dr ing. RUŽICA LEŠIĆ, dr ing. PAULA PAVLEK mr ing. JOSIP BOROŠIĆ

IZ VLASTITOG VRTA
Treće, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

POVRĆE

Sadržaj

VLASTITI VRT - HOBI, REKREACIJA I VRAĆANJE PRIRODI (R. Lešić) POVRTNJAK U SKLOPU HORTIKULTURNOG UREĐENJA KUĆE ILI VIKENDICE (R. Lešić i P. Pavlek) V A Ž N O S T POVRĆA U PREHRANI (P. Pavlek) POTREBA POVRĆA ZA PETEROČLANU OBITELJ (P. Pavlek) PLAN OBITELJSKOG POVRTNJAKA (P. Pavlek) VRTLARSKO ORUĐE I OPREMA (J. B o r o š i ć ) TLO I OBRADA TLA (P. Pavlek i J. B o r o š i ć ) BILJNA HRANIVA I GNOJIDBA POVRĆA (3. B o r o š i ć ) V O D A I NAVODNJAVANJE POVRTNJAKA (P. Pavlek) BORBA PROTIV KOROVA ( I B o r o š i ć ) PLODORED (P. Pavlek) ZAŠTIĆENI PROSTORI (R. Lešić) Materijali za zaštićene prostore 59, Klijališta 6 1 , Zagrijavanje klijališta 63, Priprema klijališne zemlje 64, Zaštićeni prostori u toku uzgoja 66 SJEME, SJETVA I VEGETATIVNO R A Z M N A Ž A N J E POVRĆA (R. Lešić) Sjeme 72, Sjetva 74, Vegetativno razmnažanje 76 U Z G O J PRESADNICA (R. Lešić) U z g o j presadnica rajčice 78, U z g o j presadnica ranog kupusa, cvjetače, kelja ili korabice 8 1 , Uzgoj presadnica poriluka 82 SORTE POVRĆA (R. Lešić)

ZAŠTITA POVRĆA OD BOLESTI I ŠTETNIKA (3. B o r o š i ć ) 7 10 14 18 19 26 31 38 bO 53 56 58 KLIMATSKE PRILIKE I MOGUĆNOSTI UZGOJA RAZLIČITIH POVRTNIH KULTURA (P. Pavlek) ZELJASTO POVRĆE KUPUSNJAĆE (P. Pavlek) Kupus 113, Cvjetača ili karfiol 116, Kelj 118, Korabica 119, Brokula 120, Kelj pupčar 121, Raštika 121, Kineski kupus 122, LISNATO POVRĆE (P. Pavlek) Salata 124, Endivija 126, Radič 127, Matovilac 129, Špinat 130, Blitva 131, Novozelandski špinat 132, Loboda 132, Komorač 133 KORJENASTO POVRĆE (P. Pavlek) Podzemna koraba 136, Rotkva 137, Rotkvica 138, Mrkva 139, Peršin 140, Pastrnjak 141, Celer 14 2, Cikla 143, Crni korijen 144, Vrtni turovac - bijeli korijen 145, Hren 146 PLODOVITO POVRĆE (R. Lešić) 72 Rajčica 149, Paprika 155, Patlidžan 156, Krastavac 157, Tikvice, bundeve, buče 159, Dinje i lubenice 161, Bamija 162 L U K O V I Č A S T O POVRĆE (P. Pavlek) Luk 164, Luk srebrenac (ozimi luk) 166, Češnjak 167, Kozjak (ljutika) 168, Vlasac (luk rezanac) 169, Zimski luk 169, Stogodišnji luk 170, Poriluk 170,

90 110 112

124

135

148

77

163

88

Salata iz vlasti­ tog vrta ima posebnu vrijednost. Mali vrt . Korijandar 198. Strojevi i apara­ ti uspješno zamjenjuju čovjeka u težim fizičkim poslovima. Bob 177. Aniš 197. berba. s druge strane. prisiljavaju i ograničavaju na jednolične radnje u istom polo­ žaju u zatvorenom prostoru. Kiselica 185 MIRODIJSKO BILJE (P. Pelin 194. Ružmarin 191. Lešić) Pečurke 200 Mogućnosti uzgoja još nekih vrsta gljiva SPREMANJE I ČUVANJE POVRĆA PREKO ZIME (R. rekreacija i vraćanje prirodi M A H U N A R K E (R. Kiml 195. Ruta 192. Portulak 192. Artičoka 184. Lešić) KALENDAR SJETVE SADNJE I BERBE POVRĆA (P. koja ne smije po­ pustiti ni pri povratku kući u zagušenom prometu gradskih ulica i prigradskih prometnica. Pavlek) KALENDAR RADOVA PO MJESECIMA (1 B o r o š i ć ) Kontinentalno područje 214.hobi. Maslačak 194. Kukuruz šećerac 178 VIŠEGODIŠNJE POVRĆE (R. . ali ga. Povrtnjak uz obiteljsku kuću ili vikendiCLi pra­ va je škola za djecu i omladinu. Kopar 199 GLJIVE (R. jer je sasvim svježa. Bosiljak 189. Intelek­ tualni rad još je veće opterećenje za živčani su­ stav u suvremenom moru spoznaja i informacija. Naoko lagani fizički rad zahtijeva veliku koncentraciju. ako i nije onog izgleda kao iz staklenika ili nekoga drugog inten­ zivnog uzgoja. šumovima i buci. Boreč 193. Znanost o prirodi .povrtnjak idealno je mjesto za takav hobi. Lešić) Grašak 173.Vlastiti vrt . Grah mahunar 175. sadi ili bere. Uvijek se nešto sije. Pčelinja metvica 190. Mažuran 188. često izloženom pra­ šini. Pavlek) Majoran 187. očigledni rezultat tih aktivnosti. kretanje na čistom zraku i veselje pri pro­ matranju gotovo svakodnevnih promjena u rastu i razvitku povrtnih kultura te. Mediteransko područje 222 RAZNA IMENA ISTOG POVRĆA R A Z N A IMENA ISTIH MJESECI 173 180 187 200 202 203 206 214 227 233 Način i tempo suvremenog života zahtijevaju relativno malo fizičke aktivnosti. Okretanje prirodi i fizičkoj aktivnosti predstav­ lja izvanrednu protutežu.pružaju čovjeku zadovoljstvo. Lešić) Šparga 180. Raznolike fizičke radnje. Rabarbara 183. Tu ne treba čekati Cijelu sezonu. Menta 189. kvaliteta joj je bolja. konačno.

što ponekad uključuje i kraće skladištenje u hladnjači. To znači ne samo bolju kvalitetu prehra­ ne već i veću šarolikost i mogućnost najrazličitijih jela. koje to ne znaju. Pomažući u radovima u vrtu. te povrća iz stakle­ nika. Tako mo­ že ostati više vremena za pripremu jela i oživlja­ vanje starih recepata naših baka. To je velika prednost. svježe ubrano povrće. jer uz ispravnu primjenu neophodnih sredstava za za­ štitu možemo biti sigurni da je povrće zdravo i bez štetnih ostataka pesticida. U kućnom vrtu najveći dio radova izvodi se ruč­ no i zbog toga se mnogo manje primjenjuju ke­ mijska sredstva za zaštitu bilja i borbu protiv ko­ rova. mladi će ljudi naučiti cijeniti hranu. Generacije koje su preživjele razdoblje oskudice to znaju. gubi ne samo dio vitamina nego i šećera. da to što bolje i uz najmanje truda ostvarite. pa čak i na tržnicama manjih gradova i mjesta. Shvatit će koliki je rad u to uložen i kako je besmisleno i štetno bacati hranu. Aktivni odmor uz rad u vrtu može pridonijeti kućnom budžetu ne samo vrijednost povrća nego i uštedu vremena za nabavu i dopremu. Iz vlastitog vrta možete imati sasvim svje­ že. ali dolaze nove. Izbor povrća iz vlastitog vrta može biti mnogo bogatiji nego što se može naći u našim prodava­ onicama. i to s pravom. To je u izvjesnom smislu prednost. Prema normativima suvremene prehrane. jer je upravo svježe povrće najbogatije vitaminima. gotovo direktno iz vrta na stol. Povrće koje je prošlo svoj neminovni put od proizvođača do potrošača. a sve to utječe da se kvaliteta postupno smanjuje.tu je prisutna u stvarnosti. Zašto domaćice najradije kupuju povrće na tržnici od individualnih proizvođača? Sigurno po­ gađate. Zato što više cijene. . a ono je ipak ubrano prije više od 12 sati. a ne samo u knjizi i na nastavi u školi. Ako izuzmemo 10 do 20% svježega zimskog povr­ ća iz mediteranskog područja. aromatskih tva­ ri i vode. gdje još mnogo ljudi oskudijeva hranom. sve se to povrće može proizvesti u kućnom vrtu od oko 250 m 2 čiste površine (bez putova). U današnjem svijetu. go­ dišnje bi trebalo trošiti po osobi oko 100 kg povrća bez krumpira. odnosno peteročlana obitelj treba­ la bi u toku godine oko 500 kg različitog povrća. Ovom knjigom želimo vam pomoći stručnim savjetima. treba koristiti sve puto­ ve i načine da mladi shvate vrijednost hrane.

ali i nepravilnim površinama koje mogu stvarno podsjećati na umjetnički park. Čovjek ima potrebu da uljepša svoju okolicu zelenom tratinom. Tako. Evo jednog primjera plana uređenja kuće i okućnice (si. Olovo kao jedan od sastojaka tih plinova veoma je štetno za ljudsko zdravlje. Kompostište se može prikriti ili kakvom bilj­ kom. U prigradskim naseljima. kao što je grah pritkaš. Hladni proljetni vje- . Ako je kuća uz prometnicu. te će se svi dijelovi moći iskorištavati ci­ jele godine. u Japanu se vrlo cijeni lišće od jesenskih krizantema . Povrtnjak ne smije biti u sjeni druge zgrade jer većina po vrtnih vrsta treba mnogo svjetla i sunca. Kad odlučujete kako ćete smjestiti povrtnjak. pa zbog toga pre­ poručujemo da se ipak držimo gredica (si. Tu. u zadnje je vrijeme izgrađeno i još se uvijek gradi mnogo novih kuća. kukuruz šećerac ili visoki ukrasni suncokret i slično. jer je. zemljište neće biti previše vlažno.katarinčica — kao povr­ će. ukrasnim grmljem i drvećima. Pogledajmo samo izloge naših cvjećarnica. tj. svakako. Kako uklopiti povrtnjak? To nije teško. gdje će se odlagati biljni ostaci. Tada će u povrtnjaku biti dovoljno sunca. zeleni se novoposađeni bor i breza. jer mu se tlo u proljeće brže zagrijava i ima sunca u toku cijelog dana. Povrtne kulture mogu se uzgajati u pravilnim gredicama. kojih će u toku godine iz vrta biti mnogo. dobro je imati na umu neke važne momente. Najidealniji je položaj ako je tlo malo nagnuto prema jugu ili jugoistoku. Zapravo. 1 ) . srećom. na primjer. Rijetko gdje nećete naći pone­ ko povrće: papriku. ma­ nje je povoljan za povrtnjak. i povrće lijepo. 2). Često su radovi još u toku a pred kućom je već zasađeno cvijeće. kao na većim okućnicama i uz vikendice. treba obratiti pažnju na položaj. artičoku. većim i manjim mje­ stima. Otvoren položaj. Povrtnjak ima dobar položaj onda ako je zašti­ ćen sa sjeverne strane. ne­ ma oštre granice između povrća i ukrasnog bilja. Blaga sjena kakve voćke manje je štetna i neke se kulture mogu uz njih uzgajati. To je važno zbog zaštite povrća od štetne prašine i izlaznih plinova automobila. nezaštićen od vjetrova. cvije­ ćem. treba više umješnosti. tikvicu. Ondje gdje je izbor mjesta za povrtnjak moguć. povrtnjak treba smjestiti iza kuće.Povrtnjak u sklopu hortikulturnog uređenja kuće ili vikendice Uz povrtnjak treba predvidjeti mjesto za kompostište.

kamena ili pak podignuti žičanu ogradu. Za takve slučajeve najpovoljnija je živica. Osim toga. 2. izgradit ćemo od najjeftinijeg i naj­ prikladnijeg materijala. ovisit će o prilikama. Vjetrovi brzo osuše tlo i pospješuju isparivanje biljaka. 7 nasad jagodičastog voća. 6 voćnjak. zečeva ili bilo koje živine. 2 garaža. ograda štiti povrtnjak od nepoželjnih gostiju: ko­ koši. koja rado zaluta u povrtnjak i može prouzročiti prilične štete. bu­ nar. potok ili si. 8 povrtnjak. pa ono poslije toga raste i sporije i slabije. 10 živica) trovi mogu oštetiti rano zasijano povrće. hidrant. Hoćemo li izgraditi ogradu iz drvenih letava. U vje­ trovitim krajevima ograda štiti po vrtne usjeve. SI. a povrće treba mnogo vlage za svoj rast. . tj. tj. cisterna. 3 terasa.Ograda u povrtnjaku Iz nekoliko razloga ograda je vrlo važna. Kako je voda od velikog značenja u uzgoju povrća. 5 cvjetnjak. potrebno je da se u blizini povrtnjaka na­ lazi prikladna voda za zalijevanje. 4 tratina. Primjer plana uređenja okoliša kuće za odmor (1 kuća za odmor. 9 kompostište.

Najbogatije je kalcijem zeljasto i li­ snato povrće. Pretežno u pre­ rađenom stanju upotrebljavaju se: poriluk. hren i si. Valja napomenuti da kiseljenje kupusa. rotkvica. Njegova vrijednost sastoji se u tome što. hren. Celuloza* nema hranjive vrijednosti.spojevi različitog kemijskog sastava. vitamine.** te druge tvari koje djeluju na probavu — sulforafen i si. koje se razvija pri kiseljenju i soljenju dobivaju se proizvodi koje organizam do­ bro probavlja. *Celuloza . Zato je pravilnije da se povrće kuha na slaboj vatri. celera. blitva. luk. Kuhanje povrća s malom količinom vode ^također je podesno. zatim razna eterična ulja koja daju poseban miris i okus (mrkva. mineralne tvari. koji djeluju ljeko­ vito protiv raznih bakterijskih bolesti. me­ so. mlijeko i si.spada u grupu ugljikohidrata. peršin. U svježem i u prerađenom stanju upotrebljavaju se: rajčica. ""Fitoncidi . pastrnjak. prvenstveno mesa. Povrće. sadrži još i celulozu. celer. **Glikozidi.) te djeluje na bolje iskorišta­ vanje ostalih jela. lišće luka i glavice luka. pa se. te hren. krasta­ vaca i zelenih rajčica ne izaziva znatne gubitke vitamina i mineralnih soli. korabica. grah mahunar i šparga Mnogi dosadašnji načini spremanja povrća za hranu često smanjuju njegovu hranjivu vrijed­ nost. lišće peršina. ali duže vrijeme. špinat. Mnoge vrste povrća imaju tzv. Kalcij služi kao materijal od kojeg se tvori koštano tkivo organizma.Važnost povrća u prehrani Od minerala koje sadrži povrće osobito su važ­ ni kalcij ili vapno i željezo te fosfor i kalij. Povrće je sastavni dio naših svakodnevnih je­ lovnika. uz osnovne hranjive tvari . peristaltiku crijeva). Pod utjecajem mliječno-kiselog vrenja. cikla. npr. kao i krumpir. . Naj­ bolji način spremanja povrća smatra se kuhanje u pari. fitoncidna*** svojstva (kao npr. sulforafen. Vrijednost povrća kao sastavnog dijela ljudske hrane u većem stupnju zavisi od načina upotrebe za ishranu. organske kiseline i dr. ali daje vo­ lumen obroku.kemijski spojevi koji povoljno djeluju na probavu. kao npr. (kao rotkvica i rotkva). pa tako utječe na probavu. češnjak) koja djeluju ljekovito — protiv raznih bakterijskih bolesti. krastavci. a u ishrani regulira rad crijeva (tzv. zahvaljujući tomu. Kuhanje. eterična ulja . jaja. grašak.ugljikohidrate i bje­ lančevine.. upotrebom povrća u pre­ hrani bolje iskorišćuju bjelančevine. Povrće sadrži razne glikozide. Prvenstveno u svježem stanju upotrebljava se: salata (lisnata i glavatica). povrća na visokoj temperaturi prevodi neke soli u takvo stanje u kojem ih orga­ nizam teško iskorištava. odlikuje se najvećom ko­ ličinom mineralnih spojeva baznog karaktera. endivija. paprika i si.

.

odnosno sad­ nje. 4 i 5 oko 500 kg povrća može se pobrati na oko 250 m2 (čiste površine) koristeći djelomično jednu površi­ nu s dvije kulture. Prema priloženim tabelama 3. odnosno sad­ nje. 160 do 200 kg. pa ga i nazivamo višegodišnje (tabela 5). tako da se na vrijeme može na­ baviti potrebno sjeme. a svatko na osnovi ovoga može napraviti plan i kombinirati vrste povrća kako njemu to najbolje odgovara. površinu našeg povrtnjaka razdijelili smo na tri dijela. a ako se uključi i krumpir. kao i sve ostalo što je po- . Kao što se vidi iz priloženih tabela. odnosno proljetne usjeve. odnosno prema uvjetima uzgoja (s ob­ zirom na klimu).Potreba povrća za peteročlanu obitelj Plan obiteljskog povrtnjaka Računa se da za zdravu prehranu treba po oso­ bi na godinu 80 do 100 kg raznovrsnog povrća bez krumpira. Na jednom je dijelu povrće ljetne sjetve. što je u tabeli 3 naznačeno. Ovakav plan može poslužiti za orijentaciju. Tu istu površinu možemo ko­ ristiti za neke kulture kasne sjetve. što je ^akođer naznačeno u tabeli 4. Na treću površinu dolazi povrće koje ostaje ne­ koliko godina na istom mjestu. Na drugom dijelu dolaze kulture proljetne sje­ tve. Preporučuje se da se razradi plan po mogućno­ sti u toku zime. Noviji normativi predviđaju slijedeće količine pojedinih vrsta povrća: Tabela 2 GODIŠNJA POTREBA POVRĆA KG PO O S O B I (u zagradi za 5 osoba) Navest ćemo primjer obiteljskog povrtnjaka za pet osoba. odnosno sadnje. Ta ista površina može se koristiti za neke je­ senske.

i to tako da se na istoj površini uzgajaju po dvije kulture istovre­ meno. planiranih 50 kg zrna graška ne može utrošiti u relativno kratkoj sezoni. nabaviti po­ treban alat i drugo. odnosno sadnja od veljače do svibnja djelomično na istoj površini . rotkvica (povrtnica mjesečarka). Npr. Osim prikazanog plana. Poželjno je nabaviti mineralno gnojivo. Na taj način. tj. pa traje do travnjasvibnja. pretpostavlja se da će se dio povrća konzervirati ili spremiti za zimu u svježem stanju. da se npr. Svatko može sam izvesti. i proljetna sjetva. u prvo vrijeme vegetacije u proljeće može se u usjev bilo koje kulture sijati npr. Isto tako. sije ili sadi neka kultura prije nego što je prethodna pobrana. računajući s moguć­ nošću neuspjeha nekih kultura. Osim toga. špinat ili bli­ tva može se sijati u jesen. uz ostalo. odnosno sadnja (od svibnja do sredine srpnja) Jesenska sjetva. dobijemo i na vremenu. Smrzavanjem se grašak odlično konzervira i maksimalno čuva njegova kvaliteta.trebno za rad u povrtnjaku. Tabela 3 PLAN POVRTNJAKA NA O S N O V I O K O 100 KG POVRĆA PO O S O B I . U navedenom planu (tabele 3 — 5) predvidjeli smo relativno manje prirode. na primjer. izgraditi klijalište. prema svojim mogućnostima i potrebama. Već u ožujku ili na početku travnja može se u usjev špinata saditi rani kupus ili kelj.GODIŠNJE ZA 5 O S O B A Ljetna sjetva. Tako se. do vremena dok se pobere špinat već se dobro ukorijene kelj ili kupus te tako. može se povrt­ njak iskorištavati još intenzivnije. u kojem poslije ili prije jedne kulture dolazi neka druga. odnosno sadnja od srpnja do rujna. najprikladnije kombinacije. koja doraste za potrošnju za 4 —5 tjedna.

odnosno sadnja i kasna ljetna sjetva. » . Također je iz tabele vidljivo koje se kulture mogu uzgajati na istom zemljištu ali u različito vrijeme tokom godine. te jesenska i rana proljetna sjetva. Tabela prikazuje vrijeme sadnje. odnosno sadnja. 4 i 5). odnosno sadnje PLAN GODIŠNJE SJETVE I SADNJE U POVRTNJAKU POVRŠINE 250m 2 Brojke na okomici označavaju potrebnu površinu za dotičnu kulturu u m 2 (vidi i tabele 3.. odnosno sadnja 90 m2 Višegodišnje kulture 45 m 2 Ukupno 250 m 2 Kasne ljetne sjetve. odnosno sadnja Tabela 5 VIŠEGODIŠNJE POVRĆE Ukupne površine prema načinu korištenja: Proljetna sjetva. Vodoravno su označeni mjeseci u toku kalendarske godine. odnosno sadnja 115 m2 Ljetna sjetva. vegetacije i berbe pojedine kulture kao i veličinu površine potrebne za uzgoj neke kulture da bi se dobili prinosi potrebni peteročlanoj obitelji.Tabela 4 PLAN POVRTNJAKA NA O S N O V I O K O 100 KG PO O S O B I GODIŠNJE ZA 5 O S O B A Proljetna sjetva.

.

3b). a služe za dopunsku obradu u vegetaciji. 4ab). Može biti drvena. 3a). b motika. Ručni kultivatori mogu ima­ ti različiti oblik radnog tijela (si. 5abc). d vile Za obradu tla (osnovnu. rotirajućim motikama. SI. c grabljice. Na manjim površinama služimo se ručnim oruđima (slike 3-7). kultivatorima. a Lopata (riljača. Grabljice su oruđe za dopunsku obradu (si. Lopata riljača služi za rigolanje i osnovnu obradu tla pri­ je sjetve ili sadnje (si. Sadilicu (si. ašov). frezama itd. 7a) kori­ stimo za vađenje presadnica iz klijališta. kao i uništavanje korova. Služi za osnovnu i dopunsku obradu tla (si. Motika je staro klasično oruđe. Lopaticu (si. tanjuračama. Grabljice za plijevljenje korova mogu imati različit oblik (si. 3. drljačama. 7b) koristimo za sadnju presadnica. 3c). 6ab). Motičica ima radno tijelo slično motici (si. Njima usitnja­ vamo i time ravnamo površinu tla neposredno prije sjetve ili sadnje. dopunsku) na većim površinama služimo se raznim plugovima. plastična ili metalna. služi za dopunsku obradu (usitnjavanje tla u klijalištu ili najčešće u vegetaciji za okopavanje između biljaka i uništavanje korova).Vrtlarsko oruđe i oprema Za obavljanje poslova u uzgoju povrća treba da imamo i odgovarajuća oruđa i opremu. .

Ručna prskalica a b SI. kultivator.8-4. SI. 3d) služe za razbacivanje stajskog gnoja. rotirajuća motika. itd. skupljanje i pripremu organskog materijala za pravljenje komposta. Na našoj površini od 250 m2 sve poslove moći ćemo obaviti ručnim oruđem. Grabljice za plijevljenje korova SI. kosilica. Treba samo nabaviti gu­ mene ili plastične cijevi dovoljne duljine. Za provođenje mjera zaštite od bolesti i štetnika dovoljno je da imamo jednu prskalicu na ručni . 6. slaganje stajskoga gnoja ili slame u klijalište itd.2-13 kW (3-18 KS). problem smo uglavnom riješili. gredica) koristimo kante s »ružom« za zalijevanje. motike na mo­ torni pogon ili motorne kopačice jačine 1. a Lopatica. Ako ima­ mo mogLićnosti priključenja na hidrant.5 KS) i jednoosovinski traktori jačine Povrće sadrži mnogo vode. Prema tome.Vile (si.8 kW (2. i u sa­ mom uzgoju ono zahtijeva dosta vode. freza.5-6. 2. prikolica. i b sadilica Samo ćemo spomenuti da za obradu tla na ma­ lim površinama postoje danas tzv. 7. Jednoosovinski traktori opremljeni su priključnim ratilima: plug. 8. Za pre­ ciznije zalijevanje na manjoj površini (klijalište.

prekomjerna se voda mora ukloniti tako da se iskopaju jarci ili grabe za odvod suvišne vode. Rezervoar im je 12-20 1. Jedna takva prskalica najprikladnija je za obitelj­ ski povrtnjak. On je hrana i izvor energije mikroorganizmima. a u novije vrijeme pla­ stičnog materijala. Trajan humus je glavna rezerva dušika u tlu. Ako je tlo suviše vlažno. a alkalnu gnojivima: stajskim gnojem. Reakcija tla utječe na prirod povrća. Količina hraniva. a oblikom podsjećaju na »kanistar« (si. Plastične imaju prednost jer su lakše. Za proizvodnju presadnica ili povrća u klijalištu ili plastičnom tunelu potrebno je imati jedan ili više termometara za mjerenje temperature tla. Tlo i obrada tla Većina povrtnih kultura zahtijeva plodno tlo. Struktura je sposobnost tla da se raspada na čestice. Danas se rade i vrlo jednostavne plastične prskalice rezervoara 5 1 i manje. neutralna ili alkalna (bazična). amonijevim sulfa­ tom. 8). najveća je mikrobiološka aktivnost. Takvu strukturu imaju tla bogata hu­ musom. biljna su hraniva dostupna biljkama. Leđne prskalice su od bakrenog. Humus po­ većavamo gnojidbom organskim gnojivima. povoljne strukture. Općeni­ to. Termometar je tako izveden da se lako ubode u rahlo klijališno tlo do potrebne dubine. Kiselu reakciju tla popravljamo unošenjem vapna u tlo. Količina humusa različita je u različitim tlima i može iznositi 1-6%. Humus je organska tvar u tlu. superf osf atom. lako pristupačnih biljkama.pogon i eventualno jedan ručni zaprašivač. U tim tlima najpovoljniji je odnos vode i zraka. Ona može biti kisela. pri čemu se iz njega oslo­ bađaju hraniva za biljke. Najpovoljnija je mrvičasta struktura. Mikroorganiz­ mi razgrađuju humus. za povrtnjak bi najbolja bila neutralna do sla­ bo kisela reakcija tla (pH 6-7). glavni je činilac plodnosti tla. Gnojenje vapnom isto ta- . Prikladne su za tretiranje malih površina.

moramo znati do koje će­ mo dubine rigolati. ma­ nje zbito. pa se za dvije-tri godine može popraviti i vrlo loše tlo. Pri rigolanju istodobno možemo tlo i pognojiti organskim gnojivom.ako je tlo nešto lakše. rigolat ćemo do dubine od 50 cm . Na manjim površinama nije teško dobiti za ne­ koliko godina dobro vrtno tlo. Tu se obilno gnoji i stalno obraduje. kompostom a i zelenom gnojidbom. Prije nego počnemo s rigolanjem. potreb­ no je da ga očistimo od korova i eventualno ka­ menja. prije sjetve i sadnje. Takva tla. . a na mjesto sloja A sloj D c) Na mjesto sloja D dolazi sloj E. odnosno teška. tada ćemo rigolati nešto dublje. Rigolanjem popravljamo tlo. Obično rigolamo u jesen ili zimi. a na mjesto sloja C sloj F itd. Ako je tlo teško. Rigolanje tla uz miješanje slojeva a) Prvo se izbacuju slojevi tla A i B b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj C. tlo može dovoljno sleći. Suviše pjeskovito tlo možemo popraviti obil­ nom gnojidbom stajskim gnojem. 9. treba duboko obra­ đivati i obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom. ukoliko ih ima u tlu. tako da se do proljeća. SI. sjetvom lupine ili neke druge lepirnjače. Rigolanje je duboko prekopavanje. a lako pjeskovito tlo do dubine od 70 i više cm. tj. koja se zaore u času kada je obilno razvila zelenu masu. U rigolanom. Obrada tla Kad smo već odabrali tlo za povrtnjak. cigle i slične predmete. da zatim povrtnjak ogradimo i da ga do­ bro pognojimo. Prilikom rigolanja uklonit ćemo iz tla razno kamenje. Gnoj ne smijemo zakopati u tlo dublje od 20 cm.ko koristi za tu svrhu. da bi postala lakša i rahlija.

. Jesenska duboka obrada SI. bolje će se i više iskoristiti jesenske kiše. te drugo . 11. struktura tla je povoljna. Zatim prekopamo donje slojeve. Prije nego nastupi zima i mrazovi. ako Jesenska obrada. B i C b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj D. Razlikujemo dvije vrste rigolanja — prvo. a u proljeće.ako su donji slojevi slabiji i loši. Dakle.tlo sadrži suviše vlage. 10). 10. treba iskoristiti djelovanje bakterija na svježe obrađe­ nim površinama. Duboku jesensku obradu tre­ ba u povrtnjaku obaviti što ranije. SI. Ima nekoliko razloga zbog kojih je po­ trebno što prije završiti s dubokim jesenskim ko­ panjem. Što se tlo ranije obradi. koje misli­ mo rigolati. prije nego se odlučimo na rigo­ lanje. pa na njih poslije toga opet stavljamo gor­ nje (si. a na mjesto sloja A sloj E c) Na mjesto sloja D dolazi sloj F. Rigolanje tla pri kojem se slojevi ne miješaju a) Prvo se izbacuju slojevi tla A. ona se lakše ocjeđuje u niže slojeve. onda pri rigolanju možemo izmiješati donje sloje­ ve s gornjim (si. pa za vrijeme suše bilje može bolje iskoristiti vlagu u tlu. ako su donji slojevi dobri i plodni baš kao i gornji. moramo poznavati svojstva tla. a na mjesto sloja C sloj G itd. Isto tako. koje za vrijeme jake zime potpu­ no prestaje. naročito na te­ žim tlima. 9). gornje dobre slojeve pri rigolanju ba­ camo na posebnu hrpu. razrahljenom tlu ima obilno zraka.

ostaje tlo u gruboj brazdi. Pri tome se uništavaju korovi i rahli površinski sloj tla oko biljaka. S tim se poslom treba žuri­ ti. npr. jer se pod utjecajem sunca tlo brzo suši i tako gubi dragocjenu vlagu. Okopavanje je re­ dovna mjera obrade koja se primjenjuje za sve po vrtne kulture. dok ličinke kupusnog bijelca i si. pa se jako zbilo. Proljetna obrada. Jesenskim se prekopavanjem uništavaju i razni štetnici. te oni tako na površini uginu. te ili otječe ili ostaje na površini. dolaze u niže slojeve gdje se uguše. te koje ima povoljnu strukturu. Odmah nakon prekopavanja treba tlo usitniti grabljama. što sve pogoduje rastu korijena. Ako je pak tlo preko zime bilo pod vodom. Nije potrebno isticati od kakve je važnosti da tlo sadrži što veće rezerve vlage. 11). Tlo je jače zbijeno. da se izbjegne stvaranje pokorice i bolje sačuva vlaga tla. Tlo koje ima veće re­ zerve vlage. Nakon toga. grčica. pod utjecajem mra­ za. istodobno će se utrošiti manje rada. dobro izmrvi. ka­ da nema dovoljno oborina.Na neobrađenim i nepooranim površinama tla voda se slijeva. ni presuho na dubinu od 15 do 18 cm. Ako se prekopava na veću dubinu. Plitko okopavanje neophodno je poslije svakog navod­ njavanja ili jače kiše. hrušt i drugi. trebat će manje natapati. tj. sloj do dubine od 8 do 12 cm. te se ukopa na 15 cm dubine. te je manja njegova sposobnost i mogućnost upijanja vode. Obrada za vrijeme uzgoja. Prekopava se na dubinu od 25 do 30 cm (si. Na jesen duboko prekopana tla ne treba na proljeće ponovno prekopavati. potrebno ga je plitko prekopati. Izbacuju se štetnici koji žive u dubljim slojevima na površinu. sve do proljeća. a tek zatim se duboko prekopa. koja je neophodno potrebna preko ljeta. S prorahljene površine manje se gubi vlaga tla i bolji je pristup zraka u tlo. rovac. nego samo dobro izgrabljati grabljama. Ukoliko nije tlo na jesen prekopano. Tla koja su na jesen pognojena i duboko prekopana bit će jednoličnih osobina i prikladne strukture. . to se mora prekopati na proljeće. najprije se gnoj razbaca po parceli. Prekopa se kad tlo nije ni prevlažno. tako da se preko zime. ka­ ko bi se za sjetvu ili sadnju priredio tanji sloj svježeg i razmrvljenog tla. pa će uzgoj biti lakši. Na jesen se obično gnoji stajskim gnojem.

a ostala hraniva iz tla. smanjuje rast. Najočitiji znak nedostatka kali­ ja jest smedenje vrhova i rubova listova. neće se razvijati čvrste kvalitetne glave. Ova tri hraniva redovno se gnojidbom unose u tlo. kvali­ teta jestivog dijela plodova je lošija (manje šećera.. kemijske elemente potrebne za rast biljke dijelimo na makroelemente: kisik (O). za kupus je najpovoljniji odnos dušika. cink (Zn). kalij (K). kompost). usporava sazrijevanje plodova. dušik (N). Dušik se koristi najviše iz humusa. a ostala prema potrebi. razvoj plodova uspo­ ren. sumpor (S). i mikroelemente kojih biljke trebaju u ma­ njim količinama: bor (B). Smanjuje transpiraciju. kalcij (Ca). fosfora i kalija 2:1:3. Listovi se uvijaju. vodik (H). željezo (Fe). Kalij. otpada od sta­ rijeg prema mlađem. Prevelika količina dušika produžuje vegetativni rast. U dobrom tlu treba da je najmanje 5% humusa. ako je tlo pregnojeno dušikom u odnosu na kalij. Lakša pjeskovita tla mogu imati i manje. također. Svi ovi elementi jednako su važni za pravilan rast i razvoj biljke. . bakar (Cu). O čemu ovisi količina hraniva koju gnojidbom dajemo tlu? Ovisi o po­ trebi kulture koju uzgajamo i o opskrbljenosti tla hranivima. Za uzgoj povrća tlo treba da bude opskrbljeno s oko 30 mg P2Os (fosfora) na 100 g tla i 30 mg K 2 0 (kalija) na 100 g tla. Zato je neophodan za formiranje plodova i rast vegetativnih organa. listovi su sitni. bez obzira na količinu koja je potrebna biljci. cvat­ nju i razvoj plodova. Treba naglasiti da je pri upotrebi pojedinih bilj­ nih hraniva. Biljna hraniva. Ne­ dostatak fosfora. od osnovne važnosti odnos pojedinih hraniva. lišće je sitnije. a teža glinena tla trebala bi da imaju veću količinu ovih hraniva. Ugljik biljke pri­ maju iz zraka procesom fotosinteze. plodovi sitni. mangan (Mn) i molibden (Mo). Nedostatak dušika manifestira se u sla­ bom rastu biljke. Neophodan je za rast biljaka. povećava otpornost prema biljnim bolestima. rast je slabiji. Lišće dobiva crvenkastoljubičaste pjege.Biljna hraniva i gnojidba povrća Fosfor ulazi u gradu veoma važnih spojeva u stanicama svih živih bića. od­ nos dušika. fosfor (P). i malo ih je. koje inače gnojidbom redovno svake godine unosimo u tlo. tj. Dušik je sastavni dio aminokiselina koje izgra­ đuju biljne bjelančevine. Osvrnut ćemo se na ulogu nekih makroelemenata u ishrani bilja. suhe tvari i C-vitamina). Od težine bjelančevina na dušik otpada 16 — 18%. To znači. Utječe na pravilan rast. Kalij se nalazi u svim mlađim dijelovima biljke. ugljik (C). uzrokuje previše bujan rast stab­ ljike i lišća. magnezij (Mg). cvatnja je slaba.5. fosfora i kalija. pa biljke dobro opskrbljene kalijem bolje podnose sušu. cvatnju i pravovremeno sazrijevanje plodova. kisik i vodik iz vode. ili u obliku mineralnih gnojiva ili u organskim gnojivima (stajski gnoj. tj. Npr. kao i dušika. blijedozelene bo­ je i ranije se suše.

I m a k u d i k a m o više h r a n i v a i o r g a n s k e tvari. t a k o d a svi slojevi t l a d o i s p i t i v a n e d u b i n e b u d u p o d j e d n a k o zastupljeni. k a o i svake 3 — 4 g o d i n e p o n o v o . Gnojidba s ma­ n j e o d 200 k g s t a j s k o g a g n o j a n a 100 m 2 s m a t r a s e s l a b o m d o z o m . O r g a n s k a su gnojiva nosioci h u m u s n i h t v a r i k o j e s u v e o m a z n a č a j n e z a plod­ nost tla. t r e b a d a t i t l o na i s p i t i v a n j e u odgovarajući laboratorij. a n a s t a j u na s a m o m g o s p o d a r s t v u ili u ljudskim naseljima. A n a l i z o m tražimo. j e r s a d r ž i m a n j e vode. j e r se gubi o r g a n s k a t v a r i dušik. T e ž i n a je 1 m3 dobroga zrelog stajskog gnoja o k o 1000 kg. M o ž e s e m i j e š a t i s a s l a m o m i d r u g i m o r g a n ­ skim o t p a c i m a uz u m j e r e n o vlaženje vodom.3 0 c m ) . n a č i n u i s h r a n e stoke i stupnju zrelosti gno­ ja. Pomiješaju se zajedno i za a n a l i z u se d a j e p r o s j e č n i u z o r a k t e ž i n e d o 1 kg. Z a r a n e p r o l j e t n e k u l t u r e g n o j i se u j e s e n . a za k a s n i j e r a n o u p r o l j e ć e . O b j e v r s t e o b o g a ć u j u tlo b i l j n i m h r a n i v i m a i t i m e p o v e ć a v a j u p l o d n o s t tla. z e l e n u g n o j i d b u i dr. k o m p o s t . g o s p o d a r s t v a i naselja. D o b i j e se. U z o r c i s e u z i m a j u d o d u b i n e o b r a d i v o g s l o j a t l a ( 2 0 . P. Pri podizanju n o v o g povrtnjaka. k o l i č i n i h u m u s a i r e a k c i j i t l a (pH). najčešće.K o d p o j e d i n i h k u l t u r a o z n a č i t ć e m o o d n o s po­ jedinih h r a n i v a za s k l a d a n rast dijela biljke koju uzgajamo. S p e c i f i č a n je gnoj peradi. podatke o količini osnovnih h r a n i v a u t l u (N. Na nekoliko se mjesta l o p a t o m u z m u u z o r c i tla. 0. U o r g a n s k a gnojiva u b r a j a m o stajski g n o j . a o n o g s j o š n e r a z g r a đ e n i m dijelovi­ m a s t e l j e 7 0 0 — 800 kg. 0. O b i č n o s e r a č u n a d a j e iskorištenje h r a n i v a u prvoj g o d i n i 5 0 % . D o z a s t a j s k o g a g n o j a ovisi o k o l i č i n i h u m u s a u tlu. N a 1 dio g n o j a d o l a z e 2 . Gnojiva Gnojiva dijelimo na o r g a n s k a (domaća) i mine­ r a l n a ( t v o r n i č k a ) . U k r u t o m s t a n j u g n o j i s e d e s e t a k d a n a p r i j e sjetve. M o ž e s e p r i m i j e n i t i u k r u t o m s t a n j u ili r a z r i j e đ e n vodom. r a d o m m i k r o o r g a n i z a m a . i z s m j e s e r a z n i h o r g a n s k i h ot­ p a d a k a kućanstva. a s v o d o m n e p o s r e d n o prije s j e t v e ili s a d n j e . a dobiva se ležanjem stajskoga gnoja nekoliko mjeseci. Za i z r a č u n a v a n j e k o l i č i n a h r a n i v a k o j a se daju tlu g n o j i d b o m s t a j s k i m g n o j e m . gnoj t r e b a što prije zakopati. a u trećoj 2 0 % . G n o ­ j i d b a s t a j s k i m g n o j e m djeluje v i š e g o d i n a . m o ž e m o t o s m a t r a t i d o b r o m gnojidbom. To je poluhumificirana masa.3 d i j e l a z e m ­ lje.50% N. p r i k l a d n o m za kulture koje imaju velike zahtjeve u pogledu strukture tla i vodno-zračnog režima. o p s k r b l j e n o s t i t l a h r a n i v i ­ m a i d u l j i n i v r e m e n a o d k a d a j e v r š e n a posljed­ nja gnojidba organskim gnojivom. Za gnojidbu se koristi zreli stajski gnoj. K). Stajski gnoj s m j e s a je i z m e t i n a d o m a ć i h životi­ n j a i stelje. u d r u g o j 3 0 % . r a č u n a s e d a staj­ ski gnoj sadrži 0. O b i č a v a se miješati i s p l o d n o m z e m l j o m ili t r e s e t o m . Kompost j e o r g a n s k o g n o j i v o . A k o n a 100 m 2 v r t a p r i m i ­ j e n i m o 1/2 m 3 z r e l o g a g n o j a .50% K 2 0 i 2 0 % o r g a n s k e tvari.25% P 2 0 5 . pa raz- . Nakon razbacivanja stajskoga gnoja po površini. n a lak­ šim pjeskovitim tlima k r a ć e a na težim glinastim t l i m a duže. D o m a ć a g n o j i v a g o t o v o su s v a organskog sa­ stava. a v i š e o d 400 k g j a k o m d o z o m gnojidbe. Količina hrani­ va u s t a j s k o m g n o j u v a r i r a p r e m a vrsti i starosti stoke.

učinimo od njih korist! Tvari običnog komposta mogu biti životinjskog podrijetla (krv. a još bolje gnojnicom. metala i plastike. koji štiti od izravnog djelovanja atmosferilija (si.likujemo i razne vrste komposta: obični kompost (otpaci iz kućanstva i gospodarstva). biljnog podrijetla (listinac. B otpaci. Prvo miješanje izvodi se oko mjesec dana nakon slaganja hrpe. ostaci kulturnoga poljoprivrednog bilja i korovskog bi­ lja. To su sjeme korova ili dijelovi korova koji se razmnožavaju vegetativno. sme­ će iz gospodarskog dvorišta. kosti. Mjesto za spremanje komposta. 12. Shema presjeka tek složene hrpe za kompostiranje. Prebacivanjem se odstranjuju i eventualne štetne i nepoželjne pri­ mjese u kompostu. mulj iz k a n a l a i vo­ dotoka). zatim leševi životinja uginulih od zaraznih bolesti. te otrovna sredstva za zaštitu bilja. u kompost se ne smiju stavljati tvari koje mogu štetiti tlu. kao razni predmeti od stakla. pogotovo ako je na lakšem. Na površinu tla dobro je najprije staviti sloj listinca. Na 1 m 3 komposta daje se u prosjeku 1 0 . čađa. kompost od treseta. c listinac ili slama Postupak spremanja komposta sastoji se u pre­ bacivanju hrpe 2 do 3 puta na godinu. pa sloj zemlje ili mulja i tako redom do vr­ ha. Baza kompostišta. kompost od slame ili kukuruzovi­ ne. kompostirani stajski gnoj. ostaci pri preradi grožđa i voća) i mineral­ nog podrijetla (pepeo. A tlo. Hrpa se izvana oblaže slojem zemlje oko 10 cm. T r e b a paziti da se u kompost ne ulažu tvari koje se ne mogu humificirati. slame ili pljeve. Za vrijeme sušnog razdoblja. zaraže­ ne biljke i dijelovi povrća. kulturama koje uzgajamo. kompostirano gradsko smeće itd. kompost se polijeva vodom. Zreli kompost je tamnosmede do sive boje. Isto tako. Za stimuliranje rada mikroorganizama dobro je dodati kalcij u obliku živog vapna ili vapnenca. dobro drži vodu i biljna hraniva u tlu. hrpe na koju se odlažu otpaci široka je 1. održavanju povoljne vlažnosti i poticanju mikroorganizama na razlaganje organskih tvari. Time se ubrzava proces humifikacije. bogat trajnim humusom. 12). te zdravlju ljudi i do­ maćih životinja. Dobro je da se tlo prethodno nabije. T r e b a birati sjenu drveća ili zgrada.1 5 kg živog vap- . U nedostatku oborina. od­ nosno pjeskovitom tlu. tj. kompostište. perje. odnosno raspoloživoj količini ma­ terijala za odlaganje. kuhinjski otpaci. a poslije kiše ili polijevanja vodom pri prebacivanju hrpe. pa i fekalije do­ maćih životinja). može se pokriti plastičnom folijom radi boljeg ču­ vanja vlage. dlaka. Budući da n a m smeće i razni otpaci često čine problem. tzv.5 do 2 m. vapneni otpaci poru­ šenih ili adaptiranih građevinskih objekata. m o r a biti ravno i ocjedno. Visina je obično 60 do 120 cm. zatim se slaže sloj otpa­ daka. SI. neupotrebljiva stočna h r a n a i silaža. a duljina je prema potrebi.

ali sadrži više tvari za trajnije popravljanje plodnosti tla. kao i ostalih organsko-humusnih gnojiva. Težina 1 m 3 zre­ log komposta računa se na 600-800 kg. Općenito. Gnojnicom se smije polijevati tek neko vrije­ me nakon dodavanja vapna. okrećući slo­ jeve. tj. već ima obilje trajnog humusa. Dušik pove­ ćavamo dodavanjem stajskoga gnoja i mineral­ nih dušičnih gnojiva. Danas se već radi na pronalaženju metoda za brže dozrijevanje komposta. treba ga čuvati od izrav­ noga sunčanog osvjetljenja. čime se poboljšava struktura tla. Danas se nalazi u prodaji prvenstveno za uzgoj ukra­ snog bilja. S obzirom na vrlo različite tvari koje se ulažu u kompost. 0. Većina je mineralnih gnojiva u granuliranom sta- . Za povrtne kul­ ture prednost ima treset neutralne reakcije (pH 6. Treba obratiti pažnju na reakciju tre­ seta. bob.20% P2Os i 0. Za njih kažemo da su glavni izvor biljnih hraniva. Ako za naš povrtnjak nemamo osigurano dovoljno organskih gnojiva. Pomiješan u površinski dio tla poboljšava struk­ turu. 0. Vapneni dušik dodaje se u količini 1. djeteline. repica.5 do 2 kg/m3.na. Sve dok kompost zri.35% N. može zelena gnojidba poslužiti za povećanje humusa i poboljšanje strukture tla. Iako možda imamo do­ voljno organskih gnojiva. facelija itd. visoke prirode nećemo postići bez gnojidbe mineralnim gnojivima. da ne sadrži velike količi­ ne biljnih hraniva. Dobro djeluje na težim tlima s nepovoljnom strukturom. Karakteristika je komposta. Općenito. povrće je veliki potrošač biljnih hraniva. Zelena gnojidba (sideracija) jest unošenje u tlo nadzemne mase u tu svrhu posebno uzgojenih kultura. a kod leguminoza i oboga­ ćivanju tla dušikom.5). U Laboratoriju za tehnologiju vrenja i biološku obradu otpadnih vo­ da Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Za­ grebu može se nabaviti preparat mješovitih mikrobnih kultura za brže kompostiranje određenih vrsta komposta. od­ mah po izvršenoj gnojidbi može se sijati ili saditi. Kompost sazrijeva pola do dvije godine. Njegovo gnojidbeno djelovanje traje 1 -2 godine. Najpovoljnije mineralno dušičnb gnojivo jest vapneni dušik ili kalcijev cijanamid. Gnoji se u količini 200-400 kg/100 m2. Mineralna gnojiva su osnova intenzivne poljo­ privredne proizvodnje. gorušica. gnojidba kompostom povećava plod­ nost tla. Usjev za zelenu gnojidbu primjenjuje se kad ima najbujniju zelenu masu. Za zelenu gnojidbu kori­ ste se: lupine. tlo je propusnije. a bolje čuva vodu u sušnim razdobljima. Treset također smatramo organskim gnojivom. smiljkita. Ukratko.3 0 % organ­ ske tvari. ogrštica. koja je označena na omotu. povoljna za mikrobiološku ak­ tivnost. smrzavanja. manje se stvara pokorica. Povalja se ili pogazi i ukopa. Vrijednost je zelene gnojidbe u unošenju svježe organske tvari. kao i vi­ ška ili manjka vode. zelena gnojidba popravlja strukturu tla.25% K 2 0. Dobro je da zreo kompost promrzne. kojim se održava neutralna ili alkalična reakcija komposta. varira i njegov sastav: 2 0 . Zreo je kompost biološki indiferentan. grahorice. a nema još razvijeno sjeme. Obično je siromašniji hranivima od stajskoga gnoja. pogotovu ako je razina humusa u tlu ni­ ska. Za povećanje hranjivog sastava u kom­ post se mogu unijeti druga gnojiva. odnos vode i zraka u tlu i povećava mikrobiološka aktivnost tla.

). K a d a gnojiti n e k o m o d r e đ e n o m k o m b i n a c i ­ j o m ? Pri osnovnoj obradi tla gnoji se »formulaci­ j o m « s v e ć o m k o l i č i n o m f o s f o r a i k a l i j a b e z duši­ ka. r a s i p a m o r u k o m š i r o m po cijeloj p o v r š i n i . N a b r o j i t ć e m o n e k a d u š i č n a g n o j i v a : r a z n e sa­ l i t r e (čilska. kalijeva. u r e a i m a 4 6 % N .g n o j i v o 12:12:12 . P. Trgovački. To je o s o b i t o v a ž n o z a d u š i č n a g n o j i v a k o j a t r e b a plit­ ko u n i j e t i u tlo.. M i n e r a l n a gnojiva dijelimo na p o j e d i n a č n a i s l o ž e n a . S v a k o o v o d u š i č n o g n o j i v o i m a r a z l i č i t p o s t o t a k d u š i k a . a m o n i j e v ni­ trat. 8:16:22. Fosforna pojedinačna gnojiva jesu: superfosfat . T h o m a s o v fosfat (Thom a s o v a d r o z g a ) . Npr. Z a s v a g n o j i v a vrijedi p r a v i l o d a s e p o s l i j e r a s i p a n j a š t o prije s p o v r š i n e u n e s u u tlo. P o k r e t n o s t k a l i j a j e i z m e đ u d u š i k a i fosfo­ ra. u r e a i si. ta se gnojiva o z n a č a v a j u b r o j e v i m a koji p r e d s t a v l j a j u b i l j n a h r a n i v a u % a k t i v n e tvari. Zalijevanje p o v r ć a pogoduje j o š b r ž e m i s p i r a n j u d u š i k a u d u b l j e s l o j e v e tla. Z a povr­ ć e d u ž e v e g e t a c i j e vrši s e p r i h r a n j i v a n j e d u š i č n i m g n o j i v i m a u s a m o j vegetaciji. P o j e d i n a č n a g n o j i v a m o g u biti d u š i č n a . 17:8:9. gnojiva mogu biti miješana Miješana gnojiva f i z i č k e su s m j e s e p o j e d i n a č ­ nih gnojiva. K A N i m a 2 0 . n o r v e š k a ) . Z a r a z l i k u o d duši­ k a . Za prihranjivanje dola­ ze u o b z i r k o m b i n a c i j e s p o v e ć a n o m k o l i č i n o m d u š i k a ili p o j e d i n a č n a d u š i č n a g n o j i v a (KAN.s a d r ž i 1 2 % N. itd. T a k o .. p a j e t a k o o l a k š a n o r a v n o m j e r n i j e r a s i p a n j e po površini.nju. Kalijev sulfat naročito je povoljan za gnojidbu nekih •Hi vrsta p o v r ć a k o j i m a ne prijaju kloridi. Evo nekoliko primjera kombinacija komplek­ snih m i n e r a l n i h NPK-gnojiva koja se proizvode u n a s : 12:12:12. 9:18:18. 7:14:21. 2 5 % ili 2 7 % N . K A N ( k a l c i j . ili u 100 kg o v o g g n o j i v a i m a 12 kg d u š i k a . M i n e r a l n a g n o j i v a u p r e d s j e t v e n o j p r i p r e m i tla. p e l o f o s i dr. Kombi­ n a c i j a 0:20:20 g o v o r i d a j e o v o g n o j i v o b e z duši­ ka. f o s f o r j e s l a b o p o k r e t a n u t l u i biljci. pa i s t i m u l a t o r e r a s t a i n e k e pesticide. B r z o s e g u b i i z tla. J e d n i m dijelom fosfornim gnojivom m o ž e se gnojiti u j e s e n . D a n a s se n a j č e š ć e i n a j v i š e p r o i z v o d e komplek­ sna m i n e r a l n a g n o j i v a k o j a r e d o v i t o s a d r ž e s v a t r i g l a v n a b i l j n a h r a n i v a (N. f o s f o r ­ na. itd. npr.a m o n i j e v a s a l i t r a .o b i č n i i k o n c e n t r i r a n i . ali se m a n j i dio m o ž e dodati (prihraniti) u vege­ taciji. Z a t o se velikim ko­ l i č i n a m a dušika ne gnoji n a j e d n o m već u više na­ v r a t a . Složena mineralna i kompleksna.a m o n i j e v ni­ t r a t ) ili v a p n e n o . K a l i j e v a p o j e d i n a č n a g n o j i v a j e s u : k a l i j e v e soli (klorid i sulfat) različitih k o n c e n t r a c i j a K20. D u š i k j e l a k o m o ­ b i l n o b i l j n o h r a n i v o . 14:14:14. v a p n e n i d u š i k ( k a l c i j e v c i j a n a m i d ) . K). U p r e d s j e t v e n o j o b r a d i ili sjetvi i s a d n j i u z i m a ­ ju se g n o j i v a s v i š e f o s f o r a i k a l i j a ili j e d n a k i m o m j e r o m glavnih hraniva. 12 kg fosfora i 12 kg kalija k a o čistih hraniva. S v a fos­ f o r n a g n o j i v a d a j u s e u j e d n o m n a v r a t u p r i os­ n o v n o j o b r a d i ili d o p u n s k o j o b r a d i t l a prije sjetve. N P K . k a o i u toku vegetacije. 10:20:10. 10:20:30. G n o j i v o u n o s i m o u t l o k o p a n j e m 47 . 11:11:16. a m o g u s a d r ž a t i i o s t a l a m a k r o i m i k r o h r a n i v a . z a t i m u r e a . Kalijevim gnojivima gnoji se i s t o v r e m e n o k a d a i fosfornim. 1 2 % P 2 0 5 i 1 2 % K 2 0 . 5 % . itd. Z b o g t o g a s e g n o j i d b a d u š i č n i m g n o j i v i m a izvodi n e p o s r e d n o prije s j e t v e ili s a d n j e p o v r ć a . p r e m a t o m e s a d r ž e l i j e d n o ili više b i l j n i h hraniva. p o g o t o v u neki oblici dušika.

biljni hormoni i vitamini) koriste se u koncentra­ ciji 0. Mo) koristi se u koncentraciji 0. Ta gnojiva pored glavnih hraniva (NPK) obično sadrže i neke mikroelemente. B. 2 .15% (15 g/10 1 vode). već samo dopunjava osnovnu gnojidbu tla. pa je osnovna gnojidba nedostatna za normalan rast biljaka. To znači da sjedinjuju sva do­ bra svojstva organskih i mineralnih gnojiva. Na 10 m2 površine gnoji se sa 10—15 1. •li) . 7% K 2 0. Fe. mikroelemente.motikom ili grabljicama. 17% K 2 0. 9% P 2 0 5 . Prskanje se može provesti u više navrata. Posebna je grupa mineralnih gnojiva kojima vršimo folijarnu gnojidbu. Wuksal i Plantan (9% N. Zato se gnojivo rasipa po cijeloj gre­ dici. te da sadrže sva makro.i ve­ in ćinu mikrohraniva. Zn.2% (20 ml/10 1 vode). Folijama gnojidba izvodi se kada kultura razvije dovoljno veliku lisnu masu i kada je lišće još u intenzivnom porastu. Mn. a poneka i biljne hormone i vitamine. Pri prihranjivanju valja paziti da gnojivo ne dolazi izravno na biljke ili tik uz posađene presadnice. To je gnojidba preko lista. tj. pogotovu ako su pogoršani vanjski uvjeti pro­ izvodnje. prskanjem biljaka u vegetaciji. Dušičnim gnojivom ureom također se može prihranjivati preko lista. a gnojiva za folijarnu prihranu mogu se miješati s većinom sredstava za zaštitu bilja. Mogu biti u krutom i tekućem stanju.075%).3 % NPK-hraniva. Hraniva lišćem ulaze u biljku. Navodimo neke trgovačke nazive mineral­ nih gnojiva za folijarnu gnojidbu povrća: Folifertil (22% N. 21% P 2 0 5 . Mg. U klijalištima i staklenicima upotreb­ ljava se niža koncentracija (0. Karakterizira ih visoki postotak organ­ ske tvari 25 — 80%. Sadrži 35 — 40% or­ ganske tvari. a razrjeđuju se vodom. mikroelementi. Jed­ no takvo tresetno organsko-mineralno gnojivo domaće proizvodnje je Bioter. Co. Korijenov sistem razvija se i u širinu. Folijama gnojidba ne može u potpunosti opskrbiti kulturu biljnim hranivima. Organsko-mineralna gnojiva dobivaju se mije­ šanjem organskih tvari (gnojiva) i mineralnih gnojiva. Cu.

što ovisi i o kraju i o kulturi. dinja. j e r su to biljke koje traže . sadržaj vode u povrću kreće se između 85 — 97%. znači da ne sadrži vode ili je pak sadrži jako malo. dok pod zalijevanjem (orošavanjem) podra­ zumijevamo takvo dodavanje vode kojom se ovla­ zi čitava biljka. dok je za neke druge bolje orošavanje. tj. Natapanje između gredica Pod natapanjem podrazumijevamo dodavanje vode izravno pod biljku. Valja napomenuti da voda za navodnjavanje ne smije biti bočata (ne smije imati soli. To se obično radi tzv. Na ma­ lim površinama. ako se pojedine grude drže na okupu. da bi ih biljke mogle koristiti. tj. znači da ima do­ voljno vlage u tlu. Može se izgraditi i bazen za vodu. Pri upotrebi vode u povrtnjak u moramo znati da li n e k a kultura zahtijeva vlažno tlo ili pak vlažno tlo i vlažni zrak. pa skupljamo kišnicu.Voda i navodnjavanje povrtnjaka odrediti vlažnost tla tako da se uzme u ruke gru­ da zemlje iz dubine 5 — 6 cm i stisne u ruci. a to može biti problem u primorskim područjima). Za vrijeme ljetnih vrućina povrće m o r a dobiti pri svakom zalijevanju 10 pa čak do 25 litara vode na 1 m2. u kućnim vrtovima najbolje je na samoj površini povrtnjaka predvidjeti određeno mjesto za vodu. Najbolja voda za navodnjavanje jest kišnica. na brzinu može se vrlo jednostavno SI. 13). patlidžana. natapanje. U većini slučajeva. pa ih ili povremeno punimo vodom — iz naprijed navedenih izvora — ili ih pak smjestimo uz kuću. Osim toga. jezera. po­ toci koji preko ljeta ne presuše. P r e m a tome. znači. osnovno je pravilo: bez navodnjavanja n e m a uzgoja povrća. razlikujemo natapanje i orošavanje (zalijevanje). V e ć i n a povrtnih kultura troši velike količine hraniva za koje je potrebno. dovoljno vlage u tlu. O vremenu kada je potrebno navodnjavati pro­ suđuje se po vlažnosti tla i vanjskom izgledu bilj­ ke. pa je za većinu povrća potrebno osigurati dovoljno vode. te rijeke. Međutim. Za neke povrtne kulture povoljniji je prvi način. ali je još jednostavnije ako jednu. direktno vlaženje tla (si. 13. Odoka. Ako se gruda potpuno raspadne. dvije ili više bačava ukopamo u tlo. kantom s ružom za zalijevanje ili gumenim ili plastičnim cijevima s ružom za zalijevanje . tikva. kišnica iz cisterne. paprike.orošavanje. Izvori vode mogu biti: bunari. Prvi način upotrebljava se kod rajčice.

Z a n a s s u v r l o v a ž n e m j e r e p r e v e n t i v n o g suzbi­ j a n j a k o r o v a . tj. Zalijevanje orošavanjem preporučuje se za sve k u p u s n j a č e . o r o š a v a n j e b i u o v o m s l u č a j u djelo­ v a l o n e p o v o l j n o n a t e biljke. B o r b u p r o t i v k o r o v a v o d i m o p r e v e n t i v n o i di­ rektno — uništavanjem korova. a u k u ć n i m vrtovima. p o k o š e n a t r a v a s t r a t i n e . M a l č i r a n j e se sastoji u prekrivanju tla o k o b i l j k e r a z n i m m a t e r i j a l o m . To su glavne štete od korova. Ali č i m p o č i n j u p l o d o v i dozrijevati. Z a m a l č i r a n j e n a j v i š e s e u p o ­ t r e b l j a v a : s l a m a . P r e m a t o m e . o d n o s n o n a t a p a n j e t r e b a t a d a sve­ sti n a n a j m a n j u m j e r u . U n a š e m v r t u o d r a n o g p r o l j e ć a d o k a s n e j e s e n i . p r i u s t a n o v l j a v a n j u v r e m e ­ n a z a l i j e v a n j a t r e b a voditi r a č u n a i o s t a n j u r a s t a i r a z v i t k a biljke. R a j č i c e i krastavce ne t r e b a natapati u času k a d a cvate v e ć i n a b i l j a k a . v o d u i b i l j n a h r a n i v a . T a j j e n a č i n da­ n a s vrlo. koji o t e ž a v a p r e b r z o s u š e n j e tla. a j a v l j a j u se z a j e d n o s k u l t u r o m koju uzgajamo. kelj. O s i m t o g a . c v j e t a č u . o d sjetve i n i c a n j a .m n o g o vlage. Biljni o s t a c i vrta koje e v e n t u a l n o koristi­ mo za s p r e m a n j e k o m p o s t a ne smiju sadržavati o s j e m e n j e n e k o r o v s k e vrste. R i z o m i (podanci) nekih višegodišnjih korova stvaraju s m e t n j e u o b r a d i tla. S v i z a h v a t i o b r a d e tla. a prestati s n a t a p a n j e m pod k o n a c vegetacije. Npr. svi z n a m o . O v e k u l t u r e uz v l a g u u t l u za­ htijevaju i dovoljno vlage u zraku. o d n o ­ sno smanjiti prekomjerno isparivanje vode za v r u ć i h d a n a — tzv. p o t r e b n o je tlo tako obrađivati da se spriječi isparavanje. p l a s t i č n e folije i si. pa sve do b e r b e povrća. korovi p r o r a š ć u j u tlo z a j e d n o s p o v r ć e m . N e k i s u k o r o v i p r e n o s i o c i b o l e s t i i š t e t n i k a p o l j o p r i v r e d n o g bilja. može se vrlo jednostavno i uspješno primijeniti. z a t i m s a l a t u i k r a s t a v c e . O n i s u i m k o n k u r e n t i z a ž i v o t n e f a k t o r e : svjetlost. Borba protiv korova K o r o v i s u b i l j k e k o j e n i s u cilj u z g o j a . b e r b u n e b i s m o n i d o č e k a l i . d o k č e s t i uzgoj i s t e . Korj e n a s t o p o v r ć e t r e b a r a v n o m j e r n o n a t a p a t i u to­ ku čitave vegetacije. pa se zato preporučuje okopavanje i razbijanje p o k o r i c e poslije s v a k o g o r o š a v a n j a (zalijevanja) ili n a t a p a n j a . o d duboke jesensko-zimske do plitkog o k o p a v a n j a u v e g e t a c i j i . O s j e m e n j e n e k o r o v e t r e b a s k u p i t i i spaliti. Luk t r e b a ja­ če n a t a p a t i na p o č e t k u i u s r e d i n i v e g e t a c i j e . t r e b a obilnije i natapati. D a i h n e u n i š t a v a m o . Korovi oduzimaju kulturnim biljkama vegetacijski p r o s t o r . D a b i s e v l a g a u t l u š t o dulje s a č u v a l a . za k u p u s . Iz­ m j e n a k u l t u r a p o v r ć a ( p l o d o r e d ) n a istoj p o v r š i n i t a k o đ e r s n i z u j e b r o j k o r o v a . k u p u s t r e b a o b i l n o z a l i j e v a t i ( o r o š a v a t i ) u č a s u k a d s e p o č i n j e glavičiti.raširen. O s i m v l a ž n o s t i tla. listi­ n a c . m a l č i r a n j e m . i dr. pa t a k o i povrća. ali istodobno i m a n j e vlage u zraku. na m a l i m površinama. s m a n j u j u z a k o r o v l j e n o s t p o v r š i n a . S i j e m o č i s t o s o r t n o s j e m e k o j e svo­ j o m deklaracijom g a r a n t i r a da ne sadrži s j e m e n a korova. v l a g a s e u tlu m o ž e s a č u v a t i .

Da li za površinu od 250 m 2 našeg vrta koristiti herbicide? Ne. Potpuno razvi­ jene korove uništavamo samo dubljom obradom tla. Preventivnim mjerama gotovo nikada ne uni­ štimo korove do podnošljive granice. Najčešće za svaku vrstu povrća treba upotri­ jebiti drugi herbicid. Pri samom prskanju treba paziti da nimalo sredstava ne dođe na susjednu gredicu. dobro se uništava plit­ kom obradom (kultiviranjem). Pojavom i primjenom herbicida poljoprivreda je snažno kročila naprijed.herbicida. Dok je korov još ispod po­ vršine tla ili je tek niknuo. obradom tla i pli­ jevljenjem. Napominjemo da naj- manji omoti pesticida iznose 100 g. što je slučaj kada je tlo suho i tvrdo. Malčiranje. Osjemenjele korove i korove s rizomima plit­ ka obrada još više širi. Plijevljenjem se ko­ rov čupa iz tla rukom ili prigodnim alatom. Evo primjera: Korove u mrkvi možemo suzbiti herbicidom Prometrin u količini 3 kg/ha. Oplijevljenu masu korova treba skupiti izvan gredice i ostaviti da se osuši na suncu. pored ostalih dobrih strana. Sve su to razlozi zbog kojih na ovoj maloj površini nećemo korove uništavati herbicidima. Količine herbicida kojima bi­ smo suzbijali korov u našim kulturama tako su male da bi nam određivanje točne doze činilo po­ teškoće.vrste povrća na istoj površini pogoduje širenju korova. uveliko snizuje i zakorovljenost. naročito primje­ na crne folije. da se nadzemni dijelovi korova ne otkinu. Važno je oplijeviti prije nego se korov osjemeni. Nakon tretira­ nja herbicidom često ne možemo u istoj kalendar­ skoj godini na toj gredici ništa drugo uzgajati. Zato je mehaničko uništavanje korova. na kojoj je salata ili neko drugo povrće. . Za plijevljenje tlo bi trebalo biti pogodne vlažnosti. Prema našem planu mrkvu uzgajamo na 10 m2. Herbicidima se korovi najpotpu­ nije uništavaju. Korove mehanički suzbi­ jamo obradom tla i plijevljenjem. već ih mo­ ramo i izravno suzbijati. tim više što nema uni­ verzalnog herbicida koji bi uništavao sve korovske vrste a ne bi bio fitotoksičan za povrtne kul­ ture. Kemijske metode suzbijanja korova temelje se na primjeni kemijskih tvari . Tu površinu treba prskati s 4-5 dl vode u kojoj je otopljeno 3 g Prometrina. jer može potpuno stradati. u našem vrtu osnovna metoda borbe protiv korova.

Pojedine vrste povrća napadaju razni štetnici i bolesti. grašak i još neke vrste razvijaju dosta duboko korijenje. krastavci. te povrće koje dolazi na drugo mjesto u plodoredu tj. krastavci. obično gnojimo organskim gnojivima svake druge godine. humusnom tlu mogu jedino racio­ nalno iskorištavati veće količine vode potrebne za povrće. više horizontalno nego vertikalno. koji popravlja strukturu tla i omogućuje dalje korište­ nje dodane vode.Plodored Izmjenu kultura na istoj površini nazivamo plodoredom. Npr. za koje je tlo gnojeno organskim gnojivima. zatim zahti- jeva često natapanje. Međutim. dinje. da se brzo troši humus (mineralizira se) koji treba obilno nadoknađivati. Osim toga. Zatim razne vrste povrća imaju i razne po­ trebe za hranivima. Pozna­ to je da se čestim natapanjem i orošavanjem na­ rušava struktura tla. To ispada kao neki začarani krug: mnogo vode — koje treba povrće. Na površinama koje smo do­ tične godine gnoj ili organskim gnojivima (stajski gnoj ili kompost) uzgajamo kulture koje treba obilno natapati ili orošavati. a druge manje. pa bi uslijed uzgoja samo jedne kulture na istoj površini došlo do ne­ pravilnog i jednostranog iskorištavanja hraniva iz tla. kompost) bogata tla. jer se na takvom. papri­ ka. ono se grana slično kao nadzemna stabljika. a to su rajčica. jedne kulture troše neka hraniva više. te se ono uzgaja na po­ vršinama koje smo za prethodne kulture gnojili organskim gnojivima. mahunjače i korjenjače. Povrće traži relativno dobra. organskim tvari­ ma (stajski gnoj. jer se mogu i moraju dodati u obliku mineralnih gnojiva. ne uzgaja se na is­ tom tlu stanovita kultura nekoliko godina za re­ dom. pa prema tome i troše ona hraniva koja se nalaze u površinskom sloju tla. Međutim. kupusnjače. te da suzbijemo njihovo širenje. Izmjenom tih kultura na jednoj parceli najbolje će se isko­ ristiti hraniva u tlu. ali su ona u našem slučaju od manjeg značenja. — a manje vode traži lukovičasto povrće. tj. lubeni­ ce i si. odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. te mogu iskori­ štavati hraniva i iz dubljih slojeva tla. Zato često govorimo o povrću koje dolazi na prvo mjesto u plodoredu. pa grah mahunar. patlidžan. a koja ujedno narušava strukturu tla — mnogo humusa. Povrćarske kulture ne smiju se sijati. tikve i lubenice razvijaju korijenje u višim slo­ jevima tla. kako sve povrće ne treba istu količi­ nu vode. . odnosno orošavanje. razne vrste povrća imaju nejed­ nako razvijen korijenov sustav. Humus sadrži i hraniva. di­ nje. tj. koje dolazi iza kul­ tura za koje je tlo gnojeno organskim gnojivi­ ma. korjenasto povrće.

k o r i s t e s e d e b l j i n e 0. tj. j e r raspršuju s u n č a n e zrake.a k o je Svaka povrtna kultura ima određene potrebe z a t o p l i n o m b e z k o j e n e m o ž e r a s t i i r a z v i j a t i se. Z a klijališta i m a n j e staklenike zadovoljava o b i č n o r a v n o p r o z o r s k o s t a k l o d e b l j i n e 2-3 m m . p l a s t e n i c i i sta­ klenici.t u n e l i . O n e n e m o r a j u biti p r o z i r n e i n a j č e š ć e djeluju k a o zamagljene. To je još i bolje. a njihova se svojstva s t a l n o usavršavaju. u z p r e t p o s t a v k u da je čisto. Folija ne propušta vodu ni vodenu paru. a zbog površinske napetosti dosta se orošavaju . ali se n o ć u brže hladi. pa se p r o s t o r z a š t i ć e n s t a k l o m u t o k u d a n a d o b r o za­ grijava. Folije su l a g a n e . već dolazi do jačih oštećenja od kojih se biljke vrlo t e š k o i sporo oporavljaju. Veći broj vrsta potječe iz tropskih područja. . ot­ p o r n o je na vodu i r a z n e k e m i j s k e sastojke. š t o m u j e v e l i k i n e d o s t a t a k . S t a k l o n e p r o p u š t a v o d e n u p a r u n i plinove.2 m m . a n o ć u sporije hladi n e g o vanjski pro­ stor. s k u p l j a j u s u n č e v e z r a k e . k r a s t a v c i i dr. P r o s t o r pokriven folijama d o b r o se zagrijava u toku dana. S t a k l o d o b r o p r o p u š t a s u n č e v o svjetlo.Zaštićeni prostori Materijali za zaštićene prostore Staklo je n a j s t a r i j i p r o z i r n i m a t e r i j a l koji se k o ­ r i s t i z a p o k r i v a n j e k l i j a l i š t a i s t a k l e n i k a . p o k r i v e n o tlo.03-0. Te su kulture v r l o o s j e t l j i v e n a n i s k e t e m p e r a t u r e i s p o d 0°C p a ih v e ć i n a već za m a n j e g m r a z a strada. Ako tem­ p e r a t u r e i nisu ispod nule v e ć se s a m o približe točki smrzavanja. u z g a j a m o ih u z a š t i ć e n o m prostoru. Ovisno o n a m j e n i . S v i m a je njima zajedničko da su to prosto­ ri p o k r i v e n i p r o z i r n i m m a t e r i j a l o m . p a m o ž e doći d o o ž e g o t i n a n a biljkama. Za tu se svrhu k o r i s t e r a z l i č i t i tipovi z a š t i ć e n i h p r o s t o r a k a o klij a l i š t a . Za razliku od stakla. folije koje se upotrebljava­ ju za z a š t i ć e n e prostore vrlo su tanke. n e š t o s l a b i j e propuštaju svjetlosne z r a k e nego staklo. O n o p r o p u š t a toplinske zrake. č v r s t e i e l a s t i č n e . p a s u n j i h o v e po­ trebe za toplinom naročito izražene. Z b o g t o g a s t a k l o m o r a i m a t i o k v i r — n a j č e š ć e drveni. koji omogu­ ćuje b i l j k a m a dovoljno svjetla a zaštićuju ih od niskih temperatura. A k o ž e l i m o uzgojiti b i l j k e u v r i j e m e k a d a kli­ m a t s k i uvjeti v a m n i s u z a n j i h povoljni. m a l i . j e r folija bolje p r o p u š t a o n e t o p l i n s k e z r a k e k o j e n o ć u i z d v a j a tlo i b i l j k a . p a p r i k a . ali je t e š k o i lomljivo. ali još uvijek dovoljno za r a s t i d r u g e životne p r o c e s e u b i l j k a m a . j e r u t a k o z a š t i ć e n o m pro­ storu n e m a sjena od nosećih konstrukcija. a okvir se polaže na odgovarajuću potporu. k a o r a j č i c a . gdje n a s t o j i m o stvoriti povoljnije uvjete za r a s t i razvitak. T r e b a o b r a t i t i pažnju da u staklu ne bude mjehurića zraka. jer o n i d j e l u j u k a o l e ć a . Plastični materijali k o r i s t e se u n o v i j e v r i j e m e .

valovitih ploča ili cijelih konstrukcija. Osim toga. još bolje od stakla. Danas se na tržištu pojavljuju i valovite poliesterske ploče za pokrivanje malih plasteničkih konstrukcija. ali ima mnogo dobrih svojstava. Trajnost iznosi desetak godina. Folije se izrađuju od dvije vrste materijala koje se donekle razlikuju. a jeftinije su od običnog stakla. Polietilenske su folije lakše i jeftinije. Iznad r u b a j a m e postaviti okvir od dasaka koji treba da bude sa sjeverne strane za oko 5 cm viši. trajno gotovo kao staklo. SI. . Zbog toga im je vijek trajanja ograničen pa se moraju mijenjati. sma­ njuje im se propusnost za svjetlo te postaju lom­ ljive. za koji se češće upotrebljava kratica PVC. ali povećava čuvanje topline.5 m 2 . To opet smanjuje propu­ snost za svjetlost. zbog statičkog elektriciteta privlače prašinu i ostalu nečistoću iz zraka. dubine 40-50 cm. To su polietilen i polivinil klorid. ali su trajnije i bolje čuvaju toplinu. što također s vremenom smanjuje propu­ snost za svjetlost. a na donjem rubu okvira načiniti žljebiće. Polivinilske se folije izrađuju u manjim širina­ ma od polietilenskih. Klijališni okvir Preostalom zemljom od iskopane j a m e obložiti okvir izvana da se bolje čuva toplina. Kako sagraditi jednostavno toplo klijalište za proizvodnju presadnica za vlastite potrebe? Izabrati dobro zaštićeno mjesto okrenuto pre­ ma jugu ili jugozapadu. Do­ sta je skupo. Pleksi-staklo jest plastični materijal u obliku ploča. Nedostatak im je što s vremenom stare. 14 i 16). Klijališta Klijališta se najviše koriste za uzgoj presadnica. tako da prozor ima pad p r e m a jugu (si. Iskopati jamu 1-1. folije djelomično propuštaju ki­ sik i ugljični dioksid. Lak­ še je od stakla. čvrsto i elastično. Po svojim su svojstvima slične pleksi-staklu. bolje je koristiti više ko­ m a d a stakla koje treba složiti poput crepova na krovu. Za proizvodnju presadnica u našim kontinentalnim područjima potrebno je više topline pa se klijali­ šta zagrijavaju. Pripremiti prozor p r e m a dimenzijama okvira. Za razliku od stakla. ali im je vijek trajanja kraći. Ako je prozor ostakljen.vani niska temperatura. ima dobru propusnost za svjetlost i odlično čuva toplinu. To je ograđeni prostor pokriven ostakljenim pro­ zorom. teže su i nešto skuplje. Ako se klijalište zagrijava samo suncem preko prozora — zovemo ga hladno klijalište. a uz to su i slabija zaštita u hladnim noćima. 14. Prilikom kopanja površinski sloj tla odvojiti po­ sebno za pripremu klijališne zemlje.

A k o s e n a o k v i r s t a v l j a folija. G o v e đ i g n o j o b i č n o je previše vlažan pa mu t r e b a primiješati suhe s l a m e . Zagrijavanje klijališta Najjednostavniji i najjeftiniji n a č i n zagrijavanja klijališta jest zagrijavanje bioenergetskim materi­ jalom. p r i č e m u s e o s l o b a đ a to­ plina. U poljoprivrednim g o s p o d a r s t v i m a zagrijava­ nje klijališta najjednostavnije je svježim stajskim g n o j e m . M i k r o o r g a n i z m i raz­ g r a đ u j u o r g a n s k u tvar. P r o l a z e ć i p o r e d g o s p o d a r s k i h d v o r i š t a z i m i ili r a n o u p r o l j e ć e vidjeli s t e s i g u r n o k a k o s e p u š e gnoj išta iza štala. koristi se za zagrijavanje klijališta. ko- . o k v i r m o ž e biti i jednostavnije izrade. M n o g a gospodarstva d a n a s ne drže krupnu stoku. j e r s e t a k o b o l j e č u v a t o p l i n a .da se v o d a u s l u č a j u k i š e l a k š e s l i j e v a (si. p o p r i l i c i n a 1 dio g n o j a 1 dio s l a m e . a o r g a n s k a tvar stelje i v o d a obo­ gaćena mineralnim tvarima idealna je podloga za njihove životne procese. Toplina. I taj se g n o j m o ž e k o r i s t i t i z a z a g r i j a v a n j e k l i j a l i š t a u z d o d a t a k or­ g a n s k e tvari (slame. Š t o se ondje d o g a đ a ? U stajskom se gnoju nalazi velika količina mi­ k r o o r g a n i z a m a . a l i i m a j u s v i n j e ili k o k o š i . 15 i 16). koja se s m i š l j e n o proizvodi istim pro­ c e s i m a . a l i g a d a n a s r i j e t k o gdje i m a . B o l j a je polivinilska folija a preporučujemo da se stave dva sloja s r a z m a k o m 3-5 c m . K o n j s k i g n o j s m n o g o s t e l j e — n a j b o l j i je. S l o j z r a k a m e đ u f o l i j a m a djeluje k a o izolacijski jastuk. s j e c k a n e kukuruzovine.

mušine, listinca i si.) i vode da se stvore povoljni uvjeti za rad mikroorganizama. Cak i oni koji nemaju nikakvoga stajskog gnoja — kao ljudi koji žive u obiteljskim kućama u gra­ du i prigradskim naseljima ili vikendaši — mogu zagrijavati malo klijalište organskim otpacima iz vrta i lišćem koje se u jesen treba prikupiti i još dok je suho pokriti plastičnom folijom. U proljeće - dva do tri tjedna prije prve sjetve — izmiješani organski materijal složi se rahlo u klijališnu jamu sve do gornjeg ruba okvira. Ako niste imali nikakvoga stajskog gnoja, u materijal treba dodati oko 5 kg dušičnoga mineralnog gno­ jiva — KAN-a na oko 1 m3 organske mase. Da bi mikroorganizmi brzo počeli djelovati, masa treba da je vlažna. Dodavanjem mlake vode pro­ cesi će prije početi. Na rahlo složeni materijal stavi se prozor, da se za sunčanih dana organska tvar malo ugrije. Za oko 5-6 dana — ovisno o vanjskoj temperaturi — bioenergetski procesi počinju, a za 8-10 dana u unutrašnjosti se digne temperatura na 35-40°C. Sada je moment da se organska masa zbije — smanji količina zraka, da se procesi uspore, kako bi zagrijana organska masa što dulje grijala kli­ jališnu zemlju.

vičasto, bogato organskom tvari i biljnim hranivima. Ako u gospodarstvu ima zreloga stajskog gnoja ili komposta, dobro se izmiješa sa spome­ nutom zemljom dio gnoja na dva dijela zemlje, a komposta može biti i više. Ondje gdje nema gnoja ili komposta dobro je u zemlju dodati obogaćenog treseta, koji se može kupiti u poljoprivrednim apotekama ili drugim specijaliziranim trgovina­ ma. Da ne bi presadnice previše bujno rasle zbog obilja dušika u stajskom gnoju, treba dodati još mineralnog gnojiva koji sadrži fosfor i kalij (npr. 0:17:17 NPK oko 200 g/l,5m2). Na zbijeni bioenergetski materijal, koji je sada oko 5 cm ispod donjeg ruba klijališnog okvira, stavi se sloj 15-20 cm klijališne zemlje, ponovno pokrije klijališnim prozorom i ostavi nekoliko da­ na da se zemlja ugrije. Kada zemlja postigne po­ trebnu temperaturu 15 ili 20°C, može se priprema­ ti za sjetvu (si. 16).

Priprema klijališne zemlje Za vrijeme dok se organska masa zagrijava tre­ ba pripremiti klijališnu zemlju. Već smo spome­ nuli da gornji sloj tla - prilikom kopanja klijali­ šne jame — treba spremiti posebno. Tlo za klija­ lište treba da bude naročito dobre strukture, mrSI. 16. Presjek toplog klijališta pripremljenog za sjetvu; 1 klijališno tlo, 2 bioenergetski materijal i 3 izolacijski sloj (slama, kukuruzovina).

Prva je faza pripreme kopanje - sve do sloja bioenergetskog materijala, što je vrlo važno, zbog potrebe da iz pora tla iziđe sav amonijak nastao

-razgradnjom stajskoga gnoja. Amonijak i u maloj količini može biti štetan za biljke. Zatim se povr­ šina izravna grabljicama, rubovi uz klijališni okvir dobro pritisnu, da se kasnijim slijeganjem ne stvori šupljina. Ako se tlo već dugo koristi za proizvodnju povrća, dobro je prije sjetve u povr­ šinski sloj rasuti 50 g/1,5 m2 bakrenog vapna, koje će zaštititi mlade biljke u nicanju od bolesti korijenova vrata — što se popularno naziva padavica. Tako je klijalište pripremno za sjetvu.
Hladno klijalište nema — jasno — niti bioenergetskog materijala, nego se samo na već opisani način pripremi klijališna zemlja koja se zagrijava preko stakla ili plastične folije. Takvo klijalište može poslužiti samo za one vrste koje nemaju ve­ like zahtjeve za toplinom ili pri kasnijoj sjetvi. Tople gredice pokrivene specijalno izrađenim pokrivačem od pleksi-stakla (si. 17 u prilogu) vrlo su prikladne za uzgoj presadnica. Zahvaljujući karakteristikama toga materijala i bez posebnog zagrijavanja tla toplina od sunca se dobro čuva, što biljkama pruža mogućnost dobrog razvoja korijenova sustava.

Zaštićeni prostori u toku uzgoja Zaštita od niskih temperatura, vjetrova, isušiva­ nja tla a prema tome brže nicanje i bolji rast i razvoj povrtnih kultura može se postići različitom primjenom plastičnih folija. Pokriveno tlo. Dva su načina raširena u vrtlar­ skoj praksi. Pokrivanje tla, a ne biljaka - naziva

se malč ili mulč, a način gdje se pokrivaju i biljke — pokrivene gredice i mini-tuneli. Malč. Za pokrivanje tla najčešće se koristi crna polietilenska folija debljine 0,05-0,1 mm i širine 1,2-1,5 m. Gredica pripremljena za sjetvu ili sadnju pokrije se folijom, koja se položi na tlo. Da je vje­ tar ne digne, rubovi se zagrnu zemljom. Na mje­ stima gdje će se posijati ili posaditi naprave se odgovarajući otvori (nožem, škarama ili kakvom željeznom cijevi koje se rub užari i samo pritisne na foliju). Kakve su prednosti primjene malča? Tlo ispod crne folije bolje se zagrijava, a u to­ plijem tlu sjeme brže niče, presadnice se brže ukorjenjuju i brže nastavljaju rast. Ispod folije bolje se čuva vlaga tla, što je tako­ đer povoljno za nicanje i rast. Hraniva ostaju na dohvatu korijenovu sustavu, jer ih kiše ne ispiru. Čuva se struktura površine tla — ne stvara se pokorica, a to znači dovoljno zraka za korijenov sustav. Ispod crne neprozirne plastike ne raste korov - jer u mraku ništa ne raste. Plodovi koji su blizu tlu — ostaju čisti, pa je manja mogućnost oštećenja i gnjiloće. Ovaj se način osobito preporučuje za vrtne ja­ gode, ali je koristan i za krastavce, tikvice, rajčicu, papriku i patlidžan. Rani krumpir ispod crne fo­ lije gomolje stvara na površini tla, pa se može samo odgrnuti folija, pokupiti gomolje bez ošteće­ nja biljke, koja i dalje raste i stvara nove gomolje.
Pokrivene gredice. Za rane proljetne kulture: špinat, salatu, grašak, mrkvu, peršin i dr. nakon sjetve ili sadnje gredice se mogu pokriti prozir­ nom polietilenskom folijom debljine 0,03 ili 0,05 mm. Prije polaganja na gredicu folija se višestru-

ko presavije i na njoj izbuše rupe promjera oko 1 cm. Na 1 m2 folije treba načiniti 60-80 rupa. Rupe se mogu bušiti svrdlom (električnim ili ručnim), ili užarenom željeznom šipkom, ali se u potonjem slučaju folija ne smije višestruko presavijati, jer se slojevi mogu međusobno zavariti. Na posijanu ili posađenu gredicu položi se tako pripremljena folija, a rubovi zagrnu zemljom da je vjetar ne digne. Rupice na foliji sprečavaju pre­ tjerano zagrijavanje za sunčanih dana, osigura­ vaju bolji pristup zraka, smanjuje se vibriranje u slučaju vjetra — da se od udaraca ne oštete mla­ de biljke, a kišnica polako kroz rupice dolazi u tlo. Folija čuva površinsku vlagu i strukturu, pa uza sve prednosti koje smo naveli kod crne folije po­ sijano sjeme brže i jednoličnije niče a posađene se biljke bolje primaju i brže nastavljaju rast. Međutim, to je premali prostor za biljku, pa gre­ dica ne smije dugo ostati tako pokrivena. Ako smo pokrili posijanu gredicu, foliju treba skinuti kad se na biljkama razvije prvi pravi list (si. 18).

Usjevi salate, rotkvice, korabice, mrkve i drugih kultura mogu biti i dulje vremena pokriveni perforiranom folijom, kod kultura kraće vegetacije gotovo do berbe. U tom slučaju po 1 m2 folije tre­ ba načiniti 500-1000 rupa promjera oko 1 cm. Raz­ mak rupa tada iznosi 2,5-4 cm x 4-5 cm. Zagrnuti rubovi folije moraju biti dovoljno široki. Rast se biljaka omogućuje kasnijim djelomičnim odgrta­ njem i popuštanjem rubova folije. Na taj se način postiže ranija berba za 10-20 dana. Mini-tunel. To je također pokrivena gredica, ali se ona priredi tako da su joj rubovi uzdiguti oko 10 cm a folija napeta preko tih rubova. Za mini-tunel se također koristi izbušena folija (si. 19). Sve prednosti ove folije jednake su kao i u pokrivene gredice, samo što ovdje biljke imaju više prostora pa folija može duže ostati što je taj prostor ve­ ći.

SI. 19. Mini-tunel

SI. 18. Detalj pokrivene gredice kada treba skinuti foliju

Ako smo pokrili, na primjer, presađenu salatu, foliju treba skinuti, kad se na presadnicama ra­ zvije prvi novi list koji se dobro raspoznaje po boji.

Niski tuneli. Rane proljetne kulture mogu stići za berbu dva do tri tjedna ranije, ako se uzgajaju u tunelima od plastičnih folija. Isto tako, kasne jesenske i neke zimske kulture mogu dulje u je­ sen ostati svježe i neoštećene od kiša i mrazeva. Kao što se vidi na slici (si. 20 u prilogu), i niskim tunelom se pokriva gredica, ali tu je folija polo­ žena na armaturu svijenu u luk i pričvršćena iz­ vana uzicom ili plastičnim kopčama. Za pokriva­ nje tunela upotrebljava se polietilenska i PVC-

60 m p o t r e b n a je š i r i n a folije od 2 m. . 23) k o j i se z a g r i j a v a u s i s t e m u c e n ­ t r a l n o g a grijanja kuće. A k o n e m a m o mogućnosti da vodimo brigu o zračenju. t e m p e r a t u r a u t u n e l u m o ž e se povisiti i i z n a d 30°C š t o j e n e p o v o l j n o z a k u l t u r u . U v i j e k t r e b a r a č u n a t i d a s a s t r a n e o s t a n e n a j m a n j e 2 0 c m folije k o j a ć e s e zagrnuti zemljom da vjetar ne digne tunel. za tunel širine na bazi 1 m. Tako. n p r . Mali staklenik f o l i j a d e b l j i n e 0. 23.5-2 cm (si.10 ili 0.20 m m i š i r i n e p r e m a š i r i n i g r e d i c e i visini l u k a . a l i t o n e m o ž e biti t a k o e k o n o m i č n o kao što je na velikim gospodarstvi­ ma. a l i t o j e p r i k l a d n o z a o n e g o s p o d a r e koji p o v r ć e p r o i z v o d e n e s a m o z a vlastitu potrošnju n e g o i za prodaju. Sjeverna strana dobro se zagrne zemljom a južna s a m o provizorno jer se s te strane p r e m a potrebi tunel zrači.21 i 22 u p r i l o g u ) . I s t o t a k o . T a k o se m o ž e i zimi pro­ izvoditi p o v r ć e i c v i j e ć e . bolje je u p o t r i j e b i t i foliju s r u p i c a m a . U t r g o v i n i se m o g u n a b a v i t i i t u n e l i v e l i k i h di­ m e n z i j a u k o j e s e m o ž e ući.7 m a t e ž i n a mu je 580 g. visine 0. a k o j e t u n e l zatvo­ r e n . U t u n e l u ovakvih dimenzija na svaki m e t a r duljine t u n e l a d o l a z i p o j e d a n luk. o d d e b l j e p o c i n č a n e ž i c e b r . J e d a n l u k za n a v e d e n u g r e d i c u d u g a č a k je 2. ljubitelji v r t l a r s t v a koji z a t o i m a j u m o g u ć n o s t i n a južnoj strani k u ć e p o n e k a d g r a d e i s t a k l e n i k (si. Z a s u n č a n i h d a n a u p r o l j e ć e . N o s e ć i lukovi m o g u se n a č i n i t i od ljeskovih p r u t o v a d e b l j i n e 3-4 c m . Vrlo je važno da se folija dobro učvrsti na ar­ maturu. SI. te na čvrst k o l a c na č e l u i začelju tunela. 23 ili od p l a s t i č n i h cijevi p r o m j e r a 1.

m a l o izdužene. S j e m e koje je slučajno ostalo na vlažnom mjestu bolje je ne sijati. p a p r i sjetvi o t o m e t r e b a voditi r a č u n a . pa i n a j m a n j e m pakiranju od neko­ liko g r a m a sjemena. p a j e r j e b i l a ta­ k o l i j e p a ostavili s j e m e d a g a posiju s l i j e d e ć e go­ d i n e .p a p r i k a m a i o n i h k o j e to više n i s u bile. n a primjer. sjetva i vegetativno razmnažanje povrća p a p r i k a p o s j e t i o j e n e k i k u k a c i d o n i o m a l o pelud a s d r u g o g c v i j e t a n e k e z a š i l j e n e ljute p a p r i k e . pa a k o je s a m o j e d n o z a r a ž e n o sjeme. O d tih j e p o d a t a k a n a j v a ž n i j a klijavost. Sjeme Kvalitetno sjeme i m a sposobnost da se iz njega r a z v i j a n o v a biljka. Na svakom. j e r se sve sjeme koje se prodaje pakirano. I a k o j e p a p r i k a i z k o j e s u s j e m e izvadili b i l a slatka. Međutim. p a s a v t r u d m o ž e b i t i u z a l u d a n . proizvodi pod s t r u č n i m rukovodstvom i nadzorom. I p a k . d o g o d i n e je m e d u s l a t k i m p a p r i k a m a bilo i ljute. A k o n a m je ostalo s j e m e n a od prošle godine. U t o s u s e m n o g i uvjerili k a d su. Što se dogodilo? Cvijet i z k o j e g a s e r a z v i l a l i j e p a c r v e n a p a r a d a j z - . iz n j e g a će izrasti bo­ l e s n a biljka. j e r s u t e k o l i č i n e v e ć i n o m pri­ l a g o đ e n e p o t r e b a m a o b i t e l j s k o g vrta.p a p r i k u . k o j a p o s v o j i m o s n o v n i m ka­ r a k t e r i s t i k a m a o d g o v a r a r o d i t e l j s k o j biljci ili sje­ dinjuje d o b r a i još poboljšava d o b r a svojstva ro­ diteljskih parova. p r o ­ vjerite p o t r e b u s j e m e n a u t a b l i c a m a na kraju knjige. pa č a k i m a l o zašiljene. otisnuti su osnovni podaci o s j e m e n u . d i j e l o m p o d a n k a . l u k o v i c o m ili d i j e l o m l u k o v i c e . piše da je klijavost 7 0 % . Nekoliko s j e m e n i h z a m e t a k a bilo je o p l o đ e n o tim p e l u d o m i t a k o s u i z s j e m e n a s l a t k e p a p r i k e izra­ s l e b i l j k e ljutih p l o d o v a i r a z l i č i t o g o b l i k a . Ako. pa je to najsigurniji n a č i n da se izbjegnu n e u g o d n a iznenađenja. Zato je najbolje kupiti sjeme. S v a k o s j e m e n e m o r a biti k v a l i t e t n o .dijelovima biljke g o m o l j e m . mno­ ge se biljne bolesti p r e n o s e s j e m e n o m . ipak m o r a ­ m o r a č u n a t i d a s e klijavost smanjila. To i ne bi bila najveća nesreća. a k o se radi o h i b r i d n o m sjeme­ nu. Koliko sjemena trebamo? U o b i t e l j s k o m p o v r t n j a k u p o v r š i n e su m a l e i ri­ jetko p r e l a z e 10 mz za j e d n u vrstu i sortu.Sjeme. p a o t o m e s v a k a k o t r e b a v o d i t i r a č u n a . n e g o s u i m a l e r a z l i č i t e o b l i k e . V e ć i n a povrtnih vrsta r a z m n a ž a se s j e m e n o m a s a m o n e k e vegetativno . ili z e l e n o m r e z n i c o m . o d k o j e ć e s e b o l e s t širiti n a z d r a v e biljke. Zato će u većini slučajeva biti d o s t a t n a j e d n a k e s i c a naj­ m a n j e g p a k i r a n j a . to z n a č i da od s v a k i h 1 0 s j e m e n k i s a m o 7 m o ž e d a t i z d r a v u kli­ cu. n a p r i m j e r . a čuvali s m o ga na s u h o m i h l a d n o m mjestu. n a t r ž n i c i k u p i l i k r a s n u c r v e n u p a r a d a j z . a m e d u p a r a d a j z .

Z a t o uvijek t r e b a predvidjeti i rezervu. T a k o s v a k a biljka i m a više m o g u ć n o s t i da dobije m a n j i ali pravilniji vegetacijski p r o s t o r . Npr. pa i veći p r i r o d . 25. kao na primjer g r a h m a h u n a r i zrnaš. u kućice omaške. o n e k o r i s t e h r a ­ niva i v o d u s istoga vegetacijskog prostora. p r o m j e r s j e m e n a p a p r i ­ k e jest o k o 3 m m . pa b o l j e i j e d n o l i č n i j e n i č u (si.Sjetva V e ć p r i l i k o m sjetve t r e b a misliti d a s v a k a biljka k o j a ć e s e i z s j e m e n a r a z v i t i t r e b a svoj v e g e t a c i j ski p r o s t o r . p r e d u b o ­ k o g ili p r e p l i t k o g p o l o ž a j a s j e m e n k e . N a j i d e a l n i j e b i bilo k a d b i taj p r o s t o r b i o k r u g . pa n i j e d n a n e ć e m o ć i d o s e ć i svoj p u n i r a z v o j . k o d k o j e g s u v e ć i g u b i c i z b o g n e r a v n o g tla. N a j č e š ć e s e sije u redove (si. Više biljaka zajedno lakše probijaju pokoricu Omaške (si. D u b i n a sjetve v r l o j e v a ž n a . Načini sjetve: A u redove (špinat). M a l o m m o tičicom izvuče s e b r a z d a u z d u ž uzice n a željeni razmak. O v a j n a č i n sjetve i m a i svoj n e - . i S a m o n e k e v r s t e siju s e u kućice (si. B a ­ cajući sjeme s visine. š p i n a t . o d n o s n o o k o 2 c m . sjemenke polože na d n o brazde. To o s o b i t o vrijedi za s i t n o s j e m e . ni s v a k a klijava s j e m e n k a n e ć e se ra­ zviti u biljku. a v i š e j e b i l j a k a p o j e d i n i c i p o v r š i n e . 2 4 b). Više biljaka zajedno imaju više s n a g e u nicanju. ali j e t o t e š k o izvedivo. A k o n a j e d n o m m j e s t u r a s t u d v i j e ili v i š e b i l j a k a . B u kućice (niski grah mahunar) i C omaške (matovilac) SI. a o n d a g r a b l j i c a m a u k o p a u p o v r š i n s k i sloj b e z povlačenja grabljica. o n o se slučajno r a s p o r e đ u j e . p o nekoliko sjemenki zajedno na o d r e đ e n o m razma­ ku u redu. zagrnu i m a l o p r i t i s n u da s j e m e d o d e u doticaj s čestica­ ma vlažnog tla i o d m a h p o č n e bubriti. p a j e z a p r a v o taj p r o s t o r k v a d r a t ili p r a v o k u t n i k . p o k o r i c e i si. p a z a p a p r i k u o d g o v a r a d u b i n a sjetve od 7 x 3 m m . M e đ u t i m . tj. Ovaj n a č i n sjetve i m a p r e d n o s t n a t e ž i m glinovit i m t l i m a n a kojima s e l a k o s t v a r a pokorica.. r o t k v i c a i si. 2 4 a).. 2 4 c ) s e n a j č e š ć e siju b i l j k e k r a t k e vegetacije i o n e kojih t r e b a m n o g o po jedinici po­ v r š i n e — k a o m a t o v i l a c . Z a t o r a s p o r e d s j e m e n a p r i sjetvi t r e b a d a p r i b l i ž n o o d ­ g o v a r a željenom r a s p o r e d u biljaka. a m o ž e s e svesti n a j e d n o s t a v n o p r a v i l o d a s j e m e t r e b a biti p o k r i v e n o s l o j e m z e m l j e koji o d g o v a r a s e d m e r o s t r u k o m p r o m j e r u sjemena. SI. 25). R a z l i k u j e m o 3 n a č i n a s j e t v e : u redove. koja je to v e ć a š t o je s j e m e sitnije.Već je s p o m e ­ n u t o d a p r i t o m e t r e b a voditi r a č u n a o klijavosti s j e m e n a i r a č u n a t i s a m o s klijavim s j e m e n k a m a . 24.

gdje i m s e m o g u pružiti povoljniji uvjeti. l u k s r e b r e n a c i dr. Z a s v e o v e k u l t u r e vrijedi p r a v i l o d a s e z a sad­ nju u z i m a s a m o zdravi i kvalitetni sadni materijal i z a b r a n od najboljih biljaka iz svoje sorte. toplim klijalištima. a n e k e donose. blitva. M n o g e povrtne kulture uzgajaju se iz presadni­ ca. ali se z b o g drugih r a z l o g a uzga­ jaju iz vegetativnih dijelova biljke: gomolja. j e r t r e b a d o b r o p a z i t i g d j e je biljka. p a s e p r e s a d n i c e uz­ gajaju u z a š t i ć e n o m prostoru. A k o s e t a k v a g r e d i c a z a k o r o v i . c i k l a . plijevljenje je vrlo s p o r i d o s a d a n posao. U zaštićenom prostoru r a n o u proljeće uzgajaju se p r e s a d n i c e i onih kultura koje n e m a j u toliko velike zahtjeve za toplinom. N e k e ljetne i j e s e n s k e k u l t u r e t a k o đ e r se uzga­ jaju iz presadnica. M l a d e biljke uzgoje s e n a m a l o m prostoru. pa se već o j a č a l e biljke presađuju na s t a l n o mje­ s t o ( k a s n e k u p u s n j a č e . z i m s k a s a l a t a . k u p u s n j a č e . a g d j e k o r o v . a k a s n i j e isplijeviti s a m o r e d o v e .k a o češnjak. c e l e r i dr. k r a s t a v c i . tikvice). endivija. U v r i j e m e sjetve u n a š i m k l i m a t s k i m uvje­ t i m a n e m a d o v o l j n o t o p l i n e . t o p l i m g r e d i c a m a ili h l a d n i m k l i j a l i š t i m a ( r a j č i c a . Koje se kulture uzgajaju iz p r e s a d n i c a ? T o su.). u p r v o m r e d u . ko­ r o v u m e d u r e d o v i m a m o ž e m o l a k o uništiti i m o ­ t i k o m . luk kozjak i hren. p a t l i d ž a n . ali želimo da o n e ra­ nije stignu za b e r b u n e g o što bi stigle da s m o ih sijali v a n i ( s a l a t a . -Uzgoj presadnica Vegetativno razmnažanje Neke povrtne kulture u našoj klimi uopće ne d o n o s e sjeme . p a p r i k a . za koje nije p o t r e b a n zaštićeni prostor. po­ riluk. k u l t u r e k o j e p o t j e č u i z t r o p s k i h p o d r u č j a p a i m a j u v e l i k e p o t r e b e z a to­ p l i n o m . n e g o se uzgajaju na otvorenim gredica­ m a gdje j e m o g u ć e č e š ć e z a l i j e v a n j e i b o l j a n j e g a . P r i p l i j e v l j e n j u b i l j a k a k o j e su p o s i j a n e u r e d o v e ili u k u ć i c e . dijela l u k o v i c e ili d i j e l a p o d a n k a .).d o s t a t a k . a k a d s e biljke ojačaju. T a k o s e b o l j e k o r i s t e . presađuju se na stalno mjesto.

a u mediteranskom u veljači. dobro je preko stakla ili folije staviti još jednu zaštitu (hasuru od slame ili trstike. jer se na taj način na istoj površini mo­ gu uzgojiti dvije kulture. gotovo do kotiledona jer to pospješuje razvoj korijenja. Navest ćemo jedan primjer načina uzgoja za svaku navedenu grupu. Ako je tlo u klijalištu dobro zagrijano. rajčica će nik­ nuti za 6 . Tada klijalište treba početi oprezno zračiti u po­ dnevnim satima. ploču do stiropora i si. u kontinentalnom području treba sijati u prvoj po­ lovici ožujka. Zračnik SI. presađivanje u drugo to­ plo klijalište. a oko tri tjedna nakon nicanja razvija se prvi pravi list (si. Nicanje rajčice Pikiranje je. Zagrne se i zalije mlakom vodom. zapravo. Zračenje klijališta s južne strane SI. 28). 28. To je u našim kontinentalnim područjima 5—15. Znači. onda se rastave. da se izbjegne prejaki mlaz. za­ lijeva se mlakom vodom (oko 20°C) kantom s ru­ žom. Pri pikiranju biljka se presadi dublje. svibnja.5 . Prvih 4 .8 cm). a u mediteranskim oko sredine travnja. otvarajući prozore s južne stra­ ne (si. oko 1 cm sjemenka od sjemenke. tj. Za 50 presadnica rajčice za pikiranje bit će dovoljno 7 — 8 čaša od jogurta ili manji broj većih cvjetnih lonaca. Ako su noći hladne. 26 i 27). ne­ koliko slojeva novina. 27.). ili u isto.1 0 cm i biljka od biljke 5 . 29). Dio uzgoja presadnica do pikiranja može se izvesti i SI. u kući. Klijalište ostaje pokriveno sve do nicanja. 26. kad prođe opasnost od mrazova. u prostoriji koja se grije na dobro osvijet­ ljenu sunčanu prozoru. Prvi jednostavni listići (supke ili kotiledoni) pr­ vo su na vrhu sastavljeni.površine. Sije se u redove razmaka 10 cm koji se načine daščicom na dubini oko 2 cm. ali na veći razmak (red od reda 8 . Ako površinski sloj tla zasuši. Uzgoj presadnica rajčice Toplo klijalište ili toplu gredicu treba pripremi­ ti za sjetvu 60-70 dana prije mogućeg presađiva­ nja. To je momenat kada se rajčica pikira (si.8 dana.

SI. Najbolje je sijati u r e d o v e n a r a z m a k 7 — 1 0 c m r e d o d r e d a 1 oko 1 cm sjemenku od sjemenke na dubinu oko 2 c m . da se biljke b o l j e p r i l a g o d e v a n j s k i m u v j e t i m a . Sije se u klijalište oko šest t j e d a n a prije sadnje. A k o j e k l i j a l i š t e d o v o l j n o toplo. da se zajedno s g r u d o m zemlje p r e s a d e n a s t a l n o m j e s t o . N a k o n m a n j e g z a s t o j a . 30). pa prijeti o p a s n o s t da lišće i vegetacijski vrh dodiruju staklo prozora. a a k o v r i j e m e J e d a n d a n p r i j e p r e s a đ i v a n j a t r e b a k l i j a l i š t e do­ b r o zaliti. d a s e b i l j k e l a k š e v a d e i d a s e k o r i j e n o v s u s t a v p r i l i k o m v a đ e n j a š t o m a n j e ošteti. t r e b a ograničiti zalijevanje. d o k s e j o š n i s u d o b r o u k o r i j e n i l e . S l i č a n je n a č i n uzgoja p r e s a d n i c a paprike i patlidžana. s a m o što k u p u s n j a č e t r e b a još više z r a č i t i n e g o r a j č i c u . Presadnica rajčice . cvjetače. klijalište t r e b a m a l o zasjeniti da biljčice ne g u b e p r e v i š e vode. U s l u č a j u m r a z a . p i k i r a n e b i l j k e p o č i n j u in­ tenzivnije rasti i do v r e m e n a sadnje p r e s a d n i c a je v i s o k a o k o 30 c m . d o k s e p r e s a d n i c e k r a s t a v a c a . T a k o đ e r p r e s a d n i c e t r e ­ ba dobro pripremiti za presađivanje. d i n j a i lu­ b e n i c a u z g a j a j u b e z p i k i r a n j a . tikvica. kelja i korabice R a n e kupusnjače u k o n t i n e n t a l n o m se područ­ ju m o g u p r e s a đ i v a t i u prvoj p o l o v i c i t r a v n j a . siju u l o n c e ili polietilensku kesicu. k u p u s n j a č e n i č u za 6 —8 d a n a . t r e b a m a l o n a d i g n u t i klij a l i š n i o k v i r — p o d m e t n u t i c i g l u ili n e š t o s l i č n o . j e r s u v r l o osjetljive n a oštećenje korijena. ostavljajući k l i j a l i š t e o t v o r e n o i p r e k o n o ć i n e k o l i k o d a n a pri- SI. a u m e d i t e r a n s k o m oko mjesec d a n a ranije. Z a l i j e v a n j e i z r a č e n j e isto je k a o i za rajčicu. a k o j e s u n č a n o vrijeme. a k o l i š ć e ili v r h o v i b i l j a k a dodi­ ruju staklo. ne t r e b a ni n o ć u pokrivati. Jedan od načina pikiranja d a n a n a k o n pikiranja. P e t do š e s t d a n a prije p r e s a đ i v a n j a . 29. i m a r a z v i j e n i h 7 — 8 l i s t o v a i z a m e t n u t u p r v u c v j e t n u g r a n č i c u (si. doći će do j a č e g oštećenja.dopušta. A k o u klijalištu biljke previše brzo rastu. 30. k l i j a l i š n e p r o z o r e ili foliju t r e b a d a n j u s a s v i m skidati. Ako se to i uz ograni­ č e n o z a l i j e v a n j e dogodi. Uzgoj presadnica ranog kupusa.

Sjeme luka vrlo sporo niče i zbog toga treba voditi računa da površinski sloj uvijek bude vlažan. Bolje je sijati u redo­ ve. Iz ovih se primjera vidi da za uzgoj nekih pre­ sadnica treba više truda i svakodnevne pažnje. SI. a izvađe­ nim presadnicama skrati se lišće na oko polovicu. ovisno o sorti i mjesnim prilikama. dobro je staviti na površinu malo trese­ ta izmiješanog sa zemljom. Dobra presadnica kupusnjača ima kratku čvrstu stabljiku i 5 — 6 listova (si. koji tre­ ba da garantiraju kvalitetu. koji se najčešće pri­ mjenjuju.je presađivanja. Pri tome svakako treba voditi računa o pojavi kasnog proljetnog mraza za kulture koje ga ne podnose. ne treba ga si­ jati dublje od 2 cm. Ako je tlo teško i lako se stvara pokorica. pa ih u to vrijeme treba redovno zalijevati i čuvati od ko­ rova. Još se neke kulture mogu uzgojiti iz presadnica. ali je jednostavniji uzgoj direktnom sjetvom. jer se presadnice lakše čuvaju od korova. Temperature su u to vrijeme povoljne i vani pa se za uzgoj presadnica pripremi gredica vrlo dobre strukture i pognoji organskim gnojem. Tako mlada biljka troši manje vode. Kako je sjeme sitno. Za proizvodnju presadnica treba 2 mjeseca. Prije presađivanja treba dobro zaliti. može uginuti. Presadnica kupusa Uzgoj presadnica poriluka Jesenski poriluk sadi se u prvoj polovici srpnja. prema tome. Međutim. pa ga. moguća je i koji tjedan ranija ili kasnija sjetva i sadnja. dok se još dobro ne ukorijeni. pa je u nekim slučajevima jednostavnije kupiti pre­ sadnice od specijaliziranih proizvođača. treba sijati u svibnju. U slijedećem pregledu uzgoja presadnica u kontinentalnom i mediteranskom području nave­ deni su rokovi sjetve i sadnje. 31. pa ih stoga ovdje nismo uključili. Nicanje se može očekivati za 2 —3 tjedna. a i poslije nicanja biljke se sporo razvijaju. Ako naklijalo sjeme ili sasvim mlada klica zasuši. . 31). Raz­ mak redova je 10 cm a u redu oko 1 cm sjemenka od sjemenke. Dobra presadnica poriluka debljine je olov­ ke. sortu i zdravstveno stanje presadnice.

.

.

a l i s e n e ­ p r e s t a n o poboljšavaju. j e r se otporne sorte m a n j e t r e t i r a j u s r e d s t v i m a z a z a š t i t u b i l j a (pesti- . S v a k a povrtna vrsta o b u h v a ć a brojne sorte. n a m j e n e i k v a l i t e t e p r o i z v o d a . O d r e đ e n a k v a l i t a t i v n a s v o j s t v a t a k o đ e r s u v a ž n a — oblik. T a k o su. T k o nije č u o z a k u p u s v a r a ž d i n ­ ski. N e k e s e s o r t e v e ć v r l o d u g o uzgajaju. o d r e đ e n a č v r s t o ć a i t r a j n o s t kva­ litete p r i č u v a n j u . N e g d j e j e p o ž e l j n a ve­ lika bujnost rasta. s e l e k c i o n i r a n e s o r t e r a z l i č i t e d u l j i n e ve­ getacije. v e l i č i n a i b o j a j e s t i v o g dijela. neke brzo nestaju a d o l a z e n o v e . s a d r ž a j h r a n j i v i h t v a r i i v i t a m i n a . pa ih obično dijelimo u rane.Sorte povrća c i d i m a ) p a j e m a n j a o p a s n o s t o d tih s r e d s t a v a z a ljudsko zdravlje u slučaju n e s t r u č n e primjene. zatim otpornost na visoke t e m p e r a t u r e i sušu za ljetne kulture. S v a k a o d njih s e l e k c i o n i r a ­ n a j e d a zadovolji o d r e đ e n e zahtjeve što s e tiče u z g o j a . m r k v u n a n t e s . S v e ć i m b r o j e m biljaka m a n j e bujnosti neki put se postiže veći i kvalitetniji prirod. kao sorta mrkve nantes. P r i l i k o m k u p o v i n e sje­ m e n a ili p r e s a d n i c a t r e b a p r o v j e r i t i j e l i s o r t a pri­ k l a d n a z a o n u n a m j e n u k o j u s m o željeli. n a p r i m j e r . s r e d n j e k a s n e i k a s n e . Z a t o savjet z a i z b o r s o r t e t r e b a u v i j e k p o n o v n o p o t r a ž i t i . pa dolaze pod istim ime­ nom. r a j č i c u No 10 x b i z o n ? S v e su ove sorte n a s t a l e u p r o c e s u selekcije raz­ ličitim znanstvenim m e t o d a m a . negdje srednja a negdje i slabo b u j a n rast. srednje ra­ n e . M e đ u najvažnija svojstva — s v a k a k o — s p a d a otpornost na bolesti i štetnike. Traži se otpornost na niske temperature za zimske i r a n e proljetne kulture.s k u p i n e b i l j a k a m a n j e ili v i š e i z j e d n a č e n i h os­ n o v n i h s v o j s t a v a . t a k o d a n a s p o s t o j i n a t i s u ć e sorti. Selekcijski rad na p o v r ć u v r l o j e i n t e n z i v a n u svijetu.

Tako uzgo- jem otpornih sorti na određene vrste bolesti i štet­ nika. pravilnim korištenjem plodoreda. pravovreme­ nom i pravilnom obradom. Nematode (giistaci) su nametnici koji uglavnom prave štete na korijenju biljaka. I bolesti i štetnici napadaju sve dijelove biljke: korijen. stabljiku. Sve dru­ ge metode zaštite od bolesti i štetnika mogu samo smanjiti upotrebu kemijskih metoda. dok u prometu dobivaju razne komercijalne nazive. Kemijska sred­ stva za zaštitu bilja ili pesticidi suzbijaju gotovo sve vrste biljnih bolesti i štetnika. Prema stupnju opasnosti aktivne tvari. a najčešće tek pod po­ većalom. puževi. Pesticidi imaju naziv prema svojoj aktivnoj tvari. veoma opasne. gnojidbom. Koje ćemo metode primjene pesticida koristiti u našem vrtu? To će najčešće biti prskanje otopi­ nom pesticida koji je kao komercijalni preparat u obliku prašiva ili tekućine. jer žive u tlu. a može doći i do uginuća čitave biljke. dimetoat je insekticid za suzbijanje nekih štetnih insekata. zatim tretiranje tla i sjemena. Veliki im je ne­ dostatak otrovnost za čovjeka i ostala živa bića u toku primjene ili pak kasnije prilikom potrošnje povrća. Danas je često nemoguće proizvesti pojedino povrće bez zaštite kemijskim metodama.. svi pe­ sticidi svrstani su u četiri skupine: najopasnije. što o zaštiti od bolesti i štetnika moramo znati? Bolesti su poremećaji u rastu biljke. uz ostale po­ datke. Možemo li u našem vrtu uzgojiti povrće bez ikakve zaštite? Ako ne. Na omotu preparata postoji deklaracija koja. Napadaju zelene dijelove biljke (lišće). ima i oznaku skupine otrova kojoj preparat pripada.Zaštita povrća od bolesti i štetnika Sve vrste povrća mogu napasti mnogobrojne bolesti i štetnici. Koriste se u tekućem (prskanje. stonoge. nedostatkom pojedinih hraniva u tlu i si. Pesticidima se provodi zaštita nadzemnih bilj­ nih dijelova. Valjkastog su oblika. plod. Pažljivo pročitajte sve što na omotu pre­ parata piše! Pesticidi se razgrađuju u biljnim dijelovima ili u tlu različitim brzinama. zaprašivanje biljaka prašivom i rasipanje granula po tlu. cvijet. Štetnici mogu biti: insekti (kukci). Rjeđe ćemo vršiti zalijevanje tla i biljaka. Sistemin 40. a u trgovini ga kupujemo pod nazivom: Rogor 40. ptice i neki sisavci. Patogeni mikroorganizmi uzročnici su parazitskih bolesti. duljine oko 1 mm. itd. jestivi dio biljke je oštećen ili se nije razvio. sjetvom i sadnjom zdravog sjemena i sadnica. zamagljiva­ nje. raspršivanje. gri­ nje. Neparazitske bolesti nastaju utjecajem klimatskih faktora. navodnja­ vanjem i kultivacijom. Za nas će biti osobito . zatim zalijevanje i uštrcavanje u tlo) i u kru­ tom obliku (zaprašivanje i rasipanje granula). Fosfamid 40. samo smanjujemo tretira­ nje povrća kemijskim sredstvima. list. nematode. Npr. Neke se vrste vide prostim okom. sjeme. što je regulirano Zakonom o otrovima (1977). Bolesti i štetnici onemogućuju normalan rast i razvoj bilj­ ke. Grinje (preglji) su sićušne životinjice. opasne i neznatno opasne.

navedena u uputi za primjenu koja se mora izdati kupcu zajedno s omotom preparata. Vrijeme koje mora proći od zadnje primjene pesticida do berbe povrća zove se karenca. Izmjerenu količinu tekućeg sredstva najbolje je uz miješanje otopiti u manje vode u posebnoj po­ sudi. Povećanje koncentracije iznad propi­ sane dovodi do nagomilavanja otrova. Nepropusne rukavi­ ce i štitnik za lice spriječit će dodir pesticida s kožom ili njegovo udisanje. prije pojave simptoma bolesti. a zatim uliti u prskalicu. miješanjem se napravi kaša. znači da se u 10 1 vode otopi 10 grama prašiva ili 10 mililitara (10 cm3) tekućeg preparata. Pesticidi se čuvaju na suhom i hladnom mjestu. mjerama zaštite pri radu i propisa­ noj karenci. Na taj način. koji se brže razlazu. Težimo da im. Korištenu posudu isplahnut ćemo vodom koju također ulijemo u prskalicu i prskalicu dopunimo vodom do potreb­ nog volumena. za prskanje bi­ lo koje kulture dovoljno će biti i manje tekućine od 10 1.važno da se svaka upotrijebljena kemijska tvar u zaštiti povrća razgradi do časa berbe. Jedna od preventivnih mjera zaštite od bolesti jest dezinfekcija klijališnog tla ili tla nekoga dru­ gog zaštićenog prostora. i gdje nema opasnosti za domaće životinje. Priprema tekućine za prskanje najopasnija je faza rukovanja pesticidima. Ako za neki preparat u uputi piše da se primje­ njuje u koncentraciji 0. Sredstva u obliku tekućina točno se izmjere menzurom od 10 ili 25 ml. Naj­ bolje je da su zaključani u posebnom ormariću. u prostoriji gdje ne stoje živežne namirnice. U tom je slučaju već prekasno. što je više mo­ guće. Prašivo se sipa u malu količinu vode. a pa­ pirnatu ambalažu spaliti. Sredstva u obliku prašiva moraju se izvagati na preciznoj va­ gi. Neupotrijebljene ostatke pesticida treba zako­ pati u tlo daleko od bunara i tekućih voda. Najčešće to tlo i slijedećih . U toj uputi opisan je i način primjene kao i doza (kilograma ili litara na hek­ tar) ili koncentracija u postocima (kg ili 1 na 100 litara vode). Za te vrste bolesti tretiranje se provodi preventiv­ no. a držat ćemo se i propisanog roka do kada je dopušteno zadnje tretiranje pred berbu. gdje su nedostupni djeci ili životinjama.1%. a zatim se dolijeva još vode. također su optimalno mjesto za razvoj bolesti i štetnika. birat ćemo preparate ma­ nje otrovnosti. Na tom tlu uzgajamo presadnice povrća. odnosno potrošnje. Zaključak bi bio slijedeći: za svako prvo tretira­ nje nove bolesti ili štetnika treba konzultirati od­ govarajuće stručnjake. koncentraciji. damo optimalne uvjete za rast i razvoj. također. Vi­ soka relativna vlaga zraka i vlaga tla te povoljni toplinski uvjeti. Treba se strogo držati uputa o načinu primjene. Prema tome. Prskalicu treba dobro oprati. Prašivo valja oprezno sipati da ne dođe do nepotrebnog prašenja i udi­ sanja. tj. Ne valja tretirati po vjetru. Ako se isto prašivo češće koristi. Prati na takvom mjestu da ostaci sredstava ne dopru u tekuću ili stajaću vodu. Prema planu našeg povrtnjaka. Mjerenje ovako malih količina sredstava stvara teškoće. Karenca je. obujam izvaganog prašiva može se odrediti u nekoj uskoj posudici. Za vrijeme rada ne smije se pušiti ni jesti. isto sredstvo ne treba ponovo vagati. Prskati samo ono što je nužno! Ponekad ne možemo suzbiti određenu bolest kada se ona pojavi.

podgrizajuće sovice i dr. U prometu se nalazi kao 40%-tni formaldehid. Formalin je staro sredstvo za dezinfekciju tla. Tretirano tlo ne bi smjelo imati manje od 10° C niti više od 25° C. odmah nakon nicanja. Dva decilitra otope se u 10 1 vode. Zalijevanjem se troši 3-5 1 vode na m 2 . pa ih ovdje ne spominjemo. Grablji­ c a m a ga unesemo u tlo. . To su žičnjaci. ili 25-30 l/m 3 tla. Tlo se pokriva plastičnom folijom. Urama i cineba. ne zadržavaju se na koži. metirama. Presadnice mogu u klijalištu stradati od bole­ sti od najranije faze. Prije sje­ tve ili sadnje.3 % (20—30 g/10 1 vode). Sjetva ili sadnja je moguća 3-4 tjedna n a k o n tretiranja. kao što su formalin. dazomet. Volaton G-5 (10 g/m 2 ). Odmah po razvitku prvoga pravog lista presad­ nice se prskaju svakih 4-7 dana nekim od prepa­ r a t a na bazi cineba. Tek iznikle biljčice polegnu i osuše se. u toku rasta presad­ nica. izvor zaraze je klijališno tlo. S razvitkom prvih pravih listova mogu se pojaviti i druge bolesti. Stoga valja obavezno osigurati plastičnu foliju za pokrivanje površine ili hrpe dezinficiranog tla. navedeni preparati mogu se koristi­ ti i rasipavanjem ravnomjerno po površini tla pri­ je sjetve ili sadnje. Osim zalijevanjem. mankozeba. Optimalni temperaturni uvjeti za dezinfekciju je­ su 15-20° C u tlu. Basudin 10 granulat (6 g/m 2 ). Dursban G-7. Navedena sredstva djeluju u tlu u obliku plina. rovac. Primje­ njuje se zalijevanjem površine u dozi 100—200 ml/ m 2 . Njihove štete najbo­ lje se vide kada po sadnji kupusa ili rajčice nađe­ mo nekoliko biljaka odgriženih u zemlji.2-0. Obradom se unesu u tlo na 10-20 cm dubine. Volaton G-10 (5 g/m 2 ). Zbog toga je. lako ih rasipamo. Od dezinfekcije do sjetve mora proći najmanje 15 dana. Troši se oko 10 g preparata na m2. niti ih možemo udisati. Ako nije obavljena dezinfekcija tla. Ta­ ko dolazi do akumulacije istih uzročnika bolesti. U uzgoju povrća često mogu velike štete napra­ viti štetnici u tlu. m e t a m i n e k a druga otrovnija. Basamid-granulat trgovački je naziv za dazo­ met. grčice hrušta. Mokro i smrznuto tlo ne može se dezinficirati. propineba.5 (6 g/m 2 — nije za mrkvu). Primjenjuje se u količini 10-20 l/m 2 . Ako smo sijali zdravo sjeme. Dezinficira se najmanje mjesec d a n a prije sjetve. k a d a grabljicama pripremamo tlo.godina služi za uzgoj presadnica istih kultura. Insekticidi protiv štetnika u tlu su u obliku granula. Granule se miješaju s tlom. kap­ tana.Iz klijališnog tla zaraza se može prenijeti na gredi­ ce. rasipamo po tlu odgovarajući insekticid. Tlo se zajedno s razgradenim bioenergetskim materijalom izvadi iz klijališta i slaže u hrpu. Dolazi u obliku mikrogranula. Evo nekoliko komercijalnih preparata: Akotion G-5. za ranu proljetnu sjetvu ili sadnju na takvom tlu. ili 200-250 g/m 3 tla. uz utrošak najmanje 5 1 vode po m 2 . de­ zinfekciju najbolje obaviti u jesen. Dezinficirano tlo pokrije se pla­ stičnom folijom. T a d a je obično kasno provoditi efikasnu zaštitu. Kako klijališno tlo najjednostavnije dezinficira­ ti? Postoji više sredstava za kemijsku dezinfekciju tla. To je bolest »palež klica« ili »padavica«. Koriste se u koncentraciji 0. Najbolje je dezinfekciju obaviti u jesen. Žuvapin je trgovački naziv za metam. neke uzroč­ nike bolesti presadnica možemo suzbiti i zalijeva­ njem tla iza sjetve i kasnije. sredstvima na bazi kaptana. Galition G-5 (10 g/m 2 — nije za kupusnjače). Pri tom se polijeva oto­ pinom formalina i miješa. Doza primjene: 40-60 g/m 2 . Preporučuje se dezin­ ficirati suho tlo.

koji se m o g u p o j a v i t i p o s l i j e sjetve ili s a d n j e n a g r e d i c a m a . Limax. a t a k o đ e r ni i z d a l e k a ne o b u h v a ć a sve v r s t e b i l j n i h b o l e s t i i š t e t n i k a koji s e m o g u pojavi­ t i u n a š e m vrtu. r u j u ć i u tlu i i z b a c u j u ć i s t l o m m l a d e b i l j č i c e i p r e s a d n i c e . k u p u s a . Š t o p o n e k a d . E v o n e k o l i k o p r e p a r a t a : P r i p r s k a n j u luka. m o r a ­ m o joj oprostiti. T o s u o s o b i t o o p a s n i o t r o v i i t r e ­ b a s e s t r o g o p r i d r ž a v a t i svih u p u t a o p r i m j e n i i čuvanju. t e k i z n i k l e b i l j k e ili p o s a đ e n e n a g r e d i c i .1 — 0 . č i n i štetu. U k r t i č i n h o d n i k . Cinkfosfid-mamac. M o ž e m o n a g l a s i t i d a j e z a š t i t a rajčice i luka protiv p l a m e n j a č e jedina stalna mje­ ra zaštite. svaku povrtnu kulturu napadaju i specifične bolesti i štetnici. 1 5 % . A k o se u v r t u p o j a v e poljski m i š e v i i v o l u h a r i c e . Z b o g t o g a j e k o r i s n a i n i k a k o j e n e s m i j e m o uni­ š t a v a t i . t e m o g u ć n o s t i s u z b i j a n j a k e m i j s k i m s r e d s t v i m a (ta­ b e l a 10). S i s a n j e m s o k o v a iz z e l e n i h d i j e l o v a b i l j k e n a s t a j u r a z n e d e f o r m a c i j e ( k o v r č a n j e listo­ va) i zastoj u rastu. p u ž e v i s u č e s t i gosti. Osim navedenih zajedničkih štetočina. Na većini povrtnih vrsta javljaju se štetni insekti . . k o j e m o g u u č i n i t i z n a t n e štete. n a s t o j i m o j e otje­ rati. m o ž e m o i h s u z b i t i otrovnim m a m c i m a . S r e d ­ stvo protiv p u ž e v a (Pužomor. n a d u b i n i 15-20 c m . Stavljaju se u hodnike štetnih glodara p r e m a p r i l o ž e n o j uputi. M e s u r o l ) r a s i p a s e p o t l u o k o b i l j a k a ili o k o klijališnog okvira a k o puževi ulaze u klijalište koje zračimo. P o n e k a d ć e m o m o r a t i i njih suzbijati.l i s n e uši. Polžopin. N a taj s e n a č i n p o s t i ž e b o l j e p r i a n j a n j e kapljica na lišću i duže traje djelovanje pesticida. T r e b a i h s k u p i t i i z a p a l i t i . V a ž n o j e z n a t i d a sve z a r a ž e n e o s t a t k e p o v r ć a n e s m i j e m o o s t a v i t i n a g r e d i c i n i t i i h staviti u k o m p o s t . u oto­ pinu se dodaje preparat Sandovit u koncentraciji 0. Ovaj p r e g l e d n a m n e g o v o r i d a ć e m o uvi­ j e k m o r a t i vršiti z a š t i t u p r o t i v svih n a v e d e n i h šte­ točina. U t a b e l a r n o m pregledu navode se glavne z n a č a j n e bolesti i štetnici povrća. N a g l a š a v a m o da u tlu n a š e g vrta hodnike buši i k r t i c a . O n a s e u g l a v n o m h r a n i š t e t n i c i m a u tlu. c v j e t a č e i s l i č n i h kul­ t u r a k o j e i m a j u v o š t a n u p r e v l a k u n a lišću. T a k o s m o eli­ m i n i r a l i j e d a n d i o p r i m a r n o g i z v o r a z a r a z e bilj­ nih bolesti. G r a i n s Quick. A k o p r a v i štete.Z a p r e s a d n i c e u klijalištu. s t a v i m o k r p i c e n a m o č e n e u n a f t u ili b e n z i n ili k o m a d i ć e kalijeva karbida. Otrovni m a m c i prodaju se pod r a z n i m nazivima: Faciron-mamac. a sve drugo r a d i m o p r e m a potrebi.

.

.

.

.

.

.

Uzgoj povrća uz kuću ili vikendicu ima nešto povoljnije klimatske uvjete nego što su u dotič­ nom kraju. mikroklimatski uvjeti u našem vrtu (položaj vrta. a to su rajčica. Iz toga proizlazi da sve povrće koje je osjetljivo na mrazove. U daljnjem izlaganju (specijalnom dijelu) izne­ seni rokovi sjetve i sadnje orijentacijski su točni. jer u pravilu. Kontinentalni klimat odlikuje se relativno to­ plim ljetima i hladnim zimama. a to je oko 2 mjeseca dulje nego u kontinentalnom području. Mediteranska se klima odlikuje toplim ljetima i umjerenim zimama. općenito uzevši. U kontinentalnim područjima obično još do sre­ dine svibnja može doći do mrazova. dinje. U tome je razlika. patlidžan. u duljini vegetacije u kontinentalnim i mediteran­ skim područjima. pa eventualno pomaknuti za nekoliko dana na raniju ili kasniju sjetvu. te tempera­ turnih kolebanja. U mediteranskom području vegetacija je dulja. U mediteranskom području mogućnosti su mnogo veće i. koje se uzga­ jaju u kontinentalnom području zimi. već od sredine travnja nema mra­ zova pa sve do kraja listopada (a i dalje). te kakvi su tzv. pa su u tom slučaju ljeta umjerenija i ima više oborina. U tom klimatu ima krajeva gdje je veći ili manji utjecaj planinske klime. Npr. Jedan od važnih pokazatelja temperaturnih uvjeta jesu mrazovi. zaštićenost od vjetrova i si. a uzgajati sve do jesenskozimskih mrazeva. U povrtnih vrsta između ostalih uvjeta (vlaga. odnosno presađivati kad prođe opasnost od mrazova. krastavci. patlidžan. možemo uzgajati od sredine svibnja do sredine rujna. papriku. luk srebrenac. Prema tome. lubenice i si. možemo sijati. kupus. rajčicu.Klimatske prilike i mogućnosti uzgoja različitih povrtnih kultura U našoj zemlji vladaju. S obzirom na svojstva nekih povrtnih kultura. za te i njima slične kulture. . svojstva tla) rok sjetve i sadnje ovisi i o tempera­ turama. dva klimata: kontinentalni i mediteranski. češnjak. s time da dolaze za trošnju slijedeće godine u rano proljeće ili ljeti (matovilac. uzgajaju se u toku zime: endivija. Bezmrazno razdoblje u tom je području sve do konca rujna. zimske sorte kelja). tu se može uzgajati navedeno povrće od sredine travnja do konca Listopada. pri planiranju uzgoja povrća u kućnom vrtu. uz navedene kulture.. treba da uzmemo u obzir kakvi su općenito klimatski uvjeti.). kelj. zimska salata. krastavce i si. špinat. Prema tome. I u tom području ima raz­ nih varijanata. odnosno sadnju. U Istri i Hrv. ali ih moramo prilagoditi našim konkretnim uvje­ tima. u kontinentalnim se područjima mogu sijati na jesen.. pretjeranog isušivanja tla. jer je vrt uz kuću obično zaštićen od vjetrova. paprika. cvjetača (sije se i sade u lipnju-srpnju a beru od listopada do travnja). primorju temperatu­ re su nešto niže nego u Južnoj Dalmaciji.

t r e b a u z g a j a t i n a tlu k o j e j e u j e s e n o b i l n o g n o j e n o s t a j s k i m g n o j e m ili u proljeće kompostom. kelj p u p č a r . n a r o č i t o u v r i j e m e s v i j a n j a g l a v i c a . c v j e t a č u . k o r a b i c u i kineski kupus. gdje. t e k i n e s k o m k u p u s u . raštiku.Prilog I ZELJASTO POVRĆE Zeljasto povrće — kupusnjače U o v u g r u p u p o v r ć a u b r a j a m o : k u p u s . kelj g l a ­ vati i l i s n a t i . o s i m k o r a b i c e . M a k s i ­ m a l n a količina bjelančevina nalazi se u pupčaru 1 l i s n a t o m kelju. . ovisi p r v e n s t v e n o o g o d i š n j e m d o b u . P o t a n j e 0 t o m e bit ć e g o v o r a p r i o p i s u u z g o j a p o j e d i n i h kultura. i m a dovoljno vlage u zraku. Da im osiguramo dovoljno hrane. c r v e n i k u p u s . brokulu. potrebno je osim stajskoga gnoja upotrebljavati i m i n e r a l n a gnojiva. ili n a p o s e b n o z a t u s v r h u p r i r e đ e n o j g r e d i c i . c v j e t a č i . Z e l j a s t o p o v r ć e o b i č n o n e s i j e m o i z r a v n o u po­ lje. n e g o n a j p r i j e u z g o j i m o p r e s a d n i c e u klijalištu. K u p u s n j a č e s a d r ž e n i z h r a n j i v i h tvari. S v e ze­ l j a s t o p o v r ć e . Zeljasto povrće razvija m n o g o zelene m a s e i za njenu izgradnju troši m n o g o hraniva. S u š n a i v r u ć a ljeta n e p o d e s n a s u z a uzgoj z e l j a s t o g p o v r ć a . od kojih su najvažnija dušična. Zeljasto povrće potječe iz k r a j e v a s u m j e r e n o m k l i m o m . H o ­ ć e m o l i sijati u k l i j a l i š t a ili v a n i n a p o s e b n e g r e ­ d i c e .

Kineski kupus Nagaoka F t .

.

.

.

.

Poriluk .

.

a

SI. 17. Salata na toploj gredici pokrivenoj pleksi-staklom (foto: E. Leskovec)

SI. 20. Gredica jagoda pokrivena niskim tunelom na žicanoj armaturi Kopar Korijandor

Kupusnjače sadrže i neke esencijalne aminokiseline kao što su arginin, fenilalanin, lizin. Od vitamina valja spomenuti C-vitamin (askorbinska kiselina), tiamin (B,-aneurin), riboflavin, (BJ, niacin (nikotinska kiselina PP), biotin (vitamin H), karoten (provitamin A) i druge. Od mineralnih tvari sadrže kalij, kalcij, te fos­ for. Veće količine kalija, fosfora i željeza ima ki­ neski kupus. Cvjetača i kelj pupčar imaju veće količine fosfora i kalcija, i to u obliku topljivih soli.

Brassica

oleracea

Kupus

var.

capitata

Uzgoj kupusa raširen je i poznat gotovo u svim našim krajevima. Za kupus treba tlo obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom, a osim toga treba gnojiti i mineralnim gnojivima. Kupus naročito mnogo troši kalija. Ako u tlu nema dovoljno ka­ lija, tada i uz ostale dovoljne količine drugih hra­ niva kao, npr., vapna, dušika i fosfora, kupus neće razviti lijepe, čvrste glave, nego rahle, mekane glavice neprijatnog okusa i mirisa. Pored gnojid­ be organskim gnojivima prije sadnje treba dodati 120 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21, te još 50 g/m2 KAN-a pred početak glavičenja. Tlo za kupus treba u jesen duboko prekopati, a neposredno prije sadnje usitniti i tako prirediti za sadnju. Rani kupus sijemo najprije u klijalište, a sred­ nje kasni i kasni na za tu svrhu priređenu gredicu u vrtu te, kad uzraste, tj. kad razvije 3 — 5 listića, presađujemo vani na otvoreno. Gredicu, na kojoj

SI. 22. Ista gredica slikana zimi

a presađujemo u travnju. Zato. te osigurati redovito zalijevanje (orošavanje).3 puta prije dobro zaliti. junski. kranjsko ogroglo. okrenut k jugu. kasni na 60x60 cm ili 6 0 x 7 0 cm razmaka. Kupus presađujemo tako da sadilicom načini­ mo rupu u koju stavimo presadnicu (si. U našim mediteranskim krajevima vladaju bla­ ge Zime. svaka­ ko ga trebamo zaliti odmah nakon presađivanja. To su: varaždinski. Nakon sadnje svaku biljku treba obilno zaliti. Uzgoj ranih sorti kupusa u sjevernim krajevima često je otežan ako nastupe rane proljetne suše. te ako dovoljno ne zalijevamo. Za­ lijevamo prema potrebi svakih nekoliko dana. U tim krajevima mogu se uzgajati i rane i sred­ nje rane sorte kupusa. Sije se i pre­ sađuje od sredine lipnja do konca kolovoza. Kupus najbolje uspijeva ako ima dovoljno vlage. U sjevernim (kontinentalnim) krajevima najviše se uzgaja kasni kupus. Rane sorte sijemo u veljači. Za taj rok prikladne su sorte: slava. Presadnice zeljastog povrća sadimo obično nešto dublje nego što je to bilo u klijalištu ili na gredici. nomer pervi i si. da dozru u lipnju. koji se u pravilu sije u travnju ili svibnju. a traje do travnja. ako želimo osigurati siguran prirod ranog kupusa.kanimo sijati srednje kasni i kasni kupus. a presađuje u lipnju ih srpnju. presađuju u svibnju a dospijevaju ljeti. kopenhaški i si. Srednje rane sorte siju se u travnju. prva žetva. tako da se tlo natopi do 10 cm dubine. Tada ćemo ih lako vaditi. zalijevanju i plijevljenju. Za rani uzgoj u tom po­ dručju uzgajaju se rane sorte: ditmar. 1 0 . Na dan sadnje. pa će se prilikom sadnje lakše primiti. U tim se krajevima uzgaja kupus u toku zime. a ako nam to nije moguće. ali dajemo obilno vode. Važan je izbor sorti za ta područja. U toku vegetacije potrebno je kupus nekoliko puta okopati i prema potrebi zalijevati. koji je zaštićen od sjevernih vjetrova i koji je. . Njega presadnica u klijalištu ili sandučićima te i onih na gredici sastoji se u prorjeđivanju. Naročito je potrebna dovoljna vla­ ga u vrijeme svijanja glavica. Tu moramo paziti da korijen posadimo okomito. da­ kle. da ga ne svinemo. emona. 32). te dolazi za potrošnju već od listopada. ne smijemo zaka­ sniti sa sjetvom ili sadnjom. pogotovu ako ima u tlu do­ voljno vlage. Na 1 m2 dajemo otprilike jednu kantu. tj. tj. Zato je bolje tlo prije presađivanja obilno natopiti. Biljka se tada najmanje isušuje i dobro se primi. po mogućnosti. Rani kupus sadimo na razmake 50x50 cm. ima dovoljno vlage u zraku. futoški. rubin i dr.1 2 1 odjednom. Sva- Najpovoljnije je ako kupus presađujemo kad je oblačno i bez vjetra. ne samo u tlu nego i u zraku. rahljenju medu redovima. pripre­ mimo na položaju. ne prečesto. korijenje će biti oblijepljeno zemljom. odnosno vađenja presadnice treba barem 2 . tako da dospijeva za potrošnju od listopada dalje. Tada zabodemo sadilicu pokraj presadnice i dobro prigrnemo zemlju uz biljku.

Na 1 m2 može se dobiti 2-3 kg ranog kupusa. Kasne sorte ne valja brati pre­ rano. treba ga zasjenjivati. Kasne sorte siju se u travnju ili svibnju. a presađivati u svibnju. obrada — vrlo povoljno utječu na razvoj cvjetače. »potje­ rati« postrane izboje. Za 1 m2 potrebne su 3-4 presadnice. prije nego razviju očekivanu glavu. te pri početku bujnijeg razvoja lišća sa još 50 g/m2 KAN-a. Vrlo dobro može uspijevati rana cvjetača"! u našim planinskim krajevima: treba je sijati od ožujka dalje. odnosno sadi od lipnja do konca kolovoza. Hrv. I cvjetača spada među ono povrće za koje je potrebno tlo obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom. tj. a brati od travnja do svibnja-lipnja. da bi ostao lijep. Uzgoj rane cvjetače u nas najviše je rasprostra­ njen u Dalmaciji. . Najbolje uspi­ jeva na tlima koja obiluju dovoljnim količinama hraniva. oso­ bito za djecu i bolesnike. primorju i Istri. Za 1 m2 potrebne su 2-4 presadnice. Na 1 m2 može se dobiti 2-4 kg cvata. te dovoljna vlaga u zraku. od kojega možemo priređivati svakovrsna ukusna jela. Na­ kon berbe cvjetača još raste. Blaga zima. te aprilex. odnosno saditi od siječnja do ožujka. Kupus beremo kad glavice postignu potrebnu veličinu i tvrdoću. Cvjetača je vrlo dragocjeno povrće. bijel i svjež. Uz to kupus se može sijati. Cvjetaču. Rane sorte sadimo na razmake 50 x 50 cm. Cvjetača zahtijeva bolje tlo nego kupus. white top za kasni ljetno-jesenski uzgoj master. najprije treba sijati u klijališta ili na otvorene gredice. Rane sorte treba sijati u veljači u klijalište. Cvjetača se u mediteranskom području sije. ali uz obavezno zalijevanje. a kasne na 60 x 60 cm ili 80x70 cm razmaka. Za rani uzgoj dolaze u obzir erfurtska rana. a presađivati vani na otvoreno u ožujku ili travnju. Njega cvjetače nakon sadnje sastoji se u okopa­ vanju tla i zalijevanju te prignojavanju KAN-om. presađujemo je na polje ili vrt. »prorasti«. Zato ne valja odmah od cvata otkinuti sve listove. jer se teže čuvaju. a i više. Za to područje dolaze u obzir domaća populacija tipa trogirska rana. slično kao i kupus. armado tardo i si.kako je potrebno naglasiti da ne dolaze u obzir sorte koje se jaroviziraju. ako je ne na­ mjeravamo odmah trošiti. Za taj rok dolaze u obzir sorte tipa langedijker. na račun rezer­ vnih hraniva u lišću razvija se cvat. idol i si. cauliflora botrytis subvar. Cvjetaču presađujemo kao i kupus. gnojenje. uz ostale povoljne uvje­ te — tlo. te mno­ go veću njegu i pažnju pri uzgoju. snježna gruda. te 3-5 kg kasnog kupusa. Kada se razvije cvat. a bere se od studenog do travnja. Cvjetača ili karfiol Brassica oleracea var. U našim sjevernijim krajevima uspijevaju rane i kasne sorte cvjetače. a tek kad ra­ zvije 3-5 listova. slava i slične. a presađuju u lipnju tako da u jesen dospiju za trošnju. srednje rane i kasne. Zasjenjujemo ga najjedno­ stavnije prekrivanjem jednim ili sa dva lista. a uz to i kom­ 2 pleksnim mineralnim gnojivom 100 g/m 7:14:21 NPK. armado. Za taj rok uzgajaju se sorte ditmar. a to znači koje će.

sabauda kod kupusa (okopavanje. odnosno za prethodnu kul­ turu. a možemo ga sijati i ljeti.Brassica oleracea Kelj var. gongylodes Za razliku od ostalih kupusnjača. ipak je kelj poznato povrće te se naročito u zimskim mjesecima mnogo upotreblja­ va za varivo. srednje rana željezna glava. još je boljeg okusa. pa nije za jelo. u toplijim krajevima sijemo je vani na gredice sve od ožujka do rujna. i to na razmake 25 x 30 cm ili 30x30 cm. i to u klijališta. a za­ tim kasnije. Preporučuju se rane sorte: kapucinski. Rane sorte kelja sadimo na razmake 50 x 50 cm i 60x60 cm kasne. kao što smo spomenuli. naročito ljeti. Njega je u toku vegetacije ista kao i Brassica oleracea Korabica var. Na 1 m2 treba 11-16 presadnica. Za 1 m2 potreb­ ne su 3-4 presadnice. srednje kasne Vertus i Hammer. na otvorenu gredicu. Prirodi ranih sorti prosječno su 1-2 kg na 1 m2. Ako na stabljici ranih sorti kelja poslije berbe ostavimo 2-3 donja lista. brzo odrveni. tako da uvijek možemo imati svježe mlade kora­ bice. Sve što smo kazali o uzgoju kupusa. pa tako i u ljet­ noj sezoni i u ovim područjima imamo 2-3 berbe . koja je nalik na jabuku. pa je zato možemo uzgajati preko čitave godine. Iako uzgoj kelja nije toliko rasprostranjen kao uzgoj kupusa. te tako već rano u proljeće dospije za potrošnju. presa­ đujemo je na otvoreno. imamo ranih i kasnih sorti kelja. a može se uzgajati u tom području i u proljeće kao i kupus. Najbolje uspijeva na ne­ što lakšim tlima. kada mu mraz malo »ofuri« lišće. Ima ranih i kasnih sorti korabice. verbote. Neke rane sorte korabice možemo uspješno uz­ gajati i u planinskim predjelima. te ozime Advent Bonner. Gnoji se kao i kupus. Rane sorte narastu za upotrebu za 10-15 tjeda­ na. i to u razmacima 3-4 tjedna između svake sjetve. a kasne za 15-20 tjedana. Sorte Winterfurst. Kasni kelj sije se u isto vrijeme kada se sije i kasni kupus. s tim da ga u jesen pre­ sadimo na otvoreno. Kad razvije 3-4 lista. zalijeva­ nje). koje su za jelo vrlo do­ brog okusa. Rane sorte korabice treba sijati u klijalište a na otvorene gredice od travnja pa sve do kolovoza. U mediteranskim se područjima kelj sije. odno­ sno sadi od lipnja do kolovoza. Wirosa proširene su u mediteran­ skom području. te može vrlo dugo ostati u vrtu. Korabicu uzgajamo radi zadebljale stabljike. Isto kao i kod kupusa. korabica naj­ bolje uspijeva na tlu koje smo gnojili stajskim gnojem prošle godine. a u početku formiranja zadeb­ ljale stabljike dodaje se još 30 g/m2 KAN-a. Sje­ tvu u klijalište treba započeti već u veljači. koji je uz to mnogo otporniji pre­ ma niskim temperaturama. vrijedi i za kelj. a kasnih 2-3 kg. postane rubena. bere od rujna do travnja. iz pazušca listova izbit će po 1-2 manje glavice. prignojavanje. a za blagih zima može vani prezi­ miti. Štoviše. jer. Kompleksnim mineralnim gnojivom gnoji se kao i za kupus. Rane sorte u sjevernim krajevima tre­ ba sijati u veljači.

iako vrlo dobro uspijeva i u ostalim krajevima. Od ranih sorti treba spomenuti: bečka plava. pa se i nju uzgaja radi cvatova.8 kg glavica. Sve što smo kazali o rokovima sjetve i sadnje u pojedinim područjima te o uzgoju i njezi cvje­ tače. Presadnice brokule presađujemo 4-6 tjedana nakon sjetve. na razmake 70 x 60 cm. Od svih kupusnjača na zimu je najotporniji. uzgaja se tip brokule koja je nalik cvjetači. beremo odozdo prema gore. kolovozu. te je stoga vrlo cijenjeno i hranjivo povrće. Ima dvaput više bjelančevina ne­ go. pa ta­ ko možemo postići dvostruki prirod. tako da se spriječi rast biljke u visinu. U toku rasta korabicu treba okopati 2-3 puta. a za vrijeme suše zalijevati.5-0. Brokula botrytis subvar. . a beremo je postepeno. odozdo prema gore. Uzgaja se radi zele­ nih glavica. vrijedi i za brokulu. Brassica oleracea Kelj pupčar var. acephala Raštika je najviše raširena u našim južnim i to­ plijim krajevima (Istra. Osim navedenog. s tim da se u centru razvije skupina zelenih cvatnih izboja 7. Beremo ih prema dozrijeva­ nju. kupus. tj. U mediteranskom se području uzgaja kao zim­ ska kultura: sije se od lipnja. U našim sjevernim krajevima kelj pupčar sije se obično kada i kasni kupus. cymosa Brokula se uzgaja najviše u Dalmaciji. primorje. Na 1 m2 mo­ žemo dobiti 1-3 kg korabice. odnosno 70 x 80 cm (kasne sorte) a za 1 m2 potrebne su 3 — 4 presadnice. u toku ljeta u pazušcima tih listova izrast će male korabice. Cvatovi se razvijaju na izduženim mesnatim peteljkama. tako da na preostalom dijelu ostane nekoliko listova. gemmifera Brassica oleracea var. koje se razvijaju u pazušcima listova uzduž stabljike.5 do 15 cm u promjeru. Kelj pupčar je u nas malo poznat i počeo se više uzgajati posljednjih godina. i to u času kad se potpuno razvije cvat. Na 1 mz možemo dobiti 0. treba oko 220 — 240 dana. a bere od prosinca do ožujka. dobro je gornji dio stabljike prikratiti. Peer Gynt i Fi Brassica Raštika oleracea var. srednje ra­ na delikates i kasna golijat. te u razdoblju od prosinca dalje daje odlično zimsko povrće. Hrv. a prignojava dva puta sa po 50 g/m2 KAN-a. Uzgajamo je i gnojimo na isti način kao i cvje­ taču u mediteranskom području. Sorte: Rossella. Da gla­ vice sazru za berbu. Kad se već razviju male glavice. Dalmacija). tj. tj.5 mjeseci. presađuje u srpnju. a presađuje na raz­ mak 70x50 cm. a ujedno omogući i bolji ra­ zvoj malih glavica. Ako ljeti odrežemo korabici samo dvije trećine glave. Slična je cvjetači. Sadi se na razmake 60x60 cm (ra­ ne sorte) ili 50 x 80 cm. već prema tome kako se razvijaju iz­ bo j i s cvatom. 7-7. da ne bi odrve­ njela prije vremena. Brokula je po­ znata i pod imenom kavulin ili kaulin. Kelj pupčar gnoji se kao i kupus.korabice. bečka bijela. koje nam isto tako služe za hranu.

. plijeviti i obirati listove. Ostale se beru kad dostignu težinu 2 0 0 . U mediteranskom se području sije i sadi kada i kupus za uzgoj preko zime. preosta­ la nakon uzgoja povrća. vadi se svaki drugi red i koristi kao salata. a u toku razvoja okopavati.5 do 3 kg/m2. tek razvijeni izboji.4 cm. a u sjevernim kra­ jevima kada i rani ili kasni kupus.kao i u planinskim predjelima.4 0 cm razmaka. uz tlo bogato humusom uvjeti su za uzgoj kineskoga kupusa. Mogu se postići prirodi od 1. Kad biljka razvije lisne rozete od 100 do 150 g.5 0 cm medu redovima. 1 to sve do konca kolovoza. za koje se obilno gnojilo stajskim gnojem ili kompostom. Čim razvije 3 — 5 listova. Dovoljno je da tlo gnojimo samo mineralnim gnojivima. te od svih kupusnjača ima najmanje za­ htjeve na tlo i na obradu. Pri kraju veljače pikirane se biljke sade u drugi zaštićeni prostor na razmake 1 6 x 1 6 cm. te prohladno vrijeme. Uspijeva na sva­ kom tlu. Sorte: Granat. Gnoji se slično kao kupus. Nakon dva tjedna biljke se pikiraju na razmake 3 . Na 1 m2 treba oko 3 presadnice. Listove i još više postrane mlade izboje raštike upotrebljavamo za varivo. Nakon presađivanja potrebno je bilj­ ke dobro zaliti. Za jesenski uzgoj sije se na kraju srpnja. slično kao i ku­ pus. Njega je u toku vegetacije kao i kod cvjetače. Brassica Kineski kupus pekinensis Dovoljno vlage u tlu kao i u zraku. i dr. Prilikom prorjeđivanja biljke se ostavljaju u redovima na 3 0 . Sije se na razmake 3 0 . Na 1 m2 možemo dobiti oko 2 —5 kg lišća i izbojaka raštike. pa se bere u listopadu — studenom. Nagaoka F.3 0 0 g. Za ranu proizvodnju u sjevernim područjima sije se na kraju siječnja u zaštićenom prostoru pa se uzgoje presadnice. Vrlo su dobrog okusa mladi. Uzgajamo je radi lišća te postranih izboja koji se razvijaju u pazušcu lista. Raštika vrlo dobro iskorištava hraniva. presađujemo na razmake 6 0 x 8 0 cm.

te u primorskim pod­ ručjima dalmatinska ledenka. Za proizvodnju salate treba tlo dobro pripremi­ ti i obraditi prije sjetve. Gnoji se kompleksnim mineralnim gnojivom 7:14:21 NPK. Najraširenije ljetne sorte u nas jesu: ljub­ ljanska ledenka. endivi­ ja. Izuzetak su kupusnjače. Uz to sadrži organ­ ske kiseline (jabučnu. blitva. fosfor. .). pa i preko zime. tj. a u toku rasta još sa 20 g/m2 KAN-a.zimskih. stakle­ nici). Cazart i si. kao što su askorbinska kiselina. To omogućuje veliki broj sorti . matovilac. Lactuca Salata sativa Salata se sije ili direktno ili se uzgaja iz presad­ nica. neka pak kao varivo . slično kao i endivija. dok za direktnu sjetvu treba 0 . Posebni okus salata. a presađuje krajem rujna do sredine listopada.špinat. Od mineralnih tvari valja spomenuti kalij. zagrebačka kristalka. Salata se presađuje na razmake 30 cm red od reda. 70 g/m2 prije sadnje ili sjetve. zatim tokoferol.2 5 presadnica. kal­ cij. tiamin (vitamin B. a i sjemena treba mnogo manje. plastenici.Lisnato povrće Salata najbolje uspijeva u područjima s blagom klimom. Ljetna salata može se uzgajati u toku čitavog ljeta ili direktnom sjetvom ili uzgojem iz presad­ nica. Suviše žarka. a za presađivanje upotrebljavaju se samo zdrave i lijepo razvijene. odnosno 2 0 x 2 0 u zimskom uzgoju ili u zatvore­ nom prostoru. radič. Zato ju je potrebno za vrijeme jačih vrućina zalijevati (orošavati). ljetnih i proljetnih. kao i onih koje se uzgajaju u zaštićenom prostoru (klijališta.1 g sjemena na 1 m2. Presadnice se uzgoje na gredici ili u klijali­ štu. 25 cm biljka od biljke. U ovu grupu ide sve ono povrće koje se uzgaja radi lišća. magnezij i silicij. odnosno sadnje. Pri uzgoju iz presadnica treba oko 1 5 . novije sorte Posavka i Vegorka iz grupe kristalki. 5 .salata. Najraširenije u nas ozime sorte jesu nansen i rjavka iz grupe maslenki. limunsku). Salata i endivija prvenstveno su izvor mnogih vitamina. Ozima salata se sije krajem kolovoza ili počet­ kom rujna. Po načinu pripreme za jelo neko se uživa svježe . Salata se može uzgajati gotovo u to­ ku cijele godine. od ranog proljeća. ima od specifičnih tvari gorkastog okusa (laktucin i hiosciamin). Prednost uzgoja iz presadnica jest u tome što se biljke brže i jednakomjernije razvi­ jaju. Najraniju salatu možemo proizvesti u klijalištu ili u niskom tunelu (sorte svibanjska kraljica i Bottnerova). koje tvore po­ sebnu skupinu. vruća ljeta nisu podesna za uzgoj salate.

da prilikom 2 sjetve bolje i jednoličnije pada. okopavanju i zalijevanju. U kontinentalnim područjima radič se sije u lipnju. Uzgaja se poslije kulture gnojene stajskim gnojem ili kompostom. a presađuje od srpnja do listopada. odnosno zimsku potrošnju. Na 1 m može se postići prirod od 1 do 3 kg pa i više. U mediteranskom području endivija se uzgaja za potrošnju preko zime pa se sije od lipnja do rujna. tvoreći glavu slično kao salata gla­ vatica. graška. odnosno potrošnju. Za 1 m2 treba cea 6 . U tom slučaju može se gusto sijati. Već 4—4. Cichorium Endivija endivia U nas se mnogo uzgaja endivija kao jesenska i zimska salata. Radić Cichorium intybus var. dok za direktnu sjetvu 0 .4 0 cm. eskariol zelena bubikopf. rane korabice i si. Najpovoljnije tlo za uzgoj endivije duboko je obrađeno. pa se kasnije prorjeđuje na razmake 3 5 . Za vrijeme vegetacije potrebno je okapati i za­ lijevati. 5 . sve dok joj li­ šće ne prekrije tlo. i to: nakon ranoga kupusa. vrtno tlo. humusno. zime i proljeća.Salata ima sitno sjeme. 2 g fosfora i 5 — 5.5 mjeseca nakon sjetve endivi­ ja je prikladna za berbu. Endivija razvija veliku rozetu sa mnogo lišća ili pak svija lišće. Endivija se može uzgajati kao druga kultura u vrtu. Lišće joj je valovito i na rubu jače ili slabije nazubljeno. po­ činje i berba. foliosum Naročito se mnogo radič uzgaja u našim pri­ morskim krajevima. U tim se područjima sije od lipnja do rujna. . sije se endivija na kraju lipnja i početkom srpnja. Na 1 m2 može se dobiti prirod od 0 . gdje se troši u toku jeseni.1 kg pa i više. Radič se može uzgajati i iz presadnica. pa se zato i uzgaja na većim razmacima. Na 1 m2 može se dobiti 1 — 3 kg. U Dalmaciji i Primorju. pomiješa se s pijeskom ili pilovinom. Kad biljke razviju 3 — 4 listića. pa ako se sije direktno. i to ili direktno ili na gredicu s koje se kasnije. prorjeduje se na 15 cm razmaka. U nas se uzga­ jaju sorte: eskariol žuta.5 g dušika. Za jesensku.5 2 g kalija na 1 m . a može biti i četiri do šest otkosa u toku godine. Za 1 m2 treba oko 1 — 1. često radič i kose. 5 .1 g g/m2 sjemena.7 presadnica. i kopica. Endivija razvija mnogo bujnije lišće nego salata glavatica.5 g sjemena. Njega endivije u toku vegetacije sastoji se u plijevljenju. Prije sadnje primjenjuje se 70 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21. pa je u tom slučaju potrebno oko 22 — 25 presadnica na 1 2 m . Čim se lišće počinje bujnije razvijati. a kad počne intenzivnije ra­ sti. Najčešće se sije kasnije. Gnoji se sa 2. za jesen­ sku i zimsku potrošnju. nakon 4 — 6 tjedana presadnice presađuju na stalno mje­ sto. i to plitko u redove na 3 0 — 4 0 cm razmaka. još sa 20 g/m2 KAN-a. Sadi se na razmake 4 0 x 4 0 cm. a sije se u redove na razmake od 40 cm.

Na taj se način razviju deblji korijenovi.tipa. Sanduk se drži na umjereno toplom mjestu (temperatura: 14-20°C). To su sorte tzv. koje slabo i nejednolično niče. sva­ kih 7 . tako da im pupovi budu na istoj razini. Međutim. Presjek priručne posude u kojoj su korijeni radiča stavljeni u umjereno vlažno tlo. lisne su plojke izdužene. da se ostavlja 2 cm lišća na »glavi« * Pospješivanje je postupak za ubrzanje r a s t a pod »umjetnim« uvjetima. u podrumu ili trapu. ako se posije u grubo pripremljeno tlo. Idealna veličina korijena je s promjerom 5 . te svaka 2 — 3 dana vlazi. Poznate su sorte ljubljanski i holandski. Praktičan je način pospješivanja u sanduku (ja­ bučaru ili si. Njihovo lišće ima uspravan rast. verona. U folijom obloženi sanduk na dno se stavi malo vlažnog komposta i korijeni slože gusto jedan do drugog.1 0 dana. ali. što je izvr­ sna zimska salata. korijena.2 g sjemena. Zato je potrebno za matovilac tlo dobro pripremi­ ti i usitniti. crveni treviški.) SI. a bere se pre­ ko zime i rano u proljeće. Matovilac se obično sije omaške. Stavljanjem manje količine na pospješivanje. Sije se u rujnu. witloof . Da se postigne ta debljina. Sije se na razmake 10-20 cm red od reda. lišće se ne reže u toku vegetacije. Ovisno o dužini vegetacije sorte kao i od početka pospješivanja. To se lišće ne bere već se pušta da se razvije što veća lisna masa. milanski žuti i drugi. Posebne sorte radića uzgajaju se za pospješiva­ nje. kao i kod ostalih kultura. Za oko tri tjedna iz svakog vršnog pupa na korijenu razvije se bijela izdužena glavica. Na 1 m2 mogu se postići prirodi od 0. (Vidi prilog V. korijenovi se vade od rujna do stu­ denog*. Reže se tako. Poslije vađenja korijenovi se s lišćem ostave 45 dana. Do početka pospješivanja korijenovi se čuvaju u umjereno vlažnom pijesku. Između korijena dodaje se samo toliko komposta da se popune eventualne šuplji­ ne. 33. možemo od studenog do veljače imati stalno svježu salatu. a naziv witloof znači bijelog lišća. . koje tvori izdužene ili okrugle glavice. Za 1 m2 treba 1. nježnog krhkog lišća. pokrije crnom folijom tako da iznad korijena bu­ de još dvadesetak centimetara slobodnog prosto­ ra. bolje je sijati u redove. Matovilac ima sitno sjeme.). Zatim se lišće odreže. U jednom sanduku jabučaru dobije se oko 5 kg glavica radiča.6 cm na »glavi« korijena.Novoselekcionirane sorte radića razvijaju veli­ ko lišće. Matovilac raste u nas samonikao.5 do 0. matovilac se uzgaja i u vrtovima. U nas dolaze sorte Pan di zucchero. ali ne gdje je suhi zrak.6 kg. Matovilac Valerianella olitoria U kontinentalnom području siju se u lipnju. pri čemu se ne smije povrijediti vegetacijski vrh na »glavi« korijena.

Prema tome. 2 0 6 i 210. a gnoji se kao špinat. Na 1 m2 gnoji se sa 100 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21. Blitva se može uzgajati i iz presadnica. Za 1 m treba oko 1-2 g sjemena. Za tu se svrhu preporučuje sorta Wobli. cicla Špinat se sije u redove na razmake 20-25 cm red od reda. Na 1 m2 može se dobiti 2-3 kg lišća blitve. za jesensku i zimsku proizvodnju.0 g sjemena.Spinacea Špinat oleracea Špinat ima osobitu vrijednost u prehrani sla­ bokrvnih i mladih organizama zbog velike količi­ ne željeza (4-6 mg/100 g lišća). Idealno je ako imamo špinat iz vlastitog vrta. da bi se bolje sačuvao od smrzavanja. korisno je špinat pokrivati slamom. Čim biljke niknu. Nakon berbe ako duže stoji. Prigrijani špinat može biti štetan posebno za djecu do 1 go­ dine. koji su štetni. U listovima špinata nađen je i jod. cvijet i plod. Između biljaka razmak je 3 — 5 cm. U nas su u prodaji sorte srebrnolisna i Lukulus. koja se pobere do sredine rujna. treba ih prorijediti na razmake od 20 do 2 35 cm u redu i okopati. koji odmah ub­ ranog pripremamo. Od organskih kiselina špinat sadrži i oksalne kiseline. Špinat se sije rano u proljeće. koje se presađuju na razmake 30 x 40 cm. Pri branju lišće se može optrgavati. sredinom kolovoza ili u listopadu. Na 1 m2 površine mogu se postići prirodi 0. Za 1 m2 treba oko 2. Proljetni i ljetni uzgoj špinata često nije pouz­ dan. . matador.5-1 kg. dinja ili bilo koje kulture. ukoliko nema snijega. koja se sadi ili sije od sre­ dine svibnja i kasnije. Špinat se mora dobr isprati jer time ispiremo djelomično i nitrate. (Pogledaj kalendar sjetve str. a za jesensku u kolovozu. špinat se može sijati i kao postrni usjev poslije neke druge povrtne kulture. Sije se za ljetnu potrošnju u ožujku. Beta vulgaris Blitva var. a ne čupati. poslije ranog kupusa ili kelja. Preporuču­ je se svježe pripremljeno odmah jesti. Zato treba odabirati sorte otporne prema prijevremenoj cvatnji. Špinat je bogat i dušičnim tvarima. Za jačih zima. travnju. tj. U nas su najviše raširene sorte špinata Viroflay. nakon zimskog špinata još se može tlo iskoristiti uzgojem rajčice. te limunske i jabučne. nakon krastavaca. Osim kompostom ili zrelim stajskim gnojem.5 do 3.) U proljeće. dobro je gnojiti i mineralnim gnojivima. nitra­ ti mogu prijeći u nitrite. gdje se uzgaja preko zime. odnosno aminokiselinama. jer čim nastupe dulji i topliji dani. U tom 2 slučaju treba oko 8-9 presadnica na 1 m . paprike ili bilo koje druge povrtne kulture. te lišće po­ staje tvrdo i neukusno. može brzo razvijati cvjetnu stabljiku. U lišću i peteljci špinata u okviru dušičnih tvari dolaze i nitrati. Uzgoj blitve raširen je naročito mnogo u medi­ teranskom području. Središnji dio iz kojeg se razvija novo lišće ne smi­ je se prilikom obiranja ozlijediti. Blitva ili mangold sije se na dobro priređeno i gnojeno tlo. Špinat je dobar izvor vitamina C. Sije se u redove na razmake 30-40 cm.

ili kuhan »na lešo« začinjen octom i uljem. iza povrtnih vrsta za koje je gno­ jeno humusnim gnojivima. Zapravo. Sije se od travnja do svib­ nja direktno na priređeno tlo. plijeviti i naročito za vrijeme vrućih dana zalijevati. Prije sjetve ili sadnje treba pognojiti mineralnim gno­ jivom. Bogat je vita­ minima i mineralnim solima. Komorač ima snažan i dubok korijen. Foeniculum Komorač — Finocchio vulgare var. kada se špinat manje uzgaja (jer brzo »tjera« u sjeme). koje je pret­ hodne godine gnojeno organskim gnojivima. a lišće se odavno upotrebljava u poznatim jelima dalma­ tinske kuhinje. a može se uzgajati i iz presadnica. Povrtni komorač ima jako zadebljale lisne ru­ kavce. Što je ljeto toplije. koji omataju spavajuće pupove.5 kg pa i više. Čim se razvije 2-5 listova.5 g sjemena. Ima dosta eteričnih ulja. Na 1 m2 treba 1 g sjemena. Kako sjeme polagano niče. pa dobro uspijeva na duboko obrađenom tlu. a na istoj se površini može dobiti 2-3 kg lišća.0 do 1. Divlji komorač raste u mediteranskom području. njegu. te ako ima dovoljno vlage u tlu.Novozelandski špinat Tetragonia expansa Novozelandski špinat voli vlagu i toplinu. Može­ mo ga gnojiti kao i špinat. Sije se od ožujka do kolovoza u redove na 2 razmak 30-40 cm. pa tako formiraju neku vrstu lukovice. Može se sijati i u jesen. ili za varivo slično kao špi­ nat. Najbolje bi odgovaralo kompleksno NPKgnojivo 7:14:21 u količini 100 g/m2. pa mu odatle i ime. Za 1 m treba 1-1. Dolazi na drugo mjesto u plodoredu. davat će i veće prinose. U tom se slučaju u ožujku sije u klijalište. Lišće se u toku ljeta obire. Na 1 m2 mogu se po­ stići prirodi od 1. najbolje je prije sjetve namočiti ga dva do tri dana u mlačnu vodu. dulce Atriplex Loboda hortense Loboda se uzgaja u toku ljeta. Taj dio zajedno s malo najmlađeg lišća upotrebljava se za salatu. Za vrijeme vegetacije treba 1-2 puta okopati i plijeviti. Sije se u kućice na razmake 20 x 80 cm. a bje­ lančevina dvostruko više nego mrkva. ali sjeme onda niče tek na proljeće. tj. te što se više obire. . ili ma­ slacem s mrvicama. Potječe iz Novog Zelan­ da. Da bi se postrano lišće što bolje razvilo. a po osnovnim hra­ njivim sastojinama može se usporediti s mrkvom. pa ima vrlo intenzivan miris i aromu. U toku vegetacije treba okopa­ vati. Cvjetove treba stalno ot­ kidati. a lišće služi ili kao salata. dobro je otkinuti vrh biljke. a ne zahtijeva ni neku naročitu Komorač je za nas nova po vrtna kultura. u zelenom. Loboda nema neke naročite zahtjeve niti na tlo niti na položaj. biljka se prorjeđuje na razmake 20-25 cm. ugljikohidrata ima podjednako. da bi omekšalo drvenasto tkivo. jače razvija nove izboje. Novozelandski špinat uz­ gaja se u toku ljeta.

celer. a i ostalih vitami­ na. . a i sijemo ga najprije u klijalište. koje po­ tječu od eteričnih ulja. a tek nakon pikiranja presađujemo na otvoreno. bijeli korijen. Talijanske sorte Mamuth i napuljski do sredine listopada razviju zadebljali dio od 200 do 300 g. Pri berbi glavica se odreže malo iznad korijena. otkinu dva vanjska lisna rukavca i odreže sve li­ šće osim najmlađeg. Zato te vrste povrća često služe i za začine pri pripremi jela. Nakon nicanja dobro je malo prorijediti tako da biljka od biljke ostane na oko 15 cm. celer. Sve korjenasto povr­ će dolazi nakon povrća za koje je tlo bilo u pret­ hodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem odnosno ne voli tlo koje je gnojeno staj­ skim gnojem ili kompostom neposredno prije sje­ tve. a tek u drugoj cvatu i daju sjeme. odnosno djecu u uzrastu. Vitamin A regulira vid i naročito je važan za malu djecu. mineralnih soli. a bere od prosinca do ožujka. karakteri­ stično je da su bogati mirisnim tvarima. Sije se u kolovozu na već opisani način. Za mrkvu je posebno važno istaknuti da sadrži karotene koji imaju provitaminsko djelovanje vi­ tamina A. To su: podzem­ na koraba.Ima više načina uzgoja komorača. tj. mrkva. u prvoj godini razvijaju zadebljali korijen. ali je jednostavnije direktnom sjetvom. Sve ove vrste povrća obično su dvogodišnje biljke. Komorač može podnijeti blage mrazove. rotkva. Može se uzgajati iz presadnica i direktnom sje­ tvom. a u redu 5-10 cm. Za kontinen­ talna područja komorač je najbolje uzgajati kao jesensku kulturu. peršin. rotkvica. Korjenasto povrće U ovu grupu spadaju one vrste povrća koje uz­ gajamo radi zadebljalog korijena. a za mediteransko kao zimsku. Za suhog vremena treba zalijevati. pa se zato u mediteranskom području može uzgajati kao zimska kultura. koji naj­ bolje uspijeva na tlima gnojenim kompostom ili stajskim gnojem. crni korijen i hren. U kontinentalnim područjima sije se na koncu lipnja na razmak redova 40-60 cm. pastrnjak i peršin. pastr­ njak. dobro je prignojiti dušičnim gno­ jivom (KAN oko 20 g/m2). Za mrkvu. Kada lisni rukavci poč­ nu zadebljavati. Sijemo ih direktno. cikla. Uz to mrkva sadrži šećera. Izuzetak je celer. Od jačih mrazeva štiti se zagrtanjem.

Sijemo je u redove s razmacima 50 — 60 cm. kao npr.2 5 cm. ako je sijemo ljeti nakon neke druge povrtne kulture. iako se u nas malo upotrebljava. Korijeni tih kultura sadrže šećere. naročito kalijevim.5 0 cm red od reda. Vruća suha ljeta nisu podesna za uzgoj podzemne korabe. Oko 50% od suhe tvari otpada na razne šećere. Sije se direktno. Podzemna koraba dosta je raširena u Sloveniji i vrlo dobro uspijeva u svim krajevima s umjere­ nom klimom (Gorski kotar i si. a 3 0 . te se. koji je so­ čan i ugodnoga ljutog okusa. Djeluju vrlo osvježavajuće i vrlo su ugodnog okusa. željezo. Podzemnu korabu mo­ žemo uzgajati iz presadnice. ako je sijemo u proljeće. mangan i neke druge. željezo. Rotkva nema velike zahtjeve prema tlu i obradi. a kasnije je prorjeđujemo. Rotkva ili povrtnica ima vrlo dobar okus i hra­ njivo je povrće. kalcij. Ljetne i jesenske sorte siju se u svibnju i lipnju. Gnoji se sa 60 g/m2 komplek­ snog NPK-gnojiva 12:12:12. kao glavni usjev.). a sadrži i neke karakteristične specifične tvari koje joj daju poseban miris i okus kao što su sulforafeni. fosfor. U planinskim predjelima sije se u travnju obič­ no kao glavna kultura. Od vitamina valja spomenuti askorbinsku kiselinu-vitamin C. Sadrži kalij. Do berbe za potrošnju potrebno je 4 .4 0 cm biljku od biljke. ili kao postrni. kao npr. fosfor. Tlo za uzgoj treba gnojiti mineralnim gnoji­ vima. mineralne soli. a dospi­ jevaju za berbu od kolovoza do listopada. tj. ranoga graška.4 0 cm.). tako da biljka od biljke bude udaljena 3 0 . Može­ mo je sijati od travnja pa sve do srpnja. Na 1 m2 možemo dobiti 3 — 6 kg korijena. te vrlo dobro uspijeva i kao medukultura. najprije je posijemo na priređene gredice. dok je u toplijim nizinskim krajevima povoljnija kasna sjetva ili postrna u lipnju.Lišće peršina bogato je vitaminom C (askorbinska kiselina). i to 2 — 3 g sjemena na 1 m . Zatim sadrži neke aminokiseline. Za podzemnu korabu karakteristična je prisut­ nost eteričnih ulja koja joj daju poseban okus. mangan. Brassica Podzemna koraba napus napobrassica Rotkva Podzemna koraba sadrži cea 20% suhe tvari. tako da se razraste i dozri poslije velikih ljetnih vrućina. Za 1 m2 treba 2 . Raphanus sativus var. posebno celer i pastrnjak. a jesenske i zimske 3 0 . kupus.5 g sjemena.5—1 kg lišća (koje može služiti kao hrana za zečeve i si.4 0 cm red od reda. kalcij. Od vitamina valja spomenuti C-vitamin. Zimske se sorte siju od lipnja do kolovoza a beru se u studenom i prosincu. 2 Sijemo je direktno. tj.5 mjeseci (od kolovoza do studenog). Uzgajamo je radi zadebljalog korijena. pa je kasnije presađujemo na razmake 6 0 . . Ljetne sorte treba sijati na razmake 2 0 . maior Rotkva od suhih tvari ima najviše šećera (pre­ vladava glukoza). ranoga kupusa i si. mogu prire­ đivati kao salata. te 0. isto vrijedi za lišće celera i pastrnja­ ka. Uz to rotkva predstavlja izvor važ­ nih mineralnih elemenata kao što su kalij.

N a te­ žim tlima slabe strukture otežan je rast korijena. T o j e dvogo­ d i š n j a biljka. A k o ž e l i m o r o t k v i c u u z g a j a t i ljeti. k a o n p r . pa često dolazi do nepravilnog r a s t a i račvanja. N a j b o - . d i n j e i si.Nakon nicanja prorjeđujemo je na razmake 1 0 . s r e d n j e i k a s n e s o r t e . K a s n e s o r t e r a s t u d u l j e v r e m e n a i d a j u v e ć e p r i r o d e . lje j e n a k o n sjetve p o k r i t i tlo t a n k i m s l o j e m f i n e . v r t n o tlo. a l i s e n a j v i š e u z g a j a i sije o d v e l j a č e — o ž u j k a t e pot­ k r a j ljeta.sije se u k l i j a l i š t a . a l i i sitniji o d k o r i j e n a r o t k v e .8— 1 kg p r i r o d a . tj. Na 1 m 2 m o ž e m o d o b i t i o k o 1 . j e r r o t k v i c a b r z o u v e n e i t i m e g u b i n a kva­ liteti. a ljet­ n i h i z i m s k i h o k o 2 . n a k o j e m u toku nekoliko g o d i n a uzgajamo povrće. k r a s t a v c e .1 5 cm r e d od reda. te g r e d i c e pokrivati h a s u r a m a od 6 sati n a v e č e do 6 s a t i u j u t r o . Za najraniju proizvodnju s j e t v a u v e l j a č i .o ž u j k u . R o t k v u m o r a m o plijeviti i o k o p a v a t i . a p r e m a boji d i j e l i m o i h n a bijele. T a k o ć e m o z a p r i j e č i t i »tjeranje«.1 5 c m b i l j k a o d biljke. r a j č i c e . c r v e n e . a o t e ž a n o j e i v a đ e n j e . M r k v a se može uzgajati u svim n a š i m područ­ jima. c r n e . N a j r a š i r e n i j e s o r t e u n a s jesu: n o n plus ultra. s o r t e . c r v e n e . M e s o im je uvijek bijele boje. a omogućiti razvoj zadebljalog korijena. Da brže nikne. S r e d n j e r a n e i ka­ s n e s o r t e m o ž e m o sijati o d s v i b n j a d o k o n c a lip­ nja. 5 k g r a n i h sorti. n a v l a ž u j e m o s j e m e na sob- R o t k v i c a je j e d n o g o d i š n j a biljka. r a d i k o j e g j e i u z g a j a m o . m o r a m o o b i l n o zalijevati. o k r u g l e i si. Na 1 m2 t r e b a oko 10—15 g s j e m e n a . P o o b l i k u r a z l i k u j u se d u g u l j a s t e . koji j e m e s n a t i s o č a n . k o j a u prvoj g o d i n i r a z v i j a z a d e b l j a ­ li. o d n o s n o n a t a p a t i . 5 kg. sive. S v e š t o s m o k a z a l i o uzgoju. D o b r o . sipke zemlje. Na 1 m2 m o ž e m o d o b i t i 0.1 . r a n e s o r t e m o ž e m o sijati od k o n c a veljače. A k o nije s u v i š e h l a d n o . N e b e r e m o n i k a d a v i š e n e g o š t o t o m o ž e m o po­ trošiti. š a r e n e i si. M o ž e m o j e sijati u t o k u č i t a v e g o d i n e . U povoljnim uvjetima m o ž e da d o z r i z a 2 5 — 3 0 d a n a . od­ n o s n o razvoj cvjetne stabljike. U z g a j a m o je k a o i rotkvu r a d i z a d e b l j a l o g k o r i j e n a . a po b o j i k o ž i c e bijele. g n o j i d b i i n j e z i r o t k v e . S j e m e niče vrlo sporo. P r e m a o b l i k u k o r i j e n a r a z l i k u j e m o d u g u l j a s t e . Za uzgoj r o t k v i c e tlo m o r a biti f i n o u s i t n j e n o . vrijedi i za rot­ kvicu. z b o g č e g a j e i n a z i v a m o rot­ k v i c a ili p o v r t n i c a m j e s e č a r k a . Z a t o se i sije u n e k o l i k o n a v r a t a . a s i j e m o je u r a z m a k e 2 — 4 cm b i l j k a od biljke i 1 0 . žute i ljubičaste. vrtne. S a x a i National. a tlo j e p r i k l a d n o v l a ž n o . s o č a n k o r i j e n . U n a s dolaze sorte c r n a z i m s k a i bijela zimska. v r e t e n a s t e .2 . Raphanus Rotkvica sativus var. M e s o je b i j e l o ili crvenkasto-bijelo. P r e m a duljini vegetacije razlikujemo: rane. pa dolazi za potrošnju u toku cijele godine. o k r u g l e i si. j e r ljeti b r z o t j e r a u s j e m e . o v a l n e .. te u ožujku. a l j e t n e s o r t e i r e d o v i t o zalijevati. k u p u s . Mrkva Daucus carrota radicula M r k v a je u nas najrasprostranjenija povrtna k u l t u r a i z g r u p e k o r j e n a s t o g p o v r ć a . p a p r i k u . v e ć u g o d i n i sjetve c v a t e i daje sjeme. vrlo je podesno za uzgoj mrkve. U m e d i t e r a n s k o m p o d r u č j u m o ž e m o sija­ ti mrkvu od r a n o g p r o l j e ć a do jeseni.

jer vlažne brzo gnjiju.8 kg li­ šća. kasne i krupnije i oko 2.5-5 kg a i više na 1 m2. Mrkvu vadimo za suhog vremena. mrkva i celer. iako uspijeva u svim na­ šim krajevima. koje služi za začin. Tlo za sjetvu priređujemo na isti način kao i za mrkvu. Za 1 m treba oko 1 — 6 g sjemena. non plus ul­ tra) imaju vrlo bujno i dekorativno lišće. a krupnije vadimo motikom. pa tek nakon toga sijemo u redove razmaka 20 — 25 cm. braunšvajska i neke druge. pa tako: rane male sorte mogu dati 1 do 2 kg. Za najraniju proizvodnju najpodesnija je sorta pariška rana. prorjedujemo biljke na razmake 3—5 cm. kao npr.noj temperaturi (18-22°C). ljeća. tako da bi se što više prorahlilo i time osigurali najbolji uvjeti za razvoj korijena. Klijavost sjemena vrlo je mala. okopavanju. isto kao i mrkve. Sije se u redove. Sjeme peršina niče vrlo sporo. oko 50 — 70%. Poznate su u nas sorte delikates. kao što je već spomenuto. Gnojimo kao i za mrkvu. šantenaj. Korijen se upotrebljava kao varivo ili salata. Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPKmineralnim gnojivom 7:14:21. Kad nikne. obično do 25 cm.4 kg korijena i oko 0. te je vrlo dobro da ga prije sjetve držimo navlaženo na sobnoj temperaturi. a u toplijim krajevima možemo ga sijati u jesen. jer upravo iz tog di­ jela raste novo lišće. Čim nikne. i to 1-2 dana. vitaminom C. Sijemo od pro- U nas je slabo raširen. . Tlo za sjetvu mrkve treba duboko prekopati. Za 1 m treba 2 — 6 g sjemena. Sitnije sorte možemo čupati rukom. Prinos ovisi o sorti. Korijen peršina treba brati po mogućnosti za lijepog. a korijen im je nepravilan i račvast pa se ne upotrebljava. pariška rana. Lišće peršina možemo obirati u toku cijele go­ dine. ta­ ko da dozre za berbu do proljeća. odnosno rokovi sjetve u sjevernim područ­ jima kao i u mediteranskom.3 — 0. a uz drugo okopavanje treba prihraniti sa 30' g/m2 KAN-a. Sijemo ga u proljeće. Na 1 m2 dobijemo 2 . prorjedujemo biljke na razmake 8—10 cm što ovisi o sorti. tzv. Neke sitne sorte mrkve mogu 2 se sijati i gušće. i to 150 g/m2. Uzgoj je sličan 2 uzgoju mrkve. Lišće peršina bogato je. Sorte peršina listaša (mooskrause. pa ga zato treba sijati nešto gušće. Na 1 m treba 2 —8 g sjemena (ovisno o gustoći i sorti). suhog vremena. Njega mrkve sastoji se u prorjeđivanju. zatim su u nas vrlo rasprostranjene sorte nantes. prorjedujemo biljke na razmake 10—15 cm. srce. berlinski i drugi. te za začin kao peršin. tako da dozre do jeseni. Nakon sjetve prekrijemo sjeme slojem 1—2 cm sipke zemlje. Kad nikne i razvije 3 — 5 li­ stića. plijevljenju i prihranjivanju. Pastrnjak Pastinaca sativa Peršin Petroselinum hortense Uzgajamo ga ne samo radi zadebljalog korijena nego i radi lišća. U toku zime možemo imati svježeg lišća perši­ na na taj način da korijen usadimo u sandučić i držimo u toploj prostoriji ili ga posadimo u polutoplo klijalište. slični su s rokovima sjetve mrkve. samo pri tom moramo paziti da ne oštetimo srednji dio lišća. i to u redovima s razmakom 30—50 cm. na razmak 20 — 25 2 cm red od reda. tj.

U suhoj tvari prevladavaju šećeri. a pri drugom oko­ pavanju dodaje se još 20 g/m2 KAN-a. i to u veljači ili na početku ožujka. Od sjetve do presađivanja treba 2—3 mjeseca.175 dana. to obično dolazi poslije ranoga graška. zimske salate ili kojega dru­ gog zimskog usjeva. Dolvi i Volltreffer. koji se uzgaja radi zadebljalih lisnih peteljki. koju uzgajamo radi zadebljalog sočnog korijena. Sije se u klijalište. i to u vlaž­ no tlo. Njega celera u toku rasta sa­ stoji se u okopavanju. vitamin B. Celer je vrlo osjet­ ljiv na pomanjkanje vapna u tlu.6 kg pa i više kori­ jena. pa zato treba u jesen gnojiti i vapnom. Korijen je sočan i aromatičan. natrij i kalcij.Od sjetve do branja korijena treba oko 150. Za 1 m2 potrebno je oko 9 . U nas su raširene sorte: praški orijaš. moramo redovito zalijevati. Presadnice sadimo u redove s razmakom 3 0 .8 kg lišća. Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPKgnojivom 7:14:21. te celera listaša koji se uzgaja radi listova. Prije presađivanja u vrt presadnice pikiramo na razmake 5 — 8 cm.1 4 presadnica. Korijen sadrži vitamine C (askorbinsku kiseli­ nu). potrebno je biljke obilno natopiti nakon sadnje. Cikla se može uzgajati u svim našim područji­ ma. Celer. . Cikla je vrlo osjetlji­ va na kiselu reakciju tla. rubra Korijen cikle ima oko 18% suhe tvari. Kako celer sadimo tek u svibnju ili lipnju. Prije sadnje treba dodati 200 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21 a pri drugom okopavanju još 40 g/m2 KAN-a. a kasne za 24 — 30 tjedana. okruglog korijena pa i lišća. Celer se mnogo bolje razvija u uvjetima umje­ rene.8 1 na 1 m2.5-0. koji je u nas raširen. plijevljenju i prihranjivanju. pa osobito tla kisele reakcije treba gnojiti vapnom. špinata. i to 100 g/m2. a može i kao začin (korijen i list).4 0 cm red od reda i oko 2 5 . a prije sadnje nismo zalili. a manje uzgoj celera bjelaša. Biljni sok djeluje kao purgativ. Na 1 m2 možemo dobiti 4 . Presađivati ga treba sredinom svibnja ili u lipnju. Tlo treba obilno pognojiti stajskim gnojem ili kompostom. Beta vulgaris Cikla subsp. uzgajamo radi zadebljalog. Apium Celer graveolens U nas je dobro poznat uzgoj celera korjenaša. jer se presadnice razvijaju vrlo sporo. Rane sorte celera dorastu za 18 — 22 tjedna.3 5 cm biljka od biljke. zim­ skog luka srebrenca. vlažne klime nego u suviše sušnim predje­ lima. Stoga ukoliko je suho i vruće ljeto. Na 1 m2 možemo dobiti 2 — 4 kg korijena i oko 0. Ukoliko je tlo suho. i to: 5 . Sorta Podravkin bijeli najviše je raširena. U tom slučaju treba prije sadnje tlo gnojiti zrelim gnojem ili kompostom. te se prire­ đuje kao salata. To je dvogodišnja biljka. (tiamin) zatim minerale kalij.

R a n e s o r t e m o g u s e sijati n a p o č e t k u o ž u j k a u klijalište. V a d i se od r u j n a do studenog. Priređuje se slično kao cvjetača. Naraste o k o 6 0 c m . Pri v a đ e n j u k o r i j e n a t r e b a paziti d a g a n e pre­ l o m i m o ili n e p o v r i j e d i m o . Najraširenije sorte u n a s su egipatska. Scorzonera Crni korijen hispanica U z g a j a s e r a d i m e s n a t o g . K a d razvije n e k o l i k o listića. T o j e dvogodi­ šnja kultura. da se bolje razvije korijen. bijeli korijen Tragopogon porrifolius U z g a j a s e r a d i j e s t i v o g k o r i j e n a . k r h k o g a k o r i j e n a pri­ jatnog okusa i blagog mirisa. p r o m j e r a 2 do 3. a plijevimo i o k o p a v a m o po potrebi. K a d s e l i š ć e p o č n e sušiti. N a 1 m 2 t r e b a o k o 2 . prorjeđujemo ih na r a z m a k e 1 0 . s i j e m o c i k l u o d svib­ n j a d o k o n c a lipnja. p a t a k o o d p r o l j e t ­ n e s j e t v e i m a m o p r i r o d e v e ć u t o k u ljeta. koja potječe iz južne Evrope. Ciklu sijemo u redove s m e đ u s o b n o m udaljeno­ sti 2 5 — 3 0 c m . M o g u s e sijati i n a o t v o r e n o m n a k o n c u o ž u j k a . b o j e je ž u t e i z v a n a . a n a r a z m a k 2 5 . r a z r j e đ u j e s e u r e d u n a r a z m a k e o k o 8 . r a h l o i v i š e p j e s k o v i t o tlo b o g a t o o r g a n s k i m s a s t o j c i m a . Vrtni turovac. ali vrlo č e s t o c v a t e v e ć u prvoj g o d i n i .1 5 cm. a i z n u t r a bijele. Njega cikle sastoji se u okopavanju. a p r e s a đ i v a t i n a k o n c u t r a v n j a . listovi s u s l i č n i p o r i l u k u . Na 1 m2 t r e b a oko 2 g s j e m e n a . tj. K a d nikne. I z u z g o j a sve g a v i š e p o t i s k u j e c r n i k o r i j e n .1 0 c m b i l j k a o d biljke. K a d biljčice niknu. D o s p i j e v a u l i s t o p a d u . razrahljenim tlima u r a z m a c i m a od 20 do 25 cm. U n a š i m južnim i primorskim krajevima može­ m o c i k l u o s t a v i t i p r e k o z i m e u polju i v a d i t i j e p r e m a potrebi. O d s j e t v e d o b e r b e t r e b a 9 0 d o 100 d a n a . C r n i k o r i j e n voli l a k o . Za nicanje treba mnogo vlage kao . Z a k a ­ s n i j u u p o t r e b u u t o k u z i m e . K o r i j e n je d u g o k o 15 do 30 c m . Z a 1 m 2 t r e b a 2 .3 0 c m .5. i mrkva. N e voli d i r e k t n o g n o j e n j e s t a j s k i m g n o j e m . i to u r e d o v e d u b o k o 2 — 3 c m . S i j e m o g a r a n o u pro­ l j e ć e s v e do svibnja. A k o c v a t e v e ć u prvoj g o d i n i . Na 1 m2 m o ž e m o dobiti 3 —4 kg korijena. plijevljenju i z a l i j e v a n j u . Č i m primijetimo da n e k a biljka tjera cvjetnu stabljiku.3 g s j e m e n a . u l i s t o p a d u ili na p o č e t k u s t u d e n o g . Detroit i Bikor. N a k o n s j e t v e s j e m e p o k r i j e m o t a n k i m slo­ jem komposta. Sije se od ožujka do svibnja na dubokim. razrjeđujemo ga na r a z m a k u r e d o v i m a 1 0 . znak je da treba započeti s berbom.4 g sje­ m e n a . cikla je boljeg o k u s a za jelo. a o n a d o z r e z a 120 — 1 5 0 d a n a . t r e b a c v j e t o v e u k l a n j a t i . Za v r i j e m e z i m e m o ž e b i t i u z e m l j i t e s e v a d i p o po­ trebi za kuhanje.1 5 cm. m o r a m o je odrezati. C v a t e u l i p n j u i srpnju u drugoj godini vegetacije. Što ranije b e r e m o .

Međutim. Nakon 15-20 dana počinje hren razvijati listo­ ve. hren predstavlja izvor najvaž­ nijih mineralnih soli. Nakon vađenja hren se očisti od postranih žila. pa je višegodišnja. jarci ne trebaju biti dublji od 10 cm. kao što su kalij.Armoracia Hren lapathifolia Hren ima veću količinu eteričnih ulja posebnog mirisa i okusa. To je znak da treba početi s vađenjem hrena. Zato se prije sadnje reznica treba tlo preko­ pati na 30 — 40 cm dubine. Preko zime se čuva u podrumima zatrapljen. na taj način što ih preko zime utrapimo u podru­ mu u umjereno vlažan pijesak. kalcij. Ako bismo hren uzgajali na pre­ teškom tlu. laganim tlima boga­ tim hranivima.4 reznika. odnosno malo ukoso tako da gor­ nji dio bude izvinut prema gore. Sadnice se sade u međusobnoj udaljenosti od 40 cm. hren može u zemlji i prezimiti. već u ožujku ili travnju.5 kg na 1 m2. Za sad­ nju se uzimaju reznice debljine oko 1 cm i duge oko 20 — 25 cm. uz to sadrži tvari baktericidnih svojstava (fitoncide) koje onemogućuju rast raz­ nih štetnih mikroorganizama. Reznice se priređuju na jesen. Slično kao i rotkva. rotkvica i podzemna koraba. Prije sadnje isko­ paju se jarci koji su međusobno udaljeni oko 50 cm. koja raste sa­ monikla i u nas. Povoljnija je sadnja ako se sadnice polažu više vodoravno. pa često ostaje i kao korov ako se svi dijelovi pažljivo ne odstrane. . Budući da se uzgaja radi zadebljalog podanka. Hren se razmnaža dijelovima podanka. najbolje uspijeva na rahlim. te ukoliko se odmah i ne sade. ali može ostati i nekoliko godina u tlu. Najčešće se sadi u proljeće. a može se ra­ čunati s prirodom od najmanje 0. tako da je u tom slučaju jednogodišnja kultura. Hren se može saditi u jesen ili na proljeće. pa se. Hren je relativno bogat askorbinskom kiselinom (vitaminom C) ko­ je ima i preko 200 mg/100 g. Kultivirani hren razvija veće i deblje podanke i obično se proizvodi svake godi­ ne iznova. Ako se tako sadi. želje­ zo. do proljeća se čuvaju. Tom prilikom posebno se sortiraju podanci za sadnju. po toj osobini približuje paprici.7 — 1. fosfor i mangan. sortira i veže u snopove. razvio bi suviše žilav i drvenast podanak. Poslije sadnje reznice se zatrpaju zemljom. Na 1 m2 treba oko 3 . Hren se vrlo lagano ukorjenjuje i razmnaža. Divlji hren je višegodišnja biljka. Na kraju listopada i početku studenog počinju se sušiti nadzemni dijelovi hrena. U toku vegetacije hren treba nekoliko puta okopati.

Međutim. zahvaljujući svojoj mnogostranoj upotre­ bi u svim svjetskim kuhinjama. trstike ili si. kad im je i sjeme zrelo. pa­ prika. Pri vi- . Iako u pojedinim vrstama nema tako mnogo vitamina. jer se tako postigne ra­ nija berba. krastavci. Već smo spomenuli da ne treba saditi prije nego što prođe opas­ nost od kasnih proljetnih mrazova. i jednu srednje kasnu. Neki se plodovi koriste dok su još sasvim mladi. organ­ skih kiselina. Zrela pa­ prika ima obično crveno ili narančasto meso. a uz dobru njegu bere se do prvoga jesenskog mraza. kolce i trstiku. kao dinje. Sve ove vrste potječu iz tropskih područja. U svijetu je jedna od najraširenijih povrtnih kultura. a sjeme im još nije pot­ puno razvijeno. Još im je jedna zajednička karakteristika. Na primjer dva ploda rajčice srednje veličine (100 g) sadrže dnevnu potrebu vitamina C za odraslu osobu. ovisno o vrsti. a drugi se koriste u zre­ lom stanju. lu­ benice. i prohladno vrijeme bez mrazova nije povoljno za ukorjenjivanje. Dobre su sorte jabučara Saint Pierre i Rutgers s krup­ nim i mesnatim plodovima. pa su svejedno vrijedni izvori vitamina. mineralnih tvari.lm) i jedan red žice. 78). kao salata. Kao nisku ranu sortu može se preporučiti zagrebačka rana. ali to mogu biti i manji kolci (80 cm . O uzgoju presadnica već je bilo govora u ranijem poglavlju (str.kolce. Zbog ravnomjerne zriobe dobro je uzeti dvije sorte . a zbog aromatskih tvari dobro se uklapaju u svako jelo. Mil3 ili rapid. patlidžan i bamija. pa je bolje malo pričekati. Troši se svježa. kao mlade tikvice. bolje je uzgajati niske.Plodovito povrće Rajčica Lycopersicum esculentum U ovu grupu svrstavamo one kulture koje uzga­ jamo radi jestivih plodova. pa su vrlo osjetljive i na blage mrazeve. Plodovito povrće ima više ili manje različitih vitamina.jednu četvrtinu ili jednu trećinu presadnica. bujnu i produktivnu sortu. Za potrebe domaćinstva u kućnom vrtu rajčica se uzgaja iz presadnica. Ako želimo kvalitetne plodove. a od kasnijih He­ inz 1370 ili Campbell 1327. dnevni obroci su do­ sta veliki.jednu ranu . a za ljetnu proizvodnju moguć je veći izbor. a u zadnje vrijeme sve se više propa­ gira njena upotreba kao voća .bez začina i bilo kakvog pripremanja. i te sorte trebaju potporu. rajčica. Ondje gdje je teško nabaviti dobru potporu za visoke sorte. tikve pečenice i paprika.pa pravovremeno treba misliti na potporu . kuhana i konzervirana u najrazličitijim jelima. Sve su spomenute sorte visoke . da najbolje uspi­ jevaju na tlima obilno gnojenim organskim gno­ jivima. kolce i žicu ili slično. Za ranu proizvodnju najbolje su hibridne sorte kao MilO. a mladi plodovi su zeleni ili žuti.

34): 80 x 30 cm. 60 + 100 x 60 cm. Rani hibridi i niske sorte sade se na manji razmak. što će pogodovati razvoju. Razmak sadnje ovisi o sorti i potpori.100 g/m2 bit će do­ voljna za početnu fazu razvitka. 60 + 80 x 40 cm Razmaci za visoke sorte (si. Razmaci za rane i niske sorte (si.kombinacija NPK 7:14:21 . 80 x 40 cm. jer uz ta­ kvu sadnju korijen bolje koristi vodu iz dubljih slojeva. Pri oba načina sadi se dublje nego što je biljka bila u klijalištu. Ako nema dovoljno vo­ de za zalijevanje. da bi se ranije bralo.šim temperaturama presadnice se brzo prilago­ đuju vanjskim uvjetima. Ako se uzme 1/4 raznih hibridnih sorti i 3/4 srednje kasnih za planiranu površinu od 17 m2 potrebno je 13-19 presadnica ranih sorti i 26-33 srednje kasnih. 60 4. koji je bogatiji. a visoke kasne i bujne sorte na veći. Pri upotrebi niskih sorti trebat će ukupno 53-81 presadnica.80 x 30 cm. treba saditi okomito. Ako se ipak želi ranije presaditi. 35): 80 x 50 cm. 100 x 50 cm . Tako će se u prvo vrijeme u tunelu postići nekoliko stupnjeva viša temperatura. Ako smo tlo pognojili organskim gnojem prije sadnje. iznad redova treba postaviti tunel od pla­ stične folije. Presadnice se mogu posaditi na dva načina: okomito ili koso (slika 35). Poslije sadnje treba dobro zaliti. Nakon 3 tjedna tunel se skine. Koso posađena presadnica razvija korijen u površinskom sloju tla. dobro je još prignojiti mineralnim gnojem .

I s t o v r e m e n o i z p a z u h a sva­ k o g l i s t a p o j a v l j u j u s e p o s t r a n e g r a n e — k o j e zo­ vemo zaperci. V e z a t i t r e b a l a b a v o m p e t l j o m . K a d se p o s a đ e n e biljke d o b r o ukorijene. T a k o ć e m o postići veću rodnost. b) r a z m a k k o l a c a 4 m . O v e s o r t e j a č e g r a n a j u i n a g r a n a m a n o s e c v j e t n e g r a n č i c e . To se u vrtlarskoj praksi n a z i v a pinciranje. ali j e vrlo važno d a unaprijed z n a m o k a k o ć e m o j e postaviti. i z n a d n j e o s t a v l j a m o 3 l i s t a i p r i k r a ć u j e m o vrh. k o l a c se z a b i j e uz b i l j k u sa s j e v e r n e s t r a n e . Međutim. Armatura za vezanje rajčice.2 m . N i s k e s o r t e o b i č n o s e n e p i n c i r a j u ili s e p i n c i r a j u s a m o s e k u n d a r n e g r a n e k o j e s e p o j a v e i z pa­ z u h a p r v i h 4-5 listova. s v a k a s e bilj­ k a v e ž e l a b a v o m p e t e l j o m p r i zemlji. D e b l j i k o l c i ( p r o m j e r a p r e s j e k a 8-10 c m ) m o g u se postaviti slično k a o za v i n o g r a d (slika ka. K a k o b i l j k a r a s t e . Plodo­ v i o v a k o f o r m i r a n e b i l j k e p r i j e ć e s a z r e t i i bit ć e krupniji. b jedan red žice (vezanje uz špagu) i c jedan red žice (dva reda rajčice vežu se uz špagu) 37): a) r a z m a k k o l a c a 4 m . biljka r a j č i c e to n e ć e u č i n i t i s a m a .3 r e d a žice. U r a n i h hibrida o d s t r a n j u j e m o sve zaperke. n a j e d a n r e d ž i c e m o g u s e v e z a t i i d v a r e d a r a j č i c e ( s l i k a 37c). A k o s e k o r i s t i o b i č n i k o l a c ( v i s i n a n a j ­ m a n j e 1.P o t p o r a s e m o ž e p o s t a v i t i p r i j e ili p o s l i j e s a d n j e . a u z i c a za­ v e ž e z a ž i c u (si. a k a d s e r a z v i j e č e t v r t a ili p e t a c v j e t n a g r a n č i c a .5 m). ali m o ž e m o ostaviti i j e d n u s e k u n d a r n u g r a n u (onu koja je ispod prve cvjetne grančice). U toku r a s t a dobro je rajčicu dvaput prihraniti. 37. 38). p a t r e b a r a č u n a t i d a s e vezivo n e usiječe. t a k o s e o m o t a v a o k o u z i c e n a s l i č a n n a č i n k a k o s e visoki g r a h penje o k o pritke. p o č n u i n t e n z i v n o r a s t i i v e ć 8-10 d a n a n a k o n s a d n j e po­ j a v i t ć e s e prvi cvijet. O n d j e g d j e v e ž e m o b i l j k e s a m o u z j e d n u žicu. a d r u g i p u t k a d prvi p l o d o v i p o č - SI. P r v i p u t k a d a p l o d o v i n a prvoj g r a n č i c i d o s e g n u v e l i č i n u o r a h a . j e r ć e s t a b l j i k a j o š r a s t i u širinu. a tri reda žice. Vezanje uz potporu treba pravovremeno početi d a n a m b i l j k a uslijed k i š e n e l e g n e . A k o s u k o l c i d o v o l j n o čvrsti. S r e d n j e k a s n e s o r t e m o ž e m o p i n c i r a t i n a isti način.1 r e d ž i c e (biljke se v o d e uz uzicu). p a s e t i m e posti­ že bolja rodnost. m o r a m o joj m a l o p o m o ć i . U v a r i j a n t i b) u m j e s t o ž i c e m o ž e se k o r i s t i t i trsti- . n a k o j o j ć e s e t a k o đ e r n a k o n 3 l i s t a pojaviti cvjet­ n a g r a n č i c a . k o j u p o s t a v i m o n a v i s i n u o k o 1.

5 kg p l o d a . A k o ž e l i m o d a b r z o dozru. n a i s t e r a z m a k e k a o i r a n a r a j č i c a .k a o d r u g i usjev. O n e ć e prije početi roditi p a ć e d o prvih m r a - . pa se z b o g t o g a u n a s u z g a j a iz p r e s a d n i c a . a na s i r o m a š n i m 50 g / m 2 k o m p l e k s n o g g n o j i v a N P K 12:12:12. p a s e m o g u b r a t i d o b r i z d r a v i p l o d o v i s v e d o k a s n e je­ seni. j e r j e p a p r i k a j o š osjetljivija n a h l a d n o ć u n e g o r a j č i ­ ca. a presađivanje nekoliko d a n a poslije rajčice. m o ž e s e u z g a j a t i k a s n a r a j č i c a . ili s e uzgoje p r e s a d n i c e uz sjetvu s r e d i n o m svibnja i p r e s a đ i v a n j e p o č e t k o m s r p n j a . R a n e s o r t e m o g u d a t i d o 1 k g p o biljci.c r v e n e .k o j e s e n a j v i š e t r o š e z r e l e . P a p r i k a i m a p o v r š i n s k i k o r i j e n . i z n a d r e d a m o ž e s e p o s t a v i t i t u n e l o d folije. T a k v i p l o d o v i p o s t u p n o dozrije­ v a j u j o š o k o m j e s e c d a n a . S i j e s e u v e l j a č i ili p o č e t k o m o ž u j k a u t o p l o k l i j a l i š t e u r e d o v e . d e b e l a n a b a z i 3-4 m m i i m a o k o 5-7 listova. Uzgoj p r e s a d n i c a p a p r i k e n e r a z l i k u j e s e m n o g o o d uz­ goja p r e s a d n i c a rajčice. uz r a z m a k r e d o v a 8-10 cm i r a z m a k u r e d u 1-1. P a p r i k a je kao i rajčica biljka toplih područja.5 c m . D o b r a presadnica paprike visoka je oko 20 cm. Način vezanja špage za biljku rajčice ako se ko­ risti armatura prema slici 37 b) i c). k a o u m e d i t e r a n s k o m području. s t a v i m o i h 2-3 d a n a n a s o b n u t e m p e r a t u r u . N a vrlo p l o d n i m t l i m a prihranjuju se s o k o 20 g KAN-a/m2. O n d j e g d j e s u d u g a t o p l a ljeta. j e r j e o n n a j b o g a t i j i vitaminima.z e l e n e plodove koji su još zdravi bolje je pobrati i spremiti ih na h l a d n o m j e s t o ( o k o 10°C). 38. S i j e s e d i r e k t n o u k u ć i c e p o 3-4 s j e m e n k e k o n c e m s v i b n j a . S a d i s e n a r a z m a k r e d o v a 50-60 c m . a s r e d n j e k a s n e do 1. K o j e ć e m o s o r t e i z a b r a t i . istočnoj Slavoniji i V o j v o d i n i m o g u se u z g a j a t i s o r t e s d u ž o m v e g e ­ t a c i j o m k a o š t o s u b a b u r e AL-12 i š o r o k š a r i .p a p r i k a B o t i n e č k a ž u t a . t e k a p i j e . kad t e m p e r a t u r e u j e s e n p o č n u padati . Z a po­ dručja s k r a ć i m ljetom bolje su ranije sorte kao b a b u r a P-26 t e p a r a d a j z . a u r e d u 15-20 c m . K a d p o č n e razdoblje kiša.n u crvenjeti. U m e d i t e r a n s k o m području. š t o ć e j o š v i š e p r o d u ž i t i berbu. gdje je razdoblje b e z m r a z o v a duže. a l i j o š č v r s t i plod. p a j e t r e b a č e š ć e i obilnije zalijevati. ovisi o p o d r u č j u g d j e s e p a p r i k a u z g a j a . Za d o m a ć u upotrebu najbolje je brati sasvim z r e l i c r v e n i . P r i p r e m a tla i gnojidba ista je k a o i za rajčicu. Pretkraj sezone. Za kasniju papriku pre­ s a d n i c e s e o b i č n o n e p i k i r a j u . P r v i p l o d o v i bit ć e z r e l i p o t k r a j k o l o v o z a . Capsicum Paprika annuum SI.

Sadi se na razmak 60 cm red od reda i 40 cm biljka od biljke. Prirod paprike može biti vrlo različit . Umjesto lonca može se koristiti polietilenska kesica veličine 12x15 cm ili slična. Suvišne biljke ne smiju se čupati. Plod je zreo za berbu kad ima oko 300 g. koja se napuni dobrom klijališnom zemljom. ali zato ima više provitamina A. a također potječu iz tropskih područja. 39). Za tu svrhu sijemo po 3 do 5 sjemenki u cvjetne lonce promjera najma­ nje 10 cm. tikvice. Može se miješati i malo treseta.crvena paprika ima ga nešto manje. kruškolikim ili valjkastim plodom. Uz dobru njegu. Ako na jed­ noj biljci ostavimo plodove da sazru. Zelena ili žuta papri­ ka vrlo je bogata vitaminom C. pa se i uzgoj mnogo ne razlikuje od rajčice i pa­ prike. nakon presađiva­ nja redovi paprike mogu se pokriti tunelom s fo­ lijom. ona prestaje cvasti. pa u klijalištu trebaju malo veći prostor (10 cm red od reda i 2-3 cm biljka od biljke).a najviše ovisi o duljini berbe od 1-4 kg/m2. Na 1 m2 može se dobiti 1. Lonci se stave u toplo kli­ jalište te na temperaturi od 20° krastavci niknu za 4-5 dana. Uzgaja se iz presadnica. Ako se želi pospješiti berba. U toplijim područjima razmak može biti i veći jer se ondje biljka bujnije razvija. Dobre presadnice mogu se dobiti i bez pikiranja.5-3.krastavci. a ondje gdje su ljeta duga. Priprema tla i gnojidba ista je kao i za rajčicu i papriku. a zbog velike potrebe za toplinom ^-adi se kao i paprika ili koji dan kasnije. Zahvaljujući tome. Prije sjetve bit će dovoljno 50 g/m2 kompleksnog gnojiva NPK 7:14:21. a to je 30 do 40 dana nakon sjetve (si. te više mine­ ralnih tvari. zračenje i za­ lijevanje presadnice su spremne za presađivanje kad razviju 3 prava lista. Pedeset do sedamdeset dana nakon sjetve može se očekivati prva berba. Ima sorti s jajolikim.zova dati veći prirod. U toku rasta može se 2 do 3 puta prihranjivati KAN-om po 10 g/m2. Biljka krastavca u povoljnim uvjetima raste vr­ lo brzo. dinje i lubenice spadaju u porodicu tikvenjača. Zbog toga za svoj razvoj trebaju mnogo topli­ ne. Presadnice se mogu saditi na stalno mjesto kad prođe opasnost od mraza i kad se tlo ugrije. Krastavci se uzgajaju iz presadnica samo ako želimo ranu proizvodnju. Papriku treba brati kad je plod potpuno narastao. Ondje gdje plodove beremo. Krastavci vole dobro gnoj eno tlo organskim gnojivima. Druga skupina plodovitog povrća . Cucumis Krastavac sativus Solarium Patlidžan melongena Patlidžan je biljka vrlo srodna rajčici i paprici. sjajne je ljubičasto-plave boje i jedar. krastavci se mogu uzgajati i u područjima s krat­ kim ljetom. U jednom loncu ne treba ostaviti više od 3 biljke. a treba paziti da se ne pretjera s mi­ neralnom gnojidbom. čvrst i jedar. obično se siju u dva navrata.0 kg plodova. biljka dalje cvate i donosi nove plodove. Ako . koje su nešto veće nego presadnice paprika. nego se odrežu nožem. a zrela . više suhe tvari i šećera.

66 a iznad gredice postavi se tunel. SI. koji vrše oplodnju.a konzervni 1-2 kg. Krastavci obično cvatu i zameću mnogo plodova. oštećenja vriježa ili lišća može izazvati pojavu gorčine u plodovi­ ma. Dobro je upotrijebiti i crnu polietilensku foliju kao malč. sije se u redove na razmak 1 — 1. bundeve. a dobro se čuva i preko zime. Tikvice. Salatni krastavci mogu dati vrlo velike prirode i do 5 kg/m 2 . ali je vrlo važno da se svi plodovi beru. To je. U to vrijeme već se može skinuti folija. ona će prestati cvasti. Presadnica krastavca Gredica za pokrivanje treba da je široka najma­ nje 1 m. buče Cucurbita pepo Tikvice imaju višestruku namjenu. Redovna njega i zalijevanje pospje­ šuje rast i povećava rodnost. VVitlo i Nais mix. pa i oni koji su slučajno kržljavi i nepravilni. u kontinentalnom području u prvoj polovici svibnja. Zdrava i n e o š t e ć e n a biljka može donositi plodove sve do jeseni. Najraširenije su i za sada najbolje hibridne sorte kao parifin. Presadnice se pažljivo izvade iz l o n c a ili se raspore kesice a 2-3 biljke s grudom zemlje posade se tako da budu malo izdignute iznad ra­ zine tla. ali bez sjemeništa. ili nešto stariji. ako želimo sasvim male krastavce do 9 cm duljine. Krastavci za konzerviranje beru se sva­ ki dan. kako je već spomenu­ to. . cijeli. Ako na biljci sazre samo jedan plod. 39. Ako volimo one malo veće. Tikva pečenica — Cucurbita m a x i m a koristi se i zrela. osobito ako želimo da n a m glavnina berbe bude na kraju kolovoza i početku rujna. Zastoj u rastu uslijed suše ili niskih temperatura. Uzgoj krastavaca za konzerviranje ne razlikuje se od uzgoja salatnih krastavaca. dugi ze­ leni i si.smo planirali da ih uzgajamo u niskom tunelu. treba brati svaka 2—3 dana. Od zametanja ploda do berbe plodova dugih 15-25 cm i teških oko 300 g treba daljnjih 15-20 dana. j e r se beru sitniji. Za ovaj način uzgoja upotrebljavaju se obično krupno-plodne sorte kao sunčani potok. Po sredini gredice sadi se jedan red kra­ stavaca. kako je već opisano na str. U to vrijeme treba tunele zračiti da se omogući let pčela i ostalih kukaca. Kako krastavac razvija veliku vriježu. i to nešto gušće nego u proljetnoj sjetvi. a u mediteranskom u toku travnja. Onda treba sijati u drugoj polovici lipnja. Oko deset d a n a nakon sadnje krastavci će po­ četi cvasti. Koriste se ili sasvim mladi plodovi. Krastavci za konzerviranje mo­ gu se sijati i kasnije.5 m a biljka od biljke u redu 5-10 cm. Krastavci se najviše siju direktno kad prođe opasnost od mrazova. ali se za tu na­ mjenu koriste druge sorte. mogu se saditi oko dva do tri tjedna ranije nego bi bilo normalno saditi vani.

Razvijeni plod ima oblik diska veličine tanjura s valovitim rubom. jer za zriobu plodova zahtijevaju mnogo topline. Zvjezdaste tikvice (patison) je tip tikve (Cucurbita pepo) koja se u zadnje vrijeme sve više koristi za konzerviranje. te Cocozelle zelene prugaste. mali su izgledi za uspjeh. pa se gnoje na isti način kao i krastavci. Na površinu se stavi oko 10 cm komposta. posiju tikvice i pokriju polietilenskom folijom. Siju se u kućice po 3-4 sjemenke na razmak 150 cm red od reda i 50 cm kućica od kućice. ali se beru sasvim mladi plodovi promjera do 10 cm i konzerviraju na isti način kao krastavci. one koje imaju vrlo kratke vriježe. Tikvice mogu dati velike prirode pa i do 5 kg/ m2. Cucumis Dinje i lubenice melo i Citrulus aedulis Dinje i lubenice najbolje uspijevaju u područji­ ma s dugim toplim ljetom. a u mediteranskom već u dru­ goj polovici lipnja. jer imaju sasvim malo celuloze. 200 g/m2. Ako to nije slučaj. Ako u bližoj okolici ima netko tko uzgaja dinje i lubenice za tržište. Od vitami­ na karakteristična je B-skupina. Zdrave biljke beru se do prvog mraza.Ima dugu vegetaciju pa u hladnijim područjima ne uspije sasvim sazrijeti. Na početku cvatnje može se još dodati 50 g/m2 KAN-a. a u mediteranskom području ondje gdje su prikladna tla. Tikvice vole bogato tlo. ali u tom slučaju treba osigurati ar­ maturu za foliju. Kad biljka naraste do te visine. Tikvice se odlično uklapaju u dijetalne jelovni­ ke. Zbog toga se mogu uz­ gajati samo u nekim područjima kontinentalne klime. a ne bi se smjele uzgajati na istom tlu 5-8 godina. Iskopa se jama dubine oko 40 cm i napuni svježim stajskim gnojem ili smjesom biljnih ostataka i ko­ košjega gnoja te dobro zalije. Na toplu kućicu presade se već razvijene 2-3 bilj­ ke sa 3 lista. Dinje i lubenice najbolje uspijevaju na dubokim strukturnim tlima s mnogo organske tvari i neu­ tralne reakcije. Ukoliko se želi nešto ranija berba. Tikvice se siju kad prođe opasnost mrazova. kao beogradska ili Vegetable Marrow bijele kore. . da se korijen ne ošteti. Za kućni vrt najprikladnije su sorte »bez vriježa«. U kontinentalnom području prva berba može se očekivati u srpnju. pa se previše ne šire. tj. a prije sjetve još i kom­ pleksnim mineralnim gnojivom NPK 7:14:21. može se očekivati da će uzgoj uspjeti i u vrtu. Uzgaja se kao i svaka druga tik­ va. Još ranija berba (oko mjesec dana) može se po­ stići ako se uzgoje presadnice u zaštićenom pro­ storu. a od hranjivih sastojaka prevladavaju ugljikohidrati. jer tikvice treba pre­ sađivati s grudom zemlje. folija se skine. tikvice se mogu sijati u »tople kućice« oko tri tjedna ranije. Za dinje i lubenice treba svakako dobro pogno­ jiti organskim gnojivima. pa vi­ sina tunela treba da bude najmanje 40-50 cm. na sličan način kao za mini-tunele. pa je bolje i ne pokušavati jer one za­ uzimaju dosta mjesta u vrtu. ali u loncu ili kesici. Biljke tikvice brzo rastu.

n a j č e š ć e u j e l i m a od miješanog povrća. a o d v i t a m i n a v a l j a spo­ m e n u t i a s k o r b i n s k u k i s e l i n u ( v i t a m i n C). Lukovičasto povrće Hibiscus Bamija esculentus B a m i j a je p o v r t n a k u l t u r a k o j a se najviše uzga­ ja u B o s n i i H e r c e g o v i n i i M a k e d o n i j i . E t e r i č n o ulje od kojih i p o t j e č e k a r a k t e r i ­ stičan miris luka i češnjaka. Zrelu l u b e n i c u je teže poznati. f u n g i c i d n a t e l j e k o v i t a svojstva. t e tiam i n (B. k o j e u v e l i k i m k o l i č i n a m a i m a z e l e n o l i š ć e l u k a . P o č e t a k zriobe m o ž e m o očekivati na početku kolovoza. Zajednička je osobina povrća iz te skupine da se uzgaja radi p o d z e m n e stabljike — lukovice. toplo i s u h o vrijeme pa u n a s u m n o g i m n a š i m k r a j e v i m a p o s t o j e v r l o d o b r i k l i m a t s k i uvjeti z a uzgoj tih kultura. Uz s p o m e n u t e fitoncide. kao i ostalih vrsta l u k a . Po­ r i l u k s e u z g a j a i r a d i z a d e b l j a l i h . r a z n o g s a s t a v a . u v r i j e m e d o z r i j e v a n j a l u k o v i c a . zahti­ j e v a j u z a uzgoj. f i t o n c i d n a svojstva. a l u b e n i c e 180 x 60 c m . S i j e s e n a r a z m a k 30-40 c m r e d o d r e d a i 20-25 c m b i l j k a o d biljke. p o s j e d u j u tzv. . B a m i j a se sije u s r e d i n i t r a v n j a . P o d fitonc i d i m a p o d r a z u m i j e v a m o tvari biljnog podrijetla. Lukovičasto povrće. č e š n j a k .5 k g svježih p l o d o v a p o m 2 .S i j e s e u k u ć i c e p o 3-4 s j e m e n k e . L u k o v i s a d r ž e i r a z n e m i n e r a l n e tvari. a k o se mladi p l o d o v i r e d o v n o o b i r u . k o j i s p r e č a v a j u r a s t r a z n i h štet­ n i h m i k r o o r g a n i z a m a . N a j b o l j u k v a l i t e t u i m a j u s a s v i m z r e l i plodovi. osobito luk i češnjak.) i m a j u n e s a m o h r a n j i v i h o s o b i n a n e g o i lje­ kovitih. Ako je z a d n j a v i t i c a prije p l o d a s u h a . T a k o fitoncidi luka i još više č e š n j a k a posjeduju b a k t e r i c i d n a . a m i n o k i s e l i n e . m o ž e m o očekivati da je l u b e n i c a zrela. U p o t r e b l j a ­ v a j u s e s a s v i m m l a d i plodovi. P o ­ z n a m o i h p o t o m e š t o s e p l o d dinje l a k o o d v a j a od peteljke. a d o s p i j e v a za berbu od srpnja do prvih mrazova. r a z n e vrste l u k a sadr­ ž e š e ć e r e . pa se k o r i s t e u t o k u z i m e . U z r e d o v n o o k o p a v a n j e i z a l i j e v a n j e m o ž e s e u b r a t i o k o 0. v l a s a c i dr. m e s n a t i h listo­ va. a p l o d n a p r i t i s a k p u c k e t a ili n a k u c a n j e d a j e j a s a n zvuk.). p o r i l u k . d i n j e n a r a z ­ m a k 100 x 60 c m . r i b o f l a v i n (B 2 ) i d r u g e v i t a m i n e . P l o d o v i s e p o n e k a d s u š e n a n i z a n i u v i j e n c e . R a z n e v r s t e l u k a (luk.

T r o š e se u ze­ l e n o m s t a n j u . u m e d i t e r a n s k o m p o d r u č j u u veljači. kupusinski j a b u č a r . koje su p r e k r u p n e za proizvodnju gla­ va l u k a . Sa s a d ­ njom se ne smije kasniti. U izvjesnim s l u č a j e v i m a m o ­ že l u k biti i d v o g o d i š n j i . a k o se luk proizvodi iz presadnica. od p o l o v i c e r u j n a ili r a n o u p r o l j e ć e . t e a k o s e r a n i j e sadi. k a o š t o je to slučaj u proizvodnji l u k a s r e b r e n c a . Troši se u vrijeme k a d a n e m a m n o g o svježe h r a n e .4 0 c m .4 c m . u prvo vrijeme vegetacije.6 0 k o m a d a lu­ čica. a p r i j e s a d n j e g n o j i s e s a 120 g / m z k o m ­ p l e k s n o g m i n e r a l n o g N P K . Najbolje je luk uzgajati na g r e d i c a m a . ali pod k o n a c vegetacije.5 — 3 c m . P r i p r i p r e m a n j u g r e d i c a tlo s e d o b r o r a z r a h l i . tj. tj.5 do 2. p a ć e k o r i j e n o v sustav. t a k o da bi se dobile lučice pro­ m j e r a 1. Sije se u isto vrijeme k a d a se sadi lučica. Luk se sadi iza kulture g n o j e n e o r g a n s k i m gno­ j i v i m a . a tek t r e ć e g o d i n e dobije se s j e m e iz glave luka. d r u g e g o d i n e iz lučice dobiju se glave luka. . Dolaze u obzir d o m a ć e sorte turopoljska.5 kg l u č i c a . K r u p ­ n i j e l u č i c e v r l o č e s t o u m j e s t o l u k o v i c a »tjeraju« u sjeme. z a o s t a t i z a r a z v o j e m n a d z e m ­ n o g dijela. luk zahtije­ v a više vlage. ptujska. pa je zato vrlo cijenjen. herce­ govačka. tj. č u p a v o k o r i j e n j e . M l a d i l u k ili l u k a c d o b i v a s e s a d n j o m l u č i c a ili arpadžika. P r v e g o d i n e i z sje­ m e n a d o b i j e s e l u č i c a ili a r p a d ž i k . P r o m j e r tih l u č i c a i z n o s i o k o 2.5 — 2. Na lakšim se tlima sadi dublje. tj.g n o j i v a 7:14:21. N a 1 m z p o v r š i n e t r e b a o k o 5 0 . najpo­ v o l j n i j e je s u h o i t o p l o v r i j e m e . m o ž e se prihra­ niti s a 2 0 g / m 2 KAN-a. lučica će se dobro u k o r i j e n i t i . d o k još nisu nastupile veće vrućine. Na 1 m 2 m o ž e se d o b i t i 1 — 1. što i jest g l a v n a s v r h a uzgoja luka. A k o s a d i m o v e ć e l u č i c e . izvjestan broj biljaka v e ć će iste g o d i n e otići u sjeme. S i j e s e g u s t o ( n a 1 m 2 o k o 10 g sjemena). A k o s e k a s n i j e sadi.4 c m . Isto tako. P o z n a t o je da luk razvija p l i t k o . k o j i s e p o l a g a n o razvija. Lučice za proizvodnju luka dobivaju se sjetvom s j e m e n a .5 m j e s e c n a k o n sadnje. osobito u vrijeme dozrijevanja. i b i l j k a će z a o s t a t i u r a s t u . p a t r e b a natapati. Za proizvodnju glava l u k a najbolje su lučice v e l i č i n e od 1. naročito vitamina C. S a d e se sasvim plitko na r a z m a k e 10 x 10 cm. A k o s e primijeti da luk sporo napreduje. a k o se d i r e k t n o iz sje­ m e n a u z g a j a v e ć a g l a v a ( l u k o v i c a ) ili pak. U n a s j e n a j v i š e r a š i r e n uzgoj l u k a i z l u č i c a ili arpadžika. n e ć e biti u m o g u ć n o s t i d a o p s k r b l j u ­ je c i j e l u biljku. u zelenim dijelovima i m a m n o g o vitamina. a n a t e ž i m p l i ć e . a u m e d i t e r a n s k o m p o d r u č j u u v e l j a č i . č i m n a d z e m n i dijelovi d o s t i g n u v i s i n u 3 0 . a ujedno pri uzgoju n a g r e d i c a m a n e postoji opa­ snost od prevelike vlage. n a d z e m n i ć e dije­ lovi b r z o p o t j e r a t i . U n a š i m sjevernim kra­ j e v i m a s a d i s e l u č i c a u o ž u j k u z a p r o i z v o d n j u lu­ ka. te s t r a n e k a o š t o j e h o l a n d s k i žuti. rapski. k a o š t o s m o s p o m e n u l i . Zeleni luk je vrlo dobrog okusa. a t o j e o b i č n o o k o 1.Luk Allium čepa L u k j e t r o g o d i š n j a k u l t u r a . Sadi se na r a z m a k e 10 cm lučica od lučice i 15 — 20 cm red od reda. a u sjever­ n i m p o d r u č j i m a u ožujku.

Češnjak sazrijeva u srpnju i kolovozu. Dozrijeva obično od k o n c a t r a v n j a d o k o n c a lipnja. a b e r e s e č i m r a z v i j e z e l e n e dijelove.6 0 d a n a . z a l i j e v a se s v a k a 2 — 3 dana. p o t r e b n o ga je u toku lipnja. P r o l j e t n i č e š n j a k d a j e m a n j e p r i r o d e o d j e ­ senskog. tako d a s e što više s m a ­ nji i s u š i v a n j e . j e l i l u k m l a đ i ili stariji. a p r o l j e t n i n e š t o p l i ć e — do 1 cm d u b i n e . T l o z a s a d n j u l u k a s e usitni a presadnice se sade na r a z m a k 20 cm red od r e d a i 10 cm biljka od biljke. D o l a z e u obzir sorte: aprilski. D o b r o j e s j e m e pokriti t a n k i m slojem k o m p o s t a .1 0 glavica češnjaka). p a s e m o r a trošiti o d m a h n a k o n berbe. tj. Na 1 m2 t r e b a pri t a k v o m n a č i n u oko 5 0 . d o b r o p o d n o s i h l a d n o ć u te se i sadi na jesen. na dubini od oko 3 cm. d o b r o j e o v r š n o gnojiti. P r o l j e t n i se č e š n j a k s a d i u v e l j a č i u m e d i t e r a n ­ s k o m području. U t o k u v e g e t a c i j e č e š n j a k se m o r a 2 — 3 p u t a okopati. Z a sadnju su prikladniji krupniji češnjevi. o k u s m u j e m n o g o b l a ž i i slađi. Na težim t l i m a za j a č i h i vlažnijih z i m a m o ž e stra­ dati. Presadnice dorastu za presađivanje za 4 0 .j e r ć e se bolje ukorijeniti. Nije pri­ k l a d a n z a čuvanje p r e k o zime. S a d i s e o b i č n o n a r a z m a ­ ke 10 x 15 c m . p r e s a d n i c e ć e s e b r ž e razviti. d a m o ž e b o l j e s a z r e t i . D a s e u b r z a r a z v o j z e l e n i h dijelova.4 0 g. čim prestanu opasnosti od smrzava­ n j a s r e b r e n a c ili o z i m i l u k p l i t k o s e o k o p a . a o z i m i u j e s e n n a k r a j u r u j n a ili p o č e t k u l i s t o p a d a . a p r e k o z i m e o s t a j e vani. Š t o s e r a n i j e sadi.K A N . r a z v i j a p l o s n a t e b i j e l e g l a v e p r o s j e č n e teži­ ne od oko 3 0 . P r e p o r u č u j e se uzgoj k a o i k o d luka. junski. P r e p o r u č u j e s e uzgoj n a p o v i š e n i m g r e d i c a m a .Luk srebrenac (ozimi luk) Allium čepa L u k s r e b r e n a c ili o z i m i l u k u z g a j a s e z a n a j ­ raniju potrošnju. Č i m n i k n e . Allium Češnjak sativum Č e š n j a k s e m o ž e u z g a j a t i ili k a o p r o l j e t n i ili k a o j e s e n s k i usjev. š t o z a v i s i o d t o g a u k o m e s e s t a d i j u l u k b e r e . a a k o ga o s t a v i m o d u l j e u polju. Ozimi se č e š n j a k sadi na oko 3 cm d u b i n e . A k o s e r e d o v i t o zalijevaju. d a k l e u v r i j e m e k a d a s u v e ć p r o š l o g o d i š n j e z a l i h e l u k a p o t r o š e n e . z a t o g a t r e b a saditi n a l a k š i m i p r o p u s n i j i m t l i m a . Z a s r e b r e n a c ili o z i m i l u k b u d u ć i d a s e u z g a j a n a k o n kulture za koje je gnojeno kompostom mo­ ž e s e i s k o r i s t i t i j o š j e d n o m i s t a p o v r š i n a u istoj godini. S r e b r e n a c ili o z i m i l u k p r e s a đ u j e s e n a k o n c u r u j n a ili p o č e t k u l i s t o p a d a . majski. s a s v i m p l i t k o o d g r nuti. odnosno u ožujku u kontinental­ n o m . Taj je luk vrlo otporan. O z i m i luk ostaje u tlu u toku cijele zime. . R a z v i j a b i j e l u g l a v i c u ( z a t o s e i n a z i v a s r e b r e n a c ) . N a 1 m 2 m o ž e s e d o b i t i 1—2 k g l u k a . a z a t i m s e š t o b o l j e usitni. Ako se jesenski č e š n j a k sadi dosta dubo­ ko. P r i j e sadnje gnoji se k o m p l e k s n i m NPK-gnojivom 12:12:12. i to 70 g / m 2 . t o j e b o l j e . G n o j i s e i s t o k a o l u k . Za 1 m2 t r e b a o k o 5 0 p r e s a d n i c a . T l o s e s r e d n j e d u b o k o p r e k o p a . tako da ne s t r a d a od suviška vlage. N a k o n sjetve m o ­ r a s e svaki d a n zalijevati.o m . S proljeća. T r o š i s e n a j ­ v i š e u z e l e n o m s t a n j u .6 0 češnjeva ( 8 . Sije se u kolovozu na gredice.

To je višegodišnja kul­ tura. a to je od jesenskog uz­ goja obično u lipnju ili srpnju. ostavlja se 3 — 4 dana na polju da se dobro prosuši. Nakon vađenja. Kad je suh. ili sjeme­ nom ili diobom busova. suši se u natkritom prostoru. Jesenski ekotipovi češnjaka imaju krupniju gla­ vicu s manje češnjeva. koje sadrži i nešto vapna. tankih nježnih listića za dodatak salatama koji se.Vrijeme berbe poznaje se po tome što lišće po­ žuti. Razmnaža se slično kao i vlasac. i to u tankom sloju. pa i više kilograma. tada se sadi u srpnju ili kolovozu. Čuva se slično kao i luk. Sjeme se sije u proljeće na razmak od 20 cm. Gnoji se kao i luk. Sije se od ožujka do početka svibnja. čim dostignu visinu od oko 15 — 20 cm počnu brati. odnosno od proljet­ nog uzgoja u kolovozu. nešto lakšem tlu. i to od kolovoza do polovice rujna. sve do svibnja. i to na razmake 25 — 30 cm red od reda i oko 35 cm biljka od biljke. međutim. Nakon vađenja ostavljaju se biljke 2 — 3 dana da se prosuše. a poslije toga se pojedine lučice odijele.'Sadi se na razmake 20 cm red od reda i 10-15 cm biljka od biljke. pa se čuvaju na tavanu ili nekom drugom suhom i prikladnom mjestu u tankom sloju. Lišće se postupno obi­ re u toku nekoliko mjeseci. Može se razmnažati ili sjemenom ili dijelje­ njem busova. koje se sade oko 4 . Ako se razmnaža dijeljenjem busova. Proljetni se bolje čuva. kao i češnjak. sa­ diti i u proljeće. .5 cm duboko. Gnoji se kao luk. na zrač­ nom i suhom mjestu. Ako se ne može sušiti na vrtu. ljutika ili šalota najbolje uspijeva na plodnom. Sadnja dijeljenjem busova mnogo je praktičnija i više raširena. Uzgaja se radi mladih. Uzgaja se radi lišća i izduženih sočnih luko­ vica. češnjak se slaže ili sortira prema krupnoći. Kozjak (ljutika) Allium ascalonicum Allium Vlasac (luk rezanac) schoenoprasum Luk vlasac raste samonikao u nas na našim planinskim livadama i nekim drugim područjima. Za 1 mz treba 50 — 60 lučica. a stabljika se posuši. već pri koncu ve­ ljače ih u ožujku. Uzgaja se iz malih luko­ vica. Može se saditi u pro­ ljeće ili jesen na dobro priređeno tlo i na razmake 20 x 25 cm. Može se. Najbolje se čuva tako da se plete u vijenac (u tom se slučaju stabljika ne prikraćuje). Zreo kozjak poznaje se po tome što se nadzem­ ni dijelovi biljke posuše. Ovaj drugi način mnogo je više udomaćen. Allium Zimski luk fistulosum Zimski luk kao i vlasac jest višegodišnja vrsta luka. Kozjak. Za sušenje mora se češnjak nekoliko puta preokrenuti tako da se što jednoličnije posuši. Obire se slično kao i vlasac. a na istoj površini mogu se postići prirodi 1—2.

a biljka od biljke 15 cm. Lučice ostaju u tlu. na tom luku.Allium Stogodišnji luk scorodoprasum Stogodišnji luk je trajnica. Sjeme niče polagano. međusobno se pokrivaju i svijetle su boje. Poriluk. nekoliko godina. Za razliku od ostalih vrsta luka. ljetnu ili zimsku potroš­ nju. a i većine biljaka. Sadi se u redove međusobno raz­ maknute 30 cm. koji dozru na kraju srpnja i u kolovozu. Kasno posađen poriluk često ne izraste za po­ trošnju do kasne jeseni. tlo treba usitniti. za 2—3 tjedna. Te se lučice sade ili na jesen ili u proljeće. Ljetnom sadnjom poriluka za zimsku potrošnju iskorišćuje se još jednom ista površina. može se pred zimu vaditi i posebno utrapiti. Za ljetnu potrošnju sije se u ožujku u klijališta. Za kasniju potrošnju si­ je se vani na otvoreno u svibnju i lipnju. kao što smo već spomenuli. a presa­ đuje u kolovozu. To je dvogodišnje povrće koje prve godine razvije samo listove. razviju se male lučice. Sadi se dublje nego su bile presadnice u klijalištu. te zeleni dijelovi koji se iz njih razvi­ ju služe za potrošnju. pa tako i m a zelenog mladog luka u toku cijele godi­ ne. Da se donji dio bolje i ljepše razvije i da bude kvalitetniji. svejednako rastu. i cijele godine razvijaju zelene dijelove. Vrlo dobro podnosi hladnoću. Osjetljiv je na pomanjkanje dušika u tlu. te u proljeće potjera i odeblja do svibnja. Presadnice se presađuju kada se razviju oko 5—6 mm u promje­ ru (otprilike debljine olovke). pavanju prihrani se sa 30 g/m KAN-a. ali prezimi na gredici. dok su u gornjem dijelu produljeni i zeleni. a poslije berbe neke od ranijih kultura. u različito vrijeme. po tome mu i ime »stogodišnji«. umjesto cvje­ tova. Poriluk uspijeva u svakom tlu bogatom humu­ som. na cvjetnim stapkama. odnosno sadi. koji je izrastao za potrošnju do zime. a služi za potrošnju zelenih dijelova. a možemo ga ostaviti i u zemlji i vaditi po potrebi. a pri drugom oko- . koja se uzgaja neko­ liko godina na istom mjestu. osobito neposredno nakon sadnje potrebno je poriluk zalijevati. 2 Allium Poriluk porrum Poriluk je u nas vrlo r a š i r e n a povrtna kultura. Pri sadnji prikraćuje se p r e s a d n i c a m a vršak korijena i lišća. tako da sjeme može nicati što jednoličnije. Na 1 m 2 treba oko 22 presadnice. tj. Poriluk se utrapljuje u vrtu na zaklonjeno mje­ sto ili u podrum u pijesak. Isto se to može postići ako se i u toku vegetacije poriluk nagrće. sije se. koji su na donjem dijelu odebljali. dobro pognojenom kompostom ili staj­ skim gnojem. Prije sadnje tlo se gnoji kompleksnim mineral­ nim gnojivom 7:14:21 100 g/m 2 . Budući da se poriluk može proizvoditi za proljetnu. a pre­ sađuje u svibnju — lipnju. U sušnim godinama. a koji se za vrijeme rasta pori­ luka postupno nagrću. često se poriluk sadi u jarke du­ boke oko 15 cm. Gredica za sjetvu (za uzgoj presadnica) m o r a se dobro prirediti.

k o j e j e z a p r e t h o d n u k u l t u r u gnojeno organskim gnojivima. a k o uzgaja­ m o n i s k e sorte. K a k o j e s e z o n a b e r b e g r a š k a kratka. Pisum Grašak sativum R a z l i k u j e m o dvije g r u p e s o r t i g r a š k a : n i s k e i visoke. k o j e se u n a s r j e đ e koriste kao povrće. Č u d o A m e r i k e ili K a r i n a j e d n u s r e d n j e r a n u k a o I s k r a ili K o s m a j i j e d - . pa su po hranjivoj vrijednosti m e đ u prvima. S p a d a j u u p o r o d i c u l e p i r n j a č a . s o r t i i r a j o n u . Od sorti poriluka najviše se u n a s uzgaja karentan. d o m a ć i dugi i E l e p h a n t . š t o u m n o g o m e ovisi o u z g o j u .Na 1 m* m o ž e se d o b i t i 1 . a i m a i d r u g i h v r s t a . Niske su još do 80 cm a visoke p r e k o 1 m. posredstvom kojih se snabdije­ vaju d u š i k o m iz zraka. g r a h m a h u n a r i b o b . k o j o j j e zajed­ n i č k a k a r a k t e r i s t i k a d a n a k o r i j e n u i m a j u sim­ biotske bakterije. Za ove je vrste karakteristično da imaju dosta bjelančevina. U ovu grupu u b r a j a m o grašak. najbolje j e uzeti b a r e m tri: j e d n u r a n u k a o m a l i P r o v a n s a l a c . Zato ove kulture o b i č n o u z g a j a m o n a tlu.5 kg pa i više.m a h u ­ n a . Mahunarke Ove se kulture uzgajaju radi plodova .

. Phaseolus Grah mahunar vulgaris Grah mahunar i zrnaš potječu iz tropskih po­ dručja pa su zato vrlo osjetljivi na niske tempe­ rature. a bere u listopadu. čim to vremenske prilike dopuste. Grašak treba brati čim se mahune ispune zr­ nom i po mogućnosti odmah pripremati. početak berbe ranih sorti možemo očekivati na koncu svibnjp ili početku lipnja. a beru se pri kraju rujna. treba staviti na svakih 30 do 50 cm u međuredove. U mediteranskom po­ dručju sije se u drugoj polovici kolovoza. Prirodi su manji a i kvaliteta nije kao pri sjetvi u proljeće. sorta telefon.nu kasnu kao Palanački G-65 ili novosadski kasni. Naprotiv. Razmak zrna u redu treba da je 3 do 5 cm. Zbog toga uzgoj graha dolazi u obzir samo u raz­ doblju bez mraza. a sasvim stradaju i od manjeg mraza. Ako ubrani ili očišćeni grašak namjeravamo pripre­ mati sutra. Niski grašak dat će dobre prirode ako sijemo na slijedeći način: 3-4 reda na razmak 20 cm u trake a između traka 60 cm. Način sjetve ovisi o tome da li sijemo niski ili visoki grašak. Ako ipak grašak posijemo kasno. pa nema ve­ like potrebe za toplinom. a od . Ako nema kiše u vrijeme nicanja a i kasnije. Poznata je sorta hajnrihov rani. kao npr. a između dvoredova treba da je razmak od najma- nje 80 cm. a visoke 5 — 7 puta. koji se jede zajed­ no s mahunom poput graha mahunara. U mediteranskom području sije se preko zime u studenom ili prosincu. Visoki grašak treba potporu. Srednje i kasne sorte sijemo malo kasnije pa ih beremo u toku lipnja i početkom srpnja. Grašak brzo raste i obično ne treba mnogo nje­ ge. svakako ga treba staviti u hladnjak jer inače brzo gubi kvalitetu. Visoke sorte imaju više mahuna po biljci pa da se duže beru. a još se može sijati u kontinentalnim područjima do sredine travnja. jer ondje može pre­ zimiti bez šteta. potrebno je zalijevati. Ako smo ga sijali na koncu veljače ili u ožujku. Kombinacija kompleksnih gnojiva 7:14:21 NPK 70 g/l m2 bit će dovoljna a u pripre­ mi za sjetvu dodaje se još malo dušičnog gnojiva 2 (10 g/m ). Grašak je kultura umjerene klime. grane s dosta sitnih grančica za koje će se grašak sam držati svojim viticama. Tlo za grašak treba u jesen duboko prekopati i pognojiti mineralnim gnojivima koje sadrže fos­ for i kalij. Prirodi mahuna mogu biti 1. Niske sorte beru se do tri puta. Treba izbjegavati površine na kojima za jake kiše stoji voda.1 kg mahuna može se dobiti 350 — 450 g zrna. U krajevima gdje ljeta nisu jako vruća rane sor­ te graška mogu se sijati u drugoj polovici srpnja. U nekim kraje­ vima uzgaja se i grašak šećerac. Ove sorte nemaju tvrdi sloj unu­ tar mahune. Grane za potporu. dok su još mahune vrlo mlade a zrno nije naraslo do svo­ je pune veličine.5 kg/l m2. ako procvate donese najviše jednu do dvije mahune. pa je rast i razvitak u uvjetima visokih temperatura. Te je sorte bolje sijati u dvoredove na 20 cm red od reda. biljka ostaje niska i zakržljala. Zato se grašak sije rano u proljeće. ovisno o veličini. visoke ljetne temperature nepovoljne su za grašak.0—1. U mediteranskom po­ dručju u nekim godinama bere se već u travnju.

razmak kućica je 30 cm sa 5 —6 zrna u kućici.5 0 cm medu redovima i oko 20-30 cm u redu.grah se penje uz uzicu Sije se kad prođe opasnost mrazeva. b) kolci uz razmak 4 . Jasenica i Groffy a žutih mahuna Palanačka rana. praktički sve do prvoga jesenskog mraza. sorte treba sijati otprilike svaka dva tjedna do sredine srpnja. Može se sijati u kućice ili u redove. premda je lepirnjača. Vicia Bob faba SI. . Obično se beru 2 . Priprema tla za mahune može se provesti u proljeće. U našim toplijim krajevima bob se sije od listopada do ožujka. tre­ ba tlo za uzgoj u jeseni pognojiti stajskim gnojem ili kompostom. dobro je gnojiti i mine­ ralnim gnojivima. Na 1 m2 treba oko 10-40 g sje­ mena. jedan red žice . Prirod niskih mahuna može biti oko 1. dok je još zr­ no sasvim malo.8 zrna u kućici. ali se zato dugo beru. Niske sorte siju se na razmak red od reda 50 — 60 cm a zrno do zrna u redu oko 5 cm. 40. Armatura za visoki grah mahunar. a) pritke. Visoke sorte siju se na veće razmake. Najbolje uspijeva bob na nešto težim tlima bo­ gatim vapnom. Dubina sjetve iznosi 5 — 8 cm. sije se u razmake 3 0 . Grah se može uzgajati na uzicu koja se veže na žicu razapetu između jačih kolaca (slika 40). Ako se sije u kućice. kako bismo imali mahune u toku cijelog ljeta. a u me­ diteranskom području u travnju. Ako se sije u redove. tada su krhke i bez konca.5 kg/l mz a visokih i do 2.5 m. jedre. Za bob. Ako se sije u kućicu. Poznata je visoka sorta žutih mahuna jeruza­ lemski i zelenih mahuna cipro. a za većih vrućina i u natapa­ nju. Kod visokih mahuna kasnije počinjemo brati. a širina i raspored redova ovisi o potpori. onda se sije u kućici na razmak 70x70 cm s 5 .3 puta u razdoblju od oko dva tjedna. Panonka. ogrtanju i plijevljenju. Osim toga. Gnojidba je slična kao i za grašak. Zbog toga ako sijemo samo niske Bob uspijeva kako u toplijim područjima. Bob se sije u redove ili kućice. koji se obično slože u piramidu i na vrhu vežu radi čvrstoće).5 kg. sije se na razmake 40 x 60 cm i stavlja se po 5 —6 zrna u kućicu. Niske sorte stignu za berbu u prvoj polovici srpnja. Prije sjetve gnoji se komplek­ snim NPK-gnojivom 7:14:21 i to 100 g/m2.Grah mahunar kao i grašak ima dvije grupe sorti: niske i visoke. To je u sjevernim područjima na početku svibnja. Kasnije sjetve svakako će trebati za­ lijevati. Njega boba za vrijeme vegetacije sastoji se u okopavanju. Niske su sorte zelenih mahu­ na starozagorski. tako i u hladnijim. a u hladnijim od ožuj­ ka do najkasnije travnja. Mahune treba brati mlade. Ako se stavljaju pritke (dugački tanji kolci.

a s l i č n o s e k o r i s t i i z a j u h e ili p i r e . a k o r i s t i se s a m o u t a k o z v a n o j m l i ­ j e č n o j z r i o b i i na p r i j e l a z u iz m l i j e č n e u v o š t a n u . B e r b a m a h u n a b o b a u g l a v n o m ovisi o vre­ m e n u sjetve. a p r i p r v o m o k o p a v a n j u o s t a v l j a s e s a m o p o jed­ n a biljka. te sorta Acquadulce. Kukuruz šećerac Zea mays saccharata Kukuruz šećerac ne spada u grupu mahunarki. Sije s e n a r a z m a k 7 0 x 2 5 c m p o dvije sjemenke. Hranjivi sokovi n a taj s e n a č i n z a d r ž e u d o n j e m d i j e l u s t a b l j i k e . a o d sjetve n a k r a j u z i m e ili p o č e t k a p r o l j e ć a d o s p i j e v a u svibnju. Po n a ­ činu primjene i po n e k i m k a r a k t e r i s t i k a m a naj­ bliži j e g r a š k u . K u h a n i ili p e č e n i k l i p o v i k u k u r u z a š e ć e r c a p r a v a su d e l i k a t e s a u u s p o r e d b i s h i b r i d i m a k o j i se uzgajaju za s t o č n u h r a n u i industrijsku prera­ du. t r e b a ga d r ž a t i u h l a d n j a k u u komušini. O d s v a k e biljke m o ž e m o o č e k i v a t i naj­ m a n j e j e d a n klip. A k o g a n e ć e m o o d m a h kori­ stiti. a t e š k o b i s m o ga s v r s t a l i i u d r u g e g r u p e . B u d u ć i d a b r z o p r e z r i jeva. zriobu. p a s e m o ž e sijati o d s r e d i n e t r a v n j a d o p o č e t k a srpnja. d o s p i j e v a z a b e r b u u trav­ nju. t o j e p o s e b n i varijetet. Za k u h a n j e i p e č e n j e još je d o b a r onaj iz kojeg n a p r i t i s a k izlazi k a š a s t a m l i j e č n a m a s a . O r u n j e n o ili o b r e z a n o m l a d o z r n o k u k u r u z a š e ć e r c a p r i r e đ u j e s e k a o v a r i v o n a isti n a č i n k a o g r a š a k . M a h u n e zelenog boba beru se kada dostignu v e l i č i n u o d tri č e t v r t i n e s v o j e k o n a č n e v e l i č i n e . N a i m e . Najbolja m u j e k v a l i t e t a z a k u h a n j e k a d s e svila n a k l i p o v i m a sasuši. K a k o s e i z l a t i n s k o g i m e n a vidi.U p r a k s i je r a š i r e n o i p i n c i r a n j e ( o t k i d a n j e vr­ h o v a ) b o b a . Prije sjetve t r e b a pognojiti k o m p l e k s n i m m i n e r a l n i m gnoji­ v o m 12:12:12 i to 80 g/m 2 . koji s m o sijali s j e s e n i u m e d i ­ t e r a n s k o m p o d r u č j u . i z a 10-14. z r n o j e d o b r o razvi­ j e n o i n a l a g a n i p r i t i s a k n o k t o m i z n j e g a probije mlijeko. l i s t a o t k i n e s e v r h pa se t i m e zaustavi r a s t u visinu. a u k o n t i n e n t a l n o m p o d r u č j u b e r e se od lipnja do srpnja. B o b . ali n a k o n b e r b e b r z o g u b i svoju kvalitetu. o v i s n o o sorti. U n a s dolaze u uzgoju n e k e d o m a ć e populacije (srednje bujnog rasta). N a 1 m z m o ž e s e p o s t i ć i p r i r o d 2 — 3 kg. Kukuruz š e ć e r a c bogat je jednostavnim šećeri­ m a i v i t a m i n i m a B-skupine. K u k u r u z š e ć e r a c dospijeva za b e r b u za 70 — 90 d a n a . bolje ga je sijati u više n a v r a t a . a pri s v a k o m o k o p a v a ­ nju d o b r o je d o d a t i po 30 g / m 2 KAN-a. Zrelo z r n o k u k u r u z a š e ć e r c a s m e ž u r a n o je i s t a k l a s t o . pa se iskorišćuju za brži razvitak zametnutih ma­ h u n a .

P o d r e ž e s e n o ž e m 1 — 2 c m i s p o d p o v r š i n e tla. Asparagus Šparga officinalis Š p a r g a j e v i š e g o d i š n j a biljka. j e r u proizvodnji z a t r ž i š t e p r i r o d i n i s u visoki. artičoka i kiselica pripadaju različitim botaničkim porodicama. j e r s u joj svi z e l e n i dijelovi p o t r e b n i da stvori što veći p o d a n a k i m a s u korijenja. T e k u trećoj godini š p a r g a se m o ž e početi b r a t i i to o g r a n i č e n o — u toku tri t j e d n a do m j e s e c d a n a . U n e k i m se g o d i n a ­ m a m l a d e s t a b l j i k e p o j a v l j u j u v e ć u ožujku.Višegodišnje povrće Š p a r g a ostaje n a istom mjestu 10—15 godina. j e r s e t i m e u š t e d i godi­ n u dana. i to 1 0 0 . a a k o i m a m o m a l o p r o s t o r a . Z a p e t e r o č l a n u o b i t e l j bit ć e d o v o l j n o 6 . rabarbara. a z a b e r b u t r e b a m n o g o r a d n e snage. K o r i s t i se u s v i b n j u i lipnju. R a n o u proljeće duboko p r e k o p a n u i pognojenu g r e d i c u t r e b a još p o s e b n o prirediti za sadnju. U g o d i n i s a d n j e i u s l i j e d e ć o j g o d i n i š p a r g u ne t r e b a b r a t i . Zato za nju b i r a m o s u n č a n o mjesto uz ogradu. K a d a m l a d i izboj d o s e g n e visinu 15 — 20 cm a vrh mu je još z a t v o r e n (ne pojavljuju se s e k u n d a r ­ n e g r a n č i c e ) . izboj j e d o b a r z a u p o t r e b u . Zbog t o g a je jednostavnije k u p i t i p r e s a d n i c e š p a r g e . N a tržištu š p a r g a i m a visoku cijenu. a zajedničko im je da se j e d a n p u t p o s a đ e n e iskorištavaju više godina. da n e s m e t a pri o b r a d i z a d r u g e kulture. a sa­ dimo slijedeće proljeće. m o ž e i g u š ć e (40-50 c m ) . a u m e d i t e r a n s k o m p o d r u č j u u t r a v n j u i svibnju. . Z a uzgoj p r e s a d n i c a š p a r g e p o t r e b n a j e c i j e l a v e g e t a c i j s k a g o d i n a . S r e d i n u gredice t r e b a obilno pognojiti o r g a n s k i m g n o j i v o m — z r e l i m s t a j s k i m g n o j e m ili k o m p o s t o m a p r e s a d n i c e saditi na d u b i n u 10—15 cm.s i j e m o je u p r o l j e ć e . Zbog toga za osnivanje gredice šparge obvezatno t r e b a r i g o l a t i — k o p a t i d o d u b i n e 6 0 c m — t e do­ nje slojeve pognojiti k o m b i n i r a n i m m i n e r a l n i m g n o j i v o m 4:14:11 N P K ili s l i č n i m u k o j e m p r e v l a ­ d a v a j u f o s f o r i kalij. T o j e r a z l o g više d a uzgaja­ mo š p a r g u u v l a s t i t o m v r t u i u p r o l j e ć e o b o g a t i ­ mo jelovnik ovim kvalitetnim povrćem prijatne a r o m e uz bogatstvo vitamina. Gredica za špargu treba da je široka n a j m a n j e 1 m a d u g a č k a 4 —6 m.1 5 0 g / m 2 . p a ć e m o prije početi berbu. U z t o t r e b a p a z i t i d a s e n e o z l i j e d e m a n j i i z b o j i koji ć e d o s p j e - Šparga. Z b o g t o g a se prije sadnje tlo d u b o k o obra­ đuje i obilno gnoji o r g a n s k i m i m i n e r a l n i m gno­ jivima. Biljka spar­ ge i m a r a z g r a n a t u p o d z e m n u stabljiku — podan a k o b r a s t a o velikom m a s o m debelog korijenja. Pri t o m e t r e b a paziti d a korijenje b u d e pravilno ra­ spoređeno. B i l j k e š p a r g e sade se po sredini na r a z m a k 60 cm.1 0 bi­ ljaka šparge. o d k o j e s e k a o p o v r ć e k o r i s t e m l a d i izboji koji s e r a z v i j a j u u p r o ­ ljeće iz podzemne stabljike-podanka.

ti za berbu slijedećih dana. Takvi se izboji obično nazivaju zelena šparga. Oni su svijetlozelene boje, a u nekih sorti vrh je ljubičast. U zemljama sjeverne Evrope prevladava upo­ treba tzv. bijele šparge. Razlika je samo u načinu berbe. Prije početka tjeranja (ožujak-travanj) re­ dovi šparge nagrnu se rahlom zemljom, a humci poravnaju. Mladi izboji beru se čim se pojave na površini humka ( 1 - 2 cm), na taj način da se zem­ lja odgrne, a izboj odreže specijalnim nožem na dubini 15-20 cm, te tlo ponovno poravna. Jedno­ stavniji i bolji način za dobivanje bijele šparge jest pokrivanje gredice crnom polietilenskom fo­ lijom debljine 0,05 mm. Folija se položi iznad reda šparge slično kao za malč, ali ne smije biti zateg­ nuta, nego treba ostaviti dovoljno širine da je iz­ boji šparge mogu nadići 10-20 cm. Jedna se stra­ na dobro zagrne zemljom, a druga samo malo pričvrsti grudama zemlje ili kamenjem, da se mo­ že lako otkriti i ponovno pokriti poslije berbe. Is­ pod crne folije — u mraku izboji ostaju bijeli, a beru se kao i zelena šparga kada narastu 15-20 cm. Zelena šparga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2 - 3 puta više vitamina nego bijela šparga. Ako je prvi put uvodimo u naš godišnji jelovnik, treba dati prednost zelenoj špargi. Jedna biljka šparge u toku 6 - 8 tjedana berbe može dati 12-15 izboj a. Nakon završetka berbe špargu treba pognojiti kombiniranim mineralnim gnojivom 12:12:12 NPK 100 g/m2 i zatim okopati. Grmovi šparge pre­ ko ljeta lijep su ukras u vrtu. U kasnu jesen suhe se stabljike odrežu i koriste u kompostu. Svake treće godine u jesen špargu treba pognojiti or­ ganskim gnojivom.

Rheum

Rabarbara

undulatum

Rabarbara je također trajna biljka, od koje se u proljeće koriste lisne peteljke. Listovi rabarbare su veliki, a lisne peteljke duge 40 — 60 cm i debele 1,5 — 2 cm. Peteljke rabarbare bogate su organ­ skim kiselinama — jabučnom i limunskom, pa kompot, savijača, umaci i juhe od rabarbare dje­ luju pikantno i osvježavajuće. Gredica za rabarbaru priprema se na isti način kao i za špargu, a i veličina im može biti jednaka. Za razliku od šparge, rabarbara podnosi blagu sjenu, pa može biti i blizu kakvog stabla i sa sje­ verne strane vrta. Razmnaža se vegetativno dijeljenjem podanka, pa zasnivanje novog nasada presadnice treba na­ baviti iz rasadnika. Sadi se što ranije u proljeće, čim vremenske pri­ like dozvole. Na gredici širine 1 m biljke se sade na razmak 60-80 cm, na dubinu 10-15 cm. U godini nakon sadnje rabarbara se ne bere, a u drugoj godini nakon sadnje mogu se ubrati tek 3 — 4 lista po biljci. Treće godine može se redovno brati. Listovi se beru čim razviju svoju punu ve­ ličinu. Peteljka se uhvati što bliže bazi i naglim pokretom prema gore otkine list. Na taj način na stabljici ostaje najmanji ožiljak. Zatim se otkine lisna plojka, koja može ostati na gredici. Za vrije­ me berbe gredice će biti sasvim pokrivene plojkama, a to je neka vrsta malča, koji štiti od suvišnog gubitka vlage tla i od korova. Listovi rabarbare beru se 6 - 8 tjedana u toku travnja i svibnja. Lisne peteljke više nisu upotreb­ ljive kada na presjeku postanu spužvaste.

K a d a se p r e s t a n e iskorištavati, t r e b a je pogno­ jiti n a isti n a č i n k a o i š p a r g u i o k o p a t i d a s e u n e ­ su gnojiva i zaštiti od korova. Cvjetne pupove tre­ ba r e d o v n o otkidati. Cvjetovi su vrlo dekorativni, a l i j a k o i s c r p l j u j u biljku, š t o u t j e č e n a s m a n j e n j e priroda slijedeće godine. R a b a r b a r a se iskorištava 10—12 godina, a zatim se o s n i v a novi n a s a d dijeljenjem p o d a n k a najbo­ lje biljke. R a b a r b a r a je biljka p r o h l a d n e i vlažne klime. Bolje uspijeva na težim i d u b o k i m tlima.

f o r m i r a n a lista. R e z n i c e s e p o s a d e n a p r i p r e m l j e ­ nu g r e d i c u na r a z m a k 80 cm biljka od biljke i o b i l n o zalijevaju sve dok se d o b r o ne prime. Za obiteljske p o t r e b e dovoljno je 6—10 biljaka. A k o se b i l j k e d o b r o r a z v i j u i u t o k u l j e t a zali­ j e v a j u , c v a t n j a p o č i n j e i s t e g o d i n e u r u j n u i listo­ padu. Slijedeće godine c v a t e u proljeće u travnju i svibnju, a a k o i m a d o v o l j n o v l a g e ljeti, i a k o se svi c v a t o v i o b e r u , c v a t e j o š j e d n o m u r u j n u i listo­ padu. J e d n a d o b r a biljka daje 3 — 4 k r u p n a c v a t a i d e s e t a k sitnijih. N a k o n t r e ć e g o d i n e c v a t n j a j e m a n j e i z d a š n a , p a s e u č e t v r t o j g o d i n i o b i č n o za­ sniva novi nasad. Cvatovi se beru dok su još sasvim zatvoreni, a d o n j i z e l e n i listići s e p o č n u m a l o o d v a j a t i . A k o s e n e ć e o d m a h koristiti, c v a t o v i s e b e r u s d u ž i m pe­ t e l j k a m a i 2 —3 lista. T a k o d u ž e o s t a j u svježi. N a k o n završetka vegetacije, lišće odumre, na­ s a d se očisti od lišća i odrežu stabljike, pognoji n a isti n a č i n k a o š p a r g a i o k o p a .

Cynara

Artičoka

scolymus

Artičoka je višegodišnja biljka mediteranskog područja. U k o n t i n e n t a l n o m području ne može p r e z i m i t i o s i m u g o d i n a m a s i z n i m n o b l a g o m zi­ m o m . K a k o j e g l a v n a b e r b a u d r u g o j i t r e ć o j go­ dini uzgoja, u k o n t i n e n t a l n o m području uzgoj ne­ m a opravdanja. Biljka je v e o m a dekorativna s velikim srebrnasto-zelenim listovima, a k a o p o v r ć e koriste se cva­ tovi d o k j o š n i s u o t v o r e n i . P r i p r e m a gredice za zasnivanje n a s a d a artičo­ ke gotovo je j e d n a k a k a o i za špargu. Artičoka se r a z m n a ž a najčešće vegetativno, zelenim reznicam a k o j e s e d o b i j u o d s t a r i j i h d o b r o r a z v i j e n i h bi­ l j a k a . R a n o u p r o l j e ć e , k a d a r t i č o k a p o č n e tjerati, o b i č n o p o t j e r a više i z b o j a . P o s t r a n i izboji s e o d r e žu, a o s t a v l j a s a m o j e d a n d o d v a c e n t r a l n a . A k o s l u ž i z a r a z m n o ž a v a n j e , p o s t r a n i s e izboji o d r e ž u s djelićem korijena, a t r e b a da imaju 3 - 4 dobro

Rumex

Kiselica

sp.

Dvije s e v r s t e k i s e l i c e u z g a j a j u k a o p o v r ć e : obična kiselica — Rumex acetosa i Rumex patientia, k o j u u S l a v o n i j i i V o j v o d i n i z o v u j o š i zelje i od nje priređuju proljetnu sarmu. O b j e su kiselice trajne biljke koje se m o g u razm n a ž a t i s j e m e n o m i vegetativno — dijeljenjem b u s a . O b i č n a k i s e l i c a i m a s i t n i j e l i s t o v e koji s e u proljeće obiru i koriste za juhe, u m a k e , a neki č a k i z a v a r i v o s l i č n o š p i n a t u . U l i š ć u k i s e l i c e i m a do­ s t a o r g a n s k i h k i s e l i n a pa djeluje osvježujuće. Ki-

s e l i c a i m a d u g e k o p l j a s t e listove. T o s u b i l j k e umjerene vlažne klime. Za potrebe jednog doma­ ć i n s t v a d o v o l j n o je 4 — 6 b i l j a k a . S a d e se o k o 60 cm b i l j k a o d biljke, r a n o u p r o l j e ć e . I s k o r i š t a v a j u s e o d d r u g e g o d i n e . C v j e t n e s t a p k e t r e b a otkidati, j e r j a k o i s c r p l j u j u b i l j k e . O s t a j u na i s t o m t l u 3 — 4 go­ dine, a n a k o n t o g a t r e b a o b n o v i t i n a s a d .

Mirodijsko bilje

M i r o d i j s k o bilje s a d r ž i r a z n e tvari, p o s e b n o e t e ­ r i č n a ulja, g l i k o z i d e , o r g a n s k e k i s e l i n e , k o j e i m a j u p o s e b a n m i r i s i d a j u s p e c i f i č a n o k u s , t e s l u ž e ili k a o d o d a t a k j e l i m a , u p r a v o z b o g s p e c i f i č n o g oku­ s a i m i r i s a , ili z a p r i p r e m u r a z n i h č a j e v a , z b o g ljekovitog djelovanja. O d m i r o d i j s k o g b i l j a k o r i s t i s e ili l i š ć e ili s j e m e ili o b o j e . M n o g e v r s t e m i r o d i j s k o g b i l j a p o t j e č u i z po­ d r u č j a Sredozemlja, gdje rastu samonikle. T e š k o je za n e k o povrće odrediti s p a d a li u mi­ r o d i j s k o bilje, tj. k a o d o d a t a k j e l i m a , ili z a p r i p r e ­ mu j e l a (salate, variva i slično). T a k v o je povrće, npr., luk, p e r š i n , te m r k v a , p a s t r n j a k , c e l e r — k o j i se k o r i s t e i za p r i p r e m u j e l a a i k a o d o d a t a k je­ lima. Ovdje ukratko opisujemo n e k e vrste koje su u n a s r a š i r e n e i poznate, pa je korisno da se nadu i u n a š e m povrtnjaku.

Majoran
Majomna hortensis

D o m o v i n a maj o r a n a jest s j e v e r n a Afrika. T o j e j e d n o g o d i š n j a ili v i š e g o d i š n j a b i l j k a , 3 0 d o 5 0 c m visoka.

Naraste 15 do 50 cm visoko. dosta gusto (za 1 m treba 5 do 10 g sjemena). Ako je klima nepovoljna. Njega m a j o r a n a u toku vegetacije sastoji se u okopavanju. Prirod na 1 m iznosi od dva reza 0.2-0. Nakon sjetve sjeme se pokrije i sve do nicanja drži se stalno vlažno. ali najviše ostaje na jednom mjestu 2 do 3 godine.3 kg zelene mase. Van se sije tek od travnja.3 kg.0 do 2. Mažuran se uzgaja radi lišća. koje se koristi kao začin ili čaj. Prva berba dolazi prije cvatnje. čije svježe ili sušeno lišće služi za začin. Za 1 m 2 treba oko 1 6 .3 kg na 1 m zelene ma­ se. a u mediteranskom području vani na gredice.6 g sjemena. Ne bere (reže) se prije cvatnje. sije se u klijališta.2-0. Ka­ ko je sjeme sitno. U svibnju se presađuje na razmake od 20 do 30 cm. Maj oran traži l a g a n a humozna tla. Sije se u ožuj­ ku ili travnju u polutopla klijališta ili cvjetne lon­ ce u sobi. treba za istu površinu oko 0. sije se najprije u topla kli­ jališta. Vrtlari razlikuju dva tipa mažurana: francuski ili ljetni mažuran i njemački ili zimski mažuran.8—1 kg/m 2 zelene mase. J o š se mo­ že sijati u svibnju u hladna klijališta ili pak vani na posebne gredice. a ako se direktno sije. Za 1 m 2 treba oko 16 — 20 presadnica (ako se presađuje). Često je moguć i drugi 2 rez u jesen. Ulje.Uzgaja se radi suhe zeleni koja sadrži 1. pomiješa se s pijeskom. Na 1 m 2 može se dobiti 0. a kasnije u svibnju i lipnju sadi na razmake od 15 do 25 cm. K a o jedna od najstarijih ljekovitih i kultur­ nih biljaka. a djeluje povoljno na nervni sustav. U dobrim godinama moguće su dvije berbe. ali samo na sun­ čanim toplim položajima. sije se u travnju Mentha Menta piperita U nas je još poznata pod i m e n o m paprena me­ tvica. koje se dobiva iz lišća i cvjetnih grančica. Budući da je osjetljiv na mrazove. Prvi je jednogodišnji a drugi višegodišnji. cvate od srpnja do rujna. Dvogodišnja kultura da­ 2 je u svibnju prirod 0.0% eteričnog ulja. Ne podnosi kisela tla. Mažuran voli sunčane položaje. plijevljenju i zalijevanju. upotrebljava se u medicini. 2 Ocimum Bosiljak basilicum Thymus Mažuran vulgaris Bosiljak je jednogodišnja biljka. te kao čaj za umirenje. Mažuran se može razmnažati i dijeljenjem. U svib­ nju se presađuje na razmake 10x15 cm.1 7 presadnica. bila je paprena metvica u velikoj upo- . Naraste 10 do 40 cm visine. Druga berba dolazi na koncu srpnja ih u ko­ lovozu i daje na istoj površini 0. U tom slučaju presađuje se u srpnju. Bosiljak je biljka koja voli toplinu. Domovina m a ž u r a n a je južna Evropa.

Ako se razmnaža vegetativno. Osim toga. Razmnaža se ili u travnju — svibnju ili pak s jeseni.1—0. nakon sjetve ga ne treba pokrivati zemljom. Na 1 m2 treba oko 9—10 presad­ nica. Ako se sije direktno. Presađuje se na razmake 25x30 cm. među listovima. koje služi kao začin. neprozračenim tlima naročito je osjetljiva prema mrazu.5 g sjemena.4 kg suhog lišća na 1 m2. za diobu se upotreblja­ vaju dvo. a sade se na pro­ ljeće ili još bolje na jesen. Pčelinja metvica voli dobro. Uzgaja se radi listova za začin. U nas raste ne samo kao kulturna biljka nego i poludivlja. Godišnje ima dva reza. Destilacijom dobiva se ulje koje služi u medicini. a jedan nakon cvatnje. Za 1 mz treba 0. Odlikuje se kao i mnoge druge usnatice vrlo ugodnim i slatkastim mirisom. Već je i u starom vijeku pčelinja Najbujnije se razvija ružmarin u Dalmaciji. Najbolje uspijeva na laganim. Treba 12— 13 presadnica na 1 m2. umjereno vlaž­ nim i hranjivim tlima. metvica bila poznata i kao ljekovita i kao medo­ nosna biljka. Domovina joj se nalazi u istočnim mediteranskim zemljama od Italije dalje na istok. na otocima Jadranskog mora. koji je sličan mirisu limuna. Treba gnojiti u pro­ ljeće mineralnim gnojivima. vrlo razgranjene stabljike i široko jajastih i na rubu jako nazubljenih listova sa do­ sta dugim peteljkama. Prirod je oko 0. Sije se u travnju ili u hladna klijališta ili pak na priređene gredice. Trajna je biljka. Nakon berbe suši se na sjenovitim mjestima. Sije se u proljeće na po­ sebne gredice. Budući da je sjeme vrlo sitno. više suho nego vlažno tlo. ima uske i na rubu prema dolje svinute i trajne listove i na ograncima. pored ostalih tvari. treba za istu površinu 20 g sjemena. iz lišća se dobiva eterično ulje i mentol. U listovima se biljke i u cvjetovima nalazi. Kao kulturna biljka bio je ružmarin poznat još prije naše ere. koje služi kao začin. Jedan prije cvatnje. Kao gusti grm naraste i do 2 m. dosta razdaleko smještene plavičaste sitne cvjetove. u gornjoj Italiji i u br­ dovitim dijelovima južne Francuske. Moguće je godišnje brati 2 — 3 puta. Uzgaja se radi lišća. . Na vlažnim. Razmnaža se ili sjemenom ili dijeljenjem korijena.ili trogodišnje biljke.trebi u starih naroda. Razmnaža se ili sjemenom ili vegetativnim dijeljenjem izboja. Uzgaja se radi suhog i svježeg lišća. koji se razvijaju gotovo u toku či­ tave godine. lagano. Rosmarinus Ružmarin officinalis Melissa Pčelinja metvica officinalis Poznata je još pod imenom matičnjak. Kultivira se oko tri godine. a mno­ go se koristi u medicini. koje se moraju zalijevati. i eterično ulje s mentolom. Rasađuje se na razmake 30 cm biljka od biljke i 35 cm red od reda. koji sadrže ete­ ričnog ulja. Bere se na početku cvat­ nje.

koji potječe od ulja što se nalazi u žlijezdama po zeljastim biljnim dijelo­ vima. vapnenim tlima. primorju raste u poludivljem stanju. Cvate od lipnja do kolovoza. Na mjestu gdje se uzgaja. Godišnje daje tri berbe (reza). Uzgaja se radi listova. Portulaca Portulak oleracea Nekada je rastao samo u Evropi i Aziji. U srpnju ili kolovozu biljke se razrijede na razmake od 30 do 40 cm . nakon sjetve ne treba sjeme po­ krivati zemljom. Nakon prvog reza pokrije se usjev slojem komposta od 1 cm. Sada ga nalazimo kao korov po čitavom svijetu. a cvate od svibnja do rujna. Tri tjedna nakon sje­ tve već se lišće može koristiti za jelo (priprema se kao salata). Najbolje uspijeva na vlažnim. Borago Boreč officinalis Ruta Ruta graveolens To je trajnica visoka 30 do 60 cm. Naraste 8 do 20 cm visoko. Portulak u klijalištu treba neprestano zračiti. Može se sijati od studenog svaka tri tjedna u polutopla klijališta ili pak u sandučiće koji se drže u staklenicima. pjeskovitim. Tipična je biljka mediteranskog po­ dručja. Otporna je prema niskim temperaturama. koje usitnjeno služi kao dodatak salati ili kao povrće. Traži dobro tlo. koja se mnogo iskorištavala u antička vre­ mena. Sije se u travnju na umjereno vlažno tlo u re­ dove. jer inače biljke stradaju. potječe iz juž­ ne Evrope. . Gnoji se svako proljeće kompostom. na koji se nastavlja do 60 cm visoka i dlakava stabljika. Uzgoj boreča vrlo je jednostavan. Glavni prirod dolazi tek između 6. ali i s pomoću sjemena. Portulak treba za svoj razvoj mnogo topline i vlažnosti. Može se razmnažati i dijeljenjem. s dlaka­ ma i na jednoj i na drugoj strani. i 8. Kultura mu počinje tek u vrijeme Arapa u Špa­ njolskoj. kasnije se sam zasijava. Rutino ulje dobiva se ekstrakcijom iz svježe biljke. Sije se omaške. Lišće se upotrebljava kao začin. To je jednogodišnja biljka sa slabijim i jako razgranjenim korijenom. tako ostaju za cijelo vri­ jeme uzgoja. U nas u Dalma­ ciji i Hrv. Najčešće se razmnaža s pomoću reznica u klijalištima.100 m. Vrlo je otporan prema suši. Na otvoreno se sije od svibnja.Ružmarin traži tlo gnojeno stajskim gnojem. tako da dolazi i na visinama do 1. koji se beru prije cvatnje. Uzgaja se radi lišća. Nije izbir­ ljiv na tlo. Lišće ima vrlo krat­ ku peteljku. Može se sijati na proljeće ili na jesen. godine. ovalnog je ili jajastog oblika. Na 1 m2 dobije se oko 6 do 7 kg godišnje. Čitava biljka ima jak miris.

A k o s e u z g a j a k a o podusjev. V j e r o j a t n o j e d a s u m a s l a č a k k a o l i j e k i povrće poznavali već i stari G r c i i Rimljani. Na razgranjenoj se stabljici i b r o j n i m grana­ m a n a l a z e t r o s t r u k o p e r a s t o r a z d i j e l j e n i listovi. M o ž e s e p r e s a đ i v a t i ljeti ili n a j e s e n . Vrlo je z a h v a l a n na ovršno gnojenje m i n e r a l n i m gnojivima. k o j i s e c i j e d i i z o z l i j e đ e n o g dijela.Artemisia Pelin absinthium P e l i n j e t r a j n i c a . Pelin raste na n e o b r a đ e n i m mje­ s t i m a uz zidove i staze. Cvate od srpnja do rujna. cvjetnih glavica. Najbolje uspijeva n a toplim s u n č a n i m položaji­ m a . K a k o se k i m l b e r e tek u drugoj godini. pa unu­ tarnji listovi zbog pomanjkanja svjetla pobijele. O d d r u g e g o d i n e b e r e s e g o d i š n j e dvaput. sije u k l i j a l i š t a . P r i u z g o j u r a z l i k u j e m o u z g o j d i r e k t n o m sje­ t v o m . po s u h i m k a m e n i m o b r o n c i m a p o č i t a v o j Aziji i E v r o p i . p a s e p r e s a đ u j e u listopadu. Uzgaja se slično k a o korijen radića. Li­ š ć e s l u ž i k a o z a č i n . i s t o k a o n i p j e s k o v i t a tla. i u z g o j iz p r e s a d n i c a . i t o d o s t a *Bijeljenje (etioliranje) je postupak kojim se dobiva bijelo lišće bez zelenila. pokriveni gustim svilenim dlačicama. S j e m e dozrijeva u kolovozu i rujnu. To se postiže vezanjem lišća rozete. o b r a d a s e r a v n a p r e m a g l a v n o m usjevu. S a d r ž i g o r k u t v a r g l i k o z i d a b s i n t i n . V a r i r a u razvoju i građi vegeta­ tivnih dijelova k a o i u veličini. Li­ š ć e se i završeci na g l a v i c a m a s a b i r u u srpnju i k o l o v o z u . U z g a j a se r a d i lišća. koji služi k a o s a l a t a . M o ž e s e sijati i u k o l o v o z u . t e u p r i p r e m i l i k e r a i si. a o d s v i b n j a d o l i p n j a r a s a đ u j e s e n a r a z m a k e o d 3 0 d o 8 0 c m (ili 3 0 x 3 0 c m . a k o j e h l a d n o . k i m l n e m a n e k e s p e c i j a l n e zahtjeve. K o r i j e n m o ž e služiti za pospješi­ vanje preko zime. Taraxacum Maslačak officinale M a s l a č a k raste svagdje na travnjacima čitave sjeverne polutke.1 g s j e m e n a . U svim se dijelovima ove biljke n a l a z i m l i j e č n i sok. Okruglaste se i vrlo brojne cvjetne glavice n a l a z e na bogato razgranjenim uspravnim ograncima. O t a d a je m a s l a č a k u stalnoj upotrebi. M o ž e s e bijeliti* t a k o d a se biljka oveže.3 do 0. v l a ž n a t l a nisu p o d e s n a z a u z g o j k i m l a . Carum Kiml carvi Š t o s e t i č e z a h t j e v a p r e m a tlu. prve se g o d i n e m o ž e podsijati u n e k i drugi usjev te n a k o n b e r b e t o g u s j e v a o s t a j e k i m l s a m n a polju. obliku i s a s t a v u .ovisi o sorti). a n a r a s t e v i s o k o 6 0 d o 125 c m .5 kg svježe i 0. R a s a đ u j e s e n a r a z ­ m a k e o d 5 0 d o 7 5 c m . S i j e s e u p r o l j e ć e n a p o s e b n e g r e d i c e ili se. V e ć i n a vrtnih t a l a p r i k l a d n a su za uzgoj kimla. N a j e d a n m 2 do­ b i j e se 1 do 2. S i j e s e u r e d o v e . Z a 1 m 2 t r e b a 0. B e r b o m s e p o č i ­ n j e b r z o n a k o n p o č e t k a c v a t n j e . u v i n o g r a d i m a . M a s l a č a k je o t p o r a n na sušu. r a s t e k a o p o l u g r m i i m a drve­ n a s t e d o n j e dijelove. Teška.5 kg s u h e m a s e . Sije se u ožujku ili t r a v n j u . Sa s i g u r n o š ć u z n a m o d a s u g a k o r i s t i l i a r a p s k i liječ­ nici.

d o g u b i t a k a . A k o s u b i l j k e s u v i š e gu­ sto posijane. A k o s e k i m l sije k a o čisti usjev. t r e b a ih n a k o n n i c a n j a prorijediti. t r e b a n a k o n s a d n j e b i l j k e d o b r o zaliti. da bi se suzbili korovi. t a k o da se biljke prije jeseni dobro razviju k a k o bi u z i m u u š l e š t o s n a ž n i j e . S i j e se u r e d o v e u r a z m a k e od 20 do 3 5 ili 4 0 c m . k o j e je te g o d i n e dozrelo. U toku vegetacije potrebno je nekoliko puta okopa­ vati. k o j a s e d o d a j u pri­ l i k o m o k o p a v a n j a . i s t o s e t a k o m o ­ že sijati u j e s e n ili u p r o l j e ć e . odnosno najčešće 30 do 35 c m . J e s e n s k a s j e t v a i m a p r e d n o s t i p r e d p r o l j e t n o m .3 g sjemena. Dozrijevanje dolazi obično na k o n c u lipnja. Ukoli­ k o s m o p r e d zimu usjev pokrili s l a m o m . T r e b a izbjegavati gnojenje svježim stajskim gnojem. a t r e b a 0. tako da već slijedeće godine dobijemo prirod. j e r ć e m o dobiti s l a b o sjeme. Aniš najbolje uspijeva na plodnim. j e r m o ž e doći do osipanja. U t o k u v e g e t a c i j e potrebno je nekoliko puta okopavati. t a k o da bi se j e d a n p r i r o d k o m p e n z i r a o drugim. n a pro­ ljeće je t r e b a što prije ukloniti. u s l i j e d o s i p a n j a . Pri t o m m o r a m o paziti d a s j e m e n e prezri. S j e m e se suši u t a n k i m slojevima i na z r a č n o m mjestu. njega i o b r a d a s u isti.1 0 dkg z r n a na 1 m2. Č i m p l o d i ć i p o s t a j u s m e đ i .rano. U toku vegetacije t r e b a č e š ć e okopavati. t r e b a s a d i t i r a n o u j u t r o ili podv e č e . Sije se na d o b r o p r i r e đ e n e g r e d i c e u t r a v n j u ( m o ž e se sijati u p o l u t o p l a kli­ j a l i š t a ) a k o s u n a r o č i t o p o v o l j n i uvjeti. P r i g n o j e n j u m o r a m o biti op­ r e z n i d a s e n e g n o j i s u v i š e v e l i k o m k o l i č i n o m du­ š i č n i h gnojiva. p o č e t k u s r p n j a . U z g o j i z p r e s a d n i c a j e s t povoljniji. b e z o b z i r a n a t o r a d i l i s e o u z g o j u d i r e k t ­ n o m s j e t v o m ili i z p r e s a d n i c a . j e r s e b i l j k a s n a ž n i j e razvije. p o t r e b n o ga je prije sjetve n a m a k a t i 12 s a t i u t o p l o j vodi. Prirodi se kreću od oko 6 . D u b i n a sjetve i z n o s i 1 d o 2 c m . p o č i n j e ž e t v a . N a j p o v o l j n i j e j e b r a t i uju- t r o ili p o d v e č e . M o ž e s e ž n j e t i sr­ p o m ili r e z a t i š k a r a m a . Presađuju se od srpnja do rujna. U godini dozrijevanja sjemena. U p u č k o j m e d i c i n i služi k a o s r e d s t v o z a re­ guliranje probave. S i j e se na r a z m a k e od 25 do 42 cm. Pimpinella Aniš anisum Aniš traži toplu i dovoljno vlažnu klimu. K a k o n a k o n d o z r i j e v a n j a s j e m e n a m o ž e doći. a a k o j e tlo s u v i š e s u h o . . S j e m e (plodići) u p o t r e b l j a v a j u s e k a o z a č i n . z a ­ t i m z a p r a v l j e n j e u l j a k o j e s l u ž i z a d o d a t a k like­ r i m a . S j e m e se sije š t o r a n i j e u p r o l j e ć e u o ž u j k u ili u t r a v n j u . v r l o s e č e s t o a n i š sije k a o međuusjev u mrkvi. U p r o l j e ć e se sije u o ž u j k u ili t r a v n j u .6 do 1 g na 1 m 2 . S i j e se na d u b i n u od 1 do 3 c m . j e r j e u t o v r i j e m e m a n j e o s i p a n j e sjemena. j e r s e b i l j k a b r ž e i bolje razvija. N a p r o l j e ć e t r e b a g n o j i t i m i n e r a l n i m g n o j i v i m a . D a b i s e i z b j e g l a n e j e d n o l i č n a p r e g u s t a sjetva. i to s j e m e . Gnoji se m i n e r a l n i m gnojivima. Ukoliko j e t o p l o v r i j e m e . d o b r o j e s j e m e p o m i j e š a t i pije­ s k o m i h s u h o m z e m l j o m . M o ž e s e sijati j o š u srpnju. Budući da sjeme polaga­ no niče. h u m u s n i m tlima. Zato je bolje gnojiti tim g n o j i v i m a za predusjev. N a 1 m 2 t r e b a za r e d o m i č n u s j e t v u o k o 2 g. a za s j e t v u o m a š k e 2 .

Na manjim površinama mo­ že se sijati kao podusjev u mrkvu. Za l m2 treba Uzgaja se radi sjemena (plodića). Sjeme se bere u rujnu.9 kg/ m2 sjemena. Nakon nicanja se prorjeduje. koja pospješuju do­ zrijevanje i povećavaju količinu eteričnih ulja u plodu. odno­ sno plodovi slabo dozrijevaju.8 do 1 g sjemena. kada dozre.5-2. mora se pri berbi biti pažljiv. naročito u vrije­ me dozrijevanja plodova. . Najbolje uspijeva u umjereno toploj klimi sa dovoljno atmosferske vlage. Anethum Coriandrum Kopar graveolens Korijandar sativum Uzgoj mu je sličan s uzgojem aniša. osim radi sjemena. Na 1 m2 može se postići 14 dkg sjemena. slično kao kiml za reguliranje probave. luk i si. nakon toga se ovrše. to jest odvoji se sjeme od ostalog dijela biljke. Pokošene biljke vežu se u snopiće i ostavljaju na vrtu da se dosuše. Sije se u travnju na razmake 20 — 30 cm red od reda. Sjeme dozrijeva od srpnja do kolovoza. Sa 1 m2 može se dobiti 1. treba korijandar dovoljno vlage. U prvo vrijeme razvitka. (u odnosu 1:10 kopar: mrkva-sjeme). Upotrebljava se kao začin. Prirodi po jedinici površine iznose 0. Sve ostalo je isto kao kod aniša. Budući da korijandar ima re­ lativno kratak vegetacijski period. Tlo treba da je plodno. a počinje dozrije­ vati u srpnju i traje do konca kolovoza. Kako sjeme.Sjeme dozrijeva nejednolično. a u pučkoj medicini kao sredstvo za reguliranje probave. Uzgaja se radi plodova (sjemena) koji se upo­ trebljavaju za začine i domaći lijek. drže se dosta čvrsto zajedno. i radi lišća koje se upotrebljava kao začin. Ima naročito veliku po­ trebu za fosfornim gnojivima. a kasnije se razrjeđuje u redovima na razmake od 5 —8 cm. s dovoljnom količinom vapna i treba da je dovoljno propusno. U pučkoj medicini aniš se upotrebljava za regu­ liranje probave. Znak dozrelosti jest požutjela stabljika i zemljastosmeđa boja sjemena. Zbog toga po­ trebno je za korijandar još s jeseni duboko tlo prekopati i usitniti. koja su žute ili smeđe boje. špinat. I slabo topljive fosforne soli može korijan­ dar dobro koristiti. Za 1 m2 treba 0. vrlo lagano ispada. peršin. Uzgoj kopra vrlo je jednostavan. U suviše ne­ povoljnim klimatskim uvjetima sa mnogo obori­ na u toku ljeta daje plodove slabe kvalitete. jer nema naročite zahtjeve prema tlu i gnojidbi. Aniš se uzgaja. potrebno mu je dovoljno hraniva u tom periodu. oko 1. Sije se na razmake od 20 do 25 cm između redova.5 — 2 kg zelene mase.5 do 0. Ipak su pri­ rodi sigurniji. Prirod sjemena iznosi 6 do 16 dkg na 1 m2. Oba plodića.0 g sjemena.

Proces kompostiranja traje oko dva tjedna uz prevrtanje. tj. P r i t e m p e r a t u r i od 25°C i v i s o k o j celij p r o r a s t e k o m p o s t z a o k o 1 4 pokriva tankim slojem specijalne tom. o n i h d i j e l o v a k o j e t r o š i m o k a o p o v r ć e .Gljive Pečurke Gljive u b r a j a m o m e d u najkvalitetnije p o v r ć e j e r s u n j i h o v e b j e l a n č e v i n e p o s a s t a v u s l i č n e bje­ l a n č e v i n a m a životinjskog podrijetla. dušičnih mineral­ n i h g n o j i v a . pri č e m u t r e b a da ispari s a v a m o n i j a k . k a k o b i o m o g u ć i o r a z v o j gljive p e č u r k e a ne drugih gljiva i ostalih o r g a n i z a m a . k o j a o n d a služi k a o »sjeme«. dodatak vode i potrebnih a d i t i v a . d r u g i h m i n e r a l n i h tvari. nije t a k o j e d n o s t a v n o . O n d a se smjese s trese­ o k o t j e d a n da­ T a d a je micelij s p r e m a n za stvaranje plodnih tijela. O s i m konjskog gnoja. b o g a t e su v i t a m i n i m a B skupine. Ovaj k r a t k i opis proizvodnje nije u p u t a k a k o u z g a j a t i gljive. I m a j u za­ s t u p l j e n e s v e e s e n c i j a l n e a m i n o k i s e l i n e . S a n d u c i se stave na s t a l n o mjesto i drže pri tem­ p e r a t u r i o d 16°C u z s t a l n o v l a ž e n j e . T a k a v se kompost pasterizira pri temperaturi o d 60°C d o v o d o m v r u ć e p a r e (investicija) ili u z drugi n a č i n zagrijavanja. vlazi z r a k a midana. r a ž e n e ih rižine s l a m e s djetelinskim sijenom. m i k r o e l e m e n a t a i vode.r a z g r a d n j i i iz n j e u z i m a j u p o t r e b n e s a s t o j k e z a svoj život: ugljik. T k o nije p o m i s l i o k a k o b i bilo z g o d n o imati gljivarnik u vlastitom p o d r u m u i ubrati s v j e ž e gljive k a d g o d p o ž e l i ? To. Gljive s e n e r a z m n a ž a j u s j e m e n o m . dušik. m i n e r a l n e s o l i uz v o d u i z r a k iz p r i r o d n e o k o l i n e . n a p u š t e n i m r u d a r ­ skim o k n i m a i tunelima. G l j i v e p e č u r k e s u s a p r o f i t i . T a k a v s e micelij p r o i z v o d i u s p e c i j a l n i m l a b o r a t o r i j i m a i n a s a đ u j e n a n e k l i j a v a z r n a p š e n i c e ili p r o s a . žive n a o r g a n s k o j t v a r i u r a ­ s p a d a n j u . Z a u z g o j gljiva k o r i s t i s e k o m p o s t p r i r e đ e n n a o d r e đ e n i n a č i n . kukuruznim oklascima s dodatkom krvnog brašna. n e g o j e n a m i j e n j e n b o l j e m r a z u m i ­ jevanju te proizvodnje. N a j č e š ć e s e upo­ t r e b l j a v a j u d r v e n i ili p l a s t i č n i s a n d u c i . Za u s p j e š a n u z g o j g l j i v a p e č u r k i p o t r e b n a s u d o s t a v e l i k a ula­ ganja. n e g o sporam a ili d i j e l o v i m a t k i v a — m i c e l i j a . K o m p o s t s e s l a ž e u s a n d u k e . p o l i c e ili v r e ć e u k o j i m a s e u z g a j a j u gljive. O s n o v n a s a s t o j i n a z a u z g o j g l j i v a j e s t svježi k o n j s k i g n o j koji s e k o m p o s t i r a u s t r o g o k o n t r o ­ liranim uvjetima uz dodavanje različitih dodata­ ka u toku s a m o g procesa. te posebno sagrađenim z g r a d a m a . za k o m p o s t se koriste i različite smjese od pšenič­ ne. kominom. P l o d n a t i j e l a r a s t u u valovima 8 tjedana. O s i m to­ ga. pa bi proizvodnja s a m o za vlastite potrebe bila i previše skupa. N a k o n h l a đ e n j a n a 25°C n a t a k a v se k o m p o s t »sije« gljiva. te ostavi u istim uvjetima još na. kokošjeg gnoja. . G l j i v e p e č u r k e ili š a m p i n j o n i — Agaricus bisporus u z g a j a j u se u p o d r u m i m a . m e đ u t i m . zračenje. Z a svoj r a s t i r a z v o j n e t r e b a j u svjetlost. N a k o n t o g a je kom­ post iscrpljen i m o ž e se koristiti još s a m o za gno­ jidbu vrta.

pastrnjak. Peršin i celer obično slažemo ukoso. koji je dosta hladan. drvena strugotina i slični materijali. To je većina korjenastog povrća: mrkva. te endivija i radič. Luk se bolje čuva na tavanu. odnosno pasterizacija u prvoj fazi. pa će spremljeno povrće ostati svježe i jedro. Plodnošenje (fruktifikacija) je specifična. postrna repa i podzemna koraba. slamnatice. slamnatica (Stropharia rugoso-annulata). neoštećeno i dovoljno zrelo za spremanje. a to je sterilizacija. Povrće koje se sprema mora biti zdravo. čisto. cikla.). korabica i kelj pupčar. a isušivanje smanjeno. endiviju i radič za spremanje vadi­ mo s korijenom. kelj. ako bi se našli spe­ cijalizirani proizvođači koji bi za njih pripremali kompost. ljubitelji gljiva mogu uzgajati i druge vrste gljiva kao što su: bukovača (Pleurotus sp. velika gnojištarka (Coprinus comatus). U takvim uvjetima svi su ži­ votni procesi usporeni. Ostale kor­ jenasto vrste mogu se slagati u slojeve oko 20 cm i pokriti pijeskom. u plitkim letvaricama. Ako još pridodamo da iskorištenje u odnosu na težinu supstrata može biti od cea 20% (kod bukovače. peršin. kukuruzni oklasci. i to tako da lišće bude okrenuto gore. da se sačuva i dio lišća. celer. te samo korijen ukopamo u pi­ jesak. Spremanje i čuvanje povrća preko zime Mogućnosti uzgoja još nekih vrsta gljiva Osim plemenite pečurke (šampinjona). a između redova se stavlja najmanje 2 — 3 cm pijeska. Jednostavnost uzgoja. pamučni otpad. Slaže se red po red. Mnoge povrtne vrste mogu se spremiti i čuvati duže ili kraće vrijeme za kasniju upotrebu. Kao supstrat za uzgoj može poslužiti: slama. piljevina. Najjednostavniji način jest čuvanje u podrumu. pazeći da se glavice ne dodiruju. rotkva. Kupusnjače. gnojištarke) pa sve do 50% (kod baršunaste panjevčice i Shii take). baršunasta panjevčica (Flamrnulina velutipes) i nadaleko poznata »gljiva za dug ži­ vot« Shii take (Lentinus edodes). Osnovni postupak pripreme materijala je vrlo sličan za sve navedene gljive. Možda će ovi reci potaći tu ideju. čist i zračan. vidimo da hobi uzgoj može prerasti u vrlo rentabilan posao. te inku­ bacija (proraštanje supstrata) kao treća faza. Korjenasto povrće najbolje je čuvati u vlažnom pijesku. gdje je manja vla­ ga zraka. te prodavali priređene sanduke za proces plodonošenja. izveli pasterizaciju i proveli proces pre­ rastanja micelija. Sve ove vrste bolje će se čuvati ako je temperatura u podrumu bliže 0°C a vlaga zraka veća. a zatim zasijavanje micelija u supstrat kao druga faza. i zahtije­ va održavanje temperatura i vlage u onim grani­ cama kakve su potrebne za pojedinu vrstu gljiva. lukovi i krumpir. kao i lako dostupni i re­ lativno jeftini materijali za supstrat pobuđuju sve veće zanimanje ljubitelja gljiva za vlastitim uzgo­ jem. si­ jeno.Ljubitelji gljiva mogli bi s uspjehom provoditi ovu zadnju fazu proizvodnje. Kelj pup­ čar se ostavlja na stabljici. manjim mreža- . zatim neke kupusnjače: kasni kupus.

kelj p u p č a r i d r u g o a k o z a t o i m a dovoljno m j e s t a u hladnjaku. a m e đ u n j i m a i svježe p o v r ć e .s t i m v r e ć a m a ili u vijencima. s u h o i n e o š t e ­ ć e n o p o v r ć e s l a ž e s e u hrpu. P o v r ć e s e p r i p r e m i k a o z a kuhanje. gdje n e prijeti o p a s n o s t i z a najjačih k i š a d a ć e stajati vo­ da. u d r u g o m ostalo korjenasto povrće. Obilježi se p r a v o k u t n i k š i r o k a o k o 8 0 c m a v i s o k a o k o 6 0 c m . K a k o količine p a i p o t r e b e pojedinih v r s t a nisu j e d n a k e . Konstrukcija od letava za horizontalnu ventilaciju trapa Z a velikih h l a d n o ć a t r e b a ventilacije zatvoriti. endivija i r a d i č m o g u se t r a p i t i t a ­ ko da se biljke izvade s korijenom. Z a t i m se d j e l o m i č n o z a g r n u z e m l j o m i o d o z g o pokriju p r e o s t a l i m lišćem. 5 cikla. 8 sloj zemlje širine 1. m o g u s e č u v a t i u t r a ­ pu. 41). a nisu ni velike k a o u g o s p o d a r s t v i m a koja imaju r o b n u proizvodnju. d a s e u n i š t e encimi. špi­ nat.konzerviranja dolaze u prvom redu o n e vrste. Ondje gdje n e m a p r i k l a d n o g p o d r u m a sve n a ­ v e d e n e vrste. p a p r i k a . koji i u z a m r z n u t o m p o v r ć u m o g u i z a z v a t i nepoželjne p r o m j e n e . a na s r e d i n i o k o m i t a ventilacija koja m o ž e biti n a č i n j e n a o d l e t v i c a ili s n o p a trstike debljine o k o 15 c m . Ako n a s t u p e v e ć e h l a d n o ć e . U j e d n o m t r a p u spremit će se s a m o krumpir. a p r e k o nje dolazi sloj zemlje iz j a r k a koji se i s k o p a oko t r a p a . Za taj n a č i n čuvanja . U t o m slučaju s m r z a v a n j e n e ć e štetiti. iskopaju b r a z ­ de i biljke o č i š ć e n e od v a n j s k o g l i š ć a s l a ž u u b r a z ­ d e j e d n a d o d r u g e . K a d a s e ocijedi vo­ d a i ohladi. c v j e t a č a . bit ć e p r a k t i č n i j e d a s e n a č i n e d v a d o tri t r a p a . 42. koja j e n a o s n o v i . s l a ž u s e t a k o d a s e — otva­ rajući t r a p — s a m o s jedne s t r a n e m o ž e lako doći d o željene količine p o v r ć a . M n o g i d a n a s imaju h l a d n j a k e z a d u b o k o z a m r ­ zavanje u kojima se m o g u trajno čuvati namirni­ ce.2 m a duljine p r e m a količini p o v r ć a koja s e n a m j e r a v a spremiti. Ako s e s p r e ­ m a j u r a z l i č i t e vrste. 2 peršin. ali d a s e n e dodiruju. stavlja s e n a z a m r z a v a n j e . o s i m lukova. a m o ž e se z a m r z a v a t i i poriluk. koje s e n e m o g u d u ž e č u v a t i n a v e ć o p i s a n i način. a u t r e ć e m kupusnjače i ostale vrste. N a j č e š ć e s e z a m r z a v a j u : g r a š a k . 4 1 . P o v r ć e s e pokrije slo­ j e m s l a m e . r a j č i c a . a z a t i m s e n a n e k o l i k o m i n u t a u r o n i u k l j u č a l u vodu. T r a p t r e b a smjestiti n a p o v i š e n o mjesto. K u p u s n j a č e . n e smije s e d i r a t i dok s e n e o d m r zne. 42). a p r i p r e m a j u se k u h a n j e m . Ako se luk ili č e ­ šnjak s m r z n e . 3 mrkva. m a h u n e . SI. p r e k o l i š ć a s e n a b a c i još 1 0 — 1 5 c m zemlje. D a s e o s i g u r a c i r k u l a c i j a z r a k a . 4 postrna repa. z d r a v o . Primjer slaganja povrća u trap. Čisto. 7 sloj slame. k u k u r u z š e ć e r a c . 1 celer. 6 rotkva. u z d u ž t r a p a stavi se i k o n s t r u k c i j a od let a v a (si. SI. E v o p r i m j e r a k a k o s e m o ž e n a č i n i t i t r a p z a k o r j e n a s t o p o v r ć e (si.

Tabela 12 KALENDAR SJETVE I BERBE POVRĆA Kontinentalno KODE SE UZGAJA DIREKTNOM SJETVOM područje .

Tabela 13 KALENDAR SJETVE I BERBE POVRĆA Mediteransko KODE SE U Z G A J A DIREKTNOM SJETVOM područje .

Tabela 14 KALENDAR SJETVE. SADNJE I BERBE Kontinentalno POVRĆA KOJE SE UZGAJA IZ PRESADNICA područje .

Tabela 15 KALENDAR SDETVE. SADNDE I BERBE Mediteransko POVRĆA KODE SE UZGADA IZ PRESADNICA područje .

patlidžan. S a d i se: luk kozjak. c e l e r . poriluk. bob. cikla. s a l a t a . k o r a b i c a r a n a . rotkvica. z a š t i t a o d b o l e s t i i e v e n t u a l n o od štetnika. patlidžan. Ožujak Sije se: mrkva. S i j e s e u z a š t i ć e n o m p r o s t o r u : k u p u s r a n i . zbija se i pokriva do upo­ trebe. P o p r a v l j a s e ili n a b a v l j a d o t r a j a l i a l a t i o s t a l i po­ trebni inventar. c r n i korijen. hren. pokrivanje h a s u r a m a za hladnijih no­ ći. rotkva. A k o j e v r i j e m e t o p l o . paprika. c v j e t a č a r a n a . poriluk. rotkva. za toplijih otvara. pastrnjak. .Kalendar radova po mjesecima Kontinentalno područje Siječanj B e r e s e : m a t o v i l a c . Travanj Sije se: mrkva. Veljača Sije se: rotkvica. p o r i l u k . rotkvica. grašak. Prikuplja se bioenergetski materijal za zagrijava­ nje z a š t i ć e n o g prostora. paprika. O b a v l j a s e o b r a d a i g n o j i d b a t l a p r i j e s j e t v e ili s a d n j e . Slaže se hrpa za kompostiranje. kelj ra­ ni. u z e v e n t u a l n o k o r i š t e n j e s r e d s t a v a z a za­ š t i t u od š t e t n i k a u tlu. o b a v l j a s e o b r a d a . A k o n i j e p r i p r e m l j e n o u j e s e n . s a l a t a . hren. B e r e se: matovilac. g n o j i d b a i p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a t l a z a k u l t u r e k o j e s e siju ili s a d e k r a ­ j e m m j e s e c a i u ožujku. kelj r a ­ ni. k o r a b i c a r a n a . z r a č e n j e . p r i p r e m a se klijališno tlo i d e z i n f i c i r a se. P r i p r e m a s e k l i j a l i š t e ili d r u g i z a š t i ć e n i p r o s t o r z a sjetvu. g r a š a k . r a b a r b a r a . špinat. odstra­ njuje se koje je p o č e l o trunuti. Za h l a d n i h d a n a v e n t i l a c i j a t r a p a se zatvara. poriluk. r a j č i c a . a t l o s e d o b r o p r o s u ­ šilo. P u n i se klijalište b i o e n e r g e t s k i m m a t e r i j a l o m i klijališnim tlom. p o d z e m n a koraba. č e š n j a k . s a l a t a . p u n i se u klijališnu j a m u za uzgoj presad­ n i c a r a n o g povrća. Razrađuje se plan uzgoja povrća. grašak. P r e g l e d a v a se p o v r ć e u p o d r u m u i tavanu. a v r i j e m e je toplo. l u k k o z j a k . c v j e t a č a r a n a . S a d i s e : luk. Sije se u z a š t i ć e n o m p r o s t o r u : k u p u s rani. c r n i korijen. N a b a v l j a s e sjeme z a sjetvu p r e m a planu. a tlo nije smrznuto). peršin. h r e n ( a k o n e m a sni­ jega. r a j ­ čica. peršin. V r š e s e p o t r e b n e r a d n j e u u z g o j u p r e s a d n i c a : za­ lijevanje. bob. špinat. Dopunjuju se n a b a v k e iz siječnja. hren. Nabavljaju se gnojiva i najpotrebnija sredstva za z a š t i t u bilja. D e t a l j n o se p r e g l e d a v a p o v r ć e u s p r e m i š t i m a i odstranjuje sve bolesno. B e r e se: matovilac.

k o r a b i c a kasna. kelj rani. endivija. luk s r e b r e n a c . k e l j p u p č a r . kora­ b i c a rana. bob. p o d z e m n a k o r a b a . salata. c v j e t a č a r a n a . salata. poriluk. šparga. hren. a k o je vruće. šparga. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u u z e v e n t u a l n o t r e t i r a n j e p r o t i v š t e t n i k a u tlu. Svibanj S i j e s e : c i k l a . poriluk. kelj kasni. k u k u r u z š e ć e r a c . salata. peršin. kelj r a n i . B e r e se: r o t k v a ljetna. k u p u s rani. S a d i se. endivija. k r a s t a v c i . cvje­ t a č a k a s n a . rajčica. Vrši se zaštita protiv p l a m e n j a č e l u k a i rajčice. cikla. c v j e t a č a k a s n a . p o d z e m n a k o r a b a . dinje. veže uz armaturu. g r a h m a h u n a r . matovilac. . c v j e t a č a r a n a . luk srebre­ nac. S a d i se: celer. k r a s t a v c i . luk srebrenac. k o r a b i c a k a s n a . plijevljenje k o r o v a i prihranji­ vanje r a n i h kultura. r o t k v a ljetna. kelj p u p č a r . Provodi se zaštita protiv p l a m e n j a č e luka. bob. g r a š a k . Obavljaju se mjere njege p r e s a d n i c a u zaštiće­ n o m p r o s t o r u n a v e d e n e u ožujku. k u p u s k a s n i . salata. c r n i ko­ rijen. peršin. Vrši se okopavanje.k u p u s r a n i . Lipanj S i j e se-. rajčica. S a d i s e : k u p u s k a s n i . k e l j k a s n i . c v j e t a č a r a n a . r a b a r b a r a . hren.. k o r a b i c a k a s n a . S a d i s e : k u p u s k a s n i . ku­ pus rani. zalijeva se i iza sjetve na o t v o r e n o m a k o je tlo suho. Pincira se rajčica. poriluk. r a b a r b a r a . b o b . K a l e s e p r e s a d n i c e k u l t u r a p r i j e s a d n j e n a otvo­ renom. gra­ šak. a p o p o t r e b i i k u l t u r e s i j a n e ili s a đ e n e r a n i j e . kelj rani. salata. Zalijevaju se p o s a đ e n e p r e s a d n i c e a k o je toplo vrijeme. P r e k o p a v a s e tlo i z a b e r b e o z i m i h ili r a n i h p r o ­ ljetnih kultura. paprika. cvje­ t a č a k a s n a . m r k v a . poriluk. šparga. poriluk. tikvice. poriluk. B e r e se: rotkvica. paprika. g r a h m a h u n a r . dinje. rotkva. kelj k a s n i . P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . salata. salata. k o r a b i c a k a s n a . P r o v o d i s e z a š t i t a o d b o l e s t i i š t e t n i k a p r e m a po­ trebi. špinat. rotkvica. luk kozjak.k u p u s kasni. N a v o d n j a v a s e i z a s j e t v e ili s a d n j e i t i j e k o m v e g e ­ tacije. k o r a b i c a r a n a . salata. salata. patlidžan. k o r a ­ b i c a rana. a po p o t r e b i i protiv drugih š t e t n i k a i bolesti. k a o i protiv drugih biljnih bolesti i štetnika. celer. N a v o d n j a v a s e p r i sadnji. V r š i s e p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a tla. r o t k v a . k o r a b i c a k a s n a . O k o p a v a se i plijeve korovi. patlidžan. B e r e se: mrkva. g r a h m a h u n a r . kelj k a s n i . cikla. k o m o r a č . kuku­ ruz šećerac. salata. radič. šparga. poriluk. Prebacuje se hrpa za kompostiranje. špinat. poriluk. radič. Pikiraju se: rajčica. tikvice. poriluk. B e r e se: mrkva. r a b a r b a r a . r o t k v a ljetna. lu­ b e n i c e . g r a h m a h u n a r . k o r a b i c a r a n a . Srpanj Sije se: p o d z e m n a k o r a b a . c i k l a . rotkva. k o r a b i c a kasna. g r a š a k . salata.

l u b e n i c e . endivija. rajčica. luk s r e b r e n a c . endivija. dinje. paprika. endivija. k o r a b i c a k a s n a . š p i n a t . P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili sad­ nju o z i m i h kultura. Navodnjava se p r e m a potrebi. r a d i č . s a l a t a . Zbog veće potrebe za vodom. Rujan Sije se: špinat. V r š i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a t l a n a p r e o s ­ talim gredicama. Sadi se: s a l a t a zimska. l u b e n i c e .. r a d i č . P r o v o d i s e z a š t i t a o d b o l e s t i i š t e t n i k a p r e m a po­ trebi. c r n i k o r i j e n . salata. kelj p u p č a r . kelj p u p č a r . k r a s t a v c i . s a l a t a zimska. luk. c e l e r . S a d i se: s a l a t a zimska. k i n e s k i k u p u s . S p r e m a s e preostalo p o v r ć e z a dugotrajno čuva­ nje. c v j e t a č a k a s n a . Prekopaju se gredice s kojih je u b r a n o povrće. p a s t r n j a k . Sije se: špinat ozimi. kine­ ski k u p u s (prvi t j e d a n ) . p o d z e m ­ n a k o r a b a . l u b e n i c e . kukuruz šećerac. k u p u s ka­ sni. r o t k v a z i m s k a . kelj Advent Bonner. patli­ džan. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . k o r a b i c a k a s n a . S a d i s e : k o r a b i c a k a s n a . p a t l i d ž a n . p e r š i n . kelj k a s n i . k o r a b i c a k a s n a . š p i n a t . c v j e t a č a k a s n a . češnjak. p a p r i k a . l u k k o z j a k . h r e n . kelj k a s n i . obavezno se navod­ njava. l u k s r e b r e n a c .P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . k r a s t a v c i . B e r e s e : mrkva. pastrnjak. k u k u r u z š e ć e r a c . hren. c v j e t a č a k a s n a . V a d i s e tlo i r a z g r a đ e n i b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l iz k l i j a l i š t a i d e z i n f i c i r a s e . r a j č i c a . Prebacuje se hrpa za kompostiranje. peršin. sa­ l a t a . g r a h m a h u - . n a r . c e l e r . matovilac. r a d i č . patlidžan. rotkva ljetna. O k o p a v a j u se i plijeve od k o r o v a k u l t u r e s i j a n e ili s a d e n e p o č e t k o m ljeta. k o m o r a č . B e r e se. Vrši se zaštita protiv p l a m e n j a č e na rajčici i luku i e v e n t u a l n o p r o t i v d r u g i h b o l e s t i ili š t e t n i k a a k o se pojave. Prebacuje se hrpa za kompostiranje. dinje. ku­ p u s k a s n i . p o d z e m n a koraba. V r š i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla. di­ nje. luk s r e b r e n a c . P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u o z i m i h k u l t u r a k o j e n i s u p o s i j a n e ( p o s a đ e n e ) u rujnu. O k o p a v a s e p o s l i j e k i š e ili n a v o d n j a v a n j a . Listopad Kolovoz Sije se: špinat. Studeni B e r e se: mrkva. pori­ luk. S p r e m a se povrće za dugotrajno čuvanje. P r e k o p a v a s e tlo p o s l i j e b e r b e . c r n i korijen. B e r e se: mrkva. luk kozjak. poriluk. cikla. cikla. l u k k o z ­ jak. endivija. Vrši s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a ­ da tla na g r e d i c a m a s kojih je povrće ubrano. peršin. tikvice. r o t k v a l j e t n a . p o r i l u k . tikvice. p o d z e m n a koraba. g r a h m a h u n a r . peršin. kineski kupus. podzem­ n a k o r a b a . č e š n j a k . cikla. c r n i k o r i j e n . c i k l a .m r k v a . s a l a t a .

p u n i se u klijališnu j a m u za uzgoj presad­ n i c a r a n o g povrća. s a l a t a . B e r e s e : m r k v a . patlidžan. patlidžan. Sije se u z a š t i ć e n o m prostoru: kupus proljetni. a v r i j e m e je toplo. a k o j a k o zahladi. uz e v e n t u a l n o korištenje sredstva protiv š t e t n i k a u tlu. k u p u s z i m s k i . paprika. matovilac. a r ­ tičoka.Z a t v a r a s e ventilacija. luk. Nabavljaju se gnojiva i najpotrebnija sredstva za z a š t i t u bilja. kelj proljetni. Razrađuje se plan uzgoja povrća. blitva. k u p u s z i m s k i . Sije se u z a š t i ć e n o m p r o s t o r u : k u p u s proljetni. endivija. hren. odstra­ njuje s e o n o k o j e j e p o č e l o t r u n u t i . V r š e s e p o t r e b n e r a d n j e u u z g o j u p r e s a d n i c a : za­ lijevanje. S a d i s e : č e š n j a k . š p i n a t . p o r i l u k . p o r i l u k . gnojidba i predsjetvena pripre­ m a tla. Sije se u z a š t i ć e n o m prostoru: rajčica. Mediteransko područje Siječanj Sije se: grašak. g r a š a k . r a ­ dič. s a l a t a proljetna. kelj proljetni. šparga. š p i n a t . Ako n i j e p r i p r e m l j e n o u j e s e n . b o b . Detaljno se p r e g l e d a v a sve p o v r ć e u s p r e m i š t i m a i odstranjuje sve b o l e s n o . ra­ dič. rajčica. k u p u s p r o l j e t n i . zaštita od boleti i e v e n t u a l n o od štetnika. bob. kelj p r o l j e t n i . O b a v l j a s e o b r a d a i g n o j i d b a t l a p r i j e s j e t v e ili sadnje. Prikuplja se bioenergetski materijal za zagrijava­ nje z a š t i ć e n o g p r o s t o r a . Ožujak Sije se: mrkva. zbija se i p o k r i v a do upo­ trebe. p e r š i n . N a b a v l j a s e s j e m e z a sjetvu p r e m a p l a n u . o t v a r a a k o j e toplo. a tlo se d o b r o prosušilo. Puni se klijalište b i o e n e r g e t s k i m m a t e r i j a l o m i k l i j a l i š n i m t l o m i p r i p r e m a s e z a sjetvu. p r i p r e m a s e k l i j a l i š n o tlo i d e z i n f i c i r a se. kelj p r o l j e t n i . k e l j p u p č a r . paprika. s a l a t a . r a š t i k a . c v j e t a č a . pokrivanje h a s u r a m a za hladnijih no­ ći. p e r š i n . poriluk. obavlja se obrada. s a l a t a proljetna. . Veljača S i j e s e : m r k v a . n a spre­ mištima i trapovima. B e r e s e : m r k v a . endivija. bob. Z a t v a r a s e v e n t i l a c i j a n a p o d r u m u i t r a p u z a vri­ j e m e h l a d n i h dana. P r i p r e m a s e z a š t i ć e n i p r o s t o r z a sjetvu. k e l j z i m s k i . S a d i s e : k u p u s p r o l j e t n i . zračenje. kelj z i m s k i . P r e g l e d a v a se p o v r ć e u p o d r u m u i tavanu. s a l a t a p r o ­ ljetna. peršin. k e l j p u p č a r . Prosinac B e r e se: rotkva zimska. c i k l a . artičoka. r a š t i k a . blitva. p e r š i n . c v j e t a č a . Ako je vrijeme toplo. cikla. šparga.

patlidžan. peršin. l u k s r e b r e n a c . kupus z i m s k i . grašak. i štetnika a k o se pojave. dinje. Sadi se: rajčica. c v j e t a č a . p l i j e v e o d k o r o v a i p r i h r a n j u j u r a ­ ne kulture. B e r e se: mrkva. N a v o d n j a v a se p r i sadnji. Provodi se zaštita protiv p l a m e n j a č e luka. g r a h m a h u n a r . salata. a r t i č o k a . k a o i protiv drugih biljnih bolesti i štetnika. e n d i ­ vija. r a d i č . Obavljaju se mjere njege p r e s a d n i c a u zaštiće­ n o m p r o s t o r u n a v e d e n e u veljači. g r a š a k . Zbog veće potrebe za vodom. V r š i se zaštita protiv p l a m e n j a č e l u k a i rajčice. r a j č i c a . paprika. šparga. Pikiraju se: rajčica. paprika. a po p o t r e b i i k u l t u r e s i j a n e ili s a đ e n e r a n i j e . p e r š i n . l u b e n i c e . p e r š i n . P r e k o p a v a s e tlo i z a b e r b e o z i m i h ili r a n i h p r o ­ ljetnih kultura. peršin. Sadi se: rajčica. P i n c i r a se rajčica. g r a h m a h u n a r . paprika. ra­ štika. peršin. O k o p a v a j u se. cvjetača. patlidžan. l u k s r e b r e n a c . Sije se: mrkva. Prebacuje se hrpa za kompostiranje. r a š t i k a . cikla. k u p u s p r o l j e t n i . k u p u s zimski. Svibanj Travanj Sije se: mrkva. kelj p u p č a r . zalijeva se i iza sjetve na o t v o r e n o m a k o j e tlo s u h o . bob. cikla. paprika. patlidžan. P r e k o p a v a j u se gredice s kojih je u b r a n o povrće. P r o v o d i s e z a š t i t a o d b o l e s t i i š t e t n i k a p r e m a po­ trebi. kelj proljetni. peršin. kelj p u p č a r . V r š i s e p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a tla. paprika. kra­ stavci. a po potrebi i protiv drugih bolesti i štetnika. Zalijevaju se p o s a đ e n e p r e s a d n i c e a k o je toplo vrijeme. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u u z e v e n t u a l n o t r e t i r a n j e p r o t i v š t e t n i k a u tlu. šparga. B e r e s e : m r k v a . kupus proljetni. raštika. patlidžan. tikvice. B e r e se: mrkva. cikla. a r t i č o k a . r a j č i c a . tikvi­ c e . k e l j z i m s k i . š p a r g a . blitva. g r a h m a h u n a r . grašak. radič. c i k l a . s a l a t a . p a p r i k a . c v j e t a č a . p a ­ tlidžan. š p i n a t . veže uz a r m a t u r u . bob. g r a h m a h u n a r . patlidžan. kelj p r o l j e t n i . O k o p a v a se i plijeve korovi. celer. cikla. obavezno se navod­ njava. k u p u s zim­ ski. s a l a t a . Slaže se hrpa za kompostiranje. Sadi se: rajčica. s a l a t a . luk s r e b r e n a c . N a v o d n j a v a s e i z a s j e t v e ili s a d n j e t i j e k o m vege­ tacije a k o je vruće. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . kelj z i m s k i . . peršin. Lipanj Sije se: mrkva. P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . O k o p a v a s e p o s l i j e k i š e ili n a v o d n j a v a n j a .B e r e s e : m r k v a . K a l e s e p r e s a d n i c e t o p l o l j u b i v i h k u l t u r a prije sadnje na otvorenom. Vrši se zaštita protiv p l a m e n j a č e na rajčici i luku i e v e n t u a l n o protiv drugih bolesti. s a l a t a . kelj zimski.

c i k l a . kelj z i m s k i . dinje. luk. P r e k o p a v a s e tlo p o s l i j e b e r b e . tikvice. luk. endivija. B e r e se: mrkva. cikla. l u b e n i c e . endivija. r a d i č . l u b e n i c e . patlidžan. obavezno se navod­ njava. kra­ stavci. P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . poriluk. g r a h m a h u n a r . P r e k o p a s e tlo p o s l i j e b e r b e . P r o v o d i s e z a š t i t a o d b o l e s t i i š t e t n i k a p r e m a po­ trebi. špinat. peršin. B e r e s e : m r k v a . r a d i č . . k r a ­ stavci. p o r i l u k . radič. p e r š i n . k u p u s z i m s k i . r a d i č . S a d i se: češnjak. endivija. Rujan Sije se: mrkva. kelj zimski. peršin. s a l a t a . artičoka. g r a h m a h u n a r . l u b e n i c e . poriluk. pa­ tlidžan. c v j e t a č a . kupus z i m s k i . r a d i č . kra­ stavci. cikla.Srpanj Sije se: mrkva. O k o p a v a s e p o s l i j e k i š e ili n a v o d n j a v a n j a . r a j č i c a . r a d i č . raštika. tikvice. P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . peršin. k e l j z i m s k i . Vrši s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla. dinje. č e š n j a k . salata. Zbog veće potrebe za vodom. B e r e se: mrkva. poriluk. g r a h m a h u n a r . g r a h m a h u n a r . salata. peršin. dinje. O k o p a v a s e p o s l i j e k i š e ili n a v o d n j a v a n j a . B e r e se: mrkva. p o r i l u k . kelj pupčar. s a l a t a . peršin. kra­ stavci. bob. V a d i s e tlo i r a z g r a d e n i b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l iz k l i j a l i š t a i d e z i n f i c i r a se. š p i n a t . grašak. c v j e t a č a . patlidžan. Studeni Sije se: mrkva. dinje. Listopad Sije se: mrkva. r a j č i c a . l u b e n i c e . P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . g r a h m a h u n a r . špinat. Prebacuje se hrpa za kompostiranje. S a d i s e : k u p u s z i m s k i . r a j č i ­ ca. r a š t i k a . s a l a t a . P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . bob. špinat. endivija. B e r e s e : m r k v a . Navodnjava se p r e m a potrebi. patlidžan. obavezno se navod­ njava. luk sre­ brenac. peršin. kelj z i m s k i . kelj z i m s k i . endivija. P r o v o d i s e z a š t i t a o d b o l e s t i i š t e t n i k a p r e m a po­ trebi. tikvice. S a d i s e : č e š n j a k . paprika. blitva. peršin. Z a š t i t a o d b o l e s t i i š t e t n i k a p r o v o d i s e p r e m a po­ trebi. s a l a t a . tikvice. peršin. artičoka. blitva. špinat. c v j e t a č a . S a d i se: k u p u s zimski. l u k s r e b r e n a c . č e š n j a k . cvjetača. Zbog veće potrebe za vodom. s a l a t a . g r a h m a h u n a r . kelj p u p č a r . cikla. r a š t i ­ ka. radič. p e r š i n . r a j č i c a . blitva. P r e k o p a s e tlo p o s l i j e b e r b e . p a p r i k a . k u p u s z i m s k i . Prebacuje se hrpa za kompostiranje. a r t i č o k a . artičoka. Kolovoz Sije se: mrkva. r a d i č . paprika. cikla. salata. sala­ ta. endivija. s a l a t a . r a d i č . paprika.

V r š i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla. buča Dinja — pipun. k u p u s zimski. bob. luk orijaš Češnjak — beli luk. kelj p u p č a r . špinat. lisnati kupus Kineski kupus — kinesko zelje Radič — salatna cikorija Matovilac — motovilac. Prikuplja se bioenergetski materijal za zagrijava­ nje klijališta i č u v a do u p o t r e b e . bijeli luk Kozjak — ljutika Vlasac — vlasac. Kupus — zelje Cvjetača — karfiol Korabica — keleraba Brokula — kavulin R a š t i k a — raštan. e n d i v i j a . peršin. crveni patlidžan Patlidžan — plavi patlidžan Tikvica — bundeva. poriluk.praziluk R a j č i c a — paradajz. V a d i se i dezinficira tlo iz klijališta. bostan Lubenica — karpuza. k e l j z i m s k i .P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . RAZNA IMENA ISTOG POVRĆA Prosinac Sije se: grašak.a r š l a m a Poriluk . luk drobnjak Zimski luk . bostan B a m i j a — bamnja G r a š a k — biž G r a h m a h u n a r — boranija . cikla. c v j e t a č a . radič. s a l a t a . P o p r a v l j a s e ili n a b a v l j a d o t r a j a l i a l a t i o s t a l i po­ trebni inventar.m o r a č a Peršin — peršun Pastrnjak — pastrnak Cikla — cvekla Crni korijen — španjolski zmijak Vrtni turovac — bijeli korijen Hren — ren Podzemna k o r a b a — broskva Rotkva — povrtnica Rotkvica — povrtnica m j e s e č a r k a Luk — crni luk Luk s r e b r e n a c — ozimi luk. S p r e m a se povrće za dugotrajno čuvanje. B e r e se: m r k v a . blitva. raštika. poljska salata Špinat — spanać Blitva — mangold Novozelandski špinat — novozelandski s p a n a ć Komorač . V r š i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla.

Š p a r g a — špargla Kiselica — zelje.mirodija RAZNA IMENA ISTIH M J E S E C I U ovoj knjizi mjeseci su nazvani hrvatskim narodnim ime­ nima. štavelj Maj oran — mažuran Mažuran — majčina dušica. bosilje M e n t a — p a p r e n a metvica. Da bismo č i t a o c i m a koji govore srpskohrvatskom jezič­ nom varijantom olakšali snalaženje. n a n a Pčelinja metvica — matičnjak Ružmarin — ružmarin Portulak — tušac Ruta — rutva. čimavica Kopar . I II III IV V VI siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj — — — — — — januar februar mart april maj juni VII VIII IX X XI XII srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac juli august septembar oktobar novembar decembar . bosiok. lisičina M a s l a č a k — žutenica Kiml — kim. timijan Bosiljak. kumin Aniš — slatki januš Korijander — paprić. petoprsnica B o r e ć — boražina. usporedno navodimo redni broj mjeseca i internacionalni naziv mjeseca kako su preuzeti u našem jeziku.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful