LAGUMD@IJA, FAZLI], HAD@IOMEROVI], RADON^I] PROTIV SB

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

INTERVIEW

Bernard Henri Levy

MOJE SARAJEVO
“Alija Izetbegovi} mi je plakao na telefon prije nego {to }e potpisati Dejtonski sporazum”
www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
16 STRANA^KO-DIPLOMATSKA KRI@ALJKA
Ko su novi-stari ambasadori BiH
U posljednjih mjesec i pol dana ~lanovi PREDSJEDNI[TVA BiH su detaljno pretresli bh. diplomatskokonzularnu mre`u i imenovali dvadesetak ambasadora i konzula; na{a novinarka otkriva kako su ~elnici SDA, SDP-a, HDZ-a, SNSD-a i SDS-a d`entlmenski podijelili atraktivne diplomatske pozicije, jesu li ponovno strana~ke preporuke bile va`nije od profesionalnih referenci i koji }e veleposlanici ubudu}e predstavljati BiH diljem svijeta EU-a, koji 64 }e djelimi~no nastaviti aktivnosti koje je provodio EUPM, nedostatku saradnje izme|u ministarstava unutarnjih poslova i policijskih komesara, strahu od politi~kih pritisaka i nepostojanju zajedni~ke vizije o tome kako policijske strukture trebaju biti organizirane u BiH

www.slobodna-bosna.ba

@IVOT NA CRVENOJ LINIJI
Sarajevo, 20 godina poslije
[esti april 2012. je dan kao i svaki drugi, poslije njega ne}emo biti ni{ta bolji, ni gori ljudi. Pomirenje je ovdje rije~ koja ne postoji; no}ne more mogu se pobijediti samo snagom volje, ljubavlju porodice, ponekom ~a{icom vi{e i smijehom Fikreta Ali}a

54 IPAK, SARAJEVO
Nepoznato o poznatom
U Sarajevu je, na njegov dan, 6. aprila, u Narodnom pozori{tu otvorena reprezentativna izlo`ba o pet i po vijekova postojanja bosanskohercegova~ke prijestolnice; HARIS ZAIMOVI], direktor “Historijskog arhiva Sarajevo” koji je priredio izlo`bu SARAJEVO: SVJETLOST PRO[LOSTI IZ ARHIVSKIH DOKUMENATA, govori o pripremama za ovu postavku i bogatstvu koje imamo a da toga ~esto nismo ni svjesni

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij

28 RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A
Sve tajne desetog diverzantskog odreda

MILORAD PELEMI[, komandant zloglasnog Desetog diverzantskog odreda, {pijun i pla}enik za kojim je po nalogu Suda BiH raspisana crvena Interpolova potjernica zbog zlo~ina po~injenih u Srebrenici, a koji se slobodno kre}e po Beogradu, pro{le nedjelje je na RTRS-u ponudio svoju friziranu ratnu biografiju; “Slobodna Bosna“ donosi dokumente koji svjedo~e o ulozi ovog optu`enog ratnog zlo~inca u 46 SARAJEVSKI ^ELIST Srebrenici i Sarajevu, a koji su izazvali pravu dramu u Sudu BiH protekle nedjelje Pucajte, ne mo`ete mu ni{ta Reporter “Slobodne Bosne” nekoliko dana dru`io se po Sarajevu i sarajevskim kafanama sa “sarajevskim ~elistom” VEDRANOM SMAILOVI]EM; upoznali su se na “Facebooku”, i na{ reporter je prihvatio Vedranov poziv da ga s fotoaparatom prati po kafanama, u pripremama za koncert i na koncertu, uz ogradu da osim dru`enja prije 9. aprila zbog ugovora ne smije govoriti za novine nakon isteka roka, Vedran je otvorio du{u i SB prvi put donosi njegovu pravu pri~u

Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

34 DESET GODINA EUPM-a U BiH
Kraj najdu`e misije u povijesti EU-a
Uo~i skorog okon~anja mandata Policijske misije Evropske unije u BiH, Stefan Feller, {ef ove Misije, u razgovoru za Slobodnu Bosnu govori o novom odjelu pri Delegaciji
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
U NERADI[E SVEGA BI[E

BUD@ETSKI UDAR NA SIGURNOST BiH

Dopredsjednik Vije}a ministara Nikola [piri} mjese~no zara|uje vi{e od 10.000 KM
Aktuelni ministar finansija i trezora u Vije}u ministara BiH, poslovi~no {tedi{ni Nikola [piri} za deset procenata skresao je bud`et Grani~ne policije BiH {to bi, prema ocjeni mnogih, moglo dovesti u pitanje funkcioniranje ove policijske agencije na dr`avnom nivou. To ne zabrinjava ministra [piri}a koji spada u red najbolje pla}enih dr`avnih funkcionera. [piri}eva mjese~na ministarska pla}a iznosi oko 4.500 KM, a jo{ toliko [piri} zara|uje na ime ~lanstva u dva nadzorna odbora - u Upravi za indirektno oporezivanje i u Agenciji za za{titu depozita. Osim toga, [piri} uredno prima i 700 KM mjese~no za smje{taj u Sarajevu mada u glavom gradu BiH jo{ od prije rata u vlasni{tvu ima dvosoban stan. (M.F.)
Nikola [prii}

Nacrtom budžeta BiH dodatno smanjena ionako skromna sredstva za sigurnosne agencije BiH
Prema novom prijedlogu bud`eta, predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH i njegova dva zamjenika }e, za teku}e rezerve, imati na raspolaganju po 480 hiljada KM vi{e nego pro{le godine. Istovremeno dok se pove}ava iznos kojim oni mogu raspolagati, dovodi se u pitanje rad sigurnosnih agencija u BiH jer su ionako skromna bud`etska izdvajanja za njihov rad, nabavku opreme itd. dodatno smanjena. Kako je najavljeno, Vije}e ministara BiH trebalo bi uskoro usvojiti Nacrt bud`eta BiH za 2012. godinu prema kojem bi Ministarstvu sigurnosti, u odnosu na pro{logodi{nji, bud`et trebao biti srezan za milion i pol KM. Ovo ministarstvo reagiralo je po~etkom sedmice, zabrinuto da }e, ukoliko bude usvojen bud`et u ovom obliku, biti ugro`en sigurnosni sektor na dr`avnom nivou, te do}i u pitanje odr`avanje njegovih osnovnih funkcija, ali i obaveza koje BiH ima na putu ka Evropskoj uniji. Predstavnici sedam agencija koje su u sastavu Ministarstva u razgovoru sa ministrom Sadikom Ahmetovi}em tako|er su iznijeli stav da ne mogu normalno funkcionisati i izvr{avati zadatke iz svoje nadle`nosti sa predlo`enim bud`etima. Tako je, recimo, za Grani~nu policiju BiH, koja je tra`ila 90.000.000 iz bud`eta, predlo`eno 72.472.000 odnosno tek 619.253 vi{e u odnosu na pro{lu godinu. Ovako skroman bud`et nedostatan je za kapitalna ulaganja, nabavku opreme i novih uniformi, {kolovanje i prijem novih policajaca za potrebe kontrole granice koja }e od idu}e godine ve}im dijelom biti granica sa EU-om, kao i drugih stavki bitnih za operativni rad policije. Da stvari budu gore, u prva tri mjeseca ove godine zabilje`eno je pove}anje priliva ilegalnih imigranata za 60%, a procjena je da }e ovaj trend biti jo{ izra`eniji sa pribli`avanjem datuma ulaska Hrvatske u EU. Grani~na policija, me|utim, ~ak i bez ovih novih tro{kova, ionako nije u mogu}nosti da osigura nadoknade za policajce koji se iz jednog dijela zemlje {alju u drugi. Za Slu`bu za odnose sa strancima predvi|a se bud`et od oko devet stotina

UGRO@AVANJE SIGURNOSNOG SEKTORA
Sadik Ahmetovi} ministar sigurnosti BiH, upozorio je da smanjenje bud`eta dovodi u pitanje i obaveze koje BiH ima prema EU

hilj ada KM. Procjena Agencije za forenzi~ka istra`ivanja i vje{ta~enja je da joj je potrebno oko pet i po miliona, a prema nacrtu bud`eta na raspolaganju }e imati tek ne{to vi{e od milion KM. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela tra`ila je 31.391.470 KM, a nacrt bud`eta za ovu Agenciju predvi|a 27.185.000 KM. Agencija je, naime, tra`ila tri miliona za opremu i kupovinu automobila, jer koristi stare preuzete od SIPA-e kojoj je, ina~e tako|er, smanjen bud`et za oko milion i dvjesto hiljada KM. Pomenimo jo{, da prema novom nacrtu, pojedina ministarstva imaju itekako razloga biti zadovoljna - Ministarstvu komunikacija i prometa trebalo bi pripasti oko pet miliona vi{e u odnosu na prethodnu godinu, a Ministarstvu civilnih poslova skoro tri miliona vi{e. Najve}e pove}anje, oko 11 i po miliona prema nacrtu, planirano je za Ministarstvo odbrane, a smanjenje bud`eta je jo{ predvi|eno za Ministarstvo vanjskih poslova BiH za blizu 800.000 KM u odnosu na 2011. godinu. (D. Savi})
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

IZBORNA FAR(I)SA

Uskršnji prijam kod kardinala Vinka Puljića

Kantonalni odbor SDA tijesnom ve}inom izglasao podr{ku Farisu Gavrankapetanovi}u
Kantonalni odbor SDA Sarajevo skoro puna dva sata raspravljao je o kandidaturi doktora Farisa Gavrankapetanovi}a za mjesto direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Sarajevo. Ranijim dogovorom crveno-zelenih koalicionih partnera, ova pozicija pripala je SDA pa se ve}ina ~lanova kantonalnog partijskog rukovodstva usprotivila izboru Farisa Gavrankapetanovi}a, ~iji trenutni partijski status nije posve jasan, no posve je jasno da nije ~lan SDA. Dugu i na momente vrlo polemi~nu raspravu o izboru Gavrankapetanovi}a prekinuo je predsjednik kantonalnog partijskog rukovodstva Denis Zvizdi}, koji je otkrio da je je Gavrankapetanovi}a predlo`io partijski {ef Sulejman Tihi}. Prijedlog je dobio ”zeleno svjetlo“ ali skoro svaki drugi ~lan kantonalnog rukovodstva SDA glasao je ”protiv“. (M.F.)
Faris Gavrankapetanovi}

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

OSJE]AJ ZA OLUJU: RANO OTKRIVANJE RATA
Pi{e: SENAD AVDI]

Otprilike takav intelektualni, akademski i medijski status imao je Ervin Peratoner u Hrvatskoj. Dakle, ukratko ogoljeno - nikakav! Svašta čovjek znao, o svemu bio informiran, na svakoj važnoj, sudbinskoj ideji angažiran, ali ga niko nije bendao. Rasporedili ga na “treći program“ - neka tamo prosipa pamet, najbezbolnije je po javno mnijenje i stanje nacije

O

vih prvih aprilskih dana, tegobnog, potresnog i , nu`nog (tu`nog) podsje}anja na uzroke i posljedice bosanskohercegova~kog “u`asa, otpora i ponosa“ najednom mi se ukaza lik, i ne znam kako, ali, znam za{to, sjetih se jednog jednog starog gospodina - zvao se ERVIN PERATONER. Radio je na Tre}em programu Radio Zagreba. Takva je bila komunisti~ko-nacionalna matrica; kad nekog po`eli{ da neutralizira{, pacifizira{, isklju~i{ iz relevantnog, utjecajnog javnog prostora, a da ga ba{ do kraja ne ponizi{ i pojeftini{, po{alje{ ga na Tre}i , program radija. Nabasam na nekom portalu na Peratonerovo kriti~ko i dobronamjerno prosu|ivanje (ne presu|ivanje) o “ljudima i doga|ajima“. Stari gospodin pored ostalog glasno konstatira: “Muhamed Filipovi}: sa M njim sam imao mnogo relacija, ali on u neku ruku bija{e ~udak, pa ~as jedno, pa ~as drugo... I on taj koji spada u na{u jugoslovensku zajednicu filozofa, {to je ~ista glupost. Jer su ti filozofi ga|ali njegovo Sarajevo i granatama sa Pala {to na posljetku i prizna u Londonu, gdje ga

ogramu“ i slovena~ki filozof, esteti~ar Taras Kermauner. Svaki put kada zazvoni telefon, javi se voditelj Rade (pokoj mu dobroj i plemenitoj du{i) i ka`e: “Izvolite gospodine Vlaj~i}u“. “Gospodin Vlaj~i}“ je izvrsni, ~asni novinar Politike Milan Vlaj~i}: Konstantinovi} je znao, nije imao dilema, da ga u to vrijeme, kada on i Kermauner raspredaju o ozbiljnim filozofsko-estetskim temama niko drugi ne slu{a, osim Vlaj~i}a. “Po slu`benoj du`nosti“, ili iz intelektualne znati`elje? Prije }e biti ovo drugo. Iz tih marginalija Radomira Konstantinovi}a, koje je izgovarao nepostoje}im slu{ateljima, nastalo je epohalno djelo u deset tomova Bi}e i jezik... Ko je, ikada, u predratnom Sarajevu ~uo za profesora Edina [ar~evi}a? Mo`da rijetki fanatici, prijatelji i rodbina, mazohisti koji su slu{ali Tre}i program Radio Sarajeva. Gdje god bio uposlen, skrajnut, postojala je kriti~na masa svijeta koja je imala potrebu, perverznu naviku kupovati istoimeni ~asopis “Tre}i program“ u knji`ari “Kod Stipe“. [ar~evi} je danas jedan od

Podsje}anje na ljude koji su na vrijeme optu`ili Hitlera za
Jevreji lijepo primi{e... I kasnije sam se sretao sa Muhamedom i mnogim drugim Bosancima i jednog ga zapitam: [ta }e biti s‘ Bosnom? ‘Pa to }e biti Srbija‘, odgovori on sa nekim izrazom prezira na licu.” (okon~an citat) Tako su u Beogradu, kao Peratonera u Zagrebu, uredno, u~tivo, elegantno iz medijsko-intelektualnog mainstreama izop}ili Radomira Konstantinovi}a - gurnuli ga, “uhljebili“, na “tre}i program radija“. To ionako, rezoniraju vladaju}i pragmatici, niko ne slu{a, napraviti privid posla, da se negdje ~ovjek ujutro “tuspasio“: treba imati radijski aparat koji “fata“ ultrakratki zvuk-frekvenciju... Ima jedna anegdota, kojom }u, nadam se, ilustrirati i zavr{iti “dokazni postupak“ kako se d`entlmenski otfikarila ta “dru{tveno opasna stvar“ - gurnuti je, skloniti je u medijsku marginaliziranost i uzaludnost “tre}ih programa“ na nekada{njim republi~kkim radijima. Razgovaraju, primjerice, “u`ivo“ pokojni genije Radomir Konstantinovi}, uposlen na beogradskom “Tre}em pr6

relevantnijih pravnih autoriteta u Njema~koj, to jeste u Evropi. tprilike takav intelektualni, akademski i medijski status imao je Ervin Peratoner u Hrvatskoj. Dakle, ukratko ogoljeno - nikakav! Sva{ta ~ovjek znao, o svemu bio informiran, na svakoj va`noj, sudbinskoj ideji anga`iran, ali ga niko nije bendao. Rasporedili ga na “tre}i program“ - neka tamo prosipa pamet, najbezbolnije je po javno mnijenje i stanje nacije. “A, zna{ li ti“, pita me jednog mamurno-burnog jutra sredinom ‘80-ih u Fa`ani stari gospodin, profesor Vanja Sutli}, filozof, recimo, svjetskog zna~aja, “da je Ervin Peratoner po~etkom tridesetih godina u austrijskim novinama polemisao sa Hitlerom?“ “Ne znam.“ “Sa~ekaj samo da obavim, {to bi rekao stari Marks, ‘rane radove‘». Profesor Sutli} je pod “ranim radovima“ podrazumijevao jutarnju higijenu - brijanje, tu{iranje i sli~ne oblike dijalekti~kog materijalizma.
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

O

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
MASKIRNI ESTRADNI DIPLOMATA
Prvo grlo Eurosonga Carl Bildt: ko je prvi po~eo

Zanimljivo, pou~no, edukativno, beskrajno izazovno. Dakle, austrijski Jevrej Ervin Peratoner, pri~a mi prof. Sutli}, dok ja u ba{ti kafane u Fa`ani naru~ujem duplu kafu (malo kra}u) sa viskijem, a

tu ne{to fali, da je mu`ja~ka podvala, da je trebalo pisati “rano otkrivanje raka dojki“, ali, malo je normalnog svijeta. Pa navalilo i staro i mlado, i udato i neudato, i vino i nevino, da im JOKS-ovci

a fa{izam, a Staljina da koristi “staljinisti~ke“ totalitarne metode
prof. Vanja dupli viski bez kafe, u nekom je austrijskom listu tridesetih godina pro{log stolje}a gra|anski odgovorno, nacionalno ugro`eno alarmirao javnost na mogu}u kataklizmu globalnih razmjera ukoliko se na vrijeme ne sprije~i, ne obuzda, po svaku cijenu zaustavi nacional-socijalisti~ka po{ast koja vreba iz Njema~ke. Navodno je Hitler u istom tom listu te{ko napao Peratonera, bez ikakvog osnova i argumenata. utvrde ~injeni~no stanje glede dojki. Pipali, ispipavali, dijagnosticirali, tje{ili, upozoravali, pa poslije prepri~avali zgode i nezgode radoznalom, zlobnom puku. Ima neka (bjelo)svjetska organizacija, UNDP, tako ne{to, ne znam, koja se bavi “ranim otkrivanjem“ ne~ega - korupcije, nezakonitosti u javnim nabavkama, korporativnog me{etarenja... Dana{njoj Bosni i Hercegovini, pa, ne bih zalazio o pretencioznost, i Evropi, nu`na je, neophodna, neka agencija za “rano otkrivanje fa{izma, rasizma“. Kad ve} na dr`avnom nivou postoje institucije za nuklearnu energiju, za{titu bijesnih lisica... ni takva jedna administrativna cijena ne bi puno {tetila prora~unskoj sehari - kasi. Kada bandit iz Lakta{a, gazda “bolje polovine BiH“, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ka`e na srbijanskoj televiziji da je “Sarajevo od svojih `rtava napravilo medijski spektakl“, koji on “u osnovi osu|uje, ali ne podr`ava“, ta bi fiktivna agencija, koje nema a trebalo bi je biti, mogla efikasno djelovati: agencija za preventivu, rano (ratno) spre~avanje svakog oblika fa{izma, nacionalizma, ksenofobije, netolerancije, netrpeljivosti...
7

I

ma u knjizi “Deca komunizma“, koju je prije dvadeset i pet godina napisao Milomir Mari}, potresna, jeziva pri~a: Mari}ev intervju sa dr. Antom Ciligom, valjda prvim komunisti~kim pionirom u ovom dijelu Balkana. U isto vrijeme kada na drugom kraju Evrope Ervin Peratoner polemi{e sa Hitlerom, doktor Ciliga u svojoj knjizi polemizira sa Staljinom. Moji dobri drugovi, {aljivd`ije, sarajevski mangupi, dobra i pametna ~eljad okupljeni u, valjda, prvoj neformalnoj nevladinoj organizaciji JOKS (Jebo nas onaj ko nas sastavi) iz ~iste {ege i puste dokolice osnovali pred rat kancelariju na kojoj je pisalo: “Institut za rano otkrivanje dojki“. Svako normalan bi skontao da

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 5. APRIL
Od svega {to sam danas upamtio, a dug je dan bio, ne sje}am se kada je po~eo, ni za{to je okon~ao, ostalo mi deset-petnaest va`nih ljudi na izlo`bi fotografija mog prijatelja FEHIMA DEMIRA. Milo mi i Deliba{i}, Davor Popovi} i raja i{li na sahranu pokojnom Vuletu Vukalovi}u u Crnu Goru? Vule tra`io da ga se sahrani u odijelu, da ima {al KK Bosna i na reveru zna~ku — [estoaprilsku nagradu grada Sarajeva.“ Da bih stvar novinarski istjerao na ~istac, Dometa pitam, izvinjavaju}e i pokorno, kako mu je ime i prezime. “Omer O Ba{i}, citiraj me slobodno.“ Citiro. Ima jo{ jedna Dometova dana{nja misao za koju nisam tra`io autorizaciju, no nadam se da mi ne}e zamjeriti - “vi{e volim crnu maslinu, nego mater ro|enu“.

PONEDJELJAK, 9. APRIL
Ne{to kratko, ali va`no, u svakom slu~aju nezaobilazno, popri~am ve~eras sa dr. OGNJENOM [IMI]EM. Ognjen, uva`eni kardiolog, koji je ne{to zabrljao sa mitom i korupcijom u Hrvatskoj, “sa srcem na dlanu“ le`i u zatvoru poluotvorenog, ili poluzatvorenog tipa na Igmanu, isto mu ga do|e. Pustili ga na slobodu tokom uskrsnih blagdana, do{la mu familija. @ena i djeca iz Njema~ke, da ne detalji{em, nazo~ili obilje`avanju Dvadeset godina od po~etka opsade Sarajeva. “Svi smo pod stra{nim utjecajem toga veli~anstvenog, elegantnog, gospodskog performansa; ne mo`emo se oduprijeti tom dojmu”, veli mi Ognjen. Br`e-bolje, nazovem HARISA PA[OVI]A, kvalitetnog “neprijatelja“ ~ovjeka sa kojim se mo`e{ nasmrt posva|ati a da to ne poremeti prijateljstvo, i prenesem mu to neovisno, ljudsko zapa`anje. Do`ivljaj, ne moj, nego Ognjenove djece koja nisu imala nijedan razlog da pla~u; a plakali su...

SUBOTA, 7. APRIL
Lijepo je, ugodno je jutros biti sa Florence Hartmann u Sarajevu. Ju~er je biv{a glasnogovornica Tu`iteljstva u Haagu ljigavom {efu {vedske diplomacije Carlu Bildtu u lice izgovorila sve on {to bih i ja,

drago vidjeti da su u kondiciji drage kolege MIRKO [AGOLJ i IVICA MI[I]. Lijepo mi, uzbudljivo, slu{ati NADU SALOM. Obraduje me razgovor sa HAMDIJOM DEMIROVI]EM. Ganut sam svaki put kada vidim da se svi iz pravne struke usuglase da je MLADEN [UTEJ najve}i bosanskohercegova~ki advokat-odvjetnik, prebacio je osamdeset godina, a prije svega je intelektualac. Pita me ve~eras [utej: “Ima li iko od novinara da za~epi gubicu onom uli~arskom neznalici Pavlu Pavlovi}u?” Ima, kona~no! BORO KONTI], sa kojim se svaki put oko ne~ega ne slo`im, majstorski je to napisao. Onaj koji je razru{io va`nu stvar, u koju smo Boro i ja ulo`ili podosta truda (maligni tekst: “Otrovni dim Zabranjenog pu{enja“), iz Nizozemske kuka kako je bio neshva}en u vrijeme komunizma kada se ognjem i ma~em gu{io rock and roll. Ima jedna fina osoba, doktorantica Ljubica Spasovska, strpljiva i sistemati~na osoba, bavi se ulogom subkulture u biv{oj Jugoslaviji, i iz njene disertacije }e biti razvidno ko je kriv a ko je prav. Boro Konti} i ja sasvim sigurno nismo krivi.

UTORAK, 10. APRIL
Budim se i gledam Jutarnji program program TV Pinka koji se emituje iz studija u Beogradu. Tu je Jovana Jankovi}, supruga @eljka Joksimovi}a... Cijeli sat su gosti ~lanovi grupe Beogradski sindikat. Pametni su, inventivni, dragi momci, sa sna`nim porukama. Najavljuju svoj koncert u beogradskoj Areni, 28. aprila: ako ovi momci napune Arenu, ja }u vjerovati da je sinergija izme|u Beograda i Sarajeva, Evrope mogu}a, kao {to je neophodna. Ka`u momci za koje navijam i strepim u pjesmi Diskretni heroji: “Za sve moje ljude, {to uporno se trude, da svima bolje bude...”

da imam muda i te~no govorim engleski, golobradom diplomati skresao u brk. Sav kom{iluk u okru`enju kafane SOS, u kojoj jutros pijemo kafu (kako ko), ljudi, `ene, djeca, gleda Florence sa ogromnim po{tovanjem, rado{}u, zahvalno{}u. Dobra je Florence Hartmann izvan Sarajeva, a samo ona zna kako ta stvar funkcionira kada nije u Sarajevu.

SRIJEDA, 11. APRIL
Nasrtljiv je i bezobrazan, agresivan i nepristojan taj neki Damir Fazli}, koji mi svako malo {alje otvorena pisma koja me op}enito ne bi trebala zanimati. Imam ja pametnijih, va`nijih, dru{tveno odgovornijih poslova. U najnovijem “otvorenom pismu“, }oravi britanski {pijun Fazli} me poziva da se na nekoj televiziji “Alfa“ na|emo i rije{imo nesuglasice koje nas dijele. Ba{ me briga za Fazli}a, uglednog biznismena sa srednjom stru~nom spremom. [ta ja i o ~emu imam polemizirati sa tim prononsiranim banditom? Neka mi crno na bijelo poka`e diplomu {kole koju je zavr{io i koja bi ga trebala kvalificirati i preporu~iti za dijalog sa mnom. Ne dr`im ja previ{e do sebe, ali mi nije jednostavno kad takvi ho}e da sa mnom raspravljaju? Usput, uzgredno, neobavezno, za{to njegov saveznik u plja~ki energetskih dobara, Lagumd`ija Zlatko, ne ugosti ovog regionalnog menad`era: Fazli} Damir, kada je u Sarajevu, spava kod Edhema Bi~ak~i}a. Ne insinuiram, nego konstatiram.
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

NEDJELJA, 8. APRIL
Vje~no ponavljanje istog: odgovorio je na svojoj oficijelnoj web stranici Carl Bildt, ministar vanjskih poslova [vedske, na “uli~arske“ uvrede Florence Hartmann i Eda Vulliamyja, da nijedno ni drugo nisu pro~itali njegovo epohalno djelo “Operacija Mir“. Drznem se, trznem se, pa uzmem u ruke taj ukori~eni dokaz Bildtovog svjedo~enja o na{em paklu. Pi{e ministar (strana 227.) sljede}e “zapa`anje“ iz Daytona: “Nabasam na Milo{evi}a. Ne li~i ba{ na sebe. Popustio sam vi{e nego {to sam smeo. Svojoj delegaciji se ~ak nisam ni usudio re}i na {ta sam pristao. Dajte mi bilo {ta, ali ne mogu pristati ispod 49 posto. Dajte mi bilo {ta, pustare, litice, nema uop}e veze {ta, ali shvatite me da moram imati tih 49 posto.“ I kad mu neko na ulici ka`e da je zlo~in sa ratnim zlo~incem na taj na~in govoriti i pregovarati o teritoriju druge dr`ave, ovaj se {vedski konj narogu{i!

PETAK, 6. APRIL
Krenuo sam iza podneva prema Vje~noj vatri da se poklonim `rtvama sarajevskog ratnog logora, dobacio do prodavnice Benettona, deset metara od prvih crvenih stolica u nepreglednom redu svjedo~anstava o onome {to smo u ovom gradu platili ljudskim `ivotima. Nisam mogao dalje, noge mi se potkratile, “srce me je otkucalo”. Svrnem, velikom brzinom, u kafanu kod mog druga Hame, spucam brzinsku pivu i otpo~nem razgovor sa starim kafanskim saveznikom Dometom. Pitate ko je Dome? Jedan obi~an, samozatajni gradski bekrija, meraklija, gledao svaku utakmicu ko{arka{a Bosne, bio na svakom koncertu Indexa. “A zna{ li ti“, pita me Dome, “kada smo Mirza
8

MINI MARKET
MINISTAR ZA OKOLI[ANJE

RADNA RUPA

Umjesto podataka o utro{ku bud`eta, Lijanovi} izlo`io “nau~ni elaborat“ o razvoju poljoprivrede
Federalni dopremijer i ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} oglu{io se na zahtjev federalne Vlade koja je tra`ila precizan izvje{taj o utro{ku “poljoprivrednog bud`eta“ u pro{loj godini te{kog 54 miliona KM i plan utro{ka bud`eta u 2012. godini koji je dvadesetak miliona ve}i. Umjesto preciznog izvje{taja, Ivankovi} je kolegama ministrima prezentirao “nau~ni elaborat o razvoju poljoprivrede“ koji su skoro puna tri sata obja{njavali i tuma~ili Lijanovi}evi savjetnici, ne navode}i niti jedan opipljiv podatak o utro{ku bud`eta i raspodjeli poticaja farmerima u protekloj godini. Ve} nakon prvog sata prezentacije Lijanovi}evog “elaborata“, u sali su bila tek tri-~etiri ministra, a na kraju prezentacije samo premijer Nik{i} i resorni ministar Lijanovi}! (S.B.)

Strateške zakone u federalnoj Vladi piše tim s krajnje oskudnim stručnim referencama
Federalni su ministri na pro{lotjednoj sjednici Vlade jednoglasno podr`ali Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i prekr{ajem, koji bi se uskoro trebao na}i u parlamentarnoj proceduri. Pored Nacrta zakona o oduzimanju nelegalno ste~ene imovine, premijer Nermin Nik{i} je najavio da }e Vlada ubrzo pripremiti i zakon o formiranju agencije za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, po uzoru na hrvatski USKOK. I mada predsjednik federalne Vlade nije precizirao kome je ovoga puta povjerio specijalnu zada}u pripreme novih zakonskih rje{enja, sve su prilike da je ponovno anga`irao istu Radnu grupu, u kojoj, kako smo pisali prije petnaest dana, nema niti jednog pravnog eksperta. Podsjetimo da je Radnom grupom koja je pripremila (zapravo, prepisala) Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, prema Nik{i}evoj odluci, predsjedavala tajnica Vlade Federacije BiH Edita Kalajd`i}. Tajnica Kalajd`i} se u Vladi FBiH zaposlila prije nekoliko godina, i to kao daktilografkinja, a Pravni fakultet je zavr{ila naknadno, {koluju}i se uz rad. Stoga ne ~udi da je “pravna ekspertica“ Kalajd`i} pravosudni ispit polagala vi{e puta. Pored Edite Kalajd`i}, Nacrt zakona jo{ su pripremali premijerovi savjetnici Jasenko Muharemovi} (koji se kratko i neuspje{no bavio odvjetni~kim poslom, a u Ured premijera ga je preporu~io ro|ak Zlatko Lagumd`ija), Admir Mujanovi} (novinar propalog dnevnog lista San), te docent na sarajevskom Fakultetu kriminalisti~kih nauka Eldan Mujanovi} i vi{a asistentica na Pravnom fakultetu u Sarajevu Amila Ferhatovi}, ~iji je nagli akademski uspon jednako upitan. (S.M.)

SLAVKO PAZI (I)METAK

Hrvatski ministar Slavko Linić obećao podršku Fikretu Abdiću
Otkako je prije mjesec dana, nakon odslu`ene dvije tre}ine zatvorske kazne zbog ratnih zlo~ina koji su po~injeni na podru~ju tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, iza{ao iz zatvora u Puli, Fikret Abdi} je okupiran poslovnim obavezama. Osim anga`mana u obiteljskoj firmi ~ije se sjedi{te nalazi u Maljevcu, u blizini dr`avne granice izme|u Hrvatske i BiH, Abdi} je u svom domu kod Opatije imao vi{e sastanaka sa nekada{njim poslovnim partnerima. No, svakako je najzanimljiviji susret Fikreta Abdi}a i ministra financija u Vladi Republike Hrvatske Slavka Lini}a, koji je odr`an po~etkom ovog tjedna u Rijeci. Kako nezvani~no doznajemo, ministar Lini} i Abdi} su dugo razgovarali o Babinim planovima za pokretanje proizvodnje u Agrokomercu, i ponovno o`ivljavanje pogona u Hrvatskoj i BiH. Ministar Slavko Lini} je obe}ao Abdi}u pomo} hrvatske Vlade, a kao prioriteti su navedeni objekti u mjestu Batnoga (u op}ini Cetingrad) gdje se nalaze 24 farme Agrokomerca i u Maljevcu, gdje ova posrnula kompanija jo{ uvijek u vlasni{tvu ima preko 400 hektara zemlje. (S.M.)

Jerko Ivankovi} Lijanovi}

10

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

SVENE, POVEDI MENE!

Da li treba pokrenuti inicijativu za smjenu neefikasnih ministara i u Vladi FBiH?
FADILA MEMI[EVI]
Predsjednica Dru{tva za ugro`ene narode

GRADIMIR GOJER
Potpredsjednik Stranke za BiH

SAFET SOFTI]
Poslanik Predstavni~kog doma

Pred odlazak u @enevu Alkalaj dobio brojne ponude savjetni~kih kandidata
Biv{i ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj preselio se sredinom sedmice u @enevu, gdje }e preuzeti du`nost izvr{nog sekretara Ekonomske komisije UN-a za Evropu (UNECE). Kako doznajemo, Alkalaj je u @enevi “naslijedio“ prili~no veliki savjetni~ki tim, no ipak je ostalo upra`njeno nekoliko vrlo atraktivnih pozicija na koje }e imenovati savjetnike po vlastitom izboru. Na novom radnom mjestu Alkalaj }e navodno zara|ivati 15.000 eura a njegovi savjetnici “samo“ 8.000 eura! Stoga ne ~udi {to se nekoliko dana pred odlazak u @enevu Alkalaj “skrivao“ u Sarajevu - gdje god se pojavio bio je opkoljen kandidatima koji su mu nudili svoje savjetni~ke usluge. (A.M.)

DA
Smatram da treba pokrenuti inicijativu za smjenu neefikasnih ministara u Vladi FBiH. Ve}ina ministara nije odgovorila svojoj funkciji, kao ni premijer Federacije.

DA
Vrijeme je da se nakon godinu dana razmisli o u~inku pojedinih ministara. [to se ti~e mog poslani~kog glasa za tu inicijativu, bio bih svakako za.

DA
Mi{ljenja sam da sve politi~are koji su dobili glasove na izborima a obe}ali su promjene i nisu ih ispunili treba smijeniti. Treba da budu smijenjeni svi oni koji ne rade dobro.

ADNAN D@EMID@I]
Sekretar dru{tva “Tobacco Press”

EDIN NUMANKADI]
Akademski slikar

BORKA RUDI]
Predsjednica Udru`enja “BH novinari”

DA
Smatram da treba pokrenuti inicijativu jer na~in njihovog poslovanja je neefikasna ma{inerija koja se hvali rezultatima koje nisu opravdali u ovih godinu dana.

DA
Svako ko ne radi svoj posao treba da bude smijenjen i smatram da pod hitno treba provesti inicijativu da se zamijene ne samo ministri ve} i drugi politi~ari koji ne rade svoj posao.

DA
Apsolutno podr`avam inicijativu da se smijene neefikasni ministri jer ne vidim razlog da neko ko ne radi svoj posao bude na dobro pla}enom ministarskom mjestu.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Sven Alkalaj

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

POLITI^KA ZA[TITA “NAUKE”

“Slobodna Bosna“ otkriva nepoznate detalje iz akademskih karijera Lagumdžijinih pulena - Dženane Muračević iz “BH Telecoma“ i Fahrudina Oručevića, aktuelnog ministra obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona

D@ENANA MURA^EVI] PLAGIRALA DOKTORSKU DISERTACIJU, A INSPEKCIJA PONI[TILA IZBOR FAHRUDINA ORU^EVI]A U ZVANJE VANREDNOG PROFESORA!!!
Pi{e: ASIM METILJEVI]

S

AKADEMSKA FLEKA AKADEMSKA FLEKA

vi na{i poku{aji da doznamo vi{e detalja o toku i eventualnom ishodu interne istrage u BH Telecomu pokrenute protiv D`enane Mura~evi} i Kemala Ka~apora nai{li su na neprobojni zid {utnje. Potvr|eno nam je da je “istraga pri kraju“, no vi{e detelja nismo uspjeli doznati. Mura~evi}eva i Ka~apor sumnji~e se za grubo kr{enje Zakona o javnim nabavkama, odnosno za nezakonito prote`iranje i favoriziranje privatne informati~ke tvrtke iz Sarajeva BS Telecom, koja je zahvaljuju}i povla{tenim insajderskim informacijama glatko pobijedila na sedam tendera BH Telecoma objavljenih u pro{loj godini. Mura~evi}eva i Ka~apor imenovani su na prijedlog SDP-a, odnosno lidera ove partije Zlatka Lagumd`ije, koji je ina~e vrlo blizak prijatelj s vlasnicima informati~ke tvrtke BS Telecom.

Dr. Fahrudin Oru~evi} Dr. Fahrudin Oru~evi} jedan je od rijetkih jedan je od rijetkih profesora kome je profesora kome je poni{ten izbor poni{ten izbor

PLAGIRANA DISERTACIJA
No, u me|uvremenu su na povr{inu isplivali neki drugi, ni{ta manje interesantni fakti koji dodatno osvjetljavaju “lik i djelo“ do ju~er potpuno anonimne ~lanice uprave BH Telecoma D`enane Mura~evi}, ali i njenih glavnih pokrovitelja i za{titnika iz vrha SDP-a. Pored ostalog je otkriveno i to da se D`enana Mura~evi}, uz nesebi~nu podr{ku {efa SDP-a Zlatka Lagumd`ije, prije godinu dana “umalo“ okitila akadem-

Prof. dr. Zlatko Lagumd`ija prihvatio disertaciju D`enane Mura~evi}, za koju je utvr|eno da je plagirana
12
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

AKADEMSKI KRAH LAGUMD@IJINIH PULENA

NEZAKONITI IZBOR
Faksimil Rje{enja kojim Prosvjetni inspektorat za visoko obrazovanje nala`e Elektrotehni~kom fakultetu da poni{ti izbor Fahrudina Oru~evi}a u zvanje vanrednog profesora
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

POLITI^KA ZA[TITA “NAUKE”
AKADEMSKA AKADEMSKA DEVALVACIJA DEVALVACIJA

Dr. Zlatko Lagumd`ija stao Dr. Zlatko Lagumd`ija stao je iza izbora Fahrudina je iza izbora Fahrudina Oru~evi}a ii plagiranog Oru~evi}a plagiranog doktorata D`enane doktorata D`enane Mura~evi} Mura~evi}

skom titulom doktora informacionih tehnologija. To se ipak nije desilo a zasluge za spre~avanje ovog skandala pripadaju nekolicini profesora s Elektrotehni~kog fakultata Sarajevo, koji su blagovremeno prikupili nesumnjive dokaze iz kojih je vidljivo da je D`enana Mura~evi} od slova do slova plagirala svoju doktorsku disertaciju! [est dana pred zakazanu odbranu doktorske disertacije, u dnevnom listu Oslobo|enje i na web stranici Elektrotehni~kog fakulteta naprasno je objavljena kratka vijest da se “otkazuje odbrana doktorske disertacije mr. D`enane Mura~evi}, zakazana za 14.4.2011. godine“.

SKANDALOZNA PREPISKA
Uprava BH Telecoma privodi kraju istragu o namje{tanju tendera u re`iji D`enane Mura~evi}

SUMNJIVE REFERENCE
Jednako je zanimljiv i podatak da je mentor nesu|ene doktorice informacionih tehnologija D`enane Mura~evi} bio dr. Fahrudin Oru~evi}, vanredni profesor na Elektrotehni~kom fakultetu Sarajevo i aktuelni ministar obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona kojeg je na tu funkciju imenovao SDP, nakon {to je prethodni ministar Emir Suljagi} podnio neopozivu ostavku.
14
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

AKADEMSKI KRAH LAGUMD@IJINIH PULENA
PONI[TIO IZBOR PONI[TIO IZBOR Sarajevo, koja je utvrdila da izbor “nije proveden u skladu s odredbama Zakona o visokom obrazovanju“. U Rje{enju Prosvjetne inspekcije, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti, eksplicitno je naveden stav da Oru~evi} ne ispunjava uslove za izbor u zvanje vanrednog profesora jer nema potreban broj objavljenih nau~nih radova! Istovremeno, Komisiji kojom je predsjedavao Lagumd`ija spo~itano je da Izvje{taj o izboru Oru~evi}a nije sa~inila “u skladu sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju koje ure|uju proceduru izbora nastavnika na visoko{kolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu. Naime, navedeni Izvje{taj ne sadr`i dokaze na osnovu kojih je utvr|eno da predlo`eni kandidat ispunjava uslove za izbor u zvanje vanrednog profesora u pogledu objavljenih nau~nih radova, kako je to propisano odredbama Zakona o visokom obrazovanju.“

Biv{i dekan Biv{i dekan Elektrotehni~kog fakulteta Elektrotehni~kog fakulteta dr. Kemal Sokolija dr. Kemal Sokolija prihvatio je preporuku prihvatio je preporuku prosvjetne inspekcije prosvjetne inspekcije

PONI[TEN IZBOR
Prosvjetna inspekcija Sarajevskog kantona reagirala je na izravnu intervenciju vi{eg asistenta na Elektrotehni~kom fakultetu Ingmara Be{i}a, koji je posumnjao u Oru~evi}ev nau~ni opus. Be{i} je naime otkrio da se me|u nekoliko “nau~nih referenci“ koje je prilo`io dr. Fahrudin Oru~evi} nalazi i njegov govor na nekom simpoziju za koji je naknadnom provjerom utvr|eno da nije ni odr`an ni verificiran! Asistent Be{i} je problematizirao i neke druge prilo`ene reference dr. Fahrudina Oru~evi}a a na koje Komisija na ~elu s Lagumd`ijom nije imala nikakvih primjedbi. Naposlijetku se prosvjetni inspektor obratio tada{njem dekanu Elektrotehni~kog fakultata, dr. Kemalu Sokoliji, koji se ogradio od Izvje{taja Lagumd`ijine komisije. Sokolija je inspektoru rekao da je o izboru dr. Fahrudina Oru~evi}a u zvanje vanrednog profesora razgovarao s jednim od ~lanova komisije, dr. Tadejom Mateljanom, i da mu je ovaj rekao da Komisija “nije raspolagala dokazima da kandidat ispunjava odnosno ne ispunjava utvr|ene uslove“! Izbor dr. Fahrudina Oru~evi}a u zvanje vanrednog profesora poni{ten je 15. oktobra 2008. godine. No, Lagumd`ijin pulen nije se predavao: tokom narednih dvadesetak mjeseci marljivo je prikupljao “nau~ne reference“ na osnovu kojih je ponovno predlo`en i izabran u zvanje vanrednog profesora. Nekoliko mjeseci nakon izbora u zvanje vanrednog profesora, dr. Fahrudin Oru~evi} je imenovan za mentora D`enane Mura~evi}, a njegov prvi zadatak na promoviranju nau~nog podmlatka okon~an je potpunim fijaskom.
15

ZA DLAKU DOKTOR: Uz nesebičnu podršku šefa SDP-a Zlatka Lagumdžije, Dženana Muračević se prije godinu dana “umalo“ okitila akademskom titulom doktora informacionih tehnologija
Uz Oru~evi}a, u Komisiji pred kojim je Mura~evi}eva trebala braniti doktorsku disertaciju bio je i Zlatko Lagumd`ija, koji jednako kao i mentor Oru~evi} nije prona{ao ni{ta sporno u njenoj doktorskoj disertaciji! [tavi{e, i Lagumd`ija i Oru~evi} ostali su ustrajni u odbrani Mura~evi}eve, ~ak i nakon {to je tada{nji dekan Elektrotehni~kog fakulteta dr. K emal Sokolija, pritisnut neoborivom dokazima o plagiranju, bio prisiljen otkazati odbranu doktorske disertacije.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Sli~an skandal obilje`io je i akademsku karijeru dr. Fahrudina Oru~evi}a, aktuelnog ministra obrazovanja u Vladi Sarajevskog kantona. Oru~evi} je za vanrednog profesora sarajevskog Elektrotehni~kog fakulteta izabran 2008. godine, na preporuku Komisije Nastavno-nau~nog vije}a kojom je predsjedavao Zlatko Lagumd`ija! No, samo dvadesetak dana kasnije, izbor je poni{ten na intervenciju Prosvjetne inspekcije za visoko obrazovanje Kantona

STRANA^KO-DIPLOMATSKA KRI@ALJKA

U posljednjih mjesec i pol dana članovi PREDSJEDNIŠTVA BiH su detaljno pretresli bh. diplomatsko-konzularnu mrežu i imenovali dvadesetak ambasadora i konzula; naša novinarka otkriva kako su čelnici SDA, SDP-a, HDZ-a, SNSD-a i SDS-a džentlmenski podijelili atraktivne diplomatske pozicije, jesu li ponovno stranačke preporuke bile važnije od profesionalnih referenci i koji će veleposlanici ubuduće predstavljati BiH diljem svijeta

DIPLOMATSKI FEUDALIZAM - DOGOVORNA RAZMJENA KADROVA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

inistar vanjskih poslova BiH i predsjednik SDP-a Z latko Lagumd`ija ispunio je obe}anje koje je po~etkom godine dao lideru HDZ-a Draganu Čovi}u da }e u najnovijoj raspodjeli diplomatskih destinacija nekoliko upra`njenih veleposlani~kih mjesta prepustiti kadrovima te stranke, koje je u posljednjih pet godina smijenio hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}. Nakon {to je prema politi~kim instrukcijama iz vrha SDP-a pomeo sve hrvatske diplomate koji su imenovani za mandata njegovih prethodnika, poslu{ni je “vojnik partije“ Kom{i} prije mjesec i pol dana, dakako po Lagumd`ijinom nalogu, zapo~eo tihu rehabilitaciju otpisanih HDZ-ovih ambasadora. Prema istom principu prema kojem je ranije u diplomaciju lansirao cijelu plejadu strana~kih kolega - opskurnih likova bez ikakvog diplomatskog iskustva, pa ~ak i bez elementarnog poznavanja engleskog jezika, @eljko Kom{i} je proveo i posljed nju odluku predsjednika SDP-a o imenovanju diplomata iz “kvote HDZ-a“. No, apsurdno je da je Kom{i}, poslije sramnog otkaza Čovi}u bliskim ambasadoricama koje su ostvarile zavidne rezultate (Lidiji Topi}, Dariji Krsti~evi}, L @eljani Zovko...) u diplomaciju vratio tre}era zredne kadrove ~ija je jedina

M

referenca bila preporuka predsjednika HDZ-a.

POVRATAK TRE]ERAZREDNIH DIPLOMATA
Na iznena|enje druga dva ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a i Neboj{e Radmanovi}a, @eljko Kom{i} je na sjednici koja je odr`ana 29. februara za novu bh. veleposlanicu u Vatikanu predlo`io Slavicu Kara~i}. Do 2006. godine anonimna slu`benica Hypo Alpe Adria Banke u Mostaru, ova je profesorica filozofije i kroatolog sa [irokog Brijega, odlukom tada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH Ive Mire Jovi}a imenovana za veleposlanicu u Argentini. Na ambasadorskoj se funkciji, me|utim, nije dugo zadr`ala, jer je godinu dana kasnije donesena odluka o zatvaranju Veleposlanstva BiH u Buenos Airesu, nakon ~ega je njezina kratka diplomatska karijera zavr{ena. Po povratku u Hercegovinu Slavica Kara~i} se po~ela aktivnije baviti politikom. Na posljednjim Op}im izborima 2010. bila je na listi HDZ-a za Parlament BiH, a koncem iste godine je na prijedlog Vlade Zapadnohercegova~ke `upanije izabrana za ~lanicu Upravnog vije}a Sveu~ili{ta u Mostaru. Novoimenovana je veleposlanica BiH u Vatikanu trenutno anga`irana kao savjetnica za me|unarodne odnose predsjednika HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovi}a. Slavica Kara~i} }e u Vatikanu zamijeniti Jasnu

Krivo{i}-Prpi}, koja je nova veleposlanica BiH u [paniji, nakon {to je mandat istekao @eljani Zovko. Znakovito je, tako|er, da za biv{u ambasadoricu BiH u Francuskoj i [paniji, prema Kom{i}evom rasporedu, vi{e nije bilo mjesta u diplomaciji, premda je @eljana Zovko u svom dosada{njem radu pokazala iznimno uspje{nom. Ranije smo pisali da je @eljko Kom{i}, prije nego {to je dobio nove naputke od strana~kog {efa, za ambasadora BiH u Vatikanu u oktobru pro{le godine imenovao Darka Zeleniku (koji je u prethodnom mandatu slu`bovao u Kraljevini [vedskoj), ali je odluku morao povu}i, budu}i da Zelenika ni nakon vi{emjese~nog i{~ekivanja, nije dobio agreman - spekulira se da je razlog to {to je razveden. U me|uvremenu je Kom{i} za Darka Zeleniku prona{ao novo diplomatsko namje{tenje - imenovan je za ambasadora BiH u Jordanu. Jednako kao i Slavica Kara~i}, bliski Čovi}ev prijatelj je i novi ambasador BiH pri Misiji OSCE-a i Uredu UN-a u Be~u Tomislav Leko, koji }e odlukom @eljka Kom{i}a zamijeniti dosada{njeg bh. diplomatskog predstavnika Igora Davidovi}a. Taj je zaboravljeni diplomata, podsjetimo, na prijedlog Dragana Čovi}a 2003. postavljen za ambasadora BiH u Beogradu, nakon {to se sa te funkcije povukao @eljko Kom{i}. Imenovanje Zagrep~anina Leke je tada izazvalo brojne kontroverze jer Čovi}ev kandidat ne samo da nije imao diplomatskog iskustva, ve} ni

@eljko Kom{i} po nalogu Zlatka Lagumd`ije zapo~eo rehabilitaciju HDZ-ovih diplomata
16
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

KO SU NOVI-STARI AMBASADORI BiH
Foto: Mario Ili~i}

DOGOVOR LIDERA SDP-a I HDZ-a
Nakon sastanka Zlatka Lagumd`ije i Dragana ^ovi}a za nove ambasadore BiH u Vatikanu i Be~u imenovani su Slavica Kara~i} i Tomislav Leko

bosanskohercegova~kog dr`avljanstva. Na~in na koji je Leko preko no}i dobio dr`avljanstvo BiH, odnosno, kako je naknadno u Grudama upisan u mati~ne knjige svojedobno je istra`ivala i federalna policija, dok je njegov anga`man u Zagrebu bio predmet istrage zbog sumnje u
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

milijunske financijske malverzacije. Tomislav Leko je, naime, sredinom ‘90-tih godina, kao kadar HDZ-a Hrvatske, izabran za direktora Zra~ne luke Zagreb, a nakon {to je 2001. smijenjen otkriveno je da je poduze}e ostavio u gubicima od 46 milijuna kuna (preko 12 milijuna KM).

Kako je kasnije pokazala financijska istraga, golema nov~ana {teta nastala je zbog nepovoljnih poslovnih ugovora koje je biv{i direktor Zra~ne luke Zagreb, izme|u ostalih, sklopio i sa mostarskom kompanijom Soko, i to u vrijeme dok je direktor bio Dragan Čovi}. Tomislav Leko se po
17

STRANA^KO-DIPLOMATSKA KRI@ALJKA
CENZURA MEDIJA okon~anju veleposlani~kog mandata u Srbiji krajem 2007. posvetio privatnom biznisu (navodno je radio na relaciji Zagreb - Beograd), ali se zahvaljuju}i dugogodi{njim prijateljskim i poslovnim vezama s Draganom Čovi}em vratio u bh. diplomaciju.

Zlatko Lagumdžija zabranio službenicima MVP-a da čitaju Slobodnu Bosnu!!!
Po nare|enju novog ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije, slu`benici tog Ministarstva od po{log tjedna vi{e ne mogu naru~iti Slobodnu Bosnu. Unato~ inzistiranju nekolicine Lagumd`ijinih pomo}nika da se nastavi s nabavkom “SB“, u Sektoru za op}e poslove tvrde da se radi o u{tedama, te da mogu ~itati online izdanje na{e novine, premda u Ministarstvu vanjskih poslova i dalje uredno naru~uju zagreba~ki tjednik Globus i beogradski Nin. No, kako u Globusu i Ninu nema kriti~kih tekstova o Zlatku Lagumd`iji i njegovim strana~kim kolegama, jasno je koji su motivi presudili da ministar po~ne rezati tro{kove zabranom kupovine Slobodne Bosne. Time je Lagumd`ija nastavio praksu svog prethodnika Svena Alkalaja koji je, svojedobno, iz istih razloga naredio da Ministarstvo vanjskih poslova BiH obustavi pretplatu na Dnevni avaz.
Foto: Mario Ili~i}

KAKO JE NERKEZ ARIFHOD@I] POSTAO HRVAT
Prijateljsko-strana~ke veze ponovno su bile presudne i kod imenovanja mladog i neiskusnog Ivana Barbali}a, doskora{njeg {efa Misije BiH pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, za novog ambasadora u Rusiji. Dodajmo tome da se na spisku novopostavljenih “hrvatskih diplomata“ na{ao i dugogodi{nji Kom{i}ev savjetnik za vanjsku politiku Nerkez Arifhod`i}, koji je imenovan za ambasadora u Italiji. No, osim {to mjesto veleposlanika u Rimu, prema nacionalnoj rotaciji (za dr`ave iz skupine G8 plus jedan), pripada kandidatima hrvatske nacionalnosti, izbor Arifhod`i}a je upitan i zbog ~injenice da je on, i prije nego {to ga je Kom{i} uzeo za svog savjetnika, oti{ao u mirovinu. Nerkez Arifhod`i} je, naime, umirovljen kao uposlenik Ministarstva vanjskih poslova BiH, odnosno, diplomata s dugogodi{njim radnim sta`om, jo{ iz vremena biv{e Jugoslavije. Nerkez Arifhod`i} }e u Italiji zamijeniti dosada{njeg ambasadora Branka Kesi}a, kojeg je srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} najprije predlo`io za veleposlanika u [vicarskoj, gdje je trebao preuzeti du`nost od Jakoba Fincija. Kako je, me|utim, [vicarska uskratila Kesi}u agreman, Radmanovi} se zainatio pa se na njegovu odluku o izboru novog ambasadora u toj dr`avi jo{ ~eka. Istodobno je Neboj{a Radmanovi}, ne odustaju}i od njegovog diplomatskog anga`mana, imenovao Bra nka Kesi}a za novog veleposlanika BiH u Izraelu. Podsjetimo,
Foto: Milutin Stoj~evi}
3

KOM[I]EVE DIPLOMATSKE UZDANICE
Odlukom hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH za novog ambasadora u Jordanu imenovan je Darko Zelenika (1), u Vatikanu }e BiH predstavljati Slavica Kara~i} (2) a u Rimu Nerkez Arifhod`i} (3)
1 2

18

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

KO SU NOVI-STARI AMBASADORI BiH
Foto: Milutin Stoj~evi}

tako|er, da [vicarska nije prva zemlja koja je Kesi}u odbila gostoprimstvo, jer taj diplomata ni 2005. nije dobio agreman u Hrvatskoj, kada ga je na prijedlog Mladena Ivani}a za amba sadora u Zagrebu imenovao tada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac. Premda zvani~ni razlog uskra}ivanja agremana nikada nije objavljen, pretpostavlja se da je Kesi} bez veleposlani~kog mjesta u Hrvatskoj ostao zbog njegove ratne uloge, jer je kao direktor Zavoda za izgradnju Banje Luke sudjelovao u brisanju stanarskih prava tisu}ama prognanih Bo{njaka i Hrvata. Osim Branka Kesi}a, koji se kao kadar PDP-a posljednjih godina uspio pribli`iti SNSD-u, u novoj su podjeli diplomatskih funkcija profitirali i SDS-ovi ambasadori: Borivoje Marojevi} (biv{i veleposlanik u Japanu) je na inzistiranje potpredsjednika SDS-a Ognjena Tadi}a imenovan za veleposlanika u Egiptu, A leksandar Dragi~evi} (ranije veleposlanik u Hrvatskoj) u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tanja Mila{inovi} iz Velike Britanije odlazi u Austriji, a Dragan Dragi} za generalnog konzula u Sttutgartu. Kada su posrijedi bo{nja~ki kadrovi, Bakir Izetbegovi} je, o~ekivano, u diplo-

POSLJEDNJE KONZULTACIJE U PREDSJEDNI[TVU BiH
Bakir Izetbegovi} sa novoimenovanim ambasadorima Tanjom Mila{inovi}, Kemalom Mufti}em, Borivojem Marojevi}em i Slavkom Pulji}em

maciju vratio stare SDA diplomate. Tako je, nakon ~etverogodi{njeg prekida diplomatske karijere, za ambasadoricu BiH u Belgiji postavljena Bisera Turkovi},

AMBASADA BEZ AMBASADORA: Kako je, međutim, Švicarska uskratila Kesiću agreman, Radmanović se zainatio pa se na njegovu odluku o izboru novog ambasadora u toj državi još čeka
PERSONAE NON GRATAE

Fuad [abeta je ve} predao akreditivna pisma u Indoneziji, Jusuf Pu{ina odlazi u Bugarsku, Kemal Mufti} je raspore|en u Dansku, Emir Poljo u Norve{ku a Edin Dilberovi} u Njema~ku. Nakon isteka mandata dugogodi{njem bh. veleposlaniku u Libiji Ferhatu [eti, njega }e u Tripoliju zamijeniti I brahim Efendi}, ranije ambasador u Iranu.

TIHI]EVA PREPORUKA IZETBEGOVI]U
Nova {efica Misije BiH pri UN-u bit }e Mirsada Čolakovi}, biv{a zamjenica ambasadora Ivana Barbali}a, koja je na tu funkciju imenovana nenadano. Prije Mirsade Čolakovi} bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je mjesto {efa Misije u New Yorku nudio Huseinu @ivalju (koji je i ranije bio na toj du`nosti) i Biseri Turkovi}, ali su oni ponudu odbili. Potom je Izetbegovi} predlo`io da se u SAD po{alju direktor Klini~kog centra u Sarajevu Faris Gavrankapetanovi} i biv{i dr`avni ministar obrane Selmo Cikoti}, ali kako ni njih dvojica nisu imali diplomatskih ambicija, na koncu je odlu~eno da BiH u Uje dinjenim narodima predstavlja Mirsada Čolakovi}. Premda se spekuliralo da }e bo{nja~ki ~lan Pre dsjedni{tva BiH, ba{ kao i njegov hrvatski kolega @eljko Kom{i}, po preuzimanju nove du`nosti smijeniti sve diplomate koje je postavio H aris Silajd`i}, ~ini se kako je Ba kir I z e tb e govi} i pak poslu{ao preporuku str ana~kog {efa S ulejmana Tihi}a koji mu je savjetovao da svi ambasadori Bo{njaci trebaju do~ekati kraj mandata.
19

U roku od tri mjeseca dvojici bh. ambasadora uskraćeni agremani
^injenica da su u roku od nepuna tri mjeseca Vatikan i [vicarska odbile dati agremane dvojici imenovanih veleposlanika - Darku Zeleniki i Branku Kesi}u, najbolje ilustrira katastrofalnu situaciju u bh. diplomaciji. Ne ra~unaju}i probleme sa susjednim dr`avama (odbijanje agremana predlo`enim ambasadorima u Srbiji i Hrvatskoj) posljednji me|unarodni diplomatski skandal dogodio se, podsjetimo, 2004. godine, kada je srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac za ambasadora u Vije}u Europe predlo`io Dragana Bo`ani}a. Tada je Predsjedni{tvu BiH iz Strasbourga stigao diplomatski demar{, odnosno, jasna poruka da }e Bo`ani} u Vije}u Europe biti progla{en personom non grata, nakon ~ega je nepo`eljni ambasador odustao od imenovanja.

Dragan Bo`ani}

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

@ELJEZNICE FEDERACIJE BiH

BORBA ZA OPSTANAK BORBA ZA OPSTANAK
Kako sprije~iti nastavak Kako sprije~iti nastavak vi{egodi{nje plja~ke vi{egodi{nje plja~ke @eljeznica FBiH @eljeznica FBiH

KAKO SU, A NISU, TREBALE PASTI @ELJEZNICE FBiH
Vernes Buljugija radi u interesu grupe mo}nika koji su na nezakonit na~in privatizovali najprofitabilniji dio @eljeznica FBiH, a ~iji kona~ni cilj je uni{tenje i preuzimanje kompanije
20
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

VLAK U SNIJEGU
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

“Dolaskom Ned`ada Osmanagi}a na mjesto generalnog direktora @eljeznica Federacije BiH prije dvije godine, u tom javnom preduze}u zavladao je kriminal i korupcija“, stoji, izme|u ostalog, u pismo koje je smijenjeni predsjednik Sindikata ma{inovo|a/strojovo|a Vernes Buljugija uputio Federalnoj upravi policije. Me|utim, ve}ina od ~etiri hiljade uposlenika @eljeznica FBiH ima puno povjerenje u direktora Osmanagi}a koji ~ini sve kako bi konsolidovao firmu koja je sustavno plja~kana u posljednjih dvadesetak godina. “Buljugija, na`alost, radi u interesu grupe pojedinaca koji su na nezakonit na~in privatizovali najprofitabilniji dio @eljeznica FBiH, `eljezni~ki operator, a ~iji kona~ni cilj je uni{tenje @eljeznica FBiH i preuzimanje kompanije“, tvrdi na{ sagovornik koji je `elio ostati anoniman.

CERTIFIKATIMA DO MILIONA
Ivan Knezovi}, nakada{nji direktor @eljeznica Herceg-Bosne, postao je najve}i pojedina~ni vlasnik `eljezni~kog operatora ~iji je osnovni posao pru`anje `eljezni~kih transportnih usluga prijevoza robe i putnika. O kako profitabilnom poslu se radi, najbolje ilustruje podatak da je 2005. godine `eljezni~ki operator zaradio pet miliona KM. Da je operator jedini profitabilni segment @eljeznica FBiH, neosporna je ~injenica, me|utim privatizacija operatora, okon~ana po~etkom 2005. godine, krajnje je sporna i veoma upitna. Dakle, u januaru 2002. godine spajanjem @eleznica BiH i @eljeznica HZ HB osnovano je javno preduze}e @eljeznice FBiH, ~iji kapital je vrijedio 1,6 milijardi KM. Polovinom oktobra 2004. godine Agencija za privatizaciju FBiH odobrila je program privatizacije i po~etni bilans prema kojem je metodom javne ponude dionica utvr|ena prodaja dijela dr`avnog kapitala. Kako @eljeznice FBiH u to vrijeme nisu raspolagale potpunom dokumentacijom o vlasni{tvu nad nekretninama, Agencija je nalo`ila da se do okon~anja privatizacije zavr{i postupak dokazivanja vlasni{tva. Me|utim, prije nego {to je taj posao okon~an Agencija je polovinom marta 2005. godine donijela rje{enje kojim je odobren upis izvr{ene privatizacije u sudski registar kojim je 49 procenata dr`avnog vlasni{tva operatora pre{lo u privatne ruke, dok je infrastruktura ostala u dr`avnom vlasni{tvu. Dakle, Vlada je prodala dio kompanije, ~ija vrijednost je tada procijenjena na 140 miliona KM, za sedam miliona KM u certifikatima, a ~ija tr`i{na vrijednost je iznosila 175 hiljada KM. Tu se nisu zaustavile ambicije ljudi poput Knezovi}a i Investicione grupe BIG,
21

Višegodišnja pljačka Željeznica FBiH s namjerom da se državni kapital vrijedan 1,6 milijardi maraka “pretoči“ u džepove sumnjivih poduzetnika osujećena je dolaskom Nedžada Osmanagića na mjesto generalnog direktora ovog javnog preduzeća. To smeta moćnim pojedincima koji preko svojih “glasnogovornika“, kakav je Vernes Buljugija, smijenjeni predsjednik Sindikata mašinovođa-strojovođa, pokušavaju kompromitovati i optužiti Osmanagića za kriminal i korupciju koji su cvjetali u Željeznicama FBiH do njegovog dolaska
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

@ELJEZNICE FEDERACIJE BiH
u kojoj zna~ajnu ulogu imaju biv{i premijeri FBiH Edhem Bi~ak~i} i Ned`ad Brankovi}, koji je i sam sjedio u fotelji direktora @eljeznica FBiH. Naime, odlukama organa upravljanja iz 2007. i 2008. godine, tada{njeg direktora Narcisa D`umhura, koje su podr`ali premijer FBiH Brankovi}, ministar prometa i komunikacija u njegovoj Vladi Nail [e}kanovi}, Nadzorni odbor u kojem su sjedili Ivan Knezovi} i Izet Mehinagi}, po osnovu pokri}a gubitaka iskazanih u periodu 2004. - 2007. godina smanjen je kapital @eljeznica FBiH za 341 milion KM. A gubici su nastali tako {to je Vlada FBiH za odr`avanje `eljezni~ke infrastrukture izdvajala svega 20 posto od ukupno potrebnih sredstava. Iako je po va`e}em zakonu Vlada FBiH bila du`na osigurati sredstva, ona to nije ~inila u punom iznosu, a razlika je prikazivana kao gubitak preduze}a. U 2007. godine donesena je i odluka o pove}anju privatnog u ukupnom kapitalu Dru{tva po osnovu interno iskazanog potra`ivanja operatora od infrastrukture, tako da je vrijednost dr`avnog kapitala sa po~etnih 1, 6 milijardi svedena na milijardu KM, dok je privatni kapital narastao na 93 miliona KM! “Ista ta ekipa bila je spremila ugovor da uzmu jednu `eljezni~ku stanicu, dio druge `eljezni~ke stanice, zgradu ambulante i dio pruge. Me|utim, dolaskom Ned`ada Osmanagi}a ti procesi su zaustavljeni. Nema vi{e uzimanja provizije na raspisanim tenderima i plja~ke @eljeznica FBiH. To je problem i upravo zbog toga Osmanagi} je postao meta pojedinaca koji ga `ele sru{iti preko ljudi kakav je Buljugija“, tvrdi na{ sagovornik navode}i da posao oko popisa imovine u vlasni{tvu @eljeznica FBiH nikada nije priveden kraju. “Kad taj posao budemo priveli kraju, to }e biti velika afera. mogu}om investicijom u posljednjih dvadesetak godina“, ka`e na{ sagovornik navode}i da se o problemu kargo vagona kupljenih u [paniji razgovaralo i na sastanku direktora Ned`ada Osmanagi}a sa resornim ministrom Enverom Bijedi}em odr`anom krajem pro{log mjeseca. Tom prilikom Osmanagi} je ministru Bijedi}u rekao da bi mu detalje oko kupovine spornih vagona mogao prenijeti njegov zamjenik Izet Mehinagi} koji je u vrijeme potpisivanja ugovora sa [pancima bio ~lan Nadzornog odbora @eljeznica FBiH. “Ja ih nisam kupio i ne znam {ta }u sa njima. Nudio sam ih [pancima nazad, ne}e ni da ~uju, Talijanima, Nijemcima, Austrijancima, Turcima... niko ih ne}e. Ne}e ni da ih iznajme. A ta ‘igranka‘ ko{tala nas je 127 miliona KM“, navodno je rekao Osmanagi} ministru Bijedi}u. Na spomenutom sastanku raspravljalo se i o otpisu duga u iznosu od 5,5 miliona KM privatnoj kompaniji Gikil iz Lukavca. Naime, prema tvrdnjama na{eg izvora, godinu dana prije dolaska Osmanagi}a na mjesto direktora @eljeznica FBiH, premijer Brankovi} je samovoljno smanjio cijenu prevoza sa 21,5 KM na 18,5 KM po toni. “Gikil je na{ komitent, a ugovorom je predvi|eno da istovar na{eg vagona traje {est sati i ako zadr`i vagon sat vremena du`e, to se pla}a kao le`arina 20 KM po vagonu. Te le`arine se ‘nakupilo’, a {anse da se ona naplati bile su minimalne. Stoga je Osmanagi} uz saglasnost NO-a otpisao 5,5 miliona le`arine, ali je zato pove}ao cijenu prevoza sa 18,5 KM na 22 KM po toni“, ka`e nas sagovornik navode}i da sa takvim ugovorom @eljeznice FBiH od “Gikila“ godi{nje inkasiraju 11 miliona maraka. Na sastanku Osmanagi}a i ministra Bijedi}a tako|er je otvoreno pitanje

PISMO FUP-u
Kriminal i korupcija Ned`ada Osmanagi}a po mjerilu Vernesa Buljugije i njegovih patronata

Recimo, tr`ni centri poput Koreje u Sarajevu podignuti su na zatrpanim {inama i zemlji{tu koje je bilo u vlasni{tvu @eljeznica FBiH“, ka`e na{ izvor koji ne sumnja da je su po vrijednosti nekretnina u svom vlasni{tvu @eljeznice FBiH najja~a javna firma u BiH.

POVEZANA GRUPA LICA
“Ista grupa ljudi, Brankovi}, [e}kanovi}, Mehinagi}, D`umhur i uvijek prisutni Ivan Knezovi}, kupila je ‘talgo’ vagone u [paniji {to se mo`e smatrati najgorom

NEKAD I SAD
Biv{i direktor Narcis D`umhur i aktuelni direktor Ned`ad Osmanagi} 22
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

VLAK U SNIJEGU
revizije sporne privatizacije `eljezni~kog operatora.

NARU^ENE OPTU@BE
“Ova Uprava @eljeznica FBiH dobila je kredit od 80 miliona KM koji je utro{en na veoma sumnjiv na~in, a dao od toga ni{ta nije ulo`eno u odr`avanje lokomotiva, vagona i `eljezni~ke infrastrukture. Rezultat toga je da je Centralna radiona Rajlovac postala ‘groblje’ lokomotiva koje le`e zbog banalno malih kvarova, dok sa druge strane Uprava povla~i 18 na{ih lokomotiva iz Turske koje su bile pod zakupom kako bi zadovoljili vlastite potrebe prevoza“, napisao je Vernes Buljugija Federalnoj upravi policije, a {to je na{ sagovornik prokomentarisao kao krajnje neutemeljene i zlonamjerne optu`be na ra~un direktora Ned`ada Osmanagi}a. “Prilikom sastanka sa ministrom Bijedi}em ragovaralo se i o poslovanju @eljeznica FBiH u proteklih godinu i po dana. [emsudin Zahirovi}, direktor za ekonomske poslove, prezentirao je dokumentaciju iz koje je jasno vidljivo da je od 80 miliona maraka kredita, 75 miliona potro{eno na pla}anje dugova koji su ostali iza biv{eg direktora Narcisa D`umhura. Osim toga, Osmanagi} nam je isplatio ~etiri neispla}ene pla}e i sada primamo plate redovno“, tvrdi na{ sagovornik navode}i da je Osmanagi} ispo{tovao sve {to je rekao preuzimaju}i du`nost direktora @eljeznica FBiH. [to se ti~e lokomotiva koje su date u najam turskim `eljeznicama, one ne samo da nisu povu~ene, nago je sa Turcima potpisan novi ugovor po kojem je cijena najma jedne lokomotive po danu sa 540 porasla na 950 eura. “Sve opravke vr{ene su preko hrvatske firme Gredelj - Revon Dobo{nica. Ina~e, to je prije rata bila na{a radionica koja je poslije rata prodata za jednu KM. To je bila praonica para. Gredelj odradi posao vrijedan 6 miliona maraka, a fakturi{e 12, {to mu je bilo pla}ano do dolaska Osmanagi}a. On je osposobio Centralnu radionu u Rajlovcu i mi sada sami sebi popravljamo lokomotive i vagone“, tvrdi na{ izvor te dodaje kako Osmanagi} namjerava ponovo otkupiti radionicu u Dobo{nicama. “Sada se borimo da kupimo ono {to je bilo na{e, a prodato je za jednu KM. Tu radionicu moramo vratiti pa makar za po~etak da budemo ve}inski vlasnici 51 posto. Naime, sa Italijanima vodimo pregovore da im mi radimo popravke vagona, ako dobijemo Dobo{nicu, iz Italije nam sti`e 1000 vagona na opravku“, ka`e na{ sagovornik koji je ubije|en u iskrene i po{tene namjere direktora Ned`ada Osmanagi}a, koji za razliku od predhodnih direktora nema oraha u d`epu.
23

PREMIJERSKA PUSTO[ENJA @ELJEZNICA FBiH
Biv{i premijeri FBiH, Edhem Bi~ak~i} i Ned`ad Brankovi}, duboko involvirani u (i)legalnu privatizaciju @eljeznica FBiH

NEPOPULARNE MJERE

Raščišćavanje “vlastitog“ dvorišta
Neposredno nakon imenovanja na mjesto direktora @eljeznica FBiH Ned`ad Osmanagi} prvo se “obra~unao“ sa zakupcima neplati{ama koji su izn a jmljivali poslovne prostore na `eljezni~kim stanicama, posebno na glavnoj `eljezni~koj stanici u Sarajevu. Tako je ustanovljeno da su neki od njih @eljeznicama FBiH bili du`ni i po stotinu hiljada KM. Osmanagi} im je ostavio rok da plate dugovanja ili da se isele, jer bolje je da prostori zjape prazni nego da @eljeznice FBIH moraju pla}ati jo{ i re`ije za neplati{e. Osim toga, Osmanagi} je uveo jo{ jednu (ne)popularnu mjeru. Zabranio je upotrebu slu`benih automobila u privatne svrhe. “Ako ja na posao dolazim i odlazim svojim privatnim autom, onda niko, pa ni ja, ne}u koristiti slu`bena vozila u privatne svrhe“, rije~i su Osmanagi}a koje nisu odu{evile direktore i vo|e sektora naviknute na (zlo)upotrebu slu`benih vozila.

GLAVNA @ELJEZNI^KA STANICA
Neplati{ama iznajmljivanja poslovnih prostora uru~eni otkazi

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

DODIK NE ODUSTAJE OD REKONSTRUKCIJE VLADE RS-a

Velika previranja u Vladi RS-a, rivalstvo, ljubomora, neposlušnost i neefikasnost ministara natjerali su Milorada Dodika, predsjednika RS-a, da zaprijeti ministrima i premijeru Džombiću da će uskoro biti uklonjeni sa političke scene i biti predati istražnim organima ukoliko ne promijene dosadašnju praksu; naš list otkriva koji ministri se nalaze u nemilosti aktuelnog predsjednika RS-a

PRIJETE]I POLICIJOM, DODIK ZAUSTAVIO RAT IZME\U D@OMBI]EVIH, RADMANOVI]EVIH I SVOJIH MINISTARA U VLADI RS-a
Pi{e: MIRHA DEDI]

P

ro{le nedjelje, nakon najave Milorada Dodika da }e poslije sastanka sa ministrima iz Vlade RS-a mo`da do}i do smjena, kompletna Vlada RS-a na ~elu sa Aleksandrom D`ombi}em strahovala je da su im dani odbrojani. Naime, Dodik je i namjeravao da napravi velike rezove. Svojim strana~kim kolegama je u povjerenju govorio da }e svi ministri na ~elu sa D`ombi}em letjeti iz Vlade. Kada se primirio, donio je odluku da smjena ministara ipak bude selektivna. Njegov plan je, kako saznajemo od izvora iz SNSD-a, da u prvom paketu smijeni Ranka [krbi}a, ministra zdravstva RS-a, i Antuna Kasipovi}a, ministra prosvjete i kulture i potpredsjednika Vlade RS-a, koji je u posljednje vrijeme postao desna ruka premijera Aleksandra D`ombi}a. U drugom paketu bi}e smijenjen D`erald Selman, ministar pravde RS-a, koji ionako odlazi u Ustavni sud RS-a gdje je konkurisao za sudiju. Ministri su od Dodika dobili rok da sami analiziraju svoj rad, {to je kod upu}enih izazvalo dosta podsmijeha. [krbi} je nakon sastanka sa Dodikom, sa kojeg je iza{ao vidno nervozan, optu`io medije da su oni krivi za lo{u percepciju o zdravstvu RS-a. Dodik ministru [krbi}u zamjera dosta toga. Prije svega, ~injenicu da je njegovo ministarstvo bud`et RS-a

DODIKOVI NAJJA^I ADUTI
Ministrica @eljka Cvijanovi} i ministar Stanislav ^a|o pripadaju Dodikovom taboru u Vladi RS-a i u`ivaju njegovo veliko povjerenje

Iz Vlade RS-a ubrzo odlaze D`erald Selman, Anton Kasipovi} i Ranko [krbi}
24
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

KO SU NEPOSLU[NI MINISTRI
radom mogli da se pozabave i istra`ni organi i policija. Kompletna Vlada RS-a sa Aleksandrom D`ombi}em na ~elu nije svojim radom zadovoljila njegova o~ekivanja, zbog ~ega }e mnogi biti smijenjeni. Ina~e, ministri Vlade RS-a su podijeljeni na D`ombi}eve, Dodikove i Radmanovi}eve, i me|u njima se vodi pravi rat. D`ombi} je oko sebe okupio Kasipovi}a i Selmana. Radmanovi}evi su @ eljko Kova~evi}, ministar energetike, i Zoran Tegeltija, ministar finansija RS-a. Dodikovi su Ranko [krbi}, @eljka Cvijanovi}, ministrica ekonomskih odnosa i regionalne saradnje u Vladi RS-a, i Stanislav ^a|o, ministar MUP-a RS-a. Ve} du`e vrijeme Ča|o i [krbi} ne razgovaraju sa “D`ombi}evim ministrima” Kasipovi}em i Selmanom. Ina~e, D`ombi} ima beskrajno povjerenje u Kasipovi}a i njega konsultuje o svim pitanjima, {to se nimalo ne svi|a Dodiku. Sam premijer Aleksandar D`ombi} rekao je da je spreman podnijeti ostavku ukoliko to od njega bude tra`io predsjednik RS-a. D`ombi} je i prije desetak dana na vanrednom sastanku Izvr{nog Odbora SNSD-a koji se odr`avao na Mrakovici ponudio ostavku. Upu}eni izvori tvrde da je tim ~inom `elio testirati kakvu podr{ku ima u stranci. Dodik ostavku nije prihvatio, ali mu je dao dva mjeseca da poku{a popraviti stanje. Ina~e, rasipni{tvo D`ombi}a i njegovih savjetnika, osim gra|ana, po~elo je da iritira i same ~lanove vlade. Anton Kasipovi} nedavno je sinu, dvadesetjednogodi{njem studentu, kupio d`ip vrijedan sto hiljada maraka. Rastro{an je ovih dana bio i D`ombi}ev savjetnik Bo`idar Plavljanin koji je kupio auto tako|e vrijedan sto hiljada KM. D`ombi} je, tvrde upu}eni izvori, u haosu, osim {to mu tone medijsko carstvo (dnevni list Fokus), u Dodikovoj nemilosti na{ao se njegov blizak prijatelj Miroslav Mi}o Kraljevi}, narodni poslanik SNSD-a u Skup{tini RS-a, koji je priznao da je u jesen 2010. godine izvr{io otmicu Laze Vidakovi}a, odbornika Na{e stranke, i dr`ao ga zatvorenog dvanaest dana u Srbiji. Epilog ovog skandaloznog slu~aja je da je Okru`no tu`ila{tvo u Bijeljini nedavno sklopilo sporazum o priznanju krivice sa Miroslavom Kraljevi}em iz Vlasenice zbog krivi~nog djela otmice i izreklo mu kaznu u visini 4.000 KM. Lazo Vidakovi} iz Osmaka sredinom septembra 2010. godine prijavio je policiji da je bio kidnapovan i dr`an u zato~eni{tvu u Srbiji dvanaest dana, jer nije pristajao da se prikloni taboru odbornika tada{njeg na~elnika op{tine Branislava Bo{kovi}a, kome je ne{to prije toga na referendumu izglasan opoziv. Vidakovi} je tada za otmicu optu`io Bo{kovi}a i lokalni SNSD, ali su njegov slu~aj ignorisali gotovo svi
25

D@OMBI]EVE UZDANICE
Ministri D`erald Selman i Anton Kasipovi}, najvjerniji D`ombi}evi ljudi, po svoj prilici }e uskoro biti smijenjeni

zadu`ilo za 540 miliona KM. Pri tome, bolnice propadaju, a on kontinuirano kupuje aparate i medicinsku opremu koja se jo{ neotpakovana gomila po skladi{tima. Nakon nimalo ugodnih sastanaka sa ministrima industrije, energetike i rudarstva @eljkom Kova~evi}em, zdravlja i socijalne za{tite Rankom [krbi}em, poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Miroslavom Milovanovi}em i ministricom uprave i lokalne samouprave Lejlom Re{i}, Dodik je negirao navode medija da slijedi rekonstrukcija Vlade RS-a, isti~u}i da je to “propaganda Federacije BiH” na koju su, kako je kazao, nasjeli mediji u RS-u.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

“Premijer D`ombi} i svi ministri redom imaju moju nesumnjivu potporu. Ova vlada ima punu potporu vladaju}e politi~ke partije i moju kao predsjednika RS-a i nikakva rekonstrukcija nije u planu niti se o tome razmi{lja”, rekao je Dodik, dodaju}i da aktualna vlada “maksimalno uradila svoj dio posla”.

PUNO POSLA ZA POLICIJU RS-a
Dodik je po ko zna koji put pred medijima bio neiskren. Samo dan ranije nemilosrdno je “ribao” svoje ministre, kritikuju}i ih za nerad, me|usobne sva|e, iznose}i pred njih dokaze da bi njihovim

DODIK NE ODUSTAJE OD REKONSTRUKCIJE VLADE RS-a
re`imski mediji u RS-u. Ignorisale su ga i sve stranke u RS-u, predvo|ene vladaju}im SNSD-om koji o~ito ima velik uticaj na pravosu|e pa je mogao da izdejstvuje da Kraljevi} i Bo{kovi} budu ka`njen sa samo ~etiri hiljade KM. Zanimljivo da se niko od ~elnika SNSD-a, nakon priznanja ovog zlo~ina koji je po~inio njihov visoki funkcioner, nije oglasio tim povodom. No, u javnosti se ~uju tvrdnje da je Kraljevi} u nemilosti vrha SNSD-a, ali da se taj sukob poku{ava zadr`ati daleko od o~iju javnosti.

VLASENICA I SOKOLAC PROTIV DODIKOVIH SMJENA
Prije nekoliko dana, nakon {to su smijenjeni direktori {umskih gazdinstava u Sokocu i Vlasenici i najavljen obra~un sa svima onima u [umama Republike Srpske koji vode {umska gazdinstva sa ostvarenim gubitkom, Mi}o Kraljevi} je u Vlasenici sa svojim istomi{ljenicima blokirao magistralni put od Isto~nog Sarajeva prema Zvorniku. Kraljevi} je ubije|en da su njegove zasluge za ekspanziju SNSD-a na istoku RS-a ogromne, da ne smiju biti zaboravljene, zato je ustao direktno protiv Dodikovih nare|enja i organizovao pobunu i blokirao isto~ni dio RS-a. Dodikove smjene funkcionera u [umama RS-a i na Sokocu su izazvale velika previranja. Nedavno je na slavi Mirko Čolovi}, zamjenik na~elnika op{tine Sokolac, potegao pi{tolj i ranio sebe i novoimenovanog direktora {umskog gazdinstva u Sokocu. Sve se to desilo u porodi~noj ku}i na~elnika policije na Sokocu Radovana [arenca. Na proslavi krsne slave pilo se i raspravljalo o smjeni u [umskom gazdinstvu Sokolac. Čolovi} je izvadio pi{tolj, vitlao njim, a onda slu~ajno opalio raniv{i sebe i To{i}a. Na slavlju je razmatrana nova strategija u [umskom gazdinstvu “Romanija” nakon {to je po nalogu Vlade RS-a smijenjen dosada{nji direktor ovog preduze}a Rajko Bulaji}, tako|e kadar SNSD-a. “Da li je to bilo slu~ajno ili ne, sazna}e se kad-tad. Ali je ~injenica da se o ovom doga|aju saznalo tek po{to su povrije|ena dvojica ~lanova SNSD primljeni u bolnicu u Sarajevu, koja je po slu`benoj du`nosti obavijestila Kantonalni MUP da su primili osobe povrije|ene vatrenim oru`jem. Zanimljivo je da su povrije|eni SNSDovci, umjesto da odu u bolnicu Kasindo u Republici Srpskoj, oti{li u bolnicu u Federaciji BiH. Umjesto da se odmah izvr{i uvi|aj od strane nadle`nog tu`ioca i MUP-a RS-a u ku}i gdje se to dogodilo, tek naknadno se pristupilo tom slu`benom poslu. Na~elnik MUP-a Sokolac je bio doma}in slave, u njegovoj ku}i se desilo
26

RADMANOVI]EV DVOJAC
Ministar Zoran Tegeltija i ministar @eljko Kova~evi} pripadaju Radmanovi}evom klanu u Vladi RS-a

ranjavanje, no on nije, u skladu sa zakonom, insistirao da se odmah provede utvr|ivanje ~injenica. Sve ukazuje na to kako ima razloga za sumnju da je do ranjavanja do{lo zbog smjene direktora i eventualnog sukoba sive eminencije Sokoca Čolovi}a i novoimenovanog direktora {umskog gazdinstva. A mo`da i nije tako, tek treba utvrditi {ta je prava istina. Razloga za sumnju ima. Ko jo{ u goste na slavu ide sa pi{toljem i metkom u cijevi?”, ka`e

Dragan Čavi}, predsjednik Demokratske partije RS-a. Mi}o Kraljevi} i Mirko Čolovi}, SNSDovi “kraljevi“ Romanije, nisu skloni demokratskim smjenama svojih uzdanika, ~ak i kada se to ~ini na inicijativu Milorada Dodika. Upravo zbog ovih incidenata predsjednik RS-a je, tvrde upu}eni, prolongirao smjene ministara u Vladi RS-a, strahuju}i kojim argumentima ili ucjenama }e oni braniti svoje pozicije.
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

SKANDAL NEDJELJE

Javno-privatno partnerstvo za uništavanje košarke u Sarajevu

Hajriz Bećirović istjerao košarkaše “Bosne“ iz “Skenderije“ zbog jaransko-fakultetskih veza sa Nihadom Selimovićem, vlasnikom privatnog košarkaškog kluba?!
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

rije nekoliko dana ko{arka{i sarajevske Bosne do`ivjeli su vjerovatno najve}u blama`u u svojoj dugogodi{njoj historiji. Istjerani su, naime, iz dvorane Mirza Deliba{i}, dvorane koja nosi ime najve}eg sporta{a kojeg je BiH ikada imala, sporta{a koji je prije ta~no 30 godina sa svojim suigra~ima donio u Sarajevo naslov prvaka Evrope. Bosna je trebala u Skenderiji igrati prvenstvenu utakmicu protiv vi{egradske Varde, no kada su ko{arka{i i stru~ni {tab kluba stigli pred dvoranu, redari su im zabranili ulaz, poja{njavaju}i kako im je tako nalo`eno iz Uprave ovog navodno kulturnog i vi{e nimalo sportskog centra. Odnosno, tako je nalo`io direktor Skenderije Hajriz Be}irovi}. Da cijela stvar sa istjerivanjem Bosne, koja je bila posljednji prvoliga{ki sarajevski klub koji je trenirao i svoje utakmice igrao u Skenderiji, iz dvorane koja nosi Deliba{i}evo ime bude jo{ skandaloznija, dodajmo i kako je iz KSC Skenderija poja{njeno da im se ulazak zabranjuje zbog navodnog duga od 170 hiljada maraka na ime kori{tenja dvorane. Navodnog duga, ka`emo, jer o tim potra`ivanjima Skenderije prema Bosni zbog kojih je ko{arka{ima zabranjeno igranje utakmice nema nikakvog pisanog traga, nikakve fakture, naloga za pla}anje ili bilo ~ega sli~nog. Tako sada, zbog samovolje i suludog pona{anja uprave Skenderije, odnosno ljudi koji su na te du`nosti u ovoj dvorani postavljeni strana~ko-jaranskim kriterijima, kako bi se udomili oni koji nikada nigdje nisu radili, kadrovi sa kojima njihovi strana~ki du`nosnici nisu znali {ta da rade, u Skenderiji mogu trenirati rekreativci i vlasnici privatnih klubova. Ko{arka{i, odbojka{i i ostali o tome mogu samo sanjati. Navodnog duga, ka`emo opet, jer se njegova visina mijenja iz dana u dan tako da niko u ovome trenutku ne mo`e kazati je li i koliko je, zapravo, Bosna du`na platiti za kori{tenje dvorane u Skenderiji. “Nismo u ratu u kojem smo mi njegovi vojnici i
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

P

TU@NA SUDBINA NEKADA[NJEG PRVAKA EVROPE
Ko{arka{i Bosne na brutalan su na~in, zbog navodnog dugovanja, istjerani iz Skenderije

gdje }emo izvr{avati njegova nare|enja“, kazao je nakon svega Admir Bukva, direktor Bosne o pona{anju Hajriza Be}irovi}a, poznatijeg po pisanju knjiga o ratu u sarajevskom naselju Dobrinja i predava~u na nekoliko privatnih fakulteta u BiH nego po menad`erskom umije}u. Be}irovi}, naime, predaje na ~etiri privatna fakulteta, izme|u ostalog i u Travniku i Mostaru, profesor je komunikologije i u tom se njegovom “nau~nom anga`manu“ mogu tra`iti razlozi istjerivanja ko{arka{a Bosne i njihovog sramo}enja neposredno pred utakmicu s Vi{egra|anima. Kako saznajemo, Be}irovi}, koji je tek odnedavno imenovan na du`nost direktora KSC Skenderija, odlu~io je na Bosni trenirati strogo}u ne zbog duga kojeg ovaj klub ima na ime kori{tenja dvorane za treniranje i igranje utakmice, nego zbog svojih jaranskih veza sa vlasnikom privatnog ko{arka{kog kluba Spars Nihadom Selimovi}em, jednim od onih klubova koji su nastavili koristiti dvoranu Skenderije. Selimovi} je osniva~ nekoliko fakulteta, izme|u ostalog i u onih u Travniku na kojima je anga`iran Be}i-

rovi} i u tom javno-privatnom partnerstvu treba tra`iti razloge izbacivanja Bosne a promoviranja igra~a i {kole Sparsa. Jer kako druga~ije objasniti ~injenicu da je ko{arka{ima Bosne, primjerice, zabranjen ulaz u dvoranu kako bi igrali prvenstvenu utakmicu, iako im je ispostavljena faktura na kojoj stoji kako dug moraju platiti do subote, desetog aprila, dakle, nekoliko dana kasnije?! Isto tako, tra`eno im je da se, dvije sedmice nakon utakmice sa Čapljinom, uplati novac za kori{tenje dvorane. Na fakturi je stajalo odmah i isporu~ena je u subotu, kada nije bilo mogu}e obaviti tu nov~anu transakciju. Uprava Skenderije nije imala ~ak ni toliko hrabrosti da rukovodstvu sarajevskog kluba saop}i odluku o istjerivanju, nego su to ko{arka{ima i ~lanovima stru~nog {taba kazali redari. Isto tako, uprava Skenderije oglu{ila se na zahtjeve revizorske ku}e koju je anga`irala Bosna da im se dostave dokumenti na osnovu kojih od kluba potra`uju nepla}ena sredstva. Ti im dokumenti iz Skenderije jo{ uvijek nisu i najvjerovatnije ne}e ni biti dostavljeni.
27

RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A

MILORAD PELEMIŠ, komandant zloglasnog Desetog diverzantskog odreda, špijun i plaćenik za kojim je po nalogu Suda BiH raspisana crvena Interpolova potjernica zbog zločina počinjenih u Srebrenici, a koji se slobodno kreće po Beogradu, prošle nedjelje je na RTRS-u ponudio svoju friziranu ratnu biografiju; “Slobodna Bosna“ donosi dokumente koji svjedoče o ulozi ovog optuženog ratnog zločinca u Srebrenici i Sarajevu, a koji su izazvali pravu dramu u Sudu BiH protekle nedjelje

ZA[TO BEOGRAD KRIJE D@ELATA SARAJEVSKE DJECE?
SNAJPEROM PO DJECI SARAJEVA
Tokom opsade Sarajeva pripadnici Desetog diverzantskog odreda imali su zadatak da snajperom ubijaju djecu

Petar Salapura naredio je Miloradu Pelemi{u, a on Stanku Savanovi}u, da snajperom ubija djecu u Sarajevu!
28
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

SVE TAJNE DESETOG DIVERZANTSKOG ODREDA
Pi{e: MIRHA DEDI]

R

odoljublje, patriotizam i ~asna borba, rije~i su koje je Milorad Pelemi{ stalno ponavljao dok je govorio o svojoj ulozi na rati{tima {irom Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Ovaj biv{i komandant Desetog diverzantskog odreda, za kojeg nadle`ni organi u Srbiji tvrde da im je nedostupan, u svojoj `ivotnoj i jedinoj ispovijesti pred kamerama tvrdio je da je bio u Prvom juri{nom odredu na Vukovaru, prethodno u~estvovao u obavje{tajnoj operaciji [pegelj, zatim dvije godine kasnije preuzeo Juri{ni odred Glavnog {taba Vojske RS-a. Krajem 1994. godine postaje komandant zloglasnog

sir i mogu slobodno re}i da smo mi vi{e bili infiltrirani kod njih nego oni kod nas“, ka`e Pelemi{. Sa pripadnicima Desetog diverzantskog bio je, ka`e, 5. maja u Tuzli kako bi likvidirao pukovnika Vili}a. Po{to je atentat propao, vratili su se za Bijeljinu. To je, tvrdi, bio posljednji put da su bili u Tuzli. U~e{}e njegove grupe u masakru u Tuzlanskoj kapiji, kada je ispod `utog golfa postavljena mina prud, kako su posvjedo~ili pojedini pripadnici Desetog diverzantskog pred Sudom BiH, Pelemi{ izri~ito odbacuje. “To izmi{lja advokat Du{ko Tomi} koji je od generala \uki}a uzeo 250 hiljada KM kako bi ga oslobodio krivice i izvukao iz zatvora. Ta~no znam da smo mi 25. maja bili na odmoru u Vilinoj vlasi u Vi{egradu“, ka`e Pelemi{. On isto tako odbacuje mogu}nost da je bio na ^OVJEK SRBIJANSKIH SLU@BI NA RADNOM ZADATKU
Milorada Pelemi{a, komandanta zloglasnog Desetog diverzantskog odreda, Srbija ne}e da uhapsi uprkos crvenoj Interpolovoj potjernici

imale za cilj likvidaciju na stotine civila Bo{njaka, te da je u nekima i sam u~estvovao. Pelemi{evu ne~asnu ulogu u ratu BiH najbolje otkriva dokument u kojem stoji da je on odabrao trojicu pripadnika Desetog diverzantskog odreda koji }e ubijati djecu u Sarajevu. U izvje{taju stoji da su Petar Salapura i Dragan Pe}anac krajem marta 1995. godine do{li u vojni dio Desetog diverzantskog voda i tra`ili od komandanta Milorada Pelemi{a da izabere trojicu najekstremnijih pripadnika odreda koji }e djelovati kao snajperisti po muslimanskim civilima. Salapura i Pe}anac su dali upute da se egzekutorima ka`e kako su nekoliko dana ranije na Grbavici ubijene dvije djevoj~ice srpske nacionalnosti. Operacija dobija naziv “Atentat na Aliju Izetbegovi}a“. Pelemi{ za

Desetog diverzantskog. Pelemi{ tvrdi da je sa svojom grupom diverzanata ~esto upadao na teritorije koje su bile pod kontrolom Armije BiH. Upadao je, ka`e, u Gora`de, Srebrenicu, Tuzlu, Biha}, gdje je imao svoje insajdere koji su njega i njegovu grupu prihvatali i kod kojih su spavali. “Muslimani su bili na{i sau~esnici, svako je imao neki zahtjev koji smo mi uvijek ispo{tovali, ali njihova imena ja nikada ne bih otkrio. De{avalo se da u|emo na njihovu teritoriju i ostanemo i po 15 dana. Gdje god smo ulazili, sve je bilo {uplje ko

Branjevu i Pilici 16. jula 1995. godine kada je nekoliko pripadnika Desetog diverzantskog odreda strijeljalo oko 1.300 Srebreni~ana. U to vrijeme, ka`e, bio je povrije|en i le`ao u bolnici u [ekovi}ima.

DOKUMENTI SDB-a SRBIJE OTKRIVAJU TAJNE
Me|utim, izvje{taji Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije koje je sa~inio obavje{tajac Zoran Mi{kovi}, a u koje je na{ list imao uvid, govore da je Pelemi{ bio glavni organizator i nalogodavac akcija koje su

UTEMELJITELJ DESETOG DIVERZANTSKOG
Petar Salapura, kao na~elnik Obavje{tajne uprave pri Glavnom {tabu VRS, izdavao je borbene zadatke pripadnicima Desetog diverzantskog odreda
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

tu akciju anga`uje Stanka Savanovi}a, Dragana Te{i}a i Darka Salami}a. Svakom ponaosob daje zadatke. Savanovi} dobija zadatak da ubija djecu ispred {kole, Te{i} da djeluje po civilima, a Salami} da puca po vojnicima UN-a. Njih trojicu na Grbavicu vodi Dragan Pe}anac. Smje{ta ih u soliter u kojem su boravili sedam dana. Stanko Savanovi} je iz snajpera pucao na djecu koja su se {etala i vozila na biciklu. U izvje{taju RDB-a Srbije, koji potpisuje Zoran Mi{kovi}, stoji da je Savanovi} pogodio dvoje djece. Njegovo djelovanje je ocijenjeno neuspje{nim, ali se nije moglo popraviti jer su se djeca razbje`ala i narednih dana nisu izlazila vani. Ni u~inak ostale dvojice snajperista nije bio zadovoljavaju}i jer su ih locirali pripadnici UN-a. Slijede}eg dana Salapura je naredio granatiranje civila u Sarajevu. U izvje{taju stoji da je o ovom planu bio upoznat Alija Delimustfi} i da ga je o granatiranju civila obavijestio li~no Petar Salapura. U ovom dokumentu RDB-a Srbije pi{e da je Salapura sara|ivao sa stranim obavje{tajnim slu`bama i da je ova operacija trebala da poslu`i kao povod za po~etak vazdu{nih NATO udara po srpskim polo`ajima, za {ta je postojala saglasnost na najvi{em nivou.
29

RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A
Ovaj dokument koji je ulo`io Du{ko Tomi}, advokat Franca Kosa, kojem se sudi za genocid u Srebrenici, izazvao je pravo dramu u Sudu BiH. Naime, drugooptu`eni u ovom procesu Stanko Savanovi}, koji ina~e na su|enjima sjedi iza advokata Tomi}a, burno je reagovao. Po~eo je da ga psuje, vrije|a, prijetio mu da }e biti ubijen, zbog ~ega je morala reagovati sutkinja Mira Smajlovi} i udaljiti Savanovi}a iz sudnice. Savanovi} je sa lisicama u pratnji policije istjeran sa su|enja. Savanovi}, o~ito, ima razloga za nervozu. On je na osnovu dokumenata koje smo dobili na uvid bio saradnik Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije i za potrebe slu`be detaljno govorio o doga|ajima u Srebrenici. Izjava Stanka Savanovi}a koju je dao operativcu Zoranu Mi{kovi}u dokazuje da je Pelemi{ bio prisutan u vrijeme strijeljanja civila iz Srebrenice i da je ~ak u tome uzeo u~e{}e. “Po{to sam bio blizak komandi Desetog diverzantskog odreda, a samim tim i Petru Salapuri, poznato mi je da je prije pada Srebrenice do{lo do nekoliko sastanaka Petra Salapure sa francuskim oficirima i to u Zvorniku, gdje je sklopljen neki dogovor o predaji Srebrenice. Deseti diverzantski odred se pred borbe oko Srebrenice nalazio u Bijeljini i Dragosavcima. Do Srebrenice smo preba~eni autobusima. U putu smo sretali vojnike IFOR-a kako se povla~e iz Srebrenice. U Srebrenicu smo u{li, takore}i bez borbe. Civili su gonjeni na gradski stadion, a odatle autobusima vo`eni u vi{e pravaca. Ja sam odre|en za pratnju autobusa koji je vozio u mjesto Kravice. Tu je u jedan hangar zatvoreno oko tri hiljade civila. Milorad Pelemi{, Dragan Pe}anac zvani Pe}ko i jo{ neki visoki oficiri Glavnog {taba su na ulazna vrata stavili

KRVAVI TRAGOVI VODE U BEOGRAD
Klju~ni izvr{itelj paklenog Mladi}evog plana u Srebrenici bio je Milorad Pelemi{

mitraljez i pucali u masu. Zatim su bacali bombe na njih. Li~no sam bio zadu`en da dodajem bombe i municiju Draganu Pe}ancu. Brojao sam, li~no sam mu dao 18 bombi i deset okvira za automatsku pu{ku. Po{to su izmasakrirani civili kukali, li~no sam ih ja i jo{ neki iz odreda ‘overavali‘, odnosno prekra}ivali im muke.” Savanovi} je za potrebe RDB-a Srbije 2000. godine, kada je u Srbiji otvorena pri~a o Srebrenici, detaljno govorio i o tome kakvu ulogu su imali Petar Salapura i Milorad Pelemi{ nakon {to je Ratko Mladi} naredio hap{enja francuskih pilota. “Upoznat sam sa doga|ajima oko zarobljavanja i ~uvanja francuskih pilota kao i sa detaljima oko njihove razmjene. Piloti su

oboreni u rejonu Pala. Dovedeni su u Han Pijesak. Kontrolu nad njima imao je isklju~ivo Petar Salapura i tim njegovih saradnika: Zoran Manojlovi} Poskok, Dragan Pe}anac, Milorad Pelemi{, Branko Vla~o. Petar Salapura je organizovao njihovo vezivanje za stubove i snimanje kamerom, za {ta je bio zadu`en Milorad Pelemi{. Nikakvih novinara i snimatelja sa strane nije bilo, a kasnije su se ti snimci pojavili na stranim televizijama.” Savanovi} dalje ka`e da su piloti u najstro`oj tajnosti preba~eni u Bijeljinu, u centar Desetog diverzantskog odreda koji se nalazio u garnizonu u centru grada. Petar Salapura je naredio Pelemi{u da izabere dvojicu najpovjerljivih ljudi koji }e obez-

PAKLENI PLAN PETRA SALAPURE
Brutalno granatiranje civila i ubijanje djece iz snajpera bio je zadatak koji je trebalo obaviti nekoliko pripadnika Desetog diverzantskog odreda po nalogu Petra Salapure 30
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

SVE TAJNE DESETOG DIVERZANTSKOG ODREDA
KRVNIK IZ SREBRENICE
Stanko Savanovi}, sada Stanko Koji}, egzekutor Srebreni~ana kome se u Sudu BiH sudi za genocid, izvr{avao je nare|enja Milorada Pelemi{a

bje|ivati zarobljene francuske pilote. Pelemi{ je za taj zadatak odabrao Sr|ana Brezu zvanog Tihi i Daliborka \uki}a. Njih dvojica su ~uvali pilote u Bijeljini. Kada su zarobljeni Francuzi preba~eni u bazu Desetog diverzantskog odreda u Dragosavce, ~uvali su ih Dragan Todorovi} [anga i Pelemi{ev zamjenik Lule iz Vlasenice. U Dragosavcima su, prema Savanovi}evom svjedo~enju, po~eli da se pojavljuju pripadnici francuskog kontingenta UN-a nude}i torbe pune novca za informaciju gdje se nalaze piloti. “Tada se pojavljuju Petar Salapura i Pe}anac i stacioniraju se u hotel Panorama u Vlasenici. U tom hotelu su po~eli pregovori izme|u Petra Salapure i Francuza, oko osloba|anja pilota. Francuzi su donijeli ARHIVSKA GRA\A U SIGURNOJ KU]I

kofer sa parama. Da je novac predat Salapuri, postala je javna tajna u hotelu Panorama. Moji saborci iz Dedesetog diverzantskog odreda Dragan Te{i} i Dragan Todorovi} [anga, koji su obezbje|ivali Salapuru, pri~ali su da su vidjeli brojanje novca. Tada sam li~no vidio Aleksandra Dimitrijevi}a kako je do{ao u Vlasenicu. Pelemi{ je naredio da se postavi stra`a i da se ~itav kraj blokira. Li~no sam raportirao Aleksandru Dimitrijevi}u. Milorad Pelemi{ ga je vodio, a nas borce izolovao tako da nismo mogli vidjeti s kim se sastaje. Dimitrijevi} je s Pelemi{em u{ao u zgradu u kojoj su bili smje{teni piloti i tu se zadr`ao 15 minuta. To je bilo prije otkupa pilota, a odmah poslije toga Petar Salapura

DRAMA U SUDNICI: Stanko Kojić (Savanović), burno je reagovao kada je advokat Duško Tomić uložio dokumente SDB-a Srbije u kojima Savanović svjedoči o događajima u Srebrenici. Počeo je da ga psuje, vrijeđa, prijetio mu da će biti ubijen, zbog čega je sa lisicama u pratnji policije istjeran iz sudnice
je postigao dogovor o razmjeni pilota”, navodi Savanovi}. Ina~e, Zoran Mi{kovi} operativac Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije, posjeduje oko 600 kucanih strana izvje{taja koje su sa~inili saradnici SDB-a Stanko Savanovi} i Dragan Te{i}, biv{i pripadnici Desetog diverzantskog voda. Od toga 200 strana ~ine izvje{taji o zlo~inima u Srebrenici.

Petar Salapura je zahtijevao da se dokumentacija Desetog diverzantskog odreda prebaci kod njega u Banju Luku
Dokumentaciju Desetog diverzantskog odreda vezana za operaciju “osloba|anja“ Srebrenice, a`urirala su i nakon zavo|enja po propisima arhivirala trojica pripadnika Vojske RS-a. Me|u tom gra|om postoje i video kasete na kojima su doga|aji oko zauzimanja Srebrenice, pa ~ak i strijeljanje civila. Dokumentacija je ostala smje{tena u sanducima u Obavje{tajnom centru VRS u Bijeljini. Jedno vrijeme ~uvao ju je Zoran Manojlovi} Poskok. Me|utim, originalna dokumentacija koja se nalazila u Arhivi VRS nedavno je preba~ena kod Petra Salapure u Banju Luku, i to na njegov zahtjev. Salapura, koji zna koliko je va`na ta dokumentacija, o~ito nema povjerenja ni u koga. Me|utim, s obzirom na zna~aj te dokumentacije, jedan njen kopirani dio je, kako saznajemo, preba~en u Vojni institut u Beogradu.

KO [TITI SALAPURU?
Odbrana prvooptu`enog Kosa u spis je ulo`ila nekoliko desetina ovih dokumenta koji se uglavnom odnose na funkcionisanje i akcije Desetog diverzantskog odreda za vrijeme de{avanja u Srebrenici 1995. godine, a koje potpisuje Zoran Mi{kovi}. Ovi dokumenti dokazuju da je nakon rata proveden niz aktivnosti kako bi se sakrila istina o onome {to se de{avalo u Srebrenici u julu 1995. godine.
31

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

RAZOTKRIVANJE MILORADA PELEMI[A
O njihovoj autenti~nosti spreman je pred Sudom BiH svjedo~iti i sam Zoran Mi{kovi}. Zanimljivo je da Petar Salapura, koji je tokom rata bio na~elnik Uprave za obave{tajne poslove u Glavnom {tabu VRS, nije optu`en ni pred jednim sudom. Salapura je bio Mladi}eva desna ruka za obavje{tajne poslove, raspolagao je informacijama {ta }e se desiti u Srebrenici, bio na vezi sa nalogodavcima strijeljanja Srebreni~ana. Salapura, iako jedan od osniva~a zloglasnog Desetog diverzantskog odreda, u Ha{kom tribunalu je svjedo~io kao svjedok Tu`ila{tva u procesima koja se vode protiv njegovih ratnih kolega i komandanata. Prije nekoliko mjeseci svjedo~io je u procesu koji se vodi protiv generala Zdravka Tolimira. Me|utim, nikada niko nije pokrenuo pitanje njegove odgovornosti. Upu}eni izvori me|utim tvrde da je Salapura pod za{titom francuske obavje{tajne slu`be i da kod njih ima veliki kredit jer je odigrao glavnu ulogu u osloba|anju pilota. Na{ list do{ao je u posjed dokumenta s oznakom strogo povjerljivo koji je potpisao Salapura, a koji se odnosi na zauzimanje Srebrenice. Petar Salapura pi{e nare|enje Desetom diverzantskom vodu: 21. 06. 1995. godine zapo~eti intenzivnu pripremu za izvr{enje diverzantskih dejstava u narednom periodu. Za prikupljanje podataka, planiranje i izvr{enje zadataka odgovoran je komandant 10. odreda i na~elnik obavje{tajnog odjeljenja Drinskog korpusa. Ubacivanje odreda izvr{iti no}u. Pri izvr{avanju zadataka strogo se pridr`avati slijede}eg: “Pripadnici UNPROFOR-a ne smiju biti ugro`eni, izbjegavati `rtve me|u `enama i djecom. U slu~aju ranjavanja ili pogibije bilo kog pripadnika odreda isti se mora izvu}i po svaku cijenu, a u neprijateljske ruke ne smije pasti ni jedan vojnik. Pred polazak na zadatak od svih vojnika oduzeti sva identifikaciona dokumenta. Obezbijediti punu tajnost akcije po mjestu i vremenu. U slu~aju potrebe obezbijediti artiljerijsku podr{ku jedinica u dodiru i isplanirati vatru po dogovoru“. U potpisu, na~elnik Obavje{tajne uprave Glavnog {taba VRS pukovnik Petar Salapura. Dakle, Salapura je direktno izdavao nare|enja Pelemi{u i bio njegov nadre|eni. Pored toga, operativno je razra|ivao akcije koje je trebao izvoditi Deseti diverzantski. Prema raspolo`ivim dokumentima srbijanskog RDB-a, Pelemi{ je tako|e tokom i nakon rata sara|ivao sa stranim obavje{tajnim slu`bama. U vi{e navrata je i{ao u Tuzlu i Br~ko gdje je imao sastanke s ameri~kim oficirima. Nakon jednog sastanka u bazi SFOR-a u Br~kom pohvalio se Draganu Te{i}u da je napravio nagodbu i
32

PROGON, ISTREBLJENJE…
Pripadnici Desetog diverzantskog odreda utjerivali su Srebreni~anima strah u kosti

SAVANOVIĆ ZA SDB SRBIJE: “U hangar u Kravicama zatvoreno je oko tri hiljade civila. Milorad Pelemiš, Dragan Pećanac zvani Pećko i još neki visoki oficiri Glavnog štaba su na ulazna vrata stavili mitraljez i pucali u masu. Zatim su bacali bombe na njih. Lično sam bio zadužen da dodajem bombe i municiju Draganu Pećancu”
da ga “vi{e ne}e juriti SFOR za Sud u Haagu”. Pelemi{ je nekoliko puta bio i u Francuskoj, gdje je imao sastanke sa francuskim obavje{tajcima. Kao pla}enik bio je anga`ovan u nekoliko afri~kih zemalja. U VRS bio je borbeni komandant, organizovao akcije i njima komandovao. Pelemi{ je sa grupom “999” bio na Kosovu. U grupi su bili jo{ Jugoslav Petru{i}, Branko Vla~o, Slobodan Ora{anin i Rade Petrovi}. Po povratku u Beograd sve petorica su optu`ena za {pijuna`u, iznudu i

ubistvo. Zanimljivo je da je prilikom pretresa ku}e Milorada Pelemi{a prona|eno 28 falsifikovanih paso{a. Me|utim, policija je sakrila sedam paso{a i to paso{e na ime Mi~i} @ivka (Zijada @igi}a), zatim na ime Z Milovana Gavri}a (paso{ Dobrosava Gavri}a, ubica @eljka Ra`natovi}a Arkana), potom paso{ na ime Du{ka Lazi}a. Tako|e je prikrivena i slijede}a dokumentacija: slu`bena dokumentacija Organa bezbjednosti Vojske RS-a na ime Milorada Pelemi{a, izdata 1997. godine, Vojna po{ta VRS u Bijeljini sa metalnom zna~kom. Sakriven je i paso{ Stanka Savanovi}a izdat u Beogradu. Prilikom pretresa stana Pelemi{u je oduzeta i jedna automatska pu{ka M-70, pet pu{~anih okvira s municijom, sedam bombi, za koje je on tvrdio da ih je dobio od Dragomira Pe}anca za potrebe obezbje|enja generala Ratka Mladi}a. Prona|eno je i pet blanko obrazaca Vojske Jugoslavije ozna~enih sa vojna tajna, elaborat za grupu Pauk, koja je formirana kako bi svoja ratna iskustva plasirala na drugim ratnim `ari{tima {irom svjeta, zatim shematski prikaz organizovanja ove grupe, cjenovnik usluga, podaci o 60 pripadnika ove grupe. Upravo skrivanje od javnosti i suda Pelemi{evih la`nih paso{a, koji su izdati u Srbiji i RS-u, mo`e dati odgovor na pitanje zbog ~ega Srbija ne `eli uhapsiti Milorada Pelemi{a. Upu}eni izvori tvrde da je Pelemi{ ~ovjek Slu`be dr`avne bezbjednosti Srbije i da ga je Srbija anga`ovala za najprljavije poslove, a njegova uloga u mnogim doga|ajima tek treba da bude rasvijetljena.
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

DESET GODINA EUPM-a U BiH

INTERVIEW

Stefan Feller

šef evropske policije u BiH

Uoči skorog okončanja mandata Policijske misije Evropske unije u BiH, Stefan Feller, šef ove Misije, u razgovoru za Slobodnu Bosnu govori o novom odjelu pri Delegaciji EU-a, koji će djelimično nastaviti aktivnosti koje je provodio EUPM, nedostatku saradnje između ministarstava unutarnjih poslova i policijskih komesara, strahu od političkih pritisaka i nepostojanju zajedničke vizije o tome kako policijske strukture trebaju biti organizirane u BiH

Napu{tam BiH zabrinut {to su klju~ni ljudi iz policijskog sektora u BiH u stalnom sukobu, umjesto da djeluju kao tim
Razgovarala: DANKA SAVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

olicijska misija Evropske unije (EUPM) }e za nepuna tri mjeseca okon~ati svoj mandat u Bosni i Hercegovini. Stefan Feller, komesar EUPM-a, u razgovoru za na{ list, ka`e: “Tridesetog juna, zavr{avamo svoj desetogodi{nji mandat, tokom kojeg smo bili posve}eni uspostavi sistema sigurnosti i vladavini prava. Ovo je prva EU misija za upravljanje kriznim situacijama i misija koja je trajala najdu`e, u tom smislu je izuzetak u odnosu na sve druge.“ U razgovoru sa SB, Feller govori o novom odjelu pri Delegaciji EU-a, koji }e djelimi~no biti nastavak aktivnosti koje je provodio EUPM, odlukama koje BiH sama mora donijeti, nedostatku timskog rada izme|u ministarstava unutarnjih poslova i policijskih komesara, strahu od politi~kih pritisaka i nedostatku zajedni~ke vizije o tome kako policijske strukture trebaju biti organizirane u BiH...

mi~no nastaviti rad ove Misije. [ta }e ta~no biti njegov posao? S obzirom da BiH te`i ~lanstvu u EU, dolazimo u situaciju u kojoj nema vi{e razloga za upravljanje kriznom situacijom. Treba pomenuti da je EUPM u zna~ajnoj mjeri u~estvovao i u kreiranju instrumenta za dalju pretpristupnu pomo}, (IPA 2010), tako da }e po~etkom maja ove godine do}i 12 eksperata koji }e pru`ati pomo} za deset agencija za provedbu zakona u naredne dvije godine. To }e se odvijati pod kontrolom Delegacije EU-a. Uspostavi}e se i Odjel za vladavinu zakona pod vodstvom specijalnog izaslanika EU-a Petera Sore-

NAU^ENE LEKCIJE U BiH
Nakon isteka mandata EUPM-a u BiH krajem juna, unutar Delegacije EU-a u BiH }e biti osnovan odjel koji }e djeli34

POLITIKA, PREPREKA POLICIJSKOM PROFESIONALIZMU: Policijske agencije i agencije za provedbu zakona rade dobro svoj posao, a vlast je glavni krivac za njihovu lošu koordinaciju

nsena. Jedan mali broj stru~njaka visokog kalibra }e, dakle, nastaviti sli~ne aktivnosti koje sam ja radio sa mojim saradnicima u proteklim godinama - strate{ko planiranje i savjetovanje. Oni }e davati savjete specijalnom izaslaniku EU-a i bi}e u stalom kontaktu sa ministrima, policijskim du`nosnicima u dr`avnim agencijama za provedbu zakona, u Federaciji BiH, RS-u, Br~ko Distriktu. Oni }e osiguravati da sistem funkcionira kao cjelina... Mislim da postoji nekoliko stvari koje treba imati na umu - za uspostavu vladavine prava u dr`avama i dru{tvima koja su iza{la iz rata potrebna je velika posve}enost i zauzimanje dugoro~nog pristupa. Nema lakih rje{enja za kompleksne situacije. Mi se pripremamo da prezentiramo iskustva iz BiH ste~ena u posljednjih deset godina, na konferenciji na visokom nivou sa doma}im i stranim stru~njacima, koja }e biti organizovana po~etkom juna. Prije nekoliko godina, va{ prethodnik na ~elu EUPM-a tvrdio je da je uspostavljanje evropskih principa u BiH zna~i uspostavljanje jedinstvene po licijske strukture u BiH. No, to se kod nas nikada nije desilo. Pokazuje li nam to da je EU u BiH odustala od sopstvenih principa?
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

KRAJ NAJDU@E MISIJE U POVIJESTI EU-a

Stefan Feller, {ef Evropske policije u BiH, ka`e da se operativna Stefan Feller, {ef Evropske policije u BiH, ka`e da se operativna saradnja izme|u agencija za provedbu zakona ii Tu`iteljstva zna~ajno saradnja izme|u agencija za provedbu zakona Tu`iteljstva zna~ajno pobolj{ala, ali da nedostaje napretka u saradnji na nivou dr`ave pobolj{ala, ali da nedostaje napretka u saradnji na nivou dr`ave 35

[TA OSTAJE IZA EUPM-a [TA OSTAJE IZA EUPM-a

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

DESET GODINA EUPM-a U BiH
Vlasti u BiH moraju same izna}i rje{enja. Standardi prihvatljivosti za EU su oni standardi koji se zahtijevaju prema Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju. Poznato je da se u nekim dokumentima iz 2003. godine navodi da je Evropska komisija predlagala jedinstvenu policiju, ali recimo to ovako: ja pripadam policijskoj organizaciji u zemlji (Njema~ka, op.a.) koja ima 18 policijskih uprava. Imamo 16 dr`avnih i jednu federalnu strukturu, u mojoj saveznoj dr`avi policija ima 45.000 pripadnika i zadu`ena je za 18 miliona gra|ana. Ono {to mi imamo je {iroko prihva}en princip dobrovoljne saradnje, koji postoji du`e od 50 godina. U Evropi imate centralizovane na~ine organizacije kao {to je, recimo, to slu~aj u Francuskoj, ali tako|er }ete vidjeti da postoje decentrolizovana rje{enja, kao {to je u Njema~koj, i svi rade jako dobro jer to i `ele. Ako se sada pitate da li je EU u BiH odustala od svojih principa, `elim vam re}i da EU nije organizacija koja misli da ima svu pamet svijeta, EU u~i, komunicira, razmatra i ~ini kompromise, mislim da je to dobar pristup i da BiH treba u~initi isto. Dakle, na vama je da odlu~ite {ta `elite.

TOKOM JEDNE OD POSJETA SIPI TOKOM JEDNE OD POSJETA SIPI

Uo~i odlaska iz BiH Feller za na{ list ka`e Uo~i odlaska iz BiH Feller za na{ list ka`e da ga zabrinjavaju poku{aji politizacije da ga zabrinjavaju poku{aji politizacije policije, ali da je previ{e politi~kih izjava ii policije, ali da je previ{e politi~kih izjava od strane policijskih slu`benika od strane policijskih slu`benika

IMATE DOBRE AGENCIJE, ALI NEDOSTAJE POLITI^KI DOGOVOR
Smatrate li da bi jedan od modela koje ste pomenuli, recimo, njema~ki model, ovdje bio prihvatljiv? Ili BiH treba na}i svoj model? Ne bih ni pomislio da BiH treba usvojiti njema~ki, niti bilo koji drugi sistem, definitivno treba do}i do opcije koja }e joj najvi{e odgovarati. EU mo`e samo pomo}i, ali ne i umjesto vas na}i rje{enje koja vama najvi{e odgovara, a to je bh. rje{enje. Mo`e li EU pomo}i u suzbijanju politi~kog pritiska na policiju i kako? Ako pru`ate pomo}, onda to mo`ete raditi samo do onog stepena do koje postoji sporazum oko toga da se ti savjeti i prihvataju. Tamo gdje nema politi~kog sporazuma na{a pomo} se ne mo`e provesti. Bili smo vrlo uspje{ni u svim onim podru~jima u pru`anju na{e pomo}i gdje god je postojao zajedni~ki dogovor. Ali, u oblasti koju mi u EU opisujemo kao institucionalizovana saradnja, jo{ uvijek nema doma}eg konsenzusa. U izvje{taju Evropske komisije o napretku 2011. godine jasno se govori da je to potrebno. U BiH postoje visokostru~ne policijske organizacije koje su se razvile u proteklih deset godina. Operativna saradnja izme|u agencija za provedbu zakona i Tu`iteljstva zna~ajno se pobolj{ala, ali nedostaje napretka u onome {to nazivamo institucionalna strate{ka saradnja. Ona mora uklju~itivati i viziju i strategiju koju dr`ava, enti36

NEZAVISNA POLICIJA, ALI NE I IZNAD ZAKONA: Govorimo o procesu izrade zakona, što je već samo po sebi političko pitanje. U tom procesu od policije očekujemo da daje savjete, ali policija nije dio procesa donošenja zakona
teti i Br~ko `ele da provode. Mi smo u Njema~koj na{li na{e rje{enje, i ono {to mi ka`emo je - vidite, ukoliko i vi `elite, mo`ete isto uraditi. I na tom mjestu moja ekspertiza se zavr{ava. Ja vam samo mogu re}i da je to mogu}e, ali ni{ta dalje o tome, na koji na~in, to zavisi od va{e politi~ke volje...

jem, to ne bih u~inio. Morate mudro koristiti ovlasti koje su vam date. Ovo nije moja zemlja i to ka`em uz puno po{tovanje, kao gost i prijatelj. Pomo} koju ovdje pru`ate trebala je dovesti do toga da BiH dobije profesionalne policijske snage, a posljednjih mjeseci ovdje su se koplja lomila zbog poku{aja da se zakonima nametne politi~ki pritisak na policiju. Ovih je dana, naime, Skup{tina Kantona Sarajevo usvojila Pravilnik kojim je otvorila put za ve}e uplitanje politike u rad policije. To je ono {to neki doma}i akteri ka`u, a drugi se izra`avaju druga~ije. Ovo je pozitivna realnost jednog demokratskog i va`nog diskursa. Dozvolite mi da ka`em {ta mislim. Govorimo o procesu izrade zakona, {to je ve} samo po sebi politi~ko pitanje. U tom procesu od policije o~ekujemo da daje savjete, ali policija nije dio procesa dono{enja zakona. Drugo, dono{enje zakona se de{ava unutar ustavno-zakonskog okvira, tako da ako neko ka`e da je do{lo do kr{enja propisa ili pravila, onda je na ustavnim mehanizmima da ustanovi da li je to tako ili nije. Tre}e, ako neko uputi krivi~nu prijavu zbog kr{enja ovlasti, onda je na nadle`nim institucijama, kao {to je tu`iteljstvo ili sudovi, da utvrdi da li je to ta~no. Svaka diskusija koja to podupire, treba to podsticati. U nekoliko navrata, vidio sam nastupe nekih aktera koji su se ~inili kao manipulacija ili spekulacija. Ja ne `elim biti dio takvih razgovora. Tako|er ne}u dozvoliti da nas se odvu~e na bilo koju od strana u tim diskusijama, mi smo samo na strani vladavine prava, i jasno smo rekli {ta je na{ stav. Svijet nije crno-bijel kad govorimo o politi~kom pritisku...
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

KRIVI^NE PRIJAVE OSTAVITI SUDOVIMA
Politi~ka volja za to, kao {to znamo, ne postoji, imamo samo me|unarodnu zajednicu sa velikim ovlastima... Bio sam u nekim drugim misijama gdje je bilo odre|ene vrste nametanja rje{enja kao {to je Kosovo, ali smo ~ak i u tom slu~aju, i to od prvog dana, uspostavili partnerstvo sa policijom koje je krenulo od nule. Zato je danas policija Kosova jedna od priznatih organizacija na Kosovu jer smo pru`ali pomo}, ali nismo nametali rje{enja u kasnijim fazama. Čak i da sam imao tu politi~ku mogu}nost da druga~ije odlu~u-

KRAJ NAJDU@E MISIJE U POVIJESTI EU-a
BiH BEZ STRATE[KE VIZIJE NA NIVOU DR@AVE Pitanje se nije odnosilo na ~ijoj ste Vi strani, nego isklju~ivo na principe. Mo`emo li, dakle, imati zakone koji omogu}avaju politi~ki pritisak na policiju? Vi ste tako|er bili jedan od me|unarodnih slu`benika koji je reagirao, imao zamjerke... Ja predstavljam stajali{te EU-a, to nije samo stajali{te EUPM-a, ve} zajedni~ki stav unutar EU-a. Prvo, mora se pa`ljivo pro~itati mi{ljenje Venecijanske komisije. Primje}ujem da doma}i akteri na razli~ite na~ine tuma~e ono {to je ova komisija napisala. Postoji zna~ajna razlika u tome kako zainteresovane strane gledaju na mi{ljenje VK. Moj stav je da Komisija nije kazala ovo je najbolji zakon koji smo mi do sada vidjeli, ali je kazala da jeste prihvaljiv unutar okivira evropske prakse i unutar okvira izrade nacrta zakona. Komisija je tako|er kazala da postoje djelovi koji se mogu bolje uraditi. Ali, nije kazala da se u nacrtu zakona radi o nametanju politi~ke volje.

Zabrinut sam zbog stepena političke i policijske tolerancije prema korupciji
Kakve danas u BiH imamo sigurnosne agencije i kakva je saradnja izme|u njih? Policijske agencije i agencije za provedbu zakona, prema na{em mi{ljenju, u mnogim oblastima rade odli~an posao, ali je zbog poteza vlasti, koordinacija izme|u ovih agencija slaba. U operativnoj saradnji postoje odre|eni pomaci, i to jako podr`avamo, ali ponekad imamo utisak da su u nekim segmentima radile bolje prije nekoliko godina nego sad, zbog politi~kog uticaja koji mene zabrinjava - razli~iti stavovi o tome kako i na koji na~in agencije trebaju raditi i kakvu ulogu u tome trebaju imati agencije na dr`avnom nivou. Aktuelni su stalni razgovori o operativnoj nezavisnosti, npr: nije dovoljno dobro obavljati samo takve razgovore. Ako obavljate javnu funkciju, onda je to naporan i te`ak rad u slu`bi gra|ana. @elio bih vidjeti da se gra|ane pita {ta im je potrebno, a ne da se samo pri~a o vlastitim uspjesima. Institucije treba mjeriti prema njihovoj posve}enosti zajedni~kom radu, dok su vlastiti statisti~ki podaci samo mali pokazatelj za takva mjerenja. Mo`ete biti malo precizniji? Mnoge stvari koje mene zabrinjavaju, tako|er zabrinjavaju i ministra Ahmetovi}a, {to je jo{ i va`nije. Postoji erozija u onome {to nazivamo politi~ka posve}enost na entitetskom nivou u aspektima koji uklju~uju doprinos svih, uklju~uju}i i dr`avu. Naglasak se stavlja na sopstvene interese, radije nego da se doprinosi zajedni~kom radu na strate{kom nivou, od ~ega bi sve agencije imale koristi. Ne bih `elio dalje ulaziti, samo ukazujem na trend koji je prisutan u mnogim dijelovima BiH. Ovo nije poruka samo nekima. Dozvolite mi da dam primjer: nakon napada na policijsku stanicu u Bugojnu, i tako|er nakon napada na ameri~ku ambasadu, razgovarao sam sa predstavnicima 17 agencija, 13 mi nistarstava pitaju}i ih kako oni vide aspekte saradnje. Svi su bili nezadovoljni, ali kada sam ih pitao za{to nedostaje saradnje, svi su drugdje na{li razloge. To nije pristup koji vodi do rje{enja. Svi bi trebali iza}i sa svojim prijedlozima o tome kako mo`emo pobolj{ati situaciju. Svako ko `eli pristupiti EU mora raditi na taj na~in jer je to upravo na~in kako mi radimo u EU. Prije dolaska u BiH, ~etiri godine sam radio u Briselu, to je ogroman aparat, sve je izgra|eno na zajedni~kom radu i nala`enju kompromisa. Ako `elite biti dio toga, morate raditi isto... U BiH, na`alost, prepoznajem sebi~nost na politi~kom nivou i kada je u pitanju problem korupcije. Postavlja se i ovo pitanje - gdje je ta ozbiljna posve}enost vlasti borbi protiv korupcije, kako policija ne bi bila prepu{tena sama sebi u tom procesu?

RAZLI^ITA TUMA^ENJA ISTOG ZAKONA
Ali, jeste upozorila da se u nekim njegovim odrednicama otvara prostor za tako ne{to... [to se ti~e same su{tine zakona, moj odgovor je da se detaljno prou~i mi{ljenje Venecijanske komisije. Ono {to mene zabrinjava jesu politi~ki uticaji koji se odnose na politizaciju policije. Svi u me|unarodnoj zajednici su zabrinuti zbog ~injenice da postoji politizacija odre|enih pitanja vezanih za policiju, a to se ne bi trebalo de{avati. Neki `ele da ovo prika`u kao borbu izme|u politi~ara i policajaca. Vidim previ{e politi~kih izjava od aktera, uklju~uju}i i policijske slu`benike, dok je nedovoljno javne rasprave o su{tini. I tu upravo le`i sna`na preporuka EUMP-a. Proces dono{enja zakona je politi~ki proces i ja o~ekujem da policija pru`a tehni~ke savjete u tom procesu. Provedba zakona nema prostora za politiku i od nje se o~ekuje da provodi zakone bez politi~kog uticaja. Policija }e imati operativnu nezavisnost, ali to ne zna~i da je policija iznad zakona. Policija se dr`i zakona i ne}e odgovarati na o~ekivanja politike u ovome. U tom procesu policija mora biti odgovorna, {to zna~i da direktor policije ili komesar mora biti odgovoran za rad svoje policije. Mi nemamo specifi~nu preporuku kako }e to biti organizovano, da li kroz nezavisni odbor ili putem ministra. Ono {to je va`no jeste da sistem funkcionira. Odgovornost mora postojati na najvi{em nivou. Ne mo`ete `eljeti policiju koja sebe ne smatra odgovornom. Tako|er smatram da se treba dati prostora i ministru i komesaru da objasne javnosti kako konkretno misle pobolj{ati sigurnost. Zabri njavaju}a je situacija da su klju~ni ljudi iz
37

^ITANJE ZAKONA PREMA VLASTITIM @ELJAMA
[ef EUPM-a smatra da se u BiH na razli~ite na~ine tuma~i mi{ljenje Venecijanske komisije o nacrtu zakona o unutarnjim poslovima
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

DESET GODINA EUPM-a U BiH
BH. POLICAJCI U MIROVNIM MISIJAMA EU-a

BiH policajci su profesionalni kao i njihove kolege iz Evrope
Kada bi bh. policajci mogli po~eti sudjelovati u misijama EU-a? Nadam se da }e do kraja godine biti potpisan ugovor, to je ne{to o ~emu se dogovaraju EU i bh. vlasti nakon izlaska iz situacije u kojoj se jo{ uvijek koriste mehanizmi za krizne situacije. Nakon ovoliko vremena koje sam proveo na du`nosti u BiH, li~no }u biti ponosan ukoliko bh. policajci budu dio evropskih misija. Jer, oni su profesionalci u istoj mjeri u kojoj je to moje osoblje u EUPM-u, imam veliko po{tovanje prema njima...

DOKAZ NAPRETKA BH. POLICIJE
Do kraja godine bi trebao biti potpisan ugovor na temelju kojeg }e i bh. policajci ubudu}e biti dio evropskih misija

ovog sektora u stalnom sukobu, a trebali bi djelovati kao tim. Imam utisak da se nismo fokusirali na najva`nija pitanja. Mogu razumjeti da npr. postoje nesuglasice izme|u komesara i ministra u Kantonu Sarajevo, to je dio dobrog i va`nog demokratskog procesa. Ali je neupitno da oni moraju raditi zajedno. Javnost nema utisak da oni rade zajedni~ki, a iz mnogih razgovora ~ujem kako su ljudi zbog toga zabrinuti. Smatrate li kako se, uslijed razloga zbog kojeg je pokrenuta istraga protiv Dragana Luka~a (radno-pravni odnosi, slanje u mirovinu Dragana Viki}a), mo`e re}i da je ovo primjer politi~kog pritiska na rad policije? Za{to je politi~ki pritisak ako tu`itelj pokre}e istragu? Ako tako zaklju~ujemo, onda se i svaka krivi~na prijava od strane policije mo`e tako|e smatrati politi~kim pritiskom. Odgovor na pitanje da li tu`itelj radi svoj posao mo`e se dobiti uvidom u meritum slu~aja, pre~esto se de{ava da to zanemarimo i donesemo zaklju~ak da je rije~ o politi~kom pritisku...
38
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

LETE]I MOSTARAC ZA SB

ENVER MARIĆ

ZA ONE ŠTO GA VOLE

E

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

nver Mari} je dobio svoju najve}u `ivotnu bitku. Vidjeti Bronsona kako {eta Mostarom, kako u`iva na proljetnom suncu nakon te{kog mo`danog i sr~anog udara, mo`da je i najbolja vijest koja je iz tog grada stigla posljednjih mjeseci. “Zdravlje je dobro, stabilizovao sam se. Nemam nekih velikih posljedica nakon {logiranja i operacija na srcu i nadam se da }e biti jo{ bolje“, ka`e nam Mari}. “Uti~e i to {to sam do{ao u Mostar, odmah se bolje osje}am, jer je psiha najva`nija. Tu je puno ljudi koji su prijateljski raspolo`eni, svaki me dan neko

“Zemlja koja nema ~estit fudbalski stadion ne}e se jo{ za deset godina plasirati na SP“

40

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

O MOSTARU, PODJELAMA, NERETVI
od njih prijatno iznenadi. Sve mi ovdje odgovara jer volim Mostar. Volim ~ak i vru}ine iako se zbog toga moja `ena uvijek ljuti.“ Ka`e da se bojao da ne}e pre`ivjeti kada je prevezen u berlinsku bolnicu. “Ko god govori da se nije prepao kada je bio bolestan, la`e. Dok ne legne{ u krevet, dok ne ostane{ sam u sobi, kada shvati{ kakva je bolest, ako imalo zna{ {ta ona zna~i, itekako se prepadne{. Imao sam sre}u da me je dobar prijatelj operisao. Komplikacije su nastupile poslije, {logiranje i ostalo. Oti{ao sam u bolnicu na sedam dana, rekli su da ne}e biti problema, a bio sam samo u komi 17 dana. Nisam shvatao {ta se de{ava, imao sam halucinacije, vidio stvari oko sebe koje su potpuno neshvatljive“, pri~a Mari} dodaju}i da se spasio zahvaljuju}i beskrajnoj podr{ci svoje porodice, supruge, sinova i k}erke koji su neprestano bdjeli uz njega. “Ni{ta bez familije. Oni su mi davali snagu. Bio sam u bolnici koja je bila 52 kilometra daleko od Berlina i oni su svaki dan dolazili do mene, a to ba{ i nije jednostavno. Njima sam se radovao kao malo dijete. Ostavili su svoje porodice i poslove da budu uz mene. Sin do|e dva mjeseca iz Mostara, ostavi posao i `enu, pa onda drugi do|e iz Amerike. A ja ih nisam zvao, oni su sam do{li i to ne{to govori o nama. Ako ima{ u porodici respekt i po{tovanje, sve se mo`e posti}i.“ se, popri~aju... Odem u kafi} kod Matijevi}a, odem kod Sko~aji}a s kojima sam ja igrao, iako su mla|i od mene. Vladi}a sam vidio dva puta. Kada sam primio nagradu za `ivotno djelo, bilo mi je drago {to su moji drugovi do{li i {to ih vidim. Ina~e, ta je nagrada znak da sam u penziji, to obi~no dobiju ljudi nakon smrti ili kad su pri kraju, a nadam se da ja jo{ nisam pri kraju. Drago mi je {to su sjetili, nisu morali, ali je meni to priznanje ogromno jer sam ga dobio od grada koji meni sve zna~i.“ No, nakon dru`enja, Mostar kojeg voli vi{e od bilo kojeg grada na svijetu, udari ga svojom surovom realno{}u. “Da li je grad podijeljen? Nije mi jednostavno odgovoriti sa da ili ne. Osjeti se da ovo nije grad kakav je bio prije. Dovoljno je pogledati koliko ljudi ide na jednu ili drugu stranu i da vam bude jasno da ne valja. Dovoljna vam je samo ljudska komunikacija da shvatite da nije kao prije. [to se mene li~no ti~e, gdje god do|em, vidim ljude kojima je drago {to me vide. Grad i ne mora biti onakav kakav je bio prije rata, ali mora biti uva`avanja me|u ljudima. Va`no je da postoje zajedni~ka rje{enja i zajedni~ki interesi. Onda grad mo`e i}i naprijed. Ako se gleda interes samo jedne strane, onda tu nema napretka.“ Ka`e i kako njegov Vele` vi{e nikada ne}e svoje utakmice igrati na stadionu pod Bijelim brijegom. “Nikada. Te {anse vi{e nema. Ako ju je i bilo, ona je propu{tena. Dvadeset godina je pro{lo i mislim da vi{e ne}e nikada biti prilike za to. [teta. Taj stadion je mogao poslu`iti za oba kluba, i Vele`u i Zrinskom, ali je to bila stvar politike koja se mije{ala gdje joj nije mjesto“, kazat }e Enver, dodaju}i: “Zna{, meni je te{ko pri~ati, jer sam u Njema~koj navikao na neki red, da se zna ko {ta radi. Znam ja da Mostar nije Njema~ka, ali ipak... Pita{ ljude {to je prljav grad, ka`u mrtvi hladni, jer nije o~i{}en. Pijem kafu ujutro, pri~aju o sajmu. Ja im ka`em, {ta sjedite na kafi, idite na sajam, tamo se dogovaraju poslovi, od pri~e kako vam oni drugi ne daju da do|ete nema ni{ta. Ovdje dva sata prije dolaska {panskog kralja nisu zavr{ili radove na trgu. Nisu kralja trebali ni zvati ako nisu bili u stanju sve zavr{iti. Kralj dolazi, a niko ni{ta. Ovdje se niko niza{ta ne sekira. Pitanje je samo morala, ne samo u Mostaru, nego u cijeloj BiH. Ni{ta vi{e.“ I kazat }e jo{ i ovo. “Mostaru, ali i cijeloj zemlji fali ~vrsta ruka i fale pare. Plati ljude pa }e raditi. Sve je u parama, ostalo je {uplja pri~a. Kada ima para, sve funkcioni{e.“ Novac je i u nogometu klju~ uspjeha, dodaje. Nogomet je danas postao skup sport, zahtijeva mnogo ulaganja u edukaciju i infrastrukturu. A nogometnu infraNastavak na 46. stranici

U BOSNI HRONI^NO FALI MORALA
Mostar, podijeljen na svoje dvije obale, grad u kojem djeca sa zapadne strane i ne znaju kako izgleda Stari most, nakon rata ima ljude koji su dobrodo{li u jednom, a nisu dragi gosti u drugom dijelu grada. Ima i one koje niko ne voli vidjeti kako na lijevoj tako i na desnoj obali. Enver Mari} je jedan od onih koji je svuda dobrodo{ao. Čovjek kojeg svi vole vidjeti. “Mene nikad niko nije krivim okom pogledao u Mostaru. Kada sam uklju~io telefon u bolnici, imao sam toliko poruka i propu{tenih poziva da nisam mogao vjerovati. To nikada i nikome ne mogu zaboraviti.“ Enver ve} mjesec dana odmara i u`iva u svom Mostaru. Priprema se za sezonu ribolova i o pecanju bi mogao, kao i Bla` Sli{kovi} ili Sa{a Papac, pri~ati satima. “Nemoj me s Bakom porediti, on je krivolovac, najve}i na svijetu. Ja sam ipak ozbiljan pecaro{“, ka`e slatko se smiju}i. Ribolov mu je, nakon nogometa, ovih dana najva`nija stvar na svijetu. A svoju ljubav obja{njava veoma jednostavno. “Ko nije ljeti, rano ujutro oko tri, ~etiri sata bio na Neretvi, kada svi}e, kada slavuj pjeva, taj ne zna {ta je ljepota. To je neopisiv do`ivljaj. Ja vi{e volim ujutro ugaziti u Neretvu nego biti na moru tri dana. Riba i {tigli}, to je ono {to ljudi vole. Imam dobrog prijatelja, Miralema Velagi}a, `ivi na Buni, on je napravio veliku letaljku za {tigli}e i to je u`ivanje. Kod njega do|em i oporavim se od svega {to me mu~i.“ Kada ne peca, Mara uglavnom {eta Mostarom. Neve~e je sa svojim dru{tvom u kojem, kako ka`e, glavnu rije~ vodi Du{ko Bajevi}. “Lijepo mi ga je vidjeti kad pro|e gradom, nije on d`aba dobio nadimak Princ“, ka`e Mari}. “Imamo svoju raju, ljude s obje strane grada. Du{ko voli dru{tvo i muziku, voli da se fe{ta i da se pjeva. I voli da on pla}a. D`aba, to moram kazati jer je to tako. On nikome ne da platiti ra~un. U na{oj raji ima dosta ljudi koji nisu iz fudbala, recimo, doktor Gaga Čustovi}, Alica Rizikalo... da sad koga ne zaboravim, da se ne naljute... To je {irok krug ljudi koji sjednu, provesele

Prije godinu i po dana, ENVER MARIĆ (68) u Berlinu je preživio težak srčani i moždani udar, boreći se sedamnaest dana u komi sa smrću; nakon oporavka penzionirao se i vratio u rodni Mostar i reporterima SB pričao zašto je razočaran podijeljenim rodnim gradom, o razlozima neuspjeha bh. nogometa, uživanju u ribolovu na Neretvi
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH PRIPREME BiH ZA Regionalna škola za javnu uprav USKLA\IVANJE DOMA]EG SA EU je EU inicijativa za podršku ovoj
ZAKONODAVSTVOM
Tristo pedeset dr`avnih slu`benika na dr`avnom, entitetskim i nivou Br~ko Distrikta u protekle su dvije godine pro{li obuke, radionice, kurseve u sklopu projekta Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sistem BiH, koji je Ured koordinatora za reformu javne uprave vodio zajedno s Direkcijom za evropske integracije (DEI). U projekt su bili uklju~eni dr`avni slu`benici iz ministarstava koja direktno rade na transponiranju zakonodavstva EU-a, ministarstva saobra}aja, okoli{a, prostornog ure|enja, uredi za zakonodavstvo... Tako je dio dr`avne administracije stekao znanje o tome kako se evropsko zakonodavstvo prenosi u bh. pravni sistem i to po svim aspektima, od prevo|enja, transponiranja, utjecaja na druge propise... U Uredu za reformu javne uprave ka`u da je cilj ovog projekta bio da slu`benici koji su pro{li obuku iskoriste ta znanja i vje{tine u svom poslu, ali i da ih prenesu na druge dr`avne slu`benike, te je u sklopu ovog projekta {tampana i zbirka “Transponiranje EU zakonodavstva u pravni sistem BiH”. “Sadr`aj zbirke pru`a prakti~na znanja ne samo na uskla|ivanju i pra}enju doma}ih propisa sa tekovinom EU (Acquis) ve} i za razumijevanje djelokruga poslova koje obavljaju institucije Evropske unije. U njoj su, pored ostalog, sadr`ana i iskustva susjednih zemalja na koja smo nai{li u toku realizacije projekta“, naveo je u uvodu ove zbirke slovena~ki profesor Gorazd Trpin, redovni profesor na Univerzitetu u Ljubljani.

[KOLA I CENTAR ZA [KOLA I CENTAR ZA SARADNJU U REGIJI SARADNJU U REGIJI
Unutar ReSPA-e radi se Unutar ReSPA-e radi se ii na umre`avanju javnih na umre`avanju javnih uprava dr`ava regije, te uprava dr`ava regije, te uspostavljanju drugih uspostavljanju drugih oblika saradnje oblika saradnje

Naredne sedmice će biti održana Godišnja konferencija Regionalne škole za javnu upravu u Danilovgradu (ReSPA), kojom do oktobra ove godine predsjedava BiH

S
42

tvaranje profesionalne, odgovorne, politi~ki neutralne i efikasne javne uprave, to je bit reforme koje sve zemalje u regiji trebaju “pro}i“ u procesu pristupanja Evropskoj uniji. U izvje{taju o napretku BiH u 2011. stoji da je u oblasti javne uprave postignut ograni~en napredak, dok stalna rascjepkanost i politiziranje

dr`avne slu`be i dalje predstavlja problem. Upravo zbog toga, posebno je zna~ajno da dr`avni slu`benici iz BiH imaju priliku da prolaze obuke iz ove oblasti - Regionalna {kola za javnu upravu (Regional School of Public Administration, ReSPA), u Danilovgradu ve} godinu i pol dana odr`ava vrhunske seminare i obuke za dr`avne
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

vu u Danilovgradu najuspješnija j regiji
iz regije, iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Podgorice. ReSPA nije samo {kola ve} i svojevrstan centar za saradnju, pa u tom smislu sve vi{e radimo i na umre`avanju javnih uprava dr`ava regije, uspostavljanju raznih oblika saradnje. “ Minela Alibegovi}, iz Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i uskla|enost sa propisima Evropske unije, jedna je od dr`avnih slu`benika iz BiH koji su imali priliku poha|ati {kolu u Danilovgradu. Ona je poha|ala jedan modul u ReSPA-i, posve}en me|unarodnim protokolima, po~etkom godine. “Imali smo vrhunske predava~e, to nije bila “obi~na“ obuka, sve o ~emu smo govorili, vje`bali smo na konkretnim primjerima. Zaista sam odu{evljena {to sam imala priliku u tome u~estvovati“, dodaje Minela. Inicijativa za njeno formiranje javila se 2003. godine, na Solunskom samitu zemalja ~lanica EU-a, kada je zemljama Zapadnog Balkana otvorena perspektiva za pridru`ivanje EU. Nakon {to je Protokol o saradnji u osnivanju ReSPA potpisan 2006. godine od strane svih {est dr`ava regije, u augustu 2010. godine je me|unarodni sporazum o osnivanju ReSPA-e stupio na snagu. Prethodno je ratifikovan u parlamentima svih dr`ava potpisnica Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore i Srbije. Kosovo formalno nije ~lanica ReSPA-e, ali u svim seminarima i obukama i kosovskim slu`benicima je omogu}eno da u~estvuju. Zemlje potpisnice preuzele su obaveze i u pogledu finansiranja i u pogledu upravljanja {kolom. Ratifikacijom sporazuma, naime, svaka zemlja osniva~ se obavezala da }e na godi{njem nivou upla}ivati jednake doprinose za ReSPA-u, za pro{lu godinu je to bio iznos od 150 hiljada eura, pojedina~no za svaku dr`avu ~lanicu. Za rekonstrukciju objekta kod Danilovgrada i izgradnju prate}eg objekta za smje{taj u~esnika u programima ReSPA-e vlada Crne Gore ulo`ila vi{e od pet miliona eura. [kola je otvorena sredinom novembra 2010. godine, a me|unarodnim ugovorom je definisano da se ona osniva kao me|unarodna organizacija, tako da ima status diplomatske misije u Crnoj Gori. EU je osigurala oko 900 hiljada eura za opremanje ovih objekata u Danilovgradu, kao donaciju za nabavku namje{taja i ra~unarske opreme. Slu`benik jezik u ReSPA-i je engleski. (D. Savi})

PO PRVI PUT AZIJA PRESTIGLA EVROPU PO VOJNOJ POTRO[NJI
Prvi put u povijesti, u 2012. godini, azijska }e vojna potro{nja nadma{iti evropsku, pokazalo je istra`ivanje londonskog Me|unarodnog instituta za strate{ke studije, koji }e ovo istra`ivanje objaviti u svojoj godi{njoj publikaciji “Military Balance“ (“Vojna ravnote`a“). Dok Evropa smanjuje bud`et za odbranu zbog finansijske krize, zemlje u razvoju ga pove}avaju ~ime ja~a njihova vojna mo}, {to dovodi do geopoliti~ke promjene na me|unarodnoj razini, ka`e Gergely Varga, gostuju}i suradnik u SAIS-u, Centru za transatlantske odnose Sveu~ili{ta Johns Hopkins, te ~lan mladih atlantista organizacije Atlantsko vije}e, a prenosi EuActiv.

Suad Musi}, direktor Regionalne {kole za dr`avnu upravu (ReSPA)

TURSKA I DALJE @ELI U EU
Turska ne}e odustati od Evropske unije, poru~io je to turski ministar vanjskih poslova Egemen Bagis evropskim politi~arima koji misle da }e obeshrabriti Tursku stvaraju}i joj probleme na putu prema EU. “Nijedna zemlja nije suo~ena s toliko prepreka, izazova i te{ko}a kao moja u svojem procesu pristupa EU“, izjavio je on tokom posjete Bukure{tu. “Ali, svaka zemlja koja je po~ela pregovore s EU-om uspje{no ih je privela kraju. Turska ne}e biti prva iznimka“, dodao je. On je podsjetio da je njegova zemlja morala ~ekati 45 godina samo da bi dobila datum za po~etak pregovora. Podsjetimo, nakon {to su otpo~eli pregovore 2005. godine, Turska je otvorila samo 13 od 35 pregovara~kih poglavlja, dok je nekoliko poglavlja blokirano zbog nepriznavanja gr~kog dijela Kipra.

slu`benike iz cijele regije. Suad Musi}, prvi direktor ReSPA u Danilovgradu, imenovan iz BiH, smatra da je ova {kola najuspje{nija EU inicijativa za po dr{ku zemljama Zapadnog Balkana kojom je “nakon osam godina razvoja, pregovora i dogovora uspostavljena ‘zajedni~ka institucija’ zemalja u regiji, me|unarodnim ugovorom ovih zemalja koje upravljaju ReSPA-om kroz Upravni odbor. Osoblje {kole tako|er dolazi iz cijele regije. Direktor Musi} dodaje: “Uz pomo} Evropskog instituta za javnu upravu sa sjedi{tem u Luksemburgu, razvili smo procedure izbora osoblja za ReSPA-u. Danas ovdje imamo 15 zaposlenih
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Ministar [arovi} protiv ostanka bescarinskog re`ima Agencija Moody’s bez milosti Revolucionarni prijedlog poreske reforme Zna~ajan rast profita Centralne banke BiH

Kreditni rejting BiH pao na dno
Me|unarodna agencija Moody‘s Investors Service snizila je po~etkom aprila kreditni rejting BiH sa “B2“ na “B3“ i promijenila izgled sa “stabilno“ na “negativno“, {to je zapravo najgora ocjena koju je Moody‘s izrekao otkako je anga`iran u BiH i ocjena koja BiH svrstava na samo dno evropskih dr`ava. Gori rejting od BiH ima samo Gr~ka (“C“). [ta zapravo zna~i ocjena “B3“ i je li Moody‘s bio prestrog prema na{oj dr`avi koja se prema svim relevantnim pokazateljima ubraju u grupu umjereno zadu`enih dr`ava i koja nema, niti bi u doglednoj budu}nosti trebala imati ozbiljnijih problema s vra}anjem ino kredita? Kreditni rejting neke dr`ave izri~e se na osnovu cijelog niza pokazatelja koji bi skupa trebali dati odgovor na pitanje je li dr`ava objektivno u stanju vra}ati pozajmljeni novac i postoji li nesumnjiva politi~ka volja da se kredit servisira na vrijeme i u potpunosti. Nema nikakve dileme da BiH mo`e servisirati svoj vanjski dug koji u ovom trenutku iznosi oko 6 milijardi KM, {to je tek tre}ina (33 posto) bruto doma}eg proizvoda BiH. Po tom kriteriju, BiH spada u nisko zadu`ene dr`ave, ~ak me|u dr`ave s najpovoljnijim odnosom vanjskog duga i GDP-a. Visoko zadu`ene dr`ave imaju dug jednak bruto doma}em proizvodu ili ~ak ve}i (Gr~ka, Italija, Portugal, [panija). BiH je dakle objektivno u stanju servisirati svoj vanjski dug, tim prije {to se glavnina ino duga odnosi na dugoro~ne kredite Svjetske banke i MMF-a s vrlo niskim kamatama i dugim rokovima dospije}a. Cijeli problem proizvela je politi~ka elita koja se najprije mjesecima nije uspijevala dogovoriti oko raspodjele izbornog plijena a potom ni oko fiskalnog okvira i dr`avnog bud`eta. Po~etkom januara ove godine, BiH nije na vrijeme uplatila samo jednu kreditnu ratu, u prakti~no zanemarljivom iznosu od svega nekoliko miliona KM, i to je bio dovoljan razlog agenciji Moody‘s da ponovo snizi kreditni rejting i da BiH svrsta u grupu rizi~nih i nesolidnih du`nika. Ocjena je nesumnjivo prestroga i ne odra`ava stvarno stanje stvari, ali takva su pravila igre: dug se mora vra}ati u potpunosti i na vrijeme!

ZA[TITA DOMA]E PROIZVODNJE
Ministar vanjske trgovine i ekonomije BiH Mirko [arovi}

Ulaskom u EU Hrvatska gubi povlastice CEFTA-e
Ministar vanjske trgovine i ekonomije BiH Mirko [arovi} decidirano se izjasnio protiv ostanka bescarinskog re`ima izme|u BiH i Hrvatske nakon {to se na{ zapadni susjed naredne godine priklju~i Evropskoj uniji. “U pregovorima o dodatnim protokolima sa EU-om, koji se zbog ulaska Hrvatske u EU ve} najavljuju, bh. strana mora pokazati da ima osmi{ljenu ekonomsku i poljoprivrednu politiku. Bez obzira na to {to }emo biti izlo`eni odre|enom pritisku, mi imamo pravo i legitimni interes da u pregovorima {titimo doma}e tr`i{te i doma}u proizvodnju, jer postoje}e stanje ekonomije zemlje ne dozvoljava dalju liberalizaciju tr`i{ta od onog ve} dogovorenog Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju“, rekao je [arovi} prije nekoliko dana novinarima, pori~u}i mogu}nost da Hrvatska nakon ulaska u EU zadr`i trgovinske privilegije (bescarinski re`im) iz asocijacije CEFTA. [arovi} nije preciznije govorio o pritiscima kojima }e BiH biti izlo`ena, no posve je jasno da je ciljao na pove}anje broja grani~nih prelaza izme|u BiH i Hrvatske. Ranijim sporazumom izme|u
44

dvije dr`ave dogovorena su samo dva grani~na prelaza (Bosanska Gradi{ka i Doljani) preko kojih }e se od naredne godine izvoziti i uvoziti proizvodi animalnog porijekla. BiH nastoji pove}ati broj grani~nih prelaza s Hrvatskom, no Hrvatska na to ne}e pristati bez izvjesnih ustupaka bh. strane: zauzvrat }e tra`iti ostanak bescarinskog re`ima izme|u dvije dr`ave i nakon {to Hrvatske u|e u EU! Hrvatska strana polazi od pretpostavke da je Bosni i Hercegovini vi{e nego Hrvatskoj stalo do pove}anja broja carinskih prelaza izme|u dvije dr`ave, {to je po svemu sude}i potpuno pogre{na kalkulacija. Naravno da bi ve}i broj carinskih prelaza s Hrvatskom pojeftinio transport proizvoda iz BiH namijenjenih izvozu, ali to je istovremeno i hrvatski interes jer je Hrvatska neuporedivo ve}i izvoznik prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda od BiH. [tavi{e, u BiH se kalkulira s pretpostavkom da }e uvo|enje carina na neke prehrambene proizvode iz Hrvatske otvoriti prostor za ja~anje lokalne proizvodnje i ponude koju je gu{io dosada{nji bescarinski re`im s Hrvatskom.

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

Zdravstveno osiguranja na teret budžeta
Federalni zavod za programiranje razvoja nedavno je iza{ao u javnost s prili~no revolucionarnim prijedlogom poreskih reformi u FBiH. U najkra}em, u ovom Zavodu smatraju da je potrebno maksimalno rasteretiti privredu koja zbog visokih nameta na zamjerke gubi konkurentnost i na doma}em i na ino tr`i{tu, te predla`u da se zbirna stopa nameta na neto pla}e sa 73 posto smanji na 44, a u nekim varijantama jo{ ni`e - na svega 36 posto! Iz ovog je Zavoda lansirana ideja da se ukinu doprinosi na zdravstveno osiguranje i doprinosi za nezaposlenost i da poslodavci ubudu}e pla}aju samo doprinose za penziono osiguranje dok bi se sistem zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezaposlenosti ubudu}e finansirao iz bud`eta. “Cilj predlo`ene reforme je da se stimuli{u investicije, proizvodnja i izvoz, a destimuli{u potro{nja i uvoz“, pi{e u dokumentu pod nazivom “Poreska reforma u funkciji investicija i zapo{ljavanja“. Autori dokumenta referiraju se na poznati model britanskog ekonomiste i socijalnog reformatora Williama Henryja Beveri dgea, koji je postavio temelj modernog britanskog zdravstvenog osiguranja, suprotstavljaju}i ga puno ra{irenijem Bismarckovom modelu koji se primjenjuje i u BiH. Prema ovom modelu, zdravstveno osiguranje uposlenih radnika ne pla}aju poslodavci preko doprinosa, nego se cijeli sistem zdravstvenog osiguranja finansira iz dr`avnog bud`eta, dakle, finansira se iz

NOVI MODEL FINANSIRANJA
Federalni zavod za programiranje razvoja predla`e da se zdravstvo finansira iz bud`eta

prihoda prikupljenih od PDV-a, od poreza na imovinu, na kapitalnu dobit itd. Rije~ju, teret finansiranja skida se s ple}a poslodavaca i prevaljuje na ple}a dr`ave, odnosno poreskih obveznika. Autori ovog prijedloga smatraju da “ni`a cijena rada uti~e na ve}u potra`nju za radnom snagom“ i procjenjuju da bi primjena ovog modela u BiH “za deset godina dovela do dvostruko ve}eg broja zaposlenih u odnosu na dana{nji broj“!

Ovaj model poreskih reformi u izravnom je sukobu s modelom koji preferira aktuelna Vlada Federacije BiH, odnosno Ministarstvo finansija ~iji eksperti, na ~elu s nezaobilaznim Marinom Ivani{evi}em, zagovaraju ostanak Bismarckovog modela finansiranja penzionog i zdravstvenog osiguranja iz doprinosa poslodavaca, uz postupno rastere}enje poslodavaca za oko 10 posto do 2014. godine.

Profit CBBiH sa 33,1 porastao na 45,9 miliona KM
Nakon trogodi{njeg uzastopnog pada, Centralna banka BiH u protekoj godini ostvarila je zna~ajan rast neto profita - sa 33,1 milion KM u 2010. godini na 45,9 miliona KM u 2011. godini. Najve}i neto profit u povijesti CBBiH ostvaren je u 2008. godini (199,4 miliona KM) koja je po mnogo ~emu bila rekordna. No, ve} naredne godine, obilje`ene recesijom, profit Centralne banke BiH pao je za 52 posto a godinu kasnije za dodatnih 60 posto.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

Nastavak s 41. stranice

strukturu smatra klju~nom kada je u pitanju i uspjeh reprezentacije BiH. “Da budemo odmah na po~etku jasni. Zemlja koja nema stadion ne mo`e oti}i na Svjetsko ili Evropsko prvenstvo. A ovo {to imamo je katastrofa, uslovi su nula i ne mo`emo se ni~emu nadati“, kazat }e Mari}, dodaju}i kako misli da se reprezentacija BiH, u narednih deset godina, ne}e plasirati ni na jedno veliko me|unarodno takmi~enje. “Volio bih da budemo na svakom EP-u, ali... Ne}u da me ljudi pogre{no shvate, da mislim kako mi nemamo kvalitet. Mi imamo kvalitet, ali nemamo konstantnost. Mi ne mo`emo da u dvije utakmice dva puta pobijedimo Albaniju, a nadamo se prolasku. To su bitne utakmice, ta i ona sa Rumunijom, koje se moraju dobijati.“ Dodaje i kako ga u`asavaju pri~e i prognoze o lakoj kvalifikacijskoj grupi za odlazak na SP u Brazilu 2014. godine. “Vidim kako ljudi sada pri~aju da nam je laka grupa u kvalifikacijama za SP. Gr~ka, Slova~ka... sredi}emo mi to. Ne znam po ~emu Slova~ka nije favorit a mi jesmo? Oni su, ako ni{ta, igrali na zadnjem SP-u, i to igrali vrlo dobro. Nama, kao, jedino Gr~ka predstavlja mali problem, ostalo }emo lako. Ne}e ni sa kim biti lako. Volio bih, zaista bih volio da odemo na SP, jer vidim da se svi u reprezentaciji trude. Ali nema kontinuiteta. Ne mo`e{ ti u kvalifikacijama biti u grupi sa Albanijom i ne osvojiti {est bodova. Ekipa koja ne pobijedi oba puta Albaniju ne}e nigdje oti}i. Do|e{ u situaciju da se vadi{ protiv Francuske i da onda pri~a{ o penalu za njih. Penal je bio. I gotovo. Ta se lopta nabija na tribinu, ima hiljadu drugih rje{enja osim onoga {to je napravljeno. Pogotovo se nije moglo tra`iti prolaz protiv Portugala, tu nismo imali nikakvih {ansi. Mi na kraju uvijek ostanemo ku}i pa pri~amo {ta bi bilo... Osim toga, ne mo`e ni D`eko sve sam. Ili Ibi{evi}, koji blista u Njema~koj, a ovdje de~ku, ~im do|e, na|u hiljadu mana. A on je odli~an igra~, momak koji je uvijek u pokretu, koji stalno ide naprijed. Samo mu daj loptu i bi}e golova.“ Ogroman problem za selektora Safeta Su{i}a kojeg Mari}, kako ka`e, iznimno cijeni, svakako je i ~injenica da bh. reprezentativci uglavnom ne igraju u svojim klubovima ove sezone. “Oni imaju motiva, ho}e ne{to napraviti, ho}e pobijediti, ali fizi~ka sprema je problem jer ne igraju. Utakmice se rje{avaju u zadnjih 20 minuta a mi tada padamo. Pada nam snaga, pada nam koncentracija i rje{avamo utakmice, ali u korist protivnika“, ka`e Mari}, dodaju}i kako je `alosna ~injenica da niko iz bh. nogometnog prvenstva nema mjesta u nacionalnom timu. “Ne{to se tu mora u~initi. Dok ne bude igralo 30 posto igra~a iz bh. lige u reprezentaciji, nama nema
46

LJUDSKA I LJUDSKA I SPORTSKA VELI^INA SPORTSKA VELI^INA
Enver Mari} nedavno je Enver Mari} nedavno je od grada Mostara dobio od grada Mostara dobio nagradu za `ivotno djelo nagradu za `ivotno djelo

napretka. Kakva je da je, na{a liga je temelj uspjeha i budu}nosti. Recimo, najgore utakmice u `ivotu sam gledao u Bundesligi, a ne u BiH. Jer ovdje ima kvaliteta. Ima mladih igra~a na kojima se vidi da znaju igrati.“

BAYERN JE NAJVE]I NA SVIJETU
Zadovoljan je radom Komiteta za normalizaciju, no smatra kako se, nakon {to su preuzeli du`nost u NS BiH, moraju beskompromisnije boriti s nelogi~nostima u ovda{njem nogometu. “O~ito je da ima pomaka, ali nije ni njima lako. Stanje u klubovima ne valja, a ne mo`e onda valjati ni Savez. Neke se stvari moraju presje}i jednog dana. Igra~ ne mo`e igrati a da ne bude pla}en. Dogovori sa njim 500 maraka pla}e, ali to i plati. Ko to ne mo`e ispo{tovati, ne treba ni igrati u ligi. Komitet to mora presje}i pa nek‘ ostane pet klubova koji su solventni, ali da se po~ne raditi kako treba. U nekim stvarima moraju biti beskompromisni jer momci od toga `ive, a ne od obe}anja. Ako vara{, to vi{e nije sport.“ Mari} tvrdi kako je danas Edin D`eko najbolji igra~ nogometne reprezentacije BiH, no `ali {to nije ostao igrati u Njema~koj. Smatra kako bi to za Edinovu karijeru bio korak unaprijed a ne unatrag kakav je napravio oti{av{i na Ostrvo. “D`eko vi{e nije onakav kakav je bio u Njema~koj. Tamo je za njega bila sasvim druga situacija. Bio je fizi~ki

izvanredno spreman, poznato je kako se kod Magatha trenira. Imao je, zatim, uz sebe Grafitea koji je pravi centarfor, sidra{. D`eko je igrao iza njega, bio prakti~no ofanzivni vezni igra~. Vra}ao se, djelovao iz dubine, tr~ao, davao golove...“, ka`e Mari}, nastavljaju}i: “Sada vidim da je, kada gledam duele glavom, on obi~no na zemlji. On je i dalje na{ najbolji igra~, ali mislim da je u Njema~koj imao najbolje doba dosada{nje karijere. Volio bi da to po~ne ponavljati i u Engleskoj.“ Mari} ka`e kako je, da je bilo mogu}e, za Edina bilo najbolje karijeru nastaviti u minhenskom Bayernu. “Ne mogu re}i da je pogrije{io {to je oti{ao u Englesku, nekada ne mo`e{ ni birati gdje }e{. Da sam bio na njegovom mjestu, da se to ikako moglo, oti{ao bih u Bayern. Jer Bayern je najbolji klub na svijetu. Mogu ljudi misliti da sam mahnit i smijati se tome, ali je to istina i ta~ka. Manchester, Real, Milan, Barcelona... svi na papiru izgledaju ve}i, ali... Bayern je najstabilniji klub na svijetu, finansijski najmo}niji, klub bez dugova... S Riberyjem i Robbenom bi D`eko napravio ~uda. On poznaje taj mentalitet, na~in igre tamo je njemu odli~no pasao. Vjerujem da }e opet biti na nivou kakav je bio u Njema~koj. Dobar je momak, nije podivljao, odli~an igra~. Često ~itam njegove intervjue. Ne pri~a gluposti a to je danas rijetko.“
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

BERNARD-HENRI LEVY

INTERVIEW

Bernard-Henri Levy

pisac, filozof, kosmopolita

Prije dvadeset godina, BERNARD-HENRI LEVY (63) bio je među onima koji su najglasnije pozivali na vojnu intervenciju i zaustavljanje agresije na BiH; u intervjuu za “SB“, poznati francuski filozof i pisac otvoreno govori o svom prijateljstvu i divljenju prema ALIJI IZETBEGOVIĆU, sramnoj ulozi međunarodne zajednice u Bosni, negatorima zločina iz Republike Srpske i budućnosti BiH

“Alija Izetbegovi} mi je plakao na telefon prije nego {to }e potpisati Dejtonski sporazum“
Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

ada u Francuskoj ka`ete “BHL“, svi }e znati o kome se radi. Svjetski poznati filozof i intelektualac koji je svoju karijeru zapo~eo kao ratni izvje{ta~ za Combat, francuske novine pokrenute za vrijeme nacisti~ke okupacije koje su vodili najve}i intelektualci i pisci tog vremena poput Camusa, Jean-Paula Sartrea i Andrea Malrauxa, ~ovjek ~ije su pisanje poredili sa Victorom Hugom, Baudelaireom i Zolom, energi~an i britkog uma, Bernard-Henri Levy jedan je od najve}ih kriti~ara savremenog dru{tva koji je svoj intelektualni anga`man u cijelosti posvetio borbi za etiku i pravdu. Sa druge strane, godinama ga je pratila reputacija Casanove i najve}eg “manekena“ me|u piscima i filozofima slikao se za svjetske magazine poziraju}i u stilu top modela, u bijelim raskop~anim ko{uljama i odijelima vrhunskih modnih kreatora, uvijek sa besprijekornom frizurom, pa je tako jedan novinar napisao poznatu izreku o njemu: “Bog je mrtav, ali moja kosa je perfektna.“

K

pozivao na vojnu intervenciju u Bosni i otvoreno govorio o koncentracionim logorima koje je dr`ala srpska vojska. Bernard-Henri Levy ovih dana ponovo je boravio u Sarajevu, uz obilje`avanje 20 godina od po~etka opsade grada. “Kada razmi{ljam o Sarajevu i Bosni danas, osje}am istovremeno tugu i radost. Radost zato {to sam ponovo u ovom gradu koji toliko volim i zemlji prema kojoj osje}am duboko moralno dr`avljanstvo. To nije fraza, zaista se osje}am kao gra|anin Sarajeva i Bosne. Svaki put kad do|em u Sarajevo, do{ao sam ku}i. Ali u isto vrijeme, onog trenutka kada kro~im na tlo Sarajeva u svijest mi se vra}aju mnoge

u`asne slike i doga|aji, ubistva, patnja... Sve do|e u sje}anje i nosim to sa sobom kao neki stra{an suvenir“, ka`e BernardHenri Levy na po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu. Mnogi ljudi }e re}i da rat u Bosni i dalje traje, samo se vodi drugim sredstvima. [ta Vi mislite o tome? Rat sje}anja i rat uspomena jo{ uvijek traje, to je sigurno. Mnogi ljudi u Bosni i dalje odbijaju prihvatiti ono {to su istorijske ~injenice, mnogi jo{ negiraju genocid u Srebrenici i govore o gra|anskom ratu... To nije bio gra|anski rat, nego rat agresora koji je napao civile. Dakle, ako govorimo o toj vrsti rata za pravdu i za istinu, on jo{ traje. To je ono {to osje}am i vidim svaki put kada do|em u ovu zemlju. I dok god taj rat bude trajao, Sarajevo ne}e biti onaj grad kakav je nekada bio. Povod za Va{ ponovni dolazak ovdje je scensko ~itanje Va{eg dnevnika o ratu u Bosni “Ljiljan i pepeo“, koje je organizovano u Sarajevskom ratnom teatru, u okviru programa Modul memorije festivala MESS. U tom dnevniku ste, izme|u ostalog, objavili dio Va{ih razgovora sa Alijom Izetbegovi}em, prvim predsjednikom Predsjedni{tva nezavisne BiH. Mislite li i danas, sa ove distance, da je Izetbegovi} bio “bosanski De Gaulle“, kako ste ga jednom nazvali?
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

DEJTON JE UBIO JEDNU IDEJU O BOSNI
Devedesetih godina, Levy je bio jedan od prvih francuskih intelektualaca koji je
48

RAT BEZ ORUŽJA: “RS bi trebala biti sankcionirana svaki put kada neki od tamošnjih političara izjavi da se u Srebrenici nije dogodio genocid, ili da Sarajevo nije četiri godine bilo pod opsadom. To se zove ratovanje bez oružja“

MOJE SARAJEVO

BERNARD-HENRI LEVY
Rat sje}anja i rat uspomena jo{ uvijek traje, to je sigurno. Mnogi ljudi u Bosni i dalje odbijaju prihvatiti ono {to su istorijske ~injenice, mnogi jo{ negiraju genocid u Srebrenici i govore o gra|anskom ratu...

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

49

BERNARD-HENRI LEVY
Da. Jedna vrsta bosanskog De Gaullea. Ali samo sa jednom razlikom: Izetbegovi} nije bio vojnik kada je postao inkarnacija odbrane Bosne i Hercegovine. Zbog toga mo`da ima i ve}e zasluge u odnosu na De Gaullea, jer to {to je na koncu ipak uspio sa~uvati Bosnu i odbraniti svoj narod u ratu, a pri tome nije imao vojni~kog iskustva, nije mala stvar. Mo`ete li se malo prisjetiti Va{ih susreta sa bosanskim politi~arima za vrijeme rata - Alija Izetbegovi} vas je posje}ivao u Parizu, ~esto ste se susretali i sa Harisom Silajd`i}em... Po ~emu pamtite te razgovore? To su bili susreti koji su se uvijek odvijali u jednom ozra~ju hitnosti, jer bilo je takvo vrijeme. Uvijek se odlu~ivalo bukvalno dan ranije ko }e od politi~ara do}i, s kim }e se sastati... Izetbegovi} je u tri navrata dolazio u Pariz na moj poziv pa smo, izme|u ostalog, jednom i{li u GRA\ANIN EVROPE I BOSNE
“Svaki put kad do|em u Sarajevo, do{ao sam ku}i”

SJEĆANJE NA ALIJU: “On jeste bio musliman, istinski vjernik, i bio je konzervativan, to su činjenice. Ja nisam nijedno od to dvoje. Ali uprkos našim razlikama, svih ovih godina zadržao sam ubjeđenje da Alija nikada nije odustao od multikulturalne i multietničke BiH i njenog identiteta kao takvog“
audijenciju kod pape Ivana Pavla II. Sada mogu re}i da je to zaista bio historijski susret - katoli~ki poglavar primio je predsjednika jedne zemlje koja je u ratu, muslimana. Njih dvojica dugo su razgovarali i mo`da to ne znate, ali Papa je bio iskreno fasciniran Izetbegovi}evom borbom za Bosnu. Zapravo, nakon tog njihovog susreta, Vatikan je po~eo lobirati za vojnu intervenciju u Bosni, kako zvani~nim putem, tako i kroz neke nezvani~ne kanale. [to se ti~e mojih razgovora sa Izetbegovi}em, Silajd`i}em i drugima, to su uglavnom bili razgovori o onome {to se trenutno doga|a u Bosni, o vojnoj i humanitarnoj situaciji, o posljednjim dejstvima srpske vojske na Sarajevo... Vrijeme se tada ~inilo ubrzano, ali ono {to je pravo ~udo je da smo
Foto: Alexis Duclos

u svemu tome uspjeli prona}i i vremena za nekoliko zaista dubokih, ozbiljnih razgovora, uprkos tom stanju neprestane hitnosti. Ni do danas mi nije jasno kako smo to uspjeli, ali eto - Alija i ja znali smo dugo razgovarati o politici, religiji, filozofiji i to dobro pamtim. Sje}am se jedne no}i, kada smo cijelu no} vodili diskusiju, Alija je govorio o dijalogu izme|u civilizacija, izme|u islama, judaizma i kr{}anstva, na veoma iskren i otvoren na~in u kojem je svaki od nas izrazio svoje stavove, slaganja i neslaganja... Spomenuli ste razgovore o religiji. Ve}ina Izetbegovi}evih kriti~ara tvrde da je poku{ao od Bosne napraviti islamsku dr`avu... Ne vjerujem u to. On jeste bio musliman, istinski vjernik, i bio je konzervativan, to su ~injenice. Ja nisam nijedno od to dvoje. Ali uprkos na{im razlikama, svih ovih godina zadr`ao sam ubje|enje da Alija nikada nije odustao od multikulturalne i multietni~ke Bosne i Hercegovine i njenog identiteta kao takvog. Sje}am se Alijinih suza na dan kada je trebao i}i da potpi{e Dejtonski mirovni sporazum. Znao je da Dejton vrlo lako mo`e postati smrt multietni~ke, kosmopolitske, nenacionalisti~ke Bosne. Bio je veoma svjestan toga i pamtim njegovu tugu i o~aj. Nazvao me je tog jutra, na dan potpisivanja, iz Dejtona i plakao je. Rekao je da oklijeva da potpi{e, ali da mu je Richard Holbrooke rekao da mora potpisati. Priznao mi je da se osje}a kao da mu je prislonjen pi{tolj na ~elo. Vi ste iz Bosne, pa mo`da imate bolji uvid nego ja, ali moj li~ni utisak kad se sjetim svih tih doga|aja je da Izetbegovi} nikada nije `elio podjelu Bosne, ali u jednom trenutku jednostavno je morao odustati od tog bosanskog sna. I to je uradio sa velikom tugom. Bio je primoran
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

RATNI SUSRETI
Alija Izetbegovi} i BernardHenri Levy u Parizu, 1994.

50

MOJE SARAJEVO
Foto: Alexis Duclos

SLIKE IZ OPKOLJENOG SARAJEVA, 1993. GODINE
“Stradanja, ubistva, patnja... Sve do|e u sje}anje i nosim to sa sobom kao neki stra{an suvenir”, ka`e Bernard-Henri Levy

da potpi{e sporazum koji je zaustavio krvoproli}e, ali je i ubio jednu ideju o Bosni. Izetbegovi}ev sin Bakir sada je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH. Pretpostavljam da ga poznajete, {ta mislite o njemu? Poznajem Bakira, ali ne tako dobro kao {to sam poznavao njegovog oca. Mogu vam samo govoriti o onome {to je bilo prije dvadeset godina. Bakir je tada bio veoma mlad ~ovjek i u to vrijeme je, naravno, bio u sjeni svog oca, ali sje}am se da je bio dobar sin, veoma privr`en Aliji. Ipak, nisam imao nekog dubljeg kontakta s njim. Alija je bio taj s kojim sam kontaktirao, kojeg sam odveo kod Pape, Johna Majora i Margaret BORBA ZA SJE]ANJA, ISTINU I PRAVDU

Thatcher, i{li smo i u [paniju... Bakir je ponekad i{ao s njim, a nekad ne. U svakom slu~aju, nadam se da danas vodi dobru politiku. Rekli ste u jednom intervjuu prije nekoliko godina, govore}i o religiji, da ste u Bosni prona{li jednu vrstu modernog, sekularnog islama. Me|utim, danas se sve ~e{}e vode debate o tome je li BiH sekularna ili vjerska dr`ava, nedavno smo imali velike rasprave o vjeronauci u {kolama, vjerski lideri sve dublje zalaze u politi~ku sferu... Kako to komentirate? Kao Francuz koji je dobio bosanski Orden ~asti, re}i }u vam svoje mi{ljenje jer mislim da mi taj orden daje za pravo: nadam

se da }e sekularno i moderno u Bosni prevladati i oduprijeti se takvim poku{ajima pretvaranja Bosne u dr`avu kojom }e dominirati religija. Ustvari, nije samo da se nadam, nego vjerujem u to. Ne mogu zamisliti Bosnu koja bi `ivjela prema nekakvim vjerskim zakonima i pravilima i vodila takvu regresivnu politiku. I u Francuskoj imate neke politi~ke partije koje te`e ka tome, poput Nacionalnog fronta ili nekih fundamentalisti~kih kr{}anskih stranaka, ali oni su u manjini. Mislim da je i u Bosni tako i siguran sam da }e sekularni identitet Bosne pobijediti.

VELIKI POLITI^KI HULIGANI
[estog aprila u Sarajevo je na obilje`avanje 20. godi{njice od po~etka opsade do{ao i Carl Bildt, biv{i visoki predstavnik u BiH. Va{a kolegica, novinarka i biv{a glasnogovornica Ha{kog tribunala Florence Hartmann, rekla mu je da nema {ta raditi ovdje, kada je za vrijeme rata bio na Milo{evi}evoj strani. [ta Vi mislite o tome - treba li Sarajevo oprostiti ljudima kao {to je Bildt koji nisu nosili oru`je, ali i nisu u~inili prakti~no ni{ta da zaustave rat? Siguran sam da je Florence mislila svaku rije~ koju je izgovorila i bila je u pravu. Čovjek kao {to je Carl Bildt bi trebao imati bar toliko dostojanstva da se ne pojavljuje ovdje, a posebno ne na takav dan. Neki ljudi, poput Bildta, ili kanadskog generala Lewisa MacKenzieja, ne bi trebali nikad do}i u Sarajevo. To je minimum dostojanstva koji trebaju imati prema gra|anima Sarajeva i njihovoj patnji. Jedno je sje}ati se, a drugo oprostiti. Ja vjerujem u pra{tanje, ali samo onda ako je istina re~ena i ako ljudi ne poku{avaju prepraviti istoriju. Najgore {to se mo`e dogoditi zemlji kao {to je Bosna jeste falsificiranje i prepravljanje
51

“Ono što radi Milorad Dodik zove se negacionizam, to je krivično djelo i sarajevski političari trebaju ga tužiti“
Nedavno ste napisali veoma pohvalan tekst o filmu Angeline Jolie “U zemlji krvi i meda“. Vjerovatno znate da je film izazvao vrlo burne reakcije u Republici Srpskoj, te da su tamo{nji distributeri odbili da ga prika`u u kinima. [ta mo`emo o~ekivati od budu}nosti Bosne ako imamo ~ak i takve prakti~ne zabrane prikazivanja filmova o ratu, koji su, uzgred, fikcija? To je upravo ono {to sam mislio kada sam govorio o borbi za sje}anja, istinu i pravdu. Svi mi koji smo Evropljani i Bosanci u srcu osudi}emo takve stvari i {to se mene ti~e, Republika Srpska bi zbog toga trebala biti sankcionirana, kao i svaki put kada neki od tamo{njih politi~ara izjavi da se u Srebrenici nije dogodio genocid, ili da Sarajevo nije ~etiri godine bilo pod opsadom. To se zove ratovanje bez oru`ja i to su veoma ozbiljne stvari. Ono {to radi Milorad Dodik zove se negacionizam, to je krivi~no djelo i mislim da bi sarajevske vlasti trebale na}i advokate i tu`iti ga, jer postoje pravnici u Evropi koji su specijalizirani za ta pitanja negacionizma.

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

BERNARD-HENRI LEVY
Foto: Alexis Duclos

Podr{ka privredi u iznosu od milijardu KM
Michael Müller

GLAS PROTIV BEZUMLJA
Bernard-Henri Levy od po~etka rata zagovarao je vojnu intervenciju u BiH

Raiffeisen banka zaklju~ila je prethodnu godinu uspje{nim rezultatima poslovanja. Dobit vode}e banke u BiH iznosila je 43,85 miliona KM, ukupna aktiva 4,048 milijardi KM dok je kapital Banke iznosio 501,10 miliona KM. Ukupni krediti iznosili su 2,5 milijardi KM a ukupni depoziti 2,9 milijardi KM. Povrat na kapital u prethodnoj godini bio je 8,75 procenata. U pore|enju sa 2010. godinom Raiffeisen banka je u 2011. godini ostvarila znatno ve}u dobit.

istorije. A tih velikih politi~kih huligana treba se sje}ati kao takvih. Mora se ta~no znati ko je ko, ko je {ta izjavio ili u~inio. Ubrajate li i biv{eg francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda me|u te “politi~ke huligane“? Veoma mi je te{ko govoriti o tome, jer sam veoma po{tovao Mitterranda. Poznavao sam ga jako dugo i vjerovatno sam i djelimi~no odgovoran za ono {to je rekao, odnosno uradio tokom svoje posjete Sarajevu u junu 1992. kada je zaustavljena intervencija NATO-a. Mislim da se ponio jako lo{e i da snosi ogromnu odgovornost zbog toga {to na vrijeme nije do{lo do intervencije. Znate, dobro sam poznavao Mitterranda, bili smo veoma bliski jo{ od ‘70-ih godina i tako je bilo sve do 1993., kada sam shvatio da je opstruirao akcije me|unarodne zajednice u Bosni, odnosno da je bio jedan od onih koji su opstruirali. Kada sam to spoznao, to je bila prelomna ta~ka u na{em prijateljstvu. Posljednji put sam radio intervju s njim krajem 1993. U tom intervjuu mi je, na`alost, priznao u`asnu ulogu koju je odigrao u Bosni. Nikad ga vi{e poslije toga nisam vidio. [ta mislite o francuskoj spoljnoj politici danas? Podr`avate li aktuelnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja? Zavisi od teme, ali mogu Vam re}i da vjerovatno ne}u glasati za njega na idu}im izborima. Ja sam ljevi~ar, ali kada je u pitanju spoljna politika Francuske, mogu re}i da smo imali veoma dobru saradnju, posebno kada je rije~ o Libiji. Zna~i, nije sve crnobijelo.
52

Prema rije~ima direktora Banke Michaela Müllera, faktori koji su uticali na pove}anje dobiti jesu smanjenje administrativnih tro{kova, tro{kova rizika i tro{kova refinansiranja. Prema njegovim rije~ima, uprkos pove}anju kreditnog portfelja, u pro{loj godini je do{lo do blagog smanjenja prihoda od kamata jer su smanjene prosje~ne kamatne stope klijentima. S druge strane ostvaren je porast prihoda od naknada kao rezultat uv|enja novih proizvoda te pove}anja ukupnog obima poslovanja. “Uradili smo ono {to je neophodno u doba krize — stabilizirali se, optimizirali poslovanje i na{u poslovnu mre`u, te implementirali mjere tro{kovne konsolidacije. Na ovaj na~in smo poja~ali stabilnost i ure|enost na{eg poslovanja“, zaklju~io je Müller. Iako je stopa rasta kredita ni`a u odnosu na prethodne godine, ipak je zna~ajno ista}i ~injenicu da je ukupan iznos kredita koji je Raiffeisen banka plasirala stanovni{tvu i malom biznisu bio ne{to vi{e od pola milijarde KM (534 mio KM), dok je ukupan volumen kredita odobrenih u 2011. postoje}im i novim korporativnim klijentima, dakle privredi, bio ne{to iznad milijardu KM. U protekloj godini potvrdeno je i povjerenje gradana u Raiffeisen brend, stabilnost i poslovnu politiku ove banke. Naime, u cijelom bankarskom sektoru depoziti su porasli za 300 miliona KM, dok su depoziti unutar Raiffeisen banke porasli za 350 miliona KM!

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

IPAK, SARAJEVO

U Sarajevu je, na njegov dan, 6. aprila, u Narodnom pozorištu otvorena reprezentativna izložba o pet i po vijekova postojanja bosanskohercegovačke prijestolnice; HARIS ZAIMOVIĆ, direktor “Historijskog arhiva Sarajevo” koji je priredio izložbu SARAJEVO: SVJETLOST PROŠLOSTI IZ ARHIVSKIH DOKUMENATA, govori o pripremama za ovu postavku i bogatstvu koje imamo a da toga često nismo ni svjesni

VOŽNJA SARAJEVOM DUGA 550 GODINA
OBAVEZNO POGLEDATI! OBAVEZNO POGLEDATI!
“Izlo`ba” posve}ena 550. “Izlo`ba” posve}ena 550. godi{njici osnivanja Sarajeva godi{njici osnivanja Sarajeva bi}e otvorena do 21. aprila bi}e otvorena do 21. aprila

Haris Zaimovi}: “Historijski arhiv Sarajevo prava je riznica i stalno se iznenadite pronalaskom nekog djeli}a slagalice koja se zove Sarajevo“
54
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

NEPOZNATO O POZNATOM
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

mjesecu kada obilje`avamo {ezdeset i sedam godina oslobo|enja Sarajeva i dvadeset godina od po~etka opsade glavnog grada BiH, te 550 godina od osnivanja ovog grada, Historijski arhiv Sarajevo priredio je, postavio i predstavio izlo`bu Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih dokumenata, koja je 6. aprila otvorena u foajeu Narodnog pozori{ta. A kada su uposlenici ove ustanove po~eli sa pripremama za obilje`avanje ovih va`nih godi{njica, pitamo H arisa Zaimovi}a, direktora Historijskog arhiva Sarajevo: “Zamoljeni smo od Gradske uprave da jednim svojim sadr`ajem doprinesemo ovim obljetnicama i mi smo se odlu~ili za izlo`bu koja bi mogla zaintrigirati posjetioce na na~in da nastave tragati i postavljati pitanja, i da se kod istih mo`da rodi `elja da pokucaju na vrata sarajevskih ba{tinskih ustanova i tamo otkriju taj plam svjetlosti sarajevske pro{losti. Ideja za ovakvu izlo`bu nastala je prije nekoliko mjeseci, a sama realizacija trajala je mjesec dana. Zapravo, izlo`be su samo dio na{e djelatnosti i rade se uporedo s ostalim arhivskim poslovima.”

U

JEDINSTVEN OSJE]AJ
Od 1462., kada ga je osnovao Isa-beg Ishakovi}, Sarajevo je prolazilo kroz periode osmanske i austrougarske vladavine, Prvog svjetskog rata, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, Drugog svjetskog rata, socijalisti~ke Jugoslavije, osamostaljenja BiH i rata od 1992. do 1995., te period nakon Dejtonskog sporazuma.

GRAD JE ROÐEN: Vakufnama Isa-bega Ishakovića, o osnivanju njegovih zadužbina, kojima je, zapravo, počelo urbano formiranje Sarajeva, datirana je u vrijeme od 1. februara do 3. marta 1462. godine (dolje)

Vrlo sistematski, lucidno, ali i edukativno, uposlenici Historijskog arhiva Sarajevo uspjeli su, na dvadesetak panoa, poslo`iti sve bitnije doga|aje vezane za Sarajevo od osnivanja do danas. Interesovale su nas njihove smjernice, jer nije to ba{ lagan posao, te {ta su `eljeli prikazati Sarajlijama i njihovim gostima na izlo`bi Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih dokumenata. “Probat }u to objasniti kroz popularno kori{ten termin key words/klju~ne rije~i, odnosno klju~ne odrednice ove izlo`be, a to su: zadu`bina za op}e dobro, kultura, uva`avanje i tolerancija, Sarajevo kao centar svijeta i svjetskih zbivanja, otpor te duh optimizma i nade. A to su zapravo fundamenti/stubovi Sarajeva. Mogu slobodno re}i da su to bile smjernice za izradu ove izlo`be. Izlo`ba, dakle, prati Sarajevo kroz nekoliko vremenskih perioda. Nismo se htjeli baviti politi~kom niti historijom ratova, o tome je dosta pisano i izlagano ranije. Nas su interesirale klju~ne godine u historiji grada te smo nastojali povremeno prikazati neke nepoznate momente o poznatim doga|ajima u historiji Sarajeva. Ti detalji sadr`ani su u arhivskoj gra|i koju ~uva Historijski arhiv Sarajevo, tako da se tu mogu vidjeti interesantni dokumenti, posteri, fotografije, {tampana izdanja i sl., a koja ne mo`ete na}i u historijskim ~itankama niti ste ih mogli vidjeti u novinama i na televiziji”, obja{njava Haris Zaimovi}. U emisiji TV kalendar, koja se na Hrvatskoj televiziji emituje ve} trideset i {est godina, postoji rubrika: Nepoznato o poznatome. E, ba{ bi i jedan od podnaslova izlo`be Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih dokumenata, mogao biti satkan upravo od tih rije~i. Na{eg sagovornika
55

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

IPAK, SARAJEVO
pitamo i {ta je to, dok je pripremao izlo`bu, njemu bilo najupe~atljivije? Mo`da neka fotografija, ili tekst, za koji do sada nije znao... “Mnogo je interesantnih detalja, a mnogo toga nismo, zbog prostornih i vremenskih ograni~enja, uspjeli izlo`iti na na{e panoe. No, skoro svaki pano ima ne{to svoje {to ga ~ini upe~atljivim. Fascinantna je i navodi na razmi{ljanje ~injenica da je ovaj grad nastao na ideji op}eg - kulturnog, duhovnog i materijalnog dobra. Uvijek `elim razmi{ljati na na~in da ne mo`ete uni{titi ideju dobra, ideju na kojoj je zasnovan, na kojoj se gradio i na kojoj istrajava ovaj grad. Historijski arhiv Sarajevo prava je riznica i stalno se iznenadite pronalaskom nekog djeli}a slagalice koja se zove Sarajevo. Prave}i ovu izlo`bu, autori su od jutra do nave~er provodili vrijeme u Arhivu putuju}i kroz vrijeme - jedinstven osje}aj.” POSREDNO I NEPOSREDNO

Sadržajno, i “Ahdnama” i “Dokument” Gazi Husrev-bega čine fundament na kojem su sazdani BiH i Sarajevo
Ve} smo u osnovnom tekstu spominjali nekada{njeg direktora Historijskog arhiva Sarajevo Sejdaliju Gu{i}a i podsje}ali se na{eg teksta objavljenog prije desetak mjeseci. No, uvijek je dobro podsje}ati se. “Dokument Gazi Husrev-bega o slobodi vjeroispovijesti svih `itelja Sarajeva iz 1532. najvrjedniji je u bogatoj gra|i Historijskog arhiva Sarajevo. Ne volim govoriti u tim kontekstima, ali je mo`da va`niji i od Ahdname. I danas mo`da va`niji nego ikada!”, govorio je tada Gu{i}, a mi Zaimovi}a pitamo da li je to i njegovo mi{ljenje: “Iskoristit }u ovdje priliku i od srca zahvaliti redakciji Slobodne Bosne {to cijeni zna~aj ove ba{tinske institucije. Dokumenti o kojima govorite jednako su va`ni i ne treba ih porediti na taj na~in. Oba su naredbe koje dolaze od sultana, jedna neposredno, a druga posredno. Sadr`ajno, oba ~ine fundament na kojem su sazdani Bosna i Hercegovina i Sarajevo. Na{a sre}a, zadovoljstvo, ali i odgovornost jeste ~uvati jedan od njih.”

KOLEKTIVNO PAM]ENJE
Sejdalija Gu{i}, Zaimovi}ev prethodnik, pro{le godine govorio nam je da je u Historijskom arhivu Sarajevo pohranjen i rukopis Kur’ana, za koji se pretpostavlja da je iz XIV stolje}a! Kao i da }e trebati i vremena i novca kako bi se to utvrdilo. “Malo }u preformulirati ovo va{e pitanje, pa }u ga postaviti na ovaj na~in: da li Historijski arhiv Sarajevo ima svoju restauratorskukonzervatorsku radionicu, laboratoriju te knjigoveznicu? Nemamo, snalazimo se kako znamo i umijemo. Ba{tinski sektor u Bosni i Hercegovini prolazi kroz te`ak period, ali to nas ne}e pokolebati da ipak izna|emo neka rje{enja. Na`alost, dru{tvo i dr`ava nemaju ba{ sluha, nekad mi se ~ini da nemaju nikako, prema onome {to se zove o~uvanje ba{tinskog blaga. Potrebna nam je podr{ka ali najprije razumijevanje za va`nost ba{tinsko-informacijskog sektora, arhivi, muzeji, biblioteke, zavodi za za{titu kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a. @elimo dr`ati korak sa susjedima i Evropom kada je u pitanju informatizacija ba{tinskog sektora i sve ono {to ovakvo {to podrazumijeva: softverska rje{enja, mikrofilmovanje i digitalizacija, e-arhivi/e-biblioteke/emuzeji, online katalogizacija, online analiti~ki inventari, dostupnost, za{tita, edukacija i sl. Kao {to vidite, rije~ je o vrlo kompleksnom problemu”, tvrdi Haris Zaimovi}. A ima li Historijski arhiv Sarajevo, uop{te, procjenu koliko je vrijedno blago koje ~uva? “Te{ko je izraziti vrijednost onoga {to ~ini na{e kolektivno pam}enje. Ono vrijedi onoliko koliko je nama stalo do nas samih, odnosno do na{eg identiteta i pro{losti, a samim tim, i do na{e sada{njosti, odnosno budu}nosti.” A svim Sarajlijama stalo je do onoga {to je trenutno izlo`eno u foajeu Narodnog pozori{ta
56

KA@I, BE@E KA@I, BE@E

Emer-nama Gazi Emer-nama Gazi Husrev-bega iz Husrev-bega iz 1532. o slobodi 1532. o slobodi svih vjeroispovijesti svih vjeroispovijesti svih `itelja svih `itelja Sarajeva Sarajeva

Sarajevo. Ili bi trebalo da je tako, barem pribli`no. Jer, tamo su vakufname, emername, popisi mahala, defteri, med`mue, bujuruldije, pir-name, karta BiH iz 1878., panorama Sarajeva snimljena godinu kasnije, prora~un Gradske op}ine iz 1882., nacrt Josipa Vanca{a, fotografija sa Bosanskog sabora nakon aneksije Austrougarske, optu`nica protiv Gavrila Principa i njegove ekipe, Sarajevski list, bud`et Drinske banovine, oglasi, plakati, istorijski atlas, Oslobo|enje, zlatne plakete, bilteni, izvje{taji o radu, Slu`bene novine grada Sarajeva , tramvaji, Olimpijada , Vu~ko, opsada, otpor, Bono, festivali i... Jo{ sva{ta ne{to.

Zaista bi bilo lijepo kada bi ova izlo`ba bila postavljena i u nekim drugim sredinama u na{oj dr`avi, izvan nje, u Evropi, na ostalim kontinentima... A, da li }e? “Naravno, kako u BiH, tako i u inostranstvu. Historijski arhiv Sarajevo sara|uje s brojnim arhivima u regiji i ova izlo`ba obi}i }e brojne gradove. Jer, Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih dokumenata je, definitivno, kao jedno malo putovanje Sarajevom kroz vrijeme. Svaki period dao je svoj jedinstveni doprinos razvoju grada. Posjetioci su na otvaranju 6. aprila bili iznena|eni izborom, odnosno raznovrsno{}u arhiv skog materijala koji je prezentiran, dakle,
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

NEPOZNATO O POZNATOM

OGROMAN TRUD

vrijedno{}u arhivske gra|e koja se nalazi u Historijskom arhivu Sarajevo.

“Arhiv želi biti otvoren za sve generacije građana”
Haris Zaimovi} je na funkciji direktora Historijskog arhiva Sarajevo i zvani~no od 1. januara ove godine. I ve} na po~etku imao je ogroman zadatak: organizovati izlo`bu o 550 godina postojanja glavnog grada Bosne i Hercegovine. Sa svojim saradnicima uradio je zaista veliki posao. Vrlo lako }e to uo~iti svaki posjetilac izlo`be Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih dokumenata. A ima li Historijski arhiv Sarajevo namjeru, nekada, i dopuniti ovu izlo`bu, jer za ono {to vi posjedujete nije dovoljna samo jedna prezentacija? “Svakako da ima. Mi imamo jo{ mnogo toga {to `elimo pokazati na{oj javnosti. @elja nam je sarajevske u~enike i studente zainteresirati i privu}i na na~in da informiraju}i se kroz na{e fondove obogate svoja obrazovna iskustva. Usto, Arhiv `eli biti otvoren za sve generacije gra|ana, grade}i njihova obrazovna, nau~na i kulturna iskustva. Na{a vrata uvijek su im otvorena”, ka`e Haris Zaimovi}.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

MALI VELIKI GRAD
[ta posjetilac ove izlo`be treba ili mo`e zaklju~iti? Mo`da, da Sarajevo nije samo grad izme|u istoka i zapada, nego mnogo, mnogo, mnogo vi{e... “Sarajevo je grad izme|u Huma i Trebevi}a. Ovo je definitivno grad historijskih zbivanja, grad u kojem su se susrele raznolike civilizacijske tekovine, stvoriv{i od njega prostor modernog evropskog dru{tva i `ivljenja. Izlo`ba nas na neki na~in podsje}a na neke prijelomne godine iz historije grada te nas povremeno sje}a na doprinos Sarajeva svjetskoj i evropskoj historiji, ali i na doprinos onome {to nam je poznato kao sarajevski duh . Ba{ taj doprinos Sarajeva svjetskoj historiji, sarajevski duh, prepoznatljivi emotivni naboj i simbolika svega onoga {to u sebi nosi 6. april ~ine ovaj naizgled mali grad velikim”, veli Haris Zaimovi}. Izlo`ba Sarajevo: svjetlost pro{losti iz arhivskih dokumenata otvorena je do 21. aprila. Ako je `elite pogledati tokom dana, dakle, mimo repertoarskih doga|aja, samo zamolite na portirnici da vam malo upalo svjetlo...
57

Haris Zaimovi}

SARAJEVSKI ^ELIST
VEDRAN SMAILOVI]
Nikada nije izdao ljude u Sarajevu, ali zato su oni izdali njega

Reporter “Slobodne Bosne” nekoliko dana družio se po Sarajevu i sarajevskim kafanama sa “sarajevskim čelistom” VEDRANOM SMAILOVIĆEM; upoznali su se na “Facebooku”, i naš reporter je prihvatio Vedranov poziv da ga s fotoaparatom prati po kafanama, u pripremama za koncert i na koncertu, uz ogradu da osim druženja prije 9. aprila zbog ugovora ne smije govoriti za novine nakon isteka roka, Vedran je otvorio dušu i SB prvi put donosi njegovu pravu priču
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

I

za{av{i dan poslije masakra u tada{njoj Ulici Vase Miskina u Sarajevu da uz zvuk ~ela otuguje 26 poginulih, “sarajevski ~elist” Vedran Smailovi} nije ni slutio da }e se godinu i pol poslije na}i u Ankoni sa 150 njema~kih maraka u d`epu, dva para farmerica i kutijom fotografija. Ono {to mu se izde{avalo od kraja maja kad se poslije jednog od najkrvavijih masakara odlu~io tugu iskazati sviraju}i sjetni Albinonijev Adagio na ulici ne obaziru}i se na granate, i dana kada je u decembru 1993. godine morao napustiti grad ~iji je simbol otpora u me|uvremenu postao, sve je osim tipi~ne pri~e o otporu nesalomivog grada. Pri~a je to o poku{aju da se slomi otpor ponosnog ~eliste kojeg granate nisu mogle otjerati dok je svirao na ulici, nije ga otjerao ni protivavionski mitraljez koji je po njemu pucao dok je svirao na sahrani svog prijatelja na groblju Lav, ali su ga otjerali oni zbog kojih je riskirao `ivot.
58
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

PUCAJTE, NE MO@ETE MU NI[TA

EKSKLUZIVNO

DUHOVNI OTPOR NA ČELU S VEDRANOM SMAILOVIĆEM
ga skoro nikada ne mo`ete vidjeti s upalja~em u ruci jer “{tikla” cigaretu na cigaretu. U Sarajevu nije svirao otkako su mu u oktobru 1993. upali u stan u Strossmayerovoj ulici, uni{tili ~elo na kojem je svirao, kao i ostale instrumente i sve uspomene koje ranije nije uspio iznijeti. Do{ao je na poziv stranih novinara i fotografa koji su se okupili da obilje`e godi{njicu opsade grada u kojem su `ivjeli i radili tokom opsade. “I danas su u mom stanu okupatori, u ulici u kojoj sam se rodio. Kako druga~ije nazvati one koji ti ilegalno upadnu u stan i otmu ga? Meni je kom{inica, kad sam se vratio s kopanja rovova na Trebevi}u, kazala da mi je pametnije da tamo ne idem, jer me ~eka mitraljez. I nisam i{ao. Danas sam ovdje na poziv stranih novinara, do{ao sam u svoj grad kao Englez, imam i dr`avljanstvo. Stranci su mi platili sobu u hotelu Evropa, 100 metara od moje babovine. Pro|em pored Strossmayerove, ne mogu da pogledam na tu stranu, okrenem glavu prema Estradi, boli”, pri~a nam Smailovi}, pa pri~u vra}amo na po~etak, kad je iza{ao da svira ispred Tr`nice. Plan je bio da svira po jedan dan za svakog poginulog, ali kad je odsvirao i posljednji dan, jednostavno mu nisu dali da prestane: “Pitaju me raja u Raguzi jesam li i sutra na starom mjestu. Kad sam im rekao da sam zavr{io sa sviranjem, rekli su mi da je to nemogu}e i da je ~injenica da ja sviram dokaz da ludilo jo{ nije zavladalo do

KAKO KUPITI SEBE U SARAJEVU
Posteri s Vedranovom fotografijom iz spaljene Vije}nice prodaju se na Ba{~ar{iji

“Meni su dolazili i govorili da pro mijenim ime u Vahid, kao, bi}e isti inicijali. Ka`em im ja: Vi mene okre}ete protiv mog mrtvog oca i majke Munire! Meni je moj otac Avdo Smailovi} dao to ime, i ja }u ga nositi svi|alo se to vama ili ne!”, pri~a nam Vedran 9. aprila, nekoliko dana od 20. godi{njice od po~etka opsade Sarajeva. Prije nego je otvorio du{u, obi{li smo s Vedranom brojne kafane, od Baze preko

Pozori{ne s njegovim najboljim drugom Rafaelom Dru`novi}em, pa do Sloge, bili s njim kad je na Ba{~ar{iji “kupovao sebe”, posjetili amid`e u Visokom i muzi~ku {kolu koja nosi ime po njegovom ocu.

STARI BOEM PUN GOR^INE
Iako jedan od najvedrijih ljudi koje ~ovjek mo`e sresti, stari boem ipak je pun gor~ine. Cigareta mu je stalno u ustima, ali

“Niko normalan ne bi uradio to {to sam ja uradio tada: iza}i s ~elom na ulicu i svirati bez obzira na granatiranje“
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

59

SARAJEVSKI ^ELIST

TUGA SARAJEVSKOG ČELISTE: “Imam dovoljno tuge u sebi da ne želim više da se patim ni oko čega. Bavim se ljubavlju, komponovanjem i uživanjem u životu”
kraja, iako niko normalan ne bi uradio to {to sam ja uradio tada. Iza}i s ~elom na ulicu i svirati bez obzira na granatiranje. Ja sviram, ode zgrada u pizdu materinu, onaj me snima iz podruma sa {ljemom na glavi! Nisam mogao iznevjeriti ljude i nastavio sam svirati.” I nije iznevjerio ljude, nastavio je svirati na ulici.
60

Jednom prilikom i{ao je skupa s pjesnikom Admiralom Mahi}em na liniju na Grdonj, da sviraju borcima i ~itaju poeziju. “Kakav je to bio prizor! Penjemo se mi uz Grdonj, nose borci ~elo ko da je tabut, ‘}etenije’ odozgo kontaju kakvo je ovo novo oru`je. Do{li mi na liniju, Admiral ~itao poeziju, a ja zamolim komandanta da

naredi da njegovi vojnici ne pucaju u mene. On zbunjen, ali ja napadan pa on naredi. Izvadim ~elo, i raspalim na jednoj `ici k’o na guslama: “Ro-ma-ni-jo-je-bem-li-timaj-ku-{to-~et-ni-ke-u-nje-dra-spre-ma{...” Nastade pucnjava, totalni rat. Zovu da do|e vozilo po nas iz komande, niko ne smije krenuti. Zamolim komandanta da mi da vezu i ka`em: ‘]elo specijalac treba vozilo na Grdonju’, a kako je tad bilo 100 nekih ]ela a o ~elu je malo ko {ta znao, do|e za~as ‘Puch’ po nas.” Prisjeti}e se Vedran i dana kad je svirao na sahrani svog prijatelja Mome Vla~i}a iz Sarajevskog guda~kog kvarteta na groblju
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

PUCAJTE, NE MO@ETE MU NI[TA
Lav: “Do{ao ja da sviram, uz mene ova TV ekipa, ~ekaju da me ne{to spuca pa da imaju snimak karijere. Krenem ja svirati, a odozgo PAM po meni. Ovi se razbje`ali, ja sviram a meci lete naokolo. Spakujem gospodski ~elo i u Selju. Tamo dolazi poznanik iz MUP-a, s radio-veze: Ima{ selam od onih gore. Neki tu odmah za pi{tolje i prema meni, ovaj im objasni da su zvali jer su me vidjeli na Lavu. Ka`e mi poznanik: Javio mi se lik, ka`e vidio te i da te pozdravim od Mileta [ofera. Poru~io ti je da vi{e ne dolazi{ na groblje jer ne}e on uvijek biti na smjeni. Vidio sam tog ~ovjeka poslije rata, znali smo se i prije.”
KUPITI SEBE NA “BA[^AR[IJI”

Po ocu Avdi nazvali škole i ulicu, Vedranu prodali njegov plakat za 10 KM
S jednim od plakata kupljenih na Ba{~ar{iji Vedran je oti{ao kod Ize u Paletu koji mu izlazi u susret i za kratko vrijeme uokviruje plakat na koji je srebrnim markerom napisao: Za muzi~ku {kolu u Visokom koja nosi ime moga oca, uz potpis. Potom slijedi posjet Osnovnoj muzi~koj {koli Avdo Smailovi} u Visokom. Zadovoljan je Vedran dok prolazi hodnicima {kole koja nosi ime njegovog oca, a na zidu vidi o~evu fotografiju. Sa zadovoljstvom poklanja plakat, obilazi u~ionice i razgovara sa u~enicima. “Drago mi je da se Visoko na ovaj na~in odu`ilo mom ocu, kompozitoru i muzikologu kojeg su danas mnogi zaboravili, a od svog opusa tek ponegdje ~ujem izvode Kasaba i Za Jana jer imaju taj neki sad o~ito moderan, orijentalni prizvuk”, poja{njava Vedran. Po Avdi Smailovi}u nazvani su jo{ {kola i ulica u Sarajevu. I Vedranove sestre su visoko muzi~ki obrazovane, a Olga je magistar muzike. Vedran je ro|en 1956. a ~elo svira od svoje 11 godine i profesor je muzike. “Sje}am se, sestre sviraju violine i klavir u sobama, ja s ~elom na hodniku, svi se tek u~imo i to {kripi. Otac se zatvorio u sobu i komponuje, a mati Munira iza|e iz kuhinje i udara po {erpi: Haj’mo ru~ak!, prisje}a se atmosfere iz stana u Strossmayerovoj ulici u Sarajevu.

BOMBE U SJEVERNOJ IRSKOJ
Ako Vedran nije iznevjerio ljude, ljudi jesu iznevjerili njega. U neko doba stigla je naredba da se javi u Narodno pozori{te gdje ga je ~ekao poziv na kopanje rovova: “Ka`u, oti{ao je dopis [iberu, bi}e sve u redu, od [ibera oti{ao Deli}u, a od Deli}a na kraju zavr{im kod Cace. Ka`e mi Caco: Vedrane, care, ni{ta se ti ne sekiraj. Mjera je svima tri metra, a ti zavr{i{ metar i to je to. Po{alju me na Bostari}e, i tu shvatim da se metar ne odnosi na 100 centimetara, ve} da je to zatvorska mjera od mjesec dana.” Tako je Vedran zavr{io kod Mu{ana Topalovi}a Cace gdje je “opalio” ne{to ja~e od metra: 49 dana. Tada su mnoge estradne li~nosti zavr{ile kod Cace na kopanju rovova, ali Vedran poput ve}ine njih nije imao 300 maraka koliko je ko{tala sloboda. Kopalo se po danu, od Bostari}a, preko Vranja~a, Curinih njiva pa do Jevrejskog groblja: “Najgore je bilo no}no kopanje. Koga prozovu na no}no, ~esto se ne vrati...” Najve}a privilegija koju je u vrijeme kopanja imao, osim ~injenice da su ga mnogi borci “gotivili” i pomagali mu koliko su mogli, bila je da ponekad mo`e oti}i i okupati se. Tada bi porodicama onih koji nisu bili “te sre}e” prenosio poruke i pisma, a njima od porodica donosio po koju cigaru. Kad je napokon pu{ten, 15. oktobra 1993., upali su mu u stan, i ve}inu stvari uni{tili, me|u njima i ~elo na kojem je svirao do odvo|enja na kopanje. Neko vrijeme `ivio je u prostorijama dru{tva Seljo, nije prelazio dalje od Vje~ne vatre, i onda je uz pomo} prijatelja u decembru 1993. napustio opkoljeni grad, lutao po Evropi i stanio se u Warrenpointu u Sjevernoj Irskoj. “Nisam smio tek tako oti}i odmah gdje je potpuni mir da se ne {okiram. Tu u Sjevernoj Irskoj i dan-danas pukne poneka bomba pa se osje}am nekako doma}e, za razliku od Sarajeva danas.” Da je velikim dijelom u pravu, uvjerili smo se odlaze}i s njim do restorana na Ba{~ar{iji u ~ijem izlogu stoje dva poznata postera Sarajevske zime ‘93. s fotografijom
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

SIN I OTAC
Vedran je posjetio Osnovnu muzi~ku {kolu u Visokom koja nosi ime po njegovom ocu, kompozitoru Avdi Smailovi}u

na kojoj je Vedran u netom izgorjeloj Vije}nici sa svojim ~elom, u fraku i s rukom koja prekriva lice.

NEMA POPUSTA ZA - MENE
“Po{to poster?”, pita Vedran. “Deset maraka”, odgovara mu radnica dok iznosi stolice u ba{tu. “Ima li popusta za mene?” “Nema ni za koga. Deset maraka!” “Dobro, daj mi pet komada”, govori Vedran i daje novac, a radnica mu pakuje pet postera. “To na slici sam ja, upravo si mi prodala mene”, govori Vedran dok izlazimo.

“Kad smo ~uli da gori Vije}nica, nas nekoliko iz Sartra smo oti{li da vidimo mo`emo li pomo}i da se {ta spasi. Do{li mi tamo, uletili na neki sporedni ulaz i izbacujemo velike kutije s knjigama, drama, dok mi nije ispala jedna od kutija i otvorila se, a raspu se knjige, pogledam {ta je kad tamo neki Kongres KPJ... Mislim se, ne}u valjda zbog toga poginuti”, ispri~a}e nam kasnije Vedran. Kad je sve izgorjelo, dok su zidovi jo{ skoro bili topli od po`ara, Vedran je odlu~io da do|e u aulu Vije}nice i odsvira Adagio: “Ponio sam sa sobom jedan o~ev portret, sjeo na stolicu i po~eo da sviram. Sa mnom po{ao Dubravko
61

SARAJEVSKI ^ELIST
Brigi} da snima i meni je sve to bilo preemotivno i u jednom momentu sam pokrio o~i i po~eo da pla~em. Kad je to emitovano, vidio Ibro Spahi} i predlo`io nam da napravimo fotografiju s tim motivom za plakat. Fotografisao je Kemal Had`i}, a Enis Selimovi} koji je tu prakti~no dodao stolicu poslije se potpisivao kao dizajner i prodavao plakat za 10 maraka. Prodavali su ga meni usred rata u Holiday Innu!”, ogor~en je Smailovi}. O povratku u Sarajevo Vedran uop{te ne pomi{lja, niti je pretjerano zainteresovan da se za sada bori za svoj stan. “Pro{le godine sam bio tu, htio sam ostati du`e, ali sam ve} nakon nekoliko dana oti{ao za Dubrovnik. Ako ja od Strossmayerove do nekada{njeg Korza ne sretnem 100 ljudi s kojima }u se pozdraviti, stati, porazgovarati, to onda nije onaj moj grad.” U Warrenpointu u Sjevernoj Irskoj Vedran stanuje uz obalu, a `ivi od penzije koja mu mo`e pokriti sve tro{kove, od onih za “re`ije”, pa do pi}a i putovanja. Ima i jednog u~enika kojeg jednom sedmi~no VEDRAN O UMJETNI^KIM DANIMA

Galloway mu ukrao identitet, mnogi mu se odužili iskrenim djelima
Ime koje Vedranu ne treba spominjati ni kad je najraspolo`eniji je Steven Galloway, kanadski pisac koji je inspirisan njegovom pri~om napisao knjigu Sarajevski ~elist u kojoj je njegovu pri~u pomije{ao sa fikcijom. Vedran smatra da mu je tu ukraden identitet, a da je lo{om krvavom fikcijom uprljana stvarna pri~a. “Koliko sam ~uo u pripremi je i film, i ako se taj film snimi na dan premijere }u iz protesta spaliti ~elo, a to se radi jednom u `ivotu!”, bijesan je Vedran. Likovi inspirisani Vedranom pojavljuju se i u filmu Welcome to Sarajevo, David Wilde napisao je solo za ~elo Cellist of Sarajevo, a Nigel Osborne napisao je Adagio for Vedran Smailovi} za komad A cellist in Sarajevo koji je premijeru imao u londonskoj Royal Opera House. Ameri~ki folk-muzi~ar John McCutcheon inspirisan Vedranom, pak, napisao je In the streets of Sarajevo. Me|u poznatijim prizorima iz rata, osim onih sa groblja i iz Vije}nice, jeste i onaj kada Joan Baez, koja je tako|er nastupila u opkoljenom Sarajevu, ispred tr`nice nailazi na Vedrana koji svira Adagio, klekne pored njega i pla~e, nakon ~ega se zagrle i pla~u zajedno. Snimak i fotografija obi{li su svijet.

NEMIRNI DUH VEDRANOV

Peugeotom 806 planira se uputiti iz Sjeverne Irske do Kuala Lumpura
do|e. Naru~uje viski, ~asti sve u kafani, i ka`e da mu to nije ni{ta strano {to mogu potvrditi oni koji ga du`e znaju. “Prije rata sam za 30. april organizovao Dan boema. Bilo je 12 kafana u gradu, svaka bi imala svoj fijaker, i vozili smo se po cijelom gradu a pratila nas je ciganska muzika. Jednom mati pobjegla kod svojih pored Zenice da ne gleda to, a ja iznajmim kamion i s fijakerom pravo u Zenicu. Kad me tetka vidjela s prozora, ka`e Muniri. Eno onog tvog...”, kroz smijeh se prisje}a vedrijih dana. Nemiran duh ni danas mu ne da mira, pa za ljeto planira turneju od Sjeverne Irske preko Isto~ne Evrope, Azije i sve do Australije. “Kupio sam Peugeot 806 koji se ovih dana preure|uje, i na ljeto idem na put. Planiram pro}i dio Evrope, pa na istok prema Rusiji, oti}i na Tibet pa onda produ`iti kud budem mogao pro}i sve do Kuala Lumpura. Tu }u posjetiti prijatelja Dragana Cicovi}a Cileta, ostaviti auto kod njega pa avionom u Australiju i kad sve obi|em idem nazad”, poja{njava nam plan vi{emjese~nog putovanja na koje se namjerava uputiti bez ta~nog roka za povratak.

Vedran svojom pojavom, s kaubojskim {e{irom i sav obu~en u ko`u, sa `ivopisnim ko{uljama i metalnim nakitom koji zve~i na njemu, privla~i pa`nju gdje god

podu~ava ~elo, de~ko je talentovan pa mu to uz posao ~ini i zadovoljstvo. “Ne sviram ~esto, a kad sviram tra`im bezobrazno mnogo. Nekoliko takvih svirki godi{nje i ja sam prezadovoljan, ni{ta mi ne fali”, ka`e Vedran. Mogao bi ka`e vi{e raditi, ali jednostavno ne `eli. U `ivotu je imao {est vjen~anih supruga i devetero djece. Ka`e, sva djeca su mu u Evropi i u kontaktu je s njima, najmla|a k}erka ima 17, a najstariji sin 33 godine: “Imam dovoljno tuge u sebi da ne `elim vi{e da se patim ni oko ~ega. Bavim se ljubavlju, komponovanjem i u`ivanjem u `ivotu”, veli Vedran. Zadovoljan je bio i koncertom u Sarajevu, u auli Holiday Inna, ali smo sigurni da bi bio jo{ sretniji da ga je pozvao njegov grad, uz svu zahvalnost Williamu Lustu koji je zaslu`an za njegovu prvu svirku u Sarajevu poslije rata, bez granata i rafala PAM-a. S njim su svirali i pjevali njegovi prijatelji iz ansambla - Prijatelji, bio je tu Kamerni orkestar, guda~ki kvartet, izvedeno je i jedno njegovo autorsko djelo. Odsvirao je Vedran znala~ki i iskreno svoj solo u Sarajevu, jedan od glavnih uslova bio mu je da ulaz bude besplatan i da ne trebaju nikakve VIP propusnice, i bilo je publike taman koliko ih mo`e stati u aulu Holiday Inna. Da je svojevremeno pristao da bude instrument jedne politike i ime koje su mu dali otac Avdo i majka Munira promijeni u Vahid, ili da je poslije rata poput nekih “do{ao tobe”, ne bi Vedran “opalio” 49 dana kopanja na jednom od najopasnijih sarajevskih rati{ta, ne bi se snalazio sam po svijetu u jeansu i sa 150 maraka. Svirao bi u punoj Zetri, {etao pod ki{obranom sa eminentnim TV licima i preko reda i{ao na CT. Ali nije, i nije mu `ao.
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

62

@IVOT NA CRVENOJ LINIJI

JEDAN SASVIM OBIČAN DAN

ŠESTI APRIL

Šesti april 2012. je dan kao i svaki drugi, poslije njega nećemo biti ništa bolji, ni gori ljudi. Pomirenje je ovdje riječ koja ne postoji; noćne more mogu se pobijediti samo snagom volje, ljubavlju porodice, ponekom čašicom više i smijehom Fikreta Alića
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Poginuo mi je sin. Imao je 14 godina. Sad }e njegovo ime, ~ekam da vidim...“, ka`e jedna `ena dok stoji pored sarajevske “crvene linije“ o~ekuju}i da se na velikom ekranu, na kojem se smjenjuju imena 11.541-og ubijenog stanovnika Sarajeva, pojavi ime njenog djeteta. Nebo iznad Sarajeva je tmurno i po~inje padati sitna, dosadna ki{a. Ona nosi sun~ane nao~ale. Gledam je i poku{avam da shvatim {ta to zna~i, za{to je njoj toliko va`no da na sekundu ugleda ime svog mrtvog sina na ekranu.

KAKO PRE@IVJETI MIR
Istog dana, 6. aprila, moja kolegica Dina postavila je na svom Facebook profilu fotografiju sa imenom svoga brata, koje je na trenutak zasvijetlilo na tom istom ekranu, me|u imenima hiljada ubijenih. Dinin brat imao je dvanaest godina kad je poginuo. “Umrli su niza{to. Takvo besmisleno, besmisleno ubijanje“, ka`e Ed Vulliamy, novinar britanskog Guardiana, koji je prije dvadeset godina zajedno sa kolegicom Penny Marshall sa ITN-a, prvi u svijet poslao slike iz koncentracionih logora Omarska i Trnopolje. Logora za koje taj svijet do tada, navodno, nije znao da postoje. Vulliamy nije jedan od onih za koje je Bosna bila samo reporterska zada}a, zemlja koja je po~etkom ‘90-ih privla~ila strane izvje{ta~e iz svih krajeva planete, koji su nepogre{ivo pratili atraktivni trag krvi. Svih ovih godina uspio je ostati u kontaktu sa mnogim ljudima koje je tih dana sreo u Omarskoj i Trnopolju i koji su nakon rata poku{ali ponovo izgraditi svoje `ivote, mnogi od njih u nekim dalekim zemljama,
64
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

SARAJEVO, 20 GODINA POSLIJE

11.541 STOLICA ZA 11.541 STOLICA ZA UBIJENE SARAJLIJE UBIJENE SARAJLIJE

Cvije}e ii dje~ije igra~ke sa Cvije}e dje~ije igra~ke sa kojima se niko ne}e igrati kojima se niko ne}e igrati

sa duboko zakopanim sje}anjima koja stoje izme|u njihovih sada{njih biografija u [vedskoj, [vicarskoj, Americi, i u`asa pro{losti. Oni su sada pomogli Vulliamyju da napi{e knjigu o bosanskom ratu i njegovim posljedicama, koju je predstavio u Sarajevu, na obilje`avanju 20-te godi{njice od po~etka opsade. Fikret Ali}, ~ovjek koji je stajao iza bodljikave `ice u Trnopolju i kojeg je onomad snimio Ed Vulliamy, zorno predo~iv{i svijetu kako izgleda logora{ usred Evrope na kraju 20. stolje}a, poslije rata `ivio je u Danskoj. Sada obnavlja svoju porodi~nu ku}u u Ali}ima, mjestu u blizini Kozarca. Ta je za njegovu majku, a gradi jo{ jednu, za sebe i svoju porodicu. Dvadeset godina poslije, Ed ga je pitao kako je pre`ivio. Ne logor i rat, nego ono {to je do{lo kasnije. “Dvije stvari“, odgovara Fikret. “Prvo, ja sam ~ovjek koji se smije. I to mi je spasilo `ivot. Pre`ivio sam zbog blesavih {ala koje su vi{e tu`ne nego smije{ne. Ali da nisam nau~io kako da se smijem, ne bih pre`ivio.“ A {ta je drugo? “Ovo ovdje“, ka`e Fikret, pokazuju}i rukom na Ali}e. “Ova vukojebina. Da nije ovog mjesta, bio bih odavno mrtav.“
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

RECEPT ZA ŽIVOT: “Ja sam čovjek koji se smije. I to mi je spasilo život. Preživio sam zbog blesavih šala koje su više tužne nego smiješne. Ali da nisam naučio kako da se smijem, ne bih preživio“
Naslov Edove knjige - “Rat je mrtav, dugo nam `ivio rat“ (The War is Dead, Long Live the War) nevjerovatno precizno opisuje stanje u kojem se Sarajevo i Bosna nalaze danas. Dvadeset godina poslije, Sarajevo je su{tinski promijenjen grad - i to ne samo po svojoj demografskoj strukturi, kako je to ovih dana primijetila neka vrsna novinarka-komentatorica Glasa Srpske koja se zala`e za prava prognanih sarajevskih Srba, koji su, uglavnom, sami sebe prognali na brda iznad Sarajeva. Pri~e o sarajevskom “duhu“, “otporu“ i “raji“ sada su samo izlizane fraze, u koje vi{e ne vjeruju ~ak ni

oni koji se njima pre~esto slu`e u uzaludnim poku{ajima da doka`u kako taj “duh“ tolerancije, ljubavi i me|usobnog razumijevanja jo{ uvijek `ivi. Dovoljno je, recimo, samo pro~itati komentare ispod tekstova na bilo kojem od doma}ih web portala i sve }e vam se samo kazati. Sarajevo danas zna da mrzi kao nikad prije. “Za ono Sarajevo, ja bih sve ponovio. Za ovo nikad“, ka`e glumac Nermin Tuli}. Ki{ni je dan 6. aprila 2012. Grad je nekako ~udno utihnuo. Sa grupom stranih novinara stojim ispred hotela Holiday Inn, njihove nekada{nje ratne “baze“, u koji su se mnogi od njih sada prvi put vratili. Hotel je obnovljen izvana i iznutra, oni se ~ude kako sada sve druga~ije izgleda, a ipak im je nekako poznato i blisko. Ka`u da grad generalno izgleda lijepo, sve se fino obnovilo, mnogo je novih zgrada koje ne prepoznaju... A ljudi, jesu li se ljudi uspjeli obnoviti? Znati`eljno gledaju preko ulice, prema Zgradi zajedni~kih institucija BiH, kako se to sada zove (mislim da im ni u ludilu ne smijem re}i kako se zove, nekako me je sramota i ~ak i meni zvu~i blesavo). Ispred Zgrade {atori, u {atorima neki ljudi, {trajkuju. “A za{to {trajkuju?“, pita me francuska novinarka.
65

@IVOT NA CRVENOJ LINIJI

POLAGANJE CVIJE]A
^lanovi Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine @eljko Kom{i} i Bakir Izetbegovi}, zagreba~ki gradona~elnik Milan Bandi}, djeca i gra|ani Sarajeva odali su po~ast ubijenim sugra|anima

“[trajkuju jer tra`e svoje penzije, koje im je Vlada obe}ala“, odgovaram. “Zna~i, oni su penzioneri?“ “Jesu.“ Gleda u mene kao da sam skrenula s uma, onda ponovo gleda prema {trajka~ima. Nikada u svom `ivotu nije vidjela tako mlade penzionere, od kojih svaki izgleda kao da volu rep mo`e i{~upati, {to bi se reklo ovdje u Bosni. Dok pu{imo ispred hotela ~ekaju}i da po~ne neka konferencija, jedan u nizu doga|aja predvi|enih za obilje`avanje dvadesete godi{njice od po~etka opsade, neko primje}uje da danas na polaganju cvije}a i komemoraciji nije bio tre}i, srpski ~lan Predsjedni{tva BiH. Za razliku od ~udnog fenomena mla|ahnih penzionera, koncept tro~lanog Predsjedni{tva moje strane kolege dobro poznaju. [kolski su prou~ili Dayton koji je, uostalom, u njihovim zemljama kreiran, ali i dalje im nije jasno za{to su na dana{nji dan samo dvojica od trojice polo`ili cvije}e za ubijene Sarajlije.

CHRISTIANE AMANPOUR O BOSNI I OPSADI SARAJEVA

(Iz teksta objavljenog na blogu reporterke CNN-a Christiane Amanpour, koja je izvje{tavala iz Bosne tokom rata)

“Oni nisu bili vojnici - ubijali su ih u redu za vodu i hljeb“
Nikada ne}u zaboraviti sahranu male Almedine. Sje}am se da joj je na posmrtnoj plo~i falilo slovo “a“. U Sarajevu je falilo svega. Nikada ne}u zaboraviti majke i o~eve koji su prelazili Sarajevski aerodrom kako bi pre{li u dio grada gdje su mogli kupiti svje`e vo}e i povr}e, ne{to {to }e nadopuniti oskudne obroke i suhu hranu koju su dobijali od humanitarnih organizacija. Jedne no}i, dok sam bila tamo, vidjela sam jednog oca koji je prona{ao jabuku za svoje dijete. Za jabuku je on riskirao `ivot. Danas je vi{e od 11.000 praznih stolica postavljeno u glavnoj sarajevskoj ulici kao tiho, bolno i sna`no sje}anje na poginule u ratu. Uz ubijene gra|ane Sarajeva, mnoge moje kolege su poginule ili su ranjene tamo. A ko bi ikada mogao zaboraviti logore smrti, izgladnjele zatvorenike koji podsje}aju na u`asne zlo~ine Drugog svjetskog rata. To je bio kraj 20. stolje}a. To je bilo doba satelita. Mi smo bili tamo i izvje{tavali smo iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu... godine u godinu. Ovo je bila era “nikad vi{e“, a ponovo se doga|a, etni~ko ~i{}enje i genocid u na{em dvori{tu, pred na{im o~ima. Borimo se svom snagom na{ih medija. Za mene, Bosna je bila mjesto gdje sam nau~ila istinu. Bila sam u`asnuta kad su mi govorili da sam pristrasna, neobjektivna, da sam stala na jednu stranu i prekri`ila zlatno novinarsko pravilo. Ba{ kao u Bosni, sirijskim pobunjenicima/opoziciji je odbijeno pravo na odbranu, zbog straha od ubrzanja i pro{irenja konflikta. Ba{ kao u Bosni, kad su SAD i saveznici rekli da ne}e intervenisati, jer je to civilni rat i sve strane su jednako krive (iako to nije bio slu~aj, znalo se ko je agresor), u Siriji danas ne znaju kome da pomognu, koga da naoru`aju, opozicija je razjedinjena. Lekcija Bosne je ta da na{e demokratsko i slobodno dru{tvo, koje te`i ka najvi{im vrijednostima ljudskosti, nije vi{e moglo gledati kako su civili kasapljeni.

66

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

SARAJEVO, 20 GODINA POSLIJE
1 2

3

OBILJE@AVANJE 20. GODI[NJICE OD PO^ETKA OPSADE
1. Alija Behmen i francuski novinar Remy Ourdan; 2. Fotograf Rikard Larma; 3. Ed Vulliamy; 4. Danilo Krstanovi}, Zoran Kanli} i Dejan Veki}; 5. Jovan Divjak na promociji svoje knjige
4

5

“Pa dobro, On jeste Srbin i sve to, ali pro{lo je ve} dvadeset godina? Zar ne bi bilo normalno da do|e?“, pita opet znati`eljna Francuskinja. Bilo bi normalno, naravno, ali samo u njenoj normalnoj, evropski ure|enoj, demokratskoj zemlji. U Bosni je normalno sve {to je bilo gdje drugo na svijetu nenormalno i niko se od ovda{njih novinara nije ni zapitao gdje je danas Neboj{a Radmanovi}. U sebi se molim da moja radoznala francuska drugarica ne spomene Mevlida Ja{arevi}a i zatra`i da joj objasnim napad na Ameri~ku ambasadu. To bi mi ve} bilo previ{e. Gasim cigaretu i bje`im u sigurnost hotela koji je onda, prije dvadeset godina, bio jedno od najsigurnijih mjesta u gradu. Znalo se da su tamo strani novinari i srpska vojska ga nije granatirala. Sarajevska crvena linija, 11.541 prazna crvena stolica u Titovoj ulici, od kojih svaka simbolizira jednog od nas kojeg vi{e nema, danas je bila udarna vijest u svim
67

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

@IVOT NA CRVENOJ LINIJI
svjetskim medijima. Slike iz Sarajeva, lica ljudi koji pla~u pored praznih plasti~nih stolica, ukra{enih samo ponekim cvijetom i dje~ijim igra~kama sa kojima se niko ne}e igrati, prenijeli su BBC, CNN i sve druge velike televizijske mre`e. Zami{ljam nekog bezbri`nog, debelog Amerikanca koji to sada gleda kod svoje ku}e. Treba mu par sekundi da shvati {ta se doga|a, ravnodu{no ka`e “ah, opet Sarajevo...“ i brzo prebacuje na sportski kanal. Istom brzinom kojom Sarajlije prebacuju kanal kad se na ekranu pojave vijesti iz Sirije. Po ~emu }e ostati upam}en dana{nji dan? Suada Kapi} predstavila virtuelni Muzej opsade Sarajeva, sjajno osmi{ljen i ura|en projekat, koji se sada putem interneta mo`e vidjeti u cijelom svijetu. U Titovoj ulici, biv{a glasnogovornica Ha{kog tribunala F lorence Hartmann verbalno napala Carla Bildta, {vedskog ministra inostranih poslova, i pitala ga {ta
Foto: Almir Panjeta

}e on ovdje kada svi znaju da je podr`avao Slobodana Milo{evi}a. U jednoj od sporednih ulica, pred gra|ane Sarajeva postavili barikadu i ne daju im da pro|u do mjesta komemoracije, ka`u “morate okolo, ovo je samo za VIP“. Reditelj Ahmed Imamovi} sva|a se sa za{titarima, ali prolaska nema - on danas nije VIP. Na podijumu ispred Vje~ne vatre, hor Art Vivo izvodi ~udan repertoar u kojem su se, sasvim neo~ekivano, na{li i hitovi Hanke Paldum Ja te pjesmom zovem i Dine Merlina Hajde no}as mi do|i, svega mi donesi... Kad otpjevaju stih iz slijede}e pjesme “a ti nemoj zaplakati“, svi stoje i pla~u. Jedan fotograf uslikao je u krupnom planu etiketu zalijepljenu na jednoj od crvenih stolica na kojoj pi{e: “Zemlja porekla: Srbija“. Jedan dje~ak pravi balone od sapunice iz “puhalice“, kolega Almir Panjeta svojim fotoaparatom “hvata“ njegov balon u vazduhu, ba{ prije nego {to }e pasti i rasplinuti se na crvenoj stolici.

POVRATAK KU]I
[esti april 2012. je dan kao i svaki drugi, poslije njega ne}emo biti ni{ta bolji, ni gori ljudi. Ja danas mislim kako me, za~udo, nije ni najmanje briga za Milo{evi}evog obo`avatelja Carla Bildta, Neboj{u Radmanovi}a koji `ivi u bla`enom ignorisanju i “srpske“ stolice naru~ene iz Stare Pazove. Mislim na bolno istinite re~enice Eda Vulliamyja da je pomirenje ovdje rije~ koja ne postoji i da se no}ne more mogu pobijediti samo snagom volje, ljubavlju porodice, ponekom ~a{icom vi{e i smijehom Fikreta Ali}a. Mislim na ratne reportere koji }e se ve} sutra vratiti svojim ku}ama, prepuni utisaka iz “novog“ Sarajeva - hvala im, dobri su ljudi, puno su nam pomogli onda kad je trebalo i daj Bo`e da ih vi{e nikad ne vidimo ovdje. Mislim na kolegicu iz Oslobo|enja, moju vr{njakinju Jasminu Durakovi} ~iji se `ivot danas ugasio, ali je zahvaljuju}i njenim organima spa{eno nekoliko drugih `ivota. Mislim da to {to ljudi kao Jasmina i ja, u ranim tridesetima, svaki dan umiru od mo`danih udara mora imati neke veze sa ratom. Mislim na moju kolegicu Dinu koja je slikala ime svog brata na velikom ekranu, i kako je njoj svaki dan 6. april. Mislim kako me je stid jer sve do prije neki dan nisam ni znala da je Dina imala brata koji je poginuo, iako ve} vi{e od tri godine radimo zajedno. O takvim stvarima mi ne pri~amo dok pijemo na{e jutarnje kafe u redakciji. Pri~amo o bezveznim, neva`nim stvarima, razmjenjujemo recepte za komplikovana jela koja nikad ne}emo praviti i smijemo se budalastim naslovima iz novina. Emotivni invalidi, hrabro kora~amo kroz `ivot ulicama Sarajeva, grada koji sve manje poznajemo.
68
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

KULT MARKET
TONY BENNETT

MUZIKA Umjesto “in memoriama”

Isn’ It Romantic
Kompilacijski album za romanti~are. Isn’ It Romantic slavnoga Tonyja Bennetta ~ini petnaest pjesama koje su obilje`ile njegovu karijeru. Tony je poznat i kao posljednji pjeva~ s kojim je pjesmu snimila pokojna Amy Winehouse. Romanti~ni album potpisuje Universal Music.

Umro je drug Marshall
ODLAZAK “GOSPODARA BUKE”
Jim Marshall preminuo je u 88. godini

JACK STARR’S BURNING

Land Of the Dead
Jack Starr, “izbjeglica” iz bandova Virgin Steele i Guardians Of the Flame, snimio je {esti samostalni album. Gosti su mu Ross the Boss i David Shankle iz Manowara. Album Land Of the Dead sadr`i jedanaest pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a Limb Music.

ANNA CALVI

Anna Calvi
U prodaji se nalazi prvijenac britanske glazbenice s diplomom, Anne Calvi. Album sadr`i deset pjesama svrstanih u pravac kojeg zovu indie rock. Anna Calvi vrsna je poznavateljica `i~anih glazbala, a posebne afinitete gaji prema onima koja nose oznaku Fender Telecaster.

Moj prvi bliski susret sa Marshallom dogodio se u ljeto 1986. godine ni manje ni vi{e nego u sarajevskom naselju Vojni~ko polje. Moj gitarist i ja teglili smo ~etrdesetak kilograma te{ku skalameriju iz njegovog stana u tom naselju u obli`nje naselje Mojmilo, gdje smo u nekakvoj memljivoj prostoriji odr`avali probe. Pamtim to kao da je bilo danas, bijeli Marshall “lampa{“, sa te{kom, odvojenom glavom, koja bi u principu uvijek zapala mene, i velika zvu~na kutija. Skoro svaki drugi dan bi prelazili put od petstotinjak metara, uz pokoju psovku u stilu “jest te`ak, ko ga izmisli”. A izmislio ga je nedavno preminuli Jim Marshall davnih {ezdesetih godina pro{loga stolje}a. U to vrijeme samo su rijetki imali sre}u da gitarski banana jack ukop~aju u Marshalla. A ako bi kojim slu~ajem u Marshall, koji je imao sopstvenu distorziju i filtere, bio ukop~an Fender Stratocaster, uslijedio bi zvuk koji je obilje`io glazbenu eru, ili barem posljednjih {ezdesetak godina. U to postolimpijsko vrijeme kod nas su bili najzastupljenija poja~ala Peavey i Vox, a najdostupnije, naravno zbog cijene, bilo je poja~alo doma}e prizvodnje ^ajavec, koje bi svako malo trebalo generalno servisirati. Uglavnom, za sva tada{nja poja~ala Marshall je bio “Tito”. A Jim Marshall je po~eo glazbenu karijeru kao bubnjar. Godine 1962. osnovao je tvrtku Marshall Ampflication. Radilo se tada o pionirskim projektima na unapre|enju zvuka, a za kratko vrijeme s timom stru~njaka Jim je napravio prvo poja~alo prepuno inovacija, koje je ubrzo morao imati svaki bolji svjetski gitarist.

Zapravo, Jim Marshall, ili odmilja the “Father of Loud”, jedan je od ~etvorice kreatora rock zvuka kakav danas poznajemo. Uz Jima to su zasigurno jo{ Leo Fender i Les Paul koji su svojim specifi~nim izradama elektri~nih gitara glazbu podigli na vi{u razinu i Seth Lover, izumitelj pickup i gitarskih magneta s dvije zavojnice. Čitav svoj `ivot Jim je posvetio drugima. Godinama je slagao poja~ala koja su trebala zadovoljiti ukuse gitarskih veli~ina poput pokojnog Jimmyja Hendrixa, Erica Claptona, Ritchieja Blackmorea, ili u novije vrijeme Slasha, Joe Satrianija, Yngwie Malmsteena. Ono {to je relativno nepoznato jeste ~injenica da je Jim bio veliki humanitarac. Svake godine, u proteklih nekoliko desetlje}a, Jim Marshall bi donirao nekoliko milijuna funta u dobrotvorne svrhe. Zato je vijest o smrti Jima Marshalla i potresla svjetsku gitaristi~ku scenu. Dru`e Marshalle: Rest in Peace. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Band Of Skulls: Sweet Sour 2. Nero: Reaching Out 3. Holy Ghost: Some Children 4. Spank Rock ft. Santigold: Car Song 5. Michael Kiwanuka: Tell me a tale 6. Orbital: New France (feat. Zola Jesus) 7. SBTRKT ft. Sampha: Hold On 8. Pepe Deluxe: A night and a day 9. Youngman: Who Knows 10. Whiskey Jax: No stopping
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “The Untouchables” (Francuska, 2011.); scenaristi i reditelji: Olivier Nakache & Eric Toledano
POSLJEDNJA BIOSKOPSKA PREDSTAVA

Drugarstvo kroz interakciju

Peter Bogdanovich
Crno-bijeli igrani film iz 1971. godine. Posljednja bioskopska predstava snimljena je prema romanu ameri~kog pisca Larryja McMurtryja. I to je najpoznatije ostvarenje Petera Bogdanovicha. Rije~ je o drami o odrastanju koja se de{ava u teksa{kom gradi}u pedesetih godina pro{log stolje}a. Film je nagra|en sa dva Oscara te 14 nagrada na zna~ajnim svjetskim festivalima. Ocjena: 5

ZALU\ENI FRANCUZI
^ak vi{e od pola Francuza izjasnilo se da su Nedodirljivi ni manje ni vi{e nego najve}i kulturni doga|aj godine

Samo devet tjedana nakon premijernog prikazivanja, Nedodirljivi su postali drugi po redu najgledaniji francuski film svih vremena. Naravno da taj podatak ne umanjuje vrijednost mno{tva remek-djela koja su nastala od strane francuskih autora kroz dosada{nju povijest. No, ipak, na neki na~in sve u Francuskoj ovaj film je naprosto zaludio. ^ak vi{e od pola Francuza izjasnilo se da su Nedodirljivi ni manje ni vi{e nego najve}i kulturni doga|aj godine. A film je inspiriran istinitom pri~om iz dokumentarca realiziranog 2004. godine. Rije~ je o dva ~ovjeka koji samo naizgled nemaju ni{ta {to bi ih moglo povezati. S jedne strane je milijuna{ aristokratskog porijekla, koji nakon nesre}e s padobranom nastavlja `ivjeti prikovan za invalidska kolica, nepokretan od vrata na dolje. S druge strane, pak, je imigrant iz predgra|a Pariza, koji je nedavno iza{ao iz zatvora i izba~en je iz stana. On odlazi na razgovore za posao ne sa `eljom da se zaposli, ve} sa `eljom da dobije samo potvrdu da je poku{ao. Nakon jednog takvog poku{aja biva odabran da se brine o nepokretnom mu{karcu. Iako je film u Franuskoj primljen s euforijom, u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama kritika ne misli ni blizu kao Francuzi. Tamnoputi glumac Omar Sy tuma~i problemati~nog Senegalca Drissa. Za tu ulogu je nagra|en je Cesarom, a bio je u konkurenciji s tuma~em glavne uloge filma Artist. Ovo je drama s elementima komedije, pri~a o prijateljstvu, o nenormalnim uvjetima bez kojih se ova dva karaktera ne bi ni srela. Ali, u svemu lo{em postoji i ne{to
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

dobro. Od svakog minusa da se napraviti plus. Ovakvi filmovi, koji se bave spojem samo naizgled nespojivog, smatram i prikladnim i korisnim za pripadnike na{eg dru{tva, koje je duboko podijeljeno. A podijeljenost je osnova za vladavinu. Ovdje se dva ~ovjeka, jedan siroma{an, drugi bogat, jedan crn, drugi bijel, jedan okrivljenik drugi ne, jedan pokretan, drugi ne... kroz zajedni~ka iskustva i interakciju zbli`e. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Hunger Games (Gary Ross) 2. American Reunion (Jon Hurwitz & Hayden Schlossberg) 3. Titanic (James Cameron) 4. Wrath of the Titans (Jonathan Liebesman) 5. Mirror Mirror (Tarsem Singh)

VU^JA USTA

Francisco Jose Lombardi
Kroz doga|aje u selu Chuspi gledamo prikaze iz gra|anskog rata u Peruu. Mladi vojnik Vitin Luna, u situaciji kada su vladine trupe pritisle gerilce, prisiljen je da se sukobi sa svojim zapovjednikom. Ocjena: 4

ZDRAVICA
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam & Terry Jones, 20th Century Fox / Blitz film i video) 2. Ratnik (Gavin O’Connor, Lionsgate, Blitz film i video) 3. Dama i Skitnica (Hamilton Luske, Clyde Geronimi, Wilfred Jackson, Walt Disney Productions/Continental film) 4. Avanture Tintina (Steven Spielberg, Columbia Pictures, Paramount Pictures, Blitz film i video) 5. Planet majmuna: Postanak (Rupert Wyatt, Twentieth Century Fox Film Corporation, Continental film)

Shai Agosin
Zamr{ena pri~a o mladoj fotografkinji koja nije vidjela oca jo{ od maj~ine smrti. Ona je iz Meksika i na njegov poziv odlazi u ^ile. Tamo upoznaje o~evu novu obitelj, ali i zaljubljuje se u lokalnog rabina. Time sve postaje jako komplicirano. Ocjena: 4

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Milioni zarade za telekom i tehnološke kompanije

Mercedes GL

Zarada i gubitak od Olimpijade

Udobnost, sigurnost, elegancija, u~inkovitost… Nova GL-klasa pokazuje liderske kvalitete u svim bitnim SUV disciplinama. Aktivnu sigurnost pove}avaju inovacije poput pomo}i u slu~aju bo~nog vjetra, STEER CONTROL sistema za pospje{ivanje upravljanja, ESPR-a koji prepoznaje nivo optere}enja i sistema za spre~avanje sudara (CPA)…

OLIMPIJSKI STADION U LONDONU
Britanska prijestolnica potro{ila je milijardu eura samo na osiguranje u~esnika i turista

MOTOCIKLI

Ducati
Diesel je postao sponzor Ducatijevog motoristi~kog tima, a suradnja je oti{la malo dalje. Naime, zajedno su napravili Ducati Monster Diesel, prekrasan, bu~an motor. Uz njega dolazi i odgovaraju}a modna linija iz Diesela.

DESIGN

Jaguar F-Type
Jaguar je potvrdio da }e po~eti proizvodnju potpuno novog sportskog modela pod imenom F-Type, poslije pozitivne reakcije javnosti na pro{logodi{nji koncept C-X16. F-Type }e imati karoseriju od aluminijuma, a bi}e lansiran kao kabriolet sa dva sjedi{ta.

Tehnolo{ke, medijske i telekom kompanije, kao i trgovci trljaju ruke u o~ekivanju dobre zarade od ljetnjih Olimpijskih igara u Londonu. Nasuprot tome, svaka deseta kompanija ve} je spremna da se pomiri sa gubicima zbog grandioznog sportskog doga|aja. Vi{e nego drugima, olimpijska gu`va od 27. jula do 12. avgusta }e donijeti zaradu tehnolo{kim i telekom kompanijama, kao i javnim glasilima, a u pitanju je ukupno 14 firmi, prenio je ruski poslovni dnevnik RBK Daily na svojoj internet strani. Reklamni gigant WPP je objavio da }e Olimpijada, kao i Evropsko prvenstvo u fudbalu u Poljskoj i Ukrajini, te predsjedni~ki izbori u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama podsta}i rast reklamnog sektora u Velikoj Britaniji za jedan posto. Tehnolo{ka kompanija Cobham, koja radi uglavnom za vojnu industriju, dobro }e zaraditi na videokamerama i drugoj opremi koja }e biti kori{tena u okviru programa Bezbjedan grad. Londonske vlasti su, naime, za bezbjednost izdvojile 900 miliona dolara. Da im Igre idu na ruku, izjasnilo se i deset kompanija iz sektora nekretnina, u kojima smatraju da }e porast interesovanja za London uve}ati broj potencijalnih kupaca, kao i osoba koje `ele iznajmiti stan. Tradicionalno, od sportskih manifestacija svjetskih dimenzija korist imaju kompanije koje prodaju suvenire sa simbolikom doga|aja, me|u njima i firma Zetar. Talas turista uvijek donosi ve}u prodaju hrane i na tome }e zaraditi trgovinski lanac J Sainsbury, pekare Greggs i jo{ sedam kompanija u ~ijem su vlasni{tvu restorani i pabovi. Da }e im Igre pove}ati zaradu, smatra i 12 gra|evinskih kompanija, operater `eljeznice Go-Ahead i turisti~ke agencije.

No niz gra|evinskih i transportnih kompanija o~ekuje gubitke, kako je na osnovu provedene ankete utvrdio londonski dnevnik Telegraf. Radi se o tome da su objekti za Olimpijske igre ve} izgra|eni, a vlada je zabranila nove projekte. Rudarsko-tehnolo{ki koncern Anglo American je objavio da je smanjena potra`nja betona poslije zavr{etka izgradnje Olimpijskog sela. Infrastrukturna kompanija Hill&Smith strahuje od moratorija radova na putevima na jugu Velike Britanije. Gra|evinske kompanije, me|utim, ne bi trebalo da se `ale, po{to im je vlada izda{no platila za pripremu Igara. Izgradnja Olimpijskog sela u Londonu organizatore je ko{tala 1,1 milijardi funti. Ni sve transportne kompanije nisu odu{evljene zbog predstoje}e Olimpijade. Tako Intenational Consolidate Airlines (u okviru koje su zrakoplovne kompanije British Airways i Iberia) strahuje od pada tra`nje avio-karata po~etkom avgusta, kao {to je bio slu~aj sa drugim gradovima koji su ranije organizovali Olimpijske igre. Eksperti savjetuju oprez ~ak i kompanijama koje su ~vrto uvjerene da ne}e imati gubitke. Analiti~ari kompanije Rubicon, specijalizirane za marketin{ka istra`ivanja, smatraju da hotelijeri rizikuju da zbog pohlepe upla{e korporativne klijente, kako u vrijeme odr`avanja Olimpijade tako i u dugoro~nijem periodu. Londonski hoteli su ve} dva do tri puta podigli cijene boravka u vrijeme OI. Rubikon prognozira da }e zbog toga do 80 posto poslovnih klijenata odustati od putovanja u London, dok }e se mnogi turisti odlu~iti za hotele van britanske prijestolnice. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Velika očekivanja i strah od budućnosti
IZRAEL

ImMucin

Patite li od burnout sindroma?
Nau~nici Univerziteta u Tel Avivu stvorili su preparat pod nazivom ImMucin, koji poma`e organizmu da prepozna i uni{ti kancerogene }elije. ImMucin ja~a imunitet i poma`e u borbi protiv bolesti, a smatra se da mo`e postati efikasno sredstvo u borbi protiv rasprostranjenih bolesti kao {to su rak plu}a i prostate. U slu~aju uspje{nog testiranja, vakcina }e se na}i na tr`i{tu u narednih {est godina.

NJEMA^KA

Sretna ku}a
PUNO BRIGA, MALO ZABAVE
Burnout sindrom sve ~e{}e poga|a studentsku populaciju

Glavobolje, umor, iscrpljenost, depresija, poreme}aji s koncentracijom, bolovi u `elucu - samo su neki od simptoma od kojih pati sve ve}i broj ljudi, a posebno su izra`eni me|u studentskom populacijom. Razlozi su pove}an pritisak i strah od budu}nosti. O nekom opu{tenom i ugodnom studentskom `ivotu o~igledno vi{e ne mo`e biti ni govora. Psiholo{ka savjetovali{ta na njema~kim fakultetima ve} du`e vrijeme upozoravaju: 83 posto savjetnika u ovim ustanovima primje}uju kod studenata sve ja~i pritisak i optere}enja, kao i hroni~ne znakove umora i depresije. To su sve klasi~ni simptomi takozvanog “burnout“ sindroma. Ova zapa`anja potvr|uje i istra`ivanje sociologinje Doreen Liebold iz Chemnitza, pi{e Deutsche Welle. “Burnout je stanje sveop}eg umora i iscrpljenosti; kako tjelesne, emocionalne, tako i duhovne. Ovaj proces te~e polako i u pravilu je potrebno du`e vrijeme dok se ovo stanje potpuno ne razvije. Va`no je, me|utim, znati kako nije rije~ o bolesti u klasi~nom smislu, ve} o jednoj vrsti takozvanih ‘dodatnih‘ simptoma i sindroma koji se nalaze na me|unarodnom popisu bolesti. To konkretno zna~i da se burnout ne mo`e dijagnosticirati kao primarna bolest, nego je to obi~no dodatak depresiji ili nekom drugom psihi~kom poreme}aju“, obja{njava Doreen Liebold.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kada je rije~ o studentima, oni pate od vrlo razli~itih simptoma. Kod nekih su u prvom planu problemi s koncentracijom, poreme}aji sna i spavanja i `elu~ane tegobe. Drugi se pak osje}aju razo~arani i demotivirani, bez i najmanjeg osje}aja radosti ili interesa prema studiju. Jedan od razloga pove}anja ovih simptoma kod studenata u posljednjih desetak godina, prema mi{ljenju Lieboldove, le`i u novom na~inu studija: “Bolonjskom reformom pove}an je psihosocijalni pritisak na studente. Studij je stro`ije organiziran i mnogi se studenti boje da ne}e uspjeti ispuniti sve ono {to se od njih tra`i, te da }e time kasnije na tr`i{tu rada imati i slabije {anse.“ Prema njenim rije~ima, oba spola su jednako ~esto zahva}ena iako se razlikuju u simptomima. Mu{karci ~e{}e pokazuju smetnje u u~enju, skloniji su prisilnim neurozama, socijalnim fobijama kao i raznim oblicima ovisnosti, poput ovisnosti o internetu, dok `ene vi{e boluju od psihosomatskih smetnji i depresije. “Ovaj problem se ne}e smanjiti, nego samo pove}ati. Pritisak i konkurencija u na{em dru{tvu ne}e u narednim godinama oslabiti, ve} naprotiv - mo`emo o~ekivati da }e se poja~ati, a samim tim i pritisak na studente da ne samo da daju 100 posto od sebe, nego i daleko vi{e od toga“, zaklju~uje Doreen Liebold. (Priredila: M. Radevi})

Takozvana “Sretna Rizzi ku}a“ nalazi se u njema~kom gradu Braunschweigu i prava je turisti~ka atrakcija. Sagradili su je arhitekt Konrad Kloster i ameri~ki umjetnik James Rizzi 1999. godine. Ku}a se nalazi na ostacima nekada{nje kne`evske pala~e, ali u njoj niko ne `ivi ve} slu`i kao kancelarijski prostor.

FRANCUSKA

(Ne)kultura
Prema rezultatima ankete stranice za putnike Skyscanner, Francuzi su najnekulturnija nacija kada je rije~ o odnosu prema turistima. Na drugom mjestu na{li su se Rusi, a slijede ih Britanci i Nijemci. Hrvatska je zauzela petnaesto mjesto na ovoj neslavnoj listi, prenosi Associated Press.

73

KULT MARKET
GR^KA

CRVENI FENJER Neobičan izbor za mistera u Africi

Tonia Sotiropoulou

Mister Gay dolazi iz Njemačke

Grkinja je nova Bond djevojka a u film je uba~ena u zadnji tren. Tonia }e se tako pridru`iti Bernice Marlohe i Naomie Harris u najnovijem filmu o agentu 007 nazvanom Skyfall.

ANDREAS DERLETH
Najljep{i homoseksualac svijeta, po izboru stru~njaka

SAD

Katarina Law

^ak i kada ne snima, lijepa glumica se voli pobrinuti za svoje obo`avatelje, {to je u~inila i sa slikom koju je objavila na svojoj Twitter stranici.

ENGLESKA

Leilani Dowding
Editorijal koji je TV voditeljica i dizajnerica snimila na pla`i pokazao je da bi, iako su joj 32 godine, s lako}om mogla biti zamijenjena za 19-godi{nju djevojku.

Jedan je do{ao sa Filipina i ima mehani~ka krila, drugi iz Meksika sa majanskim ukrasom za glavu, tre}i iz Finske odjeven samo u pe{kir. U~esnici svjetskog takmi~enja za najzgodnijeg gej mu{karca, Mr. Gay, okupili su se prvi put u Africi, kontinentu gdje je u ve}ini zemalja homoseksualnost zabranjena, a negdje i ka`njiva smr}u. Na ~etiri do sada odr`ana takmi~enja za najzgodnijeg homoseksualca, bjelci iz Ju`ne Afrike su pobijedili na dva. Ove godine pobijedio je visoki Nijemac koji `ivi na Novom Zelandu Andreas Derleth, koji je AFP-u rekao da je njegov prioritet “stvaranje zajednica {irom svijeta gdje osoba koja je gay ili lezbijka ili transrodna mo`e bez straha da izrazi svoju seksualnost i ne pla{i se nasilnika”. Derleth je porazio 21 takmi~ara, uklju~uju}i i prve crne takmi~are iz Afrike ~ije je u~e{}e na {ampionatu bilo prili~no te{ko. Taurai Zanje iz Zimbabvea gdje predsjednik Robert Mugabe redovno za homoseksualce govori da su “gori od svinja i pasa”, povukao se po{to su mu vladini agenti zastra{ivali porodicu. “Postojao je veliki pritisak na delegata iz Zimbabvea da se povu~e“, rekao je direktor takmi~enja Koni Kukkuk. “Njegovu porodicu su pratili re`imski agenti. Njegova majka radi za vladu i sigurno bi ostala bez posla, a sa nezaposleno{}u koja je 80 procenata, ona je brinula o mnogima”, dodao je on. Predstavnik Etiopije Robel Hailu studira u Ju`noj Africi, a porodica ga se odrekla kada je Radio Adis Abeba objavio da se i on takmi~i. Kontrast izme|u ostatka kontinenta i Ju`ne Afrike ne mo`e biti ve}i. U Ju`noj Africi, prava gej populacije ustavom su

zagarantovana, a dozvoljeni su i istospolni brakovi i usvajanje djece. Ovogodi{nji predstavnik Lans Vejer ~lan je parlamenta u priobalnom gradu East London. On je pohvalio Ju`nu Afriku za podr{ku gej pravima. “Moramo naporno da radimo sa vladama (drugih afri~kih zemalja) kako bismo ih educirali. Ne mo`ete tek tako da odlu~ite da po{tujete neka, a ignori{ete druga prava“, poru~io je on sa scene. Mnogi crni homoseksualci u Ju`noj Africi i dalje su `rtve diskriminacije i napada. Lezbijke su naro~ito ugro`ene i ~esta su meta “korektivnih silovanja” kada njihovi napada~i tvrde da je silovanje “lijek” za njihovu homoseksualnost. U nekim afri~kim zemljama, poput Bocvane ili Malavija, mladi gejevi udru`uju se u grupe i formiraju organizacije u poku{aju da promijene svoj polo`aj u dru{tvu. Nisu, me|utim, samo Afrikanci suo~eni sa te{kim izazovima. U Bugarskoj, biv{i olimpijac ^avdar Arsov izgubio je posao trenera sanka{kog tima zbog u~e{}a u takmi~enju. Kina je tako|e zabranila u~e{}e na takmi~enju svom jedinom predstavniku Ksijao Daiju. Ve}ina takmi~ara dolazi iz Evrope i Amerike, niko iz muslimanskog svijeta i rijetki iz Afrike i Azije. I dok je takmi~enje poznato po ekstravagantnim kostimima i manjku odje}e, Kukkuk smatra da bi moglo da prouzrokuje i promjenu. “Tragamo za globalnim gej ambasadorom koji bi predstavljao ljudska prava”, ka`e on. Sudija na izboru za Mister Gaya Endru Kreag objasnio je da `iri tra`i nekoga ko je dobro obavije{ten o politi~kim pitanjima va`nim za gej zajednicu, artikulisan i fotogeni~an kako bi privukao pa`nju televizije i medija. (Priredio N: Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA U Beogradu, 6. aprila, film o Šabanu
ZAGREB

Selma Banich
Samostalna plesna umjetnica Selma Banich “darivala“ je Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, pred ~ijim je vratima ostavila kutiju s vlastitim izmetom kao odgovor na kulturnu politiku te institucije. Iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport poru~ili su da nemaju komentar na ovaj “performans“ Banicheve.

Sjećanje na velikana

FILMSKI HOMMAGE KRALJU ROMSKE MUZIKE
Dokumentarac je snimljen godinu dana prije Bajramovi}eve smrti

SUBOTICA

Lutkafest
Me|unarodni festival pozori{ta za decu Lutkafest u Subotici bi}e odr`an od 20. do 26. maja, a prikaza}e predstave iz 15 zemalja, uz fokus na poljsko lutkarstvo. Za u~e{}e u takmi~arskom programu 19. Festivala prijavljene su 204 predstave iz 41 zemlje, a odabrane su 23 iz BiH, ^ilea, Egipta, Francuske, Hrvatske, Ma|arske, Italije, Makedonije, Poljske, Rumunije, Rusije, Slovenije, Srbije, [panije i Velike Britanije.

Dokumentarni film [aban glumca i reditelja Milo{a Stojanovi}a, snimljen godinu dana prije smrti legendarnog romskog pjeva~a i kantautora [abana Bajramovi}a (1936 - 2008), prikazan je 6. aprila u Domu omladine Beograda, a kao i [abanova muzika, privukao je {aroliku publiku. Stojanovi} je proveo tri godine istra`uju}i i snimaju}i jedinstven `ivot i rad ovog svjetski priznatog pjeva~a, nazvanog “kraljem ciganske muzike”. Film je snimljen 2007. godine, a prikazan je, izme|u ostalog, i na ~uvenom Womex world music festivalu. Bajramovi} je preminuo 8. juna 2008. u bolnici u Ni{u, u 72. godini. Po~ast su mu odali obo`avaoci {irom biv{e Jugoslavije, uz podsje}anje na njegovu dugogodi{nju karijeru, desetine albuma i stotine snimljenih pjesama, kao i tu`nu ~injenicu da je kraj `ivota do~ekao gotovo na prosja~kom {tapu. Muzi~ko obrazovanje [aban Bajramovi}, kao i ve}ina pripadnika romskog naroda, stekao je na ulici. Kao mladi} je pobjegao zbog ljubavi iz vojske, zbog ~ega je osu|en na tri godine zatvora na Golom otoku. Po{to je na Vojnom sudu izjavio da niko ne mo`e da ga osudi onoliko koliko on mo`e da izdr`i, kazna mu je pove}ana na pet i po godina. Na Golom otoku je, me|utim, osnovao zatvorski orkestar koji je svirao i jazz, {ansone, {panske i meksi~ke melodije. Kasnije je govorio da mu je Goli otok bio “`ivotni univerzitet”.
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

Prvu od dvadesetak plo~a snimio je 1964. godine, a objavio je i pedesetak singlova i napisao i komponovao oko 700 pjesama. Vi{e od 20 godina vodio je grupu Crna Mamba sa kojom je nastupao {irom svijeta. Bajramovi} je snimio filmove An|eo ~uvar (1987) sa Goranom Paskaljevi}em, Nedeljni ru~ak (1982) sa Milanom Jeli}em i Ciganska magija (1970) sa Stoletom Popovim, a pojavio se i u filmu Crna ma~ka - beli ma~or Emira Kusturice. Nakon smrti, u Ni{u mu je postavljen spomenik koji je, na`alost, proteklih godina ~esto bio meta vandala. O [abanu Bajramovi}u ispisano je na hiljade tekstova. Andy Gill u Independentu svojevremeno je napisao da Bajramovi} “posjeduje ogroman talenat, koji se na svoj na~in mo`e porediti sa onim koji imaju Nusrat Fatah Ali Khan ili Mari Bonie Persen, koji svoju muziku donose sa duhovno{}u koja sa lako}om premo{}uje ina~e nepremostive kulturne barijere. Njegov glas kombinuje patos isto~nja~ke muzike i duhovnost fadoa (...), njegova muzika je vrsta balkanskog ciganskog d`eza”. A reditelj Milo{ Stojanovi} o [abanu je rekao: “[aban me i dalje fascinira na isti na~in kao i pre na{eg li~nog poznanstva. To je mogu}e samo onda kada imate sre}u da sretnete ~oveka kome i dalje kane suza i ozbiljno se zamisli nad svakim stihom pesme koju je pre toga izveo milion puta, a zatim, kao da to nije dovoljno, ogreje vas svojim razoru`avaju}im osmehom.“ (M. Radevi})

BEOGRAD

Filharmonija
Beogradska filharmonija objavila je konkurs za podr{ku nekoj od politi~kih stranaka na predstoje}im izborima, pod uslovom da doka`u prisustvo vi{e od jednog ~lana naju`eg rukovodstva na koncertima BGF-a u protekle ~etiri godine. Za u~e{}e na konkursu potrebno je “svedo~enje, ne manje od dva svedoka, overeno u op{tini, da su u protekle ~etiri godine imale vi{e od jednog ~lana glavnog odbora koji je prisustvovao nekom od koncerata Beogradske filharmonije“.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Sarajevu je, 4. aprila, od posljedica mo`danog udara, preminula novinarka Jasmina Durakovi}. Tekstove je objavljivala u Maxu, dnevnim novinama San, te u Oslobo|enju. Zavr{ila je `urnalistiku na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. Posljednji je put ispra}ena na groblju Vlakovo, 7. aprila. Tuga, tuga, jedna za drugom - tuga! U Narodnom pozori{tu Sarajevo u srijedu, 11. aprila, odr`ana je komemoracija povodom smrti istaknutog baletnog umjetnika Antuna Marini}a, “koji je svojim radom zasigurno u{ao u istoriju sarajevskog baleta”. Antun Marini} je sahranjen istog dana, u 15 sati na groblju Lav. Iz direkcije Demofesta, u Banjoj Luci, javljaju se sa ponudom za medijsko sponzorstvo njihovog predstoje}eg Festivala. “Sve opcije su na raspolaganju. Pogledajte, uputite se, pa se mo`emo nadalje dogovarati. Svaka va{a pomo}, objava, ustupanje medijskog prostora nama }e biti od velike pomo}i”, pi{e Brankica Stojanovi}, portparol Demofesta. Treba im pomo}i, u svim opcijama! U Galeriji Aluminij u Mostaru, 10. aprila predstavljena je humanitarna izlo`ba ^udnovati svijet, u~enika i zaposlenika mostarske Osnovne {kole za djecu s posebnim potrebama. Izlo`ba }e biti otvorena do 13. aprila, a posjetioci }e mo}i pogledati sedamdeset i pet radova koji su izra|eni u razli~itim tehnikama. “Ove subote, 14. aprila, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu, agencija Gramofon priprema premijerni koncert dueta koji je ve} osvojio srca publike Zorana Predina i Matije Dedi}a. Na koncertu }e biti izvedene pjesme objavljene na njihovom zajedni~kom albumu Tragovi u sjeti”, najavljuju iz Gramofona. U ~etvrtak, 19. aprila, caffe bar JazzBanjaluka proslavlja svoj prvi ro|endan. Do sada su organizovali dvije stotine i {est doga|aja na kojima je nastupilo vi{e od 200 izvo|a~a. Publici od 10. do 22. aprila poklanjaju ro|endanski maraton!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

EMIN ŠVRAKIĆ, mutevelija u “Bakr-babinoj džamiji” u Sarajevu

Svjetlo u “At mejdanu”
Levha, na kojoj su uklesani dijelovi Nur dove , duga je 45 metara, odnosno, sastoji se od 45 kamenih plo~a te{kih po pedeset kilograma. Postavljena je cijelom du`inom Bakr-babine d`amije u Sarajevu. “Autor levhe je sarajevski arhitekt Mufid Garibija, a na papiru ju je postavio Hazim Numanagi}“, ka`e za Slobodnu Bosnu Emin [vraki}, mutevelija u Bakr-babinoj d`amiji: “Kada je u pitanju izrada, ona je trajala tri mjeseca, odnosno, u gostima nam je bio mladi} koji je na njoj radio cijelo ljeto. Tri mjeseca je kuckao dlijetom i ~eki}em kako bi je ispisao u kamenu. Sada smo zavr{ili i iluminaciju i zaista smo ponosni na nju, jer je ova levha najdu`a u Evropi.” Privrednik iz Burse H usein Durman finansirao je izradu i postavljanje levhe. Bakr-babina d`amija, pak, ponovo je izgra|ena u parku At mejdan, 2010. godine.
Foto: Mario Ili~i} Foto: Milutin Stoj~evi}

TAJIB ŠAHINPAŠIĆ, direktor TKD “Šahinpašić“ iz Sarajeva
TAJIB [AHINPA[I]
“Ostvarili smo racionalizaciju izlo`benog prostora u odnosu na ukupan prostor dvorane“

76

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

EMIR PAŠANOVIĆ, potpredsjednik sarajevskog Udruženja “Drugi ugao”

Niko sretniji od mene!
Hajde da krenemo od kraja press saop{tenja o 1. Stripiti Festu, koji }e od 12. do 15. aprila biti odr`an u Sarajevu. Posljednjeg dana, dakle, “u kinu Meeting Point bi}e odr`ana tribina o stanju bh. stripa danas”. Pa, kakvo je stanje? Bolje svakog dana, hahaha. Malo je to neobi~no re}i u ovakvom dru{tvu u kakvom `ivimo ali zaista, s obzirom na entuzijazam koji sve vi{e ljudi pokazuje za pokretanje doma}eg izdava{tva i manifestacija kao {to je Stripiti Fest, prezadovoljan sam! Naravno, nemam nikakvu garanciju da ne}e sve to propasti u vodu dok si rekao keks, ali ~im dobijem strip na konkurs za najbolji strip iz Livna s jedne, i Bosanskog Novog s druge strane, a onda jo{ masa ranije nepoznatih ljudi izme|u... Niko sretniji od mene! Krenuli smo od kraja, a zavr{avamo - na po~etku. [ta }e se doga|ati u ~etiri dana trajanja Stripiti Festa, koji organizuje Udru`enje Drugi ugao, u saradnji s Goethe-institutom u Sarajevu, Fondacijom CURE i Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo?

Raznolikost Festivala je posljedica takve strukture organizacija koje su nam dale podr{ku - imat }emo izlo`be bosanskohercegova~kog, njema~kog i hrvatskog stripa, imat }emo diskusiju o zna~aju stripa kod nas i u Njema~koj, imat }emo promociju prvog sarajevskog izdava~a koji }e se koncentrirati na strip jo{ od vremena SAF Productions i Strip Art magazina Ervina Rustemagi}a. Imat }emo i stand-up Ebemu `ivot, Rockabilly Party i, naravno, stripova za po`eljeti po, nadam se, na{im posjetiocima prihvatljivim cijenama.

Okru`enje u kojem radimo mo`emo nazvati skoro neprijateljskim
Od 18. do 23. aprila u Sarajevu }e se odr`ati 24. sajam knjige i u~ila. [ta je to novo ovaj put? “Nova je dvorana u kojoj se odr`ava Sajam, zbog ~injenice da se uru{io krov u Velikoj sajamskoj dvorani. Primorani smo da odr`imo Sajam u dvorani Mirza Deliba{i} i pripadaju}im galerijama i foajeima. Ako govorimo o izdanjima koja }e se pojaviti na Sajmu, gotovo je sigurno da }e biti reduciran broj noviteta, jer je ekonomska situacija krajnje nepovoljna za ovu industriju, a okru`enje u kojem radimo mo`emo nazvati skoro neprijateljskim. Ipak, prezentirat }emo deset novih naslova, objavljenih samo za ovaj Sajam. Uz njih, tu je jo{ dvadesetak naslova koje smo objavili od pro{log Sajma do danas. Sve u svemu, mislim da je ovo ipak zna~ajna produkcija”, obja{njava Tajib [ahinpa{i}, direktor TKD [ahinpa{i} iz Sarajeva. A broj izdava~a, {tandova, kao i koliko posjetilaca o~ekuje organizator uz moto: Bosanska ku}a - Ku}a knjige? “Sajam je prostorno smanjen zbog ve} navedenih problema. Ipak, ostvarili smo racionalizaciju izlo`benog prostora u odnosu na ukupan prostor dvorane i pripadaju}ih galerija, pa smo, prema statistici, na istom nivou kao i pro{le godine. Ukupno 3.000 kvadrata izlo`benog prostora - {tandova }e biti postavljeno na ovogodi{njem Sajmu, {to je enorman uspjeh i rezultat rada i iskustva ljudi koji su u direktnoj vezi sa Sajmom. Broj izlaga~a je oko dvije stotine, s tim da ima znatno vi{e izdava~a ~ija su izdanja zastupljena na {tandovima - samo na na{em {tandu vi{e od 100 izdava~a. Nadamo se da }e broj posjetilaca biti kao i u prethodnim godinama. Tome u prilog ide i ~injenica da smo cijenu ulaznice vratili na 1 KM”, veli Tajib [ahinpa{i}. Nekoga }e, od potencijalnih posjetilaca, vjerovatno interesovati da }e “Sajam u potpunosti zadovoljavati sve tehni~ke uvjete za izlaganje, a mislim da }e i izlaga~i biti zadovoljni”.

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

\avolov advokat
a sudu je branio teroriste, fa{iste i diktatore, od naciste Klausa Barbieja do Slobodana Milo{evi}a i teroriste Carlosa, pa je nadimak svakako zaslu`io. Na pitanje za{to je branio neke od najve}ih zlo~inaca 20. vijeka, advokat Jacques Verges mirno odgovara u stilu: “I zlo~inci su ljudi i to zanimljivi.“ I nastavlja: “Freud je jednom rekao: ’Da biste nekog razumjeli i pobijedili, morate da znate ko je ta osoba.’ Mediji su skloni da potpiruju ma{tu publike, stvaraju}i utisak da su ti zlo~inci ~udovi{ta. Ali to nije ta~no. Jevrej Primo Levi pisao je o tome da kancelarije koncentracionog logora nisu bile pune ~udovi{ta. Bili su to sasvim obi~ni ljudi. Barbie je, naprimjer, bio veliki katoli~ki vjernik. Htio sam da razumijem kako je takva osoba mogla da postane nacista“, rekao je Verges u razgovoru za be~ki Profil. Podsje}a da je su|enje odr`ano 45 godina poslije Drugog svjetskog rata. “Do`ivio sam Barbieja kao reakcionarnog Francuza. Nije u~estvovao ni u planiranju koncentracionih logora, niti je nare|ivao masovna uni{tenja. Ne `elim da pravdam njegove zlo~ine. Ali u to vrijeme kao {ef Gestapoa u Francuskoj bio je naprosto oficir koji u okupiranoj zemlji prima nare|enja i obavlja svoju du`nost. Ono {to je on radio u Francuskoj, to je u isto vrijeme radio i jedan francuski vojnik u Al`iru. Ni metode u Gvantanamu danas nisu ni{ta druga~ije.“ \avolov advokat Verges, kako mu “tepa“ {tampa, sada zastupa Kije Sampana, biv{eg vo|u ultraljevi~arskih Crvenih Kmera, sa kojim ga vezuje i dugogodi{nje prijateljstvo i koji je kao predsjednik Kambod`e (tada komunisti~ke Republike Kampu}ije) optu`en pred Tribunalom UN-a u Pnom Penu za genocid nad sopstvenim narodom. Za vrijeme Sampanove vladavine stradalo je najmanje dva miliona ljudi, nemilosrdno je ubijeno stotine hiljada Kambod`anaca. Verges, me|utim, ka`e da je on nevin. “Ni{ta nije znao o masovnim ubistvima. Zapad ga do`ivljava kao vojnog lidera, ali on to nije bio. Bio je ve}i intelektualac od Pola Pota i kao predsjednik nije imao nikakve veze sa politikom podre|enih slojeva... Osim toga, Amerikanci su bacili na Kambod`u tri puta vi{e bombi nego na Japan. Napali su zemlju prije dolaska Crvenih Kmera. Ameri~ki intelektualac Noam Chomski je rekao da pred sud zapravo treba izvesti ameri~kog ministra vanjskih poslova Henryja Kissingera. Ljudi su umirali od gladi i zbog blokade

N

koju je nametnuo SAD.“ Uprkos tome {to je ve} napunio 87 godina, Verges je preuzeo i taj proces. “To mi je strast. Svaki dobar proces li~i na [ekspirovu dramu. Ja sam dramaturg, igram [ekspira.“ Ka`e da mu novac nikad nije bio najva`niji i da je brane}i teroristu Carlosa, tako|er htio da sazna s kim ima posla. Ne `ivi u iluziji da sud uvijek otkrije istinu. “U tome i jeste gre{ka. Pred sudijom se od optu`enih uglavnom tra`i da odgovaraju samo sa ’da’ ili ’ne’, ali to nije na~in da se do|e do istine. Zbog toga sudije ~esto ne mogu da obave posao kako treba i donose pogre{ne odluke. Slu~aj Sadama Huseina to veoma dobro pokazuje. Istina koja je mogla da proiza|e iz ovog su|enja jeste i ~injenica da je Zapad provocirao rat protiv Iraka. Oru`ja za masovno uni{tavanje nije bilo. To je bila la`. Dio istine bilo bi i to da su SAD imale bliske odnose sa Sadamom tokom prethodnih decenija.“

78

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

PATINASTA KUTIJA

Sve crno na bijelo
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SIDNEY, OSKAROVAC
Poitier u dru{tvu sa Harryjem Belafonteom i Charltonom Hestonom
U ovoj rubrici ve} smo pisali o Mar{u na Washington za posao i slobodu, koji je 28. augusta 1963. predvodio Martin Luther King Junior. I tada izgovorio ~uvenu re~enicu: “I Have a Dream.” Vjerovatno je, ustvari sigurno, i Sidney Poitier u ranoj mladosti govorio da mu je san dobiti Oscara. Posre}ilo mu se, realno, najrealnije. Ne samo da je dobio najzna~ajniju filmsku nagradu na svijetu, i to za glavnu mu{ku ulogu u filmu Lilies of the Field, ve} je i prvi crnac koji je uzeo kipi}a u svoje ruke. Dogodilo se to 13. aprila 1964. godine. Sidney Poitier, porijeklom sa Bahama, ro|en je 20. februara 1927., u Miamiju. I stvarno je poduga~ak niz filmova u kojima je igrao, a da bi ga sada prepisivali. Ipak, ozbiljan svijet je izdvojio ostvarenja: To Sir, with Love, In the Heat of the Night i Guess Who’s Coming to Dinner. No, ne vjerujete vi ozbiljnima, nego sebi i svojim osje}anjima. Dobio je Poitier i Zlatni globus, i BAFTA-u, i Grammyja... I re`irao, izme|u ostalih, filmove Uptown Saturday Night i Let’s Do It Again, i dokazao se kao ambasador zemlje svog porijekla, i bio holivudska zvijezda, i pisac. I bio, i ostao, veliki! Na fotografiji desno, vidimo ga snim ljenog zajedno sa Harryjem Bela fonteom i Charltonom Hestonom ve} spomenutog 28. augusta 1963., u Washingtonu.

STRIP ARTIST

12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

by ALMIR PANJETA

O: LADEN JELIČIĆ TROKnem M - poč “Jedem jednom dnevnoponoći” ujutro u devet pa do
18. Osoba koja vas `ivcira? [ta jedna, pa cijeli politi~ki establi{ment.

Foto: Milutin Stoj~evi}

1. Kad }ete izdati album samoljepljivih sli~ica? Nalazi se u {tampi, ~ekam na sponzora.

2. Da li ste kao m ali sa Na ovo pitanje ne}u njali da }ete biti budni? odgovoriti, jer dan danas budan sanjam .
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ena na je jedan od najljep{ih baz o jo{ nije Sarajevo m, ali nam nik svijetu sa bistrom vodo go, dugo zaga|ena. rekao da je voda ve} du

19. Nosit e da koju? li hranu na pla`u i ako Pa, pla`a je prepun a prelijep hrane za e o~i...

4. [ta morate imati u fri`ideru? Hranu. Ja zapravo jedem jednom dnevno, po~nem oko devet ujutro, a zavr{avam oko pono}i. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nije zgodno objavljivati imena jer su neke od njih udate. 6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni? Nov~anik. Naravno ne{to ke{a i par kartica. Ta{na. Pomadu za ruke, kutiju Vijagre i nekoliko prezervativa. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Vjerovatno @abac koji i{~ekuje poljubac k}erke potpredsjednika ili gradona~elnika, princeza mi je previ{e.
8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i? ^uj {ta, pa morao bih ga ponovo stvoriti.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Sje}am se kao kroz maglu da nisam bio du`an i imao sam solidan kreditni rejting. 10. Jeste li meteoropata? Patim i na litre i na kilograme i na metre, patim na kubike... 11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” To }ete morati pitati nekoga ko se usrao. Mene su posrali i to kontinuirano rade.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Dobro se odmorio ne rade}i ni{ta. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? “Ko je to?” Je l’ to bilo u tri rije~i? 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? Danas znam da u svim medijima, a ne samo na radiju, `ive i to najsitnije du{e, mini ljudi, koji se uvla~e onim “velikim”. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S nekim ko me ne}e gaziti po nogama za vrijeme plesa.

20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy? Marbu e{arpu i crvene tange sa zlatnim ukrasima, naravno naopa~ke. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Dobar vam je izbor {tiva za ~itanje, ~ak sam i ja nekada pisao za ovaj magazin.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Na{ narod je mudar od pamtivijeka, {to dokazuje svaki put na izborima. 13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? Za`alim {to ja nisam u toj Me~ki sa {oferom.

80

SLOBODNA BOSNA I 12.4.2012.

REAGIRANJA
Faruk ^ard`i} - Uredni{tvu

“Avaz” je avion kupio od kompanije Air Link Salzburg iz Austrije, a ne od Željka Mitrovića, odnosno kompanije “Pink” iz Beograda
(“Radon~i} bio prvi putnik vlastite aviokompanije”, SB, br. 804) U informaciji o tome da je kompanija “Avaz” kupila mlazni avion potkrale su se dvije gre{ke koje, ako dozvoljavate, `elimo ispraviti: 1. Avion nije kupljen od gospodina @eljka Mitrovi}a, odnosno kompanije PINK iz Beograda, ve} od kompanije AIR LINK SALZBURG iz Austrije, i to je lako utvrditi uvidom u kupoprodajni ugovor i podatke Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. 2. Avion nije parkiran na aerodromu u Banjoj Luci, niti je to ikada bila na{a opcija, ve} se od prvog dana nalazi i nalazit }e se na Sarajevskom aerodromu. S po{tovanjem, Direktor “Avaza” Faruk ^ard`i}

Vilim Primorac - Uredni{tvu

Za predsjednika Uprave HT-a Mostar izabran sam dvije godine poslije potpisivanja spornog ugovora
(“Inspektori SIPE za petama Stipe”, SB, br. 804) U zadnjem broju Va{eg lista, od petka, 6. travnja 2012. godine, u rubrici Mini market, objavljen je tekst pod naslovom “Inspektori SIPE za petama Stipe” u kojem je izme|u ostalog spomenuto moje ime u negativnom kontekstu, kao “nezvani~no saznanje”, {to me u kona~nici diskreditira. S obzirom da je Va{ novinar, pod inicijalima M.F. (Mirsad Fazli}), napisao, a Vi objavili “nezvani~no saznanje“, du`an sam Vam pojasniti isto i molim Vas da u sljede}em broju Va{eg lista isto i objavite. Naime, Va{ novinar tvrdi, prema “nezvani~nom saznanju”, kako se tijekom obna{anja du`nosti predsjednika Uprave HT d.o.o. Mostar, uprkos ~injenici da sam daleko uspje{nije vodio firmu koja je u ve}inskom vlasni{tvu Vlade
12.4.2012. I SLOBODNA BOSNA

FBiH, nisam odupro isku{enju nepotizma te da sam odobrio preseljenje sredi{njice HT Eroneta u Sarajevu u Kulovi}evu ulicu bb, gdje je nekada bio smje{ten kafi} Hemingway, vlasni{tvo Slavice Balta, a koji je izdat HT-u d.o.o. Mostar za 16. 000 km plus PDV, mjese~no, i to na rok od 14 godina. Va{ izvor je vjerojatno u svemu u pravu, osim moje malenkosti u glavnoj ulozi. Naime, sporni Ugovor koji Va{ novinar navodi potpisan je jo{ 2009. godine. Vama, pa i cjelokupnoj bosanskohercegova~koj javnosti, poznato je da sam ja za predsjednika Uprave HT d.o.o. Mostar izabran krajem sije~nja 2011. godine, zna~i dvije godine poslije potpisivanja spornog Ugovora koji navodite u tekstu. U vrijeme kada se sve to de{avalo ja sam bio na du`nosti zamjenika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, {to se naravno mo`e provjeriti u dokumentaciji ministarstva - sektor za pravne i op}e poslove. Moja du`nost zamjenika ministra prestala je sa 15. prosincem 2010. godine kada sam razrije{en du`nosti na vlastiti zahtjev od strane Vije}a ministara BiH. Kako je iz nepobitnih ~injenica, odnosno vremenskim razmakom od gotovo dvije godine od potpisivanja spornog navedenog ugovora i mog dolaska na ~elo HT-a d.o.o. Mostar vidljivo da sa tim nemam apsolutno ni{ta, molim Vas da detaljnije informacije oko svega potra`ite kod biv{e odnosno trenutne Uprave HT-a i biv{ih ~lanova Nadzornog odbora HT-a. Cijene}i Va{u profesionalnost, uvjeren sam kako }e moje reagiranje, kao Va{eg dugogodi{njeg vjernog ~itatelja, objaviti u cijelosti u sljede}em broju Va{eg tjednika. Sa osobitim po{tovanjem, Vilim Primorac

MINI MARKET
INSPEKTORI SIPE ZA PETAMA STIPE

KRATAK FITILJ MLA\AHNOG MUHOVI]A

“Eronet“ za osam mjeseci pod upravom Primorca zaradio duplo vi{e nego za godinu pod upravom Prili}a
Krajem septembra pro{le godine odlukom Vlade Federacije, koja je donesena na insistiranje ministara iz SDP-a, smijenjen je dotada{nji predsjednik Uprave HT Mostar Vilim Primorac, a na njegovo mjesto ponovno vra}en Stipe Prli} protiv kojeg je julu 2010. Dr`avna agencija za istrage i za{titu (SIPA), odnosno njen Odjel za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije u saradnji sa Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) Republike Hrvatske Kantonalnom tu`ila{tvu u Mostaru proslijedio krivi~nu prijavu. Primorac je “skinut“ iako je za osam mjeseci u 2011. godini ostvario dobit od 14,8 miliona KM i investirao zna~ajna sredstva u nove tehnologije, dok je Prli} u cijeloj prethodnoj godini ostvario upola manju dobit - svega 7,5 miliona KM! Uprkos ~injenici da je daleko uspje{nije vodio firmu koja je u ve}inskom vlasni{tvu Vlade FBiH, Vilim Primorac za vrijeme svog {efovanja ipak se nije odupro isku{enju nepotizma. Naime, kako nezvani~no saznajemo, dok je bio na ~elu HT Mostar, Primorac je odobrio preseljenje sredi{njice HT Eroneta u Sarajevu u Kulovi}evu ulicu bb. gdje je nekada bio smje{ten kafi} Hemingway. Kako se vlasnik Hemingwaya prezadu`io, poslovni prostor prodao je Tariku Balti zvanom Riki, koji je poslovni prostor uknji`io na ime svoje supruge Slavice Balta, ~ije je djevoja~ko prezime, sasvim slu~ajno, Primorac! Poslovni prostor navodno je izdat HT Eronetu, po cijeni od 16 hiljada KM mjese~no plus PDV, a Eronet bi u
4

Prije godinu dana Mirza Muhović polupao prozore na kući svoje tadašnje djevojke
Op}inski sud u Sarajevu odredio je jednomjese~ni pritvor dvadesetdevetogodi{njem Mirzi Muhovi}u, koji je u nedjelju ujutro na Igmanu pucao i lak{e ranio svoju djevojku, manekenku Eminu Kari{ik, ina~e aktivisticu SDP-a. Prema zvani~nom, policijskom zapisniku Muhovi} je ispucao sedam metaka od kojih je samo jedan lak{e ranio Kari{ikovu koja je u Klini~ki centar primljena tek oko devet sati, a kasnila je i intervencija policije. Igman je podru~je koje pripada policijskoj upravi Trnovo, no kako ta op}ina nema kriminalisti~ku slu`bu, ~ekalo se na dolazak policajaca i inspektora sa Ilid`e koji su i uhapsili Muhovi}a te obavili uvi|aj. U isto vrijeme kada je Muhovi}u odre|en pritvor (izazivanje op}e opasnosti i lak{e tjelesne povrede), zbog ~ega }e se najvjerovatnije veoma brzo braniti sa slobode, jedan od organizatora vatrenog skupa na Igmanu, na~elnik sarajevske Op}ine Centar D`evad Be}irevi} podnio je tu`bu protiv Muhovi}a jer mu je prijetio pi{toljem. Tu`ba, najvjerovatnije, zna~i i kraj prijateljstva izme|u Muhovi}a i kadrova SDP-a s kojima je proteklih godina bio veoma blizak. Posebice kada je u pitanju potpredsjednik SDP-a BiH Damir Had`i}. Muhovi}, Kari{ikova te Had`i} i njegova supruga Alma nerijetko su odlazili na zajedni~ke odmore, kao i na skijanje u {vicarskom Kitzbühelu. Muhovi}, pripadnik, ako se to tako mo`e nazvati, zlatne sarajevske mlade`i, sin Adema Muhovi}a, vlasnika dvije benzinske pumpe Green Oil, u Sarajevu nije se po prvi put silom obra~unavao sa svojim djevojkama. Prije godinu dana, nakon {to mu nije odgovarala na telefonske pozive, odlu~io se razra~unati sa svojom tada{njom djevojkom. Do{ao joj je pred ku}u u sarajevskom naselju Grbavica i polupao prozore. Oni koji ga poznaju ka`u da je Muhovi} posljednjih pet godina konstantno pijan a sve zbog smrti djevojke Sabine, koja je poginula u saobra}ajnoj nesre}i. Nakon pucnjave u ovda{njim se medijima naveliko raspravlja i o sklonosti Kari{ikove ka alkoholu, no oni koji je poznaju tvrde kako je, iako je voljela zaviriti u ~a{icu, ve} godinu dana trijezna. Tako|er, nisu ta~ne ni pri~e kako joj je zabranjen ulazak u Hrvatsku. Naime,

LJUBAV OKON^ANA METKOM
Mirza Muhovi} i Emina Kari{ik

pri~alo se da je u ovoj zemlji prije dvije godine privedena sa jo{ nekoliko prijatelja zbog posjedovanja kokaina, no ta informacija nije ta~na jer redovito putuje u ovu zemlju u kojoj je, uostalom, pro{log ljeta i odmarala. Odmah nakon {to mu je odre|en pritvor, Adem Muhovi} uz pomo} supruge, advokatice Bahrije, krenuo je u pravnu i svaku drugu ofanzivu kako bi sina spasio zatvora. Muhovi} je u Sarajevu ve} odavno poznat kao razuzdan. Godinama se dru`io sa turskim dr`avljaninom Kadirom Dilanijem Yazicijem, vlasnikom nekoliko poslovnih prostora u sarajevskom shoping centru Alta. Kadir je, kako se tvrdi, dugo bio Muhovi}ev najbolji prijatelj a osim izlazaka u diskoteku Reina u Bosmal City centru, Basement, ilid`anski restoran Bosnu ili Malu pivnicu, vezivao ih je i posao sa naftom. No, Yazici i Muhovi} su se, iz samo njima poznatih razloga, sporje~kali i ve} nekoliko mjeseci uop}e ne komuniciraju. Muhovi}evo dru{tvo su i sinovi bogatih roditelja kakvi su, recimo, Kenan Hajrovi}, sin vlasnika fabrike namje{taja Dallas, zatim i sin vlasnika firme Penny Plus. U njihovom dru{tvu neizbje`ni su i Alen Bule Ni{i}, vlasnik jednog sarajevskog kafi}a, zatim E mir Hamidovi}, sin E dhema Hamidovi}a, vlasnika firme Zaklopa~a komerc, koja se bavi proizvodnjom i prodajom nove i polovne bijele tehnike i namje{taja. (Emir Hod`i})
SLOBODNA BOSNA I 5.4.2012.

81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

od 26.3. medijska senzacija

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful