You are on page 1of 58

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE ___________________________________________________________________________

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

____________________________________________________________________________ Zagreb, travanj 2012.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

I.

USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje ovoga Zakona sadrana je u lanku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98 - proieni tekst, 113/2000, 124/2000 - proieni tekst, 28/2001, 41/2001 - proieni tekst, 55/2001 ispravak, 76/2010 i 85/2010 - proieni tekst). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE E PROISTEI DONOENJEM ZAKONA 1. Ocjena stanja Zakonodavni okvir razvoja sustava znanosti i visokog obrazovanja od 2003. godine temelji se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/2003, 105/2004, 174/2004, 2/07-Odluka USRH, 46/2007 i 45/2009), Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN, 117/2001, 45/2009 i 92/2010) i Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN, 45/2009) te provedbenim propisima koji iz njih proizlaze. Financijsku potporu razvoju znanosti osigurava ponajprije Dravni proraun (Tablica 1.) kroz kontinuiran rast ulaganja.
Tablica 1. Proraunska ulaganja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (milijuni kuna) Stavka 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Visoko obrazovanje (sveuilita) 1.688 1.863 2.043 2.164 2.348 2.644 2.481 Znanost (instituti, projekti, novaci i infrastruktura) 751 714 752 813 840 926 922 Tehnologija i ICT 222 252 297 317 269 317 310 UKUPNO 2.661 2.829 3.092 3.294 3.457 3.887 3.713 2010. 2.508 912 302 3.722

Program Vlade RH 2011. 2015. naglaava predanost visokom obrazovanju i znanstvenom istraivanju, koja e biti u skladu s potrebama trita rada i jaanja konkurentnosti hrvatskih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti. Novi izazov za Republiku Hrvatsku predstavlja kontinuirano usklaivanje znanstvenog sustava s promjenama i napretkom Europskoga istraivakog prostora u kontekstu skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, te sukladno tome ugraivanje smjernica nove strategije na europskoj razini, Europa 2020 Strategija za inteligentni, odrivi i ukljuivi rast, okvir koji definira i usmjerava razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja. Europska strategija stavlja poseban naglasak na koncept inteligentnog rasta, koji ujedinjuje velik broj elemenata, ukljuujui podizanje kvalitete obrazovanja, poboljanje istraivake djelatnosti, promociju inovacija i prijenosa znanja, potpunu iskoristivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te osiguravanje uvjeta za komercijalizaciju novih proizvoda i usluga. Time se namjerava osigurati otvaranje novih radnih mjesta te pronai odgovarajui nain za rjeavanje drutvenih potreba Europske unije. Provedba strategije Europa 2020. ocjenjuje se, meu ostalim, i tzv. Innovation Union Scoreboard. Navedeni izvjetaj, koji prati nacionalne pokazatelje za znanstvena istraivanja i inovacije, ocjenjuje Hrvatsku kao osrednjeg
2

inovatora s ispodprosjenim uinkom. Sumarni inovacijski indeks prati vie pokazatelja inovacijskog kapaciteta zemalja Europske unije, u skladu sa strategijom Europe 2020. (Tablica 2.), poput ljudskih potencijala u znanosti, otvorenost, vrsnost i atraktivnost znanstvenog sustava, financiranje znanosti i inovacija, ulaganja poduzea, intelektualni kapital, rezultate inovativnih poduzea te gospodarski uinak inovacija.
Tablica 2. Sumarni inovacijski indeks 2007. 2008. 2009. 2010. EU (27 zemalja) 0.517 0.526 0.526 0.533 Hrvatska 0.260 0.269 0.283 0.281 Maarska 0.314 0.316 0.320 0.333 Finska 0.643 0.642 0.687 0.708 Slovenija 0.431 0.454 0.485 0.499 Izvor: Innovation Union Scorebored 2011, Pro Inno Europe 2011. 0.539 0.310 0.352 0.691 0.521

Relativne hrvatske prednosti jesu ljudski potencijali, financiranje, broj inovatora i ekonomski uinak. Relativna hrvatska slabost je nedostatak otvorenog, vrsnog i privlanoga znanstvenog sustava i intelektualnog kapitala. Preporuke Europske komisije, navedene u Izvjeu o napretku za Hrvatsku u 2010. godini, istiu potrebu veeg ukljuivanja hrvatskih znanstvenika u europske znanstveno-istraivake programe s naglaskom na Sedmi okvirni program, poticanje ulaganja privatnog sektora u znanstveno-istraivaku djelatnost i unapreenje sustava financiranja znanosti u smislu stavljanja naglaska na konkurentnost i okrupnjavanje znanstvenih projekata i znanstvenog potencijala. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sukladno preporukama, provodi i Akcijski plan za podizanje apsorpcijskog kapaciteta RH za Sedmi okvirni program, no unato uloenim naporima, stopa uspjenosti hrvatskih znanstvenika u Sedmome okvirnom programu je 16,4%, mjereno udjelom ukupno prihvaenih projekata za financiranje u odnosu na broj ukupno prijavljenih (za EU 27 stopa je na znatno viih 22,5%). Dodatno, stopa uspjenosti, mjereno udjelom financiranih projekata u Sedmome okvirnom programu za Republiku Hrvatsku je 9,9%, to je znaajno manje u odnosu na stopu uspjenosti od 20,4% za zemlje lanice Europske unije. EU je kao strateki dokument do 2020. definirala Strateki okvir za europsku suradnju u obrazovanju i izobrazbi (E&T 2020). U njemu su definirana etiri glavna strateka cilja i pripadajui podciljevi, od kojih su za visoko obrazovanje relevantni: realno ostvarenje cjeloivotnoga uenja i mobilnosti o provedba strategija cjeloivotnoga uenja, uz poseban naglasak na priznavanje neformalnoga i informalnog uenja o referiranje nacionalnih kvalifikacijskih okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, te potpora koritenju ishoda uenja o proirivanje mobilnosti poboljanje kvalitete i uinkovitosti obrazovanja i izobrazbe o poticanje razvoja sustava upravljanja i financiranja visokoga obrazovanja, ukljuujui i reformu studijskih programa i kvalitetu obrazovanja odraslih o unapreivati javne politike temeljene na podacima i odrivo javno i privatno financiranje visokoga obrazovanja o osigurati da se prilikom razvoja sustava obrazovanja uzimaju u obzir budue drutvene potrebe za novim vjetinama, kao i da se uzmu u obzir potrebe trita rada unapreivanje ravnopravnosti, socijalne kohezije i aktivnoga graanstva
3

o smanjivanje odustajanja od obrazovanja i omoguavanje povratka u sustav visokoga obrazovanja nakon (duljih) pauza o pruanje potpore za studij osobama kojima je potrebna posebna potpora poboljanje kreativnosti i inovacija, ukljuujui i poduzetnitvo, na svim razinama obrazovanja i izobrazbe o razvoj transverzalnih kompetencija o razvoj predavakih metoda i mehanizama za kreativnost i inovacije, ukljuujui i obrazovanje nastavnika o razvoj partnerstava izmeu istraivanja, poduavanja i trita rada. U sektoru visokoga obrazovanja posebice je navedeno da bi do 2020. godine barem 40% osoba starih izmeu 30 i 34 godine u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji trebalo stei neku razinu visokoga obrazovanja. Cjeloivotno uenje u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, u usporedbi sa zemljama Europske unije, iznimno je slabo razvijeno. Prema podacima Eurostudent IV istraivanja, Hrvatska je posljednja od 25 drava koje su sudjelovale u istraivanju po broju odraslih osoba koje sudjeluju u visokome obrazovanju (91% hrvatskih studenata ima manje od 24 godine, a samo 2% studenata starije je od 30 godina). Imajui na umu znaajne negativne demografske trendove, Republika Hrvatska nalazi se u kritinome razdoblju u kojemu se njezin cjelokupni sustav visokoga obrazovanja mora prilagoditi obrazovanju odraslih studenata. Sustav visokoga obrazovanja danas na vie naina ne potie sudjelovanje odraslih graana u studijskim programima. To se posebice odnosi na izvanredne studije, za koje nije jasno definirano pravo na prilagoen studijski program i nain izvoenja studija, te na razlikovne obveze studenata u kojima nije jasno rijeen studentski status. Osim toga, postojee odredbe zakona koje se odnose na cjeloivotno uenje nedovoljno i nejasno ureuju osiguravanje kvalitete studija za odrasle osobe. Istodobno, u podruju osiguravanja kvalitete Republika Hrvatska nalazi se na vodeemu mjestu u regiji po kvaliteti nacionalnih propisa. Europski standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u visokome obrazovanju iz 2005. godine u Hrvatsku su uvedeni 2009. godine donoenjem Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokome obrazovanju (Narodne novine, broj 45/2009). U 2009. godini donesen je Pravilnik o sadraju dopusnice, uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja, uvjetima za izvoenje studijskoga programa te uvjetima za reakreditaciju visokih uilita (Narodne novine, broj 24/2010), kojim se omoguava akreditacija novih i reakreditacija postojeih visokih uilita po poboljanome sustavu koji je u potpunosti usklaen s Europskim standardima i smjernicama. Ipak, neke od odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jo nisu usklaene s europskim standardima u ovome podruju, posebice u pitanjima koritenja ishoda uenja, ECTS-a te sadraja studijskih i izvedbenih programa. Kao strukturiranu mjeru razvoja ljudskih potencijala, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta godinama provodi program financiranja znanstvenih novaka doktoranda i postdoktoranda. Njih su 2.604 trenutno u potpori, meutim udio doktora znanosti u radno aktivnom stanovnitvu iznosi samo 0,67%. Analiza dosadanje uspjenosti sustava znanstvenih novaka istaknula je injenicu da ak vie od polovice znanstvenih novaka nikada ne uspije doktorirati. Time se postavlja pitanje uspjenosti i uinkovitosti ulaganja u program znanstvenih novaka te se ini nunim uspostavljanje jasnog sustava odgovornosti novaka, mentora i ustanove u kojoj je novak zaposlen, to se u razvijenome znanstvom sustavu postie projektnim financiranjem. Sadanji sustav napredovanja u znanosti i visokom obrazovanju, koji je u primjeni od 2003., propisuje obvezno napredovanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima. S obzirom na aktualne uvjete za izbor u znanstvena zvanja, koje donosi Nacionalno vijee za
4

znanost, a koji su ponajprije scijentometrijski (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, Narodne novine, broj 84/2005, 100/2006, 120/2007, 71/2010, 116/2010 i 38/2011), u konanici je stvorena kadrovska struktura u kojoj je najvei broj znanstvenika u najviem znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika (to je preduvjet za znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora). Trenutno je u znanstvenom i sveuilinom sustavu 36% znanstvenika u zvanju znanstvenog suradnika, 25% ih je u zvanju viega znanstvenog suradnika, dok ih je ak 39% u zvanju znanstvenog savjetnika. Takav ustroj radnih mjesta ne potie produktivnost i angaman istraivaa kao uvjeta za napredovanje, ve se napredovanje u via zvanja doivljava kao logian i ustaljen slijed u karijeri (Tablica 4). Dodatno, sustav u kome ima najvie znanstvenika koji su po karijernoj razini glavni istraivai na znanstvenim projektima dovodi do fragmentacije znanstvenih istraivanja i zasigurno je zapreka provoenju uinkovitih znanstvenih projekata.
Tablica 4. Broj izbora u znanstvena zvanja po matinim odborima 2005. 2006. 2007. MO Biologija 8 32 15 MO Fizika 19 35 24 MO Geoznanosti 6 21 16 MO Kemija 19 41 34 MO Matematika 8 20 23 MO Arhitektura 25 49 5 MO Elektrotehnika 36 95 29 MO Kemijsko inenjerstvo 45 94 43 MO Strojarstvo 21 92 39 MO Medicina 100 319 193 MO Veterina 34 42 25 MO Biotehnike znanosti 36 108 80 MO Ekonomija 17 54 53 MO Informacijske znanosti 5 21 14 MO Odgojne znanosti 5 29 24 MO Politologija 9 23 26 MO Pravo 2 22 31 MO Psihologija 4 8 14 MO Filozofija i teologija 4 17 24 MO Filologija 14 44 40 MO Povijest 28 57 55 MO Umjetniko podruje 29 85 59 MO interdisciplinarno 474 1.308 866 2008. 32 29 15 27 22 9 18 25 41 220 26 84 51 20 24 29 16 14 26 34 52 176 990 2009. 33 31 14 30 16 19 51 32 111 245 39 132 49 29 44 32 30 11 30 68 52 99 1.197 2010. 22 24 20 28 24 29 86 50 95 266 70 143 49 25 28 41 24 22 25 57 53 116 1.297 2011. 53 40 25 46 32 45 78 57 81 344 59 138 77 44 55 45 48 20 26 73 85 71 32 1.574

Izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje Republika Hrvatska zaostaje za Europskom unijom po broju meunarodno relevantnih objavljenih publikacija po broju stanovnika. Iako su publikacije trenutno zapravo jedini pokazatelj uspjenosti rada znanstvenika, sukladno Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, u znanstvenoj zajednici jo uvijek ponegdje nije opeprihvaeno da su meunarodno relevantne publikacije osnovni preduvjet i pokazatelj sustavnoga znanstvenog rada, osim pojedinih polja humanistikih znanosti. Tako je, primjerice, u Hrvatskoj 2009. objavljeno 4.307 znanstvenih dokumenata, a 2010. zabiljeen je rast na 4.988. Broj citata po dokumentu u razdoblju 1996. 2010. bio je 5,99, to Hrvatsku smjeta iza svih zemalja zapadne Europe (Finska - 17,64), ali i nekih istonoeuropskih zemalja (Slovenija 8,82, Slovaka - 7,32, Maarska - 11,14). Ukupni hrvatski h-indeks stagnira na 118, to je takoer ispod usporedivih zemalja (Finska 330, Maarska 224, Slovaka - 131, Slovenija - 127).

U Republici Hrvatskoj definiranje visine sredstava za visoko obrazovanje i znanost iz dravnog prorauna uglavnom se temelji na iznosu iz prethodne proraunske godine, uveanom za dani postotak rasta koji je obino usklaen s promjenom BDP-a. Prema OECDu, ovakav mehanizam raspodjele proraunskih sredstava u Republici Hrvatskoj (ije su glavne stavke financiranja iz dravnog prorauna plae zaposlenih i materijalni trokovi) je rigidan. Mehanizam povijesne alokacije ne omoguava srednjorono i dugorono planiranje, niti odreivanje stratekih ciljeva. Nadalje, kontrola izvravanja prorauna se obavlja iz MZOS-a i temelji se iskljuivo na tzv. ulaznim kriterijima. Neki od ulaznih kriterija su na primjer kvota redovitih studenata koji studiraju na teret dravnog prorauna, broj zaposlenih, povrina zgrada institucija visokog obrazovanja, trokovi najma i drugi materijalni trokovi. Ovakav model financiranja znaajno oteava provedbu stratekih ciljeva i koritenje financijskih sredstava za efikasnije upravljanje. Nuno je naglasiti kako Republika Hrvatska, s ulaganjima u znanost i istraivanje manjim od 1% BND-a (Tablica 3.) i istraivakim potencijalom (koji ini oko 2.350 istraivaa na milijun stanovnika) jo uvijek u mnogim segmentima znatno zaostaje za lanicama Europske unije. Primjerice, ekonomije u velikoj mjeri temeljene na inovacijama, poput Finske, vedske i Izraela, dre postotak ulaganja u znanost i istraivanje na visokih 3 - 5% BDP-a posljednjih nekoliko desetljea, to jo uvijek za Republiku Hrvatsku predstavlja iznimno ambiciozan cilj.
Tablica 3. Izdaci javnog i privatnog sektora za istraivanje i razvoj 2000.2009., kao postotni udjel u BND-u
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izdaci javnog sektora za IiR Izdaci poslovnog sektora za IiR Ukupni izdaci za IiR EU27: Ukupni izdaci za IiR Slovenija Slovaka Finska Maarska

0,59 0,48 1,07

0,54 0,39 0,93

0,55 0,41 0,96

0,59 0,38 0,97

0,61 0,44 1,05

0,51 0,36 0,87

0,48 0,28 0,76

0,48 0,33 0,81

0,50 0,40 0,9

0,50 0,34 0,84

0,41 0,32 0,73

1,85 1,39 0,65 3,35 0,79

1,86 1,5 0,63 3,32 0,92

1,87 1,47 0,57 3,37 1,00

1,86 1,27 0,57 3,44 0,93

1,82 1,4 0,51 3,45 0,87

1,82 1,44 0,51 3,48 0,95

1,85 1,56 0,49 3,48 1,00

1,85 1,45 0,46 3,47 0,97

1,92 1,65 0,47 3,72 1,00

2,01 1,86 0,48 3,96 1,17

2,00 2,11 0,63 3,87 1,16

Izvor: Eurostat 2002. 2009.; 2000. 2002. i 2009. MZOS, izraun na temelju podataka DZS i metodologije Eurostata.

Kao podlogu navedenome treba navesti podatak da je u sustavu financiranja znanstvenih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u razdoblju 2007. - 2010. financirano ak 2.314 temeljnih znanstvenih projekata, koje je provodilo ukupno 5.622 istraivaa znanstvenika zaposlenih na javnim znanstvenim institutima i sveuilitima (2,43 znanstvenika po projektu). Tijekom 2010. broj projekata evaluacijom je smanjen na 2.089 projekata, a 2012. na 1.919 projekata, no on je jo uvijek daleko od uspostave sustava integriranih znanstvenih projekata koji bi bio u prilici iznjedriti kritinu masu meunarodno znaajnih istraivakih grupa. Takvo financiranje nije dovoljno poticajno u kontekstu okrupnjavanja znanstvenih istraivanja oko nacionalnih stratekih prioriteta, koje bi vodilo ka znaajnijim znanstvenim rezultatima, te odgovornosti samih instituta i sveuilita za osiguranje kvalitete i konanoga drutvenog i gospodarski relevantnog potencijala ishoda znanstvenih istraivanja. Tendencija velikog broja projekata, koji je ponajvie posljedica sustava obveznog napredovanja znanstvenika, suprotan je europskoj tendenciji okrupnjavanja projekata.

Konano, hrvatski sustav znanosti trenutno je jo uvijek nedovoljno otvoren, nije dovoljno usmjeren na privlaenje talenata iz dijaspore, inozemstva i gospodarskog sektora unato znaajnim mjerama poduzetim za uklanjanje prepreka mobilnosti znanstvenika u sklopu hrvatskog EURAXESS ureda i implementacije Akcijskog plana za mobilnost istraivaa. Na posljetku, u dananjem sustavu ministar nema ovlasti donoenja propisa kojim se regulira studentski standard, to znai da nema ovlasti reguliranja prava iz studentskoga standarda. Uz to, u postojeem zakonu nisu regulirana studentska prava studenata prije poetka akademske godine, niti su jasno razgraniena studentska prava koja se dodjeljuju ovim zakonom, poput prava na subvencioniranu prehranu i prava koja se reguliraju drugim zakonima, poput zdravstvenoga osiguranja. S obzirom na to da studentski standard predstavlja kljuan nain osiguravanja pravednog pristupa visokome obrazovanju, kao i na nove dostupne podatke o razini izdvajanja i potreba za studentski standard, postoji nuna potreba za prilagodbom propisa vezanih uz to pitanje. 2. Osnovna pitanja koja se ureuju ovim Zakonom Potrebno je napomenuti da je Vlada Republike Hrvatske u svome Programu Vlade 2011. 2015. naglasila da e se razvoj sustava znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja, izmeu ostalog, provoditi i sljedeim mjerama: poticanjem suradnje sveuilita, znanstvenih instituta i istraivakih zavoda s gospodarstvom i transferima tehnologije te redefiniranjem i osnaivanjem poslovnoinovacijskog centra i instituta za tehnologiju suradnjom s gospodarstvom, emu mogu pridonijeti znanstveno-tehnologijski parkovi, znanstveni i tehnologijski inkubatori povezani sa sveuilitima i fakultetima, sveuiline ili institutske start-up ili spin-off jedinice i tvrtke; transparentnim financiranjem i objavljivanjem postignua visokih uilita i javnih instituta; razvojem uinkovitoga modela financiranja javnih sveuilita cjelovitim proraunom; nastojanjem da to skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i znanstvena istraivanja; maksimalnim ukljuivanjem hrvatskih sveuilita u europski prostor visokog obrazovanja; ukljuivanjem u Europski istraivaki prostor odnosno odobravanjem nove generacije znanstveno-istraivakih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na meunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti; osnivanjem znanstveno-istraivakih centara izvrsnosti, s posebnim osjeajem za prioritetna znanstveno-istraivaka podruja; kadrovskom obnovom sveuilita i javnih instituta, uz posebnu brigu za znanstvene novake, posebno najuspjenije; strogim pridravanjem znanstvenike i akademske estitosti; kontinuiranim praenjem i analizom uspjenosti Bolonjskog procesa te poduzimanjem mjera za njegovo unapreenje, posebno osiguranjem kvalitetne nastave i znanstvenih istraivanja; zauzimanjem za krae, ali kvalitetnije studiranje; poveanjem broja studenata tako da se do 2020. pribliimo cilju od 30% visokoobrazovanih zaposlenika; poticanjem studiranja deficitarnih struka;
7

brigom o studentskom standardu i poveanjem kapaciteta smjetaja i prehrane; osiguranjem unutarnje i vanjske, horizontalne i vertikalne mobilnosti, osobito meunarodne suradnje u svim oblicima i na svim razinama; potpomaganjem hrvatske znanstvene publicistike, posebno meunarodnih asopisa s visokim impaktom, i poticanjem rada strunih drutava.

Stoga je cilj i svrha ovog Zakona stvaranje daljnjih preduvjeta za izgradnju znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na javno dobro, potrebe drutva u cjelini, s osobitim naglaskom na poveanje konkurentnosti Republike Hrvatske na meunarodnoj razini te prilagodbe obvezama koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz skoranjega oekivanoga punopravnog lanstva u Europskoj uniji, imajui na umu primjere dobre prakse na razini unije. Zakonom se odreuje nadlenost i ustroj novoga Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju, koje e u novoj strukturi preuzeti neke od dosadanjih obveza Nacionalnog vijea za znanost, Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, Vijea za nacionalni inovacijski sustav i Tehnologijskog vijea, ali i iskazivati veu odgovornost za usmjeravanje i praenje visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i inovacijskog sustava u Republici Hrvatskoj. Vijeu se smanjuje opseg zadaa koje su administrativne naravi, a poveava uloga u donoenju i usmjeravanju javnih politika u visokom obrazovanju, znanosti i tehnologiji, to jami snaniju integraciju i koordinaciju mjera javnih politika za razvoj znanosti kao javnog dobra u sklopu strategije programa Vlade Republike Hrvatske. Zakonom se propisuje jasniji postupak izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, a koji se provodi iskljuivo nakon najmanje petogodinjega radnog iskustva u niem zvanju tj. radnome mjestu, uz provjeru zadovoljavanje minimalnih nacionalnih kriterija, te dodatnih kriterija institucija za radna mjesta. Zakon ukida obvezu napredovanja na radnim mjestima, te omoguava znanstvenicima i sveuilinim nastavnicima izbor razvoja karijere sukladno njihovim sklonostima i potrebama institucija. Dodatno, propisuje se postupak provjeravanja obveznim periodinim izvjeima zaposlenih znanstvenika i nastavnika, ije neprihvaanje vodi pokretanju postupka redovitog otkaza ugovora o radu. Zakon propisuje suradnika radna mjesta asistenata i postdoktoranada, kako bi se uspostavila vea kompeticija i mobilnost mladih znanstvenika kako u zemlji tako i prema Europskome istraivakom prostoru, te istodobno omoguilo bre stjecanje kompetencija za potrebe rada u znanosti i u gospodarskom sektoru. Suradnika radna mjesta asistenta i postdoktoranada razdvajaju se, uvodi se dodatna selekcija za postdoktorande propisivanjem obveze javnih natjeaja, za razliku od dosadanjega automatskog produljivanja ugovora asistentu koji je doktorirao. Suradnika radna mjesta veu se uz potrebe i planove institucija za znanstvenim istraivanjima, te natjeajne (kompetitivne) znanstvene projekte. Na taj nain odreuje se odgovornost ustanove i mentora za uspjeh mladih znanstvenika, izmeu ostalog, i uvoenjem ocjenjivanja mentora koje ocjenjuju asistenti i postdoktorandi jedanput u dvije godine. Zakon nadalje omoguuje novi, institucijski nain financiranja javnih znanstvenih instituta i sveuilita uvoenjem sustava programskih ugovora. Predvieno je da se programskim ugovorima ureuje trogodinje plansko financiranje dijela djelatnosti (npr. znanstvene djelatnosti) javnih znanstvenih instituta i sveuilita koje obuhvaa osnovnu i razvojnu komponentu prorauna. U Zakonu se mijenja definicija izvanrednih studija s ciljem jasnog naznaavanja da su izvanredni studiji oni koji se ne izvode u punome radnom optereenju te oni za koje visoko
8

uilite mora osigurati posebne uvjete izvoenja. Ova promjena nuna je zato to se danas na nezanemarivom broju visokih uilita izvanredni studiji koriste kao zamjena za redoviti studij za osobe koje nisu uspjele upisati redoviti studij, te se stoga omoguuje upisivanje potpunoga radnog optereenja i nastava se ne prilagoava potrebama studenata u stalnome radnom odnosu. Takvo stanje stvari u praksi onemoguava odraslim graanima Republike Hrvatske pristup na studij na visokim uilitima koji tako izvode izvanredne studije. Definira se poetak nastave u akademskoj godini kako bi se reguliralo pitanje prava studenata na subvencije za studentski standard na onim visokim uilitima koja studij organiziraju i prije poetka listopada. U dananjem sustavu ministar nema ovlasti donoenja propisa kojim se regulira studentski standard, to znai da nema ovlasti reguliranja prava iz studentskoga standarda. S obzirom na potrebu praenja fiskalnih uinaka zakona i planiranja proraunskih rashoda, ministru znanosti, obrazovanja i sporta daje se ovlast za donoenje pravilnika kojim se reguliraju prava iz studentskoga standarda za onaj dio prorauna koji je u nadlenosti ministra. Jasno se definiraju dvije vrste poslijediplomskih i tri vrste strunih studija. Ovakvo razlikovanje vrsta studija u praksi postoji u Republici Hrvatskoj otkad je ZZDVO donesen, no postojei zakonski tekst ostavlja nekoliko nejasnoa i mogunost viestrukih interpretacija, koje se ovom promjenom razjanjavaju. Takoer se definira da se na prvoj i drugoj razini strunih studija mora ukupno stei najmanje 300 ECTS bodova, ime se te razine studija izjednauju sa sveuilinim studijima te s europskim standardima za dvije razine studija. Takoer, u praksi je vidljivo da postoje nejasnoe oko tumaenja znaenja integriranih studija, posebice u podruju uvjeta za zavravanje studija, stjecanje kvalifikacije i akademskih ili strunih naziva. U tekstu se predlae jasnija definicija integriranih studija. U sustavu visokoga obrazovanja postoje raznolike prakse dodjeljivanja i koritenja ECTS bodova. U predloenome tekstu razjanjava se definicija i koritenje europskoga sustava prikupljanja i prijenosa bodova (ECTS). U predloenoj varijanti hrvatska definicija ECTS-a usklauje se s europskim standardom. U Republici Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, posebice se razvijaju zdrueni studiji visokih uilita (primjerice Erasmus Mundus). Postojei zakonski tekst omoguava zdruene studije, ali ne regulira njihovo donoenje, akreditaciju, izdavanje javnih isprava o zavretku studija i ostala pitanja. U predloenom tekstu definiraju se uvjeti za izvoenje zdruenih studija, jasno se definira pod kojim se uvjetima i na koji nain ustrojavaju i izvode struni studiji te se definira da se zdrueni studiji akreditiraju pod uvjetima definiranim propisima o osiguravanju kvalitete. Doputa se izvoenje zdruenih studija s akreditiranim inozemnim visokim uilitima pod uvjetima koji se definiraju na nacionalnoj razini. Definiraju se uvjeti za izvoenje razlikovnih studija i razlikovnih programa te programa strunoga usavravanja, koji trenutno nisu jasno definirani. Zakon jasno govori da struna usavravanja nisu redoviti studiji, ali da se na njima mogu stei ECTS bodovi sukladno propisima visokoga uilita. Dosad su razlikovne obveze bile definirane kao mogunost, no nigdje nije bio rijeen status studenata na razlikovnim obvezama niti je definirano koje kvalifikacije studenti mogu stei nakon to zavre razlikovne obveze. U prijedlogu ovoga Zakona ovo pitanje se regulira. Jasno se definira da se lanak koji regulira upis na studije odnosi jednako na sve studijske programe predviene zakonom. Razjanjavaju se uvjeti za upis na drugu razinu sveuilinih studija za studente koji su prethodno zavrili struni studij te se definira status takvih studenata.
9

Definira se obveza visokih uilita za ustrojavanje vlastitoga elektronikoga informacijskog sustava. Razjanjavaju se propisani minimalni podaci o studentima koji se moraju voditi u informacijskom sustavu, te se propisuje obveza voenja podataka i o radu zaposlenika visokog uilita. Kako bi se poveala kvaliteta i dostupnost podataka i evidencija, definira se status informacijskoga sustava kao glavnoga naina voenja podataka na visokom uilitu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Agencija za znanost i visoko obrazovanje trenutno nisu imali jasnu zakonsku ovlast za prikupljanje podataka za voenje nacionalnih evidencija i statistika o visokome obrazovanju. Ovo znaajno oteava planiranje nacionalnih proraunskih izdvajanja, ali i praenje uinkovitosti sustava visokoga obrazovanja, planiranje njegova razvoja i izradu novih javnih politika. U novome tekstu predvia se dostavljanje podataka visokih uilita za potrebe provedbe postupaka iz zakonske nadlenosti Ministarstva i Agencije, ukljuujui postupaka vanjskoga osiguranja kvalitete, izrade analiza i statistikih izvjea na razini Republike Hrvatske, te utvrivanja tonosti podataka iz propisanih nacionalnih upisnika i evidencija. Visoka uilita u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju u veini su poela izdavati dopunske isprave o studiju, koje su vaan nain za poveanje transparentnosti zavrenih studija kao i za poveanje zapoljivosti studenata. No, visoka uilita utvrdila su razliite prakse za izdavanje dopunskih isprava te je stoga u zakonu jasno propisano pod kojim se uvjetima one trebaju izdavati. Zakonom se ojaava uloga i ovlasti Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, radi podizanja profesionalne odgovornosti i ugleda hrvatske znanstvene zajednice u zemlji i inozemstvu. 3. Posljedice koje e proistei donoenjem ovog Zakona Usvajanjem ovog Zakona Republika Hrvatska e napraviti daljnji korak prema usklaivanju sustava znanosti s dobrom praksom zemalja Europske unije, te prema modernizaciji sustava s krajnjim ciljem podizanja ugleda na meunarodnoj razini i bre integracije hrvatskoga znanstvenog sustava u Europski istraivaki prostor. Cilj takvog sustava je poveati autonomiju i odgovornost znanstvenih organizacija za postizanje ciljeva predvienih vlastitim strategijama, koje u dijalogu dravne uprave i akademske zajednice usklauju s nacionalnom strategijom razvoja znanosti i visokog obrazovanja. Zakonom e se novome Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju dodijeliti jaa strateka uloga najviega saborskoga strunog tijela. U podruju znanosti, visokog obrazovanja i inovacija, uz pomo akademske zajednice i gospodarstva, donijet e se na taj nain jasni ciljevi znanstvenih istraivanja i visokog obrazovanja za javno dobro, odrivi i ukljuivi razvoj drutva te gospodarski rast. Primjenom Zakona i ukidanjem obveznog napredovanja institucije e uvesti autonomni, institucionalni sustav izbora na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Na taj e se nain poveati autonomija i odgovornost sveuilita i instituta za uspostavu i nadziranje kriterija za napredovanje u karijeri, sukladno europskoj dobroj praksi; potaknuti mobilnost znanstvenika uz vanjski sustav vrednovanja kvalitete i potaknuti stvaranje kompetitivnog ustroja radnih mjesta konkurencijom za via mjesta, to posljedino vodi kvalitetnijoj organizaciji i okrupnjavanju istraivakih potencijala. Novi sustav zapoljavanja asistenata i postdoktoranada namjerava poveati uinkovitost sustava osposobljavanja i usavravanja mladih znanstvenika i uspostaviti jasniju strukturu
10

odgovornosti ustanova i mentora za uspjenost mladih istraivaa. Kompetitivno zapoljavanje na suradnika radna mjesta postdoktoranada donosi usklaivanje s Europskom poveljom o zapoljavanju istraivaa te e se time osigurati zadravanje iskljuivo vrhunskih mladih znanstvenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i potaknuti visokostrune osobe s doktoratom znanosti na rad izvan znanstvenog sustava u javnom sektoru i gospodarstvu. Uvoenjem programskih ugovora kao mogueg oblika suradnje izmeu ministarstva nadlenog za znanost i visoko obrazovanje i javnih znanstvenih instituta i sveuilita osigurat e se vea autonomija ustanova. III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA Za provedbu odredbi Zakona financijska sredstva osiguravaju se u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2012. i projekcijama za 2013. i 2014. godinu u Glavi 05 - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Glavi 06 - Sveuilita u Republici Hrvatskoj, Glavi 08 - Javni instituti u Republici Hrvatskoj i Glavi 91 - Agencije i ostale javne ustanove u znanosti, obrazovanju i portu, u sklopu Programa 3801 Ulaganje u znanstveno-istraivaku djelatnost, gdje je za 2012. godinu osigurano 968.193.107 kuna, 2013. godinu 948.224.879 kuna i 2014. godinu 953.050.548 kuna. U sklopu Programa 3705 Visoko obrazovanje osigurano je za 2012. godinu 2.708.282.573 kuna, za 2013. godinu 2.725.485.108 kuna, a za 2014. godinu 2.752.923.469 kuna. Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Dravnom proraunu za 2012. godinu. Financiranje znanstvene djelatnosti u 2012. godini, kao i planiranje potrebnih financijskih sredstava u buduim proraunskim razdobljima provodit e se sukladno smjernicama Dravnog prorauna.

11

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU lanak 1. U Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11), mijenja se lanak 6. Zakona i glasi: II. NACIONALNO TEHNOLOGIJU VIJEE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I

lanak 6. (1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijee) najvie je struno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. (2) Nacionalno vijee: 1. raspravlja pitanja od vanosti za znanstvenu djelatnost te predlae i potie donoenje mjera za njezino unapreenje, 2. predlae i potie donoenje mjera za unapreenje visokog obrazovanja, 3. daje prethodno miljenje na pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija i visokih uilita koji donosi ministar nadlean za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar), 4. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetniko-nastavnih i nastavnih zvanja, 5. prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja i polja, 6. imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea te matine odbore za pojedina polja, 7. poblie utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom, 8. utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlatenje za provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja, 9. predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje, 10. daje miljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i kolaborativnih tehnologijskih centara, 11. predlae Vladi Republike Hrvatske kriterije i odnose raspodjele proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, 12. raspravlja pitanja vezana uz policentrini sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlae i potie mjere za njihov razvoj, 13. predlae i potie sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 14. predlae mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog pomlatka, 15. imenuje lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 16. predlae Vladi Republike Hrvatske strateki dokument mree javnih znanstvenih pravnih osoba koji sadre smjernice i kriterije za osnivanje javnih znanstvenih pravnih osoba te projekciju osnivanja javnih znanstvenih pravnih osoba, 17. na zahtjev Ministarstva daje miljenje na predloene strategije razvoja znanstvenih pravnih osoba koje je osnovala Republika Hrvatska, 18. raspravlja pitanja od vanosti za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i predlae i potie donoenje mjera za njegovo unapreenje te poticanje tehnolokog razvoja, 19. predlae lanove Odbora za etiku sukladno lanku 112. Zakona te 20. razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanima za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
12

lanak 2. lanak 7. Zakona se brie. lanak 3. lanak 8. Zakona se brie. lanak 4. lanak 9. Zakona mijenja se i glasi: Sastav Nacionalnog vijea lanak 9. (1) Nacionalno vijee ima predsjednika i etrnaest lanova, od kojih su etiri znanstvenika u zvanju znanstvenog savjetnika zaposlena u znanstvenim institutima, sedam redovitih profesora, te etiri osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea je etiri godine. (3) Nacionalno vijee na svoje sjednice poziva ministra, te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. lanak 5. lanak 10. Zakona se brie. lanak 6. U lanku 11. stavku 3. Zakona rije est zamjenjuje se rijeju: sedam. lanak 7. U lanku 13. Zakona brie se stavak 5. lanak 8. U lanku 14. stavku 2. rijei: zajedniki imenuju Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje zamjenjuju se rijeima: imenuje Nacionalno vijee. lanak 9. U lanku 23. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju zahtjeva znanstvenika ili znanstvene organizacije. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. lanak 10. U lanku 29. stavku 2. Zakona briu se rijei: i postupka. lanak 11. U lanku 32. stavku 1. Zakona iza rijei: vii znanstveni suradnik dodaje se zarez, brie veznik i te dodaju rijei: znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju (znanstveni savjetnik u drugom izboru). U stavku 4. istoga lanka iza rijei: Za znanstvenog savjetnika dodaju se rijei: i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. lanak 12. U lanku 33. Zakona dodaju se stavci 5., 6., 7. i 8. koji glase: (5) U znanstveno zvanje viega znanstvenog suradnika moe se izabrati osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju znanstvenog suradnika. (6) U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika moe se izabrati osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju viega znanstvenog suradnika.
13

(7) U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe se izabrati osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju znanstvenog savjetnika. (8) Iznimno, ako je pristupnik osoba koja nije bila zaposlena u Republici Hrvatskoj, matini odbor moe odobriti zahtjev za izbor u znanstveno zvanje viega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika te znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju osobi koja nije bila ranije izabrana u znanstveno zvanje, ako iz prijave procijeni da osoba zadovoljava istovjetne uvjete. lanak 13. U lanku 34. Zakona dodaje se novi stavak 2. koji glasi: (2) Iznimno, rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje moe dobiti i visoko uilite sa statusom znanstvene organizacije koja u stalnome radnom odnosu ima zaposlenike s nepunim radnim vremenom, a iji ekvivalent pune zaposlenosti zadovoljava uvjet iz stavka 1. ovoga lanka. Dosadanji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6. Na kraju novog stavka 4. istoga lanka dodaje se reenica koja glasi: Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provjerava Ministarstvo po slubenoj dunosti te ako institucija vie ne ispunjava uvjete, ministar e donijeti rjeenje o brisanju iz Upisnika. lanak 14. U lanku 35. stavku 2. Zakona, u drugoj reenici brie se rije: najmanje, te se na kraju dodaje reenica koja glasi: Predsjednik i jedan lan povjerenstva ne mogu biti zaposleni u znanstvenoj organizaciji u kojoj je zaposlen pristupnik. lanak 15. U lanku 37. Zakona dodaje se stavak 4. koji glasi: (4) Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi odgovarajui matini odbor i to u maksimalnom roku od 120 dana. lanak 16. U lanku 39. Zakona na kraju stavka 1. dodaju se rijei: i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. lanak 17. U lanku 40. Zakona na kraju stavka 2. brie se toka i dodaju rijei: te na slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje trideset dana. U stavku 3. istoga lanka rijei: u roku od ezdeset dana, zamjenjuju se rijeima: u roku od devedeset dana. lanak 18. lanak 41. Zakona mijenja se i glasi: Znanstvena radna mjesta lanak 41. (1) U znanstvenim organizacijama znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta. (2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istome ili viemu znanstvenom zvanju, odnosno izbor proveden sukladno lanku 33. stavku 3. ovoga Zakona. (3) Na radno mjesto viega znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju i na radnome mjestu znanstvenog suradnika ili ekvivalentnome znanstveno-nastavnome radnome mjestu.

14

(4) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju i radnome mjestu viega znanstvenog suradnika ili ekvivalentnome znanstveno-nastavnome radnome mjestu. (5) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabrana osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju i na radnome mjestu znanstvenog savjetnika ili ekvivalentnome znanstveno-nastavnome radnome mjestu. (6) Znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto nema obvezu reizbora na isto mjesto ili izbora na vie radno mjesto, ali se moe birati na vie znanstveno radno mjesto sukladno objavljenome javnom natjeaju. (7) Uz uvjete za izbor na radno mjesto koji su propisani ovim Zakonom, znanstvena institucija moe svojim statutom ili posebnim pravilnikom propisati i dodatne uvjete. lanak 19. lanak 42. Zakona mijenja se i glasi: Ugovor o radu lanak 42. (1) S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno vrijeme. (2) Znanstvenik na znanstvenome radnome mjestu znanstvenog suradnika, viega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika ima obvezu podnositi ravnatelju instituta izvjee o radu svake tri godine. (3) Popis radnih obveza o kojima se podnosi izvjee iz stavka 2. ovog lanka propisuje se sukladno opem aktu javnoga znanstvenog instituta te ini sastavni dio ugovora o radu znanstvenika i obvezno obuhvaa minimalne uvjete koje propisuje Nacionalno vijee za znanstveno radno mjesto. Opim aktom javnoga znanstvenog instituta propisuje se sadraj i oblik izvjea o radu, te postupak odluivanja o prihvaanju izvjea. (4) Za znanstvenika kojem se ne prihvati izvjee o radu sukladno stavku 3. ovoga lanka, pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, u skladu s opim propisima o radu i opim aktom javnoga znanstvenog instituta. (5) S osobama izabranim na znanstvena i suradnika radna mjesta koje rade na projektu ogranienog trajanja, ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana. (6) Obveza podnoenja izvjea prestaje nakon to zaposlenik bude izabran na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. (7) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika i kada su sredstva za njegovu plau osigurana iz namjenskih sredstava za domae ili meunarodne znanstvene ili strune projekte, ili iz vlastitih sredstava, znanstvena organizacija moe mu produljiti radni odnos. (8) Znanstvenik stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se zaposliti na odreeno vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji pod uvjetima iz stavka 7. ovoga lanka, ako se na raspisani natjeaj u toj znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajui pristupnik. lanak 20. lanak 43. Zakona mijenja se i glasi: Suradnika zvanja i radna mjesta lanak 43. (1) Suradnika zvanja i radna mjesta su asistent i postdoktorand. Izbor na radno mjesto asistenta ili postdoktoranda provodi se na temelju javnog natjeaja. (2) Osobu koja je zavrila diplomski sveuilini studij, znanstveni institut moe izabrati u zvanje asistenta te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie
15

pet godina na suradnikome radnome mjestu asistenta. Asistent je duan upisati i redovito pohaati poslijediplomski sveuilini studij. (3) Osobu koja je zavrila doktorski studij, znanstveni institut moe na temelju javnog natjeaja izabrati u zvanje postdoktoranda te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie etiri godine na suradnikome radnome mjestu postodktoranda. (4) Ako se plaa i/ili trokovi poslijediplomskoga sveuilinog studija asistenta ili postdoktoranda ne osiguravaju iz vlastitih prihoda javne znanstvene organizacije, nego iz sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu iz stavka 2. ili 3. ovoga lanka daje ministar. (5) Svaki asistent i postdoktorand ima jednog ili vie mentora koje imenuje znanstvena organizacija na nain propisan opim aktom. Mentor moe biti osoba koja svojom znanstvenom ili umjetnikom aktivnou osigurava uinkovito obrazovanje asistenta. (6) Svake godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pisanom izvjeu mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu, kao i uspjenost na poslijediplomskome sveuilinom studiju. (7) Svake godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad postdoktoranda. Ocjena se temelji na pisanom izvjeu mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu. (8) Ako je ocjena rada asistenta i postdoktoranda negativna, pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu. (9) Postupak ocjenjivanja i kriteriji ocjene postdoktoranda, te to se smatra redovitim pohaanjem poslijediplomskoga sveuilinog studija, propisuju se opim aktom znanstvene organizacije. (10) Jedanput u dvije godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad mentora asistenta i postdoktoranda na temelju izvjea iji je sastavni dio i izvjee asistenta i postdoktoranda o mentorstvu znanstvenika. Postupak i kriteriji ocjene mentora propisuju se opim aktom znanstvene organizacije. (11) Na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, znanstvena organizacija moe zaposliti asistenta ili postdoktoranda za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt. lanak 21. lanak 45. Zakona mijenja se i glasi: Produljenje ugovora o radu na odreeno vrijeme lanak 45. U vrijeme rodiljnih dopusta, bolovanja duljih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze, obavljanja javne slube ili dunosti te u drugim posebno opravdanim sluajevima predvienim zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom znanstvene organizacije, osobama zaposlenima na znanstvenim i suradnikim radnim mjestima moe se produljiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za onoliko vremena koliko je trajao rodiljni dopust, bolovanje te drugi opravdani sluaj, ako su osigurana sredstva za plau. lanak 22. lanak 46. Zakona mijenja se i glasi: Rad izvan znanstvene organizacije lanak 46. (1) Zaposlenik znanstvene pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska moe raditi poslove izvan matine znanstvene pravne osobe, koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti koju obavlja matina znanstvena pravna osoba u znanstvenom, nastavnom ili strunom smislu, samo na temelju prethodne suglasnosti elnika matine znanstvene pravne osobe, te uz prethodno reguliranje meusobnih prava i obveza zaposlenika i matine
16

znanstvene pravne osobe za vrijeme obavljanja poslova izvan matine znanstvene pravne osobe. (2) Rad zaposlenika izvan matine znanstvene pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka, u kojoj je zaposlen na puno radno vrijeme, moe iznositi najvie jednu treinu punoga radnog vremena. (3) Prekovremeni rad, puno i nepuno radno vrijeme, kao i preraspodjela radnog vremena i kumulativni radni odnos propisani su odredbama opeg propisa o radu. lanak 23. U lanku 59. stavku 2., na kraju toke 8. dodaju se rijei: sukladno lanku 88. ovoga Zakona. lanak 24. U lanku 69. Zakona dodaju se stavci 5. i 6. i glase: (5) Studiji iz stavka 1. ovog lanka moraju biti u skladu s europskim sustavom stjecanja i prijenosa bodova (dalje: ECTS) po kojem se jednom godinom studija u punome nastavnom optereenju u pravilu stjee 60 ECTS bodova. (6) ECTS bodovi dodjeljuju se studijskim obvezama studenata na temelju cjelokupnoga rada koji student mora uloiti kako bi stekao predviene ishode uenja u sklopu te obveze, pri emu jedan ECTS bod predstavlja u pravilu 25-30 sati ukupnoga studentskog rada uloenoga za stjecanje ishoda uenja. lanak 25. lanak 70. Zakona mijenja se i glasi: Sveuilini studij lanak 70. (1) Sveuilino obrazovanje obuhvaa sljedee tri razine: - preddiplomski sveuilini studij, - diplomski sveuilini studij i - poslijediplomski studij. (2) Sveuilini studiji ustrojavaju se i izvode na sveuilitu. Diplomski sveuilini i poslijediplomski studiji mogu se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima. (3) Svaka razina sveuilinog studija zavrava stjecanjem odreenog naziva ili stupnja. (4) Studijski programi mogu se provoditi i kao integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studiji ijim zavretkom se stjee najmanje 300 ECTS bodova. (5) Sveuilite moe akreditirati i integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij iz stavka 4. ovoga lanka uz prethodno odobrenje Nacionalnoga vijea. lanak 26. lanak 73. Zakona mijenja se i glasi: Poslijediplomski studij lanak 73. (1) Poslijediplomski studiji su poslijediplomski sveuilini studij i poslijediplomski specijalistiki studij. (2) Poslijediplomski sveuilini studij (doktorski studij) moe se upisati nakon zavretka diplomskoga sveuilinog studija. (3) Poslijediplomski sveuilini studij traje najmanje tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada stjee se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.). (4) Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadlenog vijea utvrenog statutom sveuilita o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost senata sveuilita, mogu stei doktorat znanosti.
17

(5) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe. (6) Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki studij u trajanju od jedne do dvije godine, ijim se zavretkom stjee akademski naziv specijalista odreenog podruja (spec.), u skladu s posebnim zakonom. Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz lanka 72. stavak 3. Zakona. Zavretkom poslijediplomskoga specijalistikog studija stjee se od 60 do 120 ECTS bodova. (7) Posebnim propisom utvrdit e se akademski naziv koji se stjee zavretkom poslijediplomskoga specijalistikog studija, u sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim zakonom propisano specijalistiko usavravanje. (8) Sveuilite opim aktom ureuje stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskome sveuilinom studiju. lanak 27. lanak 74. Zakona mijenja se i glasi: Struni studiji lanak 74. (1) Struno obrazovanje obuhvaa sljedee tri razine strunih studija: - kratki struni studiji, - preddiplomski struni studiji, - specijalistiki diplomski struni studiji. (2) Struni studiji provode se na visokoj koli ili veleuilitu. Iznimno, struni studiji mogu se provoditi i na sveuilitu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijea u skladu s ovim Zakonom. (3) Svaka razina strunog studija zavrava stjecanjem odreenog naziva. (4) Kratki struni studiji traju od dvije do dvije i pol godine i njihovim se zavretkom stjee od 120 do 150 ECTS bodova. Zavretkom kratkoga strunog studija stjee se odgovarajui struni naziv, u skladu s posebnim zakonom. (5) Preddiplomski struni studij traje od tri do etiri godine i njegovim se zavretkom stjee od 180 do 240 ECTS bodova. Zavretkom preddiplomskoga strunog studija stjee se struni naziv struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom. (6) Kratica strunog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe. (7) Specijalistiki diplomski struni studij traje jednu ili dvije godine i njegovim se zavretkom stjee od 60 do 120 ECTS bodova. Zavretkom specijalistikoga diplomskoga strunog studija stjee se zvanje specijalista odreene struke, u skladu s posebnim zakonom. (8) Ukupan broj bodova koji se stjeu na preddiplomskom i specijalistikome diplomskome strunom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova. (9) Posebnim propisom utvrdit e se struni naziv koji se stjee zavretkom specijalistikoga diplomskoga strunog studija, u sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim zakonom propisano specijalistiko usavravanje. lanak 28. U lanku 75. Zakona na kraju stavka 1. dodaju se rijei: ili programa strunog usavravanja. lanak 29. lanak 76. Zakona mijenja se i glasi: Zdrueni studij lanak 76. (1) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola mogu s drugim akreditiranim visokim uilitem ustrojiti zdrueni studij, na temelju zajedniki utvrenoga studijskog programa. (2) Ustroj, izvedba i zavretak zdruenog studija ureuje se sporazumom izmeu visokih uilita, a provodi se sukladno odredbama ovoga Zakona.
18

(3) Akreditacijski postupak zdruenog studija provodi se na visokom uilitu koje je sporazumom iz stavka 2. ovoga lanka odreeno kao nositelj studija, sukladno propisima kojima se ureuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. (4) Sporazumom iz stavka 2. ovoga lanka obvezno se utvruje mjesto izvoenja nastave i druga pitanja od znaaja za izvoenje nastave. (5) Zdrueni studiji mogu se ustrojiti i s akreditiranim visokim uilitima izvan Republike Hrvatske na temelju prethodnoga pozitivnog miljenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje. (6) Postupak akreditacije i izdavanja svjedodbe ili diplome za studije iz stavka 5. ovoga lanka propisuje ministar uz prethodno miljenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje. lanak 30. Iza lanka 76. Zakona dodaje se lanak 76.a koji glasi: Cjeloivotno uenje, struno usavravanje i razlikovne obveze lanak 76.a (1) Sveuilite, veleuilite i visoka kola opim aktom ureuju ustroj, naine izvoenja, osiguravanje kvalitete i organizacijske oblike cjeloivotnog uenja. (2) Visoka uilita mogu ustrojiti programe strunog usavravanja za potrebe cjeloivotnog uenja. (3) Program strunog usavravanja iz stavka 2. ovoga lanka ne smatra se studijem u smislu ovoga Zakona. (4) Sveuilite, veleuilite i visoka kola opim aktom ureuju postupke odreivanja razlikovnih obveza studenata za potrebe upisa na studij, dovretka ranije zapoetoga studija, stjecanja kompetencija koje su uvjet za sudjelovanje na studiju, te za ostale potrebe. Opim aktom posebice se ureuje status studenata na razlikovnim obvezama, koji moe biti redoviti ili izvanredni student, ili polaznik na programu strunog usavravanja. (5) Svi programi i postupci iz ovoga lanka sastavni su dio unutarnjeg sustava osiguravanja i unapreivanja kvalitete, te podlijeu postupcima vanjskog osiguravanja i unapreivanja kvalitete i postupcima tematskoga vrednovanja. lanak 31. lanak 77. Zakona mijenja se i glasi: Uvjeti za upis lanak 77. (1) Upis na sveuilini i struni studij obavlja se na temelju javnog natjeaja koji objavljuje sveuilite, veleuilite ili visoka kola koji provode studij najmanje est mjeseci prije poetka nastave. Natjeaj za upis mora sadravati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natjeaj i upis. (2) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju postupak odabira pristupnika za upis na nain koji jami ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, drutveni poloaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju kriterije (uspjeh u prethodnom kolovanju, vrsta zavrenog kolovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebno znanje, vjetine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. (3) Sveuilite, veleuilite i visoka kola utvruju koji su srednjokolski programi odgovarajui preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskoga sveuilinog, integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveuilinog studija, ili strunog studija iz lanka 74. stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona. (4) Diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui preddiplomski studij. Sveuilite propisuje koji je preddiplomski sveuilini studij odgovarajui za upis pojedinoga diplomskoga sveuilinog studija, kao i
19

uvjete upisa za pristupnike koji imaju zavren neki drugi preddiplomski sveuilini studij ili diplomski sveuilini studij. (5) Osobe koje su zavrile preddiplomski struni studij mogu kandidirati za upis na diplomski sveuilini studij ako je to predvieno opim aktom sveuilita koje provodi taj studij, pri emu se odabir za upis moe uvjetovati polaganjem ispita kompetencija tijekom razredbenog postupka i/ili razlikovnih ispita na poetku studijskog programa u statusu redovitog ili izvanrednog studenta. (6) Poslijediplomski sveuilini studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui diplomski sveuilini studij i ima pisanu suglasnost mentora za doktorski rad. Poslijediplomski specijalistiki studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui diplomski sveuilini ili specijalistiki diplomski struni studij. Sveuilite moe propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskih studija. (7) Iznimno, pod uvjetima koje propie visoko uilite, studij se moe upisati i bez prethodno zavrenoga odgovarajueg kolovanja, ako je rije o iznimno darovitim osobama za koje se moe oekivati da e i bez zavrenoga prethodnog kolovanja uspjeno svladati studij i ako je sveuilite, veleuilite i visoka kola opim aktom definiralo kriterije za takve procjene. (8) Strani dravljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski dravljani, ali se sukladno odluci nadlenoga dravnog tijela ili visokog uilita od njih moe traiti plaanje dijela ili pune cijene studija. Stranim dravljanima upis se moe ograniiti ili uskratiti ako je rije o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost. (9) Sveuilita, veleuilita i visoke kole donose opi akt za reguliranje uvjeta upisa na studij za studente koji su zavrili studije ustrojene na temelju propisa koji su bili na snazi prije ovoga Zakona. lanak 32. lanak 78. Zakona mijenja se i glasi: Studijski program lanak 78. (1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko uilite. Studijske programe koji se izvode na sveuilitu donosi senat sveuilita. (2) Pri utvrivanju studijskog programa visoko uilite treba se osobito brinuti da studij bude: - usklaen sa stratekim dokumentom mree visokih uilita, - na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vjetina, - usklaen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora, - usporediv s programima u zemljama Europske unije. (3) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim opim aktom sveuilita, veleuilita ili visoke kole te sadri: 1. struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija, 2. akademske uvjete upisa na studij na poetku studija, kao i na vie semestre ili trimestre studija kad se osoba na studij upisuje na temelju prethodno steenih ishoda uenja, 3. predviene ishode uenja koji se stjeu ispunjavanjem pojedinanih studijskih obveza, modula studija i ukupnoga studijskog programa, kao i predvien broj sati za svaku studijsku obvezu koji osigurava stjecanje predvienih ishoda uenja, 4. za svaku studijsku obvezu dodijeljen je odgovarajui broj ECTS bodova temeljen na cjelokupnom radu koji student mora uloiti kako bi stekao predviene ishode uenja u sklopu te obveze, 5. oblik provoenja nastave i nain provjere steenih ishoda uenja za svaku studijsku obvezu, 6. predmete koje student moe izabrati s drugih studija,
20

7. uvjete upisa studenta u sljedei semestar ili trimestar, odnosno sljedeu godinu studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta, 8. nain zavretka studija, 9. odredbe o tome mogu li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja nastaviti studij. (4) ECTS bodovi ne trebaju biti navedeni na poslijediplomskome sveuilinom studiju na kojem nije predvieno njihovo stjecanje. lanak 33. U lanku 79. stavku 1. Zakona briu se rijei: ukljuujui saetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja i drugih oblika nastave u iznimnim sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature. U istom lanku dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: (2) Ako se na studijski program upisuju izvanredni studenti, u izvedbenom planu nastave definira se ustroj i nain izvoenja nastave za izvanredne studente. (3) Donoenje izvedbenog plana nastave uvjet je za poetak izvoenja nastave u toj akademskoj godini. Prijanji stavak 2. postaje stavak 5. lanak 34. U lanku 80. Zakona dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) Nastava moe poeti i prije poetka akademske godine iz stavka 1. ovoga lanka, ako je tako propisano izvedbenim planom nastave za tu akademsku godinu, ali ne prije 1. rujna. lanak 35. lanak 83. Zakona mijenja se i glasi: Uvjeti za zavretak studija lanak 83. (1) Preddiplomski sveuilini studij zavrava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom programu, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (2) Diplomski sveuilini studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. (3) Integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita, u skladu sa studijskim programom. (4) Poslijediplomski sveuilini studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog ili umjetnikoga doktorskog rada (disertacije). (5) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem odgovarajuega zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (6) Studijskim programom moe se utvrditi da poslijediplomski umjetniki studij zavrava polaganjem svih ispita te polaganjem zavrnog ispita pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom ili izvedbom umjetnikog djela. (7) Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije odnosno izrade i/ili izvedbe umjetnikog djela ureuje se statutom sveuilita. (8) Kratki struni studij i preddiplomski struni studij zavrava polaganjem svih ispita. Studijskim programom moe se predvidjeti i polaganje zavrnog ispita i/ili izrada zavrnog rada. (9) Specijalistiki diplomski struni studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem odgovarajuega zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (10) Zavretkom studija sukladno odredbama ovoga lanka student stjee odgovarajui struni ili akademski naziv ili stupanj te druga prava sukladno posebnim propisima. (11) Zavrne radove diplomskoga sveuilinog, integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveuilinog studija, poslijediplomskog sveuilinog studija i specijalistikog diplomskog
21

strunog studija visoko uilite je duno trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi zavrnih radova Nacionalne i sveuiline knjinice. lanak 36. U lanku 84. stavku 2. mijenja se prva reenica i glasi: Nakon zavretka diplomskoga sveuilinog, integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveuilinog studija, poslijediplomskoga sveuilinog i poslijediplomskoga specijalistikog studija studentu se izdaje diploma. U stavku 3. istoga lanka rijei: strunog studija zamjenjuju se rijeima: kratkoga strunog i preddiplomskoga specijalistikog studija. Stavak 4. istoga lanka mijenja se i glasi: (4) Nakon zavrenog programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje potvrdu koja sadrava opis obveza polaznika, a ako se optereenje u sklopu programa mjeri ECTS bodovima, sadri i ECTS bodove. Stavak 5. istoga lanka mijenja se i glasi: (5) Uz svjedodbu, diplomu ili potvrdu studentu se automatski, bez naknade i na hrvatskome i engleskom jeziku izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se potvruje koje je ispite poloio i s kojom ocjenom, te s drugim podacima potrebnim za razumijevanje steene kvalifikacije. lanak 37. U lanku 86. Zakona dodaje se novi stavak 5. koji glasi: (5) Sveuilita, veleuilita i visoke kole mogu s ministarstvom nadlenim za visoko obrazovanje potpisati jednogodinje ili viegodinje ugovore o subvenciji trokova redovitih studija, u kojima se obvezno navode ciljevi subvencije, aktivnosti za ostvarenje ciljeva, indikatori praenja provedbe te dinamika dostave izvjetaja o provedbi ugovora. Prijanji stavak 5. postaje stavak 6. koji se mijenja i glasi: (6) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohaaju uz rad ili drugu aktivnost koja spreava puno radno optereenje studenta, a trai posebno prilagoene termine i naine izvoenja studija. Trokove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole. lanak 38. U lanku 88. Zakona stavku 1. u toki 7. briu se rijei: i na njemu utemeljenim propisima sveuilita. U stavku 3. istoga lanka iza rijei: ili na studiju dodaju se rijei: te socijalno-ekonomski status. U istom lanku dodaje se novi stavak 4. koji glasi: Razina, nain ostvarivanja i visina financijske participacije za ostvarivanje prava studenata na subvencionirano stanovanje i prehranu,te za prijevoz studenta s invaliditetom, reguliraju se posebnim propisom koji donosi ministar. Dosadanji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7. lanka 39. lanak 90. Zakona mijenja se i glasi: Evidencije studenata i nastavnika i informacijski sustavi za voenje evidencija lanak 90. (1) Visoka uilita ustrojavaju informacijski sustav za voenje slubenih evidencija o podacima iz vlastite djelatnosti, za statistike obrade i analizu podataka te obavljanje drugih poslova, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita i visoke kole. (2) Informacijski sustav iz stavka 1. ovoga lanka sastavni je dio unutarnjeg sustava osiguravanja i unapreivanja kvalitete te podlijee postupcima vanjskog osiguravanja i unapreivanja kvalitete.
22

(3) Visoka uilita vode sljedee evidencije s osobnim podacima studenata: 1. evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja ukljuuje i rezultate postupka, i evidenciju upisanih studenata, 2. osobnu evidenciju studenata, 3. evidenciju o uspjehu na ispitu, 4. evidenciju izdanih isprava o zavretku studija te steenih akademskih naziva i stupnjeva te 5. druge evidencije o studentima propisane zakonom, podzakonskim aktima i opim aktom sveuilita, veleuilita i visoke kole. (4) Visoka uilita obvezna su voditi evidenciju o zaposlenicima i radnom vremenu sukladno propisima kojima se ureuju radni odnosi. (5) Evidencije iz stavka 3. i 4. ovoga lanka visoka uilita vode u informacijskom sustavu visokog uilita i trajno pohranjuju. (6) Sukladno opem aktu visokog uilita, evidencije iz stavka 3. i 4. ovoga lanka mogu se voditi, osim u informacijskom sustavu, i u tiskanom obliku. (7) Visoka uilita elektroniki dostavljaju Ministarstvu i Agenciji podatke iz informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga lanka, podatke iz evidencija iz stavka 3. i 4. ovoga lanka te druge podatke u svrhu provedbe postupaka iz zakonske nadlenosti Ministarstva i Agencije, ukljuujui postupke vanjskog osiguravanja kvalitete, izrade analiza i statistikih izvjea na razini Republike Hrvatske te utvrivanja tonosti podataka iz propisanih nacionalnih upisnika i evidencija. (8) Ministar, uz prethodno miljenje Agencije, donosi pravilnik o dostavi podataka iz stavka 7. ovoga lanka kojim se regulira vrsta podataka, format podataka, nain i uestalost dostave podataka, zatita osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka, pristup podacima te ostala pitanja od znaaja za prikupljanje i analizu podataka na nacionalnoj razini. lanak 40. U lanku 91. Zakona stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja su docent, izvanredni profesor, redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju. U stavku 2. ovoga lanka dodaje se podtoka 4. koja glasi: 4. redoviti profesor u trajnom zvanju znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. lanak 41. U lanku 92. stavak 5. Zakona mijenja se i glasi: (5) Studenti poslijediplomskoga sveuilinog studija mogu sudjelovati u izvoenju nastave preddiplomskoga strunog ili sveuilinog studija, ili diplomskoga sveuilinog ili specijalistikoga diplomskoga strunog studija, sukladno studijskom programu poslijediplomskoga sveuilinog studija i opem aktu sveuilita, veleuilita i visoke kole. lanak 42. U lanku 93. stavak 2. Zakona dodaje se etvrti podstavak koji glasi: - redovitog profesora u trajnom zvanju: znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. lanak 43. lanak 95. Zakona mijenja se i glasi: Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta lanak 95. (1) Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta provodi sveuilite odnosno sastavnica sveuilita sukladno statutu i uz odgovarajuu primjenu lanka 35. i 36. ovoga Zakona, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog uilita te na
23

slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje trideset dana. (2) Ako neki od pristupnika nema potrebno znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstvenonastavno zvanje provodi se i izbor u znanstveno zvanje uz odgovarajuu primjenu lanka 35. ovoga Zakona. Nakon obavljenog izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji za to ispunjavaju uvjete sveuilite, sukladno statutu, nakon razmatranja uvjeta Rektorskog zbora iz lanka 93. Zakona, u roku od ezdeset dana u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto odabire se pristupnik koji u najveoj mjeri udovoljava uvjetima natjeaja. Svi pristupnici obavjetavaju se o rezultatima natjeaja u roku od petnaest dana od dana njegova dovretka. (3) Na znanstveno-nastavno radno mjesto docenta moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta. (4) Na znanstveno-nastavno radno mjesto izvanrednog profesora moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnome radnome mjestu docenta ili znanstvenome radnome mjestu znanstvenog suradnika. (5) Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnome radnome mjestu izvanrednog profesora ili znanstvenome radnome mjestu viega znanstvenog suradnika. (6) Na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju moe biti izabran onaj pristupnik koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju i bio je najmanje pet godina na znanstveno-nastavnome radnome mjestu redovitog profesora ili znanstvenome radnome mjestu znanstvenog savjetnika. lanak 44. U lanku 98. stavku 3. Zakona umjesto rijei: diplomski studij ili struni i specijalistiki studij navode se rijei: diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij. U stavku 7. istog lanka iza rijei: diplomski navodi se rije: sveuilini. lanak 45. U lanku 98.a Zakona te u cijelom tekstu Zakona rijei: stranim visokokolskim ustanovama zamjenjuju se rijeima: stranim visokim uilitima. lanak 46. U lanku 101. Zakona stavak 1. mijenja se i glasi: Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te na odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima lanak 101. (1) Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te odgovarajua radna mjesta provodi visoko uilite sukladno statutu, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog uilita te na slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje trideset dana. lanak 47. lanak 102. Zakona mijenja se i glasi: Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta lanak 102. (1) S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodreeno vrijeme.
24

(2) Osobe na znanstveno-nastavnim, umjetniko-nastavnim, nastavnim i strunim radnim mjestima, osim redovitih profesora u trajnom zvanju, imaju obvezu podnositi izvjee o radu svake tri godine sukladno opim aktima visokog uilita. (3) Popis radnih obveza o kojima se podnosi izvjee iz stavka 3. ovog lanka propisuje se sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita i visoke kole, te ini sastavni dio ugovora o radu i obvezno obuhvaaju minimalne uvjete koje propisuje Nacionalno vijee za odreeno radno mjesto. Opim aktom visokog uilita propisuje se sadraj i oblik izvjea o radu, te postupak odluivanja o prihvaanju izvjea. (4) Za osobu na znanstveno-nastavnim, umjetniko-nastavnim, nastavnim ili strunim radnim mjestima kojoj se ne prihvati izvjee o radu sukladno stavku 2. ovoga lanka, pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu (osobno uvjetovani otkaz) ili otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, u skladu s opim propisima o radu i opim aktom visokog uilita. (5) Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom, nastavnom i strunome radnome mjestu na visokom uilitu istekom akademske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. (6) Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom njegova rada i kada su sredstva za njegovu plau osigurana iz namjenskih sredstava za domae ili meunarodne znanstvene ili strune projekte, ili iz vlastitih sredstava, visoko uilite moe zaposleniku produljiti radni odnos. Pri tome e se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspjenost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika. (7) Nastavnik stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se na odreeno vrijeme zaposliti na drugome visokom uilitu pod uvjetima iz stavka 6. ovoga lanka, ako se na raspisani natjeaj na tome visokom uilitu nije javio odgovarajui pristupnik. (8) Iznimno od stavka 5. ovoga lanka, kada se na visokom uilitu koje izvodi strune studije na raspisani natjeaj nije javio odgovarajui pristupnik, visoko uilite moe, s osobama izabranima u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, odnosno nastavna zvanja i radna mjesta, zasnovati radni odnos pod uvjetima iz stavka 6. ovog lanka. lanak 48. lanak 103. Zakona mijenja se i glasi: Prava i obveze nastavnika i suradnika lanak 103. (1) Nastavnici i suradnici duni su uredno izvravati nastavne i druge obveze sukladno opim aktima visokog uilita te ispunjavati obveze u odnosu na znanstveni, umjetniki i struni rad koji obavljaju na visokom uilitu. Posebnu pozornost duni su posvetiti radu sa studentima, poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti te ukljuivanju u struni, znanstveni i umjetniki rad. (2) Nastavnik i suradnik zaposlen u ustanovama iji je osniva Republika Hrvatska odnosno sveuilite, moe raditi poslove izvan matine ustanove, koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti koju obavlja matina ustanova u znanstvenom, nastavnom ili strunom smislu, samo na temelju prethodne suglasnosti elnika matine ustanove te uz prethodno reguliranje meusobnih prava i obveza zaposlenika i matine ustanove za vrijeme obavljanja poslova izvan matine ustanove. (3) Rad zaposlenika izvan matine ustanove iz stavka 1. ovoga lanka u kojoj je zaposlen na puno radno vrijeme moe iznositi najvie jednu treinu punoga radnog vremena. (4) Prekovremeni rad, puno i nepuno radno vrijeme, kao i preraspodjela radnog vremena i kumulativni radni odnos propisani su odredbama opeg propisa o radu. (5) Nastavnik ili znanstvenik moe, uz uvjete propisane opim aktom visokog uilita, koristiti plaenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, umjetnikog ili strunog rada. Visoko uilite duno je u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog nastavnika.
25

(6) Odlukom nadlenog tijela visokog uilita nastavniku se mogu odobriti kraa ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetnikog i strunog usavravanja ili kojega drugoga opravdanog razloga. U vrijeme takve odsutnosti nastavniku mogu mirovati prava i obveze iz ugovora o radu ili se mogu izvravati djelomino, sukladno odluci nadlenog tijela i/ili ugovora koji se zakljuuje izmeu nastavnika i visokog uilita. Pri tome se mora osigurati uredno odravanje nastave ili odgovarajua zamjena za nastavnika. (7) Nastavnik ili znanstvenik tijekom obavljanja javne dunosti na koju je imenovan ili izabran (nastavnik ili znanstvenik izabran u Sabor, dunosnik kojeg je na dunost imenovao Sabor, predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, upan, podupan, gradonaelnik i zamjenik gradonaelnika Grada Zagreba), odnosno radi ijeg je obavljanja sklopio odgovarajui ugovor o djelu, moe obavljati nastavu i baviti se znanstvenim radom na visokom uilitu ili u znanstvenoj organizaciji tako da s visokim uilitem ili znanstvenom organizacijom zakljui odgovarajui ugovor. Nastavnik ili znanstvenik koji obnaa javnu dunost ima se pravo, sukladno ugovoru s visokim uilitem ili znanstvenom organizacijom, vratiti na radno mjesto na kojemu je radio prije odlaska na javnu dunost ili drugo odgovarajue radno mjesto. (8) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui nain i na znanstvenike u javnim znanstvenim organizacijama. Kolektivnim ugovorom prava iz ovoga lanka mogu se predvidjeti i za znanstvenike u privatnim znanstvenim organizacijama. lanak 49. U lanku 106. Zakona stavku 4. brie se podtoka 1. te sukladno tome dosadanje podtoke 2. - 4. postaju podtoke 1. do 3. lanak 50. U lanku 107. Zakona stavak 1. mijenja se i glasi: Izvori financiranja lanak 107. (1) Visoka uilita, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz: 1. sredstava osnivaa, 2. dravnog prorauna Republike Hrvatske, 3. prorauna upanija, gradova i opina, 4. Hrvatske zaklade za znanost, 5. vlastitih prihoda ostvarenih na tritu i u trinim uvjetima, 6. namjenskih prihoda i primitaka od pomoi, donacija, prihoda za posebne namjene, prihoda od prodaje ili zamjene imovine, od kolarina, istraivakih, umjetnikih i strunih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladnike i drugih djelatnosti, sveuilinih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovakih drutava i drugih pravnih osoba iz lanka 66. ovoga Zakona, izravnih ulaganja pojedinaca, trgovakih drutava i drugih pravnih osoba, donacija te ostalih izvora. lanak 51. U lanku 108. Zakona brie se stavak 3. U stavku 4. istoga lanka koji sada postaje stavak 3. iza rijei: Sredstva za razvoj znanosti i visokog obrazovanja dodaje se zarez i rijei: znanstvene projekte i programe, znanstvenu infrastrukturu, opremu. lanak 52. U lanku 109. Zakona dodaju se stavci 5., 6., 7., 8. i 9. koji glase: (5) Javna visoka uilita raspolau sredstvima, a sukladno ovome Zakonu te zakonu kojim se regulira izvravanje Dravnog prorauna. (6) Dio djelatnosti javnih sveuilita moe se financirati i sukladno programskim ugovorima sklopljenima izmeu Ministarstva i javnih sveuilita na tri godine.
26

(7) U sklopu pregovarakog postupka za zakljuenje programskog ugovora utvruju se osnovni i razvojni prorauni javnog sveuilita. (8) Sredstva koja se doznauju na temelju programskih ugovora doznauju se javnim sveuilitima u podjednakim mjesenim obrocima. (9) Ako javno sveuilite ima sklopljen programski ugovor ono, u sklopu svojih zadaa, raspolae svojim ukupnim proraunom, a sukladno odredbama programskog ugovora, odredbama ovog Zakona, te zakona kojime se regulira izvravanje Dravnog prorauna . lanak 53. lanak 110. Zakona mijenja se i glasi: Financiranje javnih znanstvenih instituta lanak 110. (1) Proraun javnoga znanstvenog instituta donosi upravno vijee na prijedlog znanstvenog vijea i uz suglasnost ministra. (2) Djelatnost javnih znanstvenih instituta financira se sredstvima Dravnog prorauna Republike Hrvatske. (3) Dio djelatnosti javnih znanstvenih instituta moe se financirati i sukladno programskim ugovorima sklopljenima izmeu Ministarstva i javnih znanstvenih instituta na tri godine. (4) U sklopu pregovarakog postupka za zakljuenje programskog ugovora utvruju se osnovni i razvojni prorauni javnoga znanstvenog instituta. (5) Sadraj programskog ugovora, pregovaraki postupak sklapanja programskog ugovora, nain izvjetavanja o provedbi te ostala pitanja financiranja javnoga znanstvenog instituta ministar odreuje pravilnikom. (6) Sredstva se doznauju javnim znanstvenim institutima u podjednakim mjesenim ratama. (7) Javni znanstveni institut, u sklopu svojih zadaa, raspolae svojim ukupnim proraunom, a sukladno odredbama programskog ugovora, ako je sklopljen, odredbama ovog Zakona, zakona kojim se regulira izvravanje Dravnog prorauna i opim aktom javnoga znanstvenog instituta. lanak 54. lanak 112. Zakona mijenja se i glasi: Odbor za etiku, etiki kodeks i etika povjerenstva lanak 112. (1) Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji ima devet lanova, od kojih su est iz redova istaknutih znanstvenika i sveuilinih profesora, a tri su osobe primjerenog ugleda u javnosti. Mandat lanova Odbora je etiri godine. lanove Odbora predlau Nacionalno vijee, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, znanstvene organizacije, sveuilita, ministar te druge organizacije i osobe sukladno oglasu kojim se poziva na predlaganje lanova Odbora. (2) lanovi Odbora ne mogu biti rektori, dekani, ravnatelji te lanovi Nacionalnog vijea. (3) Odbor ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koje lanovi Odbora biraju izmeu sebe. (4) Zadaa Odbora je promicanje etikih naela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. (5) Odbor donosi etiki kodeks kojim utvruje etika naela u visokom obrazovanju, znanstvenom radu, objavljivanju rezultata, odnosima meu znanstvenicima, nastavnicima i drugim sudionicima u znanstvenom i obrazovnom procesu, postupcima i radnjama vezanim uz trino natjecanje, te odnosu prema javnosti i sredstvima javnog priopavanja. (6) Odbor donosi poslovnik o svome radu. (7) Odbor radi na sjednicama. Miljenja i stajalita o etikoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti u razmatranim sluajevima Odbor donosi u obliku odluka, preporuka, prijedloga ili primjedbi, veinom glasova. lanovi Odbora mogu izdvojiti miljenje.
27

(8) Odbor moe angairati vanjske strunjake u svojstvu savjetnika za pojedine predmete. (9) Odbor ima tajnika pravne struke iz redova zaposlenika Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koji operativno vodi rad Odbora. (10) Odbor moe pokrenuti postupak oduzimanja znanstvenog zvanja pred odgovarajuim matinim odborom, a postupak se pokree i vodi sukladno lanku 37. ovoga Zakona. (11) U sluaju ako odjel, laboratorij, sastavnice sveuilita, veleuilita, visokih uilita, instituta i drugih tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sustavno kre Etiki kodeks, Odbor e javno objaviti svoje miljenje. (12) Najmanje jedanput godinje Odbor podnosi o svom radu izvjee Hrvatskom saboru. (13) Sveuilita, veleuilita, visoke kole, instituti i druge znanstvene organizacije mogu, sukladno statutu, osnovati svoja etika povjerenstva te donijeti svoje etiki kodekse koji moraju biti usklaeni s etikim kodeksom saborskog Odbora za etiku. Na visokim uilitima najmanje jedan lan etikog povjerenstva je student. lanak 55. lanak 120. stavak 2. Zakona mijenja se i glasi: (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka mogu traiti od visokog uilita na kojem su stekli struni naziv da im u postupku i pod uvjetima predvienim opim aktom visokog uilita izda potvrdu o tome da prije steeni struni naziv odgovara nekom od akademskih odnosno strunih naziva iz lanka 71. 74. ovoga Zakona, te nakon to dobije takvu potvrdu moe koristiti akademski odnosno struni naziv prema ovome Zakonu. U takvim potvrdama ne navode se ECTS bodovi. Ako visoko uilite na kojemu je steen struni naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijee za visoko obrazovanje odredit e visoko uilite koje e odluiti o zahtjevu. Ako je visoko uilite opim aktom utvrdilo da prije steeni struni naziv odgovara nekom od akademskih odnosno strunih naziva iz lanaka 71. - 74., osobe iz stavka 1. ovoga lanka novi akademski odnosno struni naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde. lanak 56. U cijelom tekstu ovoga Zakona rijei: Nacionalno vijee za znanost i visoko obrazovanje zamjenjuju se rijeima Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju te rijei vii asistent zamjenjuju se rijeju postdoktorand. Prijelazne i zavrne odredbe Struni specijalisti lanak 57. Osobe koje su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona upisane na specijalistiki diplomski struni studij zavravaju studij sukladno studijskom programu i opim propisima visokoga uilita o studiranju. Izvedbeni planovi lanak 58. Izvedbeni planovi nastave usklauju se s odredbama lanka 79. Zakona od akademske godine 2012./2013. Pravilnik o standardu lanak 59. Ministar e donijeti propis iz lanka 88. stavka 4. u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. Odredbe toga propisa poet e se primjenjivati najranije u akademskoj godini koja slijedi nakon akademske godine u kojoj je propis donesen. Informacijski sustavi i statistike
28

lanak 60. (1) Visoka uilita moraju ustrojiti informacijske sustave iz lanka 90. stavka 1. Zakona do poetka akademske godine 2013./2014. (2) Ministar e pravilnik iz stavka 8. istoga lanka Zakona donijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Poetak rada Nacionalnog vijea lanak 61. (1) Vlada Republike Hrvatske utvrdit e kandidate za Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, znanosti i tehnologiju prema odredbama ovoga Zakona, u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, kao i sva njegova tijela ustrojena prema odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07 i 45/09 i 63/11), nastavlja s radom do imenovanja Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, znanost i tehnologiju sukladno odredbama ovoga zakona. Obveza donoenja podzakonskih propisa lanak 62. (1) Podzakonske propise na temelju ovoga Zakona ministar e donijeti u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Podzakonski propisi doneseni na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09 i 63/11), primjenjivat e se sve do donoenja odgovarajuih propisa prema ovome Zakonu, osim ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Izbori u znanstvena i znanstveno-nastavna, suradnika i struna zvanja, i na znanstvena i znanstveno-nastavna, suradnika i struna radna mjesta lanak 63. (1) Natjeajni postupci izbora u znanstvena zvanja, znanstveno-nastavna zvanja i na odgovarajua radna mjesta zapoeti prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a najkasnije do 31. prosinca 2012. godine (2) Osobe izabrane u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadravaju steena znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja. (3) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na odgovarajuim znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima zadravaju postojee ugovore o radu. (4) Natjeajni postupci izbora u suradnika i struna zvanja i na odgovarajua radna mjesta zapoeti prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se najkasnije do 31. listopada 2012. godine prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. (5) Znanstvene organizacije dune su u roku od est mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti ope akte i ugovore o radu u smislu podnoenja izvjea o radu osobama zaposlenim na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, a u skladu s odredbama ovoga Zakona. Znanstveni novaci lanak 64. (1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na suradnikome radnome mjestu znanstvenog novaka asistenta i znanstvenog novaka - vieg asistenta, zadravaju postojei ugovor o radu. (2) Osobe koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zateene na suradnikome radnom mjestu znanstvenog novaka asistenta, a koje ispune uvjet stjecanja akademskog stupnja
29

doktora znanosti za vrijeme trajanja ugovora o radu na odreeno vrijeme od est godina odnosno osam godina, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ne produljuje se automatski radni odnos na suradnikome radnome mjestu vieg asistenta, ve se one mogu javiti na javne natjeaje raspisane za sva via zvanja. Ugovori s osobama iznad 65 godina starosti lanak 65. Osobe koje su navrile 65 godina starosti, a koje imaju ugovore o radu na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima sklopljenim sukladno lanku 42. stavcima 7. i 8. te lanku 102. stavcima 5., 6., 7. i 8. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11), imaju pravo ostati na tim radnim mjestima do isteka roka iz ugovora o radu. Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju lanak 66. Vlada Republike Hrvatske utvrdit e kandidate za Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju prema odredbama ovoga Zakona, u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona. Stupanje na snagu lanak 67. Ovaj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju stupa na snagu 15 dana od dana objave u Narodnim novinama.

30

OBRAZLOENJE

lankom 1. mijenja se lanak 6. Zakona djelatnosti i visokom obrazovanju kojim se propisuje sastav i djelokrug rada Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju. lankom 2. brie se lanak 7. Zakona kojim su propisane zadae Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. lankom 3. brie se lanak 8. Zakona kojim su propisane zajednike zadae Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. lankom 4. mijenja se lanak 9. Zakona kojim je propisan sastav Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju. lankom 5. propisano je da se brie lanak 10. Zakona kojim je propisan sastav Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. lankom 6. propisano je da se u lanku 11. stavak 3. Zakona kojim se propisuje da Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje svake dvije godine po sedam, umjesto dosadanjih est lanova. lankom 7. propisano je da se u lanku 13. Zakona brie stavak 5. u kojem je propisan nain rada i odluivanja Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. lankom 8. propisano je da se u lanku 14. stavku 2. rijei: zajedniki imenuju Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje zamjenjuju rijeima: imenuje Nacionalno vijee. lankom 9. propisano je da se u lanku 23. mijenja stavak 2. kojim se propisuje da se upis u Upisnik znanstvenika provodi na temelju zahtjeva, a ne odluke o izboru u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje. lankom 10. propisano je da se u lanku 29. stavku 2. Zakona brie mogunost da centar izvrsnosti ministar proglaava na temelju postupka koji obvezno ukljuuje meunarodnu prosudbu, ve se predvia meunarodna prosudba ali ne u smislu postupka. lankom 11. propisano je da se u lanku 32. dopunjuje stavak 1. sa znanstvenim zvanjem znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju (znanstveni savjetnik u drugom izboru). lankom 12. propisano je da se u lanku 33. Zakona dodaju stavci 5., 6., 7. i 8. koji propisuju uvjete za znanstvena zvanja. lankom 13. propisano je da se u lanku 34. Zakona dodaje novi stavak 2. koji propisuje uvjete za dobivanje rjeenja o ovlatenju, da dosadanji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6. te da se na kraju novog stavka 4. istog lanka dodaje reenica u kojoj je propisano da ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provjerava Ministarstvo po slubenoj dunosti, a ako institucija vie ne ispunjava uvjete, ministar e donijeti rjeenje o brisanju. lankom 14. propisano je da se u lanku 35. stavku 2. Zakona, u drugoj reenici brie rije: najmanje, te se predvia da predsjednik i jedan lan povjerenstva ne mogu biti zaposleni u znanstvenoj organizaciji u kojoj je zaposlen pristupnik. lankom 15. propisano je da se u lanku 37. Zakona dodaje stavak 4. kojim se propisuje da postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi odgovarajui matini odbor i to u maksimalnom roku od 120 dana. lankom 16. propisano je da se u lanku 39. Zakona na kraju stavka 1. dodaje znanstveni savjetnik u trajnom zvanju kao znanstveno radno mjesto. lankom 17. propisano je da se u lanku 40. Zakona na kraju stavka 2. dodaje da se javni natjeaj za znanstvena, suradnika i struna radna mjesta mora objaviti i na slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora, te da natjeaj mora biti otvoren najmanje trideset dana. Takoer se u stavku 3. istoga lanka predvia da je znanstvena organizacija duna obavijestiti pristupnike na natjeaj u roku od devedeset dana. lankom 18. propisano je da se mijenja lanak 41. Zakona kojim se propisuju uvjeti znanstvenoga radnog mjesta.
31

lankom 19. propisano je da se mijenja lanak 42. kojim se propisuju ugovori o radu za znanstvena radna mjesta, obveza podnoenja pisanog izvjea o radu, te prestanak ugovora o radu. lankom 20. propisano je da se mijenja lanak 43. kojim su propisana suradnika zvanja i radna mjesta. lankom 21. propisano je da se mijenja lanak 45. kojim je propisana mogunost produljenja ugovora o radu na odreeno vrijeme. lankom 22. propisano je da se mijenja lanak 46. kojim se propisuje rad izvan znanstvene organizacije. lankom 23. propisano je da se u lanku 59. stavku 2., na kraju toke 8. dodaju rijei: sukladno lanku 88. ovoga Zakona. lankom 24. propisano je da se u lanku 69. Zakona dodaju stavci 5. i 6. koji propisuju ECTS bodove. lankom 25. propisano je da se mijenja lanak 70. Zakona kojim se propisuje sveuilini studij. lankom 26. propisano je da se mijenja lanak 73. kojim se propisuje poslijediplomski studij. lankom 27. propisano je da se mijenja lanak 74. kojim se propisuje struni studij. lankom 28. propisano je da se u lanku 75. mijenja stavak 1. u kojem se propisuje mogunost prijenosa ECTS bodova i izmeu programa strunog usavravanja. lankom 29. propisano je da se mijenja lanak 76. kojim se propisuje zdrueni studij. lankom 30. propisano je da se iza lanka 76. dodaje lanak 76.a kojim se propisuje cjeloivotno uenje, struno usavravanje i razlikovne obveze. lankom 31. propisano je da se mijenja lanak 77. koji propisuje uvjete za upis na sveuilini i struni studij. lankom 32. propisano je da se mijenja lanak 78. koji propisuje donoenje i sadraj studijskog programa. lankom 33. mijenja se lanak 79. stavak 1. Zakona kojim se brie da izvedbeni plan mora ukljuivati saetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja i drugih oblika nastave u iznimnim sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature. U istom lanku dodaju se novi stavak 2. koji propisuje da ako studijski program upisuju izvanredni studenti, u izvedbenome planu nastave mora se definirati ustroj i nain izvoenja nastave za izvanredne studente, te stavak 3. koji propisuje da je donoenje izvedbenoga plana nastave uvjet za poetak izvoenja nastave u odreenoj akademskoj godini. Prijanji stavak 2. postaje stavak 5. U lanku 34. propisano je da se u lanku 80. Zakona dodaje stavak 3. koji propisuje da nastava moe poeti i prije poetka akademske godine iz stavka 1. ovoga lanka, ako je tako propisano izvedbenim planom nastave za odreenu akademsku godinu, ali ne prije 1. rujna. U lanku 35. propisano je da se mijenja lanak 83. Zakona koji propisuje uvjete za zavretak studija. U lanku 36. propisano je da se u lanku 84. propisuje da se mijenja stavak 2. te propisuje da se nakon zavretka diplomskoga sveuilinog, integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveuilinog studija, poslijediplomskoga sveuilinog i poslijediplomskoga specijalistikog studija studentu izdaje diploma. U stavku 3. istoga lanka rijei strunog studija zamjenjuju se rijeima kratkoga strunog i preddiplomskoga specijalistikog studija. Mijenja se i stavak 4. istoga lanka kojim se propisuje da nakon zavrenog programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje potvrdu koja sadrava opis obveza polaznika, a ako se optereenje u sklopu programa mjeri ECTS bodovima, sadri i ECTS bodove. Mijenja se i stavak 5. kojim se propisuje izdavanje dopunske isprave o studiju. U lanku 37. propisano je da se u lanku 86. Zakona dodaje stavak 5. kojim je propisano da sveuilita, veleuilita i visoke kole mogu s ministarstvom nadlenim za visoko obrazovanje potpisati jednogodinje ili viegodinje ugovore o subvenciji trokova redovitih studija, u kojima se obvezno navode ciljevi subvencije, aktivnosti za ostvarenje ciljeva, indikatori praenja provedbe te dinamika dostave izvjetaja o provedbi ugovora. Prijanji stavak 5.
32

postaje stavak 6. koji se mijenja i propisuje da su izvanredni studenti oni koji obrazovni program pohaaju uz rad ili drugu aktivnost koja spreava puno radno optereenje studenta, a trai posebno prilagoene termine i naine izvoenja studija. Trokove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole. U lanku 38. propisano je da se u lanku 88. brie da mogunost upisivanja predmeta iz drugih programa bude propisana propisima utemeljenima na statutu sveuilita, ve samo statutom sveuilita. U stavku 3. lanka dodaje se mogunost da socijalno-ekonomski status studenta bude mjerilo za utvrivanje prava. Dodaje se i novi stavak 4. koji propisuje da se razina, nain ostvarivanja i visina financijske participacije za ostvarivanje prava studenata na subvencionirano stanovanje i prehranu te za prijevoz studenta s invaliditetom reguliraju posebnim propisom koji donosi ministar. Dosadanji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7. U lanku 39. propisano je da se mijenja lanak 90. Zakona koji propisuje evidenciju studenata te se uvodi obveza visokih uilita da ustroje informacijski sustav za voenje evidencija o podacima iz vlastite djelatnosti, za statistike obrade i analizu podataka, te obavljanje drugih poslova, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita i visoke kole. U lanku 40. propisano je da se u lanku 39. mijenja stavak 1. koji propisuje vrste znanstveno-nastavnih i umjetniko-nastavnih zvanja te se dodaje znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom zvanju znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. U lanku 41. propisano je da se u lanku 92. stavak 5. mijenja i propisuje da studenti poslijediplomskoga sveuilinog studija mogu sudjelovati u izvoenju nastave preddiplomskoga strunog ili sveuilinog studija, ili diplomskoga sveuilinog ili specijalistikoga diplomskoga strunog studija, sukladno studijskom programu poslijediplomskoga sveuilinog studija i opem aktu sveuilita, veleuilita i visoke kole. U lanku 42. propisano je da se u lanku 93. stavku 2. Zakona dodaje etvrti podstavak kojim se propisuje da znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju odgovara u znanstvenoj komponenti znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. U lanku 43. propisano je da se mijenja lanak 95. Zakona koji propisuje postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta. U lanku 44. propisano je da se u lanku 98. stavku 3. umjesto rijei: diplomski studij ili struni i specijalistiki studij navode rijei: diplomski sveuilini studij ili specijalistiki diplomski struni studij. U stavku 7. istoga lanka iza rijei: diplomski navodi se rije: sveuilini. U lanku 45. propisano je da se u lanku 98.a te u cijelom tekstu Zakona rijei: stranim visokokolskim ustanovama zamjenjuju rijeima: stranim visokim uilitima. U lanku 46. propisano je da se u lanku 101. Zakona mijenja stavak 1. koji propisuje da postupak izbora u nastavna i struna zvanja te odgovarajua radna mjesta provodi visoko uilite sukladno statutu, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog uilita te na slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje trideset dana. U lanku 47. propisano je da se mijenja lanak 102. Zakona koji propisuje ugovore o radu za znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta, prestanak ugovora o radu, te mogunost njegova produljenja. U lanku 48. propisano je da se mijenja lanak 103. koji propisuje prava i obveze nastavnika i suradnika. U lanku 49. propisano je da se u lanku 106. stavku 4. brie podtoka 1. koja propisuje da Vijee veleuilita i visokih kola propisuje nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na nastavna zvanja odnosno radna mjesta, te sukladno tome dosadanje podtoke 2. - 4. postaju podtoke 1. do 3. U lanku 50. propisano je da se u lanku 107. mijenja stavak 1. koji propisuje izvore financiranja visokih uilita, instituta i drugih znanstvenih organizacija. U lanku 51. propisano je da se u lanku 108. brie stavak 3. koji predvia da prije podnoenja prijedloga proraunskih sredstava i njihove raspodjele Vladi Republike Hrvatske
33

Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja pribavlja miljenje Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. U stavku 4. istoga lanka koji sada postaje stavak 3. dodaje se da ministar na temelju javnog poziva i miljenja odgovarajuih povjerenstava rasporeuje i sredstva za znanstvene projekte i programe, znanstvenu infrastrukturu te opremu. U lanku 52. propisano je da se u lanku 109. dodaju stavci 5., 6., 7., 8. i 9. koji reguliraju financiranje javnih visokih uilita, te da se dio djelatnosti moe financirati i sukladno programskim ugovorima sklopljenim izmeu Ministarstva i javnih sveuilita na tri godine. U lanku 53. propisano je da se mijenja lanak 110. koji propisuje financiranje javnih znanstvenih instituta. U lanku 54. propisano je da se mijenja lanak 112. koji propisuje imenovanje, zadae i nain rada Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. U lanku 55. propisano je da se mijenja lanak 120. stavak 2. kojim se ureuje izdavanje potvrde o tome da prije steeni struni naziv odgovara nekom od akademskih odnosno strunih naziva iz lanka 71. 74. ovoga Zakona. U lanku 56. propisano je da se u cijelom tekstu ovoga Zakona rijei: Nacionalno vijee za znanost i visoko obrazovanje zamjenjuju rijeima Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju te se rijei vii asistent zamjenjuju rijeju postdoktorand. U lancima od 57. do 66. propisane su prijazne i zavrne odredbe. U lanku 57. propisani su uvjeti za zavretak specijalistikog diplomskog strunog studija upisanog u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona. U lanku 58. propisano je usklaivanje izvedbenih planova s odredbama lanka 79. Zakona. U lanku 59. propisan je rok donoenja Pravilnika o standardu iz lanka 88. stavka 4. ovoga Zakona. U lanku 60. propisan je rok u kojem su visoka uilita obvezna ustrojiti informacijske sustave iz lanka 90. stavka 1. Zakona. U lanku 61. propisan je rok za poetak rada Nacionalnog vijea prema odredbama ovog Zakona. U lanku 62. propisan je rok za donoenje podzakonskih propisa na temelju ovoga Zakona. U lanku 63. propisan je rok dovretka zapoetih izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna, suradnika i struna zvanja i na znanstvena i znanstveno-nastavna, suradnika i struna radna mjesta. U lanku 64. propisan je status osoba zateenih na suradnikim radnim mjestima znanstvenog novaka asistenta i znanstvenog novaka vieg asistenta. U lanku 65. propisan je radni status osoba koje su navrile 65 godina starosti, a imaju ugovore o radu na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima. U lanku 66. propisan je rok za imenovanje Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. U lanku 67. propisano je stupanje na snagu ovog Zakona.

34

TEKST ODREDBI ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU KOJE SE MIJENJAJU II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST I NACIONALNO VIJEE ZA VISOKO OBRAZOVANJE Zadae Nacionalnog vijea za znanost lanak 6. (1) Nacionalno vijee za znanost najvie je struno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. (2) Nacionalno vijee za znanost: 1. raspravlja pitanja od vanosti za znanstvenu djelatnost te predlae i potie donoenje mjera za njezino unaprjeenje, 2. daje prethodno miljenje na pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija koji donosi ministar nadlean za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar), 3. BRISAN. 4. prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja, polja i grane, 5. imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea te matine odbore za pojedina polja, 6. poblie utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom, 7. utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlatenje za provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja, 8. predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje, 9. daje miljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova te 10. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima. Zadae Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 7. (1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje najvie je struno tijelo koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske. (2) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje: 1. predlae i potie donoenje mjera za unaprjeenje visokog obrazovanja, 2. BRISAN. 3. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetniko-nastavnih i nastavnih zvanja, 4. BRISAN. 5. BRISAN. 6. BRISAN. 7. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima. Zajednike zadae Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 8. 1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje zajedniki: 1. predlau Vladi Republike Hrvatske kriterije i odnose raspodjele proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, 2. raspravljaju pitanja vezana uz policentrini sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlau i potiu mjere za njegov razvoj, 3. predlau i potiu sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 4. predlau mjere i poduzimaju aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i
35

nastavnog podmlatka, 5. imenuju lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, te 6. predlau lanove Odbora za etiku. (2) Zajednikim sjednicama Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje predsjedavaju naizmjence predsjednici ovih vijea na rok od jedne godine, raunajui od dana prvog imenovanja ovih vijea prema ovom Zakonu. Zajednike sjednice odravaju se najmanje jednom godinje. Sastav Nacionalnog vijea za znanost lanak 9. (1) Nacionalno vijee za znanost ima predsjednika i dvanaest lanova, od kojih su etiri znanstvenika u zvanju znanstvenog savjetnika zaposlena u znanstvenim institutima, est redovitih profesora te tri osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za znanost je etiri godine. (3) Nacionalno vijee za znanost na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. Sastav Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 10. (1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje ima predsjednika i dvanaest lanova od kojih su sedam sveuilini profesori s time da je jedan od njih iz podruja obrazovanja nastavnika, dva profesori visoke kole, dva znanstvenika zaposlena u znanstvenom institutu te dvije osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje je etiri godine. (3) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. Nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 11. (1) lanove Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika iz podruja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva. (2) lanovi Nacionalnog vijea za znanost su vrhunski znanstvenici osobito oni koji imaju svjetski priznate znanstvene radove iz vie znanstvenih polja. (3) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje po est lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, a predsjednike navedenih tijela imenuje svake etiri godine. (4) Kandidate za lanove i predsjednika Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje utvruje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveuilini senati, Vijee veleuilita i visokih kola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i lanovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata. (5) Dravni dunosnici ne mogu biti lanovi Nacionalnog vijea za znanost ni Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Rad i odluivanje Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 13.
36

(1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje donose poslovnike o svom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praenje nekog podruja Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje mogu osnovati svoja radna tijela u ijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu lanovi Nacionalnog vijea za znanost ili Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. (3) Raspravljajui o pitanjima iz svoje nadlenosti Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje mogu traiti miljenje nadlenog ministarstva i odgovarajuih strunjaka. (4) lanovi Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje te lanovi radnih tijela izuzet e se od odluivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje izuzea lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje poblie se ureuje poslovnicima o radu tih tijela. (5) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje raspravljaju pitanja od zajednikog interesa najmanje jednom godinje na zajednikim sjednicama. Zajedniki rad utvruje se posebnim Poslovnikom o zajednikom radu Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Ako Poslovnikom nije odreeno drukije, na zajednikim se sjednicama odluuje veinom ukupnog broja lanova obaju tijela. (6) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje donose program rada za mandatno razdoblje te godinji program rada koje potvruje ministar. Za svoj rad Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje odgovorni su Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godinje podnose izvjetaj. (7) U sluajevima kada Nacionalno vijee za znanost ili Nacionalno vijee za visoko obrazovanje ministru predlau donoenje kakvog opeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne prihvati, zatrait e ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon tako provedenog postupka ne doe do usuglaavanja o spornom pitanju o njemu e odluiti Vlada Republike Hrvatske. (8) Administrativne i strune poslove za Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (lanak 15.). Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja lanak 14. (1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Savjet) je struno tijelo Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Savjet ini petnaest lanova i to tako da su u njemu tri lana sa znanstvenih instituta, est lanova sa sveuilita, dva lana s veleuilita, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar. (2) lanove Savjeta zajedniki imenuju Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje veinom ukupnog broja glasova obaju tijela na temelju prijedloga Rektorskog zbora, Vijea veleuilita i visokih kola, javnih znanstvenih instituta, sveuilita, veleuilita i visokih kola te Ministarstva i sindikata. Mandat lanova Savjeta traje etiri godine. Upisnik znanstvenih organizacija i znanstvenika lanak 23. (1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika. (2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje osim u sluaju iz lanka 92. stavka 4. ovog Zakona. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. (3) BRISAN. (4) BRISAN. (5) BRISAN.
37

(6) BRISAN. (7) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovoga lanka i brisanje iz upisnika, ustroj i nain njihova voenja te sadraj obrazaca za podnoenje zahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika. (8) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se financirati iz dravnog prorauna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenici mogu se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, financirati iz dravnog prorauna ako sudjeluju u projektu od znaaja za Republiku Hrvatsku. Znanstveni centar izvrsnosti lanak 29. (1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njen ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, znaenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline. (2) Znanstvenu organizaciju ili njen ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglaava ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, uz suglasnost znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja iz lanka 16. ovoga Zakona i postupka koji obvezno ukljuuje meunarodnu prosudbu. (3) Odluka ministra o proglaenju znanstvenog centra izvrsnosti sadri prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku predvienom stavkom 2. ovog lanka, moe se produiti za narednih pet godina. Znanstvena zvanja lanak 32. (1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. Znanstvena zvanja se stjeu u postupku i pod uvjetima predvienim ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima. (2) Za znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika. (3) Za viega znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji predstavljaju znaajan doprinos znanosti. (4) Za znanstvenog savjetnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je znaajno unaprijedio znanost, pri emu e se posebno cijeniti meunarodna afirmacija znanstvenika i meunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov znaaj u okviru nacionalnih sadraja. (5) Nacionalno vijee za znanost pravilnikom koji se objavljuje u Narodnim novinama detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja (vrsta i broj znanstvenih radova, vrednovanje radova i sl.) sukladno stavcima 2.-4. ovoga lanka, na temelju kojih matini odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, vodei rauna o posebnostima pojedinih znanstvenih i umjetnikih podruja te pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih podruja. (6) Prilikom propisivanja uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka predvidjet e se primjereno vremensko razdoblje primjene do tada vaeih uvjeta kojim e se na pravian nain omoguiti reizbor ili napredovanje onih znanstvenika koji su svoj znanstveni rad obavljali prema tim uvjetima. Pokretanje postupka za stjecanje zvanja lanak 33. (1) Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu. (2) Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokree
38

osoba koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe pokrenuti i znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu. (3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji ovlatenoj za provoenje dijela postupka izbora. Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenoj organizaciji koja je ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, ta je znanstvena organizacija iskljuivo nadlena za provoenje dijela postupka. Na obrazloeni zahtjev osobe koja pokree postupak izbora, Nacionalno vijee za znanost moe za provoenje dijela postupka odrediti i drugu ovlatenu znanstvenu organizaciju. (4) Ukoliko nijedna znanstvena organizacija nije ovlatena za provoenje dijela postupka izbora u pojedino znanstveno zvanje u odreenom znanstvenom ili umjetnikom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetnikom podruju, a matini odbor za to polje ili interdisciplinarno podruje nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajue podruno znanstveno ili umjetniko vijee. Ako nijedno podruno znanstveno ili umjetniko vijee nije ovlateno za provoenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijee za znanost. Ovlatenje za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje lanak 34. (1) Rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdaje ministar na temelju prijedloga Nacionalnog vijea za znanost onoj znanstvenoj organizaciji koja u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i to najmanje petnaest u odgovarajuem znanstvenom podruju te najmanje sedam u odgovarajuem znanstvenom polju, odnosno interdisciplinarnom podruju, od ega najmanje tri znanstvena savjetnika. (2) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlatena je, temeljem odluke nadlenog matinog odbora, za provoenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za svoje zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima za sva znanstvena podruja i polja, sukladno Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinu Statutu. (3) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka to se ovlatenje znanstvene organizacije upisuje u Upisnik znanstvenih organizacija. (4) Postupak izbora u znanstvenoj organizaciji provodi struno tijelo kojemu su statutom u nadlenost stavljena znanstvena pitanja. (5) Ovlatena znanstvena organizacija moe posebnim pravilnikom poblie urediti onaj dio postupka izbora u znanstvena zvanja koji ona provodi. Postupak izbora lanak 35. (1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlatenoj znanstvenoj organizaciji, zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u odreeno zvanje. (2) Ovlatena znanstvena organizacija, u roku trideset dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje struno povjerenstvo. Struno povjerenstvo se sastoji od najmanje tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju s obzirom na ono za koje se trai izbor. (3) Struno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te predlae da se pristupnik izabere ili ne izabere u znanstveno zvanje. Struno povjerenstvo svoje izvjee podnosi u roku od trideset dana od dana imenovanja. (4) Na temelju izvjea strunog povjerenstva i odluke strunog tijela iz lanka 34. stavka 3. ovoga Zakona, organizacija u roku od trideset dana daje miljenje i prijedlog nadlenom matinom odboru. (5) Matini odbor u roku od ezdeset dana potvruje ili ne potvruje miljenje i prijedlog organizacije. Proputanje navedenog roka ne moe rezultirati stjecanjem zvanja. (6) U sluaju da matini odbor propusti rok iz prethodnog stavka, pristupnik moe zahtijevati od nadlenoga podrunog vijea da samo odlui o zahtjevu. U sluaju da postupak izbora provodi podruno vijee, zbog proputanja navedenog roka, pristupnik se moe obratiti
39

Nacionalnom vijeu za znanost. (7) Matini odbor nee potvrditi miljenje i prijedlog ovlatene znanstvene organizacije ako: 1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor, 2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili 3. je bitno povrijeen postupak provoenja izbora. (8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka, matini odbor e sam provesti postupak izbora ili zatraiti od iste organizacije ponavljanje postupka, ili zatraiti od druge organizacije pokretanje novog postupka izbora. Novi postupak izbora dovrit e se u roku od ezdeset dana. (9) Odluka matinog odbora je konana, predstavlja upravni akt te se u postupku izbora u znanstveno zvanje primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (10) Matini odbor e u roku petnaest dana, bez odlaganja, odluku o izboru (pozitivnu ili negativnu) dostaviti pristupniku i znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti Ministarstvu radi upisa u Upisnik znanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva. (11) U sluaju predvienom lankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se nadlenom matinom odboru ili podrunom vijeu, odnosno Nacionalnom vijeu za znanost. Postupak e se dovriti u roku 120 dana. (12) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu ne moe se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje ve samo ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje postupka. Trajnost zvanja i njegov prestanak lanak 37. (1) Znanstveno zvanje je trajno a prestaje prelaskom u vie zvanje ili njegovim oduzimanjem. (2) Znanstveno zvanje moe se oduzeti: 1. ako se pojave injenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje pristupnik nije ispunjavao propisane uvjete za izbor, 2. ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da su istraivanja na kojima se temelje krivotvorena te 3. u sluajevima tekih povreda etikog kodeksa. (3) Postupak oduzimanja zvanja moe pokrenuti znanstvena organizacija, matini odbor, podruno vijee, Nacionalno vijee za znanost ili Odbor za etiku. Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi se odgovarajuom primjenom odredbi lanka 35. ovoga Zakona. Radna mjesta u znanstvenim organizacijama lanak 39. (1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik. (2) Suradnika radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i vii asistent. (3) Struna radna mjesta u znanstvenim organizacijama za zaposlenike koji sudjeluju u obavljanju znanstvene djelatnosti su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik. Postupak izbora na radna mjesta lanak 40. (1) Postupak izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta ureuje se statutom znanstvene organizacije ili, u privatnim znanstvenim organizacijama, opim aktom kojim se ureuju radni odnosi. (2) Izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, u dnevnom tisku i na slubenim
40

internetskim stranicama znanstvene organizacije. (3) U sluaju kada je raspisan natjeaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka moe se obaviti i izbor u znanstveno zvanje sukladno lanku 35. ovoga Zakona ukoliko neki od pristupnika nema obavljen taj izbor. U tom sluaju obavlja se izbor u znanstveno zvanje svih pristupnika koji imaju uvjete za odnosno zvanje a do tada nisu u njega izabrani. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija u roku od ezdeset dana dovrava postupak izbora na radno mjesto izborom pristupnika koji najbolje udovoljava uvjetima natjeaja. U postupku izbora znanstvena organizacija moe zatraiti miljenje kompetentnih strunjaka iz zemlje ili inozemstva. (4) Znanstvena organizacija duna je obavijestiti o rezultatu izbora sve pristupnike u roku od petnaest dana od dana donoenja odluke o izboru. (5) Ako odluka o izboru na isto ili vie radno mjesto ne bude donesena do isteka roka na koji je neki od pristupnika bio izabran u prethodnom izboru u istoj znanstvenoj organizaciji, njegov ugovor o radu traje do donoenja odluke o izboru. Znanstvena radna mjesta lanak 41. (1) U znanstvenim organizacijama znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta. Izbor na znanstvena radna mjesta vri se na pet godina. (2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istom ili viem znanstvenom zvanju, odnosno izbor proveden sukladno lanku 40. stavku 3. ovoga Zakona. Znanstvena organizacija moe svojim statutom propisati dodatne uvjete za izbor na znanstvena radna mjesta (3) Na radno mjesto vieg znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraivakog rada u znanstvenom zvanju. Na radno mjesto znanstvenog savjetnika moe biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraivakog rada u znanstvenom zvanju vieg znanstvenog suradnika. (4) Natjeaj za izbor na isto ili vie znanstveno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje znanstvena organizacija tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom znanstvenog vijea, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem. Natjeaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje) raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora. (5) Ako je u natjeajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit e se drugo odgovarajue radno mjesto ili e se u nedostatku istoga pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu. (6) Ako na natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut e se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga odgovarajueg radnog mjesta. Ugovor o radu lanak 42. (1) S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno vrijeme s obvezom provoenja ponovnog izbora ili unapreenja svakih pet godina. Ako prilikom ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema lanku 41. stavku 5. ovoga Zakona. (2) S osobama izabranim na znanstvena i suradnika radna mjesta koje rade na projektu ograniena trajanja, ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana. (3) Obveza provoenja ponovnog izbora prestaje nakon to zaposlenik bude drugi put
41

izabran na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje). (4) Na radno mjesto znanstvenog suradnika ili viega znanstvenog suradnika zaposlenik moe biti biran najvie dva puta. (5) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u vie zvanje i na odgovarajue radno mjesto, a odlukom znanstvenog i upravnog vijea se utvrdi potreba za njegovim daljnjim radom, znanstvena organizacija moe s njim zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme u najduljem trajanju do pet godina. (6) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, znanstvena organizacija moe istom produljiti radni odnos do isteka kalendarske godine u kojoj on navrava 70. godinu ivota. (7) Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se zaposliti na odreeno vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji, ako se na raspisani natjeaj u toj znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajui pristupnik, a najdulje do isteka kalendarske godine u kojoj je navrio 70. godinu ivota. Suradnika zvanja i radna mjesta lanak 43. (1) Suradnika zvanja i radna mjesta su asistent i vii asistent. Izbor na radno mjesto asistenta ili vieg asistenta provodi se na temelju javnog natjeaja. (2) Osobu koja je zavrila sveuilini diplomski studij, znanstveni institut moe izabrati u zvanje asistenta, te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie est godina na suradnikom radnom mjestu asistenta. Asistent je duan upisati poslijediplomski studij. (3) Ako se plaa i/ili trokovi poslijediplomskog studija asistenta ne osiguravaju iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu iz stavka 2. ovoga lanka daje ministar. (4) Svaki asistent ima jednog ili vie mentora koje imenuje institut na nain propisan opim aktom. Mentor moe biti osoba koja svojom znanstvenom ili umjetnikom aktivnou osigurava uinkovito obrazovanje asistenta. (5) Svake godine institut ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pisanom izvjeu mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu kao i uspjenost na poslijediplomskom studiju. Postupak ocjenjivanja poblie se ureuje opim aktom instituta. Ako je ocjena rada asistenta negativna, pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu. (6) S asistentom koji je u roku od est godina ili u kraem vremenu zavrio poslijediplomski studij i doktorirao, institut moe sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom radnom mjestu sa zvanjem vieg asistenta. Trajanje tog ugovora o radu moe biti najvie do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zakljuenja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga lanka. (7) Ako se plaa vieg asistenta ne osigurava iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz namjenskih sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu daje ministar. (8) Ministar moe, na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, a uz suglasnost znanstvene organizacije, odobriti zapoljavanje znanstvenih novaka za rad na projektu na teret sredstava Ministarstva. Znanstveni novaci biraju se javnim natjeajem i zasnivaju radni odnos u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili vieg asistenta. U nastavi mogu pod istim uvjetima, sukladno ugovoru visokog uilita i druge znanstvene organizacije, sudjelovati i znanstveni novaci izabrani u toj znanstvenoj organizaciji, sukladno lanku 42. stavku 2. ovoga Zakona. Znanstvene organizacije mogu znanstvene novake zaposliti i bez odobrenja ministra ako same financiraju njihov rad, u kojem sluaju znanstveni
42

novaci zasnivaju radni odnos u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili vieg asistenta, a mogu se izabrati bez javnog natjeaja. Mirovanje rokova za izbor lanak 45. U vrijeme rodiljnih dopusta, bolovanja duih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze, obavljanja javne dunosti te u drugim naroito opravdanim sluajevima predvienim zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom znanstvene organizacije, rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno zvanje i na radno mjesto miruju i nee se uraunavati u rok za izbor, osim u sluaju da zaposlenik zatrai da mu za navedeno razdoblje rokovi teku. Rad izvan znanstvene organizacije lanak 46. (1) Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama vezani uz znanstveni, nastavni ili struni rad kod treih osoba mogu se ograniiti ili uvjetovati suglasnou matine znanstvene organizacije kada je to predvieno statutom ili drugim opim aktom visokog uilita, ako se radi o znanstvenom, nastavnom ili strunom radu koji bi negativno utjecali na rad matine znanstvene organizacije ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnou konkurira matinoj znanstvenoj organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu. (2) Rad izvan matine znanstvene organizacije moe iznositi najvie jednu treinu radnog vremena. Nadlenost senata lanak 59. (1) Senat, sukladno statutu, odluuje o svim akademskim, strunim, znanstvenim i umjetnikim pitanjima, ukljuivi odluivanje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predvienim ovim Zakonom. (2) U okviru svoje nadlenosti, senat posebice: 1. odluuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetnikoj i strunoj djelatnosti, 2. odluuje o akademskim pitanjima, 3. odluuje o razvojnim i istraivakim planovima, 4. utvruje studijske kapacitete i upisnu politiku, odreuje upisne kvote te utvruje standarde studiranja i nadzire njihovo potovanje, 5. provodi ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata, 6. dodjeljuje poasne doktorate, 7. bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse, 8. odluuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu, 9. koordinira meunarodnu suradnju, 10. odluuje o izdavakoj djelatnosti, 11. donosi statut te druge ope akte sveuilita, ako statutom sveuilita nije odreeno drugaije, 12. bira rektora te na njegov prijedlog imenuje prorektore, 13. imenuje lanove drugih tijela sveuilita kada je to odreeno statutom ili drugim opim aktom, 14. potvruje izbor dekana fakulteta i umjetnikih akademija i proelnika sveuilinih odjela, 15. imenuje elnike drugih sastavnica sveuilita, ako statutom sveuilita ili aktom o osnivanju i statutom sastavnice nije odreeno drugaije, 16. bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njemu utemeljenom propisu nije odreeno drugaije, 17. odluuje o osnivanju, osnovama ustroja i ukidanju sastavnica sveuilita te usklauje
43

njihov rad i poslovanje, 18. odluuje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i drugih trgovakih drutava, 19. vodi financijsku politiku i donosi proraun sveuilita, raspravlja o financijskim izvjeima i prihvaa zavrni raun te odluuje o kapitalnim ulaganjima, 20. obavlja i druge poslove predviene statutom i drugim opim aktima. (3) Odluivanje o pojedinim pitanjima iz nadlenosti senata statutom se moe povjeriti odgovarajuim sastavnicama sveuilita. Statutom sveuilita moe se, radi osiguranja integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveuilitu, predvidjeti pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke nadlenih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne narue njihove akademske slobode i akademska samouprava. 2. STUDIJI NA VISOKIM UILITIMA A. VRSTE STUDIJA Vrste studija: sveuilini i struni studij lanak 69. (1) Visoko obrazovanje provodi se kroz sveuiline i strune studije. (2) Sveuilini studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i drutvu openito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i strunih dostignua. (3) Struni studij prua studentima primjerenu razinu znanja i vjetina koje omoguavaju obavljanje strunih zanimanja i osposobljava ih za neposredno ukljuivanje u radni proces. (4) Sveuilini i struni studiji usklauju (harmoniziraju) se s onima u europskom obrazovnom prostoru, uz uvaavanje pozitivnih iskustava drugih visokokolskih sustava. Sveuilini studij lanak 70. (1) Sveuilino obrazovanje obuhvaa sljedee tri razine: (1) preddiplomski studij, (2) diplomski studij i (3) poslijediplomski studij. (2) Sveuilini studiji ustrojavaju se i izvode na sveuilitu. Diplomski i poslijediplomski studiji mogu se izvoditi i u suradnji sa znanstvenim institutima. (3) Svaka razina sveuilinog studija zavrava stjecanjem odreenog naziva ili stupnja. (4) Odreeni studijski programi provode se integrirano kroz prvu i drugu razinu studija. Takvo provoenje studijskog programa odobrava Nacionalno vijee za visoko obrazovanje. (5) Svaka razina studija iz stavka 1. ovoga lanka mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (dalje: ECTS) po kojem se jednom godinom studija u pravilu stjee 60 ECTS bodova. Preddiplomski studij lanak 71. (1) Na preddiplomskom sveuilinom studiju, koji u pravilu traje tri do etiri godine, stjee se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogunost zapoljavanja na odreenim strunim poslovima. (2) Zavretkom preddiplomskog studija stjee se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus odnosno baccalaurea) uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije odreeno drukije. (3) U meunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv po zavretku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea. Diplomski studij lanak 72.
44

(1) Diplomski sveuilini studij traje jednu do dvije godine i njegovim zavretkom stjee se od 60 do 120 ECTS bodova. Diplomski studij moe trajati i due, uz odobrenje Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. (2) Ukupan broj bodova koji se stjeu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova. (3) Ako zakonom nije odreeno drukije, zavretkom diplomskoga sveuilinog studija stjeu se akademski nazivi: 1. za sveuiline medicinske programe doktor (dr.) struke, 2. za ostale sveuiline programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke, u skladu s posebnim zakonom. (4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe. Poslijediplomski studij lanak 73. (1) Poslijediplomski sveuilini studij moe se upisati nakon zavretka diplomskoga sveuilinog studija. (2) Poslijediplomski sveuilini studij traje u pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i javnom obranom doktorskog rada, stjee se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.). (3) Iznimno, osobe koje su ostvarile znanstvena dostignua koja svojim znaenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, na temelju odluke nadlenog vijea, utvrenog statutom sveuilita, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorskog rada, a uz suglasnost senata sveuilita, mogu stei doktorat znanosti. (4) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe. (5) Sveuilite moe organizirati poslijediplomski specijalistiki studij u trajanju od jedne do dvije godine, kojim se stjee akademski naziv specijalista odreenog podruja (spec.), u skladu s posebnim zakonom. Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz lanka 72. stavka 3. ovoga Zakona. (6) Posebnim propisom utvrditi e se akademski naziv koji se stjee zavretkom poslijediplomskog specijalistikog studija, u sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim zakonom propisano specijalistiko usavravanje. (7) Sveuilite opim aktom ureuje stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te propisuje broj ECTS bodova potreban za prijavu doktorskog rada na poslijediplomskom sveuilinom studiju. Struni studiji lanak 74. (1) Struni studiji provode se na visokoj koli ili veleuilitu. Iznimno, struni studiji mogu se provoditi i na sveuilitu, uz pribavljenu suglasnost Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje u skladu s ovim Zakonom. (2) Struni studiji traju od dvije do tri godine i njihovim se zavretkom stjee od 120 do 180 ECTS bodova. Iznimno, uz odobrenje Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, struni studij moe trajati do etiri godine u sluajevima kada je to sukladno meunarodno prihvaenim standardima te se takvim studijem stjee do 240 ECTS bodova. (3) Zavretkom strunog studija s manje od 180 ECTS bodova stjee se odgovarajui struni naziv, u skladu s posebnim zakonom. (4) Zavretkom strunog studija s 180 ili vie ECTS bodova stjee se struni naziv struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) uz naznaku struke, u skladu s posebnim zakonom. (5) Kratica strunog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe. (6) Veleuilita ili visoke kole mogu organizirati specijalistiki diplomski struni studij za osobe koje su zavrile struni studij ili preddiplomski sveuilini studij. Takav studij traje jednu do dvije godine i njime se stjee zvanje specijalista odreene struke (spec.).
45

(7) Posebnim propisom utvrditi e se struni naziv koji se stjee zavretkom specijalistikog diplomskog strunog studija, u sluaju kada je za odreeno struno podruje posebnim zakonom propisano specijalistiko usavravanje. Prijenos ECTS bodova lanak 75. (1) Prijenos ECTS bodova moe se provesti izmeu razliitih studija. (2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga lanka propisuju se opim aktom visokog uilita, odnosno ugovorom izmeu visokih uilita. Ugovorno osnivanje studija i programi strunog usavravanja lanak 76. (1) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola mogu s domaom ili stranom pravnom ili fizikom osobom ustrojiti odreeni studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na nain i u postupku propisanim u lanku 51. ovoga Zakona. (2) Visoka uilita mogu osnivati razliite programe strunog usavravanja, imajui u vidu koncept cjeloivotnog obrazovanja i usavravanja. Takav se program ne smatra studijem u smislu ovoga Zakona. Po zavretku programa strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje posebnu potvrdu. Uvjeti za upis lanak 77. (1) Upis studija obavlja se na temelju javnog natjeaja koji objavljuje sveuilite, veleuilite ili visoka kola koji provode studij najmanje est mjeseci prije poetka nastave. Natjeaj za upis mora sadravati: uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama koje se podnose i rokove za prijavu na natjeaj i upis. (2) Sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju postupak odabira pristupnika za upis na nain koji jami ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, roenje, drutveni poloaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob. Sveuilite, veleuilite ili visoka kola utvruju kriterije (uspjeh u prethodnom kolovanju, vrsta zavrenog kolovanja, uspjeh na klasifikacijskom ili drugom ispitu, posebna znanja, vjetine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis. (3) Sveuilite, veleuilite i visoka kola utvruju koji su srednjokolski programi odgovarajui preduvjet za upis pojedinoga preddiplomskog ili strunog studija. (4) Diplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui preddiplomski studij. Sveuilite propisuje koji je preddiplomski studij odgovarajui za upis pojedinoga diplomskog studija kao i uvjete upisa za pristupnike koji imaju zavren neki drugi preddiplomski studij ili diplomski sveuilini studij. (5) Osobe koje su zavrile struni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predvieno opim aktom sveuilita koje provodi taj studij, pri emu se upis moe uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. (6) Poslijediplomski studij moe upisati osoba koja je zavrila odgovarajui diplomski studij. Sveuilite moe propisati i druge uvjete za upis poslijediplomskog studija. (7) Iznimno, pod uvjetima koje propie visoko uilite, studij se moe upisati i bez prethodno zavrenoga odgovarajueg kolovanja, ako je rije o iznimno nadarenim osobama za koje se moe oekivati da e i bez zavrenoga prethodnog kolovanja uspjeno svladati studij. (8) Strani dravljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao hrvatski dravljani ali se, sukladno odluci nadlenoga dravnog tijela ili visokog uilita, od njih moe traiti plaanje dijela ili pune cijene studija. Stranim dravljanima se upis moe ograniiti ili uskratiti ako je rije o studiju koji se odnosi na vojno ili policijsko obrazovanje ili drugi studij od interesa za nacionalnu sigurnost.
46

Studijski program lanak 78. (1) Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi visoko uilite. Studijske programe koji se izvode na sveuilitu donosi senat sveuilita. (2) Kod utvrivanja studijskog programa visoko uilite treba osobito brinuti da studij bude: na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vjetina, usklaen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnog sektora, usporediv s programima u zemljama Europske unije. (3) Studijski program donosi se u skladu sa statutom i drugim opim aktom sveuilita, veleuilita ili visoke kole te sadri: 1. struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija, 2. uvjete upisa na studij, 3. okvirni sadraj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu, 4. bodovnu vrijednost svakog predmeta odreenu u skladu s ECTS, 5. oblike provoenja nastave i naina provjere znanja za svaki predmet, 6. popis predmeta koje student moe izabrati s drugih sveuilinih, odnosno strunih studija, 7. uvjete upisa studenta u sljedei semestar ili trimestar, odnosno sljedeu godinu studija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta, 8. nain zavretka studija, 9. odredbe o tome da li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij. Izvedbeni plan lanak 79. (1) Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi visoko uilite. Izvedbeni plan se objavljuje prije poetka nastave u odnosnoj akademskoj godini i dostupan je javnosti. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na slubenim Internet stranicama visokog uilita, ukljuujui saetke predavanja i drugih oblika nastave kao i tekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim sluajevima nedostupnosti odgovarajue literature. Izvedbenim planom nastave utvruju se: 1. nastavnici i suradnici koji e izvoditi nastavu prema studijskom programu, 2. mjesta izvoenja nastave, 3. poetak i zavretak te satnica izvoenja nastave, 4. oblici nastave (predavanja, seminari, vjebe, konzultacije, provjere znanja i sl.), 5. nain polaganja ispita, 6. ispitni rokovi, 7. popis literature za studij i polaganje ispita, 8. mogunost izvoenja nastave na stranom jeziku te 9. ostale vane injenice za uredno izvoenje nastave. (2) Studij se moe organizirati kroz sustav uenja na daljinu, to posebno odobrava Nacionalno vijee za visoko obrazovanje. Akademska godina lanak 80. (1) Akademska godina poinje 1. listopada tekue a zavrava 30. rujna sljedee kalendarske godine. (2) Nastava se ustrojava po semestrima ili trimestrima, prema odredbama statuta sveuilita, veleuilita ili visoke kole.
47

Uvjeti za zavretak studija lanak 83. (1) Preddiplomski studij zavrava polaganjem svih ispita te, ovisno o studijskom programu, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (2) Diplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom. (3) Poslijediplomski studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom znanstvenog ili umjetnikoga doktorskog rada (disertacije). (4) Poslijediplomski specijalistiki studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem odgovarajuega zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (5) Studijskim programom moe se utvrditi da poslijediplomski umjetniki studij zavrava polaganjem svih ispita te polaganjem zavrnog ispita pred ispitnim povjerenstvom i/ili izradom ili izvedbom umjetnikog djela. (6) Postupak prijave, ocjene i obrane doktorske disertacije odnosno izrade i/ili izvedbe umjetnikog djela ureuje se statutom sveuilita. (7) Struni studij zavrava polaganjem svih ispita. Studijskim programom moe se predvidjeti i polaganje zavrnog ispita i/ili izrada zavrnog rada. (8) Specijalistiki struni studij zavrava polaganjem svih ispita, izradom zavrnog rada i/ili polaganjem odgovarajuega zavrnog ispita u skladu sa studijskim programom. (9) Zavretkom studija sukladno odredbama ovoga lanka student stjee odgovarajui struni ili akademski naziv ili stupanj te druga prava sukladno posebnim propisima. Isprave o studiju lanak 84. (1) Po zavretku sveuilinoga preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodba kojom se potvruje zavretak studija i stjecanje odreenog akademskog naziva. (2) Po zavretku diplomskog, poslijediplomskoga i poslijediplomskoga specijalistikog studija studentu se izdaje diploma. Diplomom se potvruje da je student zavrio odreeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj. (3) Po zavretku strunog studija studentu se izdaje svjedodba, a po zavretku specijalistikog diplomskog strunog studija izdaje se diploma, kojima se potvruje zavretak studija i stjecanje odreenog strunog naziva. (4) Po zavrenom programu strunog usavravanja visoko uilite polazniku izdaje potvrdu. (5) Uz svjedodbu, diplomu ili potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se potvruje koje je ispite poloio i s kojom ocjenom te s podacima o nastavnom optereenju i nastavnim sadrajima. (6) Diplome, svjedodbe i potvrde koje izdaju visoka uilita javne su isprave. (7) Sadraj diploma i dopunskih isprava o studiju propisuje ministar. (8) Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju, sadraj i oblik svjedodbi i potvrda te informacijskih paketa za prijenos ECTS bodova propisuje sveuilite, veleuilite i visoka kola. Stjecanje statusa studenta lanak 86. (1) Status studenta stjee se upisom na sveuilite, veleuilite ili visoku kolu a dokazuje se odgovarajuom studentskom ispravom, iji minimalni sadraj propisuje ministar a oblik sveuilite, veleuilite ili visoka kola. (2) Pravo na upis na visoko uilite ima svaka osoba koja je ispunila uvjete iz lanka 77. ovoga Zakona, u okviru kapaciteta visokog uilita. Ako broj osoba koje su ispunile uvjete iz lanka 77. ovoga Zakona prelazi kapacitet visokog uilita, pravo na studij imaju one osobe
48

koje su u postupku klasifikacije ostvarile bolje rezultate. (3) Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. (4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole, subvencionira se iz dravnog prorauna. (5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohaaju uz rad ili drugu aktivnost koja trai specifian program. Trokove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno opem aktu sveuilita, veleuilita ili visoke kole. Prava i obveze studenta lanak 88. (1) Student ima pravo na: 1. kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predvieno studijskim programom, 2. sudjelovanje u strunom i znanstvenom radu, 3. konzultacije i mentorski rad, 4. slobodu miljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na visokim uilitima, 5. zavretak studija u kraem roku, 6. slobodno koritenje knjinica i ostalih izvora informacija, 7. upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno statutu i na njemu utemeljenim propisima sveuilita, 8. izjanjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika, 9. sudjelovanje u odluivanju, sukladno statutu visokog uilita, 10. pritubu za sluaj povrede nekog od njegovih prava predvienih zakonom ili opim aktima visokog uilita, 11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija, 12. mirovanje obveza studenta za vrijeme sluenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoe i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim sluajevima prekida studija, 13. odgovarajuu psiholoku i zdravstvenu pomo u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajuim zdravstvenim ustanovama te 14. druga prava predviena statutom i drugim opim aktima visokog uilita. (2) Student ima obvezu potivati reim studija i ope akte visokog uilita te uredno izvravati svoje nastavne i druge obveze na visokom uilitu. Stegovna odgovornost studenata ureuje se opim aktima visokog uilita. (3) Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava na subvencionirano stanovanje i prehranu te druga prava sukladno zakonu i na njemu utemeljenim propisima. Razina navedenih prava i visina financijske participacije samog studenta ureuje se odgovarajuim propisima, pri emu uspjeh na klasifikacijskom ispitu ili na studiju moe biti predvien kao mjerilo za utvrivanje razine prava. (4) Redoviti studenti imaju pravo na zapoljavanje posredstvom pravnih osoba ija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava visokog obrazovanja (studentski centri), sukladno pravilniku koji donosi ministar. (5) Visoka uilita provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni nain. Rezultati evaluacije slue planiranju nastavnog i znanstvenog programa na visokim uilitima. Evidencije o studentima lanak 90. (1) Visoka uilita vode sljedee evidencije s osobnim podacima studenata: 1. evidenciju prijavljenih za upisni postupak, koja ukljuuje i rezultate postupka, 2. osobnu evidenciju upisanih studenata,
49

3. evidenciju o uspjehu na ispitu i 4. evidenciju izdanih isprava o zavretku studija te steenih akademskih naziva i stupnjeva. (2) Evidencije iz stavka 1. ovoga lanka visoka uilita trajno pohranjuju. (3) Nain prikupljanja, pohranjivanja i davanja podataka iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar posebnim pravilnikom, vodei rauna o zatiti osobnih podataka studenta. Znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna, suradnika i struna zvanja lanak 91. (1) Znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja su docent, izvanredni profesor i redoviti profesor. (2) Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovaraju znanstvenim zvanjima kako slijedi: 1. docent znanstvenom suradniku, 2. izvanredni profesor viem znanstvenom suradniku, 3. redoviti profesor znanstvenom savjetniku. (3) Nastavna zvanja su predava, vii predava, profesor visoke kole, lektor, vii lektor, umjetniki suradnik i vii umjetniki suradnik. (4) Suradnika zvanja su asistent i vii asistent. (5) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik. Zvanja na sveuilitu i odgovarajua radna mjesta lanak 92. (1) Na sveuilitu, odnosno njegovim sastavnicama, se putem javnog natjeaja provode izbori u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna i suradnika zvanja te nastavna zvanja predavaa, vieg predavaa, lektora, vieg lektora, umjetnikog suradnika i viega umjetnikog suradnika, kao i struna zvanja, sukladno ovom Zakonu, te se s izabranim pristupnikom zakljuuje ugovor o radu. Kada sveuilite izvodi strune i visokokolske umjetnike studije, moe za potrebe tih studija provoditi izbor za sva nastavna zvanja iz lanka 91. stavka 3. ovoga Zakona. (2) U odgovarajue znanstveno-nastavno, umjetniko-nastavno, suradniko i nastavno zvanje moe se izabrati osoba i bez zakljuivanja ugovora o radu koja ispunjava uvjete za izbor u odnosno zvanje ako sudjeluje ili e sudjelovati u izvoenju dijela ili cijele nastave odreenog predmeta (tzv. naslovno zvanje) na visokom uilitu. (3) Visoko uilite moe povjeriti izvedbu do jedne treine nastavnog predmeta strunjacima bez izbora u znanstveno-nastavno zvanje (tzv. gostujui profesor ili nastavnik), uz uvjet da osnovni dio nastavnog predmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna ili nastavna zvanja. (4) Pod uvjetima predvienim statutom sveuilita, uglednom inozemnom profesoru, istaknutom strunjaku ili umjetniku, koji nije stekao znanstveno-nastavno zvanje po hrvatskim propisima, moe se, uz suglasnost senata, povjeriti izvoenje nastave iz odreenog predmeta. (5) Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvoenju nastave preddiplomskog i diplomskog studija na sveuilitu, sukladno studijskom programu poslijediplomskog studija i opem aktu sveuilita. Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja lanak 93. (1) U znanstveno-nastavno zvanje moe biti izabrana osoba koja je upisana u Upisnik znanstvenika iz lanka 23. ovoga Zakona sa znanstvenim zvanjem steenim u odgovarajuem polju, ili koja ispunjava uvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i uvjete u pogledu obrazovnoga, nastavnog i strunog rada koje propisuje Rektorski zbor, ako ima potrebne psihofizike osobine kao i druge uvjete propisane statutom sveuilita. Znanstveno-nastavna
50

zvanja upisuju se u upisnik iz lanka 23. ovoga Zakona. (2) Pristupnik moe biti izabran u znanstveno-nastavno zvanje ako ispunjava uvjete za izbor u odgovarajue znanstveno zvanje kako slijedi: docenta: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik, izvanrednog profesora: vii znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik, redovitog profesora: znanstveni savjetnik. (3) Uvjeti Rektorskog zbora iz stavka 1. ovoga lanka objavljuju se u Narodnim novinama. Nain provjere ispunjavanja tih uvjeta te psihofizikih osobina propisuje se statutom ili drugim opim aktom sveuilita. (4) Ako je izbor u zvanje redovitog profesora izvren u nekoj od sastavnica sveuilita, senat sveuilita na kojemu je pokrenut postupak izbora potvruje izbor. Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja te odgovarajua radna mjesta lanak 95. (1) Postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavna zvanja i odgovarajua radna mjesta provodi sveuilite odnosno sastavnica sveuilita sukladno statutu i uz odgovarajuu primjenu lanka 35. i 36. ovoga Zakona, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku i na INTERNET stranici visokog uilita. (2) Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili vie znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom vijea visokog uilita i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem. Natjeaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto redovitog profesora (trajno zvanje) raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora. (3) Ako neki od pristupnika nema potrebno znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstveno-nastavno zvanje provodi se i izbor u znanstveno zvanje uz odgovarajuu primjenu lanka 35. ovoga Zakona. Nakon obavljenog izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji za to ispunjavaju uvjete sveuilite, sukladno statutu, nakon razmatranja uvjeta Rektorskog zbora iz lanka 93. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od 60 dana u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izabire pristupnika koji u najveoj mjeri udovoljava uvjetima natjeaja. Svi pristupnici obavjeuju se o rezultatima natjeaja u roku od 15 dana od dana njegova dovretka. (4) Ako je u natjeajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit e se drugo radno mjesto ili e mu se, u nedostatku istog, otkazati ugovor o radu. (5) Ako na natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut e se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga radnog mjesta. Nastavna i struna zvanja na sveuilitu, veleuilitu i visokoj koli te odgovarajua radna mjesta lanak 98. (1) Na veleuilitu i visokoj koli nastavnici se biraju u nastavna zvanja i na radna mjesta koja odgovaraju tim zvanjima. Iznimno, u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka, osobe se biraju u nastavna zvanja i na sveuilitu. Na veleuilitu i visokoj koli nema radnih mjesta koja odgovaraju znanstveno-nastavnim zvanjima, ali nastavu u svom zvanju mogu izvoditi nastavnici izabrani u znanstveno nastavna ili naslovna zvanja na sveuilitu. (2) Na sveuilitu, fakultetu i umjetnikoj akademiji izbor u nastavna zvanja obavlja se prema njihovom statutu u sluaju ako izvode struni studij za potrebe toga studija, kao i ako je rije o predmetu koji ne zahtijeva znanstveni pristup, ili na umjetnikoj akademiji za
51

potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu. (3) U nastavno zvanje predavaa i odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski studij ili struni specijalistiki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveuilite, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, najmanje tri godine radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima, ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto, te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita. (4) U nastavno zvanje vieg predavaa i odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski studij ili struni i specijalistiki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor za sveuilite, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje pet godina rada u struci, pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita. (5) U zvanje profesora visoke kole i na odgovarajue radno mjesto na veleuilitu ili visokoj koli moe biti izabrana osoba s doktoratom, ispunjenim nunim uvjetima koje propisuje Vijee veleuilita i visokih kola, izvedenim znaajnijim projektima, objavljenim radovima koji su znatno unaprijedili struku ili novim radovima nakon izbora na radno mjesto vieg predavaa, najmanje osam godina radnog iskustva u struci, pozitivno ocijenjenim nastupnim predavanjem pred nastavnicima i studentima ako se prvi put izabire na nastavno radno mjesto te ispunjenim uvjetima propisanim od veleuilita ili visoke kole. (6) U zvanje lektora i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje tri godine radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita. (7) U zvanje vieg lektora i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, objavljene strune radove, najmanje pet godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita. (8) U zvanje umjetnikog suradnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski umjetniki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, dokazanu umjetniku djelatnost, najmanje pet godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita. (9) U zvanje viega umjetnikog suradnika i na odgovarajue radno mjesto moe biti izabrana osoba koja ima zavren diplomski umjetniki studij, ispunjene nune uvjete koje propisuju Rektorski zbor, odnosno Vijee veleuilita i visokih kola, dokazanu umjetniku djelatnost, najmanje deset godina radnog iskustva u struci te ispunjene uvjete propisane statutom visokog uilita. Lektori stranih jezika na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj i lektori hrvatskog jezika na visokim uilitima u inozemstvu lanak 98.a (1) Temeljem meunarodnih ugovora i drugih akata, na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj mogu se zaposliti lektori stranih jezika, kao i lektori hrvatskog jezika i knjievnosti na stranim visokokolskim ustanovama, na osnovi ugovora o radu na odreeno vrijeme. (2) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora hrvatskog jezika na stranim visokokolskim ustanovama propisuje pravilnikom ministar nadlean za visoko obrazovanje. (3) Lektor iz stavka 2. ovog lanka koji je prethodno zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme u sustavu obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge poslove za koje ispunjava uvjete, u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o radu lektora hrvatskog jezika na stranoj visokokolskoj ustanovi.
52

(4) Uvjete za izbor i zasnivanje radnog odnosa lektora stranih jezika na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj propisuje visoko uilite svojim statutom. Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te na odgovarajua radna mjesta na visokim uilitima lanak 101. (1) Postupak izbora u nastavna i struna zvanja te odgovarajua radna mjesta provodi visoko uilite sukladno statutu, na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, dnevnom tisku i na INTERNET stranici visokog uilita. (2) Natjeaj koji se raspisuje za izbor u isto ili vie nastavno, odnosno struno zvanje i radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom strunog vijea visokog uilita, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to isteknu tri godine od prethodnog izbora. Natjeaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto profesora visoke kole (trajno zvanje) raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora. (3) Struno vijee visokog uilita najkasnije 90 dana od zakljuenja natjeaja izabire u nastavno ili struno zvanje i na odgovarajue radno mjesto onog pristupnika koji u najveoj mjeri udovoljava uvjetima natjeaja i uvjetima Rektorskog zbora i uvjetima iz lanka 98. ovoga Zakona. Svi pristupnici obavjeuju se o rezultatima natjeaja u roku 15 dana od dana njegova dovretka. (4) Ako je u natjeajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit e se drugo radno mjesto, ili e mu se u nedostatku istoga otkazati ugovor o radu. (5) Ako na natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut e se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga radnog mjesta. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta lanak 102. (1) S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodreeno vrijeme s obvezom provoenja ponovnog izbora ili unaprjeenja svakih pet godina. Ako prilikom ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema lanku 95. stavku 5., odnosno lanku 101. stavku 5. ovoga Zakona. (2) Obveza provoenja ponovnog izbora prestaje nakon to zaposlenik bude drugi put izabran na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora ili nastavno mjesto profesora visoke kole (trajno zvanje). (3) Na radno mjesto docenta ili izvanrednog profesora, te predavaa zaposlenik moe biti biran najvie dva puta. (4) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u vie nastavno zvanje a odlukom strunog vijea visokog uilita se utvrdi da postoji potreba za njegovim daljnjim angamanom, visoko uilite moe s njim prilikom daljnjih ponovnih izbora sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme u najduljem trajanju od pet godina. (5) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim, umjetniko-nastavnim i nastavnim zvanjima imaju pravo na mirovanje rokova za izbor u zvanja i na radna mjesta sukladno lanku 45. ovoga Zakona te u vrijeme dok obavljaju dunost rektora, prorektora, elnika sastavnica sveuilita ili dok obavljaju kakvu javnu dunost. (6) Zaposleniku na znanstveno-nastavnom, umjetniko-nastavnom i nastavnom radnom mjestu na visokom uilitu istekom akademske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
53

(7) Kada postoji potreba za nastavkom njegova rada, visoko uilite moe redovitom profesoru u trajnom zvanju i profesoru visoke kole u trajnom zvanju produljiti radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navrava 70 godina. Pri tome e se posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspjenost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika. (8) Nastavnik izabran u trajno zvanje, stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se na odreeno vrijeme zaposliti na drugom visokom uilitu, ako se na raspisani natjeaj u tom visokom uilitu nije javio odgovarajui pristupnik, a najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navrio 70. godinu ivota. (9) Iznimno od stavka 6. ovog lanka, kada se na visokom uilitu koje izvodi strune studije na raspisani natjeaj nije javio odgovarajui pristupnik, visoko uilite moe, s osobama izabranima u znanstveno-nastavna, umjetniko-nastavna odnosno nastavna zvanja i radna mjesta, zasnovati radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navravaju 70. godinu ivota. (10) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga lanka, nastavniku iz podruja biomedicine i zdravstva, polje klinike medicinske znanosti, koji nije izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju, visoko uilite moe produljiti radni odnos do isteka akademske godine u kojoj navrava 70 godina ivota, posebno cijenei pri tome njegov znanstveni doprinos te uspjenost u obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.. Prava i obveze nastavnika i suradnika lanak 103. (1) Nastavnici i suradnici duni su uredno izvravati nastavne i druge obveze sukladno opim aktima visokog uilita te ispunjavati obveze u odnosu na znanstveni, umjetniki i struni rad koji obavljaju na visokom uilitu. Posebnu pozornost duni su posvetiti radu sa studentima, poticanju njihova samostalnog rada i kreativnosti te ukljuivanju u struni, znanstveni i umjetniki rad. (2) Ugovori nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan matine ustanove zaposlenja mogu se zabraniti, ograniiti ili uvjetovati ako se radi o ugovorima koji bi negativno utjecali na rad visokog uilita ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnou konkurira visokom uilitu s kojim nastavnik ili suradnik ima ugovor o radu. (3) Nastavnik ili znanstvenik moe, uz uvjete propisane opim aktom visokog uilita, koristiti plaenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, umjetnikog ili strunog rada. Visoko uilite je duno u tom razdoblju organizirati kontinuirano obavljanje nastave te ispunjavanje drugih obveza umjesto odsutnog nastavnika. (4) Odlukom nadlenog tijela visokog uilita nastavniku se mogu odobriti kraa ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetnikog i strunog usavravanja ili kojega drugoga opravdanog razloga. U vrijeme takve odsutnosti nastavniku mogu mirovati prava i obveze iz ugovora o radu ili se mogu izvravati djelomino, sukladno odluci nadlenog tijela i/ili ugovora koji se zakljuuje izmeu nastavnika i visokog uilita. Pri tome se mora osigurati uredno odvijanje nastave ili odgovarajua zamjena za nastavnika. (5) Nastavnik ili znanstvenik tijekom obavljanja javne dunosti na koju je imenovan ili izabran (nastavnik ili znanstvenik izabran u Sabor, dunosnik kojeg je na dunost imenovao Sabor, predsjednik Republike, Vlada ili Ustavni sud, upan, podupan, gradonaelnik i zamjenik gradonaelnika Grada Zagreba) odnosno radi ijeg je obavljanja sklopio odgovarajui ugovor o radu, moe obavljati nastavu i baviti se znanstvenim radom na visokom uilitu ili u znanstvenoj organizaciji tako da s visokim uilitem ili znanstvenom organizacijom zakljui ugovor o radu do ili preko punoga radnog vremena ili drugi odgovarajui ugovor. Nastavnik ili znanstvenik koji obnaa javnu dunost ima se pravo, sukladno ugovoru s visokim uilitem ili znanstvenom organizacijom, vratiti na radno mjesto na kojemu je radio prije odlaska na javnu dunost ili drugo odgovarajue radno mjesto. (6) Odredbe ovoga lanka primjenjuju se na odgovarajui nain i na znanstvenike u
54

javnim znanstvenim organizacijama. Kolektivnim ugovorom prava iz ovoga lanka mogu se predvidjeti i za znanstvenike u privatnim znanstvenim organizacijama. Vijee veleuilita i visokih kola lanak 106. (1) Vijee veleuilita i visokih kola ine dekani svih veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj. U radu Vijea, bez prava odluivanja, sudjeluje i predstavnik Rektorskog zbora. (2) Vijee veleuilita i visokih kola odluuje o pitanjima od zajednikog interesa za djelovanje i razvoj veleuilita i visokih kola. (3) Vijee veleuilita i visokih kola donosi poslovnik o svom radu. (4) Vijee veleuilita i visokih kola: 1. propisuje nune uvjete za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u postupku izbora na nastavna zvanja, odnosno radna mjesta, 2. predlae lanove iz veleuilinih i visokokolskih redova u Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 3. razmatra problematiku rada i razvoja veleuilita i visokih kola i o tome donosi preporuke i miljenja, te 4. obavlja druge poslove predviene ovim Zakonom i poslove koje mu povjere visoka uilita. Izvori financiranja lanak 107. (1) Visoka uilita, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz: 1. sredstava osnivaa, 2. dravnog prorauna Republike Hrvatske, 3. prorauna upanija, gradova i opina, 4. Nacionalne zaklade za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, 5. vlastitih prihoda ostvarenih na tritu od kolarina, istraivakih, umjetnikih i strunih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladnike i drugih djelatnosti, 6. sveuilinih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovakih drutava i drugih pravnih osoba iz lanka 66. ovoga Zakona, 7. izravnih ulaganja pojedinaca, trgovakih drutava i drugih pravnih osoba, 8. donacija te 9. ostalih izvora. (2) Sveuilita, veleuilita, visoke kole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utjeu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne tete ostvarenju osnovnih zadaa sveuilita, veleuilita, visokih kola i javnih znanstvenih instituta. Prijedlog proraunskih sredstava i njihova raspodjela lanak 108. (1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje utvruju kriterije za raspodjelu proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje na temelju prijedloga Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Uvaavajui kriterije ministar izrauje prijedlog prorauna za financiranje znanosti i visokog obrazovanja na temelju prikupljenih prijedloga prorauna znanstvenih organizacija, sveuilita, veleuilita i visokih kola, sukladno propisima kojima se planiraju i izvravaju proraunska sredstva iz dravnog prorauna. Prijedlog obuhvaa ukupne iznose za pojedina sveuilita, veleuilita, visoke kole, znanstvene institute i druge znanstvene organizacije te iznose za financiranje znanstvenih projekata, kolaborativnih znanstvenih programa, suradnikih radnih mjesta i nabavku znanstvene opreme te iznose trokova rada Nacionalnog
55

vijea za znanost, Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, Agencije i drugih tijela. (3) Prije podnoenja prijedloga Vladi Republike Hrvatske, ministar e pribaviti miljenje Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i predoiti ga Vladi Republike Hrvatske. (4) Sredstva za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, znanstveno izdavatvo, znanstvene konferencije te znanstvene i znanstveno-strune udruge rasporeuje ministar na temelju javnog poziva i miljenja odgovarajuih povjerenstava koja imenuje ministar. (5) Minimalne plae sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvruju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom. Financiranje visokih uilita lanak 109. (1) Javna sveuilita, veleuilita i visoke kole financiraju se iz dravnog prorauna uzimajui u obzir utvrene kapacitete pojedinoga visokog uilita, cijenu pojedinih studija te ocjenu o njihovoj kvaliteti na temelju vrednovanja iz lanka 16. ovoga Zakona. (2) Iz dravnog prorauna mogu se financirati i privatna visoka uilita, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da: a) obavljaju djelatnost u kojoj drutvene potrebe nadilaze raspoloive mogunosti javnih visokih uilita ili je njihova djelatnost od posebnoga dravnog interesa, b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom, c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvruje Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, uzimajui u obzir raspoloiva sredstva i kvalitetu tih uilita. (3) Sredstva iz dravnog prorauna namijenjena sveuilitima, veleuilitima i visokim kolama doznauju se korisnicima u ukupnom iznosu, a korisnici ih svojim proraunom rasporeuju za pojedine namjene, sukladno statutu i drugim opim aktima. Proraun sveuilita donosi senat na prijedlog rektora, a proraun veleuilita i visoke kole struno vijee na prijedlog dekana. (4) Sastavnice sveuilita dio vlastitih prihoda iz lanka 107. stavka 1. ovoga Zakona izdvajaju u proraun sveuilita za kapitalna ulaganja i razvojne programe, sukladno opim aktima sveuilita. Financiranje javnih znanstvenih instituta lanak 110. (1) Proraun javnoga znanstvenog instituta donosi upravno vijee na prijedlog znanstvenog vijea i uz suglasnost ministra. (2) Ustrojstvena jedinica javnoga znanstvenog instituta obvezna je dio sredstava ostvarenih na tritu od obavljanja strune djelatnosti rasporediti u godinji proraun instituta, sukladno opim aktima instituta. Odbor za etiku, etiki kodeks i etika povjerenstva lanak 112. (1) Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, imenuje Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju koji ima 9 lanova, od kojih su est iz redova istaknutih znanstvenika i sveuilinih profesora, a tri su osobe primjerenog ugleda u javnosti. Mandat lanova Odbora je etiri godine. lanove Odbora predlau Nacionalno vijee za visoko naobrazbu, Nacionalno vijee za znanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Rektorski zbor, Vijee veleuilita i visokih kola, znanstvene organizacije, sveuilita, ministar te druge organizacije i osobe sukladno oglasu kojim se poziva na predlaganje lanova Odbora. (2) Odbor za etiku ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koje lanovi Odbora biraju izmeu sebe. (3) Zadaa Odbora je promicanje etikih naela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti, te u primjeni suvremenih tehnologija i u zatiti okolia.
56

(4) Odbor donosi etiki kodeks kojim utvruje etika naela u visokom obrazovanju, znanstvenom radu, objavljivanju rezultata, odnosima meu znanstvenicima, nastavnicima i drugim sudionicima u znanstvenom i obrazovnom procesu, postupcima i radnjama vezanim za trino natjecanje, te odnosu prema javnosti i sredstvima javnog priopavanja. (5) Odbor radi na sjednicama. Miljenja i stajalita o etikoj prihvatljivosti ili neprihvatljivosti u razmatranim sluajevima Odbor donosi u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, veinom glasova. lanovi odbora mogu izdvojiti miljenje. (6) Najmanje jednom godinje Odbor podnosi o svom radu izvjee Hrvatskom saboru. (7) Visoka uilita, instituti i druge znanstvene organizacije mogu, sukladno statutu, osnovati svoja etika povjerenstva, te donijeti svoje etiki kodekse. Na visokim uilitima najmanje jedan lan etikog povjerenstva je student. Zateeni akademski nazivi i stupnjevi lanak 120. (1) Sveuilini i struni studiji prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izjednaeni su s odgovarajuim sveuilinim diplomskim odnosno strunim studijima prema ovome Zakonu, a osobe koje su ih zavrile imaju ista prava koja imaju osobe koje zavre odgovarajui studij prema ovome Zakonu, ukljuivi i pravo na akademski ili struni naziv iz lanka 72. i 73. ovoga Zakona. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka mogu traiti od visokog uilita na kojemu su stekle akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predvienim opim aktom visokog uilita izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije steeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz lanka 71.74. ovoga Zakona, te nakon to dobiju takvu ispravu mogu koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko uilite na kojemu je steen akademski naziv ili njegov pravni slijednik ne postoji, Nacionalno vijee za visoko obrazovanje odredit e visoko uilite koje e odluiti o zahtjevu. Ako je visoko uilite opim aktom utvrdilo da prije steeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz lanaka 71.74., osobe iz stavka 1. ovoga lanka novi akademski naziv mogu koristiti i bez izdavanja potvrde ili diplome. (3) Doktorati znanosti steeni prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti steenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu. (4) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno opem aktu sveuilita, stei doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (5) Visoko uilite moe, ako je to predvieno njegovim opim aktom, osobama koje su upisale poslijediplomski znanstveni magistarski studij prema propisima koji su vaili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ali taj studij nisu dovrili, omoguiti na njihov zahtjev da, uz ispunjavanje odreenih uvjeta (polaganje ispita, izvravanje drugih obveza), studij zavre izradom doktorske disertacije i time steknu doktorat znanosti.

57

58