You are on page 1of 6

Potranja je spremnost osoba da u odreenom trenutku i na odreenom mjestu kupi odreenu vrstu dobara ili usluga uz razliite cijene.

Zakon opadajue potranje ukazuje da pri rastu cijena, opada potraivana koliina, ali samo pod uvjetom da su svi ostali imbenici(ponuda,kvaliteta,potrebe)ostali nepromijenjeni i obr. Zato traena koliina opada kad cijena raste? 1.zbog uinka supstitucije-kad cijena dobra raste,zamijenit e ih druga slinim dobrima. 2.zbog uinka dohodkanakon poveanja cijena,mi smo siromaniji pa emo smanjiti potronju tog dobra. Krivulja potranje je grafiko predoenje rasporeda potranje.Faktori koji utjeu na krivulju potranje:prosjene razine dohotka, veliina puanstva, cijene, raspoloivost srodnih dobara, ukusi ili preferencije, posebni utjecaji. Pomak krivulje potranje-promjena potranje se zbiva onda kada se pomakne jedan od elemenata na kojima se temelji krivulja potranje. Ta se promjena moe objasniti kroz faktore koje utjeu na krivulju potranje. Trina krivulja potranje za sve potroae izvedena je horizontalnim zbrajanjem krivulja potranje svakog potroaa. Ponuda je spremnost proizvoaa da u odreeno vrijeme i u odreenom mjestu ponudi odreenu koliinu neke robe za razliite cijene. S poveanjem cijene proizvoda raste i njegova ponuena koliina. Krivulja ponude pokazuje vezu izmeu njegove trine cijene i koliine tog dobra koju su proizvoai voljni proizvesti i prodati, kada se ostale stvari ne mijenjaju. to odreuje krivulju ponude?Trokovi proizvodnje-kada su trokovi proizvodnje nekog dobra niski u odnosu na trinu cijenu, za proizvoaa je unosno nuditi vrlo mnogo. Kada su trokovi proizvodnje visoki u odnosu na cijenu, poduzee proizvode malo, prelaze na proizvodnju drugog proizvoda ili prestaju s radom. Cijene utroka i tehnoloka unaprjeenja- cijene utroka jesu rad, energija, postrojenja pa kad su cijene 1

nafte brzo rasle to je proizvoaima povealo cijenu energije i trokove proizvodnje i smanjilo njihovu ponudu. Tehnoloka unaprjeenja koja se sastoje od promjena to smanjuju koliinu utroka neophodnih za proizvodnju iste koliine proizvodnje. Cijene povezanih dobara-kada cijena jednog proizvoda raste ponuda e drugog supstituta opadati. Politika drave-zakoni o porezima i minimalnim nadnicama mogu znatno poveati cijene utroaka, dok smanjenje carina i poveanje kvota dovodi do poveanje ponude. Posebni utjecaji-vrijeme, industrija raunala, struktura trita, inovacije, oekivanja. Pomak krivulje ponude- ponuda se mijenja kada se mijenja bilo koji utjecaj osim vlastite cijene robe. Ponuda se poveava ili smanjuje kad se ponuena koliina poveava ili smanjuje pri svakoj trinoj cijeni. S porastom cijene proizvoda proizvedenoj u odreenoj grani raste i ponuena koliina. Vrlo je vaan stupanj do kojeg e ponuena koliina rasti kao odgovor na povienu cijenu. U nekom sluajevima via cijena e prouzroiti naglo veliko poveanje ponuene koliine, dok u drugim sluajevima vrlo veliko poveanje cijene nee prouzroiti znaajno poveanje koliine. Elastinost potranje- elastinost potranje na cijenu(cjenovna elastinost) mjeri koliko se mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja njegova cijena. Za nuna dobra poput hrane, ogrjeva, cipela, potranja je uglavnom neelastina a za luksuzna dobra cjenovno elastina. Ona dobra koja imaju izravne supstitute uglavnom imaju elastiniju potranju od dobara koja nemaju supstitute. Cjenovna elastinost potranje=postotna promjena traene koliine/postotna promjena cijene. Kategorije cjenovne elst.- 1.potranja elastina na cijenu ED>1 kad 1 posto promjene cijene izazove vie od 1 posto promjene traene koliine. Smanjenje cijena poveava ukupni prihod. 2.potranja neelastina na cijenu Ed<1 kad 1 posto promjene cijene izazove manje od 1 posto traene koliine. Smanjenje cijena smanjuje ukupni prihod. 3.jedinina els.potranje Ed=1 2

kad je postotna promjena koliine potpuno iste veliine kao postotna promjena cijene. Smanjenje cijene ne dovodi do promjene ukupnog prihoda. Elastinost potranje ovisi o: neophodnosti dobra, ima/nema supstituta, vrijeme na raspolaganju-kratkorono je elas.potranje blizu nule, a dugorono se poveava, veliina izdataka za neko dobro u odnosu na budet, broj moguih upotreba proizvoda, oekivanja o buduem kretanju cijena.

Elastinost ponude- elas.ponude na cijenu=postotna promjena ponuene koliine/postotna promjena cijene. Faktori koji odreuju elas.ponude: lakoa kojom se moe poveati proizvodnja u industriji, vremensko razdoblje- u kratkom razdoblju ponuda je vrlo cjenovno neelastina, u duem razdoblju ponuda je elastina. Kategorije elastinosti ponude: 1. savrena neel.ponuda- nju predouje okomita krivulja ponude, ponuena koliina je savreni fiksna. 2.beskonano elas.ponuda- nju predouje vodoravna krivulja ponude, nezamjetljiv pad cijena uzrokuje pad ponuene koliine na nulu dok e najblii rast cijena dovesti do beskonano velike ponude. Monopol je trina struktura u kojoj postoji samo jedan proizvoa, u kojoj postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i kojoj postoje zapreke ulasku. Gl.razlozi koji dovode do monopola: 1.posjedovanje stratekih sirovina ili iskljuivo poznavanje proizvodnih tehnika 2.patentna prava za proizvod ili proizvodni proces 3.potrebna dozvola drave za obavljanje te djelatnosti ili uspostavljanje vanjskotrgovinskih zapreka kako bi se iskljuili strani konkurenti. 4.veliina trita moe biti takva da ne omoguuje vie od jednog poduzea optimalne veliine 5.postojee poduzee provodi politiku odreivanja cijene-zapreke ulasku tj.politiku cijena kojom se eli sprijeiti ulazak novih poduzea u taj sektor. Budui da postoji samo jedno poduzee u industriji onda je krivulja potranje 3

poduzea jednaka krivulji potranje industrije, te onda ima negativan nagib. Monopolist maksimizira svoj profit tamo gdje je MR=MC, tj.tamo gdje zadnja jedinica koju prodaje donosi dodatni prihod upravo jednak njegovu dodatnom troku. Krivulja MC nije krivulja ponude monopolista kao to je kod potpune konkurencije, monopolist odreuje i cijenu i koliinu proizvoda dok u potpunoj konkurenciji proizvoa odreuje samo koliinu. Bilateralni monopol je takva trina struktura koja se sastoji od samo jednog prodavaa (monopolista) i samo jednog kupca (monopsonista). Cijena se odreuje neekonomskim faktorima, poput pregovarake moi, vjetine i dr. Bilater.monop.je vrlo est na tritima rada, gdje radnici organiziraju u sindikate i suprostavljaju samo jednom poslodavcu ili poduzeima organiziranim u trgovinsku udrugu. isti monopol postoji onda kad: samo jedan proizvoa proizvodi odreeni proizvod, nema dobrih supstituta za taj proizvod, nema slobodnog (ili nema uope) pristupa drugima proizvoaima, proizvodnji i tritu. Pravni monopol nastaje kada je nekim pravnim propisom napravljena prepreka slobodi ulaska u posao. Naravni monopol nastaje onda kada pojedini proizvoa koristi jedinstveni naravni izvor pa jedan proizvoa opskrbljuje cijelo trite dotinim proizvodom uz cijenu koja je nia od cijene koja bi postojala da nekoliko proizvoaa sudjeluje u proizvodnji i ponudi tog proizvoda. Dravno-regulirani monopol postoji kad je veliina trita mala u odnosu na optimalnu veliinu postrojenja, imamo sluaj ''prirodnog'' monopola, odn.sluaj u kojemu trite ne moe podnijeti vie od jednog poduzea optimalne veliine koje stoga postaje ''prirodni'' monopolist. U takvim okolnostima drava se moe umijeati tako da sama preuzme poslovanje tog poduzea, ili da regulira cijene. Monopolistika konkurencija je stanje na tritu gdje vlada velika konkurencija izmeu proizvoaa ali s diferenciranim 4

proizvodima. Ti se proizvodi obino malo razlikuju od ostalih proizvoda. Obiljeja: u grani postoji mnogo malih tvrtki, nove tvrtke mogu lako ulaziti i izlaziti iz grane, proizvodi svih tvrtki su u blaoj mjeri razliiti, dakle nisu istovjetni, postojanje velikog broja tvrtki i jednostavnost ulaska novih tvrtki omoguava da se u takvim uvjetima cijene i profiti zadravaju na nioj razini, u dugoj su ravnotei u monopolistikoj konkurenciji cijene vee od graninih trokova dok su ekonomski profiti svedeni na nulu, diferencijacija proizvoda dovodi do opadajue krivulje potranje svakog prodavatelja.

Oligopol je trina situacija gdje postoji mali broj, svega nekoliko prodavaa nekog proizvoda od kojih svaki ima znaajan udio u ukupnoj ponudi. Proizvod moe biti: homogen- isti oligopol, raznolik-nesavreni oligopl. Oligopolisti se svjesni meuzavisnosti svojih poslovnih poteza, stoga svi nastoje predvidjeti reakcije ostalih. Svaki potez jednog oligopoliste dovodi do promjene kod svih svih ostalih. Modeli oligopola: 1. model nezavisnog djelovanja oligopoliste-svaki oligopolist donose poslovne odluke samostalno. 2.model meuzavisnog djelovanja oligopolista-rezultat je jedinstvena cijena, oligopolisti sklapaju sporazume, javne ili tajne, ili pak surauju bez sporazumatajni sporazumi:karteli i cjenovno predvodnitvo. Karteli su organizacije neovisnih poduzea koja proizvode sline proizvode i zajedno posluju da bi poveali cijene i ograniili koliinu proizvodnje. 2 tipina oblika: 1.karteli kojima je cilj maksimizirati zajednike profite. 2.karteli kojima je cilj raspodjela trita. 5

Cjenovno predvodnitvo je oblik tajnog sporazuma u kojemu jedno poduzee odredi cijenu, a druga ga slijede stoga to je to za njih probitano ili to ele izbjei neizvjesnost glede reakcije konkurenata. Konkurentske grane jedan od temeljnih oblika trine strukture. Tu spadaju one grane odn.djelatnosti koje imaju dvije temeljne karakteristike: 1)sadri velik broj tvrtki u grani i govori se o velikom broju manjih tvrtki 2)predstavlja mogunost novim tvrtkama da jednostavno ulaze ali i naputaju djelatnost. Kao rezultat takvog stanja postavlja se tendencija intenziviranja konkurencije meu proizvoaima, a takva konkurencija dri cijene i profite na niskoj razini, privui e nove proizvoae, poveavajui potom koliinu intenzivirajui konkurenciju, a to potiskuje cijene i profite. Takvo stanje nije u korist proizvoaa, oni nisu u stanju uiniti nita to bi ih zatitilo jer su ti drugi proizvoai brojniji.