P. 1
Edukacijska psihologija - poglavlje.pdf

Edukacijska psihologija - poglavlje.pdf

|Views: 11|Likes:
Published by Mia Maric

More info:

Published by: Mia Maric on Apr 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/13/2015

pdf

text

original

Edukacijska psihologija i njezin predmet proucavanja

1.

Ednkacljska p,sil1iologija

e

grana psihologije

U suvremenoj psiholcgiji, kao sustavu znanosd, edukacijska pefhologfja predstavlja ono podrueje istrazivanja koje je relativno najranije odredilo svo] predmet proucavanja pa e taka poeelo konstituirati u zasebnu psihologijsku

granu, Pretpostavke za niezinu samostalnosr dao je istaknuti amerlcki istrazivac i psiholog Edward Lee Tho r n d ike (1874-1949). U svom djeJu pod naslo'ilom&iutalim'UJ Psychology iz godine 1903. dao je, pored ostaloga, prvi program jstrativ3!ckoga rada na podrucju problematike u~,ellja i time, pn::m.a misJjenju mnogih is(frlivaca,, u osnovlci odredio predmer edukacijske psihclogije. Do tada su uglavnom postejala nasscianja da se spozaaje iz opce psiholegijc na prikladan nacln apliciraju i uporabe u skolskoj i njo] slil:noj . cdukacijskoj praksi.Pojava, u to vrijeme razlicitih, psihologijsldh prlrucuika
za nastavnike

takvo stanje. Danas mcdu istriZivacima prevladava mi~ljenje 0 edukacijskoj psihologiji kao samostalnoj psihologijskcj grani koja u vise podlrucja; sto ih u sebl
ilustrirala je

ukljucuje, s,adrl! W obiljezja primijenjene

znanosti,

Predmet :prouiavanja edukadjske pslhologjje
Temeljnu problematiku
ono SID je s tim procesorn
U

edukscljske pslhologijc cini Uocenje,kao i sve odredenoj svezi, Sbvaceno u najsirem smlslu,

ucen]e se javlja kao temeljan proce-s svakoga obrazovanja i odgajanja, odnosno edukaci]e, kao socijalizacije m humanizacije covjeka. Pri tomu promjene koje nastaju ucenjem imaju relarivnu trajnost i najeesce mace covjekovo napredovan]e u smislu sve uspjesnlje prllagodbe uvjetlma i prilikama njegove Zivotll.e prirodne j drustvene okoline.
&

u

porreban je odredeni period rasta i sazrijevanja razlicitih struktura ujegova organlzma koje ce mu takve funkcije omoguciti. Stoga kad 1. ucenje 51! javlja kao proces relativno trainih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti Oil koje se ocituju u njegevu izmijenjenom naeinu PQnasanja. Osim spomenutih promjena koje nastaju pod utjecajern maturacije. izazvai cc u nama promjene koje ce se oeitovati u novim oblicnna ponasanja. zapocet cemo odredeni slijed reakcija . mijenja i samu strukturu koja je u funkciji. Te novostecene dinarnicke strukturc omogudit ce nam prilagodenu reakciju 11 svako] ponovljcnoj takvoj i njoj slieno] situaciji. nuzno je ponajprije navesu do kakvih sve promjena i pod cijim utjecajetn dolazi u individuumu tijckom zivota (IJ koje se oeituju u novim oblicima njegova poriasanja. nit prirnjer.12 1. govoriti.a organizrna.cnjc odrcduju i neki drugi autori. Edukacijska psihologi]a i njezin predmet proucavania Definicija i zn. Spence (1'959') pak tvrdi da je ucenje aktivnost koja dovodi do prcmjena u ponasanju. Svako prijevremeno poticanje ne daje zcljcnc cfekte. Nairne..1 iivotl1oj situaciji koja ad nas zahtijeva novu prilagodbu do:tivljavarna potrebu za prornjcnom ponasanja iii kad nas na takvu prcmjenu reagiranja potice okolina. Najprije valja spomenuri brojne j za zivoc individue znaJcajn~ promienc koje nastaju pod utjecajern maturacije ill sazrijev. novi eblici ponasanja javit ce se K uz mlnimalne okolne sumulanse . Na slican naein uc. Da hi to uzmoglo. odmah nakon rcdenja dijete nijc u stanju hodati. Prl tome samo obavljanje novih aktivnosti dovodi do promjcna u pojedincu vidljivih u izmijenjenom nacinu njegova reagjranja. kad maturacijom njegov organizam ili odgovarajuci organski sustav dostigne funkcionalnu zrclost i gotovosr. uz uvjet da se dovoljno puta obnavlja. . Taka. Prema tome. upravljati svojim rukama i nogama nitl obavljati Citav niz drugih akrivnosti karakreristicnih za odrasla tovjeka.acaj IUcenja Definicija ucenJa Da bi se uzrnoglo odgovoriti na prtanje sto je ucenje. No.anj. svaka fnnkcija. Tomu su dokaz poznate cinjel1ice 00 utjecaju funkcije nat organ koji funkcionira. Ako pm-itom zapocetu aktivnost i dovoljno puta obnovimo. mijenjanje pojedinca uvietovano je i novim aktivnostirna na koje je bio potaknut bilo vlastitim potrebama ili pak nekim vanjskim utjecajima. Tako Hilgard (1956) pod ucenjem razumjjeva svaku promjenu ponasanja koja je rezultat vjdbanja i iskustva.

uci i one ~to su prethodne generaci]e lID stvarno] borbi S okolinom uccnjem stekle pa [0 u vidu socijalno-kultume bastine ostavile. vrijednesti i mnoge potrebe. Na raj nacln svaka nova generacjja zapocinjc na lskustvu prethodnih generacija i doprinosi svoj dio toj o[icoj rjznici covjecanstv. pretpostavimo. Zatim. to .Definicija i znaeaj ueenja 13 Kao jedan od neposrednih ucinaka ucenja javlja so sve ono s. 1951). obogacuje pojmovni invcntar mi~lienja itd. . S obzirom na njegovo Ijudsto masljjcdic. Time so ustvari tvrdi da se pored vjestina (navika) i znanja u uzem smislu kao neposrednih efekata ucenja. tnakar je to vrijeme njegova najintenzivnijega ucenja.llt koja tako postaje najsolidnijom osnovicom ljudskoga napretka. Vjerojatno su te cinjenice i navele neke autore da ustvrde kako je lovjek bice navike (ucenja) (Munn. i znanja Zllacenje ulenja U ljudskorne se Zivotu znacenje U uz.o sto jest" covjek bi i u tom svom vmjeku stalno ucio.f:ocil1i. PIlcenja ogleda u tomu ~to se njegovim pos- redstvom moz. usvaja govor. Zbog toga sro se costa susrece s novim siruacijama za koje u svom iskustvu nema uvijek prilagodenu reakciju. Sve te brojne promjene dovode do novih obljks ponasanja i najcesce znace covjekovo napredovanjei usavrsavanje u smislu sve adele-vatnije i uspjdnij'e pnlagodbe uvjetima i zahtjevima njegnve zruvotne okoline. ucenjem se lz di1!. sto je."samo djelomitno tocno. upotpunjuju opazanja. usvaja drustveno favorlzirana ek- spresija emocija.ern smislu. zatirn eticke. Upravo zbog takva znacenja koje 1Il zivotu ljudi irna ucenje tesko je i zamisliti covieka koji bi U odrasloj 'dobi bio lisen svega onaga sto je naucio. Tek nakon vise godina intenzivnaucenja mozda hi uspjo dostici ono iskustvo koje je ranije posjedovao. inventar individualnoga iskustva ili znanja u ~irem smmsluja to su razlicitc V]ieStine. Covjekovo udenje ne javlja se samo u periodu skolovallj. Kad bi se.a oblikuju sposobncsti as njirna i sklonost]. Covjekovo ucenje nije ogranieeno same na aktivnost kojorn djelujuci na okolinu nju mjjenja j neposredno upoznaje. ali bl se u svim drugim osobinama ill karakteristikama odmah spustio na nivo novoredenceta.od rodenja do smrti. I kad bi njegov zivotnm vijek bmo znatno d1uzi ne.p(J. odnosno navike. ucenjem stjecu i pod njegovim utjecajem mijenjaju stavovi. covjek uci ciietoga tivota .a i sustavnoga pripremanja za zivotni poziv.i dogodtlo.Posredstvom govorene ili pisane rijeci. takav bi ~ovje!kuglavnom zadrzao svoju fiziolosku zrelost. obicajne i druge socnalne tekovtne i norme ponasanja. interesi.zicij.e ucinkovito utjecati na cijelu strukturu tovjetovih osobina i tako izazivati relativno trajnc promjene njegove licnosti.

ijedili su uoblcajenusekveneu razvoja: pckretali su glavu i trup. dok je druga skupina (knntrolna] stavljena U obienu stajacu vodu. No.IDje je relativno najvis.opl~vale. opruzali se i pllvali.~e pitanja vezanlh uz problemaiiku netskome razvoju. Jedna je skupina punoglavaca (eksperimentalna) stavljena u rastvor kloretana koji je sprijeeio njihovu bilo kakvn pokretljivost. nakcn odredena vremena ~e suzivotinjce izvadene Iz otopine i stavljene u abient! vodu.i. IJl vodi om su vee nakon 30 minuta proplivah.ica ipak razvijali. Boravee. covjek mijenja sebe a i svoju okolmu. pmblcmatikom obavljcno na zivoti.njama: punoglavcima daZdcvnjaka.e eksperimenata u svezi s da tom. Prema tomu.ije m.zbjegao evenmalnt prigovor da je kloretan-droga mogla ked njih uvjetovati ubrzano ucenje.) sto uspjdnijc prilagodi svojoj promjenljivoj kako prirodnej tako i drustvenoj okolini. aposebice u razvojno] psihologi]! navode se brojna ispi~ivi1l.14 1.anjc:. UCiti rooze sam [ na temelju rudega Iskustva kako da SI. stakorima] . pticama. savijali se U obliku slova CiS. obavljen je kontrolrri pokus.11Ija zivotinja i djece lojima se nastojalo odgovoritI na v. ponovno su stavljeni U vodu.lz toga [e hila ociro d21 su se mehanlzmi za plivallje kod tin zivotil1j. To je znacilo da je .skupine. nalazili su se u 8t~ja6oj vodi sve dok nisu proplivali a zatim su stavljeni 11 rastopinu kleretana koja im je blokirala svakirpokretljivost. Bksperiment se sastojao u sljedecem: Poveca skupina dazdevnjakovih jajasca bila je podijeljcna ria dv. Nakon sto su u to] otopini beravili dva sata. Skupina koja senalazlla U otopini kloretana bila je posve nepokretna. obavljajudicijelnga Matull'acija i lu::enje U suvremenej edukacijsko]. Da tli se I. Vee nakon boravka u vodi IJ trajanju od sest minuta neke ad njih pocele su se kretati da hi nakon 30 minuta sve pr.om nvjetovano maturacijom. odnosa mamraeije m u~enja U ontoge- a) Ispitivanje zivoHnja Murin (1'951) izvje~1. j maakon sto su se na tim jajascima pocele pojavljivati izbocine glave i repa zametaka punoglavaca. U ispitivanju plivunju punoglavaca dafdevnjaka doslo se do podatka cia [e njihova plivanje najvecim dljel. mekar se U otoplni kloretana nisu mogle kresati.nekim drugim ~votinjama.iJa i njezin predmet prollfavanja z:ivota aktlvnost ucenja. Punoglavci koji SUI se nalazili u vodi sl. Edukacijska pSil1olog. Punoglavci daZdevl1j~ka.

Dva je mlada [astreba uzgajao u kavezu. 197. Kadje lzoliraaa skupina stakora-muzjaka do tigla spolnu zrelost. 1 U Iireraturi je poznat eksperiment Dermisa (1951) s mladim [astrebovima-misarima.anjill! 1slijedila zbog edstranjivanja efekata kloretana a I ne zbog ucenja. U odredeno vrljerne propjevaju kao i njihovi vrsnici koji su slus·ali pjev drugih kanarleaca.aci novodosle skupine pokazivali su podjednako sekscalno ponasanje kao i ani statori-tnufj. 'Io je vodilo zakijncku da plivanje punoglavaca dazdevnjaka rezultira iz maturacije. tj. kakavje utjecaj zakasnjela uoenja na razvoj ponasanja. drugu deset dana. Zakljucak je da prepeznatljivo pjevanje kanarinaca pretezno ovisi 0 maturaciji a ne 0. njihova je seksualno ponasan]e oci~ rezultat maturacije (Munn. 1951). Spalding je u svom ispitivanju najprije odvojio pHi6e ispod kvocke. pilici nisu reagirali na njezino kvocanje niti su je slijedili.5). tj. u6cnju (MuM. Javio se neganvni efekt zakasnjeloga ucenja (prema Autor SmiljaniC iThIicic. Prvu skuplnu pilica drzao je u izolaciji ad kvoeke samo dva dana a. No. Muzj. s tim da im je 10 tjedana onemogudio let. bez kontakta sa stakorima-zenkama. ite cim su svojim kIjunom probili jajcanu ljusku.nW su je imali mogucnost vid- jeti. na primjer.aci koji nisu bili izclirani. kanannci uzgajani 1960). stavljena]e u mjesovitu skuptnu.Maturacija i uOenje 15 odgodena reakcija pliv. Drugu su skupinu cinili takoder mladi stakori jednake dobi ali koji su zivjeU zajedno sa slaKorima z'enskog3! spola. Stoga je u stlopu te problemarike ad zn. vee i pruzaju dokaze 0 efikasnosti vanjskih utjecaja (u~enj3J) kada je odgovarajuca zrelost zivota bica upravo dostignuta. kad je drugu sknpinu dovco kvoeki. Drugom paru jednako mladih jastrebova -dopustio . Do slicnih nalaza 0 presudnijem utjecaju maturacije doslo se i u proucavanju spolnoga pondamja stakora Nairne. Prikazana ispitivanja fie samo ~to dobro llustriraju ulogu maturacije u razvoju proccavanih obfika zivatinjskoga ponasaeja. u provedenom su ispitiva:nju m~adi nakori-mufjad izdvojeni u zasebnu skupinu i zi:vje:H izoliraao. ulozi maturacije ociti su j u razvoju ptica. svl su plllcl reagirali na njezino kvocan]e i slijedili je.a~ja i pitanje. U »tihim« krletkama u kojima nisu mogli cuti pa time niti uaucitipjev ptica svoje vrste. a zatim ih podijello u dvije skupine.1951). Iz toga je Spalding zak1jucio da je optimalno vrijeme za razvoj reakcije odaziva na kvocanie j pracenie kvoete kod pilica druge sku pine proslo pa se ta reakcija nije mogla uspostaviti. Tako. iz razvoja i sazrijevanja razlicitih iivcanih i rnatonckih mehanizama Dokazi 0 koji bez ikakve prethodne aktivaosti (vjezbe) pocinju filnkcionirati cim se pojav:i odgovarajuea stimulacija (Charmichael.. Kad [e prvu skupinu vratio kvocki. Buduci da u izolaciji nisu obavljali takvu aktivnost a . odnosno kakvi su efekti utjecaja naponasanje kad je maturacijom dostignuta optimalna go- tovost vee pmsla.

No. hila vrlo superiorna u tim aktivnostima. Jedan ad njih jedva je dostigao visinu od 15 metara.rCl1inga uspjela popeti se uz stepenice. Nakon sto 5U djeca vee bila usla u dob kada sc zrelost za rakve aktivnosti javlja kod vecine njihovih vrsnjaka. staru 46 tjedana. Vee nakon nekoliko dana poticaja. Nakon obavliena treninga blizanka T je bila u stanju popeti SI. za eo su vrijeme cuvah od bilo kakvc aktivnosti slicne penjanju.]6. rezanju skarama i penjanju uz ljestve.. 19601). 1973). 1. b) Ispitivanja djece Murin (1951) opisuje eksperimenr u kojcmu se je jos nedovoljno zreloj djeci onernogucilo svako dohvatanje. vee su uletu n dostizali vislnu od 150 metara. oni SU. j to u vrernenu od 10 sekundi. Hilgard je u eksperimentu imao dvije sku pine djece podjednakoga uzrasta. dobra ilustriraju podaci opazanja na djeci Hopi-Indi- janaca (Mussen. Njezinu sessru. sjedenje j stajanje. Prvu skupinn (eksperimentalnu) 12 [e tjedana vjezbao u zakopcavanju dugmadi.i to svakoga dana po mo minuta. letcci. Tek kad ~oj je bilo 52 tjedna pocell su je vjezbati u pcnjanju uz stcpenice. drugi niti toliku. jednako tao i njlhovi slobodni vrsnjaci. kao [ svaku socijalnu stlmulaciju za takve aktivnosti. Druga skupina (kontrolna) za to vrijemc nije vjezbala. IEdukaci~ska psihologija i njezin predrnet proucavanja je da se razvijaju u normalnim prilikama. blizanku T Da restrikcija aktivnosti u nezrelo doba nema znatnijega utjecaja na razvoj ponasanja. sjcdenja i stajanja ocito su im bije pod znetnim utjecajern maturacijc. kad je zatirn kontrolnoj skupinl omoguceno vjeibanje u tim aktivnostlma ona je. Maturacijom uvjetovans spremnost organizma umogucila je (oj skupini brZe i uspjesnije 'lJcenje (prema Carmichael. scsl tjedana vjezbali II penjanju uz stepenice. uz stepenice lID vremenu od 26 sekundi. bila su 05- lobndena restriktivnih uvjeta . Nakon 12 tjedana eksperimentalna skupina je. ana je za samo dva tjedna t. p3ije time brzinom i uspjesnoscu ueenja mdma~il. bllzanku K.. Oni su blizanku 1. Sve to [e upucivalo na zakljucak kako su efekti zakasnjela ucenja konsolidirali takvu aktivnost letenja koja je znatno ispod one razine funkcioniranja koja je potencijalno postojala. ormalnih prilika ne samo sto su vjesLo letjeli. zato slo je tada bila starija i zreltja. Njihevi vrsnjaci 17. stabilno sjedila j uspravno stajala. U odnosu na kontrolnu. Poznatoje ispitivanje kojc su obavl]! Gesell iThompson (1929) s jednojajcanim blizankama. podrske i vjezbe ra su djeca uspjeslilO dohvatala. Kad je nakon isteka vremena pustio iz kaveza prvi par jastrebova. Aktivnosri dohvatanja.a svoju sestru. . vrlo ncsprctno mahali krilima. za samo sedam dana svojim rezultatima dostigla eksperimentalnu kuplnu. No.

ik H. nogama msto 1. Pinel. m c) Prhnjeri »divlje djece« Od brejnih slucajeva »divlje djece« spomenut cemo same nekollko naj-' poznatljih . godine potpuno gol dvanaestogodisnji djeeakkoji se neobicno spretno verso po drvecu. Pri hranjenjn nije se sluzio rukama. vee je hranu uzimao usnama i zubima. vec i ljubav. zatim da razlikuje glatke povffiiIlle ad hrapavih.Maturactja i ueenje tim se u plemenu Hopl-lndfjanaca 17 rodi dije~e.nja dijetc je same oko jedan sat dnevno slobodno. je blo misljenja da je djecak slabouman i da ga je n. Pinel. Drugi francuski lijecnlk H. dao mu ime Viktor. Njegovo raspolozenje se naglo mijenjalo pa je iz smi}eha ~ako zapadao U sran]c po[i~Cenosti i obmuto. ona u dobi ad 3 do 11.o su noge te djece biffietri mjesecs U prisilnom polozaju ekstenzije (a nl u kasnijirn mjeseeima im nisu bile posve slobedne). Itard ruje Sf: stozio s [am dljagnozom jer je bin misljenja da se radi 0 djecakovoj edukacijskoj zapustencsri. Inace jc mirno sjedio i pokazivao nezainteresirano pona~anje.uffia uputlti na edukaciju 11 ustanovu za slaboumnudjecu. Nakon smjestaja u institum dje~ak je pokazivao niz neobicnih objlka ponasanja. zatim primicanje ruke ustima. pricvrstl za dasku kako bi mu sprijecila svako sagibanje nogu pa i prino~enje ruke ustima i okretaeje tijela. Stoga ga je uzeo k sebi. Oci su mu cesto bile nemirne i bezizrazajne. privrfc- . Slusno nije blo osjeUjiv filii niske tonove.mama blizu mjesta Aveyrona u juznoj Francuskoi naden je 1799. meke ad tvrdlh i 81. sto :ranije nije bio u stanju. ali je zato pokazivao osobitu osjetljivost za tihe sumove. No i pored cinjel1lce st.. Njegov ernockmalni zivot uoonjem je postajao bogatlji i raznolikiji pa je poceo manifestirati ne same elernentarni strah j 9l'dzbtJ. i to dok ga majka dsti i klll1pa. U prva tri mjeseca nakon rod·e. i zajedno s jednom medicinskom sestrom radio je na njegovoj humanizaciji Strpljivim i upornim edukacijskim radom uspio je Viktora mmciU da razlikuje toplo i hladno.5 jeseci prohodaju kao i nj'ihovi VTsnj.: rezao je j ujedao svakoga tko hi mu se priblifio. dohvatanje predmeta i sl. U ~u. U vidnom polju nije mogao razllkovati pokazani rcljef od slike. takodcr platneuim povojima. Nakon tri mjeseca njegova se sloboda postupno povecava pa se u tom vremenu paclnj'll pojavljivati prvi pokreti nogu. Odveden je u Naclonafni inslitu'L za gluhonijeme kQjim je U [0 vrijeme ravnao poznan franeuski lijcen. ono biva s isprufenlm omotano n platnene pove]e. vee same cetveronoskepuzati i obavljajl nagle galepirejuce skokove. Nije bio u stanju hodati.aci' bijele rase. Tako ornotanoga majka ga.

Amala.ela je do sedamnaeste godine. imala je tada nCSLO iznad dvije godine.Lelja.oj godini.. Francuski etnolog Vellard nasrojao je proucimi zivo[ iadtjanskoga Gvaja-Kvil plemena u Paragvaju.vojih . Pri kraju svoga zivota nije bila u stanju sastavltl jednu prostu reeenicu. Njaj je trebalo izuzctno dugo vremena da nauei uspravan hod i da pocne nosiri haljlnu. Godine 1920. Sve u svemu..V~ktor je nakon toga jo~ dugo zivio i umro od preblade 11 svojoj celrdesel. Zivot tih Indijanaca bio je vrlo . nadene dvije djevojfice nejednake dobi koje je misionar Singh prihvalio i srnjestio u midnapursko sirotiste. No. uazvana Kamala. Mokrenje i defekaciju nisu kontrolirale. Mlada. Vee nakon dvomjesecne poduke naucila je nekoliko rijeCi. a stari]a. Starija. Kad su dovedene u zavod. primitivan. dok bi nocu uvnu]e i posta Ie motoricki nemime. To [e plemc zivjeto na tesko pristupacnom terenu i potpuno izolirano ad drugih illjudi. Osieti topline m hladnoce bill su im slabo razvijeni. Im ale su dobro razvijen sluh injuh. zivj. Hranile su se poput zjvotinja hvatajuci hranu usnama i zublma a kosti su glodale na zemljl. 2. koju su nazvall Amala. Hodale SlI cetvemnoske i nisu se znale oblaeit]. No. nedaleko ad Kalkute u Indij]. nijc ju bilo moguCe humanizirati. Obje djevojcice dobile su za poduca:vanje najboljc odgajatelje kako hi ih se sro je moguce prije humaniziralo. p. zatim hvatati i klati kokos u dvorism i sl. Kamala. relativno se brzo humanizirala. Za dvije godine intenzivna pcducavanja jedva je naucila nekoliko rijec. lrard je zakljucio da je s Viktorom dostigao l1ajvisc sto so uoonjem moglo dostici pa je prekinuo say daljnji edukacljski fad ..i. zatim jenaucila uspravan hod pa oblaciti se i noslti haljiau. Danju su pretezno drijemale i bile nepokretne. uza svu Itardovu dugogodisnju poduku Viktor nije uspijevao nauciti govor . i tada bi znala napadati ostalu djecu pa i ujedati. djevojcice S~ se ponasale kao vukovi.Naucio je jedino slufiti se gestama 11 izrazavanju neklh s. Valja pripomenuti da se I1ID u slucaju Amale kao nl Kamale nije radilo 0 njihovoj evenrualnoj slaboumnosti. a u sest godina svega trideset. 3. za suvremena c(}vjeka gotovo neshvatljiv. Edukacijska psihologija i njezin predmet proucavaeja Host j ujeznost prema medicinsko] sestri ko]a ga je pnducavala j njegovala. Na rijcci koje bi 1'11U bile upucene reagirao je kao na nesto sto je povezanc s odrcdenim predmemm a ne kao na njegov simbol.. No. 11 vuejem su brlogu. izmcdu osam j devet godina. je taka usvajanje pojmova ostalo izvan njegova demasaja . nakon dvije godine umrla je od bolesti.i:!.illS 1. Pleme nije poznavalo . Nakon pet godina sustavna poducavanja. Mlada djevojclca.

.je . Obilazecl njihove nastambe. organski sustav ili organi .1. Nakon ~[O je zavrsila i najvise stupnjeve skolovanja. Da bi se u razvoju djece uzmoglo sto valjanije suditl 0 tomu koji su obfici njihova reagiranja vise posljedica maturacjje a.~anja steceni ucenjem karakteristicni za pojese dinca pa se stoga individualno razlikuju. Nadajje.~intelektualni razvo] Raspravc oko problema odnosa maturacije i UC~rtj. pouzd ani znak da jc odredeni organ. POmla~anja koja su rezultat maturacije zaje:dnicka su svim individuima iste vrste. koji ucenja. daju vrlo ogranicene rezultate koje nije bilo moguce unaprijediti ni vrsnim edukacijskim radom.azili na zemlji. eua je plat': djetetai u jednoj rupi nasao osrsvljenu djevojcicu u dobi oko dva mjeseca. pa c<ilik i da SI. U slucaju kad takva spremnost jo~ nije dostignuta. 2. a dijete je tzlozeno poticanju i vjezbi. ni gradnju nastambi. rezultati su bili izrazlto bolji. U tom strahu moze i pm:Zali otpor svakom poticanju ivjefbanju. Ucen. Po suprotsravlienlm misljenjima tu se ponajvise isticu predstavn ici zenevske i .a. Kad se Vellard sa svojom ekiporn priblifio nastambama plemena pleme se razbjezalc. dok kod ucenja takve pravilnosti 3.u ti poticaji na ucenje bili bl. Svi ablici ponasanja kojl SlJ posljedica maturacije javljaju nenadaoo. (merna preskakanja). odnosno Sli gorovo optimalni. pocne bojati k akrivnosri. Maturacijom uvjetovana ponas anja zakonito sJij1cde jedno za drugim nema. Svoja su cbitavalista ima]i u rupama koje bi naJ. razvojni su psiholozi predlozili ovamjerila prosudbe: 1.l U zadnjim godi- nama kulminiraju na pitanjima relacije uoenja i intelektualna razvoja.• zarn u ejelini maturacijom dostigao potrebnu zrelost i gotovost jest pejava odgovarajuce reakcije koja je uspjdna ~ pozitivna.cu uzeo a sobom u Pariz i odgajao Jc kao vlastho dije~e. U bili pravo vrijeme (Vellardova djevojcica). nc dostizu se zadovoljavajuei ucinci. takvo preuranjeno poticanje moze obcshrabriti dijctc i uzrokovati da ono izgubi samopouzdanje. Kako se iz prikazenih primjera »divlje djecc(1 mofe razabrati. a ona pak koja se stjecu ucenjem ocituju se postupnc. kakvi su bili vidljivi ked Viktora m Kamale. dok su oblici pon.izi maturacijsko] gorovcst: organizma (Amala) iii se zbili. Kad s. postala je poznati francuski etnolog sa znanjem nekoliko svjetskih jezika. pokusaji njihove humanizacije pokazuju da ucinci zakasnjela ucenja. Uz to.19 ill clvilizaciju zeljeznoga doba. Til je djevojci.

Po njcmu. tim ~to se zavrsna ravnotefa dostize is tom onda kad se dostigne intelekrualna zrelost. U promijenjenim uvjetima razvoj ce nesumnjivo imati nesto dmgal!jji i slijed i zakonitosti i rezultate.om ekvilibracije odvija vlastitom zakonitcscu.itanja razvoja 10. serijacije. Talizina. F. dakle praeenje spontana razvoja u normalnim. Temeljni problemi koje proucava renevska §koRa[esu p. bez programiranja. tj. Kratko receno. raz- voj ima vodecu ulogu. tada je Piaget misljenja da so tu radi 0' precesu ekviilibracije ili uravnetezenja koje smatra temeljnim faktorom razvoja. i to transverzalnom ravnoteze. bez dubljeg uJafenja u sam proces razvoja.ca. objektivnom svijetu i da se sve njezinc strukture magu usvojiti i nauciti. Galjperin je misJjenja da oovjekov. uglavnom stihijski.. pojmovi konzervacije. Galjperin sa skapinom istraiiva. kako to Istice Talfzina U procesu usvajanja intelekmalnih operacija ocltuje ta unutarnja. Buduci dillse tako razvoj upravljan praces. Th se. Ut:enje je subordmlrano razvojaom procesu do te mjere da: se U zavisnosti ad dostignura stupnja razvoja mijenjaju ne samo njegovl mehanizmi. a moskovsku P. Kad govore 0 faktorima razvoja. odvija vlastltom zakonitosclJI koja je i biolo~ke i socijalne naravi.zencvskc &kale! posebice Piagetovim ciji sustav u krajnjoj konsekvenci tretira intelektualni razvoj kao autogenezu Ioglcklh strukrura. ako. prema Inhelder. U tim proucavacjima predstavnicl ave skole polaze ad shvacanja da se sveukupan razvoj ljudske jedinke. medu kojima se svojim radovima Istice N. Piaget (1896·1980) sa suradnikom B. On je u realnosti tipican za intelekrualni razvoj veclne djece. nego i njegova brzina i ueinkovitost. svakodnevntm metndom iii metodom poprecnlh presjeka i analizom procesa ekvilibradje. kako ga prikazuju predstavnici zenevske ~kok. kad se oblikuje sustav formalnih operacija.gl. Predstavnici moskovske ~kolemisljenja su da jntelektualni razvoj. U konfrontaciji sa. s. kao temeljna metoda proucavanja ostaje praceuje procesa uspostsvljanja ravnotese kao i narusavanja i pOfiovnc'g uspostavljanja uvjetima. proces ekvilibracije valja sbvacati analognim sustavu s autoregulaciiom koji se stalno nalazi u procesu uspostavljanja ravnoteze. No. mlada djeca nisu u stanju usvajati logicke strukT ture misljenja zato sto nisu dostigl. shvaeanjiraa predstavnika . To znaci bez izuivanjl3 promjena bile eksperimentalnim ill edukacijskim sredstvima. pa time i intelektualnl razvo].. Zenevsk1u skofu predstavlja J. a efikasnost ucenja zavisi ad dostignuta stupnja razvoja.cldh struktura u djece kao sto su: klasiflkacije. i to aktivnoscu koja mora biti lzvana i na .20 :ILEcilukacijska psihologija i njezin predmet proucavania moskovske skole. tj. Inbelder. tj.a psiha nalazi u potpunosu svojc korijene ill realnom. elementame numeridke strukture itd. to ipak predstavlia samo jedan od mOllucih nacina razvoja keji je svakako adekvatan tim uvjetima. nuzna logita razvoja.a potreb~n smpanj intelektualna razvoja.prcdstavlja razvo] u svakednevnim uvjetima. bez upravljanja..

ed.a intelektualna aktivnost. Upoznavanje temeIjnih struktura sa: zadacama l. J. dakako da kao nize razine reagiranja postaju dostupne i djeci nj~ega.cin. prelazi se na sljedecu etapu. 5.I~enja koje ukljucuje poznavanje sheme pojava jcdne klase ili kategorije pojava. Intelektualni razvoj nije III biti odreden vlastitim nepromjenljivim zakonitostima. Rj'eSavanje sustava zadataka 3. uzrasta. odnosno upoznavanje radni na. algoritma prepoznavanja te sheme. pa je u skladu s tim Gajjperln ovako odredio etape podueavanja i nji- hov sl ij. nastala iz praktiene aktivnosti.o poznav.ZD8Ita pod nazivom metode etapnog obllkovanja lntelektualnih radnji. glasnim izgovaranjem Kada one postane dovolino brzo i bez pogreske. odrazavati taj temeljni razvojni redoslijed. tj. Suglasno s tezom da je mentalna aktivnost djeteta razvojno gledano nastala lz prakticne (materiialnc-radncjaktivnosti.v!l!n. nB!prakticno-manipulatlvan. odnosno 2. 1z ovakva teorijskog koncepta predstavnici moskovske Skale lzvode i metodu podueavanja kOJa je U ruskoj edukaeijskoj literaturi pO. U njezinoj osnovi nalaai se shvacanje da je u svrhu izbjegavanja stihijnosti iatelektualna razvoja num. a to je i bitna novina ove metode. R.je~a. planiranje djetetove aktivnosti 1!lcemj<!iJ mora.je zadataka u sebi. Kako je covjekov.Maturacija i 'UC611je 21 razlicite nacmne oblikovana i organizirana.aj tijellcom »spontana« lntclektualna razvoja. d. Pri tomu je nu:zno. 4. djeterovu aktivnost ~ijekom usvajanja znanja planjrati. autematizirana m koja se Buduci da se tako u prvim etapama sve operacije materijaliziraju i konkretiziraju. sto mje slu~. Galjperm. vee on maze imati nejednakl sliied \1 zavisnosti od organizacije aktivnosti ucemja subjekta Kako to) aktivnost ueenja moze imati i razlicite oblike. 1. Tu je metodu koncipirao i za potrebe podueavanja prilagodlo svakako jedan od najkreativnijih predstavnika moskovske skole P. ideologiziranost (Ovdje predstavnlci moskovske skole uza svu svoju ipak donekle uzlmaju U obzir ncj. radno lskustve prethodi usvajanju na mentalnom planu. mjezirn ce u~inci [Imino biti nejednaki. obavlja U obliku slijeda simbola verbalna znacenja. ane povijesnim redoslijedom usvajanja znanja kako se to redoviro cini. Rjesavanje zadataka verbalizacijom. gledana u povijesnoj i geneticko] retrospektivi. U pocctku to izgleda kao savor samom sebi koji zatim postupso prelazi na mentajni plan.a prakUcno.cdnake uzrasne mogucnosti djece). Prava mentalnaoperaclja koja]e reducirana. tj. temeljni smisao metode .ati logiku ljudskih zllanja koja se usvajaju te da planiranje sadrzaja ucemJa valja obavljati nat temelju illogickeall1alize ananja. u oblikn unutarniega govora.

0 zadaclma pred ko] ima seu realnoj situaciji u~cni<L nalazi.ncvskc taka i moskovske skole postoje slienosti. SH~nosti su u tome !lLojedna i druga teorija sadrzl shvacanje da logicke operacije imaju svoj izvor u prakricno-materijalnim radnjama koje se kroz proces interiorizacije ili pounutrenja transfcrmira]u u intelektualne operacjje. i to kako na planu intelekmalnih j psihomotoricki h funkcija {aka i ria planu percepcije i osjetljivosti. ako su njegove sposobnost! Zit ueenje u dovoljnom stupnju razvijene. Temellni uvjet! ucenja Neki ce individuum ucenjcm stcci nove oblike p00l13sanja. Eoukaciiska psihologiia i njezin predmet proucavanja etapnog oblikovanja intelektualnih radnji jest u pretvaranju dielarne u intelektualno-sirnbclicnu aktivnosr. pokusavaju generalizirati. Pod sposobnostima. sposobnosti i sklonosti i 81. Kad je rijec u ljudskorn uceniu tu se misli na cjelokupnu strukturu covjekovih sposobnosti. kao sto rnogu biti rezultat odredenih vanjskih poticaja icilieva (ckstrinzicua motlvacija): U oba siuCaja docl (:e do svrhovite aktivnosii uccnja tijekorn koje ce individuurn steci nove oblike pcnasanja. (intrinziena rnotivacija).e. Biti motiviran za ucenje pretpostavlja irnari i dovoljno snazne i dovoljno trajnc unutarnjc pobudc za ohavljanje aktivnosti ucenja. . Na taj se nati!] sposobnosti. ponajvise III shvacanjima 0 mogucnostima aktivnoga djelovanja na razvoj ]ogickih struktura 11 djece.rilik. in teresa. razumi- [eva se egzistencija takvih potencljalnih dinarnitkih sustava ko~j omogucuju efikasnu aktivnost ucenja . Uz to postoji i slaganjc II cksperimentalnim podacima kada se razvo] intelektualnih operacija prari U svakodnevnun uvjetima.22 1. Dakako cia stupanj sudjelovanja svih tih sposobnosti u vakoj situaciji ucenja nije redovito jednak. Koje ce sposobnosti biti vecirn a koje maniim dljelom ukljucene 1I proces ucenja oV]lii 0 razvojno] dobi onega ko~i licit zatim 0 nje· govoj motivaciji za ucenje kao i. Razlike se javllaju kad se ti podaci i nalazi.e Z3J ucenj. Drug! unutarnji uvjet ucenja ie mctivacija. kao jednim od unutarnjih uvjeta ucenja. prakticno- Na svrsetku ovoga prikaza valjaistaknuti da izmedu teorija o odnosu ucenja i intelektualna razvoja kako ze. dobiveni U odrcdcnim nvjetima. Obje su skolc dale znatan prinos razumijevanju tog mehanizma interiorizacije. zatim ako je za aktivnost ucenja dovoljno m10tiviran i ako ima edgovarajuce vanjske p. Jlo~ BU vece razlike u shvacanju faktora razvoja. zelja.. a i raztike. Te pobude mogu izvirati iz potreba. motivaeija i vanjske prilike javljaju temelinim uvjetima ucenja.

23 Stjecanje novih oblika reagiranja moguce je i samo onda ako je individuum dovoljno puta izlozen situacij! u kojoj mosc cbavljati aktivnost ponavljarnja i vjezbanja. ill slaba 1110tiviranost. Sve teookelnosri lmaju znatnoga utjecaja kako na brzinu ucenja taka i na njegovu efikasnost. raspolaganje potrebnlm vremenom i prikladnim prostorom za ucenje i joscitavlm nizom ostalih neophodnih prilika. Hi vrlo slabe prilike ucenja. iii pak svi ti uvjeti zajedno a cije je sudjelovanje u procesu l!cellja izrazito nedovoljno. Taka u vanjske prilike za ucenje spada mogucnost skolovanja (slusaJnje predavanja. dok su uzroci nccijega neuspjeha u ucenju iii njegove nedovoljne sposobnosei.ellju zato sto za rakvo ucenje iii irna vrto razvijene sposohnmti. rezuhati ucenja redovito BU znarno ispod optirnalne razme. prlrucnicima i ostalom strucnom lite- raturom ZaJ ucenje. a lltlOzda i sve [6 tlvjen~ zajedno. pak neki od tih uvjeta nedovoljno ilisarno djeiomidno prisutni. sve do onih o kojima ovisi bioloska egzistencija onega koji uci. netko postize visoke rezultate U lWt. Jer. ~to U osnovi cini vanjske prilike ueenja. iii idealne vaniske prilike.). zatim mcgucnost raspolaganje potrebnlm udzbenicima. . Aka SiJ..Temeljni uvjcti uQcnja. dobivanje ~Ipl]~a: za ucenje i sl. Potpunizostanak makar i jednog od navedenih temeljnih uvjera ucenja dovodi do nemogucnosti stjecanja iskustva u bile kojem obliku. U odredenom smislu u vanjskeprjlike ucenja spsdaju i metode kao i tehnike kojima se pojedinac sluzi pi'i razurnijevanju i reprodukciji sadrzaja koje usvaja. iIi optimalnu rnotivaciju. sudjelovanje 11 vj ezbarna .! ucenju. Iz svega navedenog nadalje slijedi da je jedino unutar tih uvjeta moguce nalaziti uzroke svakog eventualnog uspjeha kaoi svakog eventual nag neuspjeha 11.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->