You are on page 1of 32

BRUNISLAV MARIJANOVIĆ

P RILOZI ZA PRAPOVIJEST
U ZALEĐU JADRANSKE OBALE
S AŽETAK

Z ADAR 2000.

G U V N I N E I Prirodni okviri

(GAGRICE)

Prapovijesno naselje Guvnine nalazi se u selu Domanovići (zaselak Gagrice), oko 6 km zapadno od Čapljine (istočna Hercegovina). Lokalitet predstavlja krajnju zapadnu točku u nekoliko kilometara dugačakom lancu uzvisina među kojima postoje blaži ili oštriji prekidi i jasno se izdvaja od okolnoga, znatno nižega blago valovita terena u kojemu se smjenjuju prostrana polja, blage kose i niski brežuljci. Relativna visinska razlika od oko 100 m ne čini se tako izrazitom zbog vrlo blagih i dugih padina koje se spuštaju u okolna polja; sl. 1. Lokalitet ima izgled zaravnjena stožca s prilično blagim padinama, a njegov osnovni prostor čini zaravnjeni plato eliptična oblika veličine približno 90x60 m. Plato je gotovo posve ravan, a manji pad postoji samo prema jugozapadnomu dijelu. Prapovijesno naselje nije bilo ograničeno samo na taj plato nego se širilo i na padine, a njegovu veličinu i izgled određuje obrambeni sustav, sačuvan gotovo u cijelomu svom opsegu; Prilog br. 1. II Povijest istraživanja Prvo, pokusno sondiranje nalazišta provedeno je tijekom 1984. godine, kada je otvorena sonda veličine 4x3 m, postavljena na jugozapadnom rubu središnjega platoa, u kojoj je utvrđen kulturni sloj debljine 0,80 m., s dva stratuma i dvije faze u životu naselja. Stariji sloj (0,80 - 0,40 m) sadržavao je materijal razvijenoga eneolitika, a mlađi (0,40 - 0,00) nalaze brončanoga doba; Prilog br. 2. Tijekom sustavnih iskopavanja 1988. i 1989. godine otvorena je površina od 318 m2, odnosno ukupna površina od 330 m2 računajući tu i pokusnu sondu iz 1984. godine. U odnosu na raspoloživu površinu i sačuvanost nalazišta to je predstavljalo gotovo optimalno moguć istraživački zahvat. III Način iskopavanja Tijekom pokusnoga i sustavnoga iskopavanja nije obuhvaćena jedinstvena cjelina, nego je istraživanje provedeno primjereno mogućnostima koje je pružalo samo nalazište. Iskopavanja su koncentrirana na pojedine dijelove središnjega platoa, što je uvjetovano općom situacijom na nalazištu, posebice stupnjem sačuvanosti kulturnoga sloja. Suglasno mogućnostima, iskopavanja su provedena i na padinskim dijelovima naselja. Iskopavanje je provedeno kroz istraživanja većih i kompaktnih površina (12x8; 8x8; i 6x8 m) na kojima je uz stratigrafske odnose trebalo utvrditi i eventualne ostatke arhitekture, dok je u manjim sondama (8x4; 4x4; 6x2) osnovni cilj bio utvrđivanje stratigrafskih odnosa i rasporeda arheološkog materijala na pojedinim dijelovima naselja. Na središnjemu platou kulturni je sloj sačuvan samo na njegovim rubnim dijelovima. Premda se i na drugim dijelovima toga središnjega prostora nalazi usitnjenog arheološkog materijala - keramike i kućnoga lijepa - kulturni sloj ne postoji, tlo je kamenito, prekriveno posve tankim slojem humusa. Na padinskim dijelovima naselja iskopavanje je bilo moguće samo na pojedinim ravnijim terasama na istočnoj polovici lokaliteta i to isključivo unutar onoga prostora ograničenog drugim prstenom bedema, jer je na rubnomu dijelu naselja kulturni sloj posve erodiran. Iskopavanje je provedeno na načelima stratigrafskog metoda, ali u uvjetima relativno tankog sloja i potpune odsutnosti jasno izdiferenciranih stratigrafskih jedinica, to znači u okviru

ravnomjernih otkopa debljine 0,05 m s prikupljanjem cjelokupnog arheološkog materijala i pokušajem utvrđivanja ostatka nastambi. Istraživanje obrambenog sustava naselja bilo je koncentrirano na dva pitanja: način gradnje i relativnokronološki položaj prema razvojnim fazama naselja. Ta su pitanja razjašnjena istraživanjem strukture bedema i njegovim presjecanjem. IV Stratigrafska slika Na temelju rezultata pokusnog sondiranja izdvojene su dvije faze u razvoju naselja na Guvninama. Na svim ostalim istraženim površinama utvrđeno je da kulturni sloj ne prelazi debljinu od 0,30 m. i da u cjelini pripada brončanomu dobu. Eneolitski nalazi na tim površinama iznimno su rijetki ili ih uopće nema. Na temelju pokusnoga sondiranja i istraživanja izvršenih tijekom 1988. i 1989. godine pouzdano je utvrđeno sljedeće: 1. Na Guvninama se jasno izdvajaju dvije faze razvoja. Starija (faza I.) pripada razvijenomu eneolitiku, a mlađa (faza II.) srednjemu brončanom dobu. 2. Starija je faza stratigrafski potvrđena na ograničenomu prostoru pokusne sonde, dok su pojedinačni nalazi vezani za nešto veću površinu zapadnoga dijela nalazišta. Nasuprot tomu, mlađa faza potvrđena je na svim istraživanim dijelovima lokaliteta. 3. Premda nigdje nije utvrđeno postojanje sterilnog međusloja, između tih faza ne postoji nikakav kontinuitet, niti bilo kakav dodir u kronološkom i kulturnom pogledu. Nedostatak sterilnoga sloja vjerojatno je posljedica djelovanja erozije u vrijeme kada lokalitet nije bio naseljen. 4. Djelovanju erozije treba pripisati i neujednačenu sačuvanost eneolitskog sloja, koji je i na prostoru pokusne sonde sačuvan zahvaljujući prirodnoj udubini na samoj zdravici. Na njegovu sačuvanosti utjecalo je i očito neravnomjerno sedimentiranje, uvjetovano veličinom i ograničenim trajanjem eneolitskog naselja. 5. Zbog potpuna nedostatka eneolitskog sloja na istočnoj polovici naselja, logično je pretpostaviti da je eneolitsko naselje zauzimalo samo središnji plato, ali je vjerojatnije da je bilo ograničeno samo na njegovu zapadnu polovicu. 6. Eneolitsko naselje nije bilo utvrđeno, što je i logično s obzirom na očito malu populaciju kojoj je pripadalo, a posebice s obzirom na činjenicu da istovjetan sustav utvrde postoji i na onim dijelovima lokaliteta na kojima nema eneolitskog sloja. 7. Naselju srednjega brončanoga doba pripada čitava površina nalazišta. Nema nikakvih indicija o njegovu postupnu širenju. Čitav prostor naselja populacija srednjega brončanoga doba zauzela je u jednom trenutku. V Fortifikacijski sustav

Obrambeni sustav povezan je samo s mlađim naseljem, jer starije eneolitsko nije bilo utvrđeno. Mlađe naselje utvrđeno je s tri prstenasta suhozidna bedema. Osnovnim bedemom utvrđen je središnji plato, dok druga dva utvrđuju padinski prostor naselja, prateći konfiguraciju terena i oblik gornjega platoa. Promatrano u jednoj ravnini, vanjski prsten, koji određuje i veličinu cijeloga naselja, ograničava prostor veličine oko 180x170 m. Suhozidni bedem sačuvan je samo u najnižoj temeljnoj zoni, mjestimice je vidljiv samo u tragovima, ali je te dijelove moguće lako rekonstruirati u njihovu prvotnom obliku. Bedem je na svim svojim dijelovima izgrađen na istovjetan način: krupno amorfno kamenje formira oba njegova lica, dok je sredina ispunjena i krupnim i sitnijim kamenjem; Prilog br. 4.-5., sl. 2. U debljini bedema nema nikakvih većih odstupanja, a ona se kreće od 1,70 do 2,00 m. Uz ove osnovne odlike fortifikacijskog sustava postoje i neke veoma zanimljive pojedinosti.

ispred vanjskoga bedema. 1. Samo nekoliko kuća. vanjski je bedem znatno masivniji nego na drugim dijelovima zbog jednog izrazitog ojačanja. mogućnostima komunalnog uređenja i općim vrijednostima. 1. Na tomu prostoru objekti su mogli biti raspoređeni na različite načine. koliko ih je vjerojatno činilo starije naselje. pa je ovo ojačavanje logičan pokušaj stvaranja ozbiljnije umjetne zapreke. iz eneolitske faze sačuvano je još samo jedno kružno vatriše konstatirano na samoj zdravici. Na krajnim istočnim i zapadnim točkama. potpuna nedostatka eneolitskog sloja izvan pokusne sonde. oblik i druge odlike padinskih dijelova naselja nisu dopuštale podizanje više od jednoga niza objekata unutar svakoga od njih. na kojemu nema nikakvih tragova suhozidnog bedema. Na krajnjoj istočnoj točki u osnovnom bedemu uočava se jedan posve prazan četvorokutni prostor. Prilog br. Podnice kuća utvrđene su samo u tragovima i nema nikakvih mogućnosti utvrđivanja njihove veličine. ali se njegova pozicija može pretpostaviti na jugoistočnomu dijelu lokaliteta. Broj takvih krugova mogao je ograničiti samo prostor koji je stajao na raspolaganju. Prilog br. osnovni i najvažniji dio naselja morao je biti onaj koji je zauzimao središnji plato. . U svezi s njegovim nastankom mora se isključiti mogućnost kasnijih oštećenja. čime je pojačana čvrstoća i riješeno pitanje njegove stabilnosti. odnosno oblik samoga platoa. No. Njihov smisao je. jasno se uočavaju dva kratka poteza posebnih nasipa koji nisu organski povezani sa samim bedemom. u dodatnom ojačavanju tih točaka. Veličina. neki se zaključci mogu izvesti i posredno. Prilog br. ali u smisao te aktivnosti danas nije lako proniknuti. mora se računati s njegovim posve ograničenim trajanjem i veoma malom populacijom kojoj je pripadalo. 1. Taj prostor predstavlja gotovo idealno mjesto za ulaz u naselje jer je najmanje istaknuta i najlakše branjiva točka. Uz nalaze kućnoga lijepa. zbog ograničenosti eneolitskih nalaza samo na dio središnjega platoa. o organizaciji eneolitskog naselja moguće je govoriti u posve marginalnim napomenama. Posve suglasne pretpostavljenoj kratkotrajnosti i veličini naselja bile su i potrebe njegova komunalnog uređenja i organiziranja prostora. mogle su stajati u bilo kakvim međusobnim odnosima i u bilo kakvom rasporedu na središnjemu platou. ali najvjerojatnijom se čini pretpostavka da je naselje imalo ovalan oblik. Ipak. VI Organizacija prostora Zbog krajnje oskudnih podataka. to je najosjetljivija točka bedema jer je to najpristupačniji a time i najugroženiji dio naselja. premda sva pitanja vezana uz njihovo funkcioniranje danas stoje izvan domašaja argumentiranog rasuđivanja. Promatrano sa stajališta obrane. Ostaci stambene arhitekture koji pripadaju mlađemu naselju također su minimalni. Njihova se uloga mogla sastojati u učvršćivanju suhozidnog bedema.Detaljnim istraživanjem jednoga dijela bedema na središnjem platou u njegovoj je strukturi uočeno nekoliko praznina koje bi mogle odgovarati ležištima okomito pobodenih stupova.Na krajnjoj zapadnoj točki. a da je središnji prostor ostao posve prazan i služio zajedničkim potrebama čitave populacije Guvnina. pa treba računati sa smišljenom aktivnošću u njegovu nastanku. 4. Prema veličini. vjerojatno. zbog odlika terena vjerojatnijom se čini mogućnost da u tomu obliku nije ni postojao. oblika i međusobnog rasporeda. To bi bilo ne samo optimalno već i jedino moguće rješenje. To znači da su i stambeni objekti raspoređeni u koncentričnim nizovima duž rubova platoa formirajući tako i sam oblik naselja. Premda se ne može posve isključiti mogućnost da je on tu propao. Ulaz u naselje nije sigurno utvrđen. Prilog br. ali se čini da je na središnjem platou nije bilo najviše dva niza tako raspoređenih objekata.

Nasuprot tipološkoj unificiranosti stoji raznovrstan i osebujan dekorativni sustav koji počiva na tri ornamentalne tehnike: urezivanju. T. Gotovo svi raspoloživi nalazi kreću se unutar jednoga jedinoga tipa: posude manjih dimenzija s izrazito loptastim donjim dijelom i cilindričnim vratom. Za ekonomiju starijega naselja znakovita bi mogla biti njegova kratkotrajnost. a i presjek je redovito ujednačeno toniran u istoj boji. budući da tijekom svih istraživanja nisu otkriveni nikakvi ostaci cerealija. premda su raspoloživi podaci vezani za mlađe naselja isto tako oskudni. kamena.I. te strukturu uzgajanih i lovljenih životinja nije moguće pouzdano utvrditi. Naime. S druge strane. ona grana privređivanja o kojoj je ta populacija ovisila. koje je moguće najpotpunije izraziti konstatacijom o pravoj tipološkoj unificiranosti oblika. Osim zemljoradnje. Među navedenim. sve posude ujednačeno su pečene oksidacijskim postupkom pa imaju svjetliju oker boju vanjskoga i unutarnjega lica stijenke. Iznimno su rijetki primjerci s prstenasto zadebljanim obodom T. kremena ili brončana izrađevina. Tijekom svih istraživanja nije pronađena nijedna koštana. ogroman napor uložen u podizanje fortifikacija jasno izražava želju populacije brončanog doba da svome naselju dade trajniji karakter. pa keramički nalazi predstavljaju jedini oslonac u rješavanju svih pitanja kulturne i kronološke pripadnosti. i stočarstvo. posve se realnom čini pretpostavka o njihovoj primarnoj orijentiranosti na zemljoradnju. i to nomadskoga tipa.1. a u tomu kontekstu ne smije se posve zaboraviti ni lov. znatnu ulogu u njihovu gospodarstvu imalo je. To bi moglo značiti da u gospodarskoj osnovi populacije starijega naselja ne treba računati s ozbiljnijim udjelom zemljoradnje. blago izvijena oboda. . posve je razumljiva jer i uža i šira okolica naselja predstavlja vrlo plodno područje u kojemu taj oblik privređivanja i danas predstavlja najvažniji oslonac stanovništva..III.-6. gospodarstvo njegovih stanovnika moralo je imati posve drukčiji karakter.-6. nego iziskuju veću mobilnost i češću promjenu staništa. No. Keramiku karakterizira tehnološka ujednačenost zbog koje nije moguća podjela na grubu i finu keramiku. utiskivanju i žlijebljenju.II. površina posuda brižljivo je obrađena ali se samo na nekim primjercima razaznaje sjaj postignut glačanjem. Kako trajnije naseljavanje podrazumijeva i stabilne izvore života. Izvan toga oblika stoje iznimno rijetki primjerci poluloptastih zdjela s oštrim prijelazom u kratki vratni segment. T. premda njihov udio kao i međusobne odnose. To implicira i zaključak da je stočarstvo. Posve u skladu s tehnološkim svojstvima keramike stoje i tipološke odlike. pronađenih na svim istraživanim površinama. Orijentiranost stanovnika mlađega naselja na zemljoradnju. Faza I Nalazi starije faze nisu brojni ali su veoma karakteristični. VIII Kulturna stratigrafija Prapovijesno naselju na Guvninama karakterizira izrazita neraznovrsnost građe. T. Nasuprot tomu. Indirektna potvrda u tomu smislu je iznimno veliki broj žrvnjeva. njegov izrazito kratkotrajan karakter implicira zaključak da ta kratkotrajnost nije uvjetovana prirodnim odlikama samoga prostora nego je određena onim ekonomskim razlozima koji ne uključuju vezanost za određeni prostor. ta je želja morala podrazumijevati suglasje između zahtjeva koje postavlja karakter gospodarstva i mogućnosti koje u tom smislu pruža sam prostor. Budući da se naselje nalazi u veoma plodnu okružju koje pruža mogućnost razvoja različitih grana gospodarstva. a skromni su i nalazi životinjskih ostataka.1. neki su zaključci ipak mogući.4.VII Gospodarstvo Egzaktni podaci o gospodarstvu i starijega i mlađega naselja na Guvninama krajnje su oskudni. Sva keramika izrađena je od dobro pročišćena zemlja u kojoj obično nema ni naknadno dodanih primjesa.1.II. vjerojatno.

T. Najčešće su (48. dok je kod drugih čitava forma zatvorenija i zaobljenija. T.1. Premda se pri izvođenju ornamenata sve tehnike najčešće koriste istodobno i međusobno kombiniraju. T. Njihova osnovna odlika je posvemašnje prevladavanje zaobljenih nad bikoničnim formama.XI.-3.II.3. modeliranoj kao kompaktna cjelina ali okomito perforirana.XI.3.2. T.50%). Osim trakastih.. T.tehnika žlijebljenja predstavlja najizrazitije svojstvo ukrasnoga sustava ove faze.IV. T. prije svega. Lonci se javljaju u dvije osnovne forme s više varijanti bez izrazito velikih razlika. a njihovo je najvažnije tipološko svojstvo posvemašnje prevladavanje zaobljenih nad bikoničnim formama.I.00%). Taj je način ukrašavanja vezan. nije moguće reći jesu li bili ukrašeni još i kakvim drugim motivima izvedenim u nekoj drugoj tehnici. T. Drugomu tipu lonaca pripadaju izrazito zaobljene forme s kratkim prstenastim vratom. T.4. T.5.1. a iznimno i kristaliziranog kalcita.VI. Površina posuda dobro je obrađena ali pretežito hrapava. s malom količinom naknadno dodanih zrnaca obična krečnjaka.IV.50%). T. Ni među keramičkim nalazima ove faze nije moguća klasična podjela na finu i grubu keramiku. ali imati i izrazito tamnu jezgru.IV..1.XI.4. potkovičaste drške.6. koje se javljaju u dvije osnovne forme. Vodoravni žljebovi izvedeni na vratu posuda obično predstavljaju jedini ukras. jednoj sličnoj jezičastim... Ipak. a razlike među njima počivaju na različitom stupnju zaobljenosti ramena. Za lonce su vezane i karakteristične koljenaste drške sa sjekirastim produžetkom na prijelomu. T. Drugi tipovi drški zastupljeni su pojedinačnim primjercima T. u jednoj arhaičnoj fakturi. T. Razmjerno su rijetke horizontalne trakaste drške četvorokutna presjeka. Osnovno ornamentalno načelo predstavlja izvođenje jednostavnih višestrukih žljebova na vratu posude.2. T. žlijebljenje je jedina koja se koristi i samostalno.Boja posuda jako varira i kreće se od tamnosivih do crnih i od svjetlijih oker do crvenkastosmeđih i smeđih tonova. Prvomu tipu pripadaju jednostavni jajasti lonci.6. i ukrasi u stilu ljubljanske kulture. T. premda iznimno rijetko.XI. vrlo bliskoj fakturi eneolitske keramike. Posude su izrađene od dobro pročišćene zemlje.I. tako da dobije izrazito trokutast oblik.1. T.IV.50%) jednostavne trakaste drške ovalna presjeka. (15. T. premda ni okomiti nisu posve odsutni.II. a gledajući u cjelini. T. i nešto izvijenim obodom. i drugoj masivnoj. Najčešći su vodoravni žljebovi.2. ali za razliku od starije faze. (9.II.. T.V. zastupljeni su.XI. ukrašene otiscima prsta.-5. Isto tako varira i boja presjeka koji može biti ujednačeno toniran u boji vanjske površine.1. za lonce su vezane i standardne jezičaste drške sa ili bez perforacije. ali su karakteristične i kombinacije s nizom kratkih okomitih ureza koji ispunjavaju uske plastične trake između žljebova.ali su prisutni i pehari. Taj zatvoreni oblik lonca predstavlja neku vrstu prijelaza prema drugoj varijanti jajastih lonaca s izdvojenim vratnim segmentom.3.-2. te su drške skromno zastupljene (3.VI. Najčešće su dublje .1. T. ali u odnosu prema drugima. Uz navedene ornamentalne odlike.1. u ovoj posve prevladava gruba keramika.2. čime se više ili manje ističe i zaobljenost recipijenta T. Žlijebljenje često dolazi i u kombinaciji s utiskivanjem nokta i štipanjem. Razlike među njima počivaju na odnosu visine i promjera otvora pa neki imaju izdužen oblik.XI. za obod i rameni segment posuda...4. te jedan sasvim specifičan tip trokutastih drški (14. Za lonce su vezani i različiti tipovi drški.1.I.Keramički oblici posve su u znaku dviju vrsta posuda . Za ulomke na T.. šalice i još neki keramički proizvodi.II.5. smještene uglavnom na trbuhu posuda.lonaca i zdjela .-3 Veoma važnu grupu posuda čine zdjele i zdjelice..00%). grupiranim u vodoravne nizove.II. modeliranoj kao trakaste drške četorokutna presjeka ali po sredini oštro prelomljenoj. najveći dio keramike izrađen je od zemlje bez ikakvih primjesa. tom je tehnikom izveden najveći broj ukrasa. što je i razumljivo s obzirom da je zastupljena na znatno većoj površini.-2.XII. Faza II Ovu fazu naselja na Guvninama karakterizira neusporedivo veći broj nalaza.1. Pažljiva obrada i neka vrsta glačanja površine odlika su samo maloga broja nalaza.

. a prema raspoloživom nalazima može se govoriti o bikoničnim. Gudnja i dr. od tehničkih odlika u njezinu ukrašavanju. trakastih drški s rebrastim aplikacijama.1-3. Na gornjemu dijelu drške uvijek je izveden sjekirasti produžetak.IX. jednako kao što je i lokalno stanovništvo moglo imati ograničen utjecaj na ovako pretpostavljene nove populacije. a uz to se zastupljeni rijetki primjeri plastičnih traka modeliranih utiskivanjem prsta.zdjele mekano modelirana profila s diskretno naglašenim. najbliže analogije ima na nalazištima i kulturnim grupama razvijenoga i kasnoga eneolitika istočnoga Balkana i donjega Podunavlja na jednoj. T. Grapčeva spilja. T.2. T.2. u ukupnoj slici eneolitika istočnoga Jadrana i njegova zaleđa žlijebljena keramika ima drugorazredno značenje (iznimka su Guvnine).IX. te potkovičastih drški s nizovima kratkih zareza.IX. . Ta vrsta posuda redovito je opremljena drškama koje obično spajaju rame s obodom.XII. istodobno je ukazao i na njihovo značenje u kulturnom vrednovanju eneolitika ovoga dijela jadranskoga prostora U svezi sa značenjem te keramičke vrste veoma je važno sljedeće: njezin autohtoni karakter nije moguće dokazati. T.1. Sasvim jednostavni. i srednje i sjeverne Europe. ali i s albanskih nalazišta.VIII.-4. Pehari su dosta rijetko zastupljeni. T.1. Nalazi toga tipa zabilježeni i na drugim nalazištima (Odmut. a tamo je redovito povezana sa "Schnur"-keramikom. Bikonična profilacija vezana je samo za posude manjih dimenzija kojima bi najviše odgovarao naziv zdjelice. i zaobljenim formama.3.1. nego kao posljedicu prisutnosti jedne sasvim nove populacije.Čović je nedavno u literaturu uveo pojam "žlijebljena keramika".IX.XI. B. Polazeći od nalaza toga tipa s navedenih. duboki poluloptasti oblici. Šalice se javljaju u jednostavnim zaobljenim formama. ili blago izvijenim obodom. T.2. Ravlića pećina.1.VII. IX Kulturni i kronološki odnosi Arheološki nalazi naselja na Guvninama dovoljno su repezentativni pa i njihov površan pregled dopušta izdvajanje dviju razvojnih faza i njihovo osnovno vremensko determiniranje. Ista konstatacija odnosi se i na duboke loptaste zdjele s izrazito razvraćenim obodom. prije svega. čija je najvažnija značajka tehnika ukrašavanja. Izvan tih osnovnih tipova posuda stoje pehari i šalice. na drugoj strani. potpunu dominaciju žlijebljene keramike nije moguće promatrati kao posljedicu kulturnih utjecaja. T..-2.VIII.. Faza I Premda nisu nisu brojni nalazi ove faze dopuštaju izricanje tvrdnje o pripadnosti posve novoj i još nedefiniranoj kulturi.Ukrasni sustav na keramici ove faze iznimno je oskudan: zaravnjeni obodi pojedinih lonaca ukrašeni su utiskivanjem prsta. T.X.1.-3.. polazeći. T. Zelena pećina.VII. prema unutra koso odrezanim obodom. a iz kojih je onda moglo doći do širenja ograničena utjecaja na lokalno stanovništvo. ali to rješenje ipak ne podrazumijeva nikakve migracije i doseljavanje velike mase novoga stanovništva.-2. T.).1. na pojedinim nalazištima različito je zastupljena i često povezana sa "Schnur"-keramikom. Moguća prisutnost jedne sasvim nove populacije ima iznimno značenje zbog toga što ostavlja mogućnost postojanja i drugih naselja sličnoga tipa koja su mogla pripadati srodnomu stanovništvu.5. T. T. ali Guvnine predstavljaju prvo nalazište čiju kulturnu sliku u cjelini određuje posebna keramička vrsta. na ramenu i trbušnom segmentu.3.VII. znatno su rjeđi.VII. a pojedinačno su zastupljene i duboke poluloptaste zdjele s proširenim. Ombla. T. i redovito su opremljene običnim trakastim drškama. ali su zastupljeni i primjerci kod kojih je drška postavljena i niže.3. Imajući u vidu karakter kulturne slike starije faze. T.2.IV. T. Ovdje nije moguće ulaziti u sve razloge koji su tu populaciju mogli dovesti na ovaj prostor i pružiti joj mogućnost stanovita zadržavanja.IX.

Bit Gagrice-Hatelji razvojnoga stupnja definirana je tako da ne dopušta ozbiljnije korekcije. prvenstveno na nekim primjercima urni ali su ti produžeci neusporedivo manji. u Ljubomiru kod Trebinja. S druge strane.. Gudnji i Odmutu. Gajtan I. Nalazi tipa prikazanog na T. Prema tomu.Ganjolle . . Appeninica. Ta se veza čini znatno prirodnijom. nemaju analogije na drugim nalazištima posuške kulture. Ravlića pećina IIIA. Imajući u vidu prethodno navedeni odnos Guvnina I. također kod Skadra.Maliq IIIa. onda to istodobno dopušta i okvirnu paralelu Guvnine I. ove paralele podrazumijevaju i okvirni sinkronizam: Guvnine I. . Zbog toga će čvršća veza u tim relacijama biti teško ostvariva.Lazaruša II. slične pojave postoje i na Apeninskom poluotoku. pa je i njezin završni stupanj označen kao faza Gagrice-Hatelji.Gudnje V. a posve određene mogućnosti u tomu smislu pruža i "Schnur"-keramika. iako ona na Guvninama nije zastupljena.Maliqa II/a-b.. i dr. Odmut VI. . Slične su pojave zabilježene na različitim područjima i u okviru različitih kultura. Hateljskom pećinom IIIA. premda im je siguran izvor dosta teško odrediti.. jedna njegova faza odgovara ranomu. .. iz čega proizlazi i paralela: Odmut V/VI.Gajtan I. a preko njih i s drugim eneolitskim nalazištima čiju kulturnu sliku karakterizira istodobna prisutnost niza pojava od kojih je velika većina u istovjetnim ili vrlo sličnim odnosima zastupljena na svim navedenim nalazištima.Lazaruša II. koja je moguća samo u okviru dviju razvojnih faza. a tu mislim na Polada. Gudnji i Odmutu. kada se uzme u obzir npr. U tomu kontekstu. sloj IV. .. prema Lazaruši. Prisutnost tih nalaza na navedenim lokalitetima otvara mogućnost njihova povezivanja s nešto većim brojem lokaliteta na kojima je "Schnur"-keramika također zastupljena: primarni grobovi u tumulu XI..). Naime.Kronološki položaj ove faze okvirno je već odreden upotrebom termina "razvijeni eneolitik".Maliq IIIa. stratigrafska pozicija sloja Nezir IV. S druge strane. kronološku poziciju starije faze naselja na Guvninama određuju sinkronizmi koje je na temelju podataka o poziciji žlijebljene keramike moguće uspostaviti s Lazarušom II. sasvim su drukčije završeni i nisu tektonski vezani za tijelo drške. . važna je njezina prisutnost u Lazaruši. Odmut V/VI. U svezi s njegovom upotrebom nužno je dodatno objašnjenje. najstariji grobovi u tumulu Bardhoc kod Kukesa. te sinkronizam koji u tomu smislu postoji između Ravlića pećine IIc .Gudnja VI. starije naselje na Guvninama moguće je sinkronizirati i s drugim eneolitskim nalazištima. Da starije naselje na Guvninama doista pripada razvijenomu eneolitiku jadranskoga područja ukazuju već i neke od njezinih sekundarnih odlika: posude s prstenasto zadebljanim obodima i nalazi "jadranskoga tipa ljubljanske kulture".Gajtan I.Čovića o posuškoj kulturi.Ljubomir/tumulus XI..Bardhoc Nezir IV. neposredno iznad sloja s kaneliranom keramikom koji odgovara sloju Maliq II/ab. .Bardhoc . Slični produžeci postoje na drškama paraćinske grupe.Nezir IV. Odmutom V/VI.V. Faza II Pitanje kulturne i relativnokronološke pozicije mlađe faze na ovomu nalazištu neusporedivo je jednostavnije zahvaljujući nedavnoj iscrpnoj studiji B. najstariji sloj gradinskoga naselja Ganjolle kod Skadra i najstariji sloj gradinskoga naselja Gajtan (Gajtan I. te činjenica da je žlijebljena keramika i na drugim nalazištima stratigrafski povezana s nalazima toga tipa: Lazaruša II. odnosno Subappeninica manifestacije brončanoga doba. Gajtanom I. nemaju tako izrazitu stubastu formu. . . . prema kojemu su glavni predstavnici završne faze te kulture upravo mlađe naselje na Guvninama i odgovarajuća faza višeslojnog naselja u Hateljskoj pećini. ali s određenim tipološkim odstupanjima u odnosu na primjerke s Guvnina. gdje je stratigrafski povezana upravo sa žlijebljenom keramikom. Termin "razvijeni eneolitik" koristim za obilježavanje te faze u razvoju eneolitika.Gudnja VI.Ljubomir . U tomu kontekstu. Gudnjom VI.Odmuta IV. . .1. pa se čini da predstavljaju posebnost Guvnina. dok druga pokriva čitavo vrijeme između ranoga eneolitika i ranoga brončanoga doba. nego samo manje nadopune. U nešto širim relacijama. Gudnja VI. njegova je upotreba ovdje izravno povezana s pitanjem periodizacije jadranskoga eneolitika. odnos Nezir IV. . Nezirove pećine. .Ganjolle. .

Njezina najveća duljina iznosi oko 28 m. Nasuprot tomu. U njezinoj stratigrafiji postoje dva prekida koja su izravno povezana sa smjenama pojedinih kulturno-povijesnih razdoblja. Premda je ta sonda . koja također nema analogija među poznatim nalazima posuške kulture.) iznad Dabarskog polja. pojedine zone su vrlo vlažne jer su izložene stalnom prodiranju površinske kroz pukotine u stropu. U tomu bi kontekstu. godine.XII. posve nekorisnu dijelu. odnosno sinkronizam Polada-Nečajno/Sovići faza. Osim sličnoga primjerka iz Zelene pećine datiranog u kasno brončano doba. dok se visina od današnjega dna kreće između 7 u ulaznom i 12 m u krajnjem unutarnjem. nalaz iz Varvare datiran je u prijelaz iz ranoga u srednje brončano doba. pa i kronološka pozicija mlađega naselja na Guvninama ostaje posve u okvirima onoga položaja koji je već B. te otvoreno pitanje gornje granice faze Gagrice-Hatelji u odnosu na Subappeninico manifestaciju. čini se da je tu malu kronološku razliku moguće prevladati uzimajući u obzir još jedan sličan primjerak iz Varvare B1.3. Pećina predstavlja nevelik prostor nepravilna kruškolika oblika s proširenim istočnim dijelom i suženim ulazom. postavljena u pravcu istok-zapad na samom ulazu u pećinu. dršku na T. veoma visoko (na nadmorskoj visini oko 1000 m. čiju donju granicu određuje stariji neolitik. pećina nije predstavljala idealan životni prostor. neobična zračna strujanja i vrtlozi usmjereni su na sam ulaz. pri takvu povezivanju ne smiju se izgubiti iz vida znatni problemi kronološke naravi s obzirom na kronološku poziciju faze Gagrice-Hatelji. Do njezina ulaza dopire vrlo malo sunca. kada je otvorena sonda veličine 4x2 m. a pećina u cjelini nije mogla primiti brojniju populaciju. širina oko 20 m. najbolje analogije i ovomu primjerku nalaze se na području Albanije. tipološki najbliže nalazima s Guvnina. budući da je gornji dio primjerka s Guvnina više raščlanjen. odnosno smjenama populacija i kultura koje im pripadaju. HATELJSKA PEĆINA I Prirodni okviri Hateljska pećina nalazi se u selu Berkovićima (zaselak Hatelji) oko 25. II Povijest istraživanja Prvo. čini se. Na temelju takvih relativnokronoloških odnosa u ovomu se času teško može uspostaviti sasvim čvrsta veza s bilo kojom od navedenih pojava. dalju sinkronizaciju Appeninico-GagricaHatelji. U tomu smislu postoje i stanovite razlike. Razumije se.pogotovo kada se uzmu u obzir i druge dodirne točke koje postoje između posuške kulture i kultura brončanoga doba u Italiji. Premda okrenuta jugu. S druge strane. istočno od Stoca (istočna Hercegovina).2. a gornju srednje brončano doba. mogle biti važne analogije koje postoje na Kosovu i u Albaniji. Tiploške odlike drške na T. također nisu uobičajeno svojstvo posuške kulture.Čovića . naročito u proširenom istočnom dijelu. Prilog br. najveći dio keramičkog materijala mlađeg naselja na Guvninama pokazuje svojstva faze Gagrice-Hatelji posuške kulture u smislu definicije B. U istočnomu dijelu formiran je masivan stubasti stalaktit koji znatno smanjuje njezinu korisnu površinu.XII. te tipološki srodnih Appeninico (Subappeninico) pojava. pokusno sondiranje nalazišta izveo sam 1984. 1. a čija relativnokronološka pozicija odgovara osnovnim okvirima faze Gagrice-Hatelji. S iznimkom ovih nekoliko nalaza. moguće je dosta uspješno komparirati s jednom drškom iz Varvare A3.Čović postavio. dok bi primjerak s Guvnina morao biti nešto mlađi. sl. km.-2. Ipak. Unatoč svim nepogodnostima pećina je bila uglavnom stalno nastanjena u dugom vremenskom rasponu. Smještena je na obroncima Trusine. unutrašnjost je dosta tamna.

Na taj je način dobiven podužni profil kroz ovaj dio pećine. U odnosu na rezultate pokusnoga sondiranja. I treće. finija analiza suodnosa pojedinih vrsta nalaza zahtijevala je njihovu statističku obradu. i VI. i VI. ali i izraziti i debeli slojevi pepela. pružila su podatke o postojanju još dviju faza razvoja. III Način iskopavanja Tijekom sondažnoga i sustavnoga iskopavanja istražena je kompaktna cjelina u prednjemu dijelu pećine (Prilog br. ali je iskopavanje 1988. pružila osnovni uvid u stratigrafske odnose i položaje slojeva. 1. pa je bilo prirodno da se sustavna iskopavanja počnu razvijati na čvrstim i sigurnim pokazateljima.. i nepotpunog kvadrata IV. gari i izgorene zemlje. a kada su to pojedine situacije u slojevima zahtijevale. godine iskopavanje je započeto najprije u kvadratima I. otkopi su prilagođavani odlikama sloja. kako bi profili već otvorenih površina pružili mogućnost kontrole u daljem razvijanju iskopavanja. pa zbog toga prikupljeni nalazi nisu uopće reducirani. i 1988. ali i razlozi praktične naravi. S druge strane. Svaka stratigrafska jedinica iskopavana je odvojeno. godine. Pored potvrde zapažanja iz 1984. imajući u vidu cjelokupnu situaciju na nalazištu. vrstama i tipovima nalaza. Iskopavanje je provedeno prema načelima stratigrafskog pristupa bez okomitog arbitriranja. debljina sloja i veličina istražene površine tražili su. kulturni sloj je najdeblji. ipak je dala vrlo važne podatke o nalazištu. stratigrafija najsloženija pa su i rezultati najpotpuniji. Iskopavanjem kvadrata III. Sustavna iskopavanja izveo sam u dvije istraživačke kampanje 1987.15 m.0. a ujedno dobivena i prva predodžba o stratigrafiji nalazišta. Karakter nalazišta. godine značajno dopunilo prethodno dobivenu sliku... .60 m. godine potvrđeni su svi rezultati dobiveni pokusnim sondiranjem. pa je kao takav nudio mogućnost prikupljanja podataka o različitim aspektima života u pećini. specifičnostima stratigrafske slike. Na tomu mjestu dosegnuta je dubina kulturnoga sloja od oko 1.). i IV. vrlo važan za istraživanja kvadrata V. postignut je dvostruki cilj: kontrolirani su stratigrafski podaci s prethodno istražene površine i dobiven poprečni presjek kroz slojeve toga dijela pećine.10 . sustavna iskopavanja donijela su još jednu kvalitetu. Drugo. prije svega.relativno mala i nalazi se gotovo na periferiji korištenog dijela pećine. kojom je prilikom otvorena površina od 88 m2. ovaj se dio pećine u funkcionalnom smislu jasno odvaja od ostalog prostora: to je istodobno i njezin komunikacijski i stambeni prostor. u okviru ravnomjernih otkopa debljine 0. što je i osigurano primjenom stratigrafskog metoda iskopavanja. pa su oni predstavljali orijentaciju i polaznu točku za dalja istraživanja. vrlo važan za istraživanje susjednog kvadrata III. Sigurnost i veliko olakšanje tijekom iskopavanja pružili su pravilno i gotovo vodoravno nataloženi slojevi na većemu dijelu istraživane površine. i II. Iskopavanjima 1987. U kvadratima V. fiksiranje točne stratigrafske slike. godine. objektima i konstrukcijama. Utvrđeno je da keramički nalazi omogućavaju izdvajanje nekoliko faza razvoja. a koncentriranje istraživanja na taj dio nalazišta uvjetovalo je više razloga. što odgovara približno polovici korisnoga dijela pećine. odnosno ukupna površina od 96 m2 zajedno s pokusnom sondom. te niz podataka zanimljivih za rekonstruiranje realnoga života u pećini. pretpostavio sam kako je jedino na ovomu njegovu dijelu moguće prikupiti sve relevantne podatke o stratigrafiji. Tu je već bila postavljena pokusna sonda koja je dala prve informacije o nalazištu. Započinjanje iskopavanja u tim kvadratima uvjetovala je njihova povezanost s pokusnom sondom. Tijekom 1987. Prilikom iskopavanja vođeno je računa o mogućnostima sukcesivnog otkopavanja pojedinih kvadrata u grupama. U svezi s ovim stoji i pitanje arheoloških nalaza. temeljenim na profilima pokusne sonde i kvadrata II. položajima objekata ili konstrukcija.

70 m. Zato nikakvo posebno iznenađenje nisu bili rezultati iskopavanja u kv. razvijeni eneolitik. kod točke A. koja pripada srednjem brončanom dobu. 8. pa se tako njezino prvotno dno blago lomi približno po liniji razgraničenja kv. do koje je došlo zbog navedenih razloga. Nasuprot tomu. 5. ono se kod točke A u kv. odnosno od ulaza prema unutrašnjosti. onda je situacija nešto drukčija. Činjenica da između najmlađega prapovijesnog i srednjovjekovnoga sloja postoji hijatus jasna je sama po sebi. Razmjerno podudarno očekivanju kretala se i debljina kulturnoga sloja koja je varirala od oko 0. rano i srednje brončano doba. te s obzirom na neočekivanu debljinu recentnih naslaga u pojedinim kvadratima. u stratigrafiji Hateljske pećine moguće je izdvojiti 6 faza razvoja. a rezultati iz drugih kvadrata moraju se uklapati u stratigrafiju kvadrata V. Promatrano s kronološkoga stajališta.95 m. posve neočekivani rezultat predstavljalo je otkriće sloja mlađega neolitika utvrđenog u kv. i III. ali samo u okvirima ta tri osnovna razdoblja. i III. 4. ranoga i srednjega brončanog doba ne postoje nikakvi prekidi i oni predstavljaju jednu stratigrafsku cjelinu..20 m. a promatrano u kronološkom smislu. 7. Ovomu treba dodati i mali fundus srednjovjekovnih nalaza. kod točke C na 1. neovisno o njihovoj različitoj kulturnoj i kronološkoj pripadnosti. V. premda sedimenti ranoga i srednjega brončanoga doba pripadaju različitim kronološkim odsjecima toga razdoblja prapovijesti. prema kvadratima V. kod točke E na 4. i u kv. Nasuprot tomu.25 m. i pokusne sonde. u kv. izdvojenih u veoma tanku ali ipak posebnu sloju. rano i srednje brončano doba). I. I. Tu ne postoje nikakve poteškoće jer je stratigrafska slika nalazišta u cjelini vrlo jasna. Pad dna pećine prema izlazu postoji samo u kv.. II. jer je sloj mlađega neolitika vezan samo za površinu sjeverno od kv.. Međutim. do oko 3. To je potvrđeno i u kvadratima I. s iznimkom početne devijacije eneolitiskih slojeva na granici kvadrata II. 1. V. naročito III. razvijeni eneolitik i rano brončano doba) ostavili su mogućnost postojanja i nešto razvijenije stratigrafije u kvadratima s debljim kulturnim slojem. i VI. Slojevi starijega i mlađega neolitika međusobno su jasno razdvojeni sterilnim međuslojem. mlađi neolitik. koji su ukazali na postojanje i jedne posebne razvojne etape. Rezultati pokusnoga sondiranja na temelju kojih su preliminarno izdvojene tri faze razvoja (stariji neolitik. kada se ta podjela promatra kroz kulturni razvoj. V. jer na prethodno istraženim površinama za to nisu postojale nikakve indicije. 1. i VI. II. U odnosu na pokusno sondiranje. Prilog br. u pokusnoj sondi kod točke B na 1.. u kv. i VI. Konstatirano je i postojanje vodoravne stratigrafije. V. ali očekivanju posve suprotnim. U odnosu na današnju razinu.IV Stratigrafska slika Kulturni sloj Hateljske pećine nije ujednačen. Utvrđivanjem faze mlađega neolitika postignut je još jedan rezultat. a najpotpuniju sliku pružaju kv. i IV. između slojeva razvijenoga eneolitika. Kulturni slojevi Hateljske pećine taloženi su dosta pravilno i bez devijacija. Nasuprot tomu. u kv. i VI. vezane za sam kraj ranoga i početak srednjega brončanoga doba. kod točke D na 2. u kv. I. Prilog br. pa podjela kulturnih slojeva mora počivati na rezultatima koje su oni dali. gdje su uočeni neki elementi koji su dopuštali mogućnost izdvajanja jedne podfaze ranoga brončanoga doba. kakav postoji i između sloja mlađega neolitika i razvijenoga eneolitika. V i VI. 6. nalazilo na dubini od 0. 3. 2. pa ni stratigrafija u svim istraženim dijelovima nije jednaka. Naime.40 m. Rezultati iskopavanja tijekom svih godina daju različite stratigrafske podatke.. Prvotno dno pećine gotovo je vodoravno s veoma blagim... Otkrićem toga sloja utvrđena je potpuna stratigrafija s 5 faza razvoja: stariji neolitik. a to znači i u posebnoj fazi. I.20 m.. nagibom od juga prema sjeveru. u kulturnom smislu oni .IV. razvijeni eneolitik. to je značilo postojanje 4 faze razvoja (stariji neolitik.. kod točke E. posve je neočekivana dubina prvotnog dna pećine s obzirom na nagib suprotan očekivanju. . Tijekom isko pavanja utvrđeno je sljedeće: 1.00 m. V.

neobično i jako strujanje zraka na sam ulaz.48 (1. nabacana. stalna vlažnost pojedinih zona pećine i izloženost čestim prodorima površinske vode.sterilni sloj . Drugo. stratigrafska podjela Hateljske pećine daje sljedeću sliku: Faza I Faza II Faza III Faza IVa Faza IVb Faza V 4. Svi slojevi toga dijela pećine prepuni su amorfna kamena različitih veličina.srednje brončano doba . sl.2. koja su redovito smještena na suhim dijelovima pećine. jedino racionalno objašenja te činjenice treba tražiti u pokušaju njegove drenaže. Po boji i kvaliteti sedimenta jako se razlikuje od ostalih površina. Međutim. a promatrano u odnosu na kv.81 (3.3.predstavljaju jednu čvrstu cjelinu.48 . barem u prvomu suženom dijelu pećine. čija je namjena. 4. a to dokazuje i niz uočenih podataka. neovisno o njihovoj stratigrafskoj poziciji. pa slojeve ranoga i srednjega brončanoga doba treba promatrati kao jednu fazu s dvije podfaze. ali i niska stambena vrijednost pećine (tamna unutrašnjost. Prvo.1. bitno je smanjivala korisnu površinu pećinu i uvjetovala lociranje vitalnih fukcija populacije u suhim dijelovima pećine.sterilni sloj . s obzirom na karakter toga prostora kao zajedničke komunikacije i izrazitu vlažnost. vremenskoj i kulturnoj pripadnosti.05 2. izrazita vlažnost.mlađi neolitik . Zapravo. . 3-4. reklo bi se bez ikakva suvisla cilja. radi se samo o dvije etape u razvoju jedne jedinstvene kulture.srednji vijek . pa se u profilima pojedinih zona smjenjuju debele naslage gari i pepela. U stratigrafskom smislu taj je dio i najmanje izrazit. ali njihovo koncentriranje uz rub pećine u izravnoj je svezi sa zahtjevima koje postavlja jedna zajednička potreba. Zato se posebno vrijednim čini podatak da je uz neka vatrišta u profilima bilo moguće jasno uočiti tragove zašiljenih kolaca. zbog čega je u njoj bilo teško svako duže zadržavanje bez izvora toplote i svjetlosti. lociranje ognjišta na suhim mjestima posve je uvjetovano vanjskim čimbenicima.2.1. Treće.21 . a to je komuniciranje unutar pećine.38 1.38 . U izravnoj svezi s tim stoje sva otkrivena ognjišta.55 2. ima upravo njezin središnji prostor. Imajući to u vidu. Prirodno je da taj komunikacijski karakter. Određen oblik organizacije prostora i ovdje je proveden.46 .33) 3. Prilog br. sasvim sigurno.45 (3.77) 3. Radi se o najobičnijem loženju vatre na površini zemlje.0. veličine i uvjeta za život koje pružaju.rano brončano doba . a sva razgraničenja slojeva i brojni proslojci utapaju se i gube u ujednačenoj i izrazito tamnoj zemlji.05 .stariji neolitik . populaciju Hateljske pećine moglo je činiti optimalno 6 .3. Četvrto.77 . zbog toga što je takav zahtjev postavljalo gospodarstvo njezinih stanovnika. bez ikakve posebne pripreme.1. Sudeći prema rasporedu ognjišta. sva ognjišta imaju karakter običnih vatrišta jer u njihovu izgradnju nije uložen ni minimalan konstrukcijski napor.33 . podrazumijevaju racionalnu organizaciju i prostora i života u njima.7 obitelji. bila vezana uz pripremanje hrane.3.00 .3.recentni sloj V Stambene zone i prateći objekti Pećinska naselja ovoga tipa.razvijeni eneolitik .sterilni sloj .55 . V i VI i uz idealno uzete parametre. sav život u pećini morao je biti koncentriran oko ognjišta.45 .81 .46) 1.

I. a možda i instrumentu za izvođenje ornamenata. Njihovo je razdvajanje moguće lako provesti na temelju stratigrafskih zapažanja i tipoloških svojstava pokretnih arheoloških nalaza. izrađenoj jednostavnim zasijecanjem jednoga kraja šuplje životinjske kosti. Uzimajući u obzir sva navedena svojstva obje skupine nalaza. VII Kulturna stratigrafija U Hateljskoj pećini postoje četiri osnovne faza razvoja koje zahvaćaju vrlo dug kronološki raspon od neolitika do srednjega brončanog doba. Od toga tri pripadaju kremenim oruđima. izrađena na isti način ali od sivoga i mrkoga kremena. izrađeni od zemlje s naknadno dodanim primjesama izmrvljena kamena. ovdje nije moguće iznijeti egzaktne podatke o ekonomskoj osnovi stanovnika pećine. Prvoj skupini pripadaju ulomci posuda različitih veličina.2. Među predstavnicima divlje faune zapažaju se kosti divlje svinje i plemenite divljači. ali su ti nalazi dosta skromni i ne mogu se izjednačiti s drugim podacima.I. Premda se taj podatak mora uzeti s određenom rezervom. Kod drugoga nalaza radi se o malenom i brižljivo obrađenom šilu. a karakteriziraju je. vjerojatno je da u Hateljskoj pećni ne treba računati s takvim nalazima. različite granulacije ali pretežno vrlo sitnih zrnaca. čini se vrlo vjerojatnom. samo s pet primjeraka. T. Impresso keramika je znatno brojnije zastupljena od monokromne. dok je broj kostiju goveda razmjerno malen. S obzirom da potječu iz razmjerno tankoga sloja. Faza I Najstarija faza Hateljske pećine pripada impresso kulturi starijega neolitika.II. a njihov se međusobni odnos kreće oko 75% : 25% u korist impresso keramike. niske agrarne vrijednosti Dabarskog polja i razmjerno povoljnih ekonomskih potencijala visoravni iznad pećine.-3. 1. pretpostavka da je i život prapovijesnih populacija koje su je koristile bio usmjeren na prostor iznad nje.Polazeći od mikropoložaja Hateljske pećine gotovo na vrhu jednoga od planinskih obronaka. neke je zaključke moguće izvesti i posredno. samo s dva nalaza. U prvomu se slučaju radi o glačalici za obradu keramike. ali prevladavaju kosti sitnih životinja. dok je uloga zemljoradnje bila krajnje ograničena. dok su druga dva. prije svega. a rekao bih i krajnje zanemarljiva. keramički nalazi zastupljeni su u neuobičajeno velikom broju. T. T.II. Zbog toga se nameće i zaključak da je gospodarstvo svih populacija Hateljske pećine počivalo na stočarstvu i lovu. Barem ne u nekoj ozbiljnijoj mjeri. Premda postoje dvije jasno odvojene kategorije nalaza. navedeni podaci predstavljaju krajnji domet pouzdanog prikaza gospodarske osnove. a u svim se slučajevima radi o noževima. Među prepoznatljivim primjercima domaćih životinja uočljiva je dominacija kostiju ovce ili koze. njihova uobičajena podjela na grubu i finu keramiku nije moguća.2. čiji je drugi neobrađeni kraj služio kao prirodno vrlo dobro formirana drška. keramički nalazi budući da su ostale vrste nalaza zastupljene iznimno skromno.1.Koštane izrađevine zastupljene su još skromnije. 2. s dobrom oštricom bez dodatnoga retuširanja. nego samo opće napomene temeljene na vlastitom poznavanju toga materijala. U svim slojevima nalažene su kućice puževa i riječnih školjki.. Tijekom svih istraživanja nisu pronađeni nikakvi ostaci cerealija. sačuvana samo djelomice. Prema sačuvanosti i kakvoći obradbe izdvaja se jedan relativno dug primjerak od crvenkasta kremena.1. a ne na polje ispod nje. T. puno prihvatljivija i svrsishodnija je podjela na monokromnu i impresso keramiku u užemu smislu.VI Gospodarstvo Budući da odgovarajući nalazi nisu stručno obrađeni. U svim slojevima pronađena je razmjerno značajna količina životinjskih kostiju među kojima je uočljivo postojanje predstavnika i divlje i domaće faune. 3. . Premda na ovoj razini istraženosti raspoloživih nalaza.

