You are on page 1of 84

DOSJE SB: 1992.-2012.

RAT JE, IPAK, BIO GORI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

GODINA XVIII

BROJ 804

SARAJEVO 5.4.2012.

CIJENA 3 KM

dnevnih vijesti u bIh


www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
16 KAKO JE USTOLI^EN KRALJ BOSANSKE STRUJE
Ro|a~ko-kriminalno strujno kolo
Slobodna Bosna otkriva kako su nekada{nji neprijatelji, Zlatko Lagumd`ija i Damir Fazli}, naprasno izgladili me|usobne razmirice i postali nerazdvojni prijatelji i poslovni ortaci, te kako je biznismen s kriminalnim dosjeom Fazli} preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH {trajk progla{en nezakonitim i zabranjen do daljnjeg, nakon ~ega im je zaprije}eno tu`bama za naknadu {tete; na{a novinarka je boravila u Posavini i razgovarala sa policajcima ~ije su pla}e najni`e u Federaciji, koji rade bez naknada za no}ni i rad u dane praznika, bez osnovne opreme i zimske obu}e koju nisu dobili ve} godinama

www.slobodna-bosna.ba
glavnih aktera spota, pripadnika SPECIJALNE JEDINICE MUP-a RBiH: MUHAMED GAFI], JASMIN BEGI], D@EVAD HO@BO, MILENKO MILINOVI], MUHAMED MULAOMEROVI], DAMIR ZGODI] i SAMIR ^AJI]

46 NI^IJA ZEMLJA BiH


Izme|u raspada i evropskih integracija

22 ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU


Preskupo pla}ena medijska naklonost
Ne pamti se da se Banja Luka u posljednjih nekoliko godina tresla od neke afere kao {to je to slu~aj sa pronevjerom novca koji je premijer ALEKSANDAR D@OMBI] namakao svom medijskom strategu i dugogodi{njem prijatelju Zoranu [arencu, vlasniku dnevnih novina Fokus; nakon {to su ogor~eni novinari raskrinkali vlasnika [arenca, na vidjelo je iza{lo koliko je ovaj miljenik premijera D`ombi}a dobio novca iz bud`eta RS-a, gdje su pare zavr{ile, za{to vlasnik Fokusa svojim saradnicima prijeti smr}u i zbog ~ega je premijer D`ombi} ponudio ostavku predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU

Iako su vojnici U`i~kog korpusa JNA napali selo Ravno u septembru 1991. godine, 6. april 1992. godine uvrije`en je kao datum po~etka rata u BiH; SB je anketirala najzna~ajnije bh. intelektualce, politi~are, umjetnike, histori~are kako bi saznali kada je i za{to po~eo rat, koliko je `rtava odnio i za{to je danas BiH, ne samo po ustavnom ure|enju, rascijepljena zemlja

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

28 [TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI


Sudsko discipliniranje policije
Iako su policajci MUP-a POSAVSKE @UPANIJE, prije nego {to su 3. oktobra pro{le godine stupili u {trajk, uredno ispo{tovali zakonsku proceduru, presudama Op}inskog suda u Ora{ju koje su, nedvojbeno, donesene pod politi~kim pritiskom lokalnih HDZ-ovaca, njihov je
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

56 BOSANSKI PONOS
Viki}evi specijalci, dvije decenije poslije
U augustu 1992. u okupiranom sarajevskom naselju Dobrinja snimljen je spot za pjesmu VOJNIK SRE]E, koji je re`irao MIRSAD HEROVI], a koji su, izme|u ostalih, emitovali i CNN i MTV; pored reditelja, za Slobodnu Bosnu slavnih ratnih dana se prisje}aju neki od

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

MINI MARKET
INSPEKTORI SIPE ZA PETAMA STIPE

KRATAK FITILJ MLA\AHNOG MUHOVI]A

Eronet za osam mjeseci pod upravom Primorca zaradio duplo vi{e nego za godinu pod upravom Prili}a
Krajem septembra pro{le godine odlukom Vlade Federacije, koja je donesena na insistiranje ministara iz SDP-a, smijenjen je dotada{nji predsjednik Uprave HT Mostar Vilim Primorac, a na njegovo mjesto ponovno vra}en Stipe Prli} protiv kojeg je julu 2010. Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA), odnosno njen Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije u saradnji sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) Republike Hrvatske Kantonalnom tu`ila{tvu u Mostaru proslijedio krivi~nu prijavu. Primorac je skinut iako je za osam mjeseci u 2011. godini ostvario dobit od 14,8 miliona KM i investirao zna~ajna sredstva u nove tehnologije, dok je Prli} u cijeloj prethodnoj godini ostvario upola manju dobit - svega 7,5 miliona KM! Uprkos ~injenici da je daleko uspje{nije vodio firmu koja je u ve}inskom vlasni{tvu Vlade FBiH, Vilim Primorac za vrijeme svog {efovanja ipak se nije odupro isku{enju nepotizma. Naime, kako nezvani~no saznajemo, dok je bio na ~elu HT Mostar, Primorac je odobrio preseljenje sredi{njice HT Eroneta u Sarajevu u Kulovi}evu ulicu bb. gdje je nekada bio smje{ten kafi} Hemingway. Kako se vlasnik Hemingwaya prezadu`io, poslovni prostor prodao je Tariku Balti zvanom Riki, koji je poslovni prostor uknji`io na ime svoje supruge Slavice Balta, ~ije je djevoja~ko prezime, sasvim slu~ajno, Primorac! Poslovni prostor navodno je izdat HT Eronetu, po cijeni od 16 hiljada KM mjese~no plus PDV, a Eronet bi u
4

Prije godinu dana Mirza Muhovi polupao prozore na kui svoje tadanje djevojke
Op}inski sud u Sarajevu odredio je jednomjese~ni pritvor dvadesetdevetogodi{njem Mirzi Muhovi}u, koji je u nedjelju ujutro na Igmanu pucao i lak{e ranio svoju djevojku, manekenku Eminu Kari{ik, ina~e aktivisticu SDP-a. Prema zvani~nom, policijskom zapisniku Muhovi} je ispucao sedam metaka od kojih je samo jedan lak{e ranio Kari{ikovu koja je u Klini~ki centar primljena tek oko devet sati, a kasnila je i intervencija policije. Igman je podru~je koje pripada policijskoj upravi Trnovo, no kako ta op}ina nema kriminalisti~ku slu`bu, ~ekalo se na dolazak policajaca i inspektora sa Ilid`e koji su i uhapsili Muhovi}a te obavili uvi|aj. U isto vrijeme kada je Muhovi}u odre|en pritvor (izazivanje op}e opasnosti i lak{e tjelesne povrede), zbog ~ega }e se najvjerovatnije veoma brzo braniti sa slobode, jedan od organizatora vatrenog skupa na Igmanu, na~elnik sarajevske Op}ine Centar D`evad Be}irevi} podnio je tu`bu protiv Muhovi}a jer mu je prijetio pi{toljem. Tu`ba, najvjerovatnije, zna~i i kraj prijateljstva izme|u Muhovi}a i kadrova SDP-a s kojima je proteklih godina bio veoma blizak. Posebice kada je u pitanju potpredsjednik SDP-a BiH Damir Had`i}. Muhovi}, Kari{ikova te Had`i} i njegova supruga Alma nerijetko su odlazili na zajedni~ke odmore, kao i na skijanje u {vicarskom Kitzbhelu. Muhovi}, pripadnik, ako se to tako mo`e nazvati, zlatne sarajevske mlade`i, sin Adema Muhovi}a, vlasnika dvije benzinske pumpe Green Oil, u Sarajevu nije se po prvi put silom obra~unavao sa svojim djevojkama. Prije godinu dana, nakon {to mu nije odgovarala na telefonske pozive, odlu~io se razra~unati sa svojom tada{njom djevojkom. Do{ao joj je pred ku}u u sarajevskom naselju Grbavica i polupao prozore. Oni koji ga poznaju ka`u da je Muhovi} posljednjih pet godina konstantno pijan a sve zbog smrti djevojke Sabine, koja je poginula u saobra}ajnoj nesre}i. Nakon pucnjave u ovda{njim se medijima naveliko raspravlja i o sklonosti Kari{ikove ka alkoholu, no oni koji je poznaju tvrde kako je, iako je voljela zaviriti u ~a{icu, ve} godinu dana trijezna. Tako|er, nisu ta~ne ni pri~e kako joj je zabranjen ulazak u Hrvatsku. Naime,

LJUBAV OKON^ANA METKOM


Mirza Muhovi} i Emina Kari{ik

pri~alo se da je u ovoj zemlji prije dvije godine privedena sa jo{ nekoliko prijatelja zbog posjedovanja kokaina, no ta informacija nije ta~na jer redovito putuje u ovu zemlju u kojoj je, uostalom, pro{log ljeta i odmarala. Odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, Adem Muhovi} uz pomo} supruge, advokatice Bahrije, krenuo je u pravnu i svaku drugu ofanzivu kako bi sina spasio zatvora. Muhovi} je u Sarajevu ve} odavno poznat kao razuzdan. Godinama se dru`io sa turskim dr`avljaninom Kadirom Dilanijem Yazicijem, vlasnikom nekoliko poslovnih prostora u sarajevskom shoping centru Alta. Kadir je, kako se tvrdi, dugo bio Muhovi}ev najbolji prijatelj a osim izlazaka u diskoteku Reina u Bosmal City centru, Basement, ilid`anski restoran Bosnu ili Malu pivnicu, vezivao ih je i posao sa naftom. No, Yazici i Muhovi} su se, iz samo njima poznatih razloga, sporje~kali i ve} nekoliko mjeseci uop}e ne komuniciraju. Muhovi}evo dru{tvo su i sinovi bogatih roditelja kakvi su, recimo, Kenan Hajrovi}, sin vlasnika fabrike namje{taja Dallas, zatim i sin vlasnika firme Penny Plus. U njihovom dru{tvu neizbje`ni su i Alen Bule Ni{i}, vlasnik jednog sarajevskog kafi}a, zatim E mir Hamidovi}, sin E dhema Hamidovi}a, vlasnika firme Zaklopa~a komerc, koja se bavi proizvodnjom i prodajom nove i polovne bijele tehnike i namje{taja. (Emir Hod`i})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

panjolski kralj Juan Carlos I u Mostaru


Po~asni {palir za kralja

tom prostoru, na ~iju adaptaciju je potro{eno 400 hiljada maraka, trebao ostati narednih 14 godina! (M.F.)

TUK NA UTUK

Iako je obe}ao, Milanovi} nije primio Lagumd`iju u Zagrebu


Hrvatski premijer Zoran Milanovi} nije odr`ao obe}anje dato u Sarajevu prije nepuna dva mjeseca. Izostanak Zlatka Lagumd`ije i Nermina Nik{i}a sa sve~anog ru~ka u Sarajevu prire|enog u njegovu ~ast, Milanovi} je prokomentirao rije~ima da }e Lagumd`iju i Nik{i}a primiti kada do|u u Zagreb - ako budem u Zagrebu. Kako smo doznali, Milanovi} je cijeli dan 4. aprila bio u Zagrebu, ali nije na{ao desetak minuta slobodnog vremena za makar protokolarni susret s Lagumd`ijom. Nakon diplomatskog gafa Zlatka Lagumd`ije, jedan iskusni diplomata u povjerenju nam je rekao da }e trebati puno vremena da otopli odnos Lagumd`ije i Milanovi}a. Ko god ustvrdi da je Lagumd`ija sujetan, znajte da taj nije upoznao Milanovi}a! (A. M)
Zoran Milanovi}

Polaganje vijenaca na spomenik poginulim {panjolskim vojnicima Bakir Izetbegovi}, Juan Carlos I i Ljubo Be{li}

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

U RINGU: UDARCI IZNAD I ISPOD POJASA


Pi{e: SENAD AVDI]

Muhamed Ali, Mate Parlov, Teofilo Stevenson su najvei bokseri koje je svijet upamtio - ne zato to su se najbolje tukli, a jesu, nego zato to su viteki i do kraja okonali teka vremena (tako se zove film Waltera Hilla sa Charlesom Bronsonom u glavnoj ulozi), vjetinom, umijeem, argumentima sile (pesnicama) promovirali vane drutvene vrijednosti. Muhamed Ali je odrobijao svoje zalaganje za rasnu jednakost i debalo platio borbeni antimilitarizam, Teofilo Stevenson odbio je da bude vrea za udaranje u jadnim, solidno budetiranim blockbusterima Rocky dva, tri, pet, est, a i ire, dalje...

ak i da nije ro|en kao Adnan ]ati}, i da mu korijeni nisu hercegova~ki, mostarsko-blagajski, kao {to ~injenice neumitno iz mati~nih knjiga pokazuju i svjedo~e, ne bih ni tada propustio nijedan bokserski me~ F elixa Sturma, kako ga se oficijelno tretira, Nijemca bosanskih korijena. Prije svega, iz razloga {to je Adnan Felix sjajan bokser, elegantan, kreativan, lucidan, dovitljiv, razborit, u~tiv. Stereotipi o glupim bokserima su neoprostivo glupi, da ne mogu biti retardiraniji; nema uspje{nog boksera a da nije imao visoku socijalnu inteligenciju, intelektualnu {irinu, (sportsku) kulturu pa, na koncu, i patriotsku odgovornost i senzibilnost. Joe Lois, to je ime crna~kog idola, ikone slobodne i demokratske Amerike. Crni bombarder je 1938. godine dotukao i poslao u carstvo snova njema~kog bermensha Maxa Schmelinga, {to je jedna od civilizacijski najva`nijih akcija, metafora, odnosno poruka galopiraju}oj arijevskoj, fa{isti~koj supremaciji - po{asti. Muhamed Ali, Mate Parlov, Teofilo Stivenson su najve}i bokseri koje je svijet upamtio - ne zato {to su se najbolje tukli, a jesu, nego zato {to su vite{ki i do kraja okon~ali te{ka vremena (tako se zove film Waltera Hilla sa Charlesom Bronsonom u glavnoj ulozi), vje{tinom , umije}em, argumentima sile (pesnicama) promovirali va`ne dru{tvene vrijednosti. Muhamed Ali je odrobijao svoje zalaganje za rasnu jednakost i debalo platio borbeni antimilitarizam (usred najgoreg rata koji je Amerika vodila), Teofilo Stevenson odbio je da bude vre}a za udaranje u jadnim, solidno bud`etiranim blockbusterima

je bio lojalan. Veli~anstveni Mate Parlov, svjetski bokserski prvak, gazda omanjeg kafi}a u Puli, fino, dostojanstveno se sklonio od svih balkanskih, pomahnitalih imperativa i ultimatuma. Drhtao sam i tresao se, kao prut na vodi, nad odlukom sudija u vite{koj, dakle krvavoj borbi, bitka je bila za svjetskog prvaka u polute{koj kategoriji, Mate Parlova i sovjetskog olimpijca Olega Karatajeva. Ubio je Prlov hljeb u njemu, barem tako su presudile sudije. Ne mogu ja istovremeno biti prvak svijeta i nacionalista, ogromno je va`na i pou~na re~enica koja je , uprkos svemu, ostala nakon smrti veli~anstvenog istarskog me{tra MATE PARLOVA.

a`na je, zbilja je potresna ispovijest Felixa Sturma, to jest Adnana ]ati}a: Moje srce krvari zbog Srebrenice. Kazao je to ]ati} na najgledanijoj njema~koj televiziji. Pogledao sam taj televizijski isje~ak: Adnan ]ati} izgleda fenomenalno, mo}no, uvjerljivo. Njegov bol za srebreni~kim `rtvama je dubinski ljudski, njegova tuga beskrajna. Adnan ]ati}, treba mu dopustiti da svojim rije~ima ka`e, za{to je va`no da se zlo~ini moraju kazniti. Mittal u Omarskoj ne dozvoljava radnicima, profesorima i studentima obilazak biv{eg logora u Omarskoj, javlja mi prijatelj, biv{i logora{, iz Prijedora. Ne dozvoljava korporacijska a`daha da se biv{i, pre`ivjeli logora{i iz Omarske suo~e sa svojim d`elatima. Mo`emo se mi zapetljati u datumima, zabrazditi u satima, nagraisati u momentima, ali su{tinski to temporalno ne mijenja stvar.

Veliki bokserski majstor Adnan ]ati} elementa


Rocky dva, tri, pet, {est , a i {ire, dalje. Stevenson je, htio, ne htio, iskreno-neiskreno, {titio jedan poredak, totalitarni re`im Fidela Castra, koji i nije ba{ najdemokratskiji, ali mu
6

Adnan ]ati}, veliki boksa~, svoj obraz, karijeru, ugled zalo`io je za nas u Bosni i Hercegovini, a nije morao; hajdemo se potruditi da se de~ko ne razo~ara.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE


TAKO JE MAJSTORE; A^KOSUM
Adnan ]ati}, ambasador bosanske samodbrambene elegancije

arni je primjer odgovornosti prema dr`avi, naciji, profesiji

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 29. MART


Pro{ao sam ve~eras pored zgrade Zajedni~kih institucija BiH gdje ve} danima {trajkuju demobilizirani-umirovljeni vojnici; ki{a plju{ti nemilice, hladna je, pasja ve~er i naravno da mi ih bude `ao. Bud`etskog novca koji bi pokrio njihove zahtjeve nema, pa nema, a oni od protesta ne odustaju. Pratim redovno izjave za medije biv{ih vojnika i registrujem najeksponiranijeg me|u njima, zove se SENAD HUBIJER; elokventan momak, precizno se izra`ava, re~enice su mu jasne i uvjerljive, misli ~iste, sa glavom i repom, kultivirano izgleda. Ubio se za glasnogovornika u bilo kojoj instituciji. [ta }e takav ~ovjek u penziji, grehota i sramota. Dolazili su {trajka~ima podr{ku dati ZLATKO LAGUMD@IJA i @ELJKO KOM[I], potpuna populisti~ka, demago{ka parada. Evo, neka neko od njih dvojice za svojeg glasnogovornika uzme i zaposli ovoga Hubijera, ili neka ga stavi uz bok onom nesretnom, rastresenom direktoru Elektroprivrede BiH ELVEDINU GRABOVICI, da se ni jedan, ni drugi, ni tre}i ne provaljuju i ne stide! A i mi zajedno s njima... Te{ko }e biti Bojad`i}evoj odvjetnici Vasviji Vidovi} nakon ovoga svjedo~enja na sudu braniti svoga klijenta. Oni koji su o ovom zlo~inu morali biti obavije{teni, oni koji su Bojad`i}a sve do hap{enja dr`ali u aktivnoj vojnoj slu`bi, oni koji su ga za ratne zasluge nagradili ogromnim stanom u centru Sarajeva, nemaju potrebe da bilo {ta ka`u, ne u Bojad`i}evu, nego u svoju odbranu! ke EMINU KARI[IK. Pritvoren je. Neka se on zahvali Bogu {to se koceptulna umjetnica i fotomodel DANA [KRBA nije, a mogla je, na vrijeme aktivirala u SDPovom podmlatku - ne bi on `ive glave s Igmana izvukao!

UTORAK, 3. APRIL
Nakon otkri}a SB o namje{tanju, {timanju, tendera u BH Telecomu, u ovom najprofitabilnijem javnom poduze}u otpo~ela je interna istraga protiv ~lanice Uprave D@ENANE MURAEVI]. Mo`da ta istraga i eventualne sankcije obesmisle svje`i vic prema kojem je Chuck Norris samo dva puta u `ivotu izgubio: prvi put od Brucea Leeja, u Zmajevom gnijezdu, a drugi put na tenderu u BH Telecomu...

NEDJELJA, 1. APRIL
Vrlo dirljiva vijest je da je kanadski ko{arka{ NEMANJA MITROVI] prihva-

SRIJEDA, 4. APRIL
Koliko god mogu, kad god stignem pratim predizbornu kampanju u Srbiji. I sami u~esnici kampanje se sla`u da je ona dosadna, jednoli~na, bezidejna; meni, me|utim nije. Zanimljivo mi, beskrajno zabavno, recimo, pratiti sukob u Vojvodini: radikalna autonoma{ka incijativa u ovoj srbijanskoj pokrajini tra`i formiranje dva ravnopravna dr`avna entiteta u Srbiji: dr`avu Vojvodinu i dr`avu Srbiju. Na ~elu ovoga pokreta je biv{i komunisti~ki {ef Vojvodine, smijenjen u Milo{evi}evoj jogurt revoluciji 1988., @ivorad @ika Berisavljevi}. Tom radikalisti~ko-maksimalisti~kom zahtjevu se protivi Liga socijademokrata Vojvodina, ~iji je predsjednik NENAD ANAK, zet druga i komuniste Berisavljevi}a. Pa se, potom, konfrontiraju predsjednik SNS-a TOMISLAV NIKOLI], i Maja Gojkovi}, ~lanica naju`eg vrha Ujedinjenih regiona Srbije (predsjednik Mla|an Dinki}). Nisam siguran, ali je vrlo izvjesno, da je tada{nja gradona~elnica Novog Sada Gojkovi}ka prisustvovala smotri ~etni~kih glave{ina na Romaniji na kojoj je Vojislav [e{elj u najvi{i ~in - ~etni~kog vojvode promaknuo svog irgeta Tomislava Nikoli}a i njenog tada{njeg de~ka, kolja~a iz Vukovara i sa Grbavice BRANISLAVA GAVRILOVI]A BRNETA!

PETAK, 30. MART


Ima{ li upalja~, buraz?, zamoli me pristojno mladi} danas na ulici. Posegnem mahinalno rukom za d`ep, pa malo zastanem i oprezno osmotrim de~ka, pitaju}i se: Gospode, kako da znam treba li mu upalja~ da zapali cigaretu ili sebe?!

SUBOTA, 31. MART


Stra{no, jezivo, vjerovatno istinito i iskreno svjedo~enje RASEME HANDANOVI] ZOLJE na ju~era{njem su|enju za

masakr nad Hrvatima iz sela Trusina u prolje}e 1993. godine. Nihad Bojad`i} je motorolom naredio da pobijemo sve, da niko ne smije `iv ostati, ka`e svjedokpokajnik Zolja, nedavno deportirana iz Amerike, za svog pretpostavljenog armijskog zapovjednika. Priznaje da je i osobno dala nesebi~an doprinos tom zlo~inu. Nagodila se sa Tu`iteljstvom BiH o priznanju krivice u zamjenu za pet godina zatvora.
8

tio poziv ACE PETROVI]A, bosanskohercegova~kog ko{arkog selektora da nastupa za na{u zemlju. Nemanja je ro|en u Sarajevu, sin je Miroljuba Mikija Mitrovi}a, Srbijanca koji je sredinom 80-ih godina do{ao u Bosnu sa vjerovatno najte`im sportskim zadatkom koji je postojao: da naslijedi Kin|eta Deliba{i}a koji je oti{ao u madridski Real. Miki Mitrovi} je u velikoj mjeri uspio nadomjestiti Kin|etovu genijalnost i {arm i na parketu, ali i me|u sarajevskom rajom. I danas se neki znalci kunu da je Miki imao mek{u ruku od Kin|eta, ali i da nije bio ni{ta manja ljudina. Zagreba~ki sportski novinari, ~ijoj objektivnosti nikada nije do kraja vjerovati, posljednjih dana pi{u bajke o {esnaestogodi{njem ~arobnjaku ALENU HALILOVI]U, Dinamovom poletarcu. Ako i u slu~aju klinca Halilovi}a, kao i kod mladog Mitrovi}a, vrijedi izreka da krv nije voda, ne treba se sekirati za koju }e nacionalnu selekciju igrati: njegov stari, S ejo Halilovi}, jedan je od naj~estitijih nogometa{a koji su ikada igrali za na{u reprezentaciju!

PONEDJELJAK, 2. APRIL
Ju~er je neki lokalni tajkun, revolvera{, MIRZA MUHOVI], na seminaru Foruma mladih SDP-a BiH odr`anom na Igmanu lak{e ranio djevojku, aktivisticu ove stranSLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

MINI MARKET
RASIPANJE IZ [UPLJEG U PRAZNO

MUHAMED I MLIJEKO

Jasenko Selimovi} pravio dru{tvo Lagumd`iji na dvodnevnom izletu u Istanbulu


Sa svojim partijskim {efom Zlatkom Lagumd`ijom u Istanbul, na sastanak Grupe prijatelja Sirije, navodno je otputovao i {ef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupni~kom domu federalnog Parlamenta i {ef Lagumd`ijinog partijskog kabineta Jasenko Selimovi}. Ovu informaciju poku{ali smo provjeriti u uredu za odnose s javno{}u Ministarstva vanjskih poslova BiH, ali i nakon tri dana prezaposleni ~inovnici ovog ministarstva nisu nam proslijedili odgovor na jednostavno pitanje - ko je bio u sastavu delegacije BiH koja je sa ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumd`ijom otputovala u Istanbul? Kako nezvani~no saznajemo, iako Selimovi} nema nikakvu zvani~nu funkciju u MIP-u BiH, on je jedna od rijetkih osoba, pored ministra Lagumd`ije, naravno, koja se u tom ministarstvu ne{to pita. Osim toga, vjerni Selimovi} prati svog {efa Lagumd`iju na svim putovanjima. Samo, postavlja se pitanje ko i po kojem osnovu pla}a Selimovi}eva pute{estvija - MIP ili Parlament FBiH? Ko god da pla}a putne tro{kove Selimovi}a, jedna ovako bogata zemlja kakva je BiH to sebi ne mo`e priu{titi. Iako na{i izvori tvrde da je Selimovi} fin, pristojan i po{ten, no u toj stranci niko, pa tako ni Jasenko Selimovi}, lideru Lagumd`iji ne smije re}i ne, u strahu da ne do`ivi sudbinu kakva je zadesila primjerice biv{eg ministra obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo Emira Suljagi}a. Sam Jasenko Selimovi} krajem pro{le godine podr`ao je smanjenje pla}a za dr`avne slu`benike i namje{tenike. Proces {tednje mora krenuti od nas, da bismo onda mogli tra`iti i od drugih korisnika bud`eta FBiH da i

Ministar Budimli ne odustaje od predloenih promjena Pravilnika o unutranjoj organizaciji MUP-a


Unato~ jasnim upozorenjima iz Ureda visokog predstavnika, Vlada Kantona Sarajevo je na dnevni red sjednice koja je zakazana za ~etvrtak, 5. aprila, ipak uvrstila prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o unutarnjoj organizaciji MUP-a. Iako je sporni pravilnik u koliziji sa va`e}im Zakonom o unutarnjim poslovima i Zakonom o policijskim slu`benicima Kantona Sarajevo, ministar M uhamed Budimli} dobio je podr{ku strana~kih kolega da po svaku cijenu stavi policiju pod politi~ku kontrolu, {to je i su{tina predlo`enih izmjena. Pitanje je, me|utim, ho}e li SDP-ovci ostati uz Budimli}a i u slu~aju njegovog kaznenog progona, budu}i da je Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo protiv njega podnijela izvje{taj o po~injenom kaznenom djelu. Osim ministra policije Muhameda Budimli}a, kaznena je prijava podnesena i protiv tajnika MUP-a Edina Zahiragi}a, zbog zlouporabe slu`benog polo`aja ili
Muhamed Budimli}

ovlasti, odnosno, nezakonitih izmjena Pravilnika. (S.M.)

^UDO MARJANOVO

Marijan Dominikovi neslavno okonao svoju udnu diplomatsku karijeru


Slu`benik Konzulata Republike Hrvatske u Ora{ju Marijan Dominkovi}, koji je uhap{en prije desetak dana, zbog sumnje da je izdavao putovnice kriminalcima iz Srbije, Hrvatske i BiH, diplomatsku je karijeru zavr{io neslavno, ba{ kao {to je svojedobno i zapo~eo. Dominkovi} je, naime, kao policajac u MUP-u Posavske `upanije bio zadu`en za ~uvanje hrvatske zastave ispred zgrade Konzulata, ali se u me|uvremenu sprijateljio s diplomatama i isposlovao novi anga`man. Iako je kao voditelj ispostave konzulata imao pla}u dostatnu za pristojan `ivot, Marijan Dominkovi} je vrlo brzo u Ora{ju kupio jo{ jednu ku}u, koju je kasnije iznajmljivao Konzulatu. Dominkovi}evim sugra|anima nisu promakli ni veliki izdaci njegove obitelji, ali je sve doskora bila nepoznanica otkud im novac. No, nakon {to je hrvatska policija objavila da se cijena krivotvorenih putnih isprava kretala od deset do 50.000 eura, nije te{ko odgonetnuti porijeklo imovine konzularnog slu`benika Marijana Dominkovi}a. (S. M.)
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Da li ste zadovoljni uinkom federalne Vlade u prvoj godini mandata?


KENAN EFENDI]
Urednik portala Radiosarajevo.ba
kadroviranje iz kojeg proizilazi nepotizam. nastala je na nelegalan i neustavan na~in.

oni pristanu na odre|ene u{tede kada su u pitanju nijhove prinadle`nosti, rekao je Selimovi}, nakon ~ega je spakovao kofere i pridru`io se svom partijskom {efu na dvodnevnom izletu u Istanbulu. (M.F.)

PRVI LET FRA(J)

NERMIN PE]ANAC
Predsjednik SDU BiH

IVAN KORDI]
Knji`evnik

NE
Prema istinomjeru, Vlada FBiH je bila mnogo aktivnija u prvoj polovini prve godine rada. Tada su provo|ene kadrovske reforme i dijelio se plijen. To je bio najva`niji dio posla, poslije dolaze sitnice kao {to su pri~e o pove}anju PDV-a.

NE
Sla`em se sa izjavom naroda, pojedinih ministara pa ~ak premijera Nik{i}a koji ka`u da nisu zadovoljni u~inkom federalne Vlade u prvoj godini mandata.

NE
Samo ~ovjek koji se ba{ nikako i nimalo ne razumije u politi~ku situaciju Bosne i Hercegovine mo`e biti zadovoljan u~inkom federalne Vlade u prvoj godini mandata.

Radon~i} bio prvi putnik vlastite aviokompanije FRA


Vlasnik Avaza i lider SBB-a Fahrudin Radon~i} bio je prvi putnik vlastite aviokompanije FRA (Fahrudin Radon~i} Avaz) koja je od prije nekoliko dana po~ela s radom. FRA je trebala proraditi po~etkom marta ove godine, no raniji avion Cesna koji je Radon~i} kupio (na lizing) za 4 miliona KM nije bio tehni~ki ispravan pa je Radon~i} odlu~io da ga vrati prodavcu i da kupi drugi avion koji ga je ko{tao 3 miliona vi{e. Prvi let aviokompanije FRA bio je promotivni, od Sarajeva do Banje Luke, a prvi putnici bili su Radon~i} i njegovi najbli`i suradnici iz Avaza i SBB-a. Kako nezvani~no doznajemo, Radon~i}eva Cesna ranije je bila u sastavu Pinkove avio flote vlasnika @eljka Mitrovi}a koji se ve} neko vrijeme nalazi u ozbiljnim finansijskim problemima pa je prinu|en prodavati dijelove poslovnog carstva. (A.M.)

TANJA TOPI]
Politi~ka analiti~arka

VESO VEGAR
Glasnogovornik HDZ-a 1990

SR\AN VULETI]
Reiser

NE
Nisam zadovoljna i od ove federalne Vlade o~ekivala sam vi{e. SDP je najavljivao druga~iji kvalitativan iskorak i druga~iji odnos prema bitnim stvarima, a do izra`aja je do{lo

NE
Mi{ljenja sam da je federalna Vlada odavno trebala da bude rekonstruirana zbog neuspjeha u svom radu. Federalna Vlada

DA/NE
Nisam zadovoljan jer od federalne Vlade o~ekujem velike i vidljive rezultate i promjene. Veliki sam optimista i mislim da }e se to uskoro desiti.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

Fahrudin Radon~i}

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]

SLOBODNA BOSNA je prva, prije ministara u VLADI FEDERACIJE BiH, dobila zvanine podatke Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva o odobrenim poticajima za poljoprivrednike u 2011. godini; otkrivamo kako je ministar JERKO IVANKOVI LIJANOVI fantomskom Udruenju poljoprivrednika u BiH koje vodi njegov stranaki kolega MIRO PEJI poklonio pola milijuna KM, zato je ukinuo izdvajanja za kapitalna ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju a 15 milijuna maraka preusmjerio u kategoriju ostalih potpora, koje se troe bez ikakve kontrole i kriterija

VELIKA PLJA^KA FEDERALNOG BUD@ETA


Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

i{emjese~ne spekulacije o milijunskim malverzacijama pri dodjeli poticaja poljoprivredni cima u pro{loj godini i definitivno su potvr|ene po~etkom ovog tjedna, nakon {to je Ve~ernji list objavio imena korisnika jednokratne pomo}i koje je federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva podijelilo u Srednjobosanskom kantonu. Prema zvani~nim informacijama koje je prezentirao Radoje Vidovi}, delegat HDZ-a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (a koje je dobio kao odgovor na zastupni~ko pitanje), poticaje u Srednjobosanskom kantonu dobilo je blizu sedam tisu}a poljoprivrednika, me|u kojima je bilo ~ak 850 korisnika jednokratne pomo}i u iznosu od po 800 KM. Kako je otkrio Vidovi}, a kasnije potvrdili na~elnici op}ina Kiseljak, Vitez i Busova~a, ve}ina dobitnika nov~anih potpora uop}e nisu upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava, {to je klju~ni uvjet da bi se na{li na listi korisnika poticaja, ali jesu aktivisti Narodne stranke Radom za boljitak (na ~elu s Melihom Deli} iz Kiseljaka, ~ije je Udru`enje poljoprivrednika dobilo 8.000 KM) i HSP-a (poticaje je dobila predsjednica te stranke u Kiseljaku Sla|ana

Kujund`i}). Nakon {to detaljna kontrola svih poljoprivrednika kojima su prema odluci Ministarstva poljoprivrede Federacije BiH podijeljeni poticaji za 2011. bude zavr{ena, ~elnici op}ina u Srednjobosanskom kantonu ne isklju~uju mogu}nost podizanja kaznenih prijava. No, istraga o skandaloznoj raspodjeli prora~unskih sredstava navodnim poljoprivrednicima nikako nije posao za lokalne vlasti u srednjoj Bosni, nego za Federalnu upravu za inspekcijske poslove pri kojoj djeluje i poljoprivredna inspekcija, ali i za nadle`na tu`iteljstva, budu}i da su poticaji na jednako netransparentan, kriminalan na~in i prema krajnje upitnim kriterijima dijeljeni u cijeloj Federaciji.

