljavanja koje se kontinuirano vr{ilo jo{ od doba Austrougarske. Svjeìna zraka koja se i ljeti osjeti kad se penje uz Trebevi}, ali i na druge planine, pojava je koja se zove "aerotermi~ki stupanj". Naime, porastom nadmorske visine temperatura se smanjuje i to na svakih stotinu
Na samom vrhu: 1629 m
13
Od biv{eg planinarskog doma Vaso Miskin Crni vodi jedna od najljep{ih single-track staza u BiH: umjerenog nagiba, s podlogom od zemlje i bovovih iglica uz tek pokoji kamen, staza vodi kroz borovu {umu. Spust ovom stazom je neponovljiv doìvljaj. metara opadne za 0,3 do 0,5 stepeni Celzijusa, a ljeti i do 0,7. Drugim rije~ima, na svakih 180 metara visine temperatura opadne za jedan stepen Celzijusa. Imaju}i u vidu da se do vrha Trebevi}a savlada visinska razlika od gotovo hiljadu metara, lako je izra~unati da nas gore o~ekuje vrlo ugodna temperatura i kad u Sarajevu vlada ljetna èga. Kontinentalno-planinska klima koja vlada na Trebevi}u pogoduje bujnoj vegetaciji, naro~ito visokom drve}u pa se slobodno moè re}i da on predstavlja "plu}a grada". Ispod biv{e ku}e Planinarskog dru{tva "@eljezni~ar" svojevremeno se nalazila botani~ka ba{ta [umarskog fakulteta Sarajevo sa brojnim primjercima najve}eg dijela alpske flore, pa ~ak i biljke koje rastu na planinama dalekog Japana. Na pitomim stranama Trebevi}a, naro~ito od Dobre vode prema vrhu, nailazi se na izobilje jagoda, borovnica i vrisinja. Od Ravna pa navi{e nailazi se na vi{e vrsta jestivih gljiva. Zbog svega navedenog ali i zbog blizine i pristupa~nosti, naro~ito iz pravca spomen parka Vraca, Trebevi} je postao ~esta destinacija sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma, ~ak i za kratke, popodnevne ture. U ovoj knjizi obra|ujemo standardnu turu od Vraca do vrha i spust preko Ravna, pored bob staze do Bistrika. Zbog ljepote {ume i podloge od humusa i borovih iglica dio spusta od samog vrha do biv{eg planinarskog doma Dobre vode predstavlja mo`da i najljep{i cross countri spust u BiH. No, iskusniji poznavaoci planine }e iskoristiti i brojne planinarske staze kao single track i uìvati u toj vrsti biciklizma. Autori ove knjige }e rado na li~ni zahtjev svakom zainteresiranom ustupiti i taj track koji, po{to je knjiga namijenjena manje zahtjevnim korisnicima, ovog puta nije obra|ivan.
14
Snijeg u sjenovitim mjestima i u aprilu
Odmor kraj poru{enog PD Vaso Miskin Crni
Raznovrsno cvije}e ve} u rano prolje}e

Fotos: Milan Trifunovi}
Kontrasti: behar uz ~etinarsku {umu
Freeride za hrabrije (lijevo) i uìtak u laganoj vo`nji ka bob stazi (desno). Put je cijelom duìnom asfaltiran i nema mina
15
start
8 7 1 6
2 5
Topografska karta sa ucrtanom stazom do vrha Trebevi}a (ùto) i single track (crveno) koja nije detaljno obra|ivana u ovom vodi~u
16
Vraca - vrh Trebevi}a - Jar~edoli Latinska }uprija

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24.5 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46,2 km vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,47 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,53 min prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9,0 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7,2 km/h polazna ta~ka (spomen park Vraca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .602 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .943 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1573 m Opis ture: srednje te{ka tura. Obra|ena je XC staza sa raskrsnicama (ùto na mapi) dok je single-track samo nazna~ena i preporu~uje se samo iskusnijim biciklistima
0 Start: SPOMEN PARK VRACA kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: o{tar uspon cestom SarajevoTrebevi}-Jahorina. Voziti desnom stranom i u koloni jer moè biti automobila koji se kre}u ve}om brzinom. do sljede}e raskrsnice: 5,52 km
1 kilometara: 5,52 raskrsnica: kriànje sa manjim asfaltnim putem s desne strane. skretanje: desno na put manjeg zna~aja podloga: asfalt, star i mjestimice ispucao. Ima dosta {ljunka po asfaltu i rupa opis puta: Napu{ta se glavna cesta Sarajevo-Trebevi}-Jahorina. Slijedi srednje teàk uspon duga~kim serpentinama do sljede}e raskrsnice: 3,34 km
17
pozadini se vidi tv toranj. Od heliodroma se moè skratiti uzbrdo preko livade nekih 20 metara ponovo na makadamski put do tv tornja. Pre}i slobodno livadu jer nema mina. skretanje: ravno preko livade pa onda lijevo istim makadamskim putem podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 0,4 km 2 kilometara: 8,86 raskrsnica: Silazak na makadamski put s lijeve strane. S desne strane je vidikovac i pogled na Sarajevo, a s lijeve stijene na kojima je ozna~ena zelena strelica u smjeru prema vrhu Trebevi}a. Dalje se vidi markirana planinarska staza do vrha. skretanje: lijevo podloga: makadam (mjestimice neutaban pa kamenje bjeì ispod to~kova) opis puta: srednje teàk uspon do sljede}e raskrsnice: 4,14 km
4 kilometara: 13,4 raskrsnica: Dolazak do tv tornja koji se nalazi s desne strane (kod tornja ima pas ali je iza ograde i uglavnom vezan). Odatle skrenuti lijevo, nizbrdo do biv{eg planinarskog doma Vaso Miskin Crni. Pro}i s lijeve strane doma (foto 4a) i onda skrenuti lijevo nizbrdo (foto 4b) gdje vodi planinarska staza. Predivan spust kroz {umu po zemljanoj stazi. skretanje: lijevo nizbrdo podloga: zemljani {umski put obrastao. Mjestimi~no ima i krupnijeg kamenja. opis puta: spust, paziti na brzinu i obratiti pa`nju na oborena debla. Dràti se glavnog utabanog puta. do sljede}e raskrsnice: 3 km
3 kilometara: 13,00 raskrsnica: Dolazak na heliodrom. U
18
5 kilometara: 16,4 raskrsnica: Izlazak sa {umskog puta na asfaltni plato. S lijeve strane je objekat sru{enog biv{eg planinarskog doma. Dalje nastaviti asfaltnim putem nizbrdo. skretanje: ravno nizbrdo podloga: asfalt. Put je dosta lo{, mjestimice ima rupa i nekoliko o{trih serpentina. Ponekad zna biti ovaca na putu pa je potreban oprez. opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 2.7 km
7 kilometara: 20,1 raskrsnica: Prolazak ispod bob staze. Nastaviti ravno nizbrdo asfaltnim putem. Moè se spustiti i bob stazom ali zna biti krhotina fla{a i sl. skretanje: ravno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
6 kilometara: 19,1 raskrsnica: Silazak sa uskog asfaltnog puta na glavnu cestu Sarajevo-Trebevi}Jahorina. S desne strane se vidi dio bob staze a sa lijeve ima veliki parking. Nakon tridesetak metara skrenuti desno prema bob stazi po asfaltnom putu. skretanje: desno sa glavne ceste podloga: asfalt opis puta: ravna staza do sljede}e raskrsnice: 1 km
8 kilometara: 20,8 raskrsnica: Skrenuti sa asfaltnog puta desno nizbrdo na makadamski put. Pratiti put nizbrdo uz o{tar nagib. Potreban je oprez jer ima stanovnika, djece i auta. Slijediti ceste: Apelova cesta, Pogledine, Iza gaja, Nalina i Bistrik. Kod samoposluge skrenuti nizbrdo prema Parku prin~eva, dalje preko zaobilaznice pored stare èljezni~ke stanice niz Bistrik do Miljacke. Potreban oprez jer je ve} gradska zona. skretanje: desno podloga: makadam opis puta: ostar spust do kraja: 3,7 km kraj (Latinska }uprija): 24,5 km
19
IGMAN
edna od omiljenih planina sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma je Igman. Smje{ten jugozapadno od Sarajevskog polja, pristupa~an biciklistima od samog podno`ja, ispresijecan brojnim {umskim putevima, a ponajvi{e zbog ~injenice da nije potreban transport automobilom do polazne ta~ke ve}ine tura, Igman je postao glavna destinacija za jednodnevne vo`nje, kako cross country, tako i free ride stazom koju vrijedno grade ~lanovi istoimenog biciklisti~kog kluba. Igman je prirodno povezan s Bjela{nicom i to granicom koja nije izrazita, sa izuzetkom udoline na potezu Karamustafini ~airi (1710 m) - Grkarica (1194 m), gdje je ne{to izraènija. Od Crnog vrha (1647 m) prema sjeverozapadu visina postepeno opada, prema jugoisto~nom dijelu Sarajevskog polja opada ne{to o{trije, dok se prema sjeverozapadu planina spu{ta izrazito strmo uz uzdu`ni rasjed. Pored Crnog vrha isti~u se: Guvno (1607 m), \urin vrh (1533 m), Javornik (1509 m), Ra|i vrat (1488 m) i drugi. Izletnicima najpoznatiji lokaliteti na Igmanu su Veliko polje (1214 m) i Malo polje (1162 m), tipi~ne kra{ke uvale do kojih se dolazi asfaltnim putem iz pravca Krupca ili Hadì}a. Put od Krupca ~esto koriste i biciklisti, naro~ito za ture koje nastavljaju dalje prema Bjela{nici, Viso~ici i Treskavici, mada je mnogo ljep{i i popularniji uspon makadamskim putem iz Hrasnice preko Osmica i Hrasni~kog stana, ili odvojkom koji presijeca asfaltni put iz pravca Hadì}a i vodi na Golo brdo odakle se pruà jedinstven vidik na Sarajevo. Za XIV Zimske olimpijske igre na Malom polju su izgra|ene 70 i 90 metarska skakaonica koje danas nisu u funkciji, a na Velikom polju su odràvana takmi~enja u skija{kom tr~anju i biatlonu. Asfaltirana staza kru`nog oblika, duga 2,5 km, postoji i danas. Koriste je izletnici, {eta~i, biciklisti rekreativci i obitelji s malom djecom. Nedaleko od Velikog polja, kod raskr{}a za Bjela{nicu, kre}e kru`na cesta preko Ravne vale i Javornika duga 22 km. Ve} nakon nekoliko stotina metara postoji odvojak makadamske ceste kroz predivnu,
21
nedirnutu {umu koja ima status pra{ume. Zbog blagog, gotovo neznatnog uspona ovu cestu rado koriste biciklisti po~etnici, roditelji s djecom ili {eta~i, a kro{nje visokih stabala ~ine splet {to spre~ava prodor sun~evih zraka, pa je vo`nja ovom stazom ugodna i za najvru}ih ljetnjih dana. Za razliku od tipi~nih planina Bosne i Hercegovine, klimatske prilike Igmana su dosta sloène. Alpska klima je donekle ublaèna manjom nadmorskom visinom, ali ono {to karakteri{e Igman su veoma izraène razlike u toplotnim odnosima i njihovim promjenama. Naime, zbog odre|enih karakteristika reljefa, prije svega ulegnu}a na Igmanu, te strujanjem rashla|enih vazdu{nih masa sa Bjela{nice koje se zadràvaju u tim ulegnu}ima, de{ava se temperaturna inverzija kada je na Igmanu, koji ima niù nadmorsku visinu, temperatura nià od one na mnogo vi{oj Bjela{nici. Ovo se naro~ito de{ava za vedrog neba, kad je kretanje vazduha neznatno, a radijacija zbog toga najintenzivnija. Potvrdu nalazimo i u nazivu nekih lokaliteta kao {to je Mrazi{te na Velikom
22
polju. Na Mrazi{tu je 25. januara 1963. g. zabiljeèna rekordna temperatura od -43,5 stepena Celzijusa. Na Igmanu je mogu}a pojava temperature ispod nule u svakom mjesecu, uklju~uju}i juli i august. Temperaturna inverzija uslovila je i ekolo{ku specifi~nost Igmana gdje ve} na 1200 m nalazimo pojas crnogori~nih, smr~evih {uma, iznad kojih se, kao inverzna pojava, javljaju {ume bukve i jele. U normalnim uslovima raspored je obrnut. Upravo bujna {umska vegetacija Igman ~ini "plu}ima grada" i privla~i ljubitelje brdskog biciklizma. Do visine od 800 do 900 metara nailazimo na listopadne {ume hrasta kitnjaka i obi~nog graba (Querceto-Carpinetum) te {ume brdske bukve (Fagetum montanum) {to daju ugodnu hladovinu za ljetnje vo`nje i predivan kolorit ujesen. Ne{to vi{e, do visine od oko 1500 m, javlja se listopadno-~etinarska {uma bukve i jele (Fagetum abietetosum) i {uma smr~e (Piceetum subalpinum) vidljiva naro~ito na platou Igmana i padinama prema Bjela{nici. Nije rijetkost vidjeti u ovim {umama bukve pre~nika
23
do jednog metra. Vla`no humusno zemlji{te na Javorniku pogodovalo je rastu gorskog javora po kojem je vrh i dobio ime. Na ve}im visinama (preko 1500 m) javlja se listopadno-~etinarska {uma kojom dominira predplaninska bukva (Fagetum subalpinum), ali su stabla s visinom sve kr`ljavija. U najvi{im dijelovima Igmana javljaju se rudine, "ostrvca" planinskih pa{njaka unutar {uma. Igman je planina siroma{na vodom. Izvori su rijetki i slabe izda{nosti, a ljeti znaju i presu{iti. Ovo treba imati na umu prilikom planiranja biciklisti~kih tura i ponijeti dovoljne koli~ine vode. Naro~ito kod duìh tura kakva je, npr. od Hrasnice do Golog brda. Ipak, na omiljenoj biciklisti~koj stazi od Ilidè do planinarskog doma Hrasni~ki stan, na jedanaestom kilometru nalazi se izvor vode ([ajina kuhinja) {to je dovoljno za obnavljanje zalihe vode i za vru}ih ljetnjih dana. Zbog prisustva {ume i druge bujne vegetacije, velike koli~ine ozona i dobre nadmorske visine Igman je prava vazdu{na banja u koju rado odlaze Sarajlije i drugi izletVeliko polje na Igmanu je omiljeno izle- nici. Postoji inicijativa za izgradnju ì~are ti{te Sarajlija na kojem }e i najmla|i ste}i koja bi vodila iz pravca Hrasnice {to, prva off-road iskustva u vo`nji brdskog svakako, treba podràti. bicikla
24
U blizini Velikog polja nalazi se pra{uma kroz koju vodi ìvopisan makadamski put pogodan za {etnju i lagane rekreativne vo`nje biciklom
Grupa biciklista na Golom brdu
Lagani spust sa Ravne vale Josipovom stazom
25
Igmanski ratni put pruà predivan ugo|aj za vo`nju, kako ljeti zbog svjeìne {ume tako i u jesen koloritom li{}a
Pogled na Hrasnicu i Sarajevo
26
Hrasni~ki stan: omiljena destinacija biciklista gdje je uz neizbje`ni grah zagarantovana vedra atmosfera
27
2 3 6 4
5 8
10 12 kraj 11 9
Topografska karta sa ucrtanim putem do Hrasni~kog stana
28
Igman - Hrasni~ki stan

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,9 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39,6 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,51 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,32 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13.3 m/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,2 km/h polazna ta~ka (Velika aleja-Ilidà) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .472 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .934 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m
Opis ture: Tehni~ki lagana tura uz oprez prilikom duga~kog spusta po makadamu. Omiljena tura sarajevskih biciklista.
0 Start: Ilidà, Velika aleja kod fijakera kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravno alejom prema Vrelu Bosne. do sljede}e raskrsnice: 0,47 km
podloga: asfalt opis puta: ravno putem prema Hrasnici. do sljede}e raskrsnice: 1,72 km
1 kilometara: 0,47 km raskrsnica: skretanje sa aleje lijevo skretanje: lijevo.
2 kilometara: 2,19 km raskrsnica: prije mosti}a skretanje: lijevo, preko mosti}a podloga: asfalt opis puta: ravno do sljede}e raskrsnice: 0,25 km
29
3 kilometara: 2,44 km raskrsnica: u obliku X, nailazak na ve}i put skretanje: desno podloga: asfalt, nakon nekoliko stotina metara kre}e makadam opis puta: do makadama ravno, zatim kre}e uspon do sljede}e raskrsnice: 0,98 km
4 kilometara: 3,42 km raskrsnica: kod objekta vodovoda (ogra|en ì~anom ogradom) skrenuti lijevo skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: uspon srednje teìne serpentinama do sljede}e raskrsnice: 3,28 km 5 kilometara: 6,70 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: uspon srednje teìne. do sljede}e raskrsnice: 3,3 km
6 kilometara: 10,0 km raskrsnica: nailazak na put s lijeve strane (ravno put vodi do asfaltne ceste Hadì}iIgman odakle se ide za Golo brdo) skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: lagani uspon. do sljede}e raskrsnice: 3,5 km
POINT: 7 kilometara: 11,3 km point: ~esma s lijeve strane
30
10 kilometara: 18,0 km raskrsnica: u obliku slova T skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,5 km
8 kilometara: 13,5 km raskrsnica: nailazak puta uzbrdo s desne strane skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: lagani uspon do sljede}e raskrsnice: 1,7 km
11 kilometara: 18,5 km raskrsnica: u obliku Y skretanje: desno podloga: makadam opis puta: lagano uzbrdo do sljede}e raskrsnice: 0,2 km
9 kilometara: 15,2 km raskrsnica: u obliku Y skretanje: desno podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice 2,8 km
12 kilometara: 18,7 km raskrsnica: kod velike vikendice skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: dolazak prema domu do sljede}e raskrsnice: 0,4 km 13 kilometara: 19,1 km kraj (planinarski dom Hrasni~ki stan, u domu se moè pojesti grah ili sitni }evapkoji preporu~ujemo). Povratak istim putem.
31
Ha d` i}i
4 3 2 5
A 6 start
Krupa
Ba bin
do
Topografska karta sa ucrtanim putem: Veliko polje / Javornik / Ravna vala
32
Igman - Javornik / Ravna vala

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33,1km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,40 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .0,40 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.2 m/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,9 km/h polazna ta~ka (Veliko polje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1236 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1596 m
Opis ture: Lagana rekreativna tura. Ve}ina puta vodi kroz {umu pa je pogodna za ljetnih vru}ina. Preporu~uje se za bicikliste po~etnike.
0 Start: IGMAN, Veliko polje, prvi parking kad se pro|e policijski objekat kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravno tlo. Pre}i preko asfaltnebiatlon staze, pored novoizgra|enog objekta i do}i do kraja (ta~ka A na karti) i produìti {umskim putem (zemlja, trava) do makadamske ceste. Slijediti putokaz za Javornik do sljede}e raskrsnice: 3,29 km
raskrsnica: izlazak na makadamski put. skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 0,7 5km
1 kilometara: 3,29 km
2 kilometara: 4,04 km raskrsnica: odvajanje puta desno za Stanare skretanje: desno podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 1,00 km
33
5 kilometara: 9,78 raskrsnica: kriànje s putem koji dolazi s desne strane skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 1,42 km
3 kilometara: 5,04 km raskrsnica: dolazak na raskrsnicu u obliku Y skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 3,15 km 6 kilometara: 11,2 km raskrsnica: putokaz na drvetu koji pokazuje planinarsku stazu za dom Javornik i ravno za Stanare podloga: makadam skretanje: ravno opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 4,08 km 4 kilometara: 8,19 raskrsnica: dolazak do drvene kolibe ili {tale. Tu postoje dva puta koja igu gotovo paralelno, krenuti lijevim putem. skretanje: ravno (lijevim putem) podloga: makadam. opis puta: ravno i blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 1,59 km 7 kilometara: 15,28 raskrsnica: dolazak puta sa desne strane. Lokalitet Ravna vala. Na raskrsnici se nalazi napu{tena drvena koliba. Put desno vodi za Stanare. skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: ravno, blagi spust do sljede}e raskrsnice: 3,82 km
34
8 kilometara: 19,1 km raskrsnica: dolazak na raskrsnicu gdje makadamski put dolazi o{tro s desne strane. Taj put vodi za Bivak. skretanje: produìti ravno. Ne silaziti nigdje s ove ceste do kraja (s desne strane na jednom kriànju se nalazi put za Pra{umu, vidno ozna~en tablom s podacima) podloga: makadam opis puta: blagi spust do kraja: 2,9 km kraj (parking Veliko Polje): 22 km
Planinarski putokazi (gore) sa udaljenostima izraènim u vremenu pje{a~enja i dom Javornik (dolje)
35
Jugozapadno od Sarajevsko-zeni~ke kotline smje{tena je planina Bjela{nica, jedna od najvi{ih u Bosni i Hercegovini, nezaobilazna kad je brdski biciklizam u pitanju. Skupa sa Bitovnjom, Ivan planinom i Treskavicom, Bjela{nica stvara prirodnu prepreku izme|u mediteranske i kontinentalne klime koje vladaju na ovim prostorima. Uostalom, Bjela{nica se i nalazi na samoj granici gdje prestaje Bosna, a po~inje Hercegovina. Iako se na ovoj planini uzdiù mnogi visovi poput vrha Bjela{nice (2067 m), Krvavca (2062 m), Vlahinje (2057 m), Hranisave (1965 m), Lovnice (1875 m) i drugih, ipak se moè re}i da je Bjela{nica prvenstveno prostrana visoravan blago nagnuta prema jugozapadu. Duìna ovog platoa od sjevera ka jugu iznosi 29, a od istoka ka zapadu 22 kilometra. Sa sjeveroistoka se ka jugozapadu sa prosje~nih 1.500 spu{ta na 1.000 metara nadmorske visine. I ba{ tamo vode brojne ture nakon {to biciklisti, uspev{i se preko Igmana, pre|u prostor ski centra u Babinom dolu i savladaju uspon do Bijelih voda. Po~esto, start je sa poznate destinacije ispred hotela Mar{al, dokle, u èlji da izbjegnu cestovni saobra}aj, dolaze automobilima ili iznajmljenim kombijem. Bilo da se odabere put preko Dej~i}a ka Trnovu, spust do [abi}a, a onda posjeta kanjonu Rakitnice ili dolinom Tu{ilske rijeke do Sinanovi}a, pa mo`da i dalje du` Viso~ice ka Neretvi, posjetitelji }e doìvjeti puni ugo|aj planine i ponijeti nezaboravne uspomene. Ipak, posebno impresivna je posjeta selu Lukomir, najvi{em stalno naseljenom mjestu u BiH pa i {ire, smje{tenom izme|u vrhova Lovnica (1856 m) i Obalj (1496 m), odakle posjetiocu zastaje dah pred, vjerovatno, jednim od najljep{ih pogleda u BiH. Odatle se kao na dlanu vidi kanjon Rakitnice koji se duboko usijeca izme|u Bjela{nice i Viso~ice ~iji vrhovi, osobito u prolje}e dok su pod snijegom, neodoljivo podsje}aju na ju`noameri~ke Ande. Osim toga, autenti~nost bjela{ni~kih sela, obi~aji stanovnika i arhitektura plijene pa`nju svakog posjetioca.
BJELA[NICA
37
O ranoj naseljenosti ovog kraja svjedo~e brojni arheolo{ki nalazi. Izme|u sela ]uhovi}i i Blaca nailazimo na tumuluse (gromile) za koje se smatra da su iz ilirskog doba. Tragove srednjevjekovne Bosne vidimo u nekropolama ste}aka {to stoje na najljep{im mjestima, poput onih u selu Lukomir, kako dostojanstveno gledaju na veli~anstveni kanjon Rakitnice, a dokaz da je ovaj kraj bio interesantan ìteljima iz Hercegovine nalazi se i u nazivu jednog od se-
Raznovrsna {uma na putu prema Trnovu
Uspon iz Babinog dola do Bijelih voda
la (Umoljani) koji naseljavaju stanovnici porijeklom iz Hercegovine, tzv. "Humljani". No, ìvot na Bjela{nici i nije tako jednostavan, {to treba imati na umu prilikom planiranja biciklisti~kih ili planinarskih posjeta planini. Klima je veoma promjenjiva, zna biti izuzetno o{tra, a svoju }ud planina pokaè silovitim promjenama vremena u periodu od samo nekoliko sati. I dok u gradu vladaju ljetne ège, na Bjela{nici }e nas ~esto do~ekati izuzetna svjeìna i ugodno vrijeme o ~emu svjedo~i podatak da je
Pogled sa vrha [iljak (1680 m) iznad Bijelih voda: put prema [abi}ima, desno se vidi Orlovac (1525 m) a lijevo Viso~ica
38
Ovce na ispa{i
apsolutni maksimum temperature zabiljeèn u julu (25,3 oC), a nije rijedak slu~aj da se pribliì nultom podioku, naro~ito u no}nim i jutarnjim satima. Za Bjela{nicu su karakteristi~ni ~esti mrazevi (193 dana godi{nje) od kojih su prvi su zabiljeèni 31. augusta a posljednji 27. maja. I autori ove knjige bili su svjedoci temperature od svega jednog stepena Celzijusa u augustu, oblacima i magli kao usred zime. Stoga kod vo`nje biciklom po Bjela{nici gotovo Put za Umoljane i dàmija (dolje)
nikad nije naodmet imati i ne{to toplije garderobe u ruksaku. Ovako precizne podatke o klimatskim promjenama moèmo zahvaliti postojanju meteorolo{ke stanice, najstarije opservatorije na Balkanu, utemeljene daleke 1894. godine. Prvi osmatra~ bio je Anton Obermller, a njegov nasljednik Josip Schafer je boravio na opservatoriji punih dvadeset godina. Kod posjete opservatoriju valja imati na umu da makadamski put koji serpentinama vodi do samog vrha nije dobro utvr|en i da je, naro~ito prilikom spu{tanja, Put prema ûhovi}ima
39
Biciklisti na putu za Lukomir. Odmor u bivaku Bijele vode
potreban oprez i vje{ta tehnika kako bi se izbjegli nesretni padovi. Isto tako, zbog vjetra i mogu}e nagle promjene vremena, ovu turu je preporu~ljivo planirati samo kad je sun~ano i stabilno. No, nagrada za uloèni napor je fascinantan pogled na okolne planine sa vrha visokog 2067 metara. I pored velike koli~ine padavina Bjela{nica nije bogata vodom. Izvori su rijetki a znaju i presu{iti, pa se preporu~uje no{enje ve}ih zaliha vode na biciklisti~ke ture. No, i pored pomanjkanja izvora pitke vode, na Bjela{nici se nalaze predivna jezera glacijalnog porijekla: Blata~ko jezero, Bali}a jezero, Kalajli jezero, Lokavsko jezero ispod Vlahinje i dr. Raznovrsnost Bjela{nice se uo~ava i u samoj vegetaciji. Dok su sjeverna i sjeveroisto~na strana obrasle gustom {umom (najpo{umljenija je tzv. pazari~ka Bjela{nica), ju`nu i jugozapadnu stranu ~ine golet i pa{njaci. No, u kamenitom reljefu ~esto }e se sresti encijan (Genitiana), sun~anica (Helianthenum alpestre), sunovrat (Narcissus), trobojna ljubi~ica (Viola tricolor), ~emerika (Veratrum) ili maj~ina du{ica (Thymus serpylium) od koje se pravi izvrstan ~aj. Brojni pa{njaci omogu}ili su razvoj sto~arstva u ovom kraju, naro~ito ov~arstva. Ljubitelji brdskog biciklizma su ve} navikli na o{tro reànje pasa, naj~e{}e bosanskih tornjaka, koji ~uvaju svoja stada ali i to da su oni izuzetno inteligentni i da ne}e bez razloga zasko~iti bicikliste ukoliko se nisu isuvi{e pribliìli stadu. Za razliku od drugih planina, na Bjela{nici se rje|e javljaju zmije otrovnice i to uglavnom na osun~anim ju`nim padinama. Rije~ je o poskoku i ri|ovki ~iji ugriz nimalo nije naivan pa je potreban oprez, naro~ito ako se silazi s utvr|enih makadamskih puteva. Zbog svoje nepristupa~nosti i surove klime Bjela{nica je godinama bila sa~uvana od posjete neodgovornih izletnika koji iza sebe ostavljaju gomile otpada. Naàlost, modernizacijom saobra}ajnica (asfaltni put je izgra|en do [abi}a i dalje do Sinanovi}a, kao i do Umoljana i danas njime saobra}a
40
Papratni do
Ste}ci u [abi}ima i ni{an na stazi Lukomir-Umoljani redovna minibus linija gradskog saobra}aja) te izgradnjom apartmanskog naselja u Babinom dolu, Bjela{nicu sve vi{e pohode oni koje zbog pona{anja ba{ i ne moèmo svrstati u istinske ljubitelje planine. Plasti~ne boce i ostaci nakon ro{tilja naàlost, postaju sve ~e{}a slika. Osim toga, modernizacija ~ini svoje i kod stanovnika {to naseljavaju ovu planinu, pa }emo tako na kamenoj ku}i pokrivenoj {indrom ili limom sresti i prozor od plastike ili aluminija, {to predstavlja svojevrstan paradoks i naru{ava autenti~nost sela. No, bez obzira na to, posjeta Bjela{nici jo{ nudi puni doìvljaj prirode, one iskonske, {to znaju prepoznati i stranci koji je sve vi{e pohode. Na nama je da je sa~uvamo od uni{tenja kako bismo i dalje uìvali u originalnim seoskim proizvodima bez pesticida i izvrsnoj doma}oj kuhinji koju nude bjela{ni~ka sela.
Bogatstvo flore i faune
41
Sarajevo
kraj
start
1 2
3 4
5 6
8 9
10
Topografska karta sa ucrtanim putem Krupac - Igman - Trnovo - Krupac
Dok se na vrhu Bjela{nice zadràva snijeg, na niìm visinama je prolje}e u punom zamahu: trava se zeleni, masla~ak cvjeta, behara vo}e
Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,30 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,0 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,63 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,0 km/h polazna ta~ka (Krupac) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .600 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .918 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1189 m
Opis ture: tehni~ki i kondiciono manje zahtjevna tura. Glavni uspon je od Krupca do raskrsnice za Dej~i}e na Igmanu. Od te ta~ke ima vrlo malo blaèg uspona, ukupno 338 m. Ve}i dio puta je asfaltiran..
0 Start: Krupac. Krenuti asfaltnim putem uz Igman do raskrsnice prema Dej~i}ima (uspon 9,2 km). Tu skrenuti lijevo i pratiti dolje opisani track. kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: do raskrsnice uspon asfaltnim putem uz Igman, kad se skrene prema Dej~i}ima spust glavnim asfaltnim putem. do sljede}e raskrsnice: 9,56 km od putokaza i raskrsnice za Dej~i}e (lijevo).
POINT kilometara: 13,69 km ~esma: sa desne strane puta
1 kilometara: 18,76 km raskrsnica: odvojak puta za selo [abani}i koje se nalazi lijevo skretanje: ravno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
44
3 kilometara: 22,9 km raskrsnica: u obliku Y manji put se odvaja na desnu stranu skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
2 kilometara: 19,5 km raskrsnica: dolazak u selo Dej~i}i skretanje: ravno glavnim putem podloga: asfalt opis puta: spust po asfaltu, na 21,3 kilometara od po~etka kre}e makadam, izvrstan dobro utaban, put makadamom je po ravnom do sljede}e raskrsnice: 3,4 km
4 kilometara: 23,4 raskrsnica: odvojak puta za Dujmovi}i skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 2,6 km
selo
POINT kilometara: 13,4 km ~esma: sa lijeve strane puta
5 kilometara: 26 km raskrsnica: odvojak puta lijevo za selo Gaj kraj autobuske stanice koja je natkrivena skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: po ravnom ide lijep put kroz listopadnu {umu. do sljede}e raskrsnice: 1,3 km
45
8 kilometara: 30,9 km raskrsnica: dolazak u selo Brutusi skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: spust, na 33,6 km makadam do sljede}e raskrsnice: 3,9 km
6 kilometara: 27,3 km raskrsnica: odvojak {umskog puta koji ide desno skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: kratak spust po makadamu, na 27,9 km po~inje asfalt do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
9 kilometara: 34,3 km raskrsnica: dolazak u selo Pende~i}i skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: lagani spust do sljede}e raskrsnice: 1 km
7 kilometara: 29,6 km raskrsnica: odvojak puta za selo Trebe~aj skretanje: ravno glavnim putem podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 5,6 km
10 kilometara: 35,3 km raskrsnica: dolazak na glavnu cestu M-18 (Sarajevo-Trnovo) skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: ravno. Potreban oprez jer je put ve}eg ranga i moè biti saobra}aja. do sljede}e raskrsnice: 16,1 km 11 kilometara: 51,4 km kraj: Krupac, raskrsnica za Igman i Sarajevo
46
Vjerovatno ne postoji mjesto u BiH gdje se priroda tako veli~anstveno poigrala reljefom kao {to je to u okolini sela Lukomir. Sam ulazak u selo, nakon duge vo`nje kr{evitim bjela{ni~kim platoom, posjetiocu nudi dah nekih pro{lih vremena. Preko {indrom ili limom pokrivenih krovova kamenitih ku}a u daljini naziru se rubovi Viso~ice i kanjon Rakitnice. Me|utim, svakom ko se uspne na malo uzvi{enje povrh zadnjih ku}a u selu, zastane dah pred veli~anstvenim pogledom na duga~ki greben Viso~ice ~iji se rub strmo obru{ava u gotovo 1000 metara duboki klanac kojim proti~e Rakitnica. U daljini se vide veli~anstveni vrhovi Prenja, a s druge strane, poput Mjese~eve kore izbrazdan, uzdignut tik iznad sela, nestvarnim se doima vrh Lovnica (1856 m). Toliko mo}i da oblikuje krajolik priroda nudi na malo mjesta na Zemlji i prvo {to ve}ina posjetilaca u~ini je fotografisanje krajolika sa èljom da se zabiljeì trenutak, zaboravljaju}i pri tom na hiljade godina vjetrova, ki{a i potresa koje su bile potrebne za ovako ne{to. Dugo vremena je Lukomir bio sinonim za nedostupno mjesto, sa jezom smo slu{ali kako ìtelji ostaju zameteni snijegom odvojeni od ostatka svijeta po nekoliko mjeseci, no, danas je sve vi{e onih koji robusnim terenskim vozilima dolaze u ovo selo kako bi osjetili dah iskonskog, da bi se divili nedirnutoj prirodi ili uìvali u gurmanskim specijalitetima ovog kraja znaju}i da su namirnice proizvedene bez ikakvih pesticida. Na~in ìvota, obi~aji, no{nja, arhitektura ku}a... jo{ su zadràli tradicionalni stil mada se osjeti val modernog doba. Pogled }e privu}i starica u tradicionalnoj no{nji sa vezenom mahramom i dukatom na ~elu kako nosi naramak nakupljenih grana, ali i unu~e kraj nje u Nike patikama i dresu Manchester Uniteda. Naàlost, predivno starinsko drveno korito u srcu sela na kojem se vijekovima prala vuna ostrièna s ovaca danas je zamijenjeno betonskim, oku }e zasmetati pokoji mali, tek ugra|eni, moderni plasti~ni ili aluminijski prozor na kamenitoj ku}i pokrivenoj tre{njevom {indrom, ali sve je to sastavni dio ìvota i neizbje`nost koju donosi sve ve}a blizina velegrada. I prvi biciklisti u svojoj {arenoj odje}i su izazivali ~u|enje mje{tana a danas su to ve} prijateljski dijalozi, u~tiva pitanja o umoru, vremenskim prilikama i dr. A svi oni koji su napor u mi{i}ima krunisali pogledom na ovo divno selo obe}at }e sami sebi: dolazimo ponovo.
LUKOMIR
47
Naàlost ovo predivno, staro drveno korito nedavno je zamijenjeno betonskim
Ste}ci u Lukomiru svjedo~e o naseljenosti ovog kraja od davnina
48
Stariji ìtelji Lukomira nose tradicionalnu odje}u i zadràli su nekada{nji na~in ìvljenja
Stijene u Crvenom klancu imaju bakrenu boju Poput Mjese~eve kore ogoljeni vrh Lovnica izdiè se iznad samog Lukomira
49
7 7a 12
14 Umolja 13 8
10 11 kra: selo Lukomir
ni
Topografska karta sa ucrtanim putem do Lukomira
15 6 5 16 [abi}i 4 3 2 1 Bijele vode start: Babin dol
(povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a)

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,0 km km max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4,12 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,30 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12.2 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.0 km/h polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1146 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1613 m
LUKOMIR
Opis ture: zahtjevna tura. Pored ove ture gdje je obra|en povratak preko Crvenog klanca, iz Lukomira je mogu} povratak putem prema ]uhovi}ima i dalje do Tar~ina te nazad magistralnim putem M-17. To je znatno duà i zahtjevnija tura. 0 Start: Babin dol ispred hotela Mar{al kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan potom ne{to ve}i. do sljede}e raskrsnice: 5,27 km 1 kilometara: 5,27 km raskrsnica: kod ~esme na Bijelim vodama skretanje: napustiti asfalt i skrenuti desno prema planinarskom domu, zatim pored doma nastaviti planinarskom stazom. podloga: makadam opis puta: lagani uspon do doma, pored doma nastaviti markiranom planinarskom stazom pje{ke. Ovaj dio je ve}i uspon i treba gurati bicikl. do sljede}e raskrsnice: 0,37 km
2 kilometara: 5,64 km raskrsnica: u {umi pratiti planinarsku markaciju i ne i}i ravno prema livadi
52
skretanje: lijevo, pa`ljivo pratiti markaciju podloga: zemljana {umska staza opis puta: zahtjevan uspon, treba gurati bicikle. Va`no je pratiti markaciju i kod zadnjeg markera prije livade skrenuti lijevo stazom a ne i}i ravno na livadu (Iza livade slijedi minirano podru~je). Kad se skrene lijevo, slijedi jo{ malo {umske stazice a onda se izlazi iz {ume na travnatu kosu. O{tra padina dolazi s desne strane, s lijeve ostaje {uma. Ide se stazicom uz rub {ume dok ne prestane {uma. Tada se ugleda vrh Bjela{nice i izvrstan pogled lijevo na put prema [abi}ima, Orlovac i Viso~icu. do sljede}e raskrsnice: 0,49 km
4 kilometara: 7,78 km raskrsnica: silazak s livade na makadamski put. skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: spust, preporuka staviti kacigu. do sljede}e raskrsnice: 1,3 km
3 kilometara: 6,13 km raskrsnica: izlazak na ~istinu skretanje: ravno podloga: travnata stazica (foto 3b) opis puta: pre}i ravno preko kose padine ugaènom i markiranom stazicom do makadamskog puta. Staza se kre}e u pravcu vrha Bjela{nice, kretati se ravno, po pribli`no istoj izohipsi. Uz malo opreza na kamenje i sklisku travu moè se voziti bicikl. do sljede}e raskrsnice: 1,65 km
5 kilometara: 9,8 km raskrsnica: u obliku obrnutog slova Y skretanje: desno podloga: makadam opis puta: neposredno prije raskrsnice manja uzbrdica. Iza ove raskrsnice nakon desetak metara dolazi jo{ jedna gdje desno vodi put serpentinama na vrh Bjela{nice (foto 5a), ovdje nastaviti ravno. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
53
6 kilometara: 11,6 km raskrsnica: kod ograde sagra|ene od kamenja skretanje: desno podloga: makadam opis puta: blagi spust uz povremene lak{e i kra}e uspone do sljede}e raskrsnice: 5,0 km 9 kilometara: 20,3 km raskrsnica: kod putokaza Lukomir-]uhovi}i skretanje: ravno u smjeru Lukomira podloga: makadam opis puta: lagani spust do centra Lukomira: 2,5 km
7 kilometara: 16,6 raskrsnica: s lijeve strane dolazi manji put iz Crvenog klanca skretanje: ravno glavnim putem podloga: makadam opis puta: blagi spust uz povremene lak{e i kra}e uspone. Zapamtiti ovu raskrsnicu jer se u povratku vozi do nje a onda skre}e putem kroz Crveni klanac za Umoljane. To }e biti ta~ka 7a. do sljede}e raskrsnice: 3,7 km
10 kilometara: 22,8 km raskrsnica: u selu nalazi se ~esma skretanje: ravno do zadnjih ku}a a onda skrenuti desno uzbrdo do vrha podloga: makadam i trava opis puta: uzbrdo pored {tale i tora do uzvi{enja (s lijeve strane ve} se vidi kanjon Rakitnice). do sljede}e raskrsnice: 0,5 km
8 - POINT kilometara: 18,8 km ~esma: sa lijeve strane puta opis puta: blagi spust uz povremene lak{e i kra}e uspone
54
11 kilometara: 23,3 km raskrsnica: vrh brda skretanje: od vrha krenuti nazad podloga: makadam i trava opis puta: Na vrhu brda je najbolje napraviti pauzu za jelo i fotografisanje. Odavde je jedan od najljep{ih pogleda u BiH. Zatim se vratiti istim putem nazad do ta~ke 7 (raskrsnica sa manjim putem koji vodi za Crveni klanac i Umoljane) do sljede}e raskrsnice: 6,6 km
12 kilometara: 31,7 km raskrsnica: iza ~esme koja se nalazi s lijeve strane dolazak na raskrsnicu Y. skretanje: desno, glavnim putem (lijevi put prestaje nakon stotinjak metara) podloga: makadam sa krupnim kamenjem opis puta: o{tar spust. Potreban oprez. do sljede}e raskrsnice: 0,8 km
7a kilometara: 29,9 km raskrsnica: s desne strane se nalazi manji makadamski put sa krupnijim kamenjem (kraj ovog puta smo pro{li u dolasku, foto 7) skretanje: desno uzbrdo kroz Crveni klanac podloga: makadam sa vrlo krupnim kamenjem. opis puta: Dio puta uzbrdo se moè voziti uz oprez, kra}i dio se mora gurati a onda slijedi spust nizbrdo. Potreban maksimalan oprez zbog krupnog kamenja. (foto 7b) do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
13 kilometara: 32,5 km raskrsnica: dolazak u selo skretanje: ravno nizbrdo podloga: makadam opis puta: o{tar spust. Potreban oprez zbog makadama i nekoliko o{trih okuka. do sljede}e raskrsnice: 1,4 km
55
16 kilometara: 39,7 km raskrsnica: kod autobuske stanice i planinarske ku}e u [abi}ima skretanje: lijevo podloga: asfalt. opis puta: uspon do Bijelih voda, prvo laganiji a zatim serpentinama ne{to teì. do sljede}e raskrsnice: 5,8 km 14 kilometara: 33,9 km raskrsnica: dolazak u Umoljane skretanje: desno nizbrdo podloga: makadam, nakon 50-tak metara dolazi asfalt. opis puta: nedugo nakon nailaska na asfalt silazi se u sredi{te Umoljana. Lijevo se nalazi ~esma koja zna presu{iti. Put dalje nastavlja desno, asfaltom nizbrdo. Na izlazu iz sela nalazi se dàmija sa jedinstvenom munarom bez {erefeta. Iza dàmije s lijeve strane ima ~esma. Dalje put vodi malo uzbrdo a onda sve spust do raskrsnice za Sinanovi}e. do sljede}e raskrsnice: 3,2 km
17 (ta~ka 1 u polasku) kilometara: 45,5 km raskrsnica: ~esma na Bijelim vodama skretanje: ravno nizbrdo prema Babinom dolu i hotelu Mar{al podloga: asfalt. opis puta: spust. Oprez zbog mogu}ih automobila. do sljede}e raskrsnice: 5,5 km 18 kilometara: 51,0 km kraj (Babin dol / hotel Mar{al)
15 kilometara: 37,1 km raskrsnica: kod mosta za Sinanovi}e. Ovdje ima i nadstre{nica autobuske stanice. skretanje: lijevo prije mosta podloga: asfalt. opis puta: ravno i lagano uzbrdo prema [abi}ima. do sljede}e raskrsnice: 2,6 km Vedro raspoloènje uz kaficu u [abi}ima
56
VISOÎCA
Jedna od najljep{ih i najraznovrsnijih biciklisti~kih tura u Bosni i Hercegovini svakako je posjeta Bora~kom jezeru, ali putem preko Viso~ice. U tih stotinjak kilometara biciklisti doìve gotovo sve {to je privla~no u ovom sportu: atraktivni spust do [abi}a, vo`nju uz prelijepu, krivudavu Tu{ilsku rijeku, odmor i okrepljenje uz neizbje`ni smijeh u Sinanovi}ima (naj~e{}e u PD Otas), potom uspon makadamskim putem kroz {umu a onda duga~ki spust do Bjelimi}a. Iza toga slijedi "strmoglavljivanje" do Glavati~eva na Neretvi nakon ~ega se napu{ta Viso~ica a prelazi na Prenj, a tom prilikom dostiù se brzine i do 80 km/h. Nagrada nakon uspona do Bora~kog jezera je relaksacija uz kupanje, a onda preko Boraka do Konjica. Naravno, zbog duìne i kompleksnosti, ova tura traì posebne pripreme i preporu~uje se ne{to spremnijim biciklistima, no, Viso~ica je planina na kojoj }e mjesta za uìvanje prona}i svi ljubitelji brdskog biciklizma pa i po~etnici. Zbog svog ju`nog poloàja Viso~ica okopni jo{ s ranog prolje}a pa je posjeta planini mogu}a ve} od aprila, kad se snijeg zadràva samo jo{ u sjevernim obroncima i uvalama. Zadnjih godina intenzivno se gradi saobra}ajna infrastruktura, a otkako je asfaltirana cesta do Sinanovi}a sve je vi{e onih koji }e rado pre}i tih pedesetak kilometara od Sarajeva kako bi posjetili ovu prelijepu planinu. Nakon {to se do|e do [abi}a, ~ak i biciklom za~as se pro|u nekad te{ko dostupna sela Bobovica, Ozimine, \ulba{i}i, Pervizi (Donja Tu{ila) i Sinanovi}i (Gornja Tu{ila). Rije~ je o tipi~nim planinskim selima na nadmorskoj visini oko 1200 m. Viso~ica ~ini prirodnu granicu izme|u Bosne i Hercegovine. Gotovo sva "uokvirena" je rijekama: sa istoka od Treskavice je odvaja Ljuta, sa juga i jugozapada od Prenja je dijeli Neretva, a sa zapada i sjevera, izme|u nje i Bjela{nice duboko se u planinski reljef ure-
57
zala Rakitnica. Upravo ta slika kanjona Rakitnice i vrhunaca Viso~ice koji se strmo uzdiù, gledana sa Bjela{nice (naj~e{}e iz sela Lukomir) predstavlja jedan od spektakularnih pogleda na ljepotu bh. reljefa i tjera posmatra~a da razmisli o veli~anstvenosti prizora i same prirode. Pretpostavlja se da ime Viso~ica duguje svojim brojnim visokim vrhovima. Sredinom planine dominira greben Ljeljen sa najvi{im vrhom Dàmija (1967 m) te ne{to niìm Veliki Ljeljen (1963 m) i Mali Ljeljen (1860 m). Upravo ovaj greben dijeli planinu na ju`ni dio koji je uglavnom obrastao {umom i ne{to vi{i, sjeverni, kojim dominiraju pa{njaci. Voze}i tim pa{njaci-
Tu{ilska rijeka
Ste}ci na putu za Bjelimi}e
58
ma ~esto }emo susresti stada ovaca uz obaveznog psa tornjaka koji budno motri na {aroliko dru{tvo biciklista {to promi~e pra{njavim drumom. Sto~arsvo je sa~uvano u svom izvornom obliku a zahvaljuju}i brojnim nekropolama ste}aka saznajemo da su ovu planinu ljudi naseljavali i prije vi{e stotina godina. Na Viso~ici se prema nebu izdiù i vrhovi: Vito (1960 m), Subar (1820 m), Drstva (1808 m) ali svakako naupe~atljiviji me|u njima, prepoznatljiv po svom obliku koji podsje}a na le|a kakvog dinosaurusa, ju`no od sela Sinanovi}i, izdiè se vrh Puzim (1776 m). Mada se ne vide s puta iz pravca Sinanovi}a ka Bjelimi}ima, ispod visokih
Vrh Puzim
êsma u Pervizima
Mokre stijene i vrh Vito
59
litica smje{teno je nekoliko jezera. Najpoznatije je Veliko jezero koje se nalazi na visini od 1660 m. Ipak valja naglasiti da su ovo, u stvari, velike lokve vode sezonskog karaktera koje nastaju nakon topljenja snijega, a ne klasi~na jezera. U stvari, za Viso~icu se moè re}i da je siroma{na izvorima pitke vode. Upravo zato treba cijeniti napore dobrih ljudi koji su izgradili brojne "hair ~esme" du` glavnog puta za Bjelimi}e. Rijetko gdje }e se sresti tako hladna i pitka voda kao na tim ~esmama, ~ak i u tople ljetnje dane. Jo{ jedna zanimljivost vezana je za put ka Bjelimi}ima. Na jednoj od tura sreli smo kopa~e {to su visoko iznad ceste pijucima razbijali tvrdu, crvenu stijenu ~ije su gromade zasipale put kojim se, ionako, kre}e vrlo malo prolaznika. Koliko god se trudili da otkrijemo za{to to rade - nismo uspijevali. Poja{njenje smo dobili od jednog razgovorljivog mje{tanina: ovo kamenje slabo upija vodu i zato ga stanovnici stavljaju u temelje ku}a koje grade da im zidovi ne vuku vlagu iz zemlje. Naravno, mukotrpno kopanje kamena se radi po principu mobe, dobrovoljne pomo}i kom{iji kod velikih radova. Iako je Viso~ica dugo vremena bila interesantnija planinarima, sve je vi{e i biciklista koji }e ovdje prona}i izvrsne staze za brdski biciklizam. Bilo da je rije~ o vo`nji asfaltnom cestom od [abi}a do Sinanovi}a kojom saobra}aj jo{ uvijek nije tako gust, posjeti nekropoli ste}aka u selu Bobovica, silasku u nestvarno lijepi kanjon Rakitnice ili obilasku planine kanjonom Ljute - ljubitelji nedirnute prirode }e do}i na svoje. Stoga ovu planinu preporu~ujemo kao nezaobilaznu za istinske uìvaoce vo`nje brdskim biciklima.
60
Odmor u Sinanovi}ima (desno) uz doma}i grah (dolje). Nedirnuta {uma (ispod) i predivni predjeli uz potok Pijevac (sasvim dolje). Kopa~i crvenih stijena (u sredini desno)
61
Babin do
start
i an olj Um
Sinanovi}i
i}i lim Bje
Topografska karta sa ucrtanim putem: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i - [abi}i
62
[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i

duìna ture do sela Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,6 km max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,0 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .0,20 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,72 km/h polazna ta~ka ([abi}i) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1170 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .250 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1420 m
Opis ture: lagana tura, tehni~ki i kondiciono malo zahtjevna. Ova tura dijelom ide po Bjela{nici, u podno`je Treskavice i po Viso~ici. Pogodna je za po~etnike. Od Sinanovi}a do [abi}a vodi asfaltni put duìne 8,5 km.
Sinanovi}i
0 Start: selo [abi}i Kilometara: 0 Podloga: prvih 200m asfalt a potom makadam, dobro utaban, mjestimi~no krupniji Opis puta: srednje teàk uspon na prvom kilometru posle ~ega slijedi spust i ravan teren Do sljede}e raskrsnice: 2,64 km 1 Kilometara: 2,64 Raskrsnica: Nalazi se na otvorenoj poljani, uz potok. Pravo se nastavlja prema brdu Hojta u selima podno Treskavice. Desno, preko drvenog mosta se nastavlja uz potok Pijevac. Uz potok se nalazi nekoliko lijepih lokacija za odmor. Nakon ravnog dijela puta, slijedi srednje teàk uspon dug oko 1km kroz listopadnu {umu koja ljeti pruà dobar hlad.
63
glavni makadamski put nastavlja lijevo. Desno je skretanje za vikend objekat. Skretanje: nastavak puta nizbrdo lijevo. Podloga: makadam, mjestimi~no krupniji {to iziskuje oprezniju vo`nju Opis puta: spu{tanje makadamom u duìni 1 km, nakon toga slijedi ravna dionica uz veliku livadu sa desne strane (foto 2a). Do sljede}e raskrsnice: 2,38 km Skretanje: desno preko drvenog mosta Podloga: Prvih 3-4 km zemljani put, povremeno blato zbog blizine lokalnog potoka i izvora. Ostatak puta podloga od sitnog kamena. Opis puta: prva polovina dionice po ravnom, potom srednje teàk uspon. Do sljede}e raskrsnice: 5,88 km POINT Izvor vode: 3,27 km od po~etka ove dionice (5,91km od po~etka ture) nalazi se izvor vode uz put sa lijeve strane.
3 Kilometara: 10,8 Raskrsnica: Put kojim smo do{li nastavlja se lijevo uzbrdo prema Donjoj Ljutoj. Pravo se nastavlja put za selo Sinanovi}e. Sretanje: nastavak puta pravo prema selu Sinanovi}i Podloga: dobro utabani makadam Opis puta: ravna dionica uz prelijep podgled na isto~nu stranu planine Viso~ice Do sljede}e raskrsnice: 1,7 km (kraj) 4 Kilometara: 12,5 selo Sinanovi}i, PD Otas. Povratak nazad asfaltnom cestom od Sinanovi}a do [abi}a. Ukupna dionica: [abi}i-Rakitnica-Sinanovi}i-[abi}i iznosi 21 kilometar
2 Kilometara: 8,52 Raskrsnica: Nakon penjanja, na prevoju
64
BORA^KO JEZERO
Nakon {to se pre|e Viso~ica, spusti do Neretve i savlada uspon od Glavati~eva, stiè se do krajnje destinacije jedne od najzahtjevnijih i najljep{ih bddsko-biciklisti~kih tura u Bosni i Hercegovini - Bora~kog jezera. Smje{teno izme|u planinskih masiva kojima dominira Prenj, na nadmorskoj visini od 405 metara Bora~ko jezero predstavlja pravi dragulj Bosne i Hercegovine. Odlikuju ga brojni podzemni izvori i potoci koji iz njega isti~u, kao i rje~ica [i{tica koja pravi 30 m visok vodopad i ulijeva se u Neretvu. Duga~ko 786 metara i {iroko 502, duboko do 14 metara, bogato pastrmkom i {aranom i obrubljeno pristupa~nim plaàma, Bora~ko jezero je izvrsna destinacija za izletnike. Ljeti se voda zagrije i predstavlja raj za kupa~e, a tom ugo|aju ne}e odoljeti ni biciklisti koji ga pohode bilo iz pravca Sarajeva nakon {to savladaju Bjela{nicu i Viso~icu, ili do|u iz Konjica serpentinama uz Borke, te naro~ito oni koji se odlu~e zano}iti u obli`njim katunima i nastaviti dalje prema Ruji{tu i Hercegovini. Ljepota Bora~kog jezera i okolnog kraja je svojevremeno privukla jednog na{eg velikog slikara Lazara Drlja~u (1882.-1970.). Nakon studija u Sarajevu i diplome na likovnoj akademiji u Be~u, Lazo je ìvio i radio u Parizu, izlagao u cijeloj Evropi ali se naposlijetku odlu~io za ìvot u nedirnutoj prirodi Hercegovine. Od 1931. godine do smrti ìvio je u ovom kraju druguju}i sa slikarskim {tafelajem, prelijepom prirodom i jednostavnim mje{tanima. Njegove slike Prenja, Bora~kog jezera i okolnih pejzaà ostavljaju snaàn dojam na posmatra~a i navode ga na promi{ljanje o veli~ini prirode i Univerzuma, za koji je Lazo tvrdio da je, u stvari, njegova domovina. Lazar Drlja~a je sahranjen u dvori{tu [anti}eve vile gdje je i ìvio, i odakle se kako na dlanu vidi veli~anstvena ljepota Bora~kog jezera. Na bakrenoj plo~ici iznad humke stoji jednostavan natpis: LAZAR DRLJAÂ BOGUMIL.
65
Vise}i most na Neretvi
66
Pogled na Bora~ko jezero sa uspona prema Borcima
Rafting na Neretvi
Plaà na Bora~kom jezeru (gore). Uspon ka Borcima (dolje) uz nagib 10% i pogre{no postavljen znak
67
Bora~ko jezero
(Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i Glavati~evo - Bora~ko jezero - Konjic)
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87,1 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70,4 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,56 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4,31 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14.7 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8.3 km/h polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1752 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1631 m
Opis ture: tehni~ki i kondiciono izuzetno zahtjevna tura. Preporu~uje se iskusnijim biciklistima ili krajem ljeta kad se dostigne visok nivo kondicione spreme. Po~etnicima preporu~ujemo dio dionice do Sinanovi}a i natrag.
0 Start: Babin do ispred hotela Mar{al na Bjela{nici kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan potom ne{to ve}i do Bijelih voda, zatim duga~ak spust serpentinama do [abi}a. do sljede}e raskrsnice: 11,1 km
1 kilometara: 11,1 km raskrsnica: [abi}i skretanje: desno, slijediti putokaz za Sinanovi}e podloga: asfalt opis puta: lagani uspon i spu{tanje. do sljede}e raskrsnice: 2, 6 km
68
2 kilometara: 13,7 km raskrsnica: kod mosta. Desno je put za Umoljane. skretanje: lijevo u pravcu Sinanovi}a podloga: asfalt opis puta: smjenjuju se lagani uspon i spust. Lijep pogled na krajolik i Tu{ilsku rijeku do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
metara iza putokaza nalazi se lijepo ure|ena ~esma i odmori{te iznad rijeke, s lijeve strane ceste. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
4a kilometara: 18,4 km point: Planinarski dom Vrela
3 kilometara: 14,9 km raskrsnica: kod putokaza za Bobovicu desno skretanje: ravno glavnim putem za Sinanovi}e podloga: asflat opis puta: ravno do sljede}e raskrsnice: 2,8 km 5 kilometara: 19,8 km raskrsnica: dolazak u selo Sinanovi}i. U selu produìti desno, uzbrdo do planinarskog doma Otas s lijeve strane ceste skretanje: desno uzbrdo kroz selo podloga: asfalt opis puta: blagi uspon i spust. U PD Otas
4 kilometara: 17,7 km raskrsnica: kod putokaza za Pervize desno. skretanje: ravno glavnim putem za Sinanovi}e podloga: asfalt opis puta: ravno i blagi uspon. Stotinjak
69
se moè pojesti grah, sitni }evap i sl. ili prespavati. Cijena no}enja je 5 KM. Dom raspolaè s nekoliko zasebnih objekata sa po 4 ili 5 leàjeva. Tel: 438-383. do sljede}e raskrsnice: 0,3 km
7a kilometara: 24,1 km point: ~esma s lijeve strane puta
6 kilometara: 20,1 raskrsnica: u obliku Y nakon {to prestane asfalt. Lijevi put vodi za Ljutu, desni za Bjelimi}e. skretanje: desno podloga: makadam opis puta: slijedi o{tar i duga~ak uspon cca 4 km do sljede}e raskrsnice: 3,8 km
7b kilometara: 25,8 km point: ~esma s lijeve strane puta, izvrsna hladna voda
7 kilometara: 23,9 km raskrsnica: dolazi makadamski put s lijeve strane skretanje: desno uzbrdo podloga: makadam opis puta: uspon, nakon ~esmi kre}e spust srednje teìne do sljede}e raskrsnice: 7,6 km
8 kilometara: 31,4 km raskrsnica: manji put s desne strane skretanje: ravno nizbrdo podloga: makadam opis puta: spust, mjestimi~no ima krupnog kamenja do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
70
11 kilometara: 34,1 km raskrsnica: skretanje: lijevo po asfaltu, nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust kroz selo do sljede}e raskrsnice: 1,7 km
9 kilometara: 32,1 km raskrsnica: manji put s desne strane skretanje: ravno nizbrdo podloga: makadam sa krupnim kamenjem opis puta: ravno i malo nizbrdo do sljede}e raskrsnice: 0,5 km 12 kilometara: 35,8 km raskrsnica: dolazak u centar sela kod granapa skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: Stotinjak metara iza, s lijeve strane, preko puta dàmije se nalazi ~esma (foto 12a). Nakon ~esme slijedi lagani spust i uspon do glavnog puta do sljede}e raskrsnice: 0,9 km 10 kilometara: 32,6 km raskrsnica: dolazak u selo, slijedi asfalt skretanje: desno po asfaltu, nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust kroz selo. do sljede}e raskrsnice: 1,5 km
13 kilometara: 36,7 km raskrsnica: dolazak na glavni put za Glavati~evo. skretanje: desno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 17,0 km
71
15 kilometara: 64,8 km raskrsnica: kod benzinske pumpe, iza putokaza, si}i na mali put do Bora~kog jezera. skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: ravno do jezera. Ako je vrijeme pogodno za kupanje to je nezaboravan doìvljaj nakon vo`nje do ovdje do sljede}e raskrsnice: 22,3 km
13a kilometara: 47,7 km point: planinarsko-ribarski dom "Slatinica". Prepoznatljiv po ra`nju. Ovdje ima ~esma. Od jezera dalje vodi put za Konjic, lijevo glavnim putem prije posljednjeg skretanja. Prvo kre}e o{tar uspon od 10% oko 3 km, kasnije je uspon ne{to blaì do prijevoja a onda spust serpentinama. Potreban oprez jer na ovoj dionici ima mnogo automobila, a uska je cesta. Nakon spusta i dolaska u Konjic kretati se ravno lijevom obalom Neretve, ne prelaziti most ve} i}i ravno do magistralnog puta. Kad se do|e na semafor skrenuti desno stotinjak metara do autobuske stanice. 14 kilometara: 54,0 km raskrsnica: dolazak u Glavati~evo. Na velikoj raskrsnici ima granap s lijeve strane gdje se mogu kupiti banane i drugo vo}e. skretanje: lijevo kroz mjesto podloga: asfalt. opis puta: nakon ravnog dijela kroz Glavati~evo, prelaska preko velikog mosta na Neretvi slijedi uspon do jezera. S desne strane je pogled na Neretvu. Nakon {to se cesta po~ne penjati i udaljavati od Neretve o{trog dijela uspona ima cca 5 km. do sljede}e raskrsnice: 10,8 km
16 kilometara: 87,1 km kraj (Konjic, autobuska stanica) S obzirom na frekventnost dionice, iz pravca Mostara nailazi mnogo autobusa za Sarajevo, Zenicu i sl. U periodu od 18 do 20 sati imaju tri do ~etiri redovne linije, a postoje i kasnije. Voza~i nerado primaju bicikla u prtlja`nik, osobitno nedjeljom kad je vi{e putnika. Osim ovog na~ina, povratak je mogu} i vozom ukoliko nije prevelika gu`va.
72
PROKO[KO JEZERO
Pedesetak kilometara zapadno od Sarajeva nalazi se Fojnica, ìvopisni bosanskohercegova~ki gradi} na istoimenoj rijeci. Svud uokolo okruèna planinama, prije svega Vranicom koja dominira cijelim krajem, ali i Matorcem, Zahorom, Pogorelicom, Bitovnjom i Jasikovicom, kompletna ova regija predstavlja raj za ljubitelje brdskog biciklizma. Prostor Vranice po nadmorskoj visini spada u najvi{a podru~ja u BiH. Nekoliko vrhova prelazi 2.000 m nadmorske visine (Nadkrstac 2112 m, Lo~ika 2107 m) i ve}ina je lako dostupna planinarima, a neki i biciklistima. Iako je utvr|eno da je u neolitskom periodu ovuda vodila jedna od va`nijih komunikacija {to je spajala stanovnike Panonije sa Jadranskom morem, ipak se moè re}i da je oduvijek dolazak u Fojnicu li~io na ulazak u kraj odakle "nema dalje". Povratak je mogu} jedino nazad, putem kojim se do{lo. Me|utim, brojne su osobenosti Fojnice nastale ba{ zbog takvog geografskog poloàja. Zbog neke vrste izolovanosti od vanjskog svijeta jo{ se osjeti dah pro{lih vremena u lokalnim obi~ajima i na~inu ìvota stanovni{tva, a u samom gradu o tome svjedo~i i nekoliko sa~uvanih autenti~nih bosanskih ku}a pokrivenih {indrom. Snaàn pe~at ìvotu daje djelovanje franjevaca ~iji srednjevjekovni samostan u bogatoj biblioteci i danas ~uva originalni tekst adhname, povelje o pravima i gra|anskim slobodama koju je sultan Mehmed II Fatih dao katoli~koj zajednici daleke, 1463. godine. Danas je na ~elu samostana fra Mirko Majdan~i} koji }e rado ugostiti putnike-namjernike, ba{ kao {to mnogo dobra ~ini za sve ìtelje ovog kraja, bez obzira na to vjeri kojoj pripadaju. Na padinama planine Zec leì Kozovgrad, utvr|enje koje se u historijskim dokumentima prvi put spominje 1434. godine. Tu su se, u slu~aju opasnosti, sklanjali Dubrov~ani iz Fojnice sa svojim dragocjenostima, a prema nekim dokumentima Kozovgrad je bilo posljednje boravi{te kraljice Katarine prije napu{tanja Bosne. Do njega se dolazi prate}i
73
put za Bakovi}e, a zatim desno uz tok rijeke Bistrice. Posjeta Kozovgradu moè biti lijepa tura za brdske bicikliste. Produì li se od Bakovi}a dalje, put vodi do Dusine odakle je mogu}e odabrati pravac za Kre{evo, Konjic ili posjetiti planinarski dom na Pogorelici, uklije{tenoj izme|u planina Bitovnje i Zeca. Sjeverno od Fojnice, nakon {to se pro|e stara banja i savlada o{tar uspon, vodi predivan makadamski put do slapova Kozice. Put vodi desno od prijevoja Vladi}a vrh a naro~itu dra` predstavlja prolazak kroz gustu {umu sa obiljem vegetacije. Na maloj duìni ova rije~ica savladava veliku nadmorsku visinu i tvori tri slapa visine 10 do 20 metara {to svakako vrijedi vidjeti. Ipak, glavnu atrakciju fojni~kog kraja ~ini Proko{ko jezero dvadesetak kilometara udaljeno od Fojnice. Malo koji posjetilac }e, naime, ostati ravnodu{an kad se uspne makadamskim putem i izbije na vidikovac odakle puca pogled na jezero i krajolik oko njega. Ba{ kao {to iz Lukomira posjetioca fascinira pogled na kanjon Rakitnice, tako i dolazak na vidikovac prije Proko{kog jezera predstavlja pravu nagradu biciklistima za uloèni napor. Proko{ko jezero je gle~erskog porijekla smje{teno u prirodnom amfiteatru na nadmorskoj visini od 1635 metara. Ono obuhvata prostor od 4,77 hektara, dugo je 317, {iroko 189 i duboko 13 metara. Ovdje se nalaze jedinstvena flora (vrani~ko zvono) i fauna (triton), me|utim, sve su prilike da }e ~ovjek svojom nepa`njom promijeniti sliku ovog kraja. Poribljavanjem jezera pastrmkom, tritonu, toj endemskoj vrsti repatog vodozemca, prijeti potpuno istrebljenje. Motorizovani izletnici koji automobile parkiraju uz samo jezero naru{avaju ljepotu krajolika, a nije rijedak slu~aj da iza njih ostaju plasti~ne boce i drugi otpad. O ovome bi nadle`ni svakako trebali povesti ra~una i barem zabraniti prilaz samom jezeru automobilima. Ipak, ìvopisno okruènje koje uz brojne poto~i}e stvara idili~nu sliku, autenti~no sto~arsko naselje i bogata gastronomska ponuda (proko{ki sir i pita ispod sa~a) i dalje su pravi izazov za sve ljubitelje prirode. Svakako, i za istinske zaljubljenike u brdski biciklizam kojima toplo preporu~ujemo ovu turu kao neizbje`nu u popisu najljep{ih destinacija u Bosni i Hercegovini.
76
Uspon do Proko{kog jezera je dinami~an: smjenjuju se cvijetne livade, ìvopisni potoci i mje{ovita {uma
77
Idili~nu sliku oko jezera stvaraju brojni poto~i}i, raznovrsno cvije}e i seoski katuni
78
79
kraj
6 7
3 2 1
Topografska karta sa ucrtanim putem do Proko{kog jezera
80
Foj
nica
start
Proko{ko jezero
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,6 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45,0 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,15 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .0,48 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11,3 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9,8 km/h polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .680 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1100 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1640 m
Opis ture: Tehni~ki srednje zahtjevna tura.
0 Start: Jezernica do koje se dolazi nakon {to se pro|e Fojnica, skrene desno, nekoliko kilometara cestom do kraja asfalta. Na kraju asfalta u Jezernici ima ~esma i granap. kilometara: 0 podloga: makadam opis puta: srednje teàk uspon do sljede}e raskrsnice: 0,45 km
skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: srednje teàk uspon do sljede}e raskrsnice: 0, 3 km
1 kilometara: 0,45 km raskrsnica: iza mosti}a
2 kilometara: 0,75 km raskrsnica: put se razdvaja na desni, asfaltni koji ide uzbrdo, moè se i ovim putem do}i do jezera ali je duì, i lijevo makadamski. skretanje: lijevo makadamskim putem koji
81
vodi ka jezeru skretanje: desno glavnim putem podloga: makadam opis puta: ne{to zahtjevniji uspon do sljede}e raskrsnice: 2,66 km 5 kilometara: 6,91 km raskrsnica: u obliku slova X, glavni put presijeca manji {umski put skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
se odvaja malo nizbrdo podloga: makadam opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,6 km 3 kilometara: 1,35 km raskrsnica: iza mosti}a skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 2,9 km
6 kilometara: 7,65 raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 3,45 km 4 kilometara: 4,25 km raskrsnica: put se ra~va na dva dijela, lijevi ide u objekat Jezernice a desni uzbrdo
7 kilometara: 11,1 km raskrsnica: dolazak puta s desne strane,
82
to je put koji ide kroz selo Razdolje kad se na ta~ki 2 krene uzbrdo asfaltnim putem. skretanje: o{tro lijevo na serpentini, gotovo pod uglom 180 stepeni podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
8 kilometara: 12,3 km raskrsnica: na ravnici kod ogra|enog placa u kojem ima ~esma i odmori{te za sjesti skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: prvo ide o{tar uspon kasnije ne{to blaì. Od vidikovca zadnjih 800 m je po ravnom uz mali spust do samog jezera. do sljede}e raskrsnice: 5,6 km
9 kilometara: 17,8 km kraj (jezero) Povratak istim putem nazad.
83
OZREN
Sjeverno od Sarajeva prostire se veliko podru~je planine Ozren. Doskora poznat uglavnom po brojnim planinarskim stazama i pravcima, Ozren su odnedavno "otkrili" i biciklisti uvrstiv{i ga u popis najatraktivnijih brdsko-biciklisti~kih tura u BiH. Iako se ovdje uzdiù brojni planinski vrhovi kao {to su: Bukovik (1534 m), Uèvica (1387 m) Crepoljsko (1524 m), vrh Ozrena (1453 m), Lipovac (1354 m) ili Pera~ka ravan (1364 m), Ozren je ipak veoma podesan za vo`nju biciklom. Ukoliko se kre}e sa Ba{~ar{ije potrebno je savladati veliki uspon uz Darivu sve do Vu~je luke, a onda, prakti~no, i nema velikih uzbrdica jer se vo`nja odvija po visoravni. Jo{ je lak{e ako se automobilom doveze do Hre{e ili Vu~je luke i tura zapo~ne sa visine od oko 1100 m. Dalje slijede predivni planinski pa{njaci i velika podru~ja pod gustom, crnogori~nom, te mjestimi~no i mje{ovitom {umom. Najljep{a tura preko Ozrena vodi preko Homara, Vukasovi}a i Gajeva sve do Bijambarske pe}ine blizu Olova. Manjkavost ove ture je {to se u povratku vozi asfaltnom, magistralnom cestom M-18, {to, imaju}i u vidu gustinu saobra}aja i nekulturu voza~a, svakako nije prijatan ugo|aj. Ipak, ljepota Ozrena, bogatstvo njegovih {uma a naro~ito zanimljivo podru~je Bijambarskih pe}ina ~ine da je sve vi{e onih koji se preko ove visoravni upu}uju biciklima. Izme|u sela Ni{i}i i Krivajevi}i, na putu Sarajevo-Olovo, u predivnom ambijentu crnogori~ne {ume nalazi se podru~je Bijambara. Na nadmorskoj visini od 950 m izgra-
85
|ena je planinarska ku}a, a u njenoj neposrednoj blizini nalazi se prirodna rijetkost Bijambarska pe}ina. Ovu pe}inu ~ini vi{e speleolozima interesantnih spilja od kojih su najzna~ajnije Gornja Bijambarska pe}ina te Srednja Bijambarska pe}ina koju krase ~ak ~etiri dvorane sa pe}inskim ukrasima. Najljep{a od njih, ~etvrta dvorana, jedna je od najzanimljivijih u BiH zbog raznovrsnosti i oblika pe}inskih ukrasa, brojnih stalaktita i stropnog "nakita". Dio kompleksa bijambarskih pe}ina je osvijetljen i otvoren za posjetioce koji, osim u podzemnim ljepotama, mogu uìvati i u predivnoj prirodi cijelog podru~ja. U blizini pe}ine se nalaze potoci Bradi} i
86
Bjelila, koji presijecaju bijambarske {ume i proplanke. Naro~ito je potok Bjelila atraktivan zimi i u prolje}e jer dijelom protje~e kroz gustu {umu gdje se snijeg dugo zadràva, {to vijugavi poto~i} pretvara u idili~nu sliku. Zbog svega ovoga podru~je Bijambara je postalo jedno od rijetkih izleti{ta koje odgovara svim ljubiteljima prirode: onim koji uìvaju raznolikosti pe}ina, bistrih voda, borove {ume i ti{ine. Ne{to kra}a biciklisti~ka tura je posjeta vodopadu Skakavac. Bilo da se ide preko Faleti}a i âvljaka, ili preko Hre{e i Crepoljskog, vrhunski ugo|aj predstavlja duga~ki spust od podno`ja vrha Bukovik pa sve do sela Nahoreva. Vodopad Skakavac
87
Vo`nja Ozrenom je pravi uìtak: izvrsni makadamski putevi kroz gustu ~etinarsku {umu (sl. gore) i pitomi pa{njaci (sl. desno) je pravi dragulj smje{ten nadomak grada. Na svega 12 kilometara od Sarajeva, iznad sela Nahoreva nalazi se jedan od najljep{ih vodopada u BiH i prava turisti~ka atrakcija. Sa svojih 98 metara predstavlja drugi po visini vodopad u Europi. Iako ne tako bogat vodom, ovaj vodopad svakako predstavlja ljepotu koju vrijedi vidjeti. Sre}om, zbog ~injenice da na cijelom podru~ju Skakavca vlada velika biolo{ka raznolikost, da ovdje rastu mnoge endemske vrste biljaka i gljiva, te da ovo podru~je nastanjuju mnoge ve} ugroène vrste ìvotinja, oblast je uklju~ena u tre}u kategoriju za{ti}enih podru~ja prema kriterijima Me|unarodne unije za za{titu prirode, odnosno progla{ena je spomenikom prirode i zonom namijenjenoj za{titi postoje}ih specifi~nih prirodnih obilje`ja. Na ovom prostoru konstatovano je oko 1500 vi{ih biljaka, kao i visok procent vrsta endemi~nog karaktera. Na stijenama oko vodopada razvija se vegetacija koja obiluje endemi~nim i reliktnim vrstama kao {to su: zvon~i}i (Edrianthus iugoslavicus), dinarski dimak (Crepis dinarica), karanfil~i}i ili klin~i}i (Dianthus kitaibelii), Sesleria angustifolia, Daphne alpina, Atamatha cretensis, Moehringia bavarica, i dr. [ire podru~je vodopada Skakavac je jako bogato medicinskom i medonosnom florom, te se na ovom prostoru nalazi nekoliko stotina ljekovitih, aromati~nih, i vitaminskih biljaka, me|u kojima se naro~ito isti~u trava od utrobice Gentiana asclepiadea i veoma ljekovita, ali i ugroèna vrsta jetrenjaka - Anemone hepatica. Povr{ina oblasti Skakavca obuhvata 1620,44 hektara, a odlukom Kantona Sarajevo i u cilju za{tite ovog podru~ja, u ratu poru{eni planinarski dom na Skakavcu ne}e se obnavljati. Za pohvalu je, tako|e, i nedavno uvo|enje rampe i zabrana pristupa automobilima uèm podru~ju Skakavca.
88
89
Fotografije: Milan Trifunovi}
Zahvaljuju}i velikoj koli~ini vlage oko samog vodopada se razvila bujna vegetacija endemi~nog karaktera (sl. gore u vrhu). Do podno`ja vodopada vodi uska stazica (sl. gore lijevo) a prelazak preko vode omogu}en je izgradnjom drvenog mosti}a (sl. desno gore). Cijela oblast Skakavca bogata je {umom i vo`nja ovim stazama je pravi uìtak (sl. desno)
90
91
Topografska karta sa ucrtanim putem do Skakavca
kraj 13 14
start 2 4 3 5 6 7
12 11 10
8 9
SKAKAVAC
Bentba{a-Barice-âvljak-Bukovik-Skakavac-Pionirska dolina
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33,6 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,32 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,54 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.2 km/h polazna ta~ka (Bentba{a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1133 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1471 m
Opis ture: Tehni~ki srednje zahtjevna tura. Glavni uspon je uz Darivu do âvljaka asfaltiranim putem. Dalje nema mnogo uspona do raskrsnice Bukovik-Skakavac odakle slijedi predivan, duga~ki spust. 0 Start: bazeni na Bentba{i kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravnica do skretanja za Darivu a onda zahtjevan uspon. Skrenuti lijevo prema Darivi, na vrhu uspona se moè desno preko Faleti}a ili lijevo preko Zmajevca kuda vodi ova mapa. Na raskr{}u za Barice krenuti asfaltnim putem uzbrdo. Na usponu uz Darivu i na Zmajevcu kod kasarne nalaze se ~esme. Ovaj dio dionice je gradska zona i nije posebno obra|ivan. do raskrsnice na putu za Barice: 8,5 km
1 kilometara: 8,5 km raskrsnica: kod velike table cesta dolazi s lijeve strane. skretanje: nastaviti ravno (poludesno) glavnom cestom uzbrdo podloga: asfalt opis puta: srednje teàk do zahtjevan uspon do sljede}e raskrsnice: 1,21 km
93
~esma, dalje se vidi planinarska markacija staze. do sljede}e raskrsnice: 0,6 km
2 kilometara: 9,71 km raskrsnica: parking na Baricama skretanje: ravno preko parkinga asfaltnom cestom uzbrdo prema âvljaku podloga: asfalt opis puta: zahtjevan uspon do sljede}e raskrsnice: 1,79 km
4 kilometara: 12,1 raskrsnica: na proplanku pratiti glavni makadamski put koji ide desno uzbrdo skretanje: desno podloga: makadam i zemljani put opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i uspon, pa ravno zemljanim putem do sljede}e raskrsnice: 0,8 km
3 kilometara: 11,5 km raskrsnica: kod planinarskog doma napustiti asfalt skretanje: ravno makadamskom cestom podloga: makadam opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog kamenja bolje je gurati bicikl stotinjak metara do proplanka. Na po~etku ove dionice ima
5 kilometara: 12,9 raskrsnica: kod kraja kamene ograde i kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti lijevo makadamskim putem izme|u dva bora
94
u pravcu Bukovika. skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,3 km
uglom dolazi travnati put. Nastaviti glavnim putem ravno skretanje: ravno. Slijediti glavni put koji savija blago udesno. podloga: zemlja i pijesak. Nakon ki{a ova dionica zna biti prili~no blatnjava opis puta: blagi uspon i ravna dionica. S lijeve strane se pro|u dvije planinarske ku}e. do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
6 kilometara: 13,2 km raskrsnica: slijediti glavni makadamski put. S desne strane dolazi mali put. skretanje: lijevo, slijediti glavni put podloga: makadam opis puta: o{tar uspon. Moè biti i blata. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
8 kilometara: 15,7 km raskrsnica: u obliku Y iako se ne vidi odmah da je raskrsnica dok se skroz ne popne uzbrdo skretanje: lijevim putem podloga: makadam opis puta: blagi spust makadamskim putem. Kad se iza|e iz {ume ugledaju se predivni proplanci do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
7 kilometara: 15,0 raskrsnica: s lijeve strane pod o{trim
9 kilometara: 17,2 km raskrsnica: u obliku slova T. Lijevo uzbrdo je put za Bukovik, desno nizbrdo za Skakavac. skretanje: desno nizbrdo
95
podloga: makadam opis puta: duga~ak spust uz nekoliko kra}ih dionica uzbrdo. Ukoliko su spu{tene rampe nema saobra}aja motornih vozila. Preporuka: obu}i vjetrovku i topliju garderobu (u prolje}e) i obavezno staviti kacigu. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
10 kilometara: 18,0 raskrsnica: iza desne okuke nalazi se te{ko primijetna planinarska staza koja se odvaja od makadamske ceste. skretanje: ravno glavnim makadamskim putem podloga: makadam opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 2,4 km
12 kilometara: 22,6 km raskrsnica: dolazak na zemljani plato. S lijeve strane se nalaze poru{ene ku}e. skretanje: nastaviti ravno nizbrdo podloga: makadam opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 1,0 km
13 kilometara: 23,6 km raskrsnica: nakon rampe dolazi se na raskrsnicu kraj koje se s lijeve strane se nalazi protivpoàrna stanica. skretanje: desno podloga: makadam opis puta: o{tar spust do sljede}e raskrsnice: 4,0 km 11 kilometara: 20,4 km raskrsnica: s desne strane dolazi {umski put manjeg ranga od makadamskog po kojem se vozi skretanje: nastaviti glavnim putem koji ide lijevo i uzbrdo podloga: makadam opis puta: malo uspona, ve}i dio spust do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
96
lijeve strane ~esma i nadstre{nica. skretanje: lijevo nizbrdo podloga: makadam i uskoro dolazi asfalt. opis puta: o{tar spust do asfalta. Dalje voziti nizbrdo kroz selo do granapa u Nahorevu i stanice kombija. Zatim nizbrdo do Pionirske doline do sljede}e raskrsnice: 6,0 km
14 kilometara: 27,6 km raskrsnica: s desne strane u obliku Y se spu{ta manji makadamski put. Ovdje ima s
15 kilometara: 33,6 km kraj (Pionirska dolina okretnica trolejbusa)
Ro{tilj na kraju ture: }evapi i sarajevsko pivo su dokaz da su i biciklisti od krvi i mesa. Ova tura je i organizovana radi druènja u vikendici jednog od ~lanova ekipe. Uìtak je bio ve}i nakon tridesetak kilometara vo`nje, iako se do Nahoreva moglo i automobilom iz drugog smjera.
97
ÂVLJAK
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,90 k m polazna ta~ka (PD Dèmal Bijedi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1212 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1318 m Opis ture: lagana tura za po~etnike koji se tek upoznavaju sa off-road vo`njom. Do âvljaka se dolazi prate}i opis puta za Skakavac (uz Darivu preko Barica) pa taj dio puta nije ovdje opisivan. Zbog kratko}e dionice nisu mjereni brzina i vrijeme kretanja. 0 Start: raskr{}e na âvljaku kod planinarskih domova (mjesto gdje prestaje asfalt i produàva makadam ravno uzbrdo) kilometara: 0 podloga: makadam opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog kamenja bolje je gurati bicikl stotinjak metara do proplanka. Na po~etku ove dionice ima ~esma (foto 0), dalje se vidi planinarska markacija staze. do sljede}e raskrsnice: 0,6 km
1 kilometara: 0,6 raskrsnica: na proplanku pratiti glavni makadamski put koji ide desno uzbrdo skretanje: desno podloga: makadam i zemljani put opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i uspon, iza toga ravno zemljanim putem do sljede}e raskrsnice: 0,8 km S desne strane se nalazi proplanak (foto 1a)
98
3 kilometara: 1,46 km raskrsnica: opisano u prethodnom opisu puta tj. o{tro skretanje desno. skretanje: pod o{trim uglom desno, slijediti put. podloga: makadam obrastao travom opis puta: lagano nizbrdo do sljede}e raskrsnice: 0,43 km 2 kilometara: 1,40 raskrsnica: kod kraja kamene ograde i kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti desno. Od ove ta~ke put vodi nizbrdo. (lijevo je za Bukovik i Skakavac) skretanje: desno podloga: makadam opis puta: Malo ravno i onda kre}e nizbrdo. Kad se do|e do kraja zida lijevo se nalazi lijepo mjesto za odmor i onda se nastavlja dalje putem koji, nakon pedesetak metara kod guste {ume borova savija pod o{trim uglom udesno. Dalje se prati uski seoski put, vrlo ugodan za {etnju. do sljede}e raskrsnice: 0,06 km
4 kilometara: 1,89 km raskrsnica: tri puta, jedan ide ravno nizbrdo na Barice (to je pje{a~ka staza, ne moè se voziti bicikl), jedan ide lijevo i jedan ide desno. skretanje: desno podloga: makadam obrastao travom opis puta: lagano nizbrdo, gotovo po ravnom kroz borovu {umu do kraja: 1 km (PD Dèmal Bijedi})
99
Skakavac
Buko vik
âvljak
1 6 Barice 6a
9 8 7
2 4 5
10 3
11 start
12
kraj
13
Topografska karta . Pravac Nahorevo-Barice-Hre{a je ozna~en ùtom bojom
Vu~ja luka
NAHOREVO - BARICE - HRE[A

duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24,1 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50,7 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,33 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,08 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.6 km/h polazna ta~ka (Pionirska dolina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .555 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .733 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1135 m
Opis ture: Lagana tura, pogodna za po~etnike i vo`nju u rano prolje}e. Kad se na ve}ini planina jo{ zadràva snijeg, ovdje nema blata po{to je ve}ina staze osun~ana tokom cijelog dana. 0 Start: Pionirska dolina, okretnica trolejbusa kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: desno od Pionirske doline, prema Jagomiru i Nahorevu. Cesta ide prvo ravno potom slijedi kratak i o{tar uspon. do sljede}e raskrsnice: 2,58 km
ide makadam skretanje: desno. podloga: makadam opis puta: uzbrdo po makadamu. do sljede}e raskrsnice: 2,67 km
1 kilometara: 2,58 km raskrsnica: lijevo se ide za Potok, ravno glavna cesta vodi za Nahorevo, a desno
2 kilometara: 5,25 km raskrsnica: izlazak na asfaltnu cestu skretanje: desno podloga: asfalt opis puta: uzbrdo asfaltnom cestom do sljede}e raskrsnice: 0,37 km
101
5 kilometara: 6,26 km raskrsnica: nailazak na glavni put za Barice skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: ravno i onda uspon od parkinga na Baricama. do sljede}e raskrsnice: 1,25 km 3 kilometara: 5,62 km raskrsnica: raskrsnica sa manjim putem, kod vikendice skretanje: lijevo prema Baricama podloga: asfalt opis puta: blagi uspon do prve raskrsnice i makadama do sljede}e raskrsnice: 0,15 km 6 kilometara: 7,51 km raskrsnica: napu{ta se glavni put od Barica za âvljak i skre}e na makadam skretanje: desno podloga: makadam opis puta: lagani uspon, potom nizbrdo. do sljede}e raskrsnice: 2,99 km 4 kilometara: 5,77 km raskrsnica: s desne strane dolazi uski makadamski put skretanje: desno podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,49 km
6a kilometara: 9,69 km point: ~esma s lijeve strane 7 kilometara: 10,5 km raskrsnica: raskrsnica za Faleti}e (nizbrdo desno) i Hre{u (uzbrdo lijevo)
102
raskrsnica: manji makadamski put odlazi lijevo uzbrdo skretanje: pravo podloga: makadam opis puta: ravno i malo uzbrdo do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
skretanje: lijevo podloga: o{te}en asfalt opis puta: uskim asfaltnim puti}em uzbrdo. Desno od ove raskrsnice se spusti u Faleti}e do sljede}e raskrsnice: 0,5 km 10 kilometara: 13,4 km raskrsnica: u obliku Y, dolazi put s desne strane skretanje: lijevo, nizbrdo podloga: makadam opis puta: nizbrdo, potom blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
8 kilometara: 11,0 km raskrsnica: silazak sa asfaltnog puta na makadam skretanje: desno podloga: makadam opis puta: ravno, potom blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 0,8 km 9 kilometara: 11,8 km 11 kilometara: 15,7 km raskrsnica: dolazak na asfaltnu cestu Hre{a - Vu~ija luka skretanje: desno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust asfaltnom cestom. Voditi ra~una o automobilima, naro~ito kombi vozilu u uskim okukama i na serpentinama. Tako|e, potreban oprez u prolje}e kad ima mnogo pijeska na cesti zaostalog od zimskog odràvanja puteva. do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
103
{etali{te Bentba{a - Kozija }uprija. Ovdje skrenuti desno i dalje za Bentba{u. do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
12 kilometara: 17,3 km raskrsnica: raskrsnica za Vu~ju luku (lijevo) i Hre{u (desno) skretanje: desno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust asfaltnom cestom. do sljede}e raskrsnice: 3,5 km
15 kilometara: 24,1 km kraj (Bentba{a, po~etak {etali{ta)
13 kilometara: 20,8 km raskrsnica: raskrsnica za Vratnik (desno) i Darivu (lijevo) skretanje: lijevo nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust asfaltnom cestom. Paziti na pje{ake i mogu}e automobile. Na ovoj dionici ima i ~esma s desne strane ceste. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km 14 kilometara: 22,9 km raskrsnica: dolazak pred petlju koja izlazi na glavnu cestu Sarajevo-Pale skretanje: lijevo nizbrdo podloga: asfalt opis puta: prolazak preko parkinga na
104
Predivni ukrasi Bijambarske pe}ine
105
OZREN
Dariva-Ozren-Bijambare-Srednje-Vogo{}a-Sarajevo
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99,5 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58,2 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,53 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,22 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,23 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10,20 km/h polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1941 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m
Opis ture: izuzetno zahtjevna tura. Preporu~uje se iskusnijim i kondiciono spremnijim biciklistima. Manje spremni mogu koristiti dio ture do Ozrena uz povratak nazad istim putem.
0 Start: Bentba{a kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravno do skretanja za Darivu a onda jak uspon. do sljede}e raskrsnice: 3,39 km
1 kilometara: 3,39 km raskrsnica: za Faleti}e i Pale skretanje: desno u pravcu Pala. podloga: asfalt opis puta: jak uspon. do sljede}e raskrsnice: 2,72 km 2 kilometara: 6,11 km raskrsnica: kod putokaza za Boriju skretanje: ravno u pravcu Hre{e podloga: asfalt
106
opis puta: jak uspon do sljede}e raskrsnice: 13,3 km
3 kilometara: 9,11 km raskrsnica: za Vu~ju luku (lijevo) i Pale (desno) skretanje: lijevo kod putokaza za Hre{u podloga: asfalt opis puta: ravno pa uspon, prvo ne{to teì a potom laganiji. do sljede}e raskrsnice: 4,19 km
5 kilometara: 13,3 km raskrsnica: putokaz za Crepoljsko (lijevo) i Vu~iju luku (desno). skretanje: desno za Vu~iju luku podloga: asfalt opis puta: lagani uspon, mjestimice i ravno. do sljede}e raskrsnice: 4,6 km
6 kilometara: 17,9 km raskrsnica: silazak s asfalta na makadam skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 1,1 km
4 kilometara: 11,4 km point: ~esma s desne strane ceste
107
strane skretanje: ravno po glavnom putu podloga: zemljani put ili sitni makadam, nema rupa opis puta: uglavnom ravno kroz {umu do sljede}e raskrsnice: 1,5 km
7 kilometara: 19,0 km raskrsnica: s lijeve strane makadamska cesta skretanje: ravno na uski asfaltni put podloga: asfalt opis puta: uspon po asfaltu kasnije slijedi ravno put od zemlje ili sitnog, dobro utabanog makadama do sljede}e raskrsnice: 3,1 km
9 kilometara: 23,5 km raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja nizbrdo skretanje: desno glavnim putem podloga: zemljani put ili sitni makadam opis puta: ravno ili kombinacija laganog spusta i blagih uspona
7a kilometara: 19,1 point: ~esma s desne strane ceste 8 kilometara: 22,1 km raskrsnica: manji {umski put s desne
10 kilometara: 25,0 km raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane skretanje: ravno po glavnom putu podloga: zemljani put ili sitni makadam opis puta: lagani spust do sljede}e raskrsnice: 1,7 km 11 kilometara: 26,7 km raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja nizbrdo
108
podloga: sitni dobro utabani makadam opis puta: lijep spust niz padine Ozrena do sljede}e raskrsnice: 5,1 km
skretanje: desno po glavnom putu podloga: zemljani put ili sitni makadam opis puta: lagani spust do sljede}e raskrsnice: 1,9 km 14 kilometara: 34,0 km raskrsnica: manji put odlazi lijevo uzbrdo skretanje: desno nizbrdo podloga: sitni dobro utabani makadam. opis puta: nastavak spusta niz padine Ozrena. Put vodi kroz {umu do sljede}e raskrsnice: 1,4 km
12 kilometara: 28,6 km point: odmori{te s klupama s desne strane (lijevo je pogled na livadu). Odmah iza okuke ima ~esma s desne strane
13 kilometara: 29,1 km raskrsnica: manji put odlazi lijevo skretanje: desno
15 kilometara: 35,4 km raskrsnica: dolazak na asfaltni put skretanje: desno uzbrdo podloga: stotinjak metara asfalt a onda nastavak sitan makadam. opis puta: blagi uspon. Na ovoj raskrsnici s lijeve strane se nalazi drvena ku}a O.J.[. "[i}i" u ~ijem dvori{tu ima ~esma. Kasnije, makadamski put prati manju rijeku i ide kroz {umu. do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
109
16 kilometara: 37,7 km raskrsnica: nailazak na tri puta, manji put desno, ravno je drugi put za Ozren, i lijevo preko mosti}a i rje~ice za Ravne skretanje: lijevo preko mosti}a, pratiti putokaz za Ravne podloga: makadam. opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 5,8 km 19 kilometara: 42,0 km raskrsnica: manji put s lijeve strane odlazi nizbrdo skretanje: desnim putem uzbrdo podloga: makadam. opis puta: uspon. do sljede}e raskrsnice: 0,4 km
17 kilometara: 38,1 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desnim putem uzbrdo podloga: makadam. opis puta: uspon pa onda ravno i spust. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
20 kilometara: 42,4 km raskrsnica: u obliku T skretanje: lijevo podloga: makadam. opis puta: lagani spust i ravno. do sljede}e raskrsnice: 0,4 km
18 kilometara: 40,2 km raskrsnica: u mjestu Homar, raskrsnica T skretanje: lijevo podloga: makadam. opis puta: na ovoj raskrsnici u bijeloj ku}i ima granap. Kasnije slijedi spust. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
110
21 kilometara: 42,8 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desno podloga: makadam, kasnije asfalt. opis puta: po ravnom, kasnije nailazi selo Vukasovi}i i odatle vodi asfalt. do sljede}e raskrsnice: 2,2 km
23 kilometara: 45,0 km raskrsnica: dolazak na ve}i put, raskrsnica u obliku T skretanje: desno podloga: asfalt. opis puta: spust. do sljede}e raskrsnice: 0,9 km
22 Prolazak kroz selo Vukasovi}i
24 kilometara: 45,9 km raskrsnica: dolazak do objekta MZ Gajevi u ~ijem sastavu se nalazi granap. Iza objekta je raskrsnica. skretanje: lijevo podloga: asfalt. opis puta: ravno pa nizbrdo. do sljede}e raskrsnice: 1,1 km
111
27 kilometara: 50,1 km raskrsnica: u obliku Y, desno nastavlja asfalt a lijevo makadam skretanje: lijevo po makadamu nizbrdo podloga: makadam. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 1,1 km
25 kilometara: 46,8 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: ravno glavnim putem podloga: asfalt. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 2,9 km 28 kilometara: 51,2 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desno podloga: makadam. opis puta: lagani spust i ravno, kasnije blagi uspon. Predjelima dominiraju lijepe vikendice. do sljede}e raskrsnice: 4,3 km 26 kilometara: 49,7 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desnim desne uzbrdo podloga: makadam. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 5,5 km
29 kilometara: 53,5 km raskrsnica: nailazak na magistralni put Sarajevo-Tuzla put kod ograde velike vikendice HS. skretanje: desno podloga: asfalt. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 0,5 km
112
31 kilometara: 55,9 km kraj (planinarski dom Bijambare, u domu se moè pojesti grah po cijeni od 5 KM)
30 kilometara: 54,0 km raskrsnica: silazak sa magistralnog puta Sarajevo-Tuzla. skretanje: lijevo podloga: asfalt. opis puta: ravno. Sa strane puta su travnjaci i {uma u kojima ima mnogo izletnika. do sljede}e raskrsnice: 1,9 km Odmor ispred planinarskog doma na Bijambarama
Povratak od ta~ke 54 asfaltnim magistralnim putem za Sarajevo. Prvo slijedi uspon preko Ni{i}ke visoravni a kasnije ve}i spust do Srednjeg, dalje ravno (cesta ima blagi pad) do vogo{}anske petlje. Ulazak u Sarajevo preko Rajlovca ili Vogo{}e. Kraj vo`nje i izmjerena kilometraà je Stari grad kod Katedrale.
113
PODVELE@JE
K
oliko god da ljubitelje brdskog biciklizma privla~e planine Bosne, raznovrsna {umska podru~ja i ~injenica da na njima za vru}ih ljetnjih dana vlada ugodna klima za razliku od ège na jugu na{e zemlje, Hercegovinu je nemogu}e zaobi}i u pri~i o brdskom biciklizmu. Ako ni{ta, ono zbog ~injenice da zbog blizine Jadranskog mora i toplog daha mediteranske klime ovdje biciklisti~ka sezona traje gotovo svih 365 dana u godini. S kraja jeseni, u rano prolje}e, pa ~ak i zimi kad u brdima Bosne zbog hladno}e, snijega i leda zavlada pauza, Hercegovina se name}e kao izvrsna destinacija. Favorit je, pri tome, planina Vele`, koja se izdiè zapadno od Neretve i grada Mostara. Sa visinom od 1.958 metara Vele` je jedan od vi{ih vrhova u ovom regionu. No, zanimljivijom se doima ~injenica da je od samog podno`ja, iz doline blizu Blagaja pa do vrha, potrebno savladati visinsku razliku od skoro 1.900 metara. Po tome je Vele` osoben i predstavlja pravi izazov kako za planinare tako i za brdske bicikliste. Uz to, zanimljiv i lijep pejza` je izvrsna nagrada za uloèni napor i potvrda da vrijedi uloìti trud za jedan takav doìvljaj. Geografski gledano, region Veleì obuhvata prostrana, {iroka i malo izdignuta polja blizu Blagaja, potom veliki blago nagnuti platoa Podvele`ja iznad kojeg se, u smjeru jugoistok-sjeverozapad pruà duga~ki greben sa vrhovima: Kamenite glavice (1622 m), Veliki gradac (1574 m), Mali gradac (1521 m), te nakon nekoliko vrhova od oko 1800 m i sam vrh Veleì (1958 m). Iza ovog golog, kr{evitog grebena slijedi ne{to niè, {umovito podru~je i omiljena destinacija izletnika i planinara, Ruji{te, sa planinarskim domom i skija{kim centrom. Zbog blizine Jadranskog mora koje zimi zra~i toplotu nakupljenu tokom ljeta, klima u
Na kraju uspona; u pozadini se vidi Mostar
115
Panorama Mostara Hercegovini je blaga, mediteranska, tzv maritimna klima. Srednja januarska temperatura iznosi 3 do 5 stepeni Celzijusa a ljeta su suha i vru}a sa maksimalnim vrijednostima i do 45 stepeni Celzijusa. Godi{nje padne svega 1000 do 2300 l/m2 oborina, uglavnom u vidu ki{e. Snijeg je rijetka pojava. Me|utim, s porastom nadmorske visine pojavljuje se prijelazna oblast, tj. mediteranska klima planinskog tipa. Podvele{ka visoravan je karakteristi~na po promjenjivom vremenu. Dovoljno velika nadmorska visina (1000 m) u kombinaciji sa geografskim poloàjem i strujanjima zraka koje hlade rijeke u podno`ju planine ~esto su uzrok jakim vjetrovima po kojima je Podvele`je i poznato. Prosje~no nià temperatura u odnosu na grad Mostar glavni je razlog {to je Podvele`je za ljetnjih sparina glavno uto~i{te ìtelja Mostara pa i {ire. Me|utim, ba{ zbog ~estih promjena vremenskih prilika biciklistima, rekreativcima i svim posjetiocima Podvele`ja preporu~uje se no{enje adekvatne garderobe, pa i one za ne{to lo{ije uvjete, vjetar i sl. i za sun~anih, i naizgled blagih dana. Sela Podvele`ja nude raznolika planinsko rekreaciona iskustva, spektakularne vidikovce i uìtak u laganoj, ne tako zahtjevnoj biciklisti~koj turi. Kompletan region je bogato agrikulturno podru~je ukojem se, pored vo}a i povr}a, uzgaja i veoma traèno ljekovito i aromati~no bilje. Zato nije rijedak slu~aj da se tokom vo`nje punim plu}ima osjeti zamamni miris mediteranskog bilja {to uìtak vo`nje ~ini ve}im. Neki }e re}i da tura od Mostara, serpentinama do vrha, potom preko platoa Podvele`ja, i kasnije povratak preko Blagaja i nije klasi~na brdsko-biciklisti~ka tura jer se vozi
116
asfaltiranom cestom. Ipak, ustvrdit }emo da je ovo jedna od ljep{ih tura i nostalgi~ni izazov osobito u dane kad u kontinentalnim podru~jima Bosne ìva u termometru pada ispod nultog podioka {to vo`nju ~ini nemogu}om. Na svu sre}u Hercegovina tada nudi svoja podru~ja i prakti~no sezonu ~ini stalno otvorenom. Susret sa lovcima na jarebice Na kraju, iako nije tema ove knjige, jedna lingvisti~ka zanimljivost: svaki }e Hercegovac jasno razlikovati da li je rije~ o planini Vele` ili istoimenom fudbalskom klubu po gramati~koj promjeni zadnjeg sloga. Planina Vele` je ènskog roda, odatle je: Vele`, sa Veleì, na Veleì... dok je ime fudbalskog kluba mu{kog roda i ima promjenu: Vele`, iz Veleà, u Veleù....
117
Stari grad Herceg-Stjepana Kosa~e iznad Blagaja
Vrh Stolac sa tv repetitorom. U pozadini se vidi brdo Hum
118
Cesta na Podvele{koj visoravni
Turbe u Podvele`ju
Narovi kraj puta
119
start 1
5 2 3 4
6 Podvele` 15 7 8 14 13 9 10 11
12
Topografska karta sa ucrtanim putem preko Podvele`ja
120
Podvele`je
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42,7 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59,2 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,29 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,03 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12.2 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.4 km/h polazna ta~ka (Mostar gradska zaobilaznica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .963 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .840 m
Opis ture: lagana tura. Posebno preporu~ljiva u rano prolje}e i kasnu jesen kad je u Bosni i na planinama s ve}om nadmorskom visinom hladno i temperatura oko nule.
0 Start: Mostar, serpentine {to vode od gradske zaobilaznice (put M-17) na Podvele`je kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: o{tro uzbrdo uz serpentine. do sljede}e raskrsnice: 4,65 km
pogled na Mostar i dalje ide relativno ravnim putem po visoravni. Na glavni asfaltni put se uklju~uje nekoliko puteva jo{ manjeg zna~aja. do sljede}e raskrsnice: 4,75 km 2 kilometara: 9,40 km raskrsnica: na visoravni manji put s desne strane skretanje: ravno. podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 1,00 km
1 kilometara: 4,65 km raskrsnica: na cesti uzbrdo manji put s lijeve strane skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: o{tro uzbrdo. Nakon {to se serpentinama popne na vrh napu{ta se
121
5 kilometara: 12, 4 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: lagano nizbrdo i po ravnom do sljede}e raskrsnice: 4,8 km
3 kilometara: 10,40 km raskrsnica: manji put dolazi s desne strane skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: lagani uspon do sljede}e raskrsnice: 0, 8 km 6 kilometara: 17,2 km raskrsnica: dolazak u mjesto Podvele`je. S lijeve strane na platou se nalazi motel, a sa desne turbe i dàmija. skretanje: desno, iza turbeta podloga: asfalt opis puta: po ravnom. U motelu se moè snabdjeti vodom ili u dàmiji ukoliko je otvorena. Dalje od Podvele`ja nastaviti glavnim asfaltnim putem, ne skretati na makadamske ceste lijevo i desno. do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
4 kilometara: 11,2 km raskrsnica: u obliku Y, manji put s desne strane skretanje: pravo lijevim putem podloga: asfalt opis puta: lagani uspon do sela do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
7 kilometara: 18,8 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s lijeve strane. skretanje: pravo
122
podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 1,0 km
8 kilometara: 19,8 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena ~ekaonica autobuskog stajali{ta skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
s lijeve strane. skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,2 km
11 kilometara: 22,2 km raskrsnica: glavni put zaokre}e desno skretanje: desno podloga: asfalt opis puta: ravno pa nizbrdo do sljede}e raskrsnice: 2,1 km 9 kilometara: 21,4 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena ~ekaonica autobuskog stajali{ta skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,6 km 10 kilometara: 22,0 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja
12 kilometara: 24,1 km
123
raskrsnica: nailazak na put M-6-1 Nevesinje-Mostar skretanje: desno podloga: asfalt opis puta: spust. Potreban oprez jer je ovo put ve}eg zna~aja i moè biti vi{e automobila. do sljede}e raskrsnice: 8,7 km
13 kilometara: 32,8 km raskrsnica: kod putokaza za Mostar skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: laganiji spust. do sljede}e raskrsnice: 1,0 km
15 kilometara: 36,0 km raskrsnica: nailazak za put M-17 Mostarâpljina skretanje: desno za Mostar podloga: asfalt opis puta: po ravnom. Potreban maksimalni oprez zbog izrazito gustog saobra}aja. Moè se voziti i po bankini koja je na mjestima dovoljno {iroka. Nakon 1,5 kilometara, kod Y raskrsnice bolje je skrenuti lijevo i u}i u staro jezgro Mostara kako bi se izbjegla vo`nja putem M-17 i ujedno posjetio Stari Most. do sljede}e raskrsnice: 0,0 km
16 kilometara: 42,2 km kraj (polazna ta~ka)
14 kilometara: 33,8 km raskrsnica: nailazak za put Mostar-Blagaj skretanje: desno za Mostar podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 2,2 km
124
STRU^NI DIO
125
Zdravstvene koristi vo`nje bicikla

vrijeme kad se sve vi{e ìvi brzim tempom i pod stresom, kad je ve}ina poslova vezana za ra~unar pa se dobar dio dana provodi sjede}i, nasu{na potreba organizma je relaksacija. Kako fizi~ka tako i mentalna. Odlazak u prirodu se, stoga, name}e kao potreba a ne kao zabava. Sjajan na~in vje`banja, psihi~kog opu{tanja i predupre|enja kardiovaskularnih bolesti je vo`nja bicikla u prirodi. Danas su kardiovaskularne bolesti vode}i uzrok smrti kod modernog ~ovjeka. Izazvane su uglavnom povi{enim krvnim pritiskom, arteriosklerozom, infarktom miokarda i mo`danim udarom. Stoga se podizanje tjelesne spremnosti name}e kao imerativ, a brdski biciklizam predstavlja i sjajan na~in vje`banja i zabave, istovremeno. Redovno provo|enje vje`bi izdr`ljivosti, naime, kao {to su vo`nja biciklom, plivanje, hodanje i sl. rezultira velikim kardiovaskularnim, mi{i}nim i metaboli~kim prilagodbama koje pove}avaju radni kapacitet i izdr`ljivost te samim tim imaju pozitivan u~inak na sr~anu frekvenciju i krvni pritisak. Za razliku od drugih sportova, gdje dolazi do prenaprezanja zglobova nogu, samim tim i ozljeda, prilikom vo`nje bicikla tijelo je pozicionirano u dobrom, rastere}enom, sjede}em poloàju. Glavni napor je preba~en na mi{i}e i srce koje radi punim kapacitetom i, {to valja posebno istaknuti, za razliku od dvoranskih sportova - ~ini to u prirodi. Plu}a se, dakle, pune ~istim planinskim zrakom pri ~emu se nadmorska visina od oko 1200 metara, osobito podru~ja pod {umom, ~ak medicinski preporu~uje kao podru~je najbolje za rehabilitaciju sr~anih bolesnika. Treba, tako|er, napomenuti osje}aj zadovoljstva nakon fizi~kog treninga. Taj osje}aj nije samo mentalni, nedodirljiv, nego se javlja zbog otpu{tanja odre|enih molekula u mozgu, endorfina, ~ija su metaopioidni receptori na centrima ugode u mozgu, u limbi~kom sisitemu i mezencefalonu. Jednostavno: nakon svake vo`nje osje}at }ete se izvrsno. I na kraju, ali ne i manje va`no, vo`nja biciklom je sjajan na~in gubitka tjelesne teìne. To tako|er smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i istovremeno se dobiva uìtak zbog dobrog osje}anja uzrokovanog gubitkom suvi{nih kilograma i boljom tjelesnom figurom. [to se ti~e psiholo{kog aspekta vo`nje bicikla, s jedne strane se javlja opu{taju}i osje}aj nakon {to se dan provede u prirodi, bez stresa, ali tako|e valja naglasiti da se biciklisti~ke ture ~esto organizuju u grupi gdje vlada vedra i vesela, pozitivna, atmosfera. Nije rijedak slu~aj da se i nakon napornih vo`nji biciklisti nastave druìti putem interneta, na forumu i iznositi li~ne impresije i zgode s vo`nji. Taj osje}aj zadovoljstva te{ko se moè mjeriti sa bilo kojim dvoranskim sportom te se brdski biciklizam smatra pravim izborom.
127
Odabir bicikla
je~ita tema svih biciklista, kako po~etnika tako i iskusnijih je - kakav bicikl odabrati. Na po~etku bavljenja biciklizmom potrebno je razrije{iti dilemu kojom vrstom biciklizma }emo se baviti. Nije isto voziti cross country, free ride ili asfaltnom cestom pa }e i tip bicikla za svaku od ovih namjena biti razli~it. Za cestovne vo`nje to }e biti lagan bicikl sa uskim gumama bez {ara ("slick") i prenosom koji omogu}ava postizanje ve}ih brzina. Amortizeri ovdje ne igraju toliko va`nu ulogu kao, recimo, kod free ride-a ili brdskog biciklizma. Ram tako|e ima ne{to druga~iju geometriju te je poloàj voza~a ne{to nagnutiji prema naprijed kako bi se smanjio otpor vjetra pri ve}im brzinama. Ljubitelji free-ride stila vo`nje, dakle brzog spu{tanja po nepristupa~nom terenu, ~esto punom skokova i prepreka poput kamenja, korijenja i sl. odabrat }e bicikl s prednjom i zadnjom suspenzijom, ne{to {irih guma (od 2,25 pa sve do 2,50 in~a) sa veoma izraènim ripnama koje imaju zadatak da sprije~e proklizavanje na blatu, zemlji i mekanoj podlozi te, svakako, sa vrlo izdr`ljivim ko~nicama. Gotovo da je redovna praksa postala da su to disk ko~nice a ne V-brake jer su prve znatno pouzdanije u te{kim uslovima (blato, voda i sl.). No, kako u ovoj knjizi prete`no obra|ujemo brdski biciklizam, ne{to ve}u pa`nju posvetit }emo odabiru bicikla za tu namjenu. Prva stvar s kojom se po~etnici susre}u je dilema: kupiti polovan ili nov bicikl. Sli~no kao kod kupovine automobila ne mora uvijek nov bicikl biti najbolji izbor. Danas se cijene iole ozbiljnijih brdskih bicikla kre}u od 400500 KM pa navi{e, za {to se moè dobiti uglavnom bicikl opremljen najskromnijim komponentama. Mo`da je, stoga, pametno razmisliti i o kori{tenom biciklu ali uz izvjesnu dozu opreza. Najbolje je posavjetovati se sa stru~njakom ili iskusnijim biciklistom u vezi sa pitanjem ishabanosti centralnog pogona, mjenja~a, kasete, lanca i sl. Ukoliko se ispostavi da je prethodni vlasnik bio bri`ljiv prema biciklu, da nema ve}ih o{te}enja, mogu}e je za ne{to manje novca dobiti sasvim solidno opremljen bicikl malo starije generacije. Ipak, ukoliko novac nije prepreka, najbolje je odlu~iti se za nov bicikl. Ve}ina savjeta kaè da je pritom prvo potrebno odrediti se kojim stilom vo`nje èlimo voziti. Za po~etnike svakako je va`no odabrati pravu veli~inu bicikla (npr. biciklist visine 180 cm }e odabrati L veli~inu bicikla vode}i ra~una da kad opkora~i gornju cijev {to spaja sjedi{te sa upravlja~em moè bicikl podi}i 5 do 10 cm uvis). Danas je aluminij postao dovoljno jeftin materijal tako da ozbiljni prodavci bicikla gotovo i ne nude te{ke, ~eli~ne ramove. Izuzetno skupi (lagani i izdr`ljivi) su materijali poput titana ali oni ve} grani~e sa profesionalnim bavljenjem ovim sportom. Danas je standard da prednja "{ajba" ima tri zup~anika razli~itih veli~ina, tako da broj zup~anika na zadnjoj kaseti defini{e da li }e bicikl imati 21, 24 ili 27 brzina. Ne{to jeftinije varijante su 21 brzina, ali za iole ozbiljniji odlazak u planinu svakako se preporu~uje bicikl sa 24 brzine tj. osam zup~anika straga. Tek napredniji biciklisti }e odabrati kasetu od devet zup~anika (27 brzina) koja je, valja naglasiti, ne{to skuplja i prilikom nabavke i kasnijeg odràvanja. Pri tome sistem mjenja~a varira od ne{to jefitnijih npr. Shimano Tourney ili Acera, preko naj~e{}e kori{tenih Shimano Deore (zbog izvrsnog omjera cijena/kvalitet) do super kvalitetnih i skupih kakvi su npr. Shimano Deore LX, XT ili XTR. Jedna od po~etni~kih zabluda prilikom kupovine brdskog bicikla je pitanje suspenzija. Prednji amortizer je svakako neophodan da ublaì udarce pri spustu po makadamu i neravnoj podlozi. Oni se preko ruku prenose na ramena i cijelo tijelo pa je za duì spust ili ve}e brzine neophodno imati prednju suspenziju. Postoje razni modeli prednjih amorti-
128
zera, od jednostavnih sa hodom vilju{ke 60 do 80 mm i koji nemaju mogu}nost manuelnog pode{avanja kruto}e, do visoko sofisticiranih, sa hodom i do 130 mm i mogu}no{}u automatskog pode{avanja ~vrsto}e ~ak i tokom vo`nje. No, zadnja suspenzija je, ukoliko biciklist ne planira izvoditi akrobacije i velike skokove, gotovo nepotreban izdatak i u kreiranju vlastitog cross country bicikla treba je izbjegavati. Ko~nice se u osnovi dijele u dvije grupe, tzv: V-brake gdje ~eljust stoji pri~vr{}ena na ram odnosno vilju{ku bicikla i ko~e pritiskom pakni direktno na felge (ovo je ne{to jeftinija varijanta) i ko~nice sa diskovima ~iji je koncept u osnovi preuzet sa motocikla. Kod diskova postoji mehani~ki i hidrauli~ki sistem pri ~emu je hidraulika znatno lak{a za rukovanje ali i ne{to skuplja i teà za odràvanje. No, iskustva autora knjige kazuju da i obi~ne V-brake ko~nice sasvim solidno mogu zadovoljiti, ukoliko je teìna bicikliste s opremom koju nosi manja od stotinjak kilograma i ako ne postoje ambicije za vo`njom na granici izdr`ljivosti. Uz to, V-brake ko~nice su mnogo jeftinije za odràvanje. Marka bicikla bi trebala da igra perifernu ulogu, ali sli~no kao kod automobila, skija ili druge sportske opreme, ona je inidividualna stvar svakog pojedinca. Te{ko je re}i da li je jedna marka bicikla bolja od druge, obi~no je nu`no uporediti komponente i dovesti ih na isti nivo pa tek onda porediti cijene. No, svakako, u posljednjih nekoliko godina brdskog biciklizma u Bosni i Hercegovini izdvojile su se neke marke sa pouzdanim, izdr`ljivim i rado voènim tipovima bicikla. Tu prednja~e: SPECIALIZED, GT, SCOTT, SCHWINN, CUBE te, u posljednje vrijeme POLAR i CAPRIOLO. Na kraju, iako to nije praksa autora ove knjige, usudit }emo se dati savjet: ukoliko planirate voziti bicikl u planini ili van grada izbjegavajte jeftine, naoko opremljene bicikle kakvi se nude u velikim trgova~kim centrima, naj~e{}e kineskog ili sli~nog porijekla. Zaputite li se takvim biciklom u brdo lako se moè desiti da se usljed kvara, loma i sl. pje{ice vratite desetak kilometara {to je svakako izuzetno neprijatno iskustvo. Ilustracije radi, grupa od dvadesetak biciklista voze}i bicikle pomenutih marki pro{lu godinu je pre{la oko 2000 kilometara {umskim i planinskim putevima BiH i izuzev sporadi~nog pucanja nekoliko ìca, zamjene istro{enih pakni i probu{enih guma nije imala ve}ih kvarova.
129
Oprema
oput ostalih sportova i u biciklizmu je neophodno odabrati adekvatnu odje}u i obu}u vode}i ra~una o tome da bude funkcionalna i ugodna za no{enje. Brdski biciklizam podrazumijeva odlazak u planinu gdje su mogu}e nagle promjene vremenskih uvjeta te je iz tog razloga odabiru odje}e i obu}e potrebno pristupiti s ve}om pa`njom nego ina~e. Vo`nja uzbrdo zna biti ~esto zamorna, odvija se i po velikim vru}inama {to izaziva znojenje, dok se prilikom spusta, zbog strujanja vjetra javlja fiziolo{ki osje}aj ve}e hladno}e. Nije isto voziti uzbrdo po makadamskom putu na suncu i vru}ini, i spust kroz gustu {umu i sjenovita mjesta gdje se i u kasno prolje}e zadràva snijeg i gdje je temperatura mnogo nià. Stoga je jako va`no koristiti adekvatnu garderobu kod koje }e znoj brzo iza}i van, ali koja }e sprije~iti vjetar da prodre do samog tijela.
[orc i majica Osnov garderobe svakog bicikliste ~ine kratke hla~e ({orc) i majica. Oboje se naj~e{}e izra|uje od sinteti~kih materijala razvijenih posebno za ovu namjenu, sa specijalnom vrstom tkanja kod koje para i kapljice teku}ine izazvane znojenjem lako izbijaju na povr{inu, a koja, s druge strane, spre~ava prolazak vjetra ispod odje}e. [orc i majica se nose tako da budu tijesno pripijeni uz tijelo ~ime se lak{e zadovoljavaju ve} opisane funkcije odje}e. [orc moè biti sa ili bez naramenica. Poèljno je da ima naramenice ~iji sastavni dio predstavlja produètak {to {titi le|a i slabine od vjetra. U oba slu~aja va`no je da ima uloàk izra|en od mekanog materijala koji dugotrajno sjedenje na biciklu ~ini udobnijim i takvog da ne dozvoljava razvoj bakterija, a time i neugodnih mirisa, po{to je znojenje usljed trenja na ovim mjestima poja~ano. Naj~e{}i su ulo{ci tipa DuPont, Coolmax, ali ve}ina proizvo|a~a nudi vlastite ulo{ke vrhunskog kvaliteta. Majica je obi~no ne{to duà preko le|a i ima prakti~ne dèpove za privremeno odlaganje sitnica, poèljno je da naprijed ima patent zatvara~ kako bi se lak{e skinula ili po potrebi otkop~ala na ve}im vru}inama. Rukavi treba da su tijesno pripijeni uz tijelo {to }e sprije~iti strujanje vjetra ispod majice. Vjerovatno nije potrebno nagla-
{avati da se majica nosi direktno na tijelo, bez pamu~ne potko{ulje i sli~nog ve{a koji se brzo natapa znojem. Ova odje}a se ~esto izra|uje u ìvim bojama i {to {arenija kako bi biciklisti bili lak{e uo~ljivi u saobra}aju. Duga odje}a Za hladne jesenje i zimske dane poèljno je imati ne{to topliju garderobu. Hla~e su uske i pripijene uz nogu, izra|uju se s naramenicama, tako|e imaju uloàk ali mogu se nositi i preko kratkog {orca, materijal je takav da propu{ta znoj a zaustavlja vjetar, s tim {to obi~no imaju i tanki sloj toplijeg materijala za za{titu od hladno}e. U kombinaciji s dugim hla~ama dolaze i majice dugih rukava izra|ene od toplijih materijala. Poèljno je da imaju ne{to vi{u kragnu s patent zatvara~em koja se podigne i {titi vrat na ve}im hladno}ama. Jakne Ovisno o vremenu na brdsko-planinske vo`nje se nose jakne razli~ite namjene. Ljeti je dovoljna lagana jakna/kabanica koja {titi od iznenadnih pljuskova. Poèljno je da je izra|ena od materijala koji propu{ta znoj iznutra. U slu~aju suhog vremena i niè temperature ili vjetra nose se tzv. windstop jakne ~ija je funkcija za{tita od vjetra. Rukavi treba da su ~vrsto zateg-
130
Ljetna oprema takmi~ara: {orc i majica kratkih rukava, kaciga, nao~ale, rukavice i spd patike. Za kra}e relacije dovoljna je boca vode pri~vr{}ena za ram bicikla. nuti oko zape{}a kako bi se onemogu}io ulazak struje zraka ispod njih. Na kraju, za nepovoljne vremenske prilike kad se tokom vo`nji o~ekuje ki{a i vjetar, koriste se vodonepropusne jakne naj~e{}e izra|ene od goretexa ili sli~nog materijala koji omogu}uje "disanje koè" ali i {titi od ki{e. Ove jakne su ne{to skuplje ali svakako mnogo bolje od plasti~nih kabanica ispod kojih je gotovo nemogu}e voziti bicikl zbog znojenja. Rukavice Neophodan dio opreme bicikliste su rukavice. One imaju zadatak da sprije~e pojavu ùljeva na dlanovima, upiju znoj na rukama i za{tite koù prilikom neèljenih padova. Ljeti se koriste rukavice ne{to otvorenije na gornjem dijelu {ake i "bez prstiju". Za hladnije vrijeme koriste se "full finger" rukavice (s prstima) a zimi ne{to toplije koje {tite od vjetra i ki{e. Nao~ale Mada izgledaju kao modni detalj, uloga nao~ala je ~isto prakti~na. Pri ve}im brzinama stvara se jaka struja vjetra pa je prirodna reakcija oka da pu{ta suze. Zadatak nao~ala je da sprije~i vjetar ali i sitne ~estice pra{ine, insekte i sl. da upadnu u oko. Druga uloga nao~ala je klasi~na za{tita od sunca. Postoje i nao~ale sa izmjenjivim staklima tako da se po potrebi mogu staviti stakla sa za{titom od sunca i UV zraka ili prozirna stakla za obla~no vrijeme i vo`nju kroz {umu. U oba slu~aja dobro je da {to bolje pokrivaju o~i i da imaju otvore za ventilaciju kako stakla ne bi maglila uzljed znojenja. Kod nekih tipova nao~ala mogu}e je ispred izmjenjivih stakala ugraditi dioptrijska stakla. Patike Bez obzira da li se koriste tzv. SPD pedale (one koje se fiksiraju za patike
131
Zimska oprema bicikliste: kaciga i potkapa, nao~ale sa izmjenjivim staklima, topla majica dugih rukava, full finger tople rukavice protiv vjetra i ki{e, ruksak, tople duge hla~e i {titnici za koljena, spd patike i neoprenske navlake za stopala protiv hladno}e i ki{e sli~no principu ski vezova i koje se lako otka~e pri naglom pokretu) ili obi~ne, poèljno je koristiti patike namijenjene za brdski biciklizam. One imaju tvrdi i kruti |on kako bi se sila pritiska na pedalu rasporedila na cijelo stopalo a ne samo na jednu ta~ku. Osim toga, u slu~aju potrebe za pje{a~enjem, one treba da olak{aju gaènje o{trog kamenja. Dobro je da su od materijala koji ne propu{ta vodu jer se ponekad vozi po rosnoj travi, preko lokvi, barica, blata i sl. kad se noga nehotice moè na}i u vodi. Uz patike se koriste adekvatne ~arape, uglavnom pamu~ne a postoje i ~arape izra|ene za biciklizam, sa duplim tkanjem na mjestima poja~anog trenja ~ime se spre~ava zagrijavanje noge i njeno znojenje. Za hladno i mokro vrijeme koriste se navlake od toplijeg materijala koji ne propu{ta vjetar i ki{u (naj~e{}e od neoprena) koje se obla~e u patike ili se navla~e preko njih. Kaciga Koliko god se ~inilo da vozimo oprezno i bez padova, osobito ne katastrofalnih "letova" na glavu, te stoga se no{enje kacige ~inilo suvi{nim, stvari stoje upravo obrnuto. Padovi su mogu}i i pri manjim brzinama, ~esto sasvim neo~ekivano, a udarac glavom o tvrdu podlogu, osobito kilometrima daleko od civilizacije, moè biti koban. Zgodna biciklisti~ka izreka kaè da "kaciga ima zadatak da pukne umjesto glave", zna~i da se nosi do prvog pada. Kaciga treba da bude udobna, kad se stavi ravno na tjeme da za{titi i prednji i zadnji dio glave, ne smije da se pomjera kod naglih pokreta glave i dobro je da ima {to vi{e otvora za ventilaciju. Moè imati i sjenilo za za{titu od sunca s prednje strane,
132
{to nije obavezno. Kaciga se obi~no pri laganoj vo`nji uzbrdo nosi pri~vr{}ena za ruksak, ali obavezno je na glavi kod spusta i ve}ih brzina. Za hladnije vrijeme dobro je imati potkapu (tzv. "balaklava") od ne{to toplijeg materijala koja se nosi ispod kacige, sli~nu kao {to nose motociklisti ili voza~i formule 1. Zadatak potkape je da za{titi ~elo, tjeme glave, obraze i vrat od hladno}e, a kaciga se nosi preko nje. Ruksak Vaàn dio opreme bicikliste zbog mno{tva sitnica koje treba ponijeti je ruksak. On treba da ~vrsto stoji na le|ima, da ima adekvatnu zapreminu i za{titi stvari od ki{e. Poèljno je odabrati ruksak sa konstrukcijom koja omogu}ava strujanje zraka preko le|a. Poneki imaju tzv. jastu~i}e sa kanalima za protok zraka, ali najbolji je ruksak s "air flow" sistemom. Rije~ je o posebno izra|enoj konstrukciji koja stra`nji dio ruksaka drì ne{to odmaknutim od le|a. Ovaj sistem omogu}ava da se ruksak osalanja samo na dvije ta~ke na ramenima i u donjem dijelu le|a ~ime je znojenje svedeno na minimum. Poèljno je da ruksak ima pregrade kojima }e se odvojiti plasti~ni hydropack od alata i drugih o{trih pred-
meta. Tako|er, dobro je da s prednje strane postoje vezice koje spajaju tregere u predjelu ramena i struka ~ime se onemogu}ava njihovo spadanje u toku vo`nje. Sadràj ruksaka Veli~inu i tip ruksaka odabrat }emo prema koli~ini stvari koju nosimo na vo`nju, a {to ovisi o tipu vo`nje. Nije isto oti}i na laganu popodnevnu vo`nju po rubu grada, cjelodnevnu vo`nju u planinu ili vi{ednevni boravak sa no}enjem. No, uvijek kad smo na biciklu potrebno je nositi dovoljno vode (po potrebi i hranu), alat, rezervnu gumu i pumpu. Voda Bez obzira kuda i koliko vozili voda je neophodna kad smo na biciklu. Za kra}e ture dobro }e posluìti i obi~na boca pri~vr{}ena za ram bicikla dok }emo ne{to ve}e potrebe zadovoljiti no{enjem hydropacka, spremnika obi~no zapremine dva litra sa cjev~icom izvu~enom naprijed kroz koji se uzima voda. U hydropak nije poèljno stavljati sokove, ~ajeve i sl. jer se te{ko pere i dugo zadràva njihov okus. Iako su jeftine i naizgled identi~ne, boce za vodu je poèljno pa`ljivo birati vode~i ra~una o zapremini (obi~no 0,75 l), jednostavnom rukovanju (poèljno je da se mogu koristiti jednom rukom) i da, po mogu}nosti imaju dvostruki zid kako bi se usporilo zagrijavanje vode na ve}im vru}inama. Alat Iako teret koji nosimo u planinu mjerimo "na grame" ipak je priru~ni alat ne{to ~ega se nipo{to ne trebamo odre}i. Alat treba da sadrì set inbus klju~eva (pri ~emu je va`no prethodno provjeriti koji vijci se nalaze na biciklu i da li alat sadrì te profile), zatim izvija~, polugu za odvrtanje ìca bicikla, poèljno je da ima dio za sastavljanje lanca, poluge za lak{e skidanje vanjske gume i sl. Danas se ovakav set alata moè nabaviti po cijeni od nekoliko desetina KM i svakako je neophodno uvijek ga nositi sa sobom.
Pripreme za spust: po izrazito hladnom vremenu potrebno je za{tititi svaki dio tijela
133
Solidarnost na djelu: dok jedan ~lan grupe mijenja pakne, drugi dopumpava gumu. Rezervna guma Na svaku vo`nju gotovo je obavezno nositi i rezervnu gumu jer je pucanje gume naj~e{}i kvar na biciklisti~kim turama. O{tro kamenje, trnje, krhotine stakla i sl. }e nas iznenaditi kad to najmanje o~ekujemo i natjerati da si|emo s bicikla. Unutra{nja guma mora odgovarati veli~ini i profilu vanjske gume bicikla. Pored rezervne gume dobro je imati i set za krpljenje guma za slu~aj vi{estrukog pucanja unutra{nje gume. Ovaj set je lagan za ponijeti a ko{ta oko dvije KM. Krpljenje gume je jednostavna procedura i obavi se za nekoliko minuta. Prilikom montaè vanjske guma potrebno je pa`ljivo provjeriti s unutra{nje strane da li je otklonjen predmet koji je uzrokovao pucanje unutra{nje gume. Naro~ito trn zna biti nezgodan jer se te{ko uo~ava a moè uzrokovati vi{estruko pucanje gume ako se ne izvadi. Pumpa Da bismo napuhali gumu neophodno je imati i pumpu. Danas postoje pumpe koje su izuzetno lagane i malene a funkciju vr{e pomjeranjem poluge u oba smjera. Ne preporu~uje se no{enje pumpe na ramu bicikla jer lako ispadne pri ve}im brzinama na makadamu. Prva pomo} Mada se nosi za "zlu ne trebalo" razumno je na vo`nju ponijeti i osnovnu medicinsku opremu. Set prve pomo}i se u apoteci moè kompletirati za desetak KM a trebao bi da sadrì: ve}i i manji zavoj, flaster, sterilnu gazu, hanzaplast, bivacin ili sli~no sredstvo za za{titu od infekcije otvorene rane. Ostalo Pored ovih elementarnih potrep{tina koje bi uvijek trebalo nositi na brdske ture, dobro je imati noì}, manja klije{ta, rezervnu ìcu za bicikl (moè se prethodno ubaciti u polugu upravlja~a), nekoliko razli~itih veli~ina rezervnih vijaka, najlonsku kesu (koja moè posluìti za za{titu od ki{e ali i kao priru~no sredstvo u slu~aju ranjavanja plu}a tako {to se omota oko plu}a i poku{a sprije~iti isticanje vazduha napolje), papirnate maramice, mobitel sa napunjenom baterijom, hranu i dopunsku garderobu za hladnije vrijeme.
134
135
Tehnika vo`nje
(kadenca i stepen prenosa, vo`nja uzbrdo i spust)
a prvi pogled tehnika vo`nje brdskog bicikla se ne doima zna~ajnom, pogotovo ne kompliciranom. "Pa {ta tu ima specijalno" re}i }e laik. "Va`no je odràvati ravnoteù na biciklu, pripaziti malo na skliskoj ili grbavoj podlozi i izbje}i pad, ostalo je uglavnom uìvanje." No, da li je ba{ tako? Gre{ke su mogu}e ve} prilikom samog sjedanja na bicikl. U strahu od povi{enog poloàja i osje}aja da je lak{e odràti ravnoteù ako se sjedi ne{to niè, ~esto se primijeti pogre{no pode{ena visina sjedi{ta kod biciklista. Sjedi{te treba toliko visoko podignuti da kad se stopalo petom nasloni na donju pedalu noga ima ispruèn poloàj, bez pregiba u koljenu. Dakle, kod okretanja pedala (po{to se to ~ini prednjim dijelom stopala, odmah iza prstiju, noga }e biti sasvim blago savijena u koljenu i ne}e se istezati do kraja. Na prvi pogled ovo djeluje opasno, fakti~ki do podloge ostaje jo{ desetak centimetara pa se ~ini da se kod padova ili otklizavanja biciklist ne}e mo}i do~ekati na nogu. Pogre{no! U slu~aju naglog ko~enja ili blokade prednjeg to~ka (npr. ako se zaglavi o kakav korijen ili kamen) inercija }e biciklistu preko upravlja~a izbaciti prema naprijed, naro~ito na velikoj nizbrdici. Ako, pak, do|e do bo~nog otklizavanja, okomiti poloàj bicikla prelazi u poloàj pod uglom i tada }e noga sasvim jednostavno dohvatiti podlogu. Povi{eni poloàj sjedi{ta je nuàn iz dva razloga: prvo, ovim na~inom sjedenja vr{i se najmanje optere}enje za koljena {to je naro~ito va`no pri dugim turama, i drugo, kod vo`nje uzbrdo sjedi se u pravilnijem poloàju. Me|utim, pri vo`nji nizbrdo preporu~uje se spu{tanje sjedi{ta za 5 do 10 centimetara upravo iz razloga bolje geometrije i sprje~avanja naginjanja prema naprijed.
Osim toga, pri ve}im brzinama ili na izrazito neravnoj podlozi biciklist kod spusta nizbrdo prakti~no stoji na pedalama a ne sjedi, a ovo je mnogo lak{e ako je sjedi{te pode{eno ne{to niè. Ukoliko ~esto pode{avate visinu sjedi{ta nije naodmet na cijevi sjedi{ta ozna~iti maksimalni i minimalni poloàj na koji ga pode{avate. Pored ovoga, zbog ~este izmjene sile potrebne za pogon bicikla uvjetovane nagibom terena i vrstom podloge, nu`no je ovladati pravilnom upotrebom mjenja~a na biciklu. Smisao je izvu}i maksimum odnosno pre}i odre|enu udaljenost sa {to manje uloène energije. Bitan parametar efikasnosti vo`nje je kadenca. Kadenca je brzina kojom okre}emo pedale izraèna brojem obrtaja u minuti. Naoko nevaàn detalj, osobito ako se bicikl koristi za laganije gradske vo`nje, za obavljanje svakodnevnih poslova i sl. Svjedoci smo da i danas stariji ljudi na selima voze bicikle bez ikakvog mjenja~a sa pri ~emu uglavnom jako sporo okre}u pedale. No, ako nam je cilj ne{to ozbiljnija vo`nja svakako je potrebno pove}ati brzinu obrtanja pedala. S obzirom na gra|u ljudskog tijela, rad srca i plu}a, otpore u zglobovima te potro{nju energije, smatra se da je optimalna kadenca oko 70-80 obrtaja u minuti. Jasno, ovo je individualna stvar, ali ovaj broj bi trebalo da ima prosje~no pripremljen biciklist. U po~etku }e to biti 60-70 okretaja i ve} tad }e se javljati zadihanost. No, podizanjem kondicije pove}ava se mogu}nost dugotrajnijeg drànja ve}e kadence time i prelaènje ve}ih daljina uz jednak uloèni napor. Preporu~eni stepen optere}enja prilikom vo`nje bicikla (kao i prilikom ostalih areobnih aktivnosti) jeste 80% od vlastitog maksimalnog. Za mjerenje kadence postoje i elek-
136
tronske sprave, ciklokompjuteri koji imaju i ovu opciju no, mogu}e je uz primjenu {toperice i brojanjem okretaja pedla ocijeniti vlastitu kadencu. Vremenom, biciklist i bez mjerenja moè precizno odrediti kojom kadencom se kre}e i taj broj }e "proma{iti" tek za dva-tri okretaja. Podizanje kadence postiè se treningom. Najlak{e je na ravnoj dionici ili blaòj uzbrdici neko vrijeme okretati pedale ve}om brzinom od uobi~ajene. Obi~no su plu}a ta koja prva posustaju a ne noge. Nakon odmora vje`ba se moè pove}avati toliko puta dok se ne postigne ve}i broj obrtaja pedala bez uznemiravanja plu}a. Me|utim, kod ovog vje`banja ne treba pretjerati i posti}i to da "vrtimo pedale u prazno". Isto kao {to se ne treba navikavati na pretjerano optere}enje na noge i birati ja~i stepen prenosa. Ovo je gre{ka u koju je lako upasti pri vo`nji brdskog bicikla. Odre|eni dio snage, naime, uvijek treba ostaviti u rezervi za teè dionice, naro~ito ako znamo stazu ili iz grafikona vertikalnog profila dionice vidimo da predstoji uspon. Su{tina kod izbora prenosa bi, dakle, bila u sljede}em: stepen prenosa treba odabrati tako da biciklist svoju uobi~ajenu kadencu na koju je naviknut zadrì kon-
stantno koliko god je to mogu}e, jer tada vozi maksimalno efikasno i najmanje se umara. Ovdje je potrebno upoznati tehnologiju kori{tenja mjenja~a i pravilno odabrati stepen prenosa. Kad se nailazi na uzbrdicu potrebno je prebacivati u niè stepene prenosa te poku{ati zadràti uobi~ajenu kadencu. Pogre{no je npr. na manjoj uzbrdici odmah ubaciti u najniì stepen prenosa i prebrzo okretati pedale, isto kao {to je nepotrebno ulagati pretjeran napor zadràvaju}i vi{i stepen prenosa. Da pojasnimo, niì stepen prenosa je onaj u kome se pedale lak{e okre}u a bicikl ide sporije, a vi{i stepen prenosa je onaj u kojem se pedale teè okre}u a bicikl ide brè. Gledano u zup~anik, najniì stepen prenosa je onaj u kojem je lanac na zup~aniku srednjem pogona (jedan od tri zup~anika izme|u pedala) na onom koji je najmanji po obimu, a na stra`njoj kaseti (grupa zup~anika na zadnjem to~ku) na {to ve}em zup~aniku. Prilikom prebacivanja sistema zup~anika u niì stepen prenosa brzina bicikla }e, naravno, pasti ali }emo tro{iti najmanje snage. Naravno, sa pove}anjem nagiba uzbrdice, kad-tad do}i }emo u priliku da ne moèmo vi{e smanjivati stepen
Grafi~ki prikaz zup~anika i poloàja lanca pri prebacivanju u niì i vi{i stepen prenosa
137
Vo`nja uzbrdo: sjedi{te je podignuto maksimalno, noga je ispruèna. Na upravlja~ se mogu dodati rogovi koji pomaù da se promijeni poloàj prilikom dugotrajnih uspona. prenosa i morat }emo koristiti ve}u silu. Kadenca }e tada pasti, organizam }e se vi{e tro{iti, osjetit }emo zadihanost, znojenje, zamor... No, ne treba zaboraviti da postoji i odmor, a zlatno pravilo brdskog biciklizma kaè da nije sramota ni gurati bicikl uzbrdo. Vremenom, svaki biciklist }e izgraditi vlastitu tehniku savladavanja uzbrdice. Dok }e jedni raditi na maksimalnom podizanju snage u mi{i}ima, drugi }e to ~initi pravilnom upotrebom mjenja~a. Uzbrdicu je najlak{e savladati tako {to se lagano uhvati zalet prije samog uspona. Na po~etku brda nas, dakle, neko vrijeme nosi zalet i tada se treba koncentrisati na kadencu. îm se osjeti da se ne moè vi{e odràvati bez ulaganja ve}eg napora potrebno je promijeniti stepen prenosa naniè pri ~emu }e brzina kretanja opadati. Naravno, ovo je mogu}e ukoliko je
bicikl ispravan i sa dobro pode{enim mjenja~em. Izmjena brzine mora se vr{iti dok se bicikl kre}e i pedale okre}u, ina~e moè do}i do kvarova, spadanja lanca ili ~ak njegovog pucanja ili loma zuba na zup~aniku. Jasno, ovdje su u prednosti bicikli sa kvalitetnijim komponentama i mjenja~ima koji trpe i ekstremne situacije. Odabir stepena prenosa i kadence kojom }e voziti individualna je stvar svakog bicikliste. Nekad }ete poèljeti i sami osjetiti ne{to ve}i napor u nogama. Uzbrdicu je mogu}e savladati na dva na~ina: niòm kadencom (npr 60 obrtaja u minuti) voze}i u vi{em stepenu prenosa uz ne{to ve}i napor i utro{ak energije, ili, na primjer, odabrati jedan ili dva stepena prenosa niè uz kadencu 80 i manji napor. Brzina koju postiù oba biciklista bit }e ista. Me|utim, prvi }e osjetiti ve}i zamor ligamenata i meniskusa nakon vo`nje a duìna njegove ture }e biti kra}a, dok }e drugi dionicu savladati uz manje energije. S tehni~ke strane gledano da ne bismo lanac i zup~anike izlagali nepotrebnom naporu i habanju, potrebno je voditi ra~una o pravilnom kori{tenju oba mjenja~a, a ne mijenjati brzine samo na jednom. Za vo`nju po ravnom, uobi~ajenom brzinom poloàj bi trebao biti: naprijed srednji zup~anik, nazad tako|e srednji. Tek ako èlimo pove}ati brzinu kretanja odabrat }emo naprijed ve}i zup~anik a nazad mali. Obratno je kod smanjenja brzine ili kod vo`nje uzbrdo: naprijed }emo birati mali zup~anik a nazad veliki. No, pogre{no je odabrati poloàj velikiveliki (naprijed najve}i, nazad najve}i ili onaj do njega) ili mali-mali (naprijed najmanji, nazad najmanji ili onaj do njega) iz razloga {to lanac tada nalijeè pod uglom i ukoso na zup~anik {to izaziva ve}e trenje i habanje. Koliko god da nam ~itaju}i ovo stvar izgledala komplicirano, u praksi je mnogo jednostavnije. Me|utim, sli~no kao kod automobila, va`no je poznavati sistem rada pogona i pravilno koristiti mjenja~ ~ime se motor (ili organizam bicikliste) naj-
138
manje zamara, duè traje a vo`nja ~ini ugodnijom i opu{tenijom. Nako {to se savlada neki uspod, normalno je da slijedi spust. Tehnika vo`nje nizbrdo je jako bitna, po mnogima mnogo bitnija i od vo`nje uzbrdo i kondicije. Naime, lo{im odabirom stepena prijenosa uzbrdo najgore {to se moè desiti jeste pretjerani umor u mi{i}ima i zglobovima. Me|utim, lo{a procjena brzine i opasnosti koje vrebaju prilikom spusta nekad mogu biti i kobne. Zbog ovoga, obratit }emo pa`nju i na tehnike spusta, tj. vo`nje nizbrdo. Su{tina sigurne vo`nje nizbrdo po~iva isklju~ivo na procjeni vlastitih mogu}nosti i vo`nji do te granice. Svaki voza~ zna
Vo`nja na o{troj nizbrdici: sjedi{te je spu{teno, poloàj tijela je pomaknut {to vi{e nazad kako bi teì{te bilo na zadnjem to~ku i izbjeglo prevrtanje preko upravlja~a
koliko brzo smije voziti i toj granici se ne smije pribliàvati. Opasnost koju izazivamo neodgovornom vo`njom ne ti~e se samo nas, nego i cijele grupe. U slu~aju nezgode, prvi koji vam priska~e u pomo} je upravo onaj kolega koji vas je opominjao da usporite. [to se same tehnike vo`nje ti~e, ona se u osnovi svodi na pravilno ko~enje i balansiranje teì{ta voza~a. Generalno pravi-
lo kaè da se nizbrdo ko~i zadnjom ko~nicom a prednjom samo dozira potrebna zastavna sila. Naravno, kao i kod vo`nje automobila, optimalan na~in ko~enja podrazumjeva izbjegavanje blokade to~kova. Ukoliko zadnji to~ak blokira, na klizavoj ili {ljunkovitoj podlozi brzo gubimo kontrolu nad zadnjim dijelom. Ko~enje prednjom ko~nicom nosi opet drugi rizik. Pored mogu}nosti da i prednji to~ak usljed blokiranja prokliè (jako rijetko i samo na izuzetno klizavoj podlozi), ve}a opasnost je naglo zaustavljanje bicikla, ali ne i voza~a koji usljed inercije naj~e{}e pada preko upravlja~a. (Napominjemo, ovo su ekstremni slu~ajevi koji se javljaju samo prilikom vo`nje na jako strmim i opasnim terenima, ali se mogu desiti i pri "normalnoj" vo`nji i iznenada). Upravo iz ovog razloga, drugi jako bitan elemenat tehnike spusta jeste balansiranje teì{ta voza~a. Kao {to je pri vo`nji uzbrdo poèljno teìnu rasporediti podjednako na oba to~ka radi {to ve}e iskoritivnosti snage, pri spustu je jako bitno prebaciti teì{te {to niè i {to vi{e nazad. Konkretno, ovo zna~i da na strmoj nizbrdici kukove treba pozicionirati iza sjedi{ta i {to je mogu}e niè. U biciklisti~kom àrgonu se kaè da treba sjediti na zadnjem to~ku a ne sjedi{tu. Ovim se obezbje|uje da teì{te bicikliste ni pri nagibu ne izlazi izvan oslonca, tj. podno`ja bicikla. Me|utim, opet ponavljamo, najbitniji elemenat sigurne vo`nje nizbrdo jeste procjena samog voza~a da li on moè savladati neki spust. U grupi se uvijek cijene vi{e oni koji "~asno" neki dio spusta odrade hodaju}i pored bicikla, nego oni koji poku{aje dokazivanja okon~aju padom.
139
Cross Country vo`nja u grupi
uni uìtak u brdskom biciklizmu doìvjet }e se u grupnim, unaprijed dogovorenim i isplaniranim turama. Iako niste ~lan biciklisti~kog kluba, ~ak i kad se prvi put prijavljujete na grupnu vo`nju po pravilu dru{tvo }e vas srda~no do~ekati, pruìti eventualnu pomo} i ponuditi vedru i veselu atmosferu. Grupa }e se uvijek prilagoditi najslabijem pojedincu, me|utim, da bi vo`nja svima bila ugodnija, pro{la bez problema i ostala u lijepom sje}anju, dobro bi bilo pridràvati se odre|enih nepisanih pravila:
140
1. Provjerite svoje zdravlje. Neki elementi XC vo`nji spadaju u ekstremne napore i dobro bi bilo prethodno konsultirati lije~nika da li va{ organizam to moè izdràti. 2. U ruksak stavite podsjetnicu sa imenom i prezimenom, oznakom krvne grupe, brojevima telefona najbliìh koje }e neko pozvati u slu~aju nezgode. 3. Interes grupe je ispred pojedina~nog uìtka pojedinca. Stoga ne kasnite na mjesto polaska, ukoliko vas je ne{to zadràlo najavite mobitelom zaka{njenje vo|i grupe. Ne izdvajajte se iz grupe tokom vo`nji. Na kraju vo`nje ne napu{tajte grupu a da se ne javite vo|i ili nekom od ~lanova. 4. Po{tujte savjete i uputstva vo|e grupe ili iskusnijih ~lanova. 5. Prije polaska provjerite stanje svog bicikla. Jedan kvar moè zadràti cijelu grupu (pogre{no je tek nakon vo`nje odlu~iti "idu}i put ne idem sa ovim lo{im gumama, paknama i sl") 6. Obavezno nosite kacigu. 7. Obucite adekvatnu garderobu vode}i ra~una o vremenskoj prognozi i nadmorskoj visini. Pojava vjetra stvara fiziolo{ki osje}aj ve}e hladno}e nego {to je prikazuje termometar. Isto tako, vo`nja po asfaltu je teà nego kroz {umu, pri istoj temperaturi. Najbolje je nabaviti specijaliziranu odje}u ili onu koja propu{ta znoj a zadràva vjetar. Pamu~ne majice ili plasti~ne kabanice nisu najbolje rje{enje. 8. Ponesite neophodne rezervne dijelove. Rezervna guma, pumpa i priru~ni alat su gotovo neophodni svakom ~lanu grupe. Napredniji ce ponijeti i rezervne pakne, ìcu za to~ak, vijak za SPD pedale i dr. 9. Ponesite dovoljno hrane i vode. Raspitajte se kod vo|e grupe o mjestima gdje se usput moè sipati voda. Hrana je individualna stvar, dobro je da je lako probavljiva, svakako poèljno je unijeti dovoljno ugljenih hidrata i {e}era (lagani sendvi~, suho vo}e npr. gro`|ice, ~okolada visoke kalori~ne vrijednosti /npr Riter sport, Snickers/, pi}a sa taurinom i dr.). Postoje i isotonici (Lucozade, Isostar...) ili
mje{avine tipa Xenofit i sl. ali prethodno provjerite njihovo djelovanje na va{ organizam i mogu}e alergije. 10. Ponesite osnovnu medicinsku za{titu: zavoj, flaster, bivacin, kremu protiv sunca i ostalo po potrebi. 11. Vo`nju uzbrdo prilagodite svojim mogu}nostima ali ne zastajkujte bez potrebe. Grupa }e vas uvijek sa~ekati na sljede}em check pointu ili raskrsnici, ali ne}e tolerisati razgledanje prirodnih ljepota ili duga~ke razgovore na mobitel. 12. Ukoliko osjetite da niste u stanju izdràti napor do kraja, ili va{ bicikl ima kvar koji se moè razviti u ve}i, bolje se vratiti nego doìvjeti probleme daleko u brdu. 13. Spu{tanje, free ride, ili jednostavno vo`nju nizbrdo ne doìvljavajte kao takmi~enje ve} kao najopasniji dio avanture. Dobro odredite granice brzine do kojih moète vladati upravlja~em. Pad vas moè skupo ko{tati a grupu zadràti. 14. Kad vozite u grupi zaboravite na sebi~nost. Sve se dijeli od rezervne gume, hrane, vode do medicinskog pribora. Ipak, nakon vo`nje, ukoliko ste dobili gumu, zavoj i sl. zapamtite darodavca i ponudite mu nabavku istog ili nov~anu protuvrijednost. 15. Prije vo`nje napunite baterije mobitela i dopunite karticu. 16. Ne ostavljajte sme}e u prirodi izuzev onog organskog porijekla koje }e istruhnuti. 17. Prethodno se upoznajte sa osnovnim znanjima iz oblasti meteorologije, orijentacije u planini i medicinske za{tite povrije|enom. 18. Pona{ajte se uljudno prema stanovnicima naselja kroz koja polazite, oni vam mo`da mogu pruìti pomo}. Dobro je da kroz va{e pona{anje steknu lijepo mi{ljenje o biciklistima. 19. Nakon vo`nje prenesite svoja lijepa iskustva prijateljima, onima koji se tako|e zanimaju za biciklizam. 20. Ako osjetite da vam je voznja bila prete{ka odustanite od sljede}e i prona|ite grupu koja ide na manje zahtjevne ture.
141
Od A do Z u brdskom biciklizmu
A ATB - "All Terrain Bikes", ili bicikl za sve terene; stariji naziv za MTB, odnosno, "Mountain Bikes" ili brdske bicikle. A-HEADSET - Leàjni mehanizam koji spaja lulicu i cijev vilice na ne{to druk~iji na~in od tradicionalnog "headseta" i lak{e se montira. ANODIZACIJA - Oksidacijski postupak za{tite metala; daje aluminijskim djelovima, poput lulica, vijaka, upravlja~a itd., plavu, zelenu, crvenu ili ljubi~astu boju ponekad va`niju od za{tite. ALIVIO - Jedna od cjenovno niìh grupa komponenata (mjenja~i, ko~nice, zup~anici itd.) japanskog "Shimana". B BAR ENDS - Kod nas poznatiji kao "rogovi"; uglavnom aluminijski dodaci, pri~vr{}eni na upravlja~ pod pravim uglom i usmjereni prema naprijed. Sluè pri penjanju, zbog boljeg kori{tenja principa poluge, te odmaraju ruke i tijelo za vrijeme obi~ne vo`nje. BOTTOM BRACKET - Osovina i leàjni mehanizam oko kojih se vrte poluge, poznate pod nazivom "kurble" BELL - Najve}i proizvo|a~ biciklisti~kih kaciga na svijetu, nedavno preuzeo i poznatu tvrtku "Giro". BUTTED - Postupak kojim se cijevi biciklisti~kog okvira (vidi pod "RAM") poja~avaju na stresnim to~kama, tako da su im tamo stijenke deblje. BUNNY HOP - Skok kod kojega se kompresijom pa istezanjem ruku i nogu podiù oba kota~a. C CROMOLY - Legura ~elika s kromom i molibddenom, od koje se proizvode biciklisti~ki okviri. CHAINSTAYS - Dvije tanke cijevi na okviru, koje ispod lanca povezuju "bottom bracket" i zadnji kota~. CANTILEVERS - Ko~nice pri~vr{}ene na cijev okvira, zaustavljaju bicikl pritiskom na obje strane obru~a. U {irem smislu, u ovu kategoriju pripadaju V-brakes (vidi). CAMELBACK - Termofor s hladnom vodom; nosi se na le|ima i iz njega pije za vrijeme vo`nje, s obje ruke na upravlja~u. CLIPLESS - Pedale u koje se cipele ukop~aju s pomo}u plo~ice na prednjem dijelu |ona (vidi pod "SPD"). CHAINSUCK - Osim pada (vidi pod "PAD"), najantipati~nija pojava u brdskom biciklizmu; lanac se u najnezgodnijem trenutku zaglavi izme|u najmanjeg prednjeg zup~anika i cijevi obja{njene pod natuknicom "chainstay". Problem je rje{iv montaòm plo~ice poznate kao "Antichainsuck plate". D DOWN TUBE - Cijev koja spaja "bottom bracket" i "head tube", {to je pak kratka cijev ispod upravlja~a, a iznad vilica. DROP-OFF - Nagao i manje vi{e okomit pad na stazi kojom se vozite; prije}i ovakvu prepreku na biciklu zna~i ili slavu ili ogrebotine. Silazak s bicikla je za neke znak sramote, a za neke inteligencije. DISK - Sistem ko~enja koji se s motocikala sve vi{e po~eo seliti na bicikle, dok masovniji prijelaz barem zasad nisu zaustavile V-brakes (vidi). DOUBLE BUTTED - Isto {to i "BUTTED", samo {to su cjevi okvira deblje ne na jednom, nego na dvije stresne to~ke. DEGREASER - Rastvor za ~i{}enje starog ulja i prljav{tvine s lanca i zup~anika. DEORE - Dvije grupe visoko rangiranih Shimanovih komponenata: nià je LX, a vi{a XT (vidi pod "XT"). DUAL SLALOM - Disciplina u kojoj se paralelno niz padinu spu{taju dvojica biciklista. DOWNHILL - Spust; posebni bicikli, malo napora, mnogo opasnosti. E ENDO - Trik preuzet od voza~a BMX-a;
142
balansiranje na prvom to~ku. ENERGETSKA PLOÎCA - Brza i mo}na doza ugljikohidrata nu`na za vrijeme naporne vo`nje. ELASTOMJER - Plastika visoke gusto}e; upotrebljava se u sistemima suspenzije, odnosno amortizerima. EASTON - Vrhunski proizvo|a~ aluminijskih cijevi. G GRIPSHIFT - Prvi koji su se sjetili motociklisti~kog stila promjene brzina, okretanjem ru~ice na upravlja~u. GORE-TEX - Vrlo skupa materija koja se koristi u odje}i i obu}i; grije, ne propu{ta vodu a znoj nesmetano isparava. GRIPS - Ru~ke ili dr{ke na upravlja~u. H HARDTAIL - Bicikl s prednjim amortizerima, bez stra`nje suspenzije. HEADSET - Stariji tip sistema leàja izme|u lulice i vilice, jedini prije pojave "aheadseta". HYPERGLIDE - Sistem rampi i kosina na zup~anicima, radi lak{e promjene brzina; Shimanov za{titni znak. HEART RATE MONITOR - Mjera~ otkucaja srca. I INDEXED GEARS - Promjena brzine kod koje se ~uje "klik". J JUDY -Starija sestra Indyja; najpoznatiji amortizer tvrtke "Rock Shox". K KAMIKAZE - Najslavnija ameri~ka staza za spust, na planini Mammoth. KASETA - Kompaktna cjelina stra`njih zup~anika. KURBLE - Poluge na kojima su pri~vr{}ene pedale. L LYCRA - Rastezljiva materija; sluì u proizvodnji odje}e. M MONOCOQUE - Biciklisti~ki okvir obi~no napravljen od karbonskih vlakana, ali iz kalupa u jednome komadu, bez spojeva.
MTB - Kratica za: Mauntain Biking (brdski biciklizam). N NABE - Glav~ine; osovine i leàjevi u rotacijskom sredi{tu kota~a. O OVERSIZE - [iroke cijevi koje zbog te {irine mogu biti tanje, a jednako ~vrste; uzrok neprilika kad bicikl treba pri~vrstiti na krovni nosa~ automobila. P PRESTA - Tip ventila na unutra{njoj gumi, uì od automobilisto~kog ventila poznatog i kao "schraeder". POLARIS - Maratonska utrka u te{kim uvjetima, s oteànom orijentacijom i smrzavanjem. R RAM - Ili obru~ svih cijevi koje ~ine kostur bicikla. Duljine cijevi i uglovi me|u njima nazivaju se "geometrija". RAPIDFIRE - "Shimanov" princip ru~ica mjenja~a; ima po dvije poluge, jedna za palac, a jednu za kaìprst. Ujedno i smrtni neprijatelj "Gripshifta". ROCK SHOX - Poznati proizvo|a~ suspenzije, odnosno, biciklisti~kih amortizera; najpoznatiji su im konkurenti "Answer" s linijom "Manitou" i "Marzzochi" sa svojim modelima "Z", iako ima i drugih poput "White Brothers", "Hanebrink" itd. RIGID - Bicikl bez suspenzije. REYNOLDS - Proizvo|a~ najkvalitetnijih cromoly cijevi, iako mo`da ne{to manje poznat nego "True Temper" ili "Tange". S SINGLETRACK - Uska stazica, dovoljno {iroka samo za jednog voza~a; obi~no posuta korjenjem, kamenjem, puna o{trih zaokreta i naglih padova, zato je i temeljno mjerilo tehnike u brdskom biciklizmu. Staza s dovoljno mjesta za dvojicu usporedo poznata je kao "doubletrack". SOFT TAIL - Ili "full suspension bike"; bicikl s dvostrukom suspenzijom, dakle, amortizerom i naprijed i straga s jednom razlikom u odnosu na klasi~ne "full suspension" bicikle, stra`nja vilica tj. "swingarm" nije odvojena od osnovnog
143
trokuta okvira leàjem, ve} se "chainstay" savija. SPD - Shimano Pedalling Dynamics; sve uobi~ajenije ime za clipless pedale, po sistemuu koji je na {irokom trì{tu prvi potvrdio pedale za ukop~avanje. STI - Shimano Total Intergration; sistem povezivanja ru~ica mjenja~a i ru~ica ko~nica na "Shimanovim" proizvodima. STX - "Shimanova" grupa komponenata srednje klase. Vi{e rangirana ako nosi oznaku STX RC. SCHRAEDER - Auto ventil na unutra{njoj gumi; konkurencija "presta" vetilu. SHIMANO - Svjetski poznata japanska kompanija komponenti za bicikl. SEATSTAYS - Dvije tanke cijevi na okviru, koje spajaju "top tube" i stra`nji kota~. SEATPOST - Cijev koja nosi sjedalo ili "sic", a uglavljuje se u "seat tube". SLICK - Guma s neizraènim profilom, gotovo glatka po povr{ini, za vo`nju po asfaltu. SEMI SLICK - Pola "slick", pola uobi~ajena brdska guma; izraèniji profil nego kod prve, manje izraèn nego kod druge. T TRACKSTAND - Balansiranje na mjestu.
TRUE TEMPER - Vrlo cijenjeni proizvo|a~ cromoly cijevi; najpoznatije serije su AVR, te osobito OX II i OX III. TRAILS - Kaskaderska disciplina sastavljena od skokova, balansiranja, vo`nje na prvom ili zadnjem kota~u itd. TEFLON - Polimer koji se upotrebljava u nekim biciklisti~kim mazivima. TIG - Tungsten Inert Gas; metoda zavarivanja cijevi u okviru, upotrebljava volfram. TITAN - Lagani, neuni{tivi i vrlo skupi materijal u izradi bicikla. V V-BRAKES - Shimanov za{titni znak za vrlo mo~ne ko~nice, tzv. "Sidepull Brakes". W WTB - "Wilderness Trail Bikes"; kompanija koja proizvodi sjedala, lulice, gume ("Velociraptor") itd. WHEELBASE - Udaljenost izme|u prednje i stra`nje nabe. WHEELIE - Jedan od tzv. trikova iz trailsa; vo`nja na stra`njem to~ku. X XT - Grupa Shimanovih komponenti; korak ispod vrhunca zvanog XTR, korak iznad skupine poznate kao LX. Z Z1, Z2, Z3 - Tri amortizera tvrtke "Marzzochi", iz linije "Bomber".
144
LITERATURA: - Ing. Jovo Popovi}, Kroz planine Bosne i Hercegovine, Izdava~: Planinarska dru{tva u Sarajevu, Sarajevo, 1935. g. - Dr. Natalija Mastilo, Od Vla{i}a do Zvijezde, Izdva~: Svjetlost, Sarajevo, 1983. g. - Dr. Ljubo Mihi}, Bjela{nica i Igman, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: APRO Hercegovina, Sarajevo, 1984. g. - Dr. Ljubo Mihi}, Jahorina i Trebevi}, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: SO Pale i VU Romanija, Pale, 1987. g. - Braco Babi} - Drago Bozja, Planinarsko-turisti~ki vodi~ po planinama oko Sarajeva, Izdava~: Fondacija za z{titu Bjela{nice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, Sarajevo, 2005. g.
145
Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini

VLASNIK DOMA 1. PD "Bijambare" Ilija{ 2. PD "Bijela stijena" Sarajevo 3. PD "Bitovnja" Kre{evo 4. PD "Bjela{nica" Sarajevo PLANINA Zvijezda Trebevic Bitovnja Bjela{nica OBJEKAT Bijambare Tip pd VISINA 950 1180 1324 1955 940 1355 1585 1735 1498 1315 1750 1001 1469 1200 1265 1200 1150 1785 1209 1428 1050 1450 1780 1650 1606 061 405-940 061-731-625 061-562-277 062 242-774 036 580-577 061 386-079 033 441-278 061 216-038 061 707-409 033 208-411 061 171-902 033 240-707 061 865-213 063 332-910 061 226-073 TELEFON 033 400-723 061 450-975 061 309-567 061 549-247 063 339-399 033 535-371 061 160-678
Bijela Stijena pk Lopata Hranisava pd pk
Igman 5. HPD "Bjela{nica 1923." Bjela{nica Sarajevo 6. PD "Bora{nica" Konjic Prenj
[avnici pk Podgradina pd Stanari pd Sitnik pk Javornik pk Hrasni~. Stan pd Pod Kotlom Ljubina Bukovik âvljak Kruzi Barice Malinovac Rosinje Javorje Javorje Ruji{te Bijele Vode Botini Jezerce Vrutak b pk pd pk pd pd pk pd pd pd pd b b b b
7. PD "Bukovik" Sarajevo Ozren 8. PD "Centar" Sarajevo 9. PD "Cincar" Livno 10. PD "Dèmal Bijedi}" Sarajevo 11. PD "Famos" Hrasnica 12. PD "Goran" Gornji Vakuf 13. PD "Konjuh" Tuzla 14. PD "Perun" Vare{ 15. PD "Prenj" Mostar Ozren Cincar Ozren Igman Vranica Konjuh Zvijezda Prenj Prenj Prenj Prenj Prenj
146
VLASNIK DOMA 16. PD "Prijatelj prirode" Sarajevo 17. PD "Smolin" Olovo 18. PD "Treskavica" Sarajevo 19. PD "Tajan" Zenica
PLANINA Igman Konjuh Viso~ica Lisac
OBJEKAT Malo Polje Ponijerka Vrela Lisac Sustavac
Tip pd pd pd pd pk pd pk pk b pd pd
VISINA 1236 783 1200 1080 1180 660 1470 1380 680 750 430 710 810 1763 1350 1451
TELEFON 033 614-060 033 234-580 061 470-943 033 239-031 061 505-913 061 794-849 057 610-114 065 873-532 061 792-126 061 371-667 061 547-253 061 467-922 061 437-202 032 735-913 061 927-086 032 735-244 061 417-755 061 417-755 061 173-645 061 697-256 061 561-149 033 665-485 061 702-359
20. PD "Treskavica" Trnovo Treskavica 21. PD "Tvrtkovac" Zenica
Ravan-planina Pepelari
22. PSD "Vilinac" Jablanica ^vrsnica
Plasa Tise Veliki Kuk Gorani Zbilje
23. PD "Viso~ica" Visoko
Viso~ica
Gorica pk Stakleni grad pk 24. PD "Vla{i}" Travnik Vla{i} Deve~ani Konjska 25. PD "@eljeznicar" Sarajevo Bjela{nica Bjele Vode pd pk pk
Legenda: pd Planinarski dom pk Planinarska kuca b Bivak Podaci preuzeti sa http:/psdlisin.net/okruzenje.htm
147
Sadràj
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 TREBEVI] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Track: Vraca - vrh Trebevica - Jar~edoli - Latinska }uprija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 IGMAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Track: Hrasni~ki stan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Track: Javornik / Ravna vala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 BJELA[NICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 7 Track: Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Lukomir. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Track: Lukomir (povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a) . . . . . . . . . 52 VISOÎCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Track: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Bora~ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Track: Bora~ko jezero (Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i - Glavati~evo Bora~ko jezero - Konjic) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 PROKO[KO JEZERO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Track: Proko{ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 OZREN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Track: Skakavac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Track: âvljak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Track: Nahorevo-Barice-Hre{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Track: Ozren (Bijambare). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 PODVELE@JE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Trac: Podvele`je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 STRU^NI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Zdravstvene koristi vo`nje bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Odabir bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 Oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 Tehnika vo`nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 Cross Country vo`nja u grupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 Od A do Z u brdskom biciklizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
148
EMIR VUÎJAK
Ro|en 1962. g; po zanimanju dipl. ecc. ali otplovio u vode novinarstva; osniva~ novinsko-izdava~ke ku}e Sezam; trenutno vozi GT Avalanche Expert
MERSAD PA[I]
Ro|en 1984. g; apsolvent elektrotehni~kog fakulteta; obi~no glavni organizator biciklisti~kih tura za ~lanove BBK Igman; trenutno vozi Weyless SP
www.mtb.ba
Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH

Vodic Za Brdski Biciklizam U BIH

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodic Za Brdski Biciklizam U BIH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BRDSKI BICIKLIZAM

Uspon (dolje) i prelijep pogled (gore)

Na samom vrhu: 1629 m

Snijeg u sjenovitim mjestima i u aprilu

Odmor kraj poru{enog PD Vaso Miskin Crni

Raznovrsno cvije}e ve} u rano prolje}e

Kontrasti: behar uz ~etinarsku {umu

Vraca - vrh Trebevi}a - Jar~edoli Latinska }uprija

3 kilometara: 13,00 raskrsnica: Dolazak na heliodrom. U

Grupa biciklista na Golom brdu

Lagani spust sa Ravne vale Josipovom stazom

Pogled na Hrasnicu i Sarajevo

Topografska karta sa ucrtanim putem do Hrasni~kog stana

Igman - Hrasni~ki stan

1 kilometara: 0,47 km raskrsnica: skretanje sa aleje lijevo skretanje: lijevo.

POINT: 7 kilometara: 11,3 km point: ~esma s lijeve strane

Topografska karta sa ucrtanim putem: Veliko polje / Javornik / Ravna vala

Igman - Javornik / Ravna vala

Raznovrsna {uma na putu prema Trnovu

Uspon iz Babinog dola do Bijelih voda

Biciklisti na putu za Lukomir. Odmor u bivaku Bijele vode

Bogatstvo flore i faune

Topografska karta sa ucrtanim putem Krupac - Igman - Trnovo - Krupac

Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac

POINT kilometara: 13,69 km ~esma: sa desne strane puta

POINT kilometara: 13,4 km ~esma: sa lijeve strane puta

Na`alost ovo predivno, staro drveno korito nedavno je zamijenjeno betonskim

Ste}ci u Lukomiru svjedo~e o naseljenosti ovog kraja od davnina

10 11 kra: selo Lukomir

Topografska karta sa ucrtanim putem do Lukomira

15 6 5 16 [abi}i 4 3 2 1 Bijele vode start: Babin dol

(povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a)

Ste}ci na putu za Bjelimi}e

Mokre stijene i vrh Vito

i}i lim Bje

Topografska karta sa ucrtanim putem: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i - [abi}i

[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i

2 Kilometara: 8,52 Raskrsnica: Nakon penjanja, na prevoju

Vise}i most na Neretvi

Pogled na Bora~ko jezero sa uspona prema Borcima

4a kilometara: 18,4 km point: Planinarski dom Vrela

7a kilometara: 24,1 km point: ~esma s lijeve strane puta

Topografska karta sa ucrtanim putem do Proko{kog jezera

Opis ture: Tehni~ki srednje zahtjevna tura.

1 kilometara: 0,45 km raskrsnica: iza mosti}a

7 kilometara: 11,1 km raskrsnica: dolazak puta s desne strane,

9 kilometara: 17,8 km kraj (jezero) Povratak istim putem nazad.

Fotografije: Milan Trifunovi}

Topografska karta sa ucrtanim putem do Skakavca

~esma, dalje se vidi planinarska markacija staze. do sljede}e raskrsnice: 0,6 km

7 kilometara: 15,0 raskrsnica: s lijeve strane pod o{trim

15 kilometara: 33,6 km kraj (Pionirska dolina okretnica trolejbusa)

Topografska karta . Pravac Nahorevo-Barice-Hre{a je ozna~en `utom bojom

NAHOREVO - BARICE - HRE[A

15 kilometara: 24,1 km kraj (Bentba{a, po~etak {etali{ta)

Predivni ukrasi Bijambarske pe}ine

opis puta: jak uspon do sljede}e raskrsnice: 13,3 km

4 kilometara: 11,4 km point: ~esma s desne strane ceste

13 kilometara: 29,1 km raskrsnica: manji put odlazi lijevo skretanje: desno

22 Prolazak kroz selo Vukasovi}i

Na kraju uspona; u pozadini se vidi Mostar

Stari grad Herceg-Stjepana Kosa~e iznad Blagaja

Vrh Stolac sa tv repetitorom. U pozadini se vidi brdo Hum