P. 1
marasović-zaštita graditeljskog nasljeđa

marasović-zaštita graditeljskog nasljeđa

|Views: 45|Likes:
Published by helenaanjos

More info:

Published by: helenaanjos on Apr 22, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/22/2012

pdf

text

original

POJAM GRADITELJSKOG NASLJEĐA - graditeljsko nasljeđe unutar šireg pojma kulturno dobro - GRADITELJSKO NASLJEĐE: 1) nepokretna kulturna dobra

nastala ljudskim radom od prethistorije do danas (sva ostvarenja urbanizma, arhitekture i građevinarstva + ona djela slikarstva i kiparstva koja su organski vezana s povijesnim građevinama) 2) pokretna kulturna dobra, sva druga ostvarenja likovne i primjenjene umjetnosti - graditeljsko nasljeđe + prirodno nasljeđe = dio čovjekove okoline - zaštita grad.nasljeđa multidisciplinarna aktivnost VRSTE GRADITELJSKOG NASLJEĐA - tri glavne vrste: 1) graditeljske cjeline 2) povijesne građevine 3) arheološka nalazišta

- GRADITELJSKE CJELINE - povijesni gradovi ili naselja koji izražavaju cjelinu urbanog ili ruralnog života, koja su važna po svojim urb.-arhit., ambijentalnim, umjetničkim, kulturno-povijesnim, etnološkim osobinama - stari gradovi, koji su u cjelini od povijesnog značenja i vrijednosti - povijesne jezgre, pojedine četvrti i predgrađa, podgrađa - stara seoska ili polugradska naselja, ruralna suburbana područja oko starih gradova, koja imaju povijesne i ambijentalne vrijednosti - POVIJESNE GRAĐEVINE - ili dijelovi građevina ili skupine građevina kad čine jedinstvenu arhitektonsku cjelinu su graditeljsko nasljeđe koje ima arhit., umjetničke, kulturno-povijesne, etnološke, tehničke i dr.vrijednosti - po namjeni se dijele 1) kultne građevine (hramovi, crkve, krstionice, samostani grobna arhitektura...) 2) vojničke građevine (tvrđave, bastioni, logori...) 3) civilne javne zgrade (vijećnice, cisterne,zgrade javne namjene) 4) utvrđeni dvorci 5) spomenici (arhitektonski ili kiparski) 6) privatne stambene građevine i radni prostori (gradske i seoske kuće, palače, dvorci) 7) privredno – gospdarske građevine: manufakture, tvornice, silosi, mlinovi) 8) infrastruktura (mostovi, ceste, vodovodi, knali, luke) - ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA - posebna vrsta grad.nasljeđa, tretiraju se kao neitraženi arheološki rezervat u kome se pod zemljom ili vodom nalaze ostaci starih gradova i naselja/dijelova i ostaci starih građevina/dijelova - neistražena arheološka nalazišta - područja gdje još traju arh.istraživanja

cjeline značajne po svojim prirodnim i graditeljskim vrijednostima 3) prostori vrtne arhitekture.): 1) povijesni i memorijalni parkovi 2) prirodno-grad..nasljeđa (podjednako pripadaju i prirodnom i grad.po svojoj funkciji grad.vrijednost VRIJEDNOST GRADITELJSKOG NASLJEĐA .naslj. osobu.nasljeđe može imati 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) povijesna vrijednost (vezano uz određeni događaj.-umjetničku i dr.kontinuitet) vrijednost starosti (odražavaju dugo vremensko postojanje) umjetnički vrijednost (opće prihvaćene estetske i likovne osobine) ambijentalna vrijednost (sadrži određeni stupanj atraktivnosti svog ugođaja) urbanistička (cjelina koja pokazuje sklad organiziranog naseobinskog života i doprinosi slici grada/naselja) vrijednost izvornosti (sadrži originalne elemente) vrijednost rijetkosti (izražena u odnosu na kvantitetu pojava. nasljeđe može imati: 1) znanstveni značaj (prostor ili građevina raznolikog znanstvenog interesa) 2) odgojno-obrazovni značaj 3) kulturni značaj (ako se kao kulturno dobro nalazi u kultnoj funkciji) 4) privredni značaj (s obzirom na velike mogućnosti raznovrsnog utilitarnog korištenja) . pov.po svojim osobinama grad. vrsta. tipičnost i reliktnost) vrijednost cjelovitosti (izražavaju jedinstvenost funkcija i oblika) . oblika na određenom prostoru u određenom vremenu) vrijednost reprezentativnosti (izražavaju jedinstvenost.posebne vrste grad. arhit. koji osim hortikulturne imaju i kulturnopovijesnu.

