Tehnička mehanika

-

Statika
2 sata tjedno
Nastavnik: Romeo Vlahov
Literatura:
1. Boris Kulišić:
Tehnička mehanika -

statika s vježbama
2. Alenka Knez
Radna bilježnica iz mehanike
Pribor:
Bilježnica -

velika bez crta
2 trokuta, šestar, kutomjer
Džepno računalo s trigonometrijskim funkcijama
Elementi ocjenjivanja:
Znanje:
4 pismena ispita,
usmeno ispitivanje
Programi:
5 programskih zadataka
Odnos prema radu:
domaći radovi, bilježnica,
aktivnost...
Trigonometrijske funkcije
-

definicije sinusa i kosinusa
1
1 1
1
cos x
x
r
x
= = = o
1
1 1
1
sin y
y
r
y
= = = o
Sinus kuta o
Kosinus kuta o
Sinus je omjer između
nasuprotne katete i
hipotenuze u
pravokutnom trokutu
Kosinus je omjer između
priležeće katete i hipotenuze
u pravokutnom trokutu
-trigonometrijska (brojevna) kružnica)
Trigonometrijske funkcije
-

definicije tangensa i kotangensa
-trigonometrijska (brojevna) kružnica)
3
3
3
3
1
x
x
y
x
ctg = = = o
2
2
2
2
1
y
y
x
y
tg = = = o
Tangens kuta o
Kotangens kuta o
Tangens je omjer između
nasuprotne katete i
priležeće katete u
pravokutnom trokutu
Kotangens je omjer između
priležeće katete i nasuprotne
katete u pravokutnom trokutu
Trigonometrijske funkcije
-

primjena trigonometrijskih funkcija na pravokutan trokut
Trigonometrijske funkcije
-

vrijednosti trigonometrijskih funkcija za neke kuteve
Trigonometrijske funkcije
c
a
= o cos
o cos
a
c =
866 , 0
12
30 cos
12
=
°
= c
c
b
= o sin
o sin · = c b
5 , 0 85 , 13 30 sin · = ° · = c b
¬
cm c 86 , 13 =
¬
cm b 93 , 6 = Definicije funkcija ►
Vrijednosti funkcija ►
Trigonometrijske funkcije
44444 , 0
18
8
cos = = =
c
a
o
) ( 180 ¸ o | + ÷ =
Definicije funkcija ►
Vrijednosti funkcija ►
° = 61 , 63 o
° = + + 180 ¸ | o
) 90 613 , 63 ( 180 ° + ° ÷ ° = |
° = 39 , 26 |
Trigonometrijske funkcije
-

primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
SINUSOV POUČAK
a c b : : sin : sin : sin = ¸ | o
c
b
=
|
o
sin
sin
a
c
=
¸
|
sin
sin
a
b
=
¸
o
sin
sin
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose
se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
Trigonometrijske funkcije
-

primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
KOSINUSOV POUČAK
ab
b a c
2
cos
2 2 2
'
÷ ÷
= o
' 2 2
cos 2 o · + + = ab b a c
| cos 2
2 2
· ÷ + = ab b a c
| o ÷ =180
'
Trigonometrijske funkcije
c
a
=
|
¸
sin
sin
) ( 180 | o ¸ + ÷ ° =
) 120 20 ( 180 ° + ° ÷ ° = ¸
° = 40 ¸
a c · = · | ¸ sin sin
°
· °
=
·
=
40 sin
20 120 sin
sin
sin
¸
| a
c
cm c 95 , 26
643 , 0
20 866 , 0
=
·
=
a
b
=
¸
o
sin
sin
b a · = · ¸ o sin sin
°
· °
=
·
=
40 sin
20 20 sin
sin
sin
¸
o a
b
cm b 64 , 10
643 , 0
20 342 , 0
=
·
=
¸ sin : / ¸ sin : /
Trigonometrijske funkcije
o cos 2
2 2
· + + = ab b a c
45 cos 25 18 2 25 18
2 2
· · · + + = c
cm c 8 , 39 =
ili preko kuta δ
o cos 2
2 2
· ÷ + = ab b a c
cm c 8 , 39 135 cos 25 18 2 25 18
2 2
= · · · ÷ + =
° = ° ÷ ° = ÷ ° = 135 45 180 180 o o
cos45°

= 0,707
cos135°

= -0,707
δ
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 6
zadatak 1.
zadatak 2.
zadatak 3.
zadatak 4.
zadatak 5.
Trigonometrijske funkcije
Vektori
-

definicija vektora
Skalari:
-

masa
-

temperatura
-

vrijeme
-

snaga ...
Jednoznačno su određeni
samo s jednim podatkom, npr:
25 kg, -5°C, 12 s, 100 W ...
Vektori:
- brzina
-

ubrzanje
-

sila
-

moment sile ...
Jednoznačno su određeni s tri
nezavisna podatka:
1. pravcem djelovanja
2. intenzitetom (veličinom ili modulom)
3. smjerom
pravac
djelovanja
smjer
veličina
(intenzitet)
Vektori
- označavanje vektora
pravac
djelovanja
smjer
veličina
(modul, intenzitet)
a ili a
a
oznaka vektora
oznaka modula (veličine)
početak
(hvatište) vektora
kraj (vrh)
vektora
Vektori
- grafički prikaz vektora
Primjer:
Prikazi grafički vektor sile veličine 300 N koja djeluje na pravcu p.
cm
N
M
F
1
100
 Mjerilo sile:
cm
N
N cm
cm
N
N
M
F
F
F
3
100
300 1
1
100
300


   Dužina vektora:
hvatište
(početak)
vektora
vrh (kraj)
vektora
d
u
l
j
i
n
a

v
e
k
t
o
r
a
p
F
Vektori
-

zbrajanje 2 vektora
a b b a c    
-pravilo paralelograma
-pravilo trokuta
Primjenjuje se kad su hvatišta
vektora u istoj točci.
Rezultirajući vektor je
dijagonala paralelograma.
Primjenjuje se su vektori
nanizani jedan na drugi
Rezultirajući vektor je
treća stranica trokuta.
a b b a c    
c b a e   
Vektori
-

zbrajanje više vektora
-

poligon vektora
Vektori
-

analitički prikaz vektora (projekcije vektora)
-

projekcija vektora na os

x
 cos   a a
x
-

projekcija vektora na os y
 sin   a a
y
a
a
x
  cos
a
a
y
  sin
Vektori
Uvod u statiku
-

definicija i podjela mehanike
Mehanika - grč.mehane (μεξoνη) =stroj, oruđe
Mehanika proučava gibanja, uzroke gibanja (sile) te ravnotežu materijalnih tijela.
-podjela mehanike
prema području djelovanja
Uvod u statiku
-

definicija i podjela mehanike
STATIKA

- proučava ravnotežu vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo koje je
u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu
KINEMATIKA

- proučava gibanja tijela ne uzimajući u obzir uzroke gibanja (sile)
koji su to gibanje proizveli.
DINAMIKA

- proučava ovisnost između sila i gibanja
NAUKA O ČVRSTOĆI

- proučava ravnotežu vanjskih i unutrašnjih sila te
deformacije koje nastaju

pod utjecajem vanjskih sila
Uvod u statiku
SI -

sustav jedinica
Osnovne jedinice
- za masu: kilogram

(kg)
-

za duljinu: metar

(m)
-

za vrijeme: sekunda

(s)
-

za jakost električne struje : amper

(A)
Izvedene jedinice:
-

za silu (F) 1 Newton

(njutn), [1N]
(
¸
(

¸

· =
2
1 1 1
s
m
kg N a m F · =
-

za rad (W)-

1 Joule

(džul), [1J=1Nm]
-

za snagu (P) -

1 Watt, [1W=1J/s=1Nm/s]
-

za tlak (p) -

1 Pascal

(paskal), [1Pa=1N/m
2
]
Uvod u statiku
-

pojam sile
SILA (F)

- je veličina koja uzrokuje da tijelo prijeđe iz stanja mirovanja u stanje
gibanja i obrnuto. Također sila uzrokuje promjenu oblika tijela.
Vrste sila:
vanjske

-

djeluju izvana na tijelo
unutarnje - djeluju između čestica tijela, suprostavljaju se vanjskim silama
aktivne

-

uzrokuju ili pomažu gibanje (sila teže, sila vjetra...)
pasivne-

pružaju otpor i sprečavaju gibanje (sila trenja, otpor zraka...)
korisne

-

npr. sila trenja kod kočnica,
štetne

-

npr. sila trenja kod ležaja
Uvod u statiku
- grafički prikaz sile
Sila je vektorska veličina.
Određena je pravcem djelovanja, veličinom (modulom, intenzitetom),smjerom te
hvatištem.
) (
) (
N F
cm F
F
oznaka vektora sile
oznaka modula (veličine) sile
ili
Uvod u statiku
- grafički prikaz sile
Primjer:
Grafički prikaži silu od F= 450 N čiji pravac zatvara kut od o=45°

prema
pozitivnom dijelu osi x.
cm
N
M
F
1
100
=
Mjerilo sile:
Duljina vektora sile:
cm
N
N cm
cm
N
N
M
F
F
F
5 , 4
100
450 1
1
100
450
=
·
= = =
x
F
o=45°
Uvod u statiku
-

analitički prikaz sile (projekcije sile)
o cos · = F F
x
o sin · = F F
y
F
F
x
= o cos
F
F
y
= o sin
Sila se analitički prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom
sustavu.
Projekcija sile na os x
Projekcija sile na os y
Uvod u statiku
-

analitički prikaz sile (projekcije sile)
o cos
1 1
· = F F
x
| cos
2 2
· = ÷ F F
x
¸ cos
3 3
· = ÷ F F
x
o cos
4 4
· = F F
x
projekcije sila na os x
o sin
1 1
· = F F
y
| sin
2 2
· = F F
y
¸ sin
3 3
· = ÷ F F
y
o sin
4 4
· = ÷ F F
y
projekcije sila na os y
Uvod u statiku
-

analitički prikaz sile (projekcije sile)
N F F
x
2 , 173 866 , 0 200 30 cos
1 1
= · = ° · =
N F F
x
150 ) 5 , 0 ( 300 120 cos
2 2
÷ = ÷ · = ° · =
N F F
y
100 5 , 0 200 30 sin
1 1
= · = ° · =
N F F
x
8 , 282 ) 707 , 0 ( 400 225 cos
3 3
÷ = ÷ · = ° · =
N F F
y
8 , 259 866 , 0 300 120 sin
2 2
= · = ° · =
N F F
y
8 , 282 ) 707 , 0 ( 400 225 sin
3 3
÷ = ÷ · = ° · =
Domaći zadatak:
Udžbenik: stranica 25
zadatak 1
zadatak 2 (a i b)
Uvod u statiku
-

analitički prikaz sile (projekcije sile)
Uvod u statiku
-

statički sustavi sila
komplanarno
konkurentni
komplanarno
paralelni
opći slučaj
kolinearni sustav
Uvod u statiku
-načela statike
Prvo načelo statike:
Dvije sile su u ravnoteži ako su ispunjeni uvjeti:
1. imaju isti modul (veličinu, intenzitet)
2. imaju suprotan smjer
3. djeluju na istom pravcu.
2 1
2 1
F F
F F
=
=
2 1
F F ÷ =
Drugo načelo statike:
(teorem o premještanju sile)
Hvatište sile možemo pomicati uzduž

pravca djelovanja,
a da se djelovanje sile ne promijeni, tj. sila je klizni vektor.
Uvod u statiku
-načela statike
Uvod u statiku
-načela statike
Treće načelo statike:
(načelo o nezavisnosti djelovanja sila)
Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim
redoslijedom se sile nanose pri formiranju trokuta sila.
Uvod u statiku
-načela statike
Četvrto načelo statike:
(zakon akcije i reakcije -

3. Newtonov aksiom)
Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po
veličini jednaka akciji, ali je suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-načela statike
Peto načelo statike:
(veze i reakcije veze)
Mjesto gdje se dva ili više tijela uzajamno dodiruju nazivamo
vezama. U njima se prema četvrtom načelu javljaju reakcije veze,
tj. sile jednake aktivnoj sili, istog pravca, ali suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-načela statike
Peto načelo statike:
(veze i reakcije veze)
Uvod u statiku
-načela statike
Peto načelo statike:
(veze i reakcije veze)
Uvod u statiku
-načela statike
Peto načelo statike:
(veze i reakcije veze)
Uvod u statiku
-načela statike
Šesto načelo statike:
(vezano tijelo i slobodno tijelo)
Svako vezano tijelo moguće je razmatrati kao slobodno ako uklonimo
sve veze, a njih zamijenimo silama veza (reakcijama veza). Tijelo će
zadržati ravnotežan položaj. Reakcije veza uvijek imaju suprotan
smjer od mogućeg gibanja tijela.
Uvod u statiku
-načela statike
Primjer :
1. Ucrtaj sile veza u točkama dodira.
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 29
zadatak c i d
Uvod u statiku
-načela statike
Kolinearni sustav sila
- uvod
Kolinearne sile

djeluju na istom pravcu, a mogu biti istog ili suprotnog smjera.
Djelovanje dvije ili više sila možemo zamijeniti jednom silom koja ima isto
djelovanje kao i sile koje je tvore.
Tu silu nazivamo rezultantna sila

ili rezultanta

F
R.

, a sile koje je zamijenila
njezinim komponentama.
Postupak pronalaženja rezultante nazivamo sastavljanje sila.
Sastavljanje sila se može vršiti grafičkim

i analitičkim (računskim) postupkom.
1
F

2
F

1
F

2
F

2 sile
1
F

2
F

1
F

2
F

3
F

3
F

4
F

više sila
Kolinearni sustav sila
-

sastavljanje 2 sile istog smjera
Primjer 1:
Na nekom pravcu djeluju dvije sile F
1

=200 N i F
2

=300 N na materijalnu točku .
Sastavi zadane sile u rezultantu.
1
F

2
F

R
F

2 1
F F F
R
  
 
A) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

B) Analitički postupak
cm
cm
F
F
3
2
2
1




N
cm
N
cm M F F
F R R
500
1
100
5     
N N N F F F
R
500 300 200
2 1
    
Rezultanta je vektor od početka
prve sile do kraja druge sile!
1
F

2
F

R
F

Kolinearni sustav sila
-

sastavljanje 2 sile suprotnog smjera
Primjer 2:
Na materijalnu točku djeluju sile F
1

=500 N i F
2

=-300 N u horizontalnom pravcu.
Odredi veličinu rezultante zadanih sila.
A) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

B) Analitički postupak
cm
cm
F
F
3
2
5
1
 



N
cm
N
cm M F F
F R R
200
1
100
2     
N N N F F F
R
200 300 500 ) (
2 1
     
Rezultanta je vektor od početka
prve sile do kraja druge sile!
2 1
F F F
R
  
 
Kolinearni sustav sila
-

sastavljanje više sila istog smjera
Primjer 3:
Na materijalnu točku u horizontalnom pravcu djeluju sile F
1

=15 kN, F
2

=20 kN i
F
3

=10kN. Odredi veličinu rezultante grafičkim i analitičkim postupkom.
1
F

2
F

R
F

3 2 1
F F F F
R
   
  
A) Grafički postupak
cm
kN
M
F
1
10

B) Analitički postupak
kN
cm
kN
cm M F F
F R R
45
1
10
5 , 4     
kN kN kN kN F F F F
R
45 10 20 15
3 2 1
      
Rezultanta je vektor od početka
prve sile do kraja zadnje sile!
3
F

cm cm cm
F F F
1
3
; 2
2
; 5 , 1
1
  
  
OPĆENITO

(za više sila)


    
n
i
i n R
F F F F F
1
2 1
...
Kolinearni sustav sila
-

sastavljanje više sila različitog smjera
Primjer 4:
Na materijalnu točku u horizontalnom pravcu djeluju sile F
1

=3000 N, F
2

=-4000 N
F
3

=2000N. Odredi veličinu rezultante grafičkim i analitičkim postupkom.
1
F

2
F

R
F

3 2 1
F F F F
R
   
  
A) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
1000

B) Analitički postupak
N
cm
N
cm M F F
F R R
1000
1
1000
1     
N N N N F F F F
R
1000 2000 ) 4000 ( 3000 ) (
3 2 1
        
Rezultanta je vektor od početka
prve sile do kraja zadnje sile!
3
F

cm cm cm
F F F
2
3
; 4
2
; 3
1
   
  
OPĆENITO

(za više sila)


    
n
i
i n R
F F F F F
1
2 1
...
Kolinearni sustav sila
-

uravnoteženje sustava
Kolinearni sustav sila se može uravnotežiti

tako da se umjesto rezultante
postavi sila istog iznosa, ali suprotnog smjera.
Tada bi rezultanta bila jednakla nuli (F
R

=0), tj, kraj zadnje sile bi se poklopio s
početkom prve.
-

neuravnoteženi sustav
(postoji rezultanta)
-

uravnoteženi sustav
(ne postoji vektor
rezultante, F
R

=0)
1
F

2
F

R
F

3
F

1
F

2
F

4
F

3
F

Sustav kolinearnih sila je u ravnoteži
ako je zbroj svih njegovih komponenti
jednak nuli (tada je i F
R

=0).
0
1
 


n
i
i R
F F
Kolinearni sustav sila
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 34
zadatak 4., a i b
zadatak 5., a i b
Komplanarno-konkurentni sustav sila
- uvod
Sustav sila čiji pravci djelovanja se sijeku u jednoj točki, a nalaze se u istoj ravnini
naziva se komplanarno-konkurentni

sustav sila.
Rezultanta takvog sustava se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.
Primjeri komplanarno -

konkurentnog sustava:
-dvije sile istog hvatišta
-dvije sile različitog hvatišta
-sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Paralelogram sila
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
2 1
F F F
R
÷ ÷ ÷
+ =
Rezultanta je jednaka dijagonali paralelograma.
Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.
F R R
M F F · =
Rezultanta dvije sile istog hvatišta se grafički može odrediti pomoću
pravila paralelograma

i pravila trokuta.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Paralelogram sila
Što je kut (o) između komponenata veći to je rezultanta manja.
° < 90 o ° = 90 o
° > 90 o
Primjer:
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Trokut sila
Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.
Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.
2 1
F F F
R
÷ ÷ ÷
+ =
F R R
M F F · =
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Trokut sila
Primjer:
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Trokut sila
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh

druge.
Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.
2 1
F F F
R
÷ ÷ ÷
+ =
F R R
M F F · =
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Trokut sila
Primjer:
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

grafički postupak
Trokut sila
Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.
Ovakav trokut sila se naziva otvoreni trokut
Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile
nemaju

isti smisao obilaženja.
Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

analitički postupak
A) Kosinusov poučak
Koristi se ako su poznate obe komponente i kut između njih.
Kad je o= 90°

(pravokutan trokut) može se koristiti i Pitagorin poučak.
o cos 2
2 1
2
2
2
1
· · · + + = F F F F F
R
) 180 cos( 2
2 1
2
2
2
1
o ÷ · · · ÷ + = F F F F F
R
Rezultanta se može dobiti primjenom kosinusovog

i sinusovog

poučka te
pomoću projekcija sila.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

analitički postupak
B)

Sinusov poučak

se koristi kad su poznate dvije komponente i jedan kut u
trokutu ili dva kuta i jedna komponenta.
SINUSOV POUČAK
a c b : : sin : sin : sin = ¸ | o
c
b
=
|
o
sin
sin
a
c
=
¸
|
sin
sin
a
b
=
¸
o
sin
sin
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose
se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
C)

Metoda projekcije sila
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta -

analitički postupak
1 1 1
coso · = F F
x
2 2 2
coso · = F F
x
1 1 1
sino · = F F
y
2 2 2
sino · = F F
y
x x Rx
F F F
2 1
+ =
y y Ry
F F F
2 1
+ =
2 2
Ry Rx R
F F F + =
Rx
Ry
R
F
F
tg = o
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta
Primjer 1
Dva radnika vuku neispravan auto prema slici. Grafičkim i analitičkim postupkom
odredi položaj i veličinu rezultante. F
1

=400 N, F
2

=500 N, o
1

=35°, o
2

=330°
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
A) grafički -

paralelogram sila
cm
N
M
F
1
100
=
N
cm
N
cm M F F
F R R
760
1
100
6 , 7 = · = · =
cm
cm
F
F
5
2
4
1
=
=
÷
÷
° = 358
R
o
R
o
35°
30°
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta
Primjer 1
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
B) grafički -

trokut sila
cm
N
M
F
1
100
=
N
cm
N
cm M F F
F R R
760
1
100
6 , 7 = · = · =
cm
cm
F
F
5
2
4
1
=
=
÷
÷
° = 358
R
o
R
o
35°
30°
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta
Primjer 1
C) analitički -

kosinusov poučak
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
65°
115°
° · · · + + = 65 cos 2
2 1
2
2
2
1
F F F F F
R
423 , 0 500 400 2 500 400
2 2
· · · + + =
R
F
N F
R
95 , 760 =
° · · · ÷ + = 115 cos 2
2 1
2
2
2
1
F F F F F
R
35°
ili iz:
Kut rezultante o
R

se može dobiti
iz sinusovog poučka
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta
Primjer 1
D) analitički -

sinusov poučak
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
65°
115°
R
F
F
2
115 sin
sin
=
°
o
5955 , 0 906 , 0
95 , 760
500
115 sin sin
2
= · = ° =
R
F
F
o
° = = 55 , 36 ) 5955 , 0 ( arcsin o
δ
35°
o
R

'
° = ° ÷ = 55 , 1 35
'
o o
R
R
o
° = ° ÷ ° = ÷ ° = 45 , 358 55 , 1 360 360
'
R R
o o
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta
Primjer 1
E) analitički -

projekcije sila
N F F
x
66 , 327 35 cos 400 cos
1 1 1
= · = · = o
N F F
x
433 330 cos 500 cos
2 2 2
= · = · = o
N F F F
x x Rx
66 , 760
2 1
= + =
N F F F
y y Ry
57 , 20
2 1
÷ = + =
2 2
Ry Rx R
F F F + =
027 , 0
66 , 760
57 , 20
÷ =
÷
= =
Rx
Ry
R
F
F
tgo
N F F
y
43 , 229 35 sin 400 sin
1 1 1
= · = · = o
N F F
y
250 330 sin 500 sin
2 2 2
÷ = · = · = o
° ÷ = ÷ = 55 , 1 ) 027 , 0 ( arctg
R
o
N F
R
94 , 760 =
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile istog hvatišta
Domaći zadatak:
Udžbenik: stranica 39
zadatak 1
Radna bilježnica:
stranica 6 -

zadatak 1
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile različitog hvatišta
Sile različitog hvatišta se dovedu u isto hvatište pomicanjem sile po pravcu
prema 2. načelu statike (sila je klizni vektor).
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile različitog hvatišta
Primjer 1:
Kolotura dizalice opterećena je silama F
u

= 4 kN i G = 3 kN.
Koliki je pritisak na ležaj koloture i koji kut zatvara pravac sile pritiska s vertikalom?
Kut između pravca sile F
u

i vertikale je o=30°.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile različitog hvatišta
Primjer 1: -

grafički postupak
cm
kN
M
F
1
1
=
kN
cm
kN
cm M F F
F R R
7 , 6
1
1
7 , 6 = · = · =
cm
cm
u
G
F
3
4
=
=
÷
÷
Paralelogram sila
° =17 |
|
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile različitog hvatišta
Primjer 1: -

grafički postupak
cm
kN
M
F
1
1
=
kN
cm
kN
cm M F F
F R R
7 , 6
1
1
7 , 6 = · = · =
cm
cm
u
G
F
3
4
=
=
÷
÷
Trokut sila
° =17 |
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile različitog hvatišta
Primjer 1: -

analitički postupak
Kosinusov poučak
o cos 2
2 2
· · · + + = G F G F F
u u R
° · · · + + = 30 cos 3 4 2 3 4
2 2
R
F
kN F
R
76 , 6 =
Sinusov poučak
¸ cos 2
2
2
· · · ÷ + = G F G F F
u u R
° =
÷ =
150
180
¸
o ¸
R
u
F
F
=
¸
|
sin
sin
295 , 0 150 sin
76 , 6
4
sin sin = · = = ¸ |
R
u
F
F
ili iz :
° = = 16 , 17 295 , 0 arcsin |
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 39
zadatak 2
Radna bilježnica:
stranica 9
zadatak 4.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

2 sile različitog hvatišta
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
R s
F F 
 

u R
F
G
F



 
Sile F
R

i F
s

su jednake po iznosu,
ali suprotnog smjera
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
otvoreni
trokut sila
zatvoreni
trokut sila
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
Tri sile su u ravnoteži kada:
1. se sve tri sile sijeku u jednoj točci
2. sile čine zatvoren trokut sila
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile
imaju isti smisao obilaženja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju

rezultantu, F
R

=0.
Treća sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
Primjer 1
Na čvornom limu spojena su dva štapa u kojima djeluju sile F
1

=300N i F
2

=200N.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi položaj trećeg štapa u odnosu na prvi i
silu F
3

koja mora djelovati u tom štapu da bi konstrukcija bila u ravnoteži.
Primjer 1
a) Grafički postupak
2
F

1
F

3
F

cm
N
M
F
1
100

N
cm
N
cm M F F
F
250
1
100
5 , 2
3 3
    
cm
cm
F
F
2
2
3
1




Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
120°

3

3

=140°
Primjer 1
b) Analitički postupak
Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
Kosinusov poučak
       120 cos 2
2 1
2
2
2
1 3
F F F F F
) 5 , 0 ( 200 300 2 200 300
2 2
3
       F
N F 57 , 264
3

Sinusov poučak
       60 cos 2
2 1
2
2
2
1 3
F F F F F
1
3
sin
sin
F
F



98197 , 0 60 sin
57 , 264
300
sin sin
3
1
      
F
F
ili iz :
   1 , 79 98197 , 0 arcsin 
      60 1 , 79
3
  
  1 , 139
3

Komplanarno-konkurentni sustav sila
-

ravnoteža 3 sile
Domaći zadatak:
Udžbenik: stranica 46
zadatak 1. (a,b i c)
Radna bilježnica:
stranica 10 zadatak 5
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Rrastavljanje sile na 2 komponente je postupak kojim iz zadane sile pronalazimo
njene komponente.
Primjer A:
Potrebno je rastaviti silu G na dvije komponente F
1

i F
2
U grafičkom postupku koristimo
trokut sila ili paralelogram sila
U analitičkom postupku koristimo
najčešće sinusov poučak

za trokut koji
tvore rezultanta i njene komponente.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer B:
Potrebno je rastaviti zadanu silu F na dvije komponente F
1

i F
2

kojima je
poznata veličina, ali se traže pravci djelovanja.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 1
Treba odrediti silu u užetima AB i AC koja
drže svjetiljku težine 25N, ako uže
s horizontalom zatvara kuteve od 15°.
G = 25 N
α
1

= α
2

=15°
cm
N
M
F
1
10

cm
N
cm M F F F
F
1
10
8 , 4
2 , 1 2 1
    
cm
G
5 , 2 

2
F

1
F

G

a) Grafički postupak
N F F 48
2 1
 
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 1
G = 25 N
α
1

= α
1

=15°
b) Analitički postupak
1
sin
sin
F
G



G F      sin sin
1

 



30 sin
25 75 sin
sin
sin
1

 G
F
N F 3 , 48
1

N F F 3 , 48
1 2
 
    30
2 1
  
 
 
 75
2
180 

    180   
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 2
O vertikalni zid oslanja se kugla obješena o uže
AC. Uže zatvara kut od 30°

prema zidu, a težina
kugle je 600 N.
Treba odrediti silu u užetu i pritisak kugle o zid.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
200

cm
G
3 

B
F

A
F

G

cm
N
cm M F F
F A A
1
200
4 , 3    
N F
A
680 
cm
N
cm M F F
F B B
1
200
7 , 1    
N F
B
340 
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
G
F
tg
B
 
  30 
  60 
) 90 ( 180       
Primjer 2
b) Analitički postupak
Za pravokutan trokut vrijedi:
     30 600 tg tg G F
B

N F
B
2 , 346 
Silu F
A

možemo izračunati npr. iz kosinusa kuta α,
ili iz Pitagorinog poučka.
A
F
G
  cos

 
30 cos
600
cos 
G
F
A
N F
A
8 , 692 
2 2 2 2
2 , 346 600    
B A
F G F
N F
A
7 , 692 
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 3
Teret od 500 N učvršćen je pomoću dva
čelična štapa. Grafičkim i analitičkim
postupkom odredi sile u štapovima AB i BC
a) Grafički postupak
1
F

G

cm
N
M
F
1
100

cm
G
5 

2
F

cm
N
cm M F F
F
1
100
5 , 2
1 1
   
N F 250
1

cm
N
cm M F F
F
1
100
35 , 4
2 2
   
N F 435
2

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
G
F
1
30 sin  
Primjer 3
b) Analitički postupak
Za pravokutan trokut vrijedi:
5 , 0 500 30 sin
1
     G F
N F 250
1

G
F
2
30 cos  
866 , 0 500 30 cos
2
     G F
N F 433
2

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Primjer 4
Teret težine 50 N obješen je žicom o zid i strop.
Odredi sile u žicama AB i AC.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
10

cm
G
5 

2
F

1
F

G

cm
N
cm M F F
F
1
10
6 , 3
1 1
   
N F 36
1

cm
N
cm M F F
F
1
10
5 , 2
2 2
   
N F 25
2

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
G
F
1
105 sin
45 sin



G F      45 sin 105 sin
1

 


 

105 sin
45 sin 50
105 sin
45 sin
1
G
F
N F 6 , 36
1

Primjer 4
G
F
2
105 sin
30 sin



G F      30 sin 105 sin
2

 


 

105 sin
30 sin 50
105 sin
30 sin
2
G
F
N F 9 , 25
2

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Rastavljanje sile na 2 komponente
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 53-55
zadatak 1., 3.,4., 6.
Radna bilježnica:
stranica 19
zadatak 2.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
Rezultanta sustava sila se određuje grafički pomoću poligona sila, a analitički
metodom projekcije sila.
Plan položaja sila
Poligon sila
A) GRAFIČKI POSTUPAK
2
F

1
F

R
F

3
F

4
F

R

Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila.
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
B) ANALITIČKI POSTUPAK
1 1 1
cos   F F
x
2 2 2
cos   F F
x
1 1 1
sin   F F
y
2 2 2
sin   F F
y
nx x x Rx
F F F F     ...
2 1
ny y y Ry
F F F F     ...
2 1
2 2
Ry Rx R
F F F  
Rx
Ry
R
F
F
tg  
3 3 3
cos   F F
x
4 4 4
cos   F F
x
3 3 3
sin   F F
y
4 4 4
sin   F F
y



n
i
ix Rx
F F
1



n
i
iy Ry
F F
1
Metoda projekcije sila
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
Primjer 1
Na materijalnu točku A djeluje sustav sila.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi
veličinu rezultante i njen pravac.
F
1
= 200 N

α
1
= 45°
F
2
= 250 N

α
2
= 150°
F
3
= 150 N

α
3
= 270°
Plan položaja sila
Poligon sila
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F R R
1
100
4 , 1    
N F
R
140 
 122
R

a) Grafički
2
F

1
F

R
F

3
F

R

R
F

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
b) Analitički
Primjer 1
F
1
= 200 N

α
1
= 45°
F
2
= 250 N

α
2
= 150°
F
3
= 150 N

α
3
= 270°
N F F
x
4 , 141 45 cos 200 cos
1 1 1
      
0 5 , 216 4 , 141
3 2 1
     
x x x Rx
F F F F
N F F
x
5 . 216 150 cos 250 cos
2 2 2
       
N F F
x
0 270 cos 150 cos
3 3 3
      
N F F
y
4 , 141 45 sin 200 sin
1 1 1
      
N F F
y
125 150 sin 250 sin
2 2 2
      
N F F
y
150 270 sin 150 sin
3 3 3
       
N F
Rx
1 , 75  
150 125 4 , 141
3 2 1
     
y y y Ry
F F F F
N F
Ry
4 , 116 
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
b) Analitički
Primjer 1
F
1
= 200 N

α
1
= 45°
F
2
= 250 N

α
2
= 150°
F
3
= 150 N

α
3
= 270°
N F
Rx
1 , 75  
N F
Ry
4 , 116 
2 2 2 2
4 , 116 1 , 75    
Ry Rx R
F F F
54 , 1
1 , 75
4 , 116
'
  
Rx
Ry
R
F
F
tg
N F
R
2 , 138 
  2 , 57
'
R

       2 , 57 180 180
'
R R
 
  8 , 122
R

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
Primjer 2
Na materijalnu točku A djeluje sustav sila.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi
silu koja će uravnotežiti sustav
F
1
= 300 N

α
1
= 30°
F
2
= 250 N

α
2
= 180°
F
3
= 400 N

α
3
= 225°
F
4

= 200 N

α
4

= 300°
Plan položaja sila
Poligon sila
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F
1
100
5 , 3
5 5
   
N F 350
5
   60
5

a) Grafički
2
F

1
F

5
F

3
F

5

5
F

4
F

Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
b) Analitički
N F F
x
8 , 259 30 cos 300 cos
1 1 1
      
x x x x Rx
F F F F F
4 3 2 1
   
N F F
x
250 180 cos 250 cos
2 2 2
       
N F F
x
8 , 282 225 cos 400 cos
3 3 3
       
N F F
y
150 30 sin 230 sin
1 1 1
      
N F F
y
125 180 sin 250 sin
2 2 2
      
N F F
y
8 , 282 225 sin 400 sin
3 3 3
       
N F
Rx
173 
y y y y Ry
F F F F F
4 3 2 1
   
N F
Ry
306 
N F F
x
100 300 cos 200 cos
4 4 4
      
N F F
y
2 , 173 300 sin 200 sin
4 4 4
       
Primjer 2
F
1
= 300 N

α
1
= 30°
F
2
= 250 N

α
2
= 180°
F
3
= 400 N

α
3
= 225°
F
4

= 200 N

α
4

= 300°
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
b) Analitički
N F
Rx
173 
N F
Ry
306 
2 2 2 2
306 173    
Ry Rx R
F F F
76878 , 1
173
306
  
Rx
Ry
R
F
F
tg
N F
R
5 , 351 
  5 , 60
R

Primjer 2
F
1
= 300 N

α
1
= 30°
F
2
= 250 N

α
2
= 180°
F
3
= 400 N

α
3
= 225°
F
4

= 200 N

α
4

= 300°
N F F
R
5 , 351
5
 
Komplanarno-konkurentni sustav sila
Sastavljanje sustava sila
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 72-73
zadatak 4., 6.
Radna bilježnica:
stranica 16
zadatak 4.
Statički moment sile
Statički moment sile (moment sile) s obzirom na neku točku je
umnožak veličine sile (F) i njezina kraka (l) do zadane točke.
Krak sile

je najkraća udaljenost

pravca sile do točke rotacije
(tj. okomica iz točke na pravac sile)
] [Nm l F M  
Moment izaziva rotaciju

tijela
oko točke pa kažemo da je moment
zakretno djelovanje sile.
Veća sila i veći krak daju veći moment.
Moment je jednak nuli ako uopće
nema sile ili ako nema kraka

(tj. kad pravac
sile prolazi kroz promatranu točku).
Statički moment sile
Statički moment sile može biti pozitivan i negativan.
Moment je pozitivan

ako nastoji izazvati rotaciju
u smjeru kazaljke na satu.
Moment je negativan

ako nastoji izazvati rotaciju
suprotno od smjera kazaljke na satu.
(Ova pravila su utvrđena dogovorom, a može se uzeti i obrnuto)
pozitivan moment
negativan moment
+
-
Statički moment sile
Primjer 1
Koliki je statički moment sile koja djeluje na ručicu zglobno vezanu u točki A
prema slici, ako je zadana sila od 250 N, a njen krak iznosi 30 cm?
] [Nm l F M  
] [ 7500 30 250 Ncm M     
] [ 75 Nm M  
Moment je negativan jer rotira ručicu suprotno od
smjera kazaljke na satu.
Statički moment sile
Primjer 2
Na polugu AB učvršćenu u točci A djeluje sila u točki B pod kutom 30°

prema slici.
Treba odrediti statički moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm.
25 300    l F M
A
1. način
(odrediti krak sile )
  sin sin     a l
a
l
   30 sin 50 l
cm l 25 
] [ 7500 Ncm M
A

] [ 75 Nm M
A

Statički moment sile
Primjer 2
Na polugu AB učvršćenu u točci A djeluje sila u točki B pod kutom 30°

prema slici.
Treba odrediti statički moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm
a F M
y A
 
2. način
(odrediti silu koja djeluje na kraku a)
] [ 7500 50 150 Ncm M
A
  
] [ 75 Nm M
A

Sila F se može rastaviti na 2 komponente, Fx i Fy.
Komponenta Fx

ne stvara moment oko točke A
jer njen pravac prolazi kroz tu točku.
Komponenta Fy

je okomita na polugu pa tvori
moment na kraku a.
  sin sin     F F
F
F
y
y
   30 sin 300
y
F
N F
y
150 
Statički moment sile
Primjer 3
Na momentnom ključu je podešen iznos momenta 1,2 Nm. Kolikom silom treba
djelovati na kraj ključa da bi se dobio podešeni moment ako je duljina ručice 50 cm?
a F M
o
 
a
M
F
o

5 , 0
2 , 1
 F
N F 4 , 2 
Statički moment sile
Primjer 4
Kolika smije biti dužina konzole prema slici ako maksimalni moment u točki A
smije iznositi 10 kNm? Maksimalni teret koji djeluje na kraju konzole je 2,5 kN.
l G M
y A
 
y
A
G
M
l 
m l 62 , 4 
   60 sin G G
y
866 , 0 5 , 2  
y
G
kN G
y
165 , 2 
165 , 2
10
 l
Statički moment sile
Primjer 5
Koliki je statički moment sile F=450 N u odnosu na os z, ako je promjer kola 35 cm,
a sila djeluje pod kutem 45°

u odnosu na vertikalu, a u ravnini paralelnoj s osi z?
2
45 cos
d
F M
z
   
Silu F projiciramo na ravninu koja
je okomita na os z i dobijemo
komponentu F·cos45°.
Ta komponenta na kraku d/2 čini
moment oko osi z
2
35
707 , 0 450   
z
M
Ncm M
z
6 , 5567 
Komponenta F·sin45°

je paralelna
sa osi z i ne vrši moment oko nje.
Nm M
z
68 , 55 
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna bilježnica:
stranica 26 -

pročitati
Statički moment sile
Statički moment sile
Par ili spreg sila
Par (spreg) sila tvore 2 sile jednake po veličini, paralelnih pravaca i suprotnog smjera.
Spreg sila proizvodi rotaciju,
tj. djeluje kao moment.
Par ili spreg sila se javlja kod upravljača vozila, ručnog narezivanja navoja,
ručnih navojnih preša i slično.
Statički moment sile
Par ili spreg sila
a F M   
Moment para sila ovisi o veličini jedne sile i razmaku između njih,
a ne ovisi

o položaju točke za koju se računa.
) ( a l F l F M
A
     
a F l F l F M
A
      
Moment sila oko točke A:
Par ili spreg sila
Statički moment sile
Spreg sila može biti pozitivan i negativan.
Pozitivan

je ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu.
Negativan

je ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na
satu.
+
-
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna bilježnica:
stranica 26 -

pročitati
Statički moment sile
Momentno pravilo
Momentno pravilo

(Varignonov poučak) glasi:
Moment rezultante sila s obzirom na neku točku jednak je algebarskom zbroju
momenata koje čine komponente te sile za istu točku.
2 2 1 1
r F r F r F
R
    
2 1
M M M
R
 
Općenito za bilo koji broj sila:


  
n
i
i i R
r F a F
1
n
n
i
i R
M M M M M     


...
2 1
1
Primjer za dvije sile
Momentno pravilo
Primjer 1
Na rešetkastu konstrukciju djeluju sile F
1

= 100 N, F
2

= 200 N i F
3

= 300 N.
Odredi ukupni moment svih sila za točku B.
m l 2
1

Duljine krakova
3 3 2 2 1 1
l F l F l F M
B
R
     
4 300 82 , 2 200 2 100      
B
R
M
Nm M
B
R
836 
m l 82 , 2 2 2
2 2
2
  
m l 4
3

3 2 1
M M M M
B
R
  
Momentno pravilo
Primjer 2
Na polugu prema slici djeluje vlastita težina G=50 N u težištu T i sila F=400 N u
točki A. Koliki je ukupni moment okretanja za točku O, ako je a=100 mm i b=300 mm?
Duljine krakova
2 1 2 1
l F l G M M M
O
R
     
200 400 6 , 86 50    
O
R
M
Nm M
O
R
67 , 75  
      30 cos 30 cos
1
1
a l
a
l
mm l 6 , 86 866 , 0 100
1
  
    

  30 sin ) ( 30 sin
2
2
b a l
b a
l
mm l 200 5 , 0 ) 300 100 (
2
   
Nmm M
O
R
75670  
Momentno pravilo
Primjer 3
Na homogenu kvadratnu ploču ABCD djeluju sile F
1

=200 N i F
2

=200 N.
Odredi veličinu momenta rezultante s obzirom na točke A, B, C i D.
2 1
M M M
R
 
Nm M
D
R
1600  
a F a F M
D
R
    
2 1
4 200 4 200     
D
R
M
za točku D
za točku A
a F F M
A
R
   
2 1
0
za točku B
4 200  
A
R
M
0 0
2 1
     F F M
B
R
Nm M
B
R
0 
za točku C
0
2 1
     F a F M
C
R
4 200  
C
R
M Nm M
C
R
800  
Nm M
A
R
800  
Momentno pravilo
Primjer 4
Na rešetkasti nosač

djeluju sile F
1

= 300 N, F
2

= 90 N, F
3

= 540 N i F
4

=600 N.
Odredi rezultirajuće momente za točke A i D.
3 5 , 1
4 1 4 1
      F F M M M
A
R
za točku A
3 600 5 , 1 300    
A
R
M
Nm M
A
R
1350  
za točku D
4 2 1
M M M M
D
R
  
5 , 1 5 , 4 5 , 1
4 2 1
      F F F M
D
R
Nm M
D
R
945 
5 , 1 600 5 , 4 90 5 , 1 300      
D
R
M
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 84 i 85
zadatak 3., 5. i 6.
Radna bilježnica:
stranica 29
zadatak 2.
Statički moment sile
Komplanarno-paralelni sustav sila
Komplanarno -

paralelni sustav sila čine sile koje su međusobno paralelne.
Rezultanta paralelnih sila i njen položaj se može odrediti:
a) grafički
-

metodom lančanog (verižnog) poligona

sila
b) analitički
-

zbrajanjem sila (za određivanje veličine rezultante) i primjenom
momentnog pravila (za određivanje položaja rezultante)
-dvije sile
-više sila
Komplanarno-paralelni sustav sila
Dvije paralelne sile
Primjer 1
Na materijalno tijelo u točkama A i B djeluju sile
F
1

= 600 N i F
2

= 400 N. Grafičkim i analitičkim
postupkom odredi veličinu i položaj rezultante,
ako je l=2,5 m.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
200

cm
N
cm M F F
F R R
1
200
5    
P

-

polna točka
1
2
3
1
2
3
a
R
N F
R
1000 
m a
R
1 
One dvije polne zrake koje u
lančanom poligonu omeđuju
neku silu, sijeku se

na pravcu
te sile u planu položaja sila.
2
F

1
F

R
F

R
F

cm
m
M
L
1
1

plan položaja sila
lančani (verižni) poligon sila
cm
m
cm M a a
L R R
1
1
1    
Komplanarno-paralelni sustav sila
Dvije paralelne sile
Primjer 1
F
1
= 600N
F
2
= 400 N
l = 2,5 m
b) Analitički postupak
400 600
2 1
    F F F
R
N F
R
1000 
Veličina rezultante
Položaj rezultante u odnosu na točku A
(iz momentnog pravila za točku A)
l F a F
R R
  
2
a
R
R
F

1000
5 , 2 400
2




R
R
F
l F
a
2 1
M M M
R
 
m a
R
1 
Rezultanta dvije paralelne sile je
jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
između sila i to bliže većoj sili.
Komplanarno-paralelni sustav sila
Dvije antiparalelne sile
Primjer 2
Na tijelo u točkama A i B djeluju sile F
1

=150N i
F
2

= -300 N na udaljenosti l =25 cm.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi
veličinu i položaj rezultante.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F R R
1
100
5 , 1     
P
1
2
3
1
2
3
a
R
N F
R
150  
cm a
R
50 
One dvije polne zrake koje u
lančanom poligonu omeđuju
neku silu, sijeku se

na pravcu
te sile u planu položaja sila.
2
F

1
F

R
F

R
F

cm
cm
M
L
1
10

2
F

1
F

cm
cm
cm M a a
L R R
1
10
5    
Komplanarno-paralelni sustav sila
Dvije antiparalelne sile
Primjer 2
F
1
= 150N
F
2
= -300 N
l = 25 cm
b) Analitički postupak
) 300 ( 150
2 1
     F F F
R
N F
R
150  
Veličina rezultante
Položaj rezultante u odnosu na točku A
(iz momentnog pravila za točku A)
l F a F
R R
  
2
150
25 300
2




R
R
F
l F
a
2 1
M M M
R
 
cm a
R
50 
R
F

2
F

1
F

a
R
A
l
Rezultanta dvije antiparalelne sile je
jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izvan sila i to sa strane veće sile.
Komplanarno-paralelni sustav sila
Sustav paralelnih sila
Primjer 3
Na gredu prema slici AB djeluju sile F
1

=2kN,
F
2

=4 kN, F
3

=1,5 kN i F
4

=1,5 kN.
Grafičkim i analitičkim postupkom odredi
veličinu i položaj rezultante.
a) Grafički postupak
cm
kN
M
F
1
1

cm
kN
cm M F F
F R R
1
1
9    
P
1
2
3
1
a
R
kN F
R
9 
m a
R
4 , 6 
2
F

1
F

R
F

R
F

cm
m
M
L
1
2

cm
m
cm M a a
L R R
1
2
2 , 3    
3
F

4
F

4
5
2 3
4
5
Dvije polne zrake koje u lančanom
poligonu omeđuju neku silu, sijeku se

na pravcu te sile u planu položaja sila.
Komplanarno-paralelni sustav sila
Više paralelnih sila
b) Analitički postupak
5 , 1 5 , 1 4 2
4 3 2 1
        F F F F F
R
kN F
R
9 
Veličina rezultante
Položaj rezultante u odnosu na točku A
(iz momentnog pravila za točku A)
13 9 5 2
4 3 2 1
         F F F F a F
R R
4 3 2 1
M M M M M
R
   
m a
R
33 , 6 
Primjer 3
F
1

= 2¸kN
F
2

= 4 kN
F
3

= 1,5 kN
F
4

= 1,5 kN.
R
R
F
F F F F
a
13 9 5 2
4 3 2 1
      

9
13 5 , 1 9 5 , 1 5 4 2 2       

R
a
Postupak izrade lančanog poligona
7.

ucrtati položaj rezultante
kroz sjecište prve i zadnje
zrake, izmjeriti a
R
1
2
3
1
2
3
a
R
2
F

1
F

R
F

R
F

1.

nacrtati sile u mjerilu u planu položaja sila
2.

sa strane crtati poligon sila
6.

preslikati polne zrake paralelno na
plan položaja sila
4.

proizvoljno odrediti polnu točku P
One dvije polne zrake koje u lančanom
poligonu omeđuju neku silu, sijeku se

na pravcu te sile u planu položaja sila.
3.

odrediti rezultatnu
plan položaja sila
lančani (verižni)
poligon sila
PONAVLJANJE
5.

povući polne zrake iz polne točke do
hvatišta i vrhova sila koje tvore poligon
Komplanarno-paralelni sustav sila
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 120
zadatak 6. i 7b.
Radna bilježnica:
stranica 30, zadatak 3
Komplanarno-paralelni sustav sila
Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 1
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
a) Grafički postupak
cm
kN
M
F
1
2

cm
kN
cm M F F
F
1
2
5 , 1
1 1
   
P
1
z
2
1
2
z
kN F 3
1

2
F

1
F

F

cm
m
M
L
1
2

plan
položaja sila
lančani (verižni)
poligon sila
cm
kN
cm M F F
F
1
2
1
2 2
   
kN F 2
2

z -

zaključnica
One dvije polne zrake koje u lančanom
poligonu omeđuju neku silu, sijeku se

na
pravcu te sile u planu položaja sila.
Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 1
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
b) Analitički postupak
2 1
F F F  
Veličina sile F (rezultante)
Moment rezultante s obzirom na točku A
10 4
2
   F F
2 1
M M M
R
 
10
4 5
10
4
2




F
F
kN F 2
2

2 5
2 1
    F F F
Iz 1)
kN F 3
1

2)
1)
Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 2
Dva radnika nose teret G
T

= 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je težina same daske G
D

=100N?
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F
1
100
7 , 4
1 1
   
P
1
z
2
1
2
z
N F 470
1

2
F

1
F

T
G

cm
m
M
L
1
1

cm
N
cm M F F
F
1
100
3 , 2
2 2
   
N F 230
2

3
D
G

3
Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 2
Dva radnika nose teret G
T

= 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je težina same daske G
D

=100N?
b) Analitički postupak
2 1
F F G G
D T
  
Veličina rezultante
Moment rezultante s obzirom na točku A
5 5 , 2 5 , 1
2
     F G G
D T
5
5 , 2 5 , 1
2
  

D T
G G
F
N F 230
2

Iz 1)
N F 470
1

2)
1)
5
5 , 2 100 5 , 1 600
2
  
 F
230 100 600
2 1
      F G G F
D T
Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na dvije
komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F
1
100
2 , 5
1 1
   
P
1
z
2
1
2
z
N F 520
1

2
F

1
F

F

cm
m
M
L
1
1

cm
N
cm M F F
F
1
100
2 , 2
2 2
   
N F 220
2

Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na
Dvije komponente koje djeluju u
pravcima p1 i p2.
b) Analitički postupak
2 1
F F F    
Veličina sile F (rezultante)
Moment rezultante s obzirom na točku A
2 5 , 1
2
   F F
2 1
M M M
R
 
2
5 , 1 300
2
5 , 1
2




F
F
N F 225
2

225 300
2 1
       F F F
Iz 1)
N F 525
1
 
2)
1)
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 129 zadatak 2.
zadatak 6.
stranica 135 zadatak 5.
Radna bilježnica:
stranica 45, zadatak 1.
Komplanarno-paralelni sustav sila
Rastavljanje paralelnih sila
Uvjeti ravnoteže
Grafički uvjeti ravnoteže
Dvije sile su u ravnoteži kad su zadovoljeni uvjeti:
(prema 1. načelu statike)
-

imaju isti modul (veličinu)
-

suprotnog su smjera
-

djeluju na istom pravcu
2 1
F F  
Da bi tijelo bilo u ravnoteži mora zadovoljiti uvjete ravnoteže.
Postoje grafički i analitički uvjeti ravnoteže.
Tri sile su u ravnoteži kad:
-

se njihovi pravci djelovanja sijeku u jednoj točki
-

i kad tvore zatvoren trokut sila
Uvjeti ravnoteže
Grafički uvjeti ravnoteže
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile
imaju isti smisao obilaženja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju

rezultantu, F
R

=0.
Treća sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
Uvjeti ravnoteže
Grafički uvjeti ravnoteže
Više sila (sustav sila) je u ravnoteži kad
-

tvore zatvoren poligon sila
-

tvore zatvoren lančani poligon sila
Da bi lančani poligon bio zatvoren
moraju se prva i zadnja polna
zraka poklapati.
Ako je zatvoren poligon
sila, a otvoren lančani
poligon, tijelo nije u
ravnoteži jer se javlja
moment koji rotira tijelo
poligon sila -

zatvoren
lančani poligon sila -

otvoren
Uvjeti ravnoteže
Analitički uvjeti ravnoteže
Komplanarno konkurenti sustav sila je u ravnoteži ako je
rezultanta sustava jednaka nuli.
0
2 2
  
Ry Rx R
F F F
0
1
 


n
i
ix Rx
F F
0
1
 


n
i
iy Ry
F F
Da bi opći sustav sila bio u ravnoteži mora i statički moment biti jednak nuli
0
1
 


n
i
i R
M M
1
2
3
-

algebarski zbroj projekcija na os x

svih sila je jednak nuli
-

algebarski zbroj projekcija na os y

svih sila je jednak nuli
-

algebarski zbroj momenata svih sila

u odnosu na bilo
koju točku ravnine je jednak nuli
Uvjeti ravnoteže
Primjer 1
Na vratilu se nalazi remenica težine
G=3,5 kN. Grafičkim i analitičkim postupkom
odredi reakcije u osloncima (ležajima) A i B.
a) Grafički postupak
cm
kN
M
F
1
1

cm
kN
cm M F F
F A A
1
1
4 , 1    
P
1
z
2
1
2
z
kN F
A
4 , 1 
B
F

A
F

G

cm
cm
M
L
1
30

cm
kN
cm M F F
F B B
1
1
1 , 2    
kN F
B
1 , 2 
Uvjeti ravnoteže
Primjer 1
G=3,5 kN
b) Analitički postupak
0
1



n
i
ix
F
0
1



n
i
iy
F
0
1



n
i
A
i
M
1
2
3
-

nema sila u osi x
0   
B A
F G F
0 150 90    
B
F G
150
90 5 , 3
150
90 



G
F
B
kN F
B
1 , 2 
Iz uvjeta 2:
1 , 2 5 , 3    
B A
F G F
kN F
A
4 , 1 
Uvjeti ravnoteže
Primjer 2
Na gredi AB duljine 4 m nalaze se kolica s razmakom
osovina kotača 1 m. Kotači su opterećeni težinama
G
1

=2000 N i G
2

=1000 N. Grafičkim i analitičkim
postupkom odredi reakcije u osloncima A i B.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
1000

cm
N
cm M F F
F A A
1
1000
6 , 1    
P
1
z
2
N F
A
1600 
B
F

A
F

1
G

cm
m
M
L
1
1

cm
N
cm M F F
F B B
1
1000
4 , 1    
N F
B
1400 
3
2
G

1
2
z
3
B
F

A
F

Uvjeti ravnoteže
Primjer 2
G
1

=2000 N
G
2

=1000 N
b) Analitički postupak
0 
 x
F
0 
 y
F
0 
 A
M
1
2
3
-

nema sila u osi x
0
2 1
   
B A
F G G F
0 4 5 , 2 5 , 1
2 1
     
B
F G G
4
5 , 2 5 , 1
2 1
  

G G
F
B
N F
B
1375 
Iz uvjeta 2:
B A
F G G F   
2 1
N F
A
1625 
4
5 , 2 1000 5 , 1 2000   

B
F
1375 1000 2000   
A
F
B
F

A
F

Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 150 zadatak 7.
stranica 151 zadatak 9.
Radna bilježnica:
stranica 56 zadatak 3.
Uvjeti ravnoteže
Uvjeti ravnoteže Uvjeti ravnoteže
Primjer 3
Poluga AB je oslonjena u točki C i opterećena
silama F
1

=200 N i F
2

=500 N. Grafičkim i analitičkim
postupkom odredi položaj oslonca C i reakciju u njemu.
a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
200
=
cm
N
cm M F F
F C C
1
200
5 , 3 · = · =
N F
C
700 =
cm
m
M
L
1
1
=
cm
m
cm M a a
L C C
1
1
3 , 4 · = · =
m a
C
3 , 4 =
P
1
2
3
1
2
3
2
F
÷
1
F
÷
c
F
÷
c
F
÷
a
c
Sila F
c

je jednaka
rezultanti sila F
1

i F
2

, ali
ima suprotan smjer.
Uvjeti ravnoteže
Primjer 3
F
1

=200 N
F
2

=500 N
b) Analitički postupak
0 =
¿ y
F
0 =
¿ A
M
1
2
0
2 1
= ÷ + ÷ F F F
C
0 6
2
= · + · ÷ F a F
C C
C
C
F
F
a
6
2
·
=
m a
C
28 , 4 =
500 200
2 1
+ = + = F F F
C
N F
C
700 =
700
6 500·
=
C
a
6
2
· = · F a F
C C
Uvjeti ravnoteže Uvjeti ravnoteže
Primjer 5
Na polugu djeluju sile F
1

=200 N i F
2

=300 N koje s gredom zatvaraju kuteve α=60°
i |=45°. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi mjesto gdje treba postaviti oslonac
C da bi poluga bila u ravnoteži, te smjer i veličinu reakcije u osloncu
a) Grafički postupak
Sila F
c

je jednaka
rezultanti sila F
1

i F
2

, ali
ima suprotan smjer.
2
F
÷
1
F
÷
c
F
÷
cm
N
M
F
1
100
=
cm
N
cm M F F
F C C
1
100
4 · = · =
N F
C
400 =
cm
m
M
L
1
1
=
cm
m
cm M a a
L C C
1
1
7 , 2 · = · =
m a
C
7 , 2 =
a
c
a
c
° =106
C
o
C
c
F
÷
Uvjeti ravnoteže
Primjer 5
F
1

=200 N
F
2

=300 N
b) Analitički postupak
0 =
¿ y
F
0 =
¿ A
M
2
3
0 =
¿ x
F
1 0
2 1
= + ÷ ÷
x Cx x
F F F
0
2 1
= ÷ + ÷
y Cy y
F F F
0
2
= · + · ÷ l F a F
y C Cy
iz 1
x x Cx
F F F
2 1
+ ÷ =
° · + ° · ÷ = 45 cos 60 cos
2 1
F F F
Cx
707 , 0 300 5 , 0 200 · + · ÷ =
Cx
F
N F
Cx
1 , 112 =
y y Cy
F F F
2 1
+ =
° · + ° · = 45 sin 60 sin
2 1
F F F
Cy
707 , 0 300 866 , 0 200 · + · =
Cy
F
N F
Cy
3 , 385 =
iz 2
Uvjeti ravnoteže
Primjer 5
F
1

=200 N
F
2

=300 N
b) Analitički postupak
0 =
¿ A
M 3
0
2
= · + · ÷ l F a F
y C Cy
iz 3
N F
Cx
1 , 112 =
N F
Cy
3 , 385 =
2 2 2 2
3 , 385 1 , 112 + = + =
cy cx C
F F F
N F
C
3 , 401 =
3 , 385
5 1 , 212
2
·
=
·
=
Cy
y
C
F
l F
a
m a
C
75 , 2 =
4371 , 3
1 , 112
3 , 385
'
= = =
Cx
Cy
c
F
F
tgo
° = 8 , 73
'
c
o
° ÷ ° = ÷ ° = 8 , 73 180 180
'
c c
o o
° = 2 , 106
c
o
Uvjeti ravnoteže Uvjeti ravnoteže
Primjer 6
Kutna poluga može se okretati oko točke O. U točci A djeluje sila F
1

=500 N. Kolika
sila F
2

treba djelovati u točci B da bi poluga bila u ravnoteži ako ona djeluje pod kutem
45°

prema vertikali? Kolika je reakcija u osloncu O i njen kut prema pozitivnoj osi x?
a) Grafički postupak
Sila F
O

je jednaka
rezultanti sila F
1

i F
2

, ali
ima suprotan smjer.
2
F
÷
1
F
÷
R
F
÷
cm
N
M
F
1
200
=
cm
N
cm M F F F
F R R O
1
200
5 , 4 · = · = =
N F
O
900 =
cm
cm
M
L
1
200
=
a
o
° = 68
O
o
O
F
÷
cm
N
cm M F F
F
1
200
4 , 2
2 2
· = · =
N F 480
2
=
Uvjeti ravnoteže
Primjer 6
F
1

=500 N
b) Analitički postupak
0 =
¿ y
F
0 =
¿ O
M
2
3
0 =
¿ x
F
1 0
2
= ÷
x Ox
F F
0
1 2
= ÷ ÷ F F F
y Oy
0 400
2 1
= · ÷ · a F F
iz 3
2 , 424
400 500 400
1
2
·
=
·
=
a
F
F
iz 1
OB
a
= ° 45 sin
N F 5 , 471
2
=
OB a · ° = 45 sin
600 707 , 0 · = a
cm a 2 , 424 =
° · = = 45 sin
2 2
F F F
x Ox
707 , 0 5 , 471 · =
Ox
F
N F
Ox
35 , 333 =
iz 2
1 2 1 2
45 cos F F F F F
y Oy
+ = + =
500 707 , 0 5 , 471 + · =
Oy
F
N F
Oy
35 . 833 =
Uvjeti ravnoteže
Primjer 6
F
1

=500 N
b) Analitički postupak
N F
Ox
35 , 333 =
N F
Oy
35 . 833 =
2 2 2 2
35 , 833 35 , 333 + = + =
Oy Ox O
F F F
N F
O
55 , 897 =
35 , 333
35 , 833
= =
Ox
Oy
O
F
F
tgo
499925 , 2 =
O
tgo
) 499925 , 2 ( arctg
O
= o
° = 2 , 68
O
o
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 150 zadatak 8.
stranica 153 zadatak 17.
stranica 154 zadatak 20.
Uvjeti ravnoteže
Težišta
Tešište je točka u kojoj je sakupljena sva težina tijela.


 
n
i
i
G G
1
Težište je središte (hvatište) sustava paralelnih sila kojima sila teže
djeluje na neko tijelo.
Težišta


Težište može biti unutar tijela, ali i izvan njega.


Tijelo oslonjeno u težištu je u ravnoteži.
Težišta
Težište dužina
Težište jednostavne
dužine (štapa) se nalazi
u njegovom središtu.
Težišta osnovnih krivulja
Težišta
Težište jednostavnih homogenih ploha
Težište simetričnih ploha i profilnih nosača nalazi se u sjecištu njihovih
dijagonala ili na sjecištu osi simetrije.
Težišta
Težište jednostavnih homogenih ploha
Težišta
Težište jednostavnih homogenih ploha
Težišta
Težište jednostavnih homogenih ploha
Težišta
Težište sastavljenih homogenih ploha
Težište sastavljene (složene) plohe se određuje tako
da se ona rastavi na jednostavne plohe
Težište se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.
a) Grafički postupak
Težišta
Težište sastavljenih homogenih ploha
b) Analitički postupak
Koordinate težišta
2 1
2 2 1 1
0
A A
x A x A
x

  

2 1
2 2 1 1
0
A A
y A y A
y

  

Općenito za n ploha
A
x A
x
n
i
i i 



1
0
A
y A
y
n
i
i i 



1
0
Težišta
cm x 2
1

cm y 6
2

69 , 1 4 4
0 2
    y x
  





3
4 4
3
4
0
r
y
cm y 69 , 1
0

cm y 5
1

cm x 69 , 5
2

Primjer 1
Analitičkim postupkom odredi
težište plohe prema slici.
4 10
1
  A
2
4
2
2 2
2
 
 
r
A
12 , 25 40
2 1
    A A A
Težišta
Primjer 1
Analitičkim postupkom odredi
težište plohe prema slici.
2
12 , 65 cm A 
2
1
40 cm A 
2
2
12 , 25 cm A 
12 , 65
69 , 5 12 , 25 2 40
2 1
2 2 1 1
0
  


  

A A
x A x A
x
12 , 65
6 12 , 25 5 40
2 1
2 2 1 1
0
  


  

A A
y A y A
y
cm x 42 , 3
0

cm y 38 , 5
0

A
1

= 40 cm
2
A
2

= 25,12 cm
2
A = 65,12 cm
2
x
1

= 2 cm x
2

= 5,69 cm x
0

= 3,42 cm
y
1

= 5 cm y
2

= 6 cm y
0

= 5,38 cm
Težišta
Primjer 1
Težišta
Težište oslabljenih homogenih ploha
Težište oslabljene plohe se određuje slično kao i kod sastavljene plohe.
Težište se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.
a) Grafički postupak
Težišta
Težište oslabljenih homogenih ploha
b) Analitički postupak
Koordinate težišta
2 1
2 2 1 1
0
A A
x A x A
x

  

2 1
2 2 1 1
0
A A
y A y A
y

  

Općenito za n ploha
A
x A
x
n
i
i i 



1
0
A
y A
y
n
i
i i 



1
0
Težišta
Primjer 2
Analitičkim postupkom odredi
težište plohe prema slici.
cm x 20
1

cm y 40
2
 cm y 30
1

cm x 30
2

40 20 60 40
2 1
      A A A
2
1600 cm A 
Težišta
Primjer 2
Analitičkim postupkom odredi
težište plohe prema slici.
1600
30 800 20 2400
2 1
2 2 1 1
0
  


  

A A
x A x A
x
1600
40 800 30 2400
2 1
2 2 1 1
0
  


  

A A
y A y A
y
cm x 15
0

cm y 25
0

A
1

= 2400 cm
2
A
2

= 800 cm
2
A = 1600 cm
2
x
1

= 20 cm x
2

= 30 cm x
0

= 15 cm
y
1

= 30 cm y
2

= 40 cm y
0

= 25 cm
Težišta
Primjer 2
Analitičkim postupkom odredi
težište plohe prema slici.
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 171
zadatak 1.(1. i 8.)
stranica 177
zadatak 1.(2.)
Radna bilježnica:
stranica 77, zadatak 1a.
Težišta
Težišta
Težište pravilnih geometrijskih tijela
paralelopiped piramida
stožac
Težišta
Težište pravilnih geometrijskih tijela
valjak prizma kosa prizma
Težišta
Težište složenog homogenog tijela
Koordinate težišta
5 4 3 2 1
5 5 4 4 3 3 2 2 1 1
0
V V V V V
x V x V x V x V x V
x
   
        

V
x V
x
n
i
i i 



1
0
V
y V
y
n
i
i i 



1
0
V
z V
z
n
i
i i 



1
0
Težišta
Težište složenog homogenog tijela
Primjer
Odredi koordinatu z
o

težišta čelične
zakovice, ako su njene dimenzije u
mm prema slici.
35 5 , 12
2 2
1
        h r V
3
1
9 , 17171 mm V 
Volumen tijela
3
2
2 , 16755 mm V 
3
20 4
2
1
3
4
2
1
3 3
2
   
   
r
V
2 , 16755 9 , 17171
2 1
    V V V
3
1 , 33927 mm V 
2 1
2 2 1 1
0
V V
z V z V
z

  

Težišta
Težište složenog homogenog tijela
Primjer
  

 
3
20 4
3
4
0
r
y
mm y 49 , 8
0

Težište polukugle (polukruga)
mm z 5 , 17
2
35
1
 
mm y z 49 , 43 35
0 2
  
1 , 33927
49 , 43 2 , 16755 5 , 17 9 , 17171
0
  
 z
mm z 3 , 30
0

Ukupne koordinate težišta
Pappus-Guldinova pravila
Ova pravila služe za izračunavanje površine i volumena rotacijskih tijela.
Rotacijska tijela su ona koja nastaju rotacijom neke površine oko zadane osi.
Prvo Pappus-Guldinovo pravilo
Površina plohe koja nastaje rotacijom neke dužine
oko zadane osi izračunava se tako da se duljina
dužine pomnoži s opsegom kružnice koju opiše
njeno težište.
0
2 x l A    
Pappus-Guldinova pravila
Drugo Pappus-Guldinovo pravilo
Volumen tijela koje nastaje rotacijom neke plohe
oko zadane osi jednak je umnošku površine te
plohe i opsega kružnice koju opiše njeno težište.
0
2 x A V    
Pappus-Guldinova pravila
0
2 x l A    
Primjer 1
Polukrug radijusa 60 cm rotira oko osi z i tvori krug.
Kolika je površina, volumen i težina kugle, ako je
specifična težina γ=78 N/dm
3
?
Površina kugle


    60
2 2
d O
l
cm l 4 , 188 
 
60 2 2
0

 
r
x
cm x 22 , 38
0

22 , 38 2 4 , 188     A
2
45220 cm A 
0
2 x A V
p
   
Volumen kugle
2
60
2
2 2
  



r
A
p
2
5652 cm A
p

22 , 38 2 5652     V
3
1356602 cm V 
Težina kugle
78 6 , 1356      V G
N G 105815 
Pappus-Guldinova pravila
Primjer 2
Izračunaj težinu zamašnjaka koji nastaje
rotacijom plohe prema slici oko osi z
ako je specifična težina materijala γ=73 N/dm
3
.
Dimenzije su u cm.
Koordinate težišta pojedinih ploha
cm x 80
1

cm x 60
2

cm x 25
3

Površine ploha
2
1
800 40 20 cm A   
2
2
600 20 30 cm A   
2
3
1000 20 50 cm A   
Ukupna površina
1000 600 800
3 2 1
      A A A A
2 2
24 2400 dm cm A  
2 , 5 2 24 2
0
         x A V
Koordinate težišta
Težina tijela
73 7 , 783      V G
N G 1 , 57210 
Pappus-Guldinova pravila
Primjer 2
3 2 1
3 3 2 2 1 1
0
A A A
x A x A x A
x
 
    

dm x 2 , 5
0

24
5 , 2 10 6 6 8 8
0
    
 x
Volumen tijela (2. Pappus Guldinovo pravilo)
3
7 , 783 dm V 
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 184 zadatak 3.
stranica 191 zadatak 1.(1)
stranica 192

zadatak 3.
Težišta
Pappus-Guldinova pravila
Statička stabilnost
Vrste ravnoteže
Ako je tijelo oslonjeno samo u jednoj točki, ono će biti u ravnoteži samo onda ako
je ta točka u težištu ili na vertikalnom pravcu koji prolazi kroz njegovo težište.
a) Stabilna ravnoteža
Kad se pomaknuto tijelo vraća

u prvobitan
položaj ono je u stabilnoj ravnoteži.
Stabilna ravnoteža nastaje kada je težište
tijela ispod

oslonca.
Statička stabilnost
Vrste ravnoteže
b) Labilna ravnoteža
Kad se pomaknuto tijelo ne vraća

u
prvobitan položaj ono je u labilnoj
ravnoteži. Labilna ravnoteža nastaje
kada je težište tijela iznad

oslonca.
c) Indiferentna ravnoteža
Kad tijelo ostaje u pomaknutom položaju
ono je u indiferentnoj ravnoteži. Ona
nastaje kada je težište tijela u osloncu.
Statička stabilnost
Tijelo ili konstrukcija moraju biti u stabilnoj ravnoteži

da bi se spriječilo prevrtanje.
Uvjeti stabilne ravnoteže:
1. tijelo se mora oslanjti na podlogu u najmanje tri točke koje
nisu na istom pravcu
2. težište tijela mora biti unutar podnožne plohe
stabilna ravnoteža
labilna ravnoteža
prevrtanje
Statička stabilnost
] [Nm a F M
p
 
] [Nm b G M
s
 
p s
M M 
p
s
M
M
 
] [Nm M M
p s
 
Moment stabilnosti
Moment prevrtanja
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)
2 5 , 1 do  
Da bi tijelo bilo u stabilnoj ravnoteži
moment stabilnosti

mora biti veći od
momenta prevrtanja.
točka
prevrtanja
Statička stabilnost
7 , 0 10000    a F M
c p
1 39240
2
   
l
G M
s
7000
39240
 
p
s
M
M

Moment stabilnosti
Moment prevrtanja
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)
Primjer 1
Na kamion u zavoju djeluje centrifugalna
sila od 10 000N. Koliki je njegov koeficijent
stabilnosti ako mu je ukupna težina 39,24 kN?
F
c
= 10000 N
G = 39240 N
Nm M
p
7000 
Nm M
s
39240 
6 , 5  
Statička stabilnost
Primjer 2
Koliki je koeficijent stabilnosti brane
hidroelektane duljine 200 m poprečnog
presjeka prema slici. Sila pritiska vode
iznosi 500 MN, a specifična težina
betona je 10 kN/m
3
.
l =200 m
F

= 500 MN


= 10 kN/m
3
Koordinate težišta
m x 66 , 16 50
3
1
  
x x  10
2
m x 66 , 26
2

m x 5
1

Statička stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F

= 500 MN


= 10 kN/m
3
Površine
2
1
500 50 10 m A   
2
2
1250
2
50 50
m A 


2
2 1
1750 m A A A   
Koordinate težišta
1750
66 , 26 1250 5 500
2 1
2 2 1 1
0
  


  

A A
x A x A
x
m x 48 , 20
0

Statička stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F

= 500 MN


= 10 kN/m
3
Težina brane
m m
m
kN
V G 200 1750 10
2
3
     
kN G 000 500 3 
l
=
2
0
0

m
A
Moment prevrtanja (za točku A)
a F M
p
 
Moment stabilnosti (za točku A)
) 60 (
0
x G b G M
s
    
) 48 , 20 60 ( 3500   
s
M
MNm M
s
320 138 
2
50
500 
p
M
MNm M
p
500 12 
Statička stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F

= 500 MN


= 10 kN/m
3
l
=
2
0
0

m
A
MNm M
s
138320 
MNm M
p
12500 
12500
138320
 
p
s
M
M

Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)
07 , 11  
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 200 zadatak 4.
stranica 201 zadatak 6.
Statička stabilnost
Puni ravni nosači
Uvod
Nosač

je dio konstrukcije koji prima i nosi neko opterećenje.
Nosač

se oslanja na drugu konstrukciju ili na podlogu preko oslonaca.
Osovina nekog vozila kao nosač.
G -

opterećenje
A i B -

oslonci (ležaji)
Puni ravni nosači
Vrste nosača
Nosači mogu biti:
a) prostorni

-

sile na nosač

djeluju u prostoru
b) ravni

-

sile djeluju u jednoj ravnini
Vrste nosača prema konstrukciji:
a)

puni
b)

rešetkasti
Puni ravni nosači
Vrste nosača
Vrste punih ravnih nosača prema obliku:
a) nosač

s dva oslonca
(prosta greda)
b) nosač

s dva oslonca i
jednim prepustom
c) nosač

s dva oslonca i
dva prepusta
d) uklješteni nosač

(konzola)
Puni ravni nosači
Vrste nosača
Vrste punih ravnih nosača prema opterećenju:
a) nosač

opterećen pojedinačnim
silama (koncentrirano opterećenje)
b) nosač

opterećen jednolikim
(kontinuiranim) opterećenjem q[N/m]
c) nosač

kombinirano opterećen
Puni ravni nosači
Vrste oslonaca
Nepomičan oslonac

-

ima jedan stupanj slobode gibanja.
Čvrsto je vezan za podlogu. Pravac reakcije u osloncu
može biti u bilo kojem smjeru.
Pokretan (pomičan) oslonac

-

ima dva stupnja slobode gibanja.
Reakcija u ovom osloncu je uvijek okomita na smjer mogućeg
pomaka bez obzira na pravac djelovanja vanjske sile.
Uklještenje

-

ne dopušta nikakav pomak.
Reakcije u osloncu su sila

i moment uklještenja.
Puni ravni nosači
Vrste oslonaca
Shematski prikaz oslonaca
Nosači mogu biti
Statički određeni

-

mogu se riješiti pomoću analitičkih uvjeta ravnoteže.
Ukupni broj nepoznatih reakcija u osloncima je najviše 3.
Statički neodređeni nosači

-

ne mogu se rješiti pomoću uvjeta ravnoteže.
Ukupni broj reakcija je veći od 3.
Puni ravni nosači
Vrste oslonaca
Primjer proste grede opterećen kosom silom
Oslonac A
-

nepomičan, reakcija je
kosa. Dobije se iz uvjeta
ravnoteže 3 sile.
Oslonac B
-

pomičan, reakcija je
okomita na podlogu.
Puni ravni nosači
Rješavanje nosača
Cilj rješavanja nosača je određivanje njegovih dimenzija (tzv. dimenzioniranje).
Da bi se nosač

mogao dimenzionirati najprije treba odrediti:
a) reakcije u osloncima
b) najveći moment savijanja (mjesto opasnog presjeka)
c) poprečne sile
d) uzdužne sile
Nosači se rješavaju grafički i analitički.
Pri grafičkom rješavanju treba nacrtati:
a) dijagram momenata savijanja
b) dijagram poprečnih sila
c) dijagram uzdužnih sila
Analitičko rješavanje nosača se vrši pomoću analitičkih uvjeta ravnoteže:
0 
 y
F 0 

M
2
3
0 
 x
F
1
Puni ravni nosači
Rješavanje nosača
Primjer nosača
rješenog grafičkim
postupkom
Primjer 1
Zadano je vratilo s dvije remenice. Treba riješiti nosač

grafičkim i analitičkim
postupkom. Težine remenica su G
1

=100 N i G
2

=500 N.
Puni ravni nosači
cm
N
M
F
1
100

cm
m
M
L
1
1

a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F A A
1
100
6 , 1    
P
1
z
2
N F
A
160 
B
F

A
F

1 F

cm
m
M
L
1
1

cm
N
cm M F F
F B B
1
100
4 , 4    
N F
B
440 
3
2 F

1
2
z
3
P'
Primjer 1
H=3,7cm
+
a) Grafički postupak
Primjer 1
cm y 85 . 0
1

L F s
M M H y M    
1 1
Nm M
s
5 , 314
1

cm y 2 , 1
2

Momenti savijanja
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1
1
100
7 , 3 85 , 0
1
   
L F s
M M H y M    
2 2
Nm M
s
444
2

cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1
1
100
7 , 3 2 , 1
2
   
Nm M M
s s
444
2 max
 
Opasni
presjek
Dijagram momenata savijanja
a) Grafički postupak
Primjer 1
I.
II.
III.
+
-
+
A
F

1
F

2
F

B
F

Poprečne sile
Dijagram poprečnih
sila D(Q)
I. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
6 , 1
1 1
   
N Q 160
1

II. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
6 , 0
2 2
   
N Q 60
2

III. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
4 , 4
3 3
    
N Q 440
3
 
F
1

=100 N F
2

=500 N F
A

=160 N F
B

=440 N
a) Grafički postupak
Primjer 1
Na mjestu maksimalnog
momenta poprečne sile
mijenjaju smjer (predznak).
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lančani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uočiti opasni presjek
5. odrediti poprečne sile
6. odrediti uzdužne sile
b) Analitički postupak
Primjer 1
1. Reakcije u osloncima
0 
 x
F
 

0
y
F
 

0
A
M
1
2
3
0
2 1
   
B A
F F F F
5 4 2
2 1
    
B
F F F
5
4 500 2 100
5
4 2
2 1
  

  

F F
F
B
N F
B
440 
-

nema sila u osi x
0 5 4 2
2 1
     
B
F F F
iz 3
iz 2
B A
F F F F   
2 1
N F
A
160 
440 500 100   
A
F
b) Analitički postupak
Primjer 1
2. Momenti savijanja
m F M
A s
2
1
 
m N M
s
2 160
1
 
Nm M
s
320
1

Nosač

uklještimo na mjestu 1
Presjek 1
b) Analitički postupak
Primjer 1
Nosač

uklještimo na mjestu 2
Presjek 2
2 4
1 2
    F F M
A s
Nm M
s
440
2

2 100 4 160
2
   
s
M
S desne strane
Nm F M
B s
440 1
2
    
s lijeva
s desna
Kod promatranja s desne strane
momenti su suprotnog predznaka.
Nm M
s
440
2

b) Analitički postupak
Primjer 1
3. Poprečne sile
A
F Q 
1
I. polje
II. polje
III. polje
100 160
1 2
    F F Q
A
N Q 60
2

N Q 160
1

500 100 160
2 1 3
      F F F Q
A
N Q 440
3
 
Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.-

14.
stranica 236
zadatak 15.
Primjer 2
Prosta greda duljine l = 5 m opterećena je po cijeloj dužini specifičnim
opterećenjem q = 1000 N/m. Treba riješiti nosač

grafičkim i analitičkim postupkom
Puni ravni nosači
cm
kN
M
F
1
1

cm
m
M
L
1
1

5 1000    l q F
q
kN F
q
5 
a) Grafički postupak
cm
kN
M
F
1
1

cm
kN
cm M F F
F A A
1
1
5 , 2    
P
1
z
2
kN F
A
5 , 2 
B
F

A
F

cm
m
M
L
1
1

cm
kN
cm M F F
F B B
1
1
5 , 2     kN F
B
5 , 2 
q F

1
2
z
Primjer 2
H=3cm
1. Reakcije u osloncima
a) Grafički postupak
Primjer 2
D(Ms)
+
0     
L F A sA
M M H y M
kNm M
s
2 , 1
1

2. Momenti savijanja
cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 4 , 0
1
   
za x=0 m
za x=0,5 m
L F s
M M H y M    
1 1
kNm M
s
8 , 1
1

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 6 , 0
2
   
L F s
M M H y M    
2 2
za x=1 m
a) Grafički postupak
Primjer 2
D(Ms)
L F s
M M H y M    
3 3
kNm M
s
3
4

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 1
4
   
za x=1,5 m
za x=2 m
L F s
M M H y M    
4 4
cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 9 , 0
3
   
kNm M
s
7 , 2
3

kNm M
s
15 , 3
5

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 05 , 1
5
   
za x=2,5 m
L F s
M M H y M    
5 5
a) Grafički postupak
Primjer 2
Opasni
presjek
D(Ms)
za x=3 m
kNm M M
s s
3
4 6
 
za x=3,5 m
kNm M M
s s
7 , 2
3 7
 
za x=4 m
kNm M M
s s
8 , 1
2 8
 
za x=4,5 m
kNm M M
s s
2 , 1
1 9
 
za x=5 m
kNm M M
s s
0
0 10
 
3. Kritični presjek
kNm M M
s s
15 , 3
5 max
 
a) Grafički postupak
Primjer 2
4. Poprečne sile
+
-
a) Grafički postupak
Primjer 2
Na mjestu maksimalnog
momenta poprečne sile
mijenjaju smjer (predznak).
b) Analitički postupak
Primjer 2
1. Reakcije u osloncima
2 2
l q
F
F F
q
B A

  
2
5 1000
 
B A
F F
N F F
B A
2500  
5 1000    l q F
q
kN F
q
5 
2. Momenti savijanja
2
x
F x F M
qx A x
   
u presjeku n-n
2 2
2
x
q x
l q
M
x
  


] [ ) (
2
Nm x l
x q
M
x



2 2
x
x q x
l q
M
x
   


b) Analitički postupak
Primjer 2
za x=l/2
] [ )
2
(
2
2
Nm
l
l
l
q
M
x



] [
8
2
Nm
l q
M
s


maksimalni moment savijanja
b) Analitički postupak
Primjer 2
2. Momenti savijanja
) (
2
x l
x q
M
x



za x=0 m
za x=0,5 m
za x=1 m
) 0 5 (
2
0 1
0



s
M
kNm M
s
0
0

) 5 , 0 5 (
2
5 , 0 1
1



s
M
kNm M
s
125 , 1
1

) 1 5 (
2
1 1
2



s
M
kNm M
s
2
2

za x=1,5 m
) 5 , 1 5 (
2
5 , 1 1
3



s
M
kNm M
s
625 , 2
3

b) Analitički postupak
Primjer 2
2. Momenti savijanja
za x=2 m
za x=2,5 m
za x=3 m
) 2 5 (
2
2 1
4



s
M
kNm M
s
3
4

) 5 , 2 5 (
2
5 , 2 1
5



s
M
kNm M
s
125 , 3
5

) 3 5 (
2
3 1
6



s
M
kNm M
s
3
6

za x=3,5 m
) 5 , 3 5 (
2
5 , 3 1
7



s
M
kNm M
s
625 , 2
7

b) Analitički postupak
Primjer 2
2. Momenti savijanja
za x=4 m
za x=4,5 m
za x=5 m
) 4 5 (
2
4 1
8



s
M
kNm M
s
2
8

) 5 , 4 5 (
2
5 , 4 1
9



s
M
kNm M
s
125 , 1
9

) 5 5 (
2
5 1
10



s
M
kNm M
s
0
10

kNm M M
s s
125 , 3
5 max
 
3. Maksimalni moment savijanja
b) Analitički postupak
Primjer 2
4. Poprečne sile
q A x
F F Q  
za x=0 m
za x=0,5 m
za x=1 m
za x=1,5 m
x q F Q
A x
  
0 1 5 , 2 0
0
      q F Q
A
kN Q 5 , 2
0

5 , 0 1 5 , 2
1
   Q
kN Q 2
1

1 1 5 , 2
2
   Q
kN Q 5 , 1
2

5 , 1 1 5 , 2
3
   Q
kN Q 1
3

b) Analitički postupak
Primjer 2
4. Poprečne sile
za x=2 m
za x=2,5 m
za x=3 m
za x=3,5 m
2 1 5 , 2
4
   Q
kN Q 5 , 0
4

5 , 2 1 5 , 2
5
   Q
kN Q 0
5

3 1 5 , 2
6
   Q
kN Q 5 , 0
6
 
5 , 3 1 5 , 2
7
   Q
kN Q 1
7
 
za x=4 m
4 1 5 , 2
8
   Q
kN Q 5 , 1
8
 
za x=4,5 m
5 , 4 1 5 , 2
9
   Q
kN Q 2
9
 
za x=5 m
5 1 5 , 2
10
   Q
kN Q 5 , 2
10
 
Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.-

14.
stranica 236
zadatak 15.
Primjer 3
Na vratilu su smještene 2 remenice težine 350 N i 200 N na razmacima
prema slici. Riješi nosač

grafičkim i analitičkim postupkom.
Puni ravni nosači
cm
N
M
F
1
100

cm
m
M
L
1
2 , 0

a) Grafički postupak
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F A A
1
100
3 , 1    
P
1
z
2
N F
A
130 
B
F

A
F

1 F

cm
m
M
L
1
2 , 0

cm
N
cm M F F
F B B
1
100
2 , 4    
N F
B
420 
3
2 F

1
2
z
3
P'
Primjer 3
H=4cm
+
-
a) Grafički postupak
Primjer 3
cm y 85 . 0
1

L F s
M M H y M    
1 1
Nm M
s
68
1

cm y 5 , 0
2
 
Momenti savijanja
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
2 , 0
1
100
4 85 , 0
1
   
L F s
M M H y M    
2 2
Nm M
s
40
2
 
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
2 , 0
1
100
4 5 , 0
2
    
Nm M M
s s
68
1 max
 
Opasni
presjek
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)
a) Grafički postupak
Primjer 3
I.
II.
III.
+
-
+
A
F

1
F

2
F

B
F

Poprečne sile
Dijagram poprečnih
sila D(Q)
I. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
3 , 1
1 1
   
N Q 130
1

II. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
2 , 2
2 2
    
N Q 220
2
 
III. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
2
3 3
   
N Q 200
3

F
1

=350 N F
2

=200 N F
A

=130 N F
B

=420 N
a) Grafički postupak
Primjer 3
Na mjestu maksimalnog
momenta poprečne sile
mijenjaju smjer (predznak).
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lančani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uočiti opasni presjek
5. odrediti poprečne sile
6. odrediti uzdužne sile
b) Analitički postupak
Primjer 3
1. Reakcije u osloncima
0 
 x
F
 

0
y
F
 

0
A
M
1
2
3
0
2 1
    F F F F
B A
-

nema sila u osi x
0 2 , 1 1 5 , 0
2 1
      F F F
B
1 2 , 1 5 , 0
2 1
    
B
F F F
2 , 1 200 5 , 0 350    
B
F
N F
B
415 
iz 3
iz 2
B A
F F F F   
2 1
N F
A
135 
415 200 350   
A
F
b) Analitički postupak
Primjer 3
2. Momenti savijanja
m F M
A s
5 , 0
1
 
m N M
s
5 , 0 135
1
 
Nm M
s
5 , 67
1

Nosač

uklještimo na mjestu 1
Presjek 1
b) Analitički postupak
Primjer 3
Nosač

uklještimo na mjestu oslonca B
Presjek 2
5 , 0 1
1 2
    F F M
A s
Nm M
s
40
2
 
5 , 0 350 1 135
2
   
s
M
S desne strane
Nm F M
s
40 2 , 0 200 2 , 0
2 2
    
s lijeva
s desna
Kod promatranja s desne strane
momenti su suprotnog predznaka.
Nm M
s
40
2
 
Nm M M
s s
5 , 67
1 max
 
b) Analitički postupak
Primjer 3
3. Poprečne sile
A
F Q 
1
I. polje
II. polje
III. polje
350 135
1 2
    F F Q
A
N Q 215
2
 
N Q 135
1

415 350 135
1 3
     
B A
F F F Q
N Q 200
3

I.
II.
III.
+
-
+
A
F

1
F

2
F

B
F

Dijagram poprečnih
sila D(Q)
A
F

B
F

Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 254
zadaci 2. i 4.
Puni ravni nosači
Konzola (uklješteni nosač) je nosač čiji je jedan kraj uklješten, a drugi slobodan.
Usljed djelovanja sile na konzolu u
mjestu uklještenja se javlja reakcija
F
A

i reakcioni moment M
A

koji se
suprostavlja momentu savijanja
konzole M
s

.
Primjer 4
Na polugu prema slici djeluju sile od F
1
= 200 i F
2
= 150 N. Riješi nosač

grafičkim i
analitičkim postupkom.
Puni ravni nosači
cm
N
M
F
1
100

cm
m
M
L
1
1 , 0

Primjer 4
Puni ravni nosači
cm
N
M
F
1
100

cm
N
cm M F F
F A A
1
100
5 , 3     N F
A
350 
cm
m
M
L
1
1 , 0

P
1
2
A
F

1 F

3
2 F

1
2
3
H=4cm
-
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)
a) Grafički postupak
Primjer 4
cm y 3 . 3
max
 
L F s
M M H y M    
max max
Nm M
s
132
max
 
cm y 75 , 0
1
 
Momenti savijanja
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1 , 0
1
100
4 3 , 3
max
    
L F s
M M H y M    
1 1
Nm M
s
30
1
 
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1 , 0
1
100
4 75 , 0
1
    
Opasni
presjek
a) Grafički postupak
Primjer 4
I.
II.
+
+
A
F

1
F

2
F

Poprečne sile
Dijagram poprečnih
sila D(Q)
I. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
5 , 3
1 1
   
N Q 350
1

II. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
5 , 1
2 2
   
N Q 150
2

F
1

=200 N F
2

=150 N F
A

=350 N
Poprečna sila kod uklještenih nosača je najveća na mjestu uklještenja.
a) Grafički postupak
Primjer 4
b) Analitički postupak
Primjer 4
1. Reakcije u osloncima
 

0
y
F
 

0
A
M
1
2
0
2 1
   F F F
A
0 5 , 0 3 , 0
2 1
      F F M
A
N F
A
350 
iz 1
iz 2
2 1
F F F
A
 
150 200  
A
F
A
M

A
F

5 , 0 3 , 0
2 1
    F F M
A
5 , 0 150 3 , 0 200    
A
M
Nm M
A
135 
b) Analitički postupak
Primjer 4
2. Momenti savijanja
Presjek A –

uklještenje (s desna)
5 , 0 3 , 0
2 1
    F F M
sA
5 , 0 150 3 , 0 200    
sA
M
Nm M
sA
135 
Nm M
sA
135  
Nosač

je uklješten s lijeve
strane, tj. promatramo
ga s desna pa je
predznak suprotan.
Presjek 1
2 , 0
2 1
  F M
s
2 , 0 150
1
 
s
M
Nm M
s
30
1

Nm M
s
0
2

Presjek 2
Nm M
s
30
1
 
Nm M M
sA s
135
max
  
b) Analitički postupak
Primjer 4
3. Poprečne sile
A
F Q 
1
I. polje
II. polje
200 350
1 2
    F F Q
A
N Q 150
2

N Q 350
1

I.
II.
+
+
A
F

1
F

2
F

Puni ravni nosači
Domaći zadatak:
Udžbenik:
stranica 281
zadatak 4.

Trigonometrijske funkcije - definicije sinusa i kosinusa
Sinus kuta 

y1 y1 sin     y1 r 1
Sinus je omjer između nasuprotne katete i hipotenuze u pravokutnom trokutu Kosinus kuta 

x1 x1 cos     x1 r 1
Kosinus je omjer između priležeće katete i hipotenuze u pravokutnom trokutu

-trigonometrijska (brojevna) kružnica)

Trigonometrijske funkcije - definicije tangensa i kotangensa
Tangens kuta 

y2 y2 tg    y2 x2 1
Tangens je omjer između nasuprotne katete i priležeće katete u pravokutnom trokutu Kotangens kuta 

ctg 

x3 x3   x3 y3 1

Kotangens je omjer između priležeće katete i nasuprotne katete u pravokutnom trokutu -trigonometrijska (brojevna) kružnica)

Trigonometrijske funkcije - primjena trigonometrijskih funkcija na pravokutan trokut

vrijednosti trigonometrijskih funkcija za neke kuteve .Trigonometrijske funkcije .

86 cm b sin   c  b  c  sin  b  c  sin 30  13.Trigonometrijske funkcije a cos   c  a c cos  12 12 c  cos 30 0.866 c  13.93 cm Definicije funkcija ► Vrijednosti funkcija ► .5 b  6.85  0.

44444 c 18   63.613  90)   26.61       180   180  (   )   180  (63.Trigonometrijske funkcije a 8 cos     0.39 Definicije funkcija ► Vrijednosti funkcija ► .

Trigonometrijske funkcije . .primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute SINUSOV POUČAK sin  : sin  : sin   b : c : a sin  b  sin  c sin  c  sin  a sin  b  sin  a Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.

Trigonometrijske funkcije .primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute KOSINUSOV POUČAK c2  a2  b2 cos   2ab ' c  a 2  b 2  2ab  cos  '  '  180   c  a 2  b 2  2ab  cos  .

643 .342  20  10.643 0.Trigonometrijske funkcije   180  (   )   180  (20  120)   40 sin  a  sin  c sin   c  sin   a / : sin  sin   a sin 120   20  sin  sin 40  sin  b  sin  a sin   a  sin   b / : sin  sin   a sin 20   20  sin  sin 40  c b 0.64cm b 0.95cm c 0.866  20  26.

8cm   180    180  45  135 c  a  b  2ab  cos  2 2 cos45° = 0.8cm .Trigonometrijske funkcije c  a 2  b 2  2ab  cos  c  182  252  2 18  25  cos 45 δ ili preko kuta δ c  39.707 c  182  252  2 18  25  cos135  39.707 cos135° = -0.

Trigonometrijske funkcije Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 6 zadatak 1. zadatak 4. zadatak 5. zadatak 3. . zadatak 2.

. Jednoznačno su određeni samo s jednim podatkom.definicija vektora Skalari: .Vektori .vrijeme ...moment sile . smjerom smjer veličina (intenzitet) pravac djelovanja . 100 W . Jednoznačno su određeni s tri nezavisna podatka: 1..temperatura . Vektori: . intenzitetom (veličinom ili modulom) 3.. -5°C.brzina .ubrzanje .. npr: 25 kg.sila . pravcem djelovanja 2.masa .snaga . 12 s.

označavanje vektora kraj (vrh) vektora početak (hvatište) vektora pravac djelovanja smjer veličina (modul.Vektori . intenzitet) oznaka vektora a oznaka modula (veličine) a ili a .

100 N Mjerilo sile: M F  1cm F 300 N 1cm  300 N    3cm Dužina vektora: F  100 N MF 100 N 1cm p vrh (kraj) vektora F dul jina vek tora hvatište (početak) vektora .grafički prikaz vektora Primjer: Prikazi grafički vektor sile veličine 300 N koja djeluje na pravcu p.Vektori .

Rezultirajući vektor je dijagonala paralelograma. c  ab  ba c  ab  ba . -pravilo trokuta Primjenjuje se su vektori nanizani jedan na drugi Rezultirajući vektor je treća stranica trokuta.Vektori .zbrajanje 2 vektora -pravilo paralelograma Primjenjuje se kad su hvatišta vektora u istoj točci.

poligon vektora e  abc .Vektori .zbrajanje više vektora .

projekcija vektora na os x ax cos   a a x  a  cos  .projekcija vektora na os y sin   ay a a y  a  sin  .Vektori .analitički prikaz vektora (projekcije vektora) .

Vektori .

-podjela mehanike prema području djelovanja . uzroke gibanja (sile) te ravnotežu materijalnih tijela.Uvod u statiku . oruđe Mehanika proučava gibanja.definicija i podjela mehanike Mehanika .grč.mehane (μεξνη) =stroj.

DINAMIKA .proučava gibanja tijela ne uzimajući u obzir uzroke gibanja (sile) koji su to gibanje proizveli.proučava ravnotežu vanjskih i unutrašnjih sila te deformacije koje nastaju pod utjecajem vanjskih sila .Uvod u statiku .definicija i podjela mehanike STATIKA .proučava ovisnost između sila i gibanja NAUKA O ČVRSTOĆI .proučava ravnotežu vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo koje je u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu KINEMATIKA .

sustav jedinica Osnovne jedinice . [1W=1J/s=1Nm/s] .za jakost električne struje : amper (A) Izvedene jedinice: .za masu: kilogram (kg) .1 Joule (džul).za duljinu: metar (m) .za vrijeme: sekunda (s) . [1Pa=1N/m2] .za snagu (P) .za tlak (p) .1 Pascal (paskal).Uvod u statiku SI . [1J=1Nm] .za rad (W). [1N] F  ma m  1N  1kg 1 2   s   .za silu (F) 1 Newton (njutn).1 Watt.

sila vjetra.djeluju izvana na tijelo unutarnje .npr... sila trenja kod ležaja . Vrste sila: vanjske .uzrokuju ili pomažu gibanje (sila teže. sila trenja kod kočnica. Također sila uzrokuje promjenu oblika tijela. suprostavljaju se vanjskim silama aktivne .) korisne .npr...pružaju otpor i sprečavaju gibanje (sila trenja. štetne .djeluju između čestica tijela.) pasivne.je veličina koja uzrokuje da tijelo prijeđe iz stanja mirovanja u stanje gibanja i obrnuto.Uvod u statiku . otpor zraka.pojam sile SILA (F) .

veličinom (modulom. Određena je pravcem djelovanja.Uvod u statiku .grafički prikaz sile Sila je vektorska veličina. intenzitetom).smjerom te hvatištem. oznaka vektora sile oznaka modula (veličine) sile F F (cm) ili F (N ) .

Uvod u statiku . Mjerilo sile: 100 N MF  1cm Duljina vektora sile: F 450 N 1cm  450 N F   4.5cm   100 N MF 100 N 1cm F =45° x .grafički prikaz sile Primjer: Grafički prikaži silu od F= 450 N čiji pravac zatvara kut od =45° prema pozitivnom dijelu osi x.

Uvod u statiku .analitički prikaz sile (projekcije sile) Sila se analitički prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom sustavu. Projekcija sile na os x Fx cos   F Fx  F  cos  Projekcija sile na os y sin   Fy F Fy  F  sin  .

Uvod u statiku .analitički prikaz sile (projekcije sile) projekcije sila na os x F1x  F1  cos   F2 x  F2  cos   F3 x  F3  cos  F4 x  F4  cos  projekcije sila na os y F1 y  F1  sin  F2 y  F2  sin   F3 y  F3  sin   F4 y  F4  sin  .

866  259.5  100 N F2 y  F2  sin 120  300  0.8 N F1 y  F1  sin 30  200  0.analitički prikaz sile (projekcije sile) F1x  F1  cos 30  200  0.866  173.Uvod u statiku .707)  282.2 N F2 x  F2  cos120  300  (0.5)  150 N F3 x  F3  cos 225  400  (0.8 N F3 y  F3  sin 225  400  (0.707)  282.8 N .

Uvod u statiku .analitički prikaz sile (projekcije sile) Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 25 zadatak 1 zadatak 2 (a i b) .

Uvod u statiku .statički sustavi sila opći slučaj komplanarno konkurentni komplanarno paralelni kolinearni sustav .

Uvod u statiku -načela statike Prvo načelo statike: Dvije sile su u ravnoteži ako su ispunjeni uvjeti: 1. imaju isti modul (veličinu, intenzitet) 2. imaju suprotan smjer 3. djeluju na istom pravcu.

F1   F2
F1  F2 F1  F2

Uvod u statiku -načela statike Drugo načelo statike: (teorem o premještanju sile) Hvatište sile možemo pomicati uzduž pravca djelovanja, a da se djelovanje sile ne promijeni, tj. sila je klizni vektor.

Uvod u statiku -načela statike Treće načelo statike: (načelo o nezavisnosti djelovanja sila) Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim redoslijedom se sile nanose pri formiranju trokuta sila.

Uvod u statiku -načela statike Četvrto načelo statike: (zakon akcije i reakcije - 3. Newtonov aksiom) Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po veličini jednaka akciji, ali je suprotnog smjera.

. ali suprotnog smjera. sile jednake aktivnoj sili.Uvod u statiku -načela statike Peto načelo statike: (veze i reakcije veze) Mjesto gdje se dva ili više tijela uzajamno dodiruju nazivamo vezama. istog pravca. tj. U njima se prema četvrtom načelu javljaju reakcije veze.

Uvod u statiku -načela statike Peto načelo statike: (veze i reakcije veze) .

Uvod u statiku -načela statike Peto načelo statike: (veze i reakcije veze) .

Uvod u statiku -načela statike Peto načelo statike: (veze i reakcije veze) .

Tijelo će zadržati ravnotežan položaj. .Uvod u statiku -načela statike Šesto načelo statike: (vezano tijelo i slobodno tijelo) Svako vezano tijelo moguće je razmatrati kao slobodno ako uklonimo sve veze. a njih zamijenimo silama veza (reakcijama veza). Reakcije veza uvijek imaju suprotan smjer od mogućeg gibanja tijela.

. Ucrtaj sile veza u točkama dodira.Uvod u statiku -načela statike Primjer : 1.

Uvod u statiku -načela statike Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 29 zadatak c i d .

Tu silu nazivamo rezultantna sila ili rezultanta FR. Postupak pronalaženja rezultante nazivamo sastavljanje sila.uvod Kolinearne sile djeluju na istom pravcu.. Djelovanje dvije ili više sila možemo zamijeniti jednom silom koja ima isto djelovanje kao i sile koje je tvore.Kolinearni sustav sila . a sile koje je zamijenila njezinim komponentama. Sastavljanje sila se može vršiti grafičkim i analitičkim (računskim) postupkom. a mogu biti istog ili suprotnog smjera.   F1   F2 F2   F1  2 sile F1   F2  F3  F1 F2 F3 F4 više sila .

Sastavi zadane sile u rezultantu. Rezultanta je vektor od početka prve sile do kraja druge sile! A) Grafički postupak    100 N MF  1cm F1   2cm  3cm  F1   F2  F2 FR  F1  F2 FR 100 N FR  FR  M F  5cm   500 N 1cm B) Analitički postupak FR  F1  F2  200 N  300 N  500 N .sastavljanje 2 sile istog smjera Primjer 1: Na nekom pravcu djeluju dvije sile F1=200 N i F2=300 N na materijalnu točku .Kolinearni sustav sila .

Kolinearni sustav sila . Odredi veličinu rezultante zadanih sila. Rezultanta je vektor od početka prve sile do kraja druge sile! A) Grafički postupak  MF  100 N 1cm F1  5cm    F2   F1   F2  3cm FR FR  F1  F2 100 N FR  FR  M F  2cm   200 N 1cm B) Analitički postupak FR  F1  ( F2 )  500 N  300 N  200 N .sastavljanje 2 sile suprotnog smjera Primjer 2: Na materijalnu točku djeluju sile F1=500 N i F2=-300 N u horizontalnom pravcu.

F2=20 kN i F3=10kN. F3  1cm 10kN FR  FR  M F  4. Odredi veličinu rezultante grafičkim i analitičkim postupkom.Kolinearni sustav sila . Rezultanta je vektor od početka prve sile do kraja zadnje sile! A) Grafički postupak   10kN MF  1cm    F1 F2  F3      FR  F1  F2  F3 F1  1..5cm   45kN 1cm FR B) Analitički postupak FR  F1  F2  F3  15kN  20kN  10kN  45kN OPĆENITO (za više sila) FR  F1  F2  .sastavljanje više sila istog smjera Primjer 3: Na materijalnu točku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=15 kN.  Fn   Fi i 1 n . F2  2cm..5cm.

F2  4cm.. F2=-4000 N F3=2000N.. Odredi veličinu rezultante grafičkim i analitičkim postupkom.Kolinearni sustav sila . Rezultanta je vektor od početka prve sile do kraja zadnje sile! A) Grafički postupak  1000 N MF  1cm     F2  F1      F1  3cm. F3  2cm F3 FR  F1  F2  F3 FR FR  FR  M F  1cm  B) Analitički postupak 1000 N  1000 N 1cm FR  F1  ( F2 )  F3  3000 N  (4000 N )  2000 N  1000 N OPĆENITO (za više sila) FR  F1  F2  .sastavljanje više sila različitog smjera Primjer 4: Na materijalnu točku u horizontalnom pravcu djeluju sile F1=3000 N.  Fn   Fi i 1 n .

uravnoteženje sustava Kolinearni sustav sila se može uravnotežiti tako da se umjesto rezultante postavi sila istog iznosa. n .Kolinearni sustav sila . FR=0) FR   Fi  0 i 1 .    F1 F2 F3  FR   . tj.uravnoteženi sustav (ne postoji vektor rezultante. kraj zadnje sile bi se poklopio s početkom prve. Tada bi rezultanta bila jednakla nuli (FR=0).neuravnoteženi sustav (postoji rezultanta) F1  F2  F3 F4 Sustav kolinearnih sila je u ravnoteži ako je zbroj svih njegovih komponenti jednak nuli (tada je i FR=0). ali suprotnog smjera.

.. a i b .Kolinearni sustav sila Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 34 zadatak 4. a i b zadatak 5.

Komplanarno-konkurentni sustav sila .konkurentnog sustava: -dvije sile istog hvatišta -dvije sile različitog hvatišta -sustav sila . a nalaze se u istoj ravnini naziva se komplanarno-konkurentni sustav sila. Primjeri komplanarno . Rezultanta takvog sustava se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.uvod Sustav sila čiji pravci djelovanja se sijeku u jednoj točki.

2 sile istog hvatišta . FR  FR  M F .   FR    F2 FR  F1  F2  F1 Rezultanta je jednaka dijagonali paralelograma. Paralelogram sila Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.grafički postupak Rezultanta dvije sile istog hvatišta se grafički može odrediti pomoću pravila paralelograma i pravila trokuta.Komplanarno-konkurentni sustav sila .

.grafički postupak Paralelogram sila Primjer:   90   90   90 Što je kut () između komponenata veći to je rezultanta manja.2 sile istog hvatišta .Komplanarno-konkurentni sustav sila .

 FR  F2    FR  F1  F2  F1 FR  FR  M F Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.grafički postupak Trokut sila Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile istog hvatišta . .

Komplanarno-konkurentni sustav sila .grafički postupak Trokut sila Primjer: .2 sile istog hvatišta .

.Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile istog hvatišta .   F2  FR F1    FR  F1  F2 FR  FR  M F Rezultanta je jednaka trećoj stranici trokuta.grafički postupak Trokut sila Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh druge.

Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile istog hvatišta .grafički postupak Trokut sila Primjer: .

Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile istog hvatišta .grafički postupak Trokut sila Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile. Ovakav trokut sila se naziva otvoreni trokut Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile nemaju isti smisao obilaženja. Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu. .

Komplanarno-konkurentni sustav sila . FR  F1  F2  2  F1  F2  cos  2 2 FR  F1  F2  2  F1  F2  cos(180   ) 2 2 . Kad je = 90° (pravokutan trokut) može se koristiti i Pitagorin poučak.analitički postupak Rezultanta se može dobiti primjenom kosinusovog i sinusovog poučka te pomoću projekcija sila.2 sile istog hvatišta . A) Kosinusov poučak Koristi se ako su poznate obe komponente i kut između njih.

Komplanarno-konkurentni sustav sila . .analitički postupak B) Sinusov poučak se koristi kad su poznate dvije komponente i jedan kut u trokutu ili dva kuta i jedna komponenta.2 sile istog hvatišta . SINUSOV POUČAK sin  : sin  : sin   b : c : a sin  b  sin  c sin  c  sin  a sin  b  sin  a Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.

Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile istog hvatišta .analitički postupak C) Metoda projekcije sila F1x  F1  cos 1 F2 x  F2  cos  2 FRx  F1x  F2 x F1 y  F1  sin 1 F2 y  F2  sin  2 FRy  F1 y  F2 y 2 2 FR  FRx  FRy tg R  FRy FRx .

1=35°. 2=330° A) grafički . F2=500 N.2 sile istog hvatišta Primjer 1 Dva radnika vuku neispravan auto prema slici. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi položaj i veličinu rezultante.Komplanarno-konkurentni sustav sila . F1=400 N.paralelogram sila R   F1 35° 30°  MF  100 N 1cm F1  4cm  F2  5cm FR  100 N FR  FR  M F  7.6cm   760 N 1cm F2  R  358 .

Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile istog hvatišta Primjer 1 B) grafički .trokut sila R 35°   F1  MF  100 N 1cm F1  4cm  30°  F2  5cm F2 FR 100 N FR  FR  M F  7.6cm   760 N 1cm  R  358 .

kosinusov poučak  F1 115° 35° 65°  F 2  FR  F1  F2  2  F1  F2  cos 65 2 2 FR FR  400 2  500 2  2  400  500  0.2 sile istog hvatišta Primjer 1 C) analitički .Komplanarno-konkurentni sustav sila .423 FR  760.95 N ili iz: Kut rezultante R se može dobiti iz sinusovog poučka FR  F1  F2  2  F1  F2  cos115 2 2 .

45  .5955 )  36 .906  0 .55  '  R    35   1.2 sile istog hvatišta Primjer 1 D) analitički .5955 FR 760 .Komplanarno-konkurentni sustav sila .55   358 .sinusov poučak  F1 R 35° δ 115° 65°  F 2 R'  sin  F  2 sin 115  F R F 500 sin   2 sin 115    0 .95 FR   arcsin ( 0 .55  '  R  360    R  360   1.

66 N 2 2 FR  FRx  FRy FRy  F1 y  F2 y  20.57 N  20.projekcije sila F1x  F1  cos 1  400  cos 35  327.2 sile istog hvatišta Primjer 1 E) analitički .43 N F2 y  F2  sin  2  500  sin 330  250 N FRx  F1x  F2 x  760.66 FRy FR  760.94 N  R  arctg (0.027)  1.55 .027 tg R  FRx 760.57   0.66 N F2 x  F2  cos  2  500  cos 330  433 N F1 y  F1  sin 1  400  sin 35  229.Komplanarno-konkurentni sustav sila .

Komplanarno-konkurentni sustav sila .zadatak 1 .2 sile istog hvatišta Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 39 zadatak 1 Radna bilježnica: stranica 6 .

2 sile različitog hvatišta Sile različitog hvatišta se dovedu u isto hvatište pomicanjem sile po pravcu prema 2. .Komplanarno-konkurentni sustav sila . načelu statike (sila je klizni vektor).

.2 sile različitog hvatišta Primjer 1: Kolotura dizalice opterećena je silama Fu = 4 kN i G = 3 kN. Koliki je pritisak na ležaj koloture i koji kut zatvara pravac sile pritiska s vertikalom? Kut između pravca sile Fu i vertikale je =30°.Komplanarno-konkurentni sustav sila .

2 sile različitog hvatišta Primjer 1: .7 kN 1cm   17 .Komplanarno-konkurentni sustav sila .7cm   6.grafički postupak  Paralelogram sila MF   4cm  3cm 1kN 1cm Fu  G  1kN FR  FR  M F  6.

2 sile različitog hvatišta Primjer 1: .Komplanarno-konkurentni sustav sila .grafički postupak  Trokut sila MF   4cm  3cm 1kN 1cm Fu  G 1kN FR  FR  M F  6.7 kN 1cm   17 .7cm   6.

295 FR 6 . 76   arcsin 0 . 295  17 .analitički postupak Kosinusov poučak FR  Fu  G  2  Fu  G  cos  2 2 FR  4 2  32  2  4  3  cos 30 FR  6.76kN ili iz : FR  Fu  G 2  2  Fu  G  cos  2   180     150 sin   Sinusov poučak F sin   u sin  FR Fu 4 sin    sin 150  0 .Komplanarno-konkurentni sustav sila .16  .2 sile različitog hvatišta Primjer 1: .

.Komplanarno-konkurentni sustav sila .2 sile različitog hvatišta Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 39 zadatak 2 Radna bilježnica: stranica 9 zadatak 4.

Komplanarno-konkurentni sustav sila .ravnoteža 3 sile    FR  G  Fu Sile FR i Fs su jednake po iznosu. ali suprotnog smjera Fs   FR   .

ravnoteža 3 sile otvoreni trokut sila zatvoreni trokut sila .Komplanarno-konkurentni sustav sila .

Treća sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i rezultanta prve dvije.ravnoteža 3 sile Tri sile su u ravnoteži kada: 1. . se sve tri sile sijeku u jednoj točci 2. ali je suprotnog smjera.Komplanarno-konkurentni sustav sila . sile čine zatvoren trokut sila Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile imaju isti smisao obilaženja. Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu. FR=0.

Grafičkim i analitičkim postupkom odredi položaj trećeg štapa u odnosu na prvi i silu F3 koja mora djelovati u tom štapu da bi konstrukcija bila u ravnoteži.Komplanarno-konkurentni sustav sila .ravnoteža 3 sile Primjer 1 Na čvornom limu spojena su dva štapa u kojima djeluju sile F1=300N i F2=200N. .

ravnoteža 3 sile  Primjer 1 a) Grafički postupak 100 N MF  1cm  F1  3cm  F2 120°  2cm F1  F3 3  F2 100 N F3  F3  M F  2.5cm   250 N 1cm 3=140° .Komplanarno-konkurentni sustav sila .

5) F3  264.ravnoteža 3 sile Primjer 1 b) Analitički postupak Kosinusov poučak F3  F1  F2  2  F1  F2  cos120 2 2 F3  300 2  200 2  2  300  200  (0.1   60   3  139 .1   3      79 .Komplanarno-konkurentni sustav sila .1  .57 N ili iz : F3  F1  F2  2  F1  F2  cos 60 2 2 Sinusov poučak F3 sin   sin  F1 F1 300 sin   sin    sin 60   0 .57   arcsin 0 .98197 F3 264 .98197  79 .

ravnoteža 3 sile Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 46 zadatak 1.Komplanarno-konkurentni sustav sila .b i c) Radna bilježnica: stranica 10 zadatak 5 . (a.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Rrastavljanje sile na 2 komponente je postupak kojim iz zadane sile pronalazimo njene komponente. Primjer A: Potrebno je rastaviti silu G na dvije komponente F1 i F2 U grafičkom postupku koristimo trokut sila ili paralelogram sila U analitičkom postupku koristimo najčešće sinusov poučak za trokut koji tvore rezultanta i njene komponente. .

. ali se traže pravci djelovanja.Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer B: Potrebno je rastaviti zadanu silu F na dvije komponente F1 i F2 kojima je poznata veličina.

G = 25 N α1= α2 =15° a) Grafički postupak 10 N MF  1cm G  2.Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 1 Treba odrediti silu u užetima AB i AC koja drže svjetiljku težine 25N.8cm  1cm F2 F1  F2  48 N . ako uže s horizontalom zatvara kuteve od 15°. 2  M F  4.5cm   F1   G 10 N F1  F2  F1.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 1 b) Analitički postupak G = 25 N α1= α1 =15° sin  G  sin  F1 sin   F1  sin   G   1   2  30       180 180     75 2 sin   G sin 75   25 F1   sin  sin 30  F1  48 .3 N .3 N F2  F1  48 .

a) Grafički postupak 200 N MF  1cm  G  3cm 200 N FA  FA  M F  3. Uže zatvara kut od 30° prema zidu.4cm  1cm FA  680 N  FA 200 N FB  FB  M F  1.7cm  1cm  G  FB  340 N FB . a težina kugle je 600 N. Treba odrediti silu u užetu i pritisak kugle o zid.Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 2 O vertikalni zid oslanja se kugla obješena o uže AC.

ili iz Pitagorinog poučka.8 N FA  G 2  FB2  600 2  346 . 2 2 F A  692 .Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 2 b) Analitički postupak Za pravokutan trokut vrijedi: FB tg   G FB  G  tg   600  tg 30  FB  346 . G cos   FA   30   180  (90   )   60 FA  G 600  cos  cos 30  F A  692 . 2 N Silu FA možemo izračunati npr. iz kosinusa kuta α. 7 N .

Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 3 Teret od 500 N učvršćen je pomoću dva čelična štapa.35cm  1cm F2  435 N . Grafičkim i analitičkim postupkom odredi sile u štapovima AB i BC  a) Grafički postupak F1 100 N MF  1cm  F2 G  5cm   G 100 N F1  F1  M F  2.5cm  1cm F1  250 N 100 N F2  F2  M F  4.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 3 b) Analitički postupak Za pravokutan trokut vrijedi: F1 sin 30   G F1  G  sin 30   500  0 .5 F1  250 N cos 30   F2 G F2  G  cos 30   500  0 .866 F2  433 N .

Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 4 Teret težine 50 N obješen je žicom o zid i strop.  a) Grafički postupak F1 10 N MF  1cm G  5 cm 10 N F1  F1  M F  3. Odredi sile u žicama AB i AC.5cm  1cm F2  25 N .6cm  1cm F1  36 N    G F2 10 N F2  F2  M F  2.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Primjer 4 sin 45  F1  sin 105  G sin 105   F1  sin 45   G G  sin 45  50  sin 45  F1   sin 105  sin 105  F1  36 .9 N . 6 N sin 30  F2  sin 105  G G  sin 30  50  sin 30  F2   sin 105  sin 105  sin 105   F2  sin 30   G F2  25 .

. .Komplanarno-konkurentni sustav sila Rastavljanje sile na 2 komponente Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 53-55 zadatak 1. 3.4... Radna bilježnica: stranica 19 zadatak 2. 6.

. A) GRAFIČKI POSTUPAK Plan položaja sila  Poligon sila  F4 F3  FR R   F2 F1 Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila. a analitički metodom projekcije sila.Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Rezultanta sustava sila se određuje grafički pomoću poligona sila.

..  Fny FRx   Fix i 1 n FRy   Fiy i 1 n 2 2 FR  FRx  FRy tg R  FRy FRx .Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila B) ANALITIČKI POSTUPAK Metoda projekcije sila F1x  F1  cos 1 F1 y  F1  sin 1 F2 y  F2  sin  2 F3 y  F3  sin  3 F4 y  F4  sin  4 F2 x  F2  cos  2 F3 x  F3  cos  3 F4 x  F4  cos  4 FRx  F1x  F2 x  ..  Fnx FRy  F1 y  F2 y  ..

4cm  1cm FR  140 N  R  122 . F1 = 200 N α1 = 45° F2 = 250 N α2 = 150° F3 = 150 N α3 = 270° a) Grafički Plan položaja sila   MF  100 N 1cm Poligon sila  F2  F3 FR  R F1 FR 100 N FR  FR  M F  1. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi veličinu rezultante i njen pravac.Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Primjer 1 Na materijalnu točku A djeluje sustav sila.

4  216.4  125  150 FRy  116.5  0 FRx  75.4 N F2 y  F2  sin  2  250  sin 150  125 N F3 y  F3  sin  3  150  sin 270  150 N FRx  F1x  F2 x  F3 x  141.5 N F3 x  F3  cos  3  150  cos 270  0 N F1 y  F1  sin 1  200  sin 45  141.4 N F2 x  F2  cos  2  250  cos150  216.1 N FRy  F1 y  F2 y  F3 y  141.4 N .Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Primjer 1 F1 = 200 N F2 = 250 N F3 = 150 N b) Analitički α1 = 45° α2 = 150° α3 = 270° F1x  F1  cos 1  200  cos 45  141.

8 .2 N 116.1 ' R FRy '  R  57.54 tg  FRx 75.4 2 FR  138.4   1.4 N 2 2 FR  FRx  FRy  75.Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Primjer 1 F1 = 200 N F2 = 250 N F3 = 150 N b) Analitički α1 = 45° α2 = 150° α3 = 270° FRx  75.2 '  R  180   R  180  57.1 N FRy  116.2  R  122.12  116.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Primjer 2 Na materijalnu točku A djeluje sustav sila.5cm  1cm F5  350 N  5  60  . Grafičkim i analitičkim postupkom odredi silu koja će uravnotežiti sustav F1 = 300 N α1 = 30° F2 = 250 N α2 = 180° F3 = 400 N α3 = 225° F4 = 200 N α4 = 300° a) Grafički Plan položaja sila   MF  100 N 1cm Poligon sila  F2  F1 F3  F5  F5 5 F4 100 N F5  F5  M F  3.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Primjer 2 F1 = 300 N F2 = 250 N F3 = 400 N F4 = 200 N b) Analitički α1 = 30° α2 = 180° α3 = 225° α4 = 300° F1x  F1  cos 1  300  cos 30  259.8 N F2 x  F2  cos  2  250  cos180  250 N F3 x  F3  cos  3  400  cos 225  282.8 N F4 y  F4  sin  4  200  sin 300  173.2 N FRx  F1x  F2 x  F3 x  F4 x FRx  173 N FRy  F1 y  F2 y  F3 y  F4 y FRy  306 N .8 N F4 x  F4  cos  4  200  cos 300  100 N F1 y  F1  sin 1  230  sin 30  150 N F2 y  F2  sin  2  250  sin 180  125 N F3 y  F3  sin  3  400  sin 225  282.

Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Primjer 2 F1 = 300 N F2 = 250 N F3 = 400 N F4 = 200 N b) Analitički α1 = 30° α2 = 180° α3 = 225° α4 = 300° FRx  173 N FRy  306 N 2 2 FR  FRx  FRy  1732  306 2 FR  351.5 .76878 tg R  FRx 173  R  60.5 N 306   1.5 N FRy F5  FR  351.

.Komplanarno-konkurentni sustav sila Sastavljanje sustava sila Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 72-73 zadatak 4. Radna bilježnica: stranica 16 zadatak 4. 6. .

okomica iz točke na pravac sile) M  F  l [Nm] Moment izaziva rotaciju tijela oko točke pa kažemo da je moment zakretno djelovanje sile. . kad pravac sile prolazi kroz promatranu točku). Veća sila i veći krak daju veći moment. Krak sile je najkraća udaljenost pravca sile do točke rotacije (tj.Statički moment sile Statički moment sile (moment sile) s obzirom na neku točku je umnožak veličine sile (F) i njezina kraka (l) do zadane točke. Moment je jednak nuli ako uopće nema sile ili ako nema kraka (tj.

+ negativan moment (Ova pravila su utvrđena dogovorom.Statički moment sile Statički moment sile može biti pozitivan i negativan. Moment je negativan ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na satu. Moment je pozitivan ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu. a može se uzeti i obrnuto) pozitivan moment .

.Statički moment sile Primjer 1 Koliki je statički moment sile koja djeluje na ručicu zglobno vezanu u točki A prema slici. ako je zadana sila od 250 N. a njen krak iznosi 30 cm? M  F  l [Nm] M  250  30  7500 [ Ncm] M  75 [ Nm] Moment je negativan jer rotira ručicu suprotno od smjera kazaljke na satu.

a duljina poluge je 50 cm. način (odrediti krak sile ) l sin    l  a  sin  a l  50  sin 30 l  25 cm M A  F  l  300  25 M A  7500 [ Ncm] M A  75 [ Nm] .Statički moment sile Primjer 2 Na polugu AB učvršćenu u točci A djeluje sila u točki B pod kutom 30° prema slici. Treba odrediti statički moment sile ako je F= 300 N. 1.

način (odrediti silu koja djeluje na kraku a) M A  Fy  a sin   Fy F Fy  300  sin 30 Fy  150 N  Fy  F  sin  Sila F se može rastaviti na 2 komponente. Komponenta Fx ne stvara moment oko točke A jer njen pravac prolazi kroz tu točku.Statički moment sile Primjer 2 Na polugu AB učvršćenu u točci A djeluje sila u točki B pod kutom 30° prema slici. Treba odrediti statički moment sile ako je F= 300 N. Fx i Fy. Komponenta Fy je okomita na polugu pa tvori moment na kraku a. a duljina poluge je 50 cm 2. M A  150  50  7500 [ Ncm] M A  75 [ Nm] .

Statički moment sile Primjer 3 Na momentnom ključu je podešen iznos momenta 1.4 N . Kolikom silom treba djelovati na kraj ključa da bi se dobio podešeni moment ako je duljina ručice 50 cm? Mo  F a F  Mo a F  1.5 F  2.2 0.2 Nm.

M A  Gy  l G y  G  sin 60 G y  2.866 G y  2.Statički moment sile Primjer 4 Kolika smije biti dužina konzole prema slici ako maksimalni moment u točki A smije iznositi 10 kNm? Maksimalni teret koji djeluje na kraju konzole je 2.165 l  4.5 kN.5  0.165 kN MA l  Gy 10 l  2.62 m .

68 Nm . d M z  F  cos 45  2 35 M z  450  0. ako je promjer kola 35 cm. Ta komponenta na kraku d/2 čini moment oko osi z Komponenta F·sin45° je paralelna sa osi z i ne vrši moment oko nje. a sila djeluje pod kutem 45° u odnosu na vertikalu.Statički moment sile Primjer 5 Koliki je statički moment sile F=450 N u odnosu na os z.707  2 M z  5567.6 Ncm M z  55. a u ravnini paralelnoj s osi z? Silu F projiciramo na ravninu koja je okomita na os z i dobijemo komponentu F·cos45°.

8.pročitati .. Radna bilježnica: stranica 26 . i 9.Statički moment sile Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 81 zadatak 7.

Par ili spreg sila se javlja kod upravljača vozila. . tj. ručnog narezivanja navoja. paralelnih pravaca i suprotnog smjera.Statički moment sile Par ili spreg sila Par (spreg) sila tvore 2 sile jednake po veličini. ručnih navojnih preša i slično. djeluje kao moment. Spreg sila proizvodi rotaciju.

a ne ovisi o položaju točke za koju se računa. .Statički moment sile Par ili spreg sila Moment sila oko točke A: M A   F  l  F  (l  a ) M A  F  l  F  l  F  a M  F  a Moment para sila ovisi o veličini jedne sile i razmaku između njih.

Statički moment sile Par ili spreg sila Spreg sila može biti pozitivan i negativan. Negativan je ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na satu. + - . Pozitivan je ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu.

8. i 9.pročitati .. Radna bilježnica: stranica 26 .Statički moment sile Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 81 zadatak 7.

 M n i 1 n .Momentno pravilo Momentno pravilo (Varignonov poučak) glasi: Moment rezultante sila s obzirom na neku točku jednak je algebarskom zbroju momenata koje čine komponente te sile za istu točku... Primjer za dvije sile M R  M1  M 2 FR  r  F1  r1  F2  r2 Općenito za bilo koji broj sila: FR  a   Fi  ri i 1 n M R   M i  M 1  M 2  .

82  300  4 B M R  836 Nm . Odredi ukupni moment svih sila za točku B.Momentno pravilo Primjer 1 Na rešetkastu konstrukciju djeluju sile F1= 100 N.82 m l3  4 m B M R  M1  M 2  M 3 B M R  F1  l1  F2  l2  F3  l3 B M R  100  2  200  2. F2 = 200 N i F3 = 300 N. Duljine krakova l1  2 m l2  2 2  2 2  2.

67 Nm . ako je a=100 mm i b=300 mm? Duljine krakova l1  l1  a  cos 30 a l1  100  0.6  400  200 O M R  75670 Nmm O M R  75.866  86. Koliki je ukupni moment okretanja za točku O.6 mm l2 sin 30   l2  (a  b)  sin 30 ab cos 30  l2  (100  300)  0.5  200 mm O M R  M 1  M 2  G  l1  F  l2 O M R  50  86.Momentno pravilo Primjer 2 Na polugu prema slici djeluje vlastita težina G=50 N u težištu T i sila F=400 N u točki A.

B.Momentno pravilo Primjer 3 Na homogenu kvadratnu ploču ABCD djeluju sile F1=200 N i F2=200 N. Odredi veličinu momenta rezultante s obzirom na točke A. C i D. za točku B B M R   F1  0  F2  0 B M R  0 Nm za točku C C M R   F1  a  F2  0 M R  M1  M 2 za točku A A M R  F1  0  F2  a C M R  200  4 C M R  800 Nm za točku D D M R   F1  a  F2  a D M R  200  4  200  4 D M R  1600 Nm M  200  4 A R M  800 Nm A R .

5 za točku A A M R  M 1  M 4  F1 1.5  600 1.5  F2  4.5  90  4.Momentno pravilo Primjer 4 Na rešetkasti nosač djeluju sile F1= 300 N.5 D M R  945 Nm . Odredi rezultirajuće momente za točke A i D.5  600  3 A M R  1350 Nm D M R  300 1.5  F4  3 A M R  300 1. F3 = 540 N i F4=600 N. F2 = 90 N. za točku D D M R  M1  M 2  M 4 D M R  F1 1.5  F4 1.

Radna bilježnica: stranica 29 zadatak 2. 5. i 6.Statički moment sile Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 84 i 85 zadatak 3. ..

zbrajanjem sila (za određivanje veličine rezultante) i primjenom momentnog pravila (za određivanje položaja rezultante) .paralelni sustav sila čine sile koje su međusobno paralelne.metodom lančanog (verižnog) poligona sila b) analitički . -dvije sile -više sila Rezultanta paralelnih sila i njen položaj se može odrediti: a) grafički .Komplanarno-paralelni sustav sila Komplanarno .

ako je l=2. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi veličinu i položaj rezultante. sijeku se na pravcu te sile u planu položaja sila.Komplanarno-paralelni sustav sila Dvije paralelne sile Primjer 1 Na materijalno tijelo u točkama A i B djeluju sile F1= 600 N i F2= 400 N.5 m.polna točka 3  3  F2 aR FR  FR One dvije polne zrake koje u lančanom poligonu omeđuju neku silu. a) Grafički postupak plan položaja sila 200 N MF  1cm ML  1m 1cm FR  FR  M F  5cm  FR  1000 N aR  aR  M L  1cm  aR  1 m 200 N 1cm 1m 1cm 1 lančani (verižni) poligon sila 1 2  F1 2 P . .

5 aR   FR 1000 aR  1 m aR  FR Rezultanta dvije paralelne sile je jednaka njihovu zbroju.5 m b) Analitički postupak Veličina rezultante FR  F1  F2  600  400 FR  1000 N Položaj rezultante u odnosu na točku A (iz momentnog pravila za točku A) M R  M1  M 2 FR  aR  F2  l F2  l 400  2. a nalazi se između sila i to bliže većoj sili. .Komplanarno-paralelni sustav sila Dvije paralelne sile Primjer 1 F1 = 600N F2 = 400 N l = 2.

a) Grafički postupak  MF  100 N 1cm ML  10cm 1cm 100 N 1cm FR  FR  M F  1. sijeku se na pravcu te sile u planu položaja sila.5cm  FR  150 N aR  aR  M L  5cm  F1  2 10cm 1cm F1 aR 1 2 3    aR  50 cm 1 P 3 F2 One dvije polne zrake koje u lančanom poligonu omeđuju neku silu.Komplanarno-paralelni sustav sila Dvije antiparalelne sile Primjer 2 Na tijelo u točkama A i B djeluju sile F1=150N i F2= -300 N na udaljenosti l =25 cm. FR  FR F2 . Grafičkim i analitičkim postupkom odredi veličinu i položaj rezultante.

Komplanarno-paralelni sustav sila Dvije antiparalelne sile Primjer 2 F1 = 150N F2 = -300 N l = 25 cm b) Analitički postupak  Veličina rezultante FR  F1  F2  150  (300) FR  150 N Položaj rezultante u odnosu na točku A (iz momentnog pravila za točku A) F1 l aR M R  M1  M 2 FR  aR  F2  l F2  l 300  25 aR   FR 150  A a R  50 cm FR  F2 Rezultanta dvije antiparalelne sile je jednaka njihovu zbroju. . a nalazi se izvan sila i to sa strane veće sile.

. a) Grafički postupak MF  2m 1cm 1kN FR  FR  M F  9cm  1cm FR  9 kN 2m aR  aR  M L  3.5 kN i F4=1.2cm  1cm aR  6. sijeku se na pravcu te sile u planu položaja sila.Komplanarno-paralelni sustav sila Sustav paralelnih sila Primjer 3 Na gredu prema slici AB djeluju sile F1=2kN.4 m ML   1kN 1cm F1 1 2  aR 1 2 3 5 4 F2  3 4 5 P F3   FR F4  FR Dvije polne zrake koje u lančanom poligonu omeđuju neku silu.5 kN. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi veličinu i položaj rezultante. F2=4 kN. F3=1.

Komplanarno-paralelni sustav sila Više paralelnih sila Primjer 3 F1= 2¸kN F2= 4 kN F3= 1.5 FR  9 kN Položaj rezultante u odnosu na točku A (iz momentnog pravila za točku A) M R  M1  M 2  M 3  M 4 FR  a R  F1  2  F2  5  F3  9  F4 13 F1  2  F2  5  F3  9  F4 13 aR  FR 2  2  4  5  1.5  1.33 m .5 kN F4= 1.5 kN.5 13 aR  9 a R  6. b) Analitički postupak Veličina rezultante FR  F1  F2  F3  F4  2  4  1.5  9  1.

izmjeriti aR 1 2  F1 2 3  3  F2 aR FR  FR One dvije polne zrake koje u lančanom poligonu omeđuju neku silu. sa strane crtati poligon sila 3. sijeku se na pravcu te sile u planu položaja sila. ucrtati položaj rezultante kroz sjecište prve i zadnje zrake. proizvoljno odrediti polnu točku P 5. nacrtati sile u mjerilu u planu položaja sila 2.Komplanarno-paralelni sustav sila PONAVLJANJE Postupak izrade lančanog poligona 1. . preslikati polne zrake paralelno na plan položaja sila lančani (verižni) poligon sila 1 7. odrediti rezultatnu plan položaja sila 4. povući polne zrake iz polne točke do hvatišta i vrhova sila koje tvore poligon 6.

Komplanarno-paralelni sustav sila Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 120 zadatak 6. i 7b. Radna bilježnica: stranica 30. zadatak 3 .

zaključnica . Koliki se pritisci javljaju u osloncima A i B? a) Grafički postupak plan položaja sila 2kN MF  1cm 2m 1cm 2kN F1  F1  M F  1.Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Primjer 1 Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. sijeku se na pravcu te sile u planu položaja sila.5cm  1cm ML  F1  3 kN F2  F2  M F  1cm  F2  2 kN 1 lančani (verižni) poligon sila 2kN 1cm  F1 z 1 2   z 2 P F F2 One dvije polne zrake koje u lančanom poligonu omeđuju neku silu. z .

Koliki se pritisci javljaju u osloncima A i B? Moment rezultante s obzirom na točku A b) Analitički postupak M R  M1  M 2 2) F  4  F2 10 5 4 F2   10 10 F2  2 kN F 4 Iz 1) F1  F  F2  5  2 F1  3 kN .Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Veličina sile F (rezultante) Primjer 1 1) F  F1  F2 Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB.

3cm  F2  230 N 1  F1 z 1 2 3   P T G z 2 3 F2  G D .7cm  1cm ML  F1  470 N 100 N 1cm F2  F2  M F  2.Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Primjer 2 Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako je težina same daske GD=100N? a) Grafički postupak 100 N MF  1cm 1m 1cm 100 N F1  F1  M F  4.

Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Veličina rezultante Primjer 2 1) GT  GD  F1  F2 Dva radnika nose teret GT = 600 N na dasci AB = l = 5m.5  GD  2.5  100  2.5  GD  2.5  F2  5 GT 1.5 F2  5 F2  230 N Iz 1) F1  GT  GD  F2  600  100  230 F1  470 N .5 F2  5 600 1. Koliki teret nosi svaki radnik ako je težina same daske GD=100N? Moment rezultante s obzirom na točku A b) Analitički postupak 2) GT 1.

Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Primjer 3 Treba rastaviti silu F= 300 N na dvije komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2. a) Grafički postupak 100 N MF  1cm 1m 1cm 100 N F1  F1  M F  5.2cm  F2  220 N 1  F 2 1 z   P 2 F2 z F1 .2cm  1cm ML  F1  520 N 100 N 1cm F2  F2  M F  2.

5  2 F2  F2  225 N  Iz 1) F1   F  F2  300  225 F1  525 N .Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Primjer 3 Treba rastaviti silu F= 300 N na Dvije komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2.5 2 300 1. b) Analitički postupak Veličina sile F (rezultante) 1)  F   F1  F2 Moment rezultante s obzirom na točku A M R  M1  M 2 2) F 1.5  F2  2 F 1.

Radna bilježnica: stranica 45. zadatak 5. zadatak 1. .Komplanarno-paralelni sustav sila Rastavljanje paralelnih sila Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 129 stranica 135 zadatak 2. zadatak 6.

Postoje grafički i analitički uvjeti ravnoteže. Grafički uvjeti ravnoteže Dvije sile su u ravnoteži kad su zadovoljeni uvjeti: (prema 1.djeluju na istom pravcu F1   F2 .suprotnog su smjera . načelu statike) .Uvjeti ravnoteže Da bi tijelo bilo u ravnoteži mora zadovoljiti uvjete ravnoteže.imaju isti modul (veličinu) .

Treća sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i rezultanta prve dvije. FR=0.se njihovi pravci djelovanja sijeku u jednoj točki . ali je suprotnog smjera. Sile u zatvorenom trokutu ne daju rezultantu. .Uvjeti ravnoteže Grafički uvjeti ravnoteže Tri sile su u ravnoteži kad: .i kad tvore zatvoren trokut sila Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile imaju isti smisao obilaženja.

Uvjeti ravnoteže Grafički uvjeti ravnoteže poligon sila . a otvoren lančani poligon. Ako je zatvoren poligon sila. tijelo nije u ravnoteži jer se javlja moment koji rotira tijelo lančani poligon sila .zatvoren Više sila (sustav sila) je u ravnoteži kad .tvore zatvoren poligon sila .otvoren .tvore zatvoren lančani poligon sila Da bi lančani poligon bio zatvoren moraju se prva i zadnja polna zraka poklapati.

algebarski zbroj projekcija na os y svih sila je jednak nuli Da bi opći sustav sila bio u ravnoteži mora i statički moment biti jednak nuli 3 M R   Mi  0 i 1 n .algebarski zbroj momenata svih sila u odnosu na bilo koju točku ravnine je jednak nuli .algebarski zbroj projekcija na os x svih sila je jednak nuli 2 FRy   Fiy  0 i 1 . 2 2 FR  FRx  FRy  0 1 FRx   Fix  0 i 1 n n .Uvjeti ravnoteže Analitički uvjeti ravnoteže Komplanarno konkurenti sustav sila je u ravnoteži ako je rezultanta sustava jednaka nuli.

4cm   1kN 1cm FA 1 z FA  1.4 kN  FB  P 1 z 2 G 2 FB  FB  M F  2. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi reakcije u osloncima (ležajima) A i B. a) Grafički postupak 1kN 1cm ML  30cm 1cm FA  FA  M F  1.1cm  1kN 1cm FB  2.1 kN .5 kN.Uvjeti ravnoteže MF  Primjer 1 Na vratilu se nalazi remenica težine G=3.

5  90 FB   150 150 FB  2.5  2.5 kN b) Analitički postupak 3 M iA  0  i 1 n G  90  FB 150  0 1 F i 1 n i 1 n ix 0 0 .nema sila u osi x G  90 3.1 FA  1.4 kN .1 kN Iz uvjeta 2: 2 F iy FA  G  FB  0 FA  G  FB  3.Uvjeti ravnoteže Primjer 1 G=3.

6cm  1cm ML  FA  1600 N FB  FB  M F  1.Uvjeti ravnoteže Primjer 2 Na gredi AB duljine 4 m nalaze se kolica s razmakom osovina kotača 1 m. a) Grafički postupak 1000 N MF  1cm 1m 1cm 1000 N FA  FA  M F  1.4cm  1000 N 1cm FB  1400 N  FA  1 FA  FB  G 1 z 2 P z 1 2 3  3  FB G 2 . Grafičkim i analitičkim postupkom odredi reakcije u osloncima A i B. Kotači su opterećeni težinama G1=2000 N i G2=1000 N.

Uvjeti ravnoteže
Primjer 2 G1=2000 N G2=1000 N b) Analitički postupak

3

M

A

0

G1 1,5  G2  2,5  FB  4  0
G1 1,5  G2  2,5 4 2000 1,5  1000  2,5 FB  4 FB 

FA

FB

FB  1375 N
Iz uvjeta 2:

1

F

x

0 0

- nema sila u osi x

FA  G1  G2  FB FA  2000  1000  1375
FA  1625 N

2

F

y

FA  G1  G2  FB  0

Uvjeti ravnoteže

Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 150 stranica 151 zadatak 7. zadatak 9.

Radna bilježnica: stranica 56 zadatak 3.

Uvjeti ravnoteže
Primjer 3 Poluga AB je oslonjena u točki C i opterećena silama F1=200 N i F2=500 N. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi položaj oslonca C i reakciju u njemu. a) Grafički postupak Sila Fc je jednaka rezultanti sila F1 i F2, ali ima suprotan smjer.

1m 1cm 200 N FC  FC  M F  3,5cm  1cm 200 N MF  1cm ML  FC  700 N aC  aC  M L  4,3cm  aC  4,3 m 1m 1cm

Fc
 

1

ac
2 1

Fc

F1

2

P

3 3

F2

Uvjeti ravnoteže
Primjer 3 F1=200 N F2=500 N b) Analitički postupak 2

M

A

0

 FC  aC  F2  6  0
FC  aC  F2  6
F2  6 aC  FC

1

F

y

0

500  6 aC  700
aC  4,28 m

 F1  FC  F2  0
FC  F1  F2  200  500 FC  700 N

Uvjeti ravnoteže Primjer 5 Na polugu djeluju sile F1=200 N i F2=300 N koje s gredom zatvaraju kuteve α=60° i =45°. te smjer i veličinu reakcije u osloncu a) Grafički postupak   100 N MF  1cm ML  1m 1cm Fc FC  FC  M F  4cm  FC  400 N F1 100 N 1cm C ac ac   F2 aC  aC  M L  2. ali ima suprotan smjer.7 m 1m 1cm Fc Sila Fc je jednaka rezultanti sila F1 i F2.  C  106 .7cm  aC  2. Grafičkim i analitičkim postupkom odredi mjesto gdje treba postaviti oslonac C da bi poluga bila u ravnoteži.

Uvjeti ravnoteže Primjer 5 F1=200 N F2=300 N b) Analitički postupak iz 1 FCx   F1x  F2 x FCx   F1  cos 60  F2  cos 45 FCx  200  0.1 N iz 2 FCy  F1 y  F2 y 1 2 3 F  0 F  0 M  0 x y A FCy  F1  sin 60  F2  sin 45  F1x  FCx  F2 x  0 FCy  200  0.3 N  F1 y  FCy  F2 y  0  FCy  aC  F2 y  l  0 .707 FCy  385.5  300  0.866  300  0.707 FCx  112.

12  385.3 N aC  F2 y  l FCy 212.2 FCx  112.8  c  106.4371 tg  FCx 112.3 aC  2.8  c  180   c'  180  73.1  5  385.3 N .75 m 385.Uvjeti ravnoteže Primjer 5 F1=200 N F2=300 N b) Analitički postupak iz 3 2 2 FC  Fcx  Fcy  112.1 ' c FCy 3 M A 0  FCy  aC  F2 y  l  0  c'  73.3   3.32 FC  401.1 N FCy  385.

ali ima suprotan smjer.4cm  F2  480 N FR ao FO  FR  FR  M F  4. FO . U točci A djeluje sila F1=500 N. Kolika sila F2 treba djelovati u točci B da bi poluga bila u ravnoteži ako ona djeluje pod kutem 45° prema vertikali? Kolika je reakcija u osloncu O i njen kut prema pozitivnoj osi x? a) Grafički postupak  MF  200 N 1cm ML  F2  200cm 1cm 200 N 1cm F1  F2  F2  M F  2.5cm  FO  900 N 200 N 1cm   O  68 Sila FO je jednaka rezultanti sila F1 i F2.Uvjeti ravnoteže Primjer 6 Kutna poluga može se okretati oko točke O.

5 N FOx  F2 x  F2  sin 45 FOx  471.2 F2  471.5  0.Uvjeti ravnoteže Primjer 6 F1=500 N b) Analitički postupak sin 45  a OB iz 3 F2  F1  400 500  400  a 424.707  600 a  424.707 iz 1 a  sin 45  OB a  0.35 N F  0 F  0 M  0 x y O FOx  F2 x  0 FOy  F2 y  F1  0 F1  400  F2  a  0 .5  0.707  500 FOy  833.35 N FOy  F2 y  F1  F2 cos 45  F1 FOy  471.2 cm iz 2 1 2 3 FOx  333.

352 FO  897.2 .35 333.Uvjeti ravnoteže Primjer 6 F1=500 N b) Analitički postupak FOx  333.35 tg O  2.35 N 2 2 FO  FOx  FOy  333.55 N tg O  FOy FOx  833.499925  O  arctg (2.499925)  O  68.35 N FOy  833.352  833.

.Uvjeti ravnoteže Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 150 stranica 153 stranica 154 zadatak 8. zadatak 20. zadatak 17.

Težišta Tešište je točka u kojoj je sakupljena sva težina tijela. G   Gi i 1 n . Težište je središte (hvatište) sustava paralelnih sila kojima sila teže djeluje na neko tijelo.

 Tijelo oslonjeno u težištu je u ravnoteži.Težišta  Težište može biti unutar tijela. ali i izvan njega. .

Težišta osnovnih krivulja .Težišta Težište dužina Težište jednostavne dužine (štapa) se nalazi u njegovom središtu.

Težišta Težište jednostavnih homogenih ploha Težište simetričnih ploha i profilnih nosača nalazi se u sjecištu njihovih dijagonala ili na sjecištu osi simetrije. .

Težišta Težište jednostavnih homogenih ploha .

Težišta Težište jednostavnih homogenih ploha .

Težišta Težište jednostavnih homogenih ploha .

Težišta Težište sastavljenih homogenih ploha Težište sastavljene (složene) plohe se određuje tako da se ona rastavi na jednostavne plohe Težište se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom. a) Grafički postupak .

Težišta Težište sastavljenih homogenih ploha b) Analitički postupak Koordinate težišta x0  A1  x1  A2  x2 A1  A2 A1  y1  A2  y2 y0  A1  A2 Općenito za n ploha x0  A x i 1 i n i A y0  A y i 1 i n i A .

69 cm y2  6 cm y1  5 cm . 4r 44 y0   3 3 y0  1.Težišta Primjer 1 Analitičkim postupkom odredi težište plohe prema slici.69 x1  2 cm x2  5.69 cm x2  4  y0  4  1.

A1  10  4 A1  40 cm 2 r 2 4 2  A2   2 2 A2  25.Težišta Primjer 1 Analitičkim postupkom odredi težište plohe prema slici.38 cm .12  6 y0   A1  A2 65.12  5.12 x0  3.12 cm 2 x0  A1  x1  A2  x2 40  2  25.12 A  65.12 y0  5.69  A1  A2 65.12 cm 2 A1  y1  A2  y2 40  5  25.42 cm A  A1  A2  40  25.

Težišta Primjer 1 A1 = 40 cm2 x1= 2 cm y1= 5 cm A2= 25.69 cm y2= 6 cm A = 65.12 cm2 x2= 5.38 cm .12 cm2 x0= 3.42 cm y0= 5.

a) Grafički postupak .Težišta Težište oslabljenih homogenih ploha Težište oslabljene plohe se određuje slično kao i kod sastavljene plohe. Težište se može odrediti grafičkim i analitičkim postupkom.

Težišta Težište oslabljenih homogenih ploha b) Analitički postupak Koordinate težišta x0  A1  x1  A2  x2 A1  A2 A1  y1  A2  y2 y0  A1  A2 Općenito za n ploha x0  A x i 1 i n i A y0  A y i 1 i n i A .

x1  20 cm y1  30 cm x2  30 cm y2  40 cm A  A1  A2  40  60  20  40 A  1600 cm 2 .Težišta Primjer 2 Analitičkim postupkom odredi težište plohe prema slici.

Težišta Primjer 2 Analitičkim postupkom odredi težište plohe prema slici. A1  x1  A2  x2 2400  20  800  30  x0  1600 A1  A2 x0  15 cm A1  y1  A2  y2 2400  30  800  40 y0   A1  A2 1600 y0  25 cm .

A1 = 2400 cm2 x1= 20 cm y1= 30 cm A2= 800 cm2 x2= 30 cm y2= 40 cm A = 1600 cm2 x0= 15 cm y0= 25 cm .Težišta Primjer 2 Analitičkim postupkom odredi težište plohe prema slici.

i 8.(2. zadatak 1a.(1.) Radna bilježnica: stranica 77.) stranica 177 zadatak 1. .Težišta Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 171 zadatak 1.

Težišta Težište pravilnih geometrijskih tijela paralelopiped piramida stožac .

Težišta Težište pravilnih geometrijskih tijela valjak prizma kosa prizma .

Težišta Težište složenog homogenog tijela Koordinate težišta V1  x1  V2  x2  V3  x3  V4  x4  V5  x5 x0  V1  V2  V3  V4  V5 x0  V  x i 1 i n i V y0  V  y i 1 i n i V z0  V  z i 1 i n i V .

9 mm3 1 4r 3 1 4  203   V2     2 3 2 3 V2  16755. Volumen tijela V1  r 2    h  12.Težišta Težište složenog homogenog tijela Primjer Odredi koordinatu zo težišta čelične zakovice.52    35 V1  17171.9  16755.2 mm3 V  V1  V2  17171. ako su njene dimenzije u mm prema slici.1 mm3 .2 V  33927.

2  43.49 z0  33927.3 mm .49 mm 17171.1 z0  30.49 mm Ukupne koordinate težišta z0  V1  z1  V2  z 2 V1  V2 35 z1   17.5 mm 2 z 2  35  y0  43.Težišta Težište složenog homogenog tijela Primjer Težište polukugle (polukruga) 4r 4  20  y0  3 3 y0  8.5  16755.9 17.

A  l  2  x0 . Prvo Pappus-Guldinovo pravilo Površina plohe koja nastaje rotacijom neke dužine oko zadane osi izračunava se tako da se duljina dužine pomnoži s opsegom kružnice koju opiše njeno težište.Pappus-Guldinova pravila Ova pravila služe za izračunavanje površine i volumena rotacijskih tijela. Rotacijska tijela su ona koja nastaju rotacijom neke površine oko zadane osi.

V  A  2  x0 .Pappus-Guldinova pravila Drugo Pappus-Guldinovo pravilo Volumen tijela koje nastaje rotacijom neke plohe oko zadane osi jednak je umnošku površine te plohe i opsega kružnice koju opiše njeno težište.

22 cm Površina kugle A  188.Pappus-Guldinova pravila Primjer 1 Polukrug radijusa 60 cm rotira oko osi z i tvori krug. ako je specifična težina γ=78 N/dm3? Volumen kugle V  Ap  2  x0 r 2   60 2   Ap   2 2 Ap  5652 cm 2 V  5652  2  38.4  2  38. volumen i težina kugle. Kolika je površina.6  78 G  105815 N A  l  2  x0 A  45220 cm 2 .4 cm l x0  2r  2  60   x0  38.22 V  1356602 cm3 Težina kugle O d   60   2 2 l  188.22 G  V    1356.

Dimenzije su u cm. Koordinate težišta pojedinih ploha x1  80 cm x2  60 cm x3  25 cm Površine ploha A1  20  40  800 cm 2 A2  30  20  600 cm 2 A3  50  20  1000 cm 2 Ukupna površina A  A1  A2  A3  800  600  1000 A  2400 cm 2  24 dm 2 .Pappus-Guldinova pravila Primjer 2 Izračunaj težinu zamašnjaka koji nastaje rotacijom plohe prema slici oko osi z ako je specifična težina materijala γ=73 N/dm3.

Pappus Guldinovo pravilo) V  A  2  x0  24  2    5.7  73 G  57210.2 V  783.Pappus-Guldinova pravila Primjer 2 Koordinate težišta A1  x1  A2  x2  A3  x3 x0  A1  A2  A3 8  8  6  6  10  2.1 N .5 x0  24 x0  5.7 dm 3 Težina tijela G  V    783.2 dm Volumen tijela (2.

zadatak 1.(1) zadatak 3. .Težišta Pappus-Guldinova pravila Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 184 stranica 191 stranica 192 zadatak 3.

Statička stabilnost Vrste ravnoteže Ako je tijelo oslonjeno samo u jednoj točki. ono će biti u ravnoteži samo onda ako je ta točka u težištu ili na vertikalnom pravcu koji prolazi kroz njegovo težište. . a) Stabilna ravnoteža Kad se pomaknuto tijelo vraća u prvobitan položaj ono je u stabilnoj ravnoteži. Stabilna ravnoteža nastaje kada je težište tijela ispod oslonca.

Kad tijelo ostaje u pomaknutom položaju ono je u indiferentnoj ravnoteži.Statička stabilnost Vrste ravnoteže b) Labilna ravnoteža c) Indiferentna ravnoteža Kad se pomaknuto tijelo ne vraća u prvobitan položaj ono je u labilnoj ravnoteži. Ona nastaje kada je težište tijela u osloncu. Labilna ravnoteža nastaje kada je težište tijela iznad oslonca. .

tijelo se mora oslanjti na podlogu u najmanje tri točke koje nisu na istom pravcu 2.Statička stabilnost Tijelo ili konstrukcija moraju biti u stabilnoj ravnoteži da bi se spriječilo prevrtanje. težište tijela mora biti unutar podnožne plohe . Uvjeti stabilne ravnoteže: stabilna ravnoteža labilna ravnoteža prevrtanje 1.

Statička stabilnost Moment prevrtanja M p  F  a [Nm] Moment stabilnosti M s  G  b [Nm] točka prevrtanja Ms  M p Koeficijent sigurnosti (stabilnosti) Da bi tijelo bilo u stabilnoj ravnoteži moment stabilnosti mora biti veći od momenta prevrtanja.5 do 2 M s    M p [Nm] . Ms  Mp   1.

6 .24 kN? Fc = 10000 N G = 39240 N M p  Fc  a  10000  0.Statička stabilnost Moment prevrtanja Primjer 1 Na kamion u zavoju djeluje centrifugalna sila od 10 000N.7 M p  7000 Nm Moment stabilnosti l M s  G   39240 1 2 M s  39240 Nm Koeficijent sigurnosti (stabilnosti) M s 39240   Mp 7000   5. Koliki je njegov koeficijent stabilnosti ako mu je ukupna težina 39.

66 m . l =200 m F = 500 MN  = 10 kN/m3 Koordinate težišta x1  5 m 1 x   50  16. Sila pritiska vode iznosi 500 MN.66 m 3 x2  10  x x2  26.Statička stabilnost Primjer 2 Koliki je koeficijent stabilnosti brane hidroelektane duljine 200 m poprečnog presjeka prema slici. a specifična težina betona je 10 kN/m3.

Statička stabilnost Primjer 2 l =200 m F = 500 MN  = 10 kN/m3 Površine A1  10  50  500 m 2 50  50 A2   1250 m 2 2 A  A1  A2  1750 m 2 Koordinate težišta A1  x1  A2  x2 500  5  1250  26.66 x0   1750 A1  A2 x0  20.48 m .

48) M s  138 320 MNm M p  F a 50 M p  500  2 M p  12 500 MNm .Statička stabilnost Primjer 2 l =200 m F = 500 MN  = 10 kN/m3 Težina brane 0 20 l= m A G    V  10 kN 1750m 2  200m m3 G  3 500 000 kN Moment stabilnosti (za točku A) Moment prevrtanja (za točku A) M s  G  b  G  (60  x0 ) M s  3500  (60  20.

07 .Statička stabilnost Primjer 2 l =200 m F = 500 MN  = 10 kN/m3 0 20 l= m A M s  138320 MNm M p  12500 MNm Koeficijent sigurnosti (stabilnosti) M s 138320   M p 12500   11.

zadatak 6. .Statička stabilnost Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 200 stranica 201 zadatak 4.

opterećenje A i B . Nosač se oslanja na drugu konstrukciju ili na podlogu preko oslonaca. Osovina nekog vozila kao nosač. G .Puni ravni nosači Uvod Nosač je dio konstrukcije koji prima i nosi neko opterećenje.oslonci (ležaji) .

Puni ravni nosači Vrste nosača Nosači mogu biti: a) prostorni .sile djeluju u jednoj ravnini Vrste nosača prema konstrukciji: a) puni b) rešetkasti .sile na nosač djeluju u prostoru b) ravni .

Puni ravni nosači Vrste nosača Vrste punih ravnih nosača prema obliku: a) nosač s dva oslonca (prosta greda) b) nosač s dva oslonca i jednim prepustom c) nosač s dva oslonca i dva prepusta d) uklješteni nosač (konzola) .

Puni ravni nosači Vrste nosača Vrste punih ravnih nosača prema opterećenju: a) nosač opterećen pojedinačnim silama (koncentrirano opterećenje) b) nosač opterećen jednolikim (kontinuiranim) opterećenjem q[N/m] c) nosač kombinirano opterećen .

Puni ravni nosači Vrste oslonaca Pokretan (pomičan) oslonac . Uklještenje . .ima dva stupnja slobode gibanja. Reakcija u ovom osloncu je uvijek okomita na smjer mogućeg pomaka bez obzira na pravac djelovanja vanjske sile. Čvrsto je vezan za podlogu. Pravac reakcije u osloncu može biti u bilo kojem smjeru. Nepomičan oslonac .ne dopušta nikakav pomak. Reakcije u osloncu su sila i moment uklještenja.ima jedan stupanj slobode gibanja.

Ukupni broj nepoznatih reakcija u osloncima je najviše 3. Ukupni broj reakcija je veći od 3.mogu se riješiti pomoću analitičkih uvjeta ravnoteže. .ne mogu se rješiti pomoću uvjeta ravnoteže. Statički neodređeni nosači .Puni ravni nosači Vrste oslonaca Shematski prikaz oslonaca Nosači mogu biti Statički određeni .

nepomičan. . Oslonac B .pomičan. reakcija je kosa. Dobije se iz uvjeta ravnoteže 3 sile. reakcija je okomita na podlogu.Puni ravni nosači Vrste oslonaca Primjer proste grede opterećen kosom silom Oslonac A .

Pri grafičkom rješavanju treba nacrtati: a) dijagram momenata savijanja b) dijagram poprečnih sila c) dijagram uzdužnih sila Analitičko rješavanje nosača se vrši pomoću analitičkih uvjeta ravnoteže: 1 F x 0 2 F y 0 3 M 0 . dimenzioniranje). Da bi se nosač mogao dimenzionirati najprije treba odrediti: a) reakcije u osloncima b) najveći moment savijanja (mjesto opasnog presjeka) c) poprečne sile d) uzdužne sile Nosači se rješavaju grafički i analitički.Puni ravni nosači Rješavanje nosača Cilj rješavanja nosača je određivanje njegovih dimenzija (tzv.

Puni ravni nosači Rješavanje nosača Primjer nosača rješenog grafičkim postupkom .

Treba riješiti nosač grafičkim i analitičkim postupkom.Puni ravni nosači Primjer 1 Zadano je vratilo s dvije remenice. 100 N MF  1cm 1m ML  1cm . Težine remenica su G1=100 N i G2=500 N.

Primjer 1 a) Grafički postupak 100 N MF  1cm 100 N FA  FA  M F  1.7cm ML  1m 1cm FA  160 N FB  440 N z 1 2 3  FA  1 1 F 2 P P' z  FB 3 +  F 2 .4cm  100 N 1cm H=3.6cm  1cm FB  FB  M F  4.

2 cm M s1  y1  H  M F  M L Opasni presjek 100 N 1m M s1  0.5 Nm M s 2  y2  H  M F  M L Dijagram momenata savijanja M s2 M s2 100 N 1m  1.7cm   1cm 1cm M s1  314.Primjer 1 a) Grafički postupak Momenti savijanja y1  0.85 cm y2  1.2cm  3.85cm  3.7cm   1cm 1cm  444 Nm M s max  M s 2  444 Nm .

6cm  I. polje Dijagram poprečnih sila D(Q)  F2 Q3  y3  M F  4. polje Q1  y1  M F  1. polje -  FB 100 N Q2  y2  M F  0.4cm  Q3  440 N 100 N 1cm .   Q1  160 N F1 II. 100 N 1cm FA + II.Primjer 1 a) Grafički postupak F1=100 N F2=500 N FA=160 N FB=440 N Poprečne sile I. + III.6cm  1cm Q2  60 N III.

uočiti opasni presjek 5. ispraviti lančani poligon 3. odrediti momente savijanja 4. odrediti poprečne sile 6. odrediti reakcije u osloncima 2. odrediti uzdužne sile Na mjestu maksimalnog momenta poprečne sile mijenjaju smjer (predznak). .Primjer 1 a) Grafički postupak 1.

Primjer 1 b) Analitički postupak

iz 3

F1  2  F2  4  FB  5
FB  F1  2  F2  4 100  2  500  4  5 5

FB  440 N

1. Reakcije u osloncima

iz 2

FA  F1  F2  FB FA  100  500  440
FA  160 N

1 2 3

F F

x

0

- nema sila u osi x

y

 0  FA  F1  F2  FB  0
A

M

 0  F1  2  F2  4  FB  5  0

Primjer 1 b) Analitički postupak

2. Momenti savijanja Presjek 1 Nosač uklještimo na mjestu 1

M s1  FA  2m M s1  160 N  2m M s1  320 Nm

Primjer 1 b) Analitički postupak

Presjek 2 Nosač uklještimo na mjestu 2

M s 2  FA  4  F1  2 M s 2  160  4  100  2 M s 2  440 Nm
s lijeva S desne strane

M s 2   FB 1  440 Nm
s desna Kod promatranja s desne strane momenti su suprotnog predznaka.

M s 2  440 Nm

Primjer 1 3. Poprečne sile b) Analitički postupak I. polje

Q1  FA Q1  160 N
II. polje

Q2  FA  F1  160  100 Q2  60 N
III. polje

Q3  FA  F1  F2  160  100  500 Q3  440 N

. . stranica 236 zadatak 15.14.Puni ravni nosači Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 233 -236 zadaci 1.

Treba riješiti nosač grafičkim i analitičkim postupkom 1kN MF  1cm 1m ML  1cm Fq  q  l  1000  5 Fq  5 kN .Puni ravni nosači Primjer 2 Prosta greda duljine l = 5 m opterećena je po cijeloj dužini specifičnim opterećenjem q = 1000 N/m.

5 kN FA  FA  M F  2.5 kN FB  2. Reakcije u osloncima MF  1kN 1cm ML  1m 1cm 1kN 1cm 1kN 1cm FA  2.5cm  FB  FB  M F  2.Primjer 2 a) Grafički postupak 1.5cm  H=3cm  FA z 1 2  1 z P 2 FB  F q .

Primjer 2 a) Grafički postupak 2.8 kNm .4cm  3cm   1cm 1cm M s1  1. Momenti savijanja za x=0 m M sA  y A  H  M F  M L  0 za x=0.2 kNm D(Ms) za x=1 m + M s 2  y2  H  M F  M L M s2 1kN 1m  0.5 m M s1  y1  H  M F  M L 1kN 1m M s1  0.6cm  3cm   1cm 1cm M s1  1.

5 m M s 3  y3  H  M F  M L 1kN 1m M s 3  0.7 kNm za x=2 m M s 4  y4  H  M F  M L 1kN 1m  1cm 1cm M s 4  1cm  3cm  D(Ms) M s 4  3 kNm za x=2.Primjer 2 a) Grafički postupak za x=1.9cm  3cm   1cm 1cm M s 3  2.5 m M s 5  y5  H  M F  M L M s5 1kN 1m  1.05cm  3cm   1cm 1cm M s 5  3.15 kNm .

15 kNm .5 m za x=4 m za x=4.8 kNm M s 9  M s1  1.Primjer 2 a) Grafički postupak za x=3 m M s 6  M s 4  3 kNm M s 7  M s 3  2. Kritični presjek M s max  M s 5  3.7 kNm M s 8  M s 2  1.2 kNm M s10  M s 0  0 kNm za x=3.5 m Opasni presjek D(Ms) za x=5 m 3.

Primjer 2 a) Grafički postupak 4. Poprečne sile + - .

.Primjer 2 a) Grafički postupak Na mjestu maksimalnog momenta poprečne sile mijenjaju smjer (predznak).

Primjer 2 b) Analitički postupak 1. Reakcije u osloncima Fq  q  l  1000  5 Fq  5 kN q l FA  FB   2 2 Fq 1000  5 FA  FB  2 FA  FB  2500 N .

Primjer 2 b) Analitički postupak 2. Momenti savijanja u presjeku n-n x M x  FA  x  Fqx  2 za x=l/2 Mx  q l x x qx 2 2 q l x2 xq Mx  2 2 l 2 (l  l ) [ Nm] Mx  2 2 q maksimalni moment savijanja Mx  qx (l  x) [ Nm] 2 q l2 Ms  [ Nm] 8 .

5 M s1  (5  0.5 m za x=1.5) 2 M s 3  2. Momenti savijanja qx Mx  (l  x) 2 za x=0 m M s0 1 0  (5  0) 2 za x=1 m M s 0  0 kNm za x=0.125 kNm .Primjer 2 b) Analitički postupak 2.625 kNm 1 0.5 M s3  (5  1.5) 2 M s1  1.5 m 1 1 M s2  (5  1) 2 M s 2  2 kNm 1 1.

Momenti savijanja za x=2 m M s4  1 2 (5  2) 2 M s 4  3 kNm za x=3 m za x=2.5 m M s5 1 2.625 kNm .5 m 1 3 M s6  (5  3) 2 M s 6  3 kNm za x=3.5) 2 M s 7  2.125 kNm M s7 1 3.5) 2 M s 5  3.5  (5  2.5  (5  3.Primjer 2 b) Analitički postupak 2.

125 kNm M s max  M s 5  3.125 kNm .Primjer 2 b) Analitički postupak 2.5) 2 M s 9  1.5  (5  4. Maksimalni moment savijanja M s9 1  4. Momenti savijanja za x=4 m M s8  1 4 (5  4) 2 M s 8  2 kNm za x=5 m za x=4.5 m 1 5 M s10  (5  5) 2 M s10  0 kNm 3.

5  1  0.5 kN za x=0.5  1  0 Q0  2.5 kN za x=1.5  1 1 Q2  1.Primjer 2 b) Analitički postupak 4.5 m Q1  2. Poprečne sile Qx  FA  Fq Qx  FA  q  x za x=0 m za x=1 m Q0  FA  q  0  2.5 Q3  1 kN .5 Q1  2 kN Q3  2.5  1 1.5 m Q2  2.

5  1  4.5  1  2.5 m za x=2.5 Q7  1 kN za x=4 m Q9  2.Primjer 2 b) Analitički postupak 4.5  1  5 Q10  2.5 Q5  0 kN za x=3 m Q7  2.5 m Q5  2. Poprečne sile za x=2 m Q4  2.5 kN .5  1  2 Q4  0.5 kN za x=3.5 m za x=4.5  1  3 Q6  0.5 kN Q8  2.5  1  3.5  1  4 Q8  1.5 kN Q10  2.5 Q9  2 kN za x=5 m Q6  2.

14.Puni ravni nosači Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 233 -236 zadaci 1. .. stranica 236 zadatak 15.

Riješi nosač grafičkim i analitičkim postupkom. 100 N MF  1cm 0.Puni ravni nosači Primjer 3 Na vratilu su smještene 2 remenice težine 350 N i 200 N na razmacima prema slici.2m ML  1cm .

Primjer 3 a) Grafički postupak 100 N MF  1cm 100 N FA  FA  M F  1.3cm  1cm FB  FB  M F  4.2cm  100 N 1cm H=4cm  ML  0.2m 1cm FA  130 N FB  420 N FA z 1 z 2 3   1 P' FB F 1 2 3 P +  F 2 .

5cm  4cm   1cm 1cm M s 2  40 Nm M s max  M s1  68 Nm .85cm  4cm   1cm 1cm M s1  68 Nm Opasni presjek Dijagram momenata savijanja D(Ms) M s 2  y2  H  M F  M L 100 N 0.Primjer 3 a) Grafički postupak Momenti savijanja y1  0.85 cm y2  0.2m M s 2  0.2m M s1  0.5 cm M s1  y1  H  M F  M L 100 N 0.

Primjer 3 a) Grafički postupak F1=350 N F2=200 N FA=130 N FB=420 N Poprečne sile I.  FB + FA + F2 II.2cm  1cm Q2  220 N III.3cm  III. polje Q1  y1  M F  1.  Q1  130 N  100 N 1cm II. polje Q3  y3  M F  2cm  Q3  200 N 100 N 1cm . polje  F1 Dijagram poprečnih sila D(Q) - 100 N Q2  y2  M F  2. I.

odrediti poprečne sile 6. odrediti momente savijanja 4. ispraviti lančani poligon 3. odrediti reakcije u osloncima 2. odrediti uzdužne sile Na mjestu maksimalnog momenta poprečne sile mijenjaju smjer (predznak). . uočiti opasni presjek 5.Primjer 3 a) Grafički postupak 1.

2  FB 1 FB  350  0.nema sila u osi x y  0  FA  F1  FB  F2  0 A M  0  F1  0.2  0 .5  F2 1.5  200 1.5  FB 1  F2 1.2 FB  415 N 1.Primjer 3 b) Analitički postupak iz 3 F1  0. Reakcije u osloncima iz 2 FA  F1  F2  FB FA  350  200  415 FA  135 N 1 2 3 F F x 0 .

5m M s1  67.5m M s1  135 N  0. Momenti savijanja Presjek 1 Nosač uklještimo na mjestu 1 M s1  FA  0.5 Nm .Primjer 3 b) Analitički postupak 2.

2  200  0.2  40 Nm s desna Kod promatranja s desne strane momenti su suprotnog predznaka.Primjer 3 b) Analitički postupak Presjek 2 Nosač uklještimo na mjestu oslonca B M s 2  FA 1  F1  0.5 M s 2  135 1  350  0. M s 2  40 Nm M s max  M s1  67.5 M s 2  40 Nm s lijeva S desne strane M s 2  F2  0.5 Nm .

polje  F1 Dijagram poprečnih sila D(Q) - Q3  FA  F1  FB  135  350  415 Q3  200 N .Primjer 3 3.  Q2  FA  F1  135  350 +  FB + FA F2 Q2  215 N III. polje I. II. polje   FA FB Q1  FA Q1  135 N III. Poprečne sile b) Analitički postupak I.  II.

i 4. .Puni ravni nosači Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 254 zadaci 2.

Puni ravni nosači Konzola (uklješteni nosač) je nosač čiji je jedan kraj uklješten. Usljed djelovanja sile na konzolu u mjestu uklještenja se javlja reakcija FA i reakcioni moment MA koji se suprostavlja momentu savijanja konzole Ms. . a drugi slobodan.

Puni ravni nosači Primjer 4 Na polugu prema slici djeluju sile od F1 = 200 i F2 = 150 N. 100 N MF  1cm 0.1m ML  1cm . Riješi nosač grafičkim i analitičkim postupkom.

Puni ravni nosači Primjer 4 100 N MF  1cm 100 N FA  FA  M F  3.1m 1cm FA  350 N H=4cm 1  FA Dijagram momenata savijanja D(Ms) 1  2 F 1 2 3  F 2 3 P .5cm  1cm ML  0.

1m M s max  3.75 cm M s max  ymax  H  M F  M L 100 N 0.Primjer 4 a) Grafički postupak Momenti savijanja ymax  3.75cm  4cm   1cm 1cm M s1  30 Nm .3 cm y1  0.1m M s1  0.3cm  4cm   1cm 1cm M s max  132 Nm Opasni presjek M s1  y1  H  M F  M L 100 N 0.

Primjer 4 a) Grafički postupak

F1=200 N Poprečne sile I. polje

F2=150 N

FA=350 N

Q1  y1  M F  3,5cm 
I.

Q1  350 N
F1
II.

100 N 1cm

+

II. polje

FA
Dijagram poprečnih sila D(Q)

+

F2

100 N Q2  y2  M F  1,5cm  1cm Q2  150 N

Poprečna sila kod uklještenih nosača je najveća na mjestu uklještenja.

Primjer 4 a) Grafički postupak

Primjer 4 b) Analitički postupak

iz 1

FA  F1  F2 FA  200  150 FA  350 N
iz 2

MA

FA

M A  F1  0,3  F2  0,5 M A  200  0,3  150  0,5
M A  135 Nm

1. Reakcije u osloncima

1 2

F

y

0 
A

FA  F1  F2  0

M

 0   M A  F1  0,3  F2  0,5  0

Primjer 4 b) Analitički postupak Presjek 1 2. Momenti savijanja Presjek A – uklještenje (s desna)

M s1  F2  0,2 M s1  150  0,2 M s1  30 Nm M s1  30 Nm
Presjek 2

M sA  F1  0,3  F2  0,5 M sA  200  0,3  150  0,5 M sA  135 Nm
Nosač je uklješten s lijeve strane, tj. promatramo ga s desna pa je predznak suprotan.

M s 2  0 Nm M s max  M sA  135 Nm

M sA  135 Nm

Primjer 4 3. Q1  350 N II. Q2  FA  F1  350  200  FA + F2 Q2  150 N . polje Q1  FA I. polje  F1 +  II. Poprečne sile b) Analitički postupak I.

.Puni ravni nosači Domaći zadatak: Udžbenik: stranica 281 zadatak 4.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful