You are on page 1of 2

geometrija i zlatni rez

Geometrija i zlatni rez

Zlatni rez
Izvor: Wikipedija Skoči na: orijentacija, traži

Slika Diega Velazqueza, primjer zlatnog reza u likovnoj umjetnosti

Zlatni rez (lat. ratio aurea, sectio aurea; simbol: φ) je matematičko-strukturalni pojam kojeg se najčešće veže za umjetnost, jer je u povijesti umjetnosti najčešće korišten. To je način podjele neke vrijednosti s faktorom od približno 1.6. Poznat je i kao zlatni omjer ili zlatna sredina.[1] Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom. U praksi, ako želimo podijeliti nešto na taj način, podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to onda u omjeru 13:8, itd. Na što se više dijelova podjeli, to smo bliži točnom zlatnom rezu, no do točnog zlatnog reza nikada se ne dolazi jer je taj broj zapravo aproksimacija, a matematička formula glasi mu:

Teorija zlatnog reza započeta je još u antici, a svoj procvat imala je u renesansi, kada su umjetnici i matematičari (ali i fizičari i astrolozi) tražili savršenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljeća teorije smatra se da je zlatni rez najsavršeniji rez u prirodi, potpuno savršen ljudskom oku, harmonija između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti. Jedan od najpoznatijih hrvatskih artefakata, Baščanska ploča, napravljena je u približnom omjeru zlatnog reza. U Italiji postoji mnogo primjera crkvi i dvoraca u toj kompoziciji. Također, na savršenom ljudskom tijelu sve je u odnosu 1:1.618
U matematici i umjetnosti, dvije veličine su u zlatnom rezu ako je omjer između sume te dvije veličine i veće od njih jednak sa odnosom veće veličine sa manjom veličinom. Zlatni rez je matematička konstanta, koja približno iznosi 1,6180339887 Zlatni rez se često označava sa grčkim slovom ϕ (fi). Izgled zlatnog isječka ilustrira geometrijsku vezu koja definira ovu konstantu. Izraženo algebarski:

Izračunavanje zlatnog reza: Za dvije veličine (pozitivni brojevi) a i b se kaže da su u zlatnom rezu ϕ ako vrijedi

Ova jednadžba jednoznačno definira ϕ. Desna jednadžba pokazuje da je a = bϕ, što se može zamijeniti u lijevi dio, dajući

dijeljenje većeg sa prvim manjim članom niza davati će konstantnu aproksimativnu vrijednost 1. Puž "Nautilus" kao da je izrastao po zakonu zlatnog reza. 3. a to je broj Phi koji označava omjer zakona zlatnog reza. Pogledamo li pravougaonik i slijedeći dinamičku spiralu umanjujemo li pravougaonike do najmanjega spoznajemo da je puževa kućica izrasla iz Fibonaccievog niza. razdoblju cvata gotike. 3. jedno vrijeme proučavao razmnažanje zečeva i došao do zaključka da i oni u održanju vrste slijede taj prirodni zakon. Svaki slijedeći broj jednak je zbroju prethodna dva. Taj niz danas nazivamo Fibonacciov niz i njime povezujemo djelove nečega u cjelinu i razumijemo izreku da je cjelina više od sume njenih djelova. 13. .Poništavanjem b na obe strane. 34. 5. . 8. Leonardo iz Pise zvan Filius Bonaccio (sin Bonaccijev. 1. Počev od prva dva zeca. Omjer svih susjednih članova je jednak: 1.618. 89... 8.. Tako su zapravo svi brojevi Fibonaccijevog niza u grupama po tri člana (npr. 2.. 13. 55. vjerovatno potaknut teorijom o zakonu zlatnoga reza. 5. mi skraćeno izgovaramo Fibonaccio) je. 2. broj novih zečeva je rastao slijedećom progresijom:1. 8:13:21) u zlatnom razmjeru. 21. Počeo je brojati i zapisivati sume novorođenih zečeva. dobijamo Množenjem obje strane sa ϕ i premještanjem članova vodi do: Jedino pozitivno rješenje ove kvadratne jednadžbe U godini 1202.. Obrnuti postupak.6.