utvrđeno naselje u sjevernoj Sahari.niz konsolidacijskih postupaka (učvršćivanje temelja. kondicioniranje) . osim eventualnih konsolidacijskih i drugih zaštitnih radova. Ara pacis. lakše je primjenjiva kod neke povijesne građevine. grijanje.apsolutna konz.Aktivno očuvanje graditeljskog nasljeđa postiže se primjenom različitih metoda. Italija .) . kod kojeg. prvenstveno zbog promjene funkcije . iako je u potpunosti zadržala prvobitni zgled i funkciju .podrazumijeva i opskrbu građevine nužno potrebnim tehničkim uređajima (komunalne instalacije.Venecijanska povelja. zidova i krovova.S. od blata.uz održavanje vezani su i zaštitni dodaci (privremeni ili trajni) .iz gline ili drveta – česta izmjena dijelova. 1964. da osim eventualnih konsolidacijskih radova.konzervacija povijesne građevine primjenjuje se: a) graditeljsko dobro u takvom je stupnju očuvanosti. npr. putem kojih se odabiru najpogodniji načini suvremenog očuvanja kulturnih dobara.uključuje i potrebne akcije KONSOLIDACIJE (ODRŽAVANJA). Njemačka .konzervacija POVIJESNIH GRADOVA ILI CJELINA: . Afrika. 1.Rothenburg ob der Tauber.privremeni: zaštitni krovovi (najčešće kod arheoloških objekata) . od lokalnog žutog čempresa.rijetka apsolutna konzervacija. ovisno o trajnosti materijala . nego kod tajnijih. KONZERVACIJA . nisu potrebni. kasnoantička vila u Piazza Armerini na Siciliji. nasljeđa i nisu stvorene isključivo u današnjem vremenu.ODRŽAVANJE jedna je od osnovnih preduvjeta konzervacije (njezinu važnost uočio je još J. ali ono što je zajedničko za primjenu svih tih metoda.KONSOLIDACIJA . nema potrebe za bilo kakvim intervencijama b) graditeljsko dobro toliko je porušeno da predstavlja arheološki objekt. Pristup se zasniva na postupku istraživanja i valorizacije. Te metode su različite u odnosu na tretman grad. niti dozvoljeni nikakvi drugi bitni zahvati .potrebno je stalno održavanje. nego kod povijesnog grada ili naselja ..kamen) . neuspio primjer.sustavna restauracija gradske cjeline: . radi se replika svakih 20godina) . stalna obnova .zaštitni krovovi (Augustov žrtvenik mira u Rimu.:»Konzervacija spomenika na prvom mjestu zahtijeva njihovo stalno održavanje» . s takvom prezentacijom svojih kulturno-umjetničkih vrijednosti. naročito uređenje infrastrukture .problem određivanja autentičnosti neke povijesne zgrade npr. novi materijali: na Al-konstrukciji prozirne plastične ploče) .konzervacija primjenjiva tek nakon potpunog uređenja tih područja. što je nekad vezano i uz zamjenu pojedinih dijelova.japanski sklop hramova Ise Naiku. Ruskin (romantičarski konzervatizam)) .trajni: .završeci zidova .. . Giminiano. znanstveni je pristup izboru metode.često vezano uz izmjenu dijelova (izražajnije kod trošnih materijala.

važan odabir primjerene funkcije građevine ili gradske cjeline poštujući..Venecijanska povelja. Tome.prvobitna funkcija . ADAPTACIJA (građevine) / REVITALIZACIJA (gradske cjeline) .crkva Sv.kao ruševine izgubile su svoju prvobitnu funkciju . Salvatore. Palače . nije došlo do bitnih promjena postojećeg izgleda . Palermo . kad osim popravaka.davanje nove namjene građevinama koje su ostale bez funkcije . tj.arheološki objekti .Trojice u Splitu (adapt. prvobitnu namjenu i osnovni društveni kontekst . Zadar – prodavaonica plastične galanterije .) ali se pri tome ne smije mijenjati unutrašnji raspored ni izgled građevine» .Franco Minissi: S.nova namjena mora odgovarati arhitektonsko-umjetničkim.Franco Albini: Palazzo Bianco. prvenstveno dvorci. Genova – muzej otvoreni prostor uz apsidu crkve San Lorenzo.crkve -> koncertne dvorane .Sv. .osigurava kulturnim dobrima uvjete trajnog očuvanja .Franco Minissi.imaju kulturnu vrijednost – uloga spomenika prošlosti .+restauracija) . koliko je moguće. stare kuće.nemaju nikakvu funkciju.predromanička crkva Sv. Washingtona: . Genova – Muzej crkvene umjetnosti .Williamsburg.negativni primjeri: . većinom im nije moguće dati novu funkciju ..napuštene crkve.muzeološka rekonstrukcija grada iz vremena G.najčešći slučaj .vraćanje prvobitne funkcije često je vezano i uz konzervaciju povijesne građevine. ambijentalnim. Stefan. ali i samostanski i crkveni prostori često prenamjenjuju u muzeje .bez funkcije .. Crna Gora 2. konsolidacije i uređenja. 1964.sklop blagovaonice(triklinija) Dioklecijanove palače – nova funkcija: restoran .adaptacija za neku drugu namjenu . s konzervacijom zatečenog stanja ili manjim ili većim restauratorskim zahvatom . «proces muzealizacije» .ponovno korištenje kanalizacijskog sustava Diokl..zgrade stambene namjene.. palače i raskošnije stambene kuće.:»Za osiguranje zaštite spomenika uvijek je povoljnije ako oni imaju neku za društvo korisnu namjenu: (. SAD revitalizacija cjelokupnog starog naselja na otoku u ugostiteljske svrhe: .ADAPTACIJA .jedna od najefikasnijih metoda suvremene zaštite .usporedno s drugim metodama. i prostornim karakteristikama same građevine i tehničkim uvjetima koji dozvoljavaju novu upotrebu .najpovoljnija adaptacija .

tipografski i topografski sličan Sv. Agrigentu.ima svoje kulturno-umjetničke i građevinsko-tehničke..1952. . tj.promjena funkcije – tek kao pojedinačni slučajevi prilagođavanja današnjoj ulozi naselja (štale.nagla razaranja u ratu.Venecijanska povelja.:»Dopunske elemente treba uvijek raspoznati i svesti ih na minimum(.eksterijer: zadržane osnovne karakteristike . Selinuntu.Sv.najčešća metoda pri uređenju arheoloških lokaliteta građenih od kamena .crkva Sv.najviše kod arheoloških lokaliteta . raspored tercijarnih i drugih sadržaja . na ekonomsku ulogu povijesne cjeline. Stefanu ..objekti su srušeni.djelomična anastiloza . Segesti . obično u kombinaciji s metodama restauracije i revitalizacije .porušeni izvorni dijelovi postavljaju se na svoju mjesto i u svoju prvobitnu funkciju (vraća se prvobitni oblik djelomično ili u cjelini) .Primošten . koji odgovaraju potrebama gradskog stanovništva .humaniziranje starih gradskih područja i njihovo uklapanje u suvremene tokove unošenjem novih vrijednosti i sadržaja. Stefan. 1931. potresu.potpuna izmjene funkcije naselja – gubitak elemenata naseobinskog života .češće s drugim metodama adaptacije i restauracije . prizemni prostori ->ugostiteljski prostori) 3. Crna Gora .zadržan osnovni stambeni karakter naselja .. a funkcionalne promjene odnose se na lokacije i karakter središta..stari gradovi i naselja: zadržava se osnovna rezidencijalna funkcija povijesne cjeline. čelik) za vezivanje izvornih elemenata .samostalna metoda .ruralno naselje nastalo u srednjem vijeku .potpuna anastiloza . ali u ruševinam su ostali njihovi dijelovi koji se vraćaju na prvobitno mjesto . odobrena je primjena anastiloze . Hvar – stambena kuća .moguća je i u povijesnim građevinama živih starih građevina. vraćanje stupova na prvobitno mjesto .REVITALIZACIJA . revitalizirano kao naselje-hotel .)» .zadržalo arhitektonske i ambijentalne vrijednosti .suvremena tehnička sredstva (beton.anastiloza (grč.znatno složeniji proces . Lovre.Atenskom poveljom.grčki hramovi u Paestumu.. 1964. ali najviše ekonomske i socio-demografske aspekte .-1960. REKOMPOZICIJA (ANASTILOZA) .interijer: temeljito pregrađen u skladu s novom funkcijom .) aná = ponovno + stylos = stup.

Split . ali obnovljeni dijelovi ne bi smjeli obimom prelaziti postojeće autentične ostatke ->rekonstrukcija 2) ne može imati za cilj vraćanje prvobitnog izgleda povijesnoj građevini ili cjelini. tj.rata -> isključiva konzervatorska metoda značila bi gubitak nasljeđa . nakon valorizacije.dvije metode rekonstrukcije: 1) faksimilska obnova 2) nova izgradnjausklađena s pov. obnova zidova – 1% od ukupnih zidnih površina autentičnih prostora .urušeni svodovi. korištenja povijesne građevine . ali dozvoljava mogućnost obnove. koja je bila porušena potpuno ili u većem dijelu . višeg ili svih povijesnih slojeva (ovisno o znanstveno-istraživačkom postupku i valorizaciji) 3) mora se zasnivati na pozntim elementima (Venecijanska povelja.: «Ona(restauracija)se mora zaustaviti temo gdje počinje pretpostavka» .potpuniji i radikalniji vid restauracije . 1931. utvrdi da je najprikladniji za zaštitu. 1964 «zaustavlja se ondje gdje počinje pretpostavka») dograđivanja iz estetskih ili funkcionalnih razloga -> suvremeni izraz 4) novi dijelovi moraju biti obilježeni da bi se mogli razlikovati od autentičnih 5) izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova. cjelinama.podrumske dvorane Dioklecijanove palače.ovom metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelomično ili u cjelosti u izvornom obliku ili u obliku za koji se. dodaju dijelovi koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza. koncerti. osporava cjelovite restauracije.Venecijanska povelja.veća primjena restauracije nakon Drugog svj. koje ranije nisu dolazile do izražaja i njihovo vraćanje današnjem povijesnom životu građevine .zaštitna metoda.jedna od najstarijih metoda u povijesti zaštite . koja bi vodila računa o različitim povijesnim slojevima . predavanja) 5. bez obetvređivanja druge povijesne faze . .Atenska povelja. osim ako nije nužno zbog estetskih razloga. 1964.palača Grisogono-Cipci na Peristilu. nego očuvanje autentičnih vrijednosti jednog.načela restauracije: 1) moguća je ugradnja novih elemenata.nasljeđa (kao i konzervaciji) .obnova postojeće građevine ilicjeline. Split 4..restauracija + revitalizacija (različite kulturne namjene:izložbe. suvremenu prezentaciju i korištenje .nesrazmjerno više novoobnovljenih dijelova nego autentičnih .primjer obnove isključivo prvobitnog sloja.cilj restauracije: otkrivanje onih vrijednosti. REKONSTRUKCIJA . cilj očuvanje grad.amb.metoda kojom se povijesnim građevinama.najrazvijenija u romantizmu . a danas nedostaju . RESTAURACIJA .

primjena: 1) naglo rušenje uzrokovano ratom.potrebe da se obnovi prema prvobitnom ili ranijem izgledu 2) kad takva obnova.NOVA IZGRADNJA..uključuje i obnovu svih detalja («faksimilska») . uz muzeološku prezentaciju radnih funkcija.izgrađena u XVI.primjena: 1) urbanistički razlozi (zadržavanje uličnog gabarita. a postoje izrazite kulturne.FAKSIMILSKA REKONSTRUKCIJA .povijesnoj građevini ili cjelini vraća se prvobitni izgled.muzeološka rekonstrukcija obnovljene gradske zone (obnova svih namjena zgrada iz kolonijalnog vremena. obrana nacionalnog identiteta 2) muzejsko-edukativni razlozi (Williamsburg.rata (zgrade i čitava naselja) . Poljska) .rekonstrukcija povijesnih cjelina: 1) ratom porušene cjeline (povijesno središte Varšave. volumenom.namjera: muzej «in situ» .šibenska vijećnica .povelji nije dozvoljeno) . položajem. tj. obavezno nadomješta porušena zgrada ili cjelina .rekonstrukcijom se.rata .-ambijentalnih karakteristika . odgojni ili dr. sasvim srušena tijekom 2.uvijek nosi obilježja suvremena arhitekture. Atena . bez obzira na vrijeme i način rušenja autentičnog graditeljskog dobra.izgled jedne ili više razvojnih faza.apsolutna sigurnost u poznavanju prvobitnog/ranijeg izgleda koji se obnavlja .nova izgradnja usklađena s povijesnim ambijentom . gabaritom usklađuje se s postojećim ambijentom. USKLAĐENA S POVIJESNIM AMBIJENTOM .Atolova stoa.ranijeg stanja . a arhitektonskim izrazom ne smije biti u neskladu s cjelinom .politički razlozi. SAD) .samo u iznimnim slučajevima . kojeg je građevina/cjelina u potpunosti ili u većem dijelu izgubila naglim ili postepenim rušenjem . estetske. ima istaknuti kulturni.značaj .vjerna reprodukcija prvobitnog.faksimilska obnova arheološkog objekta (prema Ven. tj.razlika između ovog oblika rekonstrukcije i interpolacije: .svj.očuvanje arhit.svj. prostorno .rekonstrukcija bez izvornih zatega na tijemu .od konzervacije do faksimilske rekonstrukcije . bez obzira na potrebu zamjene porušenih objekata ili aglomeracija .interpolacija je svako postavljanje nove građevine u stari ambijent. političke..) . elementarnom nepogodom ili nekim drugim naglim uzrokom.češći oblik rekonstrukcije (ambijentalna) .stoljeću. kad je to u programu. kulturne ili dr..najčešća primjena: nakon 2.

materijalom.kontradiktorni predjeli obnove – od faksimilske rekonstrukcije i historicističke arhitekture do suvremenih rješenja . volumenom.danas često i «interpolacija starog u novome» .najčešće prilikom izvođenja velikih hidrotehničkih zahvata . nadjačati izraz postojeće sredine .odnos prema postojećem ambijentu: 1) veće ili manje podređivanje (asimilacija) 2) suprotstavljanje (kontrapunkt) . metode interpolacije: 1) faksimil.Maroević. što manje isticanje novog u starom 3) naglašavanje.razlozi: . oblika ili detalja 2) neutralnost – najjednostavnije stapanje s ambijentom 3) izrazita obilježja suvremene arhitekture .ne želi vratiti prethodno stanje.definiranje trgova.premještanje povijesnih građevina i cjelina .iznimna metoda.rekonstrukcija povijesne cjeline novom izgradnjom – obnova Zadra . INTERPOLACIJE I DOPUNE U POVIJESNIM SREDINAMA .I.. . samo u slučaju kad se ni jednom drugom metodom ne može očuvati kulturno dobro na izvornom mjestu . graniči s faksimilskom rekonstrukcijom 2) prilagođavanje.pristup povijesnom ambijentu: 1) primjena tradicionalnih materijala.popunjavanje povijesnog grada ili naselja novim objektima ili cjelinama .rijetke autentične povijesne građevine nalaze okružene novim 7.. već popuniti današnje praznine (bez obzira na to jesu li one ranije uopće postojale) unošenjem suvremene arhitekture u povijesno tkivo .Bruno Milić 6.urbanistički razlozi zaštite izvornog srednjovjekovnog ambijenta .prizemlje – staklena stijena radi prezentacije arheoloških nalaza .korištenja prostora (privredne i stambene svrhe) .) 2) funkcionalni razlozi (održavanje postojeće ili unošenje neke nove funkcije) .na njezinom prostoru pronađeni značajni ostaci same Dioklecijanove palače . a kulturna dobra mogu se očuvati jedino dislokacijom na drugi položaj(što bliži izvornom) .zatvaranje kompozicijske cjeline pojedinog bloka ili veće prostorne jedinice grada ili naselja . radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa 4) kontrast.uglovnica na Peristilu . oblikom i kompozicijom povezuje se sa karakterom cjelokupnog ambijenta .primjena: postojeći blokovi u kojima se nalaze prazni prostori..Neven Šegvić .područja se pretvaraju u akumulacijska jezera. DISLOKACIJA .

tehničkih.nova izgradnja izvan povijesnih sredina.. trgovi.metoda faksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade u kojoj se iz muzeoloških.ne može se smatrati zaštitnom metodom . stambene kuće.premještanje sklopova hramova s otočića File .ne može se uvijek smatrati zaštitnom metodom. postaje zaštitna tek kad se originalno djelo radi zaštite nadomiješta kopijom .u Švedskoj .Westfalski muzej tehničke kulture u Hagenu 9. Njemačka .zbog izgradnje akumulacijskog jezera za hidrocentralu .često u Sredozemlju . kulturnih.često i kod nas na Jadranu. ambijentalnih i naročito etnoloških osobina povijesne sredine .etno-parkovi uglavnom se temelje na premještenim autentičnim građevinama .«muzeji na otvorenom» .Aswanska brana. NOVA IZGRADNJA S POVIJESNIM REMINISCENCIJAMA . Francuska . Španjolska .mramorna poprsja katedrale u Pisi . REPLIKA I «MUZEJI NA OTVORENOM» .karakter starog sredozemnog naselja u turističke svrhe .«tradicionalistički manirizam» .premještanje hrama Ramsesa II. odgojno-obrazovnih ili nekad i zaštitnih razloga kopiraju izvorna graditeljska i umjetnička djela i postavljaju na drugom mjestu . ali zbog veće ili manje zastupljenosti povijesnih reminiscencija pridonosi očuvanju tradicionalnog karaktera širih povijesnih prostora .podržavaju se povijesni stilovi u mjerilu.kolekcija izvorne ruralne arhitekture . neinventivnost.čitavo povijesno naselja(romaničke crkve. Rusija .Detmold.omogućavaju na jednom mjestu sagledavanje povijesno-umjetničkih.respekt prema graditeljskoj baštini i najveća moguća prezentacija njenih autentičnih vrijednosti . Egipat . sve je premješteno na novu lokaciju) 8.Michelangelov David u Firenci .prvi osnovao etnolog Arthur Hazelius 1891.osnovno obilježje svih metoda: . smatrajući da je umjetničko djelo sraslo s izvornim ambijentom iz kojeg se ne smije izdvojiti .gradić Puertomarin. ilegalna izgradnja .historicističko projektiranje .Cesare Brandi osporava dislokaciju.etno-park. u Abu Simbelu . ulice. oblicima.marina Port Grimaud. organizaciji prostora . tj.otok Kiži na Oneškom jezeru.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->