koje se javljaju u izrazito zatvorenoj varijanti s neprofiliranim ili varijanti s blago naznačenim obodom.-8.VII.2. vrlo rijetko zastupljenom tipu pripadaju konične zdjele. ili raščlanjeno modeliranim varijantama s jasno izdivojenim segmenatima.III. a drugomu.1.. T.XIV.6. S određenom sigurnošću tek se primjerak na T. kojima bi najbolje odgovarao naziv zdjelice. Radi se o izduženim jajastim formama zastupljenim u varijantama s neprofiliranim T.XIV. i druga nešto otvorenija s diskretno naglašenim obodom. prevladavajućem posve zaobljeni oblici koji se kreću od izrazito zatvorenih. T.XIV.6. ili blago naznačenim obodom.III. izrazito zatvorena i gotovo loptasta lonca.. neovisno o tomu kojoj skupini pripadaju. Rijetko je čitava posuda jednobojno tonirana.4.V. T.8. T.5. Među drškama zastupljeni su samo široki i masivni tipovi trakastih drški: T. T. Prvomu. Sve posude te skupine bile su ukrašene nekom od impresso tehnika.2.1. blizak je zdjelama.. T. Među impresso keramikom moguće je izdvojiti sljedeće vrste posuda: lonce.III. T.4. zdjele.-5. T. T. T..XIV.7. čini se. T.VI. koji dolazi u varijantama od potpuno zatvorenih. Prema tipološkim odlikama.1..Keramika je dobro pečena. Drugu skupinu nalaza čine ulomci posuda gotovo isključivo manjih dimenzija.Nasuprot dosta stereotipnom repertoaru keramičkih formi stoji bogat ukrasni sustav u kojemu. crvenkastosmeđih i crnim tonovima.VII. gledano prema općim srodnostima. s dosta vjerojatnosti je moguće pretpostaviti da su lonci i zdjele približno ravnomjerno zastupljeni.6.VIII. do nešto otvorenijih oblika s diskretno istaknutim obodom. Najjednostavniji je tip konična lonca.VII. ili tek blago naznačenim obodom.. Najbrojnije su duboke zdjele.3. Češće od oba navedena zastupljen je tip nižega. T.5. T.7. jedna s izrazito uvučenim gornjim dijelom.5. dok lončići i šaljice čine manju skupinu nalaza. ukrasni sustav ove faze karakteriziraju sljedeća svojstva: a) Najveći broj ulomaka (oko 42.IV.4.. do otvorenijih i mekeše modeliranih formi s blago naznačenim obodima. jednostavnih ravnih stijenki.1.. Posve pouzdanu podjelu između šaljica i lončića nije moguće jednostavno provesti. tehnikama i kompozicijskim rješenjima jer je gotovo svaki ulomak ukrašen na drukčiji način i predstavlja primjerak za sebe. ali je i zastupljen znatno rjeđe nego drugi tipovi. T. Radi se o poluloptastim formama sa širokim otvorom.pa se kao jedini element njihova razdvajanja može uzeti tek veličina. nokta ili štipanjem. te ulomci posuda malih dimenzija. riječ je o jajastim formama s neprofiliranim. Premda zbog usitnjenosti ulomaka u pouzdane odnose nije moguće ulaziti.V.4. Među loncima je moguće izdvojiti tri osnovna tipa s nekoliko varijanti.2.-3.7.VII. T. Drugomu tipu pripadaju duboki jajasti lonci s dvije varijante..III.VII.1.00%) ukrašen je standardnim impresso tehnikama: utiskivanjem prsta.V.Druga važna odlika keramičkih nalaza ove faze je njihova prilično velika tipološka unificiranost u kojoj dominiraju zatvoreni loptasti oblici.-3.. Tipološka unificiranost zdjela još je izrazitija.-3..6.V.. a skupini standardnih formi treba dodati i tip jednostavna konična lonca.1. a boja površine je različita i kreće se od svjetlih oker preko crvenkastih do smeđih i crnih tonova.-5. primjerak na T.dakle. može nazvati šaljicom. T.. T.. premda su lonci u cjelini znatno slabije zastupljeni.2. jer se najčešće radi o ulomcima posuda koje se u tipološkom smislu mogu uspješno komparirati s prethodno navedenim . Ipak. nije moguće izvršiti pravu sistematizaciju prema motivima.-2.. pa je moguće izdvojiti samo dva tipa. tanjih stijenki izrađenih na isti način samo je njihova površina fino uglačana do visokoga sjaja.. Monokromnu keramiku karakterizira nešto širi repertoar oblika... Posebnu skupinu čine posude znatno manjih dimenzija pa sam ih nazvao lončićima i šalicama.III. T. T.5.3.V. ali po veličini više odgovara loncima.4.1. U grupu posuda nestandardnih oblika spada jedan primjerak piriformne posude. lončiće i šalice.-6. Boja im se kreće uglavnom u crvenkastim.VI. .VI.. T.

XII. a iznimno se javljaju složenije kompozicije . Osim glačalica. Budući da najveći broj ulomaka nije dovoljno tipološki indikativan. a obje keramičke vrste podjednako su zastupljene. T.1. Grubu keramiku karakterizira tehnološka ujednačenost.XVI.6. Nalaze koji je dokumentiraju čini. te izduženo ovalni motivi slični štapićima.b) Nešto manji postotak (oko 35. crvenkastih. T. od onih gotovo loptastih.1. dok su drugi nalazi iznimno rijetki.6.. koja je i kod brižljivije obrade uvijek hrapava.. T. Boja površine dosta varira i kreće se od svijetlih oker. pronađena su još samo dva primjerka brižljivo obrađenih šila koja se međusobno razlikuju jedino prema obliku glave.. T. T. c) Znatno je manje (oko 18%) primjenjivana tehnika žigosanja.I.5. Keramički nalazi neusporedivo su brojniji i omogućavaju klasičnu podjelu na grubu i finu keramiku. Slikani ukras zastupljen je samo na jednom ulomku na kojemu je tamno slikani spiraloidni motiv izveden na svijetloj podlozi.XI.. T.1.5%) čine oni izvedeni utiskivanjem ruba školjke T.6.-5.-7. Zemlja je dobro pročišćena od prirodnih primjesa. Među žigosanim motivima postoji i jedna manje zastupljena skupina nalaza u kojoj svaki ulomak predstavlja primjerak za sebe i to zbog instrumenta kojim su ukrasi izvedeni: T. T. ovim načinom ukrašavanja dobiveni su trokutasti. izrađenih od koso odrezane šuplje životinjske kosti. Nešto su češći otvoreniji poluloptasti oblici. T. T.XVI.7.3. Faza II Ova faza pripada hvarsko-lisičićkoj kulturi mlađega neolitika. cjelovit tipološki pregled grube keramike ove faze nije moguće dati.. Nasuprot tomu. e) Iznimno rijetko zastupljena je barbotino tehnika..4.2. u koju su naknadno dodane značajne količine fino usitnjena kristaliziranog kalcita.3. koja je u ovome slučaju modelirana laganim prevlačenjem prstima (tzv.XI. kružni ili ovalni motivi.1.1. Osim toga. odnosno ogrubljivanje površine posude nanošenjem sloja žitke gline.1. što pridonosi čvrstoći posuda ali utječe i na kvalitetu njihove površine. S potpunom sigurnošću mogu govoriti samo o dva tipa: jednostavnim koničnim loncima s uvučenim gornjim dijelom.XV. T.zdjelama . prije svega. Boja površine kreće se od svijetlih crvenkastih i crvenkastosmeđih do tamnosivih tonova uz prevladavanje ovih zadnjih. a i glačane kamene izrađevine zastupljene su nalazom samo jedne jezičaste sjekire.-5.modeliranim u jednostavnim zaobljenim formama.XII.XV. tako da motivi podražavaju one izvedene utiskivanjem nokta i prsta.. crvenkastosmeđih do izrazito crnih tonova. Koštane alatke nešto su brojnije. T. T.II.IX. a u cjelini prevladavaju tamnije nijanse.4. Posude su izrađene od dobro pročišćene zemlje.X. Tu spadaju i duži ili kraći zarezi izvedeni oštrijim ili tupljim instrumentom.5. sl.3. u rijetkim primjercima zastupljeni su i lončići tipa kao na T. ali joj je naknadno dodano dosta vrlo fino isitnjena kalcita. T.3.50%) otpada na ulomke ukrašene utiskivanjem nekog instrumenta.XIII.I.-7.1. 7.4.1..II. a ovisno o izboru instrumenta i njegovu obliku.XIII. i izrazito loptastim loncima.-3. "organizirani barbotin").IX.2.nizovi visećih i stojećih šrafiranih trokutova.Od kremenih izrađevina na raspolaganju je jedan jedini primjerak nožića.. T.. U osnovnoj tehnologiji fine keramike nema nikakve razlike prema gruboj keramici. T. keramički materijal.. Radi gotovo isključivo o jednoj vrsti posuda .XVI. T.3. ali je i njihova zastupljenost posve minimalna. .XVI.XVI.X. posude manjih dimenzija sačuvane su daleko bolje.2. T.7. Na gruboj keramici ornamentika je vrlo rijetka i svodi se na jednostavne urezane linije na vratu posude. T.-4.XVI. T.-3. T. T.3. d) Skupinu vrlo rijetko zastupljenih ornamenata (oko 4. uglačane do visokoga sjaja. lučne trake i njihove kombinacije..XII.6.6.4. Bitno je drukčija samo obrada površine na koju je nanesena tanka prevlaka fino pročićene zemlje.XIV..-3.

. .XIX..1.XXIX. T.-4.XX. Ostalim keramičkim tipovima ove faze pripada tek 10. Obradi površine posuda nije poklonjena nikakva posebna pozornost premda nije ni posebno gruba ni hrapava. ali u pitanju je samo primarno poravnavanje a ne i glačanje.6.2.4.. Najveći broj ulomaka pripada posudama s loptastim ili gotovo loptastim recipijentom i kraćim cilindičnim ili prstenastim..-3.75%. odnosno kompozicija koju tvori.49% odnosno 5. T.1.2. T... T.1...-3. Na nekim primjercima uočavaju se tragovi crvene inkrustacije.XVIII.XXII.2.XX.-2. girlande. Na manjemu broju primjeraka javljaju se prstenasta zadebljanja oboda.1. Keramografiji ove faze svojstveno je nekoliko pojava koje ostaju njezine trajne odlike od najstarijih do najmlađih sedimenata. U međuprostrima su izvedeni kratki. V.14. T.. a i koštani nalazi ograničeni su samo na dva primjerka šila.Češće od ostalih su mekano zaobljene zdjele s blago naglašenim vratom. i spiraloidni motivi..XIX. a nerijetko je i višebojna.3. bez naknadnih dodataka.3. T.28% u kv. sl. a ako ih i ima radi se o različito granuliranim zrncima obična krečnjaka. i samo iznimno primjerci tipa kao na T.XX. Najbrojnije su (52. T.XX.XXIV..III.1.. Ornamentika na finoj keramici ima sva obilježja hvarsko-lisičićke kulture..XXX..XX.l.a uobičajeno je da se modeliraju i utiskivanjem prsta. T. ali prevladavaju svjetlije nijanse. T. T. T.23% u kv.II.. VI. upravo onaj prikazan na T.-2. Taj je ukras vezan i za sasvim određeni tip posuda.XXIX. T.XVIII. 10.XXVIII. izvedenih urezivanjem. Zastupljeni su sasvim karakteristični motivi: polumjesec.-3. a u pojedinačnim primjercima dolaze posude bikonične profilacije. VI. premda broj tipova nije velik. Drugomu tipu pripadaju jednostavne poluloptaste.Fina je keramika u znaku potpunog prevladavanja zdjela nad ostalim vrstama posuda. T.45% u kv. Drugu. ili loptaste forme. Boja posuda je različita i kreće se od svijetlih oker do crvenkastosmeđih. Međutim. T.. koso šrafiranih traka. vratom i donjim dijelom koji se kreće od jajastih do gotovo loptastih formi. T.XXX.XXII..XIX. koso postavljeni zarezi. T. premda je prikupljen manji broj odbitaka. od blagih TXXII. Najveći broj posuda ovoga tipa ima prstenasto zadebljane obode. Posude su najčeće izrađene od dobro pročišćene zemlje.1. T.XVII. stepenasto su poredane i međusobne povezane kratkim okomitim trakama izvedenim na isti način.2. T.. smeđih i tamnosivih tonova. manje posude zatvorenih loptastih oblika s uskim otvorom.XVII.. Faza III Primjereno debljini kulturnoga sloja. T. ni u ovoj fazi nije pronađena nijedna kremena izrađevina. sl. T. vrlo važnu odliku (37.XXI..2. Nasuprot tomu stoji brojan keramički materijal koji je posve u znaku grublje keramike. te čisti konični oblici. nešto suženim.1.XVII.2.XXIII..XXVII..XVIII. T.-4.XIX. T.1.3. Na velikoj većini ulomaka jasno se vide tragovi dotjerivanja površine.1..XVIII. sl. količina nalaza koji dokumentiraju ovu fazu znatno je veća nego u prethodnim..-13.. T. T.. T. T. T.1.XIX.) predstaljaju konične ili poluloptaste posude s proširenim.80% u kv.XIX. Više vodoravnih.XIX. Velika većina posuda u presjeku ima tamnu jezgro dok su vanjski dijelovi stijenki u boji osnovne površine. Izvan ovih osnovnih oblika stoje rijetki primjerci kruškolikih posuda. T.. a to se odnosi i na motive i tehnike njihova izvođenja.1..2.XXIV. T. T.) posude s cilindričnim.4.Ukrašavanje kaneliranjem zastupljeno je samo jednim primjerkom. uglate i lučne trake. ali to je i najkvalitetnije izrađena keramika.1. i 55.6. nekad izvijenim vratom. Češći od svih ostalih je jedan sasvim neobičan motiv.-5.-11..XXV. T.XXI. 11.5.4. prema unutra koso odrezanim obodom.XXIV. T. Puno rjeđi su primjerci čiji je vrat jasno formiran.6.1.3. i T.1.1. 12.. visok i ima konkavan ili skoro cilindričan oblik.XVII.2.XXVI. i 38.-2. T. a svi motivi izvedeni su tehnikom urezivanja. do jako istaknutih i profiliranih oblika. V.1.-7.3.6.. sl.1.-3.1. T. T.

5.XXVIII.Pronađen je razmjerno mali broj drški a radi se isključivo o trakastim tipovima koji spajaju rameni i vratni segment. sl. T. T. Vrat posude redovito je ukrašen nizom usporednih. (23.2. Cetinski tip ukrasa vezan je za posude manjih dimenzija s loptastim recipijentom i višim cilindričnim vratom.1. okomite paralelne linije koje se spuštaju niz trbuh.3. sl. i upola manji postotak u kvadratu VI. U ovu drugu grupu ubrajam prstenasta zadebljanja oboda.. 1. okomito i koso uz različite međusobne kombinacije. U osnovi tog načina ukrašavanja stoji uska urezana traka unutar koje su. izvedeni dvostruki nizovi sučelice postavljenih trokutova pa se u međuprostorima postiže efekat pozitivne cik-cak trake.XXXIV. ili su pak izvedene na samome ramenu. prije svega uporabom nazubljenoga kotačića. 23.XXIII. U tu grupu uvršćujem i barbotino keramiku koja je u ukupnoj masi nalaza najzastupljenija ornamentalna pojava. T.XXXI. T. T. sl. ali su moguće i druge kombinacije: ispod najniže trake izveden je niz visećih mrežasto šrafiranih trokutova.2..XXIV.1. U kvadratu V. T. dok je rame ukrašeno jednom ili više vodoravnih. tehnikom žigosanja. "jadranskoga tipa ljubljanske kulture". 23.1.. T. U svim tim slučajevima jasno je izražena želja da se razbije monotonija i jednoličnost površine.. a čitav zahvat nema velikih estetskih i likovnih vrijednosti. T.-2. ali je ona ostvarena vrlo jednostavnim tehnikama. Ornamentika cetinskoga tipa i u izboru motiva i u njihovu komponiranju očituje se kao posve tipizirana pojava. 18.. Unatoč tomu.. 17.-28. ukrašeno je 0.XXIII. T. više paralelnih vodoravnih linija. 27. Ta dva ukrasna sustava međusobno nikada nisu kombinirana ali posve paralelno postoje.. . Osim toga.XXII. Pravo ukrašavanje u ovoj fazi vrlo je rijetko. T.XXXII.XXXIV.2. Drugi način ukrašavanja pripada stilu svojstvenom ljubljanskoj kulturi. To su pravila.. Trake su postavljene vodoravno.XXXI. sl. sl. 2.-3. oštro urezanih okomitih linija. 0. T..48% nalaza. T. 11.. T. To je najčešći ali ne i jedini način popunjunjavanja trakom definirane površine.2.41% a u kvadratu VI. Ukrasi ljubljanskoga tipa izvođeni su i na drugim tipovima posuda ali znatno rjeđe i u kombinaciji s drugim motivima.3. 26. sl. 3.3. sl... a drugi obilježja tzv.XXXIV. isto kao što je samo na jednom ulomku sačuvana bijela inkrustacija kojom su ispunjeni žigosani tokutovi.. sl. Na pojedinim primjercima vodoravna traka prekinuta je drugim motivom postavljenim paralelno s uzdužnim osima posude: višestrukim nizom cik-cak motiva.-3. Izvan ovih osnovnih načina ukrašavanja stoje i druge ornamentalne pojave ali njihovo grupiranje nije moguće jer se radi o različitim motivima i različitim kompozicijskim rješenjima: T. dok su ukrasi s obilježjima u stilu ljubljanskoga likovnoga izraza vezani za konične ili poluloptaste zdjele s proširenim i koso odrezanim obodom. ipak je moguće uočiti stanovite "zakonitosti" i u smislu prevladavanja pojedinih načina ukrašavanja i u smislu njihove vezanosti za pojedine tipove posuda.XXXI..XXV. ili pak tvore metope i uglate motive. Posve prevladavaju dva ukrasna sustava od kojih jedan ima obilježja ukrasnoga sustava rane faze cetinske..-2. T. 16. sl.1. mrežasto šrafiranih traka.1.1. dok su pouzdani nalazi s dva para drški vrlo rijetki.1. plastične trake aplicirane na različitim dijelovima posuda. a iznimke su rijetke..3. premda je statistika u pojedinim kvadratima posve različita.XXXIII. T.. tu su ukrasi znatno češće izvođeni drugim tehnikama.XXVII.).1.XXXI.4. Najčešće se radi o dvije nasuprot postavljene drške. pogotovo ona modelirana utiskivanjem prsta. nizove kratkih zareza ili ovalnih udubljenja..XXVII..-2.46% u kvadratu V.. sl. U ukrasnome sustavu treba razdvojiti prave ornamente i one pojave koje samo u širem smislu imaju taj karakter. Samo je u jednom slučaju zabilježeno i ukrašavanje unutarnje površine posude.XXVI. sl. 11. i slično. Nema nikakve mogućnosti njihova stratigrafskog razdvajanja.3. 16. Čitava ornamentalna zona obično je ograničena na vrat i rame a završava se vodoravnom trakom. T.-22.-26. 22a-b. 22a-b. T. sl. ili koncentričnih i mrežasto šrafiranih pravokutnika.

..2. Drugu karakterističnu grupu posuda čine zdjele.XXXVII..-3.1. kojoj se katkad dodaju zrnca obična krečnjaka. b) blago zaobljena trbuha s kratkim konkavnim vratom i lagano izvijenim obodom. nego masivne forme smještene uza sam obod i često modelirane utiskivanjem prsta. je jedna nova kulturna pojava rasprostranjena. T.. njihovih tipova i varijanti.-3.XXXV.XXXV. ali posude nisu izrazito hrapave i grube. te duboke zdjele s kratkim prstenastim vratom i izvijenim obodom. i IV.XXXVI. T. T. Znatno su rjeđe dodavana zrnca fino isitnjena kalcita. ali to ne podrazumijeva ni kulturno ni kronološko jedinstvo faza III. Za lonce su vezani i određeni tipovi drški.XXXVIII.XXXVIII.1.1.2. izrazito bokati lonac s dvije osnovne varijante: a) s ravnim ili blago naglašenim obodom. Osnovne formame predstavljaju duboke poluloptaste zdjele bez vrata s blago profiliranim obodom. Posude su izrađene od zemlje pročišćene od prirodnih primjesa.XLV.2. za koji se može ustvrditi da pripada eneolitskim formama. T.. T. Radi se o dvije cjeline koje i stratigrafski i relativnokronološki slijede neposredno jedna iza druge. zastupljene u više tipova i varijanti.4.. T.XXXVII. Uz trakaste zastupljene su koljenaste.dakle. T.3. T. Obradi površine nije poklonjena posebna pozornost.. . T.XXXVIII. 29. Faza IVa Kulturnu sliku ove faze u cjelini određuju isključivo keramički nalazi.1. Premda se radi o sasvim rijetkoj pojavi.2. na području Hercegovine. bilo varijante s različitim vrstama slabo izraženih produžetaka na samome prijelomu.XXXIX. T. Na velikom broju ulomaka vide se tragovi ravnanja i priglačavanja.-. . ali se time ne dobija glatka i sjajna površina..1.2.. ovdje posebno spominjem primjerak na T. sa zaravnjenim ili blago proširenim obodom. te zatvoreni lonac s izrazito izvijenim obodom. T. . prije svega.3. Uobičajene i masivne jezičaste drške od kojih se neke približavaju trokutastim oblicima.3. Osim toga zastupljeni su i sljedeći tipovi lonaca: .. Keramografiju ove faze karakterizira i dosta velik broj vrsta posuda...XXXVI.1. T. Najčešći su lonci koji se javljaju u više tipova i varijanti. Obično su smještene na gornjemu dijelu posude. T. ali u kulturnom smislu predstavljaju posve različite manifestacije. i IV. i to onima koje su u prethodnoj fazi predstavljale dominantnu pojavu. T. Među keramičkim nalazima posve prevladava gruba keramika.zatvoreni. Boja površine je vrlo različita i kreće se od svijetlih oker do crvenkastih. sl.-2. To je jedna od dodirnih točaka između faza III..1.. Faza. te tamnosivih i crnih kod fine keramike. Među navedenim tipovima lonaca u ovoj fazi prevladavaju dva: jajasti lonac s blago izvijenim obodom.bikonični lonac. smeđih i tamnomrkih tonova kod grube keramike.XLV. T.2. bilo na vratu bilo da polaze od oboda prema nižim dijelovima posude. Zbog stratigrafskih i tipoloških razloga nju je nužno podijeliti na dva stupnja: IVa i IVb.XXXVII.Faza IV Ova faza rezultat je razvoja započetog tijekom razvijenog eneolitika. ali ne jednostavni primjerci.XXXV. bilo jednostavne kao primjerak na T. Obične trakaste drške ovalna presjeka razmjerno su rijetke i izgleda da su vezane za tip dubokih jajastih i bikoničnih lonaca. b) s kratkim konkavnim vratom i izrazito izvijenim obodom. što je srodnost s eneolitskom keramikom. u staroj eneolitskoj tradiciji. Posebna su odlika potkovičaste drške. 29. U najmanju ruku radi se o čistoj eneolitskoj tradiciji.3.2.. što znači da nije pronađena nijedna kremena ili koštana izrađevina. Najveći broj posuda u presjeku ima tamnu jezgru.3. T.duboki jajasti lonac s dvije osnovne varijante: a) jednostavnih linija i neizdiferenciranih segmenata.XXXV. IV.XXXV. sl.XXXVII. ali je najveći broj posuda izrađen od zemlje bez primjesa ili s primjesama krečnjaka .XXXVIII.

duboke bikonične zdjele s kratkim. T. Za lonce su vezani različiti tipovi drški.LII. lonci: T.1. Jedna razlika uočava se u značajnom povečanja postotka keramike s primjesama kristaliziranog kalcita.-5.XLVI. međusobno različitih prvenstveno prema obliku i položaju vrata u odnosu na sam recipijent.1.I. T.2.. T.-2.LI.I. nad bikoničnim formama...-2.XLII. što znači da u osnovnoj tehnologiji izrade posuda nema nikakvih promjena.-3. T.-2..2. Koštane izrađevine zastupljene su samo s dva posve nemarno obrađena šila.2. sl.XLVII.3. a veoma su specifične trokutaste drške T..1.1..1.XLIX. T. T. mekano profilirani lonci jajasta oblika. . T.. Ukrasi su izvanredno rijetki i svode se samo na pojedinačne nalaze: plastične trake modelirane utiskivanjem prsta.XLVI.2. Kremene izrađevine zastupljene su jednim masivnim nožem dosta grube izradbe.-2..-3. a uz njega ide i jedna posebna izrađevina od zelenkasta kamena. T.XLVIII. koje su katkad izvodi i na samomu obodu. T..1.1. T..LVII.T. Češće su od ostalih okomite trakaste drške ovalna presjeka.. T. ali je znatno veći broj primjeraka koji uz to na gornjemu dijelu drške imaju različite vrste produžetaka.XLI.-3.XLIII. a izgleda da se radi isključivo o jednostavnim trakastim formama. 30. T. poluloptaste ili loptaste forme s kratkim prstenastim obodom.1. T..1.1.2. Faza IVb Ova je faza osim keramičkih dala i nešto drugih nalaza..-3.2. Drške obično prelaze obod.2. konkavno profiliranim vratom. T. Drške su na zdjelama iznimno rijetke. ali i ukrasni i apotropejski karakter. T. često i hipertrofiranim...XLV. na čijem je trbuhu izvedena shematizirana predstava ljudskoga lika. Rjeđe su potkovičaste drške.1.2. T.XLI. ili koljenastim drškama.3. Najveći broj nalaza otpada na lonce među kojima postoji nešto šira skala tipova i varijanti nego u prethodnoj fazi. zastupljene u različitim varijantama: T.1.XXXIX. zastupljene u više tipova i varijanti.. zdjele.. T..L. 31.4.LI.1. Pojedine posude ukrašene su parovima izduženih plastičnih aplikacija. TLVII.XLIII. T.3. i bikonične zdjele s izrazito uvučenim gornjim konusom.8-9.-7. Posebno mjesto zazima jedan ulomak jajolika lonca s blago izvijenim obodom.XLIX. potkovičastim. duboke poluloptaste zdjele s proširenim.-3. Karakterističan je tip izrazito zatvorenih lonaca kakvi su bili poznati i u prethodnoj fazi. Keramika s dodacima kalcita uvijek ima hrapavu površinu pa zato djeluje znato grublje od ostale keramike.1.XLI.XXXVI. Drugi značajan tip su jezičaste drške.-4. T. sl.1.2.. a prevladava gruba keramika. Među keramičkim nalazima moguće je napraviti opću podjelu na lonce.XLIII.XLII. T. Druga značajna odlika je prevladavanje zaobljenih.II.2. a pravo ukrašavanje zabilježeno je smo na jednom ulomku. Drugu značajnu skupinu posuda čine zdjele među kojima posve prevladavaju zaobljene. T. kojima je samo vrh zašiljen. Znatno su češći duboki. T.XLII. Ostali tipovi zastupljeni su znatno rjeđe: konične zdjele s nižim ili višim.2.7. T. Taj je tip lonca slabo zastupljen ali je tipološka novost u odnosu na prethodnu fazu. T. uvijek izvijenim obodom. T. T.1. T. Zajedno s ovima idu duboki ali izrazitije zaobljeno modelirani. T.XXXVI.XLVII.-3. vrlo bliski tomu tipu iz prethodne faze. Keramički je materijal vrlo brojan i raznovrstan. na kojemu su izvedene žlijebljene koncen trične kružnice praćene nizom žigosanih trokutova..3.XLIII. ali u znatno širemu repertoaru varijanti. To se u prvom redu odnosi na tip dubokog lonca kruškasta oblika s visokim suženim vratom i nešto zadebljanim ili neprofiliranim obodom. T. Sljedeću grupu posuda čine pehari i šaljice koje u cjelini predstavljaju i najkvalitetnije rađenu keramiku. T..XLVI.LII..2-3. i koso odrezanim obodom..XXXVI.3. T. T. pseudobrassard)..4.-3.XLVIII.XLVI.. T. T.XLIV.XL. Gotovo svaki primjerak te vrste posuda ima dršku koje spajaju obod s ramenom posude.. a u pojedinačnim primjercima zastupljene su duboke zdjele s kraćim izvijenim vratom. T.3.5..XLVI.6. kojoj je moguće pripisati utilitarni (brus. T. šaljice i pehare.1.XLVIII. Znatno su rjeđe dublje i pliće poluloptaste zdjele s proširenim i prema unutra koso odrezanim obodom.LII.XLIV.LI.2.1.3.-3. T. T.XLIV.

-33. Sljedeći nalaz sastoji se. T. sl.LVI.. Njegovu potpunu i sigurnu rekonstrukciju ne mogu predložiti. Faza I Kulturnu pripadnost i kronološku poziciju I. Posljednji nalaz kojega ovdje donosim nije sačuvan u cjelini. sl. sl. a ukrašavanje u pravom smislu riječi izvedeno je još samo na dva primjerka: sl. Njihova prisutnost ovdje nije posebno iznenađujuća ako se ima u vidu koegzistiranju starčevačke i . sl. od više ulomaka. faze Hateljske pećine unutar impresso kulture istočnoga Jadrana posve jasno određuju njezina tipološka i ornamentalna svojstva.XLVIII. uglatih i izduženih štapičastih motiva. T.2.LIII. VIII Kulturni i kronološki odnosi Arheološki nalazi Hateljske pećine predstavlja pouzdan oslonac za sigurno i precizno determiniranje pojedinih razvojnih faza i u kulturnom i u kronološkom smislu. Hateljsku pećinu karakterizira još jedna posobnost u odnosu na sva druga nalazišta impresso kulture na jadranskoj obali i zaleđu.LVI... što je izrazita podudarnost s odlikama najstarijega stratuma Zelene pećine (faza III. koje Hateljsku pećinu približuju nalazištima s obale i otoka. vjerojatno.2. pripada tipu vrča. 36c.1. i 35. zapravo.). T.2..V. te trakastom drškom koja visoko prelazi preko oboda. pojedinačne otiske iste vrste na drugim tipovima drški.. iznimno rijetki. Nasuprot toj izrazitoj srodnosti Zelene pećine III. Među njima dva ulomka keramike. T. 32. 36a. T. isto kao i bikonični pehari s drškom postavljenom na trbuhu. stoje i određene međusobne razlike.XIII. Taj produžetak nije ravno završen. sasvim sigurno ne ulaze u kulturni inventar svojstven ovoj fazi Hateljske pećine a ni ovomu dijelu Balkanskoga poluotoka. Primarna svijetla oker površina zadržana je samo na gornjemu dijelu dok je donji crveno oslikan.1-3. sl. Riječ je o ukrasima izvedenim utiskivanjem ruba školjke. ali se čini da je žrtvenik imao četvorokutnu ili poligonalnu platformu. T.LII.. Bliskost između Zelene pećine III. ovalnih udubljenja i sl. već na gornjoj plohi ima istaknuće koje u određenoj mjeri podsjeća na roščić sl. ukrašavanje je svedeno na krajnje oskudan broj nalaza. Uz pojedinačne primjerke potkovičastih drški ukrašenih nizom otisaka prsta.-4. T.1.. 36b. dok su forme sa zaobljenim trbuhom i visokim vratom. kojima je analogije moguće tražiti jedino na području starčevačke kulture. i Hateljske pećine I. Oba primjerka se i prema načinu izrade izdvajaju od ostale keramike. Drugi primjerak. Dominiraju zaobljeni oblici. postavljenu na masivne noge pravokutna presjeka. 34. Premda se ne mogu sklopiti u jednu cjelinu koja bi barem približno odredila i oblik nalaza. To se odnosi na one vrste ukrasa koje određuju posebnost ukrasnoga stila Zelene pećine. a u svezi s time bitno je sljedeće.3.5. T. držim da svi ulomci pripadaju jednom objektu i da se radi o unikatnom primjeru žrtvenika. i Hateljske pećine I. 4. iznad kojih je izveden sasvim specifičan visoki produžetak koji bi mogao imati i funkciju drške. T. pronađenih zajedno i na jednomu mjestu. U dva slučaja radi se o urezanim linearnim motivima. Prvi je primjerak tipološki teško odrediti jer se radi o malom ulomku trbuha posude. 1.3. 7.2. a njegovu posebnu odliku predstavlja dvobojnost.LIV. 2. čija je vanjska površina prevučena tamnosmeđim firnisom..Ornamentika je veoma rijetka. 37.-2. 3.1.LIV. očituje se i u ukrašavanju keramike. Radi se o dva ulomka keramike s dvije simetrične aplikacije za koje se može pretpostaviti da predstavljaju donje ekstremitete jedne antopomorfne predstave.Značajna skupina posuda su pehari i šaljice. T. T. To su nalazi slikane i barbotino keramike. Izvan svih navedenih svojstava stoji još nekoliko nalaza.LIV.LIII. Ovu fazu karakteriziraju dvije vrste keramike: monokromna i impresso keramika u užem smislu. Izrađeni su od fino pročišćene zemlje uz upotrebu lončarskoga kola. zahvaljujući kojimu je ona i dobila značenje tipnoga predstavnika starijega neolitika Hercegovine: veoma guste redove žigosanih polukrugova.

ornamentika je i u tehničkom i u sadržajnom smislu. gotovo podudarnost. U taj kontekst. 5. i Hvar/Lisičići II. U gruboj keramici posve nedostaju zdjele. ornamentalnih svojstava va Zelene pećine III. U istomu pravcu upućuju i nalazi starčevačkog tipa. Kako Ravlića pećina IIA najviše odgovara fazi IV.6. ovu fazu Hateljske pećine treba vezati najranije za prijelaz iz zrele u kasnu fazu impresso kulture.VII. Izrazita srodnost. butmirski ili butmiroidni tipovi piriformnih posuda i dr.. različite varijante lonaca s razvraćenim obodom. . Ona pripada hvarsko-lisičićkoj kulturi mlađega neolitika. . sinkronizam Hateljska pećina II.Vinča C i Hvar/Lisičići II. kronološka pozicija klasične hvarsko-lisičićke kulture prema neolitskim kulturama na širemu balkanskom prostoru određena je ponajprije nalazima tipa Lisičići u Obrama II. ovu fazu Hateljske pećine moguće je u cjelini usporediti s klasičnom fazom hvarskolisičićke kulture. šaljice. određen je vremenski odnos ovih dviju kultura.impresso kultura III. Kako ukupna kulturna slika faza II. uključujući i pojavu realističkih i simboličkih predstava. a ista konstatacija odnosi se i na tipološke i tehničke odlike malobrojnog koštanoga i kremenoga oruđa. To potvrđuje i prisutnost keramičkih tipova koji su bliski i danilskim keramičkim formama. s pouzdano utvrđenom pojavom crvenog inkrustiranja.Batovića. . plitke zdjele s valovitim obodom. to znači da i Hateljsku pećinu treba staviti u isti vremenski odnos prema drugim nalazištima toga kulturnog kompleksa. odnosno istočnobosanskom varijantom starčevačke kulture u cjelini. dok crveni crusted slikani motivi sasvim nedostaju. podudarna onoj s eponimnog lokaliteta. i rane danilske kulture ne bi bilo moguće. točnije onoj njezinoj varijanti poznatoj na temelju nalaza s lokaliteta kod Konjica. Repertoar keramičkih tipova Hateljske pećine je dosta sužen u odnosu na tipologiju Lisičića. . koji podrazumijeva paralelu Starčevo IIb . Unatoč velikoj podudarnosti s naseljem u Lisičićima. što bez kronološkoga dodira Hateljske pećine I. Ti nalazi u Hateljskoj pećini predstavljaju import i neka druga vrsta veza ne dolazi u obzir.Ravlića pećina IIB jasno određuje položaj ove faze Hateljske pećine prema neolitskim kulturama na kontinentalnom području u smislu: . a pronađen je i samo jedan ulomak s kaneliranim ukrasom. a na temelju kojih je uspostavljen sinkronizam: Hvar/Lisičići I. ulazi i Hateljska pećina II. posude tipa "flaša". jasno pokazuje da među njima ne postoji samo stilsko-tipološko nego i kronološko korespondiranje. u Obrama II. dok je u odnosu na impresso kulturu potvrđena vrlo dobrim analogijama na jadranskim nalazištima. i II. i prema tako shvaćenom razvoju ove kulture i prema svom ukupnom sadržaju. naravno. . Prema tome. a to određuje i njezinu poziciju prema drugim neolitskim kulturama. To potvrđuju raspoloživi nalazi. Naime. a faza IIB Ravlića pećine.Vinča C i Butmir III. .impresso kulture u Obrama I. posude na nozi. Budući da Zelena pećina pripada jednoj razvijenijoj fazi impresso kulture i dijelom se dodiruje s danilskom kulturom. Ta je paralela podudarna s relativnokronološkom pozicijom starčevačkog sloja u Gornjoj Tuzli.Butmir III. koju je najlakše usporediti s IIB fazom i najdalje početkom faze IIC Ravlića pećine. i III. to istodobno znači i paralelu Hvar/Lisičići I. i Hateljske pećine I. dopušta i sinkronizam: Butmir II. Naime. Riječ je o nalazima koji se približavaju danilskim keramičkim formama T. dok među finom keramikom nedostaju šaljice. Faza II Kulturno i relativnokronološko determiniranje ove faze vrlo je jednostavno.Vinča C/D1. postoje i neke razlike. butmirski ili butmiroidni nalazi u Lisičićima. odgovara fazi Hvar/Lisičići II. u Obrama I.Vinča C/D1.Butmir II. posude na nozi.. Ukrasni sustav Hateljske pećine posve je u znaku urezanih motiva. promatrani i u cjelini i u pojedinostima: tehnološka svojstva i tipološke odlike keramičkih izrađevina posve odgovaraju tehnološkim svojstvima keramike iz Lisičića i Ravlića pećine. odnosno ranoj fazi hvarsko-lisičićke kulture. na temelju strukturiranosti faza I. . Hateljska pećina pokazuje i neke tipološke razlike prema drugim nalazištima impresso kulture. danilske kulture u smislu formulacije Š. dok njezinu gornju granicu određuje početak danilske kulture.Imajući u vidu sve iznijeto.

Što se tiče posuda s koso odrezanim obodom. jasno proizlazi da je taj tip posuda rezultat autohtonoga razvoja. Faza III Kulturna slika III faze Hateljske pećine dosta je složena budući da je karakteriziraju pojave kojima se porijeklo i može i mora tražiti na različitim područjima i u različitim kulturnoetničkim skupinama. ali su zato neki hateljski primjerci ukrašeni nepravilnim trokutastim ubodima kakvi se javljaju na nalazima povezanim upravo sa "Schnur"-keramikom. Naime. te njihove izrazite koncentracije na ovomu području.Osim navedenih. te posude s proširenim i prema unutra koso odrezanim obodom.XXXIII. one utvrđene u Ravlića pećini. cetinske kulture: uspravne. same drške. Ulomak posude sa T. Njihova prisutnost vjerojatno je posljedica stanovita oblika kulturnih utjecaja. ukrašen trakastim motivom ispunjenim ovalnim udubljenjima. Grapčeve spilje i drugih nalazišta na kojima su zabilježeni najstariji nalazi. ali ih je u tipološkomu smislu moguće uspješno komparirati i s odgovarajućim formama iz Zelene pećine. njihov autohtoni razvoj nije moguće dokazati i u tomu smislu vjerojatno ih treba dovesti u svezu s odgovarajućim tipovima iz područja istočnoga Balkana i donjega Podunavlja. Izravno povezivanje navedenih analogija i hateljskih nalaza otežava činjenica što u Hateljskoj pećini nema "Schnur"-keramike. da ne pripadaju nikakvim izoliranim dijelovima sloja nego su stratigrafski povezani s drugim vrstama keramičkog materijala. odnosi na onu skupinu koju je moguće komparirati s materijalom faze 1. olazeći od broja nalaza ljubljanskoga tipa na svakome pojedinom nalazištu. na temelju stratigrafije Ravlića pećine.Posudama izrazito loptasta oblika analogije je moguće naći na drugim istodobnim nalazištima ovoga područja. vrlo vjerojatno pripada unutarbalkanskim elementima. Posebno značenje imaju još dvije skupine nalaza. npr. Njihovo značenje u fizionomiji ove faze očito je iz ranije iznesenih postotaka i njihovih međusobnih odnosa. Njihovo značenje za kulturnu sliku Hateljskoe pećine istovjetno je značenju koje imaju i na drugim eneolitskim nalazištima na jadranskom području. Ta analogija vrlo dobro se uklapa u neke ranije naglašene veze hercegovačkog područja s tim nalazištem. kulturnu sliku ove faze karakteriziraju i druge pojave zastupljene u znatno manjem broju. Sve konstatacije iznijete u svezi s nalazima cetinskoga tipa odnose se i na onu skupinu nalaza čija se ornamentalna svojstva kreću u okvirima ukrasnih svojstava ljubljanske kulture: uske vodoravne. te motiv "muzičkih nota". gusto poredane linije na vratu.Butmir III. Ljeskove glavice. stavljenih u širi kontekst indeouropeizacije ovoga dijela Balkanskog poluotoka.To se. prije svega. Rumin-Bitelića i Lazaruše. Stoga je posve jasno da se ne radi o konzistentnoj cetinskoj kulturi nego samo o njezinim elementima integriranim u kulturni sadržaj ove faze Hateljske pećine. .Vinča C/D1. te da su zastupljeni u svim dijelovima sloja ove faze.Hateljska pećina II. pod pojmom "jadranski tip ljubljanske kulture" treba podrazumijevati samo i isključivo određenu keramičku vrstu koja se od drugih razlikuje po svojim ornamentalnim . njihova konteksta i odnosa prema drugim istodobnim i za iste slojeve vezanim pojavama. visokim vratom i prstenasto zadebljanim obodom. Škarina samograda. okomite ili kose trake izvedene urezivanjem i ispunjene jednostrukim ili dvostrukim redovima žigosanih trokutova.te tipološka svojstva posuda za koje je ta ornamentika vezana. odnosno tamošnjim nalazima "Schnur"-keramike. Kada je riječ o prvomu tipu. snopovi okomitih cikcak motiva na drškama i oko njih. a najbolje analogije ima među nalazima s višeslojnog lokaliteta Ezero. iz čega proizlaze i dalje poznate paralele s neolitskim kulturama na jugoistoku Europe i Apeninskom poluotoku. vodoravne mrežasto šrafirane trake na ramenu posuda. uključujući tu i detalje kao što su npr. . Dominantne pojave u ovoj fazi su posude s loptastim ili jajolikim recipijentom. Za pravilnu procjenu njihova značenja važno je da u ukupnoj masi nalaza ove faze oni čine malobrojnu skupinu.

ipak. Nasuprot takvom dojmu. dakle. što znači da se ne mže govoriti o samostalnoj ljubljanskoj kulturi nego samo o njezinim elementima inkorporiranim u drugi i bitno drukčiji kulturno-etnički prostor. Radi se. . Taj se proces. U formiranju njezine kulturne slike sudjeluje više komponenti koje je izvorno moguće vezati za različite kultulturno-etničke manifestacije razvijenog eneolitika. Njezino je porijeklo posljedica utjecaja vučedolske kulture iz njezinih bosanskih nalazišta.u istovjetnim ili vrlo sličnim kontekstima. Među nalazima ove faze zastupljeni su i malobrojni primjerci žlijebljene keramike. Ravlića pećini.Čovića. o pojavama koje su različitim mehanizmima ulazile u kulturni inventar razvijenog eneolitika ovog područja i postajale njegovim sastavnim dijelom. zbog stratigrafskih a posebno tipoloških razloga ovu je fazu nužno podijeliti na dva razvojna stupnja. Nasuprot samo jednoj komponenti kojoj se može pripisati autohtoni karakter . faze Hateljske pećine moguće je sažeti na sljedeći način: 1.. te su komponente znatno brojnije.. Relativnokronološka pozicija III. Br. A1 u srednjoeuropskom smislu. Uzimajući u obzir njihov odnos prema albanskom i širem egejskom području. Promatrane u relativnim odnosima. budući da ovo nije niti prvo niti jedino nalazište na kojima se pojavljuju. Guvninama I. pa zato ova faza. ova faza Hateljske pećine. a njezinu prisutnost treba promatrati u kontekstu odgovarajućih nalaza na drugim lokalitetima .. Dosta je važna pojava u keramografiji ove faze i barbotino keramika. cetinske kulture u periodizaciji I. Njezina je fizionomija samo njegov odraz.stoje one vrste nalaza koje takav karakter nemaju posude s proširenim i koso odrezanim obodom. Imajući u vidu sve iznijeto. .posude s zaobljenim recipijentom. nema takav karakter. Međutim. sasvim sigurno. Ipak. Odmutom V/VI. Gudnjom V. sasvim je jasna i okvirna kronološka pozicija Hateljske pećine III. budući da joj nije moguće pripisati nijedan eneolitski lokalitet ni neki izolirani sloj. a to znači sinkronizaciju s Ravlića pećinom IIIA. već se radi o sasvim konzistentnoj cjelini u kojoj prisutnost većeg broja komponenata i njihovi međusobni odnosi predstavljaju samo odraz složenih odnosa na širem prostornom planu. keramika ljubljanskog i cetinskog tipa. Lazaruši i dr. fazom A1 Velike gradine u Varvari. djeluje kao skup sasvim raznorodnih elemenata povezanih samo stratigrafskim odnosima.Čovića o posuškoj kulturi. visokim vratom i prestenasto zaobljenim obodom . Neovisno o izvornoj vezanosti za različita područja i različite kulturno-etničke grupe.Velikoj gradini u Varvari. završni stupanj koje je označen kao faza Gagrice-Hatelji. svakoj od spomenutih odlika Hateljske pećine može se pripisati i lokalni karakter. Lazarušom II. te da zahvaća i veći dio ranoga brončanog doba. karakter III. Međutim. faze određena je njezinim pripisivanjem razvijenomu eneolitiku i navedenim analogijama. koja Hateljsku pećinu uvršćuje među kulturno istovrsno strukturirana nalazišta.. i fazom 1. žlijebljena i barbotino keramika i dr. moguće je da ova faza traje i nešto duže od skiciranog okvira.svojstvima. Prisutnost vučedolske kulture kao samostalne i konzistentne pojave na jadranskom području nije moguće dokazati. 2. iz razloga zbog kojih i iduću fazu u razvoju ovoga nalazišta (Hateljska pećina IVb) treba datirati u nešto razvijeniju etapu ranoga brončanog doba u srednjoeuropskom smislu. njihova prisutnost ni prema zastupljenosti ni prema značenju ne nadilazi vrijednost sekundarne komponente u kulturnoj fizionomiji pojedinih nalazišta i razvijenoga eneolitika u cjelini. Ta vrsta keramike nema autohtoni karakter i treba je promatrati u kontekstu odnosa unutarbalkanskoga i jadranskoga eneolitika u onomu smislu u kojemu sam to predložio za naselje na Guvninama. izvorno vezanim za autentičnu ljubljansku kulturu. 3. na prvi pogled.Marovića i B. nije odvijao posredovanjem Hateljske pećine. Faza IV Pitanje kulturne i relativnokronološke pozicije ove faze Hateljske pećine olakšano je nedavnom studijom B.

držim. posve jasno i na temelju spomenutog položaja faze IVa Hateljske pećine unutar posuške kulture. 30. a možda i samom kraju faze Nečajno. Eneolitskom bi se tradicijom mogla smatrati i ornamentika na ulomku sa sl. te da u zadnjoj fazi (faza Gagrice-Hatelji) ornamentika gotovo potpuno nedostaje. Kada je riječ o kronološkoj poziciji ove faze Hateljske pećine unutar posuške kulture. imaju svoje analogije i u fazi Nečajno i u fazi Sovići posuške kulture. Slično ukrašeni ulomci poznati su iz Zelene pećine i Lazaruše i njihova pripadnost eneolitiku tamo ne dolazi u pitanje. Duboke zdjele tipa prikazanog na T. Tu bliskost još više povećava diskretno izvedeno prstenasto zadebljanje oboda. Zbog toga se čini da bi faza IVa Hateljske pećine morala zahvaćati relativnokronološki okvir koji odgovara fazi Sovići posuške kulture i prijelazu prema fazi Nečajno-Sovići.Čovića. Tipološka svojstva ulomka sa T. ali ne zbog samog produžetka koji tamo ima sjekirast oblik. Primjerak drške sa stubastim produžetkom. usporedba raspoloživih nalaza ove faze Hateljske pećine s tim odlikama govorila bi u prilog njezina povezivanja s kasnijom fazom razvoja posuške kulture. Njih treba promatrati u razvojnom kontekstu koji karakterizira Hateljsku pećinu a ne posušku kulturu u cjelini. To je. vrlo su bliska tipu posuda sa zaobljenim recipijentom i visokim vratom. polazeći od činjenice da početnu fazu te kulture (faza Nečajno) karakteriziraju izrazite eneolitske tradicije u ukrašavanju. U svezi s time puno su indikativnije tipološke odlike. odnosno njihove pozicije u periodizaciji brončanoga .Faza IVa Za ovu je fazu veoma važan razvojni konitinuitet s prethodnom. ornamentalne odlike ne predstavljaju pouzdan oslonac. koji nema analogije među poznatim nalazima posuške kulture.XLIV. Ta je tehnika na značajnom broju nalazišta vezana upravo za eneolitske slojeve. Tipološke odlike koje povezuju ovu s prethodnom fazom Hateljske pećine nisu brojne ali su dovoljno karakteristične. Ovo je najizrazitiji primjer te tipološke povezanosti. Pri ovoj usporedbu nije važan samo motiv nego i tehnika njegova izvođenja. Šalice i pehari s drškama koje polaze od oboda.XXXV. eneolitske tradicije koje sam ovdje spomenuo nemaju istu vrijednost ni isto značenje. sasvim normalnu pojavu u postupnom razvojnom procesu kakav karakterizira ovo nalazište. na koji ukazuje ponajprije odsutnost sterilnoga međusloja koji bi ove faze razdvajao. U odnosu na tu definiciju. odnosno činjenica da su koncentrične kružnice izvedene žlijebljenjem.XXXIX. Polazeći od predloženog kronološkog okvira za faze Nečajno i Sovići. T. ali se kod toga tipa ne smije izgubiti iz vida činjenica da su odgovarajuće forme zastupljene i u fazi B1 Velike gradine u Varvari. a potom tehnološke.1.1-2. što se ne može prihvatiti. a na čijem su gornjem dijelu izvedene različite vrste produžetaka. To pokazuju i neki karakteristični primjeri. isto onako kao što je to normalno i za početnu fazu posuške kulture u definiciji B. Naime. sličnih spomenutom ulomku. čini mi se. vrlo dobre analogije imaju među nalazima faze B1 Velike gradine u Varvari. Ista konstatacija odnosi se i na tip izrazito bokatih lonaca s kratkim izvijenim vratom. već zbog plastičnoga rebra modeliranog čitavom njegovom dužinom. a to znači u jednoj arhaičnoj tradiciji upravo tipičnoj i za eneolitsku fazu Hateljske pećine i za odgovarajuće nalaze s drugih nalazišta. Kada je riječ o tehnološkim odlikama vrlo je važno što je značajan dio keramičkih nalaza izrađen od zemlje bez primjesa ili s primjesama različito granuliranog obična krečnjaka. neke tipološke i ornamentalne odlike. dok je broj nalaza s oblikovnim svojstvima u eneolitskoj tradiciji. da u sljedećoj fazi (faza Sovići) posve nestaju a da ih zamjenjuje Litzen-tehnika. Navedene eneolitske tradicije u ovoj fazi Hateljske pećine predstavljaju. i nešto veći. može se uspoređivati s jednim nalazom iz faze A3 Velike gradine u Varvari.2. U svezi sa svim ovim i drugim nalazima važno je naglasiti da ih ne treba promatrati pojedinačno nego u njihovom suodnosu.

do kraja LH. čini se da spomenute nalaze nije moguće vezati za vrijeme prije kasnoheladskog IIIA (LH. ovakav se odnos čini relativno prihvatljiv i zbog toga što u fazi IVb postoje mogućnosti kompariranja i s Varvarom B2. unatoč dosta strmoj padini. L A Z A R U Š A I Prirodni okviri Lokalitet se nalazi u blizini sela Dabrica. u južnom do 1. 1. Faza IVb Pitanje relativnokronološke pozicije IVb faze Hateljske pećine neusporedivo je jednostavnije zbog toga što je njezin materijal poslužio i za definiranja završne faze posuške kulture i za određivanja njezine kronološke pozicije. te potrebom vezivanja faze IVa i za Varvaru B1. što se ne odnosi samo na ulomak na sl. Prilog br. Usporedba s kasnoheladskim nalazima koja se ovdje nameću zbog okvirne sinkronizacije faze Gagrice-Hatelji s krajem LH. sl. sjeverno od Stoca (istočna Hercegovina). Još veće iznenađenje od samoga ambijenta u kojemu se špilja nalazi. IIIA. 34. pokusno iskopavanje poduzeo sam 1984. I. u veoma neobičnom ambijentu kojeg čini kanjon sezonske rijeke Radimlje. 2.20 m. ali uspon do ulaza.. predstavljaju njezina veličina. odnosno MH I. pedesetak metara iznad njegova dna. Premda vrlo suha. što je u skladu s datiranjem nalaza s Debelog Brda. A1 do Br. 1. postavljena paralelno s ulaznim otvorom. dok se u dnu oštro završava svodeći koristan prostor na minimum. te mikenskoga karaktera nalaza s Kosova.doba u srednjoeurop skomu smislu. mikenskog karaktera dva ulomka keramika s Debeloga Brda kod Sarajeva.40 m. Računajući i taj gotovo neuporabljivi dio pećine. to bi približno odgovaralo kraju Br. Ipak. te paralela prema egejskomu području. a sam ambijent i prostorni okvir vrlo neobični. sl. nije sasvim uspješna zbog nedovoljno izrazitih svojstava ovih nalaza. Premda je ova sonda malena. Njezina najveća širina na samomu ulaznom dijelu iznosi oko 6 m. pećina je veoma skromnih dimenzija. Kulturni sloj u ovoj sondi bio je izrazito neujednačene debljine i kretao se oko 0. kojem je sačuvan samo dio trbuha nego i na ulomak sa slikanim. Imajući u vidu položaj Varvare B1 prema srednjoj Grčkoj i činjenicu da nalazi iz Hateljske pećine pripadaju samom njezinom kraju. te posebice debljina kulturnoga sloja. rezultati pokusnoga sondiranja. kasnim datiranjem većine nalaza s područja južno od Hateljske pećine. 34. II Povijest istraživanja Prvo. ali nejasnim ukrasom. sloj neujednačene debljine. ne iziskuje nikakav poseban napor. Promatrano s toga stajališta ni ulomci keramike sa sl. Ta neujednačenost uvjetovana je isključivo oštrim padom prvotnoga dna pećine od izlaza prema unutrašnjosti. i 35. okrenuta jugu i djelomice osunčana. množinom i raznovrsnošću keramičkih nalaza premašili su sva očekivanja. njezina duljina ne premašuje 13 metara. i iz Albanije. Tom je prilikom otvorena sonda veličine 4x2 m. u sjevernom dijelu. do LH I. godine. B1. oko 25 km. . nemaju posebnu vrijednost zbog nedovoljne tipološke i ornamentalne izrazitosti. Sama pećina smještena je na desnoj strani kanjona. IIIA).

55) sterilni sloj 0.5 i 3.90 . Premda je kulturni sloj vrlo homogen i ostavlja dojam posve neprekinute cjeline i u kronološkom i u kulturnom smislu.0. sondi veličine 4x1. u obliku slova "T" međusobno povezanih.zapad i postavljena u širem ulaznom dijelu. Samo iskopavanje provedeno je uz puno uvažavanje stratigrafskog metoda. godine tijekom kojega je otvorena površina od 17 m2. točnije 2. što predstavlja oko 80% ukupne površine pećine. uključujući i dodatak prema pokusnoj sondi..0. bez okomitih arbitriranja.00 m.Sustavno iskopavanje izveo sam 1988. Iskopavanje je najprije provedeno u okviru sonde I. Takav metodološki pristup omogućio je dobivanje gotovo potpunog podužnog i poprečnog presjeka kroz sve slojeve pećine. što je ostvareno otvaranjem dviju. u kulturnom sloju Lazaruše moguće je izdvojiti dvije razvojne faze od kojih mlađu.jug i obuhvaćala suženi unutarnji dio pećine. Pri iskopavanju veliku pomoć pružili su debeli i izraziti slojevi gara i pepela koji su prekrivali čitavu istraženu površinu. Nalazi od zdravice do stratigrafski nižeg i relativnokronološki starijeg sterilnog sloja predstavljaju kompaktnu cjelinu koja se znatno razlikuje od nalaza iz sedimenata iznad sterilnog sloja. postojanje dvaju sterilnih proslojaka prosječne debljine oko 0. nalazi iz sedimenata iznad tog starijeg sterilnog sloja pa sve do vrha kulturnoga sloja predstavljaju drugu kompaktnu cjelinu u kojoj nema nikakvih uočljivih razlika. jer se u kulturnom smislu ne očituje na bilo kakav uočljiv način.10 do 0.0. Prva je duljom stranom orijentirana u pravcu istok . na temelju spomenutih zapažanja. Sve keramografske pojave prisutne u sedimentima ispod sterilnoga međusloja pojavljuju se i u slojevima iznad njega.72 . u kojemu je svaka stratigrafska jedinica odvojeno istražena ravnomjernim otkopima debljine 0. S obzirom na to moguć je i zaključak da taj stratigrafski viši i relativnokronološki mlađi sterilni međusloj ne podrazumijeva dulji prekid u korištenju pećine. Taj postotak istražene površine još je i veći ako se promatra u odnosu na korisni dio pećine.. S druge strane.0.80 (0. Prilog br. omogućavaju njegovu finiju podjelu.80 .60 (0. uz razumljiva korigiranja prema zahtjevima svake specifične situacije. odnosno ukupna površina od 25 m2 računajući tu i pokusnu sondu iz 1984. stratigrafska podjela kulturnoga sloja Lazaruše pokazuje sljedeću sliku: Faza I Faza IIa Faza IIb 1. treba podijeliti na dva stupnja.5x2 m.. a podrazumijevalo je iskopavanje gotovo cijele površine pećine .60 . dok je druga imala orijentaciju sjever .0. godine. ali ta podjela ima posve uvjetan karakter jer nije praćena nikakvim promjenama u materijalnoj kulturi. IV Stratigrafska slika Pokusno sondiranje upućivalo je na postojanje debljeg kulturnog sloja u unutarnjem dijelu pećine. Prilog br. 1.00 . ali je znatno iznenađenje predstavljala činjenica da je dosegnuo debljinu preko 2. III Način iskopavanja Sustavno je iskopavanje predstavljalo izravni nastavak pokusnoga i na njega se oslanjalo.72) sterilni sloj 9.15 m. a zatim je istražena sonda II. Promatrana tako.05 m. Ti se prekidi u ukupnoj kulturnoj slici nalazišta očituju na različite načine. pa je primjeren toj činjenici i zaključak da taj stariji sterilni međusloj odgovara dužem vremenu u kojem pećina nije bila naseljena. 2. S obzirom na to.20 m kod točke F.55 . Prilog br. 1. neovisno o tome što je i u tomu dijelu kulturnoga sloja postoji jedan sterilni međusloj.

zapravo.I. izrađeno običnim šiljenjem rascijepljene kosti. Budući da je podjela mlađe faze uvjetovana samo stratigrafskim razlozima ali je ne šrate nikakve specifičnosti u materijalnoj kulturi. Neoviso o odnosu lova i stočarstva stoji činjenica da i jedan i drugi oblik privređivanja podrazumijeva veliku pokretljivost populacije i izrazitu ovisnost o ekonomskim potencijalima prostora u kojem se njezin život odvija. No. a pri klasičnoj podjeli na grubu i finu keramiku očito je potpuno prevladavanje fine nad grubom keramikom. te podjelu mlađe faze na dva razvojna stupnja.V Stambene zone i prateći objekti Svojim oblikom i veličinom pećina predstavlja potpuno jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu. očito je da je populacija Lazaruše svoju egzistenciju temeljila na stočarstvu. kulturni sloj nalaže izdvajanje dviju faza.1. S obzirom na položaj nalazišta i njegovu okolicu koja ne pruža nikakve uvjete za zemljoradničku djelatnost. pa možda upravo tu pokretljivost treba uzeti u obzir i pri razmatranju uzroka koji su doveli do prekida u korištenju pećine. a mlađi prekid. . i to vjerojatno na uzgoju stoke sitnoga zuba. te izrazito masivni mlat s rupom za usađivanje drške. Sama ognjišta su. sasvim je sigurno da Lazarušu nije moglo istodobno koristiti više od 5-6 individua koje su činile čvrsto povezanu cjelinu. T. VII Kulturna stratigrafija Kao što je već rečeno. VI Gospodarstvo Podaci o gospodarskoj osnovi populacije Lazaruše krajnje su skromni i ograničeni isključivo na ostatke životinjskih kostiju. Od koštanih izrađevina zastupljeno je samo jedno šilo.2. T. T. posebice jedna sitno retuširana oštrica. Prvi. raspoređenih bez nekog posebnog smisla. izrađen od jelenova roga.4. T.I. O tome postoje i sasvim egzaktni podaci u raspoloživom materijalu.I. sudeći prema debljini sterilnog međusloja i ujednačenosti arheoloških nalaza. Samo kao lustraciju u tom smislu navesti ću lako prepoznatljive kosti ovce (koze). mjesto življenja upravo takve jedne društvene cjeline. dok je drugi puno brižljivije obrađen. Pretpostavljeni karakter gospodarstva dopušta mogućnost sezonskog napuštanja pećine.3. upravo odgovara takvom karakteru gospodarstva i takvom karakteru napuštanja naselja. i lovačkoj djelatnosti. Keramički su nalazi znatno brojniji ali u cijelini dosta skromni. pa i ne predstavljaju ništa više od običnih vatrišta. Kremene izrađevine zastupljene su s dva noža.. znatno masivniji izrađen je grubim tesanjem kremene jezgre. a s obzirom na veličinu nije mogla primiti populaciju veću od jedne obitelji.. te dvije podfaze treba promatrati kao jedinstvenu cjelinu. Sve keramičke nalaze karakterizira neolitska tehnologija. ili pretežno stalno. jelenske rogove i ptičje kosti. najjednostavniji ostaci vatre zapaljene na površini zemlje bez ikakvih konstrukcijskih zahvata i pripremanja prostora. divlje svinje. arheološki nisu ni brojani ni raznovrsni. U tim okolnostima nije moguća ni rasprava o njezinoj unutarnjoj organizaciji i o organizaciji života u cjelini. Faza I Premda ovoj fazi pripada nešto više od polovice kulturnoga sloja. ili je u pitanju drukčije organizirana i drukčijim interesima povezana zajednica. U tim je okolnostima neobičan dosta veliki broj ognjišta. ali kako oni nisu obrađeni danas nije moguće reći koja je od ovih gospodarskih grane imala veće značenje.I. Otvoreno je pitanje je li služila kao stalno.

crvenkastosmeđih i smeđih do sivih i crnih tonova.IV. T. Izvan ovoga stoji još samo tip izrazito velike posude sa zaobljenim. Neornamentiranu keramiku karakterizira izrazita tipološka stereotipnost.1. tamnosivim i mrkim tonovima.2. poluloptaste zdjele s uvučenim i profiliranim obodom. tamnosivim i crnim tonovima i uglačana je do visokog sjaja. 4. Ipak. T.-2. Faza IIa-b Ova je faza znatno bolje dokumentirana.. 3.1. T.-5.3. ali i određene pravilnosti.IV. blago zaobljenih stijenki.X.IV.4. zatvorene loptaste posude uskoga otvora. ali se ta konstatacija odnosi samo na keramičke nalaze..1.-4.. daleko bliža gruboj nego finoj keramici.III.III. tipološko definiranje geube keramike veoma je otežano.-2. T.3. T.III..6.IX. T. Ukrasni sustav karakterizira raznovrsnost i u smislu tehnika i u smislu izbora motiva i kompozicijskih rješenja. gotovo loptastim recipijentom i visokim cilindričnim vratom.. T. odnosno izvođenja ukrasa tupim instrumentom koji ostavlja duboke i relativno široke žljebove oštrih ivica. Nije pronađena nijedna kremena. Boja površine posuda vrlo je različita i kreće se od oker.VIII. zastupljeni su i pojedinačni primjerci dubokih bikoničnih posuda s kratkim i izrazito uvučenim gornjim konusom. T.. kamena ili koštana izrađevina. T. Taj način ukrašavanja vezan je gotovo isključivo za posude sa zaobljenim recipijentom i visokim . T. T. Osim toga tipa. T.-2.. smeđim.VIII.3. T. recipijentom i visokim okomitim. bilo zbog vezanosti određenog načina ukrašavanja za pojedine vrste posuda.3.IX..1. više ili manje loptastim.X. Gruba keramika ima dobro poravnatu ali uvijek rapavu površinu u sivim. T. Klasična podjela na grubu i finu keramiku nije moguća. sl.7.-6. Jedini ukras.3.II.1. duboke poluloptaste zdjele s diskretno naznačenim obodom.1. Najveći broj posuda izrađen je u tipično eneolitskoj tehnologiji.. te njihove varijante s uvučenim obodom.XI.. jer sve keramičke nalaze karakterizira slabija obrada. jedna je podjela moguća.. 6.-2. sl. konkavnim ili blago proširenim vratom.II. bilo zbog ustaljenosti kompozicijskih rješenja i sl.XII... a i one su zastupljene sa svega nekoliko tipova: plitke zdjele s neprofiliranim i izrazito uvučenim gornjim dijelom.-4. premda ona ne uključuje nikakve značajnije razlike u tehnologiji.1.V.. jer je ukrašavanje i fine i grube keramike gotovo posve nepoznato.IV. Iznimno je mali broj nalaza koji se mogu podvesti pod pojam fine keramike. sužen ili izvijen. Skroman je i repertoar oblika fine keramike. T. Praktički.. sl.-5. 5. plitke zdjele s uvučenim i polukružno zadebljanim unutarnjim dijelom oboda.1.3.. jesu plitke kanelure izvedene upravo na unutarnjoj strani tako zadebljanih oboda. vezan isključivo za plitke posude sa zadebljanim obodom..1. S ograničenim repertoarom keramičkih podudaraju su ornamentalne odlike. Ornamentirana keramika zastupljena je u znatno široj skali tipova: posude s izrazito zaobljenim.VII. Iznimno su rijetki primjerci s prstenasto zadebljanim obodima. T. Površina fine je dolazi u oker. apliciranu neposredno ispod oboda. T.-3. sl.1. T.5. Neke od njih imaju prstom modeliranu plastičnu traku. Ovoj skupini keramike pribrajam i razmjerno brojnu barbotino keramiku. koji može biti okomit.1. Sa sigurnošću je moguće odrediti samo tip dubokog lonca s kratkim prstenastim vratom.II.VIII.-2. bikonične zdjele. T.-2.. To je podjela na ornamentiranu i neornamentiranu keramiku. T. T. T.1.1.Obje vrste keramike izrađene su od dobro pročišćene zemlje s naknadno dodanom značajnom količinom kristaliziranog kalcita fine granulacije. duboke konične zdjele. Budući da je zastupljena manje tipičnim ulomcima. radi se samo o jednomu jedinom tipu: posude sa zaobljenim recipijentom i visokim vratom. Radi se isključivo o zdjelama.II. od pročišćene zemlje s naknadno dodanim zrncima obična krečnjaka ili bez ikakvih dodataka. Ukrasni sustav mlađe faze Lazaruše posve je u znaku žlijebljenja. T.II. crvenkastosmeđim. T.VI.

T..4.1.. Svi primjerci pripadaju posudama sa zaobljenim recipijentom i visokim vratom..-5. T.V. sl. T. sl. T. jednostavna ovalna udubljenja.cilindričnim.VIII.-5. Odmah uz ornamentiku svojstvenu stilskom izrazu "jadranskoga tipa ljubljanske kulture" dolaze ukrasi svojstveni cetinskoj kulturi.V.. redovito koso šrafiranih. 8.2. ili koncentričnom kružnicom s nizom kružnih udubljenja.VIII. T. a jedina iznimka u tomu smislu je konična posuda s uvučenim gornjim dijelom.-4. a ovisno o tome je i različito koncipiran. Jedan dio njegove ornamentike izveden je na način koji podsjeća na "ljubljanski stil". 5. Pojedinačnim primjercima zastupljeni su ukrasi izvedeni tehnikom koja podsjeća na brazdasti urez. unutar kojih je žigosan dvostruki niz suprotno postavljenih trokutova tako da formiraju plastične cik-cak trake.. kombinacije prstenasto zadebljanih oboda i radijalnih plastičnih traka koje se od oboda spuštaju prema donjim dijelovima posude. Ostaju na kraju još dva iznimna nalaza. ukrašen gusto postavljenim otiscima nazubljena kotačića.IX.. Sljedeći karakterističan način ukrašavanja je onaj u stilu "jadranskoga tipa ljubljanske kulture". Istodobno. sl. u osnovi koje stoji friz ispunjen različito organiziranim redovima trokutova. ta se tehnika koristi posve samostalno. T. T. T.VIII. 9.-7.-5. T.VIII.4. Drugi nalaz pripada grupi znatno kvalitetnije izrađene keramike. sl.-7.7. 6. Rameni segment može biti ukrašen i višestrukim okomitim žljebovima.VIII. T. 8.VII.1. T.VIII.. Ovisno o upotrijebljenom instrumentu nastaju trokutasti i polukružni motivi.4. Približno u istom omjeru zastupljeni su i ukrasi izvedeni žigosanjem ili ubadanjem kao posve samostalnim tehnikama.VII. Friz je obično ograničen jednim ili s dva reda ovalnih ili trokutastih udubljenja.1.-4.VI.-5.5. T.3.VI. Među plastičnim ukrasima zastupljena su zadebljanjima oboda.V.IX. Kod prvoga je riječ o jednom tipu poklopca. c) Posve prevladavaju pravocrtna kompozicija (snopovi vodoravnih.4. a rame na drugi način. loptaste forme posuda.V.1.-8. T.. T. sl.-3.XI. Na vratu su izvedeni višestruki vodoravni žljebovi.1. 10. dok je veći dio ukrasnoga . U ovomu trenutku Lazaruša se očituje kao lokalitet s najvećim brojem nalaza "Schnur"-keramike u ovome dijelu Balkanskoga poluotoka. sl. pa je vrat ukrašen na jedan. sl.VI.2.3... okomitih i kosih "Schnur"-ornamenata) i linearni motivi. izgleda.1.-4. 6-8.. Ovome stilu pripadat će i ulomak posude sa zaobljenim recipijentom i visokim vratom.5. T..6.VII.."Schnur"-keramiku Lazaruše karakteriziraju sljedeća zajednička svojstva: a) Taj je način ukrašavanja gotovo isključivo vezan za izrazito zatvorene. T. ovo je i jedini primjerak na kojem je sačuvana bijela inkrustacija kojom su ispunjeni i žigosani i "Schnur"-ornamenti.XI.. sl. Na jednomu ulomku sa žlijebljenim ukrasom upotrijebljena je i bijela inkrustacija. T. Ornament je ograničen na vrat i rameni segment. Taj je način ukrašavanja vezan pretežno uz konične posude.3.2.3. Zaravnjeni dio drške je. T.VIII. T. T. s bogatom ornamentikom koju čine trokutasti motivi gusto ispunjeni ovalnim udubljenjima u kojima je sačuvana bijela inkrustacija. T.3. T. a krivocrtni motivi izvedeni su samo na pojedinim primjercima.3. Friz je redovito ispunjen nizom visećih (ili stojećih) trokutova. b) Gotovo na svim posudama.1. T. T.3. na kojoj je "Schnur"-ornament kombiniran sa žigosanim trokutovima. 6. a jedinu iznimku predstavlja posuda na sl. na čitavoj svojoj površini bio ukrašen ovalnim udubljenjima. a u tipološkom pogledu vrlo je blizak odgovarajućim formama vučedolske kulture.. ali ona mogu biti kombinirana s urezanom linijom.VIII. 6. koji mogu biti povezani s jednostrukim ili dvostrukim nizom ovalnih udubljenja.. a karakterizira ga kombinacija višestrukih vodoravnih i okomitih neograničenih traka....1.VI.2.-2.VII. Rameni segment ukrašen je znatno složenijom kompozicijom. konkavnim ili blago proširenim vratom.VII. T. ili ispunjavati usku traku koja ograničava sam friz. T. Izvan svih spomenutih pojava stoje nalazi ukrašeni "Schnur"-ornamentima.1. T.1.VI.

Svaka od njih raspolaže vlastitim izrazom. na prijelazu faza IIB/IIC Ravlića pećine određuje i njezin položaj unutar kasnoga neolitika i ranoga eneolitika istočnog Jadrana i njegova zaleđa. One se. na Guvninama i u smislu rješavanja tih problema ovdje nije moguće ništa više dodati. a drugim sa Ravlića pećinu IIC. VIII Kulturni i kronološki odnosi Izložena stratigrafska zapažanja i odlike arheološkog materijala nedvojbeno potvrđuju ranije iznesenu konstataciju o postojanju dviju razvojnih faza. Iznimku predstavljaju dva nalazišta: Lazaruša IIa-b i Guvnine I. za koje dobre analogije postoje u Ravlića pećini IIC. njezina podrijetla.. pa je i njezina pripadnost toj kulturi neupitna. te gornjim slojevima Lisičića. Imajući to u vidu. Ta je činjenica veoma važna zbog njezine izrazito složena strukturiranost. barbotino keramika i dr. očituju u organizaciji ukrasa koji je u Lazaruši znatno složeniji i najvećim se dijelom kreće unutar nizova alternativno postavljenih i redovito šrafiranih trokutova. poredanim unutar okomitih nizova tako da formiraju motiv sličan motivu "riblje kosti". predstavlja dominantnu pojavu. dok na Guvninama apsolutno dominira linearnost i motiva i kompozicija: nizovi okomitih i vodoravnih žljebova. . . . Faza IIa-b Premda stratigrafska zapažanja zahtijevaju izdvajanje dviju podfaza one u razvojnom smislu nisu obilježene nikakvim specifičnostima koje bi nalagale njihovu odvojenu obradu. U taj se proces posve uklapa i prisutnost posuda s konkavno zadebljanim unutarnjim dijelom oboda na kojem su izvedene fine kanelure. Faza I Najveći dio keramičkih nalaza koji karakteriziraju ovu fazu Lazaruše. nedostaje klasična hvarsko-lisičićka ornamentika.Vinča C/D1. Međutim. već je bilo govora u svezi s fazom I. međusobno posve različitim i u cjelini i u detaljima. u prvom redu. kao i sinkronizam Ravlića pećina IIB (klasična faza hvarsko-lisičićke kulture) Butmir III. žlijebljena keramika. Potpuni nedostatak klasične ornamentike posve se podudara situacijom na hvarsko-lisičićkim nalazištima Popov do kod Goražda i Gradac u Donjem selu kod Konjica. odnosno raznorodnosti komponenti kojima je porijeklo nužno tražiti na različitim područjima i različitim kulturama: žlijebljena i "Schnur"-keramika. karaktera i značenja u kulturnoj slici razvijenog eneolitika istočne jadranske obale i zaleđa. što znači da bi i njezina relativnokronološka pozicija morala biti negdje između njih. . među kojima nema izravna dodira ni u kronološkom ni u kulturnom smislu.Gudnja IV. O problemu žlijebljene keramike. Na oba lokaliteta ova keramička vrsta. Prema značenju u kulturnoj slici na prvo mjesto dolazi tzv. Maliq IIa/b. što je posljedica procesa raslojavanja te kulture kao konzistentne kasnoneolitske pojave. tipološki je podudaran s keramikom hvarsko-lisičićke kulture u kojoj su dobro zastupljene plitke i duboke poluloptaste zdjele s neprofiliranim i uvučenim gornjim dijelom. odnosno način ukrašavanja. gdje su posljedica utjecaja s područja Salcuta-Krivodol-Bubanj kulturnog kompleksa. Nasuprot tome. koja se zastupljena na značajnom broju eneolitskih nalazišta južnoga dijala istočne jadranske obale i zaleđa. nalazi cetinskog i ljubljanskog tipa. ova se faza dijelom svojih odlika poklapa sa Popovim dolom i Gradcom. unatoč toj činjenici između ova dva nalazišta postoje i sasvim očite razlike. potom mogućnost sinkronizma Ravlića pećina IIC.polja ukrašen gusto žlijebljenim uglatim motivima. relativnokronološka pozicija Lazaruše I. ali uvijek kao slabije zastupljenim komponentama u njihovoj kulturnoj slici. odnosno činjenice da Ravlića Pećina IIC pripada ranome eneolitiku. a prisutne su neke tipološke odlike posve nepoznate toj kulturi. S obzirom na to.Odmut IV.

relativno dobro vežu za isto područje za koje su vezane i žlijebljena i "Schnur"-keramika. ali je vjerojatno da ih treba promatrati kao unutarbalkanske pojave. Ganjolle. te potpuna odsutnost složenijeg ukrasnog sustava kakav je zastupljen na nalazima iz Zelene pećine. Odmutom V/VI. Bardhoca.6. Ljeskove glavice i nekim nalazima s juga Balkana. pa i "Schnur"-keramika može biti samo posljedica takve komunikacije i njegov najizrazitiji pokazatelj.. iz Shtoja kod Skadra id. a njihova se prisutnost posve dobro uklapa u situaciju na većem broju eneolitskih nalazišta ovoga područja. Premda ovdje nije moguće ozbiljnije ulaziti u sve probleme vezane za prisutnost "Schnur"-keramike i njezino značenje u proučavanju širenja stepskih populacija s istoka Europe. S obzirom na to. otvara se mogućnost komunikacija istočnog i zapadnog Balkana i to preko njegova južnog dijela. T. ulomak prikazan na T. nalaze toga tipa u Lazaruši skloniji sam promatrati kao posljedicu stanovita oblika kulturnih utjecaja.. zahvaljujući nizovima sitnih trokutova kombiniranih s "Schnur"-ornamentom. odnosi na vrlo dobro zastupljenu žlijebljenu i "Schnur"-keramiku na temelju kojih je moguće pomišljati i na stanovit udio novih . 8. Gajtanu. Zelenoj pećini. 9 i 10. U taj kontekst ulazi i nalaz iz Hateljske pećine koji sam doveo u svezu s Ezerom. ulomak sa sl. koji se. Varvarom A1. u Pazhoku. u Piskave.Segment kulturnih komponenata vezanih za područje sjeverozapadnoga Balkana čine nalazi cetinskoga i "jadranskoga tipa ljubljanske kulture". U slojevima 8.4. Nezirovoj pećini. u Ezeru. dopuštaju mogućnost prisutnosti manjih skupina nositelja "Schnur"keramike na širem prostoru jadranskog zaleđa.5. Dukatu kod Vlore i u tumulu VI.-4. znatno veća podudarnost postoji s jednim ulomkom iz Odmuta. Odgovarajuće pojave već su zabilježene i na ovomu području.. U tomu smislu.1. a u ovomu trenutku izgleda da je najzastupljenija u Lazaruši.-3. razmjerno je dobro zastupljena "Schnur"-keramiku. T. u nešto mlađim slojevima toga nalazišta (slojevi 5. gotovo izravne analogije ima u odgovarajućim nalazima iz Rumin Bitelića i Ljeskove Glavice.. kulturna slika ove faze Lazaruše veoma je složena. S druge strane.VIII. pokazuje upadljivu bliskost upravo s nalazima iz Zelene pećine. grobu u središnjoj grobnici tumula 1. Odmutu. Nasuprot tomu.. Hateljskom pećinom III.VIII.-2. Hagia Marine i Eutrezisa. Gudnji. Nalazi s pelagonijskih nalazišta Crnobuki i Šuplevec. a većina "Schnur"-keramike Lazaruše se i u tipološkom pogledu veže za izrazito loptaste forme svojstvene upravo nalazima s navedenih lokaliteta. U tomu se smislu i ova faza Lazaruše posve dobro uklapa u opće razvojne procese. S druge strane.. što bi značilo da su oni i u Lazaruži posljedica prisutnosti jedne takve populacije. u tumulu I. i V. Bardhocu. Maliqu i Benje...IX. U kontekst tih odnosa mogle bi ući još neke manje brojne pojave kao što su nalazi ukrašeni žigosanim motivima.2. prije svega. broj tih nalaz u Lazaruši traži barem osnovni komentar u tomu smislu.. I tom kontekstu značajna je veza koju je između jadranskog i istočnobalkanskog područja moguće uspostaviti preko nalazišta Dikili Tash. T. i drugim istovrsnim i istodobnim lokalitetima. sl. pri čemu je vrlo važno napomenuti da su i asocirane s "Schnur"keramikom.. ali pokazuje i stanovite osobitosti koje se očituju u nešto drukčijem međusobnim odnosima pojedinih zastupljenih komponenata. u Ljeskovoj glavici. Odmuta i Ljeskove Glavice. To se. Gledano u cjelini. te primjerci iz Kastritsa-e u grčkom Epiru. Ipak.Dva iznimna nalaza ove faze nemaju odgovarajuće analogije.. a i neki raniji nalazi iz Ravlića pećine. "Schnur"-keramiku Lazaruše karakterizira jednostavnost i izrazita linearnost kompozicije. tumulu XI. karakter primarnih sahrana npr. Rumin Biteliću. također.-6. dovedenim u svezu sa slojevima VI.VII.Druga važna komponenta kulturne slike Lazaruše je "Schnur"-keramika koja uz opću srodnost s nalazima te vrste pokazuje i znatan stupanj posebnosti među svim danas poznatim nalazima na jadranskom prostoru.) dosta su dobro zastupljeni i nalazi koje je moguće povezati s "jadranskim tipom ljubljanske kulture. U tomu se pogledu i ova faza Lazaruše može sasvim uspješno komparirati s Ravlića pećinom IIIA. koju je moguće vrlo lako uspoređivati i s nalazima iz Zelene pećine. a određuje je više komponenata koje su već poznate s drugih nalazišta razvijenoga eneolitika istočnoga Jadrana i njegova zaleđa.

. No. Hateljska pećina III. za definitivan zaključak u tom pravcu trebat će i druge potvrde.populacija u formiranju njezina izraza. Ta činjenica ostavlja mogućnost pomišljanju o stanovitu obliku simbioze autohtonih i novih elemenata. S druge strane. ljubljanskoga tipa.. u onomu smislu ukojem je goveno pri utvrđivanju kronološke pozicije Guvnina I. .nalazi cetinskoga tipa. Gudnja V. a iz čega proizlaze i daljnji sinkronizmi na širem jadranskom. i Hateljske pećine III. Odmut V/VI. ipak. ni ostale komponente . Guvnine II. zdjele s koso zasječenim obodima . U ovomu trenutku. posude s prstenasto zadebljanim obodima. egejskom i unutarbalkanskom prostoru. premda je teško reći o kojem se obliku sudjelovanja u tom smislu ovdje radi: izravnom ili neizravnom. najvažnijim držim sasvim pouzdan relativnokronološki okvir unutar kojeg treba datirati ovu fazu Lazaruše: Varvara A1..ne pokazuju jako velika odstupanja od njihove uobičajene zastupljenosti na drugim nalazištima. Ravlića pećina IIIA..