Etika zdravlja: konceptualni okvir sestrinske prakse

Jasminka Babić-Avdispahić

20.mart 2011.

Opća načela etičkog kodeksa medicinskih sestara
• 1. 2. 3. 4. Četiri fundamentalne obaveze (etički kodeks KS): Promovirati zdravlje Prevenirati bolest Vratiti zdravlje Olakšati patnje

Opća načela
•Poštovanje ljudskih prava (uključujući pravo na dostojanstvo i postupanje s poštovanjem) •Nediskriminacija u odnosu na pol, boju kože, religiju, kulturu, onesposobljenje ili oboljenje, nacionalnost, politiku ili socijalni status.

Odnos prema bolesniku
•Dobrobit bolesnika je sestrinska prva i osnovna briga. •Bolestan čovjek ima ljudska prava kao svaki drugi čovjek i nije ih dozvoljeno kršiti. •Bolestan čovjek ima svoje dostojanstvo i mišljenje, svoja osjećanja i želje, pravo da bude saslušan. •Sestra mora svoj posao obavljati stručno i etički besprijekorno ne iskorištavajući bolesnika tjelesno, emotivno ili materijalno.

Utilitarističke i deontološke teorije
Utilitarističke i deontološke teorije: • Kako sestra treba djelovati? • Prema utilitarizmu sestra treba djelovati da maksimizira konsekvence djela koje promovira interese svih koji su pogoĎeni. • Prema deontološkoj teoriji, sestra djeluje iz dužnosti i razložnih pravila koja su univerzalna. • Zajedničko etici dobra i etici ispravnog: Moralnost činjenja

Etika vrline
• • • Etika vrline (karaktera): ne “Šta sestra treba činiti?” već “Kakva treba sestra biti?” Moralnost bivanja, ne činjenja. Nužnost karaktera je bitna pošto “vrline daju duši najveći stepen savršenstva” u situacijama u kojima etika dobra i etika ispravnog nisu dovoljne za vodjenje djelovanja bez nadopune etikom vrline.

Etika vrline
• Prepoznaje vrst osobe kakva je sestra kao ono što je centralno u vrednovanju moralno prihvaćenog djelovanja. Etika vrline je bitna jer: Konflikti izmeĎu pravila i principa obaveze nisu nužno jasni u etikama činjenja. Pravila i principi unutar etika činjenja ne kažu kako ih primijeniti.

• 1. 2.

Ponad pristupa mehaničkog rješavanja problema
• Aplikacija utilitarizma i deontološke etike u datom moralnom kontekstu uključuje redukcionistički pristup (pristup mehaničkog rješavanja problema), kojem nedostaje senzitivnost za osobenu prirodu relacija. Priznavanje karakternih osobina služi da se naglasi individua kao djelatnik/ca koja je “zagnjurena” u moralni život a ne kao ona koja djeluje ravnodušni način.

Ispravna radnja i moralna vrijednost
• Obaveza da se napr. ne laže proizvodi ispravnu radnju, ali se sama radnja ne može opisati kao moralno vrijedna. Vrlovita sestra je “osoba kojoj vjerujemo.. Ona koja ima usaĎenu motivaciju i želju da čni ispravnu radnju. Ne osoba koja slijedi pravila već osoba koja u svojem karakteru ima dispoziciju da bude velikodušna, brižna, sućutna, simpatetična, pravedna i sl., jeste osoba koja se preporučuje i vrednuje kao moralni model.”

Parabola o dobrom Samarićaninu
•Samarićanin ne odgovara na situaciju na ravnodušan način.On odgovara na “način bivanja u svijetu” koji nadilazi pravila i principe. •Ovo bivanje u svijetu, koje naznačuje brigu, se opisuje kao ljudska karakteristika koja je esencijalna za egzisenciju čovječanstva. •Brigovanje koje dobri Samarićanin pokazuje proistjeće iz emocionalnog uplitanja i empatetičkog saosjećanja za putnikovo iskustvo.

Dobri Samarićanin i brigovanje
•Sveti ljudi ne briguju. Ostavljaju pretučenog putnika koji krvari. •Dobri Samarićanin postupa sa putnikom ne kao sa objektom već ljudskim bićem kao bližnjim. On promiče “ljudski razvoj drugog a ne svoje blagostanje. •Brigovanje poštuje drugu osobu u potpunosti, znači cijenjenje drugih ljudi na način da se oni ne svode na status objekata.

Brigovanje kao moralni ideal
•Dobri Samarićanin demonstrira brigovanje kao moralni imperativ. •Brigovanje je djelo koje sadrži sućutni i empatički “način bivanja” koji teži da zaštiti drugog zbog duboke zabrinutosti za ličnost drugog koja je u opasnosti. •Brigovanje se zasniva na sućuti. Sućut je intenzivna forma dobročinstva (činjenja dobra) i nezlodjelstva (ne činjenja štete). •Samaričanski odgovor kao koristan za sestrinsku praksu.

Tročlana etička praksa
•Vrline i principi mogu koegzistirati. Principi pomažu u opravdavanju djelovanja, a vrline obezbjeĎuju dispozicije za ono što je moralno vrijedno. •Koncept moralnog integriteta je osovina koja održava u balansu vrline, utilitarizam i deontologiju. •Moralni integritet uključuje pouzdan, čvrst i cjelovit moralni karakter djelatnika/ce. On k tome uključuje vjernost u slijeĎenju moralnih normi.

Tročlana etička praksa

•Tročlani etički model, koji sadrži moralni integritet, čine etika bivanja dobrim i izvoĎenja ispravnih radnji unutar vrlovite dispozicije brigovanja

Priča o 48-god. ženi na umoru od raka
•Zadnjeg dana njenog života, Angela otvara svoje skoro slijepe oči i bori se da govori. “Susan (sestra), da li ste ovdje?” “Da, jesam”. Sestra uzima za ruku Angelu. Ona: “Susan, dali sam već mrtva?” Sestra pomiluje ruku i kaže: “Angela, ti si sa mnom”. Angela: “Da li smo obadvije mrtve, Sue?” Kratka stanka, a onda Susan blago kaže: “Da, Angela, mi smo zajedno.”

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful