You are on page 1of 248

izdava~ POZORI[TE LUTAKA MOSTAR za izdava~a RANKA MUTEVELI] urednik RANKA MUTEVELI] likovni urednik D@EVAD HOZO tehni~ki

urednik NARCIS POZDERAC recenzenti NED@AD MAKSUMI] SALKO [ARI] lektor i korektor DIANA ONDELJ-MAKSUMI] prevod rezimea na engleski ALEKSANDRA MILETI]-[ANTI] fotografije ARHIV POZORI[TA LUTAKA MOSTAR tira` 1000 primjeraka [tampa

Lutkarsko pozorite je najistiji teatar, ono je apsolutno pozorite. Joe Pengov

Stijenjen izmeu sivih brda i starih zidina, Mostar vjekovima boravi pored zelene

rijeke. To je grad osobene arhitekture, prelijepih fasada starih zdanja, uskih ulica i sokaka, mirisa orijenta i Mediterana. U tom i takvom ambijentu, u mahali Brankovac, prije 50 godina, pozorini zanesenjak ore Bovan zapoeo je svoje lutkarsko traganje. Okupio je oko sebe mlade ljude da bi ih nauio animiranju lutaka. Bovan zatim okuplja scenografe, muziare, kreatore lutaka, i pravi predstave za djecu. Lutkarske predstave, pune mate i ljepote. Lijep, ali i teak poetak formiranja Pozorita lutaka u Mostaru, ili kako se tada zvalo, Gradskog pozorita lutaka. Puni zamah u radu Pozorita lutaka Mostar otpoeo je sa dolaskom Ante Karaia na mjesto direktora. On je ostvario saradnju sa lutkarima iz ehoslovake, tada vodee nacije u evropskom lutkarstvu, uveo nove tehnike, postepeno odustajui od klasinih marionetskih predstava, te je ova kua s novim elanom i savremenim pristupom ovoj umjetnosti krenula dalje. Od prve premijerne predstave Snjeana i sedam patuljaka, izvedene 15. novembra 1952., u repertoaru Pozorita odigrane su 144 premijerne predstave i 7.058 repriza. Pozorite je gostovalo u 253 mjesta, uestvovalo na znaajnim festivalima kod nas i u svijetu, dobilo mnoga priznanja i nagrade. Dvadeset predstava snimljeno je za televiziju. Nae predstave vidjelo je 1 734 967 gledalaca. Pedeset godina Pozorite vri kulturnu, duhovnu i obrazovnu misiju i igra vanu ulogu u stvaranju teatarske publike uopte.
5

Lutkarstvo je velika umjetnost stvaranja, ako se istinito stvara, rekao je jedan uvaeni evropski lutkar. Mostarski lutkari, u stvaranju svojih predstava, od samog poetka nastoje da se dre tog naela. Zato su mnoge predstave bile raskone imaginacije, veliki spektakli, prava mala remek-djela. Nakon takvih predstava i uspjeha, ugledni pozorini kritiar gospodin Dalibor Foreti je osamdesetih godina napisao da se ansambl Pozorita lutaka moe svrstati u sam vrh kreativnih snaga jugoslovenskog lutkarstva.* Za proteklo vrijeme dolazili su i odlazili mnogi upravnici, reditelji, scenografi, glumci, a Pozorite je nastavljalo da ivi. esto, i u najteim trenucima, predstavljalo je duhovno i emotivno utoite, u kome su se mnogi osjeali kao kod svoje kue. Ono je otvaralo svoja vrata djeci i odraslima, a svoje srce poklanjalo onima koji to najvie zasluuju. U povodu 40. godinjice Pozorita, dugogodinji lan ansambla gospodin Salko ari je napisao da je mostarsko Pozorite lutaka uvijek u svojoj bogatoj povijesti bilo na ponos gradu i davalo Mostaru obiljeja grada i kulturnog centra.** U ovo prelijepo zdanje Pozorita lutaka, u ovaj hram kulture, dola sam u ljeto 2000. godine i preuzela odgovornost da slijedee etiri godine budem na elu ustanove sa veoma bogatom tradicijom. Naalost, u to vrijeme velike nestaice novca i nedostatka razumijevanja za kulturu uopte, bilo je vrlo teko. Svjesna tog stanja, odluila sam se za izradu projekata koji su predoeni stranim donatorima. Nasreu, naila sam na njihovo razumijevanje. Shvatili su, da sve nae tekoe i probleme nadjaava ljubav prema pozoritu, elja da napravimo nove predstave, da djeci uinimo djetinjstvo ljepim, da Mostar bude ponovo prepoznatljiv kao grad opsjednut pozoritem. Zahvaljujui entuzijazmu i volji cijelog kolektiva, posebno umjetnikog ansambla, pozitivnoj energiji ljudi i finansijskoj pomoi uglavnom stranih donatora, uspjeli smo, prema ocjenama kritike, napraviti nekoliko dobrih ostvarenja. Sa predstavama
6

Ukradena pria, Maak u izmama, Dvije princeze, poela je nova uzlazna putanja. Posljednjom predstavom Zaljubljeni oblak na najbolji nain oduili smo se velikom jubileju. Bila je to ona scenska kultura koju nismo u prilici tako esto uti sa naih drugih scena. Sagledano u cjelini moglo bi se rei da je ovom predstavom ansambl Pozorita u Mostaru dostigao onu razinu do koje se bilo stiglo predstavom 'Asagao', izvedenom 1989. godine*** zapisao je pozorini kritiar, gospodin Vojislav Vujanovi. Taj entuzijazam i ljubav prema Pozoritu i danas je pokretaka snaga malog kolektiva velikog stvaralakog duha, koji stalno nastoji da djeci uini ivot ljepim, da sretnije odrastaju. Veliko nam je zadovoljstvo saznanje da su uz predstave naega Pozorita odrasle generacije djece, sada ve odraslih ljudi, koji su vaspitavani na najboljim ostvarenjima ovoga teatra. Nadamo se da su nae predstave uspjele probuditi ono to je najljepe u ovjeku: ljubav, plemenitost, dobrotu, kreativnost. Vjerujemo da e tako biti i ubudue. Pojava ove Monografije sastavni je dio Programa za obiljeavanje pedesete godinjice rada, koga je uglavnom finansirala Evropska unija. Ovo je prilika da im se javno zahvalimo. Knjiga osim pregleda pedesetogodinjeg rada Pozorita i cjelokupnog repertoara, sadri i biografije, do kojih smo mogli doi, sudionika koji su u proteklom periodu stvarali povijest Pozorita lutaka i dali manji ili vei doprinos radei u njemu ili saraujui sa njim. Na ovaj nain zahvaljujemo svima, koji su za proteklo vrijeme radili u Pozoritu lutaka, ak i one najmanje, esto zaboravljene poslove, i na taj nain doprinijeli da se sauva njegova samobitnost i visok ugled.

* Vjesnik, Zagreb, 29. 12. 1989. ** Mostarsko jutro br. 6, Mostar, 24. 11. 1992. *** Osloboenje, KUN, str. 7, Sarajevo, 4. i 5. 12. 2002.

VOJISLAV VUJANOVI]

OPSJEDNUTOST POZORITEM

u kritiarskoj optici:

udno je ekao povoljan trenutak da uvue u svoju utrobu plodonosnu klicu, oplodi je tom svojom ivotodajnou i potjera ibljike koje e Mostar, koji je bio naoko uspavana turska varo, primitivna, neprosveena, daleko od napretka (Jovan Radulovi), preobratiti u oazu u nepreglednoj duhovnoj pustoi balkanske provincije. Tu klicu su zasadile putujue pozorine trupe koje su poele, posljednih decenija 19. stoljea, navraati u Mostar, zatim uitelji koji su dolazili iz Vojvodine i svoja teatarska iskustva, stjecana u jednoj sredini koja je imala gotovo stogodinje teatarsko iskustvo, pretakali u Mostaru u razne vidove kolskih priredbi. Najzad, orijentalni teatar sjenki Karaoz dao je, takoer, svoj obol. Mostar, od tada, biva opsjednut pozoritem! Njemu se nee posveivati tek neka skupina ljudi, takozvanih obdarenih, ve e se svi odreda, bakali, mehandije, zanatlije, uitelji, sitni inovnici, radnice tvornice duhana, malobrojna inteligencija, pjesnici i pisci okupiti na zajednikom poslu: stvaranju pozorine predstave (prof. Josip Lei). Tom Mostaru, ija je vremenska amplituda obuhvatala dvije posljednje decenije 19. i prve dvije decenije 20. stoljea, profesor Josip Lei je podario svoju, krajnje plemenito pisanu, studiju pod
9

ivotodajni humus mostarskog podneblja

naslovom Grad opsjednut pozoritem (Svjetlost, Sarajevo, 1969.). Period izmeu dva svjetska rata i vrijeme druge polovine 20. stoljea ostavio je u amanet svojim sljedbenicima na obradu, ali se, naalost, oni nisu pojavili. Ono to se uobliuje u nae povrno znanje jeste injenica da je i izmeu svjetskih ratova trajao odreeni teatarski entuzijazam, mada nije bilo linosti koja bi nagomilanu energiju transponirala u profesionalno pozorite, kao to se to desilo u Sarajevu 1920. godine i u Banjoj Luci deset godina kasnije. Takva e se linost pojaviti tek nakon Drugog svjetskog rata, linost monog htijenja, jasnih vizija i strasne upornosti Safet ii od koga su potjecale sve incijative za uzdizanje Mostara na onu duhovnu razinu za koju je ovaj grad oduvijek imao izrazitih potencija. Teatar mu je, ipak, bio osnovna inspiracija: njegovom inicijativom e se formirati i profesionalni teatar, njegovom inicijativom e biti oformljeno i Pozorite lutaka.

Blagi traak svjetlosti u nae poznavanje

ORE BOVAN

teatarskih zbivanja u Mostaru izmeu svjetskih ratova unio je Nuri-Dihan Kezman svojom Monografijom o amaterskom pozoritu Abraevi, koje je u

Mostaru djelovalo od 1926. godine. Meu mostarskim amaterima nalaze se: Ante Vladi, Ana imun, Anika Komad-Vlahbegovi, ukrija Vrani, Nikola Abramovi, Nikola Palandi, dr. Safet Muji, Drago Didi, Mara Mileti, Franc Novak, Vlado Meljnikov, Hasan Maci. U njihovom drutvu je i ore Bovan, medicinski radnik po struci, ali i jedan od opsjednutih. Kao i ostali, roeni je Mostarac. Svijet je ugledao 3. novembra 1895. godine. Mostarskim se amaterima prikljuio ve poetkom 1919. godine. Poeo je, moda, i preskromno: u jednoinkama ili epizodnim ulogama, da bi, kasnije, poeo igrati u historijskim dramama i dobivati i glavne role. U poetku se vezao za drutvo Pobratimstvo, a zatim se angairao u radu svih mostarskih druina, u: Guslama, Hrvoju, Ittihadu (Jedinstvo), Gajretu, Muslimanskoj biblioteci, Sokolskom drutvu, Abraeviu. Njegov specifikum je bio teatar za mlade. Ta njegova preokupacija je motivirala Sokolsku upu u Mostaru da ga uputi u Ljubljanu, na kolu za lutkarstvo, 1938. godine. Kada se, naredne godine, vratio u Mostar sa diplomom zavrene kole lutkarstva, formirao je u Sokolskom drutvu Lutkarsku scenu koja je radila do poetka Drugog svjetskog rata. Bila je to jedinstvena pojava u Bosni i Hercegovini. ta je radio i na koji je nain organizirao lutkarske
10

predstave, kakva je bila recepcija tih predstava u mostarskoj sredini, kada su davane predstave i koliko su pobuivale interes najmlaih ostalo je nezapisano. Nakon okonanja Drugog svjetskog rata, ore Bovan se ukljuuje u rad RKUD-a Abraevi, kao glumac i reditelj. Njegovo e se ime nai i na plakatu za prvu poslijeratnu Abraevievu premijeru: Na strai Viktora Cara Emina, izvedenu 19. novembra 1946. godine. Kao reditelj, na sceni Drutva postavie Nuievu Oaloenu porodicu. Meutim, poseban znaaj ima 1948. godina kada se, u okviru Abraevia, formira pionirska dramska sekcija. Bie to nastavak rada, prekinutog 1941. godine. Rukovodilac je ponovo ore Bovan. Na repertoaru su predstave: Udarnici Branka opia, Pionir Grujo Vladimira Nazora, Dugonja, Trbonja i Vidonja Mladena irole, Crvenkapica Vladimira Nazora Za predstave se koriste marionete. PRVA SEZONA: 1952/53.

Prva je premijera bila Snjeana i sedam patuljaka, poznata bajka brae Grim. Prvi je reditelj bio ore Bovan. Bio je to povijesni trenutak trenutak inauguriranja nove institucije u povijesti bosanskohercegovake teatarske umjetnosti. O pretpraznikoj atmosferi ostao nam je dragocjeni novinski zapis u kojem je precizno opisano niz elemenata. Zapis nosi naziv: Bie to velika radost za maliane. U tekstu se istie da je u ansamblu bilo 13 lanova sedam enskih i est mukih i, osim jednog, svi su bili bez ikakvog iskustva. Ali, kako autor zapisa svjedoi, iako rade tek mjesec i p dana, glumci su nauili da barataju koncima i njihove lutke se ve prilino sigurno kreu po pozornici, klimaju glavom, miu rukama. Autor teksta istie jo neke momente: Pozorite je smjeteno u Jevrejskoj sinagogi, koju je Jevrejska optina ustupila gradu Mostaru, sa napomenom da ju moe koristiti samo za vaspitanje mladei. (Kasnije e Skuptina optine Mostar, 23. jula 1965. godine, nakon kraih pregovora, za cifru od 5.500.000 dinara otkupiti zgradu od Jevrejske optine Mostar.) Zatim autor dodaje: Kraj samog ulaza je kancelarija i garderoba za maliane s jedne strane, a s druge jo jedna kancelarija i ulaz u radionu, a zatim
11

Novi datum u povijesti Pozorita lutaka u


Mostaru jeste kraj 1949. godine kada Safet ii predlae da se u Mostaru formira profesionalno pozorite lutaka i gradska uprava to prihvaa. Za upravnika je izabran ore Bovan.

sala sa klupama koje mogu da prime preko 300 posjetilaca. Klupe jo nisu obojene, svjetlo jo nije uvedeno, a patos kojeg posebna komisija nije htjela primiti od Graevinskog preduzea 'Graep' zbog 'fuerske' izrade, treba da se oblanja. Upravnik Bovan istie predusretljivost Narodnog pozorita koje je obealo dati zavjesu, reflektore i platno za pozadinu. Posebno se svojom nesebinou istakao elektriar Narodnog pozorita Jovo Vlahbegovi, koji je pristao da bez ikakve nadoknade provede elektrine instalacije na pozornici. Najzad, istie autor i scenografa, izraivaa kulisa i kostima Veselu Rasli i majstora Hivzu Pandura: ona pravi skice, a Hivzo sve to izrauje od drveta koje, potom, Vesela dograuje svojim kistom, dotjera i ara ivim bojama. Bajku Snjeana i sedam patuljaka za scenu je pripremio Adolf Pomezny koji ju je, prethodne sezone, kao reditelj, postavio na lutkarskoj sceni u Sarajevu. U adaptaciji je bilo 25 uloga, a glumaca 13! Prva je Snjeana bila Dobrila Hamovi, prva Kraljica Fadila elmo, Starog Kralja je tumaio Branko Hinkovi, Princa Kreimir Soldi, patuljke Branko Hinkovi, Salko Elezovi, Zijada anti,

Mirzo Kajan, Drago alija, Dragan Pezelj i Ivica Arapovi, dok su slukinje tumaile Ljubica Repovi i Gina Mari, Lovca Drago alija, arobnjaka Ivica Arapovi, a ivotinje su animirali Dragan Pezelj, Mirzo Kajan, Ljubica Repovi, Gina Mari, Zijada anti, Kreimir Soldi i Ivanka Ivankovi. I to je bio cijeli ansambl. Nakon premijerne izvedbe, u mostarskoj Slobodi se pojavio nepotpisani tekst, neka vrsta pozorine kritike. U tekstu se istie promiljenost u izboru Snjeane, za prvo premijerno predstavljanje, gdje na minijaturnoj pozornici lutke igraju kao bia, dok njihove pokrete glasovno tumae nai pioniri i omladinci. Predstava je dobra iako autor ima primjedbi na izvjesnu nevjetinu u voenju lutki. Od glumaca posebno izdvaja kreaciju Dobrile Hamovi u ulozi Snjeane koja se glasovno toliko saivjela sa svojom lutkom, da je izgledalo kao da lutka govori. Vrlo dobri su bili Kralj, Kraljica, Zec i Vjeverica. Ocjenu kritiara e, na kraju sezone, potvrditi i ore Bovan, alei to je jedan od najboljih lanova Pozorita, Dobrila Hamovi, napustila Pozorite. U prvoj sezoni su izvedene etiri premijere: Snjeana i sedam patuljaka, Ivica i Marica, arobni lijek i Aladin i arobna lampa. U toku sezone su izvedene 92 predstave (predstave su davane tri puta
12

sedmino). Krenulo se izuzetno poletno. Istovremeno se i stvaralo i uilo. Ipak, put nije bio posut ruama. To ilustrativno pokazuje tekst Ivana Fogla, objavljen u Omladinskoj rijei, listu koji je okupljao mlade bosanskohercegovake inktelektualce, meu kojima je bio i Vitomir Luki. Fogl je, bez zazora, upro prstom u sva slaba mjesta, posebno na prosvjetne i pedagoke radnike, kao i na porodicu i list Slobodu. Sloboda bi, po miljenju Ivana Fogla, trebala obavljati misionarsku ulogu, utjecati na roditelje, da im sa vie sistema, pisanom rijeju, neposrednije priblii probleme vaspitanja djece, a na tom planu i nastojanja kolektiva Pozorita lutaka. Roditelji bi, pak, trebali najneposrednije utjecati na razvijanje potreba za pozoritem kod mladih, meutim, injenice pokazuju da su upravo one predstave koje su namijenjene djeci koja dolaze sa roditeljima najslabije posjeene. Nerazumijevanje Pozorita lutaka kod nastavnika ispoljava se gotovo drastino. Nastavnici ne samo da uenike ne upuuju u probleme pozorita i njegove umjetnosti, ne samo da ne tumae sadraje, teme i ideje bajki koje djeca gledaju, dakle ne koriste predstave kao efikasno sredstvo vaspitanja, nego ne pruaju ni najjednostavniju podrku u organizovanju predstave... Nastavnici su mahom oni koji

pokazuju na predstavama dosadu pred uenicima, naputaju predstavu itd. Na drugoj strani, ore Bovan, jedini reditelj i jedini organizator svih akcija, sa ljubavlju izgrauje svoj kadar, ambiciozne planove realizira samo sa 13 glumaca od kojih su tek petero stalni lanovi ansambla, a od tehnikog osoblja je zaposlen samo jedan stolar. Meutim, sve se to nadoknauje velikom ljubavlju za taj posao koja se, na svoj nain, prelama i kroz scenografije Vesele Rasli, slikane u stilu djejih crtea sa neobino istim i toplim bojama. Prihvatili smo ovaj uvid Ivana Fogla u okolnosti u kojima je djelovalo Gradsko pozorite lutaka, kako je u poetku nazivano, jer su injenice, koje je iznosio, potvrivane i samim izjavama ora Bovana koji kae da pojedini prosvjetni radnici kau da meu djecom ne vlada interesovanje za Pozorite lutaka, a nisu ni uinili nita da ga populariu. Kao pozitivan primjer naveo je Treu osnovnu kolu i Treu gimnaziju iji direktor i sam dolazi na predstave. U takvom spregu ljubavi i nerazumijevanja poelo je Gradsko pozorite lutaka u Mostaru svoj povijesni hod i gradilo je svoju vertikalu vrijednosti, evo, do polustoljetne obljetnice.

13

AROLIJE HILJADU I JEDNE NOI: 1953/54. 1958/59.


ruga sezona e poeti u istom repertoarskom kljuu: dominirat e predstave sa izrazitim bajkovnim sadrajem zasnovanim na masovnim arolijama Hiljadu i jedne noi. Na repertoaru e se nai: Ribar i duh, iji je motiv upravo i uzet iz Hiljadu i jedne noi, a autor igrokaza je bio eljko Hell; igrokazi Mladena irole Rusalka i U carstvu patuljaka; a iz prethodne sezone e u novu biti prenesene Snjeana i sedam patuljaka i Aladin i arobna lampa. U dokumentaciji se nee nai nijedna kritika opservacija o izvedenim predstavama. Slijedile su, potom, sezone 1954/55. i 1955/56. U prvoj sezoni e biti izvedene: Crvenkapica u dramaturkoj obradi Mladena irole; Srebrozvjezdana i Zlatokosa, ijim se autorom javlja eljko Hell, te Deda Mraz i arobne gusle, autora H. Raia. U drugoj sezoni nai e se: Mojca i ivotinje Vide Taufer i Vilija Novog; arobnjak iz Oza, u dramaturkoj obradi Vojmila Rabadana i Kekec Josipa Vandota, ponovo u obradi Vojmila Rabadana. Ali, pored izvedbi, ove e dvije sezone donijeti kvalitet vie: kritika misao biva sve

prisutnija, rezovi u samu strukturu predstave oitiji, analitiki prodorniji. Uz njih, nalazimo i tekst glumca Ante Vicana Iz naeg pozorita drvenih junaka, kojim je dao reljefnu sliku odnosa izmeu mladih i njihovog teatra, amalgamacije one arobnosti koju predstave nude i tenje mladih da trae realnu igru u nerealnom, njihovom svijetu bajki i priica, to e im omoguiti da postanu ljudi irokih vidika i saznanja. Sa druge strane, iz prikaza B.P. i Mugdima Karabega razaznajemo izotreni ugao sagledanja jednog pozorinog ina. Kritiar B.P. prikazuje izvedbu arobne prie Srebrozvjezdana eljka Hella i zamjera joj to je motiv vezan za potpunu fantastiku sa rijetkim elementima opipljive zbilje, stvarnog ivota, jer bi obavezne neobinosti i uda koji bi se odigravali u okviru stvarnosti, to je djeca svakodnevno doivljavaju, pojaavali djeje utiske i inili djeje dojmove trajnijim i korisnijim po njihovo formiranje. To je istinska zrelina stava gdje dijete vie ne bi bilo samo pasivni posmatra ili onaj koji reagira na puku arobnost scenske slike, predstava bi stupala u dijaloki odnos sa svojim posmatraem i razvijala kod njega kritiki stav i snanije razumijevanje svijeta ime bi bilo uklonjeno kasnije otrenjivanje od iluzija djetinjstva. U analizi same predstave kritiar ustanovljuje da je reditelj bio svjestan tih slabosti bajke i pokuao ih
14

kompenzirati uvoenjem elemenata eksterijera kojim se nadomjetao nedostatak realnijeg i prikladnijeg teksta. Dakako, pojam realnijeg ovdje treba shvatiti u dinamikom smislu, kao mobilizatora kritikog odnosa djetetovog prema prikazanoj predstavi. O samoj izvedbi ima vrlo povoljno miljenje: tehnika glumakih izvedbi je bila na zavidnom nivou. Mjerilo za animaciju lutke se svodilo u parabolu kao ivo, dijalog je bio obojen ivotom, iznijansiran do finih preliva u glasovima i kretanjima lutaka. Posebnom vrijednou kritiar istie scenografiju Aurelije Brankovi koja je, koliko se moe naslutiti iz obrazloenja, slijedila strogu deskripciju ambijenta sa naglaavanjem elemenata koji su pridonosili arobnosti prizora (mlin sa travom, jezerom i brdima iza njega, ukraen dvorac vila jezerkinja). Muzika Katarine Abianac bila je razigrana, sa nanosima narodnog melosa koje je na klaviru uspjeno interpretirala Milada Karaili, dok su pjevne dionice koje su izvodili Azra Bajri, Nada Karabeg i Risto Vujovi imale u sebi neeg lagerskog. Istakao je i kostime Tide eri i izvoenje scenskih efekata (grmljavina sa sijevanjem i sumaglica). Najvie glumake vrijednosti su ostvarili Risto Vujovi (Gavro) i Azra Bajri (Srebrozvjezdana). Mugdim Karabeg je dao ocjenu izvedbe drame Mojca i ivotinje, iji su autori Vida

Taufer i Vili Novy. On istie napor aktera predstave da iz minimuma izvuku maksimum. Lutke se kreu spretno i lagano. Lonar (Branko Hinkovi) postigao je izvanredan uspjeh u svirci na harmonici, a Mojca (Azra Bajri) je pokretom i intoniranjem glasa data njeno i uvjerljivo. Istie i uspjele izvedbe scenskih efekata i jednostavnu scenografiju Aurelije Brankovi. Muzika Bogumila Klobuara i kostimi Tide eri su takoe pridonijeli ukupnom utisku izvedbe. Autor prikaza predstave Kekec se potpisao inicijalima M.K. (vjerovatno Mugdim Karabeg). Za njega je impresivno voenje lutaka, scenografija, scenska oprema, a kostimi su autentino doarali atmosferu planine i ljeta na selu, ali je zamjerio reditelju to je zamraio scenu kada se pojavljuje Kosobrinov duh. O izvedbi arobnjaka iz Oza pisao je Ante Vican. On je zamjerio na kompozicionoj strukturi predstave s kojom je bila skopana i njena duina, to je izazivalo slabljenje panje gledalita. Ante Vican je smatrao da je bilo neophodno uvoenje konferansijea, glumca uivo koji bi vodio predstavu i komentirao odreene situacije. to se, pak, glumakih rjeenja tie, Ante Vican smatra da su bili, uglavnom,
15

ujednaeni, mada su se za nijansu odvajali Azra Bajri kao Doroti, Branko Hinkovi kao Strailo i Zijada anti kao Bastinda. U sezoni 1956/57. izvedene su etiri premijere: uma Striborova Ivane Brli-Maurani, u adaptaciji Vojmila Rabadana; Dugonja, Trbonja i Vidonja Mladena irole; So vrednija od zlata Bedricha Svatona i Maak u izmama Charlesa Perraulta, u obradi Nike Kureta. Razvijenom kritikom aparaturom i, isto tako, razvijenim senzusom za registriranje iznijansiranih preliva jedne lutkarske predstave, Mile Ratkovi je nainio analizu izvedbe So vrednija od zlata iji je autor slovaki pisac Bedrich Svaton. U drami je obraen ekspirijanski motiv Kralja Lira iako je pisac motiv uzeo iz slovake narodne predaje. Kralj provjerava ljubav svojih triju keri i, kada najmlaa kae da ga voli koliko i so, razgnjevljen, Kralj je protjeruje. Kritiara je scenografija ure Termaia upravo zadivila. est slika je, za njega, est umjetnikih tvorevina u kojima vrhunac predstavlja uma nad kojom plovi ogromni mjesec ili Solna peina u kojoj ljiljan rastvara svoje latice da bi se iz njegove nutrine pojavila Majka Zemlja, darovateljica vrhunske vrijednosti. U takvom ambijentu glumci formuliraju svoje kreacije: Ante

Karai Kralja, Franciska Duli-Spahi i M. erki dvije starije sestre, koje su uinile vrlo plastinim u svojoj gordosti i goropadnosti. Azra Bajri je Jasni, treoj kerki, ugradila svu irinu unutarnjeg znaenja za kojima je tragao i sam pisac bogat unutarnji svijet, potenje i bezgrijenost, iskrenu ljubav i humanost. Posebna ljupkost ovoga lika je postignuta srebrnozvonkim tembrom interpretatora. Te njene vrijednosti predstave, svojim kreacijama su uveale Starica i Majka Zemlja (Milesa Repovi) i Lonar (Branko Hinkovi). Meu vrsnim kreacijama kritiar istie i kreacije Riste Vujovia (Patuljak-Bradonja) i Nedjeljke Kuji (Draesni avrljan Dopi). uma Striborova, po miljenju M.K. (Mugdim Karabeg) predstavlja evidentan uspjeh Pozorita lutaka u Mostaru. Na prvom mjestu kritiar istie uspjelu rediteljsku postavku ora Bovana. Po tretmanu je bila realistike fakture, po dinaminom ritmu i tehnikoj izvedenosti, ona spada u red najboljih ostvarenja ovog Pozorita. Od glumaca najsnaniji dojam je ostavila Franciska Duli-Spahi, intrepretirajui Snahu-zmiju, ija se lutka odlino kree, dok lutka koju ju vodio Risto Vujovi kree se prilino ukoeno.
16

U predstavi Maak u izmama, iji je adaptator Niko Kuret, nepotpisani kritiar posebno apostrofira redateljsku postavku ora Bovana, koji ideji borbe dobra i zla, koja predstavlja osnovu ovog igrokaza, nije prilazio sa vanjske strane, ve je traio unutarnje odreenje zla u svijetu, ali usaglaeno sa moima djeje recepcije. Ipak, kritiar smatra da su uspjehu u predstavi smetali enski glasovi u mukim ulogama, da je Kralj (Zvonko Merdan) tekstualno dat ne ba najsrenije, da je lutka za lik Jure loe nainjena , da je odjea Maka trebala biti bolje stilizirana, arena ali ne karnevalska, da su ik i ok trebali biti veseljaci, a da su bili prilino mlitavi. Na drugoj strani, kritiar istie da je Ministar Majoran (Branko Hinkovi) dat u pravom svjetlu kao nakinurena i uobraena neznalica i Din (Mirzo Kajan) u kojem nije bilo nepotrebne mistifikacije. Ova je sezona, 1956/57., propraena i jednim panoramnim zapisom, objavljenim u listu Porodica i dijete pod naslovom Pozorite na Brankovcu i njegova publika. Autor teksta Slavko Butina impresioniran je onim to je vidio i uo o Gradskom pozoritu lutaka u Mostaru. Impresionirao ga je nain na koji su djeca pratila predstavu, izvedbena snaga glumaca, iako ih naziva amaterima, ali iznad svega, ljubav s kojom hrle mladi pozorini ljubitelji na predstavu. Navodi i primjer jedne starice

koja je pristala i da stoji samo da bi njen unuk mogao pratiti predstavu, i zato, u zakljuku, kae da je Pozorite lutaka u Mostaru ulo u redovan program ivota mladih Mostaraca. To je slika koja je prije tri godine izgledala sasvim drugaije, kada su i zapisi, a i spiritus movens ovog teatra, ore Bovan, bili deprimirani odnosom i roditelja i prosvjetnih radnika prema ovom teatru. U sezoni 1957/58. izvedene su, prema sauvanim plakatima, samo dvije predstave: ardak ni na nebu ni na zemlji Mladena irole i Zlatokosa Josefa Kainara. U sauvanoj dokumentaciji nismo o njima nali nikakvih zabiljeki. Sljedea sezona, 1958/59., protekla je redovno. Izvedene su etiri premijere: La Fontenove basne u dramskoj obradi Vojmila Rabadana; Mali Pali Vojmila Rabadana; Mali ptiari Mladena irole i Ko se hvali sam se kvari Karela Maeka. Kroniari su najvie panje posvetili La Fontenovim basnama, ali bez vidnije kritiarske vrijednosne determinacije.

KRUNICA PRVOG DESETLJEA

Konano se pristupilo dugo oekivanoj


adaptaciji pozorine zgrade iji su radni
17

prostori bili do kraja stijenjeni u istom prostoru je bila garderoba i pozorina radionica i slikarnica, a prostor iza pozornice je bio zakren rekvizitima, lutkama, instrumentima, kulisama. Adaptacija je trajala pune tri sezone. Uloena su velika materijalna sredstva. Po izjavi upravnika ora Bovana bilo je odobreno 23 miliona dinara u vrijeme kada je valuta bila vrlo stabilna. Time je bila okonana prva krunica od jednog desetljea rada Gradskog pozorita lutaka u Mostaru. to je posebno karakteriziralo to desetljee? Na prvom mjestu repertoar! Dramska literatura za ovu vrstu teatra i danas je oskudna i o tom je problemu i sam ore Bovan, upravnik i jedini reditelj u ovom Pozoritu, govorio. Nalaeno je solomonsko rjeenje u prispodobama narativnih struktura uzimanih, ili iz narodne usmene batine, ili od nekih istaknutih pisaca bajki ili iz Hiljadu i jedne noi. Takvo stanje nije omoguavalo ustanovljenje standardnog repertoara. Moralo se ii od sluaja do sluaja, u iekivanju da se, nenadano, pojavi neko djelo, vrijedno za inscenaciju. U upotpunjavanju deficitarne literature za lutkarska pozorita, bilo sopstvenim autorskim radom ili dramaturkom obradom proznih djela, posebno su se istakla dva ovjeka: Vojmil Rabadan i Mladen irola.

Od 25 premijernih izvedbi, 11 ih je bilo bazirano na djelima i obradama ove dvojice stvaralaca. Drugi izvor tekstova je poticao od prevoda sa ekog jezika, Adolfa Pomeznog, utemeljitelja lutkarske scene Pozorita mladih u Sarajevu. On je preveo Snjeanu i sedam patuljaka, So vredniju od zlata, Zlatokosu Josefa Kainara i Ko se hvali sam se kvari Karela Maeka. Pored njih su se pojavila i dva domaa pisca koji su gradili svoje igrokaze na ve literarno uoblienom materijalu ili su stvarali autorska djela, a o kojima knjievna javnost malo zna. To su eljko Hell i H. Rai (pseudonim Vojmila Rabadana). Od eljka Hella susreemo sljedea djela: Aladin i arobna lampa (motiv iz 1001 noi), Ribar i duh (ponovo motiv iz 1001 noi), Srebrozvjezdana (arobna pria u tri ina s pjevanjem) i Zlatokosa (dramska bajka u tri ina). Od H. Raia su izvedena dva djela: Deda Mraz (bajka u etiri slike s pjevanjem) i arobne gusle (tri nove slike o staroj prii). Od pojedinanih djela izvedena su sljedea: Ivica i Marica (bajka u etiri slike s pjevanjem) Marije Kulundi; arobni lijek (bajka u pet slika) autorskog tandema slovenakih pisaca Vida Taufer Vili Novy i Maak u izmama Nike Kureta (raena po bajci Charlesa Perraulta). U zagradama smo stavljali bliu karakterizaciju
18

izvedenih djela da bismo, posredno, sugerirali strukturu i motivsku osnovu njihovu. Sve je to bilo bazirano, prije svega, na principu slikovnica, niza slika koje je trebalo scenski dograditi, vizualno obogatiti i, kroz taj vizualni spektar, osmisliti sam scenski in. Zbog toga, iako nezainteresiranost viih razreda osnovnih kola i prosvjetnih radnika ne moemo ne kritikovati, ipak, njihovu nezainteresiranost mogli bismo opravdati samom tematskom usmjerenou djela koja su stavljana na repertoar. Ali, ova primjedba ima i drugu stranu medalje: ovako nizak literarno-dramaturki nivo je zahtijevao od aktera predstave znatno vee napore da scenski prizor dobije na svojoj umjetnikoj relevanciji. Iz kritikih opservacija je mogue zakljuiti da je jedini reditelj svih izvedbi u prvom desetljeu, ore Bovan, ulagao napor da svojim rediteljskim postavkama pronikne u sloenije slojeve koji su se krili ispod bajkovite arobnosti prvog sloja samih storija, da je nastojao dosegnuti razinu problema koji bi mogli zainteresirati mladog gledatelja i sve to pribliiti svijetu zbiljnog. Ali je, bez sumnje, u tome stizao negdje do pola puta, jer se od glumaca-lutkara nije trailo da doseu matovitije i bogatije metaforike, teilo se za tim da se postigne to vea uvjerljivost realnog iskustva, to su i kritiari isticali kao vrijednost svedenu u

krilaticu kao ivo. No, to nije bila karakteristika samo mostarskih lutkara toga vremena, nego i onih mnogo veih. Samo, bez prethodne spreme, mostarski lutkari su u svoje interpretacije unosili znatno vie sopstvene voljnosti, nisu se koristili ve klieiziranim formama, oni su tragali za onim to je drugima ve bilo poznato i zato je bio jedan motiv vie u formulacijama njihove igre. I zato vjerujemo da pohvale, koje su stizale iz svijeta, nisu imale samo kurtoazni smisao, ve i odreeni pijetet prema umjetnikim dosezima mostarskih glumaca-lutkara, koje su kritiari neopravdano nekada nazivali amaterima. Moda to predstavlja i djeli istine u izjavi istaknutog reditelja Bore Hanasuke kada je rekao da je Gradsko pozorite lutaka u Mostaru najureenija djeja institucija ovakve vrste u zemlji, mada smo sigurni da ovom izjavom dominira fascinacija ureenim ambijentom u koji je bila smjetena zgrada samog Pozorita. Scenografija se bazirala na oslikavanju kulisa, uobliavanju ambijenta, sa likovnim gradacijama arobnosti prostora. Koritene su ive boje u svojim komplementarnim odnosima i brojni scenski efekti koji su podizali vizualni nivo ukupne arobnosti. Najzaposleniji scenograf u desetogodinjoj krunici bila je Aurelija Brankovi,
19

akademski slikar. Nainila je 12 scenografija, a kritiari su isticali njenu snagu uobliavanja ambijenta, sa naglaavanjem njegove arobnosti, koja je korespondirala sa bajkovitim sadrajima dramskog predloka. to se, pak, tie kostima, ue specijalnosti ove umjetnice (Akademiju visoke mode zavrila je u Parizu), u prvih nekoliko predstava on se nije vezao za njeno ime. Meutim, kasnije e na plakatima pisati da je kostim izradila Tida eri po njenim nacrtima, kao to je to inila i kod drugih scenografa. U prve dvije sezone scenografiju je radila Vesela Rasli. Po jednom zapisu, ona je pravila nacrte po kojima je majstor Hivzo Pandur izrezivao elemente u drvetu, a potom ih je Vesela Rasli dograivala, dotjerivala i arala ivim bojama. Pored nje, na scenografiji su jo radili ivorad Kuki i uro Termai, po ijim je nacrtima Tida eri izraivala kostime. Glumaki ansambl je formiran od Abraevievih amatera i uenika srednjih kola, prvenstveno iz Uiteljske kole, koji su uz pomo ora Bovana stjecali dragocjeno iskustvo. Na realizaciji prve predstave, kako smo ve rekli, bilo je angairano 13 glumaca, sedam ena i est mukaraca. Na realizaciji druge predstave

nee biti Dragana Pezelja, ali e se pojaviti prvi put Risto Vujovi, Zvonko Merdan, Demal Hajdarevi, Mithad Premilovac. I u svakoj narednoj predstavi e se pojaviti neko novo ime. Neki e igrati samo u jednoj predstavi i izgubiti se, dok e se neki zadrati, moda, jo predstavu-dvije. Ali, polako se ustaljivalo jedno jezgro ija se stalnost nee remetiti. To su Branko Hinkovi, Ljubica Repovi (kasnije Karai), Mirzo Kajan, Zijada anti, Risto Vujovi, Azra Bajri, Petar urkalovi, Franciska Duli-Spahi, Ante Karai, Edo Ljubovi. Muziki saradnici su se mijenjali gotovo iz predstave u predstavu. Izbor muzike je izvoen na klaviru u toku same predstave, a jedanput je koritena i gitara (Nada Karabeg). Klavirsku pratnju su najee izvodile Milada Hua-Karaili i Duanka Kitanov, a jedanput se pojavio i Oskar Legradi. Lutke je radio Franjo Kitak, a pri kraju desetljea e se pojaviti Ivica Bilek. Na izradi kostima je radila Tida eri, rasvjetom su rukovodili Remzija Kajan i Refik Babovi. O predstavama su pisali: Mugdim Karabeg, Ante Vican, Mile Ratkovi, Aziz Hadihasanovi, Slavko Butina, Ivan Fogl, Safet Burina i nekoliko autora koji su se potpisivali inicijalima ispod novinarskih biljeaka.
20

Recimo i ovo: ore Bovan je 1959. godine odlikovan Ordenom rada drugog reda.

OD INTUITIVNOG UMIJEA DO MAJSTORSTVA I ZAARANOSTI: 1962/63. 1971/72.

Novo desetljee je poelo odsustvom

ovjeka bez ije voljnosti i beskrajnog entuzijazma Mostar, bar zadugo, ne bi imao Pozorite lutaka, instituciju koja je posvjedoavala duhovnu snagu izrastanja ovog grada u uvjetima koje je povijest donijela u ove prostore polovinom 20. stoljea poelo je bez ora Bovana. Na elo Pozorita lutaka u Mostaru, kako je preimenovano poetkom sezone 1962 /63., postavljen je glumac i prosvjetni radnik Ante Karai. U profesionalni angaman stupio je najprije kao glumac, a onda, nakon decenijske rediteljske dominacije ora Bovana, bio prvi ovjek koji je reirao neku predstavu na sceni Pozorita lutaka u Mostaru. Dolaskom na elo Pozorita lutaka, Ante ili Antonije Karai iskoristio je svoju upuenost u ukupna svjetska lutkarska kretanja, i politiku repertoara bitno izmijenio i time to je poeo uspostavljati komunikaciju sa nekim znaajnim evropskim lutkarskim centrima, posebno ekim i

poljskim. To e, kako emo vidjeti, predstavljati novu epohu u razvoju mostarskog lutkarstva. Na repertoaru se nalo pet djela: Doivljaji tetke Lije, bez naznaka autora; Isun-Boi, djelo Vojislava Vasje Stankovia; Zeko, Zriko i Janje Branka Mihaljevia; Hvalisavi maak Anatolija Karanova i Vladimira Levina; Loptica Skoica dr. Jana Malika i Lajka i maak Kometa Jovana Aleksia. Naalost, pozorina e kritika znatno slabije pratiti produkciju teatra. O prve tri predstave gotovo i da nema informacija, tek e se o izvedbi Hvalisavog maka pojaviti dvije-tri biljeke. Jedna od njih temeljnije ulazi u strukturu predstave. Autor S. B. (Safet Burina) istie da je reditelj Ante Karai (bie mu to prva rediteljska postavka u ovom Pozoritu) u svoj rediteljski rad unio dovoljno arma i sugestivnosti, ideja o prijateljstvu, hvalisavosti i pohlepnosti, ali mu i zamjera prenaglaenu iscjepkanost radnje to je smetalo dramskoj dinaminosti i razvoju pojedinosti u cjelokupnoj radnji. I ponovo se pojavio problem sa poetka ivota ovog Pozorita: nezainteresovanost publike. Posljednja premijera u ovoj sezoni bila je Lajka i maak Kometa Jovana Aleksia, u rediteljskoj postavci tandema Ante Karai Risto Vujovi. Tema je svemirski sukob
21

Dobrih i Zlih, pitomog Maka Komete i svaalice psa Prgavka. Na planeti Svaalici svi su u zavadi. Putnici sa planete Zemlje preuzimaju na sebe ulogu pomiritelja. U samu izvedbu su ukljueni i gledatelji maliani. Oni su porota, oni sude i presuuju i to je predstavu uinilo izuzetno prijemivom, kako svjedoe zapisi O. K. (Olge Kocakov), a gledatelji su nastavili raspravu i nakon zavrene predstave. U novoj sezoni, 1963/64. izvedene su etiri premijere: arobna kaljaa, ruskog pisca Genadija Matvejeva; Zvjezdica Pospanka Frana Miliinskog; Djevojica sa ibicama (sa podnaslovom 'Novogodinje varijacije na temu Andersena') i Junaci moje ulice Olge Poznatov. O prvoj je predstavi pisao Safet Burina (potpisao se inicijalima), svojim rafiniranim poetskim govorom i sa puno ljubavi prema glumcima. On je ispisao malu odu, istiui vrijednosti predstave, ma u kojem vidu se one pojavljivale, od izrade lutaka Milivoja Bokia, izrade kostima Elizabete Wittmann po nacrtima Dobrivoja Samardia, rada na dekoru Mehe atovia, muzikih partitura Frane Milievia, rasvjete Refika Babovia, lektorskog rada Abdurahmana Nametka, do rediteljskog rada Olge Poznatov-Popovi i scenografije Dobrivoja Samardia. Risto

Vujovi je u dvostrukoj ulozi je Ufik i psi Tigar postigao visok domet u ostvarivanju autorove zamisli, dok su Mirjana Radulovi, Azra Ljubovi i Franciska Spahi postigle istinski doivljaj zbivanja u jednom periodu ivota etiri ivotinje (Zeii, Sova i Jeica). S druge strane, Ljubica Karai, Ahmed Sandaktar i Edin Ljubovi bili su sigurni tumai raznovrsnih karakteristika svojih junaka lutaka. I uloga Lovca u interpretaciji Dragana Pezelja bila je ostvarena s dosta umjenosti i slobodnog kazivanja. Najzad, reditelj Olga Poznatov-Popovi, oslanjajui se na kombinovanu tehniku montae i voenja lutaka, u saradnji sa scenografom Dobrivojem Samardiem, uspjela je izgraditi prijatnu scensku atmosferu, pribliavajui se mati malih gledalaca. U opoj ocjeni, kritiar zakljuuje da je bilo finog usklaivanja rijei i pokreta na sceni i osjetljivosti za svaku nijansu sukoba i manifestovanja raspoloenja malih simbola ljudskih karaktera, a samo tu i tamo pomalo grubljeg shvatanja odreenih efekata. Piui telegrafski, na skuenom prostoru, kritiar je uspio, bar u naznakama, sabrati sve ono to je bilo vrijedno u predstavi i to je trebalo zapisati da bi se moglo prenijeti buduim generacijama kao svjedoenje o jednom vremenu gdje se stvaralo vie intuicijom nego usvojenim znanjem u punijoj mjeri, bez
22

obzira to se vie nije moglo govoriti o poetnim nesnalaenjima, budui da se ve dobrano gazilo i drugom decenijom postojanja ovog teatra. Safet Burina e posvetiti panju jo jednoj predstavi ove sezone u kojoj se Olga Poznatov-Popovi pojavljuje ak u dvostrukoj ulozi i kao pisac lutkarske storije Junaci moje ulice i kao reditelj, i koja je zanimljivim mizanscenom i tehnikom filma uspjela nainiti jednu predstavu u kojoj su sve scene bile slikovite i impresionirale su mlade gledaoce. Na kraju sezone Pozorite lutaka u Mostaru je upriliilo i svoju prvu turneju gostovali su u Sarajevu i Splitu. Na turneju su krenuli sa dvije predstave arobnom kaljaom i Junacima moje ulice. Sa jednog od tih gostovanja, onog u Splitu, sauvan je zapis koji signira neke vrijednosti mostarskog ansambla koje se ve pojavljuju u svome amblematskom obliku. Jedna od tih vrijednosti je visoka govorna kultura ansambla to se oituje u preciznoj dikciji, intonaciji i govornom ritmu. Zasluga za to se pripisuje lektoru Abdurahmanu Nametku. Kritike primjedbe su se odnosile na nedovoljno slikovit dekor, na nedovoljno ivo osvjetljenje i nedovoljno provedenu stilizaciju lutaka u arobnoj kaljai i

nedovoljnu preciznost kretanja u Junacima moje ulice. Ova je sezona bila jedna od dinaminijih: pored pet premijera, izvedeno je 140 predstava, a posjetitelja je bilo oko 20.000. Najizvoenija je predstava bila arobna kaljaa izvoena je 40 puta. I u sezoni 1964/65. izvedeno je pet premijera: Pria iz arobne kesice, dr. Jana Malika; Sreko meu bubama Josefa Skupe i Franka Veniga; Veliki umski dogaaj Branka Mihaljevia; Drveni vojnik i njegovi prijatelji Zdenjeka Bezdjeka i La Fontenove basne Vojmila Rabadana. Ovako koncipiran repertoar krije u sebi nekoliko znaajki: iza djela stoje znaajni stvaraoci djeje dramske knjievnosti dr. Jan Malik, rukovodilac Centralnog lutkarskog pozorita u svojoj zemlji (SSR), Zdenjek Bezdjek, profesor Lutkarske katedre Pozorine akademije u Pragu, te Josef Skupa i Frank Venig. Domai pisac Branko Mihaljevi se predstavio svojim novim djelom na sceni Pozorita lutaka, a La Fontenove basne se opetuju na sceni ovog Pozorita u postavi gdje se samo u etiri uloge pojavljuju glumci iz prethodne predstave i gdje su izvrene bitne izmjene u samoj strukturi dramske obrade materijala iz La Fontena iji je autor bio Vojmil Rabadan.
23

S druge strane, dovoenjem Olge Poznatov-Popovi u Mostar prole sezone, otvoren je put novoj praksi koja e biti obilato koritena u daljem radu ovog Pozorita dovoenja znaajnih reditelja sa strane. Jedan od njih je Duko Rodi, reditelj iz Beograda, a drugi Zdenjek Bezdjek. Zahvaljujui Anti Vicanu kao kritiaru, sezona e biti temeljitije propraena nego i jedna u dosadanjoj praksi. Svojim nesumnjivim poznavanjem lutkarstva kao umjetnosti, ali i sa izgradiranim osjeanjem za glumaka ostvarenja, on je propratio tri predstave. U izvedbi Sreka meu bubama istakao je sljedee vrijednosti: rediteljevo insistiranje na kolektivnoj igri ansambla i stvaranju iroke fresko slike, ime je predstava liila na oivjelu sliku, objeenu na imaginarnoj plohi. Glumakim kreacijama je posvetio zavidnu panju. Risto Vujovi je propitivao mogunosti lutkarskog teatra u trenucima kada je dolazilo do sraza realistinog i stiliziranog, traei specifian, lutkarski nain u pokretu i govoru. Za kreaciju Azre Ljubovi istie da je to bio kola gracioznosti govora i pokreta, dok je igra Ljubice Karai bila obojena istom karakterizacijom sa primjesama groteske. istotom karakterizacije su se odlikovale i kreacije Mirjane Radulovi, Dubravke unji i

Ljubice Juri. Primjedbe je upuivao Edinu Ljuboviu (bio je beskrvan), Ahmedu Sandaktaru (lik je bio skiciran u grubim potezima nepopularnim za djeju psihologiju), dok je igra Muhameda Nametka odudarala od stila cijele predstave, vie pojavom samog Duha nego igrom glumca. Za lutke Milivoja Bokia je istakao da zavrjeuju i iru studiju, dok je Dobrivoje Samardi, svojom scenografijom i kostimima uspijevao da se oslobodi naturalistike imitacije ivota i fotografski tretiranog ambijenta, traei zdravu ravnoteu izmeu stilizacije i impresivne, razumljive i jasne forme reprodukcije. Na kraju, za muziku kulisu je rekao da se nije smjela pojaviti u takvom vidu, a kada je u pitanju kultura govora glumaca, smatra da bi se na tome trebalo vie raditi. U postavci Velikog umskog dogaaja Branka Mihaljevia, u reiji Riste Vujovia, dolo je, po miljenju kritiara Ante Vicana, do nesporazuma izmeu kostimografa, kreatora lutaka i reditelja. Glumcima je posvetio iri pasa: Najvie simpatija je izazvao Vrapi Ljubice Juri koja se sve vie namee i u muzikim pasaima. Akustiki kvalitet Kanarinca Azre Ljubovi je bio na visini stvaralake palete. Jazavac Edina Ljubovia bio je jedinstven u
24

govoru i u pokretu, pogotovo u scenama 'kole'. Ne manje zasluga pripada i Ahmedu Sandaktaru na voenju Jea, Mirjani Radulovi za armantnu Grlicu, a posebno Franciski Spahi, koja je Sovu dovela do granica umijea koje se mora pamtiti. Muhamed Nametak je imao vrlo sloen zadatak u kreiranju Straila i obavio ga je vrlo uspjeno sa zapaenim smislom za modificiranje. Veoma smiljen potez tadanjeg direktora Ante Karaia bio je dovoenje reditelja Zdenjeka Bezdjeka i Vaclava Havlika, scenografa Centralnog pozorita lutaka u Pragu, u Mostar. Oni su dali novu projekciju imitatorsko-naturalistikoj lutkarskoj izraajnosti sa nanosima groteske i stvorili scensko djelo u ije se vrijednosti ugrauje logika graenja predstave gdje dominira ivi ritam i precizno oblikovanje prostora, sa jednostavnim formulacijama sloenih pojava, koje tako bivaju dostupne malom gledatelju. A sami glumci su uspijevali realizirati i najtee, i animatorske i govorne zadatke. To je osnovna poruka koju je, u svom kritikom zapisu, formulirao kritiar Ante Vican. Izvedba La Fontenovih basni propraena je samo jednom novinskom noticom u kojoj je posebno naglaena dobra reija Ante Karaia i scenografija Dobrivoja

Samardia, koji su, uz kolektivnu igru glumaca, doprinijeli da je publika aplaudirala i na otvorenoj sceni. U ovoj sezoni Pozorite je dolo do jo jedne pobjede: vlastitim sredstvima su nainili pokretnu pozornicu koja im je omoguila da daju predstave i izvan svog matinog prostora. U ovoj sezoni su izveli 115 predstava koje je posjetilo gotovo 20.000 gledalaca. Najzad, ove sezone je Pozorite pozvano da nastupi i na Festivalu djeteta u ibeniku. Prva predstava u sezoni 1965/66. bila je Opaki vlastelin Alberta Paplera. Slijedila je bajka Jevgenija varca Zaarana braa, zatim je izvedena storija Petra Biluia sa temom iz narodnooslobodilakog rata Kua na rubu ume i igrokaz Radovana Mikia Uzbuna u umi. Opakog vlastelina je postavio Risto Vujovi i u svoj rediteljski koncept je uveo i posjetitelja kao aktera predstave, tako to su mladi gledatelji odgovarali na pitanja aktera predstave. Predstava nije imala ustaljeni nivo, jer role nisu bile u dovoljnoj mjeri savladane. Nasuprot tome, dekor, raen pastelnim bojama, izgledao je kao osunana bajka, istakao je kritiar Mile Ratkovi u svojoj kritici.
25

Meutim, druga je predstava Zaarana braa dostigla vrhunac koji je ovom teatru omoguio da se uvrsti u est najboljih lutkarskih pozorita u tadanjoj Jugoslaviji, da se pojavi na estom festivalu djeteta u ibeniku. Na predstavi su radili eki umjetnici: Oskar Daniel Batjek, reditelj; Vaclav Havlik, scenograf i kostimograf; Frantiek Platek, konstruktor lutaka i Milan Uherek, kompozitor. Kako je zapisao kritiar Safet Burina, svaka slika bila je impresivna, sadrajno zanimljiva a igra lutaka u iskusnim rukama ve istaknutih pojedinaca ovog malog kolektiva pomogla je odlinom reditelju Batjeku da do kraja iscizelira svaki detalj i ostvari zanimljivu predstavu u cjelini. I u ostalim elementima predstave kritiar govori sa povienom temperaturom: Muzika pratnja u toku cijele igre znaila je podizanje tona umjetnikog iskaza i itavo vee uinila je jo prijatnijim. Reditelju je svakako pomogla i duhovita i s matom izgraena scena na kojoj je sve oivljavalo ivotom ume i njenog svijeta, ljudi i njihove uloge u svijetu prirode, zajednika borba koja je mogua u svim planovima ljudske aktivnosti, pa i onda kad izgleda da je ona neostvariva. Predstava je pobuivala stanovito interesovanje i odraslih. Ostale dvije

predstave Kua na rubu ume i Uzbuna u umi ostajale su u domenu prosjenosti. Inae u toku sezone je izvedeno 156 predstava koje je pratilo oko 25.000 gledatelja. Izvedbom Vandotovog Kekeca, u dramaturkoj obradi Vojmila Rabadana, poela je sezona 1966/67. Nakon jedanaest godina na repertoaru e se ponovo nai uma Striborova Ivane Brli-Maurani, takoer u dramaturkoj obradi Vojmila Rabadana. Potom Djeak i vjetar Nae Trandafilove, Bajka iz kofera Jana Vladislava i Izgubljena svirala Jovana Aleksia. Kekeca je reirao Risto Vujovi, koji je uspijevao uspostaviti odnose izmeu akustikog i doivljenog. Igra glumaca je bila ujednaena, jedini je sam Kekec izgubio, jer se Azra Ljubovi razboljela, pa je morao uskakati sam reditelj. S druge strane, saradnici na predstavi Milivoje Boki, koji je u kreaciji lutaka uspijevao iznijansirati karakteroloke osobine, Dobrivoje Bobo Samardi, koji je scenografskim rjeenjima nainio plastinu sliku ume i slovenakog sela, i Bogumil Klobuar dali su svoj evidentan obol ukupnom umjetnikom obzoru predstave. Za njima nisu zaostajali ni rukovodilac svjetla Refik Babovi, i majstori
26

u izradi kostima i dekora: Elizabeta Wittmann, Meho atovi i Sabit Lali. Odreene scenske vrijednosti su postignute i postavkom ume Striborove u rediteljskoj postavci Ante Karaia, koji je, bez didaktikog dociranja, uspio plasirati ideju o pobjedi dobra i kanjavanju zla. Glumci su dali svoj stvaralaki obol umjetnikom oblikovanju predstave, zajedno sa kreatorom lutaka Milivojem Bokiem i scenografom Bobom Samardiem, a muzika Bogumila Klobuara, kako istie kritiar Safet Burina, bila je jedan od izvora uzbuenja mladih gledalaca. Kritiarskih zapisa o drugim predstavama nismo nali. U znaku kritiarske nemutosti e protei i sezona 1967/68. Inae, u ovoj sezoni izvedena je predstava Utva Zlatokrila, za koju je izbor tekstova nainio pjesnik Boidar Timotijevi, rediteljsku postavku je obavio Ante Karai, scenograf i kostimograf je bio Dobrivoje Samardi, muziki saradnik Bogumil Klobuar, a lektor dr. Abdurahman Nametak. U realizaciji predstave uestvovao je cijeli ansambl. Sljedea predstava u istoj sezoni bila je Buco, neu, neu Vojmila Rabadana, koji je bio i reditelj. Scenografiju i kostime je izradio Dobrivoje Samardi, vajarske radove Milivoje

Boki, a muziku je pripremio Eduard Tudor. Lektor je bio dr. Abdurahman Nametak. Na plakatu nisu bila ispisana imena glumaca. Tehniko osoblje je inila standardna ekipa: kostime je izradila Tida eri, majstor dekora je bio Ismet oli, rasvjetu je vodio Refik Babovi, tehnikom je rukovodio Ragib Humaki, dekor su izradili Meho atovi i Sabit Lali, a majstori pozornice su bili Rade Pudar i Idriz teta. Trea premijerna izvedba je bila kombinirana od dva igrokaza Vojmila Rabadana: Male vile i Zlatne ribice. Vojmil Rabadan je i reirao igrokaze, a asistent reditelja je bio Edin Ljubovi. Scenografiju i kostime je uradio Dobrivoje Samardi, vajarske radove je izveo Milivoje Boki, a muziki saradnik je bio Edvard Tudor. Lektor je i ovog puta bio dr. Abdurahman Nametak. I u ovoj sezoni je izvedena dramatizacija La Fontenovih basni, sa neznatnim izmjenama (Ivana Kordia i Ljubicu Juri, koji su napustili Pozorite, zamijenili su Risto Vujovi i Mirjana Pezelj). Posljednja izvedba je bila Bijeli golub sa temom iz narodnooslobodilake borbe, iji je autor bio Jovan Aleksi. Rediteljske postavke prihvatio se Antonije Karai, sa ustaljenom ekipom saradnika.
27

U sezoni 1968/69. izvedene su predstave: Ostrvo ispunjenih elja Vojtecha Cinybulka, sa rediteljskom postavkom Riste Vujovia; Vuk i kozli Jana Grabovskog (reija: Ante Karai i Risto Vujovi); udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia Ivane Brli-Maurani, u dramaturkoj obradi Vojmila Rabadana, koji je obavio i rediteljsku postavku; prigodna novogodinja predstava U umi Djeda Mraza, za koju je izbor tekstova nainio i reirao Risto Vujovi i Vragov most Milene Markove, na ijoj su postavci ponovo radili gosti iz SSR Zdenjek J. Vyskoil, kao reditelj, Vaclav Havlik kao scenograf i Jarmila Fenclova, kao kreator lutaka. Obnovljena je i predstava Opaki vlastelin. Za postavku igrokaza Vuk i kozlii je znaajno to da je ona realizirana pomou tzv. runih lutki javajki i ginjola. O predstavi je pisao J. Sp. (Jovo Spaji) i, uz primjedbe oko ekstenzivne ekspozicije i nekih neusklaenih scenskih efekata, dao joj laskavu ocjenu, apostrofirajui, posebno, igru Riste Vujovia i Franciske Spahi, paiji par, koji su demonstrirali zavidan glumaki domet i animatorsko majstorstvo. Za kritiara je Risto Vujovi, svojom svestranou, postao najkompletnija linost nae lutkarske scene. Franciska Spahi, sa patkom Amalijom, bila je neodoljivo

amizantna (zabavna), svojoj brbljivici Amaliji udahnula duu, ostvarivi, moda, najbolju svoju ulogu. Za izvedbu, pak, Vragovog mosta, eke spisateljice Milene Markove u reiji Zdenjeka Vyskoila, isti kritiar je istakao da je reditelj uspio do kraja motivirati sve glumce i iz njih osloboditi sve njihove kreativne mogunosti. Risto Vujovi je i ovog puta oznaio krajnji domet predstave stvorivi umjetniko remek-djelo. Vrijedne kreacije su ostvarili i Petar urkalovi i Azra Ljubovi. Za nekoliko narednih sezona nemamo materijala koji bi nam omoguio da sagledamo kritiarsku recepciju izvedenih predstava. Stoga o njihovim vrijednostima moemo suditi tek posredno, injenicom da su mostarski lutkari gotovo redovno pozivani na Jugoslovenski festival djeteta u ibeniku: 1967. godine su bili sa predstavom Bajka iz kofera, a 1970. sa Vragovim mostom, s kojim e uestvovati i na Prvom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine, odranom u Mostaru. I naredne, 1971. godine e uestvovati u JDF u ibeniku sa predstavom Prasii se ne boje vuka, a na Drugom festivalu pozorita lutaka BiH, odranom 1972. godine u Banjoj Luci, nastupili su sa Izgubljenim balonom
28

Davora Mladinova, u reiji Ante Karaia. Ove e godine dobiti i specijalno priznanje Savjeta za odgoj i zatitu djece BiH, za izvanredan doprinos unapreivanju drutvenog odgoja u Savezu pionira.

OSVAJANJE LUTKARSKOG NEBA DRUGO DESETLJEE


vrstom preludija, uvoenja u tajnu lutkarske umjetnosti, ali oslanjajui se iskljuivo na vlastite snage, na znanja koja je angairanim glumcima prenosio ore Bovan, drugu deceniju bismo nazvali vremenom pune stabilizacije i irokog otvaranja prema utjecajima sredina sa razvijenom tradicijom ovog teatra i sa daleko irim stvaralakim horizontima prvo eke, a potom i poljske i sovjetske lutkarske kole, ime su otpoeli svojevrsnu sintezu sopstvenih iskustava i vrijednosti ostvarivanih u istaknutim evropskim lutkarskim centrima. Ve nakon prve sezone u ovoj deceniji, rediteljska era ora Bovana je okonana, poslije vie od jedne decenije. Na domaem obzorju se pojavljuju dva nova rediteljska imena, odnjegovana u ovom teatru. Bili su to Ante Karai i Risto Vujovi. Izrazite glumake linosti, oni su u svojoj stvaralakoj laboratoriji, u svome duhu, dozrijevali,

Ako bismo prvu deceniju nazvali nekom

gradili svoje rediteljske vizije. Ante Karai je prvi umjetnik ovog teatra ije je ime bilo ispisano tamo gdje je minule decenije ispisivano ime ora Bovana. Bila je to postavka Hvalisavog maka Anatolija Karanova i Vladimira Levina. Poslije toga e ore Bovan postaviti jo Lopticu Skoicu dr. Jana Malika, i to e biti njegov oprotaj. Sljedeu predstavu, Lajka i maak Kometa, Jovana Aleksia, reirae zajedniki Ante Karai i Risto Vujovi. Time je bila okonana prva sezona ovog decenija. Sljedea je sezona poela rediteljskom postavkom Riste Vujovia, njegovim vatrenim rediteljskim krtenjem. Seriju gostovanja umjetnika sa strane otvorila je Olga Poznatov-Popovi, mlada umjetnica koja je poela studij glume u klasi Viktora Staria na beogradskoj Akademiji, ali je studij prekinula i poela raditi u Beogradskom lutkarskom pozoritu. Iz tog pozorita dola je u mostarsko Narodno pozorite, ali je u Pozoritu lutaka postavila sopstvenu lutkarsku igru Junaci moje ulice. Sljedee sezone se u ovom teatru pojavio beogradski reditelj za mlade Duko Rodi koji je postavio Priu iz arobne kesice dr. Jana Malika, i Sreka meu bubama Jozefa Skupe i Franka Veniga. A onda e, u drugom dijelu sezone 1964/65., u Mostar doi eki umjetnik Zdenjek Bezdjek, pisac i reditelj, i s
29

njim e doi i scenograf i kreator lutaka Vaclav Havlik. Bezdjek je postavio na scenu svoj dramski igrokaz Drveni vojnik i njegovi prijatelji. Bila je to platforma s koje je mostarski lutkarski ansambl krenuo u osvajanje lutkarskog neba i izvan sopstvenih prostora i prostora bosanskohercegovakih. U ovoj deceniji e gostovati i Zdenjek Vyskoil i postaviti tri predstave, pa Oskar Daniel Batjek, s kojim e takoe doi scenograf i kostimograf Vaclav Havlik i konstruktor lutaka Frantiek Platek. Njima e se, kasnije, prikljuiti i Jarmila Fenclova, majstor scene. Svako je ovo gostovanje bilo velika kola, svaka postavka svojevrstan udbenik. Druga znaajna stavka ove decenije jeste injenica da e u ovaj teatar doi plejada mladih glumaca koji e kasnije biti i svojevrsna okosnica glumakog kadra. Doi e Mirjana Radulovi, umjetnik izvorne scenske vokacije ija se karijera ni jednog trenutka nije kidala i jo je uvijek aktivna u Kazalitu lutaka, doi e Dita Krti, koja nee ostvariti evidentniju karijeru, Ahmed Sandaktar, jedno od znaajnijih imena mostarskog lutkarskog teatra. Postavkom predstave Hvalisavi vojnik, na plakatu e se nai tri nova imena: osamnaestogodinja Dubravka unji, godinu dana stariji Muhamed Hamica Nametak i Ljubica Juri.

U znaku njihovog dozrijevanja i ovladavanja modernim formama lutkarske teatarske umjetnosti, protjee ova decenija. Dubravka unji e, za vrlo kratko vrijeme, postati jedno od najznaajnijih imena bosanskohercegovakog lutkarstva u iju e se riznicu slijevati najznaajnija priznanja koja su se mogla dobiti u bosanskohercegovakom i jugoslovenskom teatru. U ovoj e se deceniji uvesti jo jedna neophodna stavka u kreiranju jedne predstave bie uvedena sluba lekture, a za lektora e biti izabran jedan od temeljitih znalaca jezika knjievnik, znanstvenik, dramski pisac i pozorini kritiar, dr. Abdurahman Nametak.

RIZNICA NAGRADA TREE DESETLJEE: 1972/73. 1981/82.


treoj deceniji krenulo u osvajanje i evropskog lutkarskog neba.

Druga decenija bila je platforma s koje se u

U sezoni 1972/73., u kojoj e biti izvedene predstave: Pea i vuk Sergeja Prokofjeva; arobni cvjetii Jaroslava Lukaa; Jedna druga Pepeljuga Aleksandra Popovia; Tigriek Hane Januevske i prigodni
30

novogodinji program kritiari e pokazati interes samo za Tigrieka. O predstavi e pisati Milivoje Mrki. Predstavu je reirao Jurislav Koreni koji je, uz pomo izuzetne scenografije Bobe Samardia i plastino izvedenih lutaka Milivoja Bokia, od dosta jednostavne prie o tigriu koji se svega boji pa mu njegovi srodnici oduzimaju aru, nainio mali koncert o hrabrosti, sa puno smisla za jedinstvo muzikog i scenskog jezika. Ove e sezone Pozorite proslaviti dvadesetu obljetnicu postojanja i, sa predstavom Jedna druga Pepeljuga, uestvovati na Treem susretu pozorita lutaka BiH, odranom u Brkom, gdje e osvojiti prvu nagradu. Sa istom predstavom uestvovat e i na JDF u ibeniku. U sezoni 1973/74. bie izvedene predstave egrt Hlapi i Veli Joe Vladimira Nazora, u dramatizaciji Hrvoja voba i rediteljskoj postavci Davora Mladinova, a u narednoj sezoni: Prodavnica lutaka Rade Pavelkia, u reiji Duka Rodia; Plava boja snijega Grigora Viteza, u reiji Riste Vujovia i Baba Roga Ljubivoja Rumovia, sa ponovnom rediteljskom postavkom Duka Rodia. Ova posljednja predstava e biti amblemska predstava za ovu sezonu, jer e njome mostarski lutkari osvojiti sedam nagrada na Petom susretu pozorita lutaka BiH, koji je odran u

Rudom: Zlatnu plaketu susreta, nagradu grada domaina, nagradu za tekst, nagradu za reiju, nagradu za kompletnu animaciju lutke, koja je pripala Dubravki unji-Vujovi, nagradu za djeliminu animaciju Azri Ljubovi, i nagradu za animaciju lutaka Groze i Strave Milesi Karai, Mirjani Pezelj i Salki ariu. Inae, na etvrtom susretu pozorita lutaka, odranom u Bihau, izveden je Veli Joe, a sa Baba Rogom su se, 1975. godine, pojavili na JDF u ibeniku. Carev pa Josipa Palade i Hrabri olovni vojnik Ivana Teofilova, uz prigodni novogodinji program, za koji je izbor tekstova nainio Jovo Spaji, inili su sadraj sezone 1975/76. O predstavi Hrabri olovni vojnik, raenoj po Andersenovoj bajci, iju je scensku adaptaciju uradio bugarski pjesnik i reditelj Ivan Teofilov, kritiar Milivoje Mrki je istakao da je razrijeena u realistikom maniru i da su taj klju pratile predimenzionirane lutke Bobe Samardia. Ocjena istog kritiara o predstavi Carev pa bila je dosta suzdrana, usteui se da stavi otvorene prigovore rediteljskom postupku lutkarskog maga Edija Majarona: nije se slagao to je reditelj glumca izveo na pozornicu gdje se koristio maskom umjesto lutke. Suzdranost je iskazivao i prema glumakim rjeenjima, istaknuvi samo
31

vrijednija ostvarenja Salke aria i Muhameda Nametka. Sa Hrabrim olovnim vojnikom Pozorite lutaka je sudjelovalo na estom susretu pozorita lutaka BiH, odranom u Sarajevu, a sa Carevim paem na estom meunarodnom festivalu u Bielsko Biali (Poljska). U toku ove sezone u Mostaru je nastupio ansambl iz bugarskog grada Botevgrada. Ideja da se na scenu lutkarskog pozorita postavljaju znaajna djela knjievnosti naroda tadanje jugoslavenske zajednice poela se ostvarivati u Pozoritu lutaka u Mostaru postavljanjem Velog Joe, ali je svoju punu realizaciju doivjela postavkom Martina Krpana Frana Levstika, u dramatizaciji i reiji Edija Majarona. Uspjeh je bio potpun: na Sedmom susretu pozorita lutaka BiH, odranom u Bugojnu, predstavi je dodijeljena nagrada strunog irija, zatim nagrada Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine, nagrada grada domaina, nagrada za muziku, za kreaciju lutaka i scenografiju i, najzad, dvije nagrade Dubravki unji-Vujovi, od irija i Udruenja dramskih umjetnika BiH. Sa ovom predstavom je ansambl uestvovao i na Meunarodnom festivalu pozorita lutaka u maarskom gradu Bekescabu, gdje su se vinuli u sam vrijednosni vrh. Festival nije imao takmiarski karakter, ali je organizator

odluio da dodijeli etiri specijalne diplome koje su dobili teatri iz Toronta, Praga, Pozorite lutaka Monika de Menga iz vicarske i Pozorite lutaka iz Mostara, dok ih je direktor Festivala Tibor Litovski pozvao da i sljedee godine uestvuju na Festivalu. S Martinom Krpanom su uestvovali i na JDF u ibeniku. Tim povodom je kazalini kritiar iz Splita, Momilo Popadi, nainio fresko-sliku vrijednosti ove predstave, istiui da je, u prevodu iz proznog u dramski slog ovog Levstikova romana, Edi Majaron izbjegao itavom prepletu zamki i iziao na istinsku istinu. A potom: Likovna rjeenja (scenografija, kreacija lutaka, kostima, te izvedba) Agate Freyer su izuzetno zanimljiva i funkcionalna. Mjesto je radnje kozolec (drvena kostrukcija za suenje sijena), a lutke su i rekviziti lice, lopari, pletene koare (drvo i iblje, dakle) domae radinosti. Muzika kulisa jesu narodni napjevi, pjesme ili ritmizirana govorenja uobiajenih reenica, koja ostavljaju dojam jugoslovenske univerzalnosti (nepostojea ali prihvatljiva konstrukcija u ovom sluaju) budui da asociraju i na Zagoru i na Hercegovinu i na Sloveniju.
32

Perfekcija audiovizualne svrsishodnosti i suradnje svih elemenata predstave, sa svim sredstvima teatra. Ne samo lutkarskog, ali u prvom redu lutkarskog. Igra mostarskih glumaca je (sa velikom primjedbom na kulturu govora) bila podreena navedenoj rediteljskoj koncepciji, ne bez individualnih uzleta, ne bez strasti, ali, ponavljam: organizirana, usmjerena. Vjeta, zanatski impresionantna! Svi su bili glumci. Nijansa realistikog (pomalo starinskog) naina interpetacije u ovoj predstavi je bila kvalitet, nikako obrnuto. Detalj koji daje peat cijeloj predstavi, koji donosi opredjeljenje i stav reditelja, kao i svih sudionika, jest: poslije dvoboja izmeu Brdavsa i Krpana, kada Krpan odsijeca divovu glavu (lutkarsko rjeenje), glumci koji igraju jednog ili drugog, rukuju se, a predstava tee dalje. Detalj na kojem se gradi cijela jedna poetika miljenja i plemenitosti... I tako: Svi su navedeni razlozi nedovoljni da se sve najbolje kae o ovoj predstavi. Predstava zahtijeva cijelu studiju. Zahtijeva potovanje. Ovo smo morali uiniti: proiriti informaciju do sopstvene egzaltacije kroz jedan krajnje

promiljen i domiljen kritiarski govor o jednom teatralnom inu, neponovljivom, bez sumnje. Ovom proirenom informacijom smo, zapravo, eljeli i istai ono krajnje: ovo je kultna predstava mostarskog teatra i, ko zna kad e biti prevaziena. Poslije ove predstave slijedile su: Trka zbog vuka Pana Maneva; Tobija Zdenjeka Florijana i Gregec Kobilica Branke Jurce. Za ovu posljednju predstavu je reeno da predstavlja djelo vrijedno panje, ali bez znaajnijih dometa (posebnu potekou je predstavljalo neposredno montiranje lutaka na sceni to je usporavalo ritam predstave i stvaralo neizvjesnost). U sezoni 1977/78. zatjeemo samo jednu premijernu izvedbu Lopticu Skoicu Jana Malika u reiji Riste Vujovia, dok su u sezoni 1978/79. izvedene tri predstave: Bor visok do neba Stevana Peia; Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici, Tahira Mujiia, Borisa Senkera i Nina krabea i prigodni novogodinji program. Peiev Bor visok do neba scenski je upriliio Miroslav Ujevi, a glazbu je obezbijedio Vojislav Kosti. Pored niza primjedbi koje su se, prije svega, odnosile na tekst, a onda i na reiju, predstava je imala svoj nivo. Meu istaknutije glumake kreacije spadale su kreacije Ljubice Karai i
33

Dubravke unji, a uz njih i Riste Vujovia, Edina Ljubovia i Petra urkalovia. Za predstavu Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici, kritiar Milivoje Mrki je rekao da je ansambl mostarskog Pozorita lutaka ostvario predstavu nadahnuto, da je ostvaren kolektivitet u gradnji predstave iz kojega bi bilo teko izdvajati neku od rola. Znatno plastiniju sliku o predstavi je ponudio Gradimir Gojer. Po njemu, Majaron se odluio da primijeni metod kojim se koristio realizirajui Martina Krpana: plastovi sijena i urakljeno drvo u trenu ini malo paravansko pozorje, a razliite udaraljke, arhetipskog porijekla, milozvuno i bajkovito-tajnovit suzvuk u saglasju sa fonijom glumakih glasova postaje znak svojevrsnog interludija. U tom kontekstu lutke Agate Freyer oliavaju svojevrstan fon pripovijednosti, kao da neki tajnoviti glas pripovijeda daleke snove o kneeviu Sveboru, o Svaroici Sunici, Prtku, Srakanu i drugim likovima iz vremena drevne Lade. Iz analize Devada Karahasana doznajemo da je storija trojice autora o kneeviu Sveboru zasnovana na izrazito epskoj dramaturgiji gdje se pria sastoji iz niza relativno samostalnih fragmenata epizoda, koji ne proistiu nuno jedan iz drugoga, a

meusobno su povezani likovima i putovanjem tipino epskim sredstvima povezivanja fragmenata. Meutim, prevoenjem storije u scenski jezik, reditelj Edi Majaron je, sa mostarskim glumcima-lutkarima, nainio bitan obrt. Umjesto lika, za sredite ukupne organizacije uzeta je taka gledita: cjelokupno zbivanje se projicira iz vidne take Prtka, Sveborova sluge, a putovanje je saobraeno samom nastanku predstave, sve se odvija pred gledateljem preko motke, horizontalno postavljene preko dviju vertikalno postavljenih motki, prebaen je zastor od like koji skriva glumca, a u prvom planu je lutka. Kada se razgradi ta situacija, dobiva se nova i time se sugerira putovanje, Sveborovo kretanje iz mjesta u mjesto i od dogaaja do dogaaja. Ali, ovim je inom postignut i drugi bitan elemenat predstave njena ritmika konfiguracija. U ovoj su sezoni mostarski lutkari uestvovali na tri domaa i jednom inostranom festivalu. Na Devetom susretu pozorita lutaka u Bugojnu uestvovali su sa Priom o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici i dobili nagradu za najbolju glumaku igru ansambla, dok su na Prvom bijenalu jugoslavenskog lutkarstva, takoer u Bugojnu, i na JDF u ibeniku nastupili sa predstavom Bor visok do neba. Na
34

Internacionalnom festivalu lutkarskog teatra, odranom u gradu Charleeville Mezieres u Francuskoj, nastupili su, pak, sa proslavljenom predstavom Martin Krpan. U sezoni 1979/80. na repertoaru se nalo jo jedno djelo Stevana Peia, njegova Lovaka pria. Uz nju e biti izveden i prigodni novogodinji program i ponovo stavljena dramska storija ruskog pisca Matvejeva arobna kaljaa. Sezona je nazvana sunom, bila je upriliena tek jedna premijerna izvedba i ukupno izvedeno 115 predstava. Objektivni razlog je traen u injenici da se teko dolazilo do vrijednih reditelja. Za narednu sezonu, 1980/81., predvien je obilat repertoar. Meutim, izvedene su samo tri premijere: ika Bajkine bajke Jirija Strede; Ko je izmislio dimnjaara Momila Popadia i Snjena kraljica, dramatizacija Andersenove bajke, iji je autor bio pjesnik iz Dubrovnika, Luko Paljetak. Lokalna pozorina kritika je i ovog puta zakazala. Situacija je spaavana ueem Pozorita na lutkarskim smotrama Susretu bosanskohercegovakih lutkarskih pozorita, na tek inauguriranom Bijenalu jugoslovenskog lutkarstva, na JDF u ibeniku i na nekim internacionalnim festivalima. Na Desetom susretu

bosanskohercegovakih lutkarskih pozorita nastupili su sa dramom Stevana Peia Bor visok do neba, izvedenom u prethodnoj sezoni. Seriozna opaanja o izvedbi je zabiljeila Nada Raki. Tekst, pisan jednostavno, u formi bajke, za ovu kritiarku je slojevit znaenjima, koja se kreu od obinog kazivanja prie do filozofske refleksije sadrane u izjednaavanju slike ivota na nebu i slike ivota na zemlji, odnosno, idealizovane slike ivota i stvarnosti. Tu znaenjsku slojevitost je reditelj Miroslav Ujevi dogradio svojim scenskim uprizoravanjima, pogotovo udvajanjem slika zbivanja na nebu i na zemlji: prostiranje vea istovremeno i u jednom i u drugom prostoru ime se, pri tom, stvarao i paravan za glumce to je, sa svoje strane, stvaralo otvoreni ritmiki sklad pretapanja glumca u lutku pri formulaciji idealizovane slike, ili obratno kada se predoavala slika stvarnosti. O istoj izvedbi je Vojislav Vujanovi zapisao da je reditelj Miroslav Ujevi, uz pomo vrlo duhovitih lutaka Milivoja Bokia, i uz pomo izvanredne igre glumaca, sagradio predstavu koja se odgledala u jednom dahu, bez zastoja, bez ijednog suvinog elementa. U prelazu glumca u lutku i obratno, posebnu stvaralaku snagu su pokazali Risto Vujovi i Petar urkalovi. Ipak, izuzetnost
35

je predstavljala mlada glumica Ulfeta Skiki koja je igrala bez maske i pokazala izuzetnu rasko glumake interpretacije, nalazei svakom detalju intonativno odreenje. Gesta joj je bila duboko usklaena sa pronaenom intonacijom, njeni pokreti su bili puni arma. I sve se to, na kraju, razrastalo u nepatvoreni poetski sklad. Luko Paljetak je bio i reditelj sopstvene dramatizacije Andersenove Snjene kraljice. Scenograf je bio Branko Stojakovi, a izbor muzike je nainila Maja Nodari. Za kritiara Milivoja Mrkia, bila je to predstava udovine mate, djelo savrene preciznosti i prefinjene jednostavnosti, ansambl-predstava u kojoj se njeni tvorci vide tek u zbiru. Sa ovom su se predstavom mostarski lutkari pojavili na Drugom bijenalu jugoslovenskog lutkarstva i o tom je nastupu Dubravko Bibanovi zabiljeio da se ne moe govoriti ustaljenim shematizmom jer se u predstavi Luke Paljetka i mostarskih umjetnika sve stapa u jedinstven doivljaj. Ta nerazluivost je zasnovana na injenici da je u predstavi sve ivo, jer u predstavi sve je lutka, i lik i scenografija i tekst ak! On ali to predstava, po propozicijama takmiarske selekcije, nije mogla uestvovati u konkurenciji za nagrade, jer je imala u sebi dovoljno elemenata da ponese epitet najbolje.

O drugoj predstavi iz ove sezone, Ko je izmislio dimnjaara, na svoj osebujan nain, pisao je Gradimir Gojer. Iz cjelokupne inscenacije on je u prvi plan stavio dva momenta: rad Milivoja Bokia na kreaciji lutaka i kostima, i glumaka dostignua dva mlaa glumca: Ulfete Skiki i Salke aria. Boki je, kako vjeruje Gojer, osvajao prostor scene potpuno autorski, sa autentinom scenskom misaonou i njegov rad jeste onaj estetiki stoernik u ijem se okviru razvija ritam ove izvedbe. O dvoje pomenutih glumaca Gojer kae da su postizali vrijednosti scenskog iskaza sa humornim kadencama, naroito u meusobnoj saradnji. Sa ovom su predstavom nastupili na JDF u ibeniku. Sezona 1981/82. odvijala se u znaku odgaanja bogatijih programa za bolje dane, kako je to u najavi sezone istakao direktor Pozorita, Jovo Spaji. On je apostrofirao skueni prostor u kojem se odvijao rad Pozorita, i materijalna primanja glumaca koja su takva da ih je jedva mogue podnijeti. Izvedene su tri premijere: Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car) Ksenije Stojanovi; Veliki kikiriki Naceta Simonia i Kraljevska jeka Vlaste Pospiilove. Nasuprot tome, trijumfalni nastupi na festivalima su se i dalje nastavljali. Po obiaju, na festivalima se nastupalo sa predstavama iz prethodnih sezona. Tako su,
36

na Jedanaestom susretu pozorita lutaka BiH u Bugojnu, nastupili sa dvjema predstavama: Snjenom kraljicom i upravo izvedenom Kraljevskom jekom. Sa Snjenom kraljicom nastupie i na JDF u ibeniku. I svuda su dojmove o svojim umjetnikim pregnuima uzdizali do fascinacije. U Bugojnu su dobili Zlatnu plaketu za izvedbu Snjene kraljice. U obrazloenju stoji da se predstava izdvaja visokim dometima u svim elementima pozorinog izraza, da u sebi nosi izrazito humanu poruku i snanu poetsku ekspresiju. Nagradu je dobio i Luko Paljetak za svoju rediteljsku postavku, a glumaku nagradu iz ove predstave je dobila Ulfeta Skiki. No ni Kraljevska jeka nije prola bez odjeka: Edi Majaron je dobio nagradu za muziku obradu predstave, a Dubravka unji-Vujovi nagradu za tumaenje Bjanke u istoj predstavi. Svoj nastup sa Snjenom kraljicom su podigli do fascinacije i na JDF u ibeniku. Kritiki zapis kritiara i pjesnika iz Splita Jake Fiamenga je gotovo i nemogue interpretirati zbog gustine impresija i uoenog vrijednosnog supstrata kojima je proeta ta mrea impresija. On bi se morao prenijeti gotovo u cjelini: 'Snjena kraljica' je toliko ista i jednostavna, likovno bogata i redateljski

promuurna da joj je teko nai para u naem suvremenom lutkarstvu Stojakovieva scenografija toliko je razigrana i matovita, toliko puna duha da nam se ini kako je pod njegovim ravnanjem sve mogue. Plahte, koje se rasprostiru scenom, mijenjajui njen izgled, otvaraju nam uvijek nove i nove predjele onkraj snova. Njegove lutke oivotvoruju na sceni sve to se od njih poeli. Dinamizam prostora u malom maginom kvadratu lutkarske scene toliko je govorljiv da autori predstave svjesno odustaju od teksta, koristei ga tek kad je najneophodniji, a preputajui likovnosti da preuzme rijei, da kae i ono to je i tajna i san i vjeno pitanje o tome to smo i tko smo u svemirskoj nepoznanici. O predstavi Kraljevska jeka nali smo dva zapisa: Ljubice Ostoji i Ibrahima Kajana. Ljubica Ostoji je apostrofirala visoko umijee reditelja Edija Majarona u izboru muzike, elementa predstave kojim uspostavlja ritam, dinamiku i atmosferu. Idejno rjeenje lutaka na tapu dala je Agata Freyer (realizirao Ivica Bilek). Uradila je to studiozno i precizno im odredila i formu, i boju u nekoliko varijanti, i s tim svojim kvalitetima je usklaivala odnos sa osnovnom koncepcijom predstave. U igri je dolazio do izraza kolektivizam u kojem su, za nijansu, odskakale Dubravka unji37

-Vujovi i Ulfeta Skiki. S druge strane, Ibrahim Kajan u svojoj opservaciji istie da je mostarski ansambl i ovom predstavom dostigao visoku razinu svojega kreativnog dosega, a glumci su posvjedoili ve ustaljeno miljenje da pred sobom imamo najotvoreniji i najzanimljiviji kolektiv recentnog lutkarstva u Jugoslaviji. On istie doseg mlade glumice Maide urtovi, koja je tek ulazila u svijet lutkarstva, zatim igru Dubravke unji-Vujovi, Salke aria, Ulfete Skiki, Riste Vujovia, Petra urkalovia i Edina Ljubovia. Ovom je predstavom obiljeena i tridesetogodinjica postojanja mostarskog teatra i okonana trea krunica jednog desetljea u kojem su obilato iskoritena iskustva steena u saradnji sa ekim lutkarima iz prethodnog desetljea, a potom dalje dograivana, uspostavljanjem vrstih stvaralakih veza sa magom lutkarstva na tadanjem jugoslavenskom prostoru Edijem Majaronom, koji je, esto, dovodio sa sobom i cijelu ekipu ostalih saradnika. Njegovo je prisustvo, nesumnjivo, utiskivalo trag u meku, duhovnu i stvaralaku melasu mostarskih glumaca, kojima su inteligencija i stvaralake potencije omoguavali da sve to upiju u sebe i saobraze sa svojim stvaralakim pregnuima. Uz Majarona e se u Mostaru pojaviti i Luko Paljetak, jedna od

najmonijih pjesnikih linosti na kraju dvadesetog stoljea na ex-jugoslavenskom prostoru, pjesnik koji je stvorio veliko djelo za mlade generacije i koji je bio duboko involviran u tajne lutkarske umjetnosti. I, ako bi se neka predstava mogla staviti uz bok kultne predstave ovog teatra Martina Krpana, to je onda Snjena kraljica Luke Paljetka. Najzad, u ovom desetljeu e se pojaviti na bosanskohercegovakom glumakom obzorju dva nova imena vezana za lutkarski teatar u Mostaru Salko ari i Ulfeta Skiki. Salko ari je umom ulazio u svijet lutkarskog teatra, neto zatamnjelom govornom rezonancom, ali glasom koji je poinjao iz dubine njegova bia, nosei iz njegove utrobe njegova osobna ivotna iskustva, ali, znatno vie, iskuenja u koja je sam sebe uvodio i iz kojih je izvodio ivotne parabole i njima vajao svoje likove. Bio je u stanju svaki put da neim novim uzbudi u svojoj kreaciji, ali sa takvom postojanou da se, u opoj cjelini, nita nije pomaklo. S druge strane, Ulfeta Skiki je sva bila u jednom poetskom ushitu, sa neim priroeno mediteranskim, kao da se vegetabilni duh Mediterana preobraavao u njen lik. Njena se rije, kao svitac rojila oko misli koju je njen lik nosio u sebi i od te misli stvarala zvukovnu igru koja je imala i svoj zvuk i svoju svjetlinu sopranskih partitura.
38

U ZNAKU ZLATOROGA I SAMURAJA: 1982/83. 1990/91.


ezona 1982/83. poela je izvedbom igrokaza Stevana Peia Plava ptica sa rediteljem Miroslavom Ujeviem, iji su stvaralaki tragovi ve imali svoju parabolu u duhovnom pejzau ovog teatra. Ovu su sezonu u Pozoritu uzeli kao zvaninu godinu svoga jubileja. No, ne mijenja na stvari, vaan je dijagonalni put kojim se ovo Pozorite ustrajno uspinjalo, ili dostizalo onu razinu na kojoj se nalo sa izvedbom Martina Krpana. Na repertoaru ove sezone su se nali: Plava ptica Stevana Peia, ve viena na ovoj sceni; dvije jednoinke za jednu veernju predstavu Pria o kuici u umici Samuila Jakovljevia Maraka i Patkica Blatkica tandema N. Gernetova i T. Gureviova. Vandotov Kekec e se, po trei put, ispeti na mostarsku scenu. Iza njih e se pojaviti jo jedna istinska premijera Palica, u kojoj e se ponovo udruiti dvije velike stvaralake fantazije: Andersenova i Luke Paljetka (uz saradnju supruge Ane Marije Paljetak). Sa Plavom pticom e nastupiti na Treem bijenalu jugoslavenskog lutkarstva, ali kritiarskog zapisa o tome nismo nali. Zato se Palica svrstala u red fascinacija gdje je mostarski teatar ve osvjedoavao svoje stvaralake domete. Ovog puta je bio i motiv vie: njome je

Ljubica Milesa Karai obiljeila svojih trideset godina druenja sa lutkama. Pri tom, sa Palicom su nastupili i na Dvanaestom susretu pozorita lutaka BiH u Bugojnu. O izvedbi Palice ostavio nam je zapis pjesnik Ibrahim Kajan: Paljetak je poao od sretne pretpostavke: scenu djetinjstva rasteretiti blokova narativne simbolinosti, a rastvoreni simbol prezentirati uklonom na vizualnom horizontu senzacije. 'Palica' prenesena sa stranice knjige u drugi medij, ponaa se poput najljepeg 'prijevoda': dinamike kulise krunica, glazbeni motivi aktivirani vremenitom dimenzijom, te sasvim rijetke glumeve replike bezusporednom disciplinom mate opisuju osjetljivost nositelja dogaaja, protonu liniju unutarnje 'povijesnosti' Andersenova svijeta, cijeli ivot, napokon, ozvuenim tananim glasovima sna. Za Palicu e, na kraju, Ibrahim Kajan ustvrditi da ne spada u vrh inscenacija Luke Paljetka, ali da je u samom vrhu sveukupnog recentnog dogaanja na lutkarskoj sceni naeg prostora. Sezona 1983/84. ispisana je crnim slovima: kao premijere e se proglaavati ve odavno zaboravljene predstave od kojih su sauvane
39

lutke i ouvana scenografija. Za drugo ta nema novaca. Istina, pojavljivae se na festivalima: na Dvanaestom susretu bosanskohercegovakih lutkarskih pozorita nastupili su sa Palicom i Lovakom priom, na JDF u ibeniku su izveli Priu o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici, a na estom festivalu asocijacije UNIMA u gradu Mistelbachu u Austriji predstavili su se Martinom Krpanom. U sljedeoj sezoni izvedene su tri premijere: La i pa Dragana Lukia, u reiji Miroslava Ujevia; Udarna s Carine Refika Hamzia, takoer u reiji Miroslava Ujevia i Ako je vjerovati mojoj baki Desanke Maksimovi, u reiji Edija Majarona. Sa ovom posljednjom predstavom e nastupiti i na etvrtom bijenalu jugoslavenskog lutkarstva u Bugojnu. Prva od ove tri predstave je ostala bez ikakve kritike recepcije, o dvjema drugim pisali su Nada Raki i Ljubica Ostoji. O predstavi Udarna s Carine, Nada Raki je govorila reskim tonom, revoltirana prizemnou izvedbe. Jer, ne samo da u predstavi nije bilo niega to bi zavrjeivalo panju, ve je i prostor oko predstave bio prazan! Nije bilo konferencije za tampu, niko od kritiara nije bio pozvan na premijeru, kao, uostalom, ni za prethodnu (La i pa), nije bilo afie, nije bilo fotografija. A to se tie

same predstave, kritiar je stekao uvjerenje da se, umjesto dramske storije, radilo o nekom filmskom scenariju koji je sa lutkarskom umjetnou nespojiv. to se tie predstave Ako je vjerovati mojoj baki, isti je kritiar morao predstavu jasno razluiti na dva dijela: prvi, tekstualni, koji je ostao neartikuliran, bez idejne i dramaturke promiljenosti, i drugi, onaj vizualno-akustiki, koji je imao odredbe vrijednog umjetnikog djela sa jasno uoblienim jezikom predstave u svim njenim segmentima, ili, kako to Nada Raki kae: On (reditelj Edi Majaron) briljantno ostvaruje 'muziki prostor' scenskih slika u emu mu pomae i izuzetno nadaren glumaki ansambl. O predstavi je pisala i Ljubica Ostoji, koja nije obraala panju na dramaturku obradu materije, a o izvedbenoj strani je imala podudarne stavove sa Nadom Raki, samo u neto ekstenzivnijem vidu, sa irom elaboracijom pojedinih elemenata koritenje muzike u predstavi i rad stalnog saradnika Edija Majarona u likovnoj obradi predstave, Agate Freyer. Za kvalifikaciju ovih segmenata kritiar koristi sredstva iz visokog vrijednosnog registra, sa lirskom ponesenou. Dva su, pak, glumca najvie pridonijela visokoj razini predstave: Ulfeta Skiki i Salko ari. Ulfeta je igrala krupnom i sporom stiliziranom gestom, fino izraenom i
40

preciznom, dok je kod Salke aria mizanscen bio razueniji, u kojem je mogao iskazati svoje pantomimske mogunosti koje mu i predstavljaju 'uu specijalnost'. U sezoni 1985/86. bile su samo dvije premijerne izvedbe. Prva bi se mogla nazvati projektom Edija Majarona, jer je on i pisac teksta i reditelj, a saradnici su mu ve ustaljeni: Agata Freyer kao scenograf i kostimograf, lutke je izradio Ivica Bilek, a za muziku podlogu je koritena muzika Sergeja Prokofjeva. Za osnovu drugoj premijernoj izvedbi posluilo je vrijedno dramsko djelo bosanskohercegovake literature za djecu, Zlatorog Zdravka Ostojia. Njegove scenske realizacije se prihvatio Edi Majaron i time je Zdravko Ostoji izbjegao sudbinu drugih bosanskohercegovakih dramskih pisaca ija djela na sceni nikada nisu doivljavala svoje pravo teatarsko ovaploenje (drastian je sluaj Miodraga alice ije su drame doivjele pravu svoju scensku prezentaciju tek kad su ih poeli realizirati poljski reditelji). Uz to je imao vrsnog stvaraoca u likovnoj obradi predstave Milivoja Bokia, koji je, ovaj put, bio i scenograf i kostimograf i tvorac lutaka. Asistent reije je bio Risto Vujovi, a majstor svjetla Nusret elo.

Ovom predstavom se mostarski lutkarski teatar vinuo do onog stepena fascinacije kojim je zadivljavao i domau i stranu lutkarsku scenu. I ne samo to: u svjetlosni krug scene ula su dva nova mlada glumca sa izrazitom sklonou za lutkarski teatar Damir Pudar i Vanja Hrvi. Najzad, u prostoru pozorine kritike poinje se afirmirati novo ime Zlata Brbor, koja e u svome prikazu Zlatoroga manifestirati odreene analitike moi. Sa Zlatorogom e se pojaviti na Trinaestom susretu bosanskohercegovakih lutkara u Bugojnu (zajedno sa predstavom iz prethodne sezone Ako je vjerovati mojoj baki) i pobijediti! Pored Plakete i Diplome susreta, pojedinane glumake nagrade su osvojili: Salko ari i Silvana Vui, dok je Dubravka unji-Vujovi dobila nagradu irija Udruenja dramskih umjetnika. Pored toga, Edi Majaron je dobio nagradu za reiju, a Milivoje Boki za kreaciju lutaka. Sa Zlatorogom e gostovati i na JDF u ibeniku i, uz predstavu Ako je vjerovati mojoj baki, na esnaestom internacionalnom festivalu u Bialsko Biali u Poljskoj. A kada se sljedee godine sa Zlatorogom pojave i na Petom bijenalu jugoslavenskog lutkarstva u Bugojnu, uspjeh e biti cjelovit i na jugoslavenskom planu Zlatorog e biti proglaen najboljom
41

predstavom. Kritiar revije Odjek Ljubica Ostoji e, gotovo telegrafski, signirati sve vrijednosti koje je ova predstava nosila u sebi: ... ova predstava istinski harmonizira i na visoki nivo dovodi sve elemente predstave. Cirkulira profinjenim muzikim ritmovima. Bavi se lutkarskim biem na veoma zanimljiv i artistiki izuzetno uspjean nain. Razdvaja glumca i lutku, dovodi u bitne relacije, spaja u jedinstvene i funkcionalne cjeline. Vizualno, veoma atraktivna i ekspresivna. Takoe i u funkciji poetskog segmenta predstave. Lutke, scenografija i kostim Milivoja Bokia fino i djelotvorno vode svoju vizualnu predstavu u potpunom suglasju sa ostalim elementima i rediteljskom koncepcijom posebice. Ansambl je jedan od najboljih i najspecifinijih u kontekstu jugoslavenskog lutkarskog glumita. Zahvaljujui umnogome trajnoj suradnji sa Edijem Majaronom. Izvrsne kreacije Salke aria, Silvane Vui i Damira Pudara. Vrsna ansambl-igra. I druga kritiarka, Nada Raki, istie da se Zlatorog bavi mitskim prostorom i mitskom svijeu u kojoj opasnost dolazi od nepoznatog, i zakljuuje: Likovna i muzika komponenta predstave (autor takoer Edi Majaron) u organskom je

saglasju sa svim ostalim dijelovima koji ine bie predstave. Mostarski ansambl, tvrdimo, jedan je od najboljih glumakih ansambala u zemlji, sposoban podjednako za sloeno horsko pjevanje, glumu i zadatke animacije, uspjeno je realizovao sloenost zadataka na visokom i zavidnom nivou. I u sezoni 1986/87. upriliene su tri premijerne izvedbe: Pria o repi Stevana Peia; Pria o Lijevoj guski Srboljuba Luleta Stankovia i Pijetao se sastavlja Daneta Zajca. Kritiar mostarske Slobode Omer Tipura je isticao da se u predstavama insistiralo na igrivosti kao osnovnoj komponenti, da se pokuavalo dokinuti distancu izmeu scene i gledatelja ili je svesti na najmanju moguu mjeru tako da se i sam proces uobliavanja odvijao pred djecom. U sezoni 1987/88. izvedene su tri premijere: Guliver meu lutkama Jozefa Pera i Lea Spaila, koju je reirao Risto Vujovi; Postolar i vrag Augusta enoe, sa adaptacijom i reijom Borislava Mrkia i Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici Marije Konopnjicke. O predstavi Guliver meu lutkama nismo nali kritikih opservacija, a o Postolaru i vragu pisala je Nada Raki, istiui da nepostojanje unutranjeg reda, te stilska nekoherentnost ne doputa estetski i
42

analitiki pristup ovoj predstavi. O predstavi Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici analitiki prodorno je pisao pjesnik Nedad Maksumi. Po njemu, jedna od bitnih znaajki u realizaciji ove predstave bilo je angaovanje poljskog reditelja Wojciecha Wieczorkiewicza u ijem se radu ogledao novi vid odnosa prema tekstu i priklanjanje novim scenskim vizuelnim i animatorskim rjeenjima, kao i koritenje 'ivog' i nasnimljenog pjevanja i govorenja. Uz ovo, kako je isticao Nedad Maksumi, u Wieczorkiewiczevoj reiji se posebno oitovalo oivljavanje drugog plana projiciranjem siluete na platno zavjese, to ne samo da daje novu dimenzionalnost sceni, nego se mora prihvatiti i kao modificirano pozorite sjenki, s kojim se na naim prostorima isuvie rijetko susreemo. Od glumakih rjeenja Maksumi je apostrofirao igru Salke aria kao vrljuge i Silvane Vui kao siroeta Marice. Uz njih je istakao i igru Ede Ljubovia, Riste Vujovia i Darka Ostojia. Dolazila je nova sezona i uprava ovog Pozorita je ponovo pokazala da ima veoma razvijen osjeaj za vrijednosti koje su se pojavljivale u umjetnosti lutkarstva na jugoslovenskim prostorima. Pojavio se tada jedan mladi ovjek, kolovan samo za lutkarsku umjetnost Todor Risti. kolovao se na Prakoj lutkarskoj akademiji.

Svoje kvalitete je najavio predstavom Kralj jelen koju je, u prethodnoj sezoni, realizirao sa ansamblom Djejeg pozorita iz Banja Luke i osvojio prvu nagradu na etrnaestom susretu pozorita lutaka u BiH. U sezoni 1988/89. obreo se u Mostaru i postavio dvije predstave. Prva je Ginjol u Parizu autora Lea Mojinskog i Jana Wilkowskog. Sa sobom je doveo i scenografa, kostimografa i majstora lutaka, Marketu ernu. O predstavama se, svojim kritikim opservacijama, prvi oglasio Safet Plakalo u sarajevskim Veernjim novinama. O predstavi Ginjol u Parizu on istie da matovitom reditelju Ristiu pria o zgodama i nezgodama provincijalca iz Liona i zamamnom Parizu slui kao povod da pokae kako u vjetim animatorskim rukama, iza scenografski dobro promiljenog zaklona, Ginjol moe izvesti tristo uda i ugursuzluka, a ujedno kroz ivu igru i song upotpuniti atmosferu predstave. Drugu svoju predstavu je zasnovao na tekstu japanskog pisca ikamacu Tokuse Asagao. Za realizaciju predstave posluio se japanskom tehnikom bunraku teatra. I o njoj Safet Plakalo kae da su njenoj realizaciji pristupili sa ritualnom pobonou, ispunjeni, oevidno, snanim emotivnim
43

nabojem iju e tenziju odrati uprkos injenici da im je za izvrenje sloenih animatorskih zadataka potrebna dvostruka koncentracija. Od glumakih kreacija istie majstorstvo Ulfete Skiki, suptilnost Dubravke Vujovi i rezolutnost Petra urkalovia. Sa Asagaom e nastupiti na svim festivalima na kojima su se i ranije pojavljivali i time omoguili iroku kritiku recepciju predstave, uz osvajanje prvih nagrada i na Petnaestom susretu bosanskohercegovakih lutkara i na estom bijenalu jugoslovenskog lutkarstva. Sa Asagaom i Zlatorogom su se pojavili i na Prvom svjetskom festivalu lutkarskih teatara za odrasle u bugarskom gradu Pleven. Mario Vranki, nakon odgledane predstave na JDF u ibeniku, zapisao je u mostarskoj Slobodi da predstava razbija uvrijeeno razmiljanje, gotovo dogmu, da je lutkarska umjetnost namijenjena iskljuivo djeci, a onda zakljuuje: Izuzetno sloena tehnika u kojoj po dva glumca rukuju jednom lutkom postavila je kompleksne zahtjeve pred ansambl. Visoki domet u animaciji, tenost predstave koja svo vrijeme ima miran tok, ali i diskretno prisustvo dramskog naboja, ubjedljivo su potvrdili profesionalnost i umjetniku osobenost ansambla. Po ovom kritiaru, mostarski ansambl zasigurno spada meu tri

najbolja i najkvalitetnija u zemlji. Slobodan Stojanovi u sarajevskom Osloboenju je rekao da je ova melodramska ljubavna pria svojom ednom lirikom i likovnou pruila publici lijepo pozorino zadovoljstvo, u emu su muzika i prijatni glasovi Ulfete Skiki i Dubravke Vujovi bili vaan elemenat. Marija Grgievi, kritiar zagrebakog Vjesnika je ustvrdila da je bilo zadovoljstvo pratiti ovu predstavu, izvedenu u europskim mogunostima i da se igra dojmila svojom tehnikom doraenou, stilskom istoom i emotivnom prodornou. Iz kritikih opservacija Ljubice Ostoji, objavljenih u reviji Odjek, izdvajamo analizu voditelja lutke naslovne uloge Ulfete Skiki i Silvane Vui: Najbolja kreacija jest Asagao Ulfete Skiki i Silvane Vui. Silvana Vui precizno animira donji dio lutke i njezin hod. Ali Ulfeta Skiki brilijantno radi svoj dio posla. Govori i, uglavnom, animira glavu i ruke lutke. Izuzetnom strau i njenou, uavi u lutku vlastitim tijelom, ona ivi tu lutku fino uoblienom emotivnou koju varira i nijansira tako da izbjegne svaki ablon i ponavljanje. Ali, iznad svih, istie se govor Momila Popadia o ovom teatru. Taj govor ne moemo zaobii: Mostarce sam oekivao sa nadom i, valja priznati, s ljubavlju.
44

To je godinama, dapae i desetljeima vitalan i vjet, dobro voen i radostan ansambl koji se stalno i podmlauje ... a oduvijek je bio veoma otvoren kako prema novim kretanjima tako i prema svim iole znaajnijim ili tek obeavajuim suradnicima, bilo da je rije o redateljima, scenografima, kreatorima lutaka, piscima, autorima scenske glazbe i svim ostalim koji su nuni u ovom uzbudljivom, plemenitom i nimalo laganom 'poslu' (podvukao V.V.) Kritiar Popadi je opisao i atmosferu u kojoj je izvedena predstava: Usprkos gotovo nepodnoljivoj vruini nikome u zgradi ibenskog Kazalita nije taj zalogaj stao u grlu. Ni s ove ni s one strane rampe. Jer, predstava je toliko lijepa i dobra da rampe nije ni bilo. Najzad : Ljubavna samurajska pria vrlo je jednostavna, ali toliko likovno, vizualno i uope u cjelini bogata metaforama te izvedena visoko profesionalno i njeno da se inilo kako je proletjela u trenu. Tvrdnju splitskog kazalinog kritiara Momila Popadia o otvorenosti mostarskog teatra za sve to je vrijedno, potvrdila je i sljedea sezona, 1989/90., kada je Uprava prihvatila autorski projekat baletskog umjetnika Antuna Marinia Vjetar uvijek

neto nosi. Projekat je zasnovan na vjenoj prii o nastajanju, trajanju i nestajanju. Znakom i pokretom, sa arsenalom figura i simbola koji prate ivotnu nit ovjekove opstojnosti, Antun Marini je realizirao ovu priu sa tri glumca: Salkom ariem, Silvanom Vui i Jadrankom Popovi. O predstavi je eljko Bojovi zapisao: Marini u ovoj predstavi nastoji da igrom predoi, a zatim djejoj svijesti sintetizuje dvije apstrakcije prostor i trajanje. Za mjeru tih kategorija uzeo je ovjeka kao konkretnost koja im daje znaenje svojim odnosom prema njima. Ova kategorija je, oigledno, ve zbog same tematike, potekla iz ireg nadahnua, a zatim redukovana do nivoa djejeg poimanja i prihvatanja ovakvih sadraja. To joj ne umanjuje znaaj ve pokazuje s kakvom ozbiljnou i potovanjem Marini tretira duhovnost djeteta gledaoca. Druga premijera u ovoj sezoni je bila Zapadna Nigdilija (Westwoods). Za ovu je predstavu pokojni Dalibor Foreti, kritiar Vjesnika, rekao da je lijepo lutkarsko ostvarenje, rafinirano i isto, u emu se zrcalila krhka ljepota, i njenost naroito lutaka sredinjih likova, Kralja Ivana i Seline, kojim su ivot izraajno i duhovito udahnuli Damir Pudar i Silvana Vui.
45

Sezona 1990/91. zapoela je jednim zanimljivim projektom, panskom tragedijom koju je napisao Thomas Kyd, engleski pisac iz esnaestog stoljea, i koja je postavljena pod nazivom Strijela vremena. Bio je to projekat dvoje mladih ljudi: Sae Jovanovia, reditelja, i Aikaterini Antonakaki, koja je uradila scenski pokret, scenografiju, kostime i kreirala lutke. Predstava se, kako istie kritiarka Ljubica Ostoji, doima kao pokretna izloba apstraktne skulpture, i njeno se itanje opire olakom kolokviranju sebe. Na drugoj strani, Zlata Brbor, kritiar mostarske Slobode, istie da predstava zrai ekskluzivnim individualitetom i da je primjer potpune slobode izraavanja unutar odreene poetike, kao i da je realizirana u jasnim stilskim gradacijama uz evidentnu disciplinu, radinost i uigranost ekipe. Ovaj mladi rediteljsko-scenografski tandem, sa francuske akademije Charleville, gdje se koluju kadrovi za lutkarsku umjetnost, realizirae na mostarskoj lutkarskoj sceni jo jedan svoj projekat, Pukinovu Rusalku. Predstava je zasnovana na rjeniku simbola, sa paravanom kao osnovnim rekvizitom koji, ustvari, postaje i sam glumac. On se raslojava u tri dimenzije i time se stepenuje proces otkrivanja tajni. A krajnja tajna je obini ivot olien u vreama ita koje se

otkrivaju Knezu koji onda spoznaje da je to bila tajna koja ga je progonila. Ovu je predstavu bio odabrao Dalibor Foreti, kao selektor, za Sedmi bijenale jugoslavenskog lutkarstva, ali onda je... doao rat. Njime je uskraeno i obiljeavanje etrdeset godina postojanja Pozorita lutaka u Mostaru. Za jednu sezonu je bilo skraeno i etvrto desetljee, koje , moda, u cjelini nije bilo onako blistavo kao tree, ali u kojem se desilo nekoliko predstava koje se moraju uvrstiti u najstroiju antologiju ovog teatra. Pomenimo one najizrazitije: Zlatoroga i Asagao. U ovom je desetljeu Pozorite lutaka preivljavalo i najcrnje svoje dane, jer su njegovi lanovi morali, zbog nestaice materijalnih sredstava, jednu sezonu ostati bez ijedne premijerne izvedbe. Ova je period proticao i u raznovrsnoj saradnji sa velikim brojem istaknutih znalaca lutkarske umjetnosti. Posebno je znaajna saradnja sa rediteljima, Miroslavom Ujeviem i Dukom Rodiem. No, najplodnije je bilo gostovanje Edija Majarona, ija je saradnja doivjela i mali jubilej 15 godina njegova prisustva u mostarskom Pozoritu lutaka. Dragocjena je bila i saradnja sa pjesnikom Lukom Paljetkom koji je i u ovom desetljeu obradio na sceni ovog Pozorita jednu Andersenovu bajku Palicu. Za Palicu
46

je vezan jo jedan izuzetan dogaaj: najstarija glumica ovog teatra, koja je prisutna na njegovoj sceni od prve predstave, Snjeane i sedam patuljaka, izvedene 15. novembra 1952. godine Ljubica Milesa Karai obiljeila je trideset godina svoga umjetnikog rada. Najzad, pri kraju ovog desetljea pojavila su se dva nova glumaka imena sa izrazitim stvaralakim potencijama Damir Pudar i Vanja Hrvi. Naalost, njihovi talenti se nisu stigli razviti do onih razina gdje su dospjeli njihovi prethodnici Ulfeta Skiki i Silvana Vui. I svi oni koji su im prethodili i pronosili ime svoga grada i svoga teatra domaim i stranim scenama na kojima su gostovali.

MUZE NE UTE: 1992. 2000.


...A onda je doao rat! ve se survavalo u bezdan, mada je nada tinjala. Svjedoe o tome dva teksta objavljena pri kraju 1992. godine. Autor jednog teksta je glumac Salko ari, podsjeajui njime da se 15. novembra 1992. godine treba obiljeiti uistinu veliki jubilej 40 godina postojanja Pozorita lutaka u Mostaru. Drugi je tekst napisao glumac Petar urkalovi, sa naslovom Kad rat bjesni muze ipak ne ute. On zapisuje poduhvat glumaca Kazalita

lutaka iz Mostara koji su organizirali dugu turneju pod nazivom Putovima djece izbjeglica, na kojoj su izvodili ranije izvoenu predstavu Pozorita lutaka Tko umije, njemu dvije. Kretali su se jadranskom obalom i izveli 45 predstava. Nastupile su prazne ratne godine, prazni dosijei. Ipak, jedna se injenica ne smije previdjeti jer ima istinsku povijesnu teinu: prvog jula 1995. godine Scena mladih Amaterskog pozorita Abraevi postavlja Patkicu Blatkicu tandema N. Gernetove i T. Gureviove. Rediteljske postavke se prihvatio Nuri-Dihan Kezman. U predstavi su uestvovali uenici este osnovne kole iz Mostara: Sanel oli, Nada Hodi, Adi Velagi, Maja Vejzovi, Goran Tiro, Edo Kurt, Inga Kotlo, Selma oli, Adis Peco, Goran Zagori i Adnan Kapi. Probe su odravane u podrumu izgorjele zgrade GP Hercegovina u vrijeme dok su svoj dance macabre igrale granate. Predstavi su prisustvovali predstavnici Evropske unije i, tronuti zbivanjem, donose odluku da se obnovi devastirana i opljakana sala Pozorita lutaka. Tada Nuri-Dihan Kezman postaje i prvi poslijeratni direktor Pozorita lutaka. Na toj funkciji ostae do 1. maja 1996. kada e ga zamijeniti Muhamed Hamica Nametak, istaknuti prijeratni glumac ovoga Pozorita. Godine 1996. zatjeemo i nove informacije
47

koje, istina, nisu bile vezane za Pozorite, ve za organizaciju kole lutkarstva sa nadom da to pree u iri pokret. Nosioci projekta su Pozorite lutaka iz Mostara i SARTR, a poimenino to su bili: Marko Kovaevi, Muhamed Nametak, Dubravka Zrni-Kulenovi, Ljubica Ostoji i Safet Plakalo. Rad je zamiljen u vidu pozorine radionice, gdje bi se predavai angairali iz inostranstva (eka, Poljska, Bugarska ) i traile bi se male etide za javno izvoenje. Program rada ove kole podrala je i svjetska asocijacija lutkara UNIMA i Internacionalni institut lutkarstva, kako je u svome obraanju javnosti objavila glavni akter projekta Dubravka Zrni-Kulenovi. Poetkom 1997. godine aktiviran je rad na otvaranju kole lutkarstva, najavljene prole godine. Otvorenje je bilo predvieno za 8. februar i vezano za gostovanje teatra Minor iz Praga koji je izveo predstavu Mio Kuglica na bosanskom jeziku, a zatim je odrano predavanje iz uvoda u lutkarstvo, to su i prvi asovi kole lutkarstva. Za dva i po mjeseca je ova kola izvela tri programa: sa teatrom Minor iz Praga, sa Davorom Dikliem koji ivi u Americi i sa poljskim umjetnicima Wieslawom Hejnom i Leszekom Czarnotom, profesorima kole lutkarstva. U meuvremenu stara sala Pozorita lutaka je osposobljena za rad.

Grupa mladih lanova kole lutkarstva gostovala je u Italiji i nastupila na smotri pod imenom Poetine figure, gdje su nastupili i teatri iz panije, Slovake i Italije. Uslijedila je premijera scensko-poetskog kolaa Igraonica. Izbor poezije i rediteljsku postavku obavio je Hamica Nametak, dekor i lutke je nainio Mirsad Bijedi, a predstavu je vodio Amer ati. Igrali su: Nermina Denjo, Maja Peroti, Sandra Peroti i Denisa amo. U julu mjesecu ansambl Pozorita lutaka izveo je Javni as kole, sastavljen od niza vjebi, raen sa polaznicima kole lutkarstva koji je vodio Muhamed Hamica Nametak. Poruka predstave je bila: slijediti svoju individualnost i svoj duhovni prostor, stajati u njemu, poznavati ga i dostojno ga prezentovati. Godine 1997. se navrilo 45 godina od osnutka Pozorita lutaka i taj je jubilej obiljeen izvedbom Andersenove bajke Olovni vojnik u adaptaciji i reiji Muhameda Hamice Nametka, direktora Pozorita. Ova je predstava, prije mostarske premijere, u oktobru ove godine, izvedena etiri puta na gostovanju u paniji, u gradovima Barcelona i Mataro. Akteri predstave su bili: Nermina Denjo, Dragan
48

Joni, Mili Krpo, Maja Peroti, Sandra Peroti i Sergio Rado. Premijera je bila 6. 11. 1997. godine. Uz jubilej je izvedena i prigodna predstava U svijetu djejih prava, koju je reirao Muhamed Hamica Nametak. Muziku je izabrao sam reditelj u saradnji sa Sergiom Radoem, a akteri predstave su bili: Nermina Denjo, Sandra Peroti, Dragan Joni i Sergio Rado. Tehniko vostvo je bilo povjereno Ameru atiu i Adnanu Bajramoviu. Premijerna izvedba bila je upriliena u Jablanici 28. 9. 1997. godine. Krajem godine je, takoe u sklopu obiljeavanja 45 godina Pozorita lutaka, izvedena jo jedna premijera pod nazivom Snjeguljac, koju je napisao, reirao i u kojoj je naslovnu ulogu imao Nedad Maksumi. Pored njega, na predstavi su radili i Diana Ondelj-Maksumi u trostrukoj glumakoj ulozi, ali i saradnik na scenariju i izradi kostima, zatim Nermina Denjo i Sergio Rado. O Snjeguljcu je pisao Salko ari. Istakao je da je Maksumi napisao originalno literarno djelo, bazirano na poetskoj matovitosti, primjerenoj djejim receptorskim mogunostima, djelo u kojem su se otkrivali novi odnosi izmeu ljudi, ivotinja i stvari sa onom pjesnikom ubjedljivou kojom je i nestvarno zvualo punom svojom stvarnosnom energijom.

Budui da je Maksumi bio i reditelj i glumac, Salko ari je istakao da je ovaj svestrani umjetnik stvorio kompaktno pozorino ostvarenje u kojem se harmonino nadopunjuju vrsta ideja reditelja i dobrano postignuta homogenost i radost igranja ansambla. Od ostalih glumakih kreacija Salko ari je istakao igru Diane Ondelj-Maksumi. Njoj je ovo, nakon glumakog rada u Italiji, bio debut pred mostarskom publikom, a u njemu je pokazala svoju zavidnu stvaralaku snagu. U ovoj predstavi su svoje glumako dokazivanje nastavili Nermina Denjo i Sergio Rado. Jo jedan znaajan dogaaj treba zabiljeiti u ovoj godini: Salko ari, glumac-lutkar, ali i osobena linost u cjelokupnom bosanskohercegovakom glumitu, sakupio je sve plakate predstava Pozorita lutaka u Mostaru, popratio ih odreenom znanstvenom aparaturom i svojim uvodnikom, uvezao u knjigu i tako nainio djelo koje je dragocjeno za dalja istraivanja povijesnih i umjetnikih dimenzija ovog teatra i kojim smo se i mi obilato koristili, na emu mu se mora zahvaliti. I u 1998. godini rad obnovljenog Pozorita lutaka nije zamirao. Najprije je gostovalo na Sarajevskoj zimi 98 gdje se srelo sa nekim
49

teatarskim grupama iz Bugarske i Japana, u februaru su gostovali u Italiji gdje su se predstavili sa svoje dvije predstave: Olovnim vojnikom i Legendom o rijeci Neretvi ija je premijerna izvedba, potom, upriliena 21. februara u Mostaru. Reditelj je ponovo bio Muhamed Nametak kojem je asistirao Nedad Maksumi, i u izboru muzike, gdje je kao saradnik, potpisan i Miro Pandur. Mirsad Bijedi je bio autor scenografije i kreator lutaka, a tehniko vostvo je obavljao Amer ati. Glumci su bili: Diana Ondelj-Maksumi, Nedad Maksumi, Irena Salahovi, Sandra Peroti, Nermina Denjo, Sergio Rado, Mili Krpo i Dragan Joni. Antun Marini je 18. 4. 1998. realizirao svoj autorski projekat Zapleimo, etidu kroz historiju plesa, uz dramaturku obradu Ljubice Ostoji. Plesali su: Diana Ondelj-Maksumi, Nermina Denjo, Irena Salahovi, Nedad Maksumi, Sergio Rado, Sandra Peroti, Mili Krpo, Lejla Salin, Nedim ii, Amela Bajramovi, Dragan Joni, Armina ehi, Maa Serdarevi, Saa Noi i Selena Dizdarevi. Ulogu voditelja je imao Hamica Nametak. Samo dva-tri mjeseca kasnije, u maju, ansambl Pozorita lutaka je ponovo gostovao u Italiji sa projektom Ne ide pa ne ide, raenom po Beckettovom djelu ekajui Godoa. U njemu uestvuju mladi

glumci iz kole lutkarstva, Mostarskog teatra mladih, te jo nekoliko mladih okupljenih oko ovog projekta. Voditelj projekta je bio italijanski reditelj Stefano Gabrini, uz jo nekoliko talijanskih teatarskih strunjaka, a za prevoenje, rad sa glumcima i organizaciju proba na sceni Pozorita lutaka bio je zaduen Nedad Maksumi. Poetkom 1999. godine na poziv organizacije Planina pomoi i Komiteta za pomo narodima bive Jugoslavije iz Reggio Emilie, ansambl Pozorita lutaka je gostovao u Italiji. Na gostovanju su proveli petnaest dana i izveli dvije predstave, na talijanskom jeziku, to je ovaj ansambl praktikovao i ranije. Predstavili su se sa Malim princom i Legendom o rijeci Neretvi. Reditelj obje predstave bio je Muhamed Nametak. Krajem 1999. godine, 26. decembra, izvedena je igra Meco Medi Jana Wilkowskog. Adaptaciju i reiju je obavio Muhamed Nametak. Scenu i lutke uradio je Mirsad Bijedi, a tehniko vostvo povjereno je Ameru atiu. Igrali su: Diana Ondelj-Maksumi, Nermina Denjo, Nedad Maksumi i Sergio Rado. Druga premijerna izvedba u toj sezoni je bila Patkica Blatkica, izvedena u ovom teatru jo u sezoni 1982/83. Paravan su nainili
50

studenti Pedagoke akademije iz Mostara. Predstava je realizirana u razliitim lutkarskim tehnikama od javajki i ginjola do igre rukama i predmetima. Igra je zasnovana na principu klaunijade. Klaune su tumaili Nedad Maksumi i Sergio Rado i, kako je zabiljeila Ljubica Ostoji, decentno su razradili i razigrali ove partove sa osobitim scenskim armom i lakoom igre. U predstavi su uestvovali i Diana Ondelj-Maksumi i Nermina Denjo.

1956. do 1990. godine. Meu gostima se nalazio i Wojciech Wieczorkiewicz, koji je na sceni mostarskih lutkara 1987. godine postavio dramatizaciju romana Marije Konopnjicke Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici. Takoer je u sali Pozorita lutaka, 6. marta 2001. godine u organizaciji Pozorita lutaka i Jevrejske optine Mostar prireeno Vee klezmer muzike, muzike Jevreja iz srednjoistonog dijela Evrope, u izvoenju Klezmerske grupe Sejnenskog teatra iz Poljske. U 2000. godini izveden je igrokaz Ukradena pria Milivoja Mrkia, u rediteljskoj postavci Voje Soldatovia iz Novog Sada. Scenografiju, kostime i kreaciju lutaka izveo je Imre Koi, dok je lutke izradio ula Hajnal, a rekvizite Mirsad Bijedi. Predstavu je vodio Amer ati. U svojim kritikim opservacijama je Vojislav Vujanovi posebno apostrofirao igru glumakog kvarteta ovog teatra. Briljirala je Diana Ondelj-Maksumi koja je igrala svim sredstvima: tijelom koje se povijalo prema ritmikim zadatostima, uvijek sa nekim akordom koji je zvuao iznenaujue, glasovne su joj mogunosti vanredne, sa jasnom dikcijom, ali sa puno umiljatosti i topline, igrala je oima kojima je modulirala formu u suglasnosti sa kadencama kojima je zavravala neku svoju frazu. Njenu igru su
51

POZORITE LUTAKA U TREEM MILENIJUMU

Muteveli na elo Pozorita lutaka. I kao to je svojevremeno Antonije Karai poeo uspostavljati veze sa istaknutim lutkarskim centrima u Evropi, tako je i Ranka Muteveli uspostavila veze sa lutkarima jednog od glavnih evropskih centara danas lutkarima iz Bugarske. U prvoj godini treeg milenijuma bilo je nekoliko manifestacija koje su posredno ili neposredno vezane za Pozorite lutaka u Mostaru. Jedna od njih je gostovanje poljskih lutkarskih umjetnika iji je realizator bio Poljski lutkarski centar UNIMA. Prireena je izloba poljskih pozorinih lutaka nastalih u periodu od

Ovaj period poinje dolaskom Ranke

slijedili i ostali akteri: Nedad Maksumi, Nermina Denjo i Sergio Rado. Za Ukradenom priom slijedila je, u 2001. godini, predstava Maak u izmama Charlesa Perraulta. U 2002. godini je izvedena predstava Dvije princeze, raena prema engleskoj bajci. Obje predstave su realizirale ekipe umjetnika lutkarske scene iz Bugarske. Perraultovu priu Maak u izmama na scenu je postavila rediteljka Elzbieta Eysymont. Ivan Conev je bio scenograf, kostimograf i kreator lutaka, koje je izradila Ivanka Getova, dok je Milen Vassilev napravio muziku. Kritiar Vojislav Vujanovi je posebno akcentirao neke momente za koje je smatrao da se kroz njih najbolje proziru ukupne vrijednosti predstave. Jedan od tih momenata je likovnost predstave u kojoj dominiraju pastelni tonovi, osim boje Makovih izama datih intenzivnom crvenom bojom. Glumci se pojavljuju u trostrukoj ulozi: kao interpretatori, kao animatori rekvizita i kao voditelji lutaka. Prelaz iz jednog u drugi vid dati su u otvorenoj formi, bez zaziranja da se predoi i sam proces na modulacijama odreenih scena jer su i te akcije ugraene u samu igru. U predstavi je briljirala Diana Ondelj-Maksumi. Njena je igra, kako zapaa

kritiar, proeta izrazitim spontanitetom, a opet, svaki njen pokret, geste, mimika, igra oima, odiu svojom cjelovitou, izraajnom puninom, misaonom dograenou, ritminou. Svoju animaciju Maka podigla je do virtuoznosti. U poreenju sa igrom legende ovog Pozorita, Dubravkom Vujovi, ija je igra zasnivana na analitinosti i naglaenom intelektualnom tonu, igru Diane Ondelj-Maksumi odlikuje spontanitet poetske mekote. Igra Nedada Maksumia je igra izrazite voljnosti prevedene u igru tijelom, u scenske poskoice kojima nalazi odraze i u svome tenoru iju svjetlinu usaglaava upravo sa svojim poskoicama. Nermina Denjo i Sergio Rado u ovoj su predstavi jo uvijek bili na tragalakom putu ka svome stvaralakom individualitetu. Odlazak na Osmi meunarodni djeiji festival u Subotici bio je, zapravo, nastavak onog pohoda od prije rata, koji je, u nekim mahovima, sezao do trijumfalizma. I, da taj pohod nije bio samo formalan, dokaz je nagrada koju je Diana Ondelj-Maksumi osvojila. irijem je predsjedavao slavni lutkar Henrik Jurkovski . Godina 2002. je poela jednom premijernom izvedbom, jo jednim lutkarskim biljurem u ovom teatru koji se, sve evidentnije,
52

oslobaa preivljenih ratnih trauma. Ponovo se zatiemo u prekrasnom ambijentu, dolaze oni koji vole teatar ne dijelei ga na ovaj i onaj, odjekuje uvijek zaudna orkestracija djejih glasova. Takvim nainom se moe najaviti veliki jubilej, jubilej koji je, prije njih, proslavilo jo Pozorite mladih u Sarajevu 50 godina postojanja, 50 godina intenzivnog stvaranja. Ovdje je amplituda ovog lutkarskog stvaranja dosegla do samog zenita evropskog lutkarskog stvaranja. Mostar je bio jedna od najznaajnijih uporinih taaka evropskog teatra, duhovne magistrale starog kontinenta zakrivljivale su svoj luk da bi izgradili jedno svoje vorite amalgamirajui se sa duhom Mediterana, sa svjetlou koja se rasprskavala na kamenoj bjelini. Na okupu su se ponovo nali bugarski lutkarski umjetnici. Na repertoaru je bila pria o dvije princeze, izvedena iz engleske bajke. Oivljavao ih je Slavo Malenov, istinski lutkarski mag, profesor na Lutkarskom fakultetu Pozorine akademije u Bugarskoj, blagog lika i krajnje neposrednosti, ovjek u ijoj biste blizini vjeno eljeli biti. Scenograf i kreator lutaka je Vassil Rokomanov, kostime je nainila Silva Bavarova, a muziku je obezbijedio Malen Malenov. Scenografija je dovedena do zaudnog: na sredini scene postavljen je drveni konstrukt apstraktnog skulpturalnog odreenja sa

prepletom dinamikih linija, koje iz nekog svog imaginarnog sredita, smjetenog negdje u samom podnoju, kreu u prostor, dajui mu materijalno odreenje, ali bez zaustavljanja unutarnjih kretanja u definiranju neega to se podaje samo doivljavanju maginog, pa, moda, i neega spiritualnog. Konstrukt ili kompozicija ili skulptura oslobaa iz sebe kinetiku energiju koja se rasprostire na sve strane, a modelira se ili iz krunog kretanja konstrukta ili u vidu klackalice ili vidom preformulacija odnosa elemenata i linija. S njime se moe sve: beskrajna traka putovanja, bez kojega i nema bajke, enterijeri carskog dvora, formulacija horizontala odnosa izmeu sestara princeza, odnosa zgusnute plemenitosti i ljubavi, oblikovanje kaskade, donje i gornje ravni, kao principa zlosti (odnos izmeu Carice-majke i pastorke Ane), oblikovanje dubine u kojoj jedan princ boluje a drugi za njim tuguje, dok iz podnoja odjekuje mukli glas gatare, pakosne vjetice, koja svojim eliksirima zagauje ovjekovo obitavalite. Lutke se kreu uspostavljenim silnicama koje simboliziraju mo plemenitosti, ulaze u meuprostor gdje se modeluje sama pria. A glumci, njih etvoro, opinjeni nabojem plemenitog, to ga nosi u sebi sama pria, sve to preobraavaju u zamamnost igre. Njih etvoro opinjenih su: Diana Ondelj53

-Maksumi. Nedad Maksumi, Nermina Denjo i Sergio Rado. Sa ovom su predstavom nastupili u Zenici na manifestaciji Zeniko proljee , a zatim su pozvani na Prvi internacionalni festival pozorita za djecu Banja Luka 2002. Lokalna tampa je izvedbi posvetila dovoljno panje. U kratkoj novinskoj informaciji, iji je autor Luka Kecman, istaknuto je da su glumci uspjeli doarati tu toplu priu bez suvinih pokreta, tano i precizno, sa jasno iznijansiranim likovima. U duem tekstu, takoer, objavljenom u Glasu srpskom, sa potpisom S. Martinovi, princip dobrote, okosnica bajke i izvedbe, zamijenjena je principom ljepote, to se u princip dobrote moe uvesti tek kao svojevrstan aspekt. Meutim, autor je naglasio da su lanovi mostarskog teatra izvrsni lutkari i da u njihovoj predstavi dominiraju koloritni i zanimljivi likovi, koje su glumci-lutkari mogli fino da oblikuju specifinim marionetama kreatora Vassila Rokomanova. Pedeset godina navrilo se 15. novembra 2002., na dan kada je 1952. godine, izvedena prva premijera, Snjeana i sedam patuljaka, u reiji legende, a ne izvjesnog, ora Bovana, samoniklog stvaraoca ija se matica razgranala u beskrajnu kronju kao simbol lutkarstva u cijeloj Bosni i Hercegovini, i s

kojim se moe porediti samo jo jedan velikan Adolf Pomezny. Ali naa virovita povijest i na poslovini zaborav uinili su da se i jedan i drugi alju u izvjesnost, u zaborav. Proslavljanjem jubileja spoznaemo i veliinu ovog teatra, ija nam veliina izmie zbog prevelike blizine, a lik ora Bovana smjestiemo u sredite svjetlosnog kruga naih spoznaja.

PREDSTAVA PRIMJERENA JUBILEJU: Nazim Hikmet: Zaljubljeni oblak


Sluaj ovaj Naj, ta pria, kazuje, na rastanke se on ali, tuguje.

Delaludin Rumi: Mesnevija

obiljeavanje pedesetogodinjice svoga postojanja, Pozorite lutaka u Mostaru je predvidjelo i jednu premijernu izvedbu, izvedenu 29. novembra 2002. godine. Na repertoaru se naao igrokaz Zaljubljeni oblak, nainjen po motivima pripovijetke turskog pisca Nazima Hikmeta, poznatog po uvenoj poemi Pisma Taranta-Babu, i po drami Da li je postojao Ivan Ivanovi, izvedenoj, svojevremeno, u nekoliko bosanskohercegovakih pozorita (prevodioci su bili Vlajko Ubavi i Mea Selimovi).
54

U obilnom programu, predvienom za

Ovaj pisac koji je, zbog svoga slobodoumlja, proveo niz godina po robijama, ispeo se, ovoga puta, i na scenu jednog lutkarskog teatra. Zahvalnost za ovo dugujemo poljskom lutkarskom reditelju Wojciechu Wieczorkiwiczu koji je ve gostovao u mostarskom Pozoritu lutaka reirao je dramu Marije Konopnjicke Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici 1987. godine. Pria ima svoj sloj arobnog, sa orijentalnim nadahnuem, ali i sa bajkovitim oivljavanjem predmeta koji se nalaze na usluzi onoga ko njeguje potenje, ovjekoljublje i ljubav. Toj arobnosti je reditelj posvetio osnovnu panju, traio formule kako da ga uini vizualno to upeatljivijim, sa raskojem boja i konfiguracijom scenskog prostora sa stratumima koji polaze od bajkovito ureene bate sa tulipanima, preko kalote u pozadini kojom se razrjeava daljina, do svemirske polukrunice u kojoj se jate zvijezde sa svojim sjajem i koji se pretae u san. Tim rediteljevim zahtjevima je, na najsuptilniji nain, udovoljila Vanja Popovi svojim scenografskim rjeenjima, sa svojim orijentalno obojenim kostimima i sa kreacijom lutaka za iju je realizaciju pozvan jedan od najveih kreatora lutaka u povijesti bosanskohercegovaog lutkarstva Ivica Bilek. U opu cjelinu su se uklapali

matovita silina rediteljeva, lirski zanos scenografa, i suptilno majstorstvo realizatora lutaka. Bojeni sklad je osnovni nosilac vizualnog. Boje su ive, vrhunei u bojama tulipana, ali e se razvoditi i oblicima kostima i u oblikovanju amosfere, pomalo sanjalake, ali u kojoj se nije gubio ni onaj fon realnog kojim se uspostavljala neposredna komunikacija sa gledalitem. Svi su elementi postavljeni u vertikali koja se blago povlai u pozadinu i to je pridonosilo upravo upeatljivom doivljavanju cjeline ija je konzistencija gotovo nenaruiva i kao da je isklesana iz jednog komada, mada sve odie krajnjom lepravou. Fabula je zasnovana na sukobu produhovljene ljepote i nasilja. Glavni je protagonista lijepa Aja (u njenom imenu se skriva simbolika ivota) koja se brine o svojoj bati punoj tulipana. Drugi pol ini oholi Kara Sejfi, vlasnik cijele zemlje osim Ajine bate i htio bi da zagospodari i tim komadiem zemlje i Ajinom odnjegovanom ljepotom tulipana. U tome mu pomae Kopriva. Ali, na drugoj strani, Aji pomae i Zec, i Golub, i Oblak, i Vihor. Ideja predstave je da je ljepota neunitiva i da u njenu odbranu stupaju svi prirodni elementi. Ali, predstava ima i svoj dio igre na
55

proscenijumu. U tom dijelu se pojavljuje Dervi, pripadnik mevlevijskog reda sa svojim plesom vrtnje oko sopstvene ose. On je, zapravo, narator u predstavi, on svojom priom povezuje dijelove predstave i pronosi ideju o velikom duhovniku, Delaludinu Rumiju, iako se nigdje otvoreno ne pominje njegovo ime. On svira na instrumentu koji se zove Naj (u predstavi se koristi oblik Nej) u iju pohvalu Delaludin Rumi i zapoinje svoj uveni spjev Mesneviju. I tako, u jednoj lijepoj skaski o nepobjedivosti ljepote, u jednoj predstavi namijenjenoj najmlaem uzrastu, provlae se niti hommagea jednom od najveih svjetskih umova koje je iznjedrila islamska civilizacija. Dervia je tumaio Sergio Rado, uivo. I, ako smo ranije mogli prigovarati ovom glumcu na dikcijskoj nesigurnosti, sada je ta nesigurnost bila potpuno uklonjena, njegov glas je odzvanjao kristalnom istinom, sa vrlo uvjerljivim izvlaenjem onih akcenatskih udara u kojima se dramski napon oliavao u svoj svojoj uvjerljivosti. Bila je to ona scenska kultura koju nismo u prilici tako esto uti sa naih scena. Drugi faktor u glumakoj realizaciji ove predstave bio je, isto tako, vrlo kultiviran odnos glumca prema lutki. Iako su zahtijevnosti bile izuzetne, izmeu ostalog, svaki je glumac morao nositi po tri lutke, inili su to sa

istinskim majstorstvom, ouvavajui lutki u scenskom prostoru njenu prirodnost i istanan odnos njen prema prostoru igre, prema rediteljskim zahtijevnostima. Sa svim tim su bile usaglaene i glasovne vrijednosti Diane Ondelj-Maksumi, Nermine Denjo i Nedada Maksumia, a njima se na ispomoi naao i veteran ovog teatra Edin Ljubovi. Sagledano u cjelini, moglo bi se rei da je ovom predstavom ansambl Pozorita lutaka u Mostaru dostigao onu razinu do koje se bilo stiglo predstavom Asagao, izvedenom 1989. godine. I time se ovaj mali ansambl, na najbolji nain, oduio svome velikom jubileju.

ZADNJI AKORD

Hajredin, uenik nenadmanog mi'mara Sinana , graditelja uprije na Drini, nadsvodio nemirnu Neretvu mjeseevim srpom svoga udesnog mosta i, po uvarima toga mosta, dobio ime, Mostar je, vrlo brzo, postao sredina sa duboko oduhovljenim oznakama. Njegovi su neimari bili Dervi-paa Bajezidagi, potom Fevzi Mostarac, sa svojim spjevom Bulbulistan, zatim itomisliki monasi, da bi se, u drugoj polovini XIX vijeka, formirao mostarski knjievni krug sa Jovanom Duiem,
56

Stasao i razvijao se tamo gdje je mi'mar

Aleksom antiem, Svetozarom oroviem, Ivanom Milieviem i drugim, ijim se djelom dovravala piramida duhovnog rasta ovoga grada, pomaknutog daleko od ustaljenih duhovnih magistrala toga vremena. Istovremeno, u Mostar su poeli dolaziti uitelji iz Vojvodine i sa sobom donosili teatarska iskustva, stjecana u rodnim prostorima, i prevodili ih u praksu u radu sa uenikim druinama. Ovi, pak, odrastajui formirali su diletantske druine, razgorijevali ljubav prema teatru, i Mostar je, ubrzo, postao grad opsjednut pozoritem u kojem su svi odreda, bakali, mehandije, zanatlije, uitelji, sitni inovnici, radnici tvornice duhana, malobrojna inteligencija, pjesnici i pisci bili na zajednikom poslu: stvaranju pozorine predstave. Taj udesni dinamizam pozorinog razvoja je prof. Josip Lei pratio do izbijanja Prvog svjetskog rata, ostavljajui potonjima u naslijee da nastave njegov rad, ali dostojnog nasljednika nije bilo. Ipak, bar posredno, neto se moglo doznati o teatarskom ivotu u Mostaru izmeu dva svjetska rata znaajnu pomo je pruio Nuri-Dihan Kezman u svojoj Monografiji o amaterskom pozoritu Abraevi, formiranom 1926. godine. U tom e periodu svoju teatarsku aktivnost zapoeti jedan medicinski pomonik, ore Bovan. Njegovo se ime

moe sresti neposredno nakon zavretka Prvog svjetskog rata, ali e znaajno za Mostar biti vrijeme pri kraju ovog razdoblja kada e ovaj entuzijasta biti poslan u Ljubljanu na kurs lutkarstva. Nakon povratka u Mostar, on e osnovati neku vrstu lutkarskog teatra u Mostaru iji e rad trajati do izbijanja Drugog svjetskog rata. Svoj rad e nastaviti nakon Drugog svjetskog rata u pionirskoj sekciji u drutvu Abraevi. A kada, na inicijativu Safeta iia, udesnog duhovnog pregaoca u ovom gradu, nakon Drugog svjetskog rata, bude formirano Gradsko pozorite lutaka u Mostaru, ore Bovan e biti postavljen za njegovog upravnika, a, ujedno, bie i njegov jedini reditelj, mobilizator u okupljanju mladih Mostaraca oko teatra i njihov uitelj. Prva zvanina predstava izvedena je polovinom novembra 1952. godine. Bila je to Snjeana i sedam patuljaka. Na njenom izvoenju bilo je angairano 13 aktera est mukaraca i sedam ena. Sve su to bili mladi ljudi, najvie uenici Uiteljske kole ili svreni uitelji. Uloga Snjeane bila je povjerena Dobrili Hamovi, koja se, naalost, nee dugo zadrati u teatru iako je, po svemu sudei, bila izvorni talenat. Osim nje, na realizaciji predstave bili su angairani i sljedei glumci: Fadila elmo, Branko Hinkovi, Drago alija, Ivica Arapovi,
57

Kreimir Soldi, Ljubica Repovi (kasnije Karai), Gina Mari, Salko Elezovi, Zijada anti, Mirzo Kajan, Dragan Pezelj, Ivanka Ivankovi. Igrokaz je za izvedbu priredio Adolf Pomezny, koji je, dvije godine prije, u Sarajevu formirao Pozorite za mlade, a scenografiju je uradila Vesela Rasli. Tako je poelo. U prvoj sezoni, pored Snjeane i sedam patuljaka, izvedene su i predstave: Ivica i Marica (autor Marija Kulundi), arobni lijek (tandema: Radmila Begovi i Marija Marijanovi) i Aladin i arobna lampa (eljko Hell). Prvih deset sezona je sve predstave reirao iskljuivo ore Bovan. Posljednja njegova rediteljska postavka bie igrokaz ekog lutkarskog maga Jana Malika Loptica Skoica, premijerno izveden 28. 4. 1963. godine. Njegovi nasljednici na rediteljskom poslu bie dva glumca ovog Pozorita, koje je doivjelo, u meuvremenu, svoje preimenovanje u Pozorite lutaka Mostar, Antonije Karai i Risto Vujovi. Prvi e se, kao reditelj, predstaviti Antonije Karai. On e postaviti Hvalisavog maka, ruskog tandema Anatolija Karanova i Vladimira Levina, ija je premijerna izvedba bila 4. marta 1963. godine. Sljedeu predstavu, nakon Bovanove Loptice Skoice, ova dva glumca e postaviti u tandemu. Bila je to scenska igra

Jovana Aleksia Lajka i maak Kometa, izvedena u istoj sezoni, 15. juna 1963. godine. Pozorite je poelo raditi u Jevrejskoj sinagogi koju je Jevrejska optina ustupila gradu upravo pod uvjetom da bude namijenjena aktivnostima mladih. (Kasnije e Skuptina optine Mostar 23. jula 1965. godine, nakon kraih pregovora, za cifru od 5.500.000 dinara otkupiti zgradu od Jevrejske optine Mostar.) Generalna adaptacija prostora, usmjerena na zadovoljavanju narastalih potreba teatra, obavljena je od 1959. do 1962. godine, pa e tri sezone Pozorite obustaviti svoju djelatnost. U toku ovih deset godina ansambl se polako stabilizirao, esta fluktuacija glumaca iz prvih sezona je zaustavljena, a jezgro su inili: Ljubica Repovi-Karai, Antonije Karai, Risto Vujovi, Azra Bajri-Ljubovi, Branko Hinkovi, Franciska Duli-Spahi, Zvonko Merdo i Mirzo Kajan. Meu scenografima e se pojaviti, nakon Vesele Rasli; Aurelija Brankovi, akademski slikar; ivorad Kuki i uro Termai. Majstor lutaka e biti Franjo Kitak, a kostime je izraivala Tida eri. Muziku obradu predstava, ve u ranoj fazi, obavljae Bogumil Klobuar, sama, pak, muzika e biti direktno izvoena, najee na klaviru, a izvoai e biti: Milada Hua58

-Karaili, Duanka Kitanov, Ljerka Vukelja, Biljana Milutinovi i Tajana Slikovi. U narednim sezonama poetno jezgro glumakog ansambla e biti obogaivano novim stvaralakim snagama koje e se razvijati u glasovite umjetnike-lutkare: Petar urkalovi, Edin Ljubovi, Mirjana Radulovi, Dubravka unji, Muhamed Nametak, Ahmed Sadaktar, Salko ari, Ulfeta Skiki, Silvana Vui, Jadranka Popovi, a pred izbijanje posljednjeg rata e se pojaviti itava plejada mladih, izrazito talentiranih glumaca kao to su: Damir Pudar, Darko Ostoji, Vanja Hrvi, Robert Pehar, a svoje prve teatarske stvaralake korake zapoee, upravo u ovom teatru, danas istaknuti glumac zagrebakog glumita, Dragan Despot. Ovoj e se skupini glumaca pridruiti i Dobrivoje Bobo Samardi, akademski slikar, kao scenograf i Milivoje Boki kao izvoa vajarskih radova i majstor lutaka. Prvi lektor e biti dr. Abdurahman Nametak iji e rad nastaviti Borivoje Borozan, Velimir Laznibat i Miroslav Palameta. Polovina druge decenije postojanja ovog teatra bie presudna u daljem njegovom razvoju: tada e se u praksu uvesti dovoenje reditelja sa strane, profesionalno obuenih i sa steenim iskustvom u razvijenim

sredinama. Meu njima e biti: Duko Rodi, Miroslav Ujevi, Davor Mladinov, Jurislav Koreni, Borislav Mrki i drugi. S njihovim dolaskom e se bitno inovirati i sam repertoar djela koja se postavljaju na sceni: izvodie se djela Stevana Peia, Dragana Lukia, Rade Pavelkia, Borisa Senkera, Tahira Mujiia, Nina krabea. Ipak, tri dogaaja e uiniti da se ovaj teatar vine u sami vrh evropskog lutkarskog umijea. Na prvom mjestu su umjetnici lutkari iz ehoslovake, Poljske i Bugarske, meu kojima su bili reditelji: Oskar Daniel Batjek, Zdenjek Bezdjek, Wojciech Wieczorkiewicz i Zdenjek Vyskoil, zatim scenografi i kostimografi: Vaclav Havlik, Jarmila Fenclova, Jan Zabarski, Leokadija Serafimovi. Drugi presudan dogaaj je bio dolazak istinskog lutkarskog maga iz Slovenije Edija Majarona, koji je, obino, sa sobom dovodio i svoje scenografe i kostimografe, sam je obavljao i muziku obradu predstava. Njegove reije su u sebi sadravale i izuzetnu obrazovnu funkciju, ali i izuzetan estetiki domet. U njegovoj dramaturkoj obradi, rediteljskoj postavci i muzikoj opremi, sa likovnim rjeenjima Agate Freyer bie izvedena kultna predstava ovog teatra Martin Krpan, Frana Levstika kojoj e se, po svojim stvaralakim dometima, pribliiti jo Asagao, japanskog
59

pisca ikamacu Tokuse u rediteljskoj postavci Todora Ristia i Zlatorog Zdravka Ostojia upravo u rediteljskoj postavci Edija Majarona. Trei momenat je dolazak pjesnika i lutkarskog umjetnika Luke Paljetka sa svojim dvjema obradama Andersenovih bajki: Snjene kraljice i Palice. Bila su to lirsko-teatarska uda, scenske magije koje su zadivljavale gledalite ma gdje bile izvoene. Sa ove tri komponente i sa svim onim to im je prethodilo, nainjen je moni mozaik postignutih vrijednosti Pozorita lutaka koje je steklo monu afirmaciju ne samo u Bosni i Hercegovini ili bivoj zajednikoj dravi ve i na raznim evropskim scenama. Ovaj teatar je Mostar uinio jednim od centara evropskog lutkarstva. Nagrade i priznanja su stizala sa svih strana: u Poljskoj, Maarskoj, Francuskoj, Austriji, Bugarskoj, Njemakoj. Ovim cjelovitim vrijednostima treba dodati jo neke elemente: dolazak ve pomenutog Todora Ristia koji je u ovom Pozoritu postavio dramu japanskog stvaraoca ikamacu Tokuse Asagao koja je predstavljala jedan od vrhunskih dometa ovog teatra, zatim dolazak scenografa Branka Stojakovia iz Zadra i Sae Jovanovia iz Ljubljane ija e postavka Pukinove Rusalke biti i posljednja predstava pred izbijanje rata i sveopeg

rasula ovog teatra. Jedan dio ansambla e prei u zapadni dio ovoga grada gdje e krajem 1992. biti formirano Lutkarsko kazalite, koje jo uvijek traje i, iako, po svome nastanku, predstavlja pobonu granu, pokuava sebi prisvojiti pravo legitimnog nasljednika Pozorita lutaka u Mostaru, koje nikada nije pripadalo ni ovom, ni onom dijelu grada ve sveopoj kulturi Mostara ija se duhovna vertikala poela uzdizati od polovine XVI stoljea da bi svoju destrukciju doivjela u ovo nae zlehudo vrijeme, simbolizirano i ruenjem mjeseevog srpa Hajredinova mosta, jednog od najvelianstvenijih djela arhitekture na naim prostorima, izvedenog u periodu osmanske uprave na naim prostorima. Pozorite lutaka u Mostaru e se vrlo rano pojaviti na prestinom Festivalu djeteta u ibeniku, zatim e uestvovati na svim festivalima lutkarskih pozorita Bosne i Hercegovine i na Bijenalu jugoslovenskog lutkarstva, koje se odrava u Bugojnu. Sa ova dva posljednja festivala se ansambl ovog teatra najee vraao sa pregrtom nagrada, bilo za predstavu u cjelini, bilo za pojedinane umjetnike kreacije. Ve na Prvom festivalu bosanskohercegovakih lutkara je Azra Bajri-Ljubovi dobila nagradu za glumaku kreaciju u predstavi Vragov most, izvedenoj u sezoni 1968/69.
60

Ona e biti nagraena i na Drugom i na Petom festivalu bosanskohercegovakih lutkara. Na Drugom festivalu e i cijeli ansambl ponijeti nagradu za kolektivnu animaciju, a na Treem festivalu bosanskohercegovakog lutkarstva, odranom u Brkom 1973. godine, gdje su nastupili sa predstavom Jedna druga Pepeljuga Aleksandra Popovia, osvojie nagradu za najbolju predstavu. U istoj predstavi je Dubravka unji-Vujovi dobila nagradu za kreaciju Pepeljuge. Ovoj e glumici pripasti i niz drugih nagrada: nagrada za ulogu Carice u Martinu Krpanu, nagrada za ulogu Malog Mraka u Kraljevskoj jeci, dvije nagrade za dvije uloge u Zlatorogu Zdravka Ostojia, a dva puta je dobila i nagradu Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine. Na Petom festivalu bosanskohercegovakih lutkara, organiziranom u Rudom, ansambl je nastupio sa predstavom Baba Roga Ljubivoja Rumovia i dobio nagradu za najbolju predstavu. Istu e nagradu dobiti i na Sedmom festivalu za izvedbu Martina Krpana. Istom e predstavom osvojiti nagradu UNIME na festivalu UNIME u Maarskoj. Na Devetom festivalu bosanskohercegovakog lutkarstva 1979. godine nastupie sa predstavom Pria o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici i

dobiti nagradu za najbolju glumaku igru ansambla. Iste godine e biti organiziran i Prvi bijenale jugoslovenskog lutkarstva u Bugojnu na kojem e se pojaviti sa predstavom Bor visok do neba i dobiti nagradu irija RTV Sarajevo za najbolju predstavu na Bijenalu. Na narednom Desetom festivalu lutkarstva BiH, nastupie sa predstavom Bor visok do neba koja e biti proglaena najboljom predstavom. I na narednom festivalu, gdje e nastupiti sa dvije predstave Snjenom kraljicom i Kraljevskom jekom, Snjena kraljica e biti proglaena najboljom predstavom. Na etvrtom festivalu Yu lutkarstva, predstava ovog ansambla Ako je vjerovati mojoj baki bie proglaena najboljom od strane irija grada domaina, a na Trinaestom festivalu bosanskohercegovakog lutkarstva njihova predstava Zlatorog bie proglaena najboljom. Ista predstava e biti proglaena najboljom i na Petom bijenalu Yu lutkarstva, a na estom bijenalu istu e nagradu dobiti i predstava Asagao. Meu pojedinanim osvajaima nagrada nalaze se i sljedei glumci: Risto Vujovi, na Prvom susretu pozorita lutaka BiH (1971.) dobio je glumaku nagradu za tumaenje Laara u predstavi Vragov most, na estom susretu (1976.) nagradu za ulogu Olovnog vojnika u predstavi Hrabri olovni vojnik, a
61

na Devetom susretu nagradu za animaciju lika Prtko u predstavi Pria o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici. Franciska Duli-Spahi, na Drugom festivalu bosanskohercegovakog lutkarstva dobila je nagradu u sceni delfina u predstavi Izgubljeni balon, zatim za kreaciju Maehe u predstavi Jedna druga Pepeljuga, izvedenoj na Treem festivalu, a za animaciju Krave u predstavi Bor visok do neba podijelila je kolektivnu nagradu sa Azrom Ljubovi i Mirjanom Pezelj na Desetom susretu pozorita lutaka BiH. Ljubica Karai je takoe dobila nekoliko nagrada: za ulogu Strave u Baba Rogi, za animaciju u Izgubljenom balonu, zatim je dobila nagradu Udruenja dramskih umjetnika u predstavi Bor visok do neba, potom Nagradu grada Mostara 14. februar i Nagradu djejeg irija Maskota susreta Pinokio. Muhamed Nametak je dobio nagradu za ulogu Doktora u predstavi Carev pa na Osmom festivalu bosanskohercegovakog lutkarstva 1978. godine. Za istu ulogu je dobio i nagradu Udruenja dramskih umjetnika BiH. Za angaman u lutkarstvu za vrijeme rata, dok je boravio u Italiji, dobio je prestino priznanje, nagradu Zlatna Pulinela koja se dodjeljuje u talijanskom gradu Bariju. Petar urkalovi dobio je nagradu na Devetom susretu pozorita lutaka BiH za animaciju

Srakana u Prii o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici, na Petnaestom susretu nagradu za animatorsko ostvarenje u predstavi Asagao, a na Drugom susretu posebnu nagradu za scene delfina i sirena podijelio je sa Franciskom Spahi, Edom Ljuboviem, Dubravkom unji-Vujovi, Ljubicom Karai i Mirjanom Pezelj. Damir Pudar dobio je nagradu za animaciju lika Postolara u predstavi Postolar i vrag na etrnaestom susretu pozorita lutaka BiH. Ulfeta Skiki je na Jedanaestom festivalu bosanskohercegovakog lutkarstva dobila nagradu za ulogu Gerde u Snjenoj kraljici, a na estom bijenalu Yu lutkarstva i na XV festivalu BH lutkarstva dobila je nagradu za animaciju lika Asagao. Salko ari je dobio nagradu za animaciju Groze i Strave u predstavi Baba Roga, izvedenoj na Petom susretu bosanskohercegovaih lutkara, a na Trinaestom festivalu je dobio nagradu za Tragaa Drugog u predstavi Zlatorog. Iste je godine (1986.) dobio i nagradu Udruenja dramskih umjetnika BiH za Tragaa Drugog u Zlatorogu i Zlog vilenjaka u predstavi Ako je vjerovati mojoj baki. Silvana Vui-Jugo je na Trinaestom susretu BH lutkara dobila nagradu za kreaciju lika Lijepe Vide u Zlatorogu, a na estom bijenalu Yu lutkarstva za animaciju lutke Asagao u istoimenoj predstavi (sa Ulfetom Skiki). Njima se, u poslijeratnom periodu pridruila
62

i Diana Ondelj-Maksumi dobivi nagradu za kreaciju Maka u predstavi Maak u izmama prilikom nastupa na Osmom meunarodnom festivalu pozorita za djecu Subotica 2001. O ovom Pozoritu je pisano dosta, mada nikada dovoljno. U prvim sezonama su se, svojim kritiarskim zapaanjima, posebno isticali: Safet Burina, Aziz Hadihasanovi, Mugdim Karabeg, Mile Ratkovi i Ante Vican. Kasnije e o predstavama ovog teatra pisati: Ibrahim Kajan, Dalibor Foreti, Momilo Popadi, Jaka Fiamengo, Marija Grgievi, Ljubica Ostoji, Nada Raki, Devad Karahasan, Gradimir Gojer, Vojislav Vujanovi, Omer Tipura, Dario Terzi, Zlata Brbor... U treem milenijumu, Pozorite lutaka Mostar, iako bez stalne finansijske potpore od bilo koga u zemlji, zahvaljujui raznim vrstama pomoi, uglavnom stranih donatora, i entuzijazmu cijelog kolektiva na elu sa direktoricom Rankom Muteveli, kree se sigurnom uzlaznom putanjom i blii onom horizontu kojeg su osvojili njihovi prethodnici.

63

SUMMARY
Mostar, a town, which grew and developed itself around the site where a builder mimar Hajrudin, a student of a unsurpassable mimar Sinan, who built the bridge over the Drina river, arched the restless Neretva river with the crescent of his miraculous bridge, and which was named after the guardians of the same bridge was becoming very fast a deeply spiritualized environment. Mostar was designed and built by Dervis Pasha Bajezidagic; then Fevzi Mostarac with his poem Bulbulistan; followed by the monks from Zitomislici. Then, in the second half of the 19th century, the Mostar literary circle was created gathering the names such as Jovan Dui, Aleksa anti, Svetozar orovi, Ivan Milievi and the others, whose work completed the pyramid of spiritual growth of this town far away from the common spiritual paths of those times. At the same time, the teachers from Vojvodina came to Mostar. They brought along their theatre experience acquired from home and started to pass it over to the troops made of their students. The latter, while growing, established the amateur art groups and cherished affection for theatre. Consequently, soon after, Mostar grew into the town obsessed by theatre, where just everybody grocers, innkeepers, craftsmen,

teachers, public servants, tobacco factory employees, intelligentsia still small in numbers, poets and writers were part of a common plan: to create a theatre performance. Professor Josip Lei followed up that miraculous dynamism of the theatre development until the outbreak of the World War I, charging those who remained with continuing his efforts, but a deserving successor could not be found. However, at least indirectly, something could be learnt about the theatre life in Mostar between the two world wars a significant assistance was offered by Nuri-Dihan Kezman in his Monograph on Amateur Theatre Abraevi, established in 1926. A medical assistant, ore Bovan, commenced his theatre activity in that period. His name could be found directly after the end of the World War I, but a significant time for Mostar was the end of this period when this enthusiast was assigned for the puppetry course in Ljubljana. After his return to Mostar, he established a kind of puppet theatre in Mostar, which was operational until the outbreak of the World War II. After the WWII, he continued his work in the junior section of the Abraevi art group. And, when upon the initiative of Safet ii, a miraculous zealous worker in this town, after the WWII, the City Puppet Theater in Mostar had been established, ore Bovan was appointed as its
64

manager, and at the same time, he was its sole director, initiator in gathering of young Mostar people around the theatre and their teacher. The first official performance was set around the middle of November 1952. That was Snow White and the Seven Dwarfs. Thirteen actors were involved in its realization six men and seven women. All those were young people, mostly the students of the Teacher-Training School or teachers. Dobrila Hamovi was entrusted with the role of Snow White, but in spite of her natural gifts, she did not stay long in the theatre. The other actors, involved in the realization of the performance were: Fadila elmo, Branko Hinkovi, Drago alija, Ivica Arapovi, Kreimir Soldi, Ljubica Repovi (later Karai), Gina Mari, Salko Elezovi, Zijada anti, Mirzo Kajan, Dragan Pezelj, Ivanka Ivankovi. The play was prepared by Adolf Pomezny, who, two years ago, established in Sarajevo the Youth Theatre and scenography was done by Vesela Rasli. That is how it started. In the first season, in addition to Snow White and the Seven Dwarfs, also the following performances were set: Hansel and Gretel (author Marija Kulundi), Magic Medicine (tandem: Radmila Begovi and Marija Marijanovi) and Aladdin and Magic

Lamp (eljko Hell). Over the initial ten seasons, all performances were directed solely by ore Bovan. The last performance he directed was the play of the Czech puppetry maestro Jan Malik A Bouncing Ball, with the premiere on 28.4.1963. He was succeeded as a director by two actors of this Theatre, renamed in the meantime into Pozorite lutaka Mostar, Antonije Karai and Risto Vujovi. Antonije Karai was the first who introduced himself as a director. He set A Braggart Cat by a Russian duo Anatolij Karanov and Vladimir Levin, with the premiere on 4.3.1963. Bovans performance A Bouncing Ball was followed by the performance set by the joint efforts of these two actors. It was a play by Jovan Aleksi Layka and the Comet Cat set in the same season, on 15.6.1963. The Theatre commenced its work in the Jewish synagogue, which was entrusted by the Jewish community to the city for the purpose of youth activities. (Later, on 23.7.1965, after brief negotiations, the Mostar Municipal Assembly for the amount of Dinars 5.500.000 bought the building from the Mostar Jewish Community.) In order to satisfy the evergrowing requirements of the Theatre, the building space went through the general adaptation over the period from 1959 to 1962, so over three seasons the Theatre paused its
65

activities. Over these ten years, the Theatre troop acquired the permanent membership, stopping the frequent fluctuations of the actors from the initial seasons, and the nucleus was represented by: Ljubica Repovi-Karai, Antonije Karai, Risto Vujovi, Azra BajriLjubovi, Branko Hinkovi, Franciska DuliSpahi, Zvonko Merdo and Mirzo Kajan. After Vesela Rasli, the other appeared as scenographers, such as: Aurelija Brankovi, an academic painter, ivorad Kuki and uro Termai. The puppet-master was Franjo Kitak and costumes were made by Tida eri. Already at the early stage, the music arrangement was done by Bogumil Klobuar and the music was played directly on the stage, most frequently on the piano and the performers were: Milada Hua-Karaili, Duanka Kitanov, Ljerka Vukelja, Biljana Milutinovi and Tajana Slikovi. During the seasons to follow, the initial nucleus of the acting troop was strengthened by new creative forces growing into famous artists puppeteers: Petar urkalovi, Edin Ljubovi, Mirjana Radulovi, Dubravka unji, Muhamed Nametak, Ahmed Sadaktar, Salko ari, Ulfeta Skiki, Silvana Vui, Jadranka Popovi and in the eve of the outbreak of the latest war a whole pleiad of the young, extremely gifted actors appeared, such as: Damir Pudar, Darko Ostoji, Vanja Hrvi,

Robert Pehar, as well as Dragan Despot, the eminent actor of a Zagreb acting scene of today, who made his grand entry to the stage at this Theatre. This group of actors was joined by Dobrivoje Bobo Samardi, an academic painter, as a scenographer and Milivoje Boki, as a sculptor and puppet-master. The first editor was Dr Abdurahman Nametak, whose work was continued by Borivoje Borozan, Velimir Laznibat and Miroslav Palameta. The middle of the second decade of existence of this Theatre was crucial in its further development: at that point the practice was established to have guest directors, professionally trained and with the experience acquired in developed environments. Some of them were: Duko Rodi, Miroslav Ujevi, Davor Mladinov, Jurislav Koreni, Borislav Mrki and the others. Their arrival significantly innovated the repertoire: the work of Stevan Pei, Dragan Luki, Rade Pavelki, Boris Senker, Tahir Mujii, Nino krabe was set. However, three events contributed to the launching of this Theatre to the very top of the European puppetry craft. In the first place, those were the artists puppeteers from Czechoslovakia, Poland and Bulgaria, such as the directors: Oskar Daniel Batjek, Zdenjek Bezdjek, Wojciech Wieczorkiewicz and
66

Zdenjek Vyskocil, then scenographers and costume designers: Vaclav Havlik, Jarmila Fenclova, Jan Zabarski, Leokadija Serafinovi. The second crucial event was arrival from Slovenia of a true puppetry wizard Edi Majaron, who usually came accompanied by his own scenographers and costume designers, and did by himself the music arrangement for the plays. His directing incorporated an exquisite educational function, but also the esthetic value. It was him who, assisted by Agata Freyer as a designer, directed and made music and dramaturge arrangements for the cult performance of this Theatre Martin Krpan by Fran Levstik. Only Asagao by the Japanese writer Cikamacu Tokusa directed by Todor Risti and Goldenhorn by Zdravko Ostoji directed again by Edi Majaron, could in their creative achievements compete with this performance. The third momentum the arrival of the poet and puppetry artist Luka Paljetak with his two productions of Andersens fairytales: Snow Queen and Thumbalina. Those were lyrical and theatre miracles, scene magic always leaving a strong impression on the audience everywhere. With these three components and everything that preceded them, the powerful mosaic of achieved values of the Theatre was made and it acquired a strong affirmation not only in Bosnia and Herzegovina, or a former state union, but also

at various stages of Europe. This Theatre made Mostar one of the centers of the European puppetry. The prizes and awards were coming from everywhere: Poland, Hungary, France, Austria, Bulgaria, Germany. These compact values should be added by some more elements: the arrival of the already mentioned Todor Risti who set in this Theatre the drama of the Japanese writer Cikamacu Tokusa Asagao, which represented one of the top achievements of this Theatre; then arrival of the scenographer Branko Stojakovi from Zadar and Saa Jovanovi from Ljubljana, whose production of Puskins Rusalka was also the last performance prior to the outbreak of the war and total disintegration of this Theatre. One part of the troop moved to the Western part of the City and at the end of 1992 established Lutkarsko kazalite, which is still operational and although by the way of its establishment, it is only a branch, it is making an attempt to repossess the right of the legitimate successor of Pozorite lutaka Mostar, which has never been a possession of this or another part of Mostar, but of a totality of the culture of Mostar, whose spiritual line started to ascendant already in the middle of the 16th century and experienced its destruction in our tragic time, symbolized by the destruction of the crescent of Hajrudins bridge, one of the most magnificent pieces of
67

architecture in our areas, built during the Turkish Administration in our areas. Pozorite lutaka Mostar appeared very early at the prestigious Festival of Child in ibenik and then took part at all festivals of puppet theatres of Bosnia and Herzegovina and at the Biennial of the Yugoslav Puppetry held in Bugojno. Usually from the latter two, the theatre troop came back with the plentiful of prizes and awards, either for the performance as a whole, or for individual acting creations. Already, at the first Festival of the BiH Puppeteers, Azra Bajri-Ljubovi won a prize for the acting creation in the performance Devils Bridge, set in the season 1968/69. She was also rewarded at the Second and Fifth Festival of the BiH Puppeteers. At the Second Festival also the entire troop was rewarded for the collective animation, and at the Third Festival of the BiH Puppeteers held in Brko in 1973, where they were represented with the performance A Different Cinderella by Aleksandar Popovi, they received the prize for the best performance. For the same performance Dubravka unji-Vujovi received the prize for the creation of Cinderella. The same actress received many other prizes: the prize for the role of the Empress in Martin Krpan, the prize for the role of the Little Darkness in Royal Echo, two prizes for two roles in Goldenhorn by

Zdravko Ostoji, and she was also twice awarded with the prize of the Association of the Drama Artists of BiH. At the Fifth Festival of the BiH Puppeteers, held in Rudo, the troop introduced itself with the performance Boogieman by Ljubivoje Rumovi and received the prize for the best performance. It received the same prize also at the Seventh Festival for the performance Martin Krpan. The same performance won the UNIMA prize at the UNIMA Festival in Hungary. At the Ninth Festival of the BiH Puppeteers in 1979, it introduced itself with the performance The Story about the Prince Svebor and Sunica and won the prize for the best acting play of the troop. That year, the First Biennial of the Yugoslav Puppetry was held in Bugojno, where it introduced itself with the performance Pine Tree High as the Sky and won the prize of the jury of the RTV Sarajevo for the best performance at the Biennial. At the next, the Tenth Festival of the BiH Puppeteers, it introduced itself with the performance Pine Tree High as the Sky, which was announced as the best performance. Also at the next Festival, where it was represented by two performances Snow Queen and Royal Echo, Snow Queen was announced as the best performance. At the Fourth Festival of Yugoslav Puppetry, the performance of this troop If it should be
68

trusted to My Grandmother was announced as the best by the jury of the host city, and at the Thirteenth Festival of the BiH Puppetry, their performance Goldenhorn was announced as the best. The same performance was also announced as the best at the Fifth Biennial of the Yugoslav Puppetry, and the same prize was won at the Sixth Biennial by the performance Asagao. The individual prizes were won by the following actors: Risto Vujovi at the First Meeting of the BiH Puppet Theatres (1971) won the acting prize for his interpretation of the Shipman in the performance Devils Bridge, at the Sixth Gathering (1976), the prize for the role of the Toy Soldier in the performance Brave Toy Soldier, and at the Ninth Gathering, the prize for the animation of the character Prtko in the performance The Story about the Prince Svebor and Sunica. Franciska Duli-Spahi at the Second Festival of the BiH Puppetry won the prize in the dolphin scene in the performance Lost Balloon, then for the creation of the Stepmother in the performance A Different Cinderella at the Third Festival, and for the animation of the Cow in the performance Pine Tree High as the Sky, she shared the collective prize with Azra Ljubovi and Mirjana Pezelj at the Tenth Gathering of the BiH Puppet Theatres. Ljubica Karai also

won several prizes: for the role of the Terror in Boogieman, for the animation in Lost Balloon; then she won the award of the Association of the Drama Artists in the performance Pine Tree High as the Sky, then the prize of the City of Mostar 14th February and the prize of the childrens jury Mascot of the Gathering Pinocchio. Muhamed Hamica Nametak won the prize for the role of a Doctor in the performance Kings Page at the Eight Festival of the BiH Puppetry in 1978. For the same role he won the prize of the Association of the BiH Drama Artists. For the engagement in the puppetry during the war, while in Italy, he won a prestigious award Golden Pulcinella in Italian city of Bari. Petar urkalovi won the prize at the Tenth Gathering of the BiH Puppet Theatres for the animation of Srakan in The Story about the Prince Svebor and Sunica, at the Fifteenth Gathering the prize for the animation creation in the performance Asagao, and at the Second Gathering he shared a special prize for the scenes dolphins and sirens with Franciska Spahi, Edo Ljubovi, Dubravka unji-Vujovi, Ljubica Karai and Mirjana Pezelj. Damir Pudar won the prize for the role of Shoemaker in the performance Shoemaker and Devil at the Fourteenth Gathering of the BiH Puppet Theatres. At the Eleventh Festival of the BiH Puppetry, Ulfeta Skiki won the prize for the
69

role of Gerd in Snow Queen, and at the Sixth Biennial of the Yugoslav Puppetry and Fifteenth Festival of the BiH Puppetry, she won the prize for the animation of the character Asagao. Salko ari won the prize for the animation of the Horror and Terror in the performance Boogieman at the Fifth Gathering of the BiH Puppetry, and at the Thirteenth Festival, he won the prize for the Tracer the Second in the performance Goldenhorn and Evil Elf in the performance If it should be trusted to My Grandmother. Silvana Vui-Jugo won the prize at the Thirteenth Gathering of the BiH Puppeteers for the creation of the character of Beautiful Vida in Goldenhorn and at the Sixth Biennial of the Yugoslav Puppetry for the animation of the puppet Asagao in the performance of the same name (with Ulfeta Skiki). The above were accompanied in the post-war period by Diana Ondelj-Maksumi after she had won the prize for the creation of the Puss Cat in the performance Puss in Boots at the Eighth International Festival of the Childrens Theatres Subotica 2001. A lot has been written about this Theatre, though never enough. During the first seasons, the critic observations of the following authors were of special value: Safet Burina, Aziz Hadihasanovi, Mugdim Karabeg, Mile Ratkovi and Ante Vican. At the later stage,

many others wrote about the performances of this Theatre: Ibrahim Kajan, Dalibor Foreti, Momilo Popadi, Jaka Fiamengo, Marija Grgievi, Ljubica Ostoji, Nada Raki, Devad Karahasan, Gradimir Gojer, Vojislav Vujanovi, Omer Tipura, Dario Terzi, Zlata Brbor In the Third Millennium, Pozorite lutaka Mostar, although without a continuous financial support by anybody in the country, owing to the various kinds of aid, mostly coming from the international donors and enthusiasm of its entire collegium headed by the manager Ranka Muteveli is moving up the assured ascendental path and approaching the same horizon conquered by its predecessors.

70

repertoar 1952/68

Sezona 1952/53. 1. SNJEANA I SEDAM PATULJAKA 2. IVICA I MARICA 3. AROBNI LIJEK 4. ALADIN I AROBNA LAMPA Sezona 1953/54. 5. RIBAR I DUH 6. RUSALKA 7. U CARSTVU PATULJAKA Sezona 1954/55. 8. CRVENKAPICA 9. SREBROZVJEZDANA (Djevojica sa srebrnom zvijezdom na elu) 10.DEDA MRAZ 11. ZLATOKOSA 12. AROBNE GUSLE Sezona 1955/56. 13. MOJCA I IVOTINJE 14. AROBNJAK IZ OZA 15. KEKEC Sezona 1956/57. 16. UMA STRIBOROVA 17. DUGONJA, TRBONJA I VIDONJA 18. SO VREDNIJA OD ZLATA 19. MAAK U IZMAMA Sezona 1957/58. 20. ARDAK NI NA NEBU NI NA ZEMLJI 21. ZLATOKOSA Sezona 1958/59. 22. LA FONTENOVE BASNE 23. MALI PALI 24. MALI PTIARI (Zlatno jaje male kosovice) 25. KO SE HVALI SAM SE KVARI

Sezona 1962/63. 26. DOIVLJAJI TETKE LIJE 27. ISUN-BOI 28. ZEKO, ZRIKO I JANJE 29. HVALISAVI MAAK 30. LOPTICA SKOICA 31. LAJKA I MAAK KOMETA Sezona 1963/64. 32. AROBNA KALJAA 33. ZVJEZDICA POSPANKA 34. DJEVOJICA SA IBICAMA 35. JUNACI MOJE ULICE Sezona 1964/65. 36. PRIA IZ AROBNE KESICE 37. SREKO MEU BUBAMA 38. VELIKI UMSKI DOGAAJ 39. DRVENI VOJNIK I NJEGOVI PRIJATELJI 40. LA FONTENOVE BASNE Sezona 1965/66. 41. OPAKI VLASTELIN 42. KUA NA RUBU UME 43. UZBUNA U UMI Sezona 1966/67. 44. KEKEC 45. UMA STRIBOROVA 46. DJEAK I VJETAR 47. BAJKA IZ KOFERA 48. IZGUBLJENA SVIRALA Sezona 1967/68. 49. UTVA ZLATOKRILA 50. BUCO, NEU, NEU 51. MALA VILA ZLATNA RIBICA 52. LA FONTENOVE BASNE 53. BIJELI GOLUB 88

repertoar 1968/81

Sezona 1968/69. 54. OSTRVO ISPUNJENIH ELJA 55. VUK I KOZLII 56. UDNOVATE ZGODE I NEZGODE EGRTA HLAPIA 57. U UMI DJEDA MRAZA 58. VRAGOV MOST 59. OPAKI VLASTELIN Sezona 1969/70. 60. ZAARANA BRAA 61. RADOZNALO SLONE 62. PRIA O KUICI U UMI PATKICA BLATKICA 63. GULIVER MEU LUTKAMA Sezona 1970/71. 64. NA PUTOVANJU MEDVJEDI PRASTI NOSI 65. PRASII SE NE BOJE VUKA 66. SREKOVE VRAGOLIJE 67. BEZREPI VUK REPONJA Sezona 1971/72. 68. IZGUBLJENI BALON 69. DRUINA JUNAKA 70. VRTULJAK DJEDA MRAZA 71. DRTE LOPOVA Sezona 1972/73. 72. PEA I VUK AROBNI CVJETII 73. VRTEKA DJEDA MRAZA 74. JEDNA DRUGA PEPELJUGA 75. TIGRIEK Sezona 1973/74. 76. NOVOGODINJI VOZ 77. EGRT HLAPI 78. VELI JOE

Sezona 1974/75. 79. PRODAVNICA LUTAKA 80. PLAVA BOJA SNIJEGA 81. U UMI DJEDA MRAZA 82. BABA ROGA Sezona 1975/76. 83. CAREV PA 84. BAJKA I DJED MRAZ 85. HRABRI OLOVNI VOJNIK Sezona 1976/77. 86. MARTIN KRPAN 87. TRKA ZBOG VUKA 88. TOBIJA 89. GREGEC KOBILICA Sezona 1977/78. 90. LOPTICA SKOICA 91. KO UMIJE NJEMU DVIJE Sezona 1978/79. 92. BOR VISOK DO NEBA 93. NOVOGODINJA KLACKALICA 94. BAJKA O KNEEVIU SVEBORU I SVAROICI SUNICI Sezona 1979/80. 95. LOVAKA PRIA 96. ZIMSKA BAJKA 97. AROBNA KALJAA Sezona 1980/81. 98. PARTIZANSKA RAZBIBRIGA 99. IKA BAJKINE BAJKE 100. KO JE IZMISLIO DIMNJAARA 101. SNJENA KRALJICA 89

repertoar 1981/2003

Sezona 1981/82. 102. MALA PRINCEZA (ili KAKO MAGARAC UMALO NIJE POSTAO CAR) 103. VELIKI KIKIRIKI 104. KRALJEVSKA JEKA Sezona 1982/83. 105. PLAVA PTICA 106. PRIA O KUICI U UMICI PATKICA BLATKICA 107. KEKEC 108. PALICA Sezona 1984/85. 109. LA I PA 110. UDARNA S CARINE 111. AKO JE VJEROVATI MOJOJ BAKI Sezona 1985/86. 112. KO UMIJE NJEMU DVIJE 113. ZLATOROG Sezona 1986/87. 114. PRIA O REPI 115. PRIA O LIJEVOJ GUSKI 116. PIJETAO SE SASTAVLJA Sezona 1987/88. 117. PRIA O VRLJUGI, PATULJCIMA I SIROETU MARICI 118. GULIVER MEU LUTKAMA 119. POSTOLAR I VRAG Sezona 1988/89. 120. BAJKOM U SUSRET DJEDA MRAZU 121. GINJOL U PARIZU 122. ASAGAO Sezona 1989/90. 123. VJETAR UVIJEK NETO NOSI

124. ZAPADNA NIGDILIJA (Westwoods) Sezona 1990/91. 125. STRIJELA VREMENA 126. LULU TOTAL RECALL 127. RUSALKA Nastavak rada Pozorita lutaka u Mostaru: Sezona 1996/97. 128. IGRAONICA Sezona 1997/98. 129. U SVIJETU DJEJIH PRAVA 130. OLOVNI VOJNIK 131. SNJEGULJAC 132. LEGENDA O RIJECI NERETVI 133. ZAPLEIMO Sezona 1998/1999. 134. MALI PRINC (IL PICCOLO PRINCIPE) Sezona 1999/2000. 135. MECO MEDI 136. PATKICA BLATKICA Sezona 2000/2001. 137. UKRADENA PRIA 138. NOVOGODINJA PRIA 139. MAAK U IZMAMA Sezona 2001/2002. 140. NOVOGODINJA PRIA 141. DVIJE PRINCEZE Sezona 2002/2003. 142. ZALJUBLJENI OBLAK 143. NOVOGODINJI VOZ 144. BESKUNI LJUBIMAC 90

repertoar 1952/53

Sezona 1952/53. 1. SNJEANA I SEDAM PATULJAKA Bajka u sedam slika s pjevanjem Za pozorite lutaka priredio: Adolf Pomezny Reditelj: ore Bovan Scenograf: Vesela Rasli Premijera: 15. 11. 1952. Izvoai: Dobrila Hamovi (Snjeana), Fadila elmo (Kraljica), Branko Hinkovi (Stari kralj), Drago alija (Lovac), Ivica Arapovi (arobnjak), Kreimir Soldi (Lutajui princ), Ljubica Repovi (Prva slukinja), Gina Mari (Druga slukinja), Branko Hinkovi (Bradonja, starjeina patuljaka), Salko Elezovi (Maimed, kuhar), Zijada anti (Krponja, kroja), Mirzo Kajan (Streljko, lovac), Drago alija (Gaziblato, koija), Dragan Pezelj (Trapko, ljekar), Ivica Arapovi (Svirko, kapelnik), Dragan Pezelj (Zec), Mirzo Kajan (Je), Ljubica Repovi (Srna), Gina Mari (Vjeverica), Zijada anti (Lisica), Dragan Pezelj (Pauk), Gina Mari (Sova), Kreimir Soldi (uk), Mirzo Kajan (aba), Ivanka Ivankovi (Kukavica), Kukci grobari, uma, Sunce, Vjetar, arobno ogledalo. 2. IVICA I MARICA Bajka u 4 slike s pjevanjem Napisala: Marija Kulundi Reditelj: ore Bovan Scenograf: Vesela Rasli Muzika: Humperdinck Lutke: Franjo Kitak Pjesme i muziku izabrala: Katarina Abianac Premijera: 15. 1. 1953. Izvoai: Branko Hinkovi, Mirzo Kajan (Otac), Fadila elmo (Maeha), Risto Vujovi (Ivica), Dobrila Hamovi, Gina Mari (Marica), Drago alija (Maak), Zijada anti (Vjetica), Ivanka

\or|e Bovan, prvi upravnik i reditelj Pozori{ta lutaka Mostar

Kolektiv Pozori{ta lutaka, 1952.

repertoar 1953

Ivankovi (Zla Ptica), Ljubica Repovi (Vjeverica), Salko Elezovi (Medvjed), Lisica, Zec, Ptice, Patuljci. 3. AROBNI LIJEK Bajka u pet slika Napisali: Radmila Begovi i Marija Marijanovi Reditelj: ore Bovan Scenograf: Vesela Rasli Lutke: Franjo Kitak Premijera: 8. 3. 1953. Izvoai: Fadila elmo (Majka), Dobrila Hamovi, Ljubica Repovi (Zdravka), Branko Hinkovi (Too), Mirzo Kajan (Gao), Risto Vujovi (Mio), Fadila elmo (Majka Zemlja), Zijada anti (Baba Pelka), Drago alija (Sunce), Branko Hinkovi (Mjesec), Kreimir Soldi (Razvigorac), Drago alija (Car Marko), Zijada anti (Glad), Ivanka Ivankovi (e), Salko Elezovi (Zima), Zijada anti (Krtica), Ljubica Repovi (Ljubiica), Gina Mari (Visibaba), Ivanka Ivankovi (Penica), Milesa Vitkovi (Sjenica), Ljiljana Vidovi (arobni Cvijet), Kreimir Soldi (Pacov), Ivanka Ivankovi (Zmija), Gina Mari (Pauk), Zvijezde. 4. ALADIN I AROBNA LAMPA Bajka u 4 ina prema prii iz Hiljadu i jedne noi Napisao: eljko Hell Reditelj: ore Bovan Scenograf i kostimograf: Vesela Rasli Lutke: Franjo Kitak Premijera: 7. 5. 1953. Izvoai: Risto Vujovi (Aladin), Fadila elmo (Majka Aladina), Mithad Premilovac (arobnjak iz Afrike), Mustafa Bijedi (Podzemni duh), Zvonko Merdo (Duh lampe), Zijada anti (Tamba, princeza), Mirzo Kajan (Sultan), Demal Hajdarevi (Veliki vezir), Nerkez Maki (Arhivar), Ljubica Repovi (Dvorkinja), Straa i Sultanova pratnja.

Sezona 1953/54. 5. RIBAR I DUH Dramska bajka u slobodnoj obradi iz Hiljadu i jedne noi Dramatizovao: eljko Hell Reditelj: ore Bovan Scenograf i kostimograf: Vesela Rasli Muzika: Katarina Abianac Na gitari prati: Nada Karabeg Lutke: Franjo Kitak Premijera: 15. 9. 1953. Izvoai: Mirzo Kajan (Ribar), Risto Vujovi (Ribarev sin), Zvonko Merdo (Duh), Demal Hajdarevi (ablji Kralj), Zijada anti (Abdula), Ljubica Repovi, Ivanka Ivankovi (Riba djevojka), Mithad Premilovac (Nahim), Zvonko Merdo (Starac), Zijada anti (Prva riba), Fadila elmo (Druga riba), Emina Hujdur (Trea riba). 6. RUSALKA arobna pria u 5 slika s pjevanjem Napisao: Mladen irola Reditelj: ore Bovan Scenograf: Vesela Rasli Muzika: Boidar irola Na klaviru: Milada Hua-Karaili Lutke: Franjo Kitak Premijera: 18. 10. 1953. Izvoai: Mirzo Kajan (Otac cestar), Fadila elmo (Majka), Risto Vujovi (Ivica), Azra Bajri (Zlatica), Ljubica Repovi (Rusalka), Demal Hajdarevi (Dobri duh), Zijada anti (Vjetica), Nada Karabeg (Zlatna Ptica), Mustafa Bijedi (Gavran). 7. U CARSTVU PATULJAKA arobna pria u 4 ina Napisao: Mladen irola Reditelj: ore Bovan 92

Scenograf: Aurelija Brankovi Muzika: Boris Krnic Lutke: Franjo Kitak Kostime izradila: Tida eri Klavirska pratnja: Oskar Legradi Premijera: 19. 12. 1953. Izvoai: Mustafa Bijedi i Zvonko Merdo (Kralj Dobroslav), Zijada anti (Kraljica Mirjana), Azra Bajri (Kraljevna Bosiljka), Ljubica Repovi, Fadila elmo (Farea, dvorska dama), Mirzo Kajan, Demal Hajdarevi (Dvorski Maral), Mithad Premilovac, Branko Hinkovi (Mudrac), Risto Vujovi (Prvi patuljak), Nerkez Maki (Drugi patuljak), Nada Karabeg (Mali patuljak, Patuljci), Mirzo Kajan (Dobri duh). Sezona 1954/55. 8. CRVENKAPICA Napisao: Mladen irola Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi, akad. slikar Muzika: Boidar irola Kostime izradila: Tida eri Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Lutke: Franjo Kitak, vajar Premijera: 16. 9. 1954. Izvoai: Glumaka podjela nije poznata (na plakatu nije tampana). 9. SREBROZVJEZDANA (Djevojica sa srebrnom zvijezdom na elu) arobna pria u 3 ina s pjevanjem Napisao: eljko Hell Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi, Muzika: Katarina Abianac Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Kostime izradila: Tida eri

repertoar 1953/54

Detalj dvorane Pozori{ta lutaka sa marionetskom scenom

Glumci na marionetskom mostu prilikom izvo|enja predstave

Kolektiv Pozori{ta lutaka sa upravnikom i rediteljem \or|em Bovanom, 1962.

Djeca Osnovne {kole Blagaj, poslije predstave, u dvori{tu Pozori{ta lutaka Mostar

repertoar 1954/55

Premijera: 25. 11. 1954. Izvoai: Glumaka podjela nije poznata (na plakatu nije tampana). 10. DEDA MRAZ Bajka u 4 slike s pjevanjem Napisao: H. Rai (pseudonim Vojmila Rabadana) Reditelj: ore Bovan Scenografija: Aurelija Brankovi, akad. slikar Muzika: Katarina Abianac Kostime izradila: Tida eri Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Lutke: Franjo Kitak, vajar Premijera: 16. 12. 1954. Izvoai: Glumaka podjela nije poznata (na plakatu nije tampana). 11. ZLATOKOSA Dramska bajka u 3 ina Napisao: eljko Hell Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi Kostime izradila: Tida eri Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Lutke: Franjo Kitak Premijera: 24. 2. 1955. Izvoai: Zvonko Merdo, Branko Hinkovi (Matija, drvosjea), Azra Bajri, Nada Karabeg (Zlatokosa), Risto Vujovi (Miodrag), Zijada anti, Nedjeljka Kuji (Zvjezdica, Vila), Ljubica Repovi (Pelica), Fadila elmo (Vjeverica), Branko Hinkovi, Mustafa Bijedi (Haun, Zmaj), elimir uvela, Osman Kosanovi (Zuzalo, sluga Zmajev). 12. AROBNE GUSLE Tri nove slike o staroj prii Napisao: H. Rai Reditelj: ore Bovan

Scenograf: Aurelija Brankovi, akad. slikar Kostime izradila: Tida eri Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Lutke: Franjo Kitak, vajar Premijera: 17. 5. 1955. Izvoai: Azra Bajri (Vila Dohrana), Zijada anti (Baba Jaga), Mustafa Bijedi, Zvonko Merdo (Gostioniar), Risto Vujovi (arko), Branko Hinkovi (Marko), Nerkez Maki, Petar urkalovi (Darko), elimir uvela, Ante Kandija (Sudac), Ljubica Repovi (ena), Fadila elmo (ena u crnini), Nada Karabeg (Sunanica), Nedjeljka Kuji (Muhara), Osman Kosanovi (Straar). Sezona 1955/56. 13. MOJCA I IVOTINJE Bajka u 5 slika Napisali: Vida Taufer i Vili Novy Prevod: Meri Dorotke Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi Kostimi: Tida eri Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Lutke: Franjo Kitak Premijera: 11. 10. 1955. Izvoai: Azra Bajri, Slavka Sever (Mojca), Branko Hinkovi (Lonar), Zijada anti (Lisica), Risto Vujovi, Nerkez Maki (Zei), Zvonko Merdo (Medvjed), Mustafa Bijedi, Mirzo Kajan (Vuk). 14. AROBNJAK IZ OZA Bajka u 3 ina po motivima knjige L. Frank Bauma Dramatizovao: Vojmil Rabadan Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi Kostime izradila (po nacrtima A.Brankovi): Tida eri 94

repertoar 1955/56

Muzika: Sonja Glibo Klavirska pratnja: Milada Hua-Karaili Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke (po nacrtu A. Brankovi): Franjo Kitak Premijera: 22. 12. 1955. Izvoai: Azra Bajri, Slavka Sever (Doroti), Branko Hinkovi (Strailo), Mustafa Bijedi (Limeni drvosjea), Nerkez Maki, Mirzo Kajan (Plaljivi lav), Zijada anti (Bastinda, vjetica), Zvonko Merdo (arobnjak iz Oza), Ljubica Repovi, Nedjeljka Kuji (Vila Zelenka), Zmaj, Nosorog, Zmaj. 15. KEKEC 4 slike po pripovijesti Kekec nad samotnim ponorom Josipa Vandota Dramatizovao: Vojmil Rabadan Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi Kostim (po nacrtu A. Brankovi): Tida eri Muzika: Marijan Kozina Klavirska pratnja: Milada Karaili Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke (po nacrtu A. Brankovi): Franjo Kitak Premijera: 6. 5. 1956. Izvoai: Risto Vujovi (Kekec), Franciska Duli-Spahi, Nedjeljka Kuji (Tinka, njegova sestra), Zijada anti, Ljubica Repovi (Njihova majka), Azra Bajri, Franciska Duli-Spahi (Mena, siroe), Mustafa Bijedi (Bedanec), Branko Hinkovi (Kosobrin), Nerkez Maki, Mirzo Kajan (Pastir Minjek). Sezona 1956/57. 16. UMA STRIBOROVA Bajka u 3 slike Dramatizovao: Vojmil Rabadan (po prii I. B. Maurani) Reditelj: ore Bovan
Zgrada Pozori{ta lutaka oko 1960.

Oskar Daniel Batjek, reditelj predstave Za~arana bra}a, 1965.

Poklon nakon predstave Za~arana bra}a izvedene na Festivalu djeteta u [ibeniku, 1966.

Scenograf: ivorad Kuki Izrada kostima: Tida eri (po nacrtu . Kukia) Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Milada Karaili Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke: Franjo Kitak Premijera: 10. 10. 1956. Izvoai: Branko Hinkovi, Zvonko Merdo, Ante Karai (Stribor), Zijada anti, Ljubica Repovi (Majka), Risto Vujovi (Sin), Azra Bajri (Djevojica, siroe), Franciska Duli-Spahi (Snaha, Zmija) Nedjeljka Kuji (Malik Tintilini), Franka kobi (Prvi Dui), Mirzo Kajan (Drugi Dui), Asim Gakovi (Trei Dui). 17. DUGONJA, TRBONJA I VIDONJA Komedija u 3 ina Napisao: Mladen irola Reditelj: ore Bovan Scenograf: uro Termai Kostime izradila : Tida eri (po nacrtu . Termaia) Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke: Franjo Kitak Premijera: 13. 12. 1956. Izvoai: Risto Vujovi (Ivo, seoski momak), Zvonko Merdo (Dugonja), Ante Karai, Mirzo Kajan (Trbonja), Branko Hinkovi, Asim Gakovi (Vidonja), Ljubica Repovi, Franka kobi (Babetina, kasnije djevojka), Azra Bajri, Olga Poznatov Popovi (Vila), Franciska Duli-Spahi (Vjetica). 18. SO VREDNIJA OD ZLATA Igra u 6 slika prema slovakoj narodnoj prii Napisao: Bedrich Svaton Prevod sa ekog: Adolf Pomezny Reditelj: ore Bovan Scenograf: uro Termai Kostime izradila: Tida eri (po nacrtu . Termaia)

Muzika: Bogumil Klobuar Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke: Franjo Kitak Premijera: 10. 3. 1957. Izvoai: Ante Karai (Kralj), Antonija Prusina (Zlata, njegova ki), Franka kobi, M. erki (Bisera, njegova ki), Azra Bajri, Franciska Duli-Spahi (Jasna, njegova ki), Branko Hinkovi (Kukaviki komornik), Risto Vujovi (Bradonja patuljak), Nedjeljka Kuji (Dopi patuljak), Branko Hinkovi (Lonar), Natalija Medan (Starica), Ljubica Repovi (Majka Zemlja, Vladarica podzemlja), Zvonko Merdo (Kuhar), Ljubica Repovi (Srebrna Zmija sa krunom na glavi). 19. MAAK U IZMAMA Igra u 5 slika po francuskoj bajci Charlesa Perraulta Napisao: Niko Kuret Reditelj: ore Bovan Scenograf: ivorad Kuki Kostime izradila : Tida eri (po nacrtu . Kukia) Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Milada Karaili Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke: Aja Pengov Premijera: 2. 6. 1957. Izvoai: Risto Vujovi (Marko Maak), Ante Karai (Anuh), Mirzo Kajan (Blae), Franciska Duli-Spahi (Jure), Ante Karai (Kmet), Mirzo Kajan (Din), Zvonko Merdo (Kralj Ruzmarin), Azra Bajri (Princeza Buba Mara), Branko Hinkovi (Ministar Majoran), Kuji Nedjeljka (ik), Franka kobi, Tonka Prusina (ok), Koija, Konji, Lav, Magarac, Mi. Sezona 1957/58. 20. ARDAK NI NA NEBU NI NA ZEMLJI arobna pria u 4 ina 96

repertoar 1956/57

Napisao: Mladen irola Reditelj: ore Bovan Scenograf: uro Termai Kostime izradila: Tida eri (po nacrtu . Termaia) Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Duanka Kitanov Rasvjeta: Remzija Kajan Lutke: Franjo Kitak Premijera: 17. 11. 1957. Izvoai: Ante Karai (Kralj), Azra Bajri (Smilja, njegova ki), Branko Hinkovi (Predrag, najstariji sin), Petar urkalovi (Mutimir, srednji sin), Risto Vujovi (Zoran, najmlai sin), Mirzo Kajan (Dvoranin), Ante Karai (Stari cestar), Ljubica Repovi, Natalija Medan (Njegova ena), Nedjeljka Kuji (Prva kraljevna), Franciska Duli-Spahi (Druga kraljevna), Zvonko Merdo (Zmaj). 21. ZLATOKOSA Lutkarska igra u 4 slike po motivu eke narodne pripovijetke Napisao: Josef Kainar Preveo: Adolf Pomezny Reditelj: ore Bovan Scenograf: uro Termai Kostime izradila : Tida eri Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Duanka Kitanov Rasvjeta: Refik Babovi Lutke: Franjo Kitak Premijera: 17. 4. 1958. Izvoai: Ante Karai (Prvi kralj), Risto Vujovi (urica), Natalija Mievi (Baka), Mirzo Kajan, Jovo Tadi (Pastir), Branko Hinkovi (Prvi ribar), Mehmed Sunagi (Drugi ribar), Azra Bajri (Prva ptica), Franciska Spahi (Prva muha), Edin Ljubovi (Prvi mladi gavran), Vera Sesar (Ribar, Breza), Branko Hinkovi (Drugi kralj), Azra Bajri

repertoar 1957/58

Vaclav Havlik, kreator lutaka i scenografije za predstavu Bajka iz kofera, 1967.

Zavr{na scena predstave Utva Zlatokrila, 1967.

Ansambl predstave Mala vila i Zlatna ribica sa redateljem Vojmilom Rabadanom, 1967.

repertoar 1958/59

(Zlatokosa, njegova ki), Franciska Spahi (Crvenokosa, njegova ki), Nedjeljka Kuji (Crnokosa, njegova ki), Jovo Tadi, Petar urkalovi (Bijeli psi), Nedjeljka Kuji (Mrav Nestako, Druga ptica), Franka kobi (Druga muha), Jovo Tadi (Drugi mladi gavran), Franciska Spahi (Jagorevina), Franka kobi (Smreka). Sezona 1958/59. 22. LA FONTENOVE BASNE Igra u 3 ina Napisao: Vojmil Rabadan Reditelj: ore Bovan Scenograf: uro Termai Kostime izradila: Tida eri (po nacrtu . Termaia) Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Duanka Kitanov Rasvjeta: Refik Babovi Rekviziti: Ivica Bilek Lutke: Franjo Kitak, Aja Pengov Premijera: 30. 9. 1958. Izvoai: Ante Karai (Pjesnik La Fonten), Azra Bajri (Trska), Franciska Spahi (Prva Koza), Mirzo Kajan (Vuk), Branko Hinkovi (Mlinar), Mehmed Sunagi (obanin), Azra Bajri (Cvrak), Ljubica Karai (Prvi Mravi), Franciska Spahi (Trei Mravi), Jovo Tadi (Mii), Zoran Jurica (Jarac), Franciska Spahi (Roda), Petar urkalovi (Zec). Nedjeljka Kuji (Mi), Mirzo Kajan (Poljski Mi), Ljubica Karai (Njegova ena), Branko Hinkovi (Hrast), Natalija Mievi (Bura), Ljubica Karai ( Druga Koza), Nedjeljka Kuji (Janje), Petar urkalovi (Njegov sin), Natalija Mievi (Baba), Mehmed Sunagi (Mrav), Nedjeljka Kuji (Drugi Mravi), Mirzo Kajan (Lav), Ljubica Karai (Lisica), Edo Ljubovi (Gavran), Azra Bajri (Mljekarica), Natalija Mievi (Kornjaa), Mehmed Sunagi

(Gradski Mi), Branko Hinkovi (Drvosjea), Azra Bajri (Vila Plamenica), Magarac, Leptiri, Maka, Mievi. 23. MALI PALI Bajka u 5 slika Napisao: Vojmil Rabadan Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi Kostime izradila: Tida eri (po nacrtu A. Brankovi) Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Duanka Kitanov Slikari Izvoai: Dobrivoje Samardi i Mustafa Voljevica Rasvjeta: Refik Babovi Lutke: Franjo Kitak Premijera: 19. 12. 1958. Izvoai: Ante Karai (Div Samoiv), Azra Bajri, Franciska Spahi (Vila Godinica), Branko Hinkovi (Branko), Petar urkalovi (Danko), Jovo Tadi (Janko), Mirzo Kajan (Nanko), Edin Ljubovi (Ranko), Mehmed Sunagi (Stanko), Nedjeljka Kuji (Mali Pali), Ljubica Karai, Marija Bai, Nafa Muji (Vjetica). 24. MALI PTIARI (Zlatno jaje male kosovice) Igra u 4 ina s pjevanjem Napisao: Mladen irola Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi, akad. slikar Kostime izradila: Tida eri (po nacrtu A. Brankovi) Muziku komponovao: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Duanka Kitanov Rasvjeta: Refik Babovi Lutke: Franjo Kitak i Ivica Bilek Premijera: 3. 3. 1959. Izvoai: Ante Karai (Luka, siromani drvosjea), Nedjeljka Kuji (Janko, njegov sin), Azra Bajri 98

repertoar 1959/62

(Slavica, njegova ki), Natalija Mievi, Mira Toki (Tetka Mara, Lukina sestra), Edin Ljubovi (Lugar Mato), Mirzo Kajan (Kum Grga), Mehmed Sunagi (Jurica, njegov sin), Branko Hinkovi (Okrutni Gazdi), Petar urkalovi (Mirko, njegov sin), Jovo Tadi (Pero, Jankov drug), Ljubica Karai (Crna ena), Franciska Duli-Spahi (Kosovica). 25. KO SE HVALI SAM SE KVARI Lutkarska igra u 3 ina Napisao: Karel Maek Preveo s ekog: Adolf Pomezny Reditelj: ore Bovan Scenograf: Aurelija Brankovi, akad. slikar Kostime izradila: Tida eri (po nacrtu A. Brankovi) Slikarski radovi: Dobrivoje Samardi Rasvjeta: Refik Babovi Lutke: Franjo Kitak, Ivica Bilek Premijera: 14. 5. 1959. Izvoai: Ante Karai (Seljak Filip), Mehmed Sunagi (Prodava na trgu), Jovo Tadi (Seljak Mato), Edin Ljubovi (Gostioniar), Branko Hinkovi (Ivan), Petar urkalovi (Luka, Putnici), Mirzo Kajan (Marko), Magarac, Koza. Sezona 1962/63. 26. DOIVLJAJI TETKE LIJE Basna iz ivotinjskog carstva u 3 ina Reditelj: ore Bovan Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Tida eri Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Ljerka Vukelja, Biljana Milutinovi, Tajana Slikovi Glave lutaka: eljko Markovina Rasvjeta: Refik Babovi apta: Vesna Ledi

Premijera: 3. 10. 1962. Izvoai: Ljubica Karai, Dita Krti (Tetka Lija), Franciska Duli-Spahi (Tetka Roda), Branko Hinkovi (Stari Zekonja), Azra Ljubovi, Mirjana Radulovi (Zekula), Mehmed Sunagi (Zeko), Ante Karai (Stric Bonzo), Dragan Pezelj (Ujak Kokot). 27. ISUN-BOI Napisao: Vojislav Vasja Stankovi Reditelj: ore Bovan Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Tida eri (po nacrtu D. Samardia) Muzika: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Biljana Milutinovi, Tajana Slikovi Vajari: Milivoje Boki, Nikola Njiri Rasvjeta: Refik Babovi Inspicijent: Dita Krti apta: Vesna Ledi Premijera: 17. 11. 1962. Izvoai: Mehmed Sunagi (Isun-Boi), Azra Ljubovi, Mirjana Radulovi (Kagaja Hime, njegova sestra), Risto Vujovi (Neboja, njegov prijatelj), Branko Hinkovi (Tao, pas), Franciska Spahi (Sandoe, majmun), Mirjana Radulovi, Azra Ljubovi (usukou, fazan), Nuri-Dihan Kezman (Crna Neman, debeli zlatnik), Radivoje Budali (Plava Neman, dragi kamen), Ahmed Sandaktar (Zelena Neman, srebrenjak), Dita Krti (Strljen, vojskovoa), Ante Karai, Dragan Pezelj (Komentator), Davor Krti (Neboja, djeak). 28. ZEKO, ZRIKO I JANJE Djeji igrokaz s pjevanjem u 4 ina Napisao: Branko Mihaljevi Reditelj: ore Bovan Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Tida eri 99

Muzika: Branko Mihaljevi Muzika adaptacija: Bogumil Klobuar Klavirska pratnja: Biljana Milutinovi, Tajana Slikovi Rasvjeta: Refik Babovi apta: Vesna Ledi Lutke: Milivoje Boki Premijera: 24. 2. 1963. Izvoai: Dragan Pezelj (Lugar Marko), Mehmed Sunagi (Zeko), Risto Vujovi (Zriko), Azra Ljubovi, Mirjana Radulovi (Janje), Dita Krti, Franciska Spahi (Lisica), Prva mala lija, Druga mala lija, Prvi pas, Drugi pas. 29. HVALISAVI MAAK Komad za lutke u 2 ina Napisali: Anatolij Karanov i Vladimir Levin Prevela: Olgica Popovi-Poznatov Reditelj: Ante Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Muzika: Frano Milievi Inspicijent: Elizabeta Wittmann apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Izrada lutaka: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Meho atovi Premijera: 4. 3. 1963. Izvoai: Risto Vujovi (Maak), Edin Ljubovi (Pas), Dragan Pezelj (Dabar), Azra Ljubovi (Prvi zei), Dubravka unji (Drugi zei), Mirjana Radulovi (Trei zei), Ljubica Juri (Vjeverica), Franciska Spahi (Prva svraka), Mirjana Radulovi (Druga svraka), Ahmed Sandaktar (Vuk), Ljubica Karai (Lisica), Muhamed Nametak (Medvjed), Azra Ljubovi (Dva miia), Ljubica Juri (Magarac), Dragan Pezelj (Jarac), Dubravka unji (Majmun).

30. LOPTICA SKOICA Napisao: dr. Jan Malik Reditelj: ore Bovan Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Tida eri (po nacrtu D. Samardia) Muzika: Frano Milievi Inspicijent: Edin Ljubovi apta: Vesna Ledi Rasvjeta: Refik Babovi Lutke: Milivoje Boki Perike: Hasan Mutovi Premijera: 28. 4. 1963. Izvoai: Branko Hinkovi (Djed), Dita Krti (Baka), Mirjana Radulovi, Azra Ljubovi (Loptica Skoica), Mehmed Sunagi (Saobraajac), Risto Vujovi (Vojnik Artiljerac), Dragan Pezelj (Pustinjak), Mehmed Sunagi (Strailo Plailo), Risto Vujovi (arov Garov), Mirjana Radulovi, Azra Ljubovi (Pti Cari), Risto Vujovi (Zmaj Belaj), Dragan Pezelj (Najstariji zmaji), Mehmed Sunagi (Srednji zmaji), Radivoje Budali (Najmlai zmaji), Franciska Spahi (Pripovjedaica). 31. LAJKA I MAAK KOMETA Komad za scenu lutaka u 3 ina Napisao: Jovan Aleksi Reditelji: Ante Karai i Risto Vujovi Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka: Elizabeta Wittmann (po nacrtu D. Samardia) Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Vajar: Milivoje Boki Premijera: 15. 6. 1963. Izvoai: Mehmed Sunagi (Vlado, djeak), Ljubica Karai (Olga, djevojica), Mirjana Radulovi (Lajka, njihov pas), Risto Vujovi (Maak Kometa), Ante Karai (Prgavilo, pas), Nuri-Dihan Kezman, 100

repertoar 1963

repertoar 1963

Ahmed Sandaktar (Zlopoglea, majstor), Franciska Spahi (Pirivatra, njegova ena), Dragan Pezelj, Nuri-Dihan Kezman (Prvi patroldija), Edin Ljubovi (Drugi patroldija), Dita Krti (Robot, Reporter Brzopriali). Sezona 1963/64. 32. AROBNA KALJAA umska bajka u 9 slika Napisao: Genadij Matvejev Prevela: Olga Poznatov Reditelj: Olga Poznatov Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann (po nacrtu D. Samardia) Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Muzika: Frano Milievi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Vajar: Milivoje Boki Premijera: 20. 9. 1963. Izvoai: Azra Ljubovi (Zei Hop), Mirjana Radulovi (Zei Cup), Risto Vujovi (Je Ufik), Franciska Spahi (Jeica Fina), Ljubica Karai (Lija Mudrolija), Franciska Spahi (Sova Udova), Edin Ljubovi (Ris Pis), Ahmed Sandaktar (Medvjed Brundo), Ljubica Karai (Mii Progrizi), Dragan Pezelj (Lovac), Risto Vujovi (Pas Tigar), Salko ari (od 1980. alternacija Franciski Spahi). 33. ZVJEZDICA POSPANKA Igra za marionete u 4 slike s intermecom Napisao: Fran Milinski Prevod sa slovenakog: Dinka Ozreti Reditelj: Risto Vujovi Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Frano Milievi

Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Lutke: Milivoje Babovi Izrada dekora: Meho atovi Premijera: 19. 11. 1963. Izvoai: Mirjana Radulovi (Pripovjedaica), Azra Ljubovi (Zvjezdica Pospanka), Ahmet Sandaktar (Kum Mjesec), Dragan Pezelj (Komet Repatica), Ljubica Karai (Prva zvijezda), Franciska Spahi (Druga zvijezda), Dubravka unji (Trea zvijezda), Edin Ljubovi (Razbojnik Ceferin), Risto Vujovi (Sladoledar), Ante Karai (uvar dalekozora), Ahmed Sandaktar (Prvi bubnjar), Dragan Pezelj (Drugi bubnjar, Crnac), Ljubica Karai (Papiga), Franciska Spahi (Majmun), Risto Vujovi (ovjek od gume), Ante Karai (Pero Svjetli), Prolaznici. 34. DJEVOJICA SA IBICAMA Novogodinje varijacije na temu H. Ch. Andersena Bez pisca Reditelj: Ante Karai Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Inspicijent: Elizabeta Wittmann Lektor: dr. Abdurahman Nametak Vajar: Milivoje Boki Izrada dekora: Meho atovi Premijera: 27. 12. 1963. Izvoai: Azra Ljubovi (Djevojica sa ibicama), Dragan Pezelj, Muhamed Nametak (Gospodin u fraku), Franciska Spahi (Gospoa u veernjoj haljini), Risto Vujovi, Edin Ljubovi (Depar), Ivica Karai (Stara Godina), Mirjana Radulovi (Nova Godina), Dubravka unji (Vratarica doma, Djevojica iz doma). 101

35. JUNACI MOJE ULICE Komad za lutke u 3 ina Napisala: Olgica Poznatov Reditelj: Olgica Poznatov Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi apta: Vesna Hanzi Muzika: Vojislav Simi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Izrada lutaka: Meho atovi Dekorateri: Idriz teta i Slavko Vidaak Premijera: 15. 4. 1964. Izvoai: Ljubica Juri, Dragan Pezelj (Dragan), Azra Ljubovi (Peca), Dubravka unji (Duica), Franciska Spahi (Zorica), Ahmed Sandaktar (Traktorista, Pilot), Mirjana Radulovi (Beca), Risto Vujovi (Ljutibrk), Muhamed Nametak (Duko), Ljubica Karai (Prodavaica), Edin Ljubovi (Monter), Muhamed Nametak (Padobranac). Sezona 1964/65. 36. PRIA IZ AROBNE KESICE Napisao: dr. Jan Malik Reditelj: Duko Rodi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi apta: Vesna Hanzi Vajar: Milivoje Boki Izrada lutaka: Meho atovi Dekorateri: Idriz teta i Sabit Lali Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 9. 10. 1964. Izvoai: Ljubica Juri, Edin Ljubovi, Muhamed Nametak (Zoran), Azra Ljubovi, Dubravka unji (Zorica), Risto Vujovi (Deda Goga), Franciska

repertoar 1964

Spahi (Baba Roga), Ljubica Karai, Mirjana Radulovi (ena), Ahmed Sandaktar (ika Sreko). 37. SREKO MEU BUBAMA Bajka za pozorite lutaka Napisali: Josef Skupa i Frank Venig Preveo: Nikola Kri Reditelj: Duko Rodi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Vajar: Milivoje Boki Izrada lutaka: Meho atovi Dekorateri: Idriz teta i Sabit Lali apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 16. 10. 1964. Izvoai: Ahmed Sandaktar (Djed), Risto Vujovi (Sreko), Edin Ljubovi (Doktor Faust), Muhamed Nametak (Duh), Franciska Spahi (Bumbar), Azra Ljubovi (Bumbara), Mirjana Radulovi (Skakavac), Ljubica Karai, Muhamed Nametak, Ahmed Sandaktar (Svici), Ljubica Karai (Pauk), Dubravka unji (Muica), Muhamed Nametak (Komarac), Ljubica Juri (Pela, Hrut), Edin Ljubovi (Leptir). 38. VELIKI UMSKI DOGAAJ Muziko-scensko djelo za djecu u 3 ina Napisao: Branko Mihaljevi Reija: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi apta: Vesna Hanzi Vajar: Milivoje Boki Izrada dekora: Meho atovi Dekorateri: Idriz teta i Rade Pudar Lektor: dr. Abdurahman Nametak 102

repertoar 1964/65

Premijera: 22. 12. 1964. Izvoai: Ljubica Karai, Ahmed Sandaktar (Je), Edin Ljubovi (Jazavac), Dubravka unji (Sjenica), Ljubica Juri (Vrapi), Muhamed Nametak (Strailo), Azra Ljubovi (Kanarinac), Mirjana Radulovi (Grlica), Franciska Spahi (Sova), Vesna Hanzi, Ivan Kordi (Djetli). 39. DRVENI VOJNIK I NJEGOVI PRIJATELJI Napisao: Zdenjek Bezdjek Prevela: Olgica Poznatov Reditelj: Zdenjek Bezdjek, (Prag, SSR) Asistent reije: Risto Vujovi Scenograf: Vaclav Havlik, (Prag, SSR) Lutke: Vaclav Havlik Muzika: Frano Milievi Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada lutaka: Meho atovi Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 25. 2. 1965. Izvoai: Azra Ljubovi, Dubravka unji (Lutkica), Dubravka unji, Ljubica Juri (Lopta), Franciska Spahi, Edin Ljubovi (Vojnik), Ahmed Sandaktar, Ivan Kordi (Konji), Risto Vujovi (avoli). U prologu i epilogu igraju: Ljubica Karai, Franciska Spahi (Mama), Zvezdana uri (Verica), Neboja Gvozdenovi (Pavle). 40. LA FONTENOVE BASNE Napisao: Vojmil Rabadan Reija: Ante Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Bogumil Klobuar Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi

Vajar: Milivoje Boki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Idriz teta i Rade Pudar Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 23. 4. 1965. Izvoai: Edin Ljubovi (Hrast), Franciska Spahi (Bura), Ivan Kordi (Jarac), Ljubica Juri (Gavran), Dubravka unji (Jagnje), Risto Vujovi (Mrav, Lav), Azra Ljubovi (Ljekarica), Franciska Spahi (Gradski Mi), Ahmed Sandaktar (Drvosjea), Azra Ljubovi (Vila Plamenica), Dubravka unji (Trska), Azra Ljubovi (Lisica), Ljubica Karai (Roda), Ahmed Sandaktar (Vuk), Azra Ljubovi (Cvrak), Franciska Spahi, Ljubica Juri, Dubravka unji (Mravii), Ljubica Karai (Mii), Edin Ljubovi (Poljski Mi), Petar urkalovi (Maak), Ljubica Karai (Njegova ena), Ante Karai (Pjesnik La Fonten). Sezona 1965/66. 41. OPAKI VLASTELIN Igra za lutke u 5 inova Napisao: Albert Papler Preveo: Adolf Pomezny Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi apta: Vesna Hanzi Vajar: Milivoje Boki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 27. 9. 1965. Izvoai: Ahmed Sandaktar (Vlastelin), Franciska Spahi, Mirjana Pezelj (Kaika, kuhar), Azra Ljubovi 103

repertoar 1966

(Petrica uvar), Ljubica Karai (Lizika, vlastelinova ki), Petar urkalovi (Tuirad, uvar), Dva seljaka. 42. KUA NA RUBU UME Napisao: Petar Bilui Reditelj: Ante Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Tehniki ef: Ragib Humaki Vajar: Milivoje Boki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada lutaka: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 15. 2. 1966. Izvoai: Risto Vujovi, Petar urkalovi (Ivica, partizanski kurir), Azra Ljubovi (Marija, 12-godinja djevojica), Ljubica Karai (Jelena, njena majka), Edin Ljubovi (Pavao, njen stric, pijun okupatora), Ahmed Sandaktar (Talijanski faista), Franciska Spahi (Stanko, djeak), Mirjana Pezelj (Mirko, djeak), Dubravka unji (Davorka, djevojica). 43. UZBUNA U UMI Bajka u 2 ina tri slike sa meuigrom Napisao: Radovan Miki Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Duko trekelj Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Vajar: Milivoje Boki Tehniki ef: Ragib Humaki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta

apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 12. 4. 1966. Izvoai: Ljubica Karai (Baka), Petar urkalovi, Risto Vujovi (Maak), Azra Ljubovi (Bijeli Zeko), Ahmed Sandaktar (Medvjed), Dubravka unji (Prva vjeverica, Jare Ranko), Edin Ljubovi (Vuk), Mirjana Pezelj (Mi, Druga vjeverica), Franciska Spahi (Mali medo). Sezona 1966/67. 44. KEKEC Napisao: Vojmil Rabadan (prema pripovijesti Josipa Vandota) Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Bogumil Klobuar Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Tehniki ef: Ragib Humaki Vajar: Milivoje Boki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada lutaka: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 27. 9. 1966. Izvoai: Azra Ljubovi (Kekec), Mirjana Pezelj (Tinka, njegova sestra), Ljubica Karai (Njihova majka), Dubravka unji (Mena, siroe), Edin Ljubovi (Bedanc), Ahmed Sandaktar (Kosobrin), Franciska Spahi (Pastir Minjek). 45. UMA STRIBOROVA Bajka u 3 ina Napisao: Vojmil Rabadan (prema pripovijeci I. B. Maurani) 104

Reditelj: Ante Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Bogumil Klobuar Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Vajar: Milivoje Boki Tehniki ef: Ragib Humaki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Idriz teta i Rade Pudar apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 25. 11. 1966. Izvoai: Ahmed Sandaktar, Edin Ljubovi (Stribor), Ljubica Karai (Majka), Risto Vujovi (Sin), Dubravka unji (Djevojica), Franciska Spahi (Snaha), Petar urkalovi (Malik Tintilini), Mirjana Pezelj, Vesna Hanzi (Duii). 46. DJEAK I VJETAR Napisala: Naa Trandafilova Preveli: Antonija Ki i Boo Kukolja Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Vajar: Milivoje Boki Tehniki ef: Ragib Humaki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 15. 3. 1967. Izvoai: Risto Vujovi (Djeak), Mirjana Pezelj (Vjeverica), Edin Ljubovi (Orao), Franciska Spahi (Krmarica), Franciska Spahi, Mirjana Pezelj

repertoar 1966/67

(Seljanke), Ljubica Karai (Baka), Dubravka unji (Kornjaa), Ahmed Sandaktar (Krmar), Ahmed Sandaktar, Edin Ljubovi (Seljaci), Petar urkalovi (Pijetao), Salko ari (od 1973. alternacija Ahmedu Sandaktaru i Mirjani Pezelj). 47. BAJKA IZ KOFERA Napisao: Jan Vladislav Prevela: Olga Poznatov Dramaturka obrada: Miroslav Vildman Reditelj: Zdenjek J. Vyskoil Scenograf lutke: Vaclav Havlik i Jarmila Fenclova Asistenti reije: Ante Karai i Risto Vujovi Izbor muzike: Zdenjek J. Vyskoil Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Inspicijent: Elizabeta Wittmann Tehniki ef: Ragib Humaki Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 7. 4. 1967. Izvoai: Ante Karai (A), Risto Vujovi (B), Franciska Spahi (Kralj), Ljubica Karai (Princ), Edin Ljubovi (General), Petar urkalovi (Ministar), Ahmed Sandaktar (Delat), Dubravka unji (Ciganica), Franciska Spahi (Prvi Domino), Mirjana Pezelj (Drugi Domino), jo igraju: Vesna Hanzi i Elizabeta Wittmann, a od 1973. u podjeli i Salko ari. 48. IZGUBLJENA SVIRALA Komad sa muzikom u 5 slika Napisao: Jovan Aleksi Reija: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Sran Bari 105

Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Tehniki ef: Ragib Humaki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada lutaka: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 21. 6. 1967. Izvoai: Petar urkalovi (Svira mladi), Franciska Spahi (Svitac), Mirjana Pezelj (Papagaj zvani Prikan), Ljubica Karai (Preskakalo skakavac), Edin Ljubovi (Medgek, neobina ivotinja), Ahmed Sandaktar (Stari Majstor), Jadranka Vejo, Dubravka unji (Djevojice). Sezona 1967/68. 49. UTVA ZLATOKRILA Scenski prikaz narodnih umotvorina Izbor tekstova: Boidar Timotijevi Reija: Ante Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Muziki motivi: Bogumil Klobuar Rasvjeta: Refik Babovi Tehniko vostvo: Ragib Humaki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 13. 10. 1967. Izvoai: Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Edin Ljubovi, Mirjana Pezelj, Ahmed Sandaktar, Franciska Spahi, Dubravka unji, Petar urkalovi, Risto Vujovi. 50. BUCO, NEU, NEU Napisao: Vojmil Rabadan Reditelj: Vojmil Rabadan Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi

Izrada kostima: Tida eri Muzika: Eduard Tudor Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Tehniki ef: Ragib Humaki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 24. 11. 1967. Izvoai: Nema podataka o glumakoj podjeli (na plakatu nisu tampani). 51. MALA VILA ZLATNA RIBICA Napisao: dr. Vojmil Rabadan Reditelj: Vojmil Rabadan Asistent reije: Edin Ljubovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Muzika: Eduard Tudor Vajar: Milivoje Boki Asistent za lutke: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 24. 11. 1967. Izvoai (Mala vila): Dubravka unji (Mala Vila), Risto Vujovi (Goran, drvosjea), Ahmed Sandaktar (Uh, umski patuljak), Azra Ljubovi (Zaarana djevojica). Izvoai (Zlatna ribica): Petar urkalovi (Starac, ribar), Ljubica Karai (Starica, njegova ena), Mirjana Pezelj (Zlatna ribica), Vesna Hanzi (Prvi vojnik),Dubravka unji (Drugi vojnik), Edin Ljubovi (Glas vojnika). 52. LA FONTENOVE BASNE Napisao: Vojmil Rabadan Reditelj: Ante Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Wittmann Muzika: Bogumil Klobuar 106

repertoar 1967

Inspicijent: Elizabeta Wittmann Rasvjeta: Refik Babovi Vajar: Milivoje Boki Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 28. 12. 1967. Izvoai: Edin Ljubovi (Hrast), Franciska Spahi (Bura), Risto Vujovi (Jarac), Mirjana Pezelj (Gavran), Dubravka unji (Jagnje), Risto Vujovi (Mrav), Azra Ljubovi (Mljekarica), Franciska Spahi (Gradski mi), Ahmed Sandaktar (Drvosjea), Azra Ljubovi (Vila Plamenica), Dubravka unji (Trska), Azra Ljubovi (Lisica), Ljubica Karai (Roda), Ahmed Sandaktar (Vuk), Azra Ljubovi (Cvrak), Franciska Spahi, Mirjana Pezelj, Dubravka unji (Mravii), Edin Ljubovi (Poljski mi), Petar urkalovi (Maak), Ljubica Karai (Njegova ena), Ante Karai (Pjesnik La Fonten). 53. BIJELI GOLUB Drama u 3 ina za scenu lutaka iz NOB-e Napisao: Jovan Aleksi Reditelj: Antonije Karai Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Vajar: Milivoje Boki Izrada kostima i tijela lutaka: Elizabeta Wittmann, Mirjana Pezelj i Vesna Hanzi Izbor muzike: Antonije Karai Inspicijent: Vesna Hanzi Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 22. 3. 1968. Izvoai: Petar urkalovi (Majstor Luka, kroja), Ljubica Karai (Majstorica, njegova ena), Azra Ljubovi (Neboja, egrt), Edin Ljubovi (Djed Ivo, stari ribar), Risto Vujovi (Suri, krojaki pomonik),

repertoar 1967/68

Ahmed Sandaktar (Gospodin Antun, ef policije), Dubravka unji (Perica, Nebojin drug), Mirjana Pezelj, Ahmed Sandaktar (Ilegalci), Dubravka unji (Ranjeni partizan), Franciska Spahi (Agent policije). Sezona 1968/69. 54. OSTRVO ISPUNJENIH ELJA Lutkarska igra u 3 ina Napisao: Vojtech Cinybulk Prevod: Adolf Pomezny Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Abid Kusturica Muziku izveli lanovi Simfonijskog orkestra Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 20. 9. 1968. Izvoai: Ljubica Karai (Vjetica, ara Mara), Ahmed Sandaktar (Gusarski kapetan), Azra Ljubovi (Petrica), Petar urkalovi (Ribar Pedro), Edin Ljubovi (Kormilar Sam), Franciska Spahi (Pripovjeda), Dubravka unji (Duh Mora), Mirjana Pezelj (Duh Plavog bisera). 55. VUK I KOZLII Lutkarska igra u 3 ina Napisao: Jan Grabovski Preveo: dr. Abdurahman Nametak Reditelji: Antonije Karai i Risto Vujovi Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma 107

Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Milivoj Polan Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 1. 11. 1968. Izvoai (Lica): Azra Ljubovi (Mati Koza), Ahmed Sandaktar, Edin Ljubovi (Vuk), Kozlii: Ljubica Karai (Bjelka), Petar urkalovi (Rian), Mirjana Pezelj (Crnko), Dubravka unji (Koza), Risto Vujovi (Patak Ignacije), Franciska Spahi (Patka Amalija), Salko ari (od 1973. alternacija Mirjani Pezelj). 56. UDNOVATE ZGODE I NEZGODE EGRTA HLAPIA Napisala: Ivana Brli-Maurani Scenska adaptacija: Vojmil Rabadan Reditelj: dr. Vojmil Rabadan Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma, Gorjana Kosani Vajar: Milivoje Boki Muziku izveli lanovi Simfonijskog orkestra Pjesme uvjebala: prof. Zlata iki-Eterovi Inspicijent: Milivoj Polan Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 13. 12. 1968. Izvoai: Azra Ljubovi (egrt Hlapi), Dubravka unji (Gita), Ahmed Sandaktar (Majstor Mrkonja), Franciska Spahi (Majstorica), Risto Vujovi (Straar), Mirjana Pezelj (Sobarica iz velike kue), Ahmed Sandaktar (Stari Mljekar), Ljubica Karai

repertoar 1968/69

(Mali Marko), Mirjana Pezelj (Njegova majka), Edin Ljubovi (Crni ovjek), Ljubica Karai (Bogata seljanka), Petar urkalovi (upavi Grga, njezin sin), Papiga, Bunda, Magarac. 57. U UMI DJEDA MRAZA Izbor tekstova: Risto Vujovi Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 28.12.1968. Izvoai: Franciska Spahi, Mirjana Pezelj, Dubravka unji, Edin Ljubovi, Petar urkalovi, Ahmed Sandaktar, Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Risto Vujovi. 58. VRAGOV MOST Balada za lutke u 3 ina Napisala: Milena Markova Preveo: Vladimir Togner Reditelj: Zdenjek J. Vyskoil Likovna oprema: Vaclav Havlik, Jarmila Fenclova Dobrivoje Samardi, Milivoje Boki Asistent: Antonije Karai Muzika: Iz djela Claudea Debussya Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta apta: Vesna Hanzi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 4. 4. 1969. Izvoai: Risto Vujovi (Laar), Azra Ljubovi (Lenka, njegova ki), Petar urkalovi (Andrija, svira), Edin Ljubovi, Ahmed Sandaktar 108

repertoar 1969

(Gospodin, Trgovac, Vrag), Mirjana Pezelj, Ljubica Karai (Vrai ognjeni pijetao), Franciska Spahi (Pile), Dubravka unji, Mirjana Pezelj, Vesna Hanzi (Tri koke). 59. OPAKI VLASTELIN Lutkarska igra u 5 inova Napisao: Albert Papler Preveo: Adolf Pomezny Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Muhamed Nametak Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli, Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar, Idriz teta apta: Vesna Frankovi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 29. 5. 1969. Izvoai: Edin Ljubovi (Vlastelin), Franciska Spahi (Kaika, kuhar), Azra Ljubovi (Petrica, uvar), Ljubica Karai (Lizika, vlastelinova ki), Petar urkalovi (Tuirad, uvar), Seljaci. Sezona 1969/70. 60. ZAARANA BRAA Bajka u 3 ina Napisao: Jevgenije varc Prevela: Olga Poznatov Reditelj: Oskar Daniel Batjek Scenograf i kostimograf: Vaclav Havlik Konstruktor lutaka: Frantiek Platek Kompozitor: Milan Uherek Asistent reije: Risto Vujovi Inspicijent: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi

Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar, Idriz teta apta: Vesna Frankovi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 28. 10. 1965. (Podaci o ovoj predstavi su stavljeni u sezonu 1969/70. jer su uzeti sa plakata iz 1969., mada je premijera bila u sezoni 1965/66.) Izvoai: Franciska Spahi (Vasilisa), Dubravka unji (Fjodor), Mirjana Pezelj (Jegor), Azra Ljubovi (Vanja), Ljubica Karai (Baba Roga), Ahmed Sandaktar (Medvjed Mia), Petar urkalovi (Maak Makovi), Edin Ljubovi (Pas ua), Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Dubravka unji, Mirjana Pezelj (Mievi). 61. RADOZNALO SLONE Komad za lutke u dva dijela po motivima Kiplingove bajke Napisali: Casianova Dvorsky Prevela: Olga Poznatov Reditelj: Antonije Karai Asistent reije: Muhamed Nametak Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Vajar: Milivoje Boki Muzika: Josip korjanec Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Rasvjeta: Refik Babovi Inspicijent: Elizabeta Drma apta: Vesna Frankovi Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 5. 12. 1969. Izvoai: Risto Vujovi (Stric Rudolf), Dubravka unji (Slone), Vesna Frankovi, Ljubica Karai (Majmun), Franciska Spahi (irafa), Mirjana Pezelj (Kamila), Azra Ljubovi (Noj, Zebra), Muhamed Nametak (Nilski konj), Petar urkalovi (Lav), 109

repertoar 1970

Franciska Spahi (Zmija udav), Edin Ljubovi (Krokodil), Vesna Frankovi, Ljubica Karai (Muha). 62. PRIA O KUICI U UMI PATKICA BLATKICA Napisali: Samuil Jakovljevi Marak N. Gernetova, T. Gureviova Prevod: Olga Poznatov Reditelj: Antonije Karai Scenograf: Dobrivoje Samardi Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 20. 2. 1970. Izvoai: (Pria o kuici u umi): Risto Vujovi (abac), Azra Ljubovi (Mi), Dubravka unji (Pijetao), Edin Ljubovi (Je), Franciska Spahi (Lisica), Petar urkalovi (Medvjed) (Patkica Blatkica): Mirjana Pezelj (Patkica Blatkica), Franciska Spahi (Lija Mudrolija), Edin Ljubovi (Jei Bodljei), Risto Vujovi (Guar Janko), Petar urkalovi (Mukarac iz publike). 63. GULIVER MEU LUTKAMA Igra za 5 lutaka i jednog gledaoca Napisali: Jozef Per i Leo Spail Preveo: Borislav Mrki Reditelj: Jurislav Koreni Asistent reije: Edin Ljubovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Jurislav Koreni Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Majstor pozornice: Ismet oli

Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 2. 4. 1970. Izvoai (Lica): Franciska Spahi (Anica), Risto Vujovi (Guliver), (Lutke): Dubravka unji (Perica), Mirjana Pezelj (Beba), Azra Ljubovi (Zloko), Edin Ljubovi (Floki), Petar urkalovi (Doktor). Sezona 1970/71. 64. NA PUTOVANJU MEDVJEDI PRASTI NOSI Napisali: Jozef Lipa, Jan Wilkowski Prevela: Olga Poznatov Reditelj: Risto Vujovi Asistent: Muhamed Nametak Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Josip korjanec Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Muhamed Nametak Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Ismet oli, Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 6. 9. 1970. Izvoai (Na putovanju): Ljubica Karai (ilo), Franciska Spahi (Cipela), Petar urkalovi (Lonac), Risto Vujovi (Vuk), Mirjana Pezelj (Zec). Izvoai (Medvjedi Prasti nosi): Ahmed Sandaktar (Tata Medo), Dubravka unji (Meca Tvrdoglavko), Edin Ljubovi (Psi), Azra Ljubovi (Lisica), Ljubica Karai (Kvoka), Mirjana Pezelj (Pile). 65. PRASII SE NE BOJE VUKA Komad za lutke u 2 dijela prema engleskoj narodnoj prii Napisao: Jiri Jaro Prevela: Olga Poznatov 110

Reditelj: Zdenjek J. Vyskoil Asistent reije: Muhamed Nametak Likovna oprema: Jarmila Fenclova Muzika: Ladislav tancl Rasvjeta: Refik Babovi Krojaki radovi: Elizabeta Drma Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Ismet oli i Rade Pudar Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 23. 10. 1970. Izvoai: Dubravka unji (Pako), Azra Ljubovi (Mako), Franciska Spahi, Mirjana Pezelj (ako), Risto Vujovi (Klovn, Vuk, ovjek sa slamom, ovjek sa pruem, ovjek sa ciglom, Gazda, Poslastiar, Sladoledija, Baba, Bavar, Vlasnik ringipila). 66. SREKOVE VRAGOLIJE Komad za lutke u 7 slika Napisali: J. A. Novotny i Z. Lepik Prevela: Olga Poznatov Reditelj: Zdenjek J. Vyskoil Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Tida eri Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Ismet oli i Idriz teta Premijera: 10. 11. 1970. Izvoai: Risto Vujovi (Tata Drvenjak), Mirjana Pezelj (Pikulence, vrai), Petar urkalovi (Lucifer, kralj pakla), Antonije Karai (Piskaralo, pisar u paklu), Franciska Spahi (Gospodin trcalo, vodenjak), Dubravka unji (Sreko, njegov sin), Edin Ljubovi (Pikula, njegov otac), Azra Ljubovi (Trbonja, vratar u paklu), Ljubica Karai (Hukalo, strailo).

67. BEZREPI VUK REPONJA Napisao: M. Rajkin Dramatizacija: Ana Band Preveo: ore Rusi Reditelj: Risto Vujovi Asistent reije: Muhamed Nametak Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Meho atovi i Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 24. 4. 1971. Izvoai: Petar urkalovi (Vuk krgutalo), Franciska Spahi (Lisica Zloa), Azra Ljubovi (Jazavac Jaza), Mirjana Pezelj (Jazavac Maza), Ljubica Karai (Zec Dugouko), Edin Ljubovi (Je), Ahmed Sandaktar (Medvjed Stomatolog), a od 1973. u podjeli i Salko ari. Sezona 1971/72. 68. IZGUBLJENI BALON Napisao: Davor Mladinov Reditelj: Antonije Karai Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Josip korjanec Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Ismet oli, Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 19. 9. 1971. Izvoai: Risto Vujovi (Pripovjeda), Azra Ljubovi (Magari), razna lica i predmete igraju: Ljubica Karai, Edin Ljubovi, Mirjana Pezelj, Ahmed Sandaktar, Franciska Spahi, Dubravka unji, Petar urkalovi, a od 1973. u podjeli i Salko ari. 111

repertoar 1970/71

69. DRUINA JUNAKA Napisao: Branko opi Reditelj: Antonije Karai Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Josip korjanec Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Muhamed Nametak Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Ismet oli, Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 11. 12. 1971. Izvoai: Risto Vujovi, Azra Ljubovi, Ahmed Sandaktar, Ljubica Karai, Edin Ljubovi, Mirjana Pezelj, Franciska Spahi, Petar urkalovi, Dubravka unji, uenici petih razreda Osnovne kole Osman iki iz Mostara: Ivica Matijac, Goran Jovii, Nenad Kosanovi, Fuad abi, Sabit Salin, Ozrenko Gai, eljko Mari, Mirsad Maslo, Ethem Mui, Zlatko Huskovi, Nedad ehovi, Edin Opija, elimir Rozi, Fadil Tabakovi, Edin Pai, Dinko Milinkovi, Zdravko Jarak, Dragan Pikula, Zoran Gubelji. 70. VRTULJAK DJEDA MRAZA Izbor tekstova: Risto Vujovi Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Ismet oli, Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 18. 12. 1971. Izvoai: Ljubica Karai, Edin Ljubovi, Ahmed Sandaktar, Petar urkalovi, Franciska Spahi, Dubravka unji, Risto Vujovi.

71. DRTE LOPOVA Lutkarski komad u 2 ina Napisao: tefan mihla Preveo: Milan oli Stihove prepjevao: Duan Radovi Reditelj: Risto Vujovi Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muziki saradnik: Duko trekelj Muziku izveo: Sastav Impro Vajar: Milivoje Boki Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 25. 2. 1972. Izvoai: Petar urkalovi (Tata-Mata, lopov), Dubravka unji (Pera Bitls, lo uenik), Franciska Spahi (Maak Feliks, Odaar, Uitelj pjevanja), Miji trio: Ljubica Karai (ozefina), Azra Ljubovi (Paolina), Mirjana Pezelj (Karolina), od 1973. Salko ari alternacija Mirjani Pezelj, Edin Ljubovi (Doni, policajac), Risto Vujovi (Deki, policajac), Kauboji, Zmije, Rakete, Sateliti. Sezona 1972/73. 72. PEA I VUK AROBNI CVJETII Napisali: Sergej Prokofjev Jaroslav Luka Prevela: Olga Poznatov Reija: Risto Vujovi Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Duko trekelj Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali i Ismet oli 112

repertoar 1971/72

Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 24. 10. 1972. Izvoai (Pea i vuk): Dubravka unji (Pea), Mirjana Pezelj (Saenjka, ptiica), Azra Ljubovi (Sonja, patka), Edin Ljubovi (Ivanuka, maak), Ljubica Karai, Petar urkalovi (Djed), Franciska Spahi, Risto Vujovi (Vuk), Franciska Spahi, Petar urkalovi (Lovci), Aleksandar Mii (Pripovjeda), Salko ari od 1973. alternacija Mirjani Pezelj. Izvoai (arobni cvjetii): Azra Ljubovi (Ruica), Franciska Spahi, Dubravka unji (Mama), Ljubica Karai (Bakica), Risto Vujovi (Psi), Petar urkalovi, Franciska Spahi (Maak), Mirjana Pezelj, Franciska Spahi (Kozica), Edin Ljubovi (Gotovan), Salko ari od 1973. alternacija Mirjani Pezelj. 73. VRTEKA DJEDA MRAZA Izbor tekstova: Risto Vujovi Reditelj: Risto Vujovi Muzika: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Vajar: Milivoje Boki Koreograf: Antun Marini Izrada kostima: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali i Ismet oli Dekorateri: Rade Pudar i Idriz teta Premijera: 18. 12. 1972. Izvoai: Ivica Karai, Edin Ljubovi, Muhamed Nametak, Mirjana Pezelj, Franciska Spahi, Petar urkalovi, Dubravka unji-Vujovi, Risto Vujovi. 74. JEDNA DRUGA PEPELJUGA Napisao: Aleksandar Popovi Reija i izbor muzike: Duko Rodi Asistent reije: Risto Vujovi Adaptacija za lutka igru: Duko Rodi Scenografija i kostimografija i skice lutaka:

repertoar 1972

Maketa nove zgrade Pozori{ta lutaka, 1973. (arhitekta Sulejman \apo)

Scena iz predstave Carev pa`, 1975.

Slikar, scenograf i kreator lutaka Dobrivoje Bobo Samard`i}, sa lutkama iz predstave Hrabri olovni vojnik, 1976.

Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 16. 2. 1973. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Pepeljuga), Azra Ljubovi (Pepina), Ljubica Karai (Roza), Franciska Spahi (Maeha), Edin Ljubovi (Otac), Azra Ljubovi (Markiza Liza), Risto Vujovi (Princ), Antonije Karai, Salko ari (Car), Petar urkalovi (Autant), Muhamed Nametak (General). 75. TIGRIEK Napisala: Hana Januevska Reija i muzika: Jurislav Koreni Asistent reije: Edin Ljubovi Scenografija i kostimografija i izrada lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 20. 5. 1973. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Tigriek), Salko ari (Prvi Tigar), Risto Vujovi (Drugi Tigar), Azra Ljubovi (Mi), Ljubica Karai (Druga Ovica), Azra Ljubovi (Prva Prodavaica), Salko ari (Voza autobusa), Risto Vujovi (Jaha), Salko ari (Vojnike animira), Ljubica Karai (Mama), Petar urkalovi (Drugi Tigar), Muhamed Nametak (etvrti Tigar), Franciska Spahi (Prva Ovica), Azra

repertoar 1973/74

Ljubovi (Trea Ovica), Franciska Spahi (Druga Prodavaica), Edin Ljubovi (Vojnik), Muhamed Nametak (Doktor). Sezona 1973/74. 76. NOVOGODINJI VOZ Izbor tekstova: Jovo Spaji Reija: Risto Vujovi Izbor muzike: Risto Vujovi Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Premijera: 23. 12. 1973. Izvoai: Azra Ljubovi, Franciska Spahi, Mirjana Pezelj, Dubravka unji-Vujovi, Ljubica Karai, Salko ari, Edin Ljubovi, Muhamed Nametak, Petar urkalovi, Risto Vujovi. 77. EGRT HLAPI Priredio za pozorite lutaka: dr. Vojmil Rabadan Napisala: Ivana Brli-Maurani Reija: Antonije Karai Dramaturka obrada: Jovo Spaji Muzika: prof. Duko trekelj Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Skice i izrada lutaka: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Premijera: 12. 1. 1974. Izvoai: Azra Ljubovi (egrt Hlapi), Dubravka 114

repertoar 1974

unji (Mala Gita), Salko ari, Edin Ljubovi (Majstor Mrkonja), Ljubica Karai (Majstorica), Franciska Spahi (Kuna pomonica), Petar urkalovi (Stari mljekar), Mirjana Pezelj, Salko ari (Mali Marko), Ljubica Karai (Njegova majka), Risto Vujovi (Crni ovjek), Petar urkalovi (upavi Grga), Franciska Spahi (Njegova majka), Ljubica Karai (Susjetka), Muhamed Nametak (Pas Bunda), Mirjana Pezelj (Papiga), Magari. 78. VELI JOE Napisao: Vladimir Nazor Dramatizacija: Hrvoje vob Reditelj: Davor Mladinov Asistent: Risto Vujovi Scenografija i kostimografija i kreativno rjeenje lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 16. 3. 1974. Izvoai: Ante Vican, Edin Ljubovi (Veli Joe), Risto Vujovi (Galijot Ilija), Muhamed Nametak (Barba Bjanka), Antonije Karai (Zuane dala Zonta), Salko ari (Civeta), Petar urkalovi (karpa), Risto Vujovi (Odo Vahsentajn), Dubravka unji-Vujovi (Pripovjeda), Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Franciska Spahi, Salko ari, Muhamed Nametak, Antonije Karai, Petar urkalovi (Motovunski graani, Galijoti, Vojnici). Sezona 1974/75. 79. PRODAVNICA LUTAKA Napisao: Rade Pavelki
Ansambl predstave Plava ptica sa rediteljem predstave Miroslavom Ujevi}em, 1982.

Prizor iz predstave Martin Krpan, 1976. Prizor iz predstave Tobija, 1977.

Reditelj: Duko Rodi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Jovan Adamov Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 23. 9. 1974. Izvoai: Risto Vujovi (Rica Skitnica i Kesaro), Petar urkalovi (Tandara, Maak), Franciska Spahi (irafa), Azra Ljubovi (Zeica), Edin Ljubovi (Pijetao), Mirjana Pezelj (Pajac), Dubravka unji-Vujovi (Magarence), Ljubica Karai (Lutkica spavalica), Muhamed Nametak (Spomenik), Salko ari (Animacija spomenika). 80. PLAVA BOJA SNIJEGA Napisao: Grigor Vitez Reditelj: Risto Vujovi Scenografija, kostimografija i izrada lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Abid Kusturica Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 22. 12. 1974. Izvoai: Muhamed Nametak (Kralj, vladar zemlje Murabije), Azra Ljubovi (Krizantema, kraljeva ki), Petar urkalovi (Kakavalj, dvorski mudrac), Edin Ljubovi (General Razbinos), Risto Vujovi (Kaloper, kraljev pastir), Dubravka unji-Vujovi (Dvorska luda), Mirjana Pezelj, Salko ari (Dvorski straari).

81. U UMI DJEDA MRAZA Izbor tekstova: Risto Vujovi Reija: Risto Vujovi Scenografija i kostimi: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Lektor: dr. Abdurahman Nametak Inspicijent: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Izrada scene: Sabit Lali i Ismet oli Premijera: 28.12.1974. Izvoai: Franciska Spahi, Mirjana Pezelj, Dubravka unji, Edin Ljubovi, Petar urkalovi, Ahmed Sandaktar, Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Risto Vujovi i Salko ari. 82. BABA ROGA Napisao: Ljubivoje Rumovi Reditelj: Duko Rodi Muzika: Jovan Adamov Scenografija: Dobrivoje Samardi Kreacija lutaka i kostimi: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Premijera: 30. 3. 1975. Izvoai: Azra Ljubovi (Branko), Mirjana Pezelj (Mila), Petar urkalovi (Tata), Franciska Spahi (Mama), Risto Vujovi (Vuk), Edin Ljubovi (Mrak), Dubravka unji-Vujovi (Mali Mrak), Mirjana Pezelj (Groza), Ljubica Karai (Strava), minijature animiraju: Salko ari i Muhamed Nametak. 116

repertoar 1974/75

repertoar 1975

Sezona 1975/76. 83. CAREV PA Napisao: Josip Palada Reditelj: Edi Majaron Asistent reije: Risto Vujovi Muzika: Sergej Prokofjev Scenografija, kostimografija i izrada lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Tokarski radovi: Meho atovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Premijera: 17. 10. 1975. Izvoai: Ulfeta Skiki (Princeza), Dubravka unji-Vujovi (Pa), Edin Ljubovi (Car), Muhamed Nametak (Doktor), Salko ari (Metar), Dubravka unji-Vujovi (Lutak), Mirjana Pezelj (Uiteljica), Mirjana Pezelj, Ilija Filipovi (Prvi podanik), Petar urkalovi (Drugi podanik), Risto Vujovi (Trei podanik). 84. BAJKA I DJED MRAZ Izbor tekstova: Jovo Spaji Reditelj: Risto Vujovi Muzika: Denan Salkovi Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Premijera: 23. 12. 1975. Izvoai: Azra Ljubovi, Franciska Spahi , Mirjana Pezelj, Dubravka unji-Vujovi, Ljubica Karai, Salko ari, Edin Ljubovi, Muhamed Nametak, Petar urkalovi, Risto Vujovi.

Lutka iz predstave Kraljevska jeka, kreator Agata Freyer, 1982.

Ansambl predstave Kraljevska jeka, 1982.

Prizor iz predstave Ako je vjerovati mojoj baki, 1985.

85. HRABRI OLOVNI VOJNIK Napisao: Ivan Teofilov po H. Ch. Andersenu Reditelj: Ivan Teofilov Asistent: Risto Vujovi Muzika: Stefan Moskov Scenografija, kostimografija i skice lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi, Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Premijera: 27. 2. 1976. Izvoai: Muhamed Nametak (Ole zatvori oi), Mirjana Pezelj (Moli), ruke: Dubravka unji-Vujovi, Risto Vujovi (Vojnik), Dubravka unji-Vujovi (Balerina), Salko ari (Vrai), Franciska Spahi (Guvernanta, ruke: Salko ari), Dubravka unji-Vujovi (Hans), Mirjana Pezelj (Kaj), Azra Ljubovi (Arapi), Franciska Spahi (irafa), Ljubica Karai (Princeza), Petar urkalovi (Mornar), Edin Ljubovi (General), Petar urkalovi (takor), Edin Ljubovi (Riba). Sezona 1976/77. 86. MARTIN KRPAN Napisao: Fran Levstik Preveo: Grigor Vitez Reditelj i dramaturg: Edi Majaron Asistent reije: Mirjana Pezelj Likovna rjeenja: Agata Freyer Muzika oprema: Edi Majaron Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Tokarski radovi: Meho atovi

repertoar 1976/77

Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 21. 9. 1976. Izvoai: Muhamed Nametak (Martin Krpan), Risto Vujovi, Mirjana Pezelj (Car), Dubravka unji-Vujovi (Carica), Azra Ljubovi (Jerica, njihova ki), Edin Ljubovi (Brdavs), Franciska Spahi (Dvorska dama), Salko ari (Ministar Gregor, Poslanik), Petar urkalovi (Koija). 87. TRKA ZBOG VUKA Napisao: Pano Manev Reditelj: Risto Vujovi Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Koreograf: Antun Marini Izrada lutaka: Milivoje Boki Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 23. 12. 1976. Izvoai: Dragan Despot, Dubravka unji-Vujovi, Risto Vujovi, Petar urkalovi, Mirjana Pezelj, Muhamed Nametak, Edin Ljubovi, Ljubica Karai. 88. TOBIJA Napisao: Zdenjek Florijan Preveli: Jovo Spaji i Edi Majaron Reditelj: Edi Majaron Scenograf i kreator lutaka: Agata Freyer Muzika oprema: Edi Majaron Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 20. 1. 1977. 118

repertoar 1977/78

Izvoai: Dubravka unji-Vujovi, Risto Vujovi, Dragan Despot, Salko ari, (u podjeli od 1983. igrao i Darko Ostoji). 89. GREGEC KOBILICA Napisala: Branka Jurca Prevod: Jovo Spaji Reditelj, adaptator i muzika oprema: Edi Majaron Asistent reije: Risto Vujovi Scenografija i kreacija lutaka: Dobrivoje Samardi Realizacija lutaka: Milivoje Boki Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 7. 3. 1977. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Djeak Nejc), Mirjana Pezelj (Gregec), Ljubica Karai (Majka), Franciska Spahi (Partizanka Nevena), Muhamed Nametak (Partizan Neven), Ljubica Karai, Franciska Spahi (Nijemci). Sezona 1977/78. 90. LOPTICA SKOICA Napisao: Jan Malik Reditelj: Risto Vujovi Scenograf: Dobrivoje Samardi Kostimi, skice lutaka, vajarski radovi: Milivoje Boki Izrada kostima: Savo Biberdi Muzika: Denan Salkovi Inspicijent: Nuri-Dihan Kezman Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 23. 9. 1977. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Loptica Skoica), Azra Ljubovi (Baka), Petar urkalovi (Djed), Edin

Ljubovi (Zmaj), Salko ari (Straar), Risto Vujovi (Saobraajac), Muhamed Nametak (Pustinjak), Franciska Spahi (Strailo), Mirjana Pezelj (Psi), Ljubica Karai, Muhamed Nametak (Ptica), Salko ari, Ulfeta Skiki (Zmajii). 91. KO UMIJE NJEMU DVIJE Napisao: Edi Majaron Adaptacija i reija: Risto Vujovi Skice lutaka: Dobrivoje Bobo Samardi Izrada lutaka: Ivica Bilek Izbor muzike: Denan Salkovi Premijera: 23. 12. 1977. Izvoai: Salko ari (Vuk), Franciska Spahi (Lisica Punorepka), Ulfeta Skiki (Zeko Prepredenko), Salko ari (Djed Mraz) i Ljubica Karai (Je). Sezona 1978/79. 92. BOR VISOK DO NEBA Napisao: Stevan Pei Reditelj: Miroslav Ujevi Pomonik reditelja: Muhamed Nametak Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Vojislav Kosti Koreograf: Antun Marini Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 7. 9. 1978. Izvoai: Ljubica Karai (Hiljadu briga), Risto Vujovi (Petar), Edin Ljubovi (umski djed), Dubravka unji-Vujovi (Trilevip), Petar urkalovi (Kokari Kara Din), Animatori: Azra Ljubovi (Trilevip), Franciska Spahi (Petar), Mirjana Pezelj, 119

repertoar 1978/79

Franciska Spahi (Kokari Kara Din), Franciska Spahi, Azra Ljubovi, Mirjana Pezelj (Krava). 93. NOVOGODINJA KLACKALICA Izbor tekstova: Risto Vujovi Reija: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 22. 12. 1978. Izvoai: Edin Ljubovi, Franciska Spahi, Salko ari, Ljubica Karai, Muhamed Nametak, Azra Ljubovi, Petar urkalovi, Dubravka unji-Vujovi, Mirjana Pezelj, Risto Vujovi. 94. BAJKA O KNEEVIU SVEBORU I SVAROICI SUNICI Napisali: T. Mujii, B. Senker, N. krabe Reditelj i zvuna oprema: Edi Majaron Scena, kostimi i lutke: Agata Freyer Asistent reije: Risto Vujovi Izrada lutaka: Branko Caserman, Mirko ernic, Agata Freyer Rasvjeta: Refik Babovi Izrada kostima: Elizabeta Drma Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 16. 3. 1979. Izvoai: Franciska Spahi (Kneginja Tuga, udova kneza Zlativoja bjelogorskog), Muhamed Nametak (Kneevi Svebor, njezin sin), Azra Ljubovi (Sunica Svaroica, zraka Suneva, ki boga Svaroga), Risto Vujovi (Prtko, vjerni sluga Sveborov), Dubravka unji-Vujovi (Virka, seoska djevojica), Petar

urkalovi (Srakan, movarni razbojnik), Edin Ljubovi (Striak, pustahija iz plemena Ljutia), Mirjana Pezelj (iak, pustahija iz plemena Ljutia), Edin Ljubovi (Krakalo, usamljeni div njene due), Salko ari (Bagan, dobri duh umski, Djed Neumijko, mudri starina i rec, Zelen Vitez, strani knez movare), Azra Ljubovi, Mirjana Pezelj, Franciska Spahi (Baba Poludnica, carica movare, zla uvarica Sunice Svaroice). Sezona 1979/80. 95. LOVAKA PRIA Napisao: Stevan Pei Reditelj: Miroslav Ujevi Asistent reije: Franciska Spahi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Grupa Most Koreograf: Antun Marini Vajar: Milivoje Boki Izrada lutaka: Branko Caserman, Mirko ernic, Agata Freyer Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 2. 11. 1979. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Zec), Muhamed Nametak (Zec), Petar urkalovi (Lovac), Risto Vujovi (Pikas), Animatori: Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Edin Ljubovi, Mirjana Pezelj, Ulfeta Skiki, Salko ari, Franciska Spahi. 96. ZIMSKA BAJKA Izbor tekstova: Jovo Spaji Reija: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi 120

repertoar 1979/80

Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Denan Salkovi Vajar: Milivoje Boki Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 23. 12. 1979. Izvoai: Franciska Spahi, Salko ari, Ulfeta Skiki, Dubravka unji-Vujovi, Petar urkalovi, Mirjana Pezelj, Risto Vujovi, Edin Ljubovi. 97. AROBNA KALJAA umska bajka Napisao: Genadij Matvejev Prevela: Olga Poznatov Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i skice lutaka: Dobrivoje Samardi Vajar i izrada lutaka: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Srdjan Matijevi Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 29. 6. 1980. Izvoai: Azra Ljubovi (Hop), Mirjana Pezelj (Cup), Petar urkalovi (Ufik), Ulfeta Skiki (Fina), Ljubica Karai (Mudrolija), Franciska Spahi (Sova Udova), Edin Ljubovi (Ris Pis), Muhamed Nametak (Lovac), Risto Vujovi (Tigar). Sezona 1980/81. 98. PARTIZANSKA RAZBIBRIGA Napisao: Rade Pavelki Reija: Miroslav Ujevi Asistent reije: Azra Ljubovi Scenograf, kostimograf i lutke: Milivoje Boki

Izrada kostima: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 28. 11. 1980. Izvoai: (Lica): Edin Ljubovi (Toni), Franciska Spahi (Mojca), Mirjana Pezelj (Magda), (Lutke): Risto Vujovi (Igor), Franciska Spahi (Alenka), Ljubica Karai (akomo), Muhamed Nametak (Karlo), Petar urkalovi (vabo), Edin Ljubovi (Hans, Cvjetko). 99. IKA BAJKINE BAJKE Napisao: Jiri Streda Reditelj: Risto Vujovi Scenograf i kostimograf: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Denan Salkovi Koreograf: Antun Marini Vajar: Ivica Bilek Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 4. 12. 1980. Izvoai: Salko ari (ika Bajka), Ulfeta Skiki (Djevojica). 100. KO JE IZMISLIO DIMNJAARA Napisao: Momilo Popadi Reija: Miroslav Ujevi Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf, nacrti kostima, lutke: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Zoran Hristi Inspicijent: Dragan Gagro Rasvjeta: Refik Babovi 121

repertoar 1981

Izrada dekora: Wieslaw Jasinski, Savo Biberdi, Mitar Bonjak i Idriz teta Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 13. 1. 1981. Izvoai: Ulfeta Skiki (Cikorije), Salko ari (Vladimir), Petar urkalovi (Kuharica), Azra Ljubovi (Dimnjaar). 101. SNJENA KRALJICA Napisao: H. Ch. Andersen Za scenu prilagodio: Luko Paljetak Reditelj: Luko Paljetak Asistent reije: Ana Marija Paljetak Likovna kreacija: Branko Stojakovi Izbor muzike: Maja Nodari Montaa muzike: Ana Kami Izrada kostima: Elizabeta Drma Majstor tona: Dragan Gagro Rasvjeta: Refik Babovi Majstor tona: Dragan Gagro Stolarski radovi: Mitar Bonjak Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 27. 5. 1981. Izvoai: Ljubica Karai, Azra Ljubovi, Edin Ljubovi, Muhamed Nametak, Mirjana Pezelj, Ulfeta Skiki, Franciska Spahi, Salko ari, Idriz teta, Petar urkalovi, Risto Vujovi. Sezona 1981/82. 102. MALA PRINCEZA ili KAKO MAGARAC UMALO NIJE POSTAO CAR Napisala: Ksenija Stojanovi Reditelj: Duko Rodi Asistent reije: Muhamed Nametak Scenografija, kostimografija i skice lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka: Milivoje Boki

Muzika: Zoran Mileti Rasvjeta: Refik Babovi Izrada kostima: Elizabeta Drma Izrada dekora: Sabit Lali Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Inspicijent: Dragan Gagro Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 5. 7. 1981. Izvoai: Risto Vujovi (Pripovjeda i sve ostalo), Ulfeta Skiki (Mala princeza), Mirjana Pezelj (Car, Medvjed), Ljubica Karai (Kralj Junog arhipelaga, Narod, upavko), Franciska Spahi (Kralj Sjevernog pola, Promukla princeza, Narod), Azra Ljubovi (Mlinarev sin, Kamila), Petar urkalovi (Magarac, Narod), Dubravka unji-Vujovi (Doktor Dijagnozis, upavko), Edin Ljubovi (Dvorski vatrogasac, Narod), Savo Biberdi (Preostali narod). 103. VELIKI KIKIRIKI Napisao: Nace Simoni Preveo sa slovenakog: Duko Rodi Reditelj: Duko Rodi Asistent reije: Salko ari Likovna oprema: Milivoje Boki Tekst songova i muzika: Josip Sliko Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Dragan Gagro Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Mitar Bonjak i Safet Zuhri Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 20. 12. 1981. Izvoai: Risto Vujovi (Deda lovac, Lisac), Azra Ljubovi (Baka, Koka), Dubravka unji-Vujovi (Veliki kikiriki, Koka), Maida Hebib (Zei Maji), a od 1982. Salko ari alternacija Dubravki unji-Vujovi.

122

104. KRALJEVSKA JEKA Napisala: Vlasta Pospiilova Prevod: Ljudevit Bauer Reditelj: Edi Majaron Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf, kostimograf i kreacija lutaka: Agata Frayer Izrada lutaka: Ivica Bilek Muzika: Edi Majaron Inspicijent: Dragan Gagro Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Wieslaw Jasinski i Mitar Bonjak Izrada kostima: Elizabeta Drma Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Lektor: dr. Abdurahman Nametak Premijera: 13. 3. 1982. Izvoai: Risto Vujovi (Kralj Lorenzo), Ulfeta Skiki (Mariuccija, njegova ki), Maida Hebib (Vittoria, njegova ki), Dubravka unji-Vujovi (Bianka, njegova ki), Petar urkalovi (Tonino, narednik), Edin Ljubovi (Kralj Florindo), Salko ari (Matteo, njegov sin), Ulfeta Skiki (Kraljica, Matteova majka), Ansambl predstave (dvorjani, vojska, narod). Sezona 1982/83. 105. PLAVA PTICA Napisao: Stevan Pei Reditelj: Miroslav Ujevi Asistent reditelja: Edo Ljubovi Likovna oprema: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka: Milivoje Boki Muzika: Sejo Trnovac i Ahmet upina Lektor: dr Abdurahman Nametak Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Mitar Bonjak Izrada kostima: Elizabeta Drma Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta

repertoar 1982

Premijera: 27. 9. 1982. Izvoai: Ulfeta Skiki (Lenka), Salko ari (Razbojnik), Mirjana Pezelj (Maka sa grane), Risto Vujovi (Maak), Dubravka unji-Vujovi (Plava Ptica), Maida urtovi (areno drvo), Ljubica Karai (Majmun), Petar urkalovi (Tigar), Franciska Spahi (Ptice i Duh tigra). 106. PRIA O KUICI U UMICI PATKICA BLATKICA Napisali: Samuil Jakovljevi Marek N. Gernetova, T. Gureviova Prevela: Olgica Poznatov Reija: Risto Vujovi Scenograf, kostimograf i kreator lutaka: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka: Milivoje Boki Lektor: dr. Abdurahman Nametak Inspicijent: Dragan Gagro Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Mitar Bonjak Izrada kostima: Elizabeta Drma Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 5. 12. 1982. Izvoai (Pria o kuici u umici): Risto Vujovi (abac), Azra Ljubovi (Mi), Ljubica Karai (Pijetao), Edin Ljubovi (Je), Franciska Spahi (Lisica), Petar urkalovi (Medvjed). Izvoai (Patkica Blatkica): Mirjana Pezelj (Patkica Blatkica), Franciska Spahi (Lija Mudrolija), Edin Ljubovi (Jei Bodljei), Maida urtovi (Guarica), a od 1983. Salko ari umjesto Maide urtovi. 107. KEKEC Napisao: Vojmil Rabadan prema pripovijesti Josipa Vandota Reija: Risto Vujovi Muzika: Bogumil Klobuar 123

Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Vajar: Milivoje Boki Lektor: dr. Abdurahman Nametak Izrada kostima: Elizabeta Drma Rasvjeta: Refik Babovi Izrada dekora: Mitar Bonjak Inspicijent: Dragan Gagro Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 22. 1. 1983. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Kekec), Mirjana Pezelj (Tinka, njegova sestra), Ljubica Karai (Njihova majka), Ulfeta Skiki (Mena, siroe), Edin Ljubovi (Bedanc), Petar urlakovi (Kosobrin), Salko ari, Muhamed Nametak (Pastir Minjek). 108. PALICA Napisao: H. Ch. Andersen Adaptacija: Luko i Ana Marija Paljetak Reditelj: Luko Paljetak Asistent reditelja: Ana Marija Paljetak Scenograf, kreacija i izrada lutaka: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Izrada dekora: Mitar Bonjak, Milorad Draa, Savo Biberdi Izbor muzike: Ana Marija i Luko Paljetak Inspicijent: Branislav Kula Rasvjeta: Refik Babovi Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 2. 6. 1983. Izvoai: Ljubica Karai (Palica), Franciska Spahi (Bijeli leptir, ena), Petar urlakovi (arobnjak, Prvi Hrut, Prvi Pauk), Mirjana Pezelj (abin sin, Druga Ribica, etvrti Pauk), Dubravka unji-Vujovi (Prva Ribica, Lastavica, Trei Pauk), Risto Vujovi (aba Krastaa, Drugi Pauk), Muhamed Nametak (Peta Ribica, Trei Hrut), Azra Ljubovi (etvrta Ribica, Poljska Miica), Salko ari (Drugi Hrut, Lastavica), Edin Ljubovi (Krt), Ulfeta Skiki (Kraljevi, Trea Ribica).

repertoar 1983/85

Sezona 1983/84. Nije izvedena nijedna premijera. Sezona 1984/85. 109. LA I PA Napisao: Dragan Luki Reditelj: Miroslav Ujevi Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Enco Lesi Vajar: Milivoje Boki Rasvjeta: Nusret elo Inspicijent: Branislav Kula i Damir Karai Izrada dekora: Mitar Bonjak i Savo Biberdi Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 23. 12. 1984. Izvoai: Silvana Vui, Dubravka unji-Vujovi (Pa), Risto Vujovi , Petar urkalovi (Luj) Animatori: Ljubica Karai, Salko ari, Edin Ljubovi, Darko Ostoji, Franciska Spahi, Muhamed Nametak. 110. UDARNA S CARINE Napisao: Refik Hamzi Reditelj: Miroslav Ujevi Dramatizacija: Milivoje Mrki Scenografija i kostimografija: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Josip Sliko Stihovi songova: Milivoje Mrki Rasvjeta: Nusret elo Inspicijent: Mladen Andrijani Izrada dekora: Mitar Bonjak Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 10. 3. 1985. Izvoai: Salko ari, Muhamed Nametak, Franciska Spahi, Mirjana Pezelj, Ljubica Karai, Darko 124

repertoar 1985

Ostoji, Petar urkalovi, Risto Vujovi, Edin Ljubovi, Ulfeta Skiki, Dubravka unji-Vujovi, Silvana Vui. 111. AKO JE VJEROVATI MOJOJ BAKI Napisala: Desanka Maksimovi Reija i dramaturka obrada: Edi Majaron Asistent reije: Mirjana Pezelj Kreacija lutaka, scenografija i kostimografija: Agata Freyer Muzika oprema i korepeticije: Edi Majaron Izrada lutaka: Ivica Bilek Rasvjeta: Nusret elo Izrada dekora: Mitar Bonjak i Savo Biberdi Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 25. 4. 1985. Izvoai: Ulfeta Skiki (Dobra Vila), Salko ari (Zli Vilenjak), Dubravka unji-Vujovi (Rumena), Mirjana Pezelj (Svjetlana), Silvana Vui, Risto Vujovi (Brodar), Risto Vujovi (Sirotan), Edin Ljubovi (Plavi glasnik), Petar urkalovi, Edin Ljubovi, Risto Vujovi, Mirjana Pezelj (Plavi vilenjaci), Dubravka unji-Vujovi, Mirjana Pezelj, Risto Vujovi, Edin Ljubovi (Mali vilenjaci), Darko Ostoji (Junjak), Silvana Vui (Sjeverac). Sezona 1985/86. 112. KO UMIJE NJEMU DVIJE Napisao: Edi Majaron Reija: Edi Majaron Asistent reije: Mirjana Pezelj Likovna oprema: Agata Freyer Izrada lutaka: Ivica Bilek Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Izbor iz djela Sergeja Prokofjeva Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Nusret elo Izrada dekora: Mitar Bonjak

Prizor iz predstave Zlatorog, 1986. Prizor iz predstave Bor visok do neba, 1987.

Prizor iz predstave Zapadna Nigdilija, 1989.

repertoar 1985/86

Majstor pozornice: Savo Biberdi Premijera: 8. 12. 1985. Izvoai: Silvana Vui (Zeko Prepredenko), Ulfeta Skiki (Lisica Punorepka), Mirjana Pezelj (Je Koplja), Petar urkalovi (Vuk). 113. ZLATOROG Napisao: Zdravko Ostoji Reditelj: Edi Majaron Asistent reije: Risto Vujovi Lutke, scenografija i kostimografija: Milivoje Boki Izrada lutaka: Milivoje Boki Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika i korepeticija: Edi Majaron Majstor rasvjete: Nusret elo Izrada dekora: Milivoje Boki i Mitar Bonjak Dekorateri: Savo Biberdi i Idriz teta Premijera: 26. 6. 1986. Izvoai: Damir Pudar (Traga prvi, Glas razuma drskog), Salko ari (Traga drugi, Glas razuma opreznog), Silvana Vui (Lijepa Vida), Dubravka unji-Vujovi (Vila Runolisna), Ulfeta Skiki, Silvana Vui, Vanja Hrvi (Vile), Edin Ljubovi, Darko Ostoji, Jadranka Popovi, Ulfeta Skiki, Boena unji, Dubravka unji-Vujovi, Petar urkalovi, Risto Vujovi (Skupina ljudi). Sezona 1986/87. 114. PRIA O REPI Napisao: Stevan Pei Reditelj: Ljubosav Majera Asistent reije: Risto Vujovi Scenograf: Jan Zavarski Kreacija lutaka i kostimografija: Eva Farkaova Izrada kostima: Eva Farkaova i Elizabeta Drma Muzika: Milan Komneni Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Nusret elo

Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 25. 9. 1986. Izvoai: Petar urkalovi (Deda), Franciska Spahi (Baba), Dubravka unji-Vujovi (Unuka Jelka), Darko Ostoji (Momak lepi Jova), Mirjana Pezelj (Susjetka), Silvana Vui (avka), Salko ari (inovnik), Ulfeta Skiki (Maka), Risto Vujovi (Mi), Edin Ljubovi (Repa). 115. PRIA O LIJEVOJ GUSKI Na licu mjesta izmiljena lutkarska bajka Napisao: Srboljub Lule Stankovi Reija: Duko Rodi Asistent reije: Franciska Spahi Scenografija, kostimografija i lutke: Dobrivoje Samardi Realizacija lutaka i rekvizita: Ivica Bilek Scenski pokret i igre: Dubravka unji-Vujovi Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Nusret elo Izrada dekora: Mitar Bonjak Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Prmijera: 24. 12. 1986. Izvoai: Dubravka unji-Vujovi (Ona, koja izmilja), Risto Vujovi (On, pomae joj u izmiljanju), Edin Ljubovi (Drugi on, hrabri ih i ne vjeruje), Ulfeta Skiki (Lijeva guska), Mirjana Pezelj (Desni gusan), Silvana Vui (Crno-bijelo gue), Petar urkalovi (Maioniar), Vanja Hrvi (Animatorka prva, radi sve to bajci treba), Jadranka Popovi (Animatorka druga, radi sve to bajci treba), Boena unji (Animatorka trea, radi sve to bajci treba), Darko Ostoji (Animator prvi, radi sve to bajci treba), Damir Pudar (Animator drugi, radi sve to bajci treba), Salko ari (Animator trei, radi sve to bajci treba).

126

116. PIJETAO SE SASTAVLJA Napisao: Dane Zajc Preveo sa slovenakog: Luko Paljetak Reditelj: Nika Eterovi Asistent reije: Risto Vujovi Likovna oprema: Branko Stojakovi Muzika: Zdravko ljivac Koreograf: Dubravka unji-Vujovi Izrada kostima: Elizabeta Drma Lektor: Borivoje Borozan Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Nusret elo Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 28. 4. 1987. Izvoai: Silvana Vui (Pijetao), Dubravka unji-Vujovi (Jezik), Damir Pudar (Mrav), Darko Ostoji (Majski Hrut), Salko ari (Paun), Azra Ljubovi (Lisica), Boana unji (Zmija), Dubravka unji-Vujovi (Zvijezda-Sunce), Animacija: Vanja Hrvi, Jadranka Popovi. Sezona 1987/88. 117. PRIA O VRLJUGI, PATULJCIMA I SIROETU MARICI Napisala: Marija Konopnjicka Preveo: Petar Vujii Dramska adaptacija: Tadeu Vjebicki Reija: Vojeh Vjeorkijevi Asistent: Dubravka unji-Vujovi Scenografija, kostimografija i kreacija lutaka: Leokadija Serafinovi Izrada lutaka: Ivica Bilek Izrada kostima: Elizabeta Drma Izrada dekora: Ivan Pejkovi, Mitar Bonjak Inspicijent: Mladen Andrijani Muzika: Jeri Kurevski Korepetitor: Vesna ubela Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi

repertoar 1987

Prizor iz predstave Asagao, 1989. Vajar Milivoje Boki} sa lutkom iz predstave Zlatorog

Djeca u dvorani Pozori{ta lutaka prilikom izvo|enja 200. predstave ^ika Bajkine bajke, 1991.

Premijera: 25. 9. 1987. Izvoai: (Lica): Salko ari (Petar vrljuga), Silvana Vui (Siroe Marica), (Patuljci): Risto Vujovi (Kralj Blistavko), Jadranka Popovi (Kremenko), Mirjana Pezelj (Sjeniko), Vanja Hrvi (Bubamarko), Azra Ljubovi (Veselko), Boena unji (Slamenko), Petar urkalovi (Kova), Azra Ljubovi (Kovaica), Ulfeta Skiki (Kuma), Dubravka unji-Vujovi (Jaa vrljuga), Boena unji (Vojko vrljuga), Vanja Hrvi (Guarica), Darko Ostoji (Lisac Slaninko), Mirjana Pezelj (Pas arko), Dubravka unji-Vujovi (Mariina majka, Kraljica Tatra), Salko ari (Orao), Boena unji (Sunce), Jadranka Popovi (Magla). 118. GULIVER MEU LUTKAMA Napisali: Jozef Per i Leo Spail Reditelj: Risto Vujovi Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka i rekvizita: Ivica Bilek Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Jurislav Koreni Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Goran ehi Izrada dekora: Mitar Bonjak Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 20. 12. 1987. Izvoai: Darko Ostoji (Guliver), Damir Pudar (Zloko), Silvana Vui (Beba), Jadranka Popovi, Salko ari (Perica), Boena unji (Doktor), Vanja Hrvi (Floki). 119. POSTOLAR I VRAG Napisao: August enoa Reija: Borislav Mrki Asistent reije: Dubravka unji-Vujovi Scenograf: Dobrivoje Samardi Izrada lutaka: Ivica Bilek Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Mladen Andrijani

repertoar 1987/88

Majstor pozornice: Savo Biberdi Izrada dekora: Mitar Bonjak Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 28. 4. 1988. Izvoai: Damir Pudar (Postolar), Dubravka unji-Vujovi (Postolarica), Salko ari (Vrag), Silvana Vui (Vraja pomonica), Vanja Hrvi (Vraica), Edin Ljubovi (Putnik namjernik), Sneana Milidrag (Kuma Mara), Darko Ostoji, Silvana Vui (Kum Grga), Jadranka Popovi (Kuma Kata). Sezona 1988/89. 120. BAJKOM U SUSRET DJEDA MRAZU Reija: kolektivna Dramaturg: Jovo Spaji Scenograf: Dobrivoje Bobo Samardi Izrada lutaka: Ivica Bilek Izrada kostima: Elizabeta Drma Koreografija: Katarina Kocka Rasvjeta: Goran ehi Izrada dekora: Mitar Bonjak Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Majstor pozornice: Savo Biberdi Premijera: 23. 12. 1988. Izvoai: Silvana Vui, Vanja Hrvi, Sneana Milidrag, Jadranka Popovi, Mirjana Pezelj, Azra Ljubovi, Damir Pudar, Edin Ljubovi, Ulfeta Skiki, Petar urkalovi. 121. GINJOL U PARIZU Napisali: Leo Mojinski i Jan Wilkowski Reditelj: Todor Risti Asistent reije: Risto Vujovi Scenografija, kostimografija i izrada lutaka: Marketa erna Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Muhamed Braco Skopljak Majstor pozornice: Savo Biberdi 128

repertoar 1989

Izrada dekora: Ivo Pejkovi, Mile Draa i Mitar Bonjak Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 23. 2. 1989. Izvoai: Jadranka Popovi, Salko ari (Ginjol), Risto Vujovi (an, Kanezu, Madlen, Maak), Edin Ljubovi (Policijski komesar, Sudija). 122. ASAGAO Napisao: ikamacu Tokusa Reditelj: Todor Risti Asistent reije: Ulfeta Skiki Scenograf, kostimograf i izrada lutaka: Marketa erna Muzika: Muhamed Braco Skopljak Muziku izvodi: Mario Andrijani Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Goran ehi Izrada dekora: Ivo Pejkovi, Mile Draa i Mitar Bonjak Majstor pozornice: Savo Biberdi Dekorateri: Idriz teta i Savo Biberdi Premijera: 28. 2. 1989. Izvoai: Ulfeta Skiki, Silvana Vui (Asagao), Dubravka unji-Vujovi, Jadranka Popovi (Tonami), Damir Pudar, Mirjana Pezelj (Komazava), Petar urkalovi, Vanja Hrvi (Ivairo). Sezona 1989/90. 123. VJETAR UVIJEK NETO NOSI Autorski projekat Antuna Marinia Asistent reije: Dubravka unji-Vujovi Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Goran ehi Izrada rekvizita: Ivo Pejkovi Dekorateri: Savo Biberdi i Drago Roso Premijera: 20. 10. 1989.

Zgrada i dvori{te Pozori{ta lutaka u ratu, 1992.

Prizor iz predstave Snjeguljac, 1997.

Prizor iz predstave Ukradena pri~a, 2000.

repertoar 1990

Izvoai: Salko ari (ovjek), Silvana Vui (Prva ena), Jadranka popovi (Druga ena). 124. ZAPADNA NIGDILIJA (Westwoods) Napisala: Eleanor Farjeon Prevela: Sandra Mitrovi-Vejzovi Reija: Edi Majaron Asistent reije: Risto Vujovi Dramaturg: Ljubica Ostoji Scenografija, kostimografija i kreacija lutaka: Agata Freyer Izrada lutaka: Ivica Bilek Muzika oprema i korepeticija: Edi Majaron Izrada kostima: Elizabeta Drma Izrada dekora: Ivo Pejkovi i Savo Biberdi Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Goran ehi Majstor pozornice: Savo Biberdi Dekorateri: Savo Biberdi i Vlado Biberdi Premijera: 21. 12. 1990. Izvoai: Damir Pudar (Kralj Ivan), Silvana Vui (Selina), Dubravka unji-Vujovi, Vanja Hrvi, Salko ari, Risto Vujovi (Ministri i svi ostali likovi animacije), Vlado Biberdi (varcek). Sezona 1990/91. 125. STRIJELA VREMENA (The Spanish Tragedy) Napisao: Thomas Kyd Preveo: Sima Pandurovi Reditelj: Saa Jovanovi Asistent reije: Salko ari Scenograf, kostimograf, lutke, scenski pokret: Aikaterini Antonakaki Izrada kostima: Elizabeta Drma Inspicijent: Mladen Andrijani Rasvjeta: Goran ehi Dekorateri: Savo Biberdi i Vlado Biberdi

Lektor: dr. Miroslav Palameta Premijera: 26. 9. 1990. Izvoai: Salko ari (Hijeronim), Dubravka unji-Vujovi (Belimperija), Robert Pehar (Lorenzo), Gordan Arapovi (Baltazar), Vanja Hrvi (Kralj panije, Lorenzov pa), Damir Pudar (Horacio, Delat, panski general), Gordan Arapovi (General), Vanja Hrvi (Pedringano), Damir Pudar, Gordan Arapovi, Vanja Hrvi (Duh Andreje), Robert Pehar, Vanja Hrvi, Gordan Arapovi (Osveta). 126. LULU TOTAL RECALL (Zajedniki projekat sa Narodnim pozoritem Mostar, Simfonijskim orkestrom Mostar i Horom Abraevi) Prema drami Franka Wedekinda i operi Albana Berga Prevod: Nina Vavra Koncept i reija: Branko Brezovec Scena i lutke: eljko Zorica Muzika: Dario Buli, Alban Berg Pokret: Jasna Knez Kostim: Angelina Atlagi Lektor: Velimir Laznibat Dirigent Simfonijskog orkestra: Ilmar Lapin Dirigent Hora Abraevi: Zoja Jakovac Bend LULU: Mio Petrovi (gitara), Mirza Halilovi (gitara), Nermin Tanovi (bas gitara), Nino Hadiomerovi (bubnjevi) Inspicijent: Ivica Ovar apta: Fahrija Trbonja Programska knjiica: Gordana Vnuk Saradnik za njemaki jezik: Zinka oe Majstor svjetla: Mehmed Mahi Majstor tona: Hamdija Mehmedovi Majstor pozornice: Ivan Pejkovi Slikari izvoai: Danilo Pravica, Sanjin ehi, efik atovi, eljko Zorica Izrada kostima: Jasminka Velagi, Mensur Kazazi, Elizabeta Drma 130

Izrada lutaka: Ivica Bilek i eljko Zorica Nakit: Franciska Spahi Tehniko vostvo: Fuad Redi Stolarski radovi: Stojan Kai Bravarski radovi: Meho Joni, Ante Radi i Mirko Prskalo Premijera: 22. 11. 1990. (sala Narodnog pozorita Mostar) Izvoai: Vera Pregarc (Dr Goll, tajni savjetnik), Jozo Lepeti (Dr Schon, glavni urednik), Toni Pehar (Alva, njegov sin), Mirza Halilovi (Walter Schwarz, slikar), Velimir Njiri (Princ Escerny, afriki putnik), Ante Vican (Schigolch), Ivan Rukavina (Rodrigo Quast, artist), Aida Dizdarevi (Hugenberg, gimnazijalac), Gordan Arapovi, Robert Pehar, Damir Pudar (Esherich, reporter), Marijana Milievi (Ferdinad, koija), Ivica Ovar (Inspicijent), Ahmet Obradovi (Direktor teatra), Velimir Njiri (Kungu Poti, carevi od Uahubee), Mirza Halilovi (Jack Trbosjek), Igor Blagojevi (Bob, liftboy), Senada Krgo, Sena Mustajbai, Silvana Kotro (Lulu), Mekrema Vukoti (Grofica Geschwitz), Tatjana Feher, Vanja Hrvi (Henriette, sobarica), Lea Obradovi, Aida Bei, Katarina Buljan (Kadidija, Magelonina ki), Damir Pudar (Markiz Casti-Piani, lutka), Goran Arapovi (Bankar Puntschu, lutka), Edo Ljubovi, Dana Kurbalija (urnalist Heilmann, lutka), Franciska Spahi, Petar urkalovi (Magelona, lutka), Ulfeta Skiki, Vanja Hrvi (Bianetta, lutka), Robert Pehar (Ludmila Steinherz, lutka). 127. RUSALKA Napisao: A. S. Pukin Preveo: Lav Zaharov Reija: Saa Jovanovi Scenografija: Aikaterini Antonakaki Izrada lutaka: Aikaterini Antonakaki Izrada kostima: Elizabeta Drma Muzika: Mario Andrijani

repertoar 1990

Dio kolektiva Pozori{ta lutaka sa rediteljem Vojom Soldatovi}em, 2000.

Diana Ondelj-Maksumi}, uloga Ma~ka u predstavi Ma~ak u ~izmama. Na Festivalu u Subotici 2001. dobila nagradu za gluma~ko ostvarenje.

Detalj iz predstave Dvije princeze, 2002.

Detalj iz predstave Zaljubljeni oblak, 2002.

Glas: Jelena Zimenkova Inspicijent: Mladen Andrijani Dekorater: Savo Biberdi Lektor: Velimir Laznibat Premijera: 7. 5. 1991. Izvoai: Salko ari (Vodeniar, Starac), Dubravka unji-Vujovi (Njegova ki, Rusalka, Rusalica), Damir Pudar (Knez), Risto Vujovi (Njegov sluga), Vanja Hrvi (Kneginja), Robert Pehar, Gordan Arapovi (Dadilja), Robert Pehar (Provodadija), Gordan Arapovi (Gost), Risto Vujovi (Djever), Gordan Arapovi, Risto Vujovi, Robert Pehar (Lovac), Vanja Hrvi, Dubravka unji-Vujovi (Rusalka), Ansambl predstave (Hor rusalki), Robert Pehar (Animacija vodenice), Gordan Arapovi, Vanja Hrvi (Animacija konja). Nastavak rada Pozorita lutaka u Mostaru: Sezona 1996/97. 128. IGRAONICA (Scensko-poetski kola) Izbor poezije: Muhamed Nametak Reija: Muhamed Nametak Dekor i lutke: Mirsad Bijedi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 7. 3. 1997. Izvoai: Nermina Denjo, Maja Peroti, Sanda Peroti, Denisa amo. Sezona 1997/98. 129. U SVIJETU DJEJIH PRAVA (Poetsko-muziko-scenski kola) Izbor poezije na temu djejih prava: Muhamed Nametak Adaptacija i reija: Muhamed Nametak

repertoar 1991/97

Lutke i dekor: Mirsad Bijedi Muzika: Sergio Rado Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 28. 9. 1997. Izvoai: Nermina Denjo, Sergio Rado, Sandra Peroti, Maja Peroti, Dragan Joni. 130. OLOVNI VOJNIK Napisao: H. Ch. Andersen Adaptacija i reija: Muhamed Nametak Scenografija i lutke: Mirsad Bijedi Izbor muzike: Muhamed Nametak Tehniko vostvo: Amer ati i Adnan Bajramovi Premijera: 6. 11. 1997. Izvoai: Nermina Denjo, Dragan Joni, Mili Krpo, Maja Peroti, Sandra Peroti, Sergio Rado. 131. SNJEGULJAC Napisao: Nedad Maksumi, inspiriran bajkom brae Grim Snjeguljica. Reija i izbor muzike: Nedad Maksumi Saradnik na scenariju: Diana Ondelj-Maksumi Solista na flauti: Nada ahinagi Tehniko vostvo: Amer ati Izbor i izrada kostima: Diana Ondelj-Maksumi, Nermina Denjo i Azera koro Vajar: Mirsad Bijedi Pomo u izradi rekvizita: Sandra Peroti Kompjutorska foto-montaa: Adnan Bajramovi Design plakata: Mirsad Begovi, akademski slikar Premijera: 26. 12. 1997. Izvoai: Nermina Denjo (istaica prva, Kolporter, Straar, Slavuj Luj i Cica Vjetica), Diana Ondelj-Maksumi (istaica druga, Kraljica i Mrav Anastazije), Sergio Rado (ista, Ogledalce, Zec Kec), Nedad Maksumi (Snjeguljac).

132

132. LEGENDA O RIJECI NERETVI Napisao: Muhamed Nametak Reija: Muhamed Nametak Asistent reije: Nedad Maksumi Scenografija i lutke: Mirsad Bijedi Izbor muzike: Nedad Maksumi i Muhamed Nametak Muzika tema: Miro Pandur Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 21. 2. 1998. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi, Nedad Maksumi, Irena Salahovi, Sandra Peroti, Nermina Denjo, Sergio Rado, Mili Krpo, Dragan Joni, Muhamed Nametak. 133. ZAPLEIMO (Autorski projekat Antuna Marinia) Gost dramaturg: Ljubica Ostoji Asistent reije: Diana Ondelj-Maksumi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 18. 4. 1998. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi, Nermina Denjo, Irena Salahovi, Nedad Maksumi, Sergio Rado, Sandra Peroti, Mili Krpo, Lejla Salin, Nedim ii, Amela Bajramovi, Dragan Joni, Armina ehi, Maa Serdarevi, Saa Noi, Selena Dizdarevi (pleu), Muhamed Nametak (voditelj). Sezona 1998/99. 134. MALI PRINC (IL PICCOLO PRINCIPE) (Predstava izvedena na turneji po Italiji samo na talijanskom jeziku) Napisao: Antoine de Saint-Exupery Adaptacija i reija: Muhamed Nametak Asistent reije: Nedad Maksumi Scenografija i lutke: Mirsad Bijedi i Muhamed Nametak Izbor muzike: Nedad Maksumi

repertoar 1998

Prizor iz predstave Besku}ni ljubimac, 2003.

Zgrada Pozori{ta lutaka, 2002.

Kolektiv Pozori{ta lutaka, 2003.

repertoar 1999/2000

Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 9. 2. 2000. Reggio Emilia Izvoai: Nedad Maksumi (Pilot, Poslovni ovjek), Diana Ondelj-Maksumi (Mali princ), Nermina Denjo (Rua, Lisica), Sergio Rado (Kralj), Mili Krpo (Geograf), Sandra Peroti (Zmija). Sezona 1999/2000. 135. MECO MEDI Napisao: Jan Wilkowski Adaptacija i reija: Muhamed Nametak Scenografija i lutke: Mirsad Bijedi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 26. 12. 1999. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi (Meco Medi), Nermina Denjo (Koka, Lija), Nedad Maksumi (Tata Medo), Sergio Rado (Pas). Gosti Teletabisi: Almira Alekovi, Amna Hadrovi, Zoran akovi, Mirsad Elezi. 136. PATKICA BLATKICA Napisali: N. Gernetova T. Gureviova Adaptacija i reija: Hamica Nametak Ton i rasvjeta: Amer ati Tehniki radovi na sceni: Mirsad Bijedi Oslikali studenti Pedagoke akademija: Jagoda Gosto, Lejla ehi, Elvedina Hrustanovi, Dolores Veledar, Husein ljivo Premijera: 18. 5. 2000. Izvoai: Nedad Maksumi (Klaun A, Jasko), Sergio Rado (Klaun B, Jei Bodljei), Diana Ondelj-Maksumi (Lija Mudrolija), Nermina Denjo (Patkica Blatkica). Sezona 2000/2001. 137. UKRADENA PRIA Napisao: Milivoje Mrki

Reija: Voja Soldatovi Scenograf, kostimograf i kreator lutaka: Imre Koi Izrada lutaka: ula Hajnal Izbor muzike: Voja Soldatovi Izrada rekvizita: Mirsad Bijedi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 14. 12. 2000. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi (Prialica, Mali slon), Nermina Denjo (Mirna, Mama slonica, irafa, Najmanji vjetar, Zvijezda), Nedad Maksumi (Hvalisavko, Tata slon, Mali vjetar), Sergio Rado (Miran, Noj, Vjetar). 138. NOVOGODINJA PRIA Izbor tekstova: Voja Soldatovi Reija: Voja Soldatovi Asistent reije: Nedad Maksumi Scenografija: Mirsad Bijedi Izbor muzike: Voja Soldatovi Songovi: Vedran Hajdarevi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 28. 12. 2000. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi, Nermina Denjo, Nedad Maksumi, Sergio Rado. 139. MAAK U IZMAMA Napisao: Charles Perrault Dramatizacija: Veneta Antonova Prevod sa bugarskog: Roumiana Nikolova Reija: Elzbieta Eysymont Asistent reije: Muhamed Nametak Scenograf, kostimograf, kreator lutaka, slikarski radovi i design svjetla: Ivan Conev Izrada lutaka i scenografije: Ivanka Getova Redakcija teksta i prepjev songova: Nedad Maksumi i Diana Ondelj-Maksumi Izrada kostima: Mensur Kazazi Izrada dekora: Mirsad Bijedi Tehniko vostvo: Amer ati 134

repertoar 2001/03

Muzika: Milen Vassilev Premijera: 21. 6. 2001. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi (Prvi glumac, Maak u izmama), Sergio Rado (Drugi glumac, Najmlai brat, eteoci, Kosci), Nedad Maksumi (Trei glumac, Car, Ljudoder), Nermina Denjo (etvrti glumac, Princeza). Sezona 2001/2002. 140. NOVOGODINJA PRIA Reija: Muhamed Nametak Scenografija i lutke: Jadranka Kurt i Selma Selimhodi Izbor muzike: Muhamed Nametak Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 26. 12. 2001. Izvoai: Nedad Maksumi, Nermina Denjo, Sergio Rado, Edin Ljubovi (Djeda Mraz). 141. DVIJE PRINCEZE Prevod sa bugarskog: Predrag Bjeloevi Dramatizacija i reija: Slavo Malenov Scenografija i kreacija lutaka: Vassil Rokomanov Muzika: Malen Malenov Izrada dekoracije i lutaka: Sneana Grkova, Marijan Sejkov, Rumen Benkovski, Ganka Kirilova, Fatema Nikolova, Vanja Stoilova Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 8. 2. 2002. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi (Princeza Kejt, Kraljica), Nermina Denjo (Princeza Ana, Kraljica, Mala vila), Nedad Maksumi (Sretni Princ), Sergio Rado (Lijepi Princ, Piliarka). Sezona 2002/2003. 142. ZALJUBLJENI OBLAK Prema djelu Nazima Hikmeta Adaptacija: Malgorzata Labecka-Koecherowa

Prevod: Tanja Mileti-Oruevi Reija: Wojciech Wieczorkiewicz Asistent reije: Tanja Mileti-Oruevi Scenografija, kostimi i kreacija lutaka: Vanja Popovi Muzika: Atilla Aksoj Izrada lutaka: Ivica Bilek Izrada scenografije i rekvizite: Mirsad Bijedi Tekst Ajin san prepjevao Nedad Maksumi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 29. 11. 2002. Izvoai: Diana Ondelj-Maksumi (Aja, Elif), Nermina Denjo (Oblak, Golub, Kopriva), Sergio Rado (Dervi, Vihor, Mahmut), Nedad Maksumi (Kara Sejfi, Zec, Murat, Pustinjak, Crnoperi), Edin Ljubovi (Bez imena). 143. NOVOGODINJI VOZ Reija: Muhamed Nametak Scenografija i lutke: Mirsad Bijedi Muzika: Sergio Rado i Miro Pandur Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 27. 12. 2002. Izvoai: Nermina Denjo, Nedad Maksumi, Sergio Rado i Edin Ljubovi. 144. BESKUNI LJUBIMAC Napisala: Ljubica Ostoji Reija: Muhamed Nametak Dramaturg: Ljubica Ostoji Kostimi, scenografija i kreacija lutaka: Mirjana istopoljski Muzika: Vedran Hajdarevi Tehniko vostvo: Amer ati Premijera: 21. 2. 2003. Izvoai: Nermina Denjo (Nina), Sergio Rado (Mi Ciju), Nedad Maksumi (Pas Vau, Kanarinac iju), Sandra Peroti (Maca Mijau, Ciklama).

135

ALEKSI JOVAN ANDERSEN HANS CHRISTIAN BEGOVI RADMILA MARIJA MARIJANOVI BEZDJEK ZDENJEK BILUI PETAR BRLI-MAURANI IVANA CASIANOVA DVORSKY CINYBULK VOJTECH OPI BRANKO FARJEON ELEANOR GERNETOVA N. GUREVIOVA T. GRABOVSKI JAN HAMZI REFIK HELL ELJKO HIKMET NAZIM LABECKA-KOECHEROWA MALGORZATA JAN VLADISLAV JANUEVSKA HANA JARO JIRI JOVANOVI SAA JURCA BRANKA KARANOV ANATOLIJ VLADIMIR LEVIN KAINAR JOZEF KONOPNJICKA MARIJA KULUNDI MARIJA KURET NIKO KYD THOMAS LA FONTAINE JEAN de LEVSTIK FRAN LIPA JOZEF LUKA JAROSLAV LUKI DRAGAN MAJARON EDI MAKSIMOVI DESANKA MAKSUMI NEDAD MALIK JAN MANEV PANO MARIJANOVI MARIJA

MARKOVA MILENA MARAK SAMUIL JAKOVLJEVI MAEK KAREL MATVEJEV GENADIJ MIHALJEVI BRANKO MIKI RADOVAN MILINSKI FRAN MLADINOV DAVOR MOJINSKI LEO MRKI MILIVOJE MUJII TAHIR SENKER BORIS KRABE NINO NAMETAK MUHAMED HAMICA NAZOR VLADIMIR NOVOTNY J. A. LEPIK Z. OSTOJI LJUBICA OSTOJI ZDRAVKO PALADA JOSIP PALJETAK LUKO PAPLER ALBERT PAVELKI RADE PER JOZEF SPAIL LEO PERRAULT CHARLES PEI STEVAN POMEZNY ADOLF POPADI MOMILO POPOVI ALEKSANDAR POSPIILOVA VLASTA POZNATOV-POPOVI OLGICA PROKOFJEV SERGEJ PUKIN ALEKSANDAR SERGEJEVI RABADAN VOJMIL RAJKIN M. RUMOVI LJUBIVOJE SAINT-EXUPERY ANTOINE DE SIMONI NACE SKUPA JOSEF VENIG FRANK SPAJI JOVO STANKOVI SRBOLJUB LULE 144

pisci

STANKOVI VOJISLAV VASJA STOJANOVI KSENIJA STREDA JIRI SVATON BEDRICH ENOA AUGUST IROLA MLADEN MIHLA TEFAN VARC JEVGENIJE TAUFER VIDA NOVY VILI TEOFILOV IVAN TIMOTIJEVI BOIDAR TOKUSA IKAMACU TRANDAFILOVA NAA VITEZ GRIGOR VLADISLAV JAN VUJOVI RISTO WEDEKIND FRANK BERG ALBAN WILKOWSKI JAN ZAJC DANE ZDENJEK FLORIJAN

pisci

ALEKSI JOVAN Sezona 1962/63. Lajka i maak Kometa Sezona 1966/67. Izgubljena svirala Sezona 1967/68. Bijeli golub ANDERSEN HANS CHRISTIAN (Odense, 2. 4. 1805. Kopenhagen, 4. 8. 1875.) Njegovo je ime poznato u cijelom svijetu i bajke su mu prevoene na gotovo sve znaajnije svjetske jezike. Kad je bio dijete, neka mu je proroica predvidjela slavnu budunost. Pokuao je biti glumac, ali mu nije polo za rukom, pa je poeo pisati romane sa slikovitim opisima prostora u koje je dospijevao, pisao putopise, poeziju, melodrame, ali je slavu stekao tek sa svojim bajkama. Prvu knjigu bajki je objavio 1835. godine i slava mu je poela rasti kako se koja knjiga pojavljivala. U mnogim se njegovima bajkama krije lina ispovijest. Sezona 1963/64. Djevojica sa ibicama Sezona 1980/81. Snjena kraljica (adaptacija Luko Paljetak), Sezona 1982/83. Palica (adaptacija Luko Paljetak) BEGOVI RADMILA MARIJA MARIJANOVI Sezona 1952/53. arobni lijek BEZDJEK ZDENJEK Sezona 1964/65. Drveni vojnik i njegovi prijatelji BILUI PETAR Sezona 1965/66. Kua na kraju ume

BRLI-MAURANI IVANA (Ogulin, 18. 4. 1874. Zagreb, 21. 9. 1938.) U knjievnosti se javila 1902. godine zbirkom pripovijedaka i pjesama Valjani i nevaljani. Tri godine kasnije je objavila knjigu pria i pjesama kola i praznici, 1912. godine je objavila zbirku pjesama Slike, a 1913. objavljuje svoje remek-djelo udnovate zgode egrta Hlapia, mada su njene Prie iz davnine postigle najvei uspjeh. A.B. imi je jednom prilikom napomenuo da Ivana Brli Maurani posjeduje savreno lijepu sposobnost za prianje, a ruski pisac Aleksandar Kuprin je zapisao da to djelo ostavlja potresan dojam krasote i dubine. Ivana Brli-Maurani je dva puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. godine je izabrana za lana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i tako postala prva ena koja je ula u tu znanstveno-umjetniku instituciju. Sezona 1956/57. i 1966/67. uma Striborova (dramatizirao Vojmil Rabadan) Sezona 1968/69. i 1973/74. udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia (dramatizirao Vojmil Rabadan) CASIANOVA DVORSKY Sezona 1969/70. Radoznalo slone CINYBULK VOJTECH Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja OPI BRANKO (Haani, 1. 1. 1915. Beograd, 26. 3. 1984.) Pohaao je Uiteljsku kolu u Banjoj Luci i Filozofski fakultet u Beogradu. Uesnik Narodnooslobodilakog rata. Knjievnost za djecu predstavlja vaan dio njegovog cjelokupnog opusa. Njegov je talenat epskog karaktera proet lirikom i 146

pisci

humorom. I njegov dramski opus je blizak duhovnom interesu mladih. U tu grupu spada i njegova Druina junaka, izvedena na sceni Pozorita lutaka u Mostaru. Sezona 1971/72. Druina junaka FARJEON ELEANOR Sezona 1989/90. Zapadna Nigdilija GERNETOVA N. GUREVIOVA T. Sezona 1969/70. Patkica Blatkica GRABOVSKI JAN Sezona 1968/69. Vuk i kozlii HAMZI REFIK (Mostar, 20. 10. 1932. Mostar, 7. 9. 1991.) Jedan je od najistaknutijih bosanskohercegovakih novinara u drugoj polovini XX stoljea. Autor je nekoliko publicistikih djela, a napisao je i dvije monodrame: Puaj me! i Mimar. Dobitnik je nagrade 14. februar, tri nagrade Udruenja novinara Bosne i Hercegovine i Srebrne plakete Udruenja novinara Bosne i Hercegovine. Sezona 1984/85. Udarna s Carine (adaptirao Milivoje Mrki) HELL ELJKO Sezona 1952/53. Aladin i arobna lampa Sezona 1953/54. Ribar i duh Sezona 1954/55. Srebrozvjezdana, Zlatokosa

HIKMET NAZIM LABECKA-KOECHEROWA MALGORZATA (1902-1963)(Bronice, 1917.) Nazim Hikmet je jedan od najistaknutijih modernih turskih pjesnika. Pripadao je komunistikom pokretu, pa je esto zatvaran i na robiji proveo 17 godina. Od 1951. godine ivio je u Sovjetskom Savezu. Autor je nekoliko knjiga poezije, a jedno od najznaajnijih poetskih djela je poema Pisma Taranta-Babu. Pored poezije pisao je drame i komedije. Njegova drama Da li je postojao Ivan Ivanovi izvoena je u nekoliko bosanskohercegovakih teatara. Malgorzata Labecka-Koecherowa je istaknuti poljski turkolog, autorica i prevoditeljica drama za lutkarska pozorita. Njena interesovanja su okrenuta prema knjievnosti, posebno prema poeziji i tradicionalnom turskom pozoritu. Objavila je, izmeu ostalog, nekoliko tomova poezije Nazima Hikmeta i Yunusa Emrea. Njena djela za djecu na osnovu turskih i poljskih basni, kao i onih prevoenih iz ruskog i francuskog vie puta su obnavljana i predstavljana na mnogim festivalima. Od proze N. Hikmeta, Malgorzata Labecka-Koecherowa je nainila igrokaz za lutkarski teatar pod nazivom Zaljubljeni oblak koji je izveden u Pozoritu lutaka Mostar u sezoni 2002/2003. JAN VLADISLAV Sezona 1966/67. Bajka iz kofera JANUEVSKA HANA Sezona 1972/73. Tigriek JARO JIRI Sezona 1970/71. Prasii se ne boje vuka 147

pisci

JOVANOVI SAA (vidi u REDITELJI) Sezona 1990/91. Rusalka (adaptacija) JURCA BRANKA (Kopriva na Krasu, 1914. Ljubljana) Spada u red najznaajnijih slovenskih pisaca za djecu u drugoj polovini XX stoljea. Za njeno stvaralatvo se kae da joj je djeji svijet areni mozaik neponovljivih djejih lica, svako se dijete na svoj nain otkriva, oduevljava, izraava, opredjeljuje, iskazuje svoje naklonosti, nadarenosti, karakteristine osobenosti, svoju otvorenost i osjetljivost. Dijete je mali ovjek, dostojan uvaenja i ljubavi. Ova spisateljica otkriva svijet u istinskoj poetinosti. Od konkretne realnosti do sna vrlo je kratka razdaljina. Da se izbori iz nedogaanja i sivila svakodnevnice, mali Nejc crta svoga sugovornika Grgeca i tako ivotnu zbilju prevodi u jedno vie stanje. Sezona 1976/77. Gregec Kobilica KARANOV ANATOLIJ VLADIMIR LEVIN Sezona 1962/63. Hvalisavi maak KAINAR JOZEF Sezona 1957/58. Zlatokosa (po ekoj bajci) KONOPNJICKA MARIJA Sezona 1987/88. Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici. KULUNDI MARIJA (Zemun, 1916.) U rodnom gradu je zavrila osnovno i srednje obrazovanje, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu

je zavrila studij njemakog i engleskog jezika i jugoslavenske knjievnosti. Bila je profesor u Sremskim Karlovcima gdje je osnovala ako pozorite lutaka. Iz Karlovaca je prela u Beograd 1950. godine na mjesto umjetnikog rukovodioca i reditelja tek osnovanog Pozorita lutaka Srbije. Reirala je na gotovo svim lutkarskim scenama u bivoj Jugoslaviji. Napisala je nekoliko originalnih drama za lutkarsku scenu, a i niz dramatizacija. Prevodila je sa bugarskog i poljskog jezika. Sezona 1952/53. Ivica i Marica KURET NIKO Sezona 1956/57. Maak u izmama KYD THOMAS (1558. 1594.) Engleski dramatik, suvremenik je Christophera Marlowea. panska tragedija je njegovo najzrelije i najmodernije ostvarenje. Sezona 1990/91. Strijela vremena (prema djelu panska tragedija, prijevod Sima Pandurevi) LA FONTAINE JEAN de (ato-Tieri, 8. 7. 1621. Pariz, 13. 4. 1695.) Pisao je pjesme, komedije, opere, balete i romane. Meutim, u povijesti su mu ime sauvale njegove basne gdje je kroz ivotinjske likove izvrgavao poruzi ljudske mane. Bio je najautentiniji pjesnik francuskog XVII stoljea. Sezona 1958/59.; 1964/65. i 1967/68. La Fontenove basne (dramatizirao Vojmil Rabadan) LEVSTIK FRAN (Spodnje Retje, 1831. Ljubljana, 1887.) Bio je uitelj, novinar, urednik listova. Pisao je 148

pisci

pjesme, pripovijetke, putopise. Prie su mu, uglavnom, vedre, obasjane radou, a junaci snano etiki profilirani. Svojim djelom je udario temelje moderne slovenake knjievnosti. Najznaajnije mu je djelo Martin Krpan iz Vrha. Sezona 1976/77. Martin Krpan (adaptacija Edi Majaron) LIPA JOZEF Sezona 1970/71. Na putovanju LUKA JAROSLAV Sezona 1972/73. arobni cvjetii LUKI DRAGAN (Beograd, 1928.) Knjievnik, jedan od najizrazitijih i najpopularnijih srpskih djejih pjesnika. Voja Marjanovi, knjievni kritiar djeje knjievnosti, za Dragana Lukia je rekao: Pesniki govor i stalna predisponirana tenja Dragana Lukia da bude u oazi detinjstva nainila je od njega najintimnijeg sagovornika sveta mladih, neodvojivog druga i prijatelja dece i detinjstva. Sezona 1984/85. La i pa MAJARON EDI (vidi u REDITELJI) Sezona 1985/86. Ko umije, njemu dvije MAKSIMOVI DESANKA (Rabrovnica kod Valjeva, 1898. Beograd, 1998.) Studirala je knjievnost, istoriju i istoriju umjetnosti u Beogradu, boravila u Parizu, radila kao profesor na srednjim kolama u Obrenovcu, Beogradu, Dubrovniku i ponovo u Beogradu do odlaska u

penziju 1953. godine. Prve je pjesme objavila u asopisu Misao 1920. godine. Osnovu njene poezije ine lirska raspoloenja. Objavila je oko 5o knjiga poezije i proze za djecu i omladinu. Sezona 1984/85. Ako je vjerovati mojoj baki MAKSUMI NEDAD (vidi u GLUMCI) Sezona 1997/98. Snjeguljac MALIK JAN (1904. 1980.) eki reditelj, pisac i teoretiar umjetnosti lutkarstva. Doktorirao je filozofiju i bio profesor na Akademiji umjetnosti u Pragu. Lutkarstvom se poeo baviti l923. godine. Pokretao je asopise Lutkar i Lutkarska scena i bio njihov urednik. Dugo je godina bio generalni sekretar Meunarodne organizacije lutkara UNIMA, napisao je monografiju o ekom lutkarstvu i o lutkaru Kopeckom, Josipu Skupi i drugima. Autor je brojnih djela za lutkarsku scenu koja su izvodjena na gotovo svim lutkarskim scenama. Na sceni Pozorita lutaka u Mostaru izvedena su mu dva djela: Sezona 1962/63. Loptica Skoica Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice MANEV PANO (1921.) Bugarski glumac-lutkar, reditelj i pisac. Bio je jedan od osnivaa Centralnog lutkarskog pozorita u Sofiji. Kao reditelj, gostovao je na brojnim bugarskim i evropskim lutkarskim scenama. Autor je i niza djela za lutkarsku i djeju scenu: Mee Zadirkivalo, Ribar i zlatna ribica (po Pukinu), Zlatna 149

pisci

djevojica, Kako su lutke postale zvijezde, Djed Mraz Snjeko, Trka zbog vuka, Zeija kola. Za Zeiju kolu dobio je zlatnu medalju na Drugom svjetskom festivalu pozorita lutaka u Bukuretu l96l. godine. Sezona 1976/77. Trka zbog vuka MARIJANOVI MARIJA (vidi Begovi Radmila) MARKOVA MILENA Sezona 1968/69. Vragov most MARAK SAMUIL JAKOVLJEVI (1887. 1964.) Ruski knjievnik. Pisao je iskljuivo za djecu i stvorio ogromno djelo koje se sastoji od lirskih pjesama, poema, pria, zagonetki, pozorinih komada. Ponekad se uputao i u politiku satiru. Obilato je prevoen kod nas. Sezona 1969/70. Pria o kuici u umi MAEK KAREL Sezona 1958/59. Ko se hvali, sam se kvari MATVEJEV GENADIJ Sezona 1963/64. arobna kaljaa MIHALJEVI BRANKO Sezona 1962/63. Zeko, Zriko i Janje Sezona 1964/65. Veliki umski dogaaj

pisci

MIKI RADOVAN Sezona 1965/66. Uzbuna u umi MILINSKI FRAN Sezona 1963/64. Zvjezdica Pospanka MLADINOV DAVOR (vidi u REDITELJI) Sezona 1971/72. Izgubljeni balon MOJINSKI LEO Sezona 1988/89. Ginjol u Parizu MRKI MILIVOJE (Domanovii, 19.12.1937.) Studirao je u Mostaru i Sarajevu gdje je i diplomirao srpskohrvatski jezik i knjievnost na Vioj pedagokoj koli. Kratko vrijeme radio je u prosvjeti, a zatim preao u novinarstvo. Dugo godina bio urednik programa za kulturu na Radio Mostaru. Bio je direktor Pozorita lutaka od 1985. do 1989. Bavio se pozorinom kritikom. Pie poeziju i pozorina djela za djecu. Sada ivi i radi u Subotici. Dramaturg je u Dejem pozoritu. Vie njegovih tekstova izvodi se na sceni Dejeg pozorita, zatim u Segedinu (Maarska), a jedno djelo mu je izvedeno i u Pozoritu lutaka u Mostaru.Tekstovi su mu prevedeni na maarski, poljski i bugarski jezik. Bavi se i prevoenjem sa poljskog jezika. Sezona 2000/01. Ukradena pria MUJII TAHIR SENKER BORIS KRABE NINO Sezona 1978/79. Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici 150

NAMETAK MUHAMED HAMICA (vidi u GLUMCI) Sezona 1997/98. Legenda o rijeci Neretvi NAZOR VLADIMIR (Postire na Brau, 30. 5. 1876. Zagreb, 19. 6. 1949.) Nazor pripada onoj skupini knjievnih stvaralaca ija se imaginacija ogledala u svim knjievnim rodovima pa je i interes za knjievnost za djecu nalazio, u ukupnom njegovom opusu, svoje mjesto, mada i brojna djela, koja nisu bila namijenjena malim itaocima imaju dovoljno otvorenu unutarnju strukturu i za recepciju mladih italaca. Upravo se u tom prostoru smjeta i njegov Veli Joe za ije su humanistike poruke interes pokazali i dramski stvaraoci Pozorita lutaka u Mostaru. Sezona 1973/74. Veli Joe (dramatizacija Hrvoje vob) NOVOTNY J. A. LEPIK Z. Sezona 1970/71. Srekove vragolije OSTOJI LJUBICA (Beograd, 20. 3. 1945.) Diplomirala je na Pedagokoj akademiji (likovni odsjek) i na Filozofskom fakultetu (komparativna knjievnost teatrologija) u Sarajevu. Radila kao dramaturg Dramske scene Pozorita mladih, profesionalni pisac sa statusom slobodnog umjetnika, dugogodinji pozorini kritiar, urednik na Radio Sarajevu, a od 1994. i kao predava Praktine dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Pie poeziju, radiodrame, TV-drame i serije, kritiku i esejistiku iz oblasti pozorine umjetnosti, knjievnosti i likovnih umjetnosti. Dobitnica je vie knjievnih nagrada i priznanja. Sezona 1989/90.

Zapadna Nigdilija (dramaturg) Sezona 1997/98. Zapleimo (autorski projekat A. Marinia, dramaturg Ljubica Ostoji) Sezona 2002/03. Beskuni ljubimac OSTOJI ZDRAVKO (apljina, 1933. godine) Njegovo djelo za djecu razuuje se u niz tematskih rukavaca. Knjiga Majstori razni moe se smatrati prvom njegovom knjigom istinskih stvaralakih iskuenja, dok se knjiga Tajna uplje bukve namee naem suenju kao zrelo djelo koje je stvorio umjetnik sa jasno izgradiranom i misaonom i poetskom potkom. Ovim djelom on zalazi u granine prostore izmeu sna i stvarnosti, izmeu mogueg i imaginarnog da bi dijete, svojom razbuenom matom dokuilo jedan drugi svijet, svijet drugaije jave. Pripovijedanje tee s puno arma i elegancije, sa izgraenim metodom, izgraenim stilom, sa reenicom koja posjeduje svoje dinamike razmjere i ritminost koja posreduje puno doivljavanje tematskih krugova. Ostoji je esto koristio dramsku formu za iskazivanje svojih preokupacija. Zlatorog je njegovo najzrelije djelo, i najzrelije dramsko djelo namijenjeno djeci u ukupnoj bosanskohercegovakoj knjievnosti. Sezona 1985/86. Zlatorog PALADA JOSIP Sezona 1975/76. Carev pa PALJETAK LUKO (vidi u REDITELJI) Sezona 1980/81. Andersen: Snjena kraljica (adaptacija) 151

pisci

pisci

Sezona 1982/83. Andersen: Palica (adaptacija) PAPLER ALBERT Sezona 1965/66. Opaki vlastelin (Predstava je obnovljena u sezoni 1968/69. u kojoj je ulogu Vlastelina tumaio Edin Ljubovi umjesto Ahmeda Sandaktara iz prve predstave). PAVELKI RADE (Panevo, 1931. godine) Glumac i dramski pisac. Diplomirao na odsjeku glume Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu. Spada u grupu najigranijih dramskih pisaca za djecu na bivem jugoslavenskom podruju. Prvo dramsko djelo, Slovo o ljubavi i vrlini, napisano je 1963. godine i praizvedeno u Savremenom dramskom pozoritu u Beogradu. Od dramskih djela, pisanih za rane uzraste, poznati su: Klikerai, Partizanska razbibriga, Veseli voz Crvenkapa i zbunjeni vuk, Maja i Kiki. Osvojio je dvadesetak nagrada za svoja dramska djela. Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka Sezona 1980/81. Partizanska razbibriga PER JOZEF SPAIL LEO Sezona 1987/88. Guliver meu lutkama PERRAULT CHARLES (1628. 1703.) Bio je pravnik i zauzimao visoke poloaje u francuskom drutvu XVII stoljea. Bio je prvi francuski knjievnik koji je u ovom vijeku digao svoj glas protiv antikih veliina i svoje savremenike proglasio veim stvaraocima od antikih. To je izrazio

u svoj poemi Vijek Luja Velikog i u knjizi Paralele izmeu starih i modernih i njima najavio duhovna kretanja u XVIII stoljeu. Ugled mu je bio toliki da je postao lan francuske Akademije nauka, ak i njen predsjednik. Iako je poeo pisati u svojoj ranoj dobi, pisanju bajki je pristupio tek u svome zrelom dobu. Sezona 1956/57. Maak u izmama (adaptacija Niko Kuret) Sezona 2000/01. Maak u izmama (dramatizacija Veneta Antonova) PEI STEVAN (Kovilj kod Novog Sada, 1938. Beograd, 1994.) Pjesnik, putopisac, prozni i dramski pisac. Boravio je u Brislu i Parizu, na Srednjem i Dalekom istoku. Njegova su dramska djela za djecu odigrala izuzetnu ulogu u razvoju moderne dramske literature za ovaj uzrast. Jedan je od najoriginalnijih dramskih pisaca za mlade. Sezona 1978/79. Bor visok do neba Sezona 1979/80. Lovaka pria Sezona 1982/83. Plava ptica Sezona 1986/87. Pria o repi POMEZNY ADOLF Sezona 1952/53. Snjeana i sedam patuljaka POPADI MOMILO Sezona 1980/81. Ko je izmislio dimnjaara POPOVI ALEKSANDAR (Ub, 22. 11. 1929. Beograd, 9. 10. 1996.) U Beogradu je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju. 152

Deset godina je radio kao asfalter, zidar, moler, cinkograf, staklorezac i akviziter. Od 1958. do 1964. godine intenzivno je saraivao s dramskim redakcijama za djecu gotovo svih radio - stanica na prostoru bive Jugoslavije. Napisao je i dva romana za djecu Tuni grad i Djevojica u plavoj haljini i knjigu pripovijedaka Tvrdoglave prie Sezona 1972/73. Jedna druga Pepeljuga POSPIILOVA VLASTA Sezona 1981/82. Kraljevska jeka POZNATOV-POPOVI OLGICA (Cvetaja, Vojvodina, 12. 7. 1933. Beograd, 25. 1. 1996.) Svoju stvaralaku karijeru je poela jo kao uenica u panevakom Marionetskom pozoritu. Studij glume je zapoela na beogradskoj Pozorinoj akademiji 1951. godine, u klasi Viktora Staria, ali je ubrzo dobila stalni angaman u tadanjem Pozoritu lutaka u Beogradu, koje e kasnije prerasti u Malo pozorite Duko Radovi. Prva joj je uloga bila uloga djeaka Kaja u Snjenoj kraljici. Nakon dvije sezone je prela u Narodno pozorite u Mostaru i istovremeno igrala i u Pozoritu lutaka gdje se prvi put ogledala i kao reditelj. U svoje matino Pozorite u Beogradu se vratila 1958. godine, a potom otila na jednogodinji studij na Akademiji za lutkarstvo u Pragu. Nakon povratka u Beograd, poela se baviti prevodilatvom, pa je sa ekog jezika prevela Drvenog vojnika i njegove prijatelje Zdenjeka Bezdjeka i arobnu kaljau Genadija Matvejeva. Na poziv Bojana Stupice prela je u tek osnovani Atelje 212, ali je i dalje ostala vezana za lutkarstvo pa je, u okviru Jugoslavenskog festivala djeteta u ibeniku, osnovala seminar za lutkare na koji je dovodila svoje prake profesore prof. dr Jana Malika, Zdeneka Bezdjeka,

pisci

Vaclava Havlika i druge. Sezona 1963/64. Junaci moje ulice PROKOFJEV SERGEJ (1891. 1953.) Jedan je od najveih kompozitora XX stoljea i istaknuti pijanista. Bio je pristalica modernog neoklasinog pravca. Komponovao je brojna djela od kojih su najznaajnija: Zaljubljen u tri narande, Igra, Rat i mir. Znaajni su mu baleti Lakrdija, Izgubljeni sin, Romeo i Julija. Napisao je pet simfonija, etiri koncerta, pet sonata za klavir i niz drugih klavirskih kompozicija. Sezona 1972/73. Pea i vuk PUKIN ALEKSANDAR SERGEJEVI (Moskva, 1799. Petrograd, 1837.) Ruski pjesnik i dramatiar. Za pozorite je napisao Rusalku (1832.) inspiriui se ruskim narodnim ivotom i fantastinim elementima narodnih pjesama i bajki. Ogroman je njegov znaaj za razvoj realizma u ruskoj knjievnosti. Pisao je lirske i epske pjesme i romane u stihovima (Bahisarajska fontana, Bronzani konjanik, Evgenije Onjegin). Napisao je i tragediju Boris Godunov i dramu Mocart i Salijeri. Njegova djela za djecu odlikuju se fascinantnom matovitou i jedrinom siea (Bajka o ribaru i ribici, Car Saltan, Vasilisa prekrasna) Sezona 1990/91. Rusalka RABADAN VOJMIL (Split, 31. 7. 1909. Zagreb, 5. 1. 1988.) Knjievnik, teatrolog, dramski pisac, reditelj, dramatizator, publicist, kritiar, znanstvenik. U rodnom gradu je pohaao klasinu gimnaziju, a u Zagrebu filozofski fakultet gdje je, u Narodnom 153

kazalitu, radio i kao pomoni reditelj. Doktorirao je sa temom Advokat Patlen i mi, prevodio je sa i na francuski i talijanski. Najvei mu je prevodilaki poduhvat bio prevod cjelokupnog pjesnikog djela Francoisa Villona proprativi ga i opsenom studijom i time je postao prvim vijonistom na junoslavenskim prostorima. Kada je u Zagrebu osnovano Zemaljsko kazalite lutaka 1948. godine, postavljen je za umjetnikog i programskog rukovodioca i reditelja. U pomanjkanju literature za lutkarska pozorita, poinje sam pisati tekstove (koristei katkad i pseudonime H. Rai i J. Marinov), i dramatizirati brojna djela svjetske i domae literature, najee ona koja su se nalazila u akoj lektiri. Dramatizirao je djela Ivane Brli Maurani (uma Striborova, udnovate zgode egrta Hlapia), Vladimira Nazora (Veli Joe), Augusta enoe (Postolar i vrag), Charlesa Perraulta (Maak u izmama, Mali Pali), Charlsa Dickensa (Oliver Twist) itd. Sezona 1954/55. Deda Mraz (pseudonim H. Rai), arobne gusle (pseudonim H. Rai) Sezona 1955/56. arobnjak iz Oza (dramatizacija motiva iz knjige L. Franka Bauma), Kekec ( dramatizacija romana Josipa Vandota Kekec nad samotnim ponorom) Sezona 1956/57. i 1966/67. uma Striborova Sezona 1958/59., 1964/65. i 1967/68. La Fontenove basne (dramatizacija basni), Mali Pali, Mali ptiari Sezona 1967/68. Buco, neu, neu; Mala vila; Zlatna ribica Sezona 1968/69. i 1973/74. udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia RAJKIN M. Sezona 1970/71. Bezrepi vuk Reponja

RUMOVI LJUBIVOJE (Ljubu na Zlatiboru, 1939. godine) Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Stekao izuzetnu popularnost kao voditelj televizijskih emisija. Razvijao se pod utjecajem Duka Radovia, ali je razvio svoj osobeni poetski iskaz sa sonom leksikom narodnosne melodike. Napisao je dva dramska teksta za mlade: Baba Roga i Bezvezice. Sezona 1974/75. Baba Roga SAINT-EXUPERY ANTOINE de (1904. 1944.) Francuski pilot i knjievnik, poginuo negdje na Sredozemlju vrei ratni zadatak. Njegova herojska i lirska priroda izraena je originalno u njegovim priama, koje je poeo da pie jo kao djeak. Glavna djela: Juna pota, Zemlja ljudi, Ratni pilot, Mali princ. Sezona 1998/99. Mali princ SIMONI NACE (Litija, 8. 6. 1918. Ljubljana, 21. 1. 2001.) Pozorini put Naceta Simonia je poeo meu slovenakim partizanima, na pozorinom teaju za talente. Njegov talenat otkrit e reiser Joe Pengov, koji e ga 1951. pozvati u lutkarsku predstavu Loptica Skoica. Izuzetan komiarski dar pokazuje ve 1951. u ulozi Gaperka u predstavi arobne gusle Poccija, kao i u Klemenievoj predstavi Doktor Faust. U Lutkovnom gledaliu Ljubljana u 90 predstava odigrao je 130 uloga. Kao autor ili koautor potpisao je 13 lutkarskih predstava. Takoe je ostvario i 10 lutkarskih reija. Njegov oaravajui osmijeh preplavljivao je prostor stare marionetske scene Lutkovnog gledalia, kao i druge dvorane u zemlji i svijetu. Njegov iskriav humor, prostodunost i toplina njegovim su junacima davali 154

pisci

pisci

posebnu aroliju. Sezona 1981/82. Veliki kikiriki SKUPA JOSEF VENIG FRANK (1892. 1957.) (1898. 1974.) Skupa Josef, ehoslovaki reditelj, glumac i slikar pozorita lutaka. Pozorinim radom poeo da se bavi 1916. godine. Bio je jedno vrijeme predsjednik UNIME. Venig Frank, eki uitelj, novinar i pisac, objavio je 80 knjiga za djecu, nekoliko desetina drama i jedan humoristiki roman. Zajedno napisali oko 50 komada za djecu. Sezona 1964/65. Sreko meu bubama SPAJI JOVO (Mostar, 8. 12. 1936.) Zavrio je gimnaziju. U Pozoritu lutaka je radio kao dramaturg, a bio je i direktor Pozorita. Od 1992. godine ivi u Novom Sadu. Sezona 1973/74. Novogodinji voz (izbor tekstova) Sezona 1975/76. Bajka i Djed Mraz (izbor tekstova) Sezona 1979/80. Zimska bajka (izbor tekstova) Sezona 1988/89. Bajkom u susret Djeda Mrazu (izbor tekstova) STANKOVI SRBOLJUB LULE (Beograd, 10. 3. 1921. Beograd, 24. 7. 2000.) Zavrio Tehnoloki fakultet. Prvi angaman za posao kojim e se kasnije baviti dobio je u Zvezda-filmu kao asistent reije na filmu. Bitan trenutak u formuliranju poetike ovog umjetnika bio je susret sa piscem Stevanom Peiem i njegovim dramskim djelom posveenom mladima.

Pozorini, filmski i televizijski reditelj. Reirao je u gotovo svim lutkarskim pozoritima na bivim jugoslavenskim prostorima. Utjecao je na razvoj savremenog jugoslavenskog lutkarskog teatra. Napisao je nekoliko lutkarskih komada: Pria o levoj guski, Vrabac-Pipac, Lutka sa crvenom kapom. Prevodio je sa njemakog, francuskog, engleskog, ekog i slovenakog jezika. Bio je jedan od autora udbenika Uvod u lutkarstvo. Sezona 1986/87. Pria o Lijevoj guski STANKOVI VOJISLAV VASJA Sezona 1962/63. Isun-Boi STOJANOVI KSENIJA Sezona 1981/82. Mala Princeza ( ili kako magarac umalo nije postao car) STREDA JIRI Sezona 1980/81. ika Bajkine bajke SVATON BEDRICH Sezona 1956/57. So vrednija od zlata ENOA AUGUST (Zagreb, 14. 11. 1838. Zagreb, 13. 12. 1881.) On je stoerna linost u hrvatskoj knjievnosti XIX stoljea. Od 1874. do smrti je ureivao najprestiniji knjievni list u Hrvatskoj toga vremena, Vienac, uestvovao je u radu Matice hrvatske i u kazalinim prilikama Zagreba, prevodio sa slavenskih jezika i sa francuskog. Njegov opus obuhvata oko dvadesetak tomova, poev od svojih feljtona, poznatih pod imenom Zagrebulje do epskih pjesama, pripovijesti 155

iz razliitih aspekata narodnog ivota, do historijskih romana, meu kojima su najuveniji: Zlatarevo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogene, Kletva koji je ostao nedovren. Nekoliko njegovih djela je prilagoavano scenskom izvoenju. Sezona 1987/88. Postolar i vrag (dramatizacija Borislava Mrkia) IROLA MLADEN (Zagreb, 18. 12. 1894. Zagreb, 22. 1. 1967.) irola, iako se ne moe ubrojati u utemeljitelje umjetnosti lutkarstva u Hrvatskoj (to mjesto pripada Velimiru Deeliu, ekonomisti i pravniku, Stjepanu iroli, glazbeniku i Ljubi Babiu, slikaru, i piscu prvih djela za marionetski teatar Dragutinu Domjaniu sa njegovom dramom Petrica Kerempuh i spametni osel i Vladimiru Nazoru sa njegovom Crvenkapicom), on je prisutan u procesima stvaranja toga teatra gotovo od samog poetka. U inscenaciji Nazorove Crvenkapice, izvedene 5. 3. 1921. godine, bio je jedan od kreatora lutaka i tuma Vuka. U narednoj sezoni se ve pojavio i kao pisac: na sceni Marionetskog teatra e se pojaviti njegova Rusalka, raena prema operi Antonina Dvoraka.Bio je jedan od inicijatora stvaranja novog marionetskog teatra nazvanog Umjetniki klub Marionetskog teatra. Svojim mnogobrojnim djelima za lutkarski teatar, iako se ta djela nisu izdizala iz prosjeka djeje literature tog vremena, bitno je utjecao na oblikovanje dramaturgije, izbora motiva i propitivanju izvedbenih mogunosti igrokaza na lutkarskim scenama. Ta djela e svoju produktivnost pokazivati sve do ezdesetih godina minulog stoljea. I njegov rediteljski rad je bio veoma obilan, a bavio se i brojnim teorijskim pitanjima lutkarstva u svojim napisima objavljivanim u brojnim publikacijama. Autor je i knjige Marionetsko kazalite koja se pojavila jo 1927. godine.

Sezona 1953/54. Rusalka; U carstvu patuljaka Sezona 1954/55. Crvenkapica Sezona 1956/57. Dugonja, Trbonja i Vidonja Sezona 1957/58. ardak ni na nebu ni na zemlji MIHLA TEFAN Sezona 1971/72. Drte lopova VARC JEVGENIJE Sezona 1969/70. Zaarana braa TAUFER VIDA NOVY VILI Sezona 1955/56. Mojca i ivotinje TEOFILOV IVAN Sezona 1975/76. Hrabri olovni vojnik TIMOTIJEVI BOIDAR (Beograd, 1932 Beograd) Studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Pjesnik izrazito urbanog profila. Bio je urednik lista Mlada kultura, zatim asopisa Savremenik i izdavakog preduzea Mlado pokoljenje. Zastupan je u brojnim antologijama. Za djecu je napisao nekoliko drama meu kojima Vilingora puna razgovora, ivot ivote i ivana u Bukvar-gradu, Nebeska svirala. Sezona 1967/68. Utva Zlatokrila (scenski prikaz narodnih umotvorina)

pisci

156

pisci

TOKUSA IKAMACU Sezona 1988/89. Asagao TRANDAFILOVA NAA Sezona 1966/67. Djeak i vjetar VITEZ GRIGOR (Kosovac kod Nove Gradike 15. 2. 1911. Zagreb, 23. 11. 1966.) Jedan od najizrazitijih lirskih pjesnika za djecu. Teko je nai pjesnika koji je sa toliko topline i ljubavi pisao za najmlai uzrast i sa takvom lirskom izraajnou o ovjekovom doivljavanju prirode. Poznate su njegove zbirke pjesama: Vesele zamke, Prepelica, Kad bi drvee hodalo, Gdje prie rastu. Sezona 1974/75. Plava boja snijega VLADISLAV JAN Sezona 1966/67. Bajka iz kofera VUJOVI RISTO (vidi u GLUMCI) Sezona 1968/69. U umi Djeda Mraza ( izbor tekstova) Sezona 1971/72. Vrtuljak Djeda Mraza Sezona 1972/73. Novogodinji program Sezona 1978/79. Novogodinja klackalica WEDEKIND FRANK BERG ALBAN (1864 1918.) (Be, 9. 2. 1885. 24. 12. 1935.) F. Wedekind, njemaki dramatiar i glumac, poeo je kao novinar: pisao je pjesme i pantomime. U

njegovim dramskim djelima prisutan je Strindbergov uticaj. Drame su mu izvoene na scenama berlinskih pozorita. Sezona 1990/91. Lulu Total Recall WILKOWSKI JAN (1921.) Poljski glumac, reditelj i lutkarski pisac. Bio je dekan Dravne visoke pozorine kole Aleksandar Zelverovi u Varavi odjeljenja u Bjalistoku. Bio je 20 godine i direktor pozorita Lalka u Varavi. Meu glavna djela ovog pisca spadaju: Ispovijest u drvetu i ciklus od est drama Doivljaji Mede Timoteja i Ginjolovi doivljaji (sa Leom Mojinskim) Sezona 1970/71. Medvjedi Prasti nosi Sezona 1988/89. Ginjol u Parizu Sezona 1999/00. Meco Medi ZAJC DANE (Zgornja Javorica, 1929.godine) Jedan je od najznaajnijih savremenih slovenakih knjievnih stvaralaca. Meu znaajnija djela spadaju pjesnike knjige Popaljena trava i Jezik od zemlje, dramska djela Djeca rijeke i Putohodac i pjesnika knjiga za djecu Bijela maca. Roksanda Njegu, prevodilac njegove poezije na na jezik, zapisala je o njegovom pjesnikom djelu sljedee: Ve svojim prvim, a posebno docnijim ostvarenjima, Zajc rui ustaljene forme tradicionalnog slovenakog poetskog kazivanja. Njegova pesma, sva u znaku slobodne poetske prozodije, sva ustreptala, sva u unutranjem svetu oveka, pleni nas svojom izvornou, strau, bogatstvom ritmova i boja, neoekivanih simbola, pesnikovih uzbuenja. 157

Ponekad nas podsea na zazivanje pradavnih reca, na prvobitni glas oveka koji zaziva vie sile (u prirodi, u sebi) da ga oslobode straha izazvanog svakim susretom sa spoljnim svetom. Sezona 1986/87. Pijetao se sastavlja ZDENJEK FLORIJAN Sezona 1976/77. Tobija

pisci

BAUER LJUDEVIT BJELOEVI PREDRAG OLI MILAN DOROTKE MERI KI ANTONIJA, KUKOLJA BOO KRI NIKOLA MAJARON EDI MILETI-ORUEVI TANJA MITROVI-VEJZOVI SANDRA MRKI BORISLAV NAMETAK DR. ABDURAHMAN NIKOLOVA ROUMIANA OZRETI DINKA PALJETAK LUKO PANDUROVI SIMA POMEZNY ADOLF POZNATOV-POPOVI OLGA RODI DUKO RUSI ORE SPAJI JOVO TOGNER VLADIMIR VAVRA NINA VITEZ GRIGOR VUJII PETAR ZAHAROV LAV

prevodioci

prevodioci

BAUER LJUDEVIT Sezona 1981/82. Vlasta Pospiilova: Kraljevska jeka PREDRAG BJELOEVI (Banja Luka, 1953. godine) Radi na mjestu direktora i umjetnikog direktora Djeijeg pozorita Republike Srpske od marta 1993. godine. Magistrirao je reiju lutkarstva na Nacionalnoj akademiji za teatar i film Bugarske, Sofija 1999. godine. Autor je lirske bajke i scenarija za predstavu Tuni princ postavljenu u tadanjem Krajikom djeijem pozoritu, 30. aprila 1998. godine, a 2000. godine u Lutkarskom pozoritu u Varni. Pie poeziju, kratku prozu i dramske tekstove za djecu. Povremeno objavljuje prevode poezije sa ruskog jezika. Sezona 2001/02. Dvije princeze OLI MILAN Sezona 1971/72. tefan mihla: Drte lopova DOROTKE MERI Sezona 1955/56. Vida Taufer Vili Novy: Mojca i ivotinje KI ANTONIJA, KUKOLJA BOO Sezona 1966/67. Naa Trandafilova: Djeak i vjetar KRI NIKOLA Sezona 1964/65. Jan Malik: Pria iz arobne kesice MAJARON EDI Sezona 1976/77. Zdenjek Florijan: Tobija

MILETI-ORUEVI TANJA (vidi u REDITELJI) Sezona 2002/03. Nazim Hikmet: Zaljubljeni oblak MITROVI-VEJZOVI SANDRA Sezona 1989/90. Eleanor Farjeon: Zapadna Nigdilija MRKI BORISLAV Sezona 1969/70. Jozef Per Leo Spail: Guliver meu lutkama NAMETAK DR. ABDURAHMAN (vidi u LEKTORI) Sezona 1968/69. Jan Grabovski: Vuk i kozlii NIKOLOVA ROUMIANA Sezona 2000/01. Charles Perrault: Maak u izmama (dramatizacija Veneta Antonova, prevod sa bugarskog) OZRETI DINKA Sezona 1963/64. Fran Milinski: Zvjezdica Pospanka PALJETAK LUKO Sezona 1986/87. Dane Zajc: Pijetao se sastavlja PANDUROVI SIMA Sezona 1990/91. Thomas Kyd: Strijela vremena POMEZNY ADOLF Sezona 1956/57. Bedrich Svaton: So vrednija od zlata 160

Sezona 1957/58. Josef Kainar: Zlatokosa Sezona 1958/59. Karel Maek: Ko se hvali sam se kvari Sezona 1965/66. Albert Papler: Opaki vlastelin Sezona 1968/69. Vojtech Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja POZNATOV-POPOVI OLGA Sezona 1962/63. Anatolij Karanov Vladimir Levin: Hvalisavi maak Sezona 1963/64. Genadij Matvejev: arobna kaljaa Sezona 1964/65. Zdenjek Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji Sezona 1966/67. Jan Vladislav: Bajka iz kofera Sezona 1969/70. Casianova Dvorsky: Radoznalo slone, Samuil Jakovljevi Marak: Pria o kuici u umi, N. Gernetova T. Gureviova: Patkica Blatkica Sezona 1970/71. Jozef Lipa Jan Wilkowski: Na putovanju Medvjedi prasti nosi, Jiri Jaro: Prasii se ne boje vuka, J. A. Novotny Z. Lepik: Srekove vragolije Sezona 1972/73. Sergej Prokofjev: Pea i vuk, Jaroslav Luka: arobni cvjetii RODI DUKO Sezona 1981/82. Nace Simoni: Veliki kikiriki

prevodioci

RUSI ORE Sezona 1970/71. M. Rajkin: Bezrepi vuk Reponja SPAJI JOVO Sezona 1976/77. Zdenjek Florijan: Tobija (sa Edijem Majaronom), Branka Jurca: Gregec Kobilica TOGNER VLADIMIR Sezona 1968/69. Milena Markova: Vragov most VAVRA NINA (1879 1942.) Od 1899. glumica HNK-a u Zagrebu, na ijoj je sceni, do kraja ivota, ostvarila veliki broj uloga. Pisala je i prevodila za teatar. Sezona 1990/91. Wedekind Berg: Lulu Total Recall VITEZ GRIGOR Sezona 1976/77. Fran Levstik: Martin Krpan VUJII PETAR Sezona 1987/88. Marija Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici ZAHAROV LAV Sezona 1990/91. A. S. Pukin: Rusalka

161

lektori

BOROZAN BORIVOJE LAZNIBAT VELIMIR NAMETAK DR. ABDURAHMAN PALAMETA MIROSLAV

BOROZAN BORIVOJE (Mostar, 19. 8. 1935.) Radio kao profesor srpskohrvatskog jezika na Gimnaziji Aleksa anti u Mostaru. Kao gostujui lektor, sudjelovao u 44 pozorina projekta u mostarskom Narodnom pozoritu, te bio direktor te pozorine kue u periodu 1983. 1987. godina. Sezona 1986/87. Dane Zajc: Pijetao se sastavlja LAZNIBAT VELIMIR (Makarska, 17. 2. 1931.) Radio kao profesor na Pedagokoj akademiji Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru (od 1992. Sveuilite u Mostaru). Bio dugogodinji suradnik i lektor u izdavakoj kui Prva knjievna komuna Mostar. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru. Autor je vie studija i knjiga iz podruja jezika. Kao gostujui lektor u mostarskom Narodnom pozoritu, sudjelovao u 21 projektu. Sezona 1990/91. Wedekind Berg: Lulu Total Recall A. S. Pukin: Rusalka NAMETAK DR. ABDURAHMAN (Mostar, 5. 10. 1908. Mostar, 11. 10. 1982.) U rodnom gradu zavrio osnovno i srednje obrazovanje, a Filozofski fakultet (odsjek slavistike i romanistike) zavrio u Zagrebu. Godine 1932. boravio na studijama u Parizu. Nakon okonanja studija radio kao profesor u Bihau i Mostaru. Od 1943. godine do kraja rata bio je intendant Banjalukog pozorita. Poslije Drugog svjetskog rata je bio profesor na Srednjoj poljoprivrednoj koli u apljini, zatim direktor Gimnazije u istom gradu, pa profesor Uiteljske kole u Mostaru i direktor Gimnazije u Ljubukom. Od sezone 1959/60. postao je lektor u Narodnom pozoritu u Mostaru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je doktorirao 1958.

godine na djelu Muse azima atia. U septembru 1965. godine je izabran za profesora Visoke tehnike kole mainskog smjera i umirovljen 1968. godine. Knjievni rad, to je izvjesni kuriozitet, poeo je dramskim djelima. Prvi objavljeni radovi su mu: Nestali grad, Sevdah i Aga. U Sarajevu mu je 1943. godine izala antologija pod nazivom Izbor hrvatske muslimanske pripovijetke. Iste godine je napisao i dramu u tri ina Blagdan ivota koja je odmah postavljena i na scenu Sarajevskog kazalita za koju je dobio i nagradu za najbolje domae dramsko djelo, izvedeno na sceni ovog kazalita u sezoni 1942/43. U Tenju mu je 1965. godine objavljena studija o Musi azimu atiu i pripremio je sabrana djela ovog pjesnika u dvije knjige. Dramatizirao je roman Svetozara orovia Stojan Mutikaa i Kikiev roman Ho-ruk. Posebnu je panju posvetio izuavanju alhamijado knjievnosti. Studiju o toj knjievnosti je objavio u asopisu Treeg programa Radio Sarajevo 1979. godine i napisao monografiju o alhamijado piscu Muhamedu Rudiju. Posljednje tampano djelo mu je Hrestomatija alhamijado knjievnosti (1981. godine). U rukopisu mu je ostala obimna studija o alhamijado knjievnosti i dva nedovrena dramska djela. Sezona 1962/63. Anatolij Karanov Vladimir Levin: Hvalisavi maak Sezona 1963/64. Genadi Matvejev: arobna kaljaa, Fran Milinski: Zvjezdica Pospanka, Andersen: Djevojica sa ibicama, Olgica Poznatov: Junaci moje ulice Sezona 1964/65. Jan Malik: Prie iz arobne kesice, Jozef Skupa Frank Venig: Sreko meu bubama, Zdenjek Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji, Branko Mihaljevi: Veliki umski dogaaj, Vojmil Rabadan: La Fontenove basne Sezona 1965/66. 163

lektori

Albert Papler: Opaki vlastelin, Jevgenije varc: Zaarana braa, Petar Bilui: Kua na rubu ume, Radovan Miki: Uzbuna u umi Sezona 1966/67. Vojmil Rabadan Josip Vandot: Kekec, Vojmil Rabadan Ivana Brli-Maurani: uma Striborova, Naa Trandafilova: Djeak i vjetar, Jan Vladislav: Bajka iz kofera, Jovan Aleksi: Izgubljena svirala Sezona 1967/68. Boidar Timotijevi: Utva Zlatokrila; Vojmil Rabadan: Buco, neu, neu; Vojmil Rabadan: Mala vila Zlatna ribica Sezona 1968/69. Risto Vujovi: U umi Djeda Mraza, Milena Markova: Vragov most, Albert Papler: Opaki vlastelin, Vojtech Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja, Jan Grabovski: Vuk i Kozlii, I.B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia Sezona 1969/70. Casianova Dvorsky: Radoznalo slone Sezona 1970/71. Prasii se ne boje vuka Sezona 1971/72. tefan mihla: Drte lopova Sezona 1972/73. Aleksandar Popovi: Jedna druga Pepeljuga Sezona 1973/74. Vladimir Nazor: Veli Joe Sezona 1977/78. Jan Malik: Loptica Skoica Sezona 1978/79. Stevan Pei: Bor visok do neba, T. Muji B. Senker N. krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i

Svaroici Sunici Sezona 1979/80. Stevan Pei: Lovaka pria Sezona 1980/81. Rade Pavelki: Partizanska razbibriga, Jiri Streda: ika Bajkine bajke, Momilo Popadi: Ko je izmislio dimnjaara Sezona 1981/82. Ksenija Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car, Vlasta Pospiilova: Kraljevska jeka, Nace Simoni: Veliki kikiriki Sezona 1982/83. Stevan Pei: Plava ptica, S.J. Marek N. Gernetova i T. Gureviova: Pria o kuici u umici Patkica Blatkica, Vojmil Rabadan: Kekec 4. PALAMETA MIROSLAV (Borojevii kod Stoca, 1949. ) Na Filozofskom fakultetu zagrebakog Sveuilita diplomirao jugoslovenske knjievnosti i latinski jezik. Na istom fakultetu je i magistrirao, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Bio je profesor na Pedagokom fakultetu u Mostaru. Bavio se intenzivno politikom i drutvenim problemima. Posebno se zanimao poezijom Nikole opa i o njemu je napisao opsenu monografiju koju je sarajevska Svjetlost objavila 1991. godine pod naslovom U potrazi za cjelovitou. Poto je izdanje bilo uniteno u ratu, Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, podrunica Mostar, obnovilo je izdanje pod naslovom O pjesnitvu Nikole opa. Sezona 1990/91. Thomas Kyd: Strijela vremena

lektori

164

ALEKOVI ALMIRA, HADROVI AMNA, AKOVI ZORAN I ELEZI MIRSAD ARAPOVI GORDAN ARAPOVI IVICA BAI MARIJA BAJRI-LJUBOVI AZRA BIJEDI MUSTAFA BUDALI RADE ALIJA DRAGO AMO DENISA DENJO NERMINA DESPOT DRAGAN DULI-SPAHI FRANCISKA ELMO FADILA URI ZVEZDANA ELEZOVI SALKO FILIPOVI ILIJA FRANKOVI VESNA VEJO JADRANKA GVOZDENOVI NEBOJA HAJDAREVI DEMAL HAMOVI DOBRILA HEBIB (URTOVI) MAIDA HINKOVI BRANKO HRVI VANJA HUJDUR EMINA, VITKOVI MILESA I VIDOVI LJILJANA IVANKOVI IVANKA JONI DRAGAN JURICA ZORAN MUJI NAFA I TOKI MIRA JURI LJUBICA KARABEG NADIDA NADA KARAI ANTONIJE ANTE KARAI IVICA KARAI-REPOVI LJUBICA KEZMAN NURI-DIHAN KORDI IVAN KRPO MILI

KRTI DAVOR KRTI DITA KUJI NEDJELJKA LJUBOVI EDIN MAKI NERKEZ MAKSUMI NEDAD MARI ANGELINA GINA MEDAN (MIEVI) NATALIJA MERDO ZVONKO MII ALEKSANDAR MILIDRAG SNEANA NAMETAK MUHAMED HAMICA ONDELJ-MAKSUMI DIANA OSTOJI DARKO PEHAR ROBERT PEROTI MAJA PEROTI SANDRA PEZELJ DRAGAN POPOVI-MILJKO JADRANKA POPOVI-POZNATOV OLGA PREMILOVAC MITHAD PRUSINA TONKA PUDAR DAMIR RADO SERGIO RADULOVI-PEZELJ MIRJANA SALAHOVI IRENA SALIN LEJLA, II NEDIM, BAJRAMOVI AMELA, EHI ARMINA, SERDAREVI MAA, NOI SAA, DIZDAREVI SELENA SANDAKTAR AHMED SESAR VERA SKIKI ULFETA SOLDI KREIMIR SUNAGI MEHMED ANTI ZIJADA ARI SALKO KOBI-RUBI FRANKA, ERKI M. UNJI BOENA 165

glumci

UNJI-VUJOVI DUBRAVKA URKALOVI PETAR TADI JOVO VICAN ANTE VUI-JUGO SILVANA VUJOVI RISTO UVELA ELIMIR, KOSANOVI OSMAN, KANDIJA ANTE, SEVER SLAVKA I GAKOVI ASIM

glumci

glumci

ALEKOVI ALMIRA, HADROVI AMNA, AKOVI ZORAN I ELEZI MIRSAD Uestvovali su, kao gosti Teletabisi, u predstavi Meco Medi Jana Wilkowskog. ARAPOVI GORDAN (Mostar, 6. 5. 1964. godine) Pripadao je posljednjoj generaciji koja se, prije rata, ukljuila u rad Pozorita lutaka u Mostaru. Pojavio se u dvije posljednje predstave, izvedene u sezoni 1990/91. Bile su to predstave Strijela vremena Thomasa Kyda i Rusalka Aleksandra Sergejevia Pukina. U te dvije predstave tumaio je ak sedam rola i obavio jednu animaciju. Sezona 1990/91. Baltazar, General, Duh Andreje, Osveta (Kyd: Strijela vremena), Dadilja, Gost, Lovac, Animacija konja (A.S. Pukin: Rusalka) Esherich, reporter; Bankar Puntschu, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) ARAPOVI IVICA Pojavio se samo u prvoj premijernoj izvedbi predstave Snjeana i sedam patuljaka, u toj je predstavi imao ak tri uloge, ali se vie nije pojavljivao. Sezona 1952/53. Svirko, Kapelnik i arobnjak (Snjeana i sedam patuljaka) BAI MARIJA Pojavila se samo u jednoj predstavi, Malom Paliu Vojmila Rabadana, u alternaciji sa Ljubicom Karai i Nafom Muji. Sezona 1958/59. Vjetica /alt. Ljubica Karai, Nafa Muji/ (Rabadan: Mali Pali) BAJRI-LJUBOVI AZRA (Mostar, 6. 4. 1936. godine)

Zavrila Uiteljsku kolu u Mostaru i od prvog dana stupila u Pozorite lutaka u Mostaru. Bila je jedan od najangaovanijih glumaca ovog Pozorita i sa stvaralakim dometima koji idu u sami vrh bosanskohercegovake lutkarske umjetnosti.Vrijednosti njene glumake moi primijeene su ve na poetku njenog stvaralatva: u predstavi So vrednija od zlata, izvedenoj u sezoni 1956/57., u kojoj je ona tumaila treu kerku Jasnu/Kordeliju, kritiar je zapisao:Jasna, i fiziki i psihiki, dala je ono to je Svaton htio da izrazi: bogat unutranji svijet - potenje i bezgrenost istu kao suzu, iskrenu ljubav zbog koje mnogi pate, i humanost nadasve. Ljupkost ove djevojice data je jo dinaminije srebrno-zvonkim tembrom interpretatora. Posebno se doima sud pjesnikinje Nasihe Kapidi o ovoj glumici: Azra Ljubovi... je uspjela da svoju Lutkicu pretvori u pravu jogunicu, tvrdoglavu, radoznalu, ali i simpatinu, dobru djevojicu. Ovaj sud, ma koliko jednostavno zvuao, upravo govori o tome da ova glumica svoje likove nikada nije davala jednodimenzionalno ve u spektru njegovih duhovnih preivljavanja koji su se, katkad, javljali i u svojim oprenostima. Igrala je preko 35 sezona u ovom Pozoritu. Za svoje kreacije je dobivala niz priznanja i nagrada. Na Prvom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine dobila je nagradu za ulogu Lenke u predstavi Vragov most, na Drugom susretu je nagraena za animaciju Magaria u predstavi Izgubljeni balon, a na Petom susretu je nagraena za animaciju lika Branko u predstavi Baba Roga. Tumaila je sljedee uloge: Sezona 1953/54. Zlatica (irola: Rusalka), Kraljevna Bosiljka (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Zlatokosa /alt. Nada Karabeg/ (Hell: Zlatokosa), Vila Dohrana (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. 167

Mojca /alt. Slavka Sever/ (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), Doroti /alt. Slavka Sever/ (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza) Mena, siroe /alt. Franciska Duli-Spahi/ (Rabadan Vandot: Kekec), Sezona 1956/57. Djevojica, siroe (Rabadan I.B.Maurani: uma Striborova), Vila /alt. Olga Popovi-Poznatov/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Jasna, kraljeva ki /alt. Franciska Duli-Spahi/ (Svaton: So vrednija od zlata), Princeza Buba Mara (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Smilja, kraljeva ki (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), Prva ptica (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Trska, Cvrak, Mljekarica, Vila Plamenica (Rabadan: La Fontenove basne), Vila Godinica /alt. Franciska Spahi/ (Rabadan: Mali Pali), Slavica, Lukina ki (irola: Mali ptiari) Sezona 1962/63. (Sa prezimenom Ljubovi): Zekula /alt. Mirjana Radulovi/ (Doivljaj tetke Lije), Kagaja Hime, Isun-Boijeva sestra (Stankovi: Isun-Boi), Janje /alt.Mirjana Radulovi/ (Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje), Prvi Zei, Dva miia (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Loptica Skoica, Pti Cari /alt. M. Radulovi/ (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1963/64. Zei Hop (Matvejev: arobna kaljaa), Zvjezdica Pospanka (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Djevojica sa ibicama (Andersen: Djevojica sa ibicama), Peca (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Zorica /alt. Dubravka unji/ (Malik: Pria iz arobne kesice) Bumbara (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Kanarinac (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj). Lutkica /alt. Dubravka unji/ (Bezdjek: Drveni

vojnik i njegovi prijatelji), Mljekarica, Vila Plamenica, Lisica, Cvrak (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66. Petrica, uvar (Papler: Opaki vlastelin), Bijeli Zeko (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Kekec (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1967/68. Uee u recitalu (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Zaarana djevojica (Rabadan: Mala vila), Neboja, egrt (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Petrica (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Mati Koza (Grabovski: Vuk i kozlii), egrt Hlapi (Rabadan I.B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Uee u recitalu (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Lenka, laareva ki (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Vanja, Mievi (varc: Zaarana braa), Noj, Zebra (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), Mi (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Zloko (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. Lisica (Wilkowski: Medvjedi Prasti nosi), Mako (Prasii se ne boje vuka), Trbonja, vratar u paklu (Novotny Lepik: Srekove vragolije), Jazavac Jaza (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Magari (Mladinov: Izgubljeni balon), Bez imena (opi: Druina junaka), ozefina (mihla: Drte lopova) Sezona 1972/73. Sonja, patka (Prokofjev: Pea i vuk), Ruica (Luka: arobni cvjetii), Pepina, Markiza Liza (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Mi, Prva prodavaica, Trea Ovica (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Jovo Spaji: Novogodinji voz), Jedan od 168

glumci

motovunskih graana (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Zeica (Pavelki: Prodavaica lutaka), Krizantema, kraljeva ki (Vitez: Plava boja snijega), Branko (Rumovi: Baba Roga) Sezona 1975/76. Bez imena ( Jovo Spaji: Bajka i Djeda Mraz), Arapi (Teofilov: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Jelica, careva ki (Levstik: Martin Krpan) Sezona 1977/78. Baka (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. Trilevip, Animacija lutke (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Sunica Svaroica, zraka Suneva i ki Boga Svaroga (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1980/81. Dimnjaar (Popadi: Ko je izmislio dimnjaara), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Mlinarev sin, Kamila (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car), Baka, Koka (Simoni: Veliki kikiriki) Sezona 1982/83. Mi (Marak: Pria o kuici u umi), etvrta ribica, Poljska miica (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1986/87. Lisica (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Veselko, Kovaica (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici) Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu) Asistencija reije: Sezona 1980/81. R. Pavelki: Partizanska razbibriga

BIJEDI MUSTAFA (Mostar, 11. 10. 1934. godine) Pripada prvoj generaciji glumaca Pozorita lutaka u Mostaru. Prva predstava u kojoj se pojavio bila je Aladin i arobna lampa, u ulozi Podzemnog duha. U Pozoritu je proveo etiri sezone i odigrao sljedee uloge: Sezona 1952/53. Podzemni duh (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. Kralj Dobroslav /alt. Zvonko Medo/ (irola: U carstvu patuljaka) Gavran (irola: Rusalka) 1954/55. Haun, Zmaj /alt.Branko Hinkovi/ (Hell: Zlatokosa) Gostioniar /alt. Zvonko Merdo/ (Rai: arobne gusle) 1955/56. Vuk /alt. Mirzo Kajan/ (Taufer Novy: Mojca i ivotinje) Limeni drvosjea (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza) Bedanec (Rabadan Vandot: Kekec) BUDALI RADE Pjesnik i politiki radnik, dugogodinji urednik na Radio-televiziji Bosne i Hercegovine. Njegov boravak u Pozoritu lutaka je bio epizodan. Sezona 1962/63. Plava neman, Dragi kamen (Stankovi: Isun-Boi), Najmlai zmaji (Malik: Loptica Skoica) ALIJA DRAGO (Mostar) U Pozoritu lutaka u Mostaru je proveo samo prvu sezonu. Sezona 1952/53. Lovac, Gaziblato, koija (Snjeana i sedam patuljaka), Maak (Kulundi: Ivica i Marica), Sunce, Car Marko (Begovi Marijanovi: arobni lijek) 169

glumci

AMO DENISA (Nevesinje, 8. 6. 1981. godine) Zavrila Tekstilnu tehniku kolu i pohaala kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. Sezona 1996/97. Bez imena (Igraonica, scensko-poetski kola) DENJO NERMINA (Mostar, 1. 11. 1971. godine) Zavrila je Srednju ekonomsku kolu, a 1997. godine je zavrila kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. Od 1. decembra 1997. stupila je u Pozorite lutaka u Mostaru i igrala u svim poslijeratnim predstavama sa zapaenim uspjehom. Sezona 1996/97. Bez imena (Igraonica, scensko-poetski kola) Sezona 1997/98. Bez imena (U svijetu djejih prava, poetsko-muziko-scenski kola), Bez imena (Andersen Nametak: Olovni vojnik), istaica I, Kolporter, Straar, Slavuj Luj, Cica Vjetica (Nedad Maksumi: Snjeguljac), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo , autorski projekat) Sezona 1998/99. Lisica, Rua (Exupery: Mali princ) Sezona 1999/00. Bez imena (Jan Wilkowski: Meco Medi), Patkica Blatkica (N. Gernetova T. Gureviova: Patkica Blatkica) Sezona 2000/01. Mirna, Mama slonica, irafa, Najmanji vjetar, Zvijezda (Milivoje Mrki: Ukradena pria), Bez imena (Voja Soldatovi: Novogodinja pria), etvrti glumac, Princeza (Charles Perrault: Maak u izmama) Sezona 2001/02. Bez imena (Muhamed Nametak: Novogodinja pria), Princeza Ana, Kraljica, Mala vila (Slavo

Malenov dramatizacija: Dvije princeze) Sezona 2002/03. Oblak, Golub, Kopriva (Nazim Hikmet: Zaljubljeni oblak); Bez imena (Novogodinji voz); Nina (Ljubica Ostoji: Beskuni ljubimac) DESPOT DRAGAN (Mostar, 14. 7. 1956. godine) Jedan od najistaknutijih glumaca mlae generacije zagrebakog kazalita, prve tajne glumake umjetnosti je otkrivao u Pozoritu lutaka u Mostaru. Sezona 1976/77. Bez imena (Manev: Trka zbog vuka), Bez imena (Florijan: Tobija) DULI-SPAHI FRANCISKA Ona pripada plejadi onih dramskih umjetnika koji su svojim stvaralakim umijeem obezbjeivali onaj tretman ovog Pozorita koji je on uivao na evropskoj razini. iva, komunikativna, sa duhovnim bogatstvom u sebi i senzornim sustavom koji je bio otvoren i za mekotu emocionalnih preliva, ali i za etike principe koji su joj uvijek bili pouzdani vodii u nainu duhovnog uobliavanja lika koji je tumaila, pa makar to bila i siuna buba, ona je stvarala svoju galeriju likova koji se, snanim slovima, moraju upisati u ljetopis ovog teatra. Za njene se uloge ponekad govorilo da su ono to je bilo najljepe, to je armiralo i najvie doprinosilo uspjehu predstave. U sceni delfina u predstavi Izgubljeni balon i Franciska Spahi se nala medju nagraenima na Drugom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine, a na Treem susretu je dobila nagradu za kreaciju Maehe u predstavi Jedna druga Pepeljuga. U predstavi Bor visok do neba podijelila je kolektivnu nagradu za animaciju Krave sa Azrom Ljubovi i Mirjanom Pezelj. Trenutno ivi u SAD, gdje se i dalje bavi lutkarskom umjetnou. A) Glumake kreacije: 170

glumci

Sezona 1955/56. Tinka, Kekecova sestra /alt. Nedjeljka Kuji/, Mena, Siroe /alt. Azra Bajri/ (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1956/57. Snaha zmija (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova), Vjetica (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Jasna, kraljeva ki /alt. Azra Bajri/ (Svaton: So vrednija od zlata), Jure (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Druga kraljevna (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), Prva muha, Crvenokosa, Jagorevina (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Prva Koza, Trei Mravi, Roda (Rabadan: La Fontenove basne), Vila godinica /alt. Azra Bajri/ (Rabadan: Mali Pali), Kosovica (irola: Mali ptiari) Sezona 1962/63. Tetka Roda (Doivljaji tetke Lije), Sandoe, majmun (Stankovi: Isun-Boi), Lisica /alt. Dita Krti (Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje), Prva svraka (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Pripovjedaica (Malik: Loptica Skoica), Pirivatra, Zlopogleina ena (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Jeica Fina, Sova Udova (Matvejev: arobna kaljaa), Druga Zvijezda, Majmun (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Gospoa u veernjoj haljini (Andersen: Djevojica sa ibicama), Zorica (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Babaroga (Malik: Pria iz arobne kesice), Bumbar (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Sova (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Vojnik /alt. Edin Ljubovi/, Mama /alt. Ljubica Karai/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Buka, Gradski mi, Mravii (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66. Kaika, kuhar /alt. Mirjana Pezelj/ (Papler: Opaki

vlastelin), Stanko, djeak (Bilui: Kua na rubu ume), Mali medo (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Pastir Minjek (Rabadan Vandot: Kekec), Snaha (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova), Krmarica (Trandafilova: Djeak i vjetar), Kralj (Vladislav: Bajka iz kofera), Svitac (Aleksi: Izgubljena svirala) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Bura, Gradski mi, Mravii (Rabadan: La Fontenove basne), Agent policije (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Pripovjeda (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Patka Amalija (Grabovski: Vuk i kozli), Majstorica (Rabadan I. B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Pile (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Vasilisa (varc: Zaarana braa), Zmija Udav (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), Lisica (Marak: Pria o kuici u umi), Lija Mudrolija (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Anica (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. Sako /alt. Mirjana Pezelj/ (Prasii se ne boje vuka), Cipela (Lipa: Na putovanju), Gospodin trcalo, vodenjak (J. A. Novotny Lepik: Srekove vragolije), Lisica Zloa (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Bez imena (opi: Druina junaka), Bez imena (Vujovi: Vrtuljak Djeda Mraza), Maak Feliks, Odaar, Uitelj pjevanja (mihla: Drte lopova) Sezona 1972/73. Vuk /alt. Risto Vujovi/, Lovci /alt. Petar urkalovi/ (Prokofjev: Pea i vuk), Mama /alt. Dubravka unji/, Maak /alt. Petar urkalovi/, Kosica /alt. Mirjana Pezelj/ (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), Maeha (Popovi: 171

glumci

Jedna druga Pepeljuga), Prva Ovica, Druga Prodavaica (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Kuna pomonica, Grgina majka (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), Motovunski graani (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. irafa (Pavelki: Prodavnica lutaka), Mama (Rumovi: Babaroga) Sezona 1975/76. Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Guvernanta, irafa (Teofilov Andersen: Hrabni olovni vojnik) Sezona 1976/77. Dvorska dama (Levstik: Martin Krpan), Partizanka Nevenka (Jurca: Gregec Kobilica) Sezona 1977/78. Strailo (Malik: Loptica Skoica), Lisica Punorepka (Majaron: Ko umije njemu dvije) Sezona 1978/79. Animator (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Kneginja Tuga, udova kneza Zlativoja Bjelogorskog (Mujii Senker krabe: Bajka o knezu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1979/80. Bez imena (Spaji: Zimska bajka), Sova Udova (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. Alenka (Pavelki: Partizanska razbibriga), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Kralj Sjevernog pola, Promukla princeza, Narod (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car) Sezona 1982/83. Ptice, Duh Tigra (Pei: Plava ptica), Lisica (Marak: Pria o kuici u umici), Lija Mudrolija (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Bijeli Leptir ena

(Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine) Sezona 1986/87. Baba (Pei: Pria o repi) Sezona 1990/91. Magelona, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) B) Asistencije reije: Sezona 1979/80. S. Pei: Lovaka pria Sezona 1986/87. S. Stankovi: Pria o Lijevoj guski ELMO FADILA (Mostar, 19. 2. 1922. Lovran, 5. 11. 2000.) lanica prvog ansambla Pozorita lutaka u Mostaru i uestvovala u realizaciji prve predstave koja je izvedena na sceni ovog teatra u Snjeani i sedam patuljaka, u kojoj je tumaila jednu od glavnih uloga Kraljicu. U teatru je provela tri sezone i odigrala sljedee uloge: Sezona 1952/53. Kraljica (Snjeana i sedam patuljaka), Maeha (Kulundi: Ivica i Marica), Majka Zemlja (Begovi Marijanovi: arobni lijek), Majka Aladinova (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. Druga Riba (Hell: Ribar i duh), Majka (irola: Rusalka), Farea, dvorska dama /alt. Ljubica Repovi/ (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Vjeverica (Hell: Zlatokosa), ena u crnom (H.Rai: arobne gusle) URI ZVEZDANA Sezona 1964/65. Verica (Z. Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji) 172

glumci

ELEZOVI SALKO (Mostar, 2. 5. 1933. godine) Proveo je u Pozoritu lutaka samo prvu sezonu i nastupio u prve tri predstave. Sezona 1952/53. Maimed, kuhar (Snjeana i sedam patuljaka), Medvjed (Kulundi: Ivica i Marica), Zima (Begovi Marijanovi: arobni lijek) FILIPOVI ILIJA Njegov je boravak u Pozoritu lutaka krajnje epizodian. Sezona 1975/76. Prvi podanik /alt. Mirjana Pezelj/ (Palada: Carev pa) FRANKOVI VESNA VEJO JADRANKA Cjeloviti angaman Frankovi Vesne je bio: jedna alternacija (u predstavi Radoznalo slone) i dva suflerska angamana. Sezona 1969/70. Majmun /alt. Ljubica Karai/ (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone; varc: Zaarana braa). I Jadranka Vejo se samo jednom pojavila (u Izgubljenoj svirali Jovana Aleksia kao Djevojica, u sezoni 1966/67.) GVOZDENOVI NEBOJA (Bosanska Krupa, 4. 11. 1955. godine) Sezona 1964/65. Pavle (Z.Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji) HAJDAREVI DEMAL (Ljubuki, 23. 9. 1934. godine) Studirao je u Zagrebu i Sarajevu. Diplomirao sociologiju. U Pozoritu lutaka proveo dvije sezone i realizirao sljedee role: Sezona 1952/53. Veliki vezir (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. ablji kralj (Hell: Ribar i duh), Dobri duh (irola:

glumci

Rusalka), Dvorski Maral /alt. Mirzo Kajan/ (irola: U carstvu patuljaka) HAMOVI DOBRILA Njoj je pripala ast da bude prva Snjeana u novoosnovanom lutkarskom teatru, drugom po redu u Bosni i Hercegovini. Takoer je bila i prva Marica u svjetski poznatoj bajki brae Grim Ivica i Marica. Naalost, poslije tree premijerne izvedbe napustila je teatar. Njen odlazak teko se dojmio direktora i reditelja Pozorita, ora Bovana, pa je u jednoj novinskoj izjavi rekao da je jedan od najboljih lanova Pozorita, Dobrila Hamovi napustila Pozorite. O njenoj daljoj sudbini nismo uspjeli nita doznati. Sezona 1952/53. Snjeana (Snjeana i sedam patuljak), Marica (Kulundi: Ivica i Marica), Zdravka /alt. Ljubica Repovi/ (Begovi Marijanovi: arobni lijek) HEBIB (URTOVI) MAIDA U Pozoritu lutaka u Mostaru se pojavila pri kraju tree decenije ivota ovog teatra i provela jubilarnu tridesetu sezonu. Sezona 1981/82. Zei Maji (Simoni: Veliki kikiriki), Vittoria, kraljeva ki (Pospiilova: Kraljevska jeka), areno drvo (Pei: Plava ptica) Sezona 1982/83. Guarica ( Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica) HINKOVI BRANKO Bio je prvi profesionalni glumac u Pozoritu lutaka u Mostaru. Sa izvjesnim iskustvom je doao iz Sarajeva. Za jednu od ranih njegovih kreacija je kritiar Mile Ratkovi rekao da je njegova igra pridonijela i plastinosti glavnog lika, djevojice Jasne (tumaila je Azra Bajri), pri tom dodajui da je ubjedljivo 173

prikazao i kraljevog komornika Kukavikog sa svim slabostima inferiornog lika. Nakon jedne decenije, provedene u Pozoritu lutaka u Mostaru, preselio je u Split i tu okonao svoju glumaku karijeru. Sezona 1952/53. Stari kralj; Bradonja, starjeina patuljaka (Snjeana i sedam patuljaka), Otac /alt. Mirzo Kajan/ (Kulundi: Ivica i Marica), Too, Mjesec (Begovi Marijanovi: arobni lijek) Sezona 1953/54. Mudrac /alt. Mithad Premilovac/ (irola: U carstvu patuljaka) Sezina 1954/55. Matija, drvosjea /alt. Zvonko Merdo/, Haun, Zmaj /alt. Mustafa Bijedi/ (Hell: Zlatokosa), Marko (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Lonar (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), Strailo (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza), Kosobrin (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1956/57. Stribor /alt. Zvonko Merdo, Ante Karai/ (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Vidonja /alt. Asim Gakovi/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Lonar, Kukaviki komornik (Svaton: So vrednija od zlata), Ministar Majoran (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Predrag, najstariji sin (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), Prvi ribar, Drugi kralj (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Mlinar, Hrast, Drvosjea (Rabadan: La Fontenove basne), Branko (Rabadan: Mali Pali), Okrutni Gazdi (irola: Mali ptiari), Ivan ( Maek: Ko se hvali sam se kvari) Sezona 1962/63. Stari Zekonja (Doivljaji tetke Lije), Djed (Malik: Loptica Skoica)

HRVI VANJA (Mostar, 1. 6. 1966. godine) Zavrila Pedagoku akademiju u Mostaru. Pripada najmlaoj predratnoj generaciji glumaca Pozorita lutaka, sa naglaenim stvaralakim potencijama i naklonjenosti ovoj vrsti teatra. I njen e dalji razvoj prekinuti rat, kao i drugim pripadnicima njene generacije. Sada ivi i radi u Parizu u jednoj marionetskoj kompaniji (Compagnie Centre Ciel). Sezona 1985/86. Vile (sa Silvanom Vui i Ulfetom Skiki) (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Animator prvi, radi sve to bajci treba (Stankovi: Pria o Lijevoj guski), Animacija /alt. Jadranka Popovi/ (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Guarica, Bubamarko ( Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici ), Floki ( Per Spail: Guliver meu lutkama), Vraica (Mrki enoa: Postolar i vrag) Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu), Ivairo (sa Petrom urkaloviem) (ikamacu Tokusa: Asagao) Sezona 1989/90. Ministri i svi drugi likovi i animacije (Farjeon: Zapadna Nigdilija) Sezona 1990/91. Kralj panije, Lorenzov pa, Pedringano, Duh Andreje, Osveta (Thomas Kyd: Strijela vremena), Kneginja, Rusalka, Animacija konja (A.S. Pukin: Rusalka), Henriette, sobarica, Bianetta, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) HUJDUR EMINA, VITKOVI MILESA i VIDOVI LJILJANA Odigrale su samo po jednu ulogu i to: Hujdur Emina, sezona 1953/54., Trea riba (Hell: 174

glumci

Ribar i duh) Vitkovi Milesa, sezona 1952/53., Sjenica (Begovi Marijanovi: arobni lijek) Vidovi Ljiljana, sezona 1952/53., arobni cvijet (Begovi Marijanovi: arobni lijek) IVANKOVI IVANKA (Mostar, 1. 4. 1933. Beograd, 21. 1. 2001.) I ona pripada grupi onih glumaca koji su se tek okuali u ovoj umjetnosti, zapalili svoj stvaralaki plamiak i ugasili ga prije nego to je stigao da se razgori. Od 1954. godine ivjela u Beogradu. Sezona 1952/53. Kukavica (Snjeana i sedam patuljaka), Zla ptica (Kulundi: Ivica i Marica), Penica, Zmija, e (Begovi Marijanovi: arobni lijek) Sezona 1953/54. Riba djevojka /alt. Ljubica Repovi/ (Hell: Ribar i duh) JONI DRAGAN (Mostar, 7. 9. 1978. godine) Zavrio Elektrotehniku kolu i kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. Sezona 1997/98. Bez imena (U svijetu djejih prava), Bez imena (Andersen Nametak: Olovni vojnik), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat) JURICA ZORAN MUJI NAFA I TOKI MIRA (Mostar, 1936. Mostar, 1982.) Zavrio Uiteljsku kolu u Mostaru. Poslije teatra bio uitelj u Drenici. U sezoni 1958/59. uestvovao samo u realizaciji predstave La Fontenove basne. Takoer se i MUJI NAFA pojavila samo u jednoj predstavi, kao Vjetica u Malim ptiarima Vojmila Rabadana u istoj sezoni, u alternaciji sa Ljubicom Karai. U ovoj sezoni pojavljuje se takoe samo

glumci

jednom i TOKI MIRA, kao Tetka Mara, Lukina sestra u alternaciji sa Natalijom Mievi u Malim ptiarima Mladena irole. JURI LJUBICA (Slavonski Brod, 22. 3. 1933. godine) U Pozoritu lutaka u Mostaru bila angairana u dvije sezone, 1963/64. i 1964/65. Kasnije je bila angairana u Zboru Hrvatskog narodnog kazalita. Sada ivi u Zapreiu. Sezona 1963/64. Dragan /alt. Dragan Pezelj/ (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Zoran /alt. Edin Ljubovi, Muhamed Nametak/ (Malik: Pria iz arobne kesice), Pela, Hrut (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Vrapi (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Lopta /alt. Dubravka unji/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Gavran (Rabadan: La Fontenove basne) KARABEG NADIDA NADA (Mostar, 1936. 1997. ) Zavrila Pedagoku akademiju u Mostaru. U Pozoritu lutaka u Mostaru je provela dvije sezona i dala svoj skromni obol izrastanju ovog teatra koji je, u jednom trenutku, predstavljao jedan od vrhunskih evropskih teatara. Sezona 1953/54. Mali patuljak, Patuljci (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Zlatokosa /alt. Azra Bajri/ (Hell: Zlatokosa), Sunanica (H. Rai: arobne gusle) KARAI ANTONIJE ANTE (Tuzla, 30. 8. 1932. Mostar, 7. 2. 1997.) Zavrio je Uiteljsku kolu u Mostaru i izvjesno vrijeme radio kao prosvjetni radnik. U Pozorite lutaka je uao u sezoni 1956/57. Neke njegove 175

glumake kreacije su ocjenjivane visokim ocjenama, meutim, njegova kreativne mogunosti su se znatno jae ispoljavale u rediteljskom poslu. On je bio prvi reditelj koji se, nakon desetogodinje apsolutne rediteljske dominacije ora Bovana, pojavio u toj ulozi u Pozoritu lutaka u Mostaru. Desilo se to u drugoj polovini sezone 1962/63. kada je na scenu ovog Pozorita postavljana igra ruskog tandema pisaca Anatolija Karanova i Vladimira Levina Hvalisavi maak. Kasnije je zavrio specijalni studij reije lutkarstva u Pragu. Bio je upravnik Pozorita lutaka u Mostaru, zatim direktor Narodnog pozorita i sekretar za kulturu u Sekretarijatu za kulturu u Skuptini opine u Mostaru. Sezona 1956/57. Stribor /alt. Branko Hinkovi, Zvonko Merdo/ (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova), Trbonja /alt. Mirzo Kajan/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Kralj (Svaton: So vrednija od zlata), Onuh, Kmet (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Kralj, Stari cestar (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), Prvi Kralj (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Pjesnik La Fonten (Rabadan: La Fontenove basne), Div Samoiv (Rabadan: Mali Pali), Luka, siromani drvosjea (irola: Mali ptiari), Seljak Filip (Maek: Ko se hvali sam se kvari) Sezona 1962/63. Stric Bonzo (Doivljaji tetke Lije), Prgavilo pas (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. uvar dalekozora, Pero Svjetli (Milinski: Zvjezdica Pospanka) Sezona 1966/67. A (Vladislav: Bajka iz kofera) Sezona 1973/74. Motovunski graani (Nazor: Veli Joe)

glumci

KARAI IVICA Sezona 1963/64. Stara Godina (Djevojica sa ibicama po prii H.Ch.Andersena) KARAI-REPOVI LJUBICA (Mostar, 25. 5. 1932. godine) Osnovnu i srednju kolu zavrila u Mostaru. Dugo godina se amaterski bavila glumom u RKUD-u Abraevi, tu stjecala znanja o tajnama glumake umjetnosti koja su je ohrabrila da se javi oru Bovanu kada je formirao Pozorite lutaka u Mostaru. Meu prvih trinaest glumaca sedam ena i est mukaraca, bila je i Ljubica sa djevojakim prezimenom Repovi. Imala je 20 godina i bila prva Srna u ovom teatru. Kritiari su zapisali: Svojim glasom, prilagoenim svim registrima, i lakoom svladavanja i najsloenijih uloga, svrstala se u sam vrh glumaca-lutkara. O sebi je govorila: Prvi moji glumaki eksperimenti su vezani za meni toliko drag Abraevi, gdje sam bila amater punih sedam godina. To mi je pomoglo da se javim na audiciju kad je oka Bovan osnivao Pozorite lutaka. Nekoliko mjeseci sam radila honorarno i onda je nas petoro dobilo stalni angaman. ta smo znali o lutkarstvu? Nita. U ta se sve nisam pretvarala! Nema ivotinje koju nisam igrala. Nije to nimalo lak posao. Moete zamisliti koliko je potrebno koncentracije. Djeca osjete kad im podvaljujete. Bilo je tu princeza, prineva, vjetica (vjetiin smijeh se mora povui iz petnih ila). Najdrae uloge? Sve su mi drage. Moda one u predstavama Rusalka, So vrednija od zlata, arobnjak iz Oza. Nagrade: u Baba Rogi, Izgubljenom balonu, nagrada Udruenja dramskih umjetnika u predstavi Bor visok do neba, Nagrada grada Mostara 14. februar, nagrada djejeg irija, Maskota susreta Pinokio i druge. 176

Sezona 1952/53. Prva Slukinja, Srna (Snjeana i sedam patuljaka), Vjeverica (Kulundi: Ivica i Marica), Ljubiica, Zdravka /alt. Dobrila Hamovi/ (Begovi Marijanovi: arobni lijek), Dvorkinja (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. Riba-djevojka /alt. Ivanka Ivankovi/ (Hell: Ribar i duh), Rusalka (irola: Rusalka), Farea, dvorska dama /alt. Fadila elmo/ (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Pelica (Hell: Zlatokosa), ena (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Vila Zelenka /alt. Nedjeljka Kuji/ (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza), Kekecova majka /alt. Zijada anti/ (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1956/57. Majka /alt. Zijada anti/ (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova), Babetina, kasnije Djevojka /alt. Franka kobi/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Majka Zemlja, vladarica podzemlja, Srebrna zmija sa krunom na glavi (Svaton: So vrednija od zlata) Sezona 1957/58. Cestarova ena /alt. Natalija Medan/ (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), (dalje Ljubica Karai): ena poljskog mia, Prvi Mravi, Druga koza (Rabadan: La Fontenove basne), Vjetica /alt. Marija Bai, Nafa Muji/ (Rabadan: Mali Pali), Crna ena (irola: Mali ptiari) Sezona 1962/63. Tetka Lija /alt. Dita Krti/ (Doivljaji tetke Lije), Olga, djevojica (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Lija Mudrolija, Mii Progrizi (Matvejev: arobna kaljaa), Prva Zvijezda, Papiga (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Prodavaica (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65.

Pauk (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Je /alt. Ahmed Sandaktar/ (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Mana /alt. Franciska Spahi/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Roda, Mii, Makova ena (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66. Lizika, vlastelinova ki (Papler: Opaki vlastelin), Jelena, Marijina majka (Bilui: Kua na rubu ume), Baka (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Kekecova majka (Rabadan Vandot: Kekec), Majka (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova), Baka (Trandafilova: Djeak i vjetar), Princ (Vladislav: Bajka iz kofera) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Starica (Rabadan: Zlatna ribica), Majstorica (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Vjetica ara Mara (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Bijelka (Grabovsky: Vuk i kozlii), Bogata seljanka, Mali Marko (Rabadan I. B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Vrai, Ognjeni pijetao /alt. Mirjana Pezelj/ (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Mievi (varc: Zaarana braa), Muha /alt. Vesna Frankovi/ (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone) Sezona 1970/71. ilo (Lipa: Na putovanju), Kvoka (Wilkowski: Medvjedi Prasti nosi), Hukalo, strailo (J. A. Novotny Lepik: Srekove vragolije), Zec Dugouko (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Bez imena (opi: Druina junaka), Bez imena (Vujovi: Vrtuljak Djeda Mraza), ozefina (mihla: Drte lopova) Sezona 1972/73. 177

glumci

Djed /alt. Petar urkalovi/ (Prokofjev: Pea i vuk), Bakica (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), Roza (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Druga Ovica, Mama (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Majstorica, Markova majka, Pas Bunda (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), Motovunski graani, Galijoti, Vojnici (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Lutkica Spavalica (Pavelki: Prodavnica lutaka), Strava (Rumovi: Babaroga) Sezoan 1975/76. Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Princeza (Teofilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Bez imena (Manev: Trka zbog vuka), Majka, Nijemci (Jurca: Gregec Kobilica) Sezona 1977/78. Ptice /alt. Muhamed Nametak/ (Malik: Loptica Skoica), Je (Majaron: Ko umije njemu dvije) Sezona 1978/79. Hiljadu briga (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica) Sezona 1979/80. Animacija (Pei: Lovaka pria), Mudrolija (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. akomo (Pavelki: Partizanska razbibriga), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Kralj Junog arhipelaga, Narod, upavko (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car) Sezona 1982/83. Majmun (Pei: Plava ptica), Pijetao (Marak: Pria o kuici u umici), Palica (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85.

glumci

Animacija (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine) KEZMAN NURI-DIHAN (Mostar, 13. 4. 1944. godine) Zavrio prvi stepen Pravnog fakulteta. U Pozorite lutaka doao 1973. godine i radio kao sekretar. Od 1985. godine bio direktor RKUD Abraevi. Bio je prvi poslijeratni direktor Pozorita lutaka. Povremeno nastupao i kao glumac. Jedan je od najistaknutijih lanova Amaterskog pozorita Abraevi iz Mostara. U Pozoritu lutaka je povremeno uestvovao u realizaciji nekih premijernih izvedbi, ali je vie bio angairan kao inspicijent. Sezona 1962/63. Crna Neman, debeli zlatnik (Stankovi: Isun-Boi), Zlopoglea, majstor /alt. Ahmed Sandaktar/, Prvi Patroldija /alt. Dragan Pezelj/ (Aleksi: Lajka i maak Kometa). Posao inspicijenta je obavljao u sljedeim predstavama: Sezona 1973/74. Novogodinji voz, egrt Hlapi, Veli Joe Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka, Plava boja snijega, Baba Roga Sezona 1975/76. Carev pa, Bajka i Djed Mraz, Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Martin Krpan, Trka zbog vuka, Tobija, Gregec Kobilica Sezona 1977/78. Loptica Skoica KORDI IVAN (Blizanci kod Mostara, 22. 2. 1945. godine) Pjesnik, novinar i knjievni kritiar. Studirao jezik i knjievnost na Pedagokoj akademiji u Dubrovniku. Objavio jedanaest knjiga poezije. U Pozoritu lutaka 178

u Mostaru bio angairan u sezoni 1964/65. Sada ivi u Sarajevu. Sezona 1964/65. Djetli /alt. Vesna Hanzi/ (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Konji /alt. Ahmed Sandaktar/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Jarac (Rabadan: La Fontenove basne) KRPO MILI (Mostar, 5. 1. 1978. godine) Apsolvent je Pravnog fakulteta. Pohaao je kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. lan je Alternativnog instituta. Sezona 1997/98. Bez imena (Andersen Nametak: Olovni vojnik), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat) Sezona 1998/99. Geograf (Exupery: Mali princ) KRTI DAVOR Sezona 1962/63. Neboja, djeak (Stankovi: Isun-Boi) KRTI DITA (Peuh, Maarska, 12. 3. 1922. Osijek, 21. 6. 1994.) Zavrila je Srednju strunu kolu. Kao glumica je u Pozoritu lutaka u Mostaru provela jednu sezonu. Sezona 1962/63. Teka Lija /alt. Ljubica Karai/ (Doivljaji tetke Lije), Srljen, vojskovoa (Stankovi: Isun-Boi), Lisica (Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje), Baka (Malik: Loptica Skoica), Robot, Reporter Brzopriali (Aleksi: Lajka i maak Kometa) KUJI NEDJELJKA U Pozoritu lutaka u Mostaru je provela pet sezona i ostavila vidljiv trag u povijesti ovog teatra. Njene su

se uloge odlikovale blagim lirskim titrajima i pastelnom intonacijom. Sezona 1954/55. Zvjezdica, Vila /alt. Zijada anti/ (Hell: Zlatokosa), Muhara (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Vila Zelenka /alt. Ljubica Repovi/ (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza), Tinka, Kekecova sestra /alt. Franciska Duli-Spahi/ (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1956/57. Malik Tintilini (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Dopi patuljak (Svaton: So vrednija od zlata), ik (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Prva kraljevna (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), Crnokosa, kraljeva ki, Mrav Nestako, Druga ptica (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Mi, Janje, Drugi Mravi (Rabadan: La Fontenove basne), Mali Pali (Rabadan: Mali Pali), Janko, sin siromanog drvosjee (irola: Mali ptiari) LJUBOVI EDIN (Mostar, 28. 3. 1939. godine) Zavrio Uiteljsku kolu u Mostaru. Bio prosvjetni radnik. U Pozorite je stupio u sezoni 1957/58. Posebnom stvaralakom snagom odlikovale su se njegova kreacija Kralja Florinda u Kraljevskoj jeci Vlaste Pospiilove u reiji Edija Majarona i kreacija Krekala, usamljenog diva njene due, u Bajci o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici Mujiia Senkera krabea. U toku rata je bio angairan u Kazalitu lutaka u Mostaru. A) Glumake kreacije: Sezona 1958/59. Bez imena (Rabadan: Mali pali), Lugar Mato (irola: Mali ptiari), Gostioniar (Maek: Ko se hvali sam se kvari) Sezona 1962/63. 179

glumci

Pas (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Drugi Patroldija (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Ris Pis (Matvejev: arobna kaljaa), Razbojnik Ceferin (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Depar /alt. Risto Vujovi/ (Andersen: Djevojica sa ibicama), Monter (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Zoran /alt. Ljubica Juri, Muhamed Nametak/ (Malik: Pria iz arobne kesice), Doktor Faust, Leptir (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Jazavac (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Vojnik /alt. Franciska Spahi/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Hrast, Poljski Mi (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66. Pavao, pijun okupatora (Bilui: Kua na rubu ume), Vuk (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Bedanc (Rabadan Vandot: Kekec), Stribor /alt. Ahmed Sandaktar/ (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova), Orao, Seljaci (Trandafilova: Djeak i leptir), General (Vladislav: Bajka iz kofera), Medgek, neobina ivotinja (Aleksi: Izgubljena svirala) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Glas Vojnika (Rabadan: Zlatna ribica), Hrast, Poljski mi (Rabadan: La Fontenove basne), Djed Ivo, Stari Ribar (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Kormilar Sam (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Vuk /alt. Ahmed Sandaktar/ (Grabovski: Vuk i kozlii), Crni ovjek (Rabadan I. B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Gospodin, Trgovac, Vrag /alt. Ahmed Sandaktar/ (Markova: Vragov most), Vlastelin (Papler: Opaki vlastelin) Sezona 1969/70.

Pas ua (varc: Zaarana braa), Krokodil (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), Je (Marak: Pria o kuici u umici), Jei Bodljei (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Floki (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. Psi (Wilkowski: Medvjedi Prasti nosi), Pikula (J. A. Novotny Lepik: Srekove vragolije), Je (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Bez imena (opi: Druina junaka), Bez imena (Vujovi: Vrtuljak Djeda Mraza), Doni policajac (mihla: Drte lopova) Sezona 1972/73. Ivanuka, Maak (Prokofjev: Pea i vuk), Gotovan (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), Otac (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Vojnik (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Majstor Mrkonja /alt. Salko ari/ (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), Veli Joe /alt. Ante Vican/ (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Pijetao (Pavelki: Prodavnica lutaka), General Razbinos (Vitez: Plava boja snijega), Mrak (Rumovi: Babaroga), Car (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), General, Riba (Teofilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Brdavs (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Manev: Trka zbog vuka) Sezona 1977/78. Zmaj (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. umski djed (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Striak, pustahija iz plemena Ljutia (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) 180

glumci

Sezona 1979/80. Animator (Pei: Lovaka pria), Bez imena (Spaji: Zimska bajka), Ris Pis (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. Hans, Cvjetko (Pavelki: Partizanska razbibriga), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Dvorski vatrogasac, Narod (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car), Kralj Florindo (Pospiilova: Kraljevska jeka) Sezona 1982/83. Je (Marak: Pria o kuici u umici), Jei Bodljei (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Bedanc (Rabadan Vandot: Kekec), Krt (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Animator (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Prvi Glasnik, Mali vilenjaci (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86. Skupina ljudi (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Repa (Pei: Pria o repi), Drugi On, hrabri ih i ne vjeruje (Stankovi: Pria o Lijevoj guski) Sezona 1987/88. Putnik namjernik (Mrki enoa: Postolar i vrag) Sezona 1988/89. Bez imena (Vujovi: Bajkom u susret Djeda Mrazu), Policijski komesar, Sudija (Mojinski Wilkowski: Ginjol u Parizu) Sezona 1990/91. urnalist Heilmann, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) Sezona 2001/2002. Djed Mraz (Muhamed Nametak: Novogodinja pria) Sezona 2002/03. Bez imena (Nazim Hikmet: Zaljubljeni oblak); Djed Mraz (Novogodinji voz)

B) Asistencije reije: Sezona 1967/68. Vojmil Rabadan: Mala vila Zlatna ribica Sezona 1969/70. Jozef Per Leo Spail: Guliver meu lutkama Sezona 1972/73. Hana Januevska: Tigriek Sezona 1982/83. Stevan Pei: Plava ptica MAKI NERKEZ (Mostar, 9. 10. 1936. godine) Doktor je graevinskih znanosti. ivi u Oslu (Norveka). Bio je lan prvog ansambla i prvi put nastupio u predstavi Aladin i arobna lampa u ulozi Arhivara. U Pozoritu je ostao etiri sezone. Sezona 1952/53. Arhivar (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. Drugi patuljak (irola: U carstvu patuljka) Sezona 1954/55. Darko /alt. Petar urkalovi/ (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Zei /alt.Risto Vujovi/ (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), Plaljivi lav /alt. Mirzo Kajan/ (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza), Pastir Minjek /alt. Mirzo Kajan/ (Rabadan Vandot: Kekec) MAKSUMI NEDAD (Mostar, 4. 5. 1961. godine) Snanog intelektualnog naboja i sa irokim spektrom interesiranja, Nedad Maksumi, sa podjednakom stvaralakom strau, ulazi i u knjievnost i u teatar. Sa teatrom je uspostavio vezu jo 1978. godine kao sedamnaestogodinji mladi vezujui se za glavni rasadnik mostarskih teatarskih talenata Mostarski teatar mladih. Nakon dvije godine je pristupio alternativnoj teatarskoj grupi Privremeno pozorite koju je vodio glumac Salko ari. Iste je godine 181

glumci

osnovao i pozorinu grupu Teatar Lik gdje se, pored glume, bavio i reijom. Kasnije e se, povremeno, baviti i pozorinom kritikom. Od 1993. do 1997. godine je boravio u Italiji i tamo je, sa suprugom, glumicom Dianom Ondelj-Maksumi, obnovio rad Teatra Lik. Na talijanskom jeziku, sa angairanjem talijanskih glumaca, napisao je i reirao predstavu Vlada velika tiina... s kojom e, na Festivalu u Luganu (vicarska) osvojiti Prvu nagradu strunog irija. U Italiji e biti angairan u teatarskoj kompaniji Teatro del Mediterraneo iz Genove, zatim u kompaniji Attori in corso iz Brescie. Saraivao je i sa teatrom Limpasto iz Bologne. Prvu knjigu poezije ovjek u moru! objavio je 1983. godine. U Italiji je objavio knjigu dnevnikih zapisa Vlada velika tiina. Zastupljen je i u pjesnikim antologijama koje su izlazile u Rimu i Londonu. U mostarskom Pozoritu lutaka je angairan od 1997. godine. Sezona 1997/98. Snjeguljac (Nedad Maksumi: Snjeguljac), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat) Sezona 1998/99. Pilot, Poslovni ovjek (Exupery: Mali princ) Sezona 1999/2000. Tata Medo (Jan Wilkowski: Meca Medi), Klaun A, Jasko (N. Gernetova T. Gureviova: Patkica Blatkica) Sezona 2000/2001. Hvalisavko, Tata Slon, Mali vjetar ( Milivoje Mrki: Ukradena pria), Bez imena (Voja Soldatovi: Novogodinja pria), Trei glumac, Car, Ljudoder (Charles Perrault: Maak u izmama) Sezona 2001/2002. Bez imena (Muhamed Nametak : Novogodinja pria), Sretni princ (Slavo Malenov dramatizacija: Dvije princeze)

Sezona 2002/2003. Kara Sejfi, Zec, Murat, Pustinjak, Crnoperi (Hikmet: Zaljubljeni oblak); Bez imena (Novogodinji voz); Pas Vau, Kanarinac iju (Ljubica Ostoji: Beskuni ljubimac) MARI ANGELINA GINA (Mostar, 26. 9. 1917. godine) Zavrila strunu kolu krojaki zanat. Bila je lanica prvog ansambla i u prvoj predstavi Snjeana i sedam patuljaka tumaila tri uloge Drugu slukinju, Vjevericu i Sovu. U Pozoritu je provela samo jednu sezonu. Sezona 1952/53. Druga slukinja, Vjeverica, Sova (Snjeana i sedam patuljaka), Marica /alt. Dobrila Hamovi/ (Kulundi: Ivica i Marica), Visibaba, Pauk (Begovi Marijanovi: arobni lijek) MEDAN (MIEVI) NATALIJA U Pozoritu lutaka u Mostaru je provela dvije sezone i uestvovala u realizaciji pet premijernih izvedbi. Sezona 1956/57. Starica (Svaton: So vrednija od zlata) Sezona 1957/58. Cestarova ena /alt. Ljubica Repovi/ (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), (sa prezimenom Mievi): Baka (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Bura, Baba, Kornjaa (Rabadan: La Fontenove basne), (Mievi): Tetka Mara, Lukina sestra (irola: Mali ptiari) MERDO ZVONKO (Mostar, 20. 4. 1925. godine) Inenjer mainstva. U Pozorite uao krajem prve sezone i prvi mu je angaman bio u predstavi Aladin i arobna lampa. Sezona 1952/53. 182

glumci

Duh lampe (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. Starac (Hell: Ribar i duh), Kralj Dobroslav /alt. Mustafa Bijedi/ (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Matija, drvosjea /alt. Branko Hinkovi/, Gostioniar /alt. Mustafa Bijedi/ (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Medvjed (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), arobnjak iz Oza (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza) Sezona 1956/57. Stribor /alt. Branko Hinkovi, Ante Karai/ (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Dugonja (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Kuhar (Svaton: So vrednija od zlata), Kralj Ruzmarin (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Zmaj (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji) MII ALEKSANDAR (Beograd, 1939. godine) Diplomirao na Akademiji za pozorite, film i televiziju u Beogradu. U mostarskom Narodnom pozoritu radio od 1963. do 1966. godine, a onda je preao u Sarajevo, najprije u Malo pozorite (kasnije Kamerni teatar), potom u Narodno pozorite. Sada ivi u Italiji. Sezona 1972/73. Pripovijeda (Prokofjev: Pea i vuk) MILIDRAG SNEANA (Kruevac, 18. 3. 1963. godine) Bila lan alternativne teatarske grupe Privremeno pozorite. Trenutno radi kao glumica u Djejem pozoritu Republike Srpske u Banjoj Luci. Sezona 1987/88. Kuma Mara (Mrki enoa: Postolar i vrag) Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu)

NAMETAK MUHAMED HAMICA (Mostar, 7. 12. 1944. godine) Graevinsku tehniku kolu zavrio u Banjoj Luci. U Pozorite lutaka u Mostaru stupio u sezoni 1962/63. i, sa kraim prekidima, ostao do 1985. godine. Za vrijeme rata organizirao s mladima lutkarske radionice. Kao izbjeglica boravio u Sloveniji i Italiji. U Italiji stupio u vezu sa talijanskim lutkarima i sa mladim Talijanima i izbjeglicama iz Bosne reirao Patkicu Blatkicu. U Mostar se vraa 1995. godine. Od 1996. do 2000. godine bio upravnik Pozorita lutaka. Sa Dubravkom Zrni-Kulenovi, Markom Kovaeviem, Safetom Plakalom i Ljubicom Ostoji osniva kolu lutkarstva Sarajevo Mostar. Na VIII susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine, odranom u Bugojnu 1978. godine, dobio nagradu zvaninog irija za ulogu Doktora u predstavi Carev pa Josipa Palade u rediteljskoj postavci Edija Majarona. Za istu ulogu je dobio i nagradu Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine. U Bariju (Italija) dobio je nagradu Zlatna Pulinela (Pulcinella doro). Trinaest puta je bio asistent reije. Sezona 1962/63. Medvjed (Karanov Levin: Hvalisavi maak) Sezona 1963/64. Gospodin u fraku /alt. Dragan Pezelj/ (Andersen: Djevojica sa ibicama), Duko (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Zoran /alt. Edin Ljubovi/ (Malik: Pria iz arobne kesice), Duh, Komarac (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Strailo (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj) Sezona 1968/69. Bijeli pijetao (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Nilski konj (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone) Sezona 1972/73. Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), General 183

glumci

(Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Doktor, etvrti Tigar (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Pas Bunda (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), Barba Bjanka, Motovunski graani (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Spomenik (Pavelki: Prodavnica lutaka), Kralj, Vladar zemlje Muradije (Vitez: Plava boja snijega), Minijatura (Rumovi: Babaroga) Sezona 1975/76. Doktor (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Ole zatvori oi (Teofilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Martin Krpan (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Manev: Trka zbog vuka), Partizan Neven (Jurca: Gregec Kobilica) Sezona 1977/78. Pustinjak, Ptica /alt. Ljubica Karai/ (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Kneevi Svebor (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici), Zec (Pei: Lovaka pria), Lovac (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. Karlo (Pavelki: Partizanska razbibriga), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1982/83. Pastir Minjek /alt. Salko ari/ (Rabadan Vandot: Kekec), Peta Ribica, Trei Hrut (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine) Sezona 1997/98. Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Voditelj (Zapleimo autorski projekat Antuna Marinia)

ONDELJ-MAKSUMI DIANA (Mostar, 21. 12. 1969. godine) Zavrila Pedagoku akademiju u Mostaru, odsjek bosanski jezik i knjievnost. Bila je lanica alternativne pozorine grupe Teatar Lik. Od 1993. do 1997. godine ivjela u Italiji i radila kao glumica u nekoliko pozorinih grupa: Teatro del Mediterraneo iz Genove, Attori in corso iz Brescie, a sa Teatrom Lik uestvovala na prestinim teatarskim festivalima u Italiji i vajcarskoj. Od 1997. godine radi u Pozoritu lutaka u Mostaru. Bavi se i knjievnou i za svoj knjievni rad je dobila i nekoliko nagrada. Na Osmom meunarodnom festivalu pozorita za djecu Subotica 2001. njena je kreacija Maka u predstavi Maak u izmama proglaena najboljom. Sezona 1997/98. istaica II, Kraljica, Mrav Anastazije (Nedad Maksumi: Snjeguljac), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat), Sezona 1998/99. Mali princ (Exupery: Mali princ) Sezona 1999/2000. Meco Medi (Jan Wilkowski: Meco Medi), Lija Mudrolija (N. Gernetova T. Gureviova: Patkica Blatkica) Sezona 2000/2001. Prialica, Mali Slon (Milivoje Mrki: Ukradena pria), Bez imena (Voja Soldatovi: Novogodinja pria), Prvi glumac, Maak u izmama (Charles Perrault: Maak u izmama) Sezona 2001/2002. Princeza Kejt, Kraljica (Slavo Malenov dramatizacija: Dvije princeze) Sezona 2002/2003. Aja, Elif (Hikmet: Zaljubljeni oblak) Asistencija reije: 184

glumci

glumci

Sezona 1997/98. Antun Marini: Zapleimo (autorski projekat) OSTOJI DARKO (Mostar, 16. 2. 1963. godine) Zavrio Graevinsku tehniku kolu. Bio lan alternativnih grupa Privremeno pozorite i Teatar Lik. U Pozoritu lutaka bio angairan od sezone 1983/84. do 1987/88. Od 1988. do 1990. ivio u Londonu, a od 1990. do danas ivi u Malagi u paniji. Radi kao muziki producent, a povremeno pie i muziku za pozorine predstave. U podjeli nakon 1983. godine Bez imena (Florijan: Tobija) Sezona 1984/85. Animator (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Junjak (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86. Skupina ljudi (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Momak lepi Jovo (Pei: Pria o repi), Animator prvi, radi sve to bajci treba ( Stankovi: Pria o Lijevoj guski), Majski hrut (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Lisac Slaninko (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici), Guliver (Per Spail: Guliver meu lutkama), Kum Grga /alt. Silvana Vui/ (enoa Mrki: Postolar i vrag) PEHAR ROBERT (Mostar, 1. 11. 1966. godine) U Pozorite lutaka je stupio u posljednjoj sezoni pred izbijanje rata i nastupio u tri posljednje predstave. Pa ipak, kritika ga je uspjela zapaziti, ak ga najaviti kao svojevrsno otkrovenje (Ljubica Ostoji). Sezona 1990/91. Esherich, reporter; Ludmila Steinherz, lutka(Wedekind Berg: Lulu Total Recall),

Lorenco, Osveta (Thomas Kyd: Strijela vremena), Dadilja /alt. Gordan Arapovi/, Provodadija, Lovac, Animacija vodenice (A.S. Pukin: Rusalka) PEROTI MAJA (Mostar, 7. 9. 1978. godine) Pohaala kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. Sada ivi u New Yorku. Sezona1996/97. Bez imena ( Igraonica, scensko-poetski kola) Sezona 1997/98. Bez imena ( Andersen Nametak: Olovni vojnik) PEROTI SANDRA (Mostar, 9. 6. 1977. godine) Zavrila je Trgovaku kolu i pohaala kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. lanica je Alternativnog instituta. Sezona 1996/97. Bez imena (Igraonica, scensko-poetski kola) Sezona 1997/98. Bez imena (U svijetu djejih prava), Bez imena (Andersen Nametak: Olovni vojnik), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat) Sezona 1998/99. Zmija (Exupery: Mali princ) Sezona 2002/03. Maca Mijau, Ciklama (Ljubica Ostoji: Beskuni ljubimac) PEZELJ DRAGAN (Mostar, 24. 5. 1935. godine) Zavrio Uiteljsku kolu u Mostaru, a potom Prirodno-matematski fakultet u Sarajevu, odsjek geografije. Bavio se drutveno-politikim radom i slikarstvom. Bio je lan prvog ansambla i uestvovao u realizaciji prve predstave Snjeana i sedam patuljaka, u kojoj je tumaio ak dvije uloge 185

Trapka, ljekara, i Pauka. Potom je napravio viegodinju pauzu, a onda se pojavio u sezoni 1962/63. i ostao dvije sezone. Sezona 1952/53. Trapavko, ljekar, Zec, Pauk (Snjeana i sedam patuljaka) Sezona 1962/63. Ujak Kokot (Doivljaji tetke Lije), Komentator /alt. Ante Karai/ (Stankovi: Isun-Boi), Lugar Marko (Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje), Dabar, Jarac (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Pustinjak, Najstariji Zmaji (Malik: Loptica Skoica), Prvi patroldija /alt. Nuri-Dihan Kezman/ (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Lovac (Matvejev: arobna kaljaa), Komet Repatica, Drugi bubnjar, Crnac (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Gospodin u fraku /alt. Muhamed Nametak/ (Andersen : Djevojica sa ibicama), Dragan /alt. Ljubica Juri/ (Poznatov: Junaci moje ulice) POPOVI-MILJKO JADRANKA (Mostar, 25. 7. 1964. godine) Po zanimanju je ekonomski tehniar. U Pozorite lutaka u Mostaru angairana u sezoni 1985/86. i radila do izbijanja rata. Od tada do danas je angairana u Lutkarskom kazalitu Mostar. Sezona 1985/86. Skupina ljudi (Ostoji: Zlatorog), Sezona 1986/87. Animator drugi, radi sve to bajci treba (Stankovi: Pria o Lijevoj guski), Animacija /sa Vanjom Hrvi/ (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Vremenko, Magla (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici), Perca /alt. Salko ari/ (Per Spail: Guliver meu lutkama), Kuma Kata (Mrki enoa: Postolar i vrag)

Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu), Ginjol /alt. Salko ari/ (Mojinski Wilkowski: Ginjol u Parizu), Tonami /sa Dubravkom unji-Vujovi/ (ikamacu Tokusa: Asagao) Sezona 1989/90. ena Druga (Marini: Vjetar uvijek neto nosi) POPOVI-POZNATOV OLGA (Cvetaja, Vojvodina, 12. 7. 1933. Beograd, 25. 1. 1996.) Prva iskustva u voenju marionete stjecala je jo kao uenica u panevakom Marionetskom pozoritu. Na beogradsku Pozorinu akademiju se upisala 1951. godine, u klasu Viktora Staria. Meutim, kada je Beogradsko marionetsko pozorite raspisalo konkurs za glumca-lutkara, ona se prijavila na audiciju i bila primljena u stalni angaman od 1953. do 1955. godine. Prva kreacija joj je bila uloga Kaja u Snjenoj kraljici. Nakon dvije sezone, 1956. je dola u Mostar. Poslije toga je provela jednu godinu na Akademiji za lutkarstvo u Pragu, pa se kasnije posvetila i prevodilakom radu. U sezoni 1963/64. reirat e i sopstvenu dramu Junaci moje ulice. Sezona 1956/57. Vila /alt. Azra Bajri/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja) Sezona 1962/63. Hvalisavi maak (prevod) Sezona 1963/64. Genadij Matvejev: arobna kaljaa (prevod i rediteljska postavka), Junaci moje ulice (vlastito djelo koje je sama i reirala) PREMILOVAC MITHAD Uestvovao je u realizaciji samo dvije premijerne izvedbe. Sezona 1952/53. arobnjak iz Afrike (Hell: Aladin i arobna lampa) 186

glumci

glumci

Sezona 1953/54. Mudrac /alt. Branko Hinkovi/ (irola: U carstvu patuljaka) PRUSINA TONKA Sezona 1956/57. ok /u alt. sa Frankom kobi/ (Kuret: Maak u izmama) PUDAR DAMIR (Mostar, 20. 11. 1962. godine) Zavrio je Pravni fakultet. U Pozoritu lutaka u Mostaru bio angaovan od sezone 1985/86. do izbijanja rata. Sada ivi u Norvekoj i radi kao umjetniki i administrativni direktor MIDFYLKET TEATERVERKSTED. Od 1994. godine posjeduje svoj vlastiti teatar Teater Spun (Vrabac). Godine 1997. dobio je godinju nagradu Udruenja dramskih umjetnika Norveke za reiju predstave Mit o Sizifu. Sezona 1985/86. Traga Prvi, glas razuma drskog (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Animator drugi, radi sve to bajci treba (Stankovi: Pria o Lijevoj guski), Mrav (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Zloko (Per Spail: Guliver meu lutkama), Postolar (Mrki enoa: Postolar i vrag) Sezona 1987/88. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu), Komazava /sa Mirjanom Pezelj/ (ikamacu Tokusa: Asagao) Sezona 1989/90. Kralj Ivan (Farjeon: Zapadna Nigdilija) Sezona 1990/9l. Horacio, delat, panski general, Duh Andreje /alt. Gordan Arapovi, Vanja Hrvi/ (Thomas Kyd: Strijela vremena), Knez (A.S. Pukin: Rusalka),

Esherich, reporter, Markiz Casti-Piani, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) RADO SERGIO (Mostar, 22. 11. 1971. godine) Jedna od ivotnih preokupacija mu je muzika. Bio je pjeva u grupi MO Selection Band. Pohaao kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. U Pozoritu lutaka je od decembra 1997. godine. Sezona 1997/98. Bez imena (U svijetu djejih prava), Bez imena (Andersen Nametak: Olovni vojnik), ista, Ogledalce, Zec Kec (Nedad Maksumi: Snjeguljac), Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat), Sezona 1998/99. Kralj (Exupery: Mali princ) Sezona 1999/00. Pas (Jan Wilkowski: Meco Medi), Klaun B, Jei Bodljei (N. Gernetova T. Gureviova: Patkica Blatkica) Sezona 2000/01. Miran, Noj, Vjetar (Milivoje Mrki: Ukradena pria), Bez imena (Voja Soldatovi: Novogodinja pria), Drugi glumac, Najmlai brat, eteoci, Kosci (Charles Perrault: Maak u izmama) Sezona 2001/02. Bez imena (Muhamed Nametak: Novogodinja pria), Lijepi princ, Piliarka (Slavo Malenov dramatizacija: Dvije princeze) Sezona 2002/03. Dervi, Vihor, Mahmut (Hikmet: Zaljubljeni oblak); Bez imena (Novogodinji voz); Mi Ciju (Ljubica Ostoji: Beskuni ljubimac) RADULOVI-PEZELJ MIRJANA (Mostar, 28. 11. 1939. godine) Zavrila Strunu kolu u Mostaru. U Pozorite lutaka 187

stupila u sezoni 1962/63. U nekoliko predstava je bila asistent reije. Svojim likovima je davala blagu poetsku mekotu, uklapajui ih, uglavnom, u opi fon igre. I njena je kreacija bila zapaena u sceni delfina u predstavi Izgubljeni balon na Drugom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine. Takoer joj je, na Petom susretu bila zapaena animacija minijatura Groze i Strave u predstavi Baba Roga, a na Desetom susretu pozorita lutaka BiH podijelila je kolektivnu nagradu za animaciju Krave u predstavi Bor visok do neba. A) Glumake kreacije: Sezona 1962/63. Zekula /alt. Azra Ljubovi/ (Doivljaji tetke Lije), Kadaja Hime, sestra Isun-Boija, usukon, fazan /alt. Azra Ljubovi/ (Stankovi: Isun-Boi), Janje /alt. Azra Ljubovi/ (Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje), Trei Zei, Druga Svraka (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Loptica Skoica /alt. Azra Ljubovi/, Pti Cari /alt. Azra Ljubovi/ (Malik: Loptica Skoica), Lajka, pas (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Zei Cup (Matvejev: arobna kaljaa), Pripovjedaica (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Nova Godina (Andersen: Djevojica sa ibicama), Beca (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. ena /alt. Ljubica Karai/ (Malik: Pria iz arobne kesice), Skakavac (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Grlica (Mihaljevi: umski dogaaj) (dalje pod prezimenom Pezelj): Kaika-kuhar /alt. Franciska Spahi/ (Papler: Opaki vlastelin), Mirko, djeak (Bilui: Kua na rubu ume), Mi, Druga Djevojica (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1965/66. Tinka, Kekecova sestra (Rabadan Vandot: Kekec), Duii (Rabadan I. B. Maurani: uma Striborova),

Vjeverica, Seljanke (Trandafilova: Djeak i vjetar), Drugi Domino (Vladislav: Bajka iz kofera), Papagaj zvani Prikan (Aleksi: Izgubljena svirala) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Zlatna ribica (Rabadan: Zlatna ribica), Gavran (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1968/69. Duh Plavog bisera (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Crnko (Grabovski: Vuk i kozlii), Sobarica iz velike kue, Majka (Rabadan I. B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Vraice, Ognjeni pijetao /alt. Ljubica Karai/ Tri koke /alt. Dubravka unji, Vesna Hanzi/ (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Jegor, Mievi (varc: Zaarana braa), Kamila (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), Patkica Blatkica (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Beba (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. ako /alt. Franciska Spahi/ (Jaro: Prasii se ne boje vuka), Zec (Lipa: Na putovanju), Pile (Wilkowski: Medvjedi Prasti nosi), Pikulence, vrai (J. A. Novotny Lepik: Srekove vragolije), Jazavac Maza (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Bez imena (opi: Druina junaka), Karolina (mihle: Drte lopova) Sezona 1972/73. Saenka, ptiica (Prokofjev: Pea i vuk), Kozica /alt. Franciska Spahi/ (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Mali Marko /alt. Salko ari/ Papiga (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), Motovunski graani (Nazor: Veli Joe) 188

glumci

Sezona 1974/75. Pajac (Pavelki: Prodavnica lutaka), Dvorski straari (Vitez: Plava boja snijega), Mila, Groza (Rumovi: Babaroga) Sezona 1975/76. Uiteljica, Prvi podanik /alt. Ilija Filipovi/ (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Moli, Kaj (Tefoilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Car /alt. Risto Vujovi/ (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Manev: Trka zbog vuka), Gregec (Jurca: Gregec Kobilica) Sezona 1977/78. Psi (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. Kokari kara Din /alt. Franciska Spahi/, Krava /alt. Franciska Spahi/ (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), iak, pustahija iz plemena Ljutia (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1979/80. Bez imena (Spaji: Zimska bajka), Cup (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. Magda (Pavelki: Partizanska razbibriga), Bez imena (Paljetak-Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Car, Medvjed (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car) Sezona 1982/83. Maka sa grane (Pei: Plava ptica), Patkica Blatkica (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Tinka, Kekecova sestra (Rabadan Vandot: Kekec), abin sin, Druga Ribica, Trei Pauk (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Svjetlana, Plavi vilenjaci (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki)

Sezona 1985/86. Je Koplja (Majaron: Ko umije njemu dvije) Sezona 1986/87. Susjetka (Pei: Pria o repi), Desni gusan (Stankovi: Pria o Lijevoj guski) Sezona 1987/88. Sjeniko, Pas arko (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici) Sezona 1988/89. Komazava /sa Damirom Pudarom/ (Tokusa: Asagao) B) Asistencije reije: Sezona 1976/77. Fran Levstik: Martin Krpan Sezona 1984/85. Desanka Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Edi Majaron: Ko umije njemu dvije SALAHOVI IRENA Pohaala je kolu lutkarstva Mostar Sarajevo. Od 1998. godine ivi u Norvekoj. Sezona 1997/98. Bez imena (Muhamed Nametak: Legenda o rijeci Neretvi), Bez imena (Antun Marini: Zapleimo, autorski projekat) SALIN LEJLA, II NEDIM, BAJRAMOVI AMELA, EHI ARMINA, SERDAREVI MAA, NOI SAA, DIZDAREVI SELENA Uestvovali su u autorskom projektu Antuna Marinia Zapleimo. SANDAKTAR AHMED (Mostar, 28. 1. 1931. Mostar, 28. 10. 1979.) Njegov doprinos razvoju Pozorita lutaka je znatno oitiji nego to to na prvi pogled izgleda. On je pridonosio utemeljenju one sredinje linije u glumakim dometima na kojima su se mogli lake oitovati oni stvaraoci ije su stvaralake moi 189

glumci

nadilazili prosjenu ravan. Realizirao je sljedee role: Sezona 1962/63. Zelena Neman, srebrenjak (Stankovi: Isun-Boi), Vuk (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Zlopoglea /alt. Nuri-Dihan Kezman/ (Aleksi: Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Medvjed Brundo (Matvejev: arobna kaljaa), Kum Mjesec, Prvi bubnjar (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Traktorista, Pilot (Poznatov: Junaci moje ulice), ika Sreko (Malik: Pria iz arobne kesice), Djed, Svici (Skupa Venig: Sreko meu bubama) Sezona 1964/65. Je /alt. Ljubica Karai/ (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Konji /alt. Ivan Kordi/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Drvosjea, Vuk (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66. Vlastelin (Papler: Opaki vlastelin), Talijanski faista (Bilui: Kua na rubu ume), Medvjed (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Kosobrin (Rabadan Vandot: Kekec), Krmar, Seljaci (Trandafilova: Djeak i vjetar), Delat (Vladislav: Pria iz kofera), Stari majstor (Aleksi: Izgubljena svirala) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Uh, umski patuljak (Rabadan: Mala vila), Drvosjea, Vuk (Rabadan: La Fontenove basne), Gospodin Antun, ef policije, Ilegalci (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Gusarski kapetan (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Majstor Mrkonja, Stari mljekar (Rabadan I.B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Trgovac, Gospodin, Vrag /alt. Edin Ljubovi/ (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70.

Medvjed Mia (varc: Zaarana braa) Sezona 1970/71. Tata Medo (Wilkowski: Medvjedi Prasti nosi), Medvjed stomatolog (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Bez imena (Mladinov: Izgubljeni balon), Bez imena (opi: Druina junaka), Bez imena (Vujovi: Vrtuljak Djeda Mraza) SESAR VERA (Mostar, 24. 5. 1938. godine) Zavrila Pravni fakultet. Radi kao sekretar na Pedagokoj akademiji u Mostaru i prua besplatnu pomo za Udruenje ena Bosne i Hercegovine. ivi u Mostaru. U Pozoritu igrala u sezoni 1957/58. Sezona 1957/58. Ribar, Breza (Jozef Kainar: Zlatokosa) SKIKI ULFETA (Mostar, 10. 5. 1951. godine) Zavrila Niu muziku kolu i Dramski studio pri Narodnom pozoritu u Mostaru. U Pozoritu lutaka je angairana od sezone 1975/76. Za svoje kreacije je esto dobijala vrlo laskave ocjene. Jednu od tih ocjena je izrekla pjesnik, teatrolog i pozorini kritiar Ljubica Ostoji u vezi sa njenom kreacijom lika Asagao u istoimenoj predstavi:Izuzetnom strau i njenou, uavi u lutku vlastitim tijelom, ona ivi tu lutku fino uoblienom emotivnou koju varira i nijansira tako da izbjegne svaki ablon i ponavljanje. ta moe napraviti dobra i istinska glumica ako se spoji sa lutkom u jedno bie i shvati animaciju kao dio lutke dopunivi ga a neodvojivi od istinske emocije? Pa moe, na primjer, napraviti vrhunsku kreaciju kao Ulfeta Skiki sa svojim Asagao. Za svoje kreacije je dobivala i visoka priznanja: na Jedanaestom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine dobila je jednu od pet ravnopravnih nagrada za kreaciju Gerde u Andersenovoj Snjenoj 190

glumci

kraljici, koju je za scenu adaptirao i reirao Luko Paljetak. Na istom Festivalu je i sama predstava proglaena najboljom. Zatim je na estom bijenalu jugoslavenskog lutkarstva dobila nagradu, sa Silvanom Vui, za animaciju lika Asagao u istoimenoj predstavi koja je na istom Bijenalu dobila nagradu za predstavu u cjelini. Naredne godine e za istu ulogu dobiti nagradu i na Petnaestom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine Sada ivi u gradu Osmo u vedskoj. Sezona 1975/76. Princeza (Palada: Crveni pa) Sezona 1977/78. Zmajii /alt. Salko ari/ (Malik: Loptica Skoica), Zeko Prepredenko (Majaron: Ko umije njemu dvije) Sezona 1979/80. Animacije lutke (Pei: Lovaka pria), Bez imena (Spaji: Zimska bajka), Fina (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. Djevojica (Streda: ika Bajkine bajke), Cikorije (Popadi: Ko je izmislio dimnjaara), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Mala princeza (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car), Mariuccia, kraljeva ki; Kraljica, Matteova majka (Pospiilova: Kraljevska jeka) Sezona 1982/83. Lenka (Pei: Plava ptica), Mena, siroe (Rabadan Vandot: Kekec), Kraljevi, Trea ribica (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Dobra vila (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86. Lisica Punorepka (Majaron: Ko umije njemu dvije), Vile, Skupina ljudi (Ostoji; Zlatorog) Sezona 1986/87.

Maka (Pei: Pria o repi), Lijeva guska (Stankovi: Pria o Lijevoj guski) Sezona 1987/88. Kuma (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici) Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: U susret Djeda Mrazu), Asagao /sa Silvanom Vui/ (ikamacu Tokusa: Asagao) Sezona 1990/91. Bianetta, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) Asistencija reije: Sezona 1988/89. .Tokusa: Asagao SOLDI KREIMIR I on pripada grupi glumaca ije se ime nalo na plakatu za prvu predstavu kojom je Pozorite lutaka iz Mostara zapoelo svoj hod iju pedesetogodinju parabolu upravo biljeimo. Sezona 1952/53. Lutajui princ, uk (Snjeana i sedam patuljaka), Razvigorac (Begovi Marijanovi: arobni lijek) SUNAGI MEHMED (Trebinje, 31. 8. 1939. godine) Zavrio Uiteljsku kolu u Mostaru, zatim Pedagoku akademiju i Prirodno-matematski fakultet u Sarajevu. Radio kao prosvjetni radnik u Glavatievu kod Konjica (bio upravitelj osnovne kole). Sada ivi u Holandiji. U Pozoritu bio angairan od sezone 1957/58. do sezone 1962/63. Sezona 1957/58. Drugi ribar (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. obanin, Mrav, Gradski mi (Rabadan: La Fontenove basne), Stanko (Rabadan: Mali Pali), Jurica, Grgin sin (irola: Mali ptiari), Prodava na trgu (Maek: Ko se hvali sam se kvari) 191

glumci

Sezona 1962/63. Zeko (Doivljaji tetke Lije), Isun-Boi (Stankovi: Isun-Boi), Zeko (Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje), Saobraajac, Strailo Plailo, Srednji Zmaji (Malik: Loptica Skoica), Vlado, djeak (Aleksi: Lajka i maak Kometa) ANTI ZIJADA (Mostar, 4. 9. 1935. godine) Pripada prvoj generaciji glumaca Pozorita lutaka u Mostaru. Njene kreacije su bile promiljene, obojene blagim nanosima izbistrenih emocija koje su preko lutke stizale do gledalita, do mladih ljubitelja teatra koji su upravo te emocije razumijevali i prihvatali ih kao stvarnost koja se kroz teatar formulirala i nudila njihovim receptivnim mogunostima. Sezona 1952/53. Krponja, kroja, Lisica (Snjeana i sedam patuljaka), Vjetica (Kulundi: Ivica i Marica), Baba Pelka, Glad, Krtica (Begovi Marijanovi: arobni lijek), Tamba, Princeza (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. Abdula, Prva riba (Hell: Ribar i duh), Vjetica (irola: Rusalka), Kraljica Mirjana (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Zvjezdica, Vila /alt. Nedjeljka Kuji/ (Hell: Zlatokosa), Baba Jaga (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Lisica (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), Bastinda, vjetica (Rabadan Baum : arobnjak iz Oza), Kekecova majka /alt. Ljubica Repovi/ (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1956/57. Majka /alt. Ljubica Repovi/ (Rabadan I.B.Maurani: uma Striborova)

ARI SALKO Jedna od najosobenijih linosti u ukupnom bosanskohercegovakom glumitu, nestalan i nemiran, kretao se mediteranskim meridijanima tako slobodno da se svuda osjeao kao kod kue. Stupao je u kontakt sa istaknutim linostima evropske kulture posljednjih decenija XX stoljea, snimao filmove u razliitim svjetskim koprodukcijama, bio miljenik Lukina Viskontija, imenovan lanom brojnih evropskih irija, nainio nekoliko dragocjenih monografskih publikacija medju kojima i publikaciju Pozorite lutaka Mostar 1952. 1992., monografiju o mostarskim slikarima, pokretao alternativne teatarske grupe kao to je Privremeno pozorite u Mostaru u okviru kojega je realizirao nekoliko zanimljivih projekata meu kojima se istiu Ekumena i Mit o postanku svijeta. Iz opsenog teksta Esada Pajevia, objavljenog 31. marta 1991. godine, doznajemo o ariu neke biografske injenice koje, i zbog njihove ekskluzivnosti, u odlomcima prenosimo ovdje: Godine 1972. godine prekida zapoeti studij glume, a potom i unutranje dekoracije u Beogradu i otiskuje se put Italije, gdje pohaa privatne glumake kole, kao to je npr. kola egzaltirane glume u Rimu, kod Stena Vembrika. Potom, sa nekoliko stranih glumaca, pridruuje se teatru Eleonora Duze... Krajem sedamdesetih Salko ari se obreo u Irskoj... uei u koli ulinog teatra i klovnovske tehnike koju je vodila veanka Maja Bregston. No, najznaajnijim za oblikovanje svog glumakog habitusa, ari smatra uenje u koli karakternog plesa koju je pohaao 1974. kod Amerikanke Ani Foster. Neto dalje e biti zapisano i ovo: Salko ari, u meuvremenu hljebuje u Pozoritu lutaka, nalazi vremena da diplomira Sociologiju kulture i umjetnosti u Zadru, sa diplomskom temom Pokuaj kritike naturalistikog metoda u umjetnosti. 192

glumci

Biva poastvovan pozivom da bude selektor Meunarodnog multimedijalnog festivala u Barceloni. Sve ove injenice odiu svojim ekskluzivitetom budui da je Salko ari za itavo vrijeme od 1972. do 1991. bio u stalnom angamanu u Pozoritu lutaka u Mostaru. I njegova su glumaka priznanja brojna. Meu njima se nalaze i ova: kolektivna nagrada za animaciju minijatura Groze i Strave u predstavi Baba Roga na Petom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine, da bi na Trinaestom susretu (1986.) dobio glumaku nagradu za kreaciju Tragaa Drugog u predstavi Zlatorog. Iste je godine dobio i nagradu Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine za kreacije Tragaa Drugog u predstavi Zlatorog i Zlog vilenjaka u predstavi Ako je vjerovati mojoj baki. U Pozoritu lutaka je realizirao sljedee uloge: A) Glumake kreacije: Sezona 1972/73. Car /alt. Ante Karai/ (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Prvi Tigar, Voza autobusa, Animacija vojnika (Januevska: Tigriek), (u obnovljenim predstavama): Vjeverica, Seljaci (Trandafilova: Djeak i vjetar), Crnko (Grabovski: Vuk i kozlii), Medvjed Stomatolog (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja), Animacija (Mladinov: Izgubljeni balon), Karolina (mihla: Drte lopova), Saenjka, Kozica (Prokofjev Luka: Pea i vuk arobni cvjetii), Animacija princa (Vladislav: bajka iz kofera) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Majstor Mrkonja /alt. Edin Ljubovi/, Mali Marko /alt. Mirjana Pezelj/ (Rabadan I.B. Maurani: egrt Hlapi), Civeta, Motovunski graani (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Animacija spomenika (Pavelki: Prodavnica lutaka), Dvorski straar (Vitez: Plava boja snijega), Animacija minijature (Rumovi: Babaroga) Sezona 1975/76.

Metar (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Vrai (Teofilov Andersen: Hrabri vojnik) Sezona 1976/77. Ministar Gregor, Poslanik (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Florijan: Tobija) Sezona 1977/78. Straar, Zmaji (Malik: Loptica Skoica), Vuk, Djed Mraz (Majaron: Ko umije njemu dvije) Sezona 1978/79. Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Bagan, dobri duh ume, Djed Neumijko, mudri starina i rec, Zelen Vitez, strani knez movare (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1979/80. Bez imena (Spaji: Zimska bajka) Sezona 1980/81. ika Bajka (Streda: ika Bajkine bajke), Vladimir (Popadi: Ko je izmislio dimnjaara), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Matteo, sin kralja Florinda (Pospiilova: Kraljevska jeka), (u obnovljenoj predstavi): Sova Udova (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1982/83. Razbojnik (Pei: Plava ptica), Pastir Minjek /alt. Muhamed Nametak/ (Rabadan Vandot: Kekec), Drugi Hrut, Lastavica (Paljetak Andersen: Palica), (u obnovljenoj predstavi): Veliki kikiriki, Koka (Simoni: Veliki kikiriki) Sezona 1984/85. Animacija (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Zli Vilenjak (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86. Traga Drugi, glas razuma opreznog (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. 193

glumci

inovnik (Pei: Pria o repi), Animator trei, radi sve to bajci treba (Stankovi: Pria o Lijevoj guski) Sezona 1987/88. Paun (Zajc: Pijetao se sastavlja), Petar vrljuga, Orao (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici), Perica /alt. Jadranka Popovi/ (Per Spail: Guliver meu lutkama), Vrag (Mrki enoa: Postolar i vrag) Sezona 1988/89. Ginjol /alt. Jadranka Popovi/ (Mojinski Wilkowski: Ginjol u Parizu) Sezona 1989/90. ovjek (Marini: Vjetar uvijek neto nosi), Ministri i svi ostali likovi i animacije (Farjeon: Zapadna Nigdilija) Sezona 1990/91. Hijeronim (Thomas Kyd: Strijela vremena), Vodeniar, Starac (A. S. Pukin: Rusalka) B) Asistencije reije: Sezona 1981/82. Nace Simoni: Veliki kikiriki Sezona 1990/91. Thomas Kyd: Strijela vremena KOBI-RUBI FRANKA, ERKI M. (Mostar, 25. 9. 1936. godine) Zavrila Uiteljsku kolu u Mostaru. U Pozorite lutaka u Mostaru ula u sezoni 1956/57. i ostala dvije sezone. ivi u Tomislavgradu kao umirovljenik. Sezona 1956/57. Prvi Dui (Rabadan I.B.Maurani: uma Striborova), Babetina, kasnije djevojka /alt. Ljubica Repovi/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Bisera /alt. M. erki/ (Svaton: So vrednija od zlata), ok (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Druga Muha, Smreka (Kainar: Zlatokosa).

UNJI BOENA (Mostar, 22. 1. 1964. godine) Poela je epizodnom rolom u drami Zdravka Ostojia Zlatorog, ali je kasnije dobivala i znaajnije uloge. Sezona 1985/86. Skupina ljudi (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Animator trei, radi sve to bajci treba (Stankovi: Pria o Lijevoj guski), Zmija (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Slamenko, Vojko vrljuga, Sunce (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici), Doktor (Per Spail: Guliver meu lutkama) UNJI-VUJOVI DUBRAVKA (Mostar, 6. 2. 1945. godine) Zapis o ovoj umjetnici bosanskohercegovakog lutkarstva moramo poeti rijeima Ljubice Ostoji: Uostalom, Dubravka Vujovi je ve niz godina u vrhovima naih lutkara i njihovih animacijskih moi i mogunosti. Zavrila je Tekstilnu tehniku kolu i Muziku kolu u kojoj je devet godina igrala balet, a onda se ukljuila u ansambl Pozorita lutaka u Mostaru. Desilo se to u sezoni 1962/63. godini, kada je bila dovrena generalna rekonstrukcija prostora Pozorita. Na repertoaru se nala lutkarska igra Hvalisavi maak ruskih pisaca Anatolija Karanova i Vladimira Levina. Na plakatu za predstavu su se nala tri nova imena: Ljubica Juri, Muhamed Nametak i Dubravka unji. Bila je tek navrila 18 godina. U predstavi su joj bile povjerene dvije uloge Drugog zeia i Majmuna. Za sebe kae: Prvu zapaeniju ulogu imala sam jo 1966. godine kada sam igrala Ciganicu u predstavi Bajka iz kofera u reiji Zdenjeka Viskoila. Bila sam oduevljena ovim komadom i povjerenom mi ulogom, utoliko prije to sam u ovu predstavu mogla da 194

glumci

ugradim i neke elemente baleta koji toliko volim. A jo ranije je o njoj pisano da je svoje likove virtuozno izvodila i da je osvajala armom i osjeanjem za fino glumako nijansiranje, da su joj glumaka rjeenja bila lijepa...osmiljena i smirena. Sve su to atributi koji se daju velikima. O Dubravkinoj veliini govore i njene brojne nagrade: nagrada za kreaciju Pepeljuge u drami Aleksandra Popovia Jedna druga Pepeljuga na Treem susretu pozorita lutaka u Brkom i nagrada Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine, nagrada za ulogu Carice u Martinu Krpanu, nagrada za ulogu Malog mraka u Rumovievoj Baba Rogi, nagrada za kreaciju Bjanke u Kraljevskoj jeci, nagrada na XIII susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine za dvije uloge u drami Zlatorog Zdravka Ostojia ena iz naroda i Dobra Vila. I ponovo nagrada Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine. Za vrijeme rata je izbjegla sa muem Ristom Vujoviem u Zagreb gdje su osnovali sopstveni teatar Lutkarsku mataonicu. A) Glumake kreacije: Sezona 1962/63. Majmun, Drugi zei (Karanov Levin: Hvalisavi maak) Sezona 1963/64. Trea Zvijezda (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Vratarica Doma, Djevojica iz Doma (Andersen: Djevojica sa ibicama), Duica (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Zorica /alt. Azra Ljubovi/ (Malik: Pria iz arobne kesice), Muica (Skupa Venig: Sreko meu bubama), Sjenica (Mihaljevi: Veliki umski dogaaj), Lutkica /alt. Azra Ljubovi/, Loptica /alt. Ljubica Juri/ (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Jagnje, Trska, Mravii (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66.

Davorka, djevojica (Bilui: Kua na rubu ume), Prva Vjeverica, Jare Ranko (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Mena, siroe (Rabadan Vandot: Kekec), Djevojica (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Kornjaa (Trandafilova: Djeak i vjetar), Ciganica (Vladislav: Bajka iz kofera), Djevojica /alt. Jadranka Vejo/ (Aleksi: Izgubljena svirala) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Mala vila (Rabadan: Mala vila), Drugi Vojnik (Rabadan: Zlatna ribica), Perica, Nebojin drug, Ranjeni partizan (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Duh mora (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Keza (Grabovsky: Vuk i kozlii), Gita (Rabadan I. B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Tri Koke /sa Mirjanom Pezelj i Vesnom Hanzi/ (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Fjodor, Mievi (varc: Zaarana braa), Slone (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), Pijetao (Marak: Pria o kuici u umi), Perica (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. Prako (Prasii se ne boje vuka), Meca, tvrdoglavko (Wilkowski: Medvjedi Prasti nosi), Sreko (J. A. Novotny Lepik: Srekove vragolije) Sezona 1971/72. Pera Bitls, lo uenik (mihla: Drte lopova) Sezona 1972/73. Pea (Prokofjev: Pea i vuk), Mama /alt. Franciska Spahi/ (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), Pepeljuga (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Tigriek (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. 195

glumci

Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Mala Gita (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), Pripovjeda (Nazor: Veli Joe) (dalje Dubravka unji-Vujovi): Sezona 1974/75. Magarence (Pavelki: Prodavnica lutaka), Dvorska luda (Vitez: Plava boja snijega), Mali Mrak (Rumovi: Babaroga), Pa, Lutak (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Balerina, Hans (Teofilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1975/76. Carica (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Manev: Trka zbog vuka), Bez imena (Florijan: Tobija), Djeak Nejc (Jurca: Gregec Kobilica) Sezona 1976/77. Loptica Skoica (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. Trilevip (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Virka, seoska djevojica (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1979/80. Zec (Pei: Lovaka pria), Bez imena (Spaji: Zimska bajka) Sezona 1981/82. Doktor Dijagnozis, upavko (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car), Veliki kikiriki, Koka (Simoni: Veliki kikiriki), Bjanka, kraljeva ki (Pospiilova: Kraljevska jeka) Sezona 1982/83. Plava ptica (Pei: Plava ptica), Kekec (Rabadan Vandot: Kekec), Prva ribica, Lastavica, Trei pauk (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Pa /alt. Silvana Vui/ (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Rumena, Mali vilenjaci (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86.

Vila Runolisna, Skupina ljudi (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Unuka Julka (Pei: Pria o repi), Ona koja izmilja (Stankovi: Pria o Lijevoj guski) Sezona 1987/88. Jezik, Zvijezda, Sunce (Zajc: Pijetao se sastavlja), Jaa vrljuga, Mariina majka, Kraljica Tatra (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici) Sezona 1988/89. Tonami /alt. Jadranka Popovi/ (Tokusa: Asagao) Sezona 1989/90. Ministri i svi ostali likovi i animacije (Farjeon: Zapadna Nigdilija) Sezona 1990/91. Belimperija (Thomas Kyd: Strijela vremena), Vodeniareva ki, Rusalka, Rusalica (A. S. Pukin: Rusalka) B) Asistencije reije: Sezona 1987/88. Marija Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici; August enoa: Postolar i vrag Sezona 1989/90. Antun Marini: Vjetar uvijek neto nosi C) Koreografije: Sezona 1986/87. Srboljub Lule Stankovi: Pria o Lijevoj guski Sezona 1987/88. Dane Zajc: Pijetao se sastavlja D) Realizacije u izgnanstvu: 1. Zdenjek Florijan: Tobija 2. Dubravka Zrni-Kulenovi: Mataonica 3. Dubravka Zrni-Kulenovi: Priom priica 4. Hans Kristijan Andersen: Snjena kraljica 5. Zlatko Krili: Iznenaenje 6. Sergej Prokofjev: Pea i vuk 7. Zlatko Krili: Cabare 8. Dobria Cesari: Kadikad u kasni sat 196

glumci

glumci

9. August enoa: Kameni svatovi 10. Ivana Brli Maurani: Jagor URKALOVI PETAR (Mostar, 5. 9. 1938. godine) Zavrio Uiteljsku kolu u Mostaru i nekoliko godina radio kao prosvjetni radnik. Prvi put je nastupio na sceni Pozorita lutaka u Mostaru u sezoni 1954/55. u predstavi arobne gusle H. Raia/Vojmila Rabadana. Nakon dvogodinje pauze ponovo se pojavio u sezoni 1957/58. Stalni angaman e uspostaviti u sezoni 1964/65. Nakon izbijanja rata, u zapadnom dijelu Mostara postao je ravnatelj novoosnovanog Lutkarskog kazalita, kojim i danas upravlja. Njegova su animacijska ostvarenja esto nadilazila prosjenu razinu i to je kritika uvijek isticala. U predstavi Izgubljeni balon dobio je priznanje za slikovit poetski dogaaj. U sceni delfina Petar urkalovi je participirao u kolektivnoj nagradi sa jo nekoliko glumaca. Na Devetom susretu pozorita lutaka BiH dobio je nagradu za animaciju Srakana u Prii o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici, a na Petnaestom susretu nagradu za animatorsko ostvarenje u predstavi Asagao. Sezona 1954/55. Darko /alt. Nerkez Maki/ (Rai: arobne gusle) Sezona 1957/58. Mutimir, srednji sin (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), Bijeli psi /alt. Jovo Tadi/ (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Zec, Janjetov sin (Rabadan: La Fontenove basne), Danko (Rabadan: Mali Pali), Marko, sin okrutnog Gazdia (irola: Mali ptiari), Luka, Putnici (Maek: Ko se hvali sam se kvari) Sezona 1964/65. Maak (La Fontenove basne) Sezona 1965/66.

Tuirad, uvar (Papler: Opaki vlastelin), Ivica, partizanski kurir /alt. Risto Vujovi/ ( Bilui: Kua na rubu ume), Maak /alt.Risto Vujovi/ (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67. Malik Tintilini (Rabadan I.B. Maurni: uma Striborova), Pijetao (Trandafilova: Djeak i vjetar), Ministar (Vladislav: Bajka iz kofera), Svira, Mladi (Aleksi: Izgubljena svirala) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Starac, Ribar (Rabadan: Zlatna ribica), Maak (Rabadan: La Fontenove basne), Majstor Luka, kroja (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Ribar Pedro (Cinybulk: Ostrvo ispunjenih elja), Rian (Grabovski: Vuk i kozlii), upavi Grga , Seljankin sin (Rabadan I.B. Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Andrija, svira (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Maak Makovi (varc: Zaarana braa), Lav (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), Medvjed (Marak: Pria o kuici u umi), Mukarac iz publike (Gernetova Gureviova: Patkica Blatkica), Doktor (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. Lonac (Lipa: Na putovanju), Lucifer, Kralj pakla (J. A. Novotny Lepik: Srekove vragolije), Vuk krgutalo (Rajkin: Bezrepi vuk Reponja) Sezona 1971/72. Animacija predmeta (Mladinov: Izgubljeni balon), Bez imena (opi: Druina junaka), Bez imena (Vujovi: Vrtuljak Djeda Mraza), Tata-Mata, Lopov (mihle: Drte lopova), Djed /alt. Ljubica Karai/, Lovci /alt. Franciska Spahi/ (Prokofjev: Pea i vuk) Sezona 1972/73. 197

Maak /alt. Franciska Spahi/ (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), Autant (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Drugi Tigar (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Stari mljekar, upavi Grga (Rabadan I. B. Maurani: egrt Hlapi), karpa, Motovunski graani (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Tandara, maak (Pavelki: Prodavnica lutaka), Kakavalj, dvorski mudrac (Vitez: Plava boja snijega), Tata (Rumovi: Babaroga) Sezona 1975/76. Drugi podanik (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz), Mornar, takor (Teofilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Koija (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Manev: Trka zbog vuka) Sezona 1977/78. Djed (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. Kokari Kara Din (Pei: Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Srakan, movarni razbojnik (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1979/80. Lovac (Pei: Lovaka pria), Bez imena (Spaji: Zimska bajka), Ufik (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. vabo (Pavelki: Partizanska razbibriga), Kuharica (Popadi: Ko je izmislio dimnjaara), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Magarac, Narod (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car), Tonino, narednik (Pospiilova: Kraljevska jeka) Sezona 1982/83.

Tigar (Pei: Plava ptica), Medvjed (Marak: Pria o kuici u umici), Kosobrin (Rabadan Vandot: Kekec), arobnjak, Prvi Hrut, Prvi Pauk (Paljetak Andersen: Palica), Sezona 1984/85. Luj /alt. Risto Vujovi/ (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Plavi vilenjaci (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86. Vuk (Majaron: Ko umije njemu dvije), Skupina ljudi (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Deda (Pei: Pria o repi), Maioniar (Stankovi: Pria o Lijevoj guski) Sezona 1987/88. Kova (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici) Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu), Ivairo /sa Vanjom Hrvi/ (Tokusa: Asagao) Sezona 1990/91. Magelona, lutka (Wedekind Berg: Lulu Total Recall) TADI JOVO I on pripada grupi onih glumaca koji su se okuali u stvaralakim poduhvatima u Pozoritu lutaka u Mostaru, shvatili da to nadilazi njihove mogunosti i na vrijeme se povukli. Sezona 1957/58. Pastir /alt. Mirzo Kajan/, Mali psi /alt. Petar urkalovi/ (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1958/59. Mii (Rabadan: La Fontenove basne), Janko, (Rabadan: Mali Pali), Per, Jankov drug (irola: Mali ptiari), Seljak Mato (Maek: Ko se hvali sam se kvari) VICAN ANTE (Vinjani Gornji, 11. 6. 1926. godine) Njegovo ime stoji u samom vrhu 198

glumci

bosanskohercegovakog glumita. Bio je fanatiki vezan za mostarsko Narodno pozorite. U Pozoritu lutaka u Mostaru tumaio je samo ulogu Velog Joe. Meutim, njegova vezanost za Pozorite lutaka je izraena na drugi nain: spada u grupu najtemeljitijih pozorinih kritiara ovog teatra. Njegove kritike se odlikuju suptilnim razumijevanjem glumake igre mostarskih lutkara, ali u sebi nose i iznijansiranu ljubav prema glumakom pozivu. Sezona 1973/74. Veli Joe /alt. Edin Ljubovi/ (Nazor: Veli Joe) VUI-JUGO SILVANA (Trebinje, 21. 3. 1964. godine) Zavrila Pedagoku akademiju u Mostaru. Svoja prva teatarska iskustva je stjecala u Mostarskom teatru mladih, a potom u Narodnom pozoritu. U Pozorite lutaka je dospjela sluajno: pozvana je da u jednoj ulozi zamijeni Ulfetu Skiki koja se bila razboljela. Zamjena je bila tako dobra da su joj odmah ponudili angaman. Bilo je to u sezoni 1984/85. Uspjeh je bio fascinantan, posebno u predstavama u kojima je za partnere imala Salku aria i Ulfetu Skiki, i ve u sljedeoj sezoni dala je vrhunsku kreaciju tumaei lik Lijepe Vide u drami Zdravka Ostojia Zlatorog za koju e, na XIII susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine, dobiti nagradu. Isti uspjeh e ponoviti u predstavi Asagao ikamacu Tokuse u reiji Todora Ristia gdje je, sa Ulfetom Skiki, animirala naslovni lik i, zajedno sa Ulfetom Skiki, postala laureat nagrade na estom bijenalu jugoslavenskog lutkarstva, odranom u Bugojnu 1989. godine. Od 1992. godine ivi i radi u Norvekoj. Sezona 1984/85. Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Brodar /alt. Risto Vujovi/, Sjeverac (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86.

Zeko Prepredenko (Majaron: Ko umije njemu dvije), Lijepa Vida, Vile (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. avka (Pei: Pria o repi), Crno-bijelo gue (Stankovi: Pria o Lijevoj guski), Pijetao (Zajc: Pijetao se sastavlja) Sezona 1987/88. Siroe Marica (Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici), Beba (Per Spail: Guliver meu lutkama), Vraja pomonica, Kum Grga /alt. Darko Ostoji/ (enoa Mrki: Postolar i vrag) Sezona 1988/89. Bez imena (Spaji: Bajkom u susret Djeda Mrazu), Asagao /sa Ulfetom Skiki/ (ikamacu Tokusa: Asagao) Sezona 1989/90. ena prva (Marini: Vjetar uvijek neto nosi), Selina (Farjeon: Zapadna Nigdilija) VUJOVI RISTO (Mostar, 2. 6. 1936. godine) Po broju i irini angamana i po stvaralakim dometima, ovaj umjetnik nema premca. Bio je sve: i glumac, i reditelj, i asistent reije, i pisac prigodnih tekstova za svoj teatar. Poeo je stjecati glumaka iskustva u pionirskoj dramskoj sekciji koja je radila u okviru RKUD-a Abraevi. Kada je ore Bovan utemeljio lutkarski teatar u Mostaru, on mu se, kao esnaestogodinjak, prikljuio i vie ga magija lutkarstva nije naputala. Sazrijevao je veoma brzo i kritika ga je poela isticati ve nakon prvih predstava. Iz arsenala visokih ocjena njegovih kreativnih dostignua izdvajamo jednu tek kao ilustraciju. Napisao ju je kritiar koji se potpisao kriptografski, sa j. sp. Prikazujui predstavu Vragov most eke spisateljice Milene Markove, ocjenjujui vrijednosti rediteljskih zamisli ekog reditelja Zdenjeka J. Vyskoila, kritiar je istakao: Nesumnjivo najboljeg 199

glumci

saradnika imao je u izvanrednoj linosti Riste Vujovia, koji je odlinom interpretacijom starog Laara, srebroljupca i pohlepom zaslijepljenog raundije, dao, glumaki, najsnaniji doprinos predstavi. Ova rola, poto mu je reditelj dao slobodu da se samostalno i duboko emocionalno izrazi, malo je umjetniko remek-djelo. Samu svoju vezanost za lutkarsku umjetnost Risto Vujovi je okarakterizirao na sljedei nain: oru (Bovanu, primjedba naa) sam najvie zahvalan to sam se priklonio ovoj umjetnosti, koja je od malih nogu postala moja opsesija. On je znao s nama da radi, da nas zainteresira, i da usadi ljubav prema lutkarskoj umjetnosti, koja je, u prvo vrijeme, za nas bila neto arobno, nedosegnuto. Kritika je dosta panje posvetila njegovom rediteljskom angamanu. O tom svom opredjeljenju i sam je kazao: Poslije sam se i sam poeo baviti dramaturgijom, onako, iz nude, a i jednostavnog ubjeenja da sam shvatio da mogu, uz pomo ostalih, to da radim. Najprije sam poeo da reiram novogodinje djeje programe, da bih se potom prihvatio i ozbiljnijih komada. U tome opredjeljenju mi je pomogao i etvorogodinji rad u lutkarskom pozoritu u Sarajevu, gdje sam imao priliku da uim od tako znamenitih reditelja kao to su Adolf Pomezny, Jolanda ai i drugi. Prve rediteljske postavke se, zajedno sa Antom Karaiem, prihvatio u predstavi Lajka i maak Kometa Jovana Aleksia u sezoni 1962/63. Kao samostalni reditelj nastupio je u postavci Zvjezdice Pospanke Frana Milinskog u narednoj sezoni i kritiar je naao za shodno da o tom njegovom rediteljskom prvencu zapie: Mladi reditelj Risto Vujovi, ovom svojom prvom reijom, pokazuje da je ovladao potrebnim znanjem duha postavljanja djela na scenu, da raspolae okretnou i spremom za detalj i cjelinu. Neki e kritiari (Ante Vican) isticati da je

Risto Vujovi briljantno demonstrirao vrijednost marioneta, a drugi da je uspijevao svojom reijom otkloniti slabosti teksta, neumjerenu patetiku, izvlaei sve ono to je moglo da se izvue i plastino donese, uglavnom dobro postavljenim mizanscenom. Kritiari istiu i njegovu sposobnost uspostavljanja bliskog kontakta sa gledalitem, prepunim mladih posmatraa. Prvi angaman je imao u drugoj po redu premijernoj izvedbi, u Ivici i Marici Marije Kulundi kao Ivica, dok su Maricu, u alternaciji, tumaile Dobrila Hamovi i Gina Mari. U nekim rolama se i on pojavljivao u odreenim alternacijama, ali je esto u istoj predstavi tumaio po dvije role, a u jednoj je sam tumaio devet uloga. Imao je preko devedeset premijernih angamana sa preko 120 rola do izbijanja rata, zatim je imao 29 reija, 15 rediteljskih asistencija i etiri adaptacije. Za vrijeme rata je izbjegao iz Mostara, i u Zagrebu, sa suprugom Dubravkom unji-Vujovi, osnovao svoju Lutkarsku mataonicu. U meuvremenu je zavrio Uiteljsku kolu i Pedagoku akademiju u Mostaru. Period od 1958. do 1961. godine je proveo u Pozoritu za mlade u Sarajevu gdje je vjebao i solo pjevanje kod profesorice Boice Sitari. Brojne su njegova nagrade: na Prvom susretu pozorita lutaka Bosne i Hercegovine (1971.) dobio je glumaku nagradu za tumaenje Laara u predstavi Vragov most, na estom susretu (1976.) dobio je nagradu za ulogu Olovnog vojnika u predstavi Hrabri olovni vojnik, a na Devetom susretu je nagraen za animaciju lika Prtko u predstavi Pria o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici. A) Glumake kreacije: Sezona 1952/53. Ivica (Kulundi: Ivica i Marica), Mio (Begovi Marijanovi: arobni lijek), Aladin (Hell: Aladin i arobna lampa) Sezona 1953/54. 200

glumci

Ribarev sin (Hell: Ribar i duh), Ivica (irola: Rusalka), Prvi patuljak (irola: U carstvu patuljaka) Sezona 1954/55. Miodrag (Hell: Zlatokosa), arko (Rai: arobne gusle) Sezona 1955/56. Zei /alt. Nerkez Maki/ (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), Kekec (Rabadan Vandot: Kekec) Sezona 1956/57. Sin (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Ivo, seoski momak (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja), Bradonja patuljak (Svaton: So vrednija od zlata), Marko Maak (Kuret: Maak u izmama) Sezona 1957/58. Zoran, najmlai sin (irola: ardak ni na nebu ni na zemlji), urica (Kainar: Zlatokosa) Sezona 1962/63. Neboja, prijatelj Isun-Boija (Stankovi: Isun-Boi), Zriko (Mihaljevi: Zriko, Zeko i Janje), Maak (Karanov Levin: Hvalisavi maak), Vojnik artiljerac, arov Garov, Zmaj belaj (Malik: Loptica Skoica), Maak Kometa (Aleksi : Lajka i maak Kometa) Sezona 1963/64. Je Ufik, Pas Tigar ( Matvejev: arobna kaljaa), Sladoledar, ovjek od gume (Milinski: Zvjezdica Pospanka), Depar /alt. Edin Ljubovi/ (Andersen: Djevojica sa ibicama), Ljutibrk (Poznatov: Junaci moje ulice) Sezona 1964/65. Deda Goga (Malik: Pria iz arobne kesice), Sreko (Skupa Venig: Sreko meu bubama), avoli (Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji), Mrav, Lav (Rabadan: La Fontenove basne) Sezona 1965/66. Ivica, partizanski kurir /alt. Petar urkalovi/ (Bilui: Kua na rubu ume), Maak /alt. Petar urkalovi/ (Miki: Uzbuna u umi) Sezona 1966/67.

Sin (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Djeak (Trandafilova: Djeak i vjetar), B (Vladislav: Bajka iz kofera) Sezona 1967/68. Bez imena (Timotijevi: Utva Zlatokrila), Goran, drvosjea (Rabadan: Mala vila), Jarac, Mrav (Rabadan: La Fontenove basne), Simi, krojaki pomonik (Aleksi: Bijeli golub) Sezona 1968/69. Patak Ignacije (Grabovski: Vuk i kozlii), Straar (Rabadan I.B.Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia), Bez imena (Vujovi: U umi Djeda Mraza), Laar (Markova: Vragov most) Sezona 1969/70. Stric Rudolf (Casianova Dvorsky: Radoznalo slone), abac, Guar Janko (Marak: Pria o kuici u umi), Guliver (Per Spail: Guliver meu lutkama) Sezona 1970/71. Klovn (Prasii se ne boje vuka), Vuk (Lipa: Na putovanju), Tata Drvenjak (J.A. Novotny Lepik: Srekove vragolije) Sezona 1971/72. Pripovijeda (Mladinov: Izgubljeni balon), Bez imena (opi: Druina junaka), Bez imena (Vujovi: Vrtuljak Djeda Mraza), Deki, policajac (mihla: Drte lopova) Sezona 1972/73. Vuk /alt. Franciska Spahi/ (Prokofjev: Pea i vuk), Psi (Luka: arobni cvjetii), Bez imena (Vujovi: Novogodinji program), Princ, Trei Tigar (Popovi: Jedna druga Pepeljuga), Jaha (Januevska: Tigriek) Sezona 1973/74. Bez imena (Spaji: Novogodinji voz), Crni ovjek (Rabadan I.B. Maurani: egrt Hlapi), Galijot Ilija, Odo Vahsentajn (Nazor: Veli Joe) Sezona 1974/75. Ptica Skitnica i Kesaro (Pavelki: Prodavnica lutaka), Kaloper, kraljev pastir (Vitez: Plava boja snijega), Vuk (Rumovi : Baba Roga) 201

glumci

Sezona 1975/76. Trei podanika (Palada: Carev pa), Bez imena (Spaji: Bajka i Djed Mraz) Vojnik (Teofilov Andersen: Hrabri olovni vojnik) Sezona 1976/77. Car (Levstik: Martin Krpan), Bez imena (Vujovi: Trka zbog vuka), Bez imena (Florijan: Tobija) Sezona 1977/78. Saobraajac (Malik: Loptica Skoica) Sezona 1978/79. Petar (Pei : Bor visok do neba), Bez imena (Vujovi: Novogodinja klackalica), Prtko, vjerni sluga Sveborov (Mujii Senker krabe: Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici) Sezona 1979/80. Pikas (Pei: Lovaka pria), Bez imena (Spaji: Zimska bajka), Tigar (Matvejev: arobna kaljaa) Sezona 1980/81. Igor (Pavelki: Partizanska razbibriga), Bez imena (Paljetak Andersen: Snjena kraljica) Sezona 1981/82. Pripovijeda i sve ostalo (Stojanovi: Mala princeza ili kako magarac umalo nije postao car), Deda Lovac, Lisac (Simoni: Veliki kikiriki), Kralj Lorenzo (Pospiilova: Kraljevska jeka) Sezona 1982/83. Maak (Pei: Plava ptica), abac (Marak: Pria o kuici u umici), aba Krastaa, Drugi Pauk (Paljetak Andersen: Palica) Sezona 1984/85. Luj /alt. Petar urkalovi/ (Luki: La i pa), Bez imena (Hamzi: Udarna s Carine), Sirotan, Brodar /alt. Silvana Vui/ (Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki) Sezona 1985/86. Jedan iz skupine ljudi (Ostoji: Zlatorog) Sezona 1986/87. Mi (Pei: Pria o repi), On (Stankovi: Pria o Lijevoj guski)

Sezona 1987/88. Kralj Blistavko (Konopnjicka: Ptia o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici) Sezina 1988/89. an, Kamen, Madlen, Maak (Mojinski Wilkowski: Ginjol u Parizu) Sezona 1989/90. Animacija (Farjeon: Zapadna Nigdilija) Sezona 1990/91. Kneev sluga (A.S. Pukin: Rusalka) Glumake kreacije u sarajevskom Pozoritu mladih nismo bili u stanju ustanoviti. B) Asistencije reija: (vidi u REDITELJI) C) Glumake kreacije u izgnanstvu: 1. Zdenjek Florijan: Tobija 2. Dubravka Zrni-Kulenovi: Mataonica 3. Dubravka Zrni-Kulenovi: Priom priica 4. Hans Kristijan Andersen: Snjena kraljica 5. Zlatko Krili: Iznenaenje 6. Sergej Prokofjev: Pea i vuk 7. Zlatko Krili: Cabare 8. Dobria Cesari: Kadikad u kasni sat 9. August enoa: Kameni svatovi 10. Ivana Brli Maurani: Jagor UVELA ELIMIR, KOSANOVI OSMAN, KANDIJA ANTE, SEVER SLAVKA I GAKOVI ASIM U Pozoritu lutaka u Mostaru proveli su po jednu sezonu i uestvovali u jednoj ili dvije predstave, ali smatramo da i njihova imena treba upisati u ovoj Monografiji. uvela elimir Sezona 1954/55. Zuzalo, sluga Zmaja /alt.Osman Kosanovi/ (Hell: 202

glumci

Zlatokosa), Sudac /alt. Ante Kandija/ (H. Rai: arobne gusle) Kosanovi Osman Sezona 1954/55 Sudac /alt. elimir uvela/ (Hell: Zlatokosa), Straar (Rai: arobne gusle) Kandija Ante Sezona 1954/55. Sudac /alt. elimir uvela/ (Rai: arobne gusle) Sever Slavka Sezona 1955/56. Mojca /alt. Azra Bajri/ (Taufer Novy: Mojca i ivotinje), Doroti /alt. Azra Bajri/ (Rabadan Baum: arobnjak iz Oza) Gakovi Asim Sezona 1956/57. Trei Dui (Rabadan I.B. Maurani: uma Striborova), Vidonja /alt. Branko Hinkovi/ (irola: Dugonja, Trbonja i Vidonja)

glumci

BATJEK OSKAR DANIEL BEZDJEK ZDENJEK BOVAN ORE BREZOVEC BRANKO ETEROVI NIKA EYSYMONT ELZBIETA JOVANOVI SAA KARAI ANTONIJE ANTE KORENI JURISLAV MAJARON EDI MAJERA LJUBOSAV MAKSUMI NEDAD MALENOV SLAVO MARINI ANTUN MILETI-ORUEVI TANJA MLADINOV DAVOR MRKI BORISLAV NAMETAK MUHAMED HAMICA PALJETAK LUKO POPOVI-POZNATOV OLGA RABADAN VOJMIL RISTI TODOR RODI DUKO SOLDATOVI VOJA STANKOVI SRBOLJUB LULE TEOFILOV IVAN UJEVI MIROSLAV VUJOVI RISTO VYSKOIL ZDENJEK WIECZORKIEWICZ WOJCIECH

reditelji

204

reditelji

BATJEK OSKAR DANIEL Sezona 1969/70. Zaarana braa BEZDJEK ZDENJEK Sezona 1964/65. Drveni vojnik i njegovi prijatelji BOVAN ORE ORO (Mostar, 3. 11. 1895. Mostar, 31. 12. 1979.) Bio je budna svijest svoga grada. Kao i toliki drugi prije njega! U mozaik duhovnih vrijednosti Mostara ugraivao je kameni koji je uistinu nedostajao da bi grad dobio puno oblije urbaniteta. Istina, u poetku, kretao se ve utrvenim stazama, urastajui u atmosferu grada opsjednutog pozoritem, prikljuivao se amaterskim druinama, prihvatao ono to mu se nudilo, a to su bile epizode, skromne, tek tolike da se osvjedoi njegovo prisustvo u tome prostoru. Saraivao je sa svim ansamblima bez obzira kojem su nacionalnom korpusu pripadali. A kada je formirano Radniko kulturno-umjetniko drutvo Abraevi, ukljuio se u njegov rad, formirao djeju dramsku sekciju i to je bio jedan od onih udnih sretnih trenutaka koji e jasno trasirati njegov dalji i ivotni i stvaralaki put. Upuen je, 1938. godine u Ljubljanu na kurs za lutkare. Kada se ponovo vratio u rodni grad, formirao je lutkarski teatar s kojim je djelovao do izbijanja Drugog svjetskog rata. Za sve to vrijeme je obavljao dunost ljekarskog pomonika. Nakon zavretka Drugog svjetskog rata, ponovo se ukljuio u rad Abraevia, ponovo formirao djeju dramsku grupu. Presudan trenutak se zbio 1952. godine: tada je formirano profesionalno lutkarsko pozorite u Mostaru, ore Bovan je naimenovan za direktora i reditelja. A, da bi formirao ansambl, sam je morao obuiti skupinu mladih Mostaraca, uputiti ih u tajnu sloene lutkarske umjetnosti. Prva je predstava izvedena polovinom novembra 1952. godine i taj je

trenutak novinar Aziz Hadihasanovi, sa naglaenom emfazom, ovako opisao: U novembru 1952. godine, nekadanjom opustjelom, razorenom Jevrejskom sinagogom prolamao se prvi pljesak. U prvih deset godina bio je jedini reditelj. Posljednja predstava koju je reirao bila je Loptica Skoica, dr. Jana Malika, premijerno izvedena 28. aprila 1963. godine. Potom se povukao u mirovinu i umro uoi Nove 1979. godine. Sezona 1952/53. Snjeana i sedam patuljaka; Ivica i Marica; arobni lijek; Aladin i arobna lampa Sezona 1953/54. Ribar i duh; Rusalka; U carstvu patuljaka Sezona 1954/55. Crvenkapica; Srebrozvjezdana; Djeda Mraz; Zlatokosa; arobne gusle Sezona 1955/56. Mojca i ivotinje; arobnjak iz Oza; Kekec Sezona 1956/57. uma Striborova; Dugonja, Trbonja i Vidonja; So vrednija od zlata; Maak u izmama Sezona 1957/58. ardak ni na nebu, ni na zemlji; Zlatokosa Sezona 1958/59. La Fontenove basne; Mali Pali; Mali ptiari; Ko se hvali, sam se kvari Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije; Isun-Boi; Zeko, Zriko i Janje; Loptica Skoica BREZOVEC BRANKO Sezona 1990/91. Lulu Total Recall ETEROVI NIKA Sezona 1986/87. Pijetao se sastavlja 205

EYSYMONT ELZBIETA Roena u Poljskoj. Zavrila Viu teatarsku dravnu kolu u Krakovu 1962. godine. Do 1976. godine radila kao glumica u dramskim pozoritima Poljske i u Pozoritu lutaka i maski Groteska u Krakovu. Od 1976. godine ivi u Bugarskoj, gdje, nakon polaganja dravnog rediteljskog ispita, radi kao reditelj u pozoritima lutaka. Godine 1992. sa predstavom Jana Wilkowskog Medvjedi Prasti nosi na Meunarodnom lutkarskom festivalu za najmlae Jan Bibijan u Silistri (Bugarska) dobila je nagradu za najbolju predstavu. Osim u Bugarskoj radila je kao reditelj i u pozoritima Jugoslavije i Poljske. Sezona 2000/01. Maak u izmama JOVANOVI SAA (Ljubljana, 1965.) Zavrio Filozofski fakultet u Ljubljani, kao i Visoku nacionalnu kolu umjetnosti lutkarstva u Francuskoj 1990. godine. Pohaao je Lutkarski atelje Jana Schmidta (eka) i Edija Majarona, kao i Atelje pozorinog pisanja Henrika Jurkovskog, Josefa Krofte i G. Lepinoisa. Sezona 1990/91. Strijela vremena; Rusalka KARAI ANTONIJE ANTE (vidi u GLUMCI) A) Reije: Sezona 1962/63. Hvalisavi maak; Lajka i maak Kometa (sa Ristom Vujoviem) Sezona 1963/64. Djevojica sa ibicama; La Fontenove basne Sezona 1965/66 Kua na rubu ume Sezona 1966/67. uma Striborova

Sezona 1967/68. Utva Zlatokrila; La Fontenove basne; Bijeli golub Sezona 1968/69. Vuk i kozlii (sa Ristom Vujoviem); Radoznalo slone; Pria o kuici u umi Patkica Blatkica Sezona 1971/72. Izgubljeni balon; Druina junaka Sezona 1973/74. egrt Hlapi B) Asistencije reije Sezona 1966/67. Bajka iz kofera Sezona 1968/69. Vragov most KORENI JURISLAV (vidi u MUZIARI) Sezona 1969/70. Guliver meu lutkama Sezona 1972/73. Tigriek MAJARON EDI (Ljubljana, 1940. godine) Diplomirao je na Akademiji za glazbu u Ljubljani i zavrio postdiplomski studij violonela. Takoe, na Akademiji lijepih umjetnosti u Pragu 1965. godine zavrio je postdiplomski studiji kod dr. Erika Kolara, poznatog lutkarskog dramaturga i reisera. On mu je omoguio gostovanje na Katedri za lutkarstvo iste Akademije. Od 1955. do 1968. skupa sa reiserom Joetom Pengovom radi u Lutkovnom gledaliu Ljubljana. Potom osnivaju vlastito pozorite u kojem je umjetniki rukovodilac, glumac-lutkar i reiser do 1975. godine. Do 1979. godine radi kao slobodni umjetnik, a potom preuzima mjesto umjetnikog rukovodioca Lutkovnog gledalia Ljubljana. Od 1984. je opet slobodnjak, a 1992. osniva i vodi nezavisnu lutkarsku grupu Freyer teater Ljubljana. 206

reditelji

Reirao je preko 80 predstava u profesionalnim lutkarskim pozoritima u Sloveniji, Srbiji, BiH, Hrvatskoj, Poljskoj, Bjelorusiji i Italiji. Mnoge od njegovih predstava u otrim selekcijama gostovale su na brojnim najpoznatijim meunarodnim festivalima. Posebnost Majaronovih predstava je to kao profesionalni muziar uvijek zna uravnoteiti muziki govor s ritmom animacije, tako da muzika postane dio dramaturgije. Mnoge njegove predstave su bile nagraene za reiju, scensku muziku ili ukupni utisak. Dobitnik je Plakete grada Mostara. Bio je lan izvrnog odbora Meunarodnog saveza lutkara (UNIMA) od 1980. do 2000. godine i mnogih drugih tijela ove Organizacije. Radi kao profesor na Pedagokom fakultetu u Ljubljani. Sezona 1975/76. Carev pa Sezona 1976/77. Martin Krpan; Tobija; Gregec Kobilica Sezona 1978/79. Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici Sezona 1981/82. Kraljevska jeka Sezona 1984/85. Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Ko umije, njemu dvije; Zlatorog Sezona 1989/90. Zapadna Nigdilija MAJERA LJUBOSAV Sezona 1986/87. Pria o repi MAKSUMI NEDAD (vidi u GLUMCI) A) Reija: Sezona 1997/98. Snjeguljac

reditelji

B) Asistencije: Sezona 1997/98. Legenda o rijeci Neretvi Sezona 2000/01. Novogodinja pria MALENOV SLAVO Slavo Malenov, reditelj iz Bugarske, roen je 1950. godine. Zavrio je lutkarsku reiju na Nacionalnoj akademiji za pozorinu i filmsku umjetnost u Sofiji. Do sada je napravio 65 lutkarskih i dramskih predstava u pozoritima Bugarske, Jugoslavije, Hrvatske, Slovenije, Meksika i, naravno, Bosne i Hercegovine. Njegove predstave igrane su na mnogim meunarodnim festivalima u Evropi, Indiji, Meksiku, Kubi, SAD, Kanadi, Tunisu, Koreji i Japanu, gdje su dobile puno pohvala i nagrada. On radi uglavnom predstave za djecu po tekstovima klasinih i savremenih bajki. Profesor je na Lutkarskom fakultetu Pozorine akademije u Bugarskoj i zajedno sa nekoliko svojih prijatelja glumaca, umjetnika i reditelja radi u malom privatnom teatru Atelie 313, gdje svi oni uivaju ostvarujui svoju kreativnu matu na sceni. Predsjednik je bugarskog centra UNIME (Meunarodni savez lutkara). Sezona 2001/02. Dvije princeze MARINI ANTUN (Lopari na otoku Rabu, 1936.) Baletski igra. Balet uio u Baletskoj koli u Osijeku. U Narodno pozorite je doao 1956. godine. Za njegove baletske kreacije je isticano da ih je ostvarivao u izrazitom poetskom kljuu, podredjujui tehniku igre sadraju i baletskoj izraajnosti i da svojim kreacijama uvijek daje osobitu impresivnost i glumaku sugestivnost, pri tom pokreti su mu meki i uskladjeni, sa naglaenim lirskim akcentom, 207

reditelji

osjeanjem scene i ostvarivanja glumakog zadatka. Sezona 1989/90. Vjetar uvijek neto nosi (autorski projekat) Sezona 1997/98. Zapleimo (autorski projekat) MILETI-ORUEVI TANJA (Mostar, 1970.) Magistrirala je 1999. godine na Odsjeku za dramsku reiju Visoke dravne teatarske kole u Krakowu. Od 1995. godine reirala je u Poljskoj, Bosni i Hercegovini i Italiji. U Pozoritu mladih u Sarajevu 2001. reirala je tekst Gine Moxley Danti Dan. Surauje s djejim teatrom Roganiuke iz Vilniusa, Litvanija. Sezona 2002/2003. Zaljubljeni oblak (asistent reije) MLADINOV DAVOR (Grohote, otok olta, 23. 3. 1927. Zagreb, 28. 7. 1994.) Zavrio je Akademiju za kazaline umjetnosti u Zagrebu, u klasi profesora Branka Gavelle. Sa likovnim kreatorom lutaka Berislavom Deeliem izgradio je osoben pristup lutkarskom teatru. Reirao je u gotovo svim znaajnijim lutakarskim kuama na prostoru bive Jugoslavije. Dobitnik je brojnih priznanja za svoj rad: Grada Zagreba, Mladog pokoljenja, Udruenja dramskih umjetnika Bosne i Hercegovine, Udruenja dramskih umjetnika Hrvatske, PIF-a. Na sceni mostarskog Pozorita lutaka reirao je dramatizaciju pripovijetke Vladimira Nazora Veli Joe. U ovom Pozoritu se pojavio i kao pisac jedne scenske igre za lutkarski teatar Izgubljeni balon. Sezona 1973/74. Veli Joe

MRKI BORISLAV (Podgorje, 2. 8. 1925. Zagreb, 21. 1. 1994.) Sezona 1987/88. Postolar i vrag NAMETAK MUHAMED HAMICA (vidi u GLUMCI) A) Reije: Sezona 1996/97. Igraonica Sezona 1997/98. U svijetu djejih prava; Olovni vojnik; Legenda o rijeci Neretvi Sezona 1998/99. Mali princ (Il Piccolo Principe) Sezona 1999/00. Meco Medi; Patkica Blatkica Sezona 2001/02. Novogodinja pria Sezona 2002/03. Novogodinji voz; Beskuni ljubimac B) Asistencije reije: Sezona 1969/70. Radoznalo slone Sezona 1970/71. Prasii se ne boje vuka; Na putovanju; Medvjedi Prasti nosi; Srekove vragolije; Bezrepi vuk Reponja Sezona 1971/72. Izgubljeni balon; Druina junaka; Drte lopova Sezona 1972/73. Pea i vuk; arobni cvjetii Sezona 1978/79. Bor visok do neba Sezona 1980/81. Ko je izmislio dimnjaara Sezona 1981/82. Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car); Kraljevska jeka 208

PALJETAK LUKO (Dubrovnik, 19. 8. 1943.) On je jedna od najsnanijih pjesnikih linosti posljednje treine XX stoljea na ex-jugoslovenskom prostoru. Za sobom ima dvadesetak knjiga poezije. Pored toga, on pie dramske tekstove, eseje, feljtone, kazaline i likovne kritike. Prevodi sa engleskog, francuskog i slovenskog jezika. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je bio i asistent za hrvatsku knjievnost. Bio je jedan od urednika asopisa Zadarska revija. U zadarskom Kazalitu lutaka radio je kao dramaturg, reditelj i glumac-lutkar. Kad se vratio u Dubrovnik, bio je tajnik i urednik asopisa za kulturu Dubrovnik. lan je Drutva hrvatskih knjievnika, Drutva hrvatskih knjievnih prevodilaca, Dramskih umjetnika Hrvatske, Hrvatskog PEN-a. Dobitnik je niza nagrada. Sezona 1980/81. Snjena kraljica Sezona 1982/83. Palica POPOVI-POZNATOV OLGA (vidi u PISCI i GLUMCI) Sezona 1963/64. arobna kaljaa; Junaci moje ulice RABADAN VOJMIL (vidi u PISCI) Sezona 1967/68. Buco, neu, neu; Mala vila Zlatna ribica Sezona 1968/69. udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia RISTI TODOR Sezona 1988/89. Ginjol u Parizu; Asagao

RODI DUKO (1928. Beograd, 1997.) Studije na Pozorinoj akademiji u Beogradu zavrio je 1953. godine. Prvi angaman je dobio u nikom Narodnom pozoritu, gdje je diplomirao predstavom Kuevlasnik Bernarda Shawa. Od 1967. godine otisnuo se u slobodne umjetnike i reirao irom ex-Jugoslavije. Za pozorite, namijenjeno djeci, zainteresovao se jo u vrijeme svoga boravka u Niu. Od 1976. bio je upravnik Malog pozorita u Beogradu i na toj dunosti ostao do 1985. godine. O njegovom rediteljskom radu glumac Miroslav Simi je zapisao: Nisam sreo reditelja s toliko strpljenja, takta i prilagodljivosti glumcu Potivao je glumaku individualnost. Do krajnjeg rezultata u radu s njim zaista se dolazilo neosetno, bez obzira na teinu glumakog ili animatorskog zadatka. Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice; Sreko meu bubama Sezona 1972/73. Jedna druga Pepeljuga Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka; Baba Roga Sezona 1981/82. Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car); Veliki kikiriki Sezona 1986/87. Pria o Lijevoj guski SOLDATOVI VOJA Roen je u Novom Sadu. Godine 1964. odlazi na studije reije na ljubljansku Akademiju za gledalie, radio, film in televizijo, kod profesora Slavka Jana. Godine 1971. prelazi u Maribor u Slovensko narodno gledalie, u kojem ostaje punih 20 sezona. Za 33 godine rediteljskog rada, reirao je preko 150 pozorinih predstava, a reirao je i na televiziji i radiju. Reirao je u svim slovenakim teatrima, ali i u 209

reditelji

Sarajevu, Tuzli, Rijeci, Osijeku, Kruevcu, Zrenjaninu, Kragujevcu, Banjoj Luci, Subotici i naravno u Novom Sadu, kao i u Nacionalnom teatru u Temivaru (Rumunija). Imao je brojne nastupe i kao glumac u pozoritu, na televiziji i na filmu. Sedam godina je bio upravnik Pozorita mladih u Novom Sadu. Za svoj rediteljski rad dobio je vie znaajnih priznanja. Sada je reditelj u Srpskom narodnom pozoritu. ivi u Novom Sadu. Od 1995. predaje scensku umjetnost na Pedagokoj akademiji, a od 1997. predaje glumu mladim operskim pjevaima i vodi Operski studio na novosadskoj Akademiji umjetnosti. Sezona 2000/01. Ukradena pria; Novogodinja pria STANKOVI SRBOLJUB LULE (vidi u PISCI) Sezona 1962/63. Pria o Lijevoj guski TEOFILOV IVAN Sezona 1975/76. Hrabri olovni vojnik UJEVI MIROSLAV (Beograd, 15. 1. 1940. 28. 11. 1996.) Diplomirao je lutkarsku reiju na Akademiji za pozorite, film, radio i televiziju u Beogradu. Reirao je veliki broj predstava za djecu i odrasle. Meu njima su i: Kapetan Don Piplfoks, Dobro jutro, lopovi, Kuckava bajka. Bavio se i adaptacijama: Hiljadu rei u tri rei Dragana Lukia, Bajka o ribaru i ribici A.S. Pukina. U Mostaru je prvi put gostovao u sezoni 1978/79. kada je, na sceni ovog Pozorita, postavio dramu za mlade Stevana Peia Bor visok do neba. Od tada je bio dosta est gost ove teatarske kue postavljajui, najee, djela Stevana Peia, ali i nekih drugih pisaca i adaptatora.

Sezona 1978/79. Bor visok do neba Sezona 1979/80. Lovaka pria Sezona 1980/81. Partizanska razbibriga; Ko je izmislio dimnjaara Sezona 1982/83. Plava ptica Sezona 1984/85. La i pa; Udarna s Carine VUJOVI RISTO (vidi u GLUMCI) A) Reije: Sezona 1962/63. Lajka i maak Kometa (sa Antom Karaiem) Sezona 1963/64. Zvjezdica Pospanka Sezona 1964/65. Veliki umski dogaaj Sezona 1965/66. Opaki vlastelin; Uzbuna u umi Sezona 1966/67. Kekec; Djeak i vjetar: Izgubljena svirala Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; U umi Djeda Mraza; Opaki vlastelin Sezona 1970/71. Na putovanju Medvjed Prasti nosi; Bezrepi vuk Reponja Sezona 1971/72. Vrtuljak Djeda Mraza; Drte lopova Sezona 1972/73. Pea i vuk arobni cvjetii; Novogodinji program Sezona 1973/74. Novogodinji voz Sezona 1974/75. Plava boja snijega Sezona 1975/76. 210

reditelji

Bajka i Djed Mraz Sezona 1976/77. Trka zbog vuka Sezona 1977/78. Loptica Skoica Sezona 1978/79. Novogodinja klackalica Sezona 1979/80. Zimska bajka; arobna kaljaa Sezona 1980/81. ika Bajkine bajke Sezona 1982/83. Pria o kuici u umici Patkica Blatkica; Kekec Sezona 1987/88. Guliver meu lutkama B) Asistencije reija: Sezona 1963/64. arobna kaljaa Sezona 1964/65. Drveni vojnik i njegovi prijatelji Sezona 1966/67. Bajka iz kofera ( sa Antom Karaiem) Sezona 1969/70. Zaarana braa Sezona 1972/73. Jedna druga Pepeljuga Sezona 1973/74. Veli Joe Sezona 1975/76. Carev pa; Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Gregec Kobilica Sezona 1978/79. Bajka u kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici

Sezona 1985/86. Zlatorog Sezona 1986/87. Pria o repi; Pijetao se sastavlja Sezona 1988/89. Ginjol u Parizu Sezona 1989/90. Zapadna Nigdilija VYSKOIL ZDENJEK Sezona 1966/67. Bajka iz kofera Sezona 1968/69. Vragov most Sezona 1970/71. Prasii se ne boje vuka; Srekove vragolije WIECZORKIEWICZ WOJCIECH (1934.) Roen je u Poljskoj. Studirao je reiju i glumu na Visokoj teatarskoj akademiji i historiju umjetnosti na Varavskom univerzitetu. Od 1953. godine radio je kao glumac, a zatim kao dramaturg, reditelj i direktor u poljskim lutkarskim teatrima. Od 1975. do 1990. bio je profesor na odsjecima za lutkarstvo visokih teatarskih kola u Krakovu i Varavi. Svoje predstave, a reirao ih je preko 100, prezentirao je na mnogim festivalima i gostovanjima u 27 zemalja Evrope, Amerike i Azije. Dobitnik je mnogobrojnih umjetnikih nagrada. Sezona 1987/88. Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici Sezona 2002/03. Zaljubljeni oblak

reditelji

211

ABIANAC KATARINA ADAMOV JOVAN AKSOJ ATILLA ANDRIJANI MARIO BARI SRAN BULI DARIO BERG ALBAN IKI-ETEROVI ZLATA GLIBO SONJA HAJDAREVI VEDRAN HRISTI ZORAN HUA-KARAILI MILADA KARABEG NADIDA NADA KITANOV DUANKA KLOBUAR BOGUMIL KOMNENI MILAN KORENI JURISLAV KOSTI VOJISLAV KOZINA MARIJAN KRNIC BORIS KUREVSKI JERI KUSTURICA ABID LEGRADI OSKAR LESI ENCO MAJARON EDI

MALENOV MALEN MATIJEVI SRAN MIHALJEVI BRANKO MILETI ZORAN MILIEVI FRANO MILUTINOVI BILJANA, SLIKOVI TAJANA I VUKELJA JERKA MOSKOV STEFAN PANDUR MIRO RADO SERGIO SALKOVI DENAN SIMI VOJISLAV SKOPLJAK MUHAMED BRACO SLIKO JOSIP IROLA BOIDAR KORJANEC JOSIP LJIVAC ZDRAVKO TANCL LADISLAV TREKELJ DUKO TRNOVAC SEJO, UPINA AHMET TUDOR EDUARD UHEREK MILAN VASSILEV MILEN

muzi~ari

ABIANAC KATARINA Sezona 1952/53. Marija Kulundi: Ivica i Marica Sezona 1953/54. eljko Hell: Ribar i duh Sezona 1954/55. eljko Hell: Srebrozvjezdana, H. Rai: Deda Mraz ADAMOV JOVAN Sezona 1974/75. Rade Pavelki: Prodavnica lutaka, Ljubivoje Rumovi: Babaroga AKSOJ ATILLA Sezona 2002/03. N. Hikmet: Zaljubljeni oblak ANDRIJANI MARIO Sezona 1990/91. A. S. Pukin: Rusalka BARI SRAN (Beograd, 22. 6. 1927.) Studij kompozicije zavrio je 1956. godine na Muzikoj akademiji u Beogradu. Bio je saradnik i urednik Muzikog programa Radio Beograda. Njegove kompozicije pokazuju stvaraoca koji, ne prekidajui sa tradicijom, nalazi svoj izraz u subjektivno-osjeajnim raspoloenjima. Njegove djeje pjesme zvue prisno i pristupano i onim najmlaim. Poznatija su mu djela za djecu: Lovac Joca, Strani lav, Zato. Pisao je muziku i za pozorite i za televiziju. Sezona 1966/67. Jovan Aleksi: Izgubljena svirala BULI DARIO BERG ALBAN (Be, 9. 2. 1885. 24. 12. 1935.) Sezona 1990/91.

muzi~ari

Wedekind Berg: Lulu Total Recall IKI-ETEROVI ZLATA Sezona 1968/69. Vojmil Rabadan Ivana Brli-Maurani: udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia GLIBO SONJA Sezona 1955/56. Vojmil Rabadan L. Frank Baum: arobnjak iz Oza HAJDAREVI VEDRAN (Mostar, 11. 6. 1981.) Zavrio Medicinsku kolu u Mostaru. Student pravnog fakulteta. Pohaao Muziku kolu u Mostaru. Profesionalno se bavi muzikom od svoje osamnaeste godine. Do sada je izdao tri singl CD-a i tri video spota. Sezona 2000/01. Novogodinja pria Sezona 2002/03. Ljubica Ostoji: Beskuni ljubimac HRISTI ZORAN (Beograd, 30. 7. 1938.) Studij kompozicije zavrio na Muzikoj akademiji u Beogradu. Pobornik je savremenog muzikog govora. Napisao je niz vokalno-orkestralnih djela. Vei broj kompozicija je posvetio razliitim komornim sastavima. Izvanredno mu je djelo muzika za balet Adam i Eva. Pisao je muziku za pozorite, televiziju i filmove: Lelejska gora, Dervi i smrt, uvar plae u zimskom periodu i Pas koji je voleo vozove. Sezona 1981/82. Momilo Popadi: Ko je izmislio dimnjaara HUA-KARAILI MILADA (pratnja na klaviru) 213

Sezona 1953/54. Mladen irola: Rusalka Sezona 1954/55. Mladen irola: Crvenkapica, eljko Hell: Srebrozvjezdana, H. Rai: Deda Mraz, eljko Hell: Zlatokosa, H. Rai: arobne gusle Sezona 1955/56. Vida Taufer Vili Novy: Mojca i ivotinje, Vojmil Rabadan L. Frank Baum: arobnjak iz Oza, Vojmil Rabadan Josip Vandot: Kekec Sezona 1956/57. Vojmil Rabadan Ivana Brli-Maurani: uma Striborova, Niko Kuret Charles Perrault: Maak u izmama KARABEG NADIDA NADA (vidi u GLUMCI) (pratnja na gitari) Sezona 1953/54. eljko Hell: Ribar i duh KITANOV DUANKA (pratnja na klaviru) Sezona 1957/58. Mladen irola: ardak ni na nebu ni na zemlji, Josip Kainar: Zlatokosa, Vojmil Rabadan: La Fontenove basne, Vojmil Rabadan: Mali Pali, Mladen irola: Mali ptiari KLOBUAR BOGUMIL Sezona 1954/55. eljko Hell: Zlatokosa, H. Rai: arobne gusle Sezona 1955/56. Vida Taufer Vili Novy: Mojca i ivotinje Sezona 1956/57. Vojmil Rabadan Ivana Brli-Maurani: uma Striborova, Bedrich Svaton: So vrednija od zlata, Niko Kuret Charles Perrault: Maak u izmama Sezona 1957/58.

Mladen irola: ardak ni na nebu ni na zemlji, Josef Kainar: Zlatokosa, Vojmil Rabadan: La Fontenove basne, Vojmil Rabadan: Mali Pali, Mladen irola: Mali ptiari Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije, Vojislav Vasja Stankovi: Isun-Boi Sezona 1964/65. Vojmil Rabadan: La Fontenove basne Sezona 1965/66. Radovan Miki: Uzbuna u umi, Vojmil Rabadan Josip Vandot: Kekec Sezona 1966/67. Jovan Aleksi: Izgubljena svirala Sezona 1967/68. Boidar Timotijevi: Utva Zlatokrila Sezona 1982/83. Vojmil Rabadan Josip Vandot: Kekec KOMNENI MILAN Sezona 1986/87. Stevan Pei: Pria o repi KORENI JURISLAV (Zagreb, 1915. Sarajevo, 1974.) Diplomirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu i na Kazalinoj akademiji, odsjek reije, a na Srednjoj muzikoj koli Muzike akademije u Zagrebu uio klavir i kontrabas. Bio je korepetitor zagrebake Opere i kontrabasist orkestra Radio Zagreba. Od 1946. do 1952. godine je operni reditelj i direktor Opere na Rijeci. U Sarajevo je doao 1952. godine kao operni reditelj, a zatim je osnovao Malo pozorite, kasnije Kamerni teatar 55, i inaugurirao Festival malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu. Jedno je vrijeme obavljao dunost direktora Pozorita mladih u Sarajevu. Bio je svestran i matovit umjetnik. Za njegove operne reije je reeno: Neke od njegovih reija, po 214

muzi~ari

svojoj scenskoj izraajnosti i saetosti, predstavljaju izuzetna ostvarenja u novijoj jugoslovenskoj scenskoj umjetnosti (Slobodan piri). Sezona 1969/70. Jozef Per Leo Spail: Guliver meu lutkama Sezona 1972/73. Hana Januevska: Tigriek KOSTI VOJISLAV (Beograd, 21. 9. 1931.) Studirao je kompoziciju na Muzikoj akademiji u Beogradu. Ostvario je niz instrumentalnih i vokalnih kompozicija sa sklonou prema humoru i groteski. Povremeno se oslanjao na folklorne elemente. Pisao je muziku za veliki broj scenskih djela, za balet i film. Poznata je njegova protestna pjesma Balada o Teodorakisu. Sezona 1978/79. Stevan Pei: Bor visok do neba KOZINA MARIJAN (Novo Mesto, 4. 6. 1907. Novo Mesto, 19. 6. 1966.) Studirao je na Univerzitetu u Ljubljani matematiku, a na Konzervatorijumu violinu. Svirao je u opernom orkestru. Na Muzikoj akademiji u Beu diplomirao kompoziciju. Pisao je u dotjeranom i izvornom slogu. Oslanjao se na narodni melos i postizao karakteristine, ponekad i naturalistike izgradirane zvune linije. Posebnim muzikim kvalitetima su se odlikovale njegove Balade Petrice Kerempuha, a meu solo pjesmama isticala se, svojom dojmljivou, pjesma Ciganin hvali svoga konja. Sezona 1955/56. Vojmil Rabadan Josip Vandot: Kekec KRNIC BORIS (Kostajnica, 21. 10. 1900. Zagreb, 24. 8. 1979.) Muziko obrazovanje je stekao na Muzikoj

akademiji u Zagrebu. Preko 25 godina je bio nastavnik muzike na srednjoj koli u Zagrebu, a radio je i kao dirigent pjevakih drutava. Ogledao se u mnogim muzikim vrstama, ali je posebno rado pisao za djecu. Njegov muziki govor se oslanjao na narodni melos, pa je bio prijemiv za iroki auditorij. Sezona 1953/54. Mladen irola: U carstvu patuljaka KUREVSKI JERI Sezona 1987/88. Marija Konopnjicka: Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici KUSTURICA ABID (Herceg Novi, 29. 6. 1942.) Diplomirao je na Muzikoj akademiji u Sarajevu, gdje je zavrio i postdiplomske studije. Svoje muziko obrazovanje usavravao je u New Yorku, Washingtonu i Los Angelesu. Bio je dirigent Simfonijskog orkestra u Mostaru. Sezona 1968/69. Vojtech Cinybulk: Ostrvo izgubljenih elja Sezona 1974/75. Grigor Vitez: Plava boja snijega LEGRADI OSKAR (klavirska pratnja) Sezona 1953/54. Mladen irola: U carstvu patuljaka LESI ENCO Sezona 1984/85. Dragan Luki: La i pa MAJARON EDI (Ljubljana, 13. 10. 1940.) Studij muzike zavrio je na Akademiji za glazbu u Ljubljani. Afirmirao se kao daroviti komorni muziar 215

muzi~ari

i dugogodinji prvi violonelist Simfonijskog orkestra RTV Ljubljana. Bio je lan Gudakog kvarteta Radio Ljubljane. Ipak, istinsku afirmaciju je stekao kao reditelj lutkarskih pozorita. Sezona 1976/77. Fran Levstik: Martin Krpan, Zdenjek Florijan: Tobija Sezona 1981/82. Vlasta Pospiilova: Kraljevska jeka Sezona 1984/85. Desanka Maksimovi: Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Zdravko Ostoji: Zlatorog Sezona 1989/90. Eleanor Farjeon: Zapadna Nigdilija MALENOV MALEN (Sofija, Bugarska 28. 2. 1978.) Apsolvent je Filozofskog fakulteta i student etvrte godine psihologije na Univerzitetu Sv. Kliment Ohridski. Na istom fakultetu je specijalizirao djeju filozofiju. Od 1998. pohaa kurs Psihodramskog treninga u Psychotherapy 2000 fondaciji, te trenutno zavrava stupanj psihodramskog asistenta. Godine 1997. je izveo sopstvene muzike komade za Deveti internacionalni forum kompjuterskih umjetnosti Computer Space u Sofiji. Tokom perioda 1998. 2000. kreirao je originalnu muziku i zvuni dizajn za pet lutkarskih predstava, te u kratkom vremenu animirao crtani film. MATIJEVI SRAN (Sarajevo, 13. 3. 1928.) Diplomirao je na Arhitektonsko-urbanistikom fakultetu u Sarajevu gdje je kasnije radio i kao profesor. U okviru redakcije zabavne muzike Radio Sarajeva, osnovao je 1958. godine Veliki plesni orkestar. Za svoje kompozicije dobivao je nagrade i priznanja. Ogledao se i na podruju scenske i filmske muzike. Njegova kompozicija ivot je sklopio krug

muzi~ari

predstavljala je ex-Jugoslaviju na Pjesmi Evrovizije 1964. godine. Sezona 1979/80. Genadij Matvejev: arobna kaljaa MIHALJEVI BRANKO (Zagreb, 19. 1. 1931.) Bio je kompozitor s izrazitim smislom za spontano voenje melodijske linije. Najvei dio svoga muzikog stvaranja je posvetio muzikom kazalitu. U suradnji sa Ratkom Zvrkom napisao je brojne djeje operete i mjuzikle. Autor je prvog slavonskog mjuzikla Slavonska rapsodija. Meu istaknute djeje mjuzikle spadaju Zeko, Zriko i Janje i Veliki umski dogaaj. Sezona 1962/63. Branko Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje MILETI ZORAN Sezona 1981/82. Ksenija Stojanovi: Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car) MILIEVI FRANO Sezona 1962/63. Anatolij Karanov Vladimir Levin: Hvalisavi maak, Dr. Jan Malik: Loptica Skoica Sezona 1963/64. Genadij Matvejev: arobna kaljaa, Fran Milinski: Zvjezdica Pospanka Sezona 1964/65. Zdenjek Bezdjek: Drveni vojnik i njegovi prijatelji MILUTINOVI BILJANA, SLIKOVI TAJANA I VUKELJA JERKA (klavirska pratnja) Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije (sa Jerkom Vukelja), Vojislav Vasja Stankovi: Isun-Boi, Branko Mihaljevi: Zeko, Zriko i Janje 216

muzi~ari

MOSKOV STEFAN Sezona 1975/76. Ivan Teofilov: Hrabri olovni vojnik PANDUR MIRO (Zagreb, 18. 10. 1964.) Diplomirao 1990. na Pravnom fakultetu u Mostaru. Od najranijeg djetinjstva zaljubljenik u muziku i gitaru. U periodu od 1978. do 1981. bio je solo gitarista ansambla Mostarske kie. Kompozitor i muziki producent, aktivno radi na edukativnim programima za djecu, kao i na scenskoj i ambijentalnoj muzici. Sezona 1997/98. M. Nametak: Legenda o rijeci Neretvi Sezona 2002/03. Novogodinji voz RADO SERGIO (vidi u GLUMCI) Sezona 1997/98. U svijetu djejih prava (izbor poezije M. Nametak) Sezona 2002/03. Novogodinji voz SALKOVI DENAN (Konjic, 2. 1. 1945. Split, 20. 7. 1988.) Ljekar, kompozitor, kantautor, tekstopisac, padobranac, letaki jedriliar. Nakon zavrenih Gimnazije Aleksa anti u Mostaru i Medicinskog fakulteta u Beogradu, specijalizirao je otorinolaringologiju u Zagrebu. Objavio je zbirku pjesama za djecu C ciklama, za koju e dobiti nagradu na Oktobarskim poetskim drugovanjima Tuzla 87 za najbolju knjigu proze i poezije bosanskohercegovakih pisaca za djecu. Umro je od posljedica nesree 20. jula 1988. godine, nakon pada njegove jedrilice. Sezona 1975/76.

Jovo Spaji: Bajka i Djed Mraz Sezona 1977/78. Jan Malik: Loptica Skoica Sezona 1979/80. Jovo Spaji: Zimska bajka Sezona 1980/81. Jiri Streda: ika Bajkine bajke SIMI VOJISLAV (Beograd, 18. 3. 1924.) Na Muzikoj akademiji u Beogradu diplomirao dirigovanje, a zatim i kompoziciju. Bio je dirigent JAZZ orkestra Radio Beograda i dirigent Akademskog hora Branko Krsmanovi. U sreditu njegovog umjetnikog interesovanja bile su kompozicije za simfonijski dez orkestar, u kojima je, na suptilan nain, povezivao karakteristike deza i muzikog folklora, posebno na motive iz Mokranjevih rukoveti. Pisao je muziku za pozorite, film, televiziju i za radiodrame. Sezona 1963/64. Olgica Poznatov: Junaci moje ulice SKOPLJAK MUHAMED BRACO Sezona 1988/89. Leo Mojinski Jan Wilowski: Ginjol u Parizu, ikamacu Tokusa: Asagao SLIKO JOSIP (Novi Sad, 18. 5. 1947.) Sezona 1981/82. Nace Simoni: Veliki kikiriki Sezona 1984/85. Refik Hamzi: Udarna sa Carine IROLA BOIDAR (akanje kraj Karlovca, 20. 12. 1880. Zagreb, 10. 4. 1956.) Na Sveuilitu u Zagrebu diplomirao matematiku i 217

fiziku, a studij muzikologije i doktorat zavrio je na Univerzitetu u Beu. Kompoziciju je privatno uio kod Ivana pl. Zajca. Bio je srednjokolski profesor, kustos i direktor Etnografskog muzeja i direktor Muzike akademije. Dugo je godina bio redovni lan J(H)AZU. irola je bio pristalica nacionalnog muzikog smjera, to se oitovalo u njegovoj simfonijskoj poemi Notturno, nainjenoj prema Nazorovoj pjesmi uma bez slavuja. Ponirao je u sutinu folklora i u njemu otkrivao zakonitosti narodnih napjeva. U njegovoj, pak, vokalnoj lirici posebno mjesto zauzimaju pjesme na kajkavske stihove Dragutina Domjania. Bavio se i skupljanjem grae za povijest hrvatske muzike. Njegovo djelo Pregled povijesti hrvatske muzike bilo je prva cjelovita povijest hrvatske glazbe. Sezona 1953/54. Mladen irola: Rusalka Sezona 1954/55. Mladen irola: Crvenkapica KORJANEC JOSIP (Rasinja kraj Koprivnice, 27. 1. 1933.) Diplomirao je na Muzikoj akademiji u Beogradu, na odsjeku za muziku teoriju. Od 1969. godine bio je dirigent u Mostaru i Skoplju. U svojim djelima je posebno iskazivao smisao za dramatiku muzikog kazivanja. Oslanjao se na narodni melos. Jedno od najznaajnijih njegovih djela je Nema ljepe pjesme od istine gdje se prepliu tri osnovna motiva njegove inspiracije ratnim zbivanjima roenje, ivot i smrt. U Mostaru je vodio Simfonijski orkestar i klapu Mostar. Sezona 1969/70. Casianova Dvorsky: Radoznalo slone Sezona 1979/71. Jozef Lipa Jan Wilkowski: Na putovanju Medvjedi Prasti nosi Sezona 1971/72.

muzi~ari

Davor Mladinov: Izgubljeni balon, Branko opi: Druina junaka LJIVAC ZDRAVKO Sezona 1986/87. Dane Zajc: Pijetao se sastavlja TANCL LADISLAV Sezona 1970/71. Jiri Jaro: Prasii se ne boje vuka TREKELJ DUKO (Mostar, 23. 7. 1941. Makarska, 2003.) Sezona 1965/66. Radovan Miki: Uzbuna u umi Sezona 1971/72. tefan mihl: Drte lopova Sezona 1972/73. Sergej Prokofjev: Pea i vuk Jaroslav Luka: arobni cvjetii Sezona 1973/74. Vojmil Rabadan Ivana Brli-Maurani: egrt Hlapi TRNOVAC SEJO, UPINA AHMET Sezona 1982/83. Stevan Pei: Plava ptica TUDOR EDUARD Sezona 1967/68. Vojmil Rabadan: Buco, neu, neu; Vojmil Rabadan: Mala vila Zlatna ribica UHEREK MILAN Sezona 1969/70. J. varc: Zaarana braa VASSILEV MILEN Sezona 2000/01. Chales Perrault: Maak u izmama 218

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

ANTONAKAKI AIKATERINI ATLAGI ANGELINA BABOVI MILIVOJE BAVAROVA SILVA BIJEDI MIRSAD BILEK IVICA BOKI MILIVOJE BRANKOVI AURELIJA CASERMAN BRANKO I ERNIC MIRKO CONEV IVAN ISTOPOLJSKI MIRJANA ERI HATIDA TIDA ERNA MARKETA FARKAOVA EVA FENCLOVA JARMILA FREYER AGATA GETOVA IVANKA GRKOVA S., SEJKOV M., BENKOVSKI R., KIRILOVA G., NIKOLOVA F. I STOILOVA V. HAJNAL ULA HAVLIK VACLAV

KAZAZI MENSUR KITAK FRANJO KOI IMRE KUKI IVORAD KURT JADRANKA I SELIMHODI SELMA MARKOVINA ELJKO NJIRI NIKOLA PENGOV AJA PLATEK FRANTIEK POPOVI VANJA RASLI VESELA ROKOMANOV VASSIL SAMARDI DOBRIVOJE BOBO SERAFINOVI LEOKADIJA STOJAKOVI BRANKO TERMAI URO VOLJEVICA MUSTAFA ICO WITTMANN-DRMA ELIZABETA ZAVARSKI JAN ZORICA ELJKO

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

ANTONAKAKI AIKATERINI (Atena, 1964.) (scenograf, koreograf, lutke i kostimografija) Zavrila Nacionalnu kolu plesa u Francuskoj 1982. godine, Internacionalnu akademiju plesa u Lionu i Nacionalni konzervatorij (lutkarska sekcija) u Lionu 1985. godine. Pohaala Atelje vokalnog istraivanja Roy Hart Theatra i Atelje scenskog pokreta Theatre du mouvement 1987. godine. Godine 1990. zavrila je Visoku nacionalnu kolu umjetnosti lutkarstva u Francuskoj. Sezona 1990/91. Strijela vremena; Rusalka ATLAGI ANGELINA (kostimograf) Sezona 1990/91. Lulu Total Recall BABOVI MILIVOJE (majstor lutaka) Sezona 1963/64. Zvjezdica Pospanka BAVAROV SILVA (Plovdiv, Bugarska, 11. 4. 1953.) (kostimograf i scenograf) Godine 1973. diplomirala je na Akademiji lijepih umjetnosti u Sofiji, a 1980. na istom fakultetu diplomirala je i scenografiju. Od 1980. do 1997. radila je kao scenograf u Dravnom pozoritu lutaka u Plovdivu. Profesor je scenografije na Nacionalnoj akademiji teatarskih i filmskih umjetnosti, te profesor likovne umjetnosti na Akademiji lijepih umjetnosti u Sofiji. Od 1997. scenograf je teatra ATELIE 313, Sofija. lan je Unije bugarskih umjetnika i UNIME. Imala je 10 samostalnih izlobi, te 40 puta uestvovala na meunarodnim izlobama u Evropi, SAD-u, Kubi, Japanu itd. Autor je scenografija za preko 50

lutkarskih predstava u Bugarskoj i inostranstvu. Za svoj rad dobila je nekoliko znaajnih nagrada. Sezona 2001/02. Dvije princeze (kostimograf) BIJEDI MIRSAD (Sarajevo, 19. 7. 1953.) (scenograf i izrada lutaka) Od 1973. do 1993. ivio je u apljini kao slobodni umjetnik. Bavi se vajarstvom i uestvovao je na nekoliko umjetnikih kolonija. Od 1997. godine radi u Pozoritu lutaka Mostar kao majstor scene i scenograf. Sezona 1996/97. Igraonica Sezona 1997/98. U svijetu djejih prava; Olovni vojnik; Legenda o rijeci Neretvi Sezona 1998/99. Mali princ Sezona 1999/00. Meco Medi Sezona 2000/01. Novogodinja pria Sezona 2002/03. Novogodinji voz BILEK IVICA (Sarajevo, 7. 12. 1927.) (majstor lutaka) U Sarajevu je zavrio gimnaziju i 1948. godine poeo raditi u Ministarstvu poljoprivrede. Nakon dvije godine je poeo raditi u Pozoritu za mlade u Sarajevu kao glumac-lutkar. Susret sa scenografom Ajom Pengov za njega je bio presudan. Radei s njom na kreacijama lutaka, stjecao je potrebna iskustva koja e mu omoguiti ne samo da se osamostali ve da upravo u tome posvjedoi sebe kao umjetnika. Postao je najznaajniji kreator lutaka u 220

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

bosanskohercegovakim lutkarskim teatrima, mada je svojim umijeem nadilazio regionalna ogranienja i sticao afirmaciju na irim prostorima. Sezona 1980/81. ika Bajkine bajke Sezona 1981/82. Kraljevska jeka Sezona 1984/85. Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Ko umije, njemu dvije Sezona 1986/87. Pria o Lijevoj guski Sezona 1987/88. Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici; Guliver meu lutkama; Postolar i vrag Sezona 1988/89. Bajkom u susret Djeda Mrazu Sezona 1989/90. Zapadna Nigdilija Sezona 1990/91. Lulu Total Recall Sezona 2002/2003. Zaljubljeni oblak BOKI MILIVOJE (Domaevo kod Trebinja, 1. 4. 1934.) (majstor lutaka, scenograf, kostimograf) U Mostar je doao iz Trebinja 1962. godine. Kao vajar je radio u Pozoritu lutaka do 1986. godine. U Mostaru je ivio do 1993. godine. Danas ivi i stvara u Trebinju i Berlinu. Sezona 1962/63. Isun-Boi ( sa Nikolom Njiriem); Zeko, Zriko i Janje; Hvalisavi maak; Loptica Skoica; Lajka i maak Kometa Sezona 1963/64. arobna kaljaa; Zvjezdica Pospanka; Djevojica sa ibicama; Junaci moje ulice

Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice; Sreko meu bubama; Veliki umski dogaaj; La Fontenove basne Sezona 1965/66. Opaki vlastelin; Kua na rubu ume; Uzbuna u umi Sezona 1966/67. Kekec; uma Striborova; Djeak i vjetar; Izgubljena svirala Sezona 1967/68. Buco, neu, neu; Mala vila Zlatna ribica; La Fontenove basne; Bijeli golub Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; Vuk i kozlii; udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia; U umi Djeda Mraza; Opaki vlastelin Sezona 1969/70. Radoznalo slone; Pria o kuici u umi Patkica Blatkica; Guliver meu lutkama Sezona 1970/71. Na putovanju Medvjedi Prasti nosi; Srekove vragolije; Bezrepi vuk Reponja Sezona 1971/72. Izgubljeni balon; Druina junaka; Vrtuljak Djeda Mraza; Drte lopova Sezona 1972/73. Pea i vuk arobni cvjetii; Novogodinji program; Jedna druga Pepeljuga; Tigriek Sezona 1973/74. Novogodinji voz; egrt Hlapi; Veli Joe Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka; Baba Roga Sezona 1975/76. Bajka i Djeda Mraz; Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Trka zbog vuka; Gregec Kobilica Sezona 1977/78. Loptica Skoica (izrada kostima) Sezona 1978/79. Bor visok do neba; Novogodinja klackalica 221

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

Sezona 1979/80. Lovaka pria; Zimska bajka; arobna kaljaa Sezona 1980/81. Partizanska razbibriga (scena i kostimi); Ko je izmislio dimnjaara (scena i kostimi) Sezona 1981/82. Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car); Veliki kikiriki (potpuna scenska obrada) Sezona 1982/83. Plava ptica; Pria o kuici u umici Patkica Blatkica; Kekec; Palica (scenografija i kostimi) Sezona 1984/85. La i pa; Udarna s Carine Sezona 1985/86. Zlatorog BRANKOVI AURELIJA (Hrvatska Dubica, 24. 4. 1903. Lipik, 23. 5. 1968.) (scenograf) Roditelji joj potjeu iz Kreeva. Osnovnu kolu je zavrila u Derventi, a srednju u Sarajevu. Izmeu dva svjetska rata je zavrila Viu pedagoku kolu u Zagrebu, a zatim Akademiju visoke mode u Parizu. Radila je kao modelistica u poznatim parikim modnim salonima. Po sugestijama slikara Krste Hegeduia i Jerolima Miea, postala je stipendista Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u etrdesetoj godini. Diplomirala je 1947. godine. Jedno je vrijeme radila u Beogradu kao modni kreator u svom salonu. Kao scenograf i kostimograf je poela raditi u Osijeku, a zatim je u sezoni 1949/50. prela u Narodno pozorite u Sarajevu. Prije angamana u ovom Pozoritu je, kao gost, uradila kostime za Molijerovog Don uana, a kao stalno zaposlena uradila je kostime za Nuievog Pokojnika i Sterijinog Kir Janju, a scenografiju i kostime za Molijerovog Uobraenog bolesnika. Poslije toga je bila angairana u Duga filmu u Zagrebu, a potom je u Banjoj Luci provela tri sezone od 1951. do 1954.

godine. Iz Banje Luke je stigla u mostarsko Narodno pozorite gdje je ostala do 1956. godine i ponovo se vratila u Osijek gdje je ostala do smrti. U Sarajevu je opremila knjigu Narodne igre iz okolice Sarajeva, likovno opremala brojne slikovnice i radila ilustracije i likovne priloge u bosanskohercegovakim listovima. Za njen rad se kae da njena kostimska oprema predstava uvjerava u struno poznavanje epohe djela, stilsku autentinost i prefinjeni ukus (Paali Ili). Sezona 1953/54. U carstvu patuljaka Sezona 1954/55. Crvenkapica; Srebrozvjezdana; Deda Mraz; Zlatokosa arobne gusle. Sezona 1955/56. Mojca i ivotinje; arobnjak iz Oza; Kekec Sezona 1958/59. Mali Pali; Mali ptiari; Ko se hvali, sam se kvari CASERMAN BRANKO I ERNIC MIRKO (izrada lutaka) Sezona 1978/79. Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici Sezona 1979/80. Lovaka pria CONEV IVAN (umen, Bugarska, 1928.) (scenograf, kostimograf, kreator lutaka, slikarski radovi i design svjetla) Godine 1954. diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Sofiji. Radi kao pozorini umjetnik scenograf. Napravio je scenografije za vie od 250 predstava. Ovo mu je pedeseto gostovanje u inostranim teatrima (Njemaka, Poljska, Rusija, Uzbekistan, Maarska, eka, Slovaka, Jugoslavija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina...). Prvu nagradu za scenografiju i reiju dobio je daleke 1967. godine na Prvoj smotri lutkarskih teatara u Bugarskoj. Od tada 222

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u svojoj zemlji i zemljama u kojima je radio. Sezona 2000/01. Maak u izmama ISTOPOLJSKI MIRJANA (Kiseljak, 1959.) (kostimi, scenografija i kreacija lutaka) Zavrila Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radi u Pozoritu mladih u Sarajevu kao vajar izvoa i povremeno kao scenograf i kostimograf. Sezona 2002/03. Beskuni ljubimac ERI HATIDA TIDA (Mostar, 6. 11. 1913. 6. 4. 2002.) (izrada kostima) Zavrila u Mostaru ensku zanatsku kolu 1931. godine. Bavila se veoma uspjeno amaterskom glumom. Bila glumica u Pozoritu narodnog osloboenja Hercegovine (PNOH) u periodu maj 1944. juli 1945. godine, a zatim u Amaterskom pozoritu RKUD-a Abraevi. Poslije Drugog svjetskog rata, radila kao namjetenik u Okrunom antituberkuloznom dispanzeru. Osnivanjem Narodnog pozorita Mostar (1949.), radi u ovoj pozorinoj kui kao rukovodilac krojake radionice. Angairana je u Narodnom pozoritu, esto, i kao glumica. Sezona 1953/54. U carstvu patuljaka Sezona 1954/55. Crvenkapica; Srebrozvjezdana; Deda Mraz; Zlatokosa; arobne gusle Sezona 1955/56. Mojca i ivotinje; arobnjak iz Oza; Kekec Sezona 1956/57. uma Striborova; Dugonja, Trbonja i Vidonja; So vrednija od zlata; Maak u izmama

Sezona 1957/58. ardak ni na nebu ni na zemlji; Zlatokosa Sezona 1958/59. La Fontenove basne; Mali Pali; Mali ptiari; Ko se hvali sam se kvari Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije; Isun-Boi; Zeko, Zriko i Janje; Loptica Skoica ERNA MARKETA (scenograf) Sezona 1988/89. Ginjol u Parizu; Asagao FARKAOVA EVA (lutke i kostimi) Sezona 1986/87. Pria o repi FENCLOVA JARMILA (scenograf) Sezona 1966/67. Bajka iz kofera (sa Vaclavom Havlikom) Sezona 1968/69. Vragov most (sa Milivojem Bokiem) Sezona 1970/71. Prasii se ne boje vuka FREYER AGATA (Ljubljana, 1946.) (scenograf, kreacija lutaka, kostimografija) Studirala slikarstvo na Likovnoj akademiji u Ljubljani i posvetila se iskljuivo likovnom oblikovanju lutkarskih predstava. Svojim izrazito stiliziranim kreacijama koje je napravila za mostarsko Pozorite lutaka, prepunim vrlo zanimljivih lutkarskih rjeenja, stilski jedinstvenih i promiljenih do najsitnijeg detalja lutke, scene ili rekvizita, ostavila je znaajan trag u radu ove kue. Stalno trai nove materijale, od 223

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

pjenaste gume i stiropora, u ranom periodu, do prua i granja i prozirne plastike, u kasnijem stvaralakom periodu. Vrh njene njene estetike je serija marioneta za predstavu Ako je vjerovati mojoj baki Desanke Maksimovi u reiji Edija Majarona, raene upravo za Pozorite lutaka Mostar. Likovno je oblikovala vie televizijskih serija, samostalno radila na podruju cijele bive Jugoslavije i u Italiji, te na susretima lutkara Bosne i Hercegovine etiri puta je nagraena. Sezona 1976/77. Martin Krpan; Tobija Sezona 1978/79. Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici Sezona 1981/82. Kraljevska jeka Sezona 1984/85. Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Ko umije, njemu dvije Sezona 1989/90. Zapadna Nigdilija GETOVA IVANKA (izrada lutaka i scenografije) Zavrila Akademiju likovnih umjetnosti odsjek slikarstvo, 1970. godine u Sofiji. Odmah poela raditi u Centralnom lutkarskom pozoritu u Sofiji. etiri godine radila u Pozoritu lutaka u umenu. Do sada napravila lutke za vie od 150 predstava. esto je saraivala sa Ivanom Conevom na zajednikim projektima. Gostovala u pozoritima lutaka u inostranstvu, a za mnoge svoje kreacije dobila je i nagrade. Sezona 2000/01. Maak u izmama GRKOVA S., SEJKOV M., BENKOVSKI R., KIRILOVA G., NIKOLOVA F. I STOILOVA V. (izrada dekoracije i lutaka)

Sezona 2001/02. Dvije princeze HAJNAL ULA (majstor lutaka) Sezona 2000/01. Ukradena pria HAVLIK VACLAV (scenograf) Sezona 1964/65. Drveni vojnik i njegovi prijatelji Sezona 1966/67. Bajka iz kofera (sa Jarmilom Fenclovom) Sezona 1968/69. Vragov most (sa Dobrivojem Samardiem) Sezona 1969/70. Zaarana braa KAZAZI MENSUR (Nevesinje, 5. 4. 1939.) (izrada kostima) Zavrio je Modno-modelarsku kolu u Mariboru. Od 1977. radi kao kroja u Narodnom pozoritu Mostar. Kostimi iz predstave Don uan koje je uradio bili su na izlobi u Parizu i dobili nagradu. U Pozoritu lutaka radio je kostime za nekoliko predstava. Sezona 2000/01. Maak u izmama Sezona 2001/02. Dvije princeze Sezona 2002/03. Zaljubljeni oblak KITAK FRANJO (majstor lutaka) Sezona 1952/53. Ivica i Marica; arobni lijek; Aladin i arobna lampa Sezona 1953/54. 224

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

Ribar i duh; Rusalka; U carstvu patuljaka Sezona 1954/55. Crvenkapica; Srebrozvjezdana; Deda Mraz; Zlatokosa; arobne gusle Sezona 1955/56. Mojca i ivotinje Sezona 1957/58. ardak ni na nebu ni na zemlji; Zlatokosa Sezona 1958/59. La Fontenove basne (sa Ajom Pengov); Mali Pali KOI IMRE (scenograf, kostimograf i kreator lutaka) Sezona 2000/01. Ukradena pria KUKI IVORAD (scenograf) Sezona 1956/57. uma Striborova; Maak u izmama KURT JADRANKA I SELIMHODI SELMA (scenografija i izrada lutaka) Sezona 2001/02. Novogodinja pria MARKOVINA ELJKO (majstor lutaka) Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije NJIRI NIKOLA (Ljuba kod Dubrovnika, 6. 9. 1921. Dubrovnik, 21. 1. 2001.) (scenograf) Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, zatim osam godina radio u majstorskoj radionici Antuna Augustinia. Usavravao se u Italiji, Francuskoj i Njemakoj. U Mostar se doselio

1959. godine. Sezona 1962/63. Isun-Boi PENGOV AJA (majstor lutaka, scenograf) Jedno od znaajnih imena za lutkarsku scenu bive Jugoslavije. Godine 1954. dola je iz Ljubljane u Pozorite lutaka Sarajevo. Jedan od njenih pomonika bio je i Ivica Bilek. Sezona 1956/57. Maak u izmama Sezona 1958/59. La Fontenove basne PLATEK FRANTIEK (majstor lutaka) Sezona 1969/70. Zaarana braa POPOVI VANJA (Vrac, 1949.) (scenograf, kostimograf i kreacija lutaka) Osnovnu kolu i gimnaziju zavrila u Sarajevu, a na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Beogradu diplomirala 1973. godine, u klasi profesora Duana Ristia. Za svoj kostimografski rad dobila je brojna priznanja: na Trijenalu baleta u Ljubljani, na Pozorinim igrama u Jajcu, na Danima satire u Zagrebu, na Sterijinom pozorju u Novom Sadu. Za izradu kostima prilikom otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu dobila je estoaprilsku nagradu grada Sarajeva. U Pozoritu lutaka u Mostaru uradila je kostime, scenografiju i kreaciju lutaka za predstavu Zaljubljeni oblak. Sezona 2002/03. Zaljubljeni oblak

225

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

RASLI VESELA (scenograf) Bila je prvi scenograf i kostimograf Pozorita lutaka Mostar. Sezona 1952/53. Snjeana i sedam patuljaka; Ivica i Marica; arobni lijek; Aladin i arobna lampa Sezona 1953/54. Ribar i duh; Rusalka ROKOMANOV VASSIL (Sliven, Bugarska, 27. 1. 1954.) (scenografija i kreacija lutaka) Godine 1980. diplomirao je scenografiju na Nacionalnoj akademiji lijepih umjetnosti u Sofiji, kod profesora Assena Stoicheva. Doktor je umjetnikih nauka. Od 1980. do 1984. bio je scenograf u dramskom teatru Kurdjali. Od 1992. godine scenograf je u teatru ATELIE 313, Sofija. Profesor je scenografije od 1992. na Nacionalnoj akademiji teatarske i filmske umjetnosti u Sofiji. Bio je dizajner u vie od 40 predstava razliitih dramskih i lutkarskih teatara u Bugarskoj i inostranstvu. Uestvovao je i na nekoliko izlobi scenografije. Za svoj rad dobio je nekoliko znaajnih nagrada. Sezona 2001/02. Dvije princeze SAMARDI DOBRIVOJE BOBO (Mostar, 22. 12. 1932. Mostar, 27. 2. 1993.) (scenograf i kostimograf) kolu primijenjenih umjetnosti pohaao u Sarajevu i Herceg Novom. Samostalno je poeo izlagati 1960. godine. Izlagao je u Sarajevu (1961. i 1970.), u Dubrovniku (1967.) i vicarskoj. Dobitnik je brojnih nagrada: na Drugom trijenalu jugoslavenskog savremenog crtea u Somboru, Kolonije Poitelj, Petog sarajevskog salona. Veliki dio njegovog opusa u oblasti scenografije, kostimografije i kreiranja lutaka

nastao je u mostarskim pozoritima. Za ovaj dio svoga posla dobio je devet nagrada na festivalima u Bosni i Hercegovini i bivoj Jugoslaviji. Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije; Isun-Boi; Zeko, Zriko i Janje; Hvalisavi maak; Loptica Skoica; Lajka i maak Kometa Sezona 1963/64. arobna kaljaa; Zvjezdica Pospanka; Djevojica sa ibicama; Junaci moje ulice Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice; Sreko meu bubama; Veliki umski dogaaj; La Fontenove basne Sezona 1965/66. Opaki vlastelin; Kua na rubu ume; Uzbuna u umi Sezona 1966/67. Kekec; uma Striborova; Djeak i vjetar; Izgubljena svirala Sezona 1967/68. Utva Zlatokrila; Buco, neu, neu; Mala vila Zlatna ribica; La Fontenove basne; Bijeli golub Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; Vuk i kozlii; udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia; U umi Djeda Mraza; Vragov most (sa Vaclavom Havlikom); Opaki vlastelin Sezona 1969/70. Radoznalo slone; Pria o kuici u umi Patkica Blatkica; Guliver meu lutkama Sezona 1970/71. Na putovanju Medvjedi Prasti nosi; Srekove vragolije; Bezrepi vuk Reponja Sezona 1971/72. Izgubljeni balon; Druina junaka; Vrtuljak Djeda Mraza; Drte lopova Sezona 1972/73. Pea i vuk arobni cvjetii; Novogodinji program; Jedna druga Pepeljuga; Tigriek Sezona 1973/74. 226

Novogodinji voz; egrt Hlapi; Veli Joe Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka; Plava boja snijega; Baba Roga Sezona 1975/76. Carev pa; Bajka i Djed Mraz; Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Trka zbog vuka; Gregec Kobilica Sezona l977/78. Loptica Skoica Sezona 1978/79. Bor visok do neba; Novogodinja klackalica Sezona 1979/80. Lovaka pria; Zimska bajka; arobna kaljaa Sezona 1980/81. ika Bajkine bajke Sezona 1981/82. Mala princeza Sezona 1982/83. Plava ptica; Pria o kuici u umici; Kekec Sezona 1984/85. La i pa; Udarna s Carine Sezona 1986/87. Pria o Lijevoj guski Sezona 1987/88. Guliver meu lutkama; Postolar i vrag Sezona 1988/89. Bajkom u susret Djeda Mrazu SERAFINOVI LEOKADIJA (scenograf i majstor lutaka) Sezona 1987/88. Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici STOJAKOVI BRANKO (Zadar, 1937. Zagreb, 1992.) (scenograf) Svoju stvaralaku karijeru zapoeo je u zadarskom Kazalitu lutaka, tu se razvio u umjetnika koji je

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

stekao i meunarodnu reputaciju. On je ruio sve ustaljene ablone i otiskivao se u nove prostore na putu k samosvojnoj scenskoj metafori da bi lutke oslobaao iz barokne kazalite kutije, oslobodio ih oponaanja dramskog teatra i omoguio novu dimenziju kretanja, dodajui svemu tome i animaciju cijelog prostora. Neiscrpno matovit, uvijek s novim zamislima, stalno je teio k totalnom, poetskom kazalitu (Abdulah Seferovi, Slobodna Dalmacija, 23. 6. 1992.). Sezona 1980/81. Snjena kraljica Sezona 1986/87. Pijetao se sastavlja TERMAI URO (Zemun, 6. 1. 1930.) (scenograf) U Beogradu je diplomirao na Odsjeku scenografije pri Fakultetu primijenjenih umjetnosti. U Mostaru je radio kao scenograf od 1956. do 1963. godine. U tom periodu je izlagao svoja likovna djela sa mostarskim slikarima kao lan Drutva likovnih umjetnika. Sezona 1956/57. Dugonja, Trbonja i Vidonja; So vrednija od zlata Sezona 1957/58. ardak ni na nebu ni na zemlji; Zlatokosa Sezona 1958/59. La Fontenove basne VOLJEVICA MUSTAFA ICO (Mostar, 5. 12. 1931. 26. 1. 1981.) Zavrio kolu za primijenjenu umjetnost 1953. u Sarajevu. Poznati mostarski slikar bio je i slikar-izvoa za jednu od predstava Pozorita lutaka Mostar. Sezona 1958/59. Mali pali 227

WITTMANN-DRMA ELIZABETA (Janjina na Peljecu, 10. 12. 1941.) (kostimograf) Izuila je krojaki zanat. Posao na izradi kostima preuzela je od Tide eri. Meutim, osim izrade kostima, radila je u Pozoritu i kao inspicijent. Kostime je radila za sljedee predstave: Sezona 1962/63. Lajka i maak Kometa Sezona 1963/64. arobna kaljaa; Zvjezdica Pospanka; Djevojica sa ibicama; Junaci moje ulice Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice; Sreko meu bubama; Veliki umski dogaaj; La Fontenove basne Sezona 1965/66. Opaki vlastelin Sezona 1966/67. Kekec; uma Striborova; Djeak i vjetar; Bajka iz kofera; Izgubljena svirala Sezona 1967/68. La Fontenove basne; Bijeli golub Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; Vuk i kozlii; udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia (sa prezimenom Drma): Opaki vlastelin Sezona 1969/70. Radoznalo slone; Guliver meu lutkama Sezona 1971/71. Prasii se ne boje vuka; Na putovanju Medvjedi Prasti nosi; Bezrepi vuk Reponja Sezona 1971/72. Izgubljeni balon; Druina junaka; Vrtuljak Djeda Mraza; Drte lopova Sezona 1972/73. Pea i vuk arobni cvjetii; Novogodinji program; Jedna druga Pepeljuga; Tigriek Sezona 1973/74. Novogodinji voz; egrt Hlapi; Veli Joe

Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka; Plava boja snijega; Baba Roga Sezona 1975/76. Carev pa; Bajka i Djed Mraz; Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Martin Krpan; Trka zbog vuka; Tobija Sezona 1978/79. Bor visok do neba; Novogodinja klackalica; Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici Sezona 1979/80. Lovaka pria; Zimska bajka; arobna kaljaa Sezona 1980/81. Partuzanska razbibriga; ika Bajkine bajke; Ko je izmislio dimnjaara; Snjena kraljica Sezona 1981/82. Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car); Veliki kikiriki; Kraljevska jeka Sezona 1982/83. Plava ptica; Pria o kuici u umici Patkica Blatkica; Kekec; Palica Sezona 1984/85. La i pa; Udarna s Carine; Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Ko umije, njemu dvije; Zlatorog Sezona 1986/87. Pria o repi (sa Evom Farkaevom); Pria o Lijevoj guski Sezona 1987/88. Pijetao se sastavlja; Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici; Guliver meu lutkama; Postolar i vrag Sezona 1988/89. Bajkom u susret Djeda Mrazu; Ginjol u Parizu; Asagao Sezona 1989/90. Vjetar uvijek neto nosi; Zapadna Nigdilija Sezona 1990/91. Strijela vremena; Lulu Total Recall; Rusalka 228

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

scenografi, kostimografi, majstori lutaka

ZAVARSKI JAN (scenograf) Sezona 1986/87. Pria o repi ZORICA ELJKO (scena i lutke) Sezona 1990/91. Lulu Total Recall

inspicijenti, rasvjeta, sufleri

ANDRIJANI MLADEN BABOVI REFIK ATI AMER FRANKOVI VESNA GAGRO DRAGAN KAJAN REMZIJA KEZMAN NURI-DIHAN KRTI DITA KULA BRANISLAV LEDI-HANZI VESNA POLAN MILIVOJ EHI GORAN ELO NUSRET WITTMANN-DRMA ELIZABETA

inspicijenti, rasvjeta, sufleri

ANDRIJANI MLADEN (Mostar, 2. 2. 1959.) (inspicijent) Sezona 1984/85. Udarna s Carine Sezona 1985/86. Ko umije, njemu dvije Sezona 1986/87. Pria o repi; Pria o Lijevoj guski; Pijetao se sastavlja Sezona 1987/88. Pria o vrljugi, patuljcima i siroetu Marici; Guliver meu lutkama; Postolar i vrag Sezona 1988/89. Asagao Sezona 1990/91. Strijela vremena; Rusalka BABOVI REFIK (Mostar, 30. 10. 1930. 23. 1. 1984.) (rasvjeta) Sezona 1957/58. Zlatokosa Sezona 1958/59. La Fontenove basne; Mali Pali; Mali ptiari; Ko se hvali sam se kvari Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije; Isun-Boi; Zeko, Zriko i Janje; Hvalisavi maak; Loptica Skoica; Lajka i maak Kometa Sezona 1963/64. arobna kaljaa; Zvjezdica Pospanka; Djevojica sa ibicama; Junaci moje ulice Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice; Sreko meu bubama; Veliki umski dogaaj; Drveni vojnik i njegovi prijatelji; La Fontenove basne Sezona 1965/66. Opaki vlastelin; Kua na rubu ume; Uzbuna u umi Sezona 1966/67.

Kekec; uma Striborova; Djeak i vjetar; Bajka iz kofera; Izgubljena svirala Sezona 1967/68. Utva Zlatokrila; Buco, neu, neu; La Fontenove basne; Bijeli golub Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; Vuk i kozlii; udnovate zgode i nezgode egrta Hlapia; U umi Djeda Mraza, Vragov most; Opaki vlastelin Sezona 1969/70. Zaarana braa; Radoznalo slone; Pria o kuici u umi Patkica Blatkica; Guliver meu lutkama Sezona 1970/71. Prasii se ne boje vuka; Na putovanju Medvjedi Prasti nosi; Srekove vragolije; Bezrepi vuk Reponja Sezona 1971/72. Izgubljeni balon; Druina junaka; Vrtuljak Djeda Mraza; Drte lopova Sezona 1972/73. Pea i vuk arobni cvjetii; Novogodinji program; Jedna druga Pepeljuga; Tigriek Sezona 1973/74. Novogodinji voz; egrt Hlapi; Veli Joe Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka; Plava boja snijega; Baba Roga Sezona 1975/76. Carev pa; Bajka i Djeda Mraz; Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Martin Krpan; Trka zbog vuka; Tobija; Gregec Kobilica Sezona 1977/78. Loptica Skoica Sezona 1978/79. Bor visok do neba; Novogodinja klackalica; Bajka o kneeviu Sveboru i Svaroici Sunici Sezona 1979/80. Lovaka pria; Zimska bajka; arobna kaljaa Sezona 1980/81. 231

inspicijenti, rasvjeta, sufleri

Partizanska razbibriga; ika Bajkine bajke; Ko je izmislio dimnjaara; Snjena kraljica Sezona 1981/82. Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car); Veliki kikiriki; Kraljevska jeka Sezona 1982/83. Plava ptica; Pria o kuici u umici Patkica Blatkica; Kekec; Palica ATI AMER (Mostar, 17. 11. 1997) (ton majstor, rasvjeta, inspicijent) Zavrio Srednju elektrotehniku kolu u Mostaru. Bio je lan mostarskog Teatra mladih. Radi na Omladinskom radiju X, a u Pozoritu lutaka u Mostaru radi kao ton majstor, majstor svjetla i inspicijent. Sezona 1996/97. Igraonica Sezona 1997/98. U svijetu djejih prava; Olovni vojnik; Snjeguljac; Legenda o rijeci Neretvi; Zapleimo Sezona 1998/99. Mali princ Sezona 1999/00. Meco Medi; Patkica Blatkica Sezona 2000/01. Ukradena pria; Novogodinja pria; Maak u izmama Sezona 2001/02. Novogodinja pria; Dvije princeze Sezona 2002/03. Zaljubljeni oblak; Novogodinji voz; Beskuni ljubimac FRANKOVI VESNA (sufler) Sezona 1969/70. Zaarana braa; Radoznalo slone

GAGRO DRAGAN (inspicijent) Sezona 1980/81. Ko je izmislio dimnjaara Sezona 1981/82. Mala princeza (ili kako magarac umalo nije postao car); Veliki kikiriki; Kraljevska jeka KAJAN REMZIJA (rasvjeta) Sezona 1955/56. arobnjak iz Oza; Kekec Sezona 1956/57. uma Striborova; Dugonja, Trbonja i Vidonja; So vrednija od zlata; Maak u izmama Sezona 1957/58. ardak ni na nebu ni na zemlji KEZMAN NURI-DIHAN (inspicijent) (vidi u GLUMCI) Sezona 1973/74. Novogodinji voz; egrt Hlapi; Veli Joe Sezona 1974/75. Prodavnica lutaka; Plava boja snijega; Baba Roga Sezona 1975/76. Carev pa; Bajka i Djed Mraz; Hrabri olovni vojnik Sezona 1976/77. Martin Krpan; Trka zbog vuka; Tobija; Gregec Kobilica Sezona 1977/78. Loptica Skoica KRTI DITA (inspicijent) Sezona 1962/63. Isun-Boi

232

inspicijenti, rasvjeta, sufleri

KULA BRANISLAV (inspicijent) Sezona 1972/73. Jedna druga Pepeljuga; Tigriek Sezona 1978/79. Bor visok do neba; Novogodinja klackalica Sezona 1979/80. Lovaka pria; Zimska bajka; arobna kaljaa Sezona 1980/81. ika Bajkine bajke Sezona 1982/83. Plava ptica; Pria o kuici u umici Patkica Blatkica; Kekec; Palica Sezona 1984/85. La i pa LEDI-HANZI VESNA (sufler) Sezona 1962/63. Doivljaji tetke Lije; Isun -Boi; Zeko, Zriko i Janje; Loptica Skoica Sezona 1963/64. Junaci moje ulice Sezona 1964/65.(sa prezimenom Hanzi): Pria iz arobne kesice; Sreko meu bubama; Veliki umski dogaaj; Drveni vojnik i njegovi prijatelji; La Fontenove basne Sezona 1965/66 Opaki vlastelin; Kua na rubu ume; Uzbuna u umi Sezona 1966/67, Kekec; uma Striborova; Djeak i vjetar; Izgubljena svirala Sezona 1967/68. La Fontenove basne Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; Vuk i kozlii; Vragov most POLAN MILIVOJ (inspicijent)

Sezona 1968/69. Vuk i kozlii; udnovate zgode i nezgode egrta lapia EHI GORAN (Mostar, 17. 3. 1967.) (rasvjeta) Sezona 1987/88. Guliver meu lutkama; Postolar i vrag Sezona 1988/89. Bajkom u susret Djeda Mrazu; Ginjol u Parizu; Asagao Sezona 1989/90. Vjetar uvijek neto nosi; Zapadna Nigdilija Sezona 1990/91. Strijela vremena; Rusalka ELO NUSRET (rasvjeta) Sezona 1984/85. La i pa; Udarna s Carine; Ako je vjerovati mojoj baki Sezona 1985/86. Ko umije njemu dvije; Zlatorog Sezona 1986/87. Pria o repi; Pria o Lijevoj guski Sezona 1987/88. Pijetao se sastavlja WITTMANN-DRMA ELIZABETA (inspicijent) Sezona 1962/63. Lajka i maak Kometa Sezona 1963/64. arobna kaljaa; Djevojica sa ibicama Sezona 1964/65. Pria iz arobne kesice; Veliki umski dogaaj; Drveni vojnik i njegovi prijatelji; La Fontenove basne Sezona 1965/66. 233

inspicijenti, rasvjeta, sufleri

Opaki vlastelin; Kua na rubu ume; Uzbuna u umi Sezona 1966/67. Kekec; uma Striborova; Djeak i vjetar; Bajka iz kofera; Izgubljena svirala Sezona 1967/68. La Fontenove basne Sezona 1968/69. Ostrvo ispunjenih elja; U umi Djeda Mraza (sa prezimenom Drma): Sezona 1969/70. Zaarana braa; Radoznalo slone; Pria o kuici u umi Patkica Blatkica; Guliver meu lutkama.

BIBERDI SAVO BONJAK MITAR OLI ISMET ATOVI MEHO HUMAKI RAGIB LALI SABIT PANDUR HIVZIJA PRGUDA KASIM PUDAR RADE ELO NUSRET KORO AZERA TETA IDRIZ

tehni~ko osoblje

tehni~ko osoblje

BIBERDI SAVO (Mostar, 27. 3. 1946.) Obavljao dekoraterske poslove. U Pozoritu se zaposlio u sezoni 1972/73. Poslove obavljao u saradnji sa Idrizom tetom. Radio je i na izradi kostima i kao majstor pozornice. U Pozoritu ostao do izbijanja rata. BONJAK MITAR U Pozoritu je poeo raditi u sezoni 1980/81. na izradi dekora i na stolarskim radovima. OLI ISMET (majstor pozornice) U Pozoritu je poeo raditi u sezoni 1964/65. Radio je i kao dekorater i tehniki organizator. U Pozoritu je bio angaovan do sezone 1972/73. ATOVI MEHO Rukovodio pozornicom Pozorita za izradu dekora i drugih rekvizita. Ime mu se na plakatima prvi put pojavljuje prilikom inscenacije igrokaza Vojislava Vasje Stankovia Isun-Boi, u sezoni 1962/63. Od sezone 1972/73. obavljao je tokarske radove. Bio je vrhunski majstor svog posla. Posljednji put mu se ime nalo na pozorinom plakatu pri inscenaciji igrokaza Hrabri olovni vojnik u sezoni 1975/76. HUMAKI RAGIB (tehniki ef) U Pozoritu je bio zaposlen u sezonama: 1965/66., 1966/67. i 1967/68. LALI SABIT (Vitina kod Ljubukog, 23. 10. 1913. Mostar, 20. 6. 1981.) Sa Idrizom tetom je poeo raditi na dekoraterskim poslovima u sezoni l964/65., a zatim se prikljuio Mehi atoviu. Kada je Meho atovi preao na

tokarske radove, izrada dekora i rekvizita je povjerena njemu. U Pozoritu je ostao do kraja sezone 1980/81. PANDUR HIVZIJA (Blagaj, 1932.) Po zanimanju stolar, prvi je majstor u Pozoritu lutaka. Radio je na predstavi Snjeana i sedam patuljaka, daleke 1952. godine.U Pozoritu lutaka ostao je est mjeseci. Radio je po nacrtima scenografa Vesele Rasli. PRGUDA KASIM (Gacko, 3. 3. 1954.) U Pozoritu lutaka Mostar radi kao domar od 2002. godine. PUDAR RADE (Mostar, 1942. Mostar, 1994.) Bio angaovan na dekoraterskim poslovima u sezoni 1964/65. i ostao u Pozoritu do sezone 1972/73. ELO NUSRET (Mostar, 14. 1. 1940. Mostar, 1984.) U Narodnom pozoritu u Mostaru radio je kao majstor svjetla, a u Pozoritu lutaka kao elektriar. KORO AZERA (Mostar, 3. 1. 1958.) U Pozoritu lutaka Mostar radi kao domaica i krojaica od 1997. godine. Sezona 1997/98. Snjeguljac; Legenda o rijeci Neretvi; Zapleimo Sezona 2000/01. Novogodinja pria Sezona 2001/02. Novogodinja pria Sezona 2002/03. Zaljubljeni oblak 236

TETA IDRIZ (Stolac, 18. 9. 1931.) ivi u Mostaru kao penzioner. U Pozoritu je poeo raditi kao dekorater u sezoni 1963/64. prilikom postavke predstave Junaci moje ulice. Radove je uvijek izvodio u tandemu. Na ovoj predstavi mu je saradnik bio Slavko Vidaak, u nekoliko predstava e mu saradnik biti Sabit Lali, a zatim, od predstave Drveni vojnik i njegovi prijatelji (izvedene 25. 2. 1965.godine), do predstave Novogodinji program (izvedene 18. 12. 1972. godine) saradnik mu je bio Rade Pudar. Njega e, kasnije, zamijeniti Savo Biberdi. Karijeru je okonao izvedbom predstave Asagao, 28. 2. 1989. godine. U Pozoritu je proveo 25 godina.

tehni~ko osoblje

BOVAN ORO KARAI ANTONIJE ANTE KEZMAN NURI-DIHAN MRKI MILIVOJE MUTEVELI RANKA NAMETAK MUHAMED HAMICA PELI MIRZO SPAJI JOVO

direktori

238

direktori

BOVAN ORE Period: (1952. 1962.) Detaljniji podaci se nalaze u rubrici REDITELJI. KARAI ANTONIJE ANTE Period: (1962. 1977.) Detaljniji podaci se nalaze u rubrici GLUMCI. KEZMAN NURI-DIHAN Period: (17. 8. 1995. 1. 5. 1996.) Ovaj period znaajan je jer je u njemu sredstvima Evropske unije poela obnova devastirane sale Pozorita lutaka. MRKI MILIVOJE Period: (1985. 1989.) Detaljniji podaci se nalaze u rubrici PISCI. MUTEVELI RANKA Period: (2000. danas) Roena u Mostaru, 27. 2. 1951. godine. U rodnom je gradu zavrila osnovnu i srednju kolu i Pedagoku akademiju grupa za junoslovenske knjievnosti i jezik. Od 1971. do 1992. radila je kao sekretar redakcije i urednik djeje knjige u izdavakom preduzeu Prva knjievna komuna u Mostaru. Od 1975. godine bavi se keramikom. (Prije rata zavrila je dva seminara za umjetniku keramiku u Italiji i Njemakoj, a u toku rata u Njemakoj je zavrila jo dva seminara vieg stupnja kod profesora keramike Gisele Eschenbach). Nakon povratka iz izgnanstva u Mostar, zapoljava se 1997. godine u Centru za kulturu, a 1999. osniva keramiku radionicu u kojoj poduava ene iz Mostara. U aprilu 2000. godine postaje redovni lan Udruenja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti BiH i uestvuje na godinjim izlobama u Collegiumu Artisticumu u Sarajevu. Od jula 2000. radi kao direktor Pozorita lutaka u Mostaru.

NAMETAK MUHAMED HAMICA Period: (1996. 2000.) Detaljniji podaci nalaze se u rubrici GLUMCI. PELI MIRZO Period: (1989. 1992.) (Konjic, 29. 6. 1950.) Zavrio Filozofski fakultet u Sarajevu. Radio kao direktor Radnikog univerziteta u Jablanici. ivi u Jablanici i radi na lokalnoj televiziji. SPAJI JOVO Period: (1977. 1985.) Detaljniji podaci se nalaze u rubrici PISCI.

239

AHMI N. ANELI BILJANA ANELI MILAN BABAI ESAD BADAK EDHEM BEHRAM A. BERI GOJKO BIBANOVI DUBRAVKO BIHORAC M. BJAI MLADEN BOJANI MINJA BOJOVI ELJKO BOIKOVI ASTRA BRBOR ZLATA BUDALI RADE BURI MANJA BURINA SAFET BUTINA SLAVKO ELIKOVI Z. ESAL M. IMBUR PERO DEKLEVA MILAN ULI SEAD FAZLAGI ADEMIRA FEJZOVI A. FIAMENGO JAKA FOGL IVAN FORETI DALIBOR GODNI STANKO GOJER GRADIMIR GRGIEVI MARIJA HADROVI E. HADAJLI ASIM HADIHASANOVI AZIZ HAMZI REFIK HEBIBOVI FAZLIJA HUMBERT AGNES JURKOVSKI HENRYK

KAJAN IBRAHIM KARABEG MUGDIM KARAHASAN DEVAD KEBO ALIJA KEBO OZREN KNEEVI M. KOCAKOV OLGA KOKOTOVI ZDRAVKO KONECKA KRYSTYNA KOVAEVI STANISLAV KOVAI LOJZE KREKI . KUERA A. KULUKIJA DEVAD KURSAR-PUPOVAC SMILJA LONAR IVAN MAJARON EDI MAKSUMI NEDAD MALIK JAN MARI DRAGO MARI MIO MAZI DAVORKA MRKI MILIVOJE NIKIEVI S. OSTOJI LJUBICA OSTOJI S. PLAKALO SAFET POPADI MOMILO PRUSINA UBAVKA PUGET JAN RAKI NADA RATKOVI MILE SALOM NADA SIMI GORAN SKIBA MILORAD SKRBINAC ANTON SPAJI JOVO STOJANOVI SLOBODAN 240

kriti~ari i novinari

ANTI BOKO ARI SALKO TERZI DARIO TIPURA OMER TOMEKOVI DUBRAVKA TRNEC DR. BORIS VELEBINOVI M. VICAN ANTE VRANKI MARIO VUJANOVI VOJISLAV ZARI IVANA IGO B.

kriti~ari i novinari

241

PROGRAM obiljeavanja 50. godinjice Pozorita lutaka Mostar

Jubilarna sezona 2002/2003. Oktobar 2002. Poetsko vee pjesnika za djecu Velimira Miloevia Gostovanje Pozorita mladih iz Sarajeva sa predstavom Carev vodonoa i Car Bumbar Radionica Lutkarstvo u procesu obrazovanja, u saradnji sa osnovnim kolama iz Mostara Radionica Lutka i mladi, u saradnji sa srednjim kolama i Pedagokom akademijom, Radionice e trajati 6 mjeseci Novembar 2002. Gostovanje klovnova, artista i drugih umjetnika iz Francuske, Italije i Rumunije na vie lokacija u gradu Saradnja sa COOPI i GRT, na inicijativu gospodina Miloud Oukili Gostovanje Pozorita mladih iz Sarajeva sa predstavom Tigriek

Premijera predstave Zaljubljeni oblak Pozorita lutaka Mostar Decembar 2002. Poetsko vee pjesnika za djecu ime Eia Premijera predstave Novogodinji voz Pozorita lutaka Mostar Izloba 50 godina Pozorita lutaka Mostar u Galeriji Mak, Sarajevo Januar 2003. Poetsko vee pjesnika za djecu Denana Salkovia (hommage) Gostovanje Bosanskog narodnog pozorita iz Zenice (Djeija scena) sa predstavom uma Striborova Februar 2003. Premijera predstave Beskuni ljubimac Pozorita lutaka Mostar Gostovanje Djejeg pozorita iz Banjaluke sa predstavom Crvenkapica Mart 2003. Okrugli sto Lutkarstvo danas Uestvovanje Pozorita lutaka Mostar na Festivalu Sarajevska zima sa predstavom Zaljubljeni oblak Izloba 50 godina Pozorita lutaka Mostar u Galeriji Centra za kulturu, Mostar Promocija Monografije 50 godina Pozorita lutaka Mostar

GENERALNI SPONZOR EVROPSKA UNIJA EUROPEAN UNION

Program za obiljeavanje 50. godinjice Pozorita lutaka Mostar pomogli su:


Fondacija NORMA, Holandija Elektroprivreda BiH Federalno ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Gradska uprava Mostar Pro Helvetia, Sarajevo Children in Mostar now, Amsterdam Republika Turska Ministarstvo za kulturu Republike Poljske Bosnalijek, Sarajevo Coca Cola, Sarajevo Klas, Sarajevo Lutrija BiH, Sarajevo

SADRAJ
U kritiarskoj optici: 50 godina Pozorita lutaka Mostar (Vojislav Vujanovi) Repertoar Pisci Prevodioci Lektori Glumci Reditelji Muziari Scenografi, kostimografi, majstori lutaka Inspicijenti, rasvjeta, sufleri Tehniko osoblje Direktori Kritiari i novinari Program obiljeavanja 50. godinjice Pozorita lutaka Mostar 9 88 144 159 162 165 204 212 219 230 235 238 240 242

Izlazak Monografije iz tampe pomogli su:

Evropska unija Elektroprivreda BiH Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Fondacija NORMA, Holandija Bosnalijek, Sarajevo Prof. Nijaz Slipievi, Mostar Devad Hozo

CIP