KUPOVINA GLASOVA DR@AVNIM PARAMA


Slobodna Bosna prva je dobila radnu verziju izvje{}a o odobrenim transferima za poljoprivredu u 2011. godini Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo, koje se jo{ nije na{lo na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH, ali je ve} sada izvjesno da }e izazvati burne reakcije predstavnika poljoprivrednih udruga. Sude}i, naime, prema objavljenim podacima, sve su prilike da je federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} raspolagao sa vi{e od 52 milijuna KM, koliko iznose ukupni poticaji koji su

realizirani u pro{loj godini, ba{ kao da je posrijedi njihova obiteljska, strana~ka kasa. Iako, barem prema va`e}im zakonima, programima poticaja i internim pravilnicima ta kategorija nema nikakvog pravnog upori{ta, po nalogu ministra Ivankovi}a Lijanovi}a je u pro{loj godini 1.200 korisnika dobilo jednokratnu nov~anu potporu, koja je u prosjeku iznosila po 800 KM. Budu}i da je me|u dobitnicima jednokratne pomo}i ({to se pokazalo u Srednjoj Bosni) najvi{e pet posto poljoprivrednika koji imaju uredno registrirana gazdinstva, dok je ostatak podijeljen ~lanovima i simpatizerima Narodne stranke Radom za boljitak i njihovim koalicijskim partnerima, sve upu}uje da je ministar Ivankovi} Lijanovi} blizu milijun maraka potro{io za kupovinu glasova. No, da stvar bude jo{ gora, uveliko se naga|a da je od 800 KM jednokratne potpore poljoprivrednicima, korisnicima pomo}i ispla}eno svega 200 maraka, a da su ostatak novca odmah morali vratiti. Spiskove je pravio Miro Peji}, predsjednik Udru`enja poljoprivrednika u BiH, i jedan od najva`nijih ministrovih operativaca. Ljudi su morali potpisati da su primili 800 KM, a zapravo su dobili po 200 KM. Sto maraka im je ispla}eno jer su im Lijanovi}i ostali du`ni za glas na pro{lim izborima, a 100 KM su dobili da za njih glasaju na narednim op}inskim izborima, potvrdio je u

Jerko Ivankovi} Lijanovi} je milijun i pol KM poljoprivrednih poticaja podijelio ~lanovima Narodne stranke Radom za boljitak i HSP-a!!!
12
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

COWBOY IZ [IROKOG BRIJEGA


SKANDALOZNO SKANDALOZNO KR^MLJENJE KR^MLJENJE DR@AVNIH PARA DR@AVNIH PARA

Federalni ministar Federalni ministar poljoprivrede Jerko poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} Ivankovi} Lijanovi} raspolago je sa vi{e od 52 raspolago je sa vi{e od 52 milijuna KM, koliko iznose milijuna KM, koliko iznose ukupni poticaji koji su ukupni poticaji koji su realizirani u pro{loj godini, realizirani u pro{loj godini, ba{ kao da je posrijedi ba{ kao da je posrijedi njihova obiteljska, njihova obiteljska, strana~ka kasa strana~ka kasa

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

JERKO IVANKOVI] LIJANOVI]


razgovoru za SB biv{i aktivista Narodne stranke Radom za boljitak u Srednjoj Bosni, zamoliv{i da ostane neimenovan. Istodobno je Miri Peji}u, dugogodi{njem nezvani~nom glasnogovorniku bra}e Ivankovi} Lijanovi} i aktualnom vije}niku njihove stranke u Op}inskom vije}u Grude, iz programa poticaja za 2011. ispla}eno ~ak pola milijuna maraka?! Peji}evo fantomsko Udru`enje poljoprivrednika u BiH, preko kojeg Lijanovi}i, nedvojbeno, izvla~e novac iz federalnog prora~una, tako je dobilo 250.000 KM za prikupljanje podataka o realizaciji nov~anih podr{ki u Federaciji BiH, ma {to to zna~ilo?! Pretpostavimo li, pak, da se stavka odnosi na prikupljanje podataka o podjeli poticaja poljoprivrednicima, opet nije jasno za{to je novac upla}en privatnom Udru`enju, ako se radi o slu`benim podacima federalnog Ministarstva za poljoprivredu. Ranije smo objavili da je Jerko Ivankovi} Lijanovi} Udru`enju poljoprivrednika u BiH dodijelio posao ekskluzivnog posrednika u otkupu krastavaca, za {to je Peji}u ispla}eno dodatnih 250.000 maraka. Navodno je posredstvom Peji}evog Udru`enja otkupljeno 1500 tona krastavaca, premda je stvarna koli~ina neuporedivo manja - spekulira se kako iznosi oko 75 tona. BRIGO MOJA, PRE\I NA DRUGOGA

Ministar Jerko Ivankovi Lijanovi izmislio dugovanja svojih prethodnika, kako bi prikrio manjak novca u 2011. godini

RASPODJELA POTICAJA
Po nalogu ministra poljoprivrede deseci milijuna KM podijeljeni su bez ikakvih kriterija

BEZ KAPITALNIH INVESTICIJA I POVOLJNIH KREDITA


Premda je, u pore|enju sa prora~unom iz 2010., na raspolaganju imao vi{e novca blizu ~etiri milijuna maraka, aktualni je ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} u pro{loj godini ukinuo izdvajanja za kapitalna ulaganja u kompletnoj animalnoj i biljnoj proizvodnji, za koja se ranijih godina tro{ilo oko 15 milijuna KM. Iako bez poticanja kapitalnih ulaganja nema pove}anja poljoprivredne proizvodnje, niti podizanja tehnolo{ke razine, {to je glavni preduvjet da bh. poljoprivrednici mogu konkurirati stranim proizvo|a~ima, ministar Ivankovi} Lijanovi} je oko 15 milijuna maraka preusmjerio u kategoriju ostalih potpora, otvaraju}i tako sebi prostor za neograni~eno me{etarenje prora~unskim parama. U krajnje nejasnu kategoriju ostalih potpora odlukom ministra Ivankovi}a Lijanovi}a svrstana su i potpore ruralnom razvoju, namijenjene za odr`ivi ostanak na selu, koje su prethodnih godina evidentirane zasebno. Prema podacima iz izvje{}a o odobrenim transferima za poljoprivredu u pro{loj je godini za ruralni razvoj ispla}eno simboli~nih 258.000 KM, dok je, primjerice, za financiranje aktivnosti i organiziranja poljoprivrednih udru`enja izdvojeno gotovo sto tisu}a maraka vi{e novca. Sa koliko je odgovornosti ministar Ivankovi} Lijanovi} kr~mio federalni novac najbolje ilustrira stavka otkup, izvoz,
14

Suprotno izjavama ministra Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a da je prethodni saziv federalne Vlade poljoprivrednicima ostao du`an deset milijuna KM, brojke potvr|uju kako se radi o poticajima za poljoprivrednu proizvodnju koja je zapo~eta u 2010., a realizirana pro{le godine, kada su proizvo|a~i i ispunili uvjete za naplatu sredstava. Iznos duga koji je navodno naslijedio od svog prethodnika,

zapravo je dug koji je Jerko Ivankovi} Lijanovi} napravio u pro{loj godini (odobreni a neispla}eni poticaji), s tim da je dugovanja nastojao maskirati friziranim izvje{}ima, zajedno sa svojim najbli`im savjetnicima, a nakon {to je marginalizirao sve pomo}nike u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, koje uop}e ne konzultira prije dono{enja najva`nijih odluka.

KUKURIKU KOALICIJA KUKURIKU

Zahvaljuju}i podr{ci izmanipuliranih poljoprivrednih proizvo|a~a Lijanovi}i su pro{le Zahvaljuju}i podr{ci izmanipuliranih poljoprivrednih proizvo|a~a Lijanovi}i su pro{le godine zagospodarili federalnim Ministarstvom poljoprivrede godine zagospodarili federalnim Ministarstvom poljoprivrede

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

COWBOY IZ [IROKOG BRIJEGA


VE^ERNJA [KOLA

Jerko Ivankovi Lijanovi je redovno zavrio samo est razreda osnovne kole?!
Iako je u slu`benoj biografiji naveo da ima diplomu Poljoprivredno-prehrambene {kole u Sarajevu, preciznije - mesarski zanat, Jerko Ivankovi} Lijanovi} je zasigurno jedini ministar u BiH koji ~ak ni osnovnu {kolu nije zavr{io u redovnom roku?! Prema tvrdnjama njegovih sugra|ana sa [irokog Brijega, federalni je ministar poljoprivrede redovno {kolovanje prekinuo jo{ u {estom razredu osnovne {kole, pa je kasnije poha|ao ve~ernju {kolu. Jednako je tako ministar Ivankovi} Lijanovi} vanredno polagao i ispite u sarajevskoj Poljoprivredno-prehrambenoj {koli, premda zlobnici tvrde da siroti Jerko tada nije ni vidio Sarajeva, budu}i da njegov otac stari Lijan nije `alio mesa kada je u pitanju sinova naobrazba.

NAJGLASNIJI PORTPAROL LIJANOVI]A


Miro Peji}, predsjednik fantomskog Udru`enja poljoprivrednika u BiH

proizvodnja orijentirana izvozu, promocija proizvodnje i proizvoda i naknada {teta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za koju je, kako se navodi u izvje{}u, odobreno vi{e od ~etiri milijuna KM, premda nema nijednog preciznog pokazatelja u {to je konkretno potro{ena tolika suma. Jo{ je konfuznija naredna stavka prema kojoj je za sudske presude, jednokratnu potporu p~elarskoj proizvodnji koja nije ostvarila proizvodnju (?), prodaju meda i ostalo ispla}eno gotovo 2,9 milijuna KM. No, za razliku od maglovitih

investicija (za nadati se da }e makar federalni revizori utvrditi gdje su zavr{ili milijuni maraka namijenjenih poljoprivrednicima), kompletna biljna proizvodnja u Federaciji BiH je subvencionirana sa {est milijuna KM. Posrijedi je, pojasnimo, proizvodnja povr}a, vo}a, `itarica, uljarica, duhana i vinove loze, s tim da vo}ari i vinogradari dobijaju poticaje samo za sadnju, a ne i za proizvodnju. Kako je ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} samovoljno obustavio izdvajanja za kapitalna ulaganja, poljoprivrednici u Federaciji BiH vi{e ne mogu ra~unati ni na povoljne kredite koji su ranijih godina realizirani u suradnji s Razvojnom bankom Federacije BiH. Korisnici ovih kredita su imali obvezu da osiguraju 25 posto po~etnog kapitala, 25 posto nepovratnih sredstava su dobijali od federalnog Ministarstva poljoprivrede, dok je ostatak novca davala Razvojna banka s povoljnom kamatom od

~etiri posto i grace periodom do tri godine. Pored toga, Ministarstvo je subvencioniralo i refundiranje kamata, a sve sa ciljem poticanja razvoja doma}e poljoprivrede, {to je novi ministar ukinuo, kao i izdvajanja za regres premija osiguranja od mogu}ih {teta u poljoprivrednoj proizvodnji.

DOGOVOR O RASPODJELI POTICAJA U HOTELU HOLIDAY INN


Osim Informacije o odobrenim transferima za poljoprivredu u 2011., Vlada Federacije BiH jo{ nije razmatrala ni Program nov~anih poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu, koji je zavr{en prije nekoliko dana. Taj je program ovog tjedna Jerko Ivankovi} Lijanovi} prezentirao parlamentarnom Odboru za poljoprivredu, na sastanku koji je odr`an u sarajevskom hotelu Holiday Inn, a ne u zgradi Parlamenta Federacije BiH. Program za 2012. (SB je do{la i do tog dokumenta), me|utim, potvr|uje da }e izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju ostati ista kao i u pro{loj godini, iako ministar Ivankovi} Lijanovi} na raspolaganju ima 24 milijuna maraka vi{e novca?! U tom je smislu za poljoprivrednu proizvodnju, kao i ranijih godina, planirano oko 35 milijuna maraka, ali su ostali izdaci, dakako bez preciznih kriterija, zna~ajno uve}ani. Izme|u ostalih, federalno Ministar stvo poljoprivrede je za pomo} povratnicima u Republiku Srpsku izdvojilo deset milijuna KM, {to je u suprotnosti sa va`e}im zakonima koji jasno propisuju da poticaje mogu dobiti samo poljoprivrednici koji imaju registrirana gazdinstva u Federaciji BiH. No, da ministar Ivankovi} Lijanovi} uistinu `eli pomo}i povratnicima, onda bi ta sredstva bila preraspore|ena federalnom Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, odnosno Fondu za povratak BiH, ali bi u tom slu~aju on ostao bez kontrole njihovog utro{ka.
15

SELJA^KA BUNA
Nakon pro{logodi{njih protesta poljoprivrednika o~ekuje se nova pobuna zbog sumnjive raspodjele poticaja
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

KAKO JE USTOLI^EN KRALJ BOSANSKE STRUJE

ZLATKO LAGUMD@IJA

SALKO ZLATKO LAGUMD@IJA AMRA FAZLI] JO@ICA MESIHOVI]

MADRIDSKI KLUB, 9. NOVEMBAR 2011.

KO JE KO?

RODBINSKA POSLA SA 220 U VOLTIMA


Britanskog {pijuna Damira Fazli}a sa Zlatkom Lagumd`ijom izmirila Damirova supruga Amra, Zlatkova bliska rodica!
16
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

RO\A^KO-KRIMINALNO STRUJNO KOLO

Dr. RUSMIR MESIHOVI]

AMINA LAGUMD@IJA

DAMIR FAZLI]

Slobodna Bosna otkriva kako su nekadanji neprijatelji, Zlatko Lagumdija i Damir Fazli, naprasno izgladili meusobne razmirice i postali nerazdvojni prijatelji i poslovni ortaci, te kako je biznismen s kriminalnim dosjeom Fazli preuzeo punu kontrolu nad Elektroprivredom BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]

rtoglavi poslovni uspjeh koji je nekrunisani kralj bosanske struje Damir Fazli} napravio u BiH tokom posljednjih desetak mjeseci potvr|uje poznatu tezu da iza svakog uspje{nog mu{karca stoji `ena. Monopolski polo`aj na elektroenergetskom tr`i{tu BiH, koji mu donosi basnoslovnu zaradu, Fazli} duguje svojoj supruzi Amri (djevoja~ko prezime Had`imehmedovi}), bliskoj rodici {efa SDP-a BiH Zlatka Lagumd`ije!

BIJEG U BEOGRAD
Kada je prije 12 godina, kao lider Alijanse, preuzeo vlast u BiH, Lagumd`ija se po hitnom postupku obra~unao s privatizacijskim ekspertom Damirom Fazli}em kojem je prethodna federalna Vlada Edhema Bi~ak~i}a skupo pla}ala konsultantske usluge. Glavom bez obzira Fazli} je 2001. godine utekao iz Sarajeva, nakon {to su protiv njega pokrenute dvije krivi~ne prijave - obje zbog prevara i malverzacija. No, 12 godina kasnije, Fazli} je na velika vrata ponovo u{ao na poslovnu scenu BiH, a njegovi nekada{nji progonitelji iz SDP-a postali su njegovi najve}i poslovni saveznici i za{titnici! Zasluge za ovaj kopernikanski obrat prvenstveno pripadaju Amri Had`imehmedovi} (38), bliskoj rodici Zlatka Lagumd`ije, koja je s roditeljima prije dvadesetak godina izbjegla iz Vlasenice u SAD. Pet godina mla|eg Damira Amra je upoznala u Washingtonu a njihovo kratkotrajno poznanstvo uskoro je krunisano brakom.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

17

KAKO JE USTOLI^EN KRALJ BOSANSKE STRUJE


Nakon {to je pobjegao iz Sarajeva 2001. godine, Damir Fazli} se skrasio u Beogradu, gdje je od ranije imao razgranatu mre`u poslovnih i politi~kih saveznika. Zaposlio se u Rudnapu kao li~ni savjetnik Vojina Lazarevi}a, novope~enog tajkuna s jakim politi~kim zale|em. Prije preuzimanja beogradske tvrke Rudnap, Lazarevi} se profesionalno bavio politikom. Bio je visoki funkcioner Narodne stranke Crne Gore, koja je sna`no podupirala politiku i ratne ciljeve Radovana Karad`i}a u BiH. S golemim privatnim kapitalom preselio se u Beograd 2000. godine, a nedugo nakon preseljenja privatizirao je dr`avnu tvrtku Rudnap, ranije poznatu po proizvodnji kotlova za termoelektrane, a odnedavno po trgovini elektri~nom energijom.

ME\UNARODNI KRIMINALAC [IROKOG SPEKTRA


Damir Fazli} snimljen prije tri godine ispred Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo

SUMNJIVI ARAN@MANI
Posljednjih nekoliko godina Fazli} je uglavnom ordinirao na tr`i{tu Srbije, Crne Gore i osobito Albanije, gdje je uspio izgraditi vrlo prisne relacije s premijerom Berishom i njegovom utjecajnom k}erkom Argitom Malttezi. U Sarajevo je dolazio rijetko i u tajnosti strahuju}i zbog krivi~nih prijava u kojim se teretio za utaju novca Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, na ~ijem je platnom spisku bio pune dvije godine, i Fabrike duhana Sarajevu, koja mu je u dva navrata na ime obe}anih a nikad realiziranih konsultantskih usluga isplatila avans u iznosu od 250.000 dolara. No, na velika vrata Fazli} se u Sarajevo vratio u junu protekle godine, kada je aktuelna federalna Vlada Nermina Nik{i}a po kratkom postupku smijenila kompletnu upravu Elektroprivrede BiH a rukovo|enje kompanijom prepustila Lagumd`ijinom asistentu i poslovnom ortaku Elvedinu Grabovici. Samo koju sedmicu kasnije, Fazli}eva supruga Amra uspjela je aran`irati tajni susret svog supruga Damira i svog ro|aka Zlatka nakon kojeg vi{e ni{ta nije bilo isto. Fazli} i Lagum`ija uspjeli su ne samo izgladiti ranije nesporazume, nego i uspostaviti ~vrstu poslovnu suradnju koja je naposlijetku krunisana monopolskom

OBMANA I POSLJEDNJI DANI

Lagumdija poludi i zapjeni na spomen Rudnapa i Slobodne Bosne


Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija vrlo nervozno reagira na svaki spomen Rudnapa i Fazli}a. Prije dva mjeseca burno je reagirao na primjedbu federalnog ministra Erdala Trhulja, koji je na jednom zajedni~kom sastanku SDA i SDP-a negativno ocijenio stanje u EPBiH. Sli~na situacija ponovila se i u jednom sarajevskom restoranu, na ru~ku na kojem su Zlatko Lagumd`ija, @eljko Kom{i}, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} pretresali aktuelne probleme u dr`avi. Tek uzgred Izetbegovi} je spomenuo i aran`man s izvozom struje iz Sarajeva u Mostar preko beogradskog Rudnapa, o ~emu je javnost prva izvijestila Slobodna Bosna, na {ta je Lagumd`ija sko~io kao oparen.
18

Vjeruje{ propagandnom sme}u!?, zaurlao je Lagumd`ija poku{avaju}i uvjeriti Izetbegovi}a da su aferu s preprodajom struje iskonstruirali mediji!

KOST U GRLU
SB je prva i jedina objavila skandalozni, {tetni ugovor regionalne energetske mafije sa Elektroprivredom BiH

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

RO\A^KO-KRIMINALNO STRUJNO KOLO


pozicijom Rudnapa u preprodaji elektri~ne energije Elektroprivrede BiH i Elektroprivrede HZHB. U`ivaju}i bezrezervnu podr{ku Lagumd`ije, Fazli} je najprije Grabovicu ubijedio da poni{ti rezultate upravo okon~anog tendera za prodaju struje na kojem su ina~e pobijedile tri kompanije s ponu|enom cijenom od 64,5 eura za megavatsat. No, Grabovica je poni{tio tender i struju koju je mogao prodati po cijeni od 64,5 eura za megavat prodao je Fazli}u bez tendera, metodom slobodne pogodbe na dnevnoj bazi, po cijeni koja nikada nije pre{la 60 eura za megavat sat! No, to je bilo tek zagrijavanje za pravi posao koji je Rudnapov konsultant Fazli} s Elektroprivredom BiH sklopio u novembru protekle godine kada su u igru bili vi{estruko ve}i brojevi. Rije~ je o onom poznatom poslovnom aran`manu na kojem je Rudnap bez ulo`ene marke zgrnuo desetak miliona KM, koliko iznosi razlika izme|u cijene po kojoj FAZLI]I SE SKU]ILI U WASHINGTONU

Amra i Damir Fazli kupili kuu za 1.250.000 dolara


Amra i Damir Fazli} stalno su nastanjeni u Washingtonu DC, gdje su nedavno kupili ku}u vrijednu 1.250.000 dolara. Svako malo Damir Fazli} dolazi u Sarajevo na poslovne dogovore s direktorom EPBiH Elvedinom Grabovicom. U poslovnim krugovima se pronose glasine da je Grabovica samo tehni~ki realizator elektroenergetske politike koju u ~etiri oka bez svjedoka dogovaraju Lagumd`ija i Fazli}. U {esto~lanoj upravi EPBiH, SDP ima 4 a SDA dva ~lana, no u vrhu SDA tvrde da su njihovi ~lanovi uprave potpuno marginalizirani, da se ni za {ta ne pitaju i da ni o ~emu ne odlu~uju.

je Rudnap kupio struju u Sarajevu i cijene po kojoj je struju prodao u Mostaru Elektroprivredi HZHB. U jednom od ranijih brojeva na{eg magazina detaljno smo pisali o ovom skandaloznom poslovnom aran`manu u

KONSULTANT, PREVARANT
Damir Fazli}, uz pomo} tada{njeg ambasadora SAD-a Thomasa Millera, poku{ao je privatizirati Fabriku duhana Sarajevo

kojem se beogradska firma Rudnap pojavljuje kao posrednik izme|u dvije elektroprivredne kompanije, obje u ve}inskom vlasni{tvu Federacije BiH. Iako je Parlament Federacije BiH jo{ u 2009. godini usvojio zaklju~ak koji obavezuje dvije elektroprivredne kompanije da ne smiju prodavati vi{ak elektri~ne energije prije nego {to podmire potrebe lokalnog tr`i{ta, uprava sarajevske EPBiH odlu~ila je zna~ajan dio planiranog vi{ka struje izvesti u Mostar, ali uz posredovanje beogradske tvrtke Rudnap, odnosno njezine filijale u Banjoj Luci koju zastupa Velimir Vilende~i}. Potpisovanje ovog skandaloznog ugo vora izme|u EPBiH i Rudnapa prosl avljeno je daleko van Sarajeva - u Ma dridu, na gala prijemu Madridskog kluba koji okuplja zvu~na politi~ka imena iz cijelog svijeta, a ~iji je ~lan i lider SDP-a Zlatko Lagu md`ija. Na ovom prijemu, Lagumd`ija se pojavio u dru{tvu svoje supruge A mine i sina Salke te svog novog poslovnog ortaka Damira Fazli}a i njegove supruge Amre. O tome svjedo~i njihova grupna fotografija pohranjena u arhivi Madridskog kluba, odakle smo je preuzeli.

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

19

ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU

Ne pamti se da se Banja Luka u posljednjih nekoliko godina tresla od neke afere kao to je to sluaj sa pronevjerom novca koji je premijer ALEKSANDAR DOMBI namakao svom medijskom strategu i dugogodinjem prijatelju Zoranu arencu, vlasniku dnevnih novina Fokus; nakon to su ogoreni novinari raskrinkali vlasnika arenca, na vidjelo je izalo koliko je ovaj miljenik premijera Dombia dobio novca iz budeta RS-a, gdje su pare zavrile, zato vlasnik Fokusa svojim saradnicima prijeti smru i zbog ega je premijer Dombi ponudio ostavku predsjedniku RS-a MILORADU DODIKU

NAJVEA AFERA U RS-u


Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM SB

Ni manje tira`ne novine, ni ve}e afere, komentari{u izvori upu}eni u medijski skandal koji posljednjih nekoliko dana potresa Banju Luku. Otkako su o{te}eni novinari po~eli u javnost iznositi sav prljav ve{ iz Fokusa, na vidjelo su iza{la previranja u vladaju}im krugovima Republike Srpske. Afera oko dnevnih novina Fokus, koja se rasplamsala pro{le nedjelje, prijeti da razotkrije cijelu visokorangiranu medijskokriminalnu hobotnicu u ovom entitetu na ~ijem ~elu je premijer Aleksandar D`ombi}.

D@OMBI] GRADIO SVOJE MEDIJSKO CARSTVO


Aktuelni premijer RS-a u posljednjih nekoliko godina izda{nim donacijama iz bud`eta RS-a poku{ao je od Fokusa napraviti privatnu novinu koja }e ujedno biti pandan Nezavisnim novinama, koje su pod

direktnom kontrolom Milorada Dodika. Ina~e, Fokus je 2005. godine osnovao vlasnik Nezavisnih novina @eljko Kopanja i trebao je biti tabloid koji bi tretirao sve koji nisu po volji vladaju}e kaste. Godinu dana kasnije Kopanja je Miloradu Janjetovi}u, vlasniku preduze}a Tamaris, prodao Fokus za 450 hiljada KM. Janjetovi} je od Dodika, koji tada nije bio u dobrim odnosima sa Kopanjom, dobio zadatak da stvori Dodikovu medijsku grupaciju. Janjetovi} sa pet miliona KM otvara Bel kanal, televiziju koja nikada nije postala konkurentna ~ak ni na lokalnom nivou. U decembru pro{le godine preduze}e Pres komerc, koje je izdava~ Fokusa, od Janjetovi}a preuzima Zoran [arenac. On je sa izvjesnim Predragom Danilovi}em kupio i bijeljinsko preduze}e Orfej - Ekstra, koje je izdava~ Ekstra magazina. Iza ovih transakcija stajao je aktuelni premijer D`ombi}, koji je u `elji da politi~ki osna`i htio da stvori svoje medijsko carstvo.

Me|utim, ispostavilo se da je milione maraka koje je iz bud`eta D`ombi} namicao ovom listu njegov medijski strateg pro}erdao. Fokus se pro{le sedmice nije pojavio dva dana na kioscima zbog {trajka zaposlenih u tim novinama, koji ve} ~etiri mjeseca nisu primili plate, dok im doprinosi za penziono i socijalno osiguranje nisu upla}ivani ve} 30 mjeseci. To {to se Fokus, list minornog tira`a i opskurne propagande, nije pojavio u prodaji za javnost u Republici Srpskoj nije zna~ilo ni{ta, ali za kriminalnu medijskopoliti~ku hobotnicu bio je udarac u pleksus. Pokrovitelj Fokusa, ta~nije njegovog biv{eg direktora i sada{njeg vlasnika Zorana [arenca je, kao {to rekosmo, premijer RS-a Aleksandar D`ombi}. Iz bud`eta RS-a preduze}e Pres komerc, izdava~ lista Fokus, zahvaljuju}i D`ombi}u dobilo je 1,2 miliona KM. Ministarstvo finansija RS-a, kada je ministar bio

PRONEVJERA MILIONA, UCJENE PORNO-URATCIMA, PRIJETNJE SMR]U, OSTAVKA PREMIJERA...


Aleksandar D`ombi}, stvaraju}i vlastito medijsko carstvo, svom medijskom strategu Zoranu [arencu prebacio milione maraka iz bud`eta koje je ovaj potro{io u druge svrhe
22
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

PRESKUPO PLA]ENA MEDIJSKA NAKLONOST


BROD KOJI TONE
Vlada RS-a je u protekle tri godine donirala medijima RS-a ~ak 14,5 miliona KM, ali i pored toga premijer D`ombi} nije uspio izgraditi vlastito medijsko carstvo

OSTAVKA NA STOLU: Premijer Dombi je dva dana nakon afere sa medijima ponudio ostavku Miloradu Dodiku. Situacija meu njima je ve mjesecima prilino zategnuta. Dodik je svojim najbliim saradnicima u povjerenju govorio kako je samo pitanja dana kada e Dombi nestati sa scene
D`ombi}, zajedno sa niskotira`nim Fokusom, organizovalo je i pla}alo akciju Najsre}niji fiskalni ra~un, a Vlada RS-a bila je i pokrovitelj [aren~eve manifestacije Izbor najmenad`era RS, koja je, kao tvrde dobro upu}eni izvori, slu`ila za reketiranje privrednika. Fokusu je 2009. godine iz bud`eta preba~eno 270.000 maraka, a onda u julu 2010. godine ponovo iz bud`eta 360.000 maraka. Pro{le godine za podr{ku projektu Razvoj Srpske, reforma PIO Vlada donira Fokusu novih 200.000 maraka. Pored toga, ministarstva su po nalogu D`ombi}a morala da objavljuju specijalne dodatke u Fokusu, koji su posebno pla}ani, kao i sve konkurse i oglase. I to nije bilo sve. Zorana [arenca, rudarskog tehni~ara iz Mili}a, Aleksandar D`ombi} imenovao je za predsjednika Skup{tine akcionara Komisije za hartije od vrijednosti RS-a. Poslije Izbora najmenad`era, prije desetak dana, [arenac je obe}ao radnicima isplatu dvije neispla}ene plate, me|utim, to
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

1,2 miliona maraka. Posljednja donacija od 200.000 KM stigla je u avgustu pro{le godine, a pregledom stanja je utvr|eno da je 80.000 oti{lo za plate, 30.000 za {tampariju, a 55.000 je preba~eno na ra~un firme Orfej koja je tako|e u vlasni{tvu Zorana [arenca, rekao je [ukalo.

[ARENAC PRIJETI FOTOREPORTERU UBISTVOM


Ni na ovu izjavu nisu reagovale nadle`ne institucije RS-a, iako je o~igledno da se radi o krivi~nom djelu, jer donacije Vlade, novac gra|ana RS-a, Zoran [arenac nije mogao ni slu~ajno da prebacuje na ra~une svoje druge firme. Me|utim, reagovao je [arenac. On je, svom fotoreporteru zaprijetio ubistvom. [arenac mi je prijetio ubistvom i ja sam to prijavio policiji, ka`e fotoreporter [ukalo koji se tokom {trajka u ime radnika obra}ao medijima i zahtijevao od vlasnika da im isplati plate. Me|utim, medijima u RS-u je stiglo nepotpisano pismo navodno
23

se nije dogodilo. Zbog toga je afera o kojoj su mnogi u RS-u znali a {utjeli nekontrolisano isplivala na povr{inu. Fotoreporter Fokusa Milenko [ukalo iza{ao je u javnost s podacima da [arenac radnicima duguje ~e ti ri pla te, ta~nije 250.000 maraka, a da za socijalno i penzijsko osiguranje u posljednjih 30 mjeseci duguje vi{e od milion maraka. Vlada RS-a je od 2009. godine kroz razne donacije pomogla Fokusu u iznosu od

ZA[TO JE PREMIJER RS-a D@OMBI] PODNIO OSTAVKU


od zaposlenih u Fokusu koji se ogra|uju od [ukala koji je istupao u javnosti. Razloga za nervozu vlasnik Fokusa o~ito ima. Firma koja je izdava~ Fokusa, Pres komerc, du`na je za PDV oko 125.000 maraka, dok dugovanja Poreskoj upravi RS-a iznose 840.000 KM. Kada se sve to zna, postavlja se pitanje ko je [arencu i po ~ijem nalogu davao la`na uvjerenja o izmirenim poreskim obavezama s kojima se redovno pojavljivao na tenderima?! Kada je velika afera oko minornih novina isplivala na povr{inu, u javnosti se oglasio i Zoran [arenac u poku{aju da se neuvjerljivim konstrukcijama izvu~e iz cijelog slu~aja. Napisao je da odustaje od preuzimanja vlasni{tva nad preduze}em Pres komerc, izdava~em novina Fokus, jer navodno jo{ nije zavr{ena procedura preuzimanja u Privrednom sudu Banja Luka. U tom pismu koje je [arenac, osim na medije, iz nepoznatih razloga adresirao na Poresku upravu, UIO i banke pi{e da se povla~i i podnosi neopozivu ostavku na mjesto direktora Pres komerca, imaju}i u vidu medijsku hajku koja se vodi protiv njega i Fokusa. Napisao je i da mu od decembra 2011. godine nisu dostavljene poslovne knjige, te da posljednje javne zloupotrebe spadaju u domen odavanja slu`bene tajne.

D@OMBI]EV MEDIJSKI STRATEG


Zoran [arenac, vlasnik dnevnih novina Fokus, unato~ velikoj sumi novca koju je dobio iz bud`eta RS-a nije uspio podi}i tira` novina lojalnih premijeru D`ombi}u

PRIJAVA PROTIV D@OMBI]A


[arenac se javno povukao sa mjesta direktora Pres komerca, iako i ne obavlja tu funkciju jer je prije nekoliko mjeseci za direktora imenovao Pejku Medi}. Raniji vlasnik Pres komerca Milorad Janjetovi} zvani Tamaris ka`e da je procedura preuzimanja Fokusa zavr{ena u decembru kada su se on i [arenac izljubili, a mediji objavili promjenu vlasni{tva. Imam rje{enje da je [arenac vlasnik. On je ranije bio direktor lista Fokus, a procedura preuzimanja je zavr{ena u decembru pro{le godine. Imam rje{enje suda o tome, potpisano od strane sudije koji je ranije vodio ste~aj, ka`e Janjetovi} i dodaje da je [arencu dao preduze}e bez naknade, a da je on firmu doveo dotle dokle je doveo. On je i ranije bio direktor, a nikada mi nije poslao izvje{taj o radu. Ja sam zato i digao ruke od toga, radili su {ta su htjeli i sada imaju dug oko dva miliona maraka za poreze, veli Janjetovi}. On ka`e da je [arenac vodio sve poslovne knjige i da je kao direktor bio odgovorno lice. Janjetovi} potom postavlja klju~no pitanje koje odgovornost sa [arenca prebacuje na Poresku upravu i Vladu RS-a. Treba ispitati kako je [arenac dobijao ovjerene potvrde da ima izmirene sve oba24

veze prema bud`etu kako bi u~estvovao na tenderima, rekao je Janjetovi}. Dugogodi{nje finansiranje re`imskih medija razlog je {to je Centar za humanu politiku iz Doboja prijavio Tu`ila{tvu RS-a predsjednika Vlade RS-a Aleksandra D`ombi}a, ministra finansija Zorana Tegeltiju i ostale ~lanove Vlade RS-a zbog sumnje da su ispla}ivali vi{emilionske sume medijima u RS-u, sa ciljem da ih podmite i kontroli{u. Vlada RS-a je u protekle tri godine donirala medijima ~ak 14,5 miliona KM, od ~ega 3,9 miliona za sufinansiranje pet dnevnih i sedmi~nih listova.

Na privatne medije Vlada RS-a je pro{le i pretpro{le godine potro{ila jo{ 7,5 miliona maraka bud`etskog novca?! U ~ijim d`epovima, stanovima, automobilima i bankovnim ra~unima su pare zavr{ile, kada novinari tih medija ne dobijaju plate, posao je za istra`ne organe. Zoran [arenac je za oko 250 hiljada maraka kupio bijeljinsko preduze}e NID Orfej-Ekstra, koje je izdava~ Ekstra magazina. Upu}eni ka`u da je [arenac ovu transakciju izveo tako {to je u dogovoru sa D`ombi}em obezbijedio Ekstra magazinu donaciju Vlade od 250.000 KM koje su

KRIVI^NA PRIJAVA PROTIV VLADE RS-a

Podmiivanje, kontrola i ograniavanje slobode medija...


Centar za humanu politiku iz Doboja podnio je krivi~ne prijave protiv ~lanova Vlade RS-a zbog sumnje da su kao organizirana grupa izvr{ili vi{e krivi~nih djela kada su planirali i iz bud`eta odobrili isplatu nekoliko miliona KM informativnim medijima, s ciljem podmi}ivanja, kontrole i ograni~avanja slobode {tampe i drugih sredstava javnog informisanja. Stvarna namjera prijavljenih bila je da dodjelom ovih bud`etskih sredstava podmite i kontroli{u medije, kako ne bi objavljivali objektivne i kriti~ke sadr`aje o radu, odgovornosti i stanju u oblastima iz nadle`nosti prijavljenih, Vlade RS-a, njihovih politi~kih stranaka i drugih institucija RS-a. Prije dvije godine Vlada RS-a ukinula je pravo na subvencioniranje elektri~ne energije korisnicima najni`ih penzija i ostalim socijalno ugro`enim, a bud`etska sredstva za ove namjene koristi za podmi}ivanje informativnih medija ka`e se u saop{tenju ove organizacije. Centar za humanu politiku ponovo je zatra`io od dr`avnog i entitetskih parlamenata da zakonom zabrane direktno ili indirektno bud`etsko finansiranje privatnih medija koje ima isklju~ivo koruptivne namjere.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

PRESKUPO PLA]ENA MEDIJSKA NAKLONOST


SNSD-a sa istoka RS-a (~ije ime iz razumljivih razloga ne mo`emo navesti), a na kojem se nalazi jedan od najvi{ih funkcionera Vlade RS-a koji se zabavljao sa dvije maloljetnice, na Jahorini, slu`i upravo kako bi njime bio ucijenjen istaknuti funkcioner Vlade. Vlast RS-a je, kako saznajemo, u panici i ne zna kako da rije{i novonastalu situaciju. Pojedini izvori spekuli{u da bi glavni akter na ovom snimku mogao biti aktuelni premijer D`ombi} li~no. Me|utim, njegovi bliski prijatelji i saradnici ovakvu mogu}nost odbacuju, tvrde}i da je on porodi~ni ~ovjek, otac dvije maloljetne k}erke i da se u takvu avanturu ne bi upustio. I dok plju{te ucjene, pala je i jedna ostavka. Premijer D`ombi} je dva dana nakon afere sa medijima ponudio ostavku Miloradu Dodiku. Situacija me|u njima je ve} mjesecima prili~no zategnuta. Afera sa medijima je samo kap koja prelila ~a{u. Dodik je svojim najbli`im saradnicima u povjerenju govorio kako je samo pitanja dana kada }e D`ombi} biti uklonjen sa politi~ke scene. D`ombi}, koji se osilio, odmetnuo i okupio oko sebe grupu istomi{ljenika iz SNSD-a, po Dodiku, i ne zaslu`uje ni{ta drugo. Nakon {to mu se prestao javljati na telefonske pozive i na sastancima od njega

OKRE]E[ MI OKRE]E[ MI LE\A I ODLAZI[ LE\A I ODLAZI[

Milorad Dodik zamjera Milorad Dodik zamjera Aleksandru D`ombi}u Aleksandru D`ombi}u {to se odmetnuo, osilio ii {to se odmetnuo, osilio bud`etskim novcem bud`etskim novcem kupovao naklonost medija kupovao naklonost medija

legle na njegov ra~un, a onda je vladinim parama kupio sebi taj magazin. Iza svega je stajao Aleksandar D`ombi}, ma{taju}i o svom medijskom carstvu, koje je trebalo da ga politi~ki osna`i i dovede na tron Republike Srpske. Sljede}a krupna `rtva osovine [arenac D`ombi} jeste novinska agencija RS-a, u ~ije rukovodstvo su instalirali svoje povjerenike me|u kojima je i direktor marketinga propalog Fokusa Dalibor \eki}. Cijelom operacijom rukovodila je D`ombi}eva {efica kabineta @eljka Dragi~evi}, biv{a tv voditeljka.

SEKS AFERA: Ovih dana u Banjoj Luci spominje se porno-uradak koji se nalazi u posjedu funkcionera SNSD-a sa istoka RS-a a na kojem se nalazi jedan od najviih funkcionera Vlade RS-a koji se zabavljao sa dvije maloljetnice na Jahorini
Ovih dana u Banjoj Luci, vezano za ovu aferu, pominju se i snimci inkriminiraju}eg sadr`aja. Naime, porno - uradak koji se nalazi u posjedu funkcionera okretati glavu, D`ombi}u nije ni{ta drugo preostalo nego da svoju funkciju stavi na raspolaganje predsjedniku RS-a i SNSD-a. O njegovoj politi~koj sudbini raspravljali su najvi{i strana~ki organi tokom vikenda na Mrakovici, gdje je odr`ana vanredna sjednica Izvr{nog odbora SNSD-a. Da je situacija vanredna, pokazalo je i to koliko je sjednica trajala: gotovo deset sati! Za to vrijeme padale su optu`be ko je kriv za raskole u stranci, zbog kojih je Vlada RS-a postala potpuno paralisana jer ve}ina ministara me|usobno uop{te ne razgovaraju. Ipak, istjerivanje na ~istac unutarstrana~kih sukoba, netrpeljivosti i dubokih podjela, Dodik je ostavio za neka druga vremena. Pala je odluka da se D`ombi}u uka`e povjerenje na jo{ neko vrijeme i da se prljav ve{ ne iznosi u javnost.To nikako ne zna~i da }e Dodik premijeru D`ombi}u oprostiti sve njegove grijehe. Kako navodi na{ izvor iz SNSD-a, stvar je samo prolongirana do maja!
25

KO KOGA UCJENJUJE?
Zoran [arenac u Banju Luku je do{ao prije nekoliko godina iz Mili}a. Tamo je radio u Boksitu i bio direktor Med`ik radija sve dok se nije posva|ao sa direktorom Boksita Rajkom Duki}em. Bio je udarna novinarska pesnica SDS-a dok su na njegovom ~elu bili Mirko [arovi} i Dragan Kalini}. U Banjoj Luci se za nekoliko godina dobro sna{ao zahvaljuju}i poslovima sa D`ombi}em u ~ijem kabinetu je postao omiljeni medijski savjetnik. U javnosti nije propu{tao priliku da se pohvali prijateljstvom sa D`ombi}em, koji mu je bio i redovan gost na slavi. To mu je bila i ulazna viza za velike pare koje su mu davali upla{eni direktori preduze}a u kojim se redovno pojavljivao.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

UZALUDAN POSAO
Bel televizija, u vlasni{tvu kompanije Tamaris, trebala je politi~ki osna`iti Aleksandra D`ombi}a

SKANDAL NEDJELJE

Ah, to volim miris kerozina - ministar Budimli na izvoritu goriva

Dan nakon pucnjave na Igmanu, ministar kantonalne policije Budimli naredio da policija mora toiti gorivo iskljuivo na pumpama Green Oil u vlasnitvu familije revolveraa Mirze Muhovia!!!
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

tac revolvera{a sa Igmana Mirze Muhovi}a, koji je u naletu bijesa, a osokoljen duplim Chivasima, lak{e ranio Eminu Kari{ik, u~esnicu dvodnevnog dru`enja SDP-ovaca sarajevske op}ine Centar, A dem Muhovi} ugledni je biznismen koji je poslovni procvat do`ivio zahvaljuju}i svojim razgranatim politi~koposlovnim vezama. Ve} smo objavili da je biv{i na~elnik op}ine Novi Grad i ministar komunikacija i prometa u Vije}u ministara BiH Damir Had`i} u prijateljskim odnosima sa porodicom Muhovi}, na ~ijoj je benzinskoj pumpi Green Oil smje{tenoj u krugu KJKP Gras, donedavno i sam sipao gorivo. Damir Had`i} i Mirza Muhovi} sa ljep{im polovinama ve} godinama se dru`e, zajedni~ki ljetuju i zimuju. A koliko su razgranate veze Muhovi}a sa aktuelnom vla{}u, svjedo~i i akt MUP-a Kantona Sarajevo napisan i potpisan 3. aprila. Naredbom ministra Budimli}a rukovodioci sedam organizacionih jedinica MUP-a Kantona Sarajevo, ~ije sjedi{te je na podru~ju sarajevske op}ine Novo Sarajevo, obavije{teni su da pogonsko gorivo u slu`bena vozila to~e isklju~ivo na benzinskim pumpama Green Oila s kojim je ugovor potpisao ministar Muhamed Budimli}. U istoj depe{i je navedeno da se ugovor, potpisan sa firmom Green Oil, primjenjuje od 30. marta tako da pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo, sa sjedi{tem u novosarajevskoj op}ini, nisu ni znali da su gorivo morali sipati na bezinskim pumpama u vlasni{tvu Adema Muhovi}a, ~iji sin Mirza je u nedjelju ujutro, 1. aprila, pucnjavom iz pi{tolja prekinuo seminar SDP-a na Igmanu i uhap{en od policajaca sarajevskog KMUP-a. Da je bilo po volji i `elji ministra Budimli}a, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo koji su uhapsili Mirzu Muhovi}a i napravili uvi|aj u hotelu Feri, bili bi pokretani gorivom nasutim na benzinskim pumpama Green Oila, Adema Muhovi}a, oca uhap{enog Mirze! Navodno, Adem Muhovi} povukao je sve svoje veze ne bi li sina spasio zatvo-

NAFTNA GROZNICA NAFTNA GROZNICA


Ministar MUP-a Kantona Ministar MUP-a Kantona Sarajevo Muhamed Sarajevo Muhamed Budimli} potpisao je Budimli} potpisao je ugovor sa Green Oilom ugovor sa Green Oilom

rske kazne. To mu je, izgleda, i po{lo za rukom obzirom da }e Mirza Muhovi} odgovarati samo za nano{enje lak{ih tjelesnih povreda Emini Kari{ik, te reme}enje javnog reda i mira, umjesto za poku{aj ubistva. Protiv Muhovi}a je krivi~nu prijavu podnio i na~elnik sarajevske op}ine Centar D`evad Be}irevi}, kojem je Muhovi} prijetio likvi-

dacijom. Ostaje tek da se vidi da li }e Be}irevi} ostati pri svome, ili }e pak na nagovor svojih partijskih jarana, u prvom redu biv{eg na~elnika op}ine Novi Grad a sada{njeg dr`avnog ministra prometa i komunikacija Damira Had`i}a i njegovog bad`e, kantonalnog ministra unutra{njih poslova Muhameda Budimli}a, povu}i podnesenu krivi~nu prijavu!
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

26

[TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI

Iako su policajci MUP-a POSAVSKE UPANIJE, prije nego to su 3. oktobra prole godine stupili u trajk, uredno ispotovali zakonsku proceduru, presudama Opinskog suda u Oraju koje su, nedvojbeno, donesene pod politikim pritiskom lokalnih HDZ-ovaca, njihov je trajk proglaen nezakonitim i zabranjen do daljnjeg, nakon ega im je zaprijeeno tubama za naknadu tete; naa novinarka je boravila u Posavini i razgovarala sa policajcima ije su plae najnie u Federaciji, koji rade bez naknada za noni i rad u dane praznika, bez osnovne opreme i zimske obue koju nisu dobili ve godinama

POLITI^KO-POLICIJSKI OBRA^UN U POSAVINI

28

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

SUDSKO DISCIPLINIRANJE POLICIJE


Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

akon vi{emjese~nih jalovih pregovora s predstavnicima Vlade Posavske `upanije i {trajka koji je Rje{enjem Op}inskog suda u Ora{ju naprasno prekinut 21. marta, posavski su policajci, zasigurno, jedini u BiH koji bi uskoro mogli pla}ati i naknadu {tete nastale, navodno, u vrijeme obustave rada?! Nakon {to je, naime, `upanijska Vlada protiv Sindikata djelat-

nika MUP-a Posavske `upanije 20. marta (u poslijepodnevnim satima) podnijela tu`bu koju je Op}inski sud u Ora{ju rije{io u rekordnom roku (odluka je donesena narednog jutra), nalo`iv{i hitni prekid {trajka, protiv policajaca je pokrenuta i tu`ba za naknadu {tete, procijenjene na 230.000 KM. Najnovijom sudskom presudom koja je donesena 2. aprila policajcima je zabranjeno organiziranje i dalje provo|enje {trajka, premda su svi argumenti bili na njihovoj strani, utemeljeni na va`e}im zakonskim propisima.

KAZNENA PRIJAVA PROTIV PREMIJERA


Zvani~ni pregovori izme|u sindikalnih predstavnika MUP-a i Vlade Posavske `upanije zapo~eli su u julu pro{le godine, kada su policajci zatra`ili da se njihove pla}e usklade s primanjima kolega u drugim kantonima - `upanijama, sukladno Zakonu o pla}ama i naknadama policijskih slu`benika. Iako je prema novim zakonskim rje{enjima od 29. oktobra 2010. osnovna pla}a policajca sa sada{njih 467 KM trebala biti pove}ana na 680 mara-

PRIJETNJE, UVREDE, PONI@ENJA


Premijer Posavske `upanije Marijan Or{oli} ve} mjesecima odbija svaki dogovor sa policijskim sindikatom

ka (primijenjen je isti koeficijent kao u Srednjoj Bosni), posavski policajci su i dalje, prema visini zarade, na samom dnu federalnog prosjeka. Osim {to su njihova primanja gotovo upola manja od pla}e federalnih policajaca (osnovna pla}a policajca Federalne uprave policije iznosi 850 KM), pripadnicima MUP-a Posavske `upanije su 2008. ukinute naknade za no}ni rad i rad u dane dr`avnih praznika i vjerskih blagdana. Godinu dana kasnije, prema `upanijskom Zakonu o u{tedama, policajcima je smanjen i topli obrok, sa 15 na 8 KM, {to je, sve skupa, rezultiralo smanjenem pla}a za skoro 300 KM od 2008. godine do danas. Mi smo od ljeta pro{le godine sa predstavnicima Vlade imali gotovo trideset sastanaka, ali bez ikakvog dogovora. Na{i zahtjevi nisu bili nerealni, jer smo svjesni kakva je ekonomska situacija, i tra`ili smo da policajci MUP-a Posavske `upanije imaju pla}e koje iznose 70 posto od federalnog prosjeka, {to je oko 600.000 KM na godi{njem nivou. Premijer Marijan Or{oli} je stalno ponavljao kako para nema i nudio pove}anje pla}e u iznosu od 30, odnosno 40 KM. ak nam je rekao da on ne priznaje federalnu Vladu, a da mi, ako ho}emo, idemo u Sarajevo da tra`imo pare. Kada smo najavili {trajk, premijer je odgovorio {tajkujte slobodno, i mi idemo u {trajk, obja{njava Zlatko Tuzlak, predsjednik Sindikata djelatnika MUP-a Posavske `upanije, koji je u posljednjih pola godine pomo} tra`io i od predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira, premijera Nermina Nik{i}a, njegovog zamjenika Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a, ali bez ikakvih rezultata. @upanijski pre mijer Marijan Or{oli} zvani Bano nije, me|utim, mjesecima samo drsko ig-

@upanijski premijer Marijan Or{oli} (HDZ) poru~io policajcima Bo{njacima da prava tra`e kod svojih u Sarajevu, a njihove kolege Hrvate nazvao platforma{ima i usta{ama?!
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

29

[TRAJK POLICAJACA U POSAVSKOJ @UPANIJI


norirao zatjeve policajaca, nego je na zajedni~kim sastancima neke od njih otvoreno poni`avao i vrije|ao, zbog ~ega je policijski sindikat protiv njega podnio kaznenu prijavu Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA) i Tu`iteljstvu BiH, i to zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mr`nje. Meni je premijer Or{oli} krajem februara rekao da idem tra`iti prava kod svojih u Sarajevo i da zna koja je moja politi~ka opcija. Ispada da sam ja ovdje gra|anin drugog reda, iako sam ~etiri godine rata bio pripadnik HVO-a, ka`e Kasim Fetahovi}, dugogodi{nji policajac i ~lan Sindikata. Njegov kolega Zlatko Tuzlak, koji je svjedo~io premijerovim prizemnim uvredama, dodaje kako je njega Or{oli} optu`io da je platforma{, a kolegu Marijana Kaurinovi}a nazvao usta{om iz Od`aka. Or{oli} nas je vrije|ao pred vi{e svjedoka, izme|u ostalih, i u nazo~nosti ministra policije Ilije Bernatovi}a, tvrdi Tuzlak, napominju}i kako je desetak policajaca spremno svjedo~iti o sramnom pona{anju predsjednika Vlade Posavske `upanije Marijana Or{oli}a, ina~e, ~lana HDZBiH.

PRIJETNJE OTKAZIMA
Njegove kolege iz [trajka~kog odbora jo{ isti~u kako je premijer, u me|uvremenu, po~eo prijetiti reorganizacijom policijskih struktura i otkazima, iako je ~injenica da prema sistematizaciji radnih mjesta u MUP-u Posavske `upanije nedostaje dvadesetak policajaca - trenuta~no radi 159 policijskih slu`benika. Jednako su tako iz

[TRAJKA^KI ODBOR
Kasim Fetahovi}, Marijan Kaurinovi}, Dra`en Koba{ i Zlatko Tuzlak

Vlade Posavske `upanije odaslane i prijete}e poruke policijskom komesaru Josipu Petri}u, kojem je zbog podr{ke kolegama policajcima zaprije}eno smjenom.

PRAVO I PRAVDA

Vladu Posavske upanije zastupa odvjetnik ivan Blagojevi iz Bosanskog amca


Iako Posavska `upanija ima legalnog pravnog zastupnika - javnog pravobranitelja Marka Ivi}a, znakovito je da Vladu u svim sudskim sporovima protiv sindikata zastupa odvjetnik @ivan Blagojevi} iz Bosanskog [amca, ~ija je glavna referenca u dosada{njoj karijeri obrana optu`enih ratnih zlo~inaca iz tog posavskog gradi}a pred Tribunalom u Haagu. I mada je Blagojevi} presudom suca Op}inskog suda u Ora{ju Momira \o{anovi}a, koji je, nimalo slu~ajno, njegov sugra|anina iz Bosanskog [amca, dobio spor protiv Sindikata policije, njegove su odvjetni~ke usluge ranije skupo stajale Vladu Posavske `upanije. Tako je @ivan Blagojevi} izgubio sudski spor koji je protiv @upanijske bolnice u Ora{ju po krenuo Sindikat zdravstva te`ak pola milijuna maraka, ali je uredno naplatio 36.000 KM honorara. Jo{ je ve}i bio Blagojevi}ev honorar u procesu koji je protiv `upanijske Vlade pokrenuo Sindikat {kolstva, kada je naplatio blizu sto tisu}a maraka?! Nezadovoljni su sindikalisti izra~unali da je za trajanja tog sudskog spora odr`ano 25 ro~i{ta, a da je Vlada za svaki dolazak u sudnicu odvjetniku @ivanu Blagojevi}u platila po 4.000 KM, za {to u siroma{nom prora~unu Posavske `upanije nije nedostajalo novca.

Policajci MUP-a Posavske `upanije stupili su u {trajk 3. oktobra pro{le godine, nakon {to su uredno ispo{tovali zakonsku proceduru - {trajk su najavili deset dana ranije, imenovali predstavnike u Mirovnom vije}u, potpisali Sporazum o obavljanju nu`nih poslova u vrijeme {trajka, ali u sudskoj presudi kojom je {trajk progla{en nezakonitim niti jedna od ovih ~injenica nije uva`ena.

KAKO JE SUSPENDIRAN KOLEKTIVNI UGOVOR


Policajci su, pored toga, u proteklih pet i pol mjeseci, koliko je trajao {trajk, radili puno radno vrijeme, rije{ili sva kaznena djela koja su u tom periodu po~injena, i jedino nisu vr{ili takozvani preventivni rad, odnosno, nije ih bilo na ulicama. I mada za trajanja {trajka sigurnosna situacija u Posavskoj `upaniji nije bila naru{ena, niti je zabilje`en porast kriminala, u tu`bi koju je za naknadu {tete protiv Sindikata djelatnika MUP-a podnijela Vlada navodi se kako je zbog pada prihoda od naplate nov~anih kazni od prekr{aja u prometu, nastao manjak od 230.000 KM. No, da situacija po policajce bude jo{ gora, osim ove tu`be predsjednik je Vlade Posavske `upanije najavio jo{ jednu tu`bu - zbog navodno nezakonitog Kolektivnog ugovora koji je s uposlenicima MUP-a 2006. godine potpisao tada{nji ministar policije Posavske `upanije Tado Or{oli}.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

30

SUDSKO DISCIPLINIRANJE POLICIJE

[TA TRA@E POLICAJCI


Pripadnici MUP-a Posavske `upanije u prosjeku zara|uju 600 KM, u posljednje ~etiri godine nisu dobili zimsku obu}u, rade u pohabanim uniformama

RODITELJSKA PA@NJA

Bivi predsjednik Skuptine Zvonko Mikovi u KPZ Oraje zaposlio sina, iako ima kazneni dosje
Za razliku od policajaca u MUP-u Posavske `upanije koji, sa dodatkom od 30 posto na pla}u, mjese~no zarade oko 600 KM, njihove kolege zatvorski i sudski policajci imaju duplo ve}a primanja. Budu}i da se sudskim i policajcima u Kazneno-popravnom zavodu u Ora{ju pla}e ispla}uju iz federalnog prora~una, svaki policajac ve} na samom po~etku karijere zara|uje koliko i na~elnici policijskih uprava u MUP-u Posavske `upanije. Stoga ne ~udi {to je za radna mjesta zatvorskih policajaca bila prava jagma, pa su kriteriji natje~aja pisani prema politi~kim smjernicama, kako bi se osigurali uvjeti za zapo{ljavanje ranije odabranih kandidata. Tako je, primjerice, u javnom natje~aju bilo nazna~eno da kandidati za zatvorske policajce ne smiju biti stariji od 25 godina, da se protiv njih ne vodi istraga za ratne zlo~ine (iako su u vrijeme rata tek po{li u osnovnu {kolu), ali nije tra`eno uvjerenje o neka`njavanju. Navodno da je taj natje~aj kreiran prema uputama biv{eg predsjedavaju}eg Skup{tine Posavske `upanije Zvonke Mi{kovi}a, kako bi u KPZ Ora{je mogao zaposliti svog nesta{nog sina.

TENDER ZA SINA
Biv{i predsjednik `upanijske Skup{tine Zvonko Mi{kovi}

Predstavnici Sindikata su, naime, zbog nepo{tivanja Kolektivnog ugovora (neispla}ivanja naknada za rad no}u i u dane praznika) ranije tu`ili Vladu, nakon ~ega je Op}inski sud u Ora{ju donio presudu da se policajcima isplate sve zaostale naknade. Iako su sindikalci tada Vladi nudili sporazum prema kojem bi se odrekli zateznih kamata, dok je Vlada bila du`na da im isplati 110.000 KM, od pregovora nije bilo ni{ta, premda je na ra~un `upanijske Vlade u to vrijeme bilo upla}eno 10,5 milijuna KM od Vlade Federacije BiH. elnici su Vlade kasnije ulo`ili `albu @upanijskom sudu koji je ukinuo pravomo}nu presudu i predmet ponovno vratio Op}inskom sudu koji bi uskoro trebao donijeti novu odluku, zbog ~ega premijer poku{ava osporiti Kolektivni ugovor, tvrde}i kako raniji ministar policije nije bio ovla{ten da ga potpi{e. Zanimljiva je, tako|er, i premijerova argumentacija da je prethodni ministar Tado Or{oli} Kolektivni ugovor potpisao dok je bio pijan?! U posljednje ~etiri godine policajci u MUP-u Posavske `upanije nikada nisu dobili zimsku obu}u, imaju samo po jedan pohabani komplet uniformi, rade bez internog sustava veze, koriste}i vlastite mobitele. Posljednji javni tender za nabavku uniformi je poni{ten, zbog brojnih nepravilnosti, dok je istodobno umjesto planiranih sto tisu}a maraka za nabavku opreme u 2012. godini, Vlada izdvojila simboli~nih 30.000 KM. No, kakva je uistinu situacija u MUP-u Posavske `upanije, najbolje je ilustrirao dugogodi{nji policajac Dra`en Koba{. Ja sam za Bo`i} 2010. dobio ljetne cipele u`asne kvalitete. Naru~io sam broj 42, a kada su cipele stigle ispostavilo se da je jedna broj 43 a druga cipela broj 44. O ostaloj uniformi ne}u ni govoriti, kazao je ovaj policajac.
31

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

HAMDIJA LIPOVA^A, POVJERENIK SDP-a ZA KRAJINU

Odlukom Predsjednitva SDP-a, koju je potvrdio i Glavni odbor stranke, da se Hamdija Lipovaa imenuje novim povjerenikom stranke za Krajinu, lider Zlatko Lagumdija za sva vremena zaduio je i stavio pod potpunu kontrolu drnog i nepredvidivog Krajinika Lipovau koji nije krio aspiracije da jednoga dana preuzme lidersku poziciju u SDP-u BiH

(RAS)PAD KRAJI[KOG SDP-a PO SARAJEVSKOM DIKTATU


Pi{e: MIRSAD FAZLI]

ok su SDP-ovci sarajevske op}ine Centar teferi~ili u hotelu Feri na Igmanu pod pla{tom seminara zvu~nog naziva Dani strate{kog planiranja u sklopu pripreme za lokalne izbore 2012. godine, koji je okon~an pucnjavom Mirze Muhovi}a i ranjavanjem manekenke Emine Kari{ik, za to vrijeme u Doboju je po {esnaesti put zasjedao Glavni odbor stranke koji je usvojio osnove strana~kog izbornog programa i izborne strategije i odlu~io da stra n ka samostalno izlazi na predstoje}e oktobarske lokalne izbore.

KADIJA TE TU@I, KADIJA TI SUDI

Jasmin Imamovi na elu Komisije za albe Krajinika


Jasmin Jasmin Imamovi} ispita}e Imamovi} ispita}e (ne)opravdanost (ne)opravdanost `albi kraji{kih `albi kraji{kih SDP-ovaca SDP-ovaca

[EF [EF KOMISIJE KOMISIJE

PREKR[EN STATUT STRANKE


U drugi plan ba~ena je odluka Glavnog odbora da premijera Unsko-sanskog kantona (USK) i smijenjenog predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a Hamdiju Lipova~u po preporuci Predsjedni{tva stranke postavi za novog SDP-ovog povjerenika za Krajinu umjesto dosada{njeg Ferida Buljuba{i}a. Tim potezom, Predsjedni{tvo i Glavni odbor SDPa (~itaj predsjednik stranke Zlatko Lagumd`ija, op.a.) za sva vremena zadu`ili su i stavili pod potpunu kontrolu dr~nog i nepredvidivog Kraji{nika Lipova~u, koji nije krio aspiracije da jednoga dana preuzme lidersku poziciju u SDP-u BiH! Istovremeno, svim ~lanovima SDP-a upu}ena je jasna poruka - ko slu{a, opstaje i napreduje, ko ne slu{a, bit }e pometen.

Raspu{teni Kantonalni odbor SDP-a USK i raspu{teni op}inski odbori Biha}a, Cazina i Bosanskog Petrovca uputili su `albe Predsjedni{tvu SDP-a o kojima se trebalo, a nije, raspravljati na sjednici Glavnog odbora. Kako nezvani~no saznajemo, Predsjedni{tvo SDP-a formiralo je strana~ku Komisiju ~iji zadatak }e biti da ispita osnovanost i navode iz spomenutih `albi. Na ~elu ove SDP-ove Komisije je na~elnik op}ine Tuzla Jasmin Imamovi} koji je u vi{e nego dobrim odnosima sa kraji{kim povjerenikom Hamdijom Lipova~om.

Kao novi povjerenik za USK nakon raspu{tanja biha}kog i cazinskog SDP-a te Kantonalnog odbora, Lipova~a ima ja~e ovlasti nego kada je bio predsjednik KO i predsjednik Kadrovske komisije. Sam

Lipova~a nakon postavljenja na mjesto povjerenika stranke za Krajinu izjavio je da je nau~io lekciju, nakon {to mu je ~lanstvo SDP-a u dva navrata iskazalo nepovjerenje i da vi{e ne}e solirati. A da li }e

Predsjedni{tvo SDP-a nije ispo{tovalo Statut stranke, a ~lanovi kraji{kog SDP-a iznena|eni su ovakvim odlukama s obzirom da su bili ubije|eni kako su ~lanovi demokratske, a ne autokratske stranke
34
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

KRAJINA POD LIPOM 35...


U REDU JE [EFE...
Partijski lider Zlatko Lagumd`ija i njegov mali od Krajine, Hamdija Lipova~a

predstoje}im lokalnim izborima, a unutarstrana~ki izbori odr`at }e se tek nakon oko~anja lokalnih izbora u BiH, ka`e na{ sagovornik navode}i da je malo vjerovatno da }e kriti~ari Hamdije Lipova~e, Mahmut Alagi} i Ekrem Pro{i}, biti imenovani za povjerenike raspu{tenih op}inskih odbora Biha} i Cazin. Nema nikakve logike, a ni smisla, da predsjednici raspu{tenih op}inskih odbora Biha}a i Cazina, Alagi} i Pro{i}, budu postavljeni za strana~ke povjerenike u tim op}inama. Sa druge strane, veliko je pitanje da li bi na takvu igru pristali Alagi} i Pro{i}, ka`e na{ sagovornik koji je ubije|en da }e se Ekrem Pro{i} ponovo kandidovati za predsjednika Op}inskog odbora SDP-a Cazin kada se budu odr`avali unutarstrana~ki izbori, a da }e do tada poku{ati odr`ati jedinstvo stranke, {to je kraji{kom SDP-u itetako potrebno pred predstoje}e lokalne izbore.

BOJKOT SJEDNICE GLAVNOG ODBORA


Dakle, uprkos ~injenici da su kraji{ki SDP-ovci u dva navrata iskazali nepovjerenje Hamdiji Lipova~i, da su Predsjedni{tvu i Glavnom odboru stranke raspu{teni Kantonalni i op}inski odbori SDP-a uputili argumentovane `albe, sarajevska Centrala ipak je odlu~ila dati (ne)ograni~enu mo} premijeru USK Hamdiji Lipova~i. Mi Kraji{nici, nismo prisustvovali sjednici Glavnog odbora stranke u Doboju, {to najbolje govori o tome kakav je na{ stav glede odluke Predsjedni{tva da se za povjerenika SDP-a za Krajinu imenuje Hamdija Lipova~a, komentar je Mahmuta Alagi}a na odluku Predsjedni{tva stranke koju je potvrdio i Glavni odbor. Kako nezvani~no saznajemo, prijedlog biv{eg SDP-ovog povjerenika za Krajinu Ferida Buljuba{i}a bio je da se pored povjerenika imenuju i najmanje dva zamjenika, te da sve odluke vezane za kraji{ki SDP budu donesene konsenzusom. Da je Predsjedni{tvo stranke prihvatilo prijedlog Buljuba{i}a, mo} povjerenika Lipova~e bila bi zna~ajno ograni~ena, a on sam ne bi mogao donositi odluke bez suglasnosti svojih zamjenika. Mislim da je Ferid Buljuba{i} po{teno odradio svoj posao, a za{to Predsjedni{tvo stranke nije prihvatilo njegov prijedlog ne znam. Na to vam odgovor mogu dati samo ~lanovi Predsjedni{tva, ka`e Alagi} koji je ubije|en da SDP mo`e pobijediti u Biha}u na predstoje}im lokalnim izborima, ali samo pod uslovom da se o~uva strana~ko jezgro biha}ke op}ine. Ukoliko se zadr`i postoje}a struktura op}inske organizacije SDP-a u Biha}u, sigurno }emo pobijediti na predstoje}im izborima. Svaka druga opcija bila bi katastrofalna za SDP u Biha}u, tvrdi Alagi}.
35

i koliko Hamdija Lipova~a ostati dosljedan onome {to je izjavio, znat }e se vrlo brzo. Naime, Lipova~a je rekao da }e za povjerenike raspu{tenih op}inskih organizacija SDP-a u Biha}u i Cazinu, izme|u ostalih, predlo`iti i svoje najlju}e kriti~are Mahmuta Alagi}a u Biha}u i Ekrema Pro{i}a u Cazinu. Ako ni{ta, to je ~ar{ijski red da se prvo ponudi predsjedniku raspu{tene organizacije da bude povjerenik i kandidat za na~elnika na predstoje}im op}inskim izborima, rekao je Lipova~a. Sa druge strane, ~lanstvo SDP-a raspu{tenih op}inskih odbora u Biha}u i Cazinu jednostavno ne mo`e da vjeruje da je Predsjedni{tvo stranke, {to je potvrdio i Glavni odbor, donijelo jednu takvu protivstatutarnu odluku. Statut stranke isto je {to i ustav dr`ave, i mi smo iznena|eni
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

ovakvim odlukama Predsjedni{tva SDP-a i Glavnog odbora jer smo vjerovali da }e se ispo{tovati Statut stranke koja va`i za demokratsku, rekao nam je ~lan Op}inskog odbora SDP-a Cazin koji je `elio ostati anoniman. Prema tvrdnjama na{eg izvora, odluke Predsjedni{tva i Glavnog odbora stranke, koje su u Krajinu stigle u ponedjeljak, drugog aprila, u suprotnosti su sa strana~kim Statutom. Naime, prema Statutu SDP-a, ukoliko se imenuje strana~ki povjerenik, on je du`an u roku od 60 dana organizovati i provesti unutarstrana~ke izbore. Me|utim, Hamdiji Lipova~i ostavljeno je dovoljno prostora da imenuje povjerenike raspu{tenih op}inskih i Kantonalnog odbora, koji }e istovremeno biti SDP-ovi kandidati za na~elni~ka mjesta u tim op}inama na

HA[KI MEMOARI VESELINA [LJIVAN^ANINA

SVI ZLOINCI POD JEDNIM LJIVOM

VESELIN LJIVANANIN, koji je tokom razaranja Vukovara 1991. godine bio naelnik za bezbjednost Gardijske brigade JNA, poto je izdrao dvije treine kazne od 10 godina, u junu 2011. godine puten je iz zatvora u Haagu. U Haagu je vodio dnevnik u kojem je detaljno opisivao razgovore sa predsjednicima i generalima, glavnim akterima rasturanja Jugoslavije iz devedesetih godina

PLAKALI SMO U HAAGU ZA MILO[EVI]EM KO KAD JE UMRO TITO


36
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

BRANIO SAM ISTINU


BEOGRADSKO HAP[ENJE
Dvadeset policajaca maljevima i {tanglama po~eli su da ru{e zid i odvaljuju vrata. Posle pola sata lupanja i ru{enja, u{li su u stan sa automatima uperenim u decu i vikali: Ruke uvis! Poku{ali su da mi na glavu stave d`ak i lisice na ruke

HA[KI DANI I POSLJEDNJA ODBRANA


Slobodan Milo{evi} je tokom su|enja u Ha{kom tribunalu vicevima zabavljao optu`enike i stra`are

Priredila: MIRHA DEDI]

Moje oru`je je istina, poru~uje Veselin [ljivan~anin, koji u svojoj knjizi detaljno opisuje te{ke zatvorske dane u Haagu i otkriva pona{anje drugih optu`enika: Hrvata, Srba, Muslimana, Makedonaca, Albanaca... U ispovijesti o 2.450 dana u ha{kom zatvoru, pukovnik Veselin [ljivan~anin

prikazuje svoj put od vukovarskog i nacionalnog heroja, optu`enika za ratne zlo~ine, do ponovo slobodnog ~ovjeka. Knjiga Branio sam istinu po~inje hap{enjem na Vidikovcu i zavr{ava se osloba|aju}om presudom. [ljivan~anin je desetak svojih rokovnika u kojima je predano i vojni~ki precizno vodio ha{ki dnevnik dao u ruke novinaru Vanji Buli}u, dok su knjigu proisteklu iz tih bilje{ki objavile beogradske Ve~ernje novosti. Kako je vreme odmicalo, ispred zgrade se pove}avao broj gra|ana i broj policajaca. Nisam hteo da se pojavljujem da ne bih pove}avao tenziju, jer su odnosi izme|u naroda ispred zgrade i policije ve} bili zao{treni. Razgovarao sam telefonom sa suprugom Persom i mla|om k}erkom Sa{om. @ena mi je rekla da je zvao Guri, Goran Radosavljevi}, prvi ~ovek srpske `andarmerije, i tra`io da pregovaraju. Neki ljudi su joj rekli da su se na isto~noj strani zgrade, u blindiranom BMW-u, nalazili Sreten Luki} i eda Jovanovi}, ali su, navodno, pobegli kada su gra|ani po~eli da ga|aju vozilo kamenjem. uo sam kako ljudi ispred zgrade uzvikuju [ljivo, Veso, ne damo te, Srbija, Veso, Srbine... Posle {est ~asova - izme|u 21 i 23 sata - pristigle

su nove snage `andarmerije. Ubrzo su upotrebili {ok bombe, gumene metke, suzavac... Prostor oko zgrade zahvatio je po`ar. uo sam Vulina, Vu~i}a, Pelevi}a... Pozivali su ljude da ostanu i da se ne pla{e. uo sam glas mog brata Milivoja, a kroz prozor sam video kako se sa policijom rvaju moji prijatelji, ro|aci i kom{ije. Oko pono}i, gra|ani su oterani sa ulaza zgrade, a pred vrata mog stana do{lo je dvadeset policajaca. Maljevima i {tanglama po~eli su da ru{e zid i odvaljuju vrata. Uzalud sam im sa druge strane vrata govorio da je klju~ zaglavljen u bravi. Posle pola sata lupanja i ru{enja, u{li su u stan sa automatima uperenim u decu i vikali: Ruke uvis! Devoj~ice su plakale. Stao sam ispred dece sa rukama na le|ima i rekao: Ostavite decu. Evo mene, ako mene tra`ite! Poku{ali su da mi na glavu stave d`ak i lisice na ruke. Nisam dozvolio. Kada smo se spustili niz stepenice pri{la su trojica policajaca i svezali mi ruke na le|ima. Ugurali su me brzo u crni d`ip. Usput sam poku{ao da razgovaram sa policajcima koji su me nemo gledali, ali nisu progovarali. Jo{ uvek mi je sve li~ilo na neki nestvaran san. Samo pre nekoliko meseci, ministar policije Du{an Mihajlovi} izjavio je: [ljivan~anina }e uhapsiti jedan pozornik.

[e{elj je provocirao i psovao, Karad`i} tvrdio da }e sru{iti optu`nicu, Milo{evi} se `alio da Peri{i} la`e, general Ivica Raji} mi je pjevu{io hitove Nedeljka Bilki}a, a Haradinaj je tukao Albanace {tite}i Milo{evi}a
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

37

HA[KI MEMOARI VESELINA [LJIVAN^ANINA


U nastavku pi{e da mu je tada{nji ministar odbrane Boris Tadi} rekao da je moralo tako da se uradi i da mu je obe}ao da ga dr`ava ne}e zaboraviti te da }e Vojska u~initi sve {to mo`e da mu se na su|enju pomogne. Kada smo se rastajali, general Krga je zaplakao. Ministar Tadi} mi je sna`no stegnuo ruku i rekao: Ti si iskren i sna`an ~ovek. Verujem da }e{ pobediti. [ljivan~anin ka`e da mu je odlazak u Haag bilo prvo putovanje u inostranstvo, da su ga srbijanske vlasti izru~ile u papu~ama i bermudama i da se zbog toga osje}ao kao {ibicar. Upravnik zatvora Timoti Mekfeden sa`aljivo ga je gledao i rekao da bi mu dao odijelo, ali da nije imao broja za njega. U po~etku su ga ka`e Hrvati gledali kao bijelu vranu i nisu htjeli da progovore sa njim. Prvi mu je pri{ao general Ivica Raji}. Hrvatski general Raji} govorio je tako da smo svi u Hagu predati u kand`e mo}nika. On nije hteo ni na kurs engleskog, jer je prezirao velike sile. Sprijateljili smo se toliko da mi je u {etnji pevu{io hitove Miroslava Ili}a i Nedeljka Bilki}a. Mnogi od hrvatskih oficira su mi govorili: Pukovni~e, sad znamo kakav ste ~ovek, ali smo nagrabusili ako i{ta lepo ka`emo o vama u Hrvatskoj. Tokom izdr`avanja kazne, tvrdi [ljivan~anin, bio je u `estokom sukobu sa Vojislavom [e{eljem. [e{elj ima ru`nu naviku da napadne grubo ~oveka, pa i da ga opsuje, samo da bi izazvao njegovu reakciju. Verovatno mu je to bio lek. ak sam jednom hteo i da se tu~em sa njim, zbog ru`ne navike da pri~a ljudima iza le|a. Povod je bio njegov komentar o meni posle dokumentarca na HRT-u o Vukovaru. On je umislio da je tu`ilac svima nama i da je samo njegov put ispravan. [e{elj je voleo da igra mali fudbal protiv mene, ali je stalno gubio i mnogo se nervirao. Kada se ode na odbojku, poslastica mu je bila da sru{i mre`u usred me~a i da tako provocira. Milutinovi} je pak voleo da sedi za semaforom, ali je uvek dodavao ekipi sa svog sprata, prepri~ava [ljivan~anin doga|aja iz sale za rekreaciju. JUGOSLOVENSKA REPREZENTACIJA U HAAGU

Samo se Deli nije sa mnom htio igrati


Ni`u se poznanstva, donedavno nezamisliva, pa tako 6. jula 2003. [ljivan~anin bilje`i: Pa{ko (Ljubi~i}), Mla|o (Radi}) Ivica (Raji}) i ja oti{li smo u sportsku dvoranu s pritvorenicima s drugog sprata. U toj grupi sreo sam Jovicu Stani{i}a, Frenkija Simatovi}a, Nasera Ori}a, Rasima Deli}a, Dragu Nikoli}a, Miroslava Radi}a, Fatmira Limaja, Isaka Musliuja i Idriza Balaja. Na jednom mjestu Hrvati, Srbi, Albanci i Muslimani. Naser Ori} je neko} bio saradnik Jovice Stani{i}a i radio je u osiguranju Slobodana Milo{evi}a, a sada je optu`en za zlo~ine protiv Srba. Svi su nasmijani i srda~no se pozdravljaju sa mnom. Samo se Deli} odmah izdvojio. Podelili smo se i igrali odbojku. U mojoj grupi igrali su Pa{ko hrvatski oficir, Mla|o - Srbin, Balaj - albanski terorist i jedan zatvorski ~uvar. Dok su se u stvarnom `ivotu izvan zidina ovog zatvora, tamo u negda{njoj domovini, svi podijelili i igraju u posebnim reprezentacijama, ovdje smo ponovno zajedno. I ponovno se sva|amo i mirimo.

DISTANCIRANI DELI]
General Rasim Deli} u ha{kom zatvoru izbjegavao je razgovor i dru`enje sa [ljivan~aninom

[E[ELJ BJE@I U INTIMNU SOBU


U prostorijama za posetu sreo sam [e{elja. Odmah je po~eo svoju pri~u o Crnogorcima. Pitao sam ga za{to mrzi Crnogorce, a on je raspredao neku svoju verziju o nastanku Hrvata i Bo{njaka, a zatim je zaklju~io: Crnogorci nisu narod. To je zlo. Okrenuo se i po~eo da be`i govore}i: Idem! Ko zna {ta }e{ mi ti sada odgovoriti! Zvao sam ga da se vrati. Nije hteo, ve} je, pri ulasku u intimnu sobu, rekao: @ena mi je u poseti. Ostavi}e me ako ne odem kod nje. Njegovo obja{njenje samo je na prvi pogled bilo {eretsko, jer je po~eo da
38

u komunikaciji sa mnom koristi uvek istu taktiku: prvo napad, pa brzo povla~enje.() Opet sam se sreo sa [e{eljem u vreme posete. Zaista ne razumem za{to odmah kre}e sa provokacijama umesto da vreme predvi|eno za posete obojica utro{imo na razgovor sa najdra`ima? Iako sam se zakleo da mu ne}u odgovarati, morao sam bar ne{to da mu ka`em kada je opet ubacio pri~u o mom crnogorskom poreklu: Ne znam {ta `eli{ da postigne{, ali znam da si ti samo Srbin na jeziku. Svojim delima neprestano bruka{ i omalova`ava{ Srbe. Vi{e volim Srbiju i Srbe od tebe, a to sam pokazao svojim pona{anjem. Ni{ta od onog {to si pri~ao i obe}avao, nisi ostvario. Jo{ sam govorio, a on se po obi~aju zlurado osmehivao, verovatno zadovoljan {to je opet uspeo da me izbaci iz takta.

[ljivan~anin pi{e kako je njegov docimer na spratu bio Slobodan Milo{evi} i da je dosta vremena provodio s njim u {etnji i razgovoru. Milo{evi} je od njega tra`io da mu detaljno ispri~a {ta se ta~no desilo u Vukovaru. Prvi ru~ak izvan svoje }elije pojeo je sa biv{im predsednikom SRJ. Hrvat P a{ko Ljubi~i} spremio je pasulj, pa smo seli da ru~amo. Milo{evi} je obi~no za trpezom pri~ao odli~ne viceve, a jednom je ~ak jedan moj preveo na engleski i saop{tio ga ~uvarima, koji su se pokidali od smeha. Tu smo ~esto kuvali. Nabavimo namirnice u kantini, gde su nas redovno zakidali. Mese~ni tro{kovi su najmanje 800 evra. Bilo je sva|a kao u svakoj ku}i. Jednom su Milo{evi}a tako grubo napali ispred govornice zato {to je odu`io
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

BRANIO SAM ISTINU


sa telefoniranjem, da mi je bilo neprijatno. Bila su dva Albanca koja nisu htela da pri~aju sa nama i pokazivali su otvoreno neprijateljstvo. Onda ih je Ramu{ Haradinaj prevaspitao. Mo`ete i tamo da se potu~ete, ali vam sigurno sleduje selidba sa sprata, {to vam je kao selidba u drugu dr`avu. Milo{evi} je, veli, bio okupiran svojim su|enjem do te mjere da je na kraju i ugrozio svoje zdravlje. Gospodski se dr`ao u zatvoru. Nikoga nije gledao sa visine. Trudio sam se da se ~e{}e vi|am sa njim, iako sam zbog toga morao na raporte kod upravnika. Nije se bavio sportom, ali sam ga nagovorio jednom da odemo na odbojku. Postavili smo ga da servira i ne bi se va`ilo ako udari u mre`u. Uvidev{i da to nervira protivni~ku ekipu, ubrzo se povukao sa terena. Nije hteo da dosa|uje. Mnogo puta mi je tokom {etnji ponavljao: Bolje je tri dana `iveti ~asno, nego sto godina ponizno. To }u pamtiti. Osim {to je volio da jede pasulj koji je redovno spremao Pa{ko Ljubi~i}, Milo{evi} je i slobodno vrijeme provodio s njim. Besmisao gra|anskog rata, iako ovde ne ratujemo oru`jem, uo~ljiv je na svakom koraku u pritvoru. [etam sa Milo{evi}em i Pa{kom. Pa{ko, koji se borio na strani Hrvata, tra`i savet. Slobodan Milo{evi} pa`ljivo slu{a detalje iz optu`nice, a zatim ga savetuje kako da postupi u sudnici i nadmudri tu`ioca. Posle toga, odlazimo u jednu prostoriju, u prizemlju, gde je liturgiju odr`ao Vojislav Bilbija, nekada vrhunski karatista, a danas sve{tenik. Nikola [ainovi} me je podu~avao engleski jezik. Interesovalo ga je kako je Slobodan Milo{evi}. Rekao sam istinu: Milo{evi} ni{ta ru`no ne pri~a o drugim ljudima, a mnogi sa kojima je sara|ivao u zatvoru odbijaju da kontaktiraju sa njim, pa ~ak `ele da sakriju kako su se poznavali! A neke od njih je `eleo da pozove kao svoje svedoke. bio iznena|en kada sam mu rekao da ga Milo{evi} nikada nije pomenuo, kao {to ne pominje ni druge svoje nekada{nje saradnike. Dugo smo pri~ali, a on je nekoliko puta poku{avao da mi objasni kako nije kriv za moje penzionisanje. Molio je, navodno, tada{njeg predsednika Ko{tunicu da me unaprede u ~in generala pre odlaska u penziju, jer sam dugo godina proveo sa ukazom o unapre|enju. I {ta ti je on rekao?, pitao sam znati`eljno. Ho}e{ li da mi stavi{ konopac oko vrata, navodno je odgovorio Ko{tunica, o kome Pavkovi} ni{ta lepo nije prozborio, dok je neprestano hvalio Zorana \in|i}a. Zvu~alo mi je licemerno naknadno Pavkovi}evo kajanje, jer mi je odavno postalo jasno da ni on, a ni ostali generali koji su bili u kolegijumu na~elnika General{taba, nisu `eleli da mi pomognu, jer su tako {titili sebe. Bili smo zajedno u Vukovaru i dobro zna{ da nisam zlo~inac. Evakuacijom vukovarske bolnice ti si rukovodio i zato si dobio i priznanja od tada{nje vlasti u Hrvatskoj. O tome postoje pisana dokumenta me|unarodnih posmatra~a, a sada mene optu`uju da sam bio nekakav komandant srpskih snaga za evakuaciju bolnice. Da li si o tome pri~ao sa \in|i}em i Ko{tunicom, izgovorio sam u jednom dahu, bilje`i [ljivan~anin u aprilu 2005. godine.

PJESMA NAS JE ODR@ALA


Hrvatski general Ivica Raji} tokom {etnji u krugu Tribunala srpskim optu`enicima pjevu{io je pjesme Miroslava Ili}a i Nedeljka Bilki}a

I meni je uputio poziv za razgovor, rekao je [ainovi} zami{ljeno. Kada ga je tokom jedne {etnje Milo{evi} pitao zbog ~ega nije unaprije|en u ~in generala, [ljivan~anin mu je obja{njavao da me|u generalima vlada velika ljubomora i da mu je Peri{i} rekao da je upravo on, Milo{evi}, odbio da ga primi kada sam tra`io slu`beni razgovor. Na to je Milo{evi} kazao - Peri{i} mnogo la`e! Proteklih nekoliko dana najvi{e vremena proveo sam sa Pavkovi}em. Da je \in|i} `iv, ja nikada ne bih dospeo u ovaj zatvor, rekao je navode}i brojnu dokumentaciju koju poseduje i uz ~iju }e pomo} dokazati da je nevin. Za}utao je za trenutak, a zatim nekako boja`ljivo upitao: Da li je Slobodan Milo{evi} pri~ao ne{to o meni? Ne znam kakav je odgovor o~ekivao, ali je

MILO[EVI]EVA SMRT
Jedanaestog marta 2006. [ljivan~anin zapisuje: Danas, oko deset ~asova, kada je trebalo da krenemo na sport, nastao je mete`. Do{li su i stra`ari sa drugih spratova. Naredili su nam da idemo u }elije. Lupao sam sna`no u zaklju~ana vrata, jer nam niko nije objasnio za{to smo uterani u }elije kao stoka u tor. Kroz mali prozor na vratima, povremeno bi se pojavio neko od ~uvara. Opominjali su me da ne lupam, jer se dogodio big problem. Kad je provirio Martin, ~uvar sa kojim sam uvek mogao korektno da razgovaram, pitao sam {ta se de{ava. Ne mogu ti ni{ta re}i. Zabranio je upravnik, rekao je uzbu|eno. Oko 13 ~asova, u moju }eliju do{li su lekar Falke i prevodilac Meliha. Falke je bio vidno nervozan i trudio se da govori smireno. Umro je Slobodan Milo{evi} u svojoj }eliji. Sada se tamo obavlja uvi|aj, pa zato morate biti u }eliji. Niste dovoljno pazili i adekvatno le~ili Milo{evi}a. Zato je umro u }eliji, rekao sam rezignirano. Falke ni{ta nije komentarisao. Slegnuo je ramenima, kao da se predaje. Oko 17 ~asova i 30 minuta otklju~ali su nam }elije i pozvali nas da iza|emo u zajedni~ku prostoriju. Albanci i Bo{njaci su se pona{ali kao da se ni{ta nije dogodilo. Za moj sto seli su prevodioci Neda i Meliha, dr Vera, medicinska sestra Eli, dr. Falke i
39

VOJVODA PROVOKATOR
Vojislav [e{elj, lider radikala, provocirao je, psovao i svakodnevno se sva|ao sa srpskim generalima

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

HA[KI MEMOARI VESELINA [LJIVAN^ANINA


zamenik upravnika Klaus. Bili su tu`ni i poti{teni. To nije bila gluma. Skuvao sam im kafu i doneo sok, rekav{i da je u srpskom narodu obi~aj da se ne{to popije za du{u pokojnika. Uglavnom su }utali. Tek kada smo ostali sami, doktor Falke poku{ao je da mi objasni kako je Milo{evi} imao potpunu lekarsku negu, ali da se nikada nije pridr`avao propisane terapije. Gde se nalazi njegovo telo?, pitao sam. U }eliji. Da li mogu da ga vidim?, nastavio sam. To je najstro`e zabranjeno, odgovorio je doktor Falke. Stra`ari su mi dozvolili da ispred }elije u kojoj je preminuo Slobodan Milo{evi} zapalim sve}u. ]elija je bila zaklju~ana i plombirana. Upalio sam sve}u i prekrstio se. Ubrzo su i ostali zatvorenici sa sprata palili sve}e ispred zabravljene }elije. Krajem avgusta 2006. godine [ljivan~anin bilje`i slijede}e: Jutros mi je u {etnji pri{ao Tuta Naletili}. Dugo nismo razgovarali. Tuta samo pri~a o usta{ama i njihovom doprinosu u stvaranju hrvatske dr`ave. Jedini na~in da ga prekinem je pominjanje Tita: Da je Tito `iv, ja bih sada letovao na Brionima i ne bih se s tobom maltretirao po belosvetskim zatvorima. Tuta odmah be`i od mene, psuje, nekontrolisano trese glavom i svima obja{njava kako sam ja Titovo gove~e. Ne mo`e dugo da izdr`i, pa mi ponovo prilazi: o~e, pa taj zlikovac ti je sve Crnogorce oterao na Goli otok, a ti ne mo`e{ bez njega i ovde u zatvoru! Zatim sledi njegova verzija o Golom otoku i Titovim zlo~inima. Taj deo razgovora obi~no ovako zavr{i: Kako te ranije ne sretoh, pa da te ljudski zakoljem. Nasmejem se i odgovorim: A ja bih tebe, Tuta, gde god bih te sreo - vodio na kafu i vino. Ti si Hercegovac, a na ljutom kamenu se ra|aju dobri ljudi. Tuta onda uzvra}a: Molim te, ne pominji vi{e onog zlikovca! Kada si mi pre neki dan rekao da je Tito najbolji Hrvat, pozlilo mi je i morali su me voditi kod lekara. Dva dana nisam izlazio iz }elije.

HA[KO TIHOVANJE
Radovan Karad`i} je u Tribunalu nastavio tihovati i tvrdi da }e sru{iti ha{ku optu`nicu

[LJIVAN^ANIN - TITOVO GOVE^E


Tuta Naletili}, ve} nekoliko nedelja, uglavnom {eta sam. Danas se obratio Radi}u i zamolio ga da me pita je li me [e{elj pozvao na ru~ak, koji }e pripremiti sedmog jula, jer je pre nekoliko dana uputio zahtev upravniku sa spiskom ljudi koje poziva u goste. Reci Tuti da ti nisi moj kurir. Za{to me on to ne pita?, rekao sam Radi}u. Kao u nekoj de~ijoj igri, Radi} odlazi kod Tute i prenosi mu moju poruku. Pogledao me je ispod oka i polako mi pri{ao. Da li te je [e{elj pozvao na ru~ak?, pitao je. Nije, odgovorio sam. Kako to da je pozvao mene, a tebe nije?, upitao je Tuta za~u|eno. Verovatno je to neka tajna na relaciji usta{e - ~etnici, kazao sam zajedlji40

SPREMTE SE SPREMTE USTAE: Tuta Naletili, ve nekoliko nedelja, uglavnom eta sam. Danas se obratio Radiu i zamolio ga da me pita je li me eelj pozvao na ruak, koji e pripremiti sedmog jula, jer je pre nekoliko dana uputio zahtev upravniku sa spiskom ljudi koje poziva u goste. Reci Tuti da ti nisi moj kurir. Zato me on to ne pita?, rekao sam Radiu. Kao u nekoj deijoj igri, Radi odlazi kod Tute i prenosi mu moju poruku. Pogledao me je ispod oka i polako mi priao. Da li te je eelj pozvao na ruak?, pitao je. Nije, odgovorio sam
vo. To je moj Vojica! I za{to bi zvao tebe, Titovo gove~e!, ljutito je odbrusio Tuta i oti{ao na drugu stranu staze Da nisam do{ao u Hag, ne bih znao da je u JNA bilo i ovakvih oficira. General Pavle Strugar je prvo tvrdio da su Novak \okovi}, Jelena Jankovi} i Ana Ivanovi} pripadnici crnogorske nacije, pa je zdu{no

navijao za njih. Posle izvesnog vremena nastavio je da navija samo za Anu, jer Ivanovi}a ima samo u Crnoj Gori. Sve troje se izja{njavaju kao Srbi, ali znaju svoje poreklo. Zar zbog toga ne}e{ navijati za njih? I za{to se uop{te time optere}uje{?, pitao sam ga. Gun|ao je, a ja sam oti{ao kod Radi}a u }eliju. Ubrzo se pojavio Strugar i malopre|a{nju sportsku pri~u zamenio istorijskim traktatom o tome kako su Srbi vekovima ugro`avali Crnu Goru i Crnogorce, pa je to ilustrovao pri~om kako su srpski `andarmi proganjali i mu~ili njegovu majku.

KARAD@I]EVO TIHOVANJE I MLADI]EVO JUNA^ENJE


[ljivan~anin u svojoj knjizi prepri~ava susrete i razgovore sa politi~kim i vojnim rukovodstvom Republike Srpske. Po njegovom zapa`anju, Radovan Karad`i} je u Ha{kom tribunalu nastavio tihovati, dok se general Ratko Mladi} pona{ao sasvim orijentisano i na njemu se nisu primje}ivale posljedice mo`danog udara. Ne znam da li psihijatri imaju neki profesionalni talenat da i u svoju du{u unose mir, ali mi je Radovan Karad`i} i u ona ~etiri zida delovao spokojan i ~vrst. Vi|ali smo se tokom dolazaka poseta i ni u jednom njegovom pokretu ili re~enici nisam mogao da vidim da je slab i utu~en. Mojoj supruzi vi{e puta je ponovio da je optu`nica protiv njega na staklenim nogama i da }e je vrlo lako sru{iti. Kad je doveden u Scheveningen general Ratko Mladi} sme{ten je na mom spratu. Prvog je mene sreo u tom novom okru`enju. Oti{li smo na ru~ak sa Mladenom Marka~om i Sretenom Luki}em. Normalno je komunicirao, mada jednu ruku nije mogao da pomera. Znao je da ga o~ekuje te{ka borba. Prilikom jedne {etnje prepri~ao mi je u detalje svoju vojni~ku karijeru. Nije pri~ao gde se krio sve ove godine niti je pominjao porodicu. Kad sam odlazio, ostavio sam mu svoje filmove i neke knjige...
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

EVROPA, ODMAH PRAVO GRA\ANA BiH mora osigurati potpunu prim NA ZAKONODAVNE trgovine preuzetih Sporazumom INCIJATIVE U EU
Gra|ani EU-a od 1. aprila imaju pravo da podnesu zakonodavnu inicijativu, odnosno da zatra`e dono{enje propisa u Uniji. Instrument Evropska gra|anska inicijativa (ECI) omogu}uje gra|anima da podnesu zahtjev za dono{enje zakona u EU, pod uvjetom da prikupe milion potpisa i da ga podr`e gra|ani iz najmanje sedam ~lanica. Pojedine organizacije civilnog dru{tva, me|utim, smatraju da }e ovaj instrument biti te{ko ostvariti, jer su procedure za podno{enje inicijative isuvi{e stroge i slo`ene.

UVO\ENJE EU STANDARDA
BiH, izme|u ostalog, mora imati osposobljene laboratorije, kao jedan od uvjeta za izvoz proizvoda biljnog i `ivotinjskog porijekla u zemlje ~lanice EU-a

JEDINSTVENA PRAVILA ZA IZRADU BH. ZAKONA


Zbog neophodnosti uskla|ivanja bh. legislative sa evropskom, jedinstvena metodologija za izradu zakona za primjenu evropskog zakonodavstva od klju~ne je va`nosti. Projekat koji je netom zavr{en u BiH upravo je vezan za Unapre|enje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i op}ih akata u BiH. U okviru projekta donesena su odre|ena nova tehni~ka pravila za izradu propisa koja su harmonizovana i metodolo{ki uskla|ena za nivo BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Br~ko. Prema rije~ima dr`avne koordinatorice za reformu javne uprave Semihe Borovac, ova pravila usvojena su ve} u Distriktu Br~ko. Narodna skup{tina Republike Srpske bi ih trebala razmatrati u maju, tako da onda jo{ na Vladi FBiH i Parlamentu BiH ostaje da usvoje ova pravila.

Dravne institucije rade na tome da provedu tzv. mapu puta, kako bi se omoguio izvoz bh. proizvoda i ublaile negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU

a dnevnom redu sjednice Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, po~etkom ove sedmice, na{la se i informacija o procjeni implikacija pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, tema o kojoj se u posljednje vrijeme u javnosti ne prestaje govoriti. U me|uvremenu, i Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala je Vije}e ministara i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u sklopu novog trgovinskog aran`mana, koji }e va`iti od idu}e godine, povedu ra~una o interesima BiH. Zahtjev Hrvatske (upu}en

Evropskoj komisiji da na snazi ostane sada{nji trgovinski re`im koji ova zemlja ima u okviru CEFTA ugovora sa zemljama regije, pa tako i s BiH) smatraju potpuno neprihvatljivim. On bi, smatraju doma}i stru~njaci, doveo do toga da bh. privreda izgubi konkurentnost i do pove}anja uvoza iz Hrvatske. Iako je izgubljeno dosta vremena, prvenstveno zbog toga {to dugo nismo imali vlast, BiH u posljednje vrijeme mobilizira svoje snage kako bi ubla`ila posljedice ulaska Hrvatske u EU. Jedno od najva`nijih zadataka na kojem
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

42

mjenu obaveza iz oblasti m o stabilizaciji i pridruivanju


standarde koje EU propisuje, kao i spremnosti privrednika da proizvode po propisanim standardima, stvori}e se uslovi za izvoz proizvoda biljnog i `ivotinjskog porijekla u zemlje ~lanice EU-a, a samim tim i ubla`iti negativne posljedice pristupanja Hrvatske EU, ka`e za na{ list Mirko [arovi}, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Zakonodavstvo u oblasti vanjske trgovine je ve} uglavnom uskla|eno sa pravilima i principima me|unarodne trgovine, kao i evropskim zakonodavstvom. Klju~na obaveza BiH je da vodi ra~una da zakonodavstvo BiH, ali i zakoni i drugi akti ni`ih nivoa, ne naru{avaju osnovne principe me|unarodne trgovine poput principa nediskriminacije i sl. te da osigura potpunu primjenu obaveza iz oblasti trgovine preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju na cijeloj teritoriji BiH. Ministarstvo u okviru svojih nadle`nosti, a zajedno sa resornim institucijama kontinuirano radi na uskla|ivanju bh. zakonodavstva, dodaje ministar [arovi}. Treba imati na umu da je i niz drugih oblasti vezano za trgovinu, od kojih je ve}ina u nadle`nosti drugih institucija. Radi se o standardizaciji, mjeriteljstvu, akreditaciji, ocjeni uskla|enosti, tehni~kim propisima, nadzorom nad tr`i{tem itd. U oblasti carina BiH tako|er se radi kontinuirano na uskla|ivanju zakonodavstva. Postoje}e zakonodavstvo je u velikoj mjeri ve} uskla|eno. Me|utim, kako se evropsko zakonodavstvo neprestano razvija, BiH stalno ima dodatne obaveze na uskla|ivanju. Ministarsvo vanjske trgovine je nadle`no za carinsko-tarifnu politiku. Uskla |ivanje carinske tarife BiH sa odgovaraju}om kombinovanom nomenklaturom se vr{i svake godine. Carinska tarifa BiH za 2012. godinu je u potpunosti uskla|ena sa kombinovanom nomenklaturom za 2012. godinu. [arovi} dodaje da je ovo ministarstvo pripremilo ratifikaciju za pristupanje BiH Me|unarodnoj konvenciji o harmonizovanom sistemu naziva i {ifarskih oznaka robe, te je proslijedilo u Parlamentarnu skup{tinu BiH na dalju proceduru. Tako|er je pripremljen nacrt novog zakona o carinskoj tarifi BiH koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri. Osnovni razlog za dono{enje Zakona je da se izvr{i uskla|ivanje va`e}eg Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine sa odgovaraju}im evropskim propisima. (D. Savi})
Foto: Mario Ili~i}

EU ZA BOLJU SOCIJALNU ZA[TITU RADNIKA IZ REGIJE


Evropska komisija i Vije}e EU-a usvojili su krajem marta dokument u kojem predla`u ~lanicama da primjene odredbe o socijalnoj za{titi iz sporazuma o pridru`ivanju sa Albanijom, Crnom Gorom, San Marinom i Turskom. Primjenom tih ~lanova kroz sklapanje bilateralnih sporazuma, radnici iz EU-a koji rade u ovim zemljama, ali i gra|ani iz tih zemalja koji rade u EU, imali bi pravo na jednaki tretman u oblasti socijalne za{tite, kao i pravo na mirovinu zemlje u kojoj rade kada se vrate u domovinu.

EVROPSKI PARLAMENTARCI TRA@E JEDNO SJEDI[TE PARLAMENTA


Ve}ina zastupnika Evropskog parlamenta (429, 184 glasalo protiv, 37 suzdr`ano) `eli da ta evropska institucija ima samo jedno sjedi{te, pokazalo je to glasanje za rezoluciju kojom se tra`i da se ukinu dva sjedi{ta EP-a - u Briselu i Strasbourgu. Upozoravaju}i na znatne u{tede koje bi se mogle ostvariti radom na samo jednome mjestu, zastupnici su pozvali Vije}e da odgovori na njihove zahtjeve da Parlament, jedino tijelo EU-a koje se direktno bira, a ~ija je uloga Lisabonskim ugovorom oja~ana, ima samo jedno sjedi{te.

trenutno radi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u okviru svojih nadle`nosti, jeste stvaranje uvjeta za izvoz animalnih i biljnih proizvoda, odnosno provedbu tzv. mape puta, dokumenta koji sadr`i 13 aktivnosti ~ijom bi se provedbom omogu}io izvoz bh. proizvoda. Relevantne institucije, prvenstveno Agencija za sigurnost hrane BiH, Ured za veterinarstvo BiH i Uprava BiH za za{titu zdravlja bilja, ali i Institut za akreditovanje BiH, inspektorati, Vanjskotrgovinska komora BiH, kao i ministarstva Republike Srpske i Federacije BiH nadle`na za poljoprivredu, oblast agrarnih politika i oblast veterinarstva rade na provedbi pomenute mape. Samo potpunom implementacijom mape puta, te uspostavljanjem efikasnog sistema, tj. spremnosti svih institucija uklju~enih u ovaj proces da iste realizuju i preuzmu
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Pozadina iznenadnog odlaska Lagumd`ije u Zagreb Rekordna nezaposlenost u BiH Nepovoljan trend vanjskotrgovinske razmjene Novi pad kreditnog rejtinga BiH

Svakog mjeseca broj nezaposlenih uveava se za 1.300


Tokom posljednjih 12 mjeseci broj nezaposlenih osoba u BiH pove}an je za pribli`no 16.000, {to }e re}i da se svakog mjeseca protekle godine u prosjeku broj nezaposlenih uve}avao za novih 1.300 osoba. Negativni trend iz protekle ~ak je i dinamiziran u prva dva mjeseca ove godine: broj nezaposlenih za samo mjesec dana rekordno je uve}an - za 2.343 osobe! Nepovoljan trend registriran je u oba entiteta, no puno je izra`eniji u RS-u gdje je broj nezaposlenih rastao po prosje~noj stopi od 0,60 posto na mjese~noj razini, za razliku od Federacije BiH gdje je broj nezaposlenih svakog mjeseca rastao za 0,43 posto. Statistika bi bila puno nepovoljnija da aktuelna, kao i ranija vlast tokom proteklih nekoliko godina nije {irom otvorila vrata javnih i dr`avnih institucija u kojim je zbrinuto nekoliko hiljada osoba, mahom partijskih aktivista, srodnika i prijatelja vladaju}e politi~ke garniture. U javnom sektoru, a osobito u institucijama koje se finansiraju iz bud`eta, danas radi svaka tre}a uposlena osoba u BiH, {to je apsolutni, ali i neslavni evropski rekord. BiH dr`i jo{ jedan jednako neslavan evropski rekord. Stopa nezaposlenosti u BiH (dakle broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovni{tva) trenutno iznosi 44 posto. Ako se nepovoljni trend ne prekine, broj nezaposlenih osoba u BiH ve} do kraja godine izjedna~it }e se s brojem zaposlenih osoba. Zastoj u privatizaciji dr`avnog kapitala, rasprostranjena korupcija, pad stranih i doma}ih investicija, kao i nerazumna politi~ka opstrukcija razvojnih projekata u cestogradnji i energetici, neki su od glavnih uzro~nika zbog kojih se BiH u`urbano pretvara u najve}u socijalnu bombu evropskog jugoistoka.

DELIKATNI PREGOVORI
Hrvatska tra`i od BiH nastavak bescarinskog trgovinskog aran`mana

Hrvatska lobira za ostanak bescarinskog reima


[ef bh. diplomatije Zlatko Lagumd`ija iznenada je otputovao u jednodnevnu posjetu Zagrebu, gdje se susreo s potpredsjednikom hrvatske vlade Radomirom ^a~i}em i {eficom hrvatske diplomatije Vesnom Pusi}. Iznenadni odlazak Lagumd`ije u Zagreb, tvrde upu}eni, u tijesnoj je vezi s nastojanjem hrvatskog dr`avnog vrha da firmama iz Hrvatske isposluje zadr`avanje povoljnog (bescarinskog) statusa na tr`i{tu ex-Jugoslavije i nakon {to Hrvatska naredne godine postane punopravna ~lanica Evropske unije. Ulaskom u EU, Hrvatska }e izgubiti trgovinske privilegije na regionalnom tr`i{tu koje proizilaze iz sporazuma CEFTA. No, hrvatski dr`avni vrh poduzeo je sna`nu diplomatsku ofanzivu ~iji je cilj zadr`avanje bescarinske trgovine s dr`avama iz asocijacije CEFTA, me|u kojim je osobito zainteresirana za tr`i{te BiH. Hrvatski zvani~nici ranije su izlobirali na~elnu podr{ku Brisela za ovu akciju, no kona~nu rije~ ipak }e imati dr`ave potpisnice CEFTA-e koje, po svemu sude}i, ni najmanje nisu odu{evljene ovom idejom Zagreba. Aktuelna vlast BiH jo{ se nije slu`beno o~itovala o ideji Zagreba, ali se s velikom vjerovatno}om mo`e zaklju~iti da }e kona~ni stav biti negativan. Hrvatska je prije
44

svega zainteresirana za bescarinski plasman svojih prehrambenih proizvoda na regionalno tr`i{te, pri ~emu je osobito fokusirana na tr`i{te BiH. Ukupna trgovinska razmjena izme|u Hrvatske i BiH u protekloj godini iznosila je oko tri milijarde KM, pri ~emu je hrvatski izvoz u BiH bio vrijedan skoro pune dvije milijarde KM. Lavovski dio hrvatskog izvoza odnosi se upravo na prehrambene artikle koji su na tr`i{tu BiH vrlo konkurentni jer su oslobo|eni pla}anja carinskih nameta. Od naredne godine, kada Hrvatska u|e u EU, situacija }e biti posve druk~ija: hrvatski proizodi na tr`i{tu BiH (kao i na tr`i{tima svih dr`ava ~lanica CEFTA sporazuma) osjetno }e poskupjeti zbog ponovnog uvo|enja carinskih nameta, {to }e biti jedinstvena prilika za oporavak i razvoj poljoprivredne i prehramene industrije BiH koja tokom ranijih godina nije u`ivala skoro nikakvu tr`i{nu za{titu. U suprotnom, ako Hrvatska obezbijedi ostanak bescarinskog re`ima i nakon ulaska u EU, poljoprivredna i prehrambena industrija BiH ne}e imati nikakvu {ansu jer }e biti izlo`ena jo{ bespo{tednijoj konkurenciji nakon {to Hrvatska u|e u EU i nakon {to svoju poljoprivrednu i prehrambenu industriju prikop~a na obilne finansijske fondove Brisela.

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

Izvoz BiH smanjen za 13,7 posto


U prva dva mjeseca ove godine BiH je ostvarila izvoz od 1,11 milijardi KM {to je za 177,6 miliona KM, odnosno 13,79 posto manje u pore|enju s istim razdobljem pro{le godine, saop}eno je u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Dvomjese~ni uvoz iznosio je 1,85 milijardi KM, {to je za 177 miliona KM, odnosno 8,72 posto, manje u odnosu na isti period lani. Ovako nepovoljne promjene rezultirale su smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 5,55 posto, te je u ovom periodu ona iznosila 59,96 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit neznatno pove}an, za 0,08 posto, dostigav{i vrijednost od 741,6 miliona KM. Izvoz elektri~ne energije u prva dva mjeseca manji je za ~ak 108 miliona KM u odnosu na isti period pro{le godine. Ovako drasti~an pad izvoza elektri~ne energije bio je dovoljan da potpuno promijeni cijelu sliku vanjskotrgovinske razmjene, rekao je Igor Gavran, savjetnik u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. U tom periodu, prema njegovim rije~ima, do{lo je do velikog pove}anja vrijednosti uvoza prirodnog gasa, prije svega zbog pove}anja cijene, a ne ve}ih koli~ina. Tako|er, do{lo je do smanjenja vrijednosti i koli~ina uvoza sirove nafte i naftnih derivata, ali je to istovremeno dovelo do drasti~nog pada izvoza naftnih derivata. Tako se Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu, koja je u proteklom periodu kontinuirano pove}ala svoj izvoz, suo~ila s velikim padom izvoza. Na{e vode}e izvozno tr`i{te ostala je Savezna Republika Njema~ka, gdje smo i u ovako nepovoljnim okolnostima ostvarili odre|eno pove}anje vrijednosti izvoza, a kada je rije~ o CEFTA-i EU, uglavnom je tu rije~ o velikim padovima, pa i do nekih 40-ak procenata, zavisno od pojedine zemlje, kazao je Gavran. Pad uvoza mo`e se objasniti, prije svega, vremenskim nepogodama, a ne zamjenom uvoznih proizvoda doma}im na tr`i{tu. Va`an element sa stanovni{ta vanjske trgovine koji mo`e utjecati na razmjenu u narednom periodu jeste o~ekivano potpisivanje protokola sa Srbijom o uzajamnom priznavanju certifikata koji prate robu u izvozu, odnosno izvje{taja akreditiranih tijela za ocjenu uskla|enosti.

NEPOVOLJNI REZULTAT
Prva dva mjeseca 2012. godine nisu ohrabruju}i

Ukoliko do|e do kona~nog potpisivanja tog protokola na {ta se ~eka ve} dvije godine, a {to je najavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, mo`e se o~ekivati pove}anje izvoza u Srbiju, ~ime na{e zemlja mo`e donekle ubla`iti negativne efekte koje }e bh. privredi donijeti ulazak Hrvatske u Evropsku uniju.

Bih pala s B2 na B3
Bonitetna agencija Moodys saop{tila je danas da je snizila Kreditni rejting dr`ava regiona (ocjena Moodysa) kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa B2 na B3 usljed pogor{anja stanja javnih finansija i zao{travanja politi~kog stanja. U saop{tenju se navodi da je agencija snizila rejting dr`avnih obveznica BiH za jedan stepen i pokrenula razmatranje mogu}eg daljeg sni`enja, prenijela je agencija AFP. Rejting pod oznakom C je najni`i i podijeljen je na pet potkategorija. Klju~ni razlozi za sni`enje boniteta BiH su pogor{anje fiskalnog stanja vlade, uklju~uju}i pojavu velikih strukturnih deficita, kao i ograni~eni pristup finansiranju na tr`i{tu, navela je ameri~ka agencija. Moodys je dodao kako o~ekuje da }e antagonisti~ka B3 B1 Ba3 C Baa3 A2 Ba1 politi~ka dinamika odgovorna za pogor{anje stanja i dalje biti BiH Albanija Crna Gora Gr~ka Hrvatska Slovenija Ma|arska prisutna.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

NI^IJA ZEMLJA BiH

ISTRAIVANJE SB
Iako su vojnici Uikog korpusa JNA napali selo Ravno u septembru 1991. godine, 6. april 1992. godine uvrijeen je kao datum poetka rata u BiH; SB je anketirala najznaajnije bh. intelektualce, politiare, umjetnike, historiare kako bi saznali kada je i zato poeo rat, koliko je rtava odnio i zato je danas BiH, ne samo po ustavnom ureenju, rascijepljena zemlja
novi}a. Dva glavna lika u filmu, Nino i iki, Srbin i Bo{njak, priznaju da su oni krivci za rat tek kada im je u tijelo uperena pu{ka. Kada se do~epaju pu{ke, tada su oni drugi razlog stradanja. Zanimljivo je kako je jedna ~injenica svima zajedni~ka kada se povede rasprava o uzrocima rata u BiH. Bez sumnje uzroci po~etka rata su geopoliti~ki, pokriveni nacionalno-ideolo{kim alibijem. Stolje}e i po unatrag, u svim dr`avno-integracijskim koncepcijama moderne Srbije BiH ima krucijalni zna~aj. Veliki srpski i evropski antropogeograf Jovan Cviji} u raspravi povodom aneksije BiH 1908. godine pi{e kako je ta zemlja oblast ~isto srpske rase, centralna oblast i jezgro srpskog naroda, klju~ srpskoga problema. Raspravu zaklju~uje rije~ima koje i danas zvu~e zlokobno: Srpski se problem mora re{iti silom. Tako usmjerena borba za BiH po~ela je jo{ u ustanku 1875. - 78., no tada je osuje}ena odlukama evropskih sila da ova zemlja iz ruku Stambola prije|e u ruke Be~a-Pe{te. Nakon propasti AustroUgarske, nastavila se u formi Jugoslavije, koja je sa stanovi{ta srpske nacionalne ideologije u objema svojim verzijama bila zapravo politi~ka metafora za dr`avu svih Srba. Imali smo, uz to, historijski epizodnu ali zlo~ina~ku i krvavu i hrvatsku varijantu svenacionalne integracije na ra~un BiH u formi NDH 1941. - 45., ka`e pisac i publicista Ivan Lovrenovi}, nastavljaju}i: Kada se druga Jugoslavija po~ela politi~ki raspadati i kada je Milo{evi} na Gazimestanu 1989. najavio oru`ane bitke, moglo se vidjeti kako se cijelo jedno stolje}e vra}a na svoj po~etak i kako Cviji}eva formula nije izgubila ni{ta od svoje geopoliti~ke i ideolo{ke trajnosti. Tim uzrocima, naravno, valja dodati jo{ nekoliko momenata, prije svega ~injenicu postojanja JNA koja je u poznoj titoisti~koj koncepciji bila postala svojevrstan alien u dru{tvenoj srtrukturi Jugoslavije, dr`ava u dr`avi i koja je svoje interese mogla braniti jo{ jedino oru`jem i ratom, u partnerstvu s Milo{evi}em i u BiH s Radovanom Karad`i}em. Ne treba posebno dokazivati da je BiH po prirodi stvari glavno podru~je za takav rat. Tu se, onda, {lepa Tu|manova Hrvatska, koja svoj interes vidi, po genijaSLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: M.ILI^I]/F.DEMIR

Bosni i Hercegovini se danas vjerovatno samo rijetki sje}aju ko je bio Niko Braji}. Niko je prva `rtva agresije na BiH, rata koji je od 1992. do 1995. godine, kako zasad pokazuje istra`ivanja, odnio stotinu hiljada `ivota. Niko je bio voza~ kola Hitne pomo}i kojima je u selu Ravno, mjestu u kojem je, kako tvrde neki histori~ari, zapravo po~eo rat u BiH, u ranu jesen 1991. godine prevozio ranjenike i bolesne. U kolima su bili ljudi koji su stradali pogo|eni gelerima granata iz haubica i minobaca~a kojima su selo ravnali vojnici zloglasnog U`i~kog korpusa biv{e JNA. Poginulo je vi{e od trideset stanovnika ovoga sela koje se danas nalazi na me|uentitetskoj liniji u Popovom polju, izme|u Federacije i RS-a.

U
46

ZA[TO JE PO^EO RAT


Dvadeset godina nakon Nikine pogibije, BiH je zemlja u kojoj se politi~ari, histo-

ri~ari i intelektualci ne mogu dogovoriti ni oko jedne va`ne stvari. Pa tako niti o datumu kada je u ovoj zemlji po~eo rat i koliko je `rtava odnio. Po nekima, rat je po~eo upravo u selu Ravno, drugi }e za po~etak rata uzeti sukobe u Bijeljini, dok je po tre}ima rat u BiH po~eo napadom na Sarajevo 6. aprila ili zatvaranjem Sarajeva u obru~ po~etkom maja 1992. godine. Opsada glavnog grada BiH, najdu`a takva u historiji ~ovje~anstva, trajala je tri i po godine i odnijela skoro 11 hiljada `ivota, uklju~uju}i i hiljadu djece. Ha{ki sud je osudio dva biv{a generala Vojske RS za komandovanje nad opsadom Sarajeva. Stanislav Gali}, komandant Romanijskog korpusa VRS, i Dragomir Milo{evi} progla{eni su krivima za teror nad civilima u Sarajevu i osu|eni na do`ivotnu kaznu, odnosno na 29 godina zatvora. Istra`ivanja histori~ara o broju `rtava obojena su dnevnopoliti~kim bojama. Broj ubijenih zna ~esto u nekim istupima politi~ara narasti i do 400 hiljada. BiH danas li~i, kada se povede rasprava o uzrocima i datumu po~etka rata, na scenu iz filma Ni~ija zemlja, oskarovca Danisa Ta-

IZME\U RASPADA I EVROPSKIH INTEGRACIJA

SARAJEVO POD OPSADOM


Tri i po godine glavni grad BiH bio je koncentracioni logor na otvorenom u kojem je od gelera i metaka Vojske RS-a poginulo vi{e od 11.000 njegovih gra|ana

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

47

NI^IJA ZEMLJA BiH


lnim idejama i rije~ima Franje Tu|mana, u tomu da se nacionalni ciljevi Srbije ostvare i da ona vi{e nema razloga za ekspanziju, a ujedno bi se Hrvatskoj priklju~ilo njezine krajeve, jer je sada{nji hrvatski perec neprirodan... Pri tome bi mogao ostati dio zemljice Bosne gdje bi Muslimani imali ve}inu i ta bi dr`ava Bosna mogla biti tampon izme|u Hrvatske i Srbije. Kad se uza sve to jo{ ima u vidu potpuna politi~ka, vojna i me|unarodna inferiornost one strukture koja u BiH u kratkome intervalu izme|u prvih demok ratskih izbora i po~etka rata figurira kao nova demokratska vlast, na ~elu s Alijom Izetbegovi}em, sklapaju se osnovni obrisi konteksta u kojemu je uzroke i povode rata mogu}e koliko-toliko objektivno promi{ljati. Kod nas se o tome mnogo baja i fantazira, pojavljuju se fantasti~ne teorije zavjere protiv BiH koja ide do planetarnih i metafizi~kih razmjera, a nitko jo{ nije obratio pa`nju na objektivne istra`iva~ke prikaze, kakav je, recimo, fundamentalna studija zagreba~koga profesora Ozrena @uneca o ratu u Hrvatskoj, o uzrocima preno{enja rata u BiH te o BiH kao glavnome geopoliti~kom motivu i cilju cijeloga rata. S Lovrenovi}em se sla`e i reditelj Dino Mustafi}, koji Milo{evi}ev projekat i hrvatski nacionalizam smatra klju~nim pokreta~ima rata. Osnovni uzrok rata je

KADA JE, ZAPRAVO, PO^EO RAT?


Sarajevo obilje`ava 6. april 1992. kao dan u kojem je po~eo rat, iako su prvi ubijeni gra|ani BiH pokopani u selu Ravno, u septembru 1991. godine nakon napada JNA

srpska agresija na BiH kao metod realizacije nacionalisti~kog velikosrpskog projekta prekrajanja Jugoslavije. Pored njega, postoji jo{ nekoliko uzroka razli~itog zna~aja: hrvatski nacionalizam realiziran u uvjerenju Franje Tu|mana da se uz dogovor sa Slobodanom Milo{evi}em BiH

treba i mo`e podijeliti, nepostojanje jake demokratske alternative koja bi zauzela pozicije upra`njenje evropskim slomom komunisti~kog sistema, nesposobnost evropskih i ameri~kih vo|a da prepoznaju tragi~ni humanitarno-sigurnosni potencijal disolucije Jugoslavije...

JEDAN NA JEDAN: BAKIR IZETBEGOVI], PREDSJEDAVAJU]I, I NEBOJ[A RADMANOVI], ^LAN PREDSJEDNI[TVA BiH, ZA SB

BAKIR IZETBEGOVI: Napadnuti smo! NEBOJA RADMANOVI: Rat se nije mogao izbjei!
Za{to je po~eo rat u BiH, koji su njegovi osnovni uzroci? Izetbegovi}: Raspad Jugoslavije koji je stvorio uslove i otvorio apetite za realizaciju starih velikosrpskih, a zatim i velikohrvatskih planova. Raspad Jugoslavije kombinovan sa slabostima BiH. Te slabosti su ohrabrile Milo{evi}a i Tu|mana da naprave dogovor o podjeli njene teritorije ra~unaju}i da su {anse za otpor i odbranu nikakve. Ra~unica je bila jednostavna - BiH nema oru`anu silu koja se mo`e suprotstaviti agresiji. Mo`e je stvoriti, odnosno naoru`ati i opremiti samo uz saradnju i dopu{tenje susjednih zemalja, a tog dopu{tenja ne}e biti. U BiH se putem srpske i hrvatske nacionalne stranke mo`e stvoriti sna`an, dobro naoru`an antibosanski front koji }e ratovati za interese Srbije i Hrvatske. Procjena da }e Bosna {apatom pasti sa politi~kog i vojnog stanovi{ta bila je naoko sasvim realna opcija, ali se u praksi pokazala kao nerealna i pogubna. Pogubna za sve strane u sukobu koji }e uslijediti. Ta nemoralna procjena nije uzela u obzir elemente koji se i ne daju precizno procijeniti ali su, o~igledno, bili od presudnog zna~aja. A to je spremnost branioca da ginu, prag izdr`ljivosti naroda, njegova vitalnost i kreativnost, ponos. Radmanovi}: O uzrocima rata u BiH i na prostorima biv{e Jugoslavije nismo dovoljno govorili i te{ko je odvojiti jedno od drugog. Mislim da su uzroci mnogo krupniji nego {to mi dnevnopoliti~ki govorimo i da su oni, u osnovi, u nekoj novoj podjeli interesnih sfera na Balkanu i da su oni koji su `eljeli neku novu podjelu iskoristili na{u nemogu}nost dogovaranja i `elje velikog broja ljudi koji su se pojavili u politici da postanu lideri na svom prostoru. I to je prouzrokovalo ~uda ovdje i to, moramo re}i, ne prvi put. Nadam se li~no, zadnji put. Vjerujem da ima dobrih istori~ara koji znaju na koji se na~in ovim treba baviti. Samo sam siguran da jedan broj njih nije jo{ uvijek spreman da o tome ozbiljno govori. U takvom me|u prostoru, kao {to se de{ava i u politici, pojavljuju se oni koji ne koriste dovoljno argumenata i mijenjat }e mi{ljenja o svemu onome {to se de{avalo. Mogu}e je napraviti okrugli sto koji }e sa nau~ne strane poku{ati dati odgovore na uzroke i po~etak rata u BiH, ali kada se u to uklju~e politi~ari, oni sve to pokvare. Jer mediji uvijek vi{e prate {ta ka`u politi~ari nego istori~ari i onda imamo potpuno pogre{nu slijku. A na tome je ve} trebalo da se radi, da se kada je rat u pitanju, pokrenu neke stvari. Da li se ikako mogao izbje}i rat u BiH? Izetbegovi}: Nije. Milo{evi} i Karad`i} su bili samo glasnogovornici u to vrijeme nezaustavljivog velikosrpskog talasa. Da su

48

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

IZME\U RASPADA I EVROPSKIH INTEGRACIJA


Nedostatak politi~ke alternative Milo{evi}u i Tu|manu je i za [a}ira Filandru, dekana sarajevskog Fakulteta politi~kih nauka, jedan od klju~nih razloga za rat. Nespremnost komunisti~ke elite jednopartijskog politi~kog sistema biv{e Jugoslavije na demokratske alternative, pluralizaciju dru{tva, ve}a nacionalna prava i li~ne slobode vidim kao mogu}e nose}e uzroke raspada Jugoslavije ali i po~etka rata u BiH. BiH je bila samo krvava posljedica nerije{enih politi~kih procesa u okru`enju i ona sama ni na koji na~in nije bila faktor (ne)otpo~injanja sukoba, tvrdi Filandra, dok Momir Dejanovi}, prvi ~ovjek dobojskog Centra za humanu politiku dodaje: Na po~etak rata u BiH uticali su unutra{nji i spoljni uzroci. Unutra{nji uzroci su povezani sa raspadom jugoslovenske dr`avne zajednice, nepostojanjem demokratske tradicije i konsocijativnih kapaciteta, ozbiljnim etnopoliti~kim razlikama i podjelama u vezi s budu}im ure|enjem i statusom BiH i izborom neodgovorne vladaju}e strukture koja je umjesto mira izabrala rat, slu`ila tu|inskim interesima i imala podijeljenu odgovornost za po~etak rata. Kada se radi o spoljnim uzrocima, onda treba imati u vidu da su prva i druga Jugoslavija nastale i nestale voljom velikih sila, da je me|unarodna zajednica najvjerovatnije imala interes za kontrolisani rat u Jugoslaviji i da su gospodari rata i mira imali Karad`i}a, Izetbegovi}a i Bobana kao izvr{itelje prljavog posla u BiH. koji je bio najkrvaviji i najtragi~niji u BiH jer su se u njenim granicama sukobljavali interesi tri nacionalne zajednice, Srba, Hrvata i tada Muslimana, danas Bo{njaka. Histori~ari, pak na uzroke rata u BiH, gledaju druga~ije. Naravno, njihovi pogledi ovise od toga iz kojeg naroda dolaze. Profesor sarajevskog Fakulteta politi~kih nauka Smail eki} ka`e kako je uzrok rata nakana tada{njih srbijanskih vlasti na ~elu sa Slobodanom Milo{evi}em o stvaranju Velike Srbije po nacrtima Na~ertanija, tajnog programa unutra{nje i vanjske politike Srbije, koji je napisao Ilija Gara{anin za kneza Kara|or|evi}a 1844. godine. Milo{evi}evom nacionalisti~kom politikom i praksom masovnih mitinga i pu~isti~kim metodama smijenjena su u Srbiji, na Kosovu, Vojvodini i Crnoj Gori legalno izabrana rukovodstva i uklonjeni nepo`eljni kadrovi. Milo{evi} je dobio masovnu podr{ku Srpske akademije nauka i umetnosti, Udru`enja knji`evnika Srbije, Srpske pravoslavne crkve, Jugoslovenske narodne armije koja je od antifa{isti~ke i multietni~ke, transformisana u velikosrpsku vojsku. Postignut je marta 1991. izme|u Milo{evi}a i Tu|mana na~elan dogovor o uni{tenju dr`ave BiH i tako su zauzete polazne pozicije za agresiju i druge zlo~ina~ke aktivnosti, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima, tvrdi eki}.
Radmanovi}: Mislim da je rat u BiH, kada posmatramo okru`enje i {ta se sve de{avalo, skoro pa bio neizbje`an. Vrijeme }e pokazati da li su ljudi koji su bili u BiH uradili dovoljno da se on izbjegne. Tu je ocjenu te{ko dati. BiH nije mogla ostati sa~uvana u vrijeme kakvo je tada bilo, u vrijeme raspada SSSR-a, raspada komunisti~kog sistema i tada{nje Jugoslavije. To je bilo skoro nemogu}e, iako ovakve tvrdnje kakva je ova moja ne mogu biti kona~ne. Ali da se nismo dovoljno potrudili i mi u BiH da do toga ne do|e, to je ta~no. Kada se vratite u ta vremena, nekad se ~ini da se na rat podsticalo ne samo s vana, nego i iznutra, da je nekima to i odgovaralo. To jeste i promjena dru{tvenog sistema, ona uvijek nosi razne uzburkane situacije i nove ljude i dru{tvo je onesposobljeno da se othrva. Danas bi svi rekli da su protiv rata jer znaju da je to kataklizma u kojoj nikada

RAT SE NIJE MOGAO IZBJE]I


Neki od sugovornika SB, me|utim, smatraju kako su zbog smrti Tita, jedine politi~ke figure koja je mogla kontrolirati de{avanja u dru{tvu, rat i disolucija Jugoslavije bili potpuno o~ekivani. Po~etak rata u BiH se ne mo`e posmatrati kao izolovan slu~aj u procesu trasformacije, odnosno raspada Jugoslavije, ve} kao sastavni dio razlaza dr`avotvornih nacija. itav period tog politi~kog zajedni{tva ustvari je bio tra`enje najprikladnijeg rje{enja za dr`avni okvir koji je sam sebi davao legitimitet a nije ga crpio od gra|ana. Ta~nije, savezne vlasti su davale legitimitet republi~kim vlastima i obrnuto, a Tito je bio autoritet koji je garantovao politi~ku stabilnost. Nakon njegove smrti nije postojala ni institucija ni osoba koja je mogla zamijeniti njegovu ulogu, to nije bila ni partija ni vojska, te su uvo|enjem vi{estrana~kog sistema u republikama otvorena i nerije{ena nacionalna pitanja, a prvo i osnovno je bilo preglasavanje. Dalje, sukob nacionalnih koncepcija, po jednima nacija je bila dr`avotvorna a po drugima republike, doveo je do rata u Jugoslaviji

BAKIR IZETBEGOVI] I NEBOJ[A RADMANOVI]


Suglasnost, uglavnom, oko budu}nosti

poku{ali da ga smire ili preusmjere bili bi pometeni, ta tamna energija bi na{la druge izvr{ioce koji }e silom o~uvati poziciju Srba kao povla{tene nacije. Srbi su bili najbrojniji narod u jugoslovenskoj zajednici, osnovali su tu zajednicu nakon Prvog svjetskog rata kao dio pobjedni~ke alijanse, pona{ali su se kao najstariji brat koji ne}e da shvati da su i mla|a bra}a porasla, da imaju jednaka prava u zajedni~koj ku}i. Ali rat je mogao imati drugi tok, uzro~iti manje stradanja da Tu|man nije imao krive predstave o Bosni i Hercegovini i njenim narodima, da ih nije potcijenio. Bosanski Hrvati i Bo{njaci su morali do}i do ponora me|usobnog istrebljenja kako bi Tu|man odustao od nekih iluzija. Da je Franjo Tu|man napravio realnu procjenu 1992. umjesto 1995., i da je me|unarodna zajednica pokazala potrebnu odlu~nost 1992. umjesto 1995., istorija bi tekla drugim tokom, i bilo bi bolje za sve, pa i za Srbe.

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

49

NI^IJA ZEMLJA BiH


nema pobjednika. Neko se mo`e proglasiti pobjednikom, ali i taj pobjednik ima ogromne gubitke. Na na{im prostorima niko nije pobjednik. Rat je najgora solucija i mir je pretpostavka za korake naprijed. Rat je ni{ta, samo vra}anje unazad. Prema podacima do kojih je do{ao Mirsad Toka~a sa svojim suradnicima, u BiH je ubijeno skoro stotinu hiljada ljudi od 1992. do 1995. godine. Kakav je va{ stav o rezultatima njegovog istra`ivanja, kako danas gledate na razmjere ovog zlo~ina? Izetbegovi}: Mnogi smatraju istra`ivanja Mirsada Toka~e veoma upitnim sa nau~nog i moralnog stanovi{ta. I meni se ona ~ine veoma kontroverznim. Na`alost, u BiH je ubijeno mnogo vi{e ljudi, naro~ito Bo{njaka, nego {to to tvrde Toka~ini podaci. Razmjere i sadr`aj zlo~ina su zastra{uju}i. Genocid, masovna etni~ka ~i{}enja, konc-logori, masovna silovanja... sve je to ura|eno kako bi se uni{tila multietni~na matrica, supstanca BiH, kako bi se kroz segregaciju i strah od drugog i druga~ijeg stvorili uslovi za kreiranje monoetni~nih dr`avica na njenom tlu. Radmanovi}: Razmjere zlo~ina u BiH i biv{oj Jugoslaviji su vrlo velike. Naravno da je cifra od 100 hiljada zastra{uju}a i oni koji

RASCIJEPLJENA BiH
^lanovi Predsjedni{tva BiH sla`u se kako je BiH danas podijeljena, no razilaze se

misle da je to malo treba da pogledaju kako se svijet uzbu|uje oko 500 a ne oko sto hiljada mrtvih. To je ogromna brojka stradalih. To, naravno, ne zna~i da ja tvrdim da je ona ta~na ili nije. Nismo utvrdili ni kvalitetne metode istra`ivanja u BiH, nisu tome doprinijele ni me|unarodne institucije i onda se pojavljuju ljudi kojima je 100 hiljada malo. Malo je vjerovatno onima koji su jo{ 1993. godine rekli da ima 300 hiljada ubijenih, za njih je to malo jer osje}aju tu brojku kao svoj poraz. Sto hiljada mrtvih je poraz svih naroda koji `ive u BiH. Poraz u kojem neko ima

manju a neko ve}u odgovornost, uklju~uju}i i te iz 1993. godine. Poraz jer znamo da je u toj cifri ogroman broj nevinih, onih koji nisu krivi niza{to. Broj mrtvih je stvar koju treba nastaviti istra`ivati. [to tu budemo bli`i stvarnim ~injenicama, bi}e nam lak{e u budu}nosti. To govorim iz iskustva vezanog za Drugi svjetski rat u kojem nismo uradili istra`ivanja kakva su trebala ili ih nismo saop{tili kako treba pa ve} 50 godina imamo probleme. Da li je BiH podijeljena zemlja?

Izetbegovi}: Naravno da jeste. Ali pravo pitanje je da li se te podjele i jazovi produbljuju ili se s vremenom smanjuju. Mislim da se smanjuju. Uz manje krize koje buknu s vremena na vrijeme, poput pro{logodi{nje, evidentno je da integrativni trendovi nadja~avaju dezintegrativne. Najbitniji proces je pomirenje ljudi, obi~nog naroda, smanjenje tenzija unutar beha nacije. A taj pozitivni proces normalizacije o~igledno i neumitno napreduje. Radmanovi}: Objektivno, jeste. O tome bi se moglo

Sugovornici SB slo`ni su u ocjeni kako rat nije bilo mogu}e izbje}i. Zbog zlo~ina koji su po~injeni u tri i po godine osnovan je Ha{ki tribunal koji je od svog osnivanja do danas optu`io ukupno 102 lica, od ~ega 66 Srba, 27 Hrvata i devet Bo{njaka. Tribunal je Srbima izrekao 694 godine zatvora i jednu kaznu do`ivotnog zatvora, Hrvatima 169, a Bo{njacima 38 godina i {est mjeseci zatvora. ak 21 lice srpske nacionalnosti optu`eno za genocid i u~e{}e u izvr{enju genocida, a Tribunal je do sada samo u jednom slu~aju, i to Radislavu Krsti}u u predmetu Srebrenica, izrekao pravosna`nu presudu za pomaganje u izvr{enju genocida. Osim toga, procjenjuje se da je za vrijeme rata u BiH bilo vi{e od 600 zatvoreni~kih logora i pritvorskih centara.
50

Postoji samo jedan odgovor na to pitanje, koji nije nikakav odgovor, jer je sasvim retro-utopijski: bilo je mogu}e izbje}i rat, da je u jugoslavenskim republikama i u svijetu postojala dovoljno jaka volja da Jugoslavija opstane, ali kao posve reformirana, konfederirana, demokratska dr`ava i zajednica, sa civilnom kontrolom nad vojskom, policijom itd... Ali, ako mislimo samo na BiH, nakon {to je ve} zapaljena Slovenija pa Hrvatska, tu vi{e nije bilo nikakvih izgleda. Jedini na~in bio je kapitulacija pred Milo{evi}em, JNA i krnjom Jugoslavijom, smatra Lovrenovi}, dok Filandra dodaje kako je rat bilo mogu}e, mo`da, samo odgoditi. Svaki rat se mogao i trebao izbje}i, pa i na{. Rat nije determinantna povijesti. Mogu}nost rje{a-

vanja srpsko-hrvatskog pitanja, pa time i jugoslavenskog, na miran i civiliziran na~in konfederalizacijom zemlje, ~ime bi i BiH bila po{te|ena a neka zajedni~ka dr`ava bar u prelaznoj formi o~uvana, osuje}ena je bila od prije svega srpskih a potom dijelom i hrvatskih nacionalista. Bo{njaci nisu mogli ni{ta su{tinski u~initi na neizbijanju rata mada su ga mogli realizacijom famoznog historijskog sporazuma sa Srbima dijelom odgoditi, ali ne i izbje}i. Rat nije bilo mogu}e izbje}i smatraju Dino Mustafi} i Haris Pa{ovi}, no odgovornost za to velikim dijelom, kako ka`u, snosi me|unarodna zajednica, posebice SAD. Da je me|unarodna politika bila savjesna i da su u Jugoslaviji osmadesetih godina pro{log stolje}a postojali politi~ari
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

IZME\U RASPADA I EVROPSKIH INTEGRACIJA


puno raspravljati i svaka bi rasprava izazvala razli~ite reakcije. Ko je kriv za to {to je podjela situacija me|u narodom, drugo je pitanje. Me|unarodna zajednica je bila bli`a opciji da pravi podijeljeno dru{tvo nego jedinstven prostor. Istorijski gledano, te{ko ga je bilo i napraviti. Mislim da smo polazili od pogre{nih ocjena i da smo dolazili i da smo zbog toga do{li do ovoga {to imamo. Pri~a koja se razvijala o BiH iz jednog sarajevskog politi~kog kruga, a ne nau~nog i istorijskog, da smo uvijek `ivjeli u ljubavi hiljadu godina i da je sada neko pao s neba i nas podijelio, je ustvari pogre{na ocjena i izazvala je pogre{ne poteze. Nikad nije tako bilo. Svako ko se malo zadubi i pro~ita {ta se de{avalo u istoriji, vidje}e da smo se stalno tukli. I da je sukob stalno bio na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Iz te pogre{ne pri~e povu~eni su pogre{ni potezi. Poput one da se sada mo`e napraviti ono {to smo imali u socijalisti~koj BiH. Ne mo`e na takav na~in. Mislim da je bilo mnogo bolje, kada smo ve} podijeljeni, iz tih podjela praviti ono {to nam je zajedni~ko i tako praviti zajedni{tvo. Moja ocjena je, mo`da nisam u pravu, ali mislim da su te`i me|unacionalni odnosi danas nego 1997. godine. Da smo rekli, svako ima svoje, hajdemo se sada dogovarati {ta nam je zajedni~ko, bez sile, puno bi se vi{e dogovorili, jer imamo mnogo toga zajedni~kog. Imamo interesa da se dogovorimo {to je vrlo va`no u savremenom svijetu. Ovako smo forsirali interese da se razdvojimo. Mi smo danas, nesporno, podijeljeno dru{tvo, zemlja je i tako napravljena, ali mnogo bitnije za mene jeste {to je dru{tvo unutar sebe podijeljeno. Mo`da nije u nekim malim dijelovima gradskih sredina, namjerno ka`em malim, u djeli}u Sarajeva ili Banjaluke, ali u cjelini jeste i ovako kako radimo ne}emo se sastaviti. Mo`e li BiH u skoroj budu}nosti postati kandidat, a onda i ~lanica EU-a? Koje su klju~ne prepreke na tom putu i koji je na~in da ih se prevazi|e? Izetbegovi}: U skoroj budu}nosti BiH mo`e postati ~lanicom NATO, a to je za stabilnost i sigurnost zemlje, a time i za ekonomski oporavak, najbitnije. Put do ~lanstva u EU je du`i, trajat }e osam do deset godina i to pod uslovom da imamo dogovor o bitnim pitanjima i da ulo`imo trud. U ovom ~asu je potrebno rije{iti slu~aj Sejdi}-Finci i ustanoviti mehanizam za koordinaciju koji bi omogu}io da BiH pregovara sa EU-om jednim glasom, da sa raznih nivoa ne {aljemo kontroverzne i disonantne poruke i odgovore. Realno je da u ovoj godini podnesemo kredibilnu aplikaciju a da u idu}oj steknemo status kandidata i otpo~nemo pregovore. Hrvatska je pregovarala skoro {est godina, a na ratifikaciju }e ~ekati godinu i pol. Hrvatska je imala nacionalni konsenzus i dobro organizovanu pregovara~ku strukturu, pa je ipak dugo trajalo. Pregovara se po 35 poglavlja i bit }e potrebno donijeti hiljade zakona kojim se doma}a legislativa prilago|ava pravnoj ste~evini EU-a. Dobar dio suvereniteta BiH }e biti prenesen na EU, dakle i vlasti i ovlasti koje posjeduju entiteti. Presudna }e biti spremnost entitetskih vlasti da se izdignu iznad vlastite sjene i zamijene uski, lokalni interes za op{ti, evropski. Ta~nije, da za{tite lokalni, enitetski, etni~ki interes kroz {iri, op{ti interes artikuliran evropskim standardima. Radmanovi}: U svojim izjavama se trudim da ostanem konzistentan. Me|utim, u posljednje vrijeme primje}ujem razli~ite izjave o ovom pitanju. ^ovjek sam koji se trudi da napredujemo na putu ka EU svih ovih pet godina koliko sam u Predsjedni{tvu. Osnovni razlog je {to mislim da ljudi sa ovog prostora jesu Evropljani, bez obzira kako se zovu. Dali smo zna~ajan doprinos evropskom razvoju i evropskoj kulturi. Dalje, nama je potrebno da usvojimo veliki broj normi razvijene Evrope kako bismo i{li br`e naprijed. EU je mirovni projekat koji je vrlo va`an za zapadni Balkan jer se kod nas stalno de{avaju neki sukobi. To je moje opredjeljenje za{to `urimo ka EU. Skepsa o skorom ulasku u EU objektivno postoji. Politi~ari o tome ne bi ba{ trebali da govore, ja sam i poslije nekih razo~arenja, kakva su ona s kraja 2008. i 2009. ipak govorio optimisti~no o EU. Ta se razo~arenja odnose na evropski izvje{taj iz novembra 2008. koji je bio isti kao za Crnu Goru. Crnogorci su aplicirali u decembru, u januaru 2009. sam bio u Briselu, tra`io da i mi apliciramo nisu nam dali jer, kako je re~eno, nije mogu}e zbog prisustva OHR-a. Poslije toga su do{la ~uvena 5+2 uslova i cilja kojim su nam otvoreno kazali da ne}emo mo}i aplicirati. I stoga je jasno da mi ne mo`emo i}i brzo prema Evropi. Kada vidim stanje u okru`enju, vidljivo je da u narednih deset godina mi treba da se trudimo i radimo a da je i tada upitno da li }emo biti dio EU-a. Ne mislim da treba odustati, da treba razmi{ljati {ta }e se desiti sa EU-om, ali moram re}i da je vrlo te{ko danas procijeniti {ta }e biti za deset godina u cijelom svijetu, a posebno na ovakvom Balkanu. Zato stalno predla`em da nas sve Evropa usisa i da onda usput rje{avamo probleme. Evropljani to ne}e jer se boje onoga {to su uradili sa Rumunijom i Bugarskom. Misle da }e nam to produ`iti reforme, a ja mislim obrnuto.

koji su imali viziju mira, bilo je mogu}e izbje}i rat, ka`e Pa{ovi}, a Mustafi} to obrazla`e detaljnije: Rat je mogao biti izbjegnut, uklju~uju}i i onaj u Hrvatskoj, da je NATO na po~etku oru`anog sukoba u Sloveniji reagirao efikasno kao {to je to u~inio kada je donio odluku o okon~anju rata u BiH, te na Kosovu, ka`e Mustafi}. Holbrooke je fatalnom gre{kom opisao Bushovu poruku koju je Milo{evi}u i Veljku Kadijevi}u u junu 1992. godine donio James Baker: Ukoliko napadnete Sloveniju, Evropska zajednica i Amerika di`u ruke od Jugoslavije! To je, po Holbrookeovom uvjerenju, bila upravo poruka kakvu su pri`eljkivali Milo{evi} i vrh JNA. Uostalom, sedam dana nakon Bakerove posjete po~eo je rat u Sloveniji.
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Holbrooke je iznio uvjerenje da se Jugoslavija mogla razdru`iti po ~ehoslova~kom modelu samo da je Baker poru~io: Ukoliko napadnete Sloveniju u roku od 24 sata ima}ete NATO u Jugoslaviji! Jedino na taj na~in rat je mogao biti izbjegnut. Podsje}am, sve do pomenute Bakerove prijetnje Milo{evi}u da se Zapad ne}e mije{ati u ratove koje je on ve} pripremio Beograd se pla{io pokrenuti vojnu ma{ineriju. ak ni od tada{nje Moskve Milo{evi} nije mogao ra~unati na podr{ku. No, Bakerova poruka, dogovor sa Tu|manom o podjeli BiH, embargo na naoru`anje, francuska i britanska podr{ka Milo{evi}u... bili su prejaki aduti u Milo{evi}evim rukama koji su proizveli posljedice koje i danas svi u regiji jos uvijek ne uspijevamo prevazi}i.

U rat su, kako smatraju Jerini} i Dejanovi}, srljala i tada{nja rukovodstva biv{ih jugoslovenskih republika, koja nisu imala previ{e volje za kompromis i miran razlaz. Rat nije bio ni dogovoren ve} su tada{nji nacionalni lideri, izbjegavaju}i kompromis, znali da }e kroz sukobe dovesti do ja~anja identiteta i politi~kog savezni{tva unutar vlastite nacionalne zajednice, {to im je bio prioritet jer se na njemu najbr`e izgradi dr`ava. Me|utim, kada su pale prve `rtve, povratka nije bilo. Koliko }e biti krvav i tragi~an niko nije mogao ni pretpostaviti. To je ve} bio dio mirovnog procesa. Treba re}i da ni me|unarodne okolnosti nisu i{le u smjeru da se zaustave prvi sukobi ve}, naprotiv, oni su podgrijavani od pojedinih dr`ava koje su istorijski imale ekonomski,
51

NI^IJA ZEMLJA BiH


ANKETA SB: DA LI JE BiH PODIJELJENA?

BiH treba novi dogovor o svima jednako prihvatljivoj zemlji


IVAN LOVRENOVI]: Podijeljena je, to je evidentno, ali bojim se da jo{ nismo svjesni svih mogu}ih linija po kojima je podijeljena: ne samo etni~ki i teritorijalno, {to se vidi va{e pitanje - preskupi, preglomazni, neefikasni, diskriminiraju}i ustavni poredak i administrativni aparat - nisu veliki i va`ni. Nekad se govorilo ne mo`e{ ti mene toliko malo platiti koliko ja malo mogu raditi; meni se ~ini da nema takvog ustavnog ure|enja koje aktuelne vladaju}e politi~ko-vjerske oligarhije ne bi mogli kompromitirati svojom gramzivo{}u i licemjerstvom. Stoga mi se ~ini da prvi neophodni korak za promjenu ovog deprimiraju}eg stanja jeste prije svega pobuna protiv aktuelnih vladaju}ih oligarhija. Za po~etak, recimo: ta~ku na plja~ku! MOMIR DEJANOVI]: BiH je ve} nekoliko vijekova podijeljena zemlja. Podjele su na{a realnost i problem, one nisu nikakvo bogatstvo. Te podjele su DRAGAN JERINI]: Da. BiH je podijeljena na tri politi~ke, kulturne i vjerske zajednice koje su ustavom uokvirene u dva entiteta i dest kantona. Ovaj nesklad izme|u `ivotne, stvarne podjele i zakonodavne stvara i politi~ku nestabilnost. Rje{enje je u tra`enju ustavnog modela koji }e biti najsli~niji ovoj `ivotnoj podjeli. Ne smatram da je to negativan politi~ki proces, kao {to se pokazalo da ni proces raspada Jugoslavije nije u kona~nici bio negativan, ve} je negativan na~in na koji se ta

nemaju novca, sve ostalo su nacionalisti~ke ublehe. DINO MUSTAFI]: Te{ko da u Evropi danas ima jedinstvenije i ujedinjenije dr`ave od BiH! Ozbiljan sam kad ovo ka`em i ne morate brinuti za sposobnost mog rasu|ivanja. No, kad ovo ka`em onda mislim na ~injenicu da je te{ko danas u Evropi na}i dr`avu sa, po mojoj procjeni, 95 procenata gra|ana koje potpuno homogenim dru{tvom, bez obzira na nacionalne, vjerske, entitetske, kantonalne, obrazovne, polne ili dobne razlike, ~ine prete{ke, neizdr`ive brige vezane za elementarna egzistencijalna pitanja: Gdje da na|em posao? [ta ako ostanem bez posla? Kako da otplatim kredit? Kako }u platiti ljekare, a kako lijekove? Ima li smisla upisati dijete na fakultet? Od ~ega }e mi `ivjeti roditelji? Je li kasno probati oti}i na Zapad? Bih li se mogao ikako zaposliti u telekomu ili i nekom ministarstvu? Nisam ni glup, ni naivan, da bih mislio da problemi koji impliciraju svakako potvrdan odgovor na

i golim okom, nego i politi~ki i generacijski i imovinski i socijalno... A po svemu sude}i linije podijeljenosti dalje se produbljuju i mno`e. Politi~ka konsolidacija je uvjet svih uvjeta da bi ovdje mogla po~eti neka nova, bolja historija, ali za politi~ku konsolidaciju je potreban novi dogovor o svima jednako prihvatljivoj BiH. Za sada takvoga dogovora nema ni na pomolu, jer su na sceni dvije jednako destruktivne a uzajamno isklju~ive tendencije - jedna koja dr`avu vidi kao striktno tronacionalnu tvorbu, apsolutiziraju}i nacionalne identitete i iz njih izvedena politi~ka prava, i druga koja ta prava i zahtjeve odbacuje, ignoriraju}i ~injenicu da je nacionalna kompozitnost temeljna i trajna karakteristika BiH, ne uvi|aju}i svu razornu opasnost koja dolazi od takve politike. [A]IR FILANDRA: BiH nije podijeljena zemlja ali jeste podijeljeno dru{tvo. Ta podjela dru{tva nije samo etni~ka, kako se uobi~ajeno misli, socijalne razlike su vi{a razdjelnica me|u ljudima od etni~kih. Osnovna je podjela na one koji imaju i one koji

uglavnom bile kontrolisane ili zabranjene do 90-ih godina pro{log vijeka, a onda su kontrolisano ili nekontrolisano buknule i dovele do tragi~nog i nepotrebnog rata, poslije koga su nastale entitetske i druge podjele koje nisu postojale u prethodnom vremenu. Na{ osnovni problem je {to se te podjele ne uva`avaju ili prenagla{avaju, {to su nam bli`i Va{ington, Brisel, Beograd ili Zagreb od Sarajeva, Banjaluke i Mostara i {to politi~ke stranke i institucije nemaju volje i konsocijativnih kapaciteta za uspostavljanje stabilnog i odr`ivog sistema.

dr`ava raspala. BiH mo`e biti fukcionalna samo kao dogovorena zajednica, a ona nije dovoljna samo u institucijama ve} se mora ogledati i u teritorijalnoj ravnopravnosti, odnosno da jedna nacionalna zajednica u`iva dio politi~ke vlasti na teritoriji gdje je ve}ina a dio prenese na zajedni~ke institucije. Srbi u BiH tu ravnopravnost ostvaruju prvenstveno kroz RS koja ima svoje predstavnike u bh. organima, dok Hrvati i Bo{njaci moraju na}i model kako }e to ostvariti u Federaciji. Sada{nji model sa deset kantona se pokazao kao nefukcionalan i treba mu rekonstrukcija. To vidim kao proces u koji treba u}i racionalno i bez maksimalisti~kih zahtjeva. SMAIL ^EKI]: ^injenica je da je BiH ratom, odnosno agresijom i genocidom fakti~ki podijeljena zemlja, {to je i formalno ozvani~eno kroz Dejtonski

52

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

IZME\U RASPADA I EVROPSKIH INTEGRACIJA


mirovni sporazum, koji je ukinuo Republiku BiH i legalizirao Republiku Srpsku i njene paradr`avne organe, te ozakonio srpsku agresiju i genocid, legalizovao nasilno (uz upotrebu oru`ane sile) izvr{enu podjelu BiH i (poslije Dejtona) omogu}io realizaciju (politi~kim sredstvima) srpske

nacionalisti~ke ideologije, politike i prakse, osvaja~kog i genocidnog karaktera. Time je Dejtonski sporazum paradr`avnoj tvorevini (Republici Srpskoj), nastaloj na genocidu, priznao (pravni) legitimitet zasebnog entiteta u dr`avnom ure|enju BiH, {to je u suprotnosti sa me|unarodnim pravom. Ovo je jedna u nizu krupnijih posljedica, na`alost, po mom sudu i najve}a, pri ~emu je rije~ o zlo~inu. Postoji jedan i jedinstven paradoks i apsurd u svijetu nezabilje`en, a to je da `rtva genocida `eli i ho}e, ima potrebu u interesu dugotrajnog mira i stabilnosti i zajedni~kog `ivota na ovim prostorima da `ivi sa d`elatom, a d`elat to ne `eli i ne}e. I jedna od narednih krupnih posljedica na koju `elim ukazati jeste propast, odnosno neadekvatna i nepotpuna (simboli~na) implementacija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. HARIS PA[OVI]: U pravnom smislu BiH nije podijeljena zemlja. U nekim temeljnim aspektima, BiH je tako|er cjelovita kao lingvisti~ka cjelina i kao politi~ki i ekonomski prostor. U kulturnom i medijskom smislu, BiH je nasilno podijeljena, najvi{e sistematskom politikom u Republici Srpskoj koja spre~ava i obeshrabruje kulturnu reintegraciju.

KOME JE MALO STOTINU HILJADA


Brojke iz istra`ivanja o ubijenim u BiH variraju od trideset do tri stotine hiljada `rtava

vojni i politi~ki uticaj na ove prostore, ka`e Jerini}, dok Dejanovi} dodaje: Rat u BiH mogao se izbje}i da je postojao plan i dogovor za mirno i dugogodi{nje rje{avanje statusa Jugoslavije i njenih republika. Ovaj scenario podrazu mijevao bi najmanje petogodi{nji period tra`enja demokratskih rje{enja za o~uvanje Jugoslavije ili za mirni razlaz i uspo stavljanje novih dr`ava, pacifikaciju JNA i garanciju velikih sila. Na`alost, velike sile nisu, a mogle su, sprije~ile ovaj rat, neka republi~ka rukovodstva su sebi~no srljala u nezavisnost, a neka nisu imala razumijevanja za nove okolnosti i oslobo|ene interese naroda i republika. Za sve republike i narode u biv{oj Jugoslaviji neuporedivo bi bilo bolje da su 10 godina tra`ili mirno rje{enje, nego da su jedan dan ratovali. S druge strane, Smail eki} smatra da se rat morao izbje}i, no da su snagu za takav rasplet imali samo oni koji su u pokretanju ratnih de{avanja imali klju~nu ulogu: Rat, odnosno osvaja~ke ratove, genocid i drugi oblike zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava na zapadanom dijelu Balkana, posebno u Republici BiH, na kraju XX stolje}a, je ne samo bilo mogu}e izbje}i, kako to vi ka`ete, ve} su se ti zlo~ini, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima u svim okupiranim mjestima i gradovima u opsadi RBiH, morali izbje}i, ponavljam: morali izbje}i. To su mogle i morale u~initi unutra{nje snage, koje su, pored ostalog, razbile zajedni~ku dr`avu, na koju, kao {to vam je poznato, nije izvr{ena strana vojna intervencija. Velikosrpski nacionalisti, zaslijepljeni megalomanskim ciljevima i uz procjenu da se oni mogu ostvariti sad ili nikad, nastupali su bahato, oslanjaju}i se, uglavnom, na silu. Sve druge prijedloge o preure|enju Jugoslavije koji su davani kao

kompromisna rje{enja u cilju o~uvanja zajedni{tva jugoslovenskih naroda i izbjegavanje mogu}ih tragi~nih posljedica njihovog razlaza, bahato su odbijali. Procjenjivali su da }e Bo{njaci i Makedonci morati da se priklone i ostanu u SFRJ, jer realno nemaju drugog izbora, a, ukoliko se Bo{njaci u BiH usprotive, njihov otpor }e JNA veoma brzo savladati.

BROJANJE MRTVIH
Istra`iva~ko-dokumentacioni centar BiH, na ~elu sa Mirsadom Toka~om, do sada je registrovao oko 98.000 `rtava stradalih u proteklom ratu, od kojih su 55 odsto vojnici, a 45 odsto civilno stanovni{tvo. Me|u ubijenim je oko 64.000 Bo{njaka, 24.900 Srba, 7.700 Hrvata i oko 500 ostalih. Kod Bo{njaka je stradalo vi{e od 33.000 civila i 30.000 vojnika, kod Srba ne{to vi{e od 4.000 civila i skoro 21.000 vojnika, a kod Hrvata 2.100 civila i 5.600 vojnika. Me|u pripadnicima ostalih naroda stradalo je 370 civila i ne{to vi{e od 100 vojnika. Kada je Sarajevo u pitanju, prema Toka~inim podacima, na osnovu prikupljene dokumentacije o svakoj `rtvi, zatim kontakata sa porodicama, medicinske dokumentacije o utvr|enoj smrti `rtve, te drugih izvora utvr|eno da je u Sarajevu (u oba dijela grada) stradalo 8.400 vojnika i 5.600 civila. Me|u stradalima je 9.499 Bo{njaka, 3.597 Srba, 749 Hrvata i 166 pripadnika drugih naroda. Po svemu sude}i, ti su rezultati najbli`i stvarnosti. Stvar je naopake viktimizacijske logike i lo{e politike kada se oni osporavaju u ime mnogo ve}ih brojki, mi{ljenja je Ivan Lovrenovi}. Jo{ je davno Bogoljub Ko~ovi}, umni i trijezni istra`iva~ demografskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu, ironizirao enormno uve}a53

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

NI^IJA ZEMLJA BiH


vanje broja srpskih `rtava, pitaju}i se: kakva je to ljubav za svoj narod, kada voli{ da ga je izginulo vi{e nego {to jest! Zlo~in je i ovako ogroman, a najgora od svega je na{a apsolutna nesposobnost za eti~ku autorefleksiju, i danas, toliko vremena poslije svega. Pogled na zlo~in i na `rtve, kao i sve drugo, potpuno je etniciziran, nacionaliziran, a u tome mra~nom poslu prednja~e elite - politi~ke, nacionalne, akademske, vjerske. Neposredno poslije rata napisao sam ovu dijagnozu u jednome tekstu: Dugoro~no gledaju}i, stupanj do kojega je ideologija ovoga rata, ideologija etnosa i teritorija, pra}ena zlo~inom (kao svojim sredstvom) i patnjom (kao svojom posljedicom), dvjema stranama iste stvarnosti, dubinski destruirala kulturnu i moralnu supstancu BiH i njezinih ljudi - sigurno je najte`a posljedica rata, s kojom }e se morati nositi generacije {to dolaze, a pitanje zlo~ina i krivnje bit }e zadugo najte`i problem moralne obnove dru{tva. Ne vidim da se do danas u tom pogledu i{ta promijenilo. S Lovrenovi}evim se mi{ljenjem sla`e i Filandra, koji, kako ka`e, podr`ava nau~na istra`ivanja, ali ne i moralni relativizam. Podr`avam Toka~ino istra`ivanje kao znanstveno legitiman spoznajni i metodolo{ki pluralizam, kojeg je i Toka~ino istra`ivanje izraz, ali ne podr`avam moralni relativizam koji je nu`na pratilja tog pluralizma. Konkretne Toka~ine rezultate ne bih komentirao, nisam s njima upoznat niti sam za to kompetentan, ali ostavljam pravo na sporenje oko njihove autenti~nosti. Mada se radi o ubijenim ljudima, moramo prihvatati ~injenicu da se do jedinstvene i kona~ne brojke ubijenih u BiH ne}e niti mo`e do}i, {to ne}e ni {tetiti niti koristiti samim ubijenima. Za mnoge je prebrojavanje `rtava biznis i karijera, na`alost. Me|utim, s Toka~inim se podacima ne sla`e Smail eki} koji smatra kako nisu nau~no utemeljeni, da je `rtava mnogo vi{e te da ti podaci ne daju pravu sliku o broju stradalih u BiH. Republika BiH, me|unarodno priznata dr`ava i ~lanica UN-a, je za vrijeme agresije i genocida imala ogromne ljudske `rtve i materijalna razaranja. Ukupan broj ubijenih, prisilno protjeranih, ranjenih i drugih oblika zlo~ina protiv ~ovje~nosti jo{ uvijek nije kona~no nau~no utvr|en. Prema tome, neophodna su dugoro~na istra`ivanja longitudinalnog karaktera, realizovana po modelu panel istra`ivanja, pri ~emu je, pored materijalnofinansijskih uslova, neophodno obezbijediti znatno ve}i broj nau~no kompetentnih istra`iva~a, pripremljenih i educiranih za istra`ivanje genocida i drugih oblika zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, tvrdi eki} i dodaje: Prema
54

GLAD, SILOVANJA, LOGORI


BiH je iz rata iza{la razorena, ekonomski uni{tena i sa milionskom izbjegli~kom populacijom

dosada{njim rezultatima raznovrsnih isra`ivanja i nau~nih istra`ivanja samo broj ubijenih se kre}e u rasponu od 25.000 do 328.000. Pored masovnih i pojedina~nih ubistava, izvr{eni su i drugi brojni oblici zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava, nekoliko stotina hiljada ranjenih, od ~ega nekoliko desetina hiljada djece; vi{e stotina hiljada zato~enih u preko 650 koncentracionih logora i drugih mjesta zato~enja, nekoliko desetina hiljada silovanih i seksualno zlostavljanih `ena, djece, pa i mu{karaca. Iz svojih je domova protjerano oko 2.200.000 osoba {to ~ini vi{e od jedne polovine ukupnog stanovni{tva RBiH po popisu od marta 1991. Pa{ovi}, pak, podr`ava Toka~ino istra`ivanje koje je bilo temelj njegovoj postavci u okviru obilje`avanja 20 godina opsade Sarajeva. Centar nam je dostavio imena ubijenih civila i branitelja i dokument kojim potvr|uje autenti~nost podatka. Centar ima takve podakte za teritoriju cijele BiH. Broj `rtava u ratu u BiH nije kona~an jer se neprestano otkrivaju novi podaci i dokumentira smrt `rtava za koje nisu bili potpuni podaci ili se nije znalo za te `rtve. Taj proces }e trajati jo{ godinama. Ono {to je bitno jesta da je smrt i jednog nevinog ~ovjeka u`asna tragedija. Kad govorimo o Sarajevu i ka`emo da je ubijen 11.541 ~ovjek, mi znamo da je to jako puno, ali te{ko nam je zamisliti koliko je to puno. Kad bi svi ti ljudi sjedili ili stajali jedan do drugog u gusto postavljenim redovima, ispunili bi prostor u Titovoj ulici u Sarajevu od Vje~ne vatre do Ali-pa{ine d`amije To je zastra{tuju}e mnogo, to je najve}i gubitak u jednom gradu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. ovjek zanijemi pred tim zlo~inom.

Kona~no, Dejanovi} i Jerini} tvrde kako je Toka~ino istra`ivanje i politi~ki va`no. Radi se o relevantnom i objektivnom istra`ivanju te Toka~a i saradnici zaslu`uju pohvale na svom trudu bez obzira na sva osporavanja koja dolaze sa bilo koje strane. Politi~ki bitno jer se njime ru{e stereotipi o ratu u BiH gdje su Srbi prikazani kao agresori iz Srbije koji su napadali Bo{njake u BiH. Iz istra`ivanja je vidljivo da su ratu u BiH 99,9 % ginuli gra|ani ove dr`ave. bili oni Srbi, Bo{njaci ili Hrvati. Danas je najbitnije da se odgovorni za sve ratne zlo~ine po~injene na svim stranama na|u pred licem pravde, u sudu i odgovaraju za zlo~ine koje su naredili ili po~inili. Treba naglasiti da sa ovim procesom ne smije biti manipulacije, kao {to je danas slu~aj sa pojedinim predmetima koji se otvaraju pred Sudom BiH, jer to uzrokuje nove nesporazume me|u nacionalnim zajednicama, ka`e Jerini}, dok Dejanovi} dodaje: BiH treba ovakvo istra`ivanje, da bi se utvrdila istina o poginulim i zatvorila usta manipulatorima, koji su tvrdili da je bilo tri puta vi{e poginulih. Kod ovakvih istra`ivanja vrlo je bitno da nema ve}ih i ozbiljnijih osporavanja rezultata. Ovo istra`ivanje trebalo je biti jedan od prvih dr`avnih zadataka, ali na`alost, istina i op{ti interes vrlo ~esto nisu i interes izabranih predstavnika u vlasti. Prvo {to pomislim je da su uzalud poginuli i da su trebali `ivjeti, a poslije toga, da svi odgovorni za pogibiju ovih ljudi trebaju odgovarati i da nam se ovo nikad vi{e ne ponovi. Osim onih koji su odgovarali ili su trebali odgovarati pred sudovima, za ove zlo~ine odgovornost treba pro{iriti na doma}e i me|unarodne mo}nike koji su odlu~ivali o ratu ili miru.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

Op}ina Stari Grad Sarajevo svim Jevrejima u povodu Pesaha, praznika oslobo|enja, nade i spasenja upu}uje iskrene ~estitke.

BOSANSKI PONOS

DVADESET GODINA VOJNIKA SREE


U augustu 1992. u okupiranom sarajevskom naselju Dobrinja snimljen je spot za pjesmu VOJNIK SREE, koji je reirao MIRSAD HEROVI, a koji su, izmeu ostalih, emitovali i CNN i MTV; pored reditelja, za Slobodnu Bosnu slavnih ratnih dana se prisjeaju neki od glavnih aktera spota, pripadnika SPECIJALNE JEDINICE MUP-a RBiH: MUHAMED GAFI, JASMIN BEGI, DEVAD HOBO, MILENKO MILINOVI, MUHAMED MULAOMEROVI, DAMIR ZGODI i SAMIR AJI

K SVEMIR VELIKI! O
Pjesma i video spot Vojnik sre}e na Palama i u Banjoj Luci su u ratu bili apsolutni hit!

SPECIJALCI OPET NA DOBRINJI


Hera (na ~elu), Zgoda i Gafa (drugi red), Pape (iza Gafe) i u posljednjem redu, slijeva na desno: [pico, Bega, Kina i ^aja

56

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

VIKI]EVI SPECIJALCI, DVIJE DECENIJE POSLIJE


Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

ledali ste taj video spot milion puta. Ili ste, barem, trebali. Bez obzira na kojoj ste strani bili tokom rata, bez obzira na kojem meridijanu i paraleli ste tra`ili vlastito mjesto pod suncem. Jer, vrhunsko je to ostvarenje reditelja Mirsada Herovi}a Here. Jedinstveno, autenti~no, neponovljivo. No, ni{ta od toga ne bilo bez glavnih glumaca, pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna. A pjesma Dine Merlina, Vojnik sre}e, tek je nakon snimanja scena tog spota u sarajevskom naselju Dobrinja, ali i u njihovoj bazi u Domu policije u centru glavnog grada BiH, do{la kao vrhunska podloga. U mjesecu augustu, prve ratne godine...

NA LICE STAVI SMIJEH


Sa osam pripadnika Odreda Bosna sjedimo na Dobrinji, a gdje bi drugo, tre}eg dana aprila. Prisje}aju se detalja sa snimanja tog spota, realizovanog na osnovu ideje Samira Mehi}a Mehe. Meni je Meha, ovdje na Dobrinji, rekao da se snima spot o specijalcima. A ja mu ka`em: Pa, snimljen je spot za pjesmu Ponesi zastavu Dragane Viki}u. A on veli: Dobro, ali to je spot o komandantima i komandirima. Ka`em mu: Odli~no, onda snimajte, a {ta ti ja trebam u tom spotu. On veli: Kemo i ti bi nam se trebali nasmijati, govori nam jedan od komandira ovog odreda, Muhamed Gafi} Gafa. A kad smo to poslo`ili, ka`em Mehi da nam fali komandni kadar, jer mi smo specijalci, a bez komande smo ko bez glave. Hajde da vidimo ko je na Dobrinji, ka`e on. Gafa je tu, a danas treba do}i i Kemal Ademovi}, zamjenik komandanta. A

POVRATAK U RATNU PRO[LOST


Meha poklanja ~okoladu dje~aku Adnanu (skroz gore); uvijek naprijed, nikad nazad (gore)

Mirsad Herovi} Hera


5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

57

BOSANSKI PONOS

Muhamed Gafi} Gafa

Jasmin Begi} Bega

Kemo je bio te`ak na tim stvarima i nikad ne bi pristao na to da smo ga mi pitali. Nego, mi nagovorimo Gafu da on nagovori Kemu da ga snimimo kako se smije. Pazi, mi smo snimili ve}inu kadrova, ali nam, eto, trebaju njih dvojica da se nasmiju. Zato {to je na{a ideja bila da se neki od komandanata, komandira i specijalaca na kraju spota smiju, obja{njava Hera. U snimanju spota sudjelovali su specijalci iz I i II ~ete, koji su ~uvali linije na Dobrinji 1 i Dobrinji 4. Nisam o~ekivao da mi jedan specijalac, kao u ovom slu~aju Meha, ka`e: Ovaj spot mi snimamo za one koji ga ne}e vidjeti. I to me tako potreslo!, ka`e Gafa. Dva dana spot je sniman na Dobrinji, jedan dan u bazi, u Domu policije, i jedan dan u susjednom Velikom parku. Tada je Meha govorio da ga jebe statistika. Ka`e: Sve {to rat du`e traje ve}a je {ansa da te zaka~i. I tada sam do{ao na ideju da se oni na kraju spota smiju, da ostanu kao zamrznuti u vremenu. I pucalo se pravom, bojevom municijom. A kada smo ulazili u BOV, bilo je i pitanje: da li smo se namazili kopertonom, kako ne bi izgorili, pri~a Hera. Jasmin Begi} Bega prisje}a se jo{ jednog detalja: E sad, kako Kemu, koji ka`e: Ma, daj bje`i, snimaj to, i pritom mu je ~a~kalica u ustima, natjerati da se

SJE]ANJE NA HEROJE

etvorica poginulih specijalaca iz spota Vojnik sree!


O d a k t e r a s p o t a Vo j n i k s r e } e ~etvorica su poginula: Amir \uli} [pico, Senad Fazli} Fazla, Mirsad Fo~o i Nermin D`evlan D`eki. Pre`ivjeli su: Kemo Ademovi}, Muhamed Gafi}, Samir ^aji} ^aja, Senad Fazli} Bumbar, Nihad Fazli}, Midhat ^amd`ija, Dino Fazli}, Mirsad Herovi} Hera, Sr|an Pani, Samir Mehi}, Milenko Milinovi} [pico, Jasmin Begi} Bega, Pero Parad`ik, Rijad Avdagi}, Kristijan Iveli}, Amir Mu{a novi}, Muhamed Mulao merovi} Kina, Damir Zgodi} Zgoda, Vehid U{anovi}, Fadil Feriz i dje~ak Adnan. Valjda nismo nekoga za b o ravili...

nasmije. Tada mu je Gafa rekao: Hajd, ba, vadi taj kolac iz usta!

^UVANJE LINIJE I SNIMANJE


A ko }e otvoriti spot? Prva ideja bio je komandir Samir aji} aja, mo}an, visok, stasit. Tako je i ostalo. Pitamo ga da li mu je reditelj dao i neke indikacije prije po~etka snimanja. A nemam pojma, reditelj je tu, pa nek objasni. Ma, nagovarali su mene i Hera i Meha. Ka`u: Ti ima{ tu fizionomiju.

A ja ka`em: Nemojte mi toga! Jer mi je to tada izgledalo {minkerski, ne{to kao da sam maneken rata. Me|utim, od dosade sam rekao: u redu! I Begu se trebalo nagovarati da sudjeluje u realizaciji spota: Bio sam komandir na Dobrinji I, i dugo vremena sam se opirao Mehi koji me je uporno lomio. Uspio je on samo zato {to je dosadan ko proljev. Jer, mislio sam da mi na to nemamo pravo. U onom sistemu znalo se ko kada i gdje mo`e nastupiti i za sve si trebao imati odobrenje.

Damir Zgodi} Zgoda i Muhamed Mulaomerovi} Kina (lijevo); D`evad Ho`bo Pape (desno) 58
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

VIKI]EVI SPECIJALCI, DVIJE DECENIJE POSLIJE

Samir ^aji} ^aja

Milenko Milinovi} [pico

DRAGAN VIKI], RATNI KOMANDANT ODREDA BOSNA

Naziv pjesme negdje se podudara sa konstatacijom da su ti momci zaista bili velika srea
Dragan Viki}a pitamo kako to da on kao komandant nije znao da se na Dobrinji snima spot Vojnik sre}e. Nisam ja znao ni kad je Tifa ne{to ranije snimao spot za pjesmu Ponesi zastavu, a nisam znao ni kada je Hera snimao Vojnika sre}e. Ustvari, nisam znao za predradnje koje su prethodile tim snimanjima. U svakom slu~aju, drago mi je da je taj spot snimljen i ba{ je dobro nazvan: Vojnik sre}e, ka`e Dragan Viki}, komandant Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna. Da, ali njegovi specijalci ka`u da je oko naziva pjesme, pa samim tim i spota, postojao mali problem, jer je Viki} govorio da su oni policajci, a ne vojnici: Ma, dobro, to je sada manje bitno. Oni jesu policajci, ali je ta jedinica ratovala kao i svaka vojska. Naziv pjesme negdje se podudara sa konstatacijom da su ti momci zaista bili velika sre}a na mnogim tim dijelovima gdje je bilo najgu{}e. Ja takvih informacija imam dosta, ali oni to najbolje znaju. U ovom tekstu tematski smo se vezali za snimanje ratnog spota Vojnik sre}e. A pri~a o Specijalnoj jedinici MUP-a RBiH - Odred Bosna zaslu`uje pet, {est knjiga, barem. Upravo je objavljeno izdanje knjige Specijalna jedinica Bosna autora Muhameda Gafi}a na engleskom jeziku. Na na{em jeziku, pak, imali smo je priliku ~itati i kupiti jo{ prije pet godina.

EL COMANDANTE
Dragan Viki} Dragan Viki}

Hera: Meha je tu bio glavni organizator. Jer, on kad uhvati ne pu{ta. Isto Pitbull. Lak{e ti je odmah prihvatiti, pa si onda rahat. Damir Zgodi} Zgoda: I nismo tada u Domu policije imali ni{ta kako bi ne{to mogli improvizovati. Hera: Pa smo na{li neku zastavu, Kameruna, ~ega li ve}? Zgoda: Snimali smo kroz neku cijev da bude svjetlosti, a nas dvojica pu{imo kako bi dobili dim. Kada govorimo o onim Herinim osmijesima zamrznutim u vremenu, primje}ujemo da je Milenko Milinovi} [pico napravio neobi~no kiseo kez: Prvo, prepao sam se kad mi je Hera rekao da }e stajati unutra s kamerom, a da ja ispucam rafal pored njegove glave. Ne znam postoji li na tom snimku rupa koja je ostala nakon {to sam ispalio rafal... To je u ta~ku! Ka`em mu: Gdje }u ti bolan pucati pored glave, jesi tu budala! A on meni: Hajde, bolan, pucaj, vi ste do sada ispucali milion metaka; ima da mi upadne{ s vrata i da puca{ s kuka. Joj, kontam, ubih svog ~ovjeka na snimanju. A njemu se kamera nije ni mrdnula. To je prvi put da sam se prepao, vi{e nisam, hahaha... Komandant Specijalne jedinice MUP-a RBiH - Odred Bosna Dragan Viki} nije ni znao da se spot uop{te snima. Znao je samo Kemo, njegov zamjenik. I, naravno, akteri spota koji su ~uvali liniju i usput snimali budu}e Herino remek-djelo. Po zav{etku snimanja, Hera i kompanija su premje{teni u Ned`ari}e: Tamo smo ostali petnaestak dana. A moj komandir Mirsad Fo~o mi je rekao da idem na televiziju i zavr{im montiranje spota zajedno sa Zijadom Mehi}em. Kad se mi vratimo iz Ned`ari}a, gleda}emo spot, govorio mi je Fo~o. Na`alost, poginuo je dva dana prije okon~anja monta`e. Hera i Meha odnijeli su spot Draganu Viki}u. Pogledao ga je na VHS-u. Ka`e: Dobro, hajd jo{ jednom. Radnja se de{ava u njegovoj kancelariji u Domu policije. Ipak,
59

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

BOSANSKI PONOS

KAKO JE DOBRO VIDJETI VAS OPET...


D`evad Ho`bo, Damir Zgodi}, Mirsad Herovi}, Samir ^aji}, Muhamed Gafi}, Jasmin Begi}, Muhamed Mulaomerovi} i Milenko Milinovi}

problem je bio oko naziva pjesme. Jer, Viki} je rekao da su oni policajci, a ne vojnici. Pa je onda uz naziv Vojnik sre}e jedno vrijeme postojao i podnaslov: Specijalna jedinica MUP-a RBiH - Odred Bosna, ka`e Hera.

NEKAD, SAD, ZA VJE^NOST


TEKST: Dino Merlin MUZIKA: Dino Merlin IZVO\A^I: Dino Merlin i Dra`en @eri} @era REDITELJ SPOTA: Mirsad Herovi} Hera MONTA@ER: Zijad Mehi} PRODUCENT: Rat, kao takav Ako se zlo dogodi, ako me no}as pogodi. Ja ne}u od smrti umrijeti, ja }u umrijeti od ljubavi. Jer ja sam vojnik sre}e, mene metak ne}e. Mo`e{ mi ubiti ljeto, al `ivje}e prolje}e. Ako se zlo dogodi, ako me no}as pogodi. Ti ne pla~i, na lice stavi smijeh, za ovaj grad nije umrijeti grijeh. Pucaj! Ne mo`e{ mi ni{ta, ja sam ko svemir velik. Pucaj, iz topova trista, ovo je srce ~elik. Jer ja sam vojnik sre}e, mene metak ne}e. Mo`e{ mi ubiti ljeto, al `ivje}e prolje}e...

TURA PI]A U BANJOJ LUCI


A [pico }e se nadovezati: U Banju Luku, nakon rata, vodimo jednog ameri~kog diplomatu na sastanak. I, sve se zavr{ilo, sastanci, zajebancije, pa mi nave~e si|emo u kafanu u Hotelu Bosna da popijemo koju rakijicu. Odjednom, sti`e nam pi}e, a onda i jo{ jedno. Pitam konobara: Ko je ovo zvao? Ka`e on: Ja. Onda ga pitam i: [to to haveru, ti? A on odgovara protivpitanjem: Ti si onaj momak sa spota? Ho}u da vas ~astim, ja sam isto iz Sarajeva, ali morao sam oti}i. Opet ja: Pa, {to si oti{ao iz Sarajeva? A on: A, jebiga! Juke, folovi. I samo da zna{: i mi smo u Banjoj Luci brijali na tu va{u pjesmu. Spot je premijerno emitovan krajem augusta 1992. godine. estitao je Dino Merlin Heri na tom djelu, ali mu je i rekao da spot jo{ nije gledao. Ali, meni svi ~estitaju, pa da i ja tebi ~estitam, govorio je Merlin. Na na{e pitanje koje su to prve slike koje vidi kada se sjeti rata, D`evad Ho`bo Pape odgovara: Sve mi se mije{a. Gdje god da do|em, a gdje sam bio u ratu, vra}aju mi se slike. Kad iz pravca Doma policije pogledam prema nekada{njoj Robnoj ku}i, kontam: nikad gore, a nikad ljep{e vrijeme! Dao bih sve u `ivotu da se, makar mi koji smo `ivi, ali svi, mo`emo sastati. I odmah
60

da umrem. Na isto pitanje odgovara i Muhamed Mulaomerovi} Kina: Ja sam na Dobrinji bio ba{ dobar dio rata, kompletan ljetni period 1992. godine. Pa sam onda, na jo{ nekoliko mjeseci, produ`io boravak na aerodromskoj pisti. Bio sam u grupi koja je bila zadu`ena za unos oru`ja u Sarajevo. Ali, to je posebna pri~a. Na Palama su nekoliko puta poku{avali kopirati spot Vojnik sre}e, ali na pjesmu Let the Sunshine In, iz filma Kosa. No, nikako im nije uspijevalo. Saplitali su se, padali, `mirkali, ne{to se poku{avali kofr~iti, ali, kad ne ide - onda ne ide. Gledaj, mi smo dr`ali Vrbanja most. A tamo je ~esto bila razmjena zarobljenih na{i za njihove. E, ti, koji su bili u na{em zarobljeni{tvu znali su nam, prije razmjene, govoriti: Srbi kad se napiju slu{aju samo Vojnika sre}e, tvrdi Bega, koji }e, zajedno sa mnogobrojnom ekipom specijalaca, proslaviti Dan jedinice, 5. aprila u Domu policije. Branko ]opi} se u romanu Magare}e godine na ovaj na~in opra{ta od svog dragog prijatelja iz Konvikta u Biha}u, Hamida Rusa, koji je 1942. poginuo kao borac Osme kraji{ke brigade: Na njegov grob neka pa`ljiva ruka ~esto polo`i buket onoga divnog i nje`nog poljskog cvije}a koje tako brzo vene. Upravo tako: neka pa`ljiva ruka ~esto polo`i cvije}e na grob svakog od 81. poginulog specijalca, me|u kojima je i heroina Dalila Tufo. Mo`e, u sebi, re}i i amen i amin, nema veze. A ako ne}e ni jedno ni drugo, neka samo {uti... I {uti... I {uti...
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

FEHIM DEMIR

U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu otvorena je izloba bosanskohercegovakog fotoreportera FEHIMA DEMIRA, povodom obiljeavanja 20 godina od poetka opsade Sarajeva; Demirove fotografije objavljivane su u najveim svjetskim medijima, a postavka u BKC-u samo je mali dio njegovog fotografskog opusa koji biljei ivot Sarajlija u ratu i prvim poratnim godinama

JEDAN IVOT VRIJEDI VIE OD HILJADU FOTOGRAFIJA


Foto: Milutin Stoj~evi} Svaka fotografija nosi Svaka fotografija nosi posebnu pri~u, a nijednu posebnu pri~u, a nijednu od tih pri~a ne smijemo od tih pri~a ne smijemo zaboraviti, ka`e Fehim Demir zaboraviti, ka`e Fehim Demir

FOTO-DOKUMENTI IZ FOTO-DOKUMENTI IZ VREMENA OPSADE VREMENA OPSADE

Pi{e: MAJA RADEVI]

O
62

d svih nevolja i opasnosti koje mogu sna}i jednog fotografa na svakodnevnim zadacima u ratu, Fehim Demir posebno pamti ratne zgode i nezgode sa sarajevskom policijom. Koja je, ne biste vjerovali, ~ak i usred vanrednog stanja i sveop{teg haosa redovno obavljala rutinske saobra}ajne kontrole. @iva istina! Jednom sam i{ao autom od Holiday Inna prema ^engi} Vili i kod Veterinarskog fakulteta me zaustavi policija, sa sve radarom... Policajac mi ka`e: Prekora~io si dozvoljenu brzinu, vozio si 90. A ja mu ka`em: Nisam vozio 90, nego 120, ne valja ti radar! Vidi{ da pucaju, moram da vozim brzo. A on

odgovara: Pa ko ti je kriv, ne pucamo mi! I morao sam da platim kaznu..., kroz smijeh pri~a Fehim Demir. A drugom prilikom, bio sam s jednim kolegom iz Zagreba koji je radio za Reuters, vozili smo se od engi} Vile prema Marin dvoru i u cijelom onom haosu, vidimo da jedan jedini semafor radi na Marin dvoru! Do danas nisam uspio shvatiti odakle struja za semafor, kad nigdje drugo u gradu nije bilo struje. I tu, kod semafora, stajao je policajac i napla}ivao kazne svakom ko pro|e kroz crveno... Ali, problem je bio u tome {to je na semaforu stalno gorjelo crveno.

@RTVE I POSMATRA^I
Dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva povod je zbog kojeg je Fehim Demir odlu~io napraviti izlo`bu fotografija

u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Izlo`eno je oko 50 fotografija od kojih je ve}ina snimljena u periodu opsade, ali tu su i neke slike iz prvih poslijeratnih godina, poput posjete pokojne princeze Diane Bosni i Hercegovini i koncerta grupe U2 na stadionu Ko{evo. Fotografije Fehima Demira, danas fotoreportera agencije EPA, a u ratu fotografa AFP-a i Oslobo|enja, objavljivali su najpoznatiji svjetski magazini, poput New York Timesa, Guardiana, Timea... Jedna od Demirovih ratnih fotografija nedavno je uvr{tena i u kolekciju ~uvenog njujor{kog Muzeja moderne umjetnosti MoMa - Fehim je za to, kako ka`e, saznao slu~ajno, preko interneta... Rat se mo`e slikati na bezbroj razli~itih na~ina. Slike Fehima Demira, nastale tokom ~etvorogodi{nje opsade Sarajeva,
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

SLIKE @IVOTA POD OPSADOM


suvereni, prakti~no neupotrebljivi i skoro nedodirljivi u svojim pancirnim prslucima (kreteni, ka`e Demir)... Bio je, ~ini mi se, avgust 92., ispred Narodne banke. Jedan na{ kolega imao je izlo`bu karikatura, svi smo se okupili tu i onda je iznenada po~elo granatiranje, haos... Moj prijatelj, pokojni Savo Vasiljevi}, stajao je ispred mene, ovako kao {to sad stojimo vi i ja. Pala je granata na par metara od nas i Savu su pogodili geleri, sve ih je pokupio, a ja sam, nekim ~udom, ostao netaknut. I tako je bilo cijeli rat padale su granate, ga|ali snajperi, par puta se dogodilo da pogode automobil u kojem sam bio, ali sre}om, nisam nijednom bio ranjen, pri~a na{ sagovornik. I u takvoj situaciji prevladao je instinkt fotoreportera: Fehim je uzeo aparat i slikao. Moralna dilema u njegovom poslu je neizbje`na - da li prvo pomo}i ranjenima, pa onda fotografisati, ili obrnuto? To je ne{to {to se uvijek prigovara nama fotoreporterima, kao mi samo snimamo i zara|ujemo pare, a nije nas briga {ta se doga|a sa ljudima koje snimamo... Ali {ta da uradite kada je oko vas pedeset ljudi koji samo stoje i gledaju, i ~ekaju da ja i snimim i da pomognem ranjenima? Vi{e puta sam odvezao ranjenike u bolnicu, kao {to mi se i znalo dogoditi da me ljudi ponekad napadnu: [to snima{, {to ne poma`e{?! Ali oni ne vide sve... Imao sam jednog prijatelja, Chrisa, koji je uvijek imao u automobilu spremno }ebe, ako treba nositi ranjene. S profesionalne strane, to jeste dilema, ali kad si sam i na|e{ se u takvoj situaciji, logi~no je da }e{ prvo pomo}i, a ne snimati. Bolje spasiti jedan `ivot nego napraviti hiljadu fotografija.

KAUBOJSKI FILM I SARAJEVSKI STRAH


Mnogi bosanski fotografi poput Demira, Danila Krstanovi}a, Rikarda Larme, u ratu su prvi put shvatili {ta zna~i raditi za velike svjetske novinske agencije. Razlika je, u odnosu na ovda{nje medije, ogromna, ka`e Fehim Demir. Od momenta kad se ujutro probudite pa dok nave~e ne po|ete na spavanje, stalno ste prisutni u tom poslu i morate u svakom momentu biti spremni na pokret. Sve {to se dogodi danas, za nas je to ve} ju~er, pri~a ovaj fotoreporter. Materijal smo u ratu uglavnom dobijali UNPROFOR-ovim transportnim avionima, svaki mjesec je neko dolazio izvana i donosio sve {to treba, tako da tu nije bilo problema. Ja sam tada jo{ uvijek radio i za Oslobo|enje, pa sam taj materijal onda nosio i njima. Ali niko mi nikad nije rekao hvala. Je li se nekad dogodilo da su fotografije koje je slao AFP-u iz opkoljenog Sarajeva bile cenzurirane, ili za njih prebrutalne za objavljivanje, pitamo.
63

istovremeno su u`asavaju}e potresne i dirljivo lijepe: na mnogima od njih su djeca, koja su u prvim godinama svog `ivota iskusila ono {to nijedno dijete na
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

svijetu ne bi trebalo do`ivjeti; na drugima mu~ne slike krvi, ranjenih Sarajlija, oplakivanje mrtvih, d`enaze i sahrane... Na nekima, opet, vojnici UNPROFOR-a,

FEHIM DEMIR

^EKAJU]I INTERVENCIJU
Slike Fehima Demira, nastale tokom ~etvorogodi{nje opsade Sarajeva, istovremeno su u`asavaju}e potresne i dirljivo lijepe

Nikada, odgovara Demir. Ali nekako sam i sam imao taj osje}aj, znao sam {ta trebam slati, a {ta ne, {ta mo`e pro}i, a {ta nije dobro... Ovih dana, na inicijativu novinara francuskog Le Mondea Remyja Ourdana, u Sarajevu se ponovo okupljaju ratni reporteri i fotografi iz raznih dijelova svijeta. Ti ljudi su za Bosance i Hercegovce u~inili mnogo i to im ne smijemo zaboraviti, ka`e Fehim Demir: Kao neko ko je odavde, normalno je da sam ja druga~ije, vjerovatno i emotivnije do`ivljavao sve to od mojih stranih kolega. Ipak, nikada ne bih mogao da potcjenjujem njihov rad. Svi strani izvje{ta~i i fotografi koji su bili ovdje za vrijeme rata uradili su puno za Sarajevo i za Bosnu i dali su sve od sebe da se usmjeri pa`nja svjetske javnosti na ono {to se de{avalo, da se rat zaustavi. Na`alost, pored svih na{ih napora, izvje{taja, fotografija, TV priloga koje smo svakodnevno slali, intervencija je do{la prekasno - nakon ~etiri godine opsade kakvu istorija ne pamti, neko se kona~no smilovao da ka`e: sad je dosta. Fehim Demir izvje{tavao je proteklih godina i sa Kosova, iz Iraka i mnogih drugih konfliktnih zona. Sve je to, kako ka`e, kaubojski film u odnosu na ono {to se de{avalo u ratnom Sarajevu. Jeste frka, ali nije bilo onog straha, neposredne opasnosti, kao u Sarajevu. Za vrijeme rata samo sam dva puta iza{ao iz Sarajeva. I{ao sam jednom u Barcelonu sedam dana, na poziv gradona~elnika Barcelone, tamo sam imao izlo`bu fotografija. Jednom sam oti{ao i u Frankfurt, tako|er na nekoliko dana. Svi su me pitali: Pa zar }e{ se vratiti u Sarajevo? Nisam ni pomislio da se ne vratim. Ne bih se, bogami, za onaj njihov `ivot tamo mijenjao, bez obzira na sve.
64
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

MI]A PONOVO JA[E

MILI VUKAINOVI
Legenda sarajevskog rocka sa svojim bandom Vatreni poljubac odsvirae koncert u Sarajevu, 11. aprila; za na magazin Mili Vukainovi govori o novom albumu Poljupca, svojoj knjizi, ivotu u Beogradu, bludu i razvratu na Facebooku, 6. aprilu, krai struje...
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

oktor za RocknRoll, i jo{ koje{ta, ali - doktor, ponovo je u Sarajevu, i ponovo na stejd`u u glavnom gradu ove na{e dr`ave. I to 11. aprila, u Cinemas Clubu Sloga. A, {ta nam je to njegov Vatreni poljubac pripremio za predstoje}i koncert? Vatreni poljubac }e predstaviti novi album sa nekoliko novih pjesama, a ostalo }e biti, uglavnom, rock standardi mog banda. [to zna~i, pjesme koje su prvenstveno i napravljene za `ivu izvedbu i koje su za{titni znak na{eg te{kog rocka. Tu ne mislim ni na kakve hitove, jer te{ki rock nije pop muzika, niti je Vatreni poljubac pop grupa. Riblja ~orba, Bajaga, Van Gogh iz Srbije, potom Bijelo dugme, biv{a grupa Merlin, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Divlje jagode u Bosni, kao i u Hrvatskoj: Parni valjak, Film, Atomsko skloni{te, nisu rock grupe, ~ak i ako koriste distorzi~ni zvuk gitare. Koji ne mo`e biti odrednica za muzi~ki pravac, jer je jedini motiv i razlog za pjesmu autora iz ovih grupa bio da naprave hit koji }e svi da pjevaju, a da oni samo galame: hajmo ruke gore. Pritom cijela sala, hala ili stadion pjeva njihov refren. I to jeste pop, ali nije rock, ka`e nam Mili} Vuka{inovi}.

KAD SVE PROE OSTAE MLAD...


zivno mjesto. Jo{ samo fale rulet stolovi, a mlade u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini ko jebe. Va{ posljednji studijski album sastavljen je od novih, ali i od starih pjesama, koje je otpjevao Mladen Voji~i} Tifa kad je bio va{ ~lan. To je, pretpostavljam, dobitna kombinacija za povratak Poljupca? Na posljednjem albumu, koji u`ivo sviram s grupom, sve sam snimio sam, uklju~uju}i i `ivi bubanj, prije dvije godine u Sydneyju u Australiji, kad sam svirao tamo i na njemu je {est novih pjesama. Ponovio sam osam starih, u mojoj vokalnoj izvedbi, a koje je Tifa otpjevao sa Poljupcem na plo~i 100% RocknRoll, 1986. godine. Va`i li jo{ uvijek ona Va{a: Cilj je napraviti album sa deset pjesama, od kojih je osam nabijeno seksom? Sve moje pjesme, na svim albumima, nabijene su seksom, jer ja ne odre`em muda kad pi{em filozofski tekst, ve} dok ga pi{em zami{ljam kako }u je tek razvalit kad je odu{evim vispreno{}u svog duha i kad se bude ovla`ila ~itaju}i moj visokoumni tekst. Ko, pored Vas, sa~injava novu postavu benda? Vatreni poljubac nije jam session, gdje svako svira kako se kome nadigne. Tako da sam ponovo na{ao mlade momke za ovu najnoviju postavu grupe: Vladimira ]opi}a na bubnjevima i Sr|ana \uki}a na basu, koji grizu i izgaraju zajedno sa mnom da postignemo svirku dostojnu svirke ranog Poljupca, kao {to mi je bila i postava kad sam svirao sa grupom na tom poslijeratnom otvorenju Doma mladih, prije tajkuna, dok je jo{ bio Dom mladih, neovisno {to je bio ruina sa tek zatvorenim krovom. Koliko, zapravo, Poljubac, ~esto nastupa posljednjih mjeseci, godina? Ovdje moram da objasnim neke stvari vezano za rock svirke i rock koncerte, i ko i kako ih svira. Prije svega, za pristojan nastup rock grupe, tro{kovi su mnogo ve}i nego {to mo`e da se zaradi od ulaznica, ~ija je cijena mala, a i malo je rock publike. Ovo pri~am za normalne, po{tene rockere, koji `ive od svog talenta i ljubavi prema rock muzici i nisu se uvezali sa vladaju}om strankom ili strankom koja mo`e da ucjenjuje vladaju}u i te uvezane grupe sa politi~arima na vlasti. Oni nemaju problema ni sa tro{kovima ni sa brojem prisutnih u publici, jer oni sviraju ili po trgovima za velike pare ili im op{tina po naredbi iz glavne centrale stranke, fiksno plati koncert iz op{tinskog bud`eta i pokrije sve tro{kove, naravno. Kao {to im uradi i vrlo skupu reklamu sa billboardima i TV marketingom. Tako to funkcioni{e kad si mezimac vladaju}e stranke a kad izjavi{ kao {to sam ja izjavio, da sam za vojnu diktaturu i da bih, kad bih je zaveo, pohapsio sve politi~are i poslao ih na prinudni rad dok ne vrate sve pare koje su pokrali od naroda i zbog te izjave ni CD

PJESME NABIJENE SEKSOM


Od kada Va{eg benda nema na sceni glavnog grada BiH? Vatreni poljubac je prvi otvorio Dom mladih, odmah poslije rata, ~im su mu zatvorili krov. Odsvirali smo koncert u onom golom betonu i staklu, a moja je `elja bila da ba{ tu odr`imo koncert, jer je i prvi nastup Poljupca u Sarajevu bio upravo u Domu mladih, 1978. godine. Kao da sam znao da }e poslije na{eg koncerta da ga preuzme, sredi i prisvoji ratno-profiterskotajkunska elita i od njega napravi eksklu-

Mili} Vuka{inovi}: Volim kada `ene odu{evim vispreno{}u svog duha


66
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

^EKAJU]I POLJUBAC
pedofilija, voditi ljubav sa dvadesetogodi{njakinjom, onda }u do kraja `ivota da budem pedofil. [to nije sprije~ilo njegovu biv{u da njegov kompjuter preda policiji. Kad je policija poslije mjesec dana nazvala i rekla joj da nema osnova za pokretanje krivi~nog postupka za pedofiliju i upitali je ho}e li da povu~e tu`bu, odgovorila je da ne}e, samo da Mi}i napakosti. Jer je znala... Da mu je u kompjuteru autobiografska knjiga Seksualno nemoralan tip, koju pi{e ve}, tada, ~etiri godine. Tek poslije ~etiri mjeseca Mi}i je kompjuter vra}en i sada je kod njega i Suzane u iznajmljenom stanu, jer je i Suzana tako|e ostavila sve iza sebe zajedno sa svojim proma{enim brakom. Pi{e i ona svoju knjigu, kako joj se dogodila ljubav ve}a od `ivota sa Mi}om i upravo nam je 11. aprila druga godi{njica braka. U petak, 6. aprila, obilje`avamo dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva. Vra}aju li Vam se, s vremena na vrijeme, ratne slike voljenog grada? Mo`da malo pateti~no, ali... Ne samo slike, ve} ~esto vra}am i kompletan film, u fragmentima naravno. Samo da nije bilo ubijanja i zlo~ina, to mi je najljep{i period u `ivotu. Lijepo je bilo `ivjeti onako non-stop, na ivici `ivota i smrti i bez elementarnih uslova za `ivot, a tako ispunjeno, dijele}i sa Sarajlijama ~istotu i dobrotu sarajevskog duha i duhovitost koju ni ratni u`as nije uspio da uozbilji. Najte`e mi je bilo kad je rat stao i kad su izmilili oni kojima je rat bio brat, pa oni postali prvi, bogati i mo}ni, a mi ostali gra|ani drugog reda, siroma{ni i nemo}ni. Tada sam i napisao ovo: [ta je to ljubav, prijateljstvo, `ivot, sad znam to se ne mo`e znat/Ko pravu nije do`ivio patnju, ko jednom nije pre`ivio rat. MILI] OD SARAJEVA MILI] OD SARAJEVA
Mi}a Vuka{inovi}, Mi}a Vuka{inovi}, frontmen Vatrenog frontmen Vatrenog poljupca poljupca

niko nije smio da mi izda ovdje u Beogradu i Srbiji. Dvije godine mi je ~amio u ladici i na kraju ga je izdao jedini ~ovjek sa mudima, ]iro, vlasnik Gold Musica, koji ina~e izdaje isklju~ivo narodnjake.

PRIJAVA ZA PEDOFILIJU
A, kakav je danas Mi}in `ivot u Beogradu? Mi}a danas `ivi u vrlo sre}nom braku sa svojom novom `enom Suzanom, sa kojom je u ljubavi ve}oj od `ivota, a koja se za~ela i za`ivjela na Facebooku, na kojem je Mi}a
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

prije Suzane bio kralj razvrata i bluda, virtualnog naravno, koji je i najbolji jer nema kondoma a ne mo`e{ dobiti SIDU. Zbog tog razvrata ga je ostavila biv{a nevjen~ana `ena sa kojom je `ivio trinaest godina, i koja ga je izbacila iz stana. I jo{ ga prijavila policiji za pedofiliju. Zato {to je virtualno vodio ljubav na Facebooku sa djevojkom koja je 1990. godi{te, zna~i tad je imala dvadeset godina, s tim {to Mi}a nije ni gledao koje je godi{te doti~na dama kad je to s njom radio. Ali jeste izjavio poslije ove optu`be svoje biv{e, da ako je to

Vjerujem da se sje}ate Va{e dovitljivosti u ratu, kada ste krali struju. Znate ono, nulti prioriteti i tako to... Kako ne, knjigu mogu da napi{em o kra|i struje. Imao sam je cijeli rat, sa malim, bezna~ajnim prekidima i to zato {to nisam mogao svima da je dam, nije je toliko bilo. Pa su oni gnjevni prijavljivali gdje sam sakrio `icu, ali ve} sljede}u no} bih montirao drugu koju ovi gnjevni nisu mogli da provale, a ti isti gnjevni su palili jake potro{a~e i nekoliko puta je zbog toga sagorio glavni kabl. Morao sam da ih skinem, ustvari dok nisam nabavio toliko ku}i{ta sa osigura~ima i svakome sam onda na osigura~ za njegovu `icu stavljao samo jednu tanku licnu, koja je dovoljna bila da mo`e da gori svjetlo i televizor, ali ni{ta drugo.
67

KNJIGA MJESECA
Institut za pode{avanje vremena zvu~i kao da ga je pisao neko ko je u dana{njoj BiH tra`io posao u dr`avnoj slu`bi ili je radio u me|unarodnim organizacijama pa upoznao njihov ustroj iznutra

O pogubnoj vladavini osrednjosti


Pi{e: ADISA BA[I]

O AUTORU Ahmet Hamdi Tanpinar (1901. - 1962.) turski je pisac koji se smatra jednim od za~etnika turske savremene knji`evnosti. U njegovoj poetici spaja se senzibilitet turske knji`evne tradicije sa o~itim uticajima zapadnoevropske knji`evnosti, a prije svega evropskog romana prve polovine dvadesetog vijeka.

ajri Irdal je mediokritet koji se nikad u `ivotu ni po ~emu nije izdvajao. Ne{kolovan, netalentovan, on bi sve ~ega se la}ao radio bez strasti i bez velikog uspjeha. Bez pravog znanja i izu~enog zanata, zanimao se za satove, ali je i taj interes ostajao bez posebnih rezultata. Tavorio je tako ovaj junak, `ivio svoj istanbulski `ivot ranog dvadesetog vijeka, svjedo~io propasti velikog carstva i nastanku Republike, i sve vrijeme bio jednako prosje~an i u privatnom kao i u poslovnom `ivotu. Uvijek u blizini velikih, osobenih i zanimljivih ljudi, ali nikad uistinu vrijedan njihovog dru{tva. Jednoga dana on upoznaje Halita Mjeritelja, karizmati~nog i misterioznog ~ovjeka koji mu ponudi posao koji se ne odbija: siguran, pristojno pla}en i ugledan. Hajri Irdal ga bez mnogo dvoumljenja prihvata, ali jedini problem je u tome {to u ponu|enom poslu pode{ava~a vremena ne vidi ba{ nikakav smisao. Ipak, odlu~an je da dr`i jezik za zubima i tako otpo~ne svoj nagli uspon, ali i nezaustavljivi kona~ni pad. Roman Institut za pode{avanje vremena djelo je turskog knji`evnika iz prve polovine dvadesetog vijeka Ahmeta Hamdi Tanpinara. Ova

svojevrsna antiutopija opisuje nastanak i razvoj institucije li{ene svakog smisla, ali profitabilne i zavodljive. U kafkijanskom duhu, Institut se {iri zaprepa{}uju}om brzinom, ali on nas ne stra{i tim odsustvom smisla, ve} time {to su njegovi tvorci besmisla svog projekta potpuno svjesni. Veoma brzo Hajri Irdal shvata da njegov posao, uprkos navodnom zna~aju, nema nikakvu svrhu, ali su privilegije prevelike da bi od njega odustao. On postaje to~ki} u besmislenoj birokratskoj ma{ini koja svakodnevno nezaustavljivo raste. Kroz alegoriju Instituta turski knji`evnik opisuje kako osrednjost preuzima dru{tvo i u ti{ini, bez prevrata ili mnogo truda postaje njegov gospodar. U Institutu se zapo{ljava rodbina i provjereni preporu~eni kadrovi, oni po mogu}nosti ne trebaju imati nikakvo profesionalno iskustvo (ali tako|er ne smiju biti ni savr{eni u svom neiskustvu), kao ni posebna znanja i vje{tine. Znanje nas usporava. Ono ustvari nema ni kraj ni cilj. Su{tina je djelovati i stvarati, rije~i su Halita Mjeritelja, Hajrijevog gurua i poslodavca. Arogancija, elokventnost, beskrupuloznost i vje{tina presipanja iz {upljeg u prazno su osobine koje vode do uspjeha. Onima koji nemaju ~ak ni to, dovoljni su povodljivost i dr`anje jezika za zubima.

Roman Ahmeta Hamdija Tanpinara Institut za podeavanje vremena (Buybook, Sarajevo, 2012.) Halit je u stanju da svakoj budala{tini da smisao, on ne preza ni od ~ega, a pasivne ljude lako pretvara u sau~esnike u svojoj la`i: za Hajrija }e tako ustvrditi da je ekspert koji pi{e knjigu o velikom misliocu Ahmetu Od Vremena i nakon {to se ne suprotstavi na vrijeme, nepismeni Hajri zaista zavr{ava pi{u}i nau~ni rad o izmi{ljenom ~ovjeku. Pri tome Hajri nije nikakva nevina `rtva, on sve vrijeme ima izbor da se Halitu odupre, ali to ne ~ini sve dok ne bude prekasno. Institut za pode{avanje vremena zvu~i kao da ga je pisao neko ko je u dana{njoj Bosni i Hercegovini tra`io posao u dr`avnoj slu`bi, ili neko ko je godinama radio u institucijama me|unarodne zajednice, pa spoznao kako te

ugledne i va`ne organizacije izgledaju iznutra. Mediokritetstvo je sveprisutno: osrednji su u ovom romanu i arhitekti i pjeva~ice, i ljepotice i psihoanaliti~ari, pa ~ak i vidovnjaci (predskazanja se ostvaruju polovi~no: nedovoljno da bi se vidovnja~ki dar potvrdio, ali nedovoljno i da bih ih se proglasilo varalicama). Ovaj prikaz vladavine osrednjosti zastra{uju}i je i deprimiraju}i, ali na kraju ipak cijeli Institut do`ivljava kolaps, jer koliko god obmana bila vje{to napravljena i odr`avana, ona nije od materijala predvi|enog da traje vje~no.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

68

VRIJEME KNJIGE
SUSAN SONTAG

IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
PREMINUO ANTONIO TABUCCHI PARNAS U LONDONU

Ponovo ro|ena
1947. - 1963. (Domino, Zagreb, 2012.) je prvi objavljeni od tri planirana dijela dnevnika ameri~ke knji`evnice, re`iserke, beskompromisne intelektualke Susan Sontag. Dobro su poznati detalji iz njenog `ivota poput re`iranja Godota u ratnom Sarajevu ili ljubavi sa fotografkinjom Annie Leibovitz, ali dnevnici otkrivaju i njenu ogromnu intelektualnu radoznalost, dru{tveni anga`man, te javnu sliku iznimno sna`ne `ene suprostavljenu privatnim emotivnim kolebanjima. Cijena je 24 KM.

Odlazak italijansko- Pjesniki festival portugalskog povodom knjievnika Olimpijade


Italijan po ro|enju, knji`evnik Antonio Tabucchi (1943.2012.) se zaljubio u Portugal i poeziju Fernanda Pessoe te odlu~io da ova zemlja postane njegova domovina. Poznat po svojim politi~ki anga`ovanim djelima koja zadovoljavaju vrhunske estetske kriterije, Tabucchi je svjetsku slavu stekao romanom Pereira tvrdi da, koji tematizira odnos represivnog totalitarnog re`ima, savjesti i umjetnosti. Tabucchi je bio je veliki protivnik Berlusconija za kojeg je tvrdio da provodi medijsku diktaturu. Od 25. juna do 2. jula u Londonu }e po vodom Olimpijade biti odr`an veliki svjetski pjesni~ki festival Poetry Parnassus. Kulturna institucija Southbank Centre organizuje dolazak pjesnika u London, svaka od preko 200 zemalja u~esnica Olimpijade ima}e svog pjesni~kog predstavnika, a organizatori najavljuju da }e ovo biti jedno od najve}ih svjetskih okupljanja pjesnika.

RAIF DIZDAREVI]

Put u raspad
Stenogrami koji su nekad imali oznaku dr`avne tajne, danas su dostupan historijski izvor. U izdanju sarajevskog Instituta za istoriju objavljena je knjiga biv{eg visokog funkcionera SRBiH i SFRJ Raifa Dizdarevi}a Put u raspad: Stenogrami izlaganja Raifa Dizdarevi}a u raspravama iza zatvorenih vrata dr`avnog i politi~kog vrha Jugoslavije. Cijena je 29 KM.

PUBLICISTI^KI HIT

Lai o polovima australijske psihologinje


Brojne knjige iz popularne psihologije su od devedestih godina pro{log vijeka do danas u~vrstile neutemeljene tvrdnje o velikim razlikama izme|u dva pola. Protiv novih rodnih stereotipa (mu{karci su ovakvi, a `ene su onakve) pobunila se australijska psihologinja Cordelia Fine i ona ih raskrinkava u svojoj knjizi La`i o polovima. Cordeliji kao majci posebno smeta to {to su roditelji spremni svoju djecu olako stavljati u rodne kalupe i insistirati na tobo`njim razlikama koje nisu nau~no dokazive.

GRUPA AUTORA

Motri{ta 63
U novom broju ~asopisa Motri{ta je, izme|u ostalog, blok posve}en novijoj bh. `enskoj poeziji. Pjesma [ejle [ehabovi} Hitchcock po~inje stihovima: Dva dana boravim na aerodromu/ Natrag u Sarajevo s komadom papira,/ u Be~u mi ukrali paso{./ Gestapovac u austrijskoj policiji pitao me/ za materino djevoja~ko ime/ Ja bolje od njega govorim engleski/ I ne bojim se policije/ On je ve}i od mene/ Ali ja znam prezimena `ena u mojoj porodici,/ za pet generacija unazad... Cijena je 10 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU


(Amazon)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH


(Knjiara Svjetlostkomerc, Sarajevo)

1. E. L. James: Fifty Shades of Grey 2. Suzanne Collins: Catching Fire 3. Jonah Lehrer: Imagine 4. Cheryl Strayed: Wild 5. Walter Isaacson: Steve Jobs

1. Huseyin Besli: R. T. Erdogan - Ra|anje lidera 2. Raif Dizdarevi}: Put u raspad 3. Abdulah Sidran: Otkup sirove ko`e 4. Noel Malcolm: Bosna - Kratka povijest 5. D`evad Karahasan: [ahrijarov prsten

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
RINGO STARR

MUZIKA Diktatura amatera, prvi studijski album sarajevske grupe Karne

Ringo 2012
Biv{i bubnjar planetarno popularnih The Beatlesa Ringo Starr izdao je novi album. Vreme{ni rocker, ove godine navr{ava 72 godine, odlu~io je iskoristiti pomo} svojih prijatelja. Album Ringo 2012 potpomogli su Dawe Stewart, Joe Walsh i Van Dyke Parks. Album ~ini devet pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a HIP-O Records.

Punkeri sa malih ekrana (roditeljska panja)

IRON MASK

Black as Death
Popularni death metalci Iron Mask izdali su svoj ~etvrti studijski uradak. Album nosi naziv Black as Death, a ~ini ga dvanaest `estokih i mra~nih pjesama. Iako su na nekim pjesmama prepoznatljivi utjecaji Iron Maidena, poluimenjaci su ipak ne{to `e{}i i beskompromisniji. Album Black as Death objavila je izdava~ka ku}a AFM Records.

PUNK IS NOT DEAD


Diktatura amatera prvi je album grupe Karne

EPICA

Requiem For The Indefferent


Nakon trogodi{njeg studijskog posta, predstavnici ghotic pravca ili po starinski power metalci, Epica, izdali su novi studijski materijal. Iako do sada nisu bili skloni eksperimentiranju, Epica se ovoga puta odlu~ila na koketiranje s psihodelijom. Requiem For The Indifferent ~ini trinaest pjesama, u izdanju Nuclear Blasta.

Prvijenac grupe Karne, Diktatura amatera, sadr`i trinaest pjesama. Album je snimljen u Studiju 2 Muzi~ke produkcije BHRT-a, miksan u studiju Nedima Babovi}a. Nema potrebe gubiti vrijeme na pojedina~nom predstavljanju ~lanova banda. Dovoljno je re}i da bas svira Nihad Vrani}, gitaru Ervin Bu{evac [irli, klavijature Alen Pilav, sax Goran Navojec, ritam gitaru Fe|a Isovi}, za bubnjevima je Dino Kova~evi}, a pjeva Miraj Grbi}. Bi}e{ na televiziji, bi}e{ na malom ekranu, javi tetki, kom{iji jaranu, pjesma je koja otvara album i na tragu je sounda New primitivsa. Tema je ismijavanje skorojevi}a i primitivaca koji trenuta~no kreiraju javno mi{jenje. Slijedi stvar Dru`e stari, koja ka`e: Dru`e stari, hajde nam halali, pioniri mali za k. smo pali. Nema tu nekih virtuoznih glazbenih dionica, {to se i ne o~ekuje od pjesama koje u bazi imaju punk. Imponira brutalnost ali i hrabrost stihova: U eteru vladaju turbo narodnjaci, nebodere prave gologuzi papci... Zapravo, da ne znate da se radi o sredovje~nim iskusnim maherima, kad ~ujete stihove sa albuma Diktatura amatera, reklo bi se da su ih napisali neki anarhisti~ki nastrojeni klinci, kivni na sve i svakoga. Punk podloga za ovakvu vrstu stihova je idealna, jer u prvi plan isti~e tekst. Peta stvar, Razijino doba, neodoljivo podsje}a na Riblju ~orbu iz najboljeg perioda, na vrijeme albuma Pokvarena ma{ta i prljave strasti. Diktatura amatera najozbiljnije je odsvirana stvar na albumu. Sve pohvale aran`eru za kombinaciju distorzi~nog gitarskog riffa na refrenu sa mekanom

gitarom sa chorus efektom u strofama. Naravno, uz neizostavnu vo`nju na bass gitari. Osma po redu, Vidi hin {ta rade, ima osobito zanimljivu energiju. Blitzkrieg ritam sekcije, uz zanimljiv tekst, u kojem jedan od stihova ka`e: Uzeli su pare, stavili i jare u audi 8 na kur.. ih nosam. Pjesma Ministar kulture }e svakako podi}i pra{inu kad se po~ne vrtjeti na lokalnim radio postajama. On je slu`beno u Cannesu, on je vitak kao bure, on je umjetnik po zvanju, onaj kome je posve}ena sigurno }e se prepoznati. Album zavr{ava bonus trackom Poku{avam da shvatim Jazz, koja je u stvari jedina funky stvar na albumu. Ukupno gledaju}i, Karne su snimile dobar album. Kako se radi o ljudima koji su primarno vezani za kamere i kulise, a ne glazbene instrumente, tim vi{e }e probrana publika znati cijeniti njihove glazbene uratke. Osvanule Karne bez kariranog predznaka. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)


1. Nero: Reaching Out 2. Holy Ghost: Some Children 3. Band Of Skulls: Sweet Sour 4. Spank Rock ft. Santigold: Car Song 5. SBTRKT ft. Sampha: Hold On 6. Michael Kiwanuka: Tell me a tale 7. Redlight: Get out my head 8. Youngman: Who Knows 9. Rizzle Kicks: Mama do the hump 10. Whomadewho: Inside World
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Made In Dagenham (Velika Britanija, 2010.), reditelja Nigela Colea
SVIJETLA BUDU]NOST

Hrabre i pametne ene

Kiyoshi Kurosawa
Zanimljiv film iz 2003. godine. Kiyoshi Kurosawa je napisao scenario za njega i re`irao ga. Yji Nimura i Mamoru Arita su kolege na poslu i netipi~ni prijatelji. Jednako neambiciozni i nezainteresirani za ostatak svijeta, vrijeme provode na poslu ili u Mamorinu stanu, uglavnom ne razgovaraju}i ni o ~emu. Yji je {utljiv, asocijalan i prazna lica, a Mamoru ima tajanstveni smije{ak i brine za otrovnu meduzu koju poku{ava priviknuti na slatku vodu. Ocjena: 4

PRAVA @ENA
Pri~a je smje{tena u Dagenham, burne 1968. godine

Film Made in Dagenham re`irao je Nigel Cole. Scenario za njega je napisao William Ivory. Film se bavi diskriminacijom, jednako{}u spolova, pravima `ena, radni~kim pravima... Pri~a je smje{tena u Dagenham burne 1968., a bavi se doga|ajima koji su vezani za radnice iz Fordove tvornice automobila u tom britanskom gradu. U Tvornici je radilo nekoliko tisu}a mu{kih zaposlenika, a me|u njima je bilo i 187 pripadnica nje`nijeg spola. One su radile na poslovima {ivanja sjedi{ta za nove automobile. Radile su u lo{im uvjetima, jako mnogo, ali ne za jednaku pla}u kao i mu{karci. Osnovni razlog za manju pla}u nije bila kvalificiranost ve} ~injenica da su one `ene i da ne mogu biti pla}ene jednako kao i mu{karci. Radnice su stupile u {trajk. Za svoju zastupnicu su odabrali Ritu OGrady. Ona se nastojala izboriti za bolje, korektnije i pravednije uvjete rada. Film Made in Dagenham je baziran na istinitim doga|ajima. [trajk koji se desio u Fordovoj tvornici nije bio bezazlen, ve} naporan i uspje{an otpor bezobrazluku i kapitalisti~koj bahatosti i poni`avanju. Doveo je do izglasavanja Zakona o jednakim zaradama 1970 (Equal Pay Act 1970) u britanskom Parlamentu. Taj zakon je stupio na snagu krajem 1975. godine. Ne samo da su se hrabre, pametne `ene izborile za ve}e i pravednije pla}e ve} i godi{nje odmore, bonuse, mirovine... Tim zakonom je zabranjena diskriminacija izme|u mu{karaca i `ena na radnom mjestu. Tu`no je da za takvo {to treba zakonska zabrana. Sve se to de{ava kod pripadnika najnaprednije vrste na Planeti, u dvadesetom stolje}u. Hm. Film u sebi nosi vedrinu i snagu 68-a{kog otpora. Rije~ je o godini
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

kada su se de{avali studentski i radni~ki nemiri, nacionalni pokreti sa `eljom za emancipacijom na svjetskom planu. I na podru~ju mode su se de{avale dramati~ne promjene, npr. minice. ^injenica je da su de{avanja te i tih godina imali odjeka na stvarni `ivot. No, isto tako ~injenica je da se mnoge stvari nisu uspjele promijeniti. Mnoga nastojanja su propala kroz razne kompromise. To najbolje dokazuje dana{nja situacija. Glavnu ulogu tuma~i prekrasna Sally Hawkins. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Hunger Games (Gary Ross) 2. Wrath of the Titans (Jonathan Leibesman) 3. Mirror Mirror (Tarsem Singh) 4. 21 Jump Street (Phil Lord & Chris Miller) 5. Dr. Seuss The Lorax (Chris Renaud & Kyle Balda)

[ALJIVE IGRE

Michael Haneke
Film o nasilju. Georg i Anna, zajedno sa svojim sinom Georgieom, sti`u u svoju ku}u za odmor koja se nalazi kraj jezera. Georg i sin odlaze na jedrenje a Anna ostaje pripremati obrok. Uskoro joj na vrata zakuca mladi} Peter i zatra`i da mu posudi nekoliko jaja. Njemu se pridru`i i arogantni Paul. Nepozvani gosti nemaju namjeru tako skoro oti}i. Po povratku s jedrenja Georg poku{ava mladi}e izbaciti iz svoje ku}e. Peter i Paul na to odgovaraju fizi~kim nasiljem te zapo~inju torturu nad Georgom i njegovom obitelji... Vizualno impresivni i odli~no odglumljeni film. Hanekeov zastra{uju}i prikaz nasilja od kojeg se ledi krv u `ilama. Ocjena: 4

EXOTICA

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA


1. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam & Terry Jones, 20th Century Fox/Blitz film i video) 2. Dama i skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi & Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental Film) 3. Ratnik (Gavin OConnor, Lionsgate, Blitz film i video) 4. ^uvar zakona (John Michael McDonagh, Sony Pictures, Blitz film i video) 5. Avanture Tintina (Steven Spielberg, Columbia Pictures, Paramount Pictures, Blitz film i video)

Atom Egoyan
Intrigantan film scenariste i reditelja Atoma Egoyana. Exotica je no}ni klub ~iji zaposlenici i posjetitelji ~ine glavne likove ovoga filma. Christina je striptizeta, a njen nastup pozorno prati Francis, ra~unovo|a i ~esti gost kluba. Klupski D.J. Eric je na njega ljubomoran jer je Christina nekad bila njegova djevojka. Tu su jo{ i Thomas, vlasnik pet-shopa koji, pak, ima zgode i nezgode te Zoe, trudna vlasnica Exotice... Ocjena:. 4

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Intimna monodrama u Las Vegasu

Renault Kangoo
MIKE TYSON

Tysonova neosporna istina


@ivotna drama na daskama teatra u Las Vegasu

Renault je predstavio model Grand Kangoo sa produ`enim me|uosovinskim rastojanjem, koji mo`e da ima ima pet ili sedam sjedi{ta. Prodaja modela Grand Kangoo u Evropi po~inje u aprilu, a cijena na francuskom tr`i{tu bit }e izme|u 22.750 i 23.250 eura.

MOTOCIKLI

Peugeot
U sklopu akcije Proljetno ludilo cijena Peugeot skuteri su dostupni po najpovoljnijim uslovima do sada. Dostupni su modeli VClic, po cijeni od 1.990 KM, model Kisbee 2.290 KM i Vivacity 3 po cijeni od 2.880 KM. Akcija traje do 30. aprila. Peugeot je jedan od glavnih igra~a u segmentu urbane mobilnosti i nosi titulu najstarijeg proizvo|a~a motornih vozila na dva to~ka na svijetu.

DESIGN

BMW i8 Spyder
BMW i8 Spyder koncept je automobil ~ija }e se proizvodna varijanta, sa hibridnim elektro-benzinskim pogonom, pojaviti na tr`i{tu 2015. godine. BMW priprema i kabriolet varijantu superautomobila sa prosje~nom potro{njom od 2,3 litra na 100 km i maksimalnom brzinom od 250 km/h.

Mike Tyson vra}a se pred publiku, ali ovaj put igrat }e dramsku, a ne sportsku ulogu. Vjerojatno najkontroverznija li~nost u povijesti sporta, najmla|i svjetski boksa~ki prvak u te{koj kategoriji, predstavit }e od 13. do 18. travnja u Hollywood Theatreu u lasvega{kom hotelu MGM Grand monodramu o vlastitom `ivotu pod naslovom Neosporna istina (Undisputed Truth). U djelu koji autorski potpisuju Tysonova supruga Lakiha i pisac Randy Johnson nekada{nji {ampion navodno je sasvim otvorio du{u. Najavio je kako ne}e imati granica kad bude govorio ne samo o iznimno zanimljivoj boksa~koj karijeri nego i o dubokoj intimi, poput tragi~ne smrti svoje ~etverogodi{nje k}eri Exodus. Nadam se da }u zabaviti i usre}iti svoju publiku. Ali ljudi moraju znati da moja pri~a nije bajka. Govorit }u o nekim ru`nim doga|ajima i okolnostima, poput vje~ne nedoumice je li me moja majka ikad voljela ili ko je uop}e bio moj otac, rekao je 45godi{nji Tyson. Ulaznice za prvih {est predstava u dvorani od 740 mjesta ve} su gotovo rasprodane po cijenama od 99 do 499 dolara. Iako je jasno da se radi o Tysonovu poku{aju da napokon preuzme finansijsku budu}nost u svoje ruke, ameri~ki mediji o~ekuju mnogo od iskrene ispovijedi ~ovjeka koji je po prirodi srame`ljiv i duboko introvertiran. Adam Steck, producent Tysonove intimne predstave, tvrdi da }e gledatelji ostati

iznena|eni otvoreno{}u sporta{a kojem se neko} divio cijeli svijet, a koji je zapravo oduvijek bio i ostao mali i ranjivi dje~ak iz Brooklyna. Ljudi misle da poznaju Mikea Tysona, ali zapravo }e ga upoznati sa sasvim drugog stajali{ta. Spoznat }e da je vrlo emotivan i du{evan ~ovjek, koji je tokom `ivota morao nau~iti mnogo te{kih i neugodnih lekcija. Osim obiteljskog zale|a, poput pri~e o Tysonovu starijem bratu Rodneyju koji je postao lije~nik, te vlastitoj neugasloj ljubavi prema golubovima kao uto~i{tu u bijegu od stvarnosti u najte`im trenucima djetinjstva na njujor{kim ulicama, bit }e zanimljivo ~uti dana{nje Mikeovo vi|enje nekih notornih doga|aja. Ho}e li objasniti {to se zapravo dogodilo u no}i 19. srpnja 1991., kad je prema sudskoj presudi silovao manekenku Desiree Washington? [to }e re}i o famoznom ugrizu Holyfieldova uha u tre}oj rundi dvoboja 1997. godine? Ho}e li objasniti kako je do 2003. godine uspio potro{iti oko 300 milijuna dolara zara|enih u ringovima? Bude li zaista brutalno iskren, kao {to obe}ava, Tyson }e mo}i rezervirati i ve}e dvorane, ne samo u Las Vegasu. Sad se vjerojatno svi pitaju u {to sam se ja to upustio. Iskreno, i ja se pitam isto. Bit }u potpuno gol ispred svih tih ljudi. Bit }u odjeven, ali istodobno posve razgoli}en. Govorit }u samo istinu, obe}ao je neko} nedodirljivi i neupitni vladar svjetskog boksa. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Jesu li roditelji krivi za loe ponaanje djece
BiH

Autizam
U BiH najve}i broj djece s autizmom provode `ivot izolirani od dru{tva i u potpunoj ovisnosti od porodice. Mnogi od njih nikad ne nau~e ni osnovne na~ine komunikacije, a nekoliko nevladinih organizacija koje poma`u djeci sa pote{ko}ama u razvoju jedini su izraz dru{tvene brige za ovu djecu, navode iz Udru`enja za unapre|enje obrazovanja i podr{ke djeci sa i bez pote{ko}a u razvoju EDUS (Edukacija za sve). U okviru svog programa EDUS obezbje|uje ranu intervenciju i obrazovanje po najvi{im svjetskim standardima za 70 djece, od kojih je najve}i broj s autizmom.

Agresivni kolarci

SJEVERNA IRSKA
BIJES, LJUTNJA, BIJES, LJUTNJA, NEPO[TIVANJE PRAVILA NEPO[TIVANJE PRAVILA
Sve ve}i broj nastavnika suo~ava se sa Sve ve}i broj nastavnika suo~ava se sa verbalnim ii fizi~kim napadima u~enika verbalnim fizi~kim napadima u~enika

Titanic
Jedan broj u~enika zna svoja prava, uop{te ne po{tuje {kolske propise, manje su svjesni svoje odgovornosti za u~enje i kako da poka`u po{tovanje prema nastavnicima i drugim u~enicima. Boustedova dodaje da se lo{e pona{anje nerijetko javlja kod djece koja imaju probleme kod ku}e, odnosno koja dolaze iz radni~kih porodica i porodica srednje klase. U istra`ivanju ATL-a u~estvovalo je 814 nastavnika i ~lanova {kolskog osoblja iz cijele zemlje. U studiji se navodi da je 33 posto nastavnika imalo problem sa nasiljem u~enika od septembra 2011. godine - od toga 28 posto ka`e da je nasilje bilo usmjereno protiv njih, a 29 posto je intervenisalo kada su u~enici napali njihovog kolegu. Skoro polovina nastavnika ka`e da se pona{anje u~enika pogor{alo u protekle dvije godine, dok svaki {esti u~esnik studije smatra da su standardi pali u proteklih pet godina. Ometanje nastave manjeg obima najve}i je problem u {kolama za 87 posto nastavnika koji su stalno prisiljeni da se bave djecom koja ne prate nastavu, 87 posto rade sa djecom koja pokazuju nepo{tovanje, a 63 posto njih bili su `rtve verbalnih uvreda. Vjeruje se da je nedostatak podr{ke roditelja me|u glavnim razlozima za pad standarda pona{anja me|u djecom. (Priredila: M. Radevi})
U Belfastu je otvorena nova turisti~ka atrakcija Titanic tematski centar, ~ija je izgradnja ko{tala 120 miliona eura i koji posjetiocima omogu}ava da zavire u istorijat ~uvenog broda tragi~ne sudbine. Centar je izgra|en na mjestu sa kojeg je Titanic porinut u more davne 1911. godine, a gradske vlasti Belfasta se nadaju da }e postati apsolutna atrakcija i doprinijeti razvoju turizma.

U~enicima je dozvoljeno da divljaju uz potpuno nepo{tivanje {kolskih propisa zbog manjka discipline u ku}i, izjavili su predstavnici prosvjetnih radnika Velike Britanije, pi{e Daily Telegraph. Sa problemom agresivne djece, koja jo{ u najranijem djetinjstvu po~inju ispoljavati bijes, ljutnju i druge negativne emocije, danas se suo~ava sve ve}i broj roditelja. U studiji Udru`enja nastavnika i predava~a Velike Britanije (ATL) isti~e se da su previ{e popustljivi roditelji krivi za lo{e pona{anje u u~ionicama, jer nisu svojoj djeci na vrijeme postavili granice. Iz Udru`enja upozoravaju da je ~ak ~etvrtina nastavnika fizi~ki napadnuta u {kolama u posljednjih 12 mjeseci, uz slu~ajeve guranja nastavnika, grebanja, udaranja, ugriza, {utiranja i pljuvanja. Jedna tre}ina suo~ila se sa nasiljem usmjerenim protiv njih ili drugih u~enika, a polovina nastavnika ka`e da se pona{anje djece, posebno ometanje nastave ni`eg nivoa, pogor{alo u posljednje dvije godine. Me|u najve}im problemima koje nastavnici navode je da djeca ne prate nastavu, ne po{tuju nastavnike, koriste mobilne telefone na ~asu i verbalno vrije|aju odrasle. U mnogim slu~ajevima, u~enici su veoma svjesni svojih prava i ne boje se suprotstaviti odraslima. Mary Bousted, generalni sekretar ATL-a, smatra da su ovdje roditelji zakazali:
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

FACEBOOK

Samoubice
Facebook usavr{ava program za pomo} ljudima koji razmi{ljaju o samoubistvu, rekao je za ABC News glasnogovornik te dru{tvene mre`e Frederic Wolens. Potencijalne samoubice ponekad na svojim FB profilima najavljuju suicidne namjere, a posljednji takav slu~aj dogodio se 18. marta na Tajvanu, gdje je jedna `ena nakon najave na Facebooku, koju niko od njenih prijatelja nije shvatio ozbiljno, sebi oduzela `ivot.

73

KULT MARKET
IZRAEL

CRVENI FENJER Mnoge se ene odlue za prostituciju potpuno dobrovoljno

Bar Refaeli

Prostituiranje u Hrvatskoj

IZNENA\UJU]I REZULTATI
Prekrasna Izraelka pokrenula je svoj brand donjeg rublja, nazvan Under.me. Biv{a djevojka Leonarda DiCaprija odlu~ila se svoje donje rublje reklamirati sama.
Istra`ivanja u Hrvatskoj pokazuju da se tamo{nje `ene prostituiraju i iz u`itka

SAD

Kate Upton

Trenuta~no najpopularniji model za donje rublje na svijetu u magazinu Esquire je odlu~ila otkriti neke nepoznate detalje o svojoj karijeri i `ivotu.

JAR

Candice Swanepoel
Ona je jedna od najtra`enijih svjetskih manekenki koja je {etala mnogobrojnim pistama, ali u najnovijem modnom editorijalu je potpuno neprepoznatljiva.

U Hrvatskoj je najpro{irenija prostitucija srednje razine, koja se odvija u salonima za masa`u i no}nim lokalima, a u inozemstvu i u javnim ku}ama i bordelima. Njome se prete`no bave `ene iz Isto~ne Europe, osobito Ukrajine, Rusije, Bugarske, Rumunjske, Poljske i nekada{njih jugoslavenskih republika. Za `ene koje su u djetinjstvu do`ivjele spolno zlostavljanje, odnosno `ene koje su svoje majke vi|ale u ulozi spolnog objekta, prili~no je vjerojatno da }e se odlu~iti za dobrovoljnu prostituciju. Traumatska iskustva da njihovim tijelima raspola`u drugi nau~ila su ih da osje}aje odvoje od tijela. Takav im je na~in shva}anja tijela pomogao da pre`ive. Tako|er i neke prostitutke ka`u da ih se spolni odnos s klijentom niti najmanje emocionalno ne dotakne. Neki autori, kao {to su primjerice Zavir{ek i Radulovi}, tvrde da se `ene odaju prostituciji isklju~ivo zbog ekonomskih razloga jer ih na to prisili tr`i{te radne snage, budu}i da im ne pru`a druge mogu}nosti. No ipak postoje i autori kao {to su Kundu~ i Popov, koji pored ekonomskih spominju i druga mogu}a tuma~enja kao primjerice u`itak, {to ga oplemene i s financijske strane. Popov je, naime, tijekom svog istra`iva~kog rada nai{ao na prostitutke koje su u`ivale u seksu i taj je posao za njih bio i logi~an, no ipak je utvrdio da je takvih prostitutki bilo malo. Kandu~ konstatira kako posao prostitutke tim `enama pru`a zanimljiv `ivot, odre|enu vrstu samostalnosti pri obavljanju posla, raznolikost me|uljudskih odnosa, susretanje razli~itih vrsta ljudi i niz drugih iskustava, za koja su ostale tradicionalne `ene prikra}ene. Jedna od prostitutki ka`e

ovako: U mom poslu nema unaprijed odre|enog rasporeda po kome mora{ raditi. Mo`e{ raditi kada `eli{. Mo`e{ prestati kada `eli{. Nema{ {efa, koji bi ti neprestano bio nad glavom. Neovisan si. Istina je da se ve}ina prostitutki odlu~i za prostituciju prije svega iz ekonomskih razloga, no ipak se gotovo nikada ne odlu~uju zbog pravog siroma{tva. Tom se djelatno{}u bave jednostavno da bi ostvarile bolju zaradu. To zna~i da neke `ene ve} imaju posao i prostituiraju se zbog dodatne zarade. Ve}ina ih taj posao vidi kao prolaznu mogu}nost za pove}anje zarade, sa `eljom da se {to prije vrate u konvencionalno dru{tvo. Takve `ene same sebe ni ne smatraju prostitutkama, jer ka`u da }e to raditi samo doista kratko vrijeme. Uvjerene su da jo{ nisu tako duboko zaglibile da se ne bi mogle iskopati i probiti u svijet prosje~nih ljudi. U stvarnosti je put iz prostitucije dug. I nemali je broj prostitutki, koje si unato~ visokim zaradama ne pobolj{aju standard nego zavr{e na ni`oj poziciji na ljestvice nego {to su bile na po~etku. Ne akumuliraju finansijska sredstva, nego ih potro{e za stjecanje statusnih potro{a~kih dobara. Neka vrsta kompenzacija. Kada iza|u iz prostitucije, zbog toga nemaju vi{e novca. Barska prostitucija cvjeta u Hrvatskoj i ne do`ivljava takve oscilacije kao saloni za masa`u. Posao obavlja unajmljena radna snaga, poznata pod nazivima maserke, plesa~ice, artistice... koja se navodno bavi samo plesom te im je, po rije~ima vlasnika lokala, prostituiranje strogo zabranjeno. Usprkos tome prema dogovoru sa strankom ipak pru`aju cjelovite spolne usluge. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Hrvati na natjeaju asopisa Jezik izabrali najbolje nove hrvatske rijei
SPLIT

Terorizam
Fenomen terorizma u savremenom dru{tvu tema je me|unarodnog istra`iva~kog umjetni~kog projekta Performing terorizam, ~ija je prezentacija prve radionice odr`ana 3. aprila u Multimedijalnom kulturnom centru Split. Splitski dio projekta sastoji se od performansa Franka Bu{i}a Jeste li ikada ubili ljudsko bi}e?, @eljka Bari{i}a Dentist terorist i Ivana Peri}a & MC Phlaggma U kontakulturu materinu.

Znate li ta je zatipak?
GOVORIMO DOMA]E
Umjesto touch screena, pritisnite dodirnik

BEOGRAD

Eve Ensler
Feministi~ka spisateljica i aktivistkinja Eve Ensler, autorica knjige Vaginini monolozi koja je prevedena na 48 jezika i izvedena u brojnim pozori{tima u svijetu, gostovala je 4. aprila u Kulturnom centru Rex u Beogradu u okviru programa Moje tijelo - sramota ili snaga globalnog pokreta V day. Enslerova je govorila o svom iskustvu u kampanjama, posebno o radu sa `enama silovanim u Kongu.

Zatipak, nekapnica i dodirnik najbolje su nove hrvatske rije~i, prema rezultatima natje~aja koji organizuje ~asopis Jezik. Autor pobjedni~ke rije~i zatipak ({to u prijevodu zna~i tipfeler) je [andor Dembitz, kojem je pripala nagrada Dr. Ivan [reter i 5.000 kuna. Drugu nagradu i 3.000 kuna osvojio je Eduard Beg za rije~ nekapnica (naprava koja se utakne u grli} vinske boce radi spre~avanja kapanja vina pri sipanju), dok je Martina Koba{ za rije~ dodirnik (touch screen) dobila tre}u nagradu i 1.500 kuna. Komisiji za izbor nove najbolje hrvatske rije~i ove godine pristiglo je 1.600 rije~i, koje je poslalo 1.200 natjecatelja. U u`i izbor predlo`eno je stotinjak rije~i, a ovo su samo neke od njih: brojomat (ure|aj koji izbacuje broj mjesta u redu za ~ekanje), odobrenica (licenca), razvojnik (developer, onaj koji ne{to razvija), bezoklijevno (promptno), daroteka (gift shop), dodirnik (touch screen), klizinica (slajd), ponovak (repriza), nejasnica (nejasna rije~), bla}enik (osoba izvrgnuta javnoj poruzi, koju blate), isko~nik (pop up window, prozor na mre`nim stranicama koji sam isko~i), bojomet (paintball), rasprodajnica (outlet), rje~arenje (rafting), sun~aljka (le`aljka za sun~anje), spojnik (modem), cjelozrni (integralni), zapozorje (backstage), bocar
5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

(osoba koja za `ivot zara|uje skupljaju}i i prodaju}i boce), biciklati (voziti bicikl), spoji{te (modem)... Natje~aj za najbolju hrvatsku rije~ u organizaciji ~asopisa Jezik prvi put je raspisan 1993. godine, a njegov idejni za~etnik je akademik S tjepan Babi}. Godine 2006. pokrovitelj natje~aja postaje Zaklada Dr. Ivan [reter, nazvana, kako navode ~lanovi Zaklade, po hrvatskom ljekaru poznatom po tome {to je u Jugoslaviji 80-ih progonjen zbog upotrebe hrvatskog jezika. Dr. S anda Ham, glavna urednica ~asopisa Jezik i predsjednica Povjerenstva za izbor najbolje rije~i, kazala je da je ovogodi{nji, {esti natje~aj izazvao najve}u pa`nju, te da je na njega pristigao do sada najve}i broj rije~i. I dok se mnogi ne prestaju ~uditi novim pojmovima koje kontinuirano plasiraju na{i hrvatski susjedi/kom{ije, oni su odlu~ni u namjeri da sve tu|ice zamijene doma}im rije~ima, pa makar ih morali izmi{ljati do u beskona~nost. Tako knji`evnik H rvoje Hitrec, autor ~uvenih Smogovaca, tvrdi da bitka za hrvatski jezik i dalje traje, {to zbog utjecaja izvana, a {to zbog jugonacionalista u Hrvatskoj koji i danas mrze hrvatski jezik. (M. Radevi})

PO@AREVAC

Gluma~ke sve~anosti
U Po`arevcu se od 2. do 7. aprila odr`avaju 17. gluma~ke sve~anosti Milivoje @ivanovi}, na kojima u~estvuje pet beogradskih pozori{ta. Festival je otvorila predstava Nije smrt biciklo (da ti ga ukradu) JDP-a, a do 7. aprila predstavljaju se i Beogradsko dramsko pozori{te, Zvezdara teatar, Narodno pozori{te i Atelje 212.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Sarajevu }e, 5. aprila, prvi put biti javno predstavljen projekt Muzej opsade - Umije}e `ivljenja 1992.-1996. FAMA kolekcija. Pokrovitelj je Grad Sarajevo u partnerstvu sa Op}inom Centar. Projekat su realizovali: FAMA International, Internacionalni teatarski festival MESS, Inicijativa mladih za ljudska prava BiH i Obrazovanje gradi BiH.

Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

ALMIR BAOVI, pisac iz Sarajeva

Privi|enja iz srebrenog vijeka u Be~u


Nazvao me je i rekao da bi volio postaviti moju dramu, prihvatio sam i tako je po~ela na{a saradnja. U predstavi }e igrati austrijski glumci, a nakon premijere bi}e na redovnom repertoaru Teatra Nestroyhof - Hamakom i do kraja aprila, kako su mi rekli, ima}e ve} osam-devet repriza. Nisam gledao probe, ali imam puno povjerenje u ekipu i reditelja Bodro`u i planiram i}i na premijeru. Bez namjere da bilo {ta imputiramo, ali nije li malo neobi~no da re`iser iz Beograda odlu~i postaviti tekst o srebreni~koj tragediji? Stevanu se jako svidjelo kako je ta drama ispisana i to je bio primarni razlog njegove odluke. On je ~ovjek koji voli svoju kulturu i zna da se niti srpska, ni bilo koja druga kultura ne mo`e graditi i razvijati tako {to }e se zaboravljati zlo~ini ra|eni u ime te kulture. Zaboravih re}i da je dramu na njema~ki preveo moj kolega i prijatelj Naser [e}erovi}.

Centar Andre Malraux, u partnerstvu s francuskom knji`arom Comme un roman i izdava~kim ku}ama [ahinpa{i}, Buybook i Connectum, do 7. aprila organizuje Me|unarodnu knji`aru, kao i susrete sa stranim i doma}im autorima, 5. i 6. aprila u Holiday Innu. U okviru Me|unarodne knji`are posjetioci }e imati priliku razgovarati s autorima knjiga.

Drugi Sarajevo International Guitar Festival odr`ava se od 5. do 9. aprila. Specijalni pokrovitelj je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. @elja organizatora, Udru`enja gitarista Federacije BiH, jeste da Festival postane tradicionalna manifestacija koja }e pokazati svu rasko{ i bogatstvo Sarajeva.

Na sceni be~kog Teatra Nestroyhof - Hamakom 13. aprila bit }e premijerno izvedena Va{a predstava Privi|enja iz srebrenog vijeka... Inicijativa je do{la od beogradskog reditelja Stevana Bodro`e, koji je prije nekih godinu i po dobio ponudu od jedne producentice da re`ira u Be~u.

Sarajlije }e 5. aprila biti prebukirane. Evo jo{ jednog sadr`aja... Otvaranje izlo`be radova Room15 i progla{enje pobjednika takmi~enja Fotopri~a budu}nosti BiH bi}e uprili~eno u Art kinu Kriterion. Prijavljivali su se i profesionalci i amateri, njih ukupno 46.

NIHAD KREEVLJAKOVI, umjetniki direktor Modula Memorije


Foto: Milutin Stoj~evi}

Tradicionalno, na{ fotograf Milomir Kova~evi} Stra{ni 6. aprila u Parizu organizuje izlo`bu, koja }e sada biti postavljena u luksuznom prostoru Espace photographique de lHotel de Sauroy. Na 300 kvadratnih metara bi}e izlo`eno vi{e od 200 fotografija iz tri perioda: prije rata, iz rata i poslije rata.

U ponedjeljak, 9. aprila u 19 sati, u sarajevskoj Galeriji Boris Smoje }e, povodom Dana grada Sarajeva, biti otvorena izlo`ba najboljih fotografija foto-natje~aja Moja slika Sarajeva. U okviru natje~aja Moja slika Sarajeva je u proteklih nepunih devet mjeseci, putem web sitea www.mojaslikasarajeva.net, birana najbolja fotografija.

NIHAD KRE[EVLJAKOVI]
Ron Haviv ustupio je svoju poznatu fotografiju za plakat Modula Memorije 2012

76

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

AMIR BJELANOVI TULA, sarajevski muziar

Pjesma Imam petlju zvu~i evropski


NVO Gariwo i Grad Sarajevo organizuju Sve~anu akademiju povodom dodjele Nagrade Du{ko Kondor za gra|ansku hrabrost i afirmaciju gra|anske hrabrosti. Taj doga|aj, u petak, 6. aprila u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu obilje`i}e i premijereno izvo|enje pjesme Imam petlju... Da, a autor teksta i muzike je prof. dr. Besim Spahi}. Pjesma je pozitivna i to mi se svidjelo. Isto kao i ilahije, koje su pozitivne, ba{ kao i kaside. Ja sam autor aran`mana, ali sam i odsvirao sve instrumente. Pripremali smo se u Studiju Kader, ~iji je vlasnik Deneb Pinjo, a onda smo se preselili u Studio Amadeus kod Marina Me{trovi}a. Tada su bili oni najve}i snjegovi, po~etkom februara, kada je Sarajevo bilo mrtvo. Deneb mi je tada samo rekao: Tula, do{ao je ~ovjek s lopatom i gitarom. I, {ta }u,
Foto: Mario Ili~i}

odem u studio. Pjesmu Imam petlju snimali smo tridesetak dana, oteglo se. Ovaj ima gripu, a onom padne kompjuter. Ali, zaista, ovo je istina. Pjesmu su otpjevali Mladen Voji~i} Tifa i Dra`en @eri} @era. Da li ste Vi dogovarali njihov anga`man? Dobro, oni jesu moja raja, ali nisam se ja dogovarao s njima, nego izvr{ni producent Mirko Kurili}. Uglavnom, njih dvojica su zadovoljni pjesmom, ali su i {efovi zadovoljni. Generalno, pjesma je himni~na i zvu~i, onako, vi{e evropski. Mislim da po~inje bolje nego na{a himna. Znate li u koliko }e primjeraka biti {tampan ovaj singl? Prema mojim informacijama, pjesma Imam petlju bi}e {tampana u 4.000 primjeraka.

Kako se sje}amo opsade i {ta smo iz nje nau~ili


Kulturolo{ki projekat Internacionalnog teatarskog festivala MESS Modul Memorije odr`ava se od 5. aprila do 9. maja u Sarajevu. Bogat program i nikad obimniji sadr`aj Modula Memorije ove godine posve}en je obilje`avanju 20. godi{njice od po~etka opsade Sarajeva, odnosno na~inima kako se sje}amo bolnog iskustva i {ta smo iz njega nau~ili. Me|u brojnim izlo`bama, filmovima, predstavama i drugim sadr`ajima, centralni doga|aj je konferencija koja }e 6. aprila okupiti ratne reportere u hotelu Holiday Inn, kada }e biti i predstavljena fotoknjiga o opsadi Sarajeva za koju je 45 fotoreportera doniralo fotografije. Modul Memorije sve ove godine predstavlja te`nju da nas kroz kreativne sadr`aje i iskustvo opsade oplemeni kako bismo se znali odnositi prema patnji drugih, bilo da je rije~ o iskustvima iz drugih bh. gradova ili iskustvima ljudi u Siriji, Egiptu, ili bilo gdje u svijetu, ka`e Nihad Kre{evljakovi}, umjetni~ki direktor Modula Memorije i direktor SARTR-a. Me|u brojnim sadr`ajima ovogodi{njeg Modula Memorije, koji }e do 9. maja biti realizirani i u saradnji sa Art kinom Kriterion i Centrom Andre Malraux, Kre{evljakovi} izdvaja izlo`bu Amne Kunovac pod nazivom Moda pod opsadom, projekcije filmova Jasmile @bani} i Danisa Tanovi}a, te izlo`bu fotografija 15 godina poslije Jima Marshalla. Publika }e vidjeti i predstavu Patriotic Hypermarket u re`iji Dine Mustafi}a, izlo`bu Nedima Zlatara i Branimira Prijaka Spomenici revolucije u BiH, izlo`bu fotografija Velije Hasanbegovi}a... Za sam kraj ovogodi{njeg Modula Memorije, 8. maja u Sarajevskom ratnom teatru, bi}e otvorena izlo`ba predmeta djece poginule u opkoljenom Sarajevu, koja se realizira u saradnji sa Armom Tanovi} i Udru`enjem roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. Ovom izuzetno potresnom izlo`bom posvetit }emo pa`nju boli ljudi za koje sigurno period 92.-95. nikad ne}e pro}i, ka`e Nihad Kre{evljakovi}.

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA


Priredio: Nedim Hasi}

Afganistanski vidovnjaci

a vidovnjake je Afganistan zemlja snova. Broj ljudi koji tra`e njihovu pomo}, a ve}inom su to `ene, svakim danom sve je ve}i. Ali, proricanja ponekad mogu imati katastrofalne posljedice, pi{e DW. Glavobolja, ljubavni problemi, bra~ni problemi... Za svaku nevolju vidovnjaci koje u Afganistanu nazivaju taviz nevis obe}avaju rje{enje. U svakom selu u toj zemlji ima jedan ili vi{e vidovnjaka. Njihov posao ima vi{estoljetnu tradiciju. Osobito zbog tri razloga ljudi dolaze njima, ka`e Nasir Qasemi, vidovnjak i iscjelitelj iz Kabula. Brojni nezaposleni `ele da pozitivno utje~em na sudbinu kao bi oni na{li posao. Osim toga, dolaze mi brojni bolesni ljudi. Ali, naj~e{}e mi se obra}aju `ene koje imaju probleme u ljubavi ili u braku. Qasemi kao i ve}ina vidovnjaka nema uredske prostorije. Obi~no sjedi uz rub neke pra{njave ceste u sredi{tu glavnoga grada. Kao ured slu`i mu mali, stari stol. Na njemu se nalazi nekoliko kockica i nekoliko starih, po`utjelih knjiga s neobi~nim znakovima, koji podsje}aju na staroegipatsko pismo. Njegove pacijente ne smeta to {to moraju sjediti na hladnoj zemlji, dok me{tar tra`i rje{enje u ~udnim katalozima. Ono {to je nama bitno jesu rezultati, ka`e 40-godi{nja Fatima. Imala sam velike probleme s mu`em i molila sam vidovnjaka da mi pomogne. On mi je napisao dvije odgovaraju}e molitve koje sam morala staviti u jednu crvenu i jednu bijelu omotnicu. Od tada je sve u na{em braku jako dobro. I 18-godi{nja Freshta iz Kundusa ~vrsto vjeruje u nadnaravne sposobnosti njezinoga vidovnjaka. Ona je uvjerena da on mo`e djelovati ne samo protiv ljubavnih jada, nego i protiv trajno slabe sposobnosti koncentracije u~enika. Vidovnjak mi je rekao da se u {koli ne mogu koncentrirati zbog moje
78

izuzetne obiteljske situacije. On mi je napisao neke molitve i sad je sve u najboljem redu. Afganistanski vidovnjaci i iscjelitelji djeluju prema jednostavnom na~elu. Oni svojim klijentima nikad ne ka`u da su sami suodgovorni za svoje probleme. Sve pomno saslu{aju i onda za aktualne probleme optu`e zlo~estu svekrvu ili nekoga drugog od rodbine ili pak zle duhove. A onda dolazi najva`nija poruka: Uz velikodu{an milodar mogu}e je svladati zlu rodbinu ili zle duhove, poru~uje vidovnjak. Samozvani mudraci `ive od ljudske naivnosti. I njihovi savjeti nemaju uvijek dobre posljedice. Dvadesetjednogodi{nja Zarla{at iz Kabula pripovijeda kako su joj savjeti vidovnjaka zagor~ili `ivot. Moja svekrva bi htjela za svoje k}eri na}i dobre mu`eve, ali to joj dosad nije uspjelo. Vidovnjak joj je rekao da je za to kriva njezina zla nevjesta, dakle ja. Od tada me ona redovito tu~e {tapom. Slu~aj Zarla{at nije iznimka, ka`e lije~nik op}e prakse Zabiullah Fetrat. Brojni njegovi pacijenti `ale se na sli~ne probleme. Mi u Afganistanu gotovo nemamo psihologa ili obiteljskih savjetovali{ta. Brojni ljudi, osobito `ene, trebaju nekoga tko }e ih saslu{ati i ohrabriti. Tu rupu popunjavaju takozvani vidovnjaci, s djelomice stravi~nim posljedicama za njihove klijente. Lije~nici nisu jedini koji ljude u Afganistanu upozoravaju na opasnost koja im prijeti od navodnih vidovnjaka. I brojni hod`e nazivaju vidovnjake {arlatanima. Ali, ni {kolskoj medicini ni vjerskim institucijama nije dosad uspjelo na{koditi vjerodostojnosti vidovnjaka me|u pu~anstvom. A sami vidovnjaci odbacuju svaku kritiku. Nas je bilo ve} prije petsto godina i bit }e nas i u idu}ih petsto godina, prori~e Nasir Qasemi, taviz nevis iz Kabula.
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

PATINASTA KUTIJA

Behara Ti Tvoga...
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

PARTIZANI U TITOVOJ ULICI


Sarajevo je, 6. aprila 1945., oslobo|eno nakon desetodnevnih borbi
U petak, 6. aprila, bi}e obilje`eno {ezdeset i sedam godina od oslobo|enja Sarajeva od fa{ista, nacista, doma}ih sluga i izdajnika! Me|utim, ni oni, a ni mnogi drugi, ni{ta nisu mogli ovom gradu jo{ od 1462., kada je osnovan. Jugoslovenska armija zapo~ela je akciju osloba|anja Sarajeva 28. marta 1945. godine. U akcijama su u~estvovali drugi, tre}i i peti korpus JA, 11. i 13. krajinska brigada, 18. srednjobosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica. Nakon `esto kih borbi 6. aprila 1945. godine slo mljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobo|eno, zvani~ni su podaci. Jo{ malo statistike: U antifa{isti~koj borbi od 1941. do 1945., 10.961 gra|anin Sarajeva dao je svoj `ivot. Stradalo je 412 Muslimana, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih. Na prvu godi{njicu oslobo|enja Sarajeva, dakle 6. aprila 1946., predstavljen je spomenik vojnim i civilnim `rtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu. Vatra je prvi put uga{ena tokom agresije iste te Jugoslovenske armije, sa njihovim slugama i pomaga~ima, tokom opsade glavnog grada BiH, od 1992. do 1995. godine. No, Sarajevo }e uvijek biti, a sve ostalo }e pro}i. Jer, Sarajevo je ozbiljan grad, {to bi rekao ovogodi{nji dobitnik [estoaprilske nagrade grada Sarajeva Valerijan @ujo.

STRIP ARTIST

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

IVANA NANUT: to Nije sve u novcu, ima ne i u kukuruzu!

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Ve}a fora su mi tetova`e u `vakama.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti budni? Uvijek sam bila ve lika.
3. Kako se osje}ate u Sa Sretno i sito. rajevu?

4. [ta morate imati u fri`ideru? Sir, pr{ut, masline i crno vino. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Profesora Baltazara. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku, a mu{karac u ta{ni? @ena mora uvijek imati para u nov~aniku, zlu ne trebalo, a mu{karac neka uvijek ponese iskrenost i {arm. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Dimnja~arka.
8. Da je danas smak svi jeta, {ta biste sutra u~inil i? Poku{ala pre`ivjeti.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Mo`da neka `ivotinja? Lavica? 10. Jeste li meteoropata? ^esto me prebacuje, bez obzira na vrijeme. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? Mrzim izreke! 12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Oboje je prokleto. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna ma~ka? Brzo zaboravim da sam je vidjela. Ma~ke su kul.
80

18. Osoba koja vas `ivcira? Turisti - dok sam radno na putovanjima, krcati javni prijevoz, sestra kad je u tripu i frendovi koji zamjere kada im se ne javim na mobitel. 19. Nosite li hranu na pla`u i ako da koju? Ni{ta me ne mo`e iznenaditi. Nosim sok, grickalice, vo}e, a ponekad i povr}e. esi mi nisu ni do koljena. 20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Na{minkam se, trep}em okicama i kovitlam kosom. Ako treba, izgovorim i onu Joeyevu How You Doin..? 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nije sve u novcu, ima ne{to i u kukuruzu!

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Oti{la s vlasti u 16-oj minuti. 15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i? Mate who? 16. Tangice ili badi}? Bokserice. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S Jerryjem Seinfeldom.

SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

REAGIRANJA
\evad Muslimovi} - Uredni{tvu

Nikada nisam rekao da sam premijeru Lipovai isplatio 100.000 KM da me ne skloni sa direktorske pozicije
(Zlatko Lagumd`ija strahuje od kraji{kog sindroma, SB, br. 803)

poslove direktora. Uspjeh koji sam ostvario sa SPD Unsko-sanske {ume jedini je razlog zbog kojeg sam i dalje na ~elu najuspje{nijeg preduze}a {umarstva u BiH. Ovaj novinarski navod je potpuno neistinit, stoga pozivam sve one ako imaju bilo kakvih dokaza sa navedenim optu`bama da ih dostave nadle`nim institucijama na

daljnje postupanje. Smatram da sam u duhu novinarske etike prije objave teksta u svakom slu~aju trebao biti upoznat sa navedenim optu`bama kako bih iste blagovremeno mogao demantovati. Mr.sci. evad Muslimovi}, dipl.ing.{um.

Vezano za ~lanak pod naslovom - Zlatko Lagumd`ija strahuje od kraji{kog sindroma, objavljen 29.03.2012. godine u Slobodnoj Bosni (broj 803) u uokvirenom podnaslovu O ~emu {ume {ume spomenuto je i moje ime, te zahtijevam da u rubrici Reagovanja objavite ispravak neta~nih i neutemeljenih navoda u Va{em listu. \evad Muslimovi}, direktor SPD Unsko-sanske {ume doo B. Krupa, nikada se nije obratio predsjedniku KO SDA USK gosp. Esadu Ba{agi}u niti mu rekao da je premijeru Lipova~i isplatio 100.000 KM da ga ne skloni sa direktorske pozicije. Odlu~no demantiram bilo kakve insinuacije da sam isplatio premijeru Lipova~i ili bilo kome novac da bih i dalje obavljao

5.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

81

portal slobodne bosne

od 26.3. medijska senzacija

dnevnih vijesti u bIh


